Medjunarodno Finansijsko Pravo

MEĐUNARODNI FINANSIJSKI SISTEMI I OKRUŽENJA« 1.VRSTE MEĐUNARODNIH MONETARNIH SISTEMA  Naziv međunaro međunarodni dni monetarni monetarni sistem sistem1 obuhvata pravila, propise i konvencije koje reguliŠu finansijske odnose medu zemljama. Međunarodno finansijsko  ponašanje  ponašanje zemalja zemalja može se; organiz organizovat ovatii na više više načina. načina. Shodno Shodno tome, tome, međunaro međunarodni dni monetar monetarni ni sistem sistem može može imati imati mnogi mnogi različit različitih ih formi. formi. Svi međunarodni monetarni sistemi, bez obzira na njihovu formu, imaju mnogi zajedničkog i razlikuju se samo u određenim stvarima. Ekonomisti obično koriste koriste nekoliki nekoliki alternat alternativn ivnih ih kritetij kritetijuma uma da klasifi klasifikuju kuju različit različitee moguće moguće međunarodne monetarne sisteme. Za naše potrebe, dovoljno je pomenuti: 1) ulogu ulogu ddevi evizni znihh kurseva kurseva,,

2)  prirodu  prirodu rezervni rezervnihh sredstav sredstava. a. 2. REŽIMI (SISTEMI) DEVIZNIH KURSEVA Sa jedne tačke gledišta, međunarodne finansije bave se teškoćema međunarodnog monetarnoj konvertovanja- teškoćama zamjene jednog novca za drugi. Zato devizni kursevi imaju odlučujući ulogu u svim međunarodnim monetarnim sistemima.Poznate su dvije krajnosti - permanentno fiksni ili  potpuno  potpuno fleksibilni fleksibilni devizni devizni kursevi. kursevi. Između Između ove dvije dvije krajnost krajnostii nalazi nalazi se čitav čitav niz mogućih mogućih kompromis kompromisa. a. Listi Listi mogućih mogućih sistema sistema deviznih deviznih kurseva kurseva nedavno nedavno je dodat dodat i pristup pristup ciljne zone (target ZQDJaproach), Japroach), koji je omiljen među mnogim ekonomistima i ljudima koji kreiraju politiku.

3. MONETARNI STANDARDI Međunarodne Međunarodne monetarne rezerve mogu se podjeliti podjeliti u dvije glavnekategorije: glavnekategorije: l)rob l)robne ne rezerve rezerve i 2) rezerve koje koje nemaju nemaju pokriće pokriće u zlatu. zlatu. Robne Robne rezerve(kao npr. Zlato) imaju unutrašnju unutrašnju vrijednos vrijednostt koja je odvojena odvojena od njiho njihove ve vrijedno vrijednosti sti kao novca a rezerve rezerve koje nemaju pokriće u zlatu nemaju unutrašnju vrijednost. Međunarodni monetarni sistemi mogu se podjelit i u sledeće sledeće tri kategorij kategorije: e: 1. Čist i r ob obn i sta nd nda rd rd i 2. Čist Čistii ne ne zam zamlj ljen enji jivi vi stan standa dard rdii 3. Mješani s ta tandar di di Monetarni standard je pretrpio fundamentalne fundamentalne promjene. U početku, kada se zlato (ili srebro) koristilo kao standard, određena količina metala služila  je kao obračunska obračunska jedinic jedinica. a. T Tako, ako, bilo je moguće moguće izrazi izraziti ti prom prometn etnuu vrije vrijedno dnost st svih roba i usluga robom koja je bila standard (zlatom ili srebrom). Danas se izraz standard odnosi na bilo koji monetarni sistem, iako „robni standard" ne mora postojati. 4. KARAKTERISTIKE DOBROG MEĐ. MONETARNOG SISTEMA Šta je dobar međunarodni monetarni monetarni sistem? sistem? Kako Kako znamo daje neki sistem sistem dobar ili loš? Koje kriterijume treba da koristimo? Da bi se na njih dao odgovor, treba vidjeti kako runkcioniše oniše ili kako bi trebalo da runkcioniše runkcioniše međunarodni monetarni sistem.

simetričan sistem. 9. SISTEM BRETTON WOODS 0944-1971, GODINE) U 1944.godini predstavnici 44 nekomunističke zemlje održali su konferenciju u Bretton Woods-u, New Hampshire. Hampshire. Glavni cilj konferencije konferencije je bio reforma međunarodnog međunarodnog moneta monetarnog rnog sistema. sistema. U tu svrhu, delegati su razmotrili dva (konkretna (konkretna)) plana plana britanski britanski plan koji koji je razvio razvio Lord Keynes. Keynes je  predložio  predložio stvaranj stvaranjee klirinšk klirinškee unije unije sa mogućnošću mogućnošću prekoračenj prekoračenja kredita kredita i mogučnošću stvaranja rezervi. . Druga bitna karakteristika Keynes-ovog  plana je da ne bi samo zajmopri zajmoprimci mci bankora bankora plaćali plaćali kamtu, kamtu, već bi to činili činili i kreditori kreditori na stanje stanje svojih bilansa. bilansa. Sistem koji su delegati, na kraju, odobrili  bio je sličan White-ovom planu. On je ka sn ij e po st ao po zn at ka o sistem Bretton Woods-a. On se koristio u svijetu od 1944.do l971. u periodu od 27 godina koji je poznat kao doba Bretton Woods-a.  Najhitnij  Najhitnije karakteris karakteristike tike sistema sistema Bretto Brettonn Woods-a Woods-a su: su: 1. Među Međuna naro rodn dnee inst instit ituc ucij ijee 2. Reežžiim d ev ev izn iznoo g ku rs rsa 3. Među Međuna naro rodn dnee mone moneta tarn rnee rezer rezerve ve 4. Kon Konverti ertibb ililn ost ost v al alu ta ta

17. POJAM I ZNAČAJ FINANSIJSKIH TRŽIŠTA Tržište Tržište kao ekonomski ekonomski prostor prostor na kome se suočavaju suočavaju ponuda ponuda i  potražnja roba, u sluga, vrijednos vrijednosnih nih papira, papira, novca novca i rada, odnos odnosno no rezultat rezultataa i elemenata privređivanja, predstavlja instituci institucionaln onalnii mehanizam mehanizam razmjene razmjene i njene sveukupne sveukupne uloge u tokovima tokovima društvene društvene reprodukcij reprodukcije. e. Finansijsko tržište  je organizirano organizirano mjesto i prostor na kome se traže i nude finansijsko finansijsko novčana sredstva i na kome se, u ovisnosti od ponude i potražnje, formira cijena tih sredstava. Cijena novčanih sredstava na finansijskom tržištu je, u stvari, kamatna stopa. Kamata zavisi od iznosa novčanih sredstava i vremena. Ako je vremenski rok manji i kamata je manja i obratno. Postoje dva osnovna tipa tržišta: robno (produktno, na kome se nude i traže razne vrste roba i usluga) i finansijsko (na kome se nude i traže finansijska sredstva). Poslovi na finansijskom finansijskom tržištu mogu biti  prompt  promptni ni (kada se ralizacija ralizacija vrši odmah ili najkasnije najkasnije roku od dva dana) i terminski (sa utvrđenim rokom). Finansijsko tržite se dijeli na slijedeće vrste: 1.Tržište 1.Tržište kapitala - na njemu se organizirano i institucionalizirano susreću  ponuda  ponuda i potražnj potražnjaa i kapitalom. kapitalom. Na primarnom tržištu kapitala kapitala se 10. MEĐUNARODNE MEĐUNARODNE INSTITUCIJE INSTITUCIJE Učesnici konferencije u Bretton Woods-u su se složili da je međunarodna  pojav ljuje dugor očna ponuda i potr ažnja za kapita lom, a na sekundarnom tržištu tržištu kapitala vrši se trgovanje trgovanje dugoročnim dugoročnim monetarna sarađnja zahtjevala stvaranje međunarodne agencije sa defmisanim sekundarnom pribavljanjaa investicionih investicionih sredstava, sredstava, akcija i funkcijama i moćima. Za tu svrhu oni su stvorili Međunarodni monetarni vr ijed nos nim papirima u cilju pribavljanj fond - IMF koji koji je obezbjedio edio okv okvir ir i odredi odredioo pravila pravila ponašan ponašanja ja za drugih vrijednosnih papira. 2. Devizno tržište - Na njemu se obavlja promet stranih sredstava plaćanja,  posljerat  posljeratni ni međunar međunarodni odni monetarni monetarni sistem. sistem. odnosno kupovina prodaje deviza putem brokera, ovlaštenih lica i ovlaštenih  banaka,  banaka, kao kao i otkup otkup i prodaja prodaja deviz deviza. a. 11. VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA Vremenska vrednost novca je koncept prema kojem novac u sadašnjosti više vr edi, više se preferira negoli nominalno nominalno isti iznos iznos novca u budućnosti. 3.  Novčan o tržište - Na njemu se susreću kratkoročna ponuda i instrumenata: krediti i Bazira ra se na mogućnos mogućnosti ti da se novac novac u sadašnjosti sadašnjosti uloži, kako bi se u  potr ažnja novca ; pojavljuju se dvije vrste tržišnih instrumenata: vrijednosni papiri na kratak rok.  budućnosti  budućnosti uvećao. uvećao. Postoji više razloga preferiranja raspolaganja novcem u sadašnjosti: 18. UČESNICI NA FINANSIJSKOM TRŽIŠTU 1. rizik priticanja novca i njegove transformacije transformacije 2. inflacija Učesnike na fmansijskom tržištu dijelimo na: 3.mogućnost upotrebe 1. Učesnike sa viškom kapitala koji taj višak plasiraju na tržište sa ciljem Da bi novac doneo zaradu, on se mora uložiti. Ako se ne uloži, nastaje ostvarivanja prinosa (investori), troša trošakk koji je jedna jednakk propuštenom prinosu koji se mogao ostvariti 2. Učesnik Učesnikee sa potrebom potrebom za dodatni dodatnim m kapital kapitalom om koji koji potrebni potrebni kapital njegovim ulaganjem. Ovaj trošak naziva se oportunit oportunitetni etnim troško troškom. m.  prikuplj  prikupljaju aju preko preko tržišta, tržišta, 3. Posrednike koji naplaćuju aktivno ili pasivno usluge "povezivanja" sudionika. 12. ODNOS VREMENA I NOVCA  Novac koji imamo imamo danas, danas, stekli smo: radom, obrazovanj obrazovanjem em i prinosom prinosom na Sve učesnike je moguće grupirati u četiri sektora: javni sektor   imovinu (materijalnu i fmansijsku). Novac koji ćemo imati u budućnosti biće 1. sekt sektor or pri privr vred edee i izva izvann pri privred vredee  posledica našeg planiranja i načina raspolaganja novcem danas.Vreme danas.Vreme 2. obračunavamo linearno. Iz sadašnjosti putujemo u budućnost. Novac takođe 3. sek sek to tor stan stanoovn išt ištvva sledi taj isti smer.Jasno objašnjenje vremena i novca: -Da imate 10 milijardi 4. sub sub jek jekte te iz in oze oz ems mstv tvaa novčanica od 1 dolara i da potrošite jednu svake sekunde, trebalo bi vam 317  Javni sektor podrazumijeva državu i njene organe, organizacije, agencije ili  godi  godina na da ih potro potroši šite te sve. sve. –  kompanij kompanijee koje koje se nalaze nalaze pretežno pretežno u državnom državnom vlasništv vlasništvu. u. U sektor  sektor   privrede i izvanprivrede izvanprivrede ubraja se veliki broj privrednih i izvanprivrednih organizacija organizacija (profitnih i neprofitnih). neprofitnih). . Sektor stanovn ištva podrazum podrazumije ijeva va 13. FEVANSIJSKO OKRUŽENJE PREDUZECA domaćinstva. Subjekte iz inozemstva čine svi oni učesnici koji učestvuju i Finansijski sistem predstavlja skup institucija, institucija, tržišta, pojedinaca i tehnika uju na na fmansi fmansijskom jskom tržiš tržištu tu jedne jedne zemlj zemljee a da pri pri tom tom nisu nisu njeni eni rezident rezidenti.i. kojima kojima se trguje trguje vrijednos vrijednostima. tima. Njegova osnovna osnovna funkcija funkcija je osiguranje osiguranje  posluju

5.KRAJNJI CILJEVI MEĐUN. MONETARNOG SISTEMA Međunarodni monetarni sistem nije sam sebi cilj. Njegova glavna funkcija je da omogući da se fundamentalni ekonomski ekonomski procesi, proizvodnja i distribucija odvijaju što je moguće efikasnije.to je, upravo, glavni razlog zbog čega je sredstava za finansiranje ulaganja u kapitalna dobra i kratkotrajnu imovinu. Adam Smit međunarodni monetarni monetarni sistem nazvao „veliki točak". Kada se Usvojen je stav da zemlje sa razvijenim finansijskim institucijama i tržištima točak točak okreće okreće bez napora, napora, međunarodn međunarodnii monetarn monetarnii odno odnosi si postaju postaju rastu brže, dok će one koje imaju slabiji kapacitet, strukturu finansijskog „nevidljivi" jer je stalni protok robe i usluga koji zadovoljavaju ljudsku sektora sektora vjerovatni vjerovatnije je doživlj doživljavati avati fina finans nsij ijsk skee kriz krizee sa nega negati tivn vnim im  potrebu, a ako se se ne okreče dobro onda je to ekonomska ekonomska posljedica posljedica tj.kriza. tj.kriza.  posljedi  posljedicama cama na razvitak razvitak nacionaln nacionalnee privrede. privrede. Strani investit investitori ori ne mogi Krajnji ciljevi međunarodnog monetarnog sistema sledeći: razlikovati uspješne i neuspješne države (preduzeća) banke što je dovelo do 1) maksimizacija ukupne proizvodnje i zaposlenosti u svijetu i manje raspoloživog stranog kapitala i nepovoljne oročene strukture ulaganja. 2) postizanje postizanje željene željene raspodjele raspodjele ekonomskog ekonomskog blagostanja blagostanja među narodima, kao i među različitim grupama unutar naroda. 14. EFIKASNOST I STABILNOST FINANSIJSKOG SISTEMA Efikasan finansijski finansijski sastav podrazumijeva podrazumijeva takvo funkcionisanje funkcionisanje sistema kod 6.SARADNJA I RIVALSTVO MEĐU NARODIMA kojeg je suma svih dobitaka od plasiranja sredstava, plaćanja i trgovine Element Element saradnje saradnje proističe proističe iz cilja cilja rnaksimi rnaksimizacij zacijee ukupn ukupnog og svijetsko svijetskogg rizikom (koje uključuje osiguranje i terminske transakcije) maksimalna.  proizvod  proizvodaa i tako, tako, ostvarenja ostvarenja najvišeg najvišeg nivoa nivoa globalno globalnogg blagostanj blagostanja. a. Element Element Od svih finansijskih posrednika jedino se komercijalne banke javljaju u svim rivalstva rađa se uslijed različitih ciljeva pojedinih zemalja po pitanju raspodjela aktivnostima finansijskog finansijskog sistema, sistema, plasiranju plasiranju sredstava, obavljanju obavljanju poslove ekonomskog blagostanja među narodima.  platnog  platnog prometa prometa i trgovine. trgovine. Velika zemlja nameće optimalnu carinu da bi iskoristila svoj monopolski Za efikasnost fmansijskog fmansijskog sistema u plasiranju plasiranju sredstava bilo u direktnom  položaj  položaj u međunarodn međunarodnoj oj trgovini trgovini.. Takva sebična sebična politika politika može voditi voditi  plasiran  plasiranju ju (obveznice (obveznice i dionice dionice preko tržišta) tržišta) ili indirek indirektnog tnog (preko (preko banaka banaka i carinsk carinskom om ratu, ratu, pošto pošto se ostale ostale zemlje zemlje mogu mogu osveti osvetiti ti u pok pokušaj ušaju da drugih finansijskih finansijskih posrednika) posrednika) moraju biti ispunjene tri pr edpostavke: maksimiziraj maksimizirajuu dobit svoje zemlje. Carinski Carinski rat se završava samo kada ni 1. ko konk nkre retn tnoo uutv tvrđ rđiv ivan anjje cije cijena na  jedna zemlja ne može zaraditi više svojim jednostranim jednostranim akcijama. 2. mini minima maln lnii trošk troškov ovii tran transa sakc kcij ijaa Međunarodni monetarni sistem, koji minimizira minimizira element rivalstva rivalstva među 3. inte integr gris isan anii fma fmans nsij ijsk skii sas sasta tav. v. zemljama zemljama može biti koristan koristan cijeloj zajednici, pošto on može sačuvati Konkurentna Konkurentna cijena finansijskih proizvoda je cijena koja uključuje u sebi zajednički dobitak koji svijet može podtići efikasnom međunarodnom podjelom  pravičan čan povrat povrat na sredstva koja su angažovana u proizvodnji p roizvoda rada. usluge, pa je konkurentno utvrdiva cijena ona koja cijene utvrđuje na razuni troškova. 7. AUTAKRIJA PROTIV PROTIV ANARHIJE Glavni razlog neefikasnost neefikasnostii fmansijsko fmansijskogg sistema sistema je nedovo nedovoljna ljna Jedan od mogućih načina minimiziranja elemenata rivalstva je usvojiti sistem konkurencija i to: autakrij autakrije. e. Svaka zemlje može zatvoriti zatvoriti svoje granice i zabraniti zabraniti ulazak i 1. ekonomija ob obima izlazak robe i usluga, kapitala i radne snage. Na taj način,svaka zemlja može 2. priro riroddni monopoli  postati  postati samozadovo samozadovoljna ljna.. Apsurdnos Apsurdnostt ovog rešenja rešenja mora biti biti jasna: jasna: ono Osnovne vrste nestabilnosti kojima su podložni finansijski sistemi uključuju: eliminiše eliminiše element rivalstva žrtvujući sve koristi koje proističu proističu iz međunarodne 1. panika u bank ankarst rstvu trgovine i investicija. 2. pad berze Druga Druga krajnos krajnostt je anarhija anarhija.. U svakom svakom slučaju slučaju ne bi postojala postojala nikakva nikakva 3. nest nestab abiilno nost st cij cijena ena  pravila ni konvencije konvencije i svaka svaka zemlja zemlja bi mogla da radi ono što misli misli da je najbolje. 15.FINANSIJSKA TRŽIŠTA 8. ZLATNI STANDARD (1870-1914) Finansijska tržišta se mogu posmatrati sa dva aspekta, i to u širem i užem smislu. Po međunarodnom zlatnom standardu, svaka zemlja vezuje svoj novac za zlato U širem smisl smislu, u, finansijska trž išta postoje svuda gdje se obavljaju finansijske i dozvoljava neograničen izvoz i uvoz zlata. Centralna banka svake zemlje, transakcije. transakcije. U užem smislu, mogu se definiu definiu kao organizi organizirana rana mjesta mjesta na koja je u zlatnom standardu, je spremna da kupuje i prodaje zlato (i samo kojima kojima se susreću susreću pon ponuda uda i potražnj potražnja za različi različitim tim oblici oblicima ma finansijskih finansijskih zlato) slobodno po fiksnim cijenama izraženim u domaćoj valuti, dok su instrumenata. Finansijska tržišta čine mjesta, osobe, instrumenti, tehnike i stanovn stanovnici ici potpuno potpuno slobod slobodan an da uvoze uvoze ili izvoze izvoze zlato. zlato. Suština Suština tokovi koji omogućavaju razmjenu novčanih viškova i manjkova, tj. novca, međunarodnog zlatnog standarda je da su devizni kursevi fiksni. kapitala i deviza. Finansijsko Finansijsko tržište je kao i svako tržište javno mjesto gdje se Međunarodni Međunarodni zlatni standard je bio relativno kratka epizoda u svijetskoj svijetskoj  proizvodi  proizvodi i usluge usluge kupuju kupuju i prodaju, prodaju, direktn direktnoo ili preko posrednik posrednika. a. Proizvodi Proizvodi i istanji. istanji. Pojavio se tokom 1870-ih 1870-ih i traja je do početka I Svjetskog Svjetskog rata usluge kojima se trguje na finansijskom tržištu, odnosno koji se kupuju i 1914.godine. ovaj period često se opisuje kao „zlatno doba" zlatnog standarda.  prodaju predstavlj predstavljaa različite različite oblike oblike finansijski finansijskihh instrumenata. instrumenata. Centralno mjesto u zlatnom standardu imala je Velika Britanija, zbog Preko finansijskih tržišta privredni subjekti dolaze do sredstava neophodnih svoje svoje vodeće vodeće uloge u robnim robnim i finansij finansijskim skim poslovim poslovima. a. U to vrijeme vrijeme za finansiranje svog p oslova nja. Subjekti koji koji raspolažu viškovima viškovima sredstava, sredstava, Britanij Britanijaa je bila najveća najveća industr industrijs ijska ka zemlja, zemlja, značaj značajan an uvo uvozni znikk hrane hrane i  putem  putem kredita il i vlasničk vlasničkih ih udjela udjela stavljaj stavljajuu ih na raspolaganj raspolaganje subjekti subjektima ma sirovina, sirovina, najveći izvoznik izvoznik industri industrijske jske robe i najveći najveći izvor izvor kratkoročn kratkoročnog og i koji se bave proizvodnjom. dugoročnog kapitala. London je bio svijetski finansijski centar. Britanija je bila  pod zlatnim standardom standardom od 1821 1821.. godine, godine, pola vijeka prije nego što su se 16. POJAM I ULOGA FINANSIJSKIH TRŽIŠTA  pridružil  pridružilee ostale ostale najveć najvećee zemlje. zemlje. Finansijska tržišta predstavljaju centar finansijskog sistema. Finansijska Kako se objašnjava očigledan uspijeh zlatnog standarda do 1914.godine? Činjenica je da u periodu 1870-1914. svijet nisu pogodili neki dramatični tržišta utvrđuju obii raspoloživih sredstava, mobilizuju uštede, uspostavljaju Finansijska tržišta su tržišta za šokovi (kao što je I u II svijetki rat, velika depresija 1930-ih ili, čak, povećanje cijene vrijednostima i visinu kamatni stopa. Finansijska cijena cijena nafte od strane strane OPEC u periodu periodu 1973-1974.god 1973-1974.godine). ine). naprotiv, naprotiv, ovaj trgovinu fmansijskim instrumentima.  period je u najveć im trgova čkim zemljam a, kako pojedina čno, tako i Finansijski posrednici i država javljaju se na razvijenim fmansijskim tržištima u dvostrukoj uloz: kao grupa bilo paralelno kretanje njihove izvozne i uvozne robe. Mit o zlatnom dobu održavao je dva pogrešna shvatanja: 1) daje mehanizam 1. naba nabavl vlja janj njee sred sredst stava ava za svoj svojee pot potre rebe be cijena kovanog novca funkcionisao glatko i automatski održavao Spoljnu 2. dal daljnje jnjegg ppllasir asiran anjja ist istiih ravnotežu ravnotežu i 2)da su monetarn monetarnee vlasti u zemljama zemljama zlatnog zlatnog standard standardaa slijedile slijedile „pravila igre'* igre'*s dozvoljavajući avajući da tokovi zlata ispolje svoj puni uticaj na domaću novčanu masu i nivoe cijena. Ova pogršna shvatanja su, zauzvrat, stvorila stvorila vjerovanje vjerovanje daje zlatni standard standard neosjetlji neosjetljiv, v, automatsk automatskii i politički politički

19. FINANSIJSKE INSTITUCIJE I FINANSIJSKI FINANSIJSKI POSREDNICI Prema užem shvaćanju učesnike na fmansijskom tržištu dijelimo na: 1.finansijske institucije i 2.finansijske posrednike. Finansij Finansijske ske instituci institucije je i finansij finansijski ski posredni posrednici ci obuh obuhvaćaj vaćaju veliki veliki broj učesnika, koji putem fmansijskih fmansijskih tržišta tržišta povezuju povezuju ponudu i potražnju potražnju za fmansijskim instrumentima. U finansijske posrednike ubrajaju se tri vrste uč esnika: 1. brokeri 2.investicioni bankari 3.dileri Brokeri su članovi članovi organiziranih organiziranih burzi vrijednosni vrijednosnihh papira, koji posreduju posreduju između kupac a i prodavača, a za svoje usluge naplaćuje naplaćuje posredničku proviziju. proviziju. Dileri su učesnici tržišta kapitala koji obavljaju kupoprodaju vrijednosnih  papira  papira na tržištu tržištu preko svojih ih šaltera šaltera ili direktno direktno na burzi. burzi. Dileri Dileri obavljaju obavljaju  prodaju  prodaju vrije vrijednos dnosnih nih papira papira koje koje posj posjeduj eduju. u. Finansijske institucije čine: - Centralna banka, - komercijalne banke, - kreditne i štedne asocijacije, - štedionice, - investicione kompanije i fondovi, - mirovinski fondovi, - osiguravajuća društva, - finansijske kompanije i si.  Najvažnij  Najvažnijaa finansijs finansijska ka instituc institucija ija u finansij finansijskom skom sistemu sistemu je Centralna Centralna banka. Ona je državna institucija koja je odgovorna za vođenje monetarne politike. Monetarna politika podrazumijeva upravljanje kamatnim stopama i količinom količinom novca u opticaju koji se još naziva i ponuda novca. Investi Investicion cionii fondovi fondovi ili investi investicion cionee kompani kompanije je predstav predstavljaj ljaju finansi finansijsk jskee institucije institucije koje povlače sredstva sredstva manjih individual individualnih nih investitora, investitora, kojima zauzvrat zauzvrat emitiraju dionice dionice ili potvrde o učešću u aktivi fonda. Investicioni fondovi fondovi zaradu zaradu ostvaruj ostvarujuu po osnovi osnovi:: naplaćeni naplaćenihh divide dividendi ndi ili kamata kamata od investicija koje su u portfelju fonda, kao i od prodaje investicija čija je cijena  porasla.  porasla. Mirovinski fondovi imaju ogroman značaj u većini zemalja i veliko učešće na f inansijskim tržištima, s obzirom da raspolažu velikim iznosima iznosima sredstava. Mirovinski fondovi do sredstava dolaze: iz uplata i doprinosa zaposlenih,  poslodavaca odavaca i državni državnihh organa organa i kroz vlastit vlastitee prihode prihode ostvarene ostvarene po osnovi investiranja. Osiguravajuća Osiguravajuća društva su finansijske institucije institucije koje na osnovu redovnih uplata uplata komiten komitenta ta izvršavaju izvršavaju ugovorenu ugovorenu isplatu u slučaju slučaju dešavanja dešavanja određenog događaja. Imaju tri osnovn osnovnee funkcij funkcije: e: zaštita zaštita imovine, imovine, mobilizacija novčanih sredstava i poboljšanje životnih uvjeta. Uvećanje sredsta sredstava va osigura osiguranj njaa moguće moguće je na dva načina: načina: pov povećan ećanjem jem obima obima osiguranja i prinosima od kamate po osnovi osnovi plasmana. plasmana. Finansijske Finansijske kompanije kompanije su, takođe, značajni učesnici na finansijskom finansijskom tržištu. Do sredsta sredstava va dolaze dolaze emisijom emisijom svojih svojih vrijednosni vrijednosnihh papira (najčešće instrumenata duga), ili uzimanjem kredita komercijalnih banaka. banaka. U ovisnosti od plasmana, mogu se podijeliti na:  prodajne  prodajne (pomaž (pomažuu prodaju prodaju određe određene ne robe), robe), individualne (odobravaju manje kredite), i komercijalne (odobravaju veće komercijalne kredite).   

20. NEFINANSIJSKI NEFINANSIJSKI I FINANSIJSKI UČESNICI U nefinansijske učesnike ubrajaju se oni učesnici Čija djelatnost, misija i ciljevi ciljevi nisu previše previše povezani povezani sa finansi finansijsk jskim im sistemo sistemom m ili poslovima poslovima na finansijskom finansijskom tržištu. Na primjer, kompanija kompanija proizvodi određene proizvode, misija rudnika je da proizvodi rudu, fakulteti obrazuju kvalitetne studente. To su situaci situacije je kada kada oni osjete osjete potreb potrebuu ili želju da plasir plasiraju aju višak višak svoji svojihh sredstava, ili kada imaju nedostatak sredstava, pa žele ta sredstva nabaviti  putem finansij finansijskih skih tržišta. tržišta. Za razliku od nefinansijskih učesnika, finansijskim

učesnicima primarana djelatnost je fmansijsko poslovanje i rad na frnansisjkim tržištima. 21. EMITENTI I INVESTITORI Subjekti koji se na finansijskom tržištu nalaze na strani tražnje za finansijskim sredstvima ili kapitalom nazivaju se emitentima. U ulozi emitenata se mogu naći kako fmansijski tako i nefinansijski učesnici. Kao primjer možemo uzeti državu i njene organe kojima tr enutno nedostaju finansijska sredstva za različite potrebe. U ulozi emitenta se mogu naći i banke, investicione kompanije, osiguravajuća društva i druge institucije koje mogu putem emisije hartija od vrijednosti da prikupljaju kapital. Investitori su subjekti na finansijskom tržištu i oni se nalaze na strani ponude tj. učesnici koji raspolažu viškom finansijskih sredstava koja žele da unosno ulože, odnosno investiraju kroz kupovinu određenog finansijskog instrumenta.

22. VRSTE FINANSIJSKOG TRŽIŠTA Glavna podjela finansijskih tržišta je: 1. Novčano tržište i 2. Tr žište kapitala 23. NOVČANO TRŽOŠTE  Novčan o tržišt e je segmen t finan sijskog tržišt a, na kojem se trguje novcem, kratkoročnim vrijednosnim papirima sa rokom dospijeća do 1 godine, kratkoročnim kreditima, depozitima, deviznim sredstvima, mjenicama i ostalim novčanim surogatima. Pojam novčanog tržišta podrazumijeva: institucionalno definisan prostor i vrijeme, ponudu i potražnju novca, učesnike, instrumente, tehnologiju rada.  Novčano tržište može biti ugovoreno i otvoreno. Specijalizirana tržišta u okviru novčanog tržišta se odnose na: 1. tržište novca (žiralnog), 2.eskontno i lombardno tržište, 3.kreditno-depozitno tržište, 4.tržište kratkoročnih vrijednosnih papira. Značaj novčanog tržišta - prvenstveno proizilazi iz toga što njegovi učesnici  puteni ovog tržišta obezbijeđuju uvjete za održavanje likvidnosti poslovnog subjekta, zadovoljavaju tražnju za novčanim sredstvima i ostvaruju sopstvene prihode uz minimalni mogući stupanj rizika. Privredni subjekti nastupaju na novčanom tržištu sa ciljem da:  prevladaju teškoće u vezi sa tekućim fmansiranjem, osiguraju protočnost kapitala, optimiziraju tekuće fmansiranje. 

 

24. TRŽIŠTE KAPITALA Tržište kapitala (dugoročno tržište) je segment finansijskih tržišta na kome se trguje finansijskom aktivom, sa rokom dospijeća dužim od jedne godine. Pod tržištem kapitala se podrazumijeva ponuda i tražnja dugoročnih novčanih sredstava kao i kupoprodaja dugoročnih vrijednosnih papira. Temeljna karakteristika tržišta kapitala jeste dugoročna ponuda i tražnja novca. Institucionalni investitori su organizacije koje kupuju najveći dio vrijednosnih papira na finansijskom tržištu. Pojavljuju se u različitim oblicima: banke, mirovinski fondovi, osiguravajuća društva i si. Tržište kapitala obuhvata: 1. kreditno- investicione tržište (kupovina i prodaja kapitala), tj. ugovoreno tržište; 2..tržište vrijednosnih papira (tržište obveznica, dionica i derivatnih instrumenata), tj. otvoreno tržište. Finansijsko tržište predstavlja sastavni elemenat flnansijskog sistema, te  predstavlja važan preduvjet za funkcioniranje svake tržišne privrede. 25.VRSTE I KARAKTERISTIKE FINANSIJSKOG TRŽIŠTA Finansijska tržišta se mogu kiasifikovati prema nizu kriterija. Na primjer, mogu se klasifikovati prema: 1...Formalnosti strukture:berze i izvan berzovna tržišta (OTC) 2... Tome radi li se o trgovini novih ili ranije itdatih instrumenata: primarna tržišta i sekundarna tržišta 3..Načinu prodaje instrumenata;otvoreno i dogovoreno tržište 4..Dospječu instrumenata: tržište novca i tržište kapitala 5..Obliku u kom su sredstva nabavljena: tržište vlastitog kapitala i kreditna tržišta 6..Metodi trgovine: dražbovna tržišta,dilerska i hibridna tržišta. Berze uključuju fiksno mjesto trgovine, uz restriktivno defmisanje učešća na tržištu i strogo specifična pravila trgovanja. OTC tržišta ne uključuju fiksno mjesto trgovanja i u pravilu  podrazumjev aju labaviju organizaciju, informativnu strukturu i pravila trgovanja. Primarna tržišta su tržišta za prodaju novih vrijednosnica. Na ovim tržištima se ugovara nabavljanje sredstava za kupovanje dugotrajne imovine i fmansiranje potreba radnog kapitala. Sekundarna tržišta predstavljaju transakcije niza brokera ili dilera ne  berzi ili OTC tržištu kojima se preprodaju ranije izdate hartije od vrijednosti. Sekundarno tržište se sastoji od dva dijela: tržišta na veliko • tržišta na malo Prema predmetu trgovine i tržištu na kojem se obavlja trgovina razlikuje se: 1..prvo tržište - sekundarno berzansko tržište - trgovina dionicama koje kotiraju na berzi 2..drugo tržište - sekundarno OTC tržište - trgovina dionicama koje jotiraju na OTC tržištu 3..treće tržište - sekundarno OTC tržište za dionice koje kotiraju na berzi 4..četvrto tržište - elektronski trgovinski sastav za blok trgovine dionicama koje kotiraju na vodećo j berzi. Otvoreno tržište je tržište na kojem se instrumenti kao dionice i obveznice  prodaju opštoj javnosti (primarno tržište), postajući često predmet višestrukih  prodaja i kupovina do roka dostignuća. Tržište novca u širem smislu možemo definisati kao tržište za transakcije kratkoročniir kreditnim hartijama od vrijednosti koje su javno emitovane ili  privatno plasirane. Pridružimo li ovom tržištu kratkoročne depozite i kredite  banaka dobijamo tržište novca u širem smislu. Tržište kapitala u užem smislu je tržište za transakcije srednjoročnim i dugoročnim kreditnim : vlasničkim hartijama od vrijednosti javno emitovanim ili privatno plasiranim. Razvijeno tržište novca se može posmatrati kao skup (sub)tržišta za trgovinu kratkoročr instrumentima preduzeća, države i finansijskih posrednika. Tako se može govoriti o: 1.. tržištu kratkoročnih hartija vrijetnosti r iznice 2..tržištu komercijalnih papira koje emituju preduzeća i finansijske institucije 3.. tržištu velikih bankarskih depozita 4.. REPO tržištu 

5.. tržištu srednjoročnih nota

sve brže i jeftinije obavljanje finansijskih transakcija.

Tržište kapitala je tržište na kojem se trguje finansijskim instrumentima sa rokom dostignuća preko godinu dana. Na ovom tržištu nabavljaju se sredstva za 36. NACIONALNI I MEĐUNARODNI OBLICI ELEKTRONSKOG finansiranje dugoročnih ulaganja. BANKARSTVA Tržište kapitala uključuje: Elektronsko bankarstvo prestavlja najznačajniju fmansijsku inovaciju, 1...bankarsko tržište koje ima veliku ulogu u finansiranju kompanija u koja je omogućila informaciona kompjuterska tehnologija .Elektronsko  Njemačkoj (gdje postoje industrijske banke), Italiji, Japanu (gdje banke čine  bankarstvo predstavlja sistem elektronskog prenosa sredstava i automatizaciju finansijske centre industrijsko fmansijskih skupina), kao i TE i ZUR,  bankarskog poslovanja. 2... tržište hartija od vrijednosti - tržišta za emisiju i kasnije obično 37. MEĐUNARODNA REGULACIJA BANKARSKIH AKTIVNOSTI više str uke kupovine i prodaje fmansijskih instrumenata. imala je za cilj harmonizaciju odnosa između zemlje osnivača banaka i  Na razvijenim tržištima kapitala možemo razlikovati: zemljama gdje je osnovana banka, u pravcu izjednačavanja-statusa inostranih  banaka sa domaćim bankama, a time i ukidanja ranije diskriminacije 1.. tržište državnih nota i obveznica inostranih banaka. Cilj je da se na svijetskom planu institucionalizuje standardno harmonično i stabilno funkcionisanja banaka u 2..Hipotekarno tržište međunarodnom finansijskom sistemu, minimizuje rizik i stvore 3.. tržište korporacijskih dionica  jedinstveni uslovi kompetitivnosti. 4.. tržište korporacijskih nota i obveznica 5.. tržište municitalnih obveznica Sto finansijski sistem bolje kontroliše agencijske troškove, veće su i 38. GLOBAUZACIJA FINANSUSKIH TRŽIŠTA mogućnosti kompanija nabavljanje sredstava iz dugoročnih izovra. znači da je brzina njihovog odvijanja jedino ograničena propusnom moći U slučaju likvidacije emitenta vlasnici učestvuju stečajnoj masi tek nakon kompjutera. isplate potraživanja zaposlenika, povjerioca i države, pribavljaj finansijskih Prva faza započinje sredinom 6o-tih godina XX vijeka: 1. Formirane su ekonomske integracije između homogenih grupacija zemalja ; redstava emisijom dionica nosi sa sobom određene nedostatke: 1.. emisija dionica tumači se kao signal da menadžment preduzeća 2. Brzo su se razvijali mađunarodni trgovinski odnosi;  procjenjuje daje čije dionice preduzeća precijenjena pa treba iskoristiti povoljan 3 .U razvijenim tržišnim privredama krupne korporacije internacionaliziraju svoje  poslovanje; trenutak za takav oblik finansiranja. 2.. u uslovima disperzivnog vlasništva dionica vlasnici preduzeća su Druga faza globalizacije se vezuje za 70- te godine tokom kojih su manjinski dionič koji nemaju efektivno kontrolu nad aktivnostima finalizirani finansijski odnosi, naročito preko međunarodnog bankarstva. Treća faza odvija 80-tih godinama. Prvo, eskalirao je problem prezaduženosti menadžmenta. Zajmovna tržišta uključuju tržišta za kratkoročno, srednjeročno i dugoročno zemalja u razvoju (ZUR), drugo tada se intenziviraju procesi ka izgradnji evropskog monetarnog i fmansijskog sistema (EMS). Treće formiraju se novi zaduživanje. finansijski centri svijeta. Četvrta faza globalizacije finansijskih tržišta započinje početkom 90-tih 26.MEĐUNARODNO BANKARSTVO Vrijeme koje nam je donijelo ogromne promjene na geografsko godina i može se reći da se i danas odvija.  političkom, ekonomskom i socijalno kulturnom planu ,strašna razaranja, Do saznanja o osnovnim karakteristikama globalnog fmansijskog tržišta može ljudske žrtve,materijalne štete nakon 2 svjetskog rata,niz lokalnih, se doći analizom: 1. obima i strukture finansijskih resursa,. ograničenih ratova. Krenulo se u izgradnju svijetskog mira i demokratije, u 2.strukture učešća osnovnih grupacija zamalja na tržištu, evropske i interkontinentalne, u međunarodne i međudržavne poslovne ugovore 3.institucionalne i sektorske strukture u interesu dobre saradnje na nacionalnom i internacionalnom planu, u cilju 4.stepen povezanosti domaćih sa međunarodnim tržištem (osmoza), ekonomskog i društvenog razvoja. 5. pozitivnih efekta rizika i kontrole. 27. INTERNI FAKTORI RAZVOJA MEĐUNARODNIH Veoma značajan faktor globalizacije finansijskog tržišta bilo je finansijsko integrisanje zemalja nekadašnje Evropske ekonomske zajednice u okviru AKTIVNOSTI BANAKA Početkom 6O-tih godina nastaju promjene u okviru nacionalnih bankarskih Evropske unije, gdje su garantovane slobode kretanja kapitala, pružanja sistema koje su nužno dovele do povećanog značaja međunarodnih finansijskih finansijskih usluga i formiranja fiansijskih institucija. transakcija u poslovmoj politici većih banaka. 39. INDIKATORI EKSPANZIJE MEĐUNARODNOG BANKARSTVA  postoje dva pristupa: institucionalni i funkcionalni. Institucionalni pristup 28. KONCENTRACIJA BANAKA Uočen dugoročni trend koncetracija poslovnih banaka, koji je praćen sve većom  podrazumjeva analizu institucionalne strukture i mreže banaka na diferencijom poslovnih jedinica i ostalih organizacionih dijelova u okviru svijetskom finansijskom tržištu. Funkcionalni pristup se zasniva na analizi složenih poslovnih bankarskih sistema. Integracija se odigrava ne samo kod  bilansnih pokaza telja obima i stru kture prelijevan ja fm ansijskih resursa istorodnih banaka, već i između različitih tipova banaka, kao i izmađu banaka i na međunarodnom tržištu. štedionica i nebankarskih finansijskih institucija. Kada je započeo proces Kod funkcionalnog pristupa ekspenzije sagledavaju se na osnovu analiza koncetracije banaka, nastale krupne banke su ugrozile opstanak mnogih malih  bilansnih pokazatelja obima i strukture prelijevanja finansijskih resursa na  banaka, koje su se inače oslanjale na šaltersko poslovanje. Zbog toga je većina tržištu, kao što su:  banaka pristupila fomrulisanju strategija međusobnog integrisanja i preuzimanja. 1.bruto međunarodne obaveze banaka, 2. bruto međunarodni plasmani, 3.neto bankarski krediti na međunaronom tržištu, 29. UNIVERZIJALIZACIJA BANAKA U nekim zemljama je početkom 80-tih godina započeo process 4. neto obim Evrovalutnog tržišta. univerzijalizacije banaka(SAD) dok u evropskim bankarskim sistemima ovaj  proces je ubrzan. Došlo je do preorjentaciie sa specijahzovane na univerzalnu 40. BANKARSTVO NA MALO odlikuje mnoštvom transakcija male pojedinačne vrijednosti, kako na strani  banku. Velike banke postaju univerzalne banke kod kojih nestaje strikno bilansno i aktive, tako na strani pasive. odlikuje se mnoštvom transakcija male funkcionalno razgraničenje između komercijalnih banaka, koje kreiraju novac i  pojedinačne vrijednosti, kako na strani aktive, tako na strani pasive. štednih i drugih finansijskih institucija koje vrše distribuciju postojeće Ekonomija u obimu u bankarstvu na malo se postiže preko različitih organizacionih formi. U evropskim zemaljma ostvaraju se preko manjeg likvidnosti sistema.  broja većih banaka koje imaju mnoštvo filijala što im omogućuje dominaciju u  platnom prometu. 30. DEREGULACIJA NACIONALNIH BANKARSKIH SISTEMA Postoje: različita shvatanja 6 pojmu regulacija. Najprije, to je politika koja treba da ispravi propuste tržišta donošenjem i sprovođenjem pravila koja 41.BANKARSTVO NA VELIKO ograničavaju ponašanje svih ili nekih učesnika na tržištu. Regulacija može  banke imaju veliki broj komitenata, kao Što su multinacionalne kompanije, vlada  biti i odluka da se iz određenih razloga intervehiše na tržištu. U osnovi i državna preduzeća. Stvaraju likvidnost time što većina Ulagača obezbjeđuje regulacije je očekivanje da će se adekvatnim akcijama i korišćenju predviđenih sigurnost da se ulozi mogu povući uz najavu na kratak rok, uprkos tome što drže mjera i instrumenata uticati na povećanje efekata u bankarstvu. Došlo je do sredstva koje dospjevaju mnogo kasnije.Banke na veliko se obezbjeđuju homogenizacije fmansijske uslužne industrije i do opšte konkurencije od r izika nelikvidnosti primjenom principa "usklađivanja".  bankarskih i nebankarških flnansijskih institucija. 42. MEĐUNARODNO BANKARSTVO Primjenili aranžmane kojima se rizici od kamatnih stopa u potpunosti 31. MARKETIZACIJA BANKARSTVA Došlo je do opšte marketizacije fmansijskog sektora, čime je marketing transferišu na teret zajmoprimaca i to na dan potraživanja zajma. strategija postala sastavni dio poslovne politike svake one banke koja Kratkoročnoj osnovica bi ih transferisale u vidu zajmova na drugim računa na veći profit na poboljšanje kokurentske pozicije, a ponekad i na mjestima i u drugim valutama,često i na mnogo duže rokove. opstanak. Sve institucije flnansijske usližne industrije povećavaju broj zaposlenih marketing specijalista, razvijaju marketing funkciju, kao i marketing 43. INVESTICIONA FUNKCIJA U BANKARSTVU Banke da bi osigurale svoju r entabilntost  određena sredstva investiraju u organizacionu strukturu. Neke banke sprovode marketing kampanje. kupovinu investicionih instrumenata a samim investiranjem održajavu dovoljan stepen likvidnosti: jer se mnogi zajmovi nemogu prodati prije isteka roka 32. HOMOGENIZACIJA BANKARSKIH INSTITUCIJA Homogenizacije u bankarstvu. Bankarska uslužna industrijska revolucija dospijeća. Stoga banke kupuju vrijednosne papire koje mogu lako unovčiti  postala dio šire flnansijske uslužne industrije. Veliki lanci robnih kuća u slučaju da im je hitno potreban gotov novac za izmirenje svojih velike industrijske korporacije i njihove fmansijske kompanije i obaveza. osiguravajuća društva preobrazili su se u kompleksne fmansijske Eurovalutni depoziti su depoziti u jednoj valuti, a smješteni u zemlji u institucije s pretenzijom da obuhvate cjelokupno finansijsko poslovanje svojih kojoj ta valuta nije domaća. To su depoziti oroceni na određeni rok  dospijeća, a najčešćem 30, 60 ili 90 dana. Međunarodni eurovalutni depoziti klijenata. nose veći rizik i dosta su nelikvidni. Bankarski akcept je mjenica trasirana na  poslovnu banku koja je akceptirana, sa time ona preuzima na sebe neopozivu 33. SEKJURITIZACUA U BANKARSTVU Radi se o tome da su i prije zvaničae deregulacije konverzijalne banke obavezu da novčani iznos naznačen na mjenici isplati njenom donosiocu na  počele sa emitovanjem vrijednosnih  pap ira i pre tva ran jem svo jih dan dospijeća obaveze. zajmova u tržišne oblike , a to je u osnovi sekjuritizacije. Kreditni rizik ili rizik druge ugovorne strane - određuje se kao Smanjuje se priliv finansijske štednje preko banaka i sve veća masa vjerovatnoća da dužnik izdavalac finansijskog sredstva neće biti novčanog kapitala je izvan bankarske intermedijacije, a povećava se sposoban p latiti kamatu ili otplatiti glavnicu pr ema uslovima utvrđenim u sporazumu o kreditiranju - sastavni je dio bankarskog poslovanja. intennedijacija nebankarskih finansijskih institucija. Razvrstavanjem investicionih instrumenata u dvije glavne kategorije 34. PRODOR FINANSUSKTH KONGLOMERATA instrumente: tržište novca i  banaka su izvršile protivudar, najprije u periodu regulacije širenjem 1. instrumente tržišta kapitala vanbilansnih stavki što im omugučava ponovni prodor u oblast direktnog 2. finansiranja. a nakon deregulacije povećanim učešćem na tržištu hartija od 44. INVESTICIONI INSTRUMENTI KOJI BANKAMA STOJE vrijednosti. NA RASPOLAGANJU Odobravanje kredita osnovna je, ali ne i dovoljna usluga za ostvarivanje profita. 35. ULOGA I ZNAČAJ TEHNOLOGIJE U BANKARSTVU Zato se banke često odlučuju da određena sredstva (višak sredstava) tehnička opremljenost je neophodan faktor svih finansijskih inovacija.  plasira ju u kupovinu investicionih instrumenata., time osiguravaju svoju  Najznačajmija inovacija je otvaranje novih tržišta, što je omogućeno rentabilnost, i održavaju dovoljan stepen likvidnosti jer se mnogi zajmovi ne oslobađanjem finansijskih tržišta od p revelike zakonske državne kontrole. mogu prodati prije isteka roka dospijeća. Stoga banke kupuju vrijednosne informacionoj tehnologiji je integralna obrada mnoštva i n f o r m a c i j a i  papire koje mogu l ahko unovčit i u s lučaju da im je hit no potreban gotov

novac za izmirenje svojih obaveza. Investicioni instrumenti koji bankama stoje na raspolaganju mogu se svrstati u dvije osnovne skupine: 1. instrumenti tržišta novca, 2.insmmenti tržišta kapitala.

45. INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA imaju rok dospijeća do godinu dana, nose manji rizik (odbacuju i manji  prinos), ali se mogu lahko prodati, tj. likvidni su. U ove instrumente spadaju; blagajnički zapisi {treasurj bilb\ kratkoročne državne mjenice i obveznice (treasioj notes and bonds), vrijednosni papin federalnih agencija, certifikati o depozitu (CD), međunarodni eurovalutni dep ozi ti bankarski akcepti, komercijalni zapisi i kratkoročne municipalne obaveze. 46. BLAGAJNIČKI ZAPISI su kratkoročni instrumenti koje izdaje država i imaju rok dospijeća do godinu dana. Mogu imati dospijeće od 91 dan (tromjesečni). 182 dana (šestomjesečni) il i P mjeseci (jednogodišnji). Imaju visok stepen sigurnosti i mogu se koristiti kao kolateral  "Kolateral je vlasništvo koje se zalaze u korist kreditora u svrhu garancije naplate, dođe li dužnik u situaciju nemogućnosti vraćanja duga. Na blagajnice zapise se ne isplaćuje kamata. Kupac ovog instrumenta plaća manji iznos od iznosa njegove vrijednosti po dospijeću. Prinos se sastoji u povećanju cijene blagajničkog zapisa. Ova metoda izračunavanja stope povrata se naziva diskontom. 47. KRATKOROČNE DRŽAVNE MJENICE U trenutku njihovog izdavanja, državne mjenice i obveznice imaju rok  dospijeća od 1 do 10, odnosno 20 godina, ali se u posljednjoj godini prije isteka roka dospijeća smatraju instrumentima tržišta novca. Ovi investicioni instrumenti su osjetljiviji na rizik kamatne stope od blagajničkih zapisa i teže ih je unovčiti, ali upravo zbog rizika kamatnih stopa, one donose i veći prihod. 48. VRIJEDNOSNI PAPIRI FEDERALNIH AGENCIJA Mjenice i obveznice koje prodaju agencije u vlasništvu Federalne Vlade,  poznate su kao vrijednosni papiri federalnih agencija. U takve agencije ubrajamo: 1.. Federalnu nacionalnu hipotekama asocijaciju 2.. Banku federalnih zemlj išta 3.. Federalnu stambeno-hipotekarnu agenciju 4.. Marketinšku asocijaciju studentskih kredita One izdaju vrijednosne papire da bi osigurale sredstva za finansiratije pitanja koja su od nacionalnog interesa.

kamata obećanih na vrijednosni papir nazivaju se i© {samo — kamate)

Vrijednosnog papira.

62. FAKTORI KOJI UTIČU NA IZBOR INVESTICIONIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA osnovni su: 1.. očekivana stopa povrata, 2.. izloženost oporezivanju 3.. rizik kamatne stope, 4..kreditni rizik  5.. poslovni rizik  6..rizik likvidnosti 7.. rizik opoziva 8..rizik prerane otplate 9..zahtjevi za jamstvom 63. OČEKIVANA STOPA POVRATA Da bi smo odredili stopu povrata, moramo izračunati dobit po dospijeću, akoce se vrijednosni papiri držati do dospijeća, ili izračunati planiranu dobit u  periodu posjedovanja od trenutka kupovine, pa do prodaje.

ispuni obavezu o dospjelosti namiriti obavezu ako su. ispunjeni uslovi navedeni u garanciji. Prema odnosu bankarske garancije i osnovnog posla, dijele se na: a)  Nesamostalne (akcesome, zavisne, uslovne) su garancije kod kojih obave za banke kao garanta zavisi od obaveze dužnika iz osnovnog posla. b) Samostalne (independent, nezavisne, bezuslovne) su pravno potpuno odvojene od osnovnog posla na bazi kojeg nastaju ili od bilo kojeg drugog uslova. 75. ODNOSI KOD BANKARSKIH GARANCIJA Bankarske garancije imaju 3 obilježja: 1.. Postoje najmanje 3 odnosa: odnos dužnika i povjerioca iz osnovnog  posla; odnos dužnika i banke o davanju garancije; odnos povjerioca iz osnovnog posla i banke garanta, 2.. Svi pravni odnosi i poslovi su samostalni, 3..Odnosi u bankarskoj garanciji vežu trgovačka i proizvodna preduzeća sa  bankama. Ugovor o bankarskoj garanciji se redovno zaključuje u pismenoj formi, a stranke su dužnik iz osnovnog posla (nalogodavac) i banka (nalogoprimac). Davalac garancije (punudilac) je uvijek banka, Korisnik garancije je  povjerilac iz osnovnog posla. Prema ZOO: zakonski (ex lege) i oni po prirodi posla bitni elementi su: 1..  Novčani iznos na koji banka rska ga rancija glasi

2.. vrste garancije. Kod nesamostalnih garancija uslovi obuhvataju i neizvršenje tj. neuredno izvršenje, a kod samostalnih ova vrsta uslova ne postoji. 3..Pisana forma 4.. Označenje obaveze trećeg lica kod akcesornih garancija. Bitni elementi  po prirodi  posla su: firma i adresa banke; firma i adresa korisnika; posao koji se obezbjeđuje bankarskom garancijom; rok važenja  bankarske garancije; mjesto izdavanja- potpis banke garanta.  Nebitni elementi: broj bankarske garancije, klauzula o vraćanju bankarske 65. RIZIK KAMATNE STOPE garancije. Rok važenja bankarske garancije je vremenski period u kome Kamatni rizik je problem kojem su izložene sve finansijske institucije.  postoji obaveza banke da isplati garantovanu Treba naglasiti da su većem kamatnom riziku više izloženi dugoročni, nego kratkoročni vrijednosni papiri. U poslje dnje vrije me upravljanje kreditnim 76. OBAVEZA PLAČANJA BANKARSKE GARANCIJE rizikom  postala jedna od glavnih aktivnosti menadžera banaka i ostalih  prestaje: izjavom korisnika da banku oslobađa odgovornosti; fmansijskih institucija. Cilj tog upravljanja je održavanje izloženosti rizicima u sporazumom korisnika i banke o prestanku obaveze; isplatom garantovaue određenim okvirima. Da bi se zaštitile od ovog rizika, banke trguju  jjučersima, surne izuzev kod revoiviog bankarske garancije; istekom roka važeaja garancije. opcijama i kamatnim snap-ovima. Krajnju odgovornost za upravljanje kamatnim Banka plaća cjelokupan iznos. Isplatu mora izvršiti banka koja je izdala rizikom ima nadzorni odbor banke garanciju. Plaćanje se može izvršiti korisniku ili licu na koje je garancija

64. IZLOŽENOST OPOREZIVANJU  Na većinu prihoda od investicija banaka i drugih finansijskih investicija  plaća se porez. Veće banke obično u najvišem poreznom razredu, tako da one često preferiraju neoporezive državne municipalne mjenice i obveznice (vrijednosni papiri lokalnih vlasti koji nisu oporezivi). Male banke su u nižim  poreskim razredima, tako da ulicaj poreza na njihovo pribavljanje investicionih instrumenata nije tako veliki.

 prenesena valjanom cesijom. Obaveza plaćanja postoji i izvršava se u  periodu važenja garancije. Bankarska garancija prestaje da važi; određenog datuma ili istekom roka; uslovne bankarske garancije kada korisnik obavijesti  banku daje nastupio događaj; istekom 6 godina od dana izdavanja. Pravno utemeljeno odbijanje plaćanja garancije banka vrši na osnovu  prigovora i to: 1..osnovnog posla 2..izposlabankarskegarancije 3..iz ličnog odnosa sa korisnikom Kod nesamostalnih garancija, banka je ovlaštena i dužna da istakne sve  prigovore koje iz osnovnog posla njen nalogodavac ima prema korisniku garancije, kao svome povjeriocu. Kod samostalnih garancija problem je ekonomske prirode: -kod kauzalnih banka može korisniku kao prigovor istaći svoje pravo koje potiče iz neostvarivanja te klauze, a pored toga ima i druge  prigovore karakteristične za apstraktne samostalne garancije, -kod apstraktnih samostalnih garancija prigovori se dijele na: a) one koji  potiču iz posla garancije (objektivni); b) iz ličnog odnosa banke sa korisnikom (subjektivni). Objektivni prigovori su: osnovni posao ne postoji ili nije punovažan;  prigovori iz sadržaja bankarske garancije; prigovori koji neposredno potiču iz zahtjeva za plaćanjem, a posredno iz same garancije. Subjektivni prigovori su: prigovor kompenzacije, prigovor prevare, prigovor  nezakonitosti ili nemoralnosti osnovnog posla, prigovor daje korisnik namjerno spriječio izvršavanje obaveza dužnika iz osnovnog posla.

66. KREDITNI RIZIK  49. CERTIFIKATI O DEPOZITU određuje se kao vjerovatnoća da dužnik i li izdavalac finansijskog sredstva Je vrijednosni papir koji izdaje banka i koji donosi kamatu za deponovana neće biti sposoban platiti kamatu ili otplatiti glavnicu prema u slo vim a sredstva. Certifikati o depozitu imaju mali rizik. U slučaju prijevremenog utvr đen im u s por azu mu o k red itir anju . Kreditni rizik može rezultirati raskida ugovora o oročenju, predviđene su i određene kazne.. kašnjenjem plaćanja, ili Čak neplaćanjem, što u velikoj mjeri utiče na likvidnost Banke danas mogu izdati dvije vrste certifikata o đepozitu:  banke, tj. na njenu sposobnost izmirenja kratkoročnih obaveza. 1.. male, potrošački orijentisane CD-e (500 - 100 000 dolara), 2.. velike, poslovno orijentisane CD-e -jumbo (preko 100 000 dolara). 67. POSLOVNI RIZIK  obuhvata sve negativne događaje koji su rezultat slabljenja ekonomije u kojoj 50. MEĐUNARODNI EUROVALUTNI DEPOZIT djeluje određena banka. Ti događaji direktno utiču na kreditnu su depoziti denominirani u jednoj valuti, a smješteni u zemlji u kojoj ta aktivnost banaka. Valuta nije domaća. To su depoziti Oročeni na određeni rok dospijeća, a najčešće na 30, 60 ili 90 dana. Međunarodni eurovalutni depoziti nose veći rizik  68. RIZIK LIKVIDNOSTI i dosta su nelikvidni.  je rizik kojem su izložene sve banke i predstavlja rizik od nesposobnosti izmirenja kratkoročnih obaveza. Povećana potreba za likvidnošću 51. BANKARSKI AKCEPTI najčešće nastaje usljed povlačenja sredstava od strane velikog broja  je mjenica trasirana na poslovnu banku koja je akceptirana, sa tim ona deponenata. Da bi osigurale odgovarajući stepen likvidnosti, ali istovremeno da  preuzima na sebe neopozivu obavezu da novčani iznos naznačen na mjenici ne bi držale velike iznose u gotovini, banke često investiraju u likvidnije isplati njenom donosiocu na dan dospijeća obaveze. vrijednosne papire. Upravljanje likvidnošću  jedna od fundamentalnih obaveza banaka i sastavni je dio procesa upravljanja aktivom i pasivom. 52. KOMERCIJALNI ZAPISI su neosigurane mjenice koje izdaju kompanije. Rok dospijeća im je 69. RIZIK OPOZIVA maksimalno 270 dana. Isto kao i blagajnički zapisi i bakarski akcepti, i Većina kompanija i neke vlade koje izdaju investicione vrijednosne papire većina komercijalnih zapisa se izdaje uz diskont u odnosu na njhovu zadržavaju pravo opoziva tjh instrumenata prije njihovog dospijeća. Banke se nominalnu vrijednost. S obzirom da ih izdaju kompanije, kamatna stopa mogu zaštiti od ovog rizika nadva načina: direktno zavisi od nivoa rizika odgovarajuće kompanije. Velike kompanije • izbjegavanjem kupovine vrijednosnih papira s ovom opcijom, koriste komercijalne zapise u svrhu kreditiranja svojih klijenata. kupovinom obveznica koje nose duže vrijeme odgađanja opoziva (tako da se opoziv ne može pojaviti za nekoliko godina). 53. KRATKOROČNE MANICIPALNE OBAVEZE su vrijednosni papiri sa rokom dospijeća do godinu dana, koje izdaju lokalne (kantonalne, gradske i opštinske) vlasti. One se izdaju da bi zadovoljile 70. RIZIK PRIJEVREMENE OTPLATE trenutnu potrebu za gotovinom u svrhu finansiranja investicija. Ovi instrumenti se može javiti ako se kamatne stope spuste. U tom slučaju dužnici se refmansiraju po nižim stopama, a vrijednosni papiri se ranije isplaćuju. su izuzeti od plaćanja poreza i zato su privlačne investitorima. 71. INFLATORNI RIZIK 54. INSTRUMENTI TRŽIŠTA KAPITALA  je prisutan kada dođe do porasta cijena roba i usluga na njihovim tržištima. Usljed imaju rok dospijeća duži od godinu dana i imaju veće stope povrata. U toga dolazi do slabljenja kupovne moći prihoda od kamata i otplaćene glavnice instrumente tržišta kapitala kojima se banke služe ubrajamo: dugoročne od kredita i vrijednosnih papira. Banke se od inflatornog rizika mogu zaštiti državne mjenice i obveznice (treasury notes and bonds), municipalne mjenice  preko kratkoročnih vrijednosnih papira i vrijednosnih papira s promjenljivim kamatnim stopama. i obveznice, te korporativne mjenice i obveznice.

77. PRENOS PRAVA IZ GARANCIJE korisnik stiče subjektivno pravo na naplatu odredjene sume. U teoriji, ovo  pravo je: Uslovi za prenos prava bankarske garancije : 1.korisnik bankarske garancije može svoje pravo iz bankarske garancije ustupiti trećem licu samo sa ustupanjem potraživanja koje je osigurano putem bankarske garancije i prenosom svojih obaveza u vezi s osiguranim potraživanjem;   2..korisnik bankarske garancije vrši prenos prava iz bankarske garancije samo ako je prethodno trećem licu ustupio osnovni ugovor. Ukoliko cesionar, na subjekt na koji je preneseno pravo iz osnovnog posla, ne  podnese dokaze o prenosu ugovora, banka je ovlaštena da odbije plaćanje: - pitanje prenosivosti bankarske garancije treba rješavati u osnovnom ugovoru ■ prenos se vrši ugovorom o cesiji

72. ZAHTJEVI ZA JAMSTVO 56. DUGOROČNE DRŽAVNE MJENICE I OBAVEZNICE Osnovna razlika između državnih mjenica i državnih obveznica je u njihovom Banke u SAD-u, da bi prihvatile državne depozite, moraju položiti zalog kako dospijeću. Mjenice imaju rok dospijeća od 1 do 10 godina. Obveznice su s  bi javna sredstva bila na sigurnom, "Prvih 100 000 dolara tih javnih depozita  pokriveno je saveznim osiguranjem depozita; ostatak se mora osigurati iz rokom dospijeća dužim od 10 godina, a najviše do 20 godina. državnih vrijednosnih papira vlade SAD-a i vrijednosnih papira saveznih 57.MUNICIPALNE OBAVEZNICE I MJENICE agencija koje banka posjeduje. To su vrijednosni papiri koje izdaju lokalne vlasti na period duži od 73. MEĐUNARODNE BANKARSKE GARANCIJE godinu dana. I ovi instrumenti su izuzeti od poreskog plaćanja, ali pod  je pojam koji se koristi za oznaku specifično g pravnog instituta  personamo- pravnog osiguranja potraživa nja, koje osiguranje na uslovom da su namijenjeni finansiranju javnih, a ne privatnih investicija. traženje jedne osobe banka daje drugoj osobi. Bankarske garancije Svrstavamo ih u dvije kategorije: nastale su u međunarodnoj poslovnoj praksi i institut su autonomneg 1..obveznice s uobičajenim obavezama (GO) - imaju podršku vlade, 2..pribodne obveznice - mogu biti korištene u svrhu fmansiranja dugoročnih trgovačkog prava. Prednost bankarske garancije u odnosu najemstvo se ogleda u njenoj bržoj i efikasnijoj realizaciji s obzirom da u slučaju neizvršavanja  projekata koji ce u budućnosti nositi prihode. obaveze od strane dužnika, povjerilac ne mora pokretati sudski spor radi namirenja svoga potraživanja. Ona je dakle, sigurnija jer ispunjenje 58.KORPORATIVNE MJENICE I OBAVEZNICE Korporativne mjenice su vrijednosni papiri koje izdaju kompanije na rok  dužnikove obaveze garantuje banka kao fmansijska institucija. Banka svoju dospijeća do 5 godina dok korporativne obveznice izdaju isti subjekti, ali na obavezu iz garancije izmiruje u novcu, bez obzira na to da li se duži rok dospijeća. Ovi instrumenti nisu tako privlačni bankama zbog većeg garancijom obezbjeđuje ispunjenje novčane ili nenovčane obaveze. 74. POJAM. RAZVOJ I VRSTE BANKARSKIH GARANCIJA kreditnog rizika u odnosu na vladine instrumente ali daiu veći prihod. Rizici se mogu klasificirati na: a) rizik iz ugovornog odnosa, b) rizik  59. OSTALI INVESTICIONI INSTRUMENTI uslijed nesolventnosti kupaca, c) politički rizici i d) rizici vezani za ekonomsku situaciju. Su: struktuirane mjenice, sekjuritizovana aktiva i podijeljeni vrijednosni papiri. Teorijske definicije bankarske garancije: 60. STRUKTUIRANE MJENICE 1.. Bankarska garancija kao  jedno strano obav ezni ugovo r  kojim se  Ne to dobit koju nose struktuirane mjenice je manja od one koju daju  bank a k ao gar ant obavezuje prema korisniku bankarske garancije.da državni instrumenti. mu nadoknadi Štetu zbog neostvarivanja privrednog interesa, 2..Bankarska garancija kao jednostrani pravni posao kojim se banka kao garant 61. PODJELJENI VRIJEDNOSNI PAPIRI obavezuje razvijaju đileri, tako što razdvajaju glavnicu i kamatu od orginalnog da će korisniku garancije isplatiti novčani iznos iz bankarske garancije ukoliko dužničkog vrijednosnog papira. Oni zatim prodaju ova dva odvojena dužnik iz osnovnog posla ne izvrši svoju ugovornu obavezu,  potraživanja. Potraživanja po plaćanju samo glavnice nazivaju se PO (samo - 3..Bankarska garancija je obaveza banke prema korisniku da će mu za slučaj da  glavnicđ) vrijednosnog papira, a potraživanja po toku sredstava samo od treće lice ne

78. PODJELA BANKARSKIH GARANCIJA Mopgu da se razvrstavaju i klasificiraju odnosno podjela je: a) vrsta ugovora čije se ispunjenje obezbjedjuje garancijom  b)broj banaka koje preuzimaju garancijsku obavezu c)uslov koji treba da bude ispunjen da bi se došlo do isplate garancije d)obaveza polaganja pokrića za izdatu garanciju e)nacionalnost banke koja izdaje garanciju Sve bankarske garancije se mogu svrstati u dvije velike grupe. Prvu grupu čine sve one bankarske garancije kod kojih se ne traži da bude ispunjen neki uslov da bi došlo do isplate garancije. Dok bi u drugoj grupi  pripadale garancije kod kojih se traži da bude ispunjen uslov od strane korisnika garancije. Garancije iz prve grupe se nazivaju bezuslovnim garancijama, a iz druge grupe uslovnim garancijama. Bankarske garancije dakle, mogu da se dijele prema predmetu osnovnog posla, odnosno ugovora č ije se ispunjenje obezbjeđuje bankarskom garancijom. Prema tome imamo: 1) garancije za dobro izvršenje posla; 2)garancije za, vraćanje avansa; 3) konsignacione garancije. Bankarske garancije mogu da se dijele pr ema broju garanata na; a) konzorcij ame garancije  b) individualne garancije. Bankarske garancije mogu da se dijele na:  pokrivene i nepokrivene garancije. Pokrivene bankarske garancije su one kod kojih nalogodavac za izdatu garanciju polaže odgovarajuće novčano pokriće iz koga banka plaća obaveze iz garancije. i obrnuto, nepokrivene garancije bile bi, dakle, one garancije kod kojih nalogodavac ne daje banci garantu prije izdavanja garancije novčano  pokriće. Bankarske garancije mogu da se dijele na: direktne i indirektne. Ukoliko banka garant izda garanciju trećem licu, odnosno korisniku

•

garancije po nalogu svog komitenta, tada je u pitanju direktna garancija. Bankarske garancije možemo podijeliti na:  bankovne garancije s naslova jemstva i bankovne garancije s naslova samostalnog garancijskog ugovora.Najznačajniji kriteriji za klasifikaciju i  podjelu bankarskih garancije sljedeći: a) vrsta ugovora Čije se izvršenje obezbjeđuje  b) uslov koji mora biti ispuljen da bi se isplatio garantni iznos c) zavisnost bankarske garancije od osnovnog posla

79. LICITACIONE GARANCIJE (guarantvfor adjudication) Licitactonom garancijom banka korisniku obezbjeđuje isplatu određene sume  pod predviđenim usl ovi ma u slu ča ju da nal ogo da vac pov uče svo ju  pon udu a jam če , na jče šće pon uda ma licitacije, ili ih odbije da zaključi ugovor u skladu sa uslovima javne licitacije, ako bude izabran kao najpovoljniji  ponuđač. A ako se radi o izvođenju Investicionih radova nije mjerodavna samo cijena nego i drugi uglovi kao što su: a) tehnička i kadrovska opremljenost izvođača;  b) iskustvo koje ima na poslovima koji čine predmet licitacije; c) rokovi završetka objekta d) potvrde o bonitetu. U ponudi, pored tehničke i tehnološke koncepcije planiranog investicionog objekta sa odgovaajućim ekonomsko-finansijskini uslovima, najčešće  predviđa i obaveza za učesnika na licitaciji da uz ponudu dostavi i garanciju neke prvoklasne banke. Garancija za učešće na licitaciji obezbjeđuje naručioca (investitora) od rizika da ponuđač čija ponuda bude prihvaćena ne ispuni obaveze predviđene u licitacionim uslovima, a koje se sastoje u obavezi da zaključi glavni ugovor ili da pribavi garanciju za dobro izvršenje posla.

87. ČLANOVI BERZE Članovi berze su brokersko-dilerska društva i ovlaštene banke. Prijem u članstvo  berze vrši se na osnovu podnjetog zahtjeva i dokumentacije propisane aktima  berze. Berza ne smije povrediti princip ravnopravnosti članova berze. Član berze je posebno dužan: 1..da se pridržava svih akata berze, 2..da savjesno obavlja poslove na berzi, 3..da ne zloupotrebljava informacije koje nisu dostupne svim učesnicima na  berzi 4..da o prispjelom nalogu klijenta ili o sopstvenom nalogu odmah obavjesti  berzu' 5 . .d a i z v rs n e n a lo g a o d lo ž i d o i s t ek a m k a k o j i b e rz a  pr op is uj e sv oj im ' pr av il im a poslovanja, 6.. da pismeno obavještava berzu o svakoj promjeni svojih ovlaštenja,  prava , obave za i odgovornosti u pravnom prometa, a naročito o  promjenama koje se odnose na uslove na osnovu kojih je stekao članstvo na  berzi, i 7..da plaća članarino, proviziju od zaključenih poslova trgovme harfama od vrijednosti na berzi i druge naknade utvrđene tarifhikom berze. Pravila trgovanja na berzi izrasla su iz običajnog trgovinskog prava i uobličavala su se zajedno sa postepenim nastankom berze tokom razvoja tržišta 80. Rizici koii se pokrivalu licitacionom garancijom i tržišnih odnosa. Ova pravila imaju dvostruku funkciju: ako nije ništa drugo pređvidjeno, pokrivaju se jednom bankarskom 1. da obezbjede standardizaciju predmeta trgovine i samih pr avila trgovanja, i garancijom Ali to ne znači da se ovi rizici ne mogu pokriti i sa više bankarskih 2. da pruže zaštitu učesnicima u trgovanju. garancija koje je izdala jedna ili više banak a Licitacione garancije su redovno bezuslovne garancije, odnosno takve 88. VRSTE BERZI garancije kod kojih se ne traži da korisnik garancije ispuni bilo kakvu obavezu mogu podeliti na robne berze i finansijske. sa svoje strane da bi tako stekao pravo da zadaje naplatu novčanog iznosa na - Na robnim berzama se trguje različitim vrstama roba (žito, krompir, koji garancija glasi. meso, kafa, nafta, obojeni metali, nemetali, pamuk, šećer, vuna, zlato, kalaj, itd.) 81. VISINA GARANTNOG IZNOSA - Finansijske berze mogu biti univerzalne i specijalizovane. Visina garantnog iznosa kod licitacione garancije se u praksi određuje na - Univerzalne berze su one berze na kojima se trguje hartijama od vrednosti, dva načina i to u Mesnom iznosu ih u određenom procentu od ukupne najčešće onima koje predstavljaju finansijske instrumente na tržištu kapitala.  predračunske vrijednosti investicionog objekta ih u određe nom p rocent u - Na  specijalizovanim berzama se trguje samo određenim berzanskim od vrijednosti robe koja se isporučuje nakon izbora najpovoljnijeg materijalom. One mogu biti berze efekata - ako se sa njima kupuju i prodaju  ponuđača. samo dugoročne hartije od vrednosti, devizne berze, berze zlata i plemenitih metala, itd. 82. Rok važenja licitacione garancije Berza utvrđuje i publikuje cijene hartija od vrijednosti. Cijene pojedinih hartija 1.. prestaje po proteku određenog vremena koje se računa od daturha od vrijednosti utvrđuju se na bazi efektivne kupovine i prodaje, odnosno ponude izdavanja garancije i neke slučajeve posebnog prestanka garancijeske obaveze, i tražnje konkretne hartije od vredno sti. kao na primjer, u momentu prihvatanja ponude najuspješnijeg ponuđača, Berza je dužna da u svom poslovanju obezbjedi:  prestaju garancije koje su dali ostali učesnici na licitaciji nezavisno od toga 1.. zakonito obavljanje trgovine na berzi, da li je njihov rok važenja prestao, 2.. zaštitu interesa učesnika na berzi, 2.. kad je zaključen ugovor u skladu sa ponudom ili kad 3..  poštovanje pravila i standarda berze koji se odnose na ponašanje učesnika na se investitoru prezentira bankarska garancija za dobro izvšenje posla (ugovora).  berzi, 3.. kad je investitor nakon sprovedene licitacije izmjeni lictacione usiove, 4.. informacije za javnost o svim činjenicama značajnim za rad berze. odnosno uslove za zaključenje ugovora koji su zasnovani na licitacionim uslovima, U ovom slučaju licitaciona garancija prestaje u momentu kad su 89. SARAJEVSKA BERZA ispunjeni prvobitni predviđeni licitacioni uslovi. vrijednosnih papira osnovana je 13.09.2001. godine kao dinonicko društvo od strane osam brokerskih kuća. 83. GARANCIJA ZA DOBRO IZVRŠENJE POSLA (performance Osam brokerskih kuća koje su osnovale Sarajevsku berzu: guarantees) 1.. BIFIM"dd. Bihać  jeste takva garancija kojom se banka garant obavezuje da će investitoru 2.."FIMA Int." d.0.0. Sarajevo (korisniku garancije) isplatiti određenu novčanu sumu u slučaju da dužnik  3.."VGT-BROKER" dd. Visoko ne ispuni ili neuredno ispuni svoje ugovorne obaveze. Garancija za dobro 4.. CENTRAL BROKER HAUSE & GROUP" d.d. Sarajevo izvršenje posla veoma se Široko koristi u praksi, jer se pomoću ove garancije 5.. BROKER" d.d. Sarajevo "BONDINVEST" d.o.o. Mostar  može obezbjediti ispunjenje bilo kog obligacionog ugovora. 6.. BROKERS" d.o.o. Sarajevo "CREDOS" d.o.o. Sarajevo Garancijom za dobro izvršenje posla (ugovora) kod ugovora iz oblasti Funkcija berze je osiguravanje informacija o ponudi i potražnji kao i o tržišnoj investicione izgradnje pokriva se rizik neispunjenja ugovora kao i rizik  vrijednosti trgovanih vrijednosnih papira. ' Ova berza je organizovana u tri neurednog ispunjenja. Za ovu vrstu bankarske garancije bitno je da je njen zasebna segmenta, na kojima se trguje po posebnim pravilima, i to: korisnik obezbjeđen od štete do koje može doći zbog neispunjenja ili 1.. Zvanična kotacija, neurednog ispunjenja ugovora u vezi s kojim se izdaje bankarska garancija. 2.. Kotacija fondova, 3..Slobodno tržište. 84. BEZUSLOVNA BANKARSKA GARANCIJ A Da bi bio primljen u zvaničnu kotaciju na Sarajevsku berzu  podrazumjeva se garancija u kojoj nije naveden uslov od čijeg ispunjenja vrije dnos nih papi ra emitent mora ispuniti određene kriterijume. zavisi isplata garantnog iznosa, Kod ove garancije dovoljno je da korisnik   Kotacija fondova koji je razvijen za investicione fondove. garancije, uz zahtjev za plaćanje, podnese izjavu u kojoj navodi da dužnik iz Slobodno tržište  je segment tržišta SASE na kojem su ušlo vi prijema najblaži. osnovnog ugovora nije izvršio svoju obavezu ili nije uredno ispunio svoje Da bi se papirom počelo trgovati na Slobodnom tržištu, dovoljno je da ugovorne obaveze i dm na osnovu toga ostvari svoja potraživanja koja ima  brokerska kuća il i emitent sam postavi zahtjev za uvrštenje. Ukoliko  prema banci garantu. Banka garant je dužna da svoju garancijsku obavezu emitent podnese zahtjev za uvrštenje, mora berzi dostavljati finansijske ispuni čim je korisnik garancije podnio zahtjev za isplatu. Međutim, ukoliko izvještaje o svom poslovanju.  banka garant odbije da ispuni ovu svoju obavezu biće odgovorna i obavezna Trenutno koriste dva sistema trgovine, i to: da korisniku garancije nadoknadi cjelokupnu štetu koju je ovaj zbog toga 1..Aukcijski imao. Ova šteta se može prevaliti na nalogodavca. Korisnik garancije, koristeći 2..MFTS ili kontinuirani svoja ovlaštenja može zlouptrijebiti garanciju tako što će naplatiti garantni  Aukcijska trgovina se odvija na sljedeći način: iznos, a nije ispunio svoju obavezu iz osnovnog ugovora koju je dužan bio Pred-otvaranje period u kom je dozvoljen unos, mijenjanje i brisanje naloga.  Nalozi se i pored mogućeg slaganja cijena i količina ne sklapaju. da ispuni. Otvaranje berzanski trgovinski sistem (BTS) na osnovu postavljenih parametara 85. SAMOSTALNA BANKARSKA GARANCIJA uz pomoć random-procedure određuje momenat kad će se desiti sklapanje  je oblik kakav se danas masovno koristi u poslovima međunarodnog naloga u transakcije. robnog i platnog prometa. U bankarskoj praksi ovakav oblik garancije najčešće Post-fixing period tzv. order-book-cleaning-a. U ovom periodu ne mogu se se prepoznaje po klauzuli "bez prigovora". Pomoću samostalne garancije se unositi, mijenjati ili brisati nalozi.  pokriva ne samo rizik povrede obaveza iz osnovnog ugovora, nego i rizik  Kada dođe do momenta tlxing-a, BTS analizira knjigu naloga za svaki simbol i određuje njegovu cijenu za taj dan. Cijenaće biti ona po kojoj će promet nepunovažnosti ugovora u cjelini. dionicama tog simbola biti maksimalan. 86. BERZANSKO POSLOVANJE  Berzanski indeks BIFX Cilj berzi je povećanje transparentnosti tržišta vrijednosnica, veća efikasnost,  Berzanslđ indeks SASX-10 smanjenje troškova transakcija ali i zaštita od manipulisanja. Postojanje berze, Emitenti koji ulaze u sastav SASX-10 moraju ispunjavati sljedeće uslove: odnosno berzanske trgovine na nekom tržištu, ukazuje daje to tržište sugurno - da spadaju u red 10 emitenata sa najvećom tržišnom kapitalizacijom. i da nije pod uticajem netržišnih rizika u poslovanju. Jačanje berzanskog  poslovanje ukazuje na porast sigurnosti u određenoj privredi. Ključna funkcija 90. TRGOVANJE NOVIM VRSTAMA FINANSIJSKIH  berze je da obezbedi kontinuelno tržište hartija od vrednosti po cenama koje ne DERIVAT A NA BERZI FJUĆERS TRGOVINA odstupaju bitno od onih po kojima su prethodno prodate. Uloga i značaj berze Berza utvrđuje tačan iznos aktive koji mora biti isporučen po jednom ugovoru,  je da se obezbjede ravnopravni uslovi za susretanje ponude i tražnje za kako će se kotirati buduća cijena i, možda, ograničenje iznosa da kojeg se određenom akcijom, te da se utvrdi njena objektivna cijena. Berzanski može kretati fjučers cijena (u ugovoru) u toku jednog dana. Na primjer, u  posrednici - brokeri trguju strandardizovanim tržišnim materijalom - momentu prodaje, ograničenje dnevnog kretanja cijene za fjučers ugovor za hartijama od vrijednosti, po unaprijed poznatim pravilima, a sve naftu je jedan dolar. Ukoliko cijene padaju za navedeni iznos, za ugovor se  popraćen o standard izovanom dokumentac ijom. Finansijsko tržište je kaže daje na donjem ograničenju (limit down). Ukoliko cijena poraste za tačno određeno mjesto, vrijeme i prostor gdje se trguje (kupuje i prodaje) navedeni iznos, kaže se da je na gornjoj granici. Fjučers cijene se redovno finansijskim instrumentima, pod precizno defmisanim pravilima i objavljuju u finansijskopj štampi. uslovima. Berza je specifičan oblik veoma organizovanog tržišta na kome se obavlja promet robe, novca, deviza i kapitala izraženih u hartijama od vrijednosti. Finansijski instrumenti moraju ispunjavati stroge uslove da bi uopšte mogli biti pr imljeni na listmg berze i kotrnuu na berzi.

91. VALUTNE OPCIJE Valutne opcije nisu nova ideja. Inicijalno su se javile u Njujorku 20_tih godina, ali nisu doživjele uzlet. Američke banke su počele da prodaju povremene opcije za komitete u 1940. godini, ali se tržište nije ozbiljnije razvilo do 1982. godine. Od tada doživljavaju uzlet. Opcije na ovoj berzi su dizajnirane kao američke opcije sa standardizovanim jedinicama trgovine i datumom isticanja. Standardizacija je bitna za trgovinu na centralnom tržištu, ali ima ograničenje fleksibilnosti. Postoje tri vrste trgovaca na ovoj berzi: specijalisti, market makers i brokeri na  parketu: Specijalisti ili primarni trgovci su firme koje je dizajnirala berza da bi osigurala urednu trgovinu i da bi upravljala limitiranim nalozima za svaku valutu.  Market makers su članice koje trguju za sopstveni račun, ali su obavezne da kotiraju ako to zahtijeva specijalista. U zamjenu za spremnost da trguju i kad im to ne odgovara. Thefloor brokers rade kao agenti za nalogodavce. Odmah kada primi nalog od nalogodavca, on prilazi drugom trgovcu istom valutom i izvikuje svoju ponudu za opciju. Ako, na primjer, učini ponudu od 1 centa, može dobiti odgovor da se  prodaje za 1,1 ili 1,2 centa. Posao je zaključen na komadiću štampanog papira koji kupac nosi specijalisti. To se, onda, ubacuje u kompjuterski informacioni sistem berze i zatim šalje na privatno korišćenje i ekrane u Sali za trgovanje.  Nakon toga, trgovac na podu porvrđuje trgovinu nazad u brokersku kancelariju. DEVIZNO TRŽIŠTE – TRAŽNJA ZA DOLARIMA Tražnja za USD potiče iz svih međunarodnih transakcija koje generišu devize. 92. IZVOZ SAD Važan izvor tražnje na deviznom tržištu jesu stranci koji trenutno ne  posjeduju dolare, ali koji žele da kupe američke proizvode ili usluge. Japanski uvoznik drveta je, na primjer, takav kupac; austrijski par koji planira da provede odmor u SAD je, takođe, takav kupac. 93. PRILIV KAPITALA Drugi priliv tražnje za dolarima dolazi od stranaca koji žele da kupe američku imovinu. Da bi kupili američku imovinu vlasnici stranih valuta moraju prvo kupiti dolare na deviznom tržištu. 94. OBIM TRGOVINE, TRGOVINSKI BILANSI NOVI MERKANTILIZAM suficit jedne zemlje je deficit druge. prema tome, dobitak jedne zemlje, ocjenjen kao suficit, mora biti gubitak druge, u vidu deficita. . Merkantilisti su  bili ekonomisti koji su predhodili Adamu Smitu. Oni su o uspjehu trgovine sudili po obimu trgovinskog bilansa. U mnogo slučajeva, ova teorija ima smisla kada se posmatraju njeni ciljevi, a to je korišćenje međunarodne trgovine kao sredstva, izgradnje političke i vojne moći države, r adije nego sredstva podizanja životnog standarda stanovništva. Suficit bilansa  plaćanja dozvoljava zemlji (onda i sada) da pribavi devizne rezerve. Posljednjih godina, strana domaćinstva i firme su investirale stotine milijardi dolara u američke hartije od vrijednosti i nekretnine. Ovo je zahtijevalo konverziju stranih valuta u dolare. Rezultirajuće transakcije se zovu dugoročni tokovi kapitala..

95. SREDSTVA RAZMJENE Izvjesne valute, među kojima je najvažniji USD, su prihvaćene od strane država,  banaka i običnih ljudi kao međunarodno sredstvo razmjene. Ove valute su, istovremeno, prihvatljive među kupcima i prodavcima koji mogu biti manje raspoloženi da trguju jedan sa drugim ako koriste manje poznatu valutu. 96. REZERVE VALUTE Firme, banke i vlade često akumuliraju i drže devizne rezerve upravo kao što pojedinci imaju štedne račune. 97. UKUPNA TRAŽENJA ZA DOLARIMA od strane vlasnika stranih valuta je suma tražnje za sve za kupovinu američkog izvoza, za dugoročna ili kratkoročna ketanja kapitala za kupovinu dolara da bi se koristio u drugoj transakciji ili za povećanje sopstvenih rezervi. Šta više, zbog toga što ljudi, firme i vlade svih zemlja kupuju  proizvode iz mnogih drugih zemalja i investiraju u mnoge druge zemlje, tražnja za bilo kojom valutom će biti agregatna tražnja pojedinca, firmi i vlada u određenom broju različitih zemalja. 98. OBLIKOVANJE KRIVE TRAŽNJE ZA DOLARIMA Tražnja za dolarima, izražena u jenima, je predstavljena krivom sa negativnim nagibom. Kada je dolar jeftiniji američka imovina i hartije od vrijednosti  postaju atraktivni za kupovanje, a kupljena količina će porasti. 99. PONUDA DOLARA  ponude dolara na deviznom tržištu su izvori tražnje za jenom. 100. OBLIK KRIVE PONUDE DOLARA Kada je dolar depreciran cijena japanskog izvoza u Americi izražena u dolarima se povećava. Potrebno je više dolara za kupovinu iste količine  japanskih dobara tako da će američki građani kupovati manje sada skupljih  japanskih proizvoda. Količina dolara, koja je ponuđena u razmjenu za jene da  bi se platio japanski izvoz , će pasti. 101. ODREĐIVANJE DEVIZNOG KURSA Tri važna slučajeva su: 1..Kada nema državnih fmansijskih transakcija od strane centralne banke, devizni kurs je određenjednakošću ponude i tražnje za dolarima koja  proizilazi iz tekućeg i kapitalnog računa. To se zove fleksibilni devizni kurs. 2.. Kada se državne fmansijske transakcije koriste da održe de viz ni ku rs k ao određenu vrijednost, onda se on zove fiksni devizni kurs. 3.. Između ova dva „čista" sistema postoji niz mogućih međuslučajeva, uključujući vezani devizni kurs, koji se prilagođava (adjustable peg) i kontrolisano fluktuirajući devizni kurs {managedjloat). Sistemom vezanog deviznog kursa koji se prilagođava vlade postavljaju i pokušavaju da održe paritetnu (nominalnu) vrijednost deviznog kursa, ali eksplicitno priznaju da mogu nastati okolnosti u kojima će promijniti paritet. Sistemom kontrolisanofluktuirajućeg deviznog kursa centralna banka nastoji da ima izvjesni stabilni uticaj na devizni kurs, ali ne pokušava da ga fiksira na neku javno  proklamovanu paritetnu vrijednost.

102.FIKSNI DEVIZNI KURS Devizni kurs se prilagođava tako da je bilans plaćanja jednak nivou državnog finansiranja u odsustvu svakog državnog finansiranja, postoji fleksibilni devizni kurs, a bilans plaćanja je jednak nuli. Vlada može

fiksirti devizni kurs korišćenjem državnih fmansijskih transakcija da bi odgovorila na povećanu tražnju Ili ponudu. Zlatni standard, koji je funkcionisao tokom najvećeg dijela XIX i početkom XX vijeka, je karakterisao fiksni devizni kurs.

103. PROMJENA DEVIZNOG KURSA  promjena tražnje ili ponide na deviznom tržištu. 104. PORAST DOMAČIH IZVOZNIH CIJENA Predpostavimo da cijena američke elektronske opreme u dolarima raste. Kako će ovo uticati na tražnju za dolarima zavisi od cjenovne elastičnosti strane tražnje za američkim proizvodom. Ako je tražnja elastična, možda zbog toga što ostale zemlje nude isti proizvod na svjetskom tržištu, ukupan potrošnji iznos će se smanjiti i, prema tome, manje dolara će biti traženo. 105. PORAST CIJENA UVOZNIH PROIZVODA Predpostavimo da je došlo do značajnog porasta cijena japanskih proizvoda izraženih u jenima. Predpostavimo, takode, da američki potrošači imaju elastičnu tražnju za japanskim televizorima, jer ih vrlolako mogu zamijeniti korejskim, tajvanskim ili nekim drugim supstitutom. Posljedično, oni će  potrošiti manje jena za japanske televizore nego što bi uradili prije i prema tome  ponuditi manje dolara deviznom tržištu. 106. PROMJENE GLOBALNOG NIVOA CIJENA Predpostavimo da umjesto promjene cijena pojedinih vrsta izvoznih  proizvoda, kao što su elektronski kalkulatori, dođe do promjene svih cijena zbog inflacije. Ono što je ovdje važno je relativna promjena nivoa cijena američkih proizvoda u odnosu na nivo cijena njihovog trgovinskog  partnera (podsjetimo se primjera dvije zemlje, Japan naspram ostatka svijeta). 107. PROMJENA NIVOA CIJENA U SAMO JEDNOJ ZEMLJI Šta će se dogoditi ako postoji inflacija u SAD, a cijene su stabilne u Japanu?49 Cijene američkih proizvoda u dolarima će rasti i ovi će proizvodi biti skuplji nego u Japanu. Ovo će uzrokovati smnjenje tražene količine američkih proizvoda i, prema tome, količine dolara od strane japanskih uvoznika. Japanski izvoz u SAD će imati nepromijenjene cijene u dolarima, dok će cijene američkih  proizvoda koji se prodaju u SAD biti povećane zbog inflacije. Time će  japanski proizvodi biti atr aktivniji u poređenju sa američkim (jer postaju relativno jeft iniji) i više japanskih proizvoda će biti kupljeno u SAD.

dužničko- povjerilačke odnose na osnovu kojih se cijeni stepen zaduženosti i međunarodne kreditne sposobnosti.

125. STRUKTURA PLATNOG BILANSA Svi ekonomski odnosi sa okruženjem imaju određene posljedice koje se iskazuju kroz različite vrste bilansa. To je sistematski pregled svih ekonomskih transakcija jedne zemlje sa drugim zemljama. Platni bilans, u načelu, ima dvije osnovne funkcije: ■ Da na sistemski način prikaže sve ekonomske odnose jedne zemlje sa inostranstvom i ■ Da prikaže finansijsku likvidaciju tih odnosa 117. STRANE DIREKTNE INVESTICIJE Strane direktne investicije obuhvataju izgradnju fabrike u inostranstvu ili kupovinu onoga što se smatra „kontrolnim"!li važnim interesom u nekoj firmi koja je osnovana u inostranstvu. Portfolio investicije su kupovina akcija strane firme. Tokovi kapitala obično se dijele na dugoročne i kratkoročne. Dugoročni tokovi kapitala definisani su kao strane direktne investicije (SDI), koje se javljaju kada neka npr. američka firma gradi ili kupi fabriku u inostranstvu, plus portfolio investicije i dugoročni zajmovi. strane direktne investicije bile su politički nepopularne u većini zemalja. Glavni razlog bio je taj što su one povezane sa strancima kojima se, prema lokalnom mišljenju, ne može vjerovati. Postojao je strah da stranci ne preuzmu vitalne sektore privrede i upravljaju njima na način koji im donosi najviše koristi, a ne onako kako bi  bilo najbolje za zemlju. Strane direktne investicije donose korist. One su glavni kapital za prenos moderne tehnologije između zemalja. Kada strana firma započne poslove u nekoj zemlji, ona će najvjerovatnije primijeniti proizvodne i upravljačke tehnike koje koristi kod kuće. Domaćim firmama neće trebati mnogo da počnu da imitiraju ove tehnike npr. američki proizvođač automobila koji kopiraju japanske strategije upravljanja. Još jedan razlog za pozitivan stav u korist stranih direktnih investicija vezan je za njihov pozitivan uticaj na platni bilans zemlje domaćina. Ako  privreda zemlje domaćina upadne u recesiju, strani direktni investitori će najvjerovatnije imati poteškoća kao i sama domaća privreda. Njihovi profiti će  biti smanjeni i oni će imati malo sredstava da pošalju kući.

118. STRANE DIREKTNE INVESTICIJE SAD i STRANE DIREKTNE INVESTICIJE U SAD Koje zemlje imaju najviše direktnih investicija u SAD, a gdje Amerikanci žele da investiraju? 40% stranih direktnih investicija u SAD je u proizvodnji i oko 25% je u fmansijskim uslugama i nekretninama. Britanske investicije u SAD u 2000. godini rasprostranjene su u svim domaćim industrijama, ali najviše u  proizvodnji (30%), osiguranju (3,9%), nafti (28,6%) i uslugama (11,7%). 108. INFLACIJA PO NEJEDNAKIM STOPAMA Ako nivo cijena u jednoj zemlji raste u odnosu na nivo cijena u drugoj Japanske investicije su uglavnom u oblasti trgovine (29%) proizvodnje zemlji, ravnotežna vrijednost neke valute će pasti u odnosu na istu takvu (27%),Gnansija(12%)i nekretnina (6,1%). Američke firme najčešće vrijednost druge zemlje. investiraju u razvijene zemlje. Preko 50% stranih direktnih investicija SAD je u Evropi. 30% ukupnih stranih direktnih investicija SAD je u proizvodnji, a 109. KRETANJE KAPITALA oko 50% je u bankarstvu, finansijama, osiguranju i nekretninama. Važniji tokovi kapitala mogu izvršiti snažan uticaj na devizni kurs. Kretanja investicionih fondova imaju uticaj na aprecijaciju valute zemlje koja uvozi 119. PAD PEZOSA Pad pezosa u periodu 1994-1995. godine predstavlja opasnost od kapital i deprecijaciju zemlje koja ga izvozi. finansiranja trgovinske neravnoteže preko portfolio investicija i kratkoročnog 110. KRATKOROČNO KRETANJE KAPITALA kratkoročno kretanje kapitala je promjena kamatnih stopa. Međunarodni trgovci kapitala. Prije krize pezosa, smatrano je da je Meksiko postigao ekonomski  prije iznajmljuju viškove sredstava za kraći vremenski period, nego da ih drže uspijeh i on je u tom pogledu predstavljao obrazac za zemlje trećeg svijeta. neuposlenim. Prirodno, vlasnici će tražiti da ih iznajme, pod jednakim svim Meksiko se izborio sa krizom dugova u 1980-im i zajedno sa Kanadom i SAD  potpisao sporazum o slobodnoj trgovini. Postojalo je malo razloga za sumnju ostalim uslovima, tamo gdje su kamatne stope najviše. 111. DUGOROČNO KRETANJE KAPITALA da bi meksički pezos mogao da doživi kolaps. Godišnja stopa deprecijacije Je pod uticajem dugoročnih očekivanja u vezi sa mogućnostima ostvarenja profita  pezosa od 4% samo bi pokrila razlike u inflaciji između Meksika i SAD. Povećan deficit tekućeg računa doveo je do deprecijacije pezosa. Ipak, čak i i dugoročnom vrijednošću valute. najmanji znak deprecijacije pezosa doveo bi do zastoja priliva kapitala i do odlaska kratkoročnog kapitala iz zemlje. Smanjenje deficita dovelo je do 112. STRUKTURNE PROMJENE Privreda može pretrpjeti strukturne promjene koje mijenjaju ravnotežni devizni nezaposlenosti. kurs. Strukturne promjene su sveobuhvatni izraz za promjene troškova strukture, 120. KRATKOROČNI KAPITAL I PLATNI BILANS uvođenje novih proizvoda ili bilo šta što u tiče na model komparativ nih Oni se javljaju kada građani jedne zemlje, otvaraju bankarske račune u stranoj valuti, kupuju kratkoročne inostrane finansijske aktive ili kupuju obveznice  prednosti. neke strane vlade bilo kog roka dospijeća. 121. PLATNI BILANS 113. PONAŠANJE DEVIZNIH KURSEVA  postoji mnogo potencijalnih izvora, za stepen varijabiliteta deviznog kursa tokom razvojne strategija i politike ekonomskih odnosa sa inostranstvom treba da  posljednje dvije dekadese uopšteno misli da premašuje efekte objašnjene dovede do optimizacije stopa rasta, bržeg rješavanja strukturnih problema u  privredi, kretanje tehničkog progresa i povećanja konkurentnosti varijacijama u određivanju deviznog kursa. nacionalne privrede na svjetskom tržištu. 114. PARITET KUPOVNE SNAGE  prosječna vrijednost deviznog kursa dvije valute, tokim dužeg vremenskog Pod platnim bilansom zemlje se podrazumijeva sistemski pregled svih  perioda, zavisi od njihove relativne snage. Teoretki valuta težiti da ima istu ekonomskih transakcija koje pojedinci, privredni subjekti i državni organi, kupovnu snagu kada se troši u sopstvenoj zemlji, kao i kada se konvertuje u obave sa inostranstvom u određenom vremenskom periodu, a najčešće u toku jedne kalendarske godine. Sam pojam bilansa podrazumijeva stavke stranu valutu i troši u stranoj zemlji. Ako, po postoječim vrijednostima nivoa cijena i deviznom kursu, valuta ima rashoda i prihoda, pa tako i platni bilans ima stavke rashoda i prihoda. veću kupovnu snagu u sopstvenoj zemlji, kaže se daje potcjenjena; tada se Platni bilans se vodi po sistemu dvojnog knjigovodstva koji podrazumjeva da može prodati strana valuta i kupi domaća kako bi se iskoristile prednosti njene se svaka stavka (transakcija) knjiži na dugovnoj i potražnoj strani, pa je zbog veće kupovne snage u domaćoj privredi i obrnuto kada valuta ima nižu kupovnu toga, računovodstveno po smatrano platni bilans uvijek u r avnoteži. snagu. Ukoliko se devizni kursevi kreću gore-dolje; spoljni događaji će vrlo 122. KONCEPT PLATNOG BILANSA vjerovatno gurnuti ekonomiju u model oscilirajućeg ekonomskog rasta i Platni bilans predstavlja sistematski pregled ukupnih novčanih dugovanja i inflacije, iprkos „herojskim" pokušajima da se primjenjuje stabilna ekonomska  potraživanja jedne zemlje prema inostranstvu u datom vremenskom periodu,  politika. najčešće u toku jedne godine. Ukupna novčana dugovanja i potraživanja  jedne zemlje prema inostranstvu su ekonomski izraz svih transakcija TOKOVI KAPITALA I PLATNI BILANS ostvarenih po osnovu plaćanja uvoza i naplate izvoza roba, plaćanja uvoza i 115. TEKUČI RAČUN naplate izvoza usluga (saobraćaja, turizma, osiguranja, izvođenja Platni bilaas zemlje sastoji se iz dva računa: tekućeg računa i računa kapitala. građevinskih radova i dr.), uzimanje i davanje kredita, plaćanja i Po definiciji, zbir ova dva računa mora biti jednak nuli. naplaćivanja dugova (glavnica i kamata) po kreditima iz ranijih godina, Tekući račun sastoji se iz četiri dijela: robnog naloga, računa usluga,  povećavanja i smanjivanja deviznih rezervi i dr. računa dohotka i jednostranih transfera. Tekući račun može se napisati u Saldo u platnom bilansu može biti pozitivan, negativan i uravnotežen. Platni obliku jednačine. Tekući račun, CA, jednak je trgovinskom bilansu, X-M,  bilans js pozitivan kada su ukupna potraživanja veća od ukupnih dugovanja  plus račun dohotka, iK, i neto transferi (jednostrani transferi), NT, ili: date zemlje. Platni bilans je negativan kada su ukupna potraživanja manja od CA=X-M+iK+NT ukupnoh dugovanja. Platni bilans je uravnotežen kada su ukupna potraživanja Račun kapitali ili finansijski račun prikazuje tokove kapitala, kupovinu i  jednaka ukupnim dugovanjima. Platni bilans u svakoj zemlji sastavlja se po  prodaju kapitala između zemalja. određenoj metodoligiji i šemi koju preporučuje MMF. Robni račun obuhvata izvoz i uvoz roba. On se često naziva i trgovinski  bilans. 123. DEVIZNI BILANS Račun usluga prikazuje izvoz i uvoz usluga zemlje kao, na primjer, turizma.  predstavlja pregled o svim međunarodni im plaćanjima i naplaćivanjima Trgovinski bilans ili bilas trgovine jednak je zbiru robnog računa i računa  jedne zemlje sa inostranstvom u određenom periodu. Devizni bilans je usluga. vrlo značajan, jer pokazuje devizni priliv i odliv iz zemlje, kao i stanje Račun dohotka, obično prikazan u neto iznosu, sastoji se iz plaćanja kamata i likvidnosti zemlje prema inostranstvu. Devizni bilans može da bude siguran reputacije profita na investicije u inostranstvu. Takva plaćanja idu i prema toj izvor informacija za sastavljanje platnog bilansa. zemlji i prema ostatku svijeta. Jednostrani transferi, koji se često nazivaju 124. OBRAČUNSKI BILANS neto transferi, su p laćanja koja su izvršila privatna lica i vlade jedne zemlje  bilans iskazuje stanje međunarodnih obaveza i potraživanja zemlje 31 dreugoj. decembra svake godine. Obračunski bilans sadrži sve važeće obaveze i  potraživanja kao i sve zajmove i kredite (u korišćenom, a još ne otplaćenom 116. RAČUN KAPITALA iznosu), bez obzira kada je obaveza nastala. U obračunskom bilansu Tokovi kapitala ili račun kapitala se obično računaju kao neto iznos, npr. ako kumulirana su salda tekućeg računa bilansa plaćanja, koja su se morala Amerikanac kupi obveznicu koju je izdala japanska firma, Japanac za to dobija finansirati zaduživanjem u inostranstvu. Obračunski bilans u našoj zemiji dolare i američki „izvoz kapitala" vodi se kao dugovna stavka ili uvoz u platnom  pokazuje, u prvom redu, fmansijske zajmove i robne kredite. Obračunski  bilansu SAD.  bilans ima veliku analitičku vrjednost, zato što prikazuje međunarodne

126. RAČUNI PLATNOG BILANSA Platni bilans obuhvata pet vrsta transakcija: - kupovina i prodaja robe i usluga za novac tj razmena roba i usluga za finansijska  potraživanja; - razmjena robe i usluga za robu i usluge; -ustupanje il iprijem robe i usluga bez nadoknade, tj pokloni u robi i uslugama; - ustupanje ili prijem finansijskih potraživanja bez nadoknade, tj. u obliku  poklona. Platni bilans registru je tri tipa transakcija: - transakcije robom i uslugama, - transferima plaćanja, - finansijske transakcije. Bilans tekućih transakcija pored robnog bilansa i bilansa usluga sadrži saldo svih transfera odnosno priliv i odliv po osnovu jednostranih privatnih i  javnih transakcija. 127. URAVNOTEŽENJE PLATNOG BILANSA Metode za uravnoteženje i prilagođavanje platnobilansnog debalansa su: 1..deflacija 2.. devalvacija 3..trgovinska devizna kontrola 4..finasiranje platnog bilansa zaduženjem u inostranstvu 5.. finansiranje deficita platnog bilansa vlastitim monetarnim rezervama. 128. Klasični automatski mehanizam uravnoteženja platnog bilansa zlatno važenje je predstavljalo jedinstveni svelski monetarni sistem, tj. da se  plaćanje vrši u zlatu umesto u valuti zemlje proda vca. Kolebanja deviznih kurseva u sistemu zlatnih važenja bile su u okviru zlatnih tačaka: gornje zlatne tačke i donje zlatne tačke. Gornja zlatna tačka je bila tačka izvoza zlata tj. granica iznad koje devizni kurs nije mogao da poraste jer se tada umjesto deviza javilo kretanje zlata čijim su se izvozom izmirivale obaveze po osnovu inostranih dugovanja. Donja zlatna tačka je bila tačka uvoza zlata, tj. granica ispod koje devizni kurs nije mogao da padne, jer se tada umjesto deviza javilo kretanje zlata čijim ce uvozom u domaću zemlju inostranstvo jeftinije izmiriti svoja dugovanja. 129. Model razvijenih zemalja U savremenom kapitalizmu krizno popuštanje uopšte izaziva poremećaj u  platnom bilansu. Razvijene zemlje primjenjuju, za uravnoteženje tri metode: 1.. deflacionirarije tražnje putem restriktivne monetarne i fiskalne politike; 2..devalvacija kursa nacionalne valute; 3..primena administrativnih mjera zaštite platnog bilansa. 130. Model zemalja u razvoju Osnovni uzrok neravnoteže kod zemalja u razvoju je prenapregnuti  proc es prošir ene reprodukcije, i to ukoliko više ukoliko se pri tom pribjegava inflatornom finansiranju. Postoje tri mjere koje se koriste: - Prva mera se sastoji u de facionimnju novčane tražnje i cijena koj e su u pr oce su ekonomskog razvoja preterano visoke; -Druga mjera je administrativna zaštita platnog bilansa. Sastoji se u kontrolisanju svih plaćanja sa inostranstvom, eventualno i robnih transakcija po kojima se ta plaćanja vrše. Ovakvim mjerama se direktno deluje na platni bilans. -Treća mera je devalvacijanacionalne valute. Ove tri vrste mjera mogu kod zemalja u razvoju pozitivno delovati na  platni bilans, i one se ob ično kombinuju. Ako je p latno bilansni deficit veoma veliki, ne može se riješiti problem neravnoteže. Pri tome se moraju uvažavati izvjesna pr avila: - Da nerazvijene zemlje u zrelijim fazama privrednog razvoja treba da  postignu šio veći stepen usklađenosti investicione potrošnje i akumulacije; - Da nerazvijene zemlje u prvim fazama ekonomskog razvoja favorizuju - Brzi porast proizvodnje roba za domaće tržište, pa zato nema dovoljno robe za izvoz; - Da se bez deviznog priliva ne može dalje proširivati reprodukcije odnosno da zaostajanje izvoza dovodi do kočenja cjelokupne reprodukcije, tj. da platni bilans  predstavlja granicu za proširenje reprodukcije: 1.. Da je potrebno da se u zrelijim fazama privrednog razvoja velika  pažnje posveć uje razvijanju izvoznog sektora privrede , tj. proširen ju devizne osnove za ekonomsku ekspanziju; i 2..Da se vodi politika postepenog smanjivanje uvozne stope u kom cilju se prije svega, treba da ide na izgradnju industrije koje treba da zameni uvoz. Povaćanje izvozne i smanjenje uvozne stope dugoročan su proces, ali je to pravi put za uravnoteženje platnog bilansa zemalja u razvoju. Međunarodna podjela rada koja je determinisana ekonomskom dominacijom razvijenih zemalja djeluje upravo usporavajuće na razvojni proces nerazvijenog dela svijeta. U platnom bilansu postoje tri tipa transakcija, i to: 1..Transakcije robom i uslugama: kupovina ili prodaja roba ili usluga za novac; razmjena robe i usluga za robu i usluge; i pokloni u robi i uslugama. 2..Transferna plaćanja; protivstavka za poklone u robi i uslugama; i ustup anje ili prije m finansi jskih potraživanja u vidu poklona. 3..Finansijske transakcije: razmjena fmansijskih potraživanja za druga finansijska potraživan ja. Ekonomska transakcija je razmjena vrijednosti u kojoj dolazi do  promjene vlasništva određene robe, usluga ili fmansijskog potraživanja. Međunarodne ekonomske transakcije se sa stanovišta platnog bilansa dijele na: tekuće i kapitalne, jednostrane i dvostrane, privatne i javne, dobrovoljne i  prinudne. Prve su značajne sa stanovišta prakse i o njima je bilo riječi, dok su ostale značajne samo sa stanovišta teorije i analize. Prilagođavanje platno bilansnih poremećaja zahtijeva određenu realokaciju resursa u nacionalnoj privredi, promene u strukturi  proizvodnje i ljestvici komparativnih prednosti, kao i izmjene u strukturi izvoza i uvoza. Prva mogućnost prilagođavanja, jeste finansiranje neravnoteže korišćenjem deviznih rezervi i kratkoročnim zaduživanjem u inostranstvu. Druga mogućnost prilagođavanja platnog bilansa je upotreba deviznih ograničenja kojima se obim ponude i tražnje deviza prisilno usklađuje.

Treći način je prilagođavanje cijene privrede postojećem deviznom kursu-deflatornim snižavanjem cjena i dohotka, kako bi se pri datom kursu tražnja deviza smanjila na nivo ponude. Četvrta mogućnost priiagođavanja odnosi se na doskora važeći „Bretonvudski međunarodni monetarni sistem" u kome je fiksni, ali  privremeno prilagodljiv, devizni kurs dozvoljavao fleksibilniju privredu deflatono-inflatornog metoda priiagođavanja.

131. TRGOVINSKI BILANS Sistematski pregled odnosa između vrjednosti ukupnog uvoza i izvoza dobara jedne zemlje u toku jedne godine naziva se trgovinskim bilansom Trgovinski biians jedan je od izuzetno važnih, a često i najvažnijih segmenata  platnog bilansa. Trgovinski biians može da bude uravnotežen, deficitaran i suficitaran, u zavisnosti od stepena pokrivenosti uvoza izvozom. Trgovinski biians je uravnotežen kada je vrijednost uvezenih dobara jednaka vrijednosti izvezenih dobara (kada je u procentima 100). Trgovinski biians je deficitaran kada je vrijednost uvezenih dobara veća od vrijednosti izvezenih, dobara (kada je u procentima manji od 100). Trgovinski biians je suficitaran kada je vrijednost uvezenih dobara manja od vrijednosti izvezenih dobara (kada je u procentima veći od 100). Obim i struktura trgovinskog bilansa  pokazuju nivo razvijenosti jedne zemlje. Biians nerobnih transakcija (trgovinski biians) je sve značajniji za platni biians BiH. 132. Metodologija platnog bilansa u BiH Centralna banka BiH odgovorna je za izradu platnog bilansa. Na osnovu Zakona o deviznom poslovanju, Zakona o Centralnoj banci BiH i pratećih odluka i uputstava, u BiH se vrši statističko sakupljanje i obrada svih transakcija između rezidenata i nerezidenata za potrebe izrade platnog  bilansa. Statistika platnog bilansa je metodološki prilagođena međunarodnim statističkim standardime. Statističko sakupljanje i obrada podataka o transakcijama između rezidenata i nerezidenata zasnovano je na izvještajima banaka o platnom prometu sa inostranstvom (ITRS) koji se dekadno, u elektronskoj formi, dostavljaju Centralnom prijemnom odeljenju CBBIH, koje ih prosljeđuje Odeljenju za platni  bilans na provjeru i obradu. U zavisnosti od raspoloživih izvora podataka, preračunavanje vrijednosti transakc ije iz originalnih valuta u izvještajnu valutu vrši se  primjenom: -zvaničnog srednjeg kursa CBBIH na dan transakcije, i -zvaničnog srednjeg kursa konvertibilne marke koja je utvrđena posljednjeg radnog dana u nedjelji koja prethodi nedelji u kojoj se utvrđuje iznos carine i drugih uvoznih dažbina. Tako formirana baza podataka predstavlja izvor za izradu platnog bilansa BiH, koji se objavljuje na veb-sajtu CBBIH i u publikaciji -„Statistički bilten Centralne banke BiH'. Podaci statistike platnog bilansa redovno se dostavljaju MMF-u i, po potrebi, drugim međunarodnim finansijskim organizacijama sa kojima CBBIH sarađuje.

1.VRSTE MEĐUNARODNIH MONETARNIH SISTEMA 2. REŽIMI (SISTEMI) DEVIZNIH KURSEVA 3. MONETARNI STANDARDI 4. KARAKTERISTIKE DOBROG MEĐ. MONETARNOG SISTEMA 5.KRAJNJI CILJEVI MEĐUN. MONETARNOG SISTEMA 6.SARADNJA I RIVALSTVO MEĐU NARODIMA 7. AUTAKRIJA PROTIV ANARHIJE 8. ZLATNI STANDARD (1870-1914) 9. SISTEM BRETTON WOODS 0944-1971, GODINE) 10. MEĐUNARODNE INSTITUCIJE 11. VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA 12. ODNOS VREMENA I NOVCA 13. FEVANSIJSKO OKRUŽENJE PREDUZECA 14. EFIKASNOST I STABILNOST FINANSIJSKOG SISTEMA 15.FINANSIJSKA TRŽIŠTA 16. POJAM I ULOGA FINANSIJSKIH TRŽIŠTA 17. POJAM I ZNAČAJ FINANSIJSKIH TRŽIŠTA 18. UČESNICI NA FINANSIJSKOM TRŽIŠTU 19. FINANSIJSKE INSTITUCIJE I FINANSIJSKI POSREDNICI 20. NEFINANSIJSKI I FINANSIJSKI UČESNICI 21. EMITENTI I INVESTITORI 22. VRSTE FINANSIJSKOG TRŽIŠTA 23. NOVČANO TRŽOŠTE 24. TRŽIŠTE KAPITALA 25.VRSTE I KARAKTERISTIKE FINANSIJSKOG TRŽIŠTA 26.MEĐUNARODNO BANKARSTVO 27. INTERNI FAKTORI RAZVOJA MEĐUNARODNIH AKTIVNOSTI BANAKA 28. KONCENTRACIJA BANAKA 29. UNIVERZIJALIZACIJA BANAKA 30. DEREGULACIJA NACIONALNIH BANKARSKIH SISTEMA 31. MARKETIZACIJA BANKARSTVA 32. HOMOGENIZACIJA BANKARSKIH INSTITUCIJA 33. SEKJURITIZACUA U BANKARSTVU 34. PRODOR FINANSUSKTH KONGLOMERATA 35. ULOGA I ZNAČAJ TEHNOLOGIJE U BANKARSTVU 36. NACIONALNI I MEĐUNARODNI OBLICI ELEKTRONSKOG BANKARSTVA 37. MEĐUNARODNA REGULACIJA BANKARSKIH AKTIVNOSTI 38. GLOBAUZACIJA FINANSUSKIH TRŽIŠTA 39. INDIKATORI EKSPANZIJE MEĐUNARODNOG BANKARSTVA 40. BANKARSTVO NA MALO 41.BANKARSTVO NA VELIKO 42. MEĐUNARODNO BANKARSTVO 43. INVESTICIONA FUNKCIJA 44. INVESTICIONI INSTRUMENTI KOJI BANKAMA STOJE NA RASPOLAGANJU