PROSVJETITELJSTVO PROSVJEĆENOST je opći duhovni duhovni pokre pokrett u evro evrops pski kim m zeml zemlja jama ma XV XVII IIII stol stolje jeća ća prot protiv iv dogmatskog dogmatskog autoriteta, autoriteta, za pobjedu kritičkog kritičkog uma u književnost književnosti,i, umjetnosti umjetnosti,, filozofiji, filozofiji, politici politici i javnom životu Samosvijes Samosvijestt ljudskog uma probudila probudila je renesansa renesansa Ipak je trebalo da pro!e odre!eno vrijeme vrijeme da sazriju klice novog, i da njegovi plodovi postanu pristupačni čovjeku novoga vijeka Ideologija gra!anskog dru"tva, ispočetka vi"e fragmentarna fragmentarna i pretežno polemična, postaje u XVII stolje stoljeću ću sve potpunij potpunijaa i obuh obuhvat vatnij nija, a, i svjeto svjetovnu vnu afirmaci afirmaciju ju svo svojih jih principa principa shvaća kao "irenj "irenjee svjetlost svjetlostii u mraku, kao prosvjetlj prosvjetljivanj ivanjee ili prosvjećiv prosvjećivanje anje svijeta svijeta #o je temeljno temeljno uvjerenje uvjerenje ovog pokreta, koji potpuno ovladava evropskim duhom u stoljeću izme!u dviju najvećih gra!anskih revolucija$ engleske slavne %&'' i francuske %(') *samnaesto stoljeće se zbog toga s pravom naziva naziva +ge des lumir lumires, es, pri čemu ne treba treba smetnu smetnuti ti s uma činjeni činjenicu cu da nek nekii njegovi njegovi utjeca utjecajni jni predstavnici djeluju već krajem XVII stoljeća -.ocke i .eibniz/, te da s druge strane duhovi kao 0ousseau 0ousseau i 1ant, koji u svom razvitku razvitku prelaze granice granice prosvjetit prosvjetiteljst eljstva, va, polažu temelje temelje novom pokretu -romantizam, idealizam/ 1ao kulturno2politički pokret prosvjećenost se temeljila na filozofiji zdravog razuma, a odatle je postepeno prelazila na ostala područja duhovnog stvarala"tva 3ije samo slučaj "to gotovo svi prosvjetiteljski filozofski spisi, od .ockeova *gleda o ljudskom razumu -%&)4/ pa sve do 1antove 1ritike čistoga čistoga uma -%('%/, već u samom naslovu naslovu govore o umu, odnosno razumu 5isti uvid, razumna spoznaja, usmjeravaju svoju kritiku protiv postojećih, samo objavljenih istina$ sve "to se ne može može legitimis legitimisati ati pred zdravim zdravim razumo razumom m progla"ava progla"ava se zabludom, predrasudom i praznovjerjem, pa mora mora biti biti odb odbačen ačena a 6relazeć 6relazećii pos postep tepeno eno iz filozo filozofij fijee u javno javno mi"ljen mi"ljenje, je, prosvjećenost prodire u politički život, naglo se "iri i postaje općim naprednim pokretom u velikim zemljama zapadne 7vrope 1njiže 1njiževna vna i propaga propagandna ndna djelatno djelatnost st prosvj prosvjeti etitel telja ja poč počinj injee u 7nglesk 7ngleskoj8 oj8 odande prelazi prelazi u 9rancusku, a zavr"ava u 3jemačkoj 6ostepeno djeluje i na sve ostale evropske narode Vodeća uloga pripada filozofiji, filozofiji, ali ne neposredno, kao rezultatu sistematske filozofske filozofske proizvodnje, već mnogo vi"e književnosti koja je prožeta filozofijom -filoz romani, romani, satire, aforizmi i dopisivanja/ 3a prijestolju su tada sjedili prosvjetiteljski vladari kao 9riedrich II, 1atarina II ili :osip II 6remoć 6remoć filozo filozofij fijee u općoj knjiže književnos vnosti ti toga toga vremena vremena tako tako je potpuna potpuna da se one nikakvi nikakvim m naporom ne mogu jasno razgraničiti -npr 6ope u ;ritaniji, Voltaire u 9rancuskoj, .essing u 3jemačkoj/
ume/ ?ko je prosvjećenost u cjelini, cjelini, kao pokret i kulturna epoha, danas u 7vropi i svijetu svijetu poznata i cijenjena, cijenjena, onda to zahvaljuje zahvaljuje u prvome redu svome svome francuskom francuskom obliku 9rancuski 9rancuski jezik jezik i duh, ukus i običaji pretvoril pretvorilii su rimsko2lat rimsko2latinsku insku 7vropu 7vropu u francusku francusku 7vropu, a francuskm francuskm su geniju osigurali osigurali svjetsku svjetsku slavu @jela @jela pisaca pisaca kao "to su AontesBuie AontesBuieu, u, 0ousseau 0ousseau i @iderot na"la na"la su svoj zajednički zajednički izraz u 7nciklopediji 7nciklopediji -%(C%2(D/ -%(C%2(D/ E6rosvijeć E6rosvijećenoF enoF ili Efilozofsk EfilozofskoF oF stoljeće postalo postalo je francusko par eGcellence, a ako je po čemu i danas živo i suvremeno, živo je i suvremeno po svom voltaireovskom duhu < tom razdoblju razdoblju učinjeni su i prvi važni važni koraci empirij empirijskih skih prirodnih prirodnih znanosti, znanosti, u prvom redu mehanike, fizike i njihovih primijenjenih primijenjenih disciplina < isti isti mah javljaju se me!utim, me!utim, i prve dru"tvene nauke, nauk e, kao "to su političk političkaa ekon ekonomi omija ja i modern modernaa polit politička ička histori historiogr ografi afija ja Ističući Ističući moć uma i prirodnu dobrotu čovjekovu, prosvjećenost je prvo postavila demokratske principe gra!anske političke jednakosti *na podjednako vjeruje u neograničeni politički dru"tveni, naučni, moralni i tehnolo"ki napredak čovječanstva
*d :ohna .ocka potiče prosvjetiteljska koncepcija dru"tva 3akon dominacije teolo"kih doktrina u srednjem vijeku, novi pristup filozofiji prava započinje suprostavljanjem koncepcije Hprirodnog prava čovjeka koncepciji božanske nepromjenjivosti pravnog poretka < svoje dvoje rasprave o upravljanju državom .ock tvrdi kako je narod povjerio vlast upravljanja vladaru, čime je suverenost naroda uzdigao na nivo temeljnog načela države .ock traži da se vladari sprječavaju u zloupotrebi vlasti i da se osigura privatnopravna sfera, da se zakonodavstvo i sudstvo odvoje od izvr"ne vlasti 1ritikovao je postojeće apsolutističke teorije države, smatrajući, nasuprot >obsu, da prirodno stanje nije stanje rata svih protiv svih, nego stanje opće slobode i jednakosti Smatra da je zadatak države da to prirodno stanje samo garantuje Izvr"io je veliki utjecaj na razvoj filozofske i dru"tveno političke misli 6roklamujući princip da na razumu treba da počiva sva individualna i dru"tvena aktivnost čovjeka, .ock je postao začetnik prosvjetiteljstva, koje će dominirati duhovnim životom 7vrope 3jegove liberalističke političke doktrine u"le su u američki ustav a na njima se u osnovi temelji britanska ustavna tradicija I francuski i britanski prosvjetitelji razvijali su .ockove ideje u različitim smjerovima Ideje prosvjećenosti odvijaju se izme!u dvije revolucije Slavne u 7ngleskoj %&'' i 9rancuske r %(') < tom periodu djeluju J generacije filozofa < prvoj su najistaknutiji Aonteskje, Volter i Kambatista Viko AonresBue, predstavnik činovničkog plemstva zavr"io je pravne nauke i bio predsjednik Vrhovnog suda u ;ordou Lodine %(D% pi"e 6ersijska pisma u kojima je na duhovit način izvrgao ruglu intelektualnu i moralnu dekadenciju vladajuće francuske klase za vrijeme 9ilipa *rleanskog *d %(D' do %(JJ putuje po 7vropi -?ustrija,
Sredinom XVIII stoljeća djeluje nova generacija mislilaca$ ;enjamin 9ranklin, državnik, naučnik i filozof, @ejvid >jum, historičar i filozof, Oan Oak 0uso, @eni @idro, 7tjen 1ondijak, 1lod >elvecijus, Oan @alamber >jum objavljuje svoju raspravu o ljudskoj prirodi u kojoj razvija ideju modernog skepticizma *n tvrdi da ljudske akcije i uvjerenja potiču iz navike 6i"e o demografiji, političkoj ekonomiji, historiji, sociologiji vjere 3jegova rasprava o načelima morala iz %(C% piotvr!uje njegovu reputaciju, iako mnogi ne prihvataju njegov skepticizam
!an !a Ruso "!eneva #$#%&Pariz #$$'( 3jegov uspon u karijeri počeo je %(C4 kada je na nagradnno pitanje akademije u @ižonu H@a li napredak nauke i umjetnosti doprinosi pobolj"anju morala odgovorio negativno svojim radom 0asprava o nauci i umjetnostima < njoj razvijenoj intelektualnoj kulturi suprostavlja izvorne vrline neciviliziranih ljudi 3jegova rasprava * porijeklu nejednakosti me!u ljudima -%(CC/ osu!uje imovinu kao izvor dru"tvene nejednakosti < sentimentalnom romanu Oili ili nova >eloiza pisanom u obliku pisama razmatra filozofska, moralna i dru"tvena pitanja Qbog romana 7mil mora napustiti 6ariz i Oenevu #o je filozofska rasprava o djetinjstvu i obrazovanju < romanu provodi usamljeno dijete kroz negativni prirodno obrazovanje kojim izbjegava izvje"taćenost i njeguje prvo osjećanja a potom razum Vaspitać treba da podstiće učenika da traži sreći i vrlinu 7mil treba da proživi o"trinu života, da pro!e kažnjavanje koje mu nameće priroda Qa 0usoa razum se razvija posljednji i sa najvećim te"koćama 6o"to dijete provodi kroz odre!ene etape njegovog razvoja, 0uso zaključuje da se obrazovanje zavr"ava u trenutku kad se ono ženi 6olitička rasprava @ru"tveni ugovor iz %(&D predstavlja ključno djelo njegove političke filozofije 1njiga počinje sa pozivom na emancipaciju 5ovjek se ra!a slobodan a svugdje je u lancima 0uso propovijeda približavanje prirodnom stanju me!uljudskih odnosa, iz čega proističe njegova koncepcija slobodne države koja bi počivala na općoj volji naroda i u kojoj bi gra!anske slobode zamijenile slobodu pojedinca #akvoj bi zajednici najbolje odgovarao demokratski poredakSamome pojedincu treba omogućiti prirodan odgoj u kojem se oslanjamo na instinktem pa djecvu ne treba podvrgavati prisili, nego treba slobodno razvijati njihova duhovna i tjelesna svojstva Istaknuti član grupe filozofa je @eni @idro, autor mnogih spisa i 7nciklopedije < svom romanu Oak fatalista uočava protivrječnosti izme!u učenja o ljudskoj slobodi i ateizma *n vjeruje u razum i njegovu snagu 1ao naučnik on se odriče mehaničke i statičke filozofije i prihvata evoluciju
mi"ljenja odraz strukture spoljnog svijeta *na odgovara ljudskom umu i čovjek mora da zna zato "to je takav Ae!u njemačkim filozofima se ističu Aozes Aendelson, Lotold .esing i 1ristof Viland .esing pi"e poeme, o estetici, vjeri, pozori"tu Vilard razmatra ideje o slobodi mi"ljenja, zalažući se za razum, toleranciju, odgovornost i civilizaciju 3ajistaknutiji predstavnik historiografije prosvjećenosti je 7dRard Libon 3jegova >istorija propadanja i pada 0imskog carstva -%((&2''/ opisuje postepeno opadanje arstva sa vrhunca snage i sjaja do početka modernih vremena 6oglavlje o usponu kr"ćanstva izaziva o"tre kritike vjernika Qa propast 0ima ne optužuje kr"ćanstvo i upade barbara nego dugotrajni mir, veličinu carstva i ekonomske prilike
)*STRIJ) 6odruiičje ?ustrije je %D(' pre"la u ruke >absburgovaca 3jeno sredi"te postao je ;eč >absburgovci su u toku XIV st stekli 1oru"ku -%JJC/, #irol i Vorarlberg -%J&J/, ;reisgau i 9reiburg -%J&'/ te #rst -%J'D/ 1ad je %NJ( umro Oigmund .uksembur"ki, njegov zet ?lbrecht V >absburgovac izabran je za njemačkog cara, ba"tiniv"i u isto vrijeme i vlast u če"kim, hrvatskim i ugarskim zemljama 3akon uspjelih ratova s *smanlijama ?ustrija je stekla 1arlovačkim mirom -%&))/ >rvatsku do absburgovac @a bi osigurao nasljedstvo i u ženskoj lozi, objavio je %(%J 2T 6ragmatičku sankciju 1ad je na prijestolje stupila njegova kćerka Aarija #erezija, izbio je 0at za austrijsku ba"tinu -%(N42N'/ < tom ratu i u kasnijem Sedmogodi"njem ratu -%(C&2&J/ ?ustrija je 6ruskoj morala prepustiti Mlesku, a Mpaniji 6armu, 6iacenzu i Luastallu 3e"to kasnije u diobama 6oljske -%((D i %()C/ stekla je Laliciju i .odomeriju, a %((C od *smanskog carstva ;ukovinu 3akon izbijanja %Urancuske revolucije ? je sudjelovala u svim protivfrancuskim savezima Airom u ampo 9ormiju -%()(/ izgubila je 3izozemsku i .ombardiju, a ustupila 9rancuskoj svoje posjede na lijevoj obali 0ajne8 u isto vrijeme stekla je Veneciju, Istru i @almaciju >absbur"ko carstvo obuhvata na početku %' stoljeća pored habsbur"kih nasljednih zemalja -sa Mtajerskom, 1oru"kom i 1ranjskom/ obuhvata kraljevine
Mpanija prihvata Sankciju %(DC a Velika ;ritanija %(J%, pod uvjetom da 1arlo zabrani rad *stendske kompanije i pristane na "pansku okupaciju 6arme i 6jaćence 3akon rata za poljsku ba"tinu 9rancuska %(JC prihvata Sankciju Qa vrijeme 1arlove vladavine ne postiže se mnogo na centralizaciji državne uprave, iako se vr"e izmjene u postojećim tijelima 3ajvažnije tijelo je 6rivatni savjet, kojem predsjedava car Visoki ratni savjet i Visoki savjet odlučuju o vojnim i političkim pitanjima 6ostoje i posebna tijela koja raspravljaju i odlučuju om pojedinim pokrajinama absburgovaca Izme!u rata za austrijsku dinastičku ba"tinu i Sedmogodi"njeg rata -%(C&2%(&J/ Aarija provodi mnoge reforme Stvara %(N)
neuspjehom < pojedinim dijelovima carstva izbijaju pobune8 u njima učestvuju seljaci, crkvena lica, plemstvo i intelektualci Sa njegovom smrću nestaje i njegovih reformi
Spoljna poliia 3akon
+ulura < doba baroka izgraduje se gradanska satirična proza -?braham a Sancta lara, %&NN2%(4C/ < isto vrijeme javljaju se i počeci bečke pučke drame koja vi"e od dva stoljeća ostaje najvažnija austrijska literarna vrsta :oseph ?nton Stranitzk= -%&(& 2%(D&/ stvara u okviru improvizacijske komedije
tipičnu bečku scensku figuru E>ansRurstaF 3a elementima improvizacijske komedije pi"e 6hilipp >afner -%(J%2%(&N/ literarno komponirana scenska djela u koja unosi probleme iz suvremenoga bečkog života 6rosvjetiteljske ideje dolaze do izražaja u humorističkom časopisu :osefa 0ichtera -%(N)2 %'%J/ E;riefe eines 7ipeldauersF -%('C2%'%J/ i u tjedniku pravnika :osefa Sonnenfelsa -%(JJ2%'%(/ E@er Aann ohne VorurteilF -%(&C2&(, %(&)2%((C/ Isti duh ogleda se i u parodiji ?loisa ;lumauera -%(CC2%()'/ E6ustolovine pobožnog junaka 7nejeF i u pjesmama 9ranza 0atschk=ja -%(C(2%'%4/ 6robudena nacionalna svijest ekonomski ojačanoga gradanstva rada u prvoj polovini XIX st važnim literarnim djelima 1lasik austr književnosti 9ranz Lrillparzer -%()%2%'(D/ oblikovao je u svojim dramama legendarne i historijske sadržaje s modernom problematikom < humanističko2 idealističkom i opozicionalno2liberalnom okviru one predstavljaju protest gradanskih pisaca protiv feudalne reakcije i negativnih pojava koje donosi novi kapitalistički poredak
Liovne umjenosi ;ogatstvo dekoracije rokokoa do"lo je do punog izražaja u opremi dvora SchWnbrunn 1iparstvo toga razdoblja reprezentira L 0 @onner -%&)J2%(N%/ Iluzionističko zidno slikarstvo inauguriraju talijanski majstori8 od domaćih je najplodniji ? 9 Aaulpertsch -%(DN2%()&/, autor brojnih fresaka i oltarnih slika ;arok njeguje reprezentativni portret, a rokoko portretnu minijaturu 6roizvodi umj obrta -posoblje, tapete, porculan/ dosežu visok stupanj a=dn -%(JD2%'4)/, ? Aozart -%(C& 2%()%/ i . van ;eethoven -%((42%'D(/ svojim su stvaranjem na području instrumentalne muzike -simfonija, koncert, sonata/, opere i vokalne muzike -oratorij/ doveli do jedinstvenog vrhunca cjelokupne muzičke težnje klasičnog razdoblja u ?ustriji i njemačkim zemljama me!utim, specifično austrijske crte do"le su do izražaja i u muzici : >a=dna -melodika koja odi"e narodnim duhom, ritmika plesnih stavaka/ i ? Aozarta -opere2Singspieli E*tmica iz sarajaF i E5arobna frulaF protkane elementima bečke pučke komedije/ S bečkom klasikom, ?ustrija, odnosno ;eč, postaju dominantnim sredi"tem srednjoevropskih muzičkih zbivanja
R)TOVI -) .IN)STI/+O N)SLJE0E Sve do J decenije XX stoljeća po me!unarodnom ratnom pravu rat je bio dozvoljen Svaka nezavisna i suverena država je imala pravo na vo!enje rata #o pravo je bilo jedan od atributa njene suverenosti 6ravo države na rat je osporeno stvaranjem @ru"tva naroda %)%) kada je učinjen poku"aj da se on pravno zabrani 6rvi put u historiji rat je bio zabranjen ;rijan21elogovim paktom D( avgusta %)D' @ržave potpisnice tog ugovora obavezale su se da u me!usobnim odnosima neće pribjeći ratu i odrekle su se prava na rat #a obaveza je važila samo za članice @ru"tva naroda, pa je rat i dalje bio pravno dozvoljen izme!u države članice i one koja nije bila član 0at je bio dozvoljen i u slučajevima pravične samoodbrane i kolektivne akcije protiv prekr"ioca me!unarodnih obaveza
Ra za 1pansu ba1inu 2
0at za "pansko naslje!e vo!en je od %(4% do %(%N izme!u 9rancuske i njenih saveznika Mpanije, ;avarske, 1elna, Savojskog Vojvodstva -od %(4J 6ijemont/, i 6ortgala s jedne i koalicije ?ustrije, 7ngleske -od %(4( V ;ritanije/ 3izozemske, 6ruske i njemačkih kneževina sa druge strane 2 Qa vrijeme vladavine .uja XIV 9rancuska izgra!uje snažne vojne snage i vodi niz osvajačkih ratova$ @evolucioni rat %&&(2%&&', 9rancusko2 nizozemsko 2 "panski rat %&(D2%&(' i 9alački rat %&'' P %&)( 2 < težnji za daljnjom ekspanzijom, 9rancuska i V ;ritanija su se spremale da prigrabe posjede Mpanije u zapadnoj i južnoj 7vropi 6ovod za rat bio je testament "panskog kralja 1arlosa II koji je svoj prijesto i "panske posjede ostavio u naslije!e 9ilipu ?nžujskom unuku .uja XIV, koji je kao 9ilip V progla"en %(44 za "panskog kralja 6o"to je i austrijski car .eopold težio da "panski prijesto osigura za svog sina 1arla, rat izme!u 9rancuske i ?ustrije je postao neizbježan 2 @olaskom ;urbona na "panski prijesto uklanja se habsbur"ka državna struktura 9ilip V i njegovi saradnici pretvaraju savjete u ministarstva u skladu sa francuskim uzorima 9rancuzi provode i potrebne finansijske reforme 2 Strahujući da "pansko naslje!e ne pripadne 9rancuskoj, Velika ;ritanija i 3izozemska su se priključile ?ustriji i ( septembra %(4% u >agu stvorile koaliciju protiv Mpanije i 9rancuske, kojoj prilaze 6ruska, @anska, i 6ortugal, Savojsko Vojvodstvo i njemačke kneževine osim ;avarske i 1elna 0atne operacije su uglavnom vo!ene na N rati"ta, njemačkom, nizozemskom, talijanskom i "panskom Vojne operacije su počele upadom austrijskih snaga pod komandom 7ugena Savojskog u Italiju 3akon "to su ) jula kod 1apija porazili 9rancuze prisilili su ih na povlačenje 6ojačanjem francuskih snaga rat je nastavljen I pored brojne premoći 9rancuzi su poraženi izgubiv"i J444 vojnika < tom sukobu do"la je do izražaja premoć austrijskog vatrenog oružja i slabosti francuskog borbenog poretka < njemačkoj i Mpanskoj 3izozemskoj %(4% nije bilo sukoba 3a talijanskom rati"tu u zimu %(4%24D austrijske snage su počele opsadu Aantove < napadu na 1remonu % februara %(4D ?ustrijanci su zarobili tri francuska generala Mpanski kralj 9ilip V je pre"ao u ofanzivu i kod Santa Vitorije D& jula odbacio francuske trupe < sukobu kod .ucare %C avgusta %(4D 7ugen Savojski je spriječio francusku ofanzivu 3a nizozemskom rati"tu francuske i
"panske snage su držale utvr!enu liniju kod ?ntverpena i niz utvr!enja u Mpanskoj 3izozemskoj 7ngleska je %C maja objavila rat 9rancuskoj, a u 3izozemsku je upućen kao komandant združenih englesko2nizozemskih snaga vojvoda @žems Aolbro 3jegove trupe su uspjele da DJ septembra osvoje tvr!avu Venlo, D oktobra Stevensvert a DJ oktobra .ijež 3a njemačkom rati"tu francuske trupe su porazile trupe .udviga ;avarskog u bici kod 9ridlin"ke "ume %N oktobra %(4D, ali nisu uspjele da se probiju preko Mvarcvalda < proljeće %(4J francuske snage su prodrle u bavarsku gdje su se sjedinile sa bavarskom vojskom kneza Aaksimilijana II 7manuela ;avarske snage su upale u sjeverni #irol ali su bile prinu!ene na povlačenje zbog ustanka u i prelaska sSavoje na stranu koalicije .udvig ;adenski je pre"ao @unav i i C septembra zauzeo ?ugsburg a a zatim su francusko2 bavarske snage kod >eh"teta D4 septembra porazile ?ustrijance 9rancuzi su imali uspjeha na 0ajni gdje sun porazile ?ustrijance kod Mpajera, nakon čega je .andau kapitulirao a %J decembra je zauzet i ?ugsburg 6o"to je u toku %(4D 6ortugal potpisao tzv metjuinove ugovore 6ortugal je u maju %(4J pristupio koaliciji, obečavajući da će uče"će svojih D4444 vojnika #eži"te vojnih operacija u toku %(4N godine bilo je na njemačkom rati"tu
< toku %(4( na nizozemskom rati"tu nije bilo ozbiljnijih sukoba 3a talijanskom frontu snage koalicije su zauzele 3apulj, a zatim su iz Savoje i sa mora upale u južnu 9rancusku i izvr"ile opsadu #ulona #u su bile poražene pa su bile prinu!ene na povlačenje u 6ijemont 3a "panskom rati"tu francusko2"panske snage su odbile napade ;ritanaca, 6ortugalaca i 3izozemaca, nanoseći im težak poraz DC aprila %(4( u bici kod ?lamanse, nakon čega je veliki dio Mpanije ostao do kraja rata pod francuskom kontrolom 3akon spajanja austrijskih i britanskih snaga na nizozemskom rati"tu do"lo je do borbe kod ?udenarda %% jula %(4' u kojima su 9rancuzi pretrpjeli poraz 1oalicija je tada zauzela .il, Lent i ;riž Iscrpljena 9rancuska je povela pregovore za mir, koji su prekinuti zbog neprihvatljivih uvjeta za nju, pa su ratne operacije nastavljene < toku %(4) sukobi su uglavnom vo!eni na nizozemskom rati"tu < proljeće 9rancuzi su počeli sa vojnim operacijama sa ciljem da koaliciju prinude na mir ;ritanske i austrijske snage su poduzele tako!er ofanzivu pa je %% septembra %(4) do"lo do borbe kod Aalplakea, najveće i najkrvavije bitke u toku rata za "pansku ba"tinu Snage koalicije su porazile 9rancuze ali nisu iskoristile tu pobjedu da im nanesu odlučujući poraz 9rancuzi su iskoristili i krajem godine odnos snaga je bio povoljniji za njih 3a njemačkom i "panskom rati"tvu nije bilo značajnijih zbivanja 9rancuzi su ponudili mir ali je koalicija ponudila teže uvjete pa je rat nastavljen 3a "panskom rati"tu %(%4 austrijski general Mtarhemberg je D( jula pobijedio Mpance kod ?lmenara a D4 avgusta ojačan britanskim snagama i kod Saragose Aadrid je zauzet D' septembra ali je francuska intervencija prisilila ?ustrijance da napuste ?ragoniju i povuku se u 1ataloniju 3a njemačkom frontu 7ugen Savojski je sprečavao prelaz 9rancuza preko 0ajne, "titeći 9rankfurt 3akon smrti austrijskog cara :ozefa I na prijesto je do"ao 1arlo VI, dotada"nji pretendent na "panski prijesto Stupanje nadvojvode 1arla VI %(%% na austrijski prijesto navodi V ;ritaniju i 3izozemsku da odustanu od rata P one podržavaju 9ilipa V pod uvjetom da odustane od pretenzija na francuski prijesto Strahujući od poremećaja ravnoteže u 7vropi Velika ;ritanija se protivila spajanju austrijskog i "panskog prijestolja pa je počela pregovore o miru sa 9rancuskom Qbog toga je smijenjen general Aalbroa novom komandantu @žemsu *rmondu je zabranjena ofanziva protiv 9rancuza 3ezadovoljna ?ustrija je nastavila operacije protiv 9rancuske 3a njemačkom i nizozemskom rati"tvu nije bilo značajnijih vojnih operacija 3a nizozemskom rati"tu ?ustrijanci su se nalazili u ofanzivi sve do DN jula %(%D kada su trupe 7ugena Savojskog pretrpjele težak poraz kod @enona, pa je Savojski morao da pre!e u defanzivu 3a "panskom frontu ratne operacije su zaustavljene pa je 1arlo VI povukao svoje trupe u 1ataloniju a 6ortugal je u novembru počeo pregovore o primirju 3ajzad izme!u Velike ;ritanije i 9rancuske zaključen je mir u
Ra za poljso naslije2e #$334 5 #$364
Vo!en je od %(JJ P%(JC izme!u ?ustrije i 0usije s jedne i 9rancuske, Mpanije i Sardinije sa druge strane 3akon smrti poljskog kralja ?ugusta II %(JJ plemstvo privredno razorene i politički rascjepkane 6oljske podijelilo se oko njegovog nasljednika #o je bio povod da se u borbu za utjecaj u 6oljskoj umije"aju velike europske sile, "to je dovelo do rata za poljsko naslje!e @io poljskog plemstva proglasio je %J septembra %(JJ za kralja Stanislava .e"činjskog koji je bio u porodićnoj vezi sa .ujem XV -zet/, "to je značilo pretvaranje 6oljske u saveznicu 9rancuske @rugi dio plemstva podržavan od ?ustrije, čija se vojska prikupljala u Mlezvigu i 0usije, čije su snage J oktobra upale u 6oljsku i C oktobra proglasile za poljskog kralja ?ugusta III, sina ?ugusta II Qbog uplitanja u poljsko dinmastičko pitanje 9rancuska je u oktobru %(JJ objavila rat ?ustriji, a stvarni razlog je bio izbacivanje ?ustrije iz Italije 9rancuskoj su pri"le Mpanija i Sardinija, a austrijske snage su bile pojačane sa po &444 ;ritanaca i 0usa .e"činjski se sklonio u @ancig, da bi nakon "to su grad opsjele ruske trupe oti"ao u 6rusku 9rancuske snage koje su poku"ale izvr"iti desant na @ancig predali su se 0usima koji su ) jula %(JN u"li u grad Istovremeno, borbe su vo!ene na tri rati"ta$ < 3jemačkoj francuska vojska je pre"la %D oktobra %(JJ 0ajnu i zauzela 1el 9rancuzi su bili spriječeni u namjeri da zauzmu ;rajzah i Aajnc < sjevernoj Italiji francusko2 "pansko 2 sardinske snage su nakon žestokih borbi kod Ailana, Aantove i 6arme sredinom %(JC odbacile ?ustrijance u #irol < južnoj italiji i na Siciliji "panska vojska je zauzela %4 maja %(JC 3apulj a DD augusta se iskrcala na Siciliji i osvojila je u julu %(JC 0at je zavr"en ;ečkim ugovorom o miru, J X %(JC, po kojem je se .e"činski odrekao poljskog prijestolja u korist ?ugusta III Airovnim ugovorom 9rancuska je dobila .oren
Ra za ausrijso naslje2e #$784 5 #$7'4 9ridrih Vilhelm umire u maju, a 1arlo VI u oktobru %(N4 6rvi ostavlja za nasljednika sina 9ridriha II, a drugi kćerku, mladu i neiskusnu u državnim poslovima Aariju #ereziju 0at su vodile 6ruska, ;avarska, Saksonija, 9rancuska, Mpanija, 3apuljska kraljevina, Kenova, 9alačka, 1eln, i Mvedska protiv ?ustrije V ;ritanije, 3izozemske, >anovera, 6ijemonta i 0usije 6ruski kralj 9ridrih II Veliki odlučio je da osvoji bogatu provinciju Mleziju, čime je pokrenuo opći sukob koji se vodio na tri kontinenta #o je ujedno početak borbi za dominaciju izme!u >oencolerna i >absburgovaca < decembru %(N4 pruske trupe su upale u Mleziju, da bi prekinule vezu izme!u Saksonije i 6oljske i ojačale geografski položaj u odnosu na susjede Aarija #erezija se suočila sa njemačkim, če"kim i ugarskim plemstvom a mnoge evropske države su uslovile prihvatanje 6ragmatičke sankcije davanjem raznih ustupaka 9ridrih je nastojao da mirnim putem dobije Mleziju ali ne uspijeva 3akon upada pruskih trupa u Mleziju, poslanik u ;eču predlaže garancije za nepovredivost austrijskih teritorija u 3jemačkoj, plačanje od"tete i podr"ku 9ranji .orenskom u izboru za cara 9ridrih se zadovoljava podjelom Mlezije u naknadu za sporazum sa ?ustrijom, ali se to ne prihvata u ;eču *ružani sukob je jedini nasčin da se spor rije"i 6rvi oružani sukob u aprilu %(N% kod Aolvice zavr"io se pruskom pobjedom$ to je bio poziv 9rancuskoj da u!e u rat na strani 6ruske
6rijetnja >anoveru navodi kralja @žordža II da potpi"e ugovor koji garantuje neutralnost njegovih posjeda < jesen %(N% francuske i pruske snage su upale u 5e"ku Suočena sa takvom situacijom Aarija #erezija zaključila tajnu konvenciju u 1lajn Mnelendorfu, nakon čega su austrijske trupe protjerale 9rancuze i ;avarce iz 5e"ke i ?ustrije ohenfridberga, a u septembru kod Sura @rugi "leski rat zavr"avio se u decembru mirom u @rezdenu Mlezija je ostala u rukama 6ruske < 3izozemskoj su se %(N& operacije odvijale nepovoljno za ?ustrijance i njihove saveznike 9rancuzi su D4 februara osvojili ;risel, u maju ?ntverpen u julu Marleroa a J4 septembra 3amir Aoric Saksonski je kod 0okua %% oktobra odsudno porazio 1arla .otarin"kog < %(N( rat se nastavio francuskim osvajanjem 3izozemskem 9landrije < Italiji je mar"al ;el II sa francusko2"panskim snagama upao u 6ijemont ali je %) jula poražen u napadu na ?sti 9rancuzi su %(N' opsjeli i zauzeli mastricht ( maja dok su ?ustrijanci i ;ritanci bili neaktivni u očekivanju ruskih snaga 1ad je 0usija na osnovu savezničkog ugovora uputila svoje trupe na 0ajnu, sklopljen je mir u ?henu %' oktobra %(N' kojim je zavr"en rat za austrijsko naslije!e Sankcionisano je ustupanja austrijskem Mlezije 6ruskoj a vojvodstva 6arme, 6ijačence i Lvastale Mpaniji #aj mir je u bio stvari primirje Aarija #erezija je razmi"ljala o novim koracima, pa su diplomate pripremale teren a ministri provodili unutra"nje reforme Ae!u diplomatima posebno se isticao grof 1aunic, čovjek koji je vjerovao u politički racionalizam i nije bio opterećen tradicionalnim shvaćanjima 3jegove koncepcije o spoljnoj politici dovele su do diplomatske revolucije, koja je otvarila put u sedmogodi"nji rat, %(C&2%(&J
Ra za bavarso naslje2e #$$'4 &#$$9 Vo!en je izme!u ?ustrije i 6ruske oko nasljednih prava na ;avarsku 3akon smrti bavarskog izbornog kneza Aaksimilijana III :ozefa, bavarski prijesto je pre"ao %((( na falačku liniju dinastije Vitelsbacha, koja je od tada vladala objedinjenom 1neževinom 9alačka2;avarska < sporazumu sa falačkim knezom 1arlom #eodorom, ?ustrija je posjela @onju ;avarsku #om sporazumu se suprotstavila 6ruska, pa je u savezu sa Saksonijom počela rat protiv ?ustrije 6rusi i Saksonci su C jula %((' upali u 5e"ku sa oko %&4444 vojnika i posjeli položaje na .abi i :izeri , gdje su ?ustrijanci imali vojne snage od oko %(4444 osoba Izbjegavajući odsudnu bitku, obe strane su se ograničile na manje akcije < akcijama malog rata do izražaja su do"le lake trupe, obrazovane od konjice i husarskih jedinica Vojne krajine #e snage su kori"tene za izvi!anje i napade na pruske komunikacije i prepade na njihove transporte i osiguranje < jesen %((' 6ruska je povukla svoje snage iz 5e"ke 6osredstvom 0usije zaključen je %J maja %(() #je"inski mir kojim je ?ustrija donila samo oblast na desnoj obali @onjeg Ina, tzv Insku četvrt, dok je 6ruska dobila ;ejrojt i ?nsbach
Velii sjeverni ra #$88&#$%#4
0at je vo!en izme!u Mvedske, i koalicije koju su činile 0usija, Saksonija, 6oljska i @anska
7stonijom, .ivonijom i Aaksholmskim okrugom 3akon toga ruska flota je mogla slobodno da plovi i bez te"koća ulazi u ;altičko more elsingforsa ->elsinki/, a nakon nano"enja poraza Mve!ani su izbačeni iz 9inske 0at je nastavljen pretežno na moru 0uska flota je odnijela pobjedu u Langutskoj bici %(%N, bici kod 7zela %(%) i Lrengamskom boju %(%D4 3akon "to je ruska flota %(%) opusto"ila "vedske obale, izvr"ila veći broj desanta i razorila "vedske centre brodogradnje i fabrika oružja i neposredno počela ugrožavati Mtokholm, Mvedska je zaključila sa Velikom ;ritanijom savez protiv 0usije 6od pritiskom ;ritanija @anska i 6oljska su zaključile separatni mir sa Mvedskom Airom u 3istadu J4 avgusta %(D% 0usija je dobila Ingriju, 7stoniju, .ivoniju, i istočni dio 9inske sa Viborgom i 1eksholmom, dok je njen ostali dio vraćen Mvedskoj ijela obala 0i"kog zaljeva s ostrvima je pripala 0usiji Izlaskom na ;altičko more 0usija je dobila važne luke i povoljne uvjete za trgovinu sa zapanom 7vropom Sjeverozapadne granice 0usije su pomjerene daleko na zapad a na ;altičkom moru se pojavila moćna ruska flota Mvedska je izgubila prednost na ;altiku postajući drugorazredna sila
