Klasicizam i prosvjetiteljstvo (sreina 17. – početak 18. st.)
klasicizam – ugleanje na rimsku i grčku antiku kao na ieal savršenstva
razumnost, istinitost, jasnoda oponašanje antičkih roova, prikazivanje iealne slike čovjeka kao moralnog bida vjera u razum kao vrhovno bide Rene Descartes – predstavnik racionalizma
Francuska: Pierre Corneille, Jean Racine, Jean-Baptiste Poquelin Moliere,
Voltaire
Italija: Carlo Goldoni
prosvjetiteljstvo – učenost, širenje znanja, znanstveni pristup, utemeljenje novih znanosti
Montesquieu, Rousseau, Voltaire, Diderot (glavni urednik prve Enciklopedije)
Pierre Corneille – “Ci”
Corneille – pravnik i dramski pisac rod, vrsta – drama, tragedija mjesto, vrijeme, razdoblje – Francuska, 1636., klasicizam
saržaj – vitez don Rorigo ubije oca svoje zaručnice Himene; Himena se nalazi u prijeporu a po razumu traži smrt čovjeka kojeg voli. Kralj oređuje a se ipak ua za Rodriga, s odgodom od godinu dana. tema – sukob razuma i emocija likovi – don Diego, grof Gormaz, El Cid, Himena oblik – ramski, stih klasičnog metra, pet činova Je an R ac in e – “Fera”
rod, vrsta – drama, tragedija mjesto, vrijeme, razdoblje – Francuska, 1677., klasicizam
saržaj – Tezejeva žena Fera zaljubljena je u njegova sina Hipolita. Nakon vijesti o Tezejevoj smrti, ona mu izjavljuje ljubav. Vijest je bila lažna, a Fera optužuje Hipolita a je zaljubljen u nju. Tezej ga protjera iz Atene, a ovaj pogine nesretnim slučajem. Fera o grižnje savjesti počini samoubojstvo. tema – sukob razuma i emocija likovi – Tezej, Hipolit, Fedra, Aricija, Enona oblik – ramski, stih klasičnog metra, pet činova
Moliere – “Škrtac”
Moliere – slavan ved za života; režira i piše komeije, nastupa po cijeloj Francuskoj rod, vrsta – drama, komedija mjesto, vrijeme, razdoblje – Pariz, 17. st., klasicizam
saržaj – škrtac Harpagon pronađe škrinju s blagom koju mu ukrae sluga La Fleche. Istoobno se namjerava oženiti jevojkom Marianom u koju je zaljubljen njegov sin Cleante. Kder Elisu namjerava uati za st arog i bogatog Anselma, iako nju voli Valere. Mariana i Valere su izgubljena Anselmova jeca. Starci oustaju o suparništva sa sinovima, blago se vrada škrtcu, on oobrava brakove. tema – ismijavanje ljudskih mana likovi – Harpagon, Elise, Cleante, Valere, Mariane, Frosine, La Fleche oblik – pet činova, proza Voltaire – “Canie ili optimizam”
Voltaire – proganjani libertinac, dvorski pjesnik Luja XV. rod, vrsta – epika, roman mjesto, vrijeme, razdoblje – Francuska, 18. st., prosvjetiteljstvo
saržaj – Mlaid Canie živi u izmišljenom vorcu kao tabula rasa bez ikakve misaone ogme. Prolazi svijetom, upoznaje ljue i krajeve i na kraju pronalazi sredu “obrađujudi vlastiti vrt”. tema – izrugivanje Leibnizove filozofine, uzvišenosti ljubavi, osua nasilja s vakog oblika motivi – put u Eldorado, vjerski progoni nakon potresa u Lisabonu likovi – Canie, Pangloss, Cuniguna, Paquette… oblik – roman, proza
Hrvatska književnost klasicizma i prosvjetiteljstva
ruštveno-političke okolnosti vezane uz oslobođenje Slavonije o Turaka prosvijedeni apsolutizam Marije Terezije i Josipa II. slabljenje Dubrovnika i mletačka vlast u Istri i Dalmaciji
4 kulturna kruga: 1. Dubrovnik – Ruđer Boškovid, Rajmuno Kunid, Brno Zamanja 2. Dalmacija – Filip Grabovac, Anrija Kačid Miošid 3. SZ Hrvatska – Tituš Brezovački 4. Slavonija – Matija Antun Relkovid, Matija Petar Katančid
Matija Antun Relkovid – “Satir iliti ivji čovik” Relkovid – sujelovao u semogoišnjem ratu protiv Prusije; u zarobljeništvu se upoznaje s prosvjetiteljskim idejama rod, vrsta – epika, iaktični ep
saržaj – Slavonac u šumi naiđe na Satira s kojim se sprijatelji i povee ga kudi. Satir mu počinje avati savjete kako de unaprijeiti svoje gospoarstvo i poboljšati život. Prvi odlomak: prirodna ljepota Slavonije, sela, gradovi, povijest.
Drugi olomak: turska okupacija, štetni običaji, rastrošno svatovanje tema: pouka na zabavan i pristupačan način motivi: klasični motiv (Satir je bide iz grčke mitologije) oblik: spjev u 11 pjevanja, stih epski štokavski eseterac; ikavica An r ij a Kač id Mio ši d – “Razgovor ugoni naroa slovinskoga” Anrija Kačid Miošid: stuirao teologiju, preavao filozofiju ro, vrsta: epika, junački povijesni epovi mjesto, vrijeme, razdoblje: Dalmacija, 18. st., klasicizam i prosvjetiteljstvo
saržaj: razgovor počinje pjesmom u obliku ijaloga između starca Raovana koji piše starcu Milovanu, nagovarajudi ga a uz gusle opjeva ratove i bitke. Oblik: pjevač-guslač govori sve pjesme slijepog starca Milovana; oblikom stiha Kačid slijedi tradicije narodne epske pjesme.
Tituš Brezovački – “Matijaš grabancijaš ijak” Tituš Brezovački: svedenik i profesor rod, vrsta: drama, komedija mjesto, vrijeme, razdoblje: Zagreb, 1804., prosvjetiteljstvo
saržaj: Matijaš je učenjak koji privoi pameti praznovjerne, naivne i pohlepne obrtnike Smolka i Vuksana, ovjetnika Jugovida it. tema: ismijavanje ljudskih mana
oblik: ramski, prozni, na kajkavskom književnom jeziku
Romantizam (kraj 18. st. – 19. st.)
kulturni i umjetnički pokret nastao u Njemačkoj i Francuskoj
naziv romantizam skovao je pjesnik Novalis
vrijeme najvede afirmacije: prva esetljeda 19. st. (o 1830.) obilježja: otpor racionalizmu, zauzimanje za iracionalno, snaga emocije i iniviualnosti, kult priroe; iealiziranje seoskog ž ivota, zanimanje za primitivce, narone jezike i folklor; pjesnička sloboa i originalnost svjetska bol (Weltschmerz) – osjedaj univerzalne patnje koja je bila gotovo pomona ko vedine romantičara
2 smjera romantizma: 1. aristokratski i reakcionarni 2. buntovni
ruštvene i povijesne okolnosti: propali ieali Francuske revolucije,
Napoleonov uspon i pad, ustanak dekabrista u Rusiji 1825. Sturm und Drang (Oluja i nagon) – pokret njemačkih romantičara
Njemačka: Goethe, Schiller, Herer, Novalis
Francuska: Alphonse Lamartine, Victor Hugo Engleska: J. Macpherson, George Gordon Byron
Rusija: Puškin, Ljermontov
Amerika: Edgar Allan Poe
Jo han n Wo lfga ng Goe the – “Patnje mlaog Werthera”
Goethe: vođa pokreta Sturm un Drang, upravitelj Weimarskog kazališta rod, vrsta: epika, epistolarni roman mjesto, vrijeme, razdoblje: Frankfurt, 1774., romantizam
saržaj: Werther upoznaje Lotte i zaljubi se u nju, ali ona je zaručena za Alberta. Nakon njihove svabe werther sve više tone u psihičku epresiju, a zbog nemogudnosti pomirbe osjedaja i razuma naposljetku počini samoubojstvo. tema: nesputano izražavanje osjedaja motivi: pejsaž – iila koja smiruje ušu oblik: proza, epistolarni roman (roman u pismima) Edgar Allan Poe – “Crni mačak”
Poe: urenik književnog lista, otpušten zbog alkoholizma rod, vrsta: epika, pripovjetka
saržaj: glavni lik ima ljubimca mačka. Postupno upaa u psihičku krizu i alkoholizam te mačku najprije iskopa oko, a potom ga i objesi. Nakon toga mu izgori kuda, a uz njega se oneku pojavi mačak slič an prethodnome. Jednom je pijan htio ubiti mačka, ali ga žena pokuša zaustaviti. Umjesto mačka ubije nju i zazia tijelo u zi. Ka je ošla policija iz zia se začuo krik, te oni pronađu leš i na njemu crnog mačka. tema: neumoljivost propasti oblik: proza
Hrvatski naroni preporo Kronologija književnih i političkih ogađaja: biskup Maksimilijan Vrhovec nalaže zapisivanje jela naše narone književnosti Antun Mihanovid izaje “Reč omovini o hasnovitosti pisanja vu omoronem jeziku” 1830. g. – Ljudevit Gaj izaje “Kratku osnovu horvatsko -slavenskog pravopisanja” – u njoj prelaže pravopisna rješenja primjerenija slavenskom jeziku; uveen obvezni mađarski jezik u školama Pavao Štoos piše elegiju “Kip omovine vu početku leta 1831.” Janko Draškovid piše “D isertaciju iliti razgovor darovan gospodi poklisarom zakonskim i buudim zakonotvorcem Kraljevinah naših” – zalaže se za osnivanje Kraljevstva iliričkog 6.1.1835. – prvi broj Novina Horvatskih s kulturno-zabavnim prilogom Danica
Horvatska, Slavonska i Dalmatinska 1836. – Novine Horvatske mijenjaju ime u Novine ilirske, a Danica u Danica
ilirska, prelazedi s kajkavskog na štokavski jezik: prvi put objavljena Horvatska
domovina u Sisku prikazana prva hrvatska povijesna tragedija Juran i Sofija Ivana Kukuljevida Sakcinskog 1842. osnovana Matica ilirska Metternichova vlada zabranjuje ilirsko ime
sukob s mađaronima; ubijeno 14 omoljuba narona stranka stekla vedinu u saboru; hrvatski jezik proglašen iplomatičkim Josip Jelačid izabran za bana; ilirac, oan austr ijskom carskom dvoru umjesto obedanih povlastica, car uvoi Bachov apsolutizam
pisci, jela, književne vrste: Pavao Štoos – elegije Ljudevit Gaj – Horvatov sloga i zjedinjenje Antun Mihanovid – Horvatska domovina Ivan Kukuljevid Sakcinski – Juran i Sofija Stanko Vraz – Đulabije Dimitrija Demeter – Grobničko polje, Teuta, Ljubav i zloba, Porin Ivan Mažuranid – Smrt Smail age Čengida, 14. i 15. pjevanje Osmana Petar Preraovid – Prvijenci
Petar Preraovid – “Zora puca, bit de ana” rod, vrsta: lirika, domoljubna lirska pjesma mjesto, vrijeme, razdoblje: Zadar, 1844., hrvatski narodni preporod
tema: nagovještaj preporoa oblik: pet sestina, stih osmerac, rima a b c b d d
“Putnik” rod, vrsta: lirika, refleksivna (misaona) lirska pjesma saržaj: čovjek izvan omovine je kao putnik bez smještaja, lutalica tema: poziv na povratak domovini oblik: stih osmerac, 20 strofa od pet stihova, a b c c b
“Mrtva ljubav” rod, vrsta: lirika, ljubavna lirska pjesma saržaj: lirski subjekt traži mjesto a sahrani svoju ljubav tema: prekogrobna ljubav
motivi: majronovski motiv mrtve ljubavi, metafizičnosti smrti oblik: lirski deseterac, pet katrena, a b a b
“Ljusko srce” rod, vrsta: lirika, refleksivna lirska pjesma
tema: ljuska čeznutljiva narav oblik: lirski eseterac, četiri katrena, a b a b “Pjesnik” rod, vrsta: lirika, refleksivna lirska pjesma
tema: vojnost i gorčina pjesničkog poziva, subina pjesnika na razmeđu između duha i materijalnog svijeta oblik: osmerac, 12 katrena, a b c b
Ivan Mažuranid – “Smrt Smail age Čengida” Ivan Mažuranid: priružuje se ilirskom pokretu; bavi se politikom, hrvatski premijer i ban pučanin rod, vrsta: epika, epski spjev mjesto, vrijeme, razdoblje: Zagreb, 1845., hrvatski narodni preporod
saržaj: 5 pjevanja: Agovanje, Nodnik, Četa, Harač, Kob. Turski modnik Smail -aga pogubljuje zarobljene Crnogorce, a potom i starca Duraka zbog kukavičkog ponašanja. Durakov sin Novica, u želju za osvetom prelazi Crnogorcima i voi ih o Smail-agina logora. U nodnoj bitci pogibaju i S mail-aga i Novica. tema: uzalunost nasilničke, tiranske vlasti, propast feualizma, propast turske vlasti motivi: okrutni aga je strašljivac; harač – utjerivanje poreza likovi: Smail-aga, Novica, Durak oblik: 5 pjevanja, 1134 stihova, izmjenjuju se štokavski epski osmerac i eseterac, povremena rima
Prerealizam u Hrvatskoj / Šenoa Opde političke prilike: 1861. – konstituiranje Hrvatskog sabora Narona stranka (Ivan Mažuranid), Hrvatska stranka prava (Ante Starčevid), Unionistička stranka (mađaroni) 1861. – 1881. – Šenoino razoblje / razoblje protorealizma u Hrvatskoj
Mirko Bogovid, Ante Starčevid, Aolfo Veber Tkalčevid, Luka Botid, Josip Eugen Tomid
Au gu st Še noa – “Prijan Lovro” August Šenoa: glavni urenik časopisa za kulturu Vijenac; iza sebe ostavio natuknice za četresetak nenapisanih pripovijesti i romana. (“Seljačka buna”, “Diogenes”, “Prosjak Luka”, “Kugina kuda”, “Kameni svatovi”) rod, vrsta: epika, pripovijetka mjesto, vrijeme, razdoblje: Zagreb, 1873., protorealizam saržaj: Šenoa pripovijea mlaoj uovici priču o svom prijatelju Lovri koji je zbog
neimaštine trebao postati svedenik, ali se zaljubio i napustio teologiju. Malvina mu ipak ne uzvrada ljubav jer smatra a ga ne smije ovratiti o svedeničkog poziva. Lovro potom stuira jezikoslovlje i neuspješno se pokušava oženiti bogatom jevojkom. Ka mu svi planovi i ljubavi propanu, Lovro počini samoubojstvo. tema: subina pojeinca u ruštvenim okolnostima motiv: rasprava na početku između pripovjeača i uovice na t emu vrijednosti hrvatske književnosti likovi: Šenoa, uovica, Lovro, Malvina, Minka, Anđelija “Zlatarevo zlato” prvi cjeloviti povijsni roman u novijoj hrvatskoj književnosti rod: epika, roman mjesto, vrijeme, razdoblje: Zagreb, 1871. g., protorealizam saržaj: zlatar Krupid ogaja svoju jeinicu Doru uz pomod kume Mage. Najvedi
zagrebački neprijatelj bio je gospoar Mevegraa Stjepko Gregorijanec. Pavao Gregorijanec je spasio Doru pred podivljalim konjima i zaljubio se u nju. Stjepko je,
saznavši a mu se sin viđa s građankom, skovao urotu. Spletke ovoe o Dorine smrti (otrovana od strane udovice Klare koja je htjela Pavla samo za sebe). Stjepan je sklopio mir sa Zagrebom.
tema: sukob Zagrepčana i Stjepka Gregorijanca oko vlasništva Mevegraa i pripadnih sela
likovi: Dora Krupideva, Pavle Gregorijanec, Grga Čokolin, Klara Grubarova
Realizam
lat. res, rei – zbilja, istina
razoblje u povijesti književnosti kojemu je cilj što istinitije opisati svijet scijentizam – znanstveno pristupanje objektivno uočavanje problema ruštva
naturalizam
Angloamerički realizam: Charles Dickens, William Thackeray, Mark Twain Rusija: Gogolj, Turgenjev, tolstoj, Dostojevski Italija: verizam (naturalizam)
Hrvatska: Šenoa, Ante Kovačid, Eugen Kumičid, Ksaver Šanor Gjalski realizam objektivan racionalan vanjski materijalni svijet proza univerzalnost
romantizam subjektivan emotivan
unutarnji uševni svijet poezija individualnost
Honore de Balzac – “Otac Goriot” Honore de Balzac: studirao pravo i filozofiju, kupio tiskaru koju je cijeli život morao
otpladivati rod, vrsta: epika, roman mjesto, vrijeme, razdoblje: Pariz, 1834., realizam sadržaj: u Parizu, u penzionu za samce živi siromašni stuent prava Eugene e Rastignac, pun ideala o visokom veleg raskom ruštvu. Uz njega tamo žive neki
prestavnici različitih tipova i sreina (stari gospoin Goriot, bivši robijaš Vautrin). Goriot, otac Anastasije i Delphine, rano je ostao uovac i sav svoj život posvetio kderima. Nakon uaje, kderi su ga posve zab oravile, a kad je umro, nisu imale vremena odi na sprovo. Jeini koji se za njega brinuo bio je Rastignac koji je ostao s njim sve do smrti. On i Bianchon bili su jedini na njegovu sprovodu. tema: prikaz malograđanske ruštvene sreine, psihologija onos a roditelja i djece,
velegraska ruštvena hijerarhija oblik: proza Gustave Flaubert – “Gospođa Bovary” Gustave Flaubert: prekia stuij zbog uševne bolesti, posveduje se pisanju rod, vrsta: epika, roman mjesto, vrijeme, razdoblje: 1857., realizam sadrža j: Ema, seoska jevojka puna romantičnih snova uala se iz interesa za starijeg
uovca Charlesa Bovaryja. On joj uskoro postaje osaan i ona traži sredu u naručjima vojice klasičnih zavonika Leona i Roolphea. Kaa im postane nezanimljiva i još ka poči nje pozajmljivati novac za dugove, njih dvojica pobjegnu iz njezina života. U nastupu očaja Ema počini samoubojstvo. tema:
isprazna
emotivnost
kao
proizvod
plitke
sredine
Nikolaj Vasiljevič Gogolj – “Kabanica” Gogolj: činovnik, profesor povijesti, odgojitelj rod, vrsta: epika, pripovijetka mjesto, vrijeme, razdoblje: Sankt Peterburg, 1841., prijelaz iz romantizma u realizam
saržaj: Akakije Akakijevič Bašmačkin, niži činovnik u carskoj ržavnoj službi u Sankt Peterburgu oluči jenog ana potrošiti svu svoju životnu ušteđevinu i kupiti sebi novu kabanicu. Pri prvom izlasku mu je otmu ulični razbojnici. Policija nije bila zainteresirana za taj zločin. Na putu kudi Akakij se prehlaio i za va ana umro o upale pluda. Nakon njegove smrti n a ulicama se pojavila sablast koja ljudima otima kabanice. Jene večeri je napao šefa koji je Akakija izbacio iz urea, oteo mu kabanicu i zauvijek nestao iz grada.
tema: slika ruskoga birokratskog ruštva oblik: proza
“Svi smo mi ispali iz Gogoljeve Kabanice” – Dostojevski
Fjoor Mihajlovič Dostojevski – “Zločin i kazna” Dostojevski: zbog sujelovanja u pobuni socijalista osuđen na smrt, pomilovan i poslan na 9 godina u Sibir rod, vrsta: epika, roman mjesto, vrijeme, razdoblje: Sankt Peterburg, 1866., realizam
saržaj: stuenet prava Raskoljnikov, razmišljajudi o pravi i nepravi među ljuima, olazi o zaključka a bi smrt nekih ljui bila korisna za cjelokupno ruštvo, tj. a se njihovom smrdu može spasiti više rugih života. Konkretno, misli na lihv aricu Aljonu Ivanovnu koja siromašnim ljuima pozajmljuje novac uz visoku kamatu. Raskoljnikov olučuje ubiti lihvaricu sjekirom, no pritom je morao ubiti i njezinu sestru. Neko se vrijeme skriva, no naposljetku ga djevojka Sonja Marmeladovna nagovori da se pokaje i prijavi policiji.
tema: problem heroja i zločinca u ruštvenom i iejnom kontekstu likovi: Raskoljnikov, Sonja, Dunja, njegova majka, Marmelaov, Porfirij Petrovič oblik: proza
začetak romana toka svijesti
Realizam u hrvatskoj književnosti
propadanje plemstva (nakon ukidanja kmetstva)
osiromašivanje seljaka (ijeljenje zemlje) migracije stanovništva (selo -grad) mađarizacija vojezični natpisi na svim ržavnim institucijama Hrvatska stranka prava regionalizam Zagorje – Ante Kovačid, Ksaver Šanor Gjalski Primorje – Vjenceslav Novak Istra – Eugen Kumičid Lika – Josip Draženovid, Jure Turid Slavonija – Josip Kozarac Zlatarovo Zlato – prvi roman hrvatske novije književnosti – objavljen u
časopisu Vijenac časopisi – Vijenac (Šenoa, Folnegovid) Hrvatska vila (Harambašid, Kumičid) Balkan (Harambašid, Kokotovid)
An te Ko vač id – “U registraturi” Kovačid: aktivno jeluje kao pravaš u političkom stuentskom životu; objavljivao feljtone u časopisu “Sloboa” rod, vrsta: epika, roman mjesto, vrijeme, razdoblje: Zagreb, (roman je izlazio u nastavcima u Vijencu), 1888. g. Kao posebna knjiga tiskan je 1911. g., realizam
saržaj: seosko ijete Ivica Kičmanovid poslan je u gra na školovanje gje upoznaje djevojku Lauru i zaljubi se u nju. Laura se malo- pomalo uplede u spletke i kriminal, a Ivica završava pravo i prekia sve veze s njom. Ona okuplja razbojničku ružinu i zove Ivicu, no on se oluči oženiti skromnom seoskom jevojkom Anicom. Ljubomorna Laura ubije Anicu na samoj svadbi, a Ivi ca poslije počini samoubojstvo. tema: život i školovanje seoskog ječaka, onos sela i graa motivi: registratura – kancelarija u kojoj radi Ivica, temeljni motiv cijelog romana. Pripovjeač je jean o spisa u registraturi likovi: Jožica “Zgubian” Kičmanovid, njegov sin Ivica, susje Kanonik, Mecena, Laura, Miha, Anica, Ferkonja
oblik: proza, retrospektivno pripovijeanje, objektivni pripovjeač je personificirani spis
Vjenceslav Novak – “Posljenji Stipančidi”
Novak: urenik časopisa Gusle i časopisa Glazba rod, vrsta: epika, roman vrijeme, razdoblje: 1899., realizam
saržaj: subina neka bogate senjske patricijske obitelji Stipančid, saa na rubu siromaštva. Prema patrijarhalnom običaju, otac Ante sve svoje nae polaže na sina Jurja kojem plada školovanje u Beču. Juraj je rasipnik i lijenčina koji troši novac na zabavu. Za kder Luciju novaca više nema. Ona bi izašla u gra, ružila se s ljuima, ali ne može si priuštiti ojedu. Jeina koja ima razumijevanja za nju je majka Valpurga, no ona je nemodna pre muževim autoritetom. Ante umire o srca, razočaran u sina. Lucija naivno nasjea lažnim ljubavnim izjavama zavonika Alfrea. Na kraju slomljenoj Luciji oslabi zravlje i ona umre o tuberkuloze. Valpurga, izgubivši kudu zbog dugova, umire kao prosjakinja na ulici.
tema: regionalizam Senja, graa u propaanju; patrijarhalni ruštveni onosi likovi: Ante, Lucija, Valpurga, Juraj, Alfredo, Martin Tintor oblik: proza Jo si p Ko zar ac – “Tena”
Kozarac: urenik Šumarskoga lista; upravitelj š umarije u Lipovljanima rod, vrsta: epika, pripovijetka vrijeme, razdoblje: 1894., realizam
saržaj: Tena je lijepa seoska jevojka koja je s pubertetom osjetila snažan zov vlastite spolnosti. Prvi ljubavnik joj je češki vojnik Jaroslav beranek, a ka je on otišao u rat, okrenula se rugim mlaidima. Kraj je ošao ka ju je žena ciganskog trgovca Đorđa namjerno zarazila voenim kozicama i tako zauvijek poružnila njezino lice. Na kraju se smirila s Beranekom koji se vratio iz rata kao invalid bez ruke. tema: ženska spolnost oblik: proza
Silvije Strahimir Kranjčevid – “Mojsije” Kranjčevid: urenik sarajevskog polumjesečnika Naa, član Hrvatskog književno peagoškog zbora, suranik Vijenca, Hrvatske vile, Sloboe rod, vrsta: epika, epska pjesma mjesto, vrijeme, razdoblje: 1893., realizam
saržaj: Jahve preko svog posrenika Mojsija voi Žiove iz Egipta u obedanu omovinu, no umejsto zahvale njegov ga naro izvrijeđa zbog tog čina tema: naro i omovina, položaj genija između visokih ieala i prizemne realnosti motivi: zlatno tele, gorudi grm, razočaranje i smrt oblik: uglavnom deseterac, bez rime, tri puta se ponavlja refren od pet stihova
napomene: kao inspiracija za poemu Kranjčevidu je poslužila starozavjetna Knjiga izlaska
Moernizam
lat. modus – način; franc. Moerne – koji odgovara vremenu 1857. g. – početak moernizma – Charles Baudelaire izdao Cvjetove zla suprotstavljanje realizmu l’art pour l’art – umjetnost radi umjetnosti mistika, tajanstvo, skrivenost, simboli impresija – utisak (unutarnji, subjektivni oživljaj) sinestezija – zajenički oživljaj više osjetila (boja glasa – Samoglasnici) kult forme i esteticizam – poštivanje oblika u smislu a je važnije ono kako se
nešto prikazuje nego što se prikazuje
harmonija i sklad vrhunska je ljepota idealna i apstraktna, a ne konkretna Le Parnasse contemporain (Suvremeni Parnas ) – najvažniji časopis (1866.) francuski predstavnici: Charles Baudelaire, Paul Verlaine, Arthur Rimbaud, parnasovci Gautier, Heredia, de Lisle
prestavnici njemačkog govornog poručja: Rainer Maria Rilke, Stefan Zweig, Georg Trakl (bečka moerna) prestavnici engleskog govornog poručja: Oscar Wile, Walt Whitman Čehov, Ibsen, Strinberg, Maeterlinck dekadenti – skupina pjesnika čija je osnovna težnja bila osloboiti umjetnost o moralnih okvira građanskog materijalnog ruštva (Verlaine, Baudelaire, Rimbau, Wile, ’Annunzio)
Charles Baudelaire – “Suglasja”
Charles Bauelaire: 1857. g. izlazi zbirka poezije “Cvjetovi zla”; u prvom izanju 1 3 pjesama proglašeno uvrjeljivima za javni moral ro, vrsta: lirika, refleksivna lirska pjesma, “čista lirika” mjesto, vrijeme, razdoblje: Pariz, 1857., modernizam
saržaj: manifestni prikaz moernističkog načina stvaranja i oživljaja svijeta tema: duhovni skla svih osjetila i oživljaja ključni pojmovi: priroa kao hram, simboli, ivljenje uha, opojnost, harmonija, beskraj
oblik: klasični sonet, abba cc efe fgg “Albatros” rod, vrsta: lirika, refleksivna lirska pjesma saržaj: prikaz albatrosa među mo rnarima kao simbola ljepote koji se nalazi u
okruženju bez razumijevanja za ljepotu; albatrost među mornarima zapravo je pjesnik među ljuima tema: nerazumijevanje okoline za uzvišenu ljepotu, pjesnik kao neshvadeni genij
“Stranac” rod, vrsta: lirika, pjesma u prozi
saržaj: ijalog subjekta koji ispituje i zagonetnog stranca koji ogovara tema: potraga za eshatološkim (zagrobnim) pitanjima motivi: oblaci simboliziraju uzvišene uhovne sfere oblik: proza Henrik Ibsen – “Nora” (“Lutkina kuda”) Ibsen: norveški ramatičar koji je uz Čehova i Strinberga zauzeo istaknuto mjesto u razvoju moderne drame
ro, vrsta: rama, rama u užem smislu vrijeme, razdoblje: 1879., modernizam
saržaj: Nora je supruga bankovnog irektora Torvala i živi s n jim u prividno sklanom braku, sve ok jenog ana Torval ne oluči otpustiti Krogstaa. No baš uz pomod Krogstaa je Nora prije 7 goina poigla kreit krivotvorivši potpis jamca. Saa je Krogsta time ucjenjuje kako bi utjecala na muža. Torval mu ipak daje otkaz i kaa saznaje istinu o kreitu proglašava Noru kriminalkom i ouzima joj ogoj jece. Ka Krogsta povuče ucjenu i sačuva Torvalov ugle, Torval oprađta Nori, no ona više ne pristaje na prijašnji život. Ne želedi više biti njegova lutka, napušta Torvalda i odlazi u potragu za samom sobom.
tema: ženska emancipacija, bračni onosi, feminizam likovi: Nora i Torval Helmer, Krogsta, gospođa Line, oktor Rank oblik: ramski, 3 čina
Hrvatska moerna 1892. – 1916. Misao na vječnost (Janko Leskovar) – prvo djelo hrvatske moderne
Mod savjesti – Matoševa prva novela – početak moerne 1914. – Matoševa smrt – odredila kraj pokreta protumađarske emonstracije mlaih hrvatskih stuenata bečka grupa: Branimir Livaid, Milivoj Dežman Iv anov praška grupa: Stjepan Raid, Vlaimir Virid, Milan Marjanovid, Milan Šarid 1900. g. – osnovano Društvo hrvatskih književnika časopisi: Mladost – list bečke skupine mlaih Hrvatska misao – list praške skupine mlaih Nada – sarajevski list, urednik S.S . Kranjčevid Vijenac – Virid, Nazor, Nikolid Život – sreišnje glasilo hrvatskih moernista o 1900. – 1901. Savremenik – objavljuje najvrjenija jela u razoblju o početka I. Svjetskog
rata
Najvažniji prestavnici: drama – Ivo Vojnovid, Milan Begovid, Milan Ogrizovid, Janko Polid Kamov proza – A. G. Matoš, Dinko Šimunovid, Ivan Kozarac, Janko Leskovar, Milan Begovid poezija – Vlaimir Virid, A. G. Matoš, Fran Galovid, Nazor, Kamov književna kritika – Milivoj Dežman, Branimir Livaid An tu n Gu st av Ma toš – “Utjeha kose” Matoš: boem i eruit, sav svoj život posvetio je umjetnosti. Pjesnik ljubavnih, pejsažnih i omojlubnih pjesama, simbolist i impresionist, vjesnik ekspresionizma. Jedan od najpoznatijih hrvatskih pjesnika. rod, vrsta: lirika, lirska ljubavna pjesma razdoblje: moderna
saržaj: lirski subjekt u prvom licu oživljava kosu pokojne ljubavi kao simboličnu utjehu i nastavak života tema: metafizičnost smrti motivi: kontrast – inverzija, ono što je za života “mrtvo”, u smrti je jeino “živo” oblik: sonet, rima abba cddc efe fgg, stih dvanaesterac
“Jesenje veče” ro, vrsta: lirika, pejsažna lirska pjesma razdoblje: moderna
tema: subjektivni lirski oživljaj krajolika motivi: vrba, jablan oblik: sonet abab cdcd eef ggf, aliteracija (mr, cr), asonanca (jesenje veče)
“Camao” rod, vrsta: epika, pripovijetka godina, razdoblje: 1900., moderna saržaj: glavni je lik dekadentni glazbenik Alfred Kamenski. Nakon studija glasovira luta Europom voedi boemski život. Svirajudi po krčmama i salonima upoznaje Fanny,
ekscentričnu bogatašicu. Njih voje oluče popbjedi o njezina muža Foresta, ali on to saznaje i odmah dojuri. Kamenski se prikrije, i gotovo bi se izvukao da papiga Camao nije počela ponavljati njihovo zaljubljeno tepanje. Čuvši t o, Forest napadne Fanny, a Kamenski njega. Forest mu slama obje ruke, ubija Fanny, slugu, dva psa i sebe. Kamenski umire zadnji. Nakon nekoliko dana trupla pronalaze susjedi.
tema: bizarna priča iz života ekaenata motivi: papiga Camao, boemština, ekaencija oblik: proza
“Cvijet sa raskršda” rod, vrsta: epika, novela razdoblje: moderna
saržaj: čovjek koji sam sebe naziva Solus sam putuje svijetom jer ne voli graove i ne voli biti sloboan. Jenog ana zaustavio se u francuskom graidu u kojem je, nakon što se okrijepio, zaspao na lovačkom puteljko, nealeko ljetnikovca. Dok se budio osjeti da nije sam. Ugledao je prekrasnu djevojku pored sebe, no ubrzo shvati
a je ona slijepa. Djevojci se Solus omah sviio i poželi s njim lutati svijetom. Dok ju je uvjeravao da to nije dobro za nju, pojavi se njezin otac, grubo prekine razgovor i ovee je kudi. Solus nastavlja s putovanjem.
tema: ljubav između Solusa i Izabele; ljui su onakvi kakvi su krajevi u kojima žive oblik: proza
Vlaimir Virid – “Pejsaž I.” Vlaimir Virid:pjesnik ionizijskih raspoloženja; njegova je poezija izraz bola i tamnih slutnji
ro, vrsta: lirika, pejsažna lirska pjesma razdoblje: moderna
saržaj: prikaz provincijskog pejsaža u tri plana tema: veza impresionističkog slikarstva i poez ije motivi: vizualni i auditivni oblik: tri katrene, rima abcb
“Pejsaž II.” ro, vrsta: lirika, pejsažna lirska pjesma razdoblje: moderna
saržaj: prikaz nodnog prizora gleanog kroz prozor tema: odnos vizualnog i auditivnog motivi: smijeh, glas iz mraka, inverzija (šutnja-glas, govor-muk) oblik: pet katrena, rima abcb, lirski subjekt u prvome licu jednine.
Milan Begovid – “Bez tredega” ro, vrsta: rama, rama u užem smislu razdoblje: 1926., moderna
saržaj: Marko Barid vrada se iz sovjetskog zatočeništva nakon što je ved avno proglašen mrtvim. Njegova “uovica” Giga prelama u sebi osjedaje jer ga je ved oplakala, ima ruge uvarače, ok u Marku raste ljubomora. Na kraju je on agresivno i traicionalistički stane prisvajati, a ona obija ponovno biti nečija stvar i u obračunu puca u njega.
tema: složenost bračnih onosa oblik: ramski, u tri čina Milutin Cihlar Nehajev – “Bijeg”
Nehajev: utemeljitelj i urenik časopisa Lovor u Zaru, urenik lista Balkan te zagrebačkog Jutarnjeg list a. rod, vrsta: epika, roman vrijeme, razdoblje: 1909., moderna
saržaj: Glavni lik romana Đuro Anrijaševid malo -pomalo gubi bitku protiv stvarnosti koja ga okružuje, i to u ruštvenome, ljubavnom i materijalnom smislu. Đuro je efetist, poziva se na morbinog Oscara Wilea, pesimističnog Schopenhauera i autoestruktivnog Nietzschea. Nakon što je u Zagrebu Verinim roiteljima obedao a nede ni pisati ni olaziti ok ne položi sve ispite, Đuro Anrijaševid zaposlio se u Senju kao nastavnik, naajudi se a de ubrzo završiti stuije i oženiti se Verom. tema: položaj intelektualca u suvremenoj okolini oblik: prozni, pripovijedanje u tri tipa narativnog diskursa
*roman je često izvajan kao najbolji roman hrvatske moerne
Moerna i avangarna književnost
avant-garde – vojna izvidnica
potkraj 19., početkom 20. st.
odbacivanje vezanog stiha, interpunkcije i sintakse
suprotstavljanje traiciji i moernom tehnološkom napretku
Nadrealizam
fr. surrealisme temelji se na psihoanal itičkoj teoriji Sigmunda Freuda (definirao podsvijest) roman struje svijesti
Anre Breton: “Narealistički manifest”
Federico Garcia Lorca
James Joyce: “Uliks”
Ekspresionizam
lat. expressio – istiskivanje
snažno, ojmljivo, izražajno
crvena i crna boja, krik, kontrastiranje ljubavi i smrti Georg Trakl, Gottfried Benn, Federico Garcia Lorca, August Strindberg, Fritz Lang
Antun Branko Šimid, Miroslav Krleža najrašireniji u Njemačkoj i Skaninaviji
Futurizam
lat. futura – buudnost slavi napredak tehnike i znanosti
ouševljenje brzinom i snagom suvremenih tehničkih srestava talijanski futurizam – Marinetti ruski futurizam – Majakovski
Dadaizam
zgražanje na svim građanskim vrijenostima
Marcel Duchamp, Tristan Tzara
Imažinizam
franc. imagine – slika Sergej Jesenjin
Marcel Proust – “Combray” Proust – o 1909. piše “U potrazi za izgubljenim vremenom” rod, vrsta: epika, roman
razoblje: moerna književnost saržaj: glavni lik, pripovjeač, čovjek je srenje obi koji se prisjeda svog jetinjstva. Okus čaja i kolačida maleine otvorit de mu posvijesno sjedanje na jetinjstvo u Combrayu u kojem je boravio tijekom praznika. Kroz digresije upoznajemo nesretnu
ljubav gospoina Swana prema kurtizani Oetti, saznajemo za pripovjeačevu platonsku ljubav prema Gilberte, kao i za njegovo jetinje obožavanje vojvotkinje e Guermantes.
tema: istraživanje vlastita sjedanja motivi: kolačid maleine i žličica lipova čaja likovi: plemid Saint-Loup, Gilberte, Albertina, vojvotkinja Guermantes, gosp. Swan oblik: proza, pripovjeač u prvom licu, retrospektivna fabula Franz Kafka – “Preobrazba”
Kafka: u mlaosti se izjasnio kao socijalist i ateist, simpatizirao češke anarhiste; nakon smrti sva je njegova djela objavio prijatelj max Brod rod, vrsta: epika, pripovijetka
mjesto, vrijeme, razoblje: Prag, 1915., moerna književnost saržaj: Mlai službenik Gregor Samsa jenog se jutra probui preobražen u golema žohara. Živio je s roiteljima i sestrom, pladu je uglavnom avao njima. Prva mu je pomisao bila a de zakasniti na posao i dobiti otkaz. Kad su ga vidjeli, roditelji su osjetili gađenje i zatvorili ga u sobicu. Majka i sestra su mu onosile hranu, no otac ga je oslovno smatrao gamai. Jenom ga je prilikom gađao jabukom koja je probila oklop na Samsinim leđima i počela trunuti u mesu. Gregor je naposljetku umro o zaobivene rane. Njegovom smrdu obitelj je osjetila olakšanje što napokon mogu počistiti stan i otidi na izlet u prirou. tema: otuđenost pojeinca o vlastitog ega, prikaz fantastičnoga kao nečeg sasvim normalnog
oblik: prozni, pripovijeanje u tredem licu Luigi Pirandello – “Šest lica traži autora” Pirandello: prvi uspjeh mu je roman Pokojni Matija Pascal; napisao poznatu zbirku od
više o 200 novela “Gole maske”. Dobitnik Nobelove nagrae za književnost. rod, vrsta: dramski, drama
saržaj: ok se uvježbavao novi Piranellov kazališni koma, na probu upane šest likova tražedi svog autora. Reatelj im objasni a njihove uloge autor još nije ovršio, a oni mu ispričaju poznati io priče: Majka ostavlja Sina i muža (Oca) i olazi živjeti s muževim tajnikom s kojim obije troje jece (Dječak, Djevojčica, Pastorka). Tajnik je umro, a ona se zaposlila u monoj kudi koja je zapravo bila borel i u kojoj je raila njezina starija kdi (Pastorka) kao pro stitutka. Jednog dana naleti Otac koji bi gotovo postao njezina mušterija a ih Majka nije uočila. Reatelj pristaje a im bue autor. Započinju scenu s olaskom Oca Pastorki. U zamišljenom završetku njihov se najstariji Sin zatvara u neprijateljsku šutnju, Djevojčica se utapa u fontani, Dječak počinjava samoubojstvo revolverom. U tom trenutku reatelj prestaje biti siguran radi li se o glumi ili stvarnosti i prekida probu.
tema: granice stvarnosti i glume, života i fikcije likovi: Ravnatelj – redatelj, Ota c, Majka, Pastorka, Dječak, Djevojčica, Sin, Prvakinja oblik: ramski, jean čin; “kazalište u kazalištu” An tu n Br an ko Ši mi d – “Pjesnici” A.B. Šimid: sreišnji prestavnik ekspresionističke faze hrvatske književnosti; utjecaje i poticaje primao je izravno preko bečkoga ekspresionističkog časopisa “Der Sturm”. rod,vrsta: lirika, misaona lirska pjesma
tema: pjesnički poziv, senzibilnost pjesnika oblik: slobodni stih
“Opomena” rod, vrsta: lirika, misaona lirska pjesma
tema: uzvišenost uha motivi: zvijezde kao simbol uzvišene uhovnosti oblik: slobodni stih
“Moja preobraženja” rod, vrsta: lirika, misaona lirska pjesma
tema: povratak čovjeku u najhumanijem smislu oblik: slobodni stih
“Povratak” rod,vrsta: lirika, ljubavna lirska pjesma tema: duhovna i simbolička prisutnost lirskog subjekta kraj voljene osobe oblik: slobodni stih
“Smrt” rod,vrsta: lirika, misaona lirska pjesma
tema: fizička, ekspresionistička manifestacija smrti oblik: slobodni stih
“Smrt i ja” rod, vrsta: lirika, misaona lirska pjesma
tema: iniviualni, subjektivni oživljaj smrti i smrtnosti oblik: slobodni stih
“Ručak siromaha” rod,vrsta: lirika, socijalna lirska pjesma tema: ekspres. slika ručka vojice siromaha, promjena psihe uslije siromaštva oblik: slobodni stih motivi: sram siromaha
“Hercegovina” ro,vrsta: lirika, pejsažna lirska pjesma tema: subjektivni oživljaj lirike motivi: ekspresionistički: plav, kao krvlju, užarene opeke viču, vlak vrišti
Miroslav Krleža – “Baraka pet be” Krleža: s Augustom Cesarcem pokrenuo avangaristički časopis “Plamen”. 1923. g. pokrede “Književnu republiku”, goinu ana kasnije u Beograu pokrede “Danas” kojim izaziva reakciju poznatu po nazivom “sukob na književnoj ljevici”. 4 stvaralačke faze: simbolističko -ekspresionistička (Pjesme I ., II., Hrvatska rapsodija, Legena, Maskerata, Kraljevo…), realističko -psihološka (U logoru, Golgota, Vučjak, Gospoda Glembajevi, Leda, U agoniji, Hrvatski bog Mars, faza bunta (Knjiga pjesama, Balade Petrice Kerempuha), u znaku romana (povratak Filipa La tinovicza, Zastave…) rod,vrsta: epika, novela saržaj: novela počinje opisom grofa Maximiliana Axelroea – upravitelj pokretne
vojne bolnice na galicijskom ratištu, njegov lik simbolizira sve modnike po čijim su zastavama ginuli hrvatski vojnici za tuđe i nterese. Oblikovan je ironijom i groteskom. Imao je cijeloga života samo jenu ieju “a sune u smrt vera i smiona čela”. Kasnije se pokazuje njegova prava priroa: ka pre napa ostavi bolnicu, ka traži da u mimohodu sudjeluju svi ranjenici, napola mrtvi, bez udova.. kad slavi pobjedu
ok ranjenici umiru. Naturalističkim i ekspresionističkim slikama oblikuje se prostor i atmosfera “špitala”: ranjenici kao topovsko meso, pranje u smrljivoj voi, rane, bunilo, čovjek kao broj. Ekspresionistička rečenica često je kratka i isprekiana uslije tjelesne boli i uševne napetosti s mnoštvom zvučnih motiva (urlikanje, krik). Svrha tih slika je izazvati ko čitatelja ojam krika, potaknuti svijest i pobunu, stvoriti antiratni ugođaj. Stuent Viovid prestavlja ljue koji u ratu ginu za tuđe interese. On je intelektualac koji uočava apsur ratovanja i buni se protiv takvog stanja, ali je njegova pobuna pojeinačna. Ka pore njega umire ranjenik broj 9, to nitko ne obazire, sine mu misao da bi trebao baciti na stolnjak posudu s blatom i sve zaprljati,
kako bi svi povikali “Mrlja!”. tema: agonija naroa zatočenih u Austro -Ugarskoj monarhiji, neizreciva bol likovi: Axelroe, Viovid
Književnost o 1929. o 1952.