VISOKA TEHNOLOŠKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ŠABAC
SEMINARSKI RAD Predmet: Poznaan!e "ro#zoda Tema: Par$em#
Mentor:
St%dent:
dr L!%'a M#!#(
Petar St%"ar )*)+,-./-
Ša&a'0 o1to&ar0 -./23 4od3
SADR5AJ:
Seminarski rad - Parfemi
1. 2. 3. 4. 5. 6. '. !.
Petar Stupar
Uvod u parfimerisjke proizvode Sastav parfimerijskih proizvoda Tehnologija proizvodnje etarskih ulja arfimerijski proizvodi Tipovi parfimerijskih proizvoda #m$ala%a za parfimerijske proizvode (irisne note umesto zaklju)ka *i *iteratura
2. 6. 15. 1!. 1". 2&. 21. 22.
1
Seminarski rad - Parfemi
Petar Stupar
/3 UVOD U PAR6IMERISJKE PROI7VODE roizvodi koji se koriste za higijenu i negu li+a i tela, kao i za ulep-avanje i parfimisanje, poznati su hiljadama godina. gipat /4&&& godina pre nove ere0. rvi arheolo-ki dokaz kozmetike nalazimo u drevnom giptu. U to vreme su %ene ro$ovlasnika stavljale svetlo zelenu pastu od $akarnih minerala na li+e, da $i o$ez$edile $oju i defini+iju +rta li+a. ne su koristile mirisna ulja i $ojile svoje o$rve kremom sa)injenom od ov)jeg loja, olova i )adji. (o%emo zaklju)iti koristile su mirisna ulja z$og -minke za li+e...
Slika $r 1. zrada prvog parfema #zija /15&& godina pre nove ere0. U ini i apanu je za $ojenje li+a u $elo kori-en puder od pirin)a. $rve su $rijane i )upane, a zu$i $ojeni zlatno ili +rno7 kanom je $ojena kosa i li+e. 8rugim re)ima, tinejd%eri su izgledali ta)no onako kako i danas izgledaju. 9r)ka/1&&& godina pre nove ere0. ripadni+i vladajue klase su nosili perike. vo se odnosilo na o$a pola. pet, svi su %eleli da istaknu $elilo do$ijeno stavljanjem krede ili olovnog pudera za li+e. /:ema izve-taja o opsegu trovanja olovom u anti)koj 9r)koj0. ada su %ene %elele ;malo $oje<, $irale su oker glinu pome-anu sa +rvenim gvo%djem kao ru% za usne. remazivale su dlanove +rvenkastom kanom, verovatno da $i izgledale mla=e.
2
Seminarski rad - Parfemi
Petar Stupar
>im /1&& godina p.n.e0. latus je pisao <%ena $ez -minke je kao hrana $ez soli<. vi super+ivilizovani pre+i, stavljali su je)meno $ra-no i masla+ na svoje $u$ulji+e, i ov)ji loj i krv na nokte radi sjaja. :jihov krunski doprinos kozmeti+i $io je praktikovanje $latnih kupki sa dodatkom krokodilskog izmeta, za ko $i znao koju svrhu. (u-kar+i su )esto $ojili svoju kosu u plavo. d prakse $ojenja kose medju mu-kar+ima i %enama se odustalo, jer je $oja $ila prepuna sode -to je izazivalo da postojea kosa opada. mali su spe+ijalno odre=ene ro$ove koji su se $avili nano-enjem kozmetike /prakozmeti)are?0 .
Slika 2. Upotre$a parfema tokom srednjeg veka 14. vek. kozmeti+i je vladalo mi-ljenje da je opasna po zdravlje, zato -to su smatrali da $i poremetila odgovarajuu +irkula+iju. U liza$etanskoj ngleskoj, u modi je $ila +rveno o$ojena kosa. 8o$rostojee %ene su stavljale $elan+e na li+e da $i stvorile $elje li+e, i spavale sa par)adima sirove govedine na li+u, kako $i se oslo$odile $ora. edan engleski pozori-ni pisa+ napisao ne-to tim povodom <*epa %ena je kao delikates<. 15.16. vek. U vropi, kozmetiku je koristila samo aristokratija. talija i @ran+usa su $ile +entri proizvodnje kozmetike. @ran+uzi su usavr-ili umetnost krea+ije novih mirisa i kozmetike, me-anjem sastojaka. Taj radni pro+es doveo je za)etke moderne kozmetike. (e=utim )esto je pro+es krenuo drugim putem pa je dolazilo i do u$istva. :aime, umesto olova /koje ih je trovalo postepeno0 u puder za li+e je ponekad stavljan arsenik, jednostavno da $r%e u$ije onoga ko ga nosi.
3
Seminarski rad - Parfemi
Petar Stupar
1'. i 1!. vek. ozmetika je $ila u op-toj upotre$i, osim za najsiroma-nije slojeve stanovni-tva. Arveni ru% je intezivno upotre$ljavan da sugeri-e zdravlje, $ogatstvo i do$ro raspolo%enje. 1". vek. onovo @ran+uzi. ni su razvili hemijske pro+ese kojima su zamenjivali parfeme do$ijene prirodnim metodama. Aink oksid postaje -iroko kori-en puder za li+e, zamenjujui smrtonosne me-avine olova i $akra koji su ranije kori-eni. 8ruge otrovne supstan+e se jo- uvek koriste u senkama za o)i, ru%evima...
Slika $r. 3. arfemi na po)etku BB veka. 1"2&. u #meri+i. (anufakturna proizvodnja parfema i kozmetike dovodi do masovnog tr%i-ta. Cilo je u redu da %ene od$a+e viktorijanski izgled, da se doteruju i koriste kozmetiku, zato -to je takvo pona-anje o$ez$e=ivalo profit i donosilo nova+ proizvo=a)ima. (asovna pojava i tr%i-te za kozmetiku, o$ez$edjeno je pojavom lan+a radnji. 1"2'. ronadjen je na)in da se kosa u)ini trajno talasastom, -to je dovelo do toga da mnoge %ene imaju ;prirodno< kovrd%avu kosu. 1"3&. @ilmske zvezde po)inju da uti)u na stil i kori-enje -minke. ona)no je $ledilo li+a zamenjeno holivudskim potamnjenim tenom. (aks @aktor je predstavio novi izgled neophodan i proistekao iz filmskih potre$a. 1"5&. o)ela je moderna era $iznisa zvanog kozmetika, onakvog kakvim ga mi danas znamo. uderi za li+e, -minka, ulja za potamnjivanje ko%e i parfemi,masovno su iz$a+ivani na tr%i-te esen+ijalno novom dru-tvu nakon 8rugog svetskog rata /dru-tvu koje je $ilo umorno od oskudi+e0. opularni sponzori radio sapunskih opera, pre$a+uju svoje reklame na novi medij TD.
4
Seminarski rad - Parfemi
Petar Stupar
1"6&. vo je veme promena u industriji parfema, promena koje nisu uvek i-le ka $oljem. Draaju se u modu lju$i)aste usne i ajlajner gipanski, leptiri su slikani na $ukvalno svakom delu tela. :e za$oravimo la%ne trepavi+e za o)i. ojedini $iljni sastoj+i $ivaju kori-eni za prozivodnju /-argarepa, krastava+, lu$eni+a0, kom$inovani da stvore povratak prirodnom izgledu, mirisu i stavu. 1"'&. zvesni sastoj+i su iz$a)eni iz upotre$e u proizvodnji kozmetike da $i se zastitile ugro%ene vrste/kori-ene kao la$aratorijske opitne %ivotinje0. ojavljuju se pitanja kao -to su E < Fta ste uradili sirotim steni+ama i zekama da $i do$ili dozvolu za proizvodnju ovih produkata? Fta se nalazi u njima, koje dejstvo ima, odakle dolazi? 1"!&. G 2&14. lju)na re) raznolikost. :ov izgled, kozmetika i relamiranje lepote zajedni)ki stvaraju industriju enormnih razmera od preko H2& milijardi godi-nje. Svakog dana smo svesni kozmetike, parfema, proizvoda za ko%u i kosu $udui da se na nas vr-i masovni pritisak reklamama u -tampi, na televiziji i internetu.
5
Seminarski rad - Parfemi
Petar Stupar
-3 SASTAV PAR6IMERIJSKIH PROI7VODA Ia proizvodnju raznih kozmeti)kih proizvoda /krema, losiona, pasta za zu$e i sl0, kao i za parfimerijske proizvode koriste se razli)ite vrste materija koje mo%emo svrstati u nekoliko grupa, a to suE J mirsne materije, J masnoe, J voskovi J proizvodi koji su po sastavu sme-e vi-ih ugljovodonika /paraffin, vazelin0, J polen, vitamini i hormone, J $oje, J smole i $alzami i J sta$ilizatori, antioksidansi, konzervansi i voda. (irisne materije su one koje se odlikuju izuzetno prijatnim mirisima. rema poreklu razlikuju seE $iljne, %ivotinjske i sinteti)ke mirisne materije. teri)na ulja su mirisne materije $iljnog porekla i do$ijaju se iz raznih delova $iljaka /+veta, lista, korena, i kore0. ni se primemenjuju u parfimerijskoj i kozmeti)koj idustriji, kao i u industriji sredstva za odr%avanje higijeneE za proizvodnju kolonjskih voda, parfema, dezodoransa, sapuna, pasta za zu$e, raznih krema itd. Tako=e se primenjuju i u prehram$enoj industriji /za pravljenje raznih za)ina,esen+ija, mirisa za kola)e0, industriji duvana i u medi+ina. tarksa ulja se iz $iljaka izoluju na razne na)ineE presovanjem, destilovanjem vodenom parom, ekstrak+ijom pomou organskih rastvara)a itd. :eka od eteri)nih ulja koja se koriste u industriji kozmetike i parfema suE #nis teri)no ulje anisa je slatkastog mirisa. oristi se uglavnom kao dodatak raznim kremama i losionima u $or$i protiv strija.
6
Seminarski rad - Parfemi
Petar Stupar
Slika $r. 4 #nis Cergamot teri)no ulje $ergamota je slatkastog i vonog mirisa sa +vetnom primesom. 8o$ija se iz kore plodova agruma sli)nih limunu. teri)no ulje $ergamota deluje antisepti)no i korsti se kod prozvoda u $or$i protiv pojave akni i rana.
Slika $r. 5. #grum Cor teri)no ulje $ora je drvenastog mirisa i do$ija se iz igli+a $ora. oristi se i za prilikom pravljenja preparata za masa%u
Slika $r. 6. Cor Aimet teri)no ulje +imeta je slatkog, intenzivnog i toplog mirisa, pose$no ugodnog u zimskom periodu. oti)e sa Fri *anke.Drlo )esto se koristi u proizvodnji parfema.
Slika $r. '. Aimet 7
Seminarski rad - Parfemi
Petar Stupar
Kempres teri)no ulje )empresa se do$ija destila+ijom igli+a mladih gran)i+a i -i-arki vodenom parom. oristi se za proizvode koji spre)avaju prekomerno znojenje i odli)an je prirodni dezodorans, zatim za proizvode koji podsti)u +irkula+iju, spre)avaju pu+anje kapilara i krvarenje desni, kao i za proizvode koji neguju zrelu ko%u i usporava njeno starenje.
Slika $r. !. Kempres Kajeva+ teri)no ulje )ajev+a poti)e iz #ustralije i Tasmanije. ao prirodan antiseptik, eteri)no ulje )ajev+a se koristi kod proizvoda za pro$lemati)nu ko%u /akne, neurodermatitis0, kao i kod proizvoda za infek+iju zu$nog mesa i vaginalnih infek+ija, kao i kod ozleda i opekotina.
Slika $r. ". Kajeva+ ukaliptus teri)no ulje eukaliptusa je prodornog tropskog, kamfornog mirisa. teri)no ulje eukaliptusa je jedno od najja)ih antisepti)kih ulja koji se -iroko primenjuje za izradu pasta za zu$e. 9eranijum teri)no ulje geranijuma je poreklom iz gipta, vrlo slatkog mirisa, nalik na ru%u. teri)no ulje geranijuma se koristi za proizvode koji su namenjeni i za suvu i za masnu ko%u )ije se tkivo pri redovnoj nezi regeneri-e. 8
Seminarski rad - Parfemi
Petar Stupar
ela 8estila+ijom igli+a jele, do$ija se etarsko ulje jele svetlo %ute $oje, $lagog i prijatnog mirisa. tarsko ulje jele se puno koristi u kozmeti+i jer ga ista svojstva )ine drago+enim u izradi losiona za )i-enje ko%e.
Slika $r. 1&. ela edar teri)no ulje kedra je prijatnog drvenog mirisa. 8o$ija se destila+ijom iz drveta $iljke. teri)no ulje kedra ima adstrigeno i dezinfek+iono dejstvo i )esto se dodaje mu-koj kozmeti+i, naro)ito losionima i kremama za posle $rijanja.
Slika $r. 11. edar leka teri)no ulje kleke ili $orovi+e do$ija se destila+ijom osu-enih plodova vodenom parom. (iris mu je smolasto aromati)an i o-tar. 8odavanjem par kapi u -ampon mo%e pomoi u le)enju peruti i se$oreje. oristi se za negu masne ko%e.
Slika $r. 12. leka
9
Seminarski rad - Parfemi
Petar Stupar
*avanda zvanredno se me-a sa drugim eteri)nim uljima, pa je neizostavno ulje u mirisnim kom$ina+ijama i parfemima. dli)an je antiseptik, izvanredno deluje kod pro$lema ko%eE aps+esa, akni elavosti.
Slika $r. 13. *avanda *imun teri)no ulje limuna izvanredno osve%ava prostorije, uklanja miris dima, pri psihi)kom zamoru osve%ava i $istri kon+entra+iju, deluje antisepti)ki na disajne organe i ko%u. U sla$om razredjenju eteri)no ulje limuna je vrlo korisno za masnu ko%u i kosu. (andarina teri)no ulje mandarine je +itrusnog, osve%avajueg mirisa. oristi se kod proizvoda za masnu ko%u i kod pojave akni. :eroli teri)no ulje nerolija se do$ija iz +vetova gorke narand%e. ma osve%avajuu i gorkoslatku aromu. U pro-losti, +vetovi ove $iljke nosili su se na ven)anjima kao sim$ol )istote. teri)no ulje nerolija se koristi kod ko%nih pro$lema kao -to su akne, ek+emi, dermatitis.
Slika $r. 14. :eroli a)uli teri)no ulje pa)ulija je egzoti)nog i drvenog mirisa, poreklom iz ndije. ma antimikro$no i antisepti)ko delovanje, primenjuje se kod +rvenila, upala, o-teene ko%e i protiv stvaranja $ora. teri)no ulje pa)ulija se dodaje kremama za negu zrele i o-teene ko%e. oznato je i kao afrodizijak.
10
Seminarski rad - Parfemi
Petar Stupar
etit 9rain teri)no ulje petit graina miri-e sve%e, okrepljujue, $lago +vetno s gorkom notom. I$og izvrsnog delovanja na ko%u, pose$no masnu, dodaje se kozmeti)kim prepratima. omorand%a teri)no ulje pomorand%e je aromati)no i osve%avajue toplog mirisa. dli)no se me-a sa gotovo svim drugim uljima oplemenjujui njihov miris. oristi se za pravljenja ulja za uklanjanje +elulita jer potpoma%e elimina+iju razgradnih produkata razmene materija pod ko%om. teri)no ulje pomorand%e regeneri-e elije ko%e i koristi se u prepratima za negu suve ko%e. >uzmarin teri)no ulje ruzmarina do$ija se iz +vetova i listova za)inske mediteranske $iljke. oristi se kod proizvoda za negu masne i o-teene kose.
Slika $r. 15. >uzmarin Sandal teri)no ulje sandalovine je egzoti)nog, drvenastog mirisa poreklom iz ndije. U$a+uje se proizvodima za negu dehidirirane ko%e. Timijan (aj)ina du-i+a teri)no ulje timijana je poznato po svom sna%nom antimikro$nom i antisepti)kom delovanju. dli)no smiruje upalu zu$nog mesa i uni-tava $akterije koje uzrokuju karijes i ulazi u sastav razli)itih pasta za zu$e i voda za dezinfek+iju usta. Lalfija teri)no ulje %alfije ima sna%an aktivirajui miris i deluje stimulativno. Kisti disajne puteve i osna%uje glas. teri)no ulje %alfije odli)an je za proizvode za masnu ko%u i kosu. sve%ava i dezodori-e vazduh u prostoriji
11
Seminarski rad - Parfemi
Petar Stupar
Slika $r. 16. Lalfija MlangMlang teri)no ulje ilonilon je egzoti)nog mirisa, medno+vetnog tona do$ijeno iz +vetova tropske $iljke imena N+vet +vetovaN. teri)no ulje ilonilon se tradi+ionalno koristi za proizvodnju ulja za negu ko%e. Uravnote%uje lu)enje se$uma i deluje antisepti)ki, smirujui +rvenilo i upale na ko%i. oristi se kod proizvoda za smanjenje $ore
Slika $r. 1'. MlangMlang (irisne materije %ivotnjiskog porekla se do$ijaju lu)enjem %lezda odre=enih %ivotinja. :ajpoznatije materije koje imaju -iroku primenu u parfimeriji i kozmeti+i uop-te suE #m$ra je izlu)evina kitova koja ponekad pliva u okeanu, a nekad se do$ija prilikom lova. :everovatno zvu)i, ali am$ra nastaje z$og pro$avnih smetnja kita. :aziv poti)e od arapskog an$ar, siva am$ra, jer pod uti+ajem morske vode i atomsfere od +rne postaje siva ili svetlosme=a. >i$ari je o$i)no love mre%ama pratei jata kitova naj)e-e u ndijskom okeanu i kod #ustralije. U staro do$a am$ra se smatrala snaznim afrodizijakom, a proslavio je veliki lju$avnik azanova koji je navodno koristio kao napitak u toploj )okoladi, kako $i jo- vi-e podigao svoju polnu mo. (o-us je polna izlu)evina gove)eta koje %ivi u sedis-tu #zije ta+nije na Ti$etu. Sirovina se do$ija pra%njenjem d%epova oko polnih %lezda mu%jaka. (iris je izuzetno jak, a mo%e se prikupiti oko 15 do 2& grama sirovine po jednoj odrasloj %ivotinji. sim od gove)eta mo%e se do$ijati i od mo-usnog jelena, mo-usne kornja)e i mo-usnog pa+ova. nteresantno je to da su haremske lepoti+e stoka $ile ponekad naj$izarniji izvor mirisnih esen+ija, jer su se posle hranjenja mo-usom i am$rom, kasnije znojile $ukvalno sa parfemskim ekstraktomO astoreum je izlu)evina da$ra, koja %ivotinji slu%i za odr%avanje nepromo)ivosti krzna. (iri-e na dim, katran i ko%u, a koristi se u mu-kim i orijentalnim %enskim parfemima. 8a $i se izdvojio kastoreum lov+i moraju da u$iju da$raO
12
Seminarski rad - Parfemi
Petar Stupar
Ai$et je o$ele%avajua izlu)evina +i$etskih ma)aka koje uglavnom %ive u tiopiji. rirodno ma)ka se oslo$a=a ove izlu)evine tako -to se trlja o drvee i kamenje, a N$er$aN kod ma)aka u kavezima mo%e dati mese)no 25 do 3& kilograma po %ivotinji. (iris je fekalni i urinarni, manje intezivan od mo-usa. I$og istre$ljenja pojedinih %ivotinja, mo-us se danas do$ija sinteti)kim putem, koji se kao jeftini mirisi dodaju mnogim prozivodima kao -to suE kreme, sapuni, losioni , parfemi i dr. :otro mo-us je z$og dokzane -tetnosti u sve veem opadanju, dok sinteza makro+ikli)nih mo-usa d$oija sve vi-e na zna)aju. (e=utim mnoga aromati)na jedinjena, Sinteti)ke komponente imaju -iroku primenu z$og istre$ljenja pojedinih %ivotinja. Sinteti)kim putem mogu da se do$ijaju razna eteri)na ulja kao i mirisne materije %ivotinjskog porekla. To jesu jeftinija varijanta do$ijanja ovih jedinjena ali i ne i najzdravija. dnedavno je saop-teno da su nitromo-usi i poloi+ikli)ni mo-usi, kao i druga aromati)na jedinjenjenj, $ioakumulativni, sla$o degradi$ilni i lipofilni. ostoje i dokzai, na osnovu )ega je saop-teno da su detekotvani u ljduskom masnom tkivu, u mleku, u %ivom svetu mora, kao i atmosferi. I$og njihove masovne primene oni su se na-li na listi zaga=iva)a koji se dugo zadr%avaju u %ivotnoj sredini. a tako neka od sinteti)kih jedinjenja suE #netol A3P5A6P4AP3 je etarsko jedinjenje koje se sinteti)ki do$ija od krezola. oristi za proizvodnju parfema, organskoj sintezi itd. Cenzaldehid A6P5AP je najjednostavniji aromati)ni aldehid. De-ta)kim putem do$ija se na vi-e na)ina, a naj)e-e oksida+ijom tolulola ili hidrolizom $enzalhlorida. o risti se u organskoj sintezi, kao rastvara) za ulja i smole, u proizvodnji ve-ta)kih mirisa, u medi+ini i dr. Cenzila+etat /fenilmetila+etat0 A6P5AP2AAP3 se do$ija od $enzoilhlorida i kalijuma+etata. oristi se parfimeriji, kozmeti)koj industriji i za prozvodnju ve-ta)ke smole. Aitral /geranijumaldehid, geranijal0 A1&P16 je po mirisu sli)na je limunu, svetlo %ute $oje i lako isparljiva te)nost. ugenol A3P5A6P3/P0AP3 je etarsko ulje poput mirisa karanfila 9eraniol /AP302AAP/AP202A/AP30APAP2P je nezasieni terpenski alkohol i do$ija se reduk+ijom +itrala. orsti se za pravljenje parfema. onon A13P2& miri-e sli)no kao miris lju$i)i+e, svetlo %ute je $oje ili mo%e $iti i $ez$ojna te)nost. oristi se za izradu parfema i u sintezi vitamina #. @eniletilalkohol /$enzilkar$inol, fenetilQalkohol0 A6P5AP2AP2P je $ez$ojna te)nost, prijatnog je mirisa, do$ija se od etilenoksida i fenilmagnezijum$romida. 13
Seminarski rad - Parfemi
Petar Stupar
*inalil A1&P1'P je $ez$ojna te)nost, prijatnog mirisa. :alazi se u mnogim eteri)nim uljima i koristi se u parfimeriji. (asnoe, ulje i voskovi koji se preto%no koriste u proizvodnji kozmetike su raznovrsnog porekla i sastava. rirodne smole su )vrste, amorfne ili polu)vrste guste materije do$ijene u vidu sekre+ija od izvesnih vrsta $iljaka. $i)no je ima u drvenoj masi $iljke, li-u i kori, a am$ra se nalazi kao fosilna naslaga. :jena upotre$a je -iroka, a naj)e-e se koristi u industriji $oja i lakova, u proizvodnji sapuna, hartije i dr. Calzami su proizvdi koje lu)e neke vrste drveta. o svom sastavu su sme-e smolastih materija, etarskih ulja i nekih kiselina. iseline koje ulaze u sastav kozmeti)kih proizvoda suE limunska, askor$inska i mle)na i imaju ulogu konzervansa i antisepitika. #lkohol, najvi-e se koristiE etilalkohol, gli+erin, sor$itol i dr. ovr-inski aktivne materije olak-avaju emulgovanje vode i masti u preparatima za negu, dok konzervansi i antioksidansi sta$ilizuju proizvode i spre)avaju pro+ese razlaganja do$ijenih proizvoda.
14
Seminarski rad - Parfemi
Petar Stupar
83 TEHNOLO9IJA PROI7VODNJE ETARSKIH ULJA tarska ulja prema defini+iji S /nternational Standard rganization0 su uljasti proizvodi intezivnog mirisa, koji se do$ijaju iz $iljaka, destila+ijom pomou vodene pare, presovanje i +edjenjem. Ia razliku od masnih ulja, etarska lja u potpunosti isparavaju i ne ostavljaju nikakve mrlje. Avetno ulje se ne u$raja u etarska ulja ali se generalno mo%e rei da i ona pripadaju etarskim uljima. >azlozi nastajanja etarskih ulja u $iljkama nije u potpunosti utvrdjen, ali njihova fiziola-ka ulaga u $iljkama sae mo%e doesti u vezu sa njihovom ulogom da o$ez$ede energiju za $iohemijske pro+ese, a takodje slu%e i kao %a-tita $iljaka od napada insekata i%ivotinja, kao i za-tita od infek+ija i zaraza, u mnogim etarskim uljima je nadjeno fungi+idno i $akteriolo-ko dejstvo. U ta$eli $roj 1. kao primer. predstaviemo sastav etarskog ulja kore narand%e. Supstan+ija
Sadr%aj
Supstan+ija
uR
U4!oodon#'# /0 G Tujen /0 G inen (ir+en /0 amfen /0 G inen V Aimol /0 *imonen W Terpinen Terpinolen /0 G langen /0 ariofilen /0 G *ongifolen /0 G W Selinen :ajmanje 11 neidentifikovanih
&,456 2,46' 1,1!" &,366 1,2'! !,156 6','24 ",13" &,5'3 &,&&! &,&22 &,&12 &,&1' &,21"
aldehida A1o;o# Peptanol 1
uR
A'etat# 1 de+ila+etat 9eranila+etat 1,! Aineol
ktanal 8ekanal Undekanal 8odekanal :eidentifikovani aldehida
&,&35 &,&3! &,&&3 &,&&6 &,13'
Keton#
&,&26
:ajmanje 26 neidentifikovanih &,65" ketona i drugih jedinjenja s kiseonikom
ktanol 1
&,&&2 &,&&3 &,&&2
Ade;#d#
/0 G arvon &,&16
Sadr%aj
&,&!" 15
Seminarski rad - Parfemi
8ekanol 1 /0 G Sa$inenhidrat /#0 /0 *inalool /0 G Sa$inenhidrat /C0 /0 Aitronelol :erol ,, V G trimetil$enzil alkohol 9eraniol /0 G Terpinen4ol /0 G G Terpineol /0 Gtranskarveol Aiskarveol Cenzilalkohol :ajmanje 43 neidentifikovana alkohola
Petar Stupar
K#
&,&3! &,&56 &,245 &,11& &,&25 &,&52 &,&31 &,&12 &,11& 1,11&
Peptilna kiselina aprilna kiselina elargonska kiselina *imunska kiselina aprinska kiselina Undenkanska kisel. *aurinska kiselina :ajmanje ' neidentifikovanih
&,&&4 &,&44 &,&13 &,&&6 &,&2" &,&&3 &,&&6 &,&12
&,&41 &,&22 &,&&" &,&2"
kiselina @enoli Timol Caze (etilestar:metilantranlne
&,&!4 &,!5&
kiseline :ajmanje 3 neidentifikovane $aze &,&&3 Ta$ela $r. 1. Sastav etarskog ulja kore mandarine
8o$ijanje etarskih ulja destila+ijom pomou vodene pare, se satoji u transforma+iji etarskih ulja prisutnih u $iljkama usled dejstva topolote, gde je direktan kontak etarskih ulja sa vodenom parom osnovni preduslov za njihovo izdvajanje iz $iljnog materijala. ostupak do$ijanja etarskih ulja se sastoji u ome da se sve% ili osu-eni, )esto usitnjeni i ponekad fermentisani delovi $iljaka ili +ele $iljke unose u destila+ioni kotao pogodne aparature za destila+iju i pristupa se destila+iji tako -to se u destila+ioni kotao doda voda tako da je $iljni materijal potppljen ili priva u njoj, ili se dodaje voda samo do perforiranog dna u kotlu ili se $iljni materijal nalazi u perforiranom delu kotla i u kotao se uvodi vodena para. :a sli+i $roj 1!. dat je prikaz klasi)ne destila+ije vodenom parom u industijskim uslovima, postupkom tur$odestila+ije, produvavanje pare /13 $ara0, i hidrodifuzija /&,&2&,15 $ara0.
16
Seminarski rad - Parfemi
Petar Stupar
Slika $r. 1!. 8estila+ija vodenom parom. Takodje eteri)na ulja se mogu do$iti presovanjem ili +edjenjem i to ru)no i ma-inski, a kako etarska ulja lako oksidi-u, z$og )ega menjaju $oju i miris i usmoljavaju se, pod uti+ajme kiseonika, svetlosti i povi-ene temperature, moraju se )uvati u malim tamnim, do vrha napunjenim $o+ama na hladnom mestu. Cez etarskih ulja nema ni parfema.
17
Seminarski rad - Parfemi
Petar Stupar
23 PAR6IMERIJSKI PROI7VODI arfimerijski proizvodi predstavljaju sme-e mirisnih materija, fiksativa i rastvara)a, koji se upotre$ljavaju na ljudskom telu ili predmetima u svrhu davanja prijatnog mirisa. (irisne materije kao sto je ve re)eno, mogu $iti $iljnog, %ivotinjskog i sinteti)kog porekla. @iksateri su supstana+e koje se dodaju parfimerijskim proizvodima da $i se postigla -to vea postojanost. Ujedna)avaju isparenje pojedinih mirisnih komponenti i spre)avaju njihovo $rzo isparavanje. ao fikasateri mogu se koristitiE smole, Cenzol, Ftirak, Cenzil $enzoat, rirodni mo-us i #m$ra. ao razre=iva) parfimerijskih proizvoda koristi se pose$no, rafinisani etil alkohol. :jegova uloga je u tome -to ne reaguje sa mirisnim supstan+ama, a kao lako isparljiv doprinosi razvijanju mirisa. Sastoj+i koji o$i)no ulaze u sastav parfema mogu se podeliti u sledee grupeE J
+itrusi,
J
+vee,
J
drvee i mahovina,
J
hemij ske komponente,
J
napi+i,
J
neorganske prirodne komponente,
J
slatki-i,
J
smole i $alzami,
J
travnate i zelene komponente,
J
voe, povre i plodovi,
J
za)ini i %ivotinjske komponente.
18
Seminarski rad - Parfemi
Petar Stupar
)3 TIPOVI PAR6IMERIJSKIH PROI7VODA valitet i dugotrajnost parfimerijskih proizvoda uglavnom zavise od kvaliteta i nivoa kon+entra+ije mirisnih ulja. U njih spadajuE arefemi X erfume eYtra+tE 154&R /o$i)no 2&R mirisnog ulja0. Trajnost parfema je izme=u )etiri do -est sati, u nekim slu)ajevima zadr%ava se i tokom +elog dana. oznat je kao ekstrakt, parfem ima najveu kon+entra+iju mirisnog ulja. U dodiru sa toplotom ko%e parfem oslo$a=a svoj miris, a dugog je trajanja z$og sadr%aja alkohola. arfemske vode au de arfum /d0, arfum de Toilette /dT0E 1&2&R /o$i)no 15R mirisnog ulja0. arfemska voda predstavlja nivo ispod parfema, ali je tako=e dugotrajnog mirisa.uglavnom dolazi u spreju, -to omoguava kreiranje mirisne aure oko oso$e. Toaletne vode au de Toilette /dT0E 515R kon+entra+ije mirisnog ulja/o$i)no 1&R0. Toaletna voda je najpopularniji vid mirisa i za %ene i za mu-kar+e. (o%e se koristiti izda-no pri kreiranju mirisne aure. olonjske vode X au de Aolagen /8A0E ima oko 3 !R /o$i)no 5R mirsnog ulja0. Cukvalno kolonjska voda zana)i voda iz olonja /eln0, grad u :ema)koj. I$og toga je ovaj naziv op-teprihvaen za sve mirise sa niskom kon+entra+ijom mirisnog ulja. 8ezodoransi su slo%ene me-avine, a pojavljuju se u o$liku te)nosti, praha, -tapia, losiona ili krema. Sadr%e mirisne komponente i druge sastojke koji imaju zadatak da spre)avaju znojenje i da otklanjaju neprijatne mirise koji nastaju pri $akteriolo-kom razlaganju znoja.
19
Seminarski rad - Parfemi
Petar Stupar
=3 AMBALA5A 7A PAR6IMERIJSKE PROI7VODE (a-tovitost dizajnera u mnogome poma%e pri plasiranju i prodaji ovih proizvoda. Uglavnom se koriste staklena am$ala%a za parfeme, kolonjske i toaletne vode, dok se za izradu dezodoransnih am$ala%a koriste sprej$o)i+e o$i)no od alimnijuma. :a sli+i 1! su prikazane neke od am$ala%a za parfemsku vodu i toaletnu vodu.
Slika $r. 1!. >azli)ite am$ala%e.
20
Seminarski rad - Parfemi
Petar Stupar
+3 MIRISNE NOTE UMESTO 7AKLJU>KA Savremeni parfemi su kompleksni, me-avine mnogih slojeva i mirisnih nota. :jihova struktura je )esto predstavljena putem mirisne piramide. 9ornja nota /ili vrh0 sastavljena je od najtransparentnijih ali i energi+nih sastojaka koji na po)etku daju najja)i miris. Srednja nota, koja )ini sr+e parfema, je o$i)no toplija, te%a i dugotrajnija. snovna ili donja nota, sastavljena je od postojanih sastojaka koji se na ko%i zadr%avaju dugo vremena, dajui Ndu-u i karakterN parfema. reator parfema komponuje pri+u oko +entralne teme. Tu temu +ine glavni akordi kompozi+ije koji e odlu)ti kojoj porodi+i pripada parfem. Uti+aj mirisnih nota na aromati)i karakter parfema je tako=e veoma va%an, tako da je te-ko ekspli+itno klasifikovati parfem po mirisnim grupama. :eki se parfemi mogu svrstati u $ilo koju Nklasi)nuN kategoriju tako da vi-e pripadaju me-anom tipu parfema. (e=utim, generalno mo%emo da razlikujemo 4 glavne kategorije %enskih mirisa i 4 kategorije mu-kih, sa podfamilijama.
21
Seminarski rad - Parfemi
Petar Stupar
?3 LITERATURA 1. 2. 3. 4.
ani 8., okraja (., Z@arma+eutska hemija;, Iavod za ud%$enike, Ceograd, 2&12., Cogdanovi S., Z@armokologija;, :au)na knjiga, Ceograd 1"!'., Tehni)ka en+iklopedija, *eksikografski zavod, Iagre$, 1"'6., C. eki, Pemija i tehnologija farma+eutskih proizvoda /alkaloidi i etarska ulja0,
Tehnolo-ki fakultet u :ovom Sadu, :ovi Sad, 1"!3., 5. (i+rosoft, n+arta, n+[+lopedia, 1""32&&& (i+rosoft Aorporation, 2&&1..
22