Kako je umirala Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina [mr. Franjo Boras, 2002.]

Franjo BORAS

KAKO IE UMIRALA SOCIIAlISTICKA REPUBlIKA BOSNA I HERCEGOVINA v

Franjo Boras KAKO IE UMIRAlA SOCIIAlISTICKA REPUBLIKA BOSNA 1HERCEGOVINA 1990.- 1996.

Nakladnik Siobodan Praljak Za nakladnika

Siobodan Prallak Urcdnik

Veso Vega! RecenzenU Josip Pecaric

Ante Markotlc Vcso Vetar Lektor i korektor

/ago Musa Naslovna stranica i tehnilka oprema

Darko Pandza llsak M.P. Cartonprlnl Co, Stolae

Naklada I. 000 komada

Franjo Boras

KAKO IE UMIRALA SOCIlALISTICKA REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA v

1990. - 1996.

Mostar, 2002.

CIP-Katalogiz..dja u publikadji Gradska knlltnka Mostar UDK 323 .3/324(497.6»> 1990-1996c 34 1.2(497.6),. 1990- 1996c 94(497.6j,. 1990-1996c

BORAS. Franlo Kako je umir..la Socijalistilka Republika Sosna i Hercegovina: t 990.-1 996./Franjo Borns. - Mostar: SloIxxIan Pra1iak. 2002 (Stolae: M.P. canonpnnt Co). -288 Slr.: llustr. sa Z1!mljovldima. kart.graf.: 18cm Dr1av3 na rxun HrYatallosip ~lar1l; str. 259-266. - (Pjoglcdl u SosnVAnte Markotil: str. 267-271 . - Diktat Z3 czarxeoe strane,./ \bo \tgar: Slr. 272-275. - B1blloganfa: 253-255. - Kazala

KAZA LO

UVOD ...................................................................... 15

L

USTAVNO UREDENIE ............................................... 3 I 3) Socijalisticka Federativna Republika lugoslavija ........... 3 I I. OPCANACEIJ\ .............. ,................................................. 31

2. SASTAV 1TERJTORJI ....................... ................................ ,.. 33 3. DRUSTVENO-EKONOM5KO UREDENJE ............................ 3S 4. DRUSTVENO-POLITICKl 5U5TAV ...................................... 35 5. NARODNA OBRANA .......... "'" .......................................... 36

6. ORGANIZACIJA FEDERAC1)E ............................................ 37

6.1. SkupStina ................................................................... 37

6.2. Predsjcdnistvo ............................................................ 38 6.3 . Savezno izvrSno vijece ............ ............ ,................ ,. ...... 38

6.4. Ostal3 savezna tijela ....... .... ............................... .......... 39

b) Socijalisticka Republi ka Bosna i Hercegovina ....•......... 39 I . OPCE NAPOMENE ........................................................... 39 2. ORGANlZACIIA SRBiH ............................. ........................ 40 2.1. PredsjcdniStvo ............................................................ 40

II. ODNOSJ JZMEDU REPUBli KA I SFRj U 1990 ........... 4 J

a) Promjene i stanje u drugim republikama SFRJ ............. 4 I I . SOCljAUSTICKA REPUSlIKASlOVEN l1A ........................... 42 2. SOCljAlISTICKA REPUSLIKA HRVATSKA ........................... 43 3. 5OCIlA1I5TICKE REPUBLIKE SRBIJA 1(RNA GORA ............. 44 4. SOCIIALI5TICKA REPUBLI KA MAKEOONIJA .. .. ... ......... ....... 45

b)

Drustveno~poli ti cko

stanje SRBiH ............................. 46

s

I. ODNOSI S DRUG1M RfPUBLI KAMA ........................ .. ....... 46 2.0DNOS[SINA .............................................................. 47 3.IZBORNI PROPlSI ............................................................ 48 4. POUTICKE STRANKE 1PROGRAM! .. ................................. 49 4. 1. Hrvatska demokratska zajednica BiH (HOZ) ................... 49 4.2. Stranka dcmokratskc akci jc (SOA) ................................. SO 4.3. Srpska demokratska stranka (50S) .............................•.... 5 1 4.4. Savez komunista Bosne i Hercegovine - Socijalisticka demokratska partija (S KBi H-SDP) ..................... .... .. ....... ...... 5 S 4. 5. Savez reformskih snaga Jugoslavije ....... ...... ............ ..... . 56 4.6. Oslale slranke .......................................................... 56 III. ORGANIZIRANIE I REZUlTAT[ [ZBORA [990. U SRBiH ...... .................... 57 I. ORGAN IZIRANjE lZBORA ............................................... 57 2. REZULTATIIZBORA .. ... ... .... ... .. .. ..................................... 58 2. I. Vijece gradana .......................................................... 58

2.2. VijcccopCina .. .......................................................... 60 3. POP[S PUCANS1VA [98 1. ............................................... 62 4. IZBORNAJEDINICA MOSTAR .. ........................................ 63 5. OPCINA MOSTAR ......................................... ... ............... 63 5.1. Priprcma izbora ......... ...........................•.................... 63 5.2. REZULTATI GLA50VANJA .......... ............................... 65 6. REZUlTATI [ZBORAZAClANOVE PREDSIEDN [51VA ........ 66

[\I. KONST[TU [RANIE I DIELOVANIE NOVE VlAST[ ........ 69

a) Konstituiranje nove vlasti ................ ..... :....... ............. 69 I. SKUrSTINA REPU8UKE BiH ............................................. 69 2. PREDSJEDNlSTVO RBiH ..... ....•...............•.......•... .............. 69

b) Djelovanje nove vlasti do travnja 1992 ...................... 72 [. PI
6 \

3. 1. Pretnodni dogadaji izvan RBiH ...................................... 7S 3.2. Prelhodni dogadaji unutar BiH ....................................:.76 3.3. Uspostava Hrvatske zajcdnice Herceg Sosna ..... ,........ ,... 78 4. REFERENDUM D NEZAV1SNOSTI ......•....•.........•................ 78 5. POCECl RATA U BOSN I I HERCEGOVlNI ..........................•. 79 6. VODENIEVANISK1H POSlOVA .......•.................................. 8 I 7. SASTANAK TUDMAN- KOLIEV1C- BORAS .... .................. 83

7. I. Razgovori u Zagrebu ...., ...... ... ,.................................... 83 7.2. Dogadaji nakon Zagreba ......... ,................. ,., ...... .... ,..... 8S 8. CUTILLEIROV PLAN ........ :..... ,...................................... ;... 86 9. KOM1SliA ROBERTA BA01NTERA ...•......................•..•.•..•.•. 88

V.

RASPAD VLASTI REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE9 1 I. PRJZNANIE REPUBUKE BOSNE I HERCEGOVlNE ................ 9 I 2. SRPSKl PREDSTAVN1CI NAPuSrAjU VLAST ..•..............•...... 92 3. RATNO PREDSIEDN1STVO RJBiH •.. ..•..... .......•....•.. ..........•... 92 4. RAZGOVORJ 5 RUSM1ROM MAHMUTCEHAjICEM ............. 93 S. HRVATSKOVlIECEOBRANE I RATNO PREDSIEDNISTVO RJBiH •.... .............•..................... 94 6. NASTAVAK PREGOVORA ................................................•. 96 6.1. Aerodrom Sutmir - Sarajevo ................................ ........ 96 6.2. Sastanak u Mostaru ................. ,•.... ,... ,......................... 97 6.3. Sastanak u Grazu ........................................................ 97

6.4. Razgovort u Splilu ....................................................... 99 6.S. Prestanakrazgovora ........................ ............................ 99 7. SPORAZUM TUDMAN - lZETBEGOVlC ............•.....•..•.••. 100 7. I . Sadrtai sporazuma ........•.....•.•.. ...•......•..............•....... 100

7.2. Neprovedba Sporazuma .•..........•....•.........•..•.•............ 102 7.3. Zakljucna razmatranla ................................................ 104 8. HRVATSKO VlIECE OBRANE •.. ...•.........•.........•................. 107 9. LONDONSKA KONFERENC1,A ......................•..............•.. 108 VI. AGRESOR I REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA ... I I I J. SRPSKAAUTONOMNA PODRUCIA ................................ I I I

7

2. Bl OKADASARA/EVA ........... _......................................... 1I 1 3. OTPORAGR£50RU ....................................................... 1 12

VII. REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA I UJEDINJENI NARODI .............................................. I I 3 I. I. Znacenje UNPROFOR-3 ............................................ 1 13 1.2. Komunikacije ............................................... _...... ... ... 14 1.3. Povlastice i imuniteti ................................................. 15 1.4. Vojna polici ja. uhicenja i suradnja .......... _........ ... .. ... .. ... . I 5 1.5. /urisdikcija ............................................ .. ... .............. 16 2. ZENEVSKAKONFERENCIIA ... ........... .............................. 18 2.1. Wance-o.vcnov plan .................................................. 19 2.2. Sastanak u Medugorju 18. svibnja 1993 ........... " .......... 25 3. (NE)USTAVNEPROMJENE ...... .............•........................... 26 4. OWEN - STOLTENBERGOV PlAN .. .. .... .................... ... .... 27 5. HRVATSKA RfPUBUKA HERCEG BOSNA ......................... 30 6. MOlE PRiOrCENIE ZA IAVNOST, LlSTOPAO 1993 . ... ........ 3 I 7. RATNO PREDSIWN ISTVOALIIE IZETBEGOVICA ............. 33

VIII. RAT IZ MEOU HRVATA I M USLI MANA .. ................ 139 I . UZROCr RATA ............................................................... [ 39 2. POCETNI RA.TNI IZGREDI IZM EDU HVO-a I ARMI/E BiH ... 142 3. 1. Oslobodenje Mostara ad srpskog agresora .................... 145 3.2. Rat izmedu HVO-a i Armi je Bi H ........ .......................... 145 3. RAT IZMEOU HVO-a I ARMI/E BiH U MOSTARU ............... 147

IX. WASHINGTON 18. o.ZUJKA 1994 .......................... 149

a) Washi ngtonski dogovor ... _.... .. ....... ... ...... ................ 149 I. IZlAVAO NACRTU USTAVA ...•........................................ 150 2. USTAV FEDERACI/E BOSNE I HERCEGOVlNE ................... 151 2. I. Uspostava Federacije BiH ....................... .......... ......... 15 I 2.2. Ljudska prava i temeljne slobode ................................. I S3 2.3. Podjelavlasti ...................•.............. _...................... ... l 53 2.4. Ustroj savcznc vlas!i ........•... .. ......... _................... .. .... 154

8

2.4.I.Saveznozakonodavstvo ..................................... 2.4.2. Savezna izvr!navlast ........................................ 2.4.3. Sudstvo .......................................................... 2.5. Kantonalnevlasti ...................................................... 2.5. I. Kantonalna zakonodavn3 tijcla ............................ 2.5 .2. Izvrsna vlast kantona·!upe .......................... ....... 2.5.3. Sudstvo kantona-zupe ....................................... 2.6. OpCinska uprava ............... _........................................ 2.7. Moounarodniodnosi .................................................. 2.8. Prijclazne mjere ..................................................... ..

154 155 156 157 I57 I 57 158 158 159 159

3. KONFEDERACIIA IZMEDU FEDERAClIE BiH 1 REPUBUKE HRVATSKE .................................................... 160 4. SPQRAZUM 0 SlOBODNOM PROlAZU PODRUCIEM NEUMA ....................................... .............. 161 5. SPORAZUM 0 SlOBODNOM PRiSTUPU FEDERAClIE BiH IAORANSKOM MORU ........................... 161

b) Provedba Washingtonskih sporazuma ...................... 163 I. SPORAZUM 0 FEDERACIII BiH ........................•.............. 164 2. SPORAZUM ZUBAK - GANIC ........................................ 165 3. DEKlARACIJA IZ SPUTA ..•...................•.......................... I 67 4. EUROPSKA UNIIA I MOSTAR .......................................... 169 X. DAYTONSKI SPORAZUMI .............•.......... ............... 173

a) Opci okvirni sporazum ............................ .............. 173 I. VOINIASPEKTI MIROVNOG Rj5ENJA ............................. 175

I . I . PrerazmjeSlaj volnih snaga ......................................... I 76 1.2. Razmjdtaj provedbenih snaga .................................... 178 1.3. Zajednltka mjna komisija ........................................... 180 I .4. Razmjena zarobljenika ............................................... 180 2. SPORAZUM BOSNE I HERCEGOVINE [NATO-a................ 3. REGIONAlNA STABIUZACIIA ....•.....................•............. 4. MWUENTITETSKEGRANICNE CRTE .............................. 5. IZBORI ..........................................................................

18 1 182 183 184

9

5. 1. Privremena izborna komisija ....................................... 185 6. USTAV BOSNE I HERCEGOVINE ...................................... I 85 6. 1. Ljudska prava I (emeljne slobode ........................... ...... 186 6.2. Odnosi lzmedu BiH i entiteta ..................................... 187 6.3. ParlamentarnaskupStina 8iH ....................................... 188 6.4. Predsjedn i~tvo Bosne i Hercegovine •........................... 188 6.5. Vijcce ministara ........................................................ 189 6.6 . Ustavni sud .............................................................. J 90 6.7. Ccntralna banka ........................................................ 190 6.8. Prijelazne odredbc ...... 1•• • ••••••••• •• ••• •••••• •• •••••••••••••••••• • • 191 7. llUDSKA PRAVA ............................................................ 192 8.IZBIEGUCE I RASEllENE OSOBE .... ,................................ 192 9. CUVANIE NACIONAlNIH SPOMENIKA ......•...........•........ 193 10. OSNIVANIE IAVNIH PODUZECA ................•..... 0•••••••••••• I 93 I I . CMLNI MIROVNI SPORAZUM ..............•....................... I 94 12. MEDUNARODNE POliCiISKE SNAGE .. .......................•. I 9 s

b) Dodatni sporazumi ............................................... 195 I . OZIVOTVORENIE FEDERACIIE BiH .....•............................ 1% 1. 1. PriJcnos odgovornosti na Fedcrac:iju 8tH ...................... 197 1. 2. Fiskalna j druga flnandjska pii::Jnja ................................ 197 1.3. Ostalapitanja .................•......•.................................. 198 1.4.Mostar ..............•...........•......•..•...................•........... 200 2. ZAlEDNICKO VlIECE U SURADNII .................................. 20 1 3. POVRATAKPROGNANIH ................................................ 202 4. NACELA ZA ORGANIZACIIU SARAlEVA ......................... 202 S. SPORAZUM OODNOSIMA ... :........................................ 203 6. OPCINA-GRAD MOSTAR ............................................. 204 6. I. Zajednilke odredbc .................................................. 204 b. 2. Gradskl organl ...•....•....•.........................................•.. 205 6.3. Gradske op6ne ........................................................ 208 6.4. Centralna zona .... ... ...................................... .. .......... 209

c) P05lije Daytona i Pariza ......................................... 2 12 I . USVAIANIE DAYTONSKlH SPORAZUMA ......................... 2 12 10

2. ZEN EVA. 14. KOLOVOZA 1996 ...................................... 2 I J 2. 1. Dogovorene m;ere z.a Bi H .......... ................................ 214 2.2. Fedcracila Bosne i Hcrcegovine .................................. 2 t 5

2.3. Zaldjuld posebneskupine ....................: .................... 2 I 5 XI. IZBORI U BOSNI I HERCEGOYINI 1996 ................. 2 17 I . PREDSIEONISlVO BOSNE I HERCEGOVINE ........................ , I 7 2. ZASTUPNICKI OOM BOSNE I HERCEGOVINE ...................... , 18 2.1. Stranalkl zaslupnici ................................................... 219 3. DBA ENTITETA .............................................................. 220 3. I . Zaslupnltkl dom Federncije 8iH ......................•..•........ 220

3.2. Narodna skupStina Republike Srpske ............................ 220 3.3 . Stranacka zastupljcnost ................ ,........ ,.................... 22 1 3.4. RezultaU glasovanja postrankama 1990. I 1996 ........... 222 4 . IZBORl U MOSTARU ........ : ..............•.............................. 223 4. 1. lzbori 1996 ............................................................. 223 4.2. Izbori u Mostaru 1990. i 1996 ........................•.......... 225

XII.. DAYTON I PARiZ NAKON 500 DANA ................................. 227 I . CILIEVI I NIIHOVO OS1VARENIE ......................................................................... 227 1.1 . Post,izanje mira ........................•................•............... 228 1.2. Sosna i Hercegovina I nJezine instituclje ...................... 228

I ..J. ljOHlska p""" .......... ....................................................................... ................................ 2 J 0 1.4. PovraLak Izbjeglica i raselfenih osoba ........................... 230 1.5. OZivotvorenje Federacije BiH ..................................... 23 I 1.6. RezuILali dogovora ..•..•................•..............•.•..•......... 232

ZAKLJuCAK .............................................................................................................. 235 POPiS LITERATURE .................................................................................................. 2S 3 POPIS ZEMlJOVIDA I KARATA ............................................................. 256 POPIS TABLICA ........................................................................................ 257 BIUESKA 0 PISCU ......... ......................................................................... 258 II

DllivA NA RAC UN HRVATA {Akadcmik

/osip lWarit, ..... 259

(P)OGlEDI U BOSN I {Prnfesor dr. sc. Ante MarkolitJ .......... 267 DI KTAT ZA "ZARACENE ST RANE- 116<> "'G3~ ............... .. 272

KAZALO IMENA .. ......................................................... 275 KAZALO MIESTA ......... .... ............................. .... .......... .. 280

12

80("3s, ukolik; se ne dogovorile. mi cemo v.1S puslili da se medusobno poubijale. pa ceme v.1m ml name/null svoja rjefenja, .. ~Go.r;pnrIine

Lo rd Peter Carrin gt on Sara jevo, ae rodrom Bu t mir, t rava nj '92,

UVOD

Pocetkom J 996. godine poceo sam razmisljati da i ja odte napgem o najnovijoj povijesti Basne i Hercegovine. Pitao sam se trebam Ii ja 0 tome pisatL Vrlo brzo sam zaklj ucio da hi hila i maja obveza. kao ( lana bivSeg Predsjednistva RBiH. da opisem najnovije dogadaje koji su utjecali na raspad SRBil-l i na katastrofu njezinih naroda i gradana. Zelia mi je neSto kazati 0 dogadajima u kajima sam asobno sudjelovao. neposredna iii posredno. Odlucio sam da to budu dogadaji od 1990. do 1996. godine. To je vrijeme vdiki h dogadanja u svim zemljama avnojevske lugoslavije i njezina raspada, tragedije hrvatskog. muslimanskog 1srpskog naroda i ostalih naroda i narodnosti. nacionalnog osvjdcenja, me-

dunacionalnih sukoba, raspada klmunistickog sustava i odrz.avanja prvih demokratskih izbora nakon 50 i vise godina. Trece pitanje ka je mi se nametnulo bilo ie kaka dati naziv knjizi kaju zel im napisati. Mnogo mi ie pomogao Paul Carde svojom kniigom "Zivot i smrt lugoslavije". Ceres-ZIRAl. Zagreb 1996 .. na cemu sam mu vrlo zahvalan. Odlucio sam da mOja knjiga nosl naziv Kako je umirala Socijalisticka Republika Sosna i Hercegovina i njezin ie sadclaj obraden u dvanaest

poglavlja. Socijalisticka Federativna Republika fugoslavija usvojila je svoj zadnji Ustav 2 1. veljace 1974. s osam amandmana na taj Ustav do 1981. U nacelima Ustava. pored ostalog. predvideno je da u SFRj vlast pripada radnickoj klasi. ana se ostvarivala socijalisl ickom demakracijam kao posebnim oblikom ~dik tature proletarijata" i od lucivalo se na nacelima sporazumijevanja, ravnopravnog sudjelovanja i na nacelu odgovornosti republika i autonomnih pokraji na, Opcenarodna obrana je bila jedinstIS

vena i cinile su je o ru~me snage (INA iTO) cijele zemlje. Bila je to Sdvezna drZava sa ~es t republika i dva autonomna podrutja u sklopu SR Srbije (Kosovo i Vojvodina). Teritorij je bio jedinstven i sacinjavali su ga teritori ji republika i niie se mogao mijenjati bez njihove suglasnosti. Dru~tveno-eko n omsko uredenje zasn ivalo se na sredstvima za proizvodnju u drustvenom vlasnistvu i samoupravljanju radnika u proizvodnji i drustvenoj reprodukciji. Radnicka klasa i radnl Ijudi bili su nositelji vlastl I upravljanja dru.stvenim poslovima. Socijalislicka Republika Bosna i Hercegovi na bila je jedna ad scst republ ika SFRI. lmala je svoj Ustav. zadnji iz 1974. sa sedamdeset devet amandmana da 1990. Bila je to republika, prema ustavnl m odredbarnCl. uravo:l gradana I naroda Bosne i Hercegavine. Muslimana. 5rba. Hrvata I pripadnika druglh naroda. Ustavne odredbe kOje su se odnosile na drustveno-e kanomsko uredenje i drustveno-pollticki sustav bile su istovjetne odredbama Ustava SFRJ. 5RB1 H je lmala svoju Skupstinu, PredsjedniStvo, V1adu. Republicku upravu. Ustavni sud, Vrhovni sud i Republicko javno tuziteljstvo. svoju drZaVTlu zastavu s grbom. Svim republikama bila je zajednicka himna Hej Slaveni. U 1989. pacinje vidno kvarenje odnosa izmedu republika u SFRj i pripremanje znacajnih dogadanja. kaka na drZavnoj razini taka i u pojedinim republikama. Najgori su odnosl u taj godinl blli Izmedu Srbije 15lovenije. POCetkom 1990. odrZan je Kongres 5KI kajl ie u prethodnoj godini dugo pripreman i nekaliko puta odgadan. Predstavnici SK 51ovenije su na Kongresu ponudili svoj prljedlog kaji je predvldao reko nstrukciju SKI i njegave svodenje u republicke granice, razb1lanje njegove manolitnosti. demakratizaciju i uskladivanje njegeva politickog djelovanja s ustavnim uredenjem iz 1974. Nakon odbaciva nja ponudenog tcksta Slovenci su napustili Kongres. objavljujuCi da prekidaju sve veze sa SKI. Ubrzo ie i delegacija iz Hrvatske uradila iste. Kongres je prekinuo s radom i nije se vise nikad odrfao. 5 propalim kongresom SKI otpOCeio 16

je raspadanje SFRI. Nije to mogao sprijeeiti ni flnte MarkoviC. predsjednik tadasnje Vlade SFRL svojom i zj~wom nakon propalog kongresa: "Iugostavija nastavlja funkcionirati sa iii bez SKI. " Stovenija je prva organizirala u travnj u 1990. demokratske jzbore poslije Drugog svjetskog rata na podrueju avnoj evske lugoslavije . Pocetkom srpnja isle godine donijela je "Deklaraciju 0 suverenitetu". proglasila je slovenske zakone iznad saveznih zakona . ukinuta je alribut "socijalisticki " i postala "Republika Siovenija". Ono sto je Siovenija uradila lijekom dvije godi ne Hrvalska je oslvarila za samo godinu dana u mnogo tezim uvjetima. U travnju i u svibnju 1990. organizirani su demokralski izbori . na kojima je nadmocno pobijedio HDZ. a Sab~r je 30. sVibnja 1990. izabrao dr. Fralifu Tudmana za prvog predsjednika demokratske Hrvalske. Srbija i Crna Gora ostale su ujed injene nakon razlaza s ostalim republikama. Na organiziranim izborima i u Srbiji i u . Crnoj Gori pobi jedili su soci jalisti, odnosno komunisti. U Makedoniji su odrz.ani demokratski izhori od t 2. studenoga do 9. prosinca t 990. Nijedna stranka nile dobi la apsolutnu veCinu, pa ie u ovoj republici formirana koalicijska vlada i ostala tijeta vlasti. Krajem sijecnja t 991. izabran je Kiro Cligorov za prvog predsjednika demokratske Makedonije. SRBiH je Titovo eedo. Rodena ie nocu izmedu 26. i 27. studenoga 1943. na prvom zas jedanju Zakonodavnog antifasistickog vijeca narodnih odbora BiH (ZAVNOBIH) u M rkonjic-G radu. Kao i u ostalim republikama SFRj, i u Bosni i Hercegovini je cjelokupna vlast bila zasnovana na socija!istieko-komunistickom sustavu, bolje reeena na ..diktaturi proletarijata". Odnosi 5 drugim republikama odriavani su posredno preko saveznih Ujeta vlasti kaa sto SU Predsjednislvo. Savezna skupstina. Vlada i drugih saveznih institucija. Sosna i Hercegovina. kao i druge republike (5 izuzetkom Siovenije) . ostala je bez teritorijalne obrane. kola je u 1990. u cijelosti podeinjena INA, odnosno Saveznom sekretarijatu za narodnu obranu u Beogradu. 17

Pacetkam 1990. skupstina sRBiH ie danijcla navi Zakan a udruzivanju gradana. cijim je stupanjem na snagu prestaa vaziti raniji Zakan a drustvcnim arganizacijama i udruzcnjima gradana. U navam zakanu bila je izriCita zabranjena udruzivan je na asnavi nacianalne i vjerske pripadnasti. Kr
zajednica BiH (HDZ). S(nonka demokratske akcije BiH (SDA). Srpska demokratska stranka BiH (5D5). 5avez komunista BiH - 50cijalisticka 18

demokratska partija (SKBiH -SDP), Savez rcformskih snaga Jugoslavije - BiH (SRS/).

HDZ BtH ie u svom Statutu, kajega je usvoji la nJ prvom Saboru J 8. kolovoza 1990 .. istakla neke od ciljeva iz Programske deklaracije, kao slo su: pravo hrvatskog naroda na samoodredenje do prava na odqepljenje j oSlvarenje drz.avnosti U suverenoj Republici Bosni i Hercegovini, pretvaranje Bosne i Hercegovine u dcmokratsku driavu, 05iguranje osnovnih prava i sloboda svim njenim gradanima, zaustavljanie iseljavanja Hrvata iz Bosne i Hercegovine. poticanje povratka iscIjenika u domovinu, uvoden je trzisnoga gospodarstva i razvijanje na-

rodnoga gospodarstva na nacelima svi h oblika vlasniStva. Stranka demokratske akcije je stranka muslimanskog kulturnopovijcsnog kruga, koja je osnovana 26. svibnja 1990. u Sarajevu. U predi zbornim aktivnostima 1990. Aliia Izetbegovic je izjavljivao da je SDA rnuslirnanska partija kOja jako slie; na svoJ narod. to je vjernicki narod iz kajeg regrutira svoje clanove, odnosno prislaSc. SIO se samog islama Uce. on bi se obradovao mujezinu s Eiffelova lornja. islam je naputak u korn smjeru va lja rjdavati polilieke problerne. Najavtjuje gradanski rat ukolikD ne bude gradanske Republike Bosne i Hen:egovine i zel; gradansku Basnu i Hercegovinu na nacelu ~jedan gradanin, jedan glas", dakle. slicno onom ~to je zelia i Slobodafl MiloJevic za Jugoslaviju. zoog (ega je do~ao do sukoba s ostalim njezinim narodima. U pred izbornim aktivnostima Izelbegovic najavlj uje obranu gradanske Bosne i Hercegovine i uz sudjelovanjc drugih naroda. Kako je SDA predstavnik i muslimanskih vjernika . Izelbegovicracuna na podrSku islamskogsvijeta, ~to ce se tijekom rata i ostvariti. Srpska demokratska stranka je stranka srpskog naroda u Basni i Hercegovini na celu s Radovanom Karadlicem. U predizbornim aktivnostima K3lddlicizjavljuje. pored ostalog. da uti Srbe da budu Srbi. Srbi io~ uvijek postoje. pored svih progona. pokolja, pritisaka i

J9

stradanja; najavljuje rat ukoliko se ne mogne vad iti politika. KaradZicu ne odgovara predizborna koali ci ja izmedu HDZ -a i SDA. Sa lje upozorenje muslimanskorn narodu da mu (toboie) glavna prijetnja dolazi jz Z agreba koj] leli Bosnu i Hercegovinu jntegrirati s Hr vatskom. U takvoj bi drZavi 5rb] vrlo lose prosli, a zatim hi dosao na red musli manski narod. Velikosrpska promidzba imala je uspjeha kad Izetbegoviea. Zbog toga on uspostavlja ekvidistancu prema Srbima i Hrvatima, koja ce donijeti kasni je katastrofu muslimanskom narodu upravo ad - miroljub ivog·· Kar.7diic3. Savez komunista BII-I na celu s dr. Nijazom DuraN:Jvicem proslrio ie svoj nazlv u SOcijalisticku demokratsku parliju (SKBiH-SDP). Evo nekollko ciljeva iz programa ove stranke: za novi smisao soci jalizrna i demokraciju. za parlamentarnu dernokraciju. za slobodan za jednicki l ivot. za nacionalnu slobodu i ravnopravnost u 60sni ] Hercegovini, za dernokratsku lugoslaviju . za lrzisnu privredu i za bogatog sel jaka. U intervju u. sto ga je dao dr. Nijaz Durakovic novinaru Aleksandru Tijanicu pred same izbore, on kale da normalan covjek maze bili sarno komunist i Ijuti se na bivse komuniste koji su preko noCi postali glavni uzdan ici Saveza refarmskih snaga i posta li glavni pobornici antikomunizma. Skupstina SRBiH je raspisala izbore 6. kolovoza 1990 . za 18. studenoga 1990. Za izbor zastupnika u Vijece gradana odredeno je sedam izbarnih jedinica i u njima je trebalo izahrali 130 zastupnika. Glede broja zastu pnika po izbornirn jedinicama bilo je razlicito. zavisno od broia stanovnika u izbornoj jedinici po popisu pucanstva iz 1981. Kod glasavanja za poslanike u Vi jece gradana biraci SU glasovall za listu, a ne za pojedinca. Za izbar zastupnika u Vijeee opCi na svaka je opCina cinila jedno izborno mjesto. Biralo se 110 zastupnika, jer je u SRBiH bila 109 apCina i jedan Z3Stupnik za Grad Sarajevo. Kod glasovanja u ovo Vijece biraCi su davali glas pojedincu-kandidatu. Za izbor

20

zastupnika vazila je apsolutna veCina. Za Predsjedni ~ tvo biralo se sedam , lanova, dva Muslimana. dva Srbina. dva Hrv;Ha i jedan iz redova ostali h. Birac ie mogao glasovati najvi~e za sedam kandidata, ali iz reda iednog naroda glasovalo se najvi ~e za dva. a iz reda ostalih za jednog kandidata. Izborna jedinica 1.3 clanove Predsjednistva bila ie jedna. i to svi biraci u Bosni i Hercegovini, a vrijedio je veCinski suslav. U biracke papise za Vijece gradana bilo je upisano 3 018 206 glasaea. od cega ie glasovalo 2 333 827 iii 77,5%. Glasaci su se masovno opredijelili 1.3 programe nadonalnih stranaka. HDZ je dobio 15,51%, SDA30,41% i SDS 25,23% ad ukupnogbrojaglasaca. Pod pretpostavkom da su se glasaCi iz pojedini h na roda opredjeljivali 1.3 svoje nacionalne stranke, HOZ je dobio relativno najvi~e 84.38%.505 78,7996 i SOA 76.94% glasova iz reda svoga naroda. U Vijece opCina izabrano je 43 Muslimana, 5rba 40. Hrvata 24 i 3 zaslupnika lugoslavena. U oba vijeca HOZ je dobio 42 zastupnika. dok su ostalih sedam zastupnickih mjesta iz reda hrvatskog na roda dobile druge stranke. Za clanove Predsjednistva izabrano je sedam clanova, i to Iz reda Muslimana i SOA: Rkret Abdic i Alija Izetbcgovic; Srba j 50S-a: Biljana P/avSlc i NiKo/a Koljevic; Hrvata i HOZ-a: Sljepan Kljupc I Franjo BOrdS i l ugoslavena i ostalih EjlJP Ganli. NajveCi braj glasova. I 045539, dobio je Fikret Abdit, iii 44.796 od ukupnag broja birata. Ovaka veliki braj glasova dobia je E Abo'itjer je dobia mnago veCi braj glasova iz reda muslimanskog naroda nego A. Izetbegovicj uglavnom sve glasove kaje je dobio HOZ i njegovi kandidati. Izetbegovic je dobio 879 266 glasova I u taj broj glasova ulazi 400 000 glasova iz reda hrvatskog naroda koji su glasovali za kandidate HOZ-a. Ovi pokazatelji upucuju na dva zakljuCka: prvi, da nije bilo glasova iz reda Hrvata i HOZ-a, Alija Izelbcgovfc se ne bi naSao u PredsjedniStvu. u Predsjedn i~tvu bi se naSao Nijaz DlJrdKol4ckoji je dobio 558 263 glasa; drugi. kandidati 2I

HDZ-a 5. Kljl/jii i Franjo Borasbi. da SDA nije adustala ad kaalicije s HDZ-om neposredno prcd izbore. dobili priblizno isO braj glasova kao i Fikrel AMii. Prema politickom dogovoru tri vladajuce stranke. za predsjednika Sku psline izabran je MomCilo Krajisnik. Srbi n. i za zamjenika Marionl Ljubit, Hrvat. za predsjednika Vlade izabran je lure Pelivan. Hrvat. Nakan konstituiranja Skupstine na produzenom radnom zas jedanju SkupsHne izbio je spor izmedu zastupn ika SDA i SOS-a oka postavljanja Avde C1mp<1re za generalnog ta jnika Skupstine. Sporovl I nerazumijeva nja izmedu zastupnika ave dvije stranke nastavili su se sve do potpuna razlaza pocctkom travnja J 992. Navoizabrani zastupnici u Skupslini i Clanovi PrcdsjcdniSlva preuzcli su zakanadavnu i izvrSnu vlast u 80sni i Hercegavi ni. Sudska vlast je glede kadrova ostala netaknuta. Takav je slucaj bio i u izvrsnoj vlasli. od minista ra i dominisLard ni tka nije bio zamijenjen novim kadrovima. Ista je situacija bila u upravnim tijelima . poduzecima. ustanovama . drustveno-polilickim organizacijama i slicno. Pored toga. u navoizabranoj vlasti doslo je do nacionalnih podjela taka da Skupstina i Predsjednistva zajedna s Vladam nisu uspjeli danijeti oi jedan zakon ad vilaloog zoacenja za narode. odnosno gradane Bosne i Hercegovinc. Naprotiv. srpski zastupnici u Skupstini i njihavi clanovi u Predsjedn iStvu sa svojim aktivistima radili su na organiziranj u srpskih autonomni h oblasti. 0 0 kraja 1991. organizirali su cetiri SAO. kaje su pocetkom 1992. pretvorili u Republiku Srpsku s cjelokupnom strukturam drz.avne vlas!i. Uz pamoe INA naaruiali susrpski narod i preuzeli dio njezinih korpusa s Ijudstvom. opremom i orgaoizaciiom. Stvaranje SAO i oa kraju Republike Srpske u BiH. agresiju srpslc strane na Hrva15ku i hrva15ke krajeve u BiH. mimo je pramatralo Predsjedni ~ tvo BiH na celu sAlijom Izcllxgovicem. Ni~ta se niie poduzimalo za obranu BiH i. ne samo to. IzetbeC0vieje izjavljivao da to niie

II

njegov rat. Pored toga. Izetbegovic je zajedno sa svojim ministrom van jskih poslova Harisom SilajdZicem poduzimao sve ked svjetskih mocnika da se Republika Hrvatska ne prizna prije Bosne i Hercegovlne. Medutim, medunarodna zajed nica uvjetovala je priznanje suverenosti BiH s prethodnim odrZavanjem referenduma, koji je i odrfan 29. veljace i I . o!ujka 1992 . lake je srpska slrana bojkotirala izbore, referendum je uspio zahvaljujuCi hrvatskom pueanstvu kOje je lzaslo na referendum u relativno vecem broju ad muslimanskogstanovnistva. Nakon uspjeSnog referenduma doS:lo je do meduna rodnog priznanja BiH kao suverene drfavc, ali je na nju istodobno izvdena agresija. koju je Radovan KaradBt rani je najavljivao. Hrvatski oarod u BiH. sa sve vecom opasnoscu od agresije na BiH, posebice na hrvatske prostore u njoj. utemeljio je 18. studenoga 1991 . u Mostaru Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu kao politil:ku, kulturnu. gospodarstvenu i podrul:nu cjelinu. Vrhovn u vlast HZ HB l:inill su predsjednik i Predsjedn istvo koje je bilo sastavljeno ad predstavnika hrvatskog naroda u formi ranoj vlasti u opcinama s hrvatskom vecinom.

vee

Predsjednistvo HZ HB, svjesno nemocllegalne vlasti RBiH, donijclo je 8. travnja Odluku 0 formiranju Hrvatskog vijeea obrane (HVO). Izmedu 10. i 15. travnja isle godine HVO ie uputio prijedlog Ratnom predsjednistYU RBiH 0 farmiranju zajednil:kog vojnag stozera za obranu BiH. MeduOm, taj prijedlogAlqa Izetbegovicnikad nije slavio na dnevni red Predsjednistva. kaka bi se 0 njemu odlul:ivalo. Ubrzo se pokazalo da vojna struktura HVO-a ne maz.e efikasno djeiovali bez dobre organizacije civilne vlasti koja treba pruZati svu materijalnu, pravnu. politil:ku i svaku drugu pomoe obrani podrul:ja HZ HB. Zbog toga ie Predsjednistvo HZHB 3. srpnja 1992. u Mostaru donijelo Statutarnu odluku 0 privremenom ustrajstw izvrsne vlasti i uprave na podrul:ju HZ HB. Ovom je Odl ukom utemeijeno HVO kao najvece tijelo izvrsne vlasti i uprave na njezinu podrucju. U sklopu

23

izvrsne vlasli formirano je sest odjela, i 10: obrane, unutarn jih poslova, gospodarstva, flnancija. drustvenih djelatnosti. pravosuda i uprave. Vodilo se racuna 0 racionalnosti organizacije HVO-a i organizirani su samo oni odjeli koji su bili potrebni za obranu hrvatskih podrucja BiH. Nakon dugih pregovora u Zenevi, skoro godinu dana, medunarod ni su posrednici Owen i Stoltenbetg proglasili 20. kolovoza 1993. da se BiH drzavno-pravno ustroji kao "Savez republika BiH" s IfI konstitutivne repubJike i ponudenim zemljovidom. Temeljem ovog prijedloga i sve zdCim nasrtanjem muslimanske vojske na pod rucja hrvatskog naroda u SiH, HZHB donijela je 28. kolovoza 1993. Temeljnu odluku 0 usposlavi i proglasenju HRHB. U uvodu Odluke, pored ostalog. reeeno je da se hr val5ki narod u BiH. stjecajem povijesnih okolnosti, sUoCio 5 bezobzirnom agresijom kojom su ugrozena njegova pOvijesna i prirodna prava na zivot i opstojnost, samobitnost i konstitutivnost, njegov krscanski i kulturni identitet i politicki i gospodarski intcrcsi. Dalje je receno da postojeCi oblik politickog 'i dri3vnog ustroja ne osigurava hrvatskom narodu prava u Bi H i da zoog toga mijenja svoj palotaj taka sto na dijclu tcritori ja BiH usposlavlja svoju dri.avnu zajednieu. Uteme1jena je troclioba vlasli, Ij. zakonodavna, izvrsna i sudska vlast. Zakonodavnu je vlast obavljao Zasl upnicki dom, jzvrsnu vlast Vlada Republike i sudsku vlast neovisni sudovi. HRHB imala je grb. zastavu i himnu. Glavni je grad bio Moslar, a leritorij Republ ike je bilo podrucje HZHB. HRHB u vrijeme svog utemeljenja imala je sve potrebne atribute driavnosti, kao SIO su: teritorij, drz.avnu organizaciju, vojsku, policiju, novae, grb i zastavu. Odlaskom dvoje srpskih ( Ianova, Biijane PlavSi{ i Nikole Koljev;{a, Predsjednistvo RBiH je ostalo 5 pet , lanava, i to tfi muslimanska i dva hrvalska elana. Istodobno je doslo do ratnog stanja, zbog (ega se Skupstina nije mogla sastajali. Kod takvog pravnog stanja Ustavom je bilo predvideno formiranje Ralnog predsjednistva klje se trebalo prosirili,

24

uz redovne (lanove. predsjednikom Skupsline. Vlade i zapavjednikom Terilorijalne obrane. Kako su predsjednik Skupstine i zapovjednik TO a bili srpske nacionalnosti i napustilliegainu vlast. u RaIna predsjednislvo kooplirani su Mariofllljubic. zamjenik predsjednika Skupsline. i lure Pelivan. predsjednik Vlade. U vrijeme izbijanja ratnog stanja u BiH. poeetkom travnja 1992 .. nije ni pastojala TO. jer ju je Savezni sekretarijat za obranu rasfarmirao 1990. i J 99 1. pa nije ni postoiao zapovjednik TO-a kOii je trebao pastati clanom Ralnog predsjednistva. Stjecajem okalnosti pocetno Ralno predsjedn istvo bila je sastavljena ad cetirl hrvatska i trl muslimanska clana. A/i)a Izelbegovlese zbog toga upustio u neustavne radnje kako bi promijenio odnas snaga u Ratnam predsjedniStvu. Umjesto srpskih clanova Biljane Plav!ie i Nikole Koljeviea uveo je Nenada Kecmanoviea i Mirka Pejanoviea koji su bili kandidati za Predsjednistvo uime oporbenih st ranaka iz reda srpskog naroda na izborima 1990. Nenad Kecmanovieje ubrzo napustio Predsjednistvo i atiSao u Beograd. a umjesto njega dosla je u Ratno predsjednistvo Tat/ana ljupc-Mifatovii. koja uopce nije bila kandidat nijedne stranke u studenom 1990.. za elana Predsjednistva. Druga se promjena odnosi na ukljucivanje u RaIna predsjed nistvo nacetnika Staba vrhovne komande aruianih snaga RBiH. Sekra Haliloviea. prvoimenovanog na ovu duznost. Treea se promjena odnosi na iskljucenje MarioDla ljubl&. a umjesto njega ukljucen je u Ralno predsjednistvo Mira lazovickoji je istodobno postao j predsjednikSkupstine RBiH. Produzen je dvogodiSnji mandat na neodredeno vrijeme predsjedniku Predsjednmva kako bi Alifa Izetbegovic mogao produziti svoj mandat koii mu je istjecao 20. prosinca 1992. Nezadavoljan drianjem hrvatskih clanova Predsjednistva prije. tijekom i poslije Zenevske konferencije. Alija Izelbegovic. zajedno sa svo jim istomisljenicima u Ratnom predsjednistvu. donio je Odluku 0 opozivu s duznosti clanova PredsjedniStva Mire lasi& i mene od 20.

2S

Iistopada 1993. NeSto ranije. krajem kolovoza isle godine. iskljuten je Mile Akmadiii. kojl je bio clan Ratnog predsjednistva u svojstvu predsjednika V1ade. Pretpostavlja se da je. kad su iskljuceni hrvatski clanovi, lskljueen i Fikret Abdii. Na mjesto iskli ueenih clanova, u Ralno predsjednislvo su koopti ran i lvo Kom!ic, Stjepan Klju;;c(dao je ranije ostavku na elanstvo) i Nijaz DurakDvii. Tako je Alija Izetbego14cTormirao Ralno predsjednislvo po svojoj vol ji. a ono mu je omogueavalo kakvu-takvu legitimnost i multietnitnost pred vanjskim svijetom. Sluzbcna intcrnacionalizacija sukaba u Basni i I-Iercegovini olpotda ie Rezolucijom UNbroj 743 od 21. veljace 1992. Istodobno ie Europska zajednica organizirala, u veljaci. u Lisabonu saslanak delegacija sva tri naroda u Basni i I-Iercegovini. Sve trl delegacije imale su razliCi ta stajalista 0 drz.avno-pravnom uredenju BiH . Srpska je delcgacija trazila da se rormiraiu tri drz.ave od postojeee Bi H, musl imanska je delegacija ponudila unitarnu drz.avu, a hrvatska je delegacija Irazila federal no uredenje BiH. EZ ie imala vee pripremljen svoj plan kojl ie nazva n "Culilleirov plal1': po vodi europske pregovaracke delegaci je. port ugaIskorn amhasadoru Cutilleiru. Plan se sastojao ad Scsi nacela sa zcmljovidorn u prilogu. Prema ovom Planu, Bosna i Hercegovina lrebala je bili sastavijena od tfi kanslitutivne jedinice kOje bi se temeljile na nacionalnoj osnovi. s tim slo bi se. kod ustrojavanja jedinica, vodilo raeuna i 0 gospodarski m. zemljopisnim i drugirn kri teriji ma. UpravljanJe u BiH i njezinim saslavnim jedini cama trehalo ie hili u skladu 5 ustavnim standardirna, primjerenim demokratsklm drfavama za p~d ne Europe. BlIa je predvidena trodioba vlasti na zakonodavnu, izvrsnu i sudsku, kaka na razi ni Bi l-l, taka i na razi ni konstltutivnih jedinica. OdrZano je nekoliko sasta naka 0 JXInudenorn !"!anu i uvijek je bio sporan zemli0vid. lijekom svibnja 1992. delegacije su se razgle I prestale razgovaratl ponudenom Pla nu.

°

l ondonska Ironferencij30drfa na je 26. i 28. kolovoza 1992. l ona se u cjellni bavila pitanjima biv.se fugoslavije. Smisao rada Konrerencije

26

dao je vee na pocclku njezina rada lord Carrington. rekavsi u svom obraeanju. izmedu ostalog: "Konferencija nece ponuditi rjcicnje. ali ee dati poticaj mirovnim pregovorima." U deklaraciji 0 BiH govori se 0 stvarnom i trajnom prekidu sukoba i nemijcianju izvana u sukobe. uvodi se demilitarizacija vecih gradova. najavljuju se medunarodne snage za odriavanje mira pod okriljem UN-a. te uspostava drugih mjera kaje su trcbalc vraliti povjcrcnje medu sukobljcnim stranama. Na osnovi prethodnih osam rezolucija UN-a. pocevsi od 2 1. veljace do 18. prosinca 1992 .. zakljucen je 15. sVibnja 1993. Sporazum izmedu Vladc RBiH i UN-a 0 Zastitnim snagama UN~a na prostorima Bosne i Hercegovine. Zastitne snage sastojale su se od vojne. policijske i civilne komponente. Razne zemlje svijcta sudjclovalc su sa svojim vojnim i civilnim osobljem. posebice Velika Brilanija i Francuska. cije su· snage cinile preko 50% od ukupnog broja angaziranog osoblja u Zast~ itnim snagama. 5jcdistc Glavnog stozera bilo je u Sarajevu. Zastitne snage suo uglavnom. bile razmjestene taka da su se razdvajale zaracene snage. UNPROFOR se obvezao da ce njegove aHivnosti biti neutralne i inlernacionalne prirode i da ce postivati sve lokalne zakone i propise. Vlada RBiH stavila je na raspolagan je UNPROFOR-u kapacitete koji su mu bili potrebni za izvodenje njegovih zadataka kao sto su rad iotelevi~ zi jski sustav. neogranicena prava na uporabu radi ja. telefona. telegrafa i drugih komunikacijskih sredstava. Osoblje je. kao i njihova vozila. zrakoplovi i oprcma. uzivalo neograniceno pravo kretanja kroz Bosnu i Hercegovinu. Vo jno. policijsko i civHno osoblje uzivalo je povlastice i imunilele koji su pripadali diplomalSkom osoblju po medunarodnom pravu. Z,gradc:. zc:mljistc i dru,gi objckti stavljeni su na raspolaganjc besplalno i bili su iskljucivo predmel kontrole UN-a. Londonska konfcrenci ja premjestila je mirovni proces za BiH iz Lisabona u Zenevu. Razgovori i pregovori trajali su do Washingtonskog dogovora i oni se mogu podijeliti na dva razdobl ja. Prvim dijclom

27

razgovora predsjedali su CurU5 Wance i David Owen. a razgovori traiu ad 3 . rujna J992. do 3 J. ozujka 1993.: drugi dio razgovora vodi se do 18. ozujka 1994. Nakon cctiri mjeseca pregovaranja, pocetkom si jecnja 1993 .. objavljen je prijedlog unu tarnje teritorijalne padjele Bosne i Hercegovine pod nazivom Wance-Owenov plan. Ovim se planom odustalo ad ranijih kantona , a predlozeno ie deset provincija kOje su nazvane po gradovima u kojima je predvideno njihovo sjediste. Etnicki kriterij je bio prevladavajuci kad odredivania provincija. Medutim, uzeti su i drugi kriteriji, prometni, gospodarski, kulturno-znanstveni i neki drugi. Svaka konslitutivna jedinica dobila je po tri provinci je, i to: hrvatska - Mostar, OdZak i Travnik, muslimanska - Bihac, Tuzlu i Zenicu. srpska - Banju Luku. Bijeljinu j Nevesinje. Sarajevo ie progla.seno otvorenim gradom, odnosno provincijom. Orugi dio Zenevske kanferencije trajao je 00 I . travnja 1993. do 18. ozujka 1994. pod pokroviteljstvom Davida Owem i Thorvalda

5toltenberga. kao predstavnika EZ-a i UN-a. Promjenom pokrovitelja mijenja se i medunarodna politika prema unutarnjcm ustrojstvu Bosne i Hercegovine. Ougo sc u razgovori ma pokusavalo da se srpska strana odrekne 20% osvojenog teritorija i da sc zadovol ji s 52.5% Bosne i Hercegovine. Glede unutarnjeg uredenja. ponudena je konfederacija triju republ ika u sklopu BiH. U ovom dijelu razgovora sudjelovali su i clanovi Predsjednistva RBiH. Ujedinjeni narOOi i Europska zajednica iskazivali su sve vecu nemoc u rjdavanju oosanskohercegovacke krize. U takvoj situaciji ukljucuju se Sjcdinjcne Americke OrZave u rjcicnje bh. krizc. Bill Clinton, mudri predsjednik SAD-a. veliki zagovornik mirnog rjdavanja medu naradnih i meduet nickih sporova . poziva najvise predstavnike hrvatskog i bosnjacko-muslimanslug naroda da 18. ozu jka 1994. dodu na dogovor u Washington. Na ovom sastanku potpisani su sljedeci dokumenti: lzjava o nacrtu Ustava Federacije u Bi H i njezinoj suradnji s Hrvatskam.

28

Tekst Uslava, Instrumenli za zastitu Ijudskih prava , Okvirni sporazum o uspostavi konfederacije izmedu Federacije BiH i RH. Sporazum 0 slobodnom prolazu podrucjem Neuma i Sporazum 0 slobodnom prislupu Federaciie BiH ladranskom moru. Prvi put, od pocetka srpske agresije na Republiku Hrvatsku 199 1. i na Republiku Bosnu i Hercegovi nu 1992., sastali su se najvi~i predstavnici tri naroda bivse l ugoslavije, Hrvala, Srba i BosnjakaMuslimana pocetkom studenog 1995. u Daytonu da urede medusobne poslijeratne odnose. Ovom sastanku prethodili su veliki uspjesi Hrvatske vo jskc i HVO-a, ( ijc su se snage nalazile pred Banjom Lukom, na 20 km zracne udaljenosti. Sudionici Sporazuma su se dogovorili da ce medusobne odnose uredivati u skladu s na celima Povelje UN-a, ZavrSnog dokumenta iz Helsinkija i drugih dokumenata Organizacije za sigurnosl i suradnju u Europi. Sudionici su pozdravili i odobrili dogovore 0 vo jnom aspektu mirovnog rjeSenja. razgranicenju dva entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske. izborni program za Bi H, Ustav BiH, osnivanje Arbitraznog suda, Komisije za Ijudska prava, izbjegle i raseljene osobe i druge komisije. Tom su se prigodom medusobno priznale SRI i BiH kao savezne. neovisne drz.ave unutar svojih medunarodnih granica. Potpisnici Opicg okvirnog sporazumau Daytonu, odnosno u Parizu, dogovorili su se da se u oba entiteta Basne i Hercegovine oorZe slolxxlni, posteni i demokralski izOOTi u skladu 5 odgovara juCim dokumentima OESS-a. Istodobno SU zatraZili ad OESS-a da donese i provede izborni program, nadgleda, pripremi i provede izbore za Zastupnicki dam BiH, Predsjednistvo BiH, Zasl upnicki dam Federacije BiH, Narodnu skupstinu Republike Srpske i za predsjednika i potpredsjednika RS. Glede toga osnovana je Privremena izborna komisija u sklopu OESS-a Misije za BiH.lzbori su odrZani 14. rujna 1996. i njihovi su rezultati ob javl jeni u Sluzbenom listu BiH, broi 32 od 20. listopada 1996.

29

Za Predsjednislvo BiH iz Feder
BiH 28. a iz Republike Srp5ke 14 ('Ianova. SOA je dabia 19. 505 9. HDZ 8 i ostale stranke 6 zastupnib. HDZ nije sudjdovao na izborima u RS, i obratno, 50S nije imao svojih kandidata u Federaciji BiH. SOA je sudjelovala u oba entileta, cak je u RS dobita 3 zastupnicka mjesta. U Zastupnicki dom Federacije BiH izabrano je 140 zastupnika, od

ceg. je SOA dabil. 78. HOZ 38 i oslole 5tranke 24 mjesta. U RS biralo se 83 zastupnika, ad cega je 50S dobio 45, SOA 14 i ostale strankc 24 . U izborima za zastupnicre domove pobijedi le su, takooer. stranke s nacionalnim programima, kao sto ie to bio sluca j i na Izborima

1990. godine.

30

I. USTAVNO UREOENIE

a) Socijalistii'ka Federativna Republika Jugoslavija

I. OPCA NACElA Ustav SOcijalisticke Federativnc Republike lugoslavije (SFRI) usvojilo je Vijece naroda Savezne skupstine na sjednici 21. veljace 1974. Do 3. srpnja 1981. usvojeno je osam amandmana koji nisu bll no mijenjali njegovc odredbe. Amandmani su se uglavnom odnosili na izmjenc i

dopune a izboru i tra janju mandata duznosnika saveznih tijela vlasti. 5 ohzirom na temu \.Djom se bavi ova knj iga. necemo govoriti 0 ranijim ustavima SFRI i njihovim izmjenama.

U osnovnim nacelima ovaj Ustav. pored astalog, kaze da narodi lugoslavije. polazeCi ad prava svakog naroda na samoodredenje. uk+ IjucujuCi i pravo na odcjepljenje "', u interesu svakog n~1foda i narodnosti

posebno. i svih nph zajedno. ostvaruju i oSiguravaju: socijalisticke drustvene odnose, zasnovane na samoupravljanju ... , nacionalnu slobodu i nezavisnost, bratstvo i jedinstvo naroda i narodnosti. jedinstvene interese radnicke klase, mogucnosti i slobode za svestrani razvitak Ijudske licnosti, materijalne osnove socijalistickog drustva i blagostanja Ijudi. Radni Ijudi i narodi i narodnosti ostvarivali su svoja suverena prava u sOcijalistickim republikama i u socijalistickim autonomnim pokrajinama u skladu s njihovim ustavnim pravima, a u SFRI kad je to. u zajednickom interesu, Ustavom utvrdeno. U SFRJ odl uCivalo se na nacelima spor31

azurnijevanja. ravnopravnog sudioniSlva i na nacelu odgovornosti re ~ pUblika i autonomni h pokrajina . Socifalisticko drustveno uredenie u SFRI zasnivalo se na vlasti radnicke klase i svi h radnih Ijudi. rukovodenju sredstvima u drustvenoj svoj ini i odluciva nju u udruzenom radu 0 druslvenoj reprodukci ji. U skladu s tim. poloZaj i ulogu covjeka odredlvale su drustvena svojina sredslava za proizvodnju. pravo na sa moupravljanje. pravo da uziva plodove svoga rada i to prema nacelu: ·SV3kom prema sposobnostima - svakom prema njegovom radu .·· U SFRI je sva vlast pripadala radnickoj klasi. koja se ostvarivala socijalistickom samoupravnom demokracijom kao posebnim oblikom diktature proletarijata U organlzacllama udruzenog rJw. mjesnlm za· jednicama. samoupravnim interesnim zajednicama, drustveno~politickim zajednicama, Illedusobnom suradnjorn organizacija i zajednica. O pCe~ narodna obrana je bila jedinstven sustav organizacije, pripremanja i sudjelovanja Federacije. republika. autonornnih pokrajina, opCina. organizacija udruzenog rada . druslveno. politickih organizacija i drugih u oruZanoj borbi i svim drugim oblicima za obranu ze mlje . OruZane snage SFRJ bile su nosHdj oruZane borbe i cinile su jedinstvenu cjelinu. Vrhovno rukovooenje i zapovijedanje oruZanim snagama oSiguravalo je jedinslvo i nedjdjivost oruZanih snaga . Na osnovi miroljubive koegzlstencije i aktivne suradnje drz.ava i naroda SFRJ je zasnivala mcdunarodne odnose na nacelima postova nja nacionalne suverenosti i ravnopravnosti , nemijcianja u unutarnje posl ~ ove drugih zemalja. socijalistickog inlernacionalizma i rjdavanja medunarodnih sporova mirnim putem . Kao ,lanica Ujedinjenih naroda. SFRJ se pridrfavala njezine Povelje u ispunjavanju svojih medunarodnih obveza. Sva tijda. organizacije i pojedinci bill su dUZni u medunarodnim odnosima pridliavati se ovih nJezini h naceia vanjskc poIitike. Savez komunista lugoslavije (SKI) kao pokretac i organizator naN rodnooslobodilacke borhe i .socijalistic\.:c revolucije bio je vodeea i idejna

32

politicka snaga radni ~ke klase i svih radnih Ijudi u lugoslaviji. U sklopu SKI djelovao je Socijalisticki savez lugoslavije kao "dobrovoljna i demokra ts ka ~ rronta radnih Ijudi i gradana s ciljem izgradivanja socijalistickog samoupravnog dru~tva. Drustveno-polilicke organizacije bile su dumc osigurati materijalne uvjete za djelovanje Socijalistickog saveza. Radnici su bili "dobrovoljno" organizirani u si ndikat kao naj ~ iru organizaciju radnicke k1ase.

2. SASTAV I TERITORII SFRI je bila savezna driava. zasnovana na vlasti radnicke klasc i svih radnih Ijudi koju su sacinjavale sOcijalisticke republike Sosna i Hercegovi na. (rna Gora. Hr vatska. Ma~donija , Siovenija i Srbija U sklopu koje su bile socijalisticke autonomne pokrajine Kosovo i Vojvodina. Terilorij SFRI bio je jedinstven i sacinjavali su ga teritoriji socijalistiCkih republika kOji se nije mogao mijenjati sarno uz njihovu suglasnosl. SFRI je imala grb na kojem je bio ispisan dalum 29. XI. 1943 .. zastavu s trima bojama: plavom. bije10m i crvenom. s crvenom petokrakom zvi jezdom u sredini. himnu ~ Hej S iaveni~ i glavni grad Beograd.

33

.,j

•• " •,••

-

•• ,••

~

~

••

,2

•

\ ••

••,

-

I. t•

•

•0

•"

Paule Garde: ZlvrJllsmrt/ugaslilvljc. CERES. ZIRAl. Zagreb. 1996.

34

I

• _t lit"

I

3. DRUSTVENO-EKONOMSKO UREDEN IE D ru~lveno·ekonomsko

urcdenje u SFRJ zasnivalo se na sredstvima za proizvodnju u drustvenom vlasnistvu i sa moupravljanju radnika u proizvodnji i drustvcnoj reprodukciji U cjeli ni. Osnovna organizacija udruzenog rada (OUR) bila je osnovna druslvcno-pravna jedinica u kojoj se stjecao i rasporcdivao donodak i kOja je odgovarala za obveze za rad na drustvenim sredstvima Z3 proizvodnju. Radna organizacija (RO) bila je visi oblik udruzivanja radnika DURa kOja je nastajala na osnovi samoupravnih sporazuma. Vise OUR-a imalo je intcres povezivati se u RO zbog jedinstvcna procesa ~roi z­ vodnog ciklusa. unutarnjeg i vanjskog triiSla i drugih razloga. RO se mogb organizirati u svim oblicima drustvene reprodukcijc. Orustvcni sustav informi ranja bio je organiziran u sklopu Sluzbe drustvenog knjigovodstva (SDK). OUR. odnosno RO i druge pravne osobe bile su duzne da organizira ju vodenje knjigovodstVd i druge evidenci je u skladu 5 potrebama SDK. Pored cVidencije i informalivno analilickih posloV3. SDK Je v~ila i kontrolu ispravnosti raspolaganja drustvenirn sredstvima i izvrsavan ja obveza od OUR-a i drugih organizacija udruzenog rada. Ova je sluiba vrsila i poslove platnog prorneta u zemlji.

4. DRUSTVENO-POUTICKI SUSTAV Radnicka klasa i radni Ijudi bili su nositelji vlasti i upravljanja poslovima u OUR-u. RO-u. slozenim organizacijama udru!enog rada (SOUR). samoupravnirn i drustveno-politickim organizacija ma na svim razinama. od mjcsne zajednice. opCine. kotara. republicki h skupstina do najviSih saveznih institucija vlasti. Samim Ustavom delaljno je opisano kako se 35

organizira samoupravtjanje u osnovnim i drugim organizadjama udruzenog rada. Pored toga. Zakon 0 udruzenom radu (ZUR). koj! je regutirao naein organiziran ja pravnih osoba u organizacijama udruzenog rada. brojio je preko scdamsto ctanaka . Statuti i samoupravni sporazumi OUR-a i drugih organ izacija udruzenog rada datje su ponovno prepisivali sve odredbe Ustava. ZUR-a i drugih drZavnih propisa uz dodavanje svojih spcciflcnosli. SUena je situacija bila u svim drugim dru~lveno-politickim institucijama na svim razinama vlastL Nije nam namjera ovdje anaUzirati drustveno-politieki sustav SFRI. jer to niie nas cil j. lpak. naglasil cerna sljedcce: paralclno ustavnom uredenju, organiziran je SKI. javni i tajni bez kojeg se nije moglo nista dogoditi u drustvenorn zivotu. SKI. preko svojih osnovnih jedinica do kongresa. oSiguravao je u pravom smistu "diktaturu protetarijata··.

s.

NARODNA OBRANA

Sustav obrane SFRI zasnivao sc na obrani zemlje od vanjsKog neprijate1ja. Obrana je hila organizirana na razini zemlje i po opCinarna. autonomnirn pokrajinama. republikama. organizacijama udruzenog rada i drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama. Orui.anc snage SFRI cinile su jedinstvenu cjeiinu. a sastojale su se od lugostavenske narodne armije (INA) j od teritoriialne obrane (TO) kao najsircg oblika narodnog otpora.

36

6. ORGANlZACl lA FEDERACIIE

6. I . Skupstina Skupstina SFRJ bila je najvise tijelo vlasti. a odluCivala ie 0 promjeni Ustava. unutarnjoj i vanjsko j politici, drustvenom planu. proracunu i zavrsnolTl ralunu. promjeni granica SFRI. ratu i miru. donosila je

saveznc zakone. druge propise i opce aklc i utvrdivala politiku njihovih izvrsavanja, birala predsje dnika Republike i proglasavala izbor Predsjednislva SFRI. bir
suda. saveznog javnog branitelja. savezne sekretare. saveznog javnag luzitdja i druge savcznc duznosnike. Savezna skupstina sastojala se ad dva vijcea, i to Saveznog vijcCa i Vi)cca republika i pokrajina. Ustavom je bila utvrdena mjerodavnost pojedinih vijeea i mjerodavnost oha vi jeea na zajednickim sjednicama ravnopravno. Savezno vi jece 5aslojalo se od 220 delegata. i to po 30 delegala iz sesl republika i po 20 delegata iz dVije autonomne pokrajine. Prema raspodjeli. SR Srbija je imala 70 delegata iii 3 1.8096 svih de1egala jer su dvije autonomne pokrajine. Kosovo i Vojvodina. bile u njezinu sastavu. Delegati u Savezno vijece birali SU 5e iz republika i autonomnih pokrajina tajnim glasovanjem. a listu kandidata predlagao je Socijalisticki .savez radnog mirada. Vijece republika i pokrapna 53stojalo se od 88 delegata. i to po 12 delegata izskupsline svake republike i po 8 de1egata iz skupstine svake aulonomne pokrajine. Delegate u Vijece republika i pokrajina birale su skupsline republika i autonomni h pokrajina na zajednicl .oj sjednici. ta jni m glasovanjem.

37

6.2. Predsjednistvo Predsjednistva SFRI clnlla je devel clanava. I to po jedan clan iz svake republlke I autananme pokrajine. Birale su ih njihove skupstlne lajnim glasovanjem i. prema funkciji. predsjednik SKI . Clanovi Predsj· ednistva birali su se na pel godina. 5 tim da nitko nije mogao biti biran dva puta uzaslopno. PredsjedniSlvo je biralo predsjednika i potpreds· jednika na jednu godlnu a smjenjivali su se prema redoslijedu utvrdenirn Poslovnikom a radu. Predsjednislvo SFRI imalo je vrlo vaz.na prava i duznosti. pored ostalog. I zapovijedanje oruzanim snagama. postavijanje i opozivanje veleposlanika. primanjc akreditiva stmnih diplomatski h predstavnika, postavljanje i smjcnjivanjc generala. admirala i drugih va jnih Casn ika. Predsjednik Predsjedngtva SFRJ je u ime Predsjedn istva, pored ostalog, zapovi jedaa aruzanim snagama SFRI. predstavljao SFRI i Predsjedn15tvo, primao akredilivna i opozivna pisma stranih diplomatskih pred· stavni ka .

6.3. Savezno izvrsno vijece Savezno izvrSna vi jece (SIV) bi lo je izvrsno lijela Skupstine SFRj i njoj je bilo odgovorno za stanje U svi m podrucjima Ijudskog wota u SFRJ. Predsjednika SIY·a , na prijed log Predsjednistva SFRI. i clanave SIV·a. na prijedlog mandatara. birala je Skupslina SFRJ. Predsjednik i clanovi SlY-a bimli su se na ceUri godine. 5 tim dOl se predsjednik mogao hirati najvise dva puta uzastopno. SIV je, izmedu astalog, pratio i ostvarivaa poliliku Skupsline. pred lagao 5avczne i druge propise. ulvrdivao prijedlog drustvenog plana Jugoslavije i prijedlog proracuna rederacije, pratio i izvrsavao zakone i druge propise. 38

6.4. Osla ia savezna lijela Na razini SFR) poslojafa SU , pored ostalih, i savezna l ijela uprave, Savezni sud. Savezno javno tuzileljslvo, Savezni javni pravobranitelj i Ustavni sud. Ovdje smo ih tek spamenuli ne upustajuCi se u nabrajanje njihovih uslavnih prava i duznosti.

b) Soci jalistii'ka Republika Bosna

Hercegovina

I . OPCE NAPOMENE

Ustav Socijalisticke Republike Bosne i Hereegovine (SRBiH) objavljen je u izmijenjenom obliku pocelkam 1974. u "Sluzbenom listu" SRBiH, broi 4/74. Do 1990. mijenjan ie i dopunjavan putem sedamdeset devet amandmana. Promjene i dopune su se odnosile na amandmane Ustava SFRJ iz 1974 .. a radi se a izboru duznasnika za razna tijela u sklopu SRBi H i SFRJ. SRBi H je bila driava gradana i ravnopravnih naroda BiH - Muslimana, Hrvata. Srba i pripadnika drugih naroda. Teritorij je bio jedinstven i nedjeliiv. Graniee su se magle mijenjati odlukom Skupstine SRBiH uz prethodno izrazenu volju gradana referendumom. Ustavne odredbe, kOje su se odnosile na drustveno-ekonomsko uredenje i drustvena-politicki sustav, uglavnom su bile istovjetne ustavnim adredbama SFRJ.

39

2. ORGANIZACIJA SRBi H

SRBiH je imaJa svoju Skupstinu, Predsjednistvo. Vladu. republicku upravu , Ustavni sud, Vrhovni sud i Republicko javno tuzitel jstvo. Organizacija Republike bila je istovjetna organizaciji SFRJ. Glede namjere ave knjige, osvrnut CU se u daljnjem izlaganju sarno na prava i duznosti Predsjednistva.

2. J. Predsjednistvo Predsjednistvo je sacinjavalo sedam clanova kOje su birali gradani neposredno. opeim i tajnim glasovanjem. na ceUri godine. Clancv] su mogU biti birani j05 jednom uzastopno. rredsjednistvo ie iz svop h redova biralo predsjednika na jednu godinu. a mogao ie biti biran JDS jedanput uzastopno na ovu duznost. U slucaju ratnog i izvanrednog stanja mandat clanovima PredsjedniStva se produiavao dok ne bi nastali uvjeti za izbor novih clanova Predsjedn istva. Predsjednistvo je. izmedu ostalog, predstavljalo Republiku. razmatrala utvrdenu politiku u padrucju obrane. drZavne sigurnosti , drustvene samozastite i medunarodne suradnje, utvrdivala plan obrane Republike, postavljalo i opozivalo veleposla nike, postavljalo, unapredivalo i razrjeSavalo vojne casnike, davalo pomilovanja i drugo. Za vrijeme ratnog stanja PredsjedniStvo se prosirivalo s predsjednikom Skupstine, predsjednikom V1ade i zapovjedniwm Teritorijalne ohrane. Kao takvo, Predsjednistvo hi postalo vrhovnim zapovjednikom oruz.anih snaga. organiziralo bi i rukovodilo obranom i svim oblicima opcenarodnog otpora na podrucju Republike i donosilo uredbe sa zakonskom snagom.

40

II. OONOSI IZMEDU REPUBLIKA I SFRI U 1990.

a) Promjene i stanje u drugim republikama SFRJ Godina 1989. bila je godina izrazitog pogorSanja odnosa izmeau republika u SFRJ i pripremanja z naeajnih dogadanja kako nJ razini SFR[, taka i u pojedinim njezin im repubJikama. Najgori su odnosi bili izmedu Siovenije i Srbi je. Prva je bila najrazvijenija republika 5 najvisim nacionalnim dohotkom, per capita, te je relativno najviSe novcanih STedslava dostavljala u centralne fondove koji su se nalazili u Beogradu. Iz lih fondova sredstva su se rasporedivala siromasnim republikama i AP Kosovo kao i u drzavni proracun. odakle se financirala INA. policija, diplomacija i slicno. Kako se AP Kosovo nalazila U sastavu SR Srbije, te je koristilo rclativno najviSe centralnih financijskih sredstava i kako su se sjedista nabrojanih institucija nalazila u Beogradu. SR Srbija se. prema tome. najvise koristila tim sredstvima. Pocetkom 1990. odriao se Kongres SKI ka ji je u prethodnoj godini zakazivan nekalika puta, ali je odgadan. Za taj kongres pripreman je poseban dokument nazvan "Prema novom projektu demokratskog socijalizma za lugoslaviju". Delegati SKI iz svi h republika slozili su se brzo 0 slobodi govora i udruzivanja i slobodnim izborima, 0 gospodarstvu u kojem bi privatno vlasn istvo bilo ravnopravno s drustvenim vlasnistvom. Siozili su se i oka ukidanja vodece u!oge SKI i ukidanju "autoritarnog socijalizma". 41

Medutim, Siovenci su ponudili jedan svoj prijedlog kajim se predvidala rekonstrukeija SKI i uCvrscenje republickih graniea. Siovenei su tim prijedlogom zelieli razbiti njegovu monolitnost, demokratizirati ga i. na kraju. uskJaditl pollticko djelovanje SKI s Ustavam iz 1974. Nakan sto je odbacen njihav prijedlog, delegati iz Siovenije napustili su Kongres. objavljujuCi da prekidaju sve veze sa SKI . Ubrzo je i delegaelja lz Hrvatske ucinila ista. Kongres je prekinuo 5 radom i nije se vi!e nikad sastao.

I . SOC IIA LISTICKA REPUBLIKA SLOVEN IIA

Slovenlja ie imala velike koristi ad lugoslavi je jos od 1918., kad se udruzila u Krafjevinu 5rba. Hrvata i Slovcnaea. pa sve do propasti 5FRJ. Osta le zemlje oSigurava le su slovenske granice od talijanskog i austri jskog ekspanzionizma. imala je oSigurano trziste svojim gospodarskim proizvodima, sacuvala je svoj jezi k, kulturu i tradieiju. Bila je to jedi na zemlja kOja se uspjela razvijati u komunizmu. Zapljuskivali su je vjetrovi Zapadne Europe, koji su utjecali da prva prepozna sto MiloSevic zeli uciniti od !Have lugoslavije. Slovenija se ubrzano kretala ka demokratizaciji, a Miloscvic je leiio stvaranju velike Srbije u sklopu /ugo slavije. Slovenija ie prva od 8. do I Z. travnja 1990. organizirala prve demokratske izbore poslije Drugog svjetskog rata. Skupslinski izbori dali su prednost koalici ji udruZcnoj u DEMOS-u 5 5596 glasova, dok su kom unisti dobili 1796. Na predsjednickim izborima pobijedio je komunisticki kandidatMilan Kucan. Glasaei nisu zaboravili hrabro ddanje Milana Kueana na Kongresu SKI. koji je odrfan 22. sijeenja 1990. Siovenij3 ie uzurbano isla dalje. Vet 2. srpnja te godine SkupStina ie donijela ~Deklaraei iu 0 suverenitetu ~. proglasila slovenske zakone

42

iznad savezni h zakona. ukinula atribul socija listiCka i postal a Rcpublika Slovenija. U prosincu je donijela odluku 0 organiziranju referenduma o neovisnosli ad /ugoslavije ukoliko se rcpublike. u roku od Scsi mjeseci. ne suglase 0 znaea jnoj rekonstrukci ji SFR/.

2. SOCIIALISTICKA REPUBLIKA HRVATSKA Ono slo je Siovenija pripremala u prethodne dvije godine j oslvarila u 1990 .. Hrvalska je postigla za samo godinu dana. iake ie bila u mnago lczim uvjetima nego Slovenija . Sarno cu spomenuli srpsku narodnu manjinu. kOja ~ini II % ukupnog pu~anstva, i koja ie po Ustavu iz 1974. bila kanstilutivni element. kOja je sve cinila da onemoguci demokratizaciju j neovisnosl Hrvatske. U prva Iri mjeseca 1990. organizirana je predizborna promidfha za izbore koji su bili zak.azani za 22. lravnja. U izbornoj trei natjecali su se HOZ na celu s dr. Franjom 7j)(lmanom. Stranka promjena (komunisH) na celu s Ivicom Racanom i koaliclja, ~ ija je celnica bila dr. Savka Dablevic-Kucar. Vee u prvom krugu glasovanja HDZ ie dohio 4296. Slranka promiena 25%. Koalicija 14% i oslali 9%. U drugom krugu glasovanja. 7. svibnja, HDZ postife apsolutnu veCinu ad 193. Sira nka promjena 81 i svi oslali 91 mjesto. Tom prigodom predsjednik Republike Hrvatske nije se birao opeim glasovanjem , nego ga ie birao Sabor. Sabor je 30. svibnja izabrao dr. Fran/u Tudmana za prvog predsjednika dcmokratske drfave Hrvalske. ad srpnja se drlava zove Republika Hrvatska. irna svoj u zaslavu s hrvatsklm grbom. u sl uz,benoj je uporabi hrvatski jezik i latini(3. a Cirilica se upotrebljava u krajcvima u Kojima su 5rbi u veCini. U prosincu se glasovalo a novorn Uslavu. u kojem se, izmedu ostalog. odreduje: povijesni nastavak hrvatske drfave (iskljucuje se NDH). Republika 43

Hrvatska kao jedinstvena zemlja, grb, zastava, pisma. jednaloost gradana. jamcenje prava gradana i druga. U ('Ianku 140. kaze se: "Republika Hrvatska ostaje u sklopu Socijalisticke Federativne Republike lugoslavijc do novog sporazuma jugoslavenskih republika iii dok Sabor Republike

Hrvatske drukci je ne odlui::i.··

3. SOCl iA LlST ICKE RE PUBLI KE SRBliA I (RNA GORA

Srbija i (rna Cora ostal e su zajedno i nakon razlaza S ostalim republikama. Obie republike organizirale su istodobno izbore i u abje su pobijedili socijalisti, od nosno komu nisti. Za to CU ovdje poklon ili vise pozornosti 5rbi)i i njezinu vadi Slobodanu Milmeviiu. Kako bi se valjano pratila kasnija dogadanja u Srbiji. ali i ana u 1990 .• trebama poci ad Memoranduma Srpske akademije nauka

(SAN U) iz 1986. U njemu je bie popis zahtjeva proliv drugih naroda i republika, posebno protiv Albanaca na Kosovu. Vjerni sljedbenik Memoranduma. Milosevit je na Gazimestanu 22 . lipnia 1989., na 600. obljetnicu Kosovske bitke, dao nasi utili ratne pohode na druge nesrpske narode. ljeti, 17. srpnja 1990. osnovana je Socijalisticka partija Srbije (SPS) ito od rani jeg Saveza komunista i Socijalistickog saveza Srbije. Uz SPS organiziralo se jOs nekoliko stranaka, kao sto su: Srpski pokret obnove, na celu 5 J..V,{vm Draskovicem: Radikalna partija 5 W:Jjislavom SeJcljem na ceiu , komu je pop Dupe dodijclio naslov ~cetn i ckog vojvode"; i Demokratska parti ja 5 vodom Dragoljubom Mitunovitem. Sve te tri stf
44

ganiziranje. stranke su ked Madara i M uslimana u Sa ndfaku bile beznacajne. los od l..flka Karadiita. posebno od 191 8 .. Srbi su bili opsjed nuti idejom dOl svi Srbi trebaju Zivjeti u jednoj drZavi. Prijc avnojevske lugoslavije Srbi su imali potpun u vlast u svim krajevima lugoslavije. Poslije 77tovesrnrti Mi!osevic je. krijuCi se jza b i nog jugoslavenskog jed instva. htio obnovili srpsku dominaciju nad ostalim narodima i narodnim manjinama. Na torn putu posebno su mu smetale nacionalne i demokratske teznje slovenskog. hrvatskog i albanskog naroda. ZOOg toga su se ova tri naroda i nasla prva na udaru imperi jalne politike \klike Srbije. Albanei i prije 1990., a Siovenei i Hrvati vee u 199 r . godini.

4. SOCIIALISTICKA REPUBLIKA MAKEDONIIA

Makedonija moze biti zahvalna Tilu i komunistima sto ie postala zasebnom republikom u sklopu avnojevske lugoslavi je i sto je spaSena ugroZavanja cxl svojih susjeda. svojim vodama ltasilu Tupurkovskom. makedonskom predstavniku u Pred sjednlStvu SFRI. 1 Kid Gligorovu. kasnijem preds jedniku Republike, sto je izbjegla sve zamke INA. Srbije i ostalih susjeda dOl ne dode do ratnih stradanja na njezinu teritoriju. U Makedoniji su se odrfali izOOri od 12. studenoga do 9. prosinGI 1990. Nijedna stranka nije dobila apsolutnu veCinu. Zbog toga je doslo do kompromisa medu svim strankama okl sastava Vlade i ostalih ti iela vlasti. Krajcm sijecnja 1991. izabran je Kiro Gligorov za prvog predsjednika demokratske Makedonije.

4S

b) Drustveno-politii'ko stanje SRBiH Tilo i njegov! komunisli, kao i Makedoniju. sivorili su Bosnu i Hercegovinu kao zasebnu republiku U sklopu SFRJ i po Ustavu iz 1974. potpuno ravnopravnu 5 ostalih pet republika. Za njezin rodcndan uzima

sc Prvo zasjedanje Zakonodavnog antiraSistic!orog vijcCa narodnih odbora Bi H (ZAVNOBiH). kaje je odrzano u Mrkonjic- Gradu. nDeu izmedu 26. i 27. studcnoga 1943 . 1 Prvi ZAVNOBiH adrian je neposredno prije Drugog zasjcdanja AVNOJ -a u ]ajeu 29. i 30. st udenoga 1943 . Sjednica je odrfana noeu uz prisulnost 247 dclcgata narodnooslobodilackih odbora (NODa) iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. To je bila vrijeme Iclkih i krvavih borbi. BiD je to pravi gradanski rat medu narodima Bosnc i Hercegovine, u kojem su ios sudjclovale njernacke orufane snage i Ild to ranije (do rujna 1943.) i talijanska vojska. SRBiH je rodena u moru prolivene krvi, po mraku i zimske nod. Za vrijemc svog postojanja, cetrdcsct sedam godina, bila je lamnica svojih gradana, naroCito Hrvata. U kakvom stanju je rooena. u takvorn ralnom sta nju je i neslala.

I. ODNOS! S DRUG!M REPUBLIKAMA Tljekom 1990. jos uVijek je runkcionirao drz.avno-pravni i politicki sustav oa cjelokupnom teritoriju SFRJ , pa I na podrucju SRBiH. Odnosi 5 drugim rcpublikama odriavani su posredno prcko savczni n tijela vlasti bo SIO su PredsjedniStvo, Savezna skupslina i Vlada. i neposrednim kontaktima s predstavnicima pojedinih republika.

I

EncikbJx:dila lugoslavije. u:ksilrcgrafskJ zavod FNRJ. Zagreb. MCMlVl .. str. 6 1.

46

2. ODNOS] S INA

Vee je u nacelima Ustava SFR) receno da je opcenarodna obrana u SFRJ bila jedinslvena, a da su oruzane snage nositelj oruZane borbe na cje!okupnom podrucju Jugoslavije. OruZane snage sastajale su se od JNA i ad TO kao najsireg oblika narodnog otpara. Organiziranje i

opremanje jedinica TO bila je u mjerodavnosti republickog Preds jedn istva. Usklaaivanje organizacije i opremanje vrScno je 5 JNA preko

Republickog sekretarijata i Saveznog sekretarijata za narodnu obranu. INA, zajedno 5 TO, imala je zadatak "stiti!i ustavni i drustveni po-

redak". Obrana uSlavnog poretka podrazumijcvala je odvracanje VJnjskog neprilatelja, a abram drustvenog poretka odnosila se na borbu protiv ullularnjeg neprijatelja. Prestankom hladnoga rata. posebno padom Berlinskog zida i Gorbacevljevim promjenama u SSSR-u. nestao je vanjski neprijatelj. Zasti ta drustvenog poretka. za INA na celu s minislrom obrane Ikljkom Kadijevicem. podrazumijevala je obranu komun istickog sustava i njegovih institucija i povlastica kOje je jOs Tllo ostavio INA u naslijecte. Pod unutarnjim neprijateljem smatralo se svako nacionalno i demokratsko kretanje. bilo pojedinca iii naroda kao cjeline. Nacionalni osjecaji kaa i zelja za demokratizacijom drustva pojavili su se i kod sva tri naroda i grac1ana BiH. slicno bo i u drugim republikama SFRI. Sagledavsi siluaciju. Savezni sekretarijat za narodnu obranu odustaje od opcenarodne abrane i TO padeinjava INA. Oduzima se cjelokupna vojna oprema teritorijalnih jedinica i sprema se u vojna skladisla. kOja su pod nadzorom INA. Ovdje treba spomenuti da su poduzeca . opCine i druge drustveno-politicke organizacije svajim sredstvima financirale cjelokupno opremanje TO. U sklopu Vlade BiH ostavljen je Sekretarijat za narodnu obranu i po opCinama slicni sekretarijali koji su vrsi!i sarno logisliku za potrebe INA. na primjer, voc1enje eVidenci je 0 vojnim obveznicima. slanje poziva za novacenje. u vojne vjezbe i sliena. 47

3. IZBORNI PROPISI Pocctkom 1990. Skupslina SRBiH donijela je Zakon 0 udruzivanju grad ana. kOii je objavljen 2 1. veljace 1990. u Sluzhenom listu SRBil-i. bra) S. strana I I. Stupanjem na snagu avog zakona prestao je vaziti ranifi Zakon 0 drustvenim organizacijama i udruzenjima gr~dana. U ovom je zakollu bila izricito zabranjeno udruzivanje na osnovi nacionalne i vjerskc pripadnosti. Skupsli na SRBiH donijela je 3 I . srpnja 1990. Zakon 0 izhoru cl anova i opozivu (Ianova PredsjedniStva SRBi H ko)i je objavljcn u Sluzbenam listu SRBiH, bra) 2 I od 3 I . srpnja 1990 .. stra na 608. Glede ovog zakona potrcbno je islaknuti sljedece: Predsjednistvo SRBi H sa-

Cinjava sedam clanava. i to: tri Musl imana, dva Srbina i jedan Hrvat. bo i jedan clan iz reda pripadnika drugih naroda i narodnosti. odnasno gradana koji se nisu nacionalna opredijelili iii su se opredijelili po regianalnoj iii drugoj pripadnosti. ( I.move PredsjedniStva biraju gradani neposrednim. opCim i tajnim glasovanjem. Clanovi se Predsjednistva biraju na cetiri godine i mogu biti birani jOs jednom uzastopno. Kandidate za clanove Predsjednistva predlazu gradani i politicke organizacije. Clan Predsjednistva moze biti opozvan ako iz bilo kojih razloga izgubi povjerenje biraca. Opoziv clana Predsjednislva provodi se na naci n i po postupku ulvrdenom za njegov izbor. Postupak se za opoziv clana Predsjednistva pakrece na prijedlag najmanje 100 000 bi raca iii na prijedlog Skupstine SRBiH. Prijedlog se za opoziv dostavlja Republickoj izborno j komisiji ko ja donosi rje.Scnje 0 raspisivanju glasovanja 0 opozivu u roku 15 dana od prijama prijedloga. slo se objavljuje u Sluzbenom Iistu SRBiH. Potaknuti demokratskim i politickim promjenama u Sioveniji i Hrvatskoj, posebno gubitkom izbora u travnju u ove dVije republi ke. komunisticki delegati Skupstine danase 31. srpnja 1990. Zakon 0 udruzivanju gradana. koji jc objavljen u SluZbenam listu SRBiH. braj 21

48

od 3 1. srpnja 1990. Ovim je zakonom ukinula zabrana udruzivanj
4. POLITICKE STRANKE I PROGRAMI

Pred izbore u studenom J 990. u SRBiH bilo je registrirnno preko 40 politickih stranaka. Bavit cemo se ovdje politickim strankama i njihovim programima. koje su dobile na izbornoj hei odredena zastupnicka mjesta i dva. odnosno tri clana Predsjednl!itva.

4.1. Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ) Na osniv
izvanredna Skupslina HDZ Bili u Zagrebu. na kojoj je smijenjcn dr. Davor Perinovic. a za v.d. prcdsjednika postavljen je Sljepan Kljujic. Na osnivackoj Skupstini HDZ-a 18. kolovoza 1990 .. pored ostalih odluka. usvojen je Statut stranke. U Statut su ugradeni samo neki od ciljeva i zadaca koii su naznaceni u Programskoj deklaraciji osnivacke Skupstine. Od ciljeva i zadaea HDZ-a navest cemo ovdje sljedece: osigurati pravo hr vatskog naroda na samoodrec1enje do prava na odcjepl jenje i ozivotvorenje drzavnosti i suverenosti Republ ike BiH. pretvoriU RBiH u demokratsku drZavu, jamCiti i osigu rati osnovna prava i slobode svim njezinim graclanima. zaustaviti iSeljavanje Hrvata iz Bi H. poticati povratak iseljenika u domovinu, uvod iti tliiSno gospodarstvo, ukljuciti BiH u europsku zajednicu i razvijati narodno gospodarstvo na nacelima svih oblika vlasniSlva. Pred same izbore HDZ je. u promidzbene svrhe svo jih ci ljeva i zadaca . objavljivao tckstove u raznim javnim sredstvima komuniciranja. ledan od mnogobrojnih promidibenih tekstova dajemo ovdjc u cjelovitom njegovom sadrzaju. Pred izbore u BiH "Os lobodenje" se obratilo svim kandidatima (28) za sedam clanova PredsjedniStva SRBiH s trl istovjetna pitanja: "I. Kako vidite BiH u lugoslaviji? 2. Ko j] SU, po Vasem misljenju, prioritetni zadad Predsjednistva SRBiH? 3. Osobna poruka biracima. " Autor je odgovorio kako slijedi: ~ I . U sklopu postojeCih granica lugoslavi je. Bosnu i Hercegovinu

vidim kao suverenu driavu kako u gospodarskom. tako i politickom. drustvenom i kulturnom poglcdu. Ovakvu 5uvcrcnost BiH maze osigurati jedino kroz kanfederalni odnos 5 ostalim republikama kaje saCinjavaju danasnju lugoslaviju. 2. Ova su prioritetna zadatka . ito: - u vezi s novonastalom situacijom u l ugoslaviji treba osigurati , 50

zajedno sa Skupstinom BiH, suverenitel i ravnopravni hetman BiH s ostalim republikama unutar lugoslavije: - pokrenuti aklivnosti, opet zajedno sa Skupstinom, na racionalizaciji cjelokupnog zivota u BiH. U sklopu ovoga, posebno mislim na racionalizaci ju organizacije upravnih organa, drustvenih djelatnosti i gospodarstVd. 3. U ovom preostalom vremenu do izbora potrebno je da se sVdki gradanin malo vrati u proslost i sjeti se velikih investicijskih promasaja, nezaposlcnosti, odlaska nasi h grad ana trbuhom za kruhom, polilicki obespravljenih, nezakonito sudenih i ubijenih, zaposljavanih po babi i stricevima, uzurpaciji narodnih dobara, izgradnji vila i dr. ImajuCi sve ovo u vidu, gradani Bi H, nece Yam bil i teSko da r.:.tzaznate programe stranaka kOje Yam nude iskreno dcmokratsko ozraCje zivljenja u buducim vremenima na ovim prostorima, ledna od tih stranaka je ZNA SE, HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAIEDNICA.'" Evo jOs nekoliko citata iz odgovora Stjepana Kljlljica na pitanja novinara.Aleksandra Tijanicp: "Meni nije palo na pamet kako sam ja prvi Hrvat u BiH, .. Meni imponira osoba gospodina TlIdmana. ne sarno kao predsjednika cjelokupnog HDZ-a nego kao izuzetnog drZavnika kOji je pokazao svoju mudrost upravo u ovim teSkim vremenima nastojeCi da demokratskim metodama suzbije eak i -ono sto se naziva terorizmom .. , CinjeniCa je da svi narodi ovdje govore da su ugrozeni, ali je islo taka neusporedivo najjasnije da je nrVdtski narod zaista ugrozcn, poecvSi od prostora na kojem zivi. .. Cije1a zapadna Hercegovina nema nijednc sportske dvorane u koju mozemo uti s pjevacima i umjetnicima ... Mi smo poslije rata najvise iseljeni iz BiH i u tom pogledu, poslije Zidova i Iraca, Hrvati predstavljaju najraseljeniji narod ... U Sarajevu, na Trgu oslobodcnja. postoj i osam bista pisaca. Ceti ri su Srbina, tri Musli mana, I

·Oslobodenje", Sarajevo. IZBORI '90., IZBORNIABC, sir. 4S" siudenog 1990,

5I

a jedan Zidov. Oprostite. bi Ii tu ku lturnu harmoniju narusila jcdna bista, recimoAlltlllla BraIJkaSimfca. NikoJe Sopa ili Tina Ujevica. Odrnah da kazcm. ne zclim optuzi ti bilo koju novinsku kucu zbog nacionalnog sastava tih inslitucija. a on je po hrvatski narod tragica n....'J

4.2. Stranka demokratske akcije (SDA) Osnivacka Skupstina SDA je odda na 26. sVibnja 1990. u Sarajevu. Za predsjednika stran ke ie izabran AIij<1 Izelbesovic. Prvi clanak Prograrnske deklaracije SDA glasi: "Stranka dernokratske akcije je politicki savezgradana Jugoslavije kOji pripadaju muslimanskom kul turnopovijesnom krugu, kao i drugih gradana Jugoslavije kOji prihvacaju program i ciljeve slranke ... ~ Evo nekoliko citata iz odgovora AJije Izelbegoviea na upite novinara AJeksandra Tijanica; "GRADANSKA REPUBUKA III GRADANSKI RAT... Sto se sa mog islarna lice. obradovao bih se mujezinu s EifTclova tomja ... Zato sto is lam, kao misao i filozofija, jest u znaku preporoda. Lj udi kOji pripadaju islamu, pripadaju mu u ci jclosti, jer je islam takva misao da nijedno polje zivota ne ostavlja netaknutim ... Zato sto ie islam za muslimane, Ileeu reCi politicki sistem, ali u svakom slucaj u upula u kom smjeru valia rjesavati politicke probleme ... Ovo je muslimanska stranka, koja jako sli
· Oslobodclljc~,

1990. ' Isto.str. II I. I lsto,str.19.-22 .

52

Sarajevo, Izbori '90., Strankc, programi, ]icnosll, slr. 35., listopad

Vee ie u predizbornoj aktivnasti AI1a Izetbegovic dao do znanja HrV3tima i Srbima da SOA prcdstavlja muslimanske vjernike (izuzev Albanaca) u lugoslaviji. Izetlx:govic zeli gradansku republiku BiH na naceJu ~ j edan gradanin, jedan glas". Slicno je to zelio i 51obodan Milosevicza lugoslaviju. zbog cega je dosao u sukob s oslalim naroclimao pa i s muslimanski m naroclom. lz istih razloga Izetbegovic trazi gradansku rcpubliku. jer Muslimani u njoj Cine relativnu veCinu (ubrzo bi oslvarili i apsolutnu brojeanu nadmoc). los ie jednu opasnost najavio Izetbegovic u svojim prcdizbornim ist upima: kad gavori. pored oSla log. da ce BiH branili Mi S drugim narodima ". Kaka je SOA predstavnik muslimanskih vjcrnika i kao polilicka stranka. kOja manipulira vjcrskim osjeea jima. racuna na podr.sku cjelokupnog islamskog svijeta. sto ee se kasnije i ostvariti. ali 0 tome IlcSto vge u narednim izlaganjima.

4.3. Srpska demokratska stranka (SOS) Evo nckolilv kraCih citata iz Programa ove stran ke: ~SOS u BiH scbe smatra dijelom jugoslavenske Ijcvice i imat ee dva

stalna programa: socijaldemokralSki i narodnjacki. .. SOS Je stranka budenja nacionalne svijcsti srpskog naroda ... SOS cc se zalagati za fedcrativnu lugoslaviju i da ima prirodan i potpun odnos s maticom svoga naroda - Srbijom ... SOS smatra da su teritori jalnom organizacijom razbijenc prirodne srpske cje1ine u BiH i srpski narod doveden u m:povolj,m ekonomsk.l, demografskll politicki palohj .. :' Takoder. donosimo nekoliko citata iz odgovora Radovana Kamdii6I. prcdsjednika SOS-a. na pitanje novinara Aleksandm Tijani&: MUCIMO SRBE OA BUDU SRBI ... Na celo stranke izbacila me reccnica : Srbi. usprkos svi m progonima. pokoljima. pritiscima i siradanjima. jOs uvijek

53

postojite i smijete hili Srhi. .. Mi smo socijaldemokratska stranka, dakle, negdje izmedu Raskoviea i MiloseviCa. Rado cemo vidjeti Raskoviea kako ide ka demokraciji. a rado cemo vidjeti i srpske sOcijaliste kako se udaljavaju od boljsevizma, iduCi ka njoj. Ne treba zaboraviti da su srpski komunisli i poleli kao socijaldemokrati i da 5rbi, po rodenju, nisu urooeni boljSevici. .. Mi smo, prije najave rasno listih specijalnih jedinica u Hrvatskoj i str
vee

Radovanu Karadlitunije odgovarala otvorena koalicija izrnedu HDZa i SDA. kOja se javno iskazivala na promidibenim skupovima, stovise, i u vezivanju hrvatskih i muslimanskih zastava. Zato KaradZlt Salje upozorenja rnuslimanskom narodu da mu ~toboi.eM glavna prijetnja dolazi iz Zagreba. U ciliranom intervjuu kaZe: -Tudman I njegova politika nisu mogU sakriti od Muslimana svaje prave namjere u odnosu na BiH. Takvc namjere kakve gaji drzavna politika prema ovoj republici i prema Muslimanima ne gaje ni neodgovorni pojedinci u 5rbiji." U drugom odgovoru kafe: "Tek sad veClna Muslimana shvaca namjeru Tudmanove vlasti da BiH integrira u Hrvatsku, pa bi u takvoj driavi ' Islo. sir. 27.-30.

54

Srbi veoma loSe prosli. Onda bi na red dosli Muslimani i. na kra ju. demokratski orijentirani Hrvati." Velikosrpska predizborna promidzba imala je uspjeha kod Izetbt!goviGJ. Zalo je on usposlavio ekvidislancu prema Srbima i Hrvatima. Ova ce politika donijeti kasnije kataslrofu muslimanskom narodu. upravo ad ~ miroljubivog" KaraciiiCa, a i hrvatski narad u Bil-I. ovakvom politikom. dofivjet ce svoju lragediju.

4.4 , Savez komunisla Bosne i Hercegovine - Socijalisticka demokralska partija (SKBiH -SOP) Savez komun ista BiH . na (elu s dr. Nijazom Ourakovicem, predsjednikom CK. pridcx:lao je svojoj (stamp slranci i naziv 5ocijalisti~ka demokratska partija. Evo nekoliko sadrfaja iz programa ave stranke. "Za novi smi sao socijalizma i demokracije. Za suverenu 8il-l. Za slobodan zajednicki zivol u BiH . Za nacionatnu slobodu i punu ravnopravnost UBiH. Za demokratsku lugoslaviju. Za trfHnu privredu. Za brzi razvoj privredno nerazvijenih pod ru ~ja i opcina. Za razvijeno seto i bogata seljaka. Za zdravu zivotnu sredinu. Za novi odnos prema znanju i kutturi. Zdravlje za sve. Za aktivnu socijalnu polil iku. za osobnu i obiteljsku sigurnost. Za zdravu i sretnu obitelj .~1 U inlervjuu. slo ga ie dao dr.

njanicu. on kate: *Normalan

Nijaz OUfii'ko~tnovinaru Neksandru

~ovjek

danas moze biti sarno komunist. Posebno nas je razljulila okolnosl da se u Izjavama perjanica iz Saveza reformskih snaga preko noei ukazao antikomunizam . Nekome smela sto je sve puna jugoslavenskih zastava i parlijskih barjaka. -8 Iz ovih odgovora moze se zakl juciti da je DUldkovicljul na dojucerasnje komuniste kOji su preSti u reformske snage Ante Markovica. iako su Ie 1 lsto. stt 115.1 116. ' Isto. str. 9.- 12.

55

snage za /ugoslaviju. ali za demokratsku. dok je SKBiH-SDP za /ugoslaviju. ali onu u kojoj bi vladala " diktalura prolelarijata".

4.5. Savez reformskih snaga lugoslavije Na celu SRSBiH pojavio se raniji komunist profesor dr. Nenad Kecmal1ovii. Ovu stranku osnovao je na razini /ugoslavije lada~nji savezni premijer Ante Markovicnakon provedenih izbora u Sioveniji i Hrvatskoj. Ova stranka hqela je sacuvati lugoslaviju. ali demokratiziranu. u kojoj bi dominirala ekonomija nad poli ti kom. Bosna j Hercegovina je. nakon parlamentarnih izbora . trebala biti ko nfederaln
4.6. Ostale stranke Spomenuti treba sarno neke ostale stranke. jer su sve za jedno dobile 5 od 130 zastupnika u Vijecu gradana. ito: SSO - Demokratski savez BiH s predsjednikom Rasimom Kadicem. Demokratski socijalisticki savez BiH s predsjednikom Mirkom Pcjanovicem, Muslimansko-bosnjacka organizacija s predsjednikom Adi/om ZulfikarpaSicem.

56

III. ORGANIZIRANIE I REZULTATI IZBORA 1990. U SRBiH

I. ORGANIZlRANIE IZBORA

Skupstina SRBi H raspisala je izbore u 1990. svojom Odlukom od 6. kolovoza 1990. a isla je objavljena u Sluzbenom lisl u SRBiH. braj 22/90. Odlukom su odredenc izhorne jedinice, posebno za jzbor zastupnika u Vijeee gradana i Vijeee opCina Skupsline i PredsjedniStvo SRBiH. Citiranom Odlukom Skupstine SRBiH, ZJ izbor zastupnika u Vijece gr
muslimanskog naroda devel. srpskog naroda sedam. hrvatskog naroda sedam i ostalih pel. lzborna jcdinica za clanove PredsjedniStva bila je jcdna. i to svi biraci BiH. a vrijedio je veCinski sustav.

2. REZULTATI IZBORA

2. J . Vijecc gradana U biraCki papis bilo je upisJno 3 0 18 206 glasaca. od (ega je glaso\,<110 2 338 727 iii 77.5096. Rezultali slasovanja VUk;u:uju vellkl odziv glasaea i njihovih z.elja za promjenom zatecenog politickog sust· ava. Oa je to tako. sovori i podalak da ie za SKBiH glasovalo svega 1 1.9096. Komunisl i su losije prosli u BiH nego u Sioveniji i Hrvalskoj. Biraci su se masovno opredijelili za programe nacionalnih stranaka .

HDZ je dobio 15.51%. SDA 30.41% i SDS 25.23% gl,sova ad ukupnog braja glasaea kOji su izasli na biracka mjesta. Pod pretpostavkom da su se glasaCi. SIO Je vrlo vjerojatno. iz pojedinih naroda opredjeljivali za svoje nacionalne stranke. HDZ je dobio relativno najvise 84.3896. SDS 78.7996 i SOA 76.9496 glasova. Po izbornim jedinlcama se to ios bolje vidi u lablici braj I .

58

~

~

Skup~tinc

SR BiH

Izvor: Slufbenllist SR Si H. brol42 od 19. proslnca 1990.

ad 18. sludenog 1990. godine po izbornim jedinicama i strankama

Rezultali Izbora zastupnika u Viiece gradana

TABLICA I.

U Vijeee gradana birano je 130 zastupnika. Na izborima je izabrano 56 zastupnika (3 9.52%) iz reda Muslimana, 45 zastupnika (32,0296) iz reda Srba, 25 zastupnika (18,3896) Iz reda Hrvata i 4 zastupn ika (10,08%) iz reda ostalih. HDZ je dobio 21 zastupnika, dok su SD I~ Savez reformskih snaga 1ostale manjc stranke dobile 4 zastupnika iz reda hrvatskog naroda.

2.2. Vljece opCina U Vijece opCi na biralo se 110 zastupnika , za svaku opCinu po jedan i za Grad Sarajevo jt::U
60

'"

I

3

SDP

REFORMSKIH SNAGA

SAm

Izvor: Sluzbeni list SR BiH, broj 42 od 19. prosinca 1990.

I

2

STRANKE

OSTALE

i izbornim jedinicama od 18. I I. 1990. godine

Nacionalna struktura jzabranih poslanika po strankama

TABLICA 2.

l. POPIS PUCANSTVA I 98 1. Za parlamentarne izhore u studenome 1990. bio je vann papis pueanstva 6iH u 198 I . Nairne. da bi se oSigurala nacionalna zastuplj-

cnost poslanika u Skupslini SRBiH. Ustavnim zakonom utvrden ie za to poseban postupak za provedbu Amandmana lIX. do LXXIX. na Ustav SRBiH. Za razumi jevanje ave odluke potrebno je konzultirati tablicu 3 koja slijedi. TA8L1CA l. NACIONAlNA STRUKTURA PUCANSTVA IZ 1981 . GODINE I STRUKTURA ZASTUPNIKA U SKUPSTINI SRBiH 1990. GODINE Popls ' pubnslva iZ 1981.

Nnod I Musiimaoi Srbi

Uku!:no 2

Ostali

I 629924 I 320 644 78S 136 41 S 304

U kupno:

4114008

Hrvati

Zas tup nlci

•

Vtj . .![ad .

Vii' o~.

Uku!:no

4

S

6

56 4S 2S

4J 40

as

24

49

4 130

3 110

7

3 39.52 32.02 18,38 10,03 100,00

•

7 41.25

99

35,41 20 ,41

2.93 100,00

24{)

[zvor: Sluzbeni list SR Bill brei 42. strana J 262. i 1263.

TABLICA 4 MOGUCI BROI ZASTUPN IKA U SKUPSTI NI SR8iH Narodoost

Muslimani Srbi Hrva ti Ostali

Brol Z351. upnika

Povceanle za

Povecmle za

pre ma sl rukt url 2

+ill - 1S%

+ 111- 1

)

"77

12

44

7

24

4

14

Izvor: Slufbcni list SRBiH, broj 4 2, stroma 12 6 3.

62

4

Raspo n dopldtcnog odstupa nja od-do S

80 64 36 19 -

110 90 52 29

4. IZ60RNA IEDINICA MOSTAR

.

Zbog vaznosti izborne jedinice Mostar za hr vatski narod u BiH

posebno loj posvecujemo pozornost U ovol knjizL 0 toj vafnosti bit ce kasnije neSto vi~e re~eno. Na ovom mjestu dajemo nekoliko statistickih pokazatelja. Ova izborna jedinica obuhvacala je 19 opCina (17 hercegovackih. Tomislav Grad i livno) s ukupnim brojem pueaostva 48 1 8 27, po popisu iz 1981. Od toga broja otpadalo je na Muslimane 22.57%, Srbe ! 8.72%. Hrvate 50,64%. lugoslavene i ostale 1.46%. Od ukupnog broja zastupnika u Skup~tini SRBiH pripalo je HDZu 20 iii 57. 15%. SDA-u 5 ili 14,30%. SDS-u 7 iii 20,00% i ostalim 3 zastupnika iIi 8,55%. Aka se uzme U obzir da je zastupnik SOP-a Hrvat, Roko Markovina. nije LeSko zakljuciti da su Hrvati osvojili 21

zasLupnicko mjesto iii 60% ad ukupnog broja zaslupnika u Skupstini SRBiH. To dalje govori da su HrV3ti u ovoj izbornoj jedinici osvajili za I 1,84% viSe zastupnickih mjesta nego sto su sudjclovali u ukupnam broju pueanstVd . Tezini ovih pokazatelja u pozitivnom smislu pridonosi i podatak da sam izove izborne jedinice izabran za (lana PredsjednistVd SR6iH .

S. OPC INA MOSTAR

5. 1. Priprema izbora Mostar je bio sJediste izborne jedi nice broj 4 za izbor zastupnika u Vijeee gradana Skupstine SRBiH. Ali. nije to bila najva.znije zbog (ega sam se opredijelio da se posebno istaknu rezultati izbora u ovoj opCini. odnosno. gradu Mostaru. Ovaj je grad bia kraz staljeea sjediSte institudja

63

sve lri dorninirajuce vjere u J-Iercegovini (katolicke. pravoslavne i islamske). kulturno i politicko srediste sva tri konstitutivna na roda u BiJ-l (J-Irvata. Muslimana i Srba). Mostar je srediste gospodarstva. zdravslva, obrazovanja i svih moguCih putova u kom ull iciranju svi h Hercegovaca. narocito Hr vata iz Hercegovine. Mostar ima vrlo vazno vOjno-stratesko znacenje, jer. kazu vOjlli znanstvenici. tko vlada Mostarom , vlada cjeJokupnom dolinom Neretve i njezillim slijevnim podrucjem, dakle cijelom Hercegovi llom. Pored toga, Moslar je bio "najcrveniji grad" u avnojevskoj Jugoslaviji i najvece muciliste Hr vata iz Hercegovine, narocito z:a vrijeme komunisticke vladavine, zadnjih 4S god ina. Za izbor odbornika u Skupstinu opei ne Mosta r, osam stranaka prijavilo ie svoje kand idate i bila je jOs lisla nezavisni h kandidata. HDZ BiH imao je svoju listu kojoj je na celu bio dr. Vjekoslav Barisic. Prema izmijenjenom opCinskom Statutu, biralo se u Skupstinu opCine 100 odborni ka. Na osnovi nacionalne zastupl jenosti u ukupnom broju pucanstva odreden je braj odbornika iz pojedine narodnosti . Na medustranackom dogovoru. prije izbora, postignuta je suglasnost da stranka pobjednica dobije mjesta predsjednika apCine. tj. gradonacelnika Mostara. Prema popisu pucanstva iz 1981. nacionalna struktura pueanstva bila je sljedeca: Nadomlno5t

Hrv;lb Mu5lim~i

Srbi rl1!;osl3Yenl Ostali

Ukupno:

Broj pocanstVd 36927 34247 20271 16 sO? 2423 110377

•

33.45 3 1.03 18.36 14.96 2.20 100.00

Izvor: StatistiCki godi~n jal: BiH. 1982. XVl, Sarajevo. studcnog 1982 .. str. 343.

64

Kako je vee navedeno. Skupstina opcine je [ 4. rujna [990. u izmjenama i dopuni Statuta usvojila postotke nacionalnog sudionistva pucanstva prema sljedeeem prikazu: Nadorolnost

Stvarno 33.45

Trebalo

Usvojeno

Cl$taJi

3 J.[3 ! 8.36 14.96 2 .20

34 31 18 IS 2

33 31 18 IS 3

Ukupno:

100.00

100

! 00

Hrva U Muslimani Srbi J Ubo~lave ni

Vidljivo je da je u samom prijedlogu ucinjena pogrcika i da su Hrvati osteeeni za jedno odbornicko mjesto. [Z ove kratke analize moze se zakljucili a slalnoj prisulnosti neprijateljskag raspolozenja prema jednam - hrvatskom naradu, kojeg se u svakoj prilici nastojalo zakinuti.

5.2. Rezu ltati glasavanja Na prvaj sjednici Skupstine apCine Mostar, adrianoj 18. prosinca 1990., OpCi nska izborna komisija podnijela je Izvjestaj a provedenim izborima na podrucju opCine MostaL U biracki popis bila je upisano 9 1 835 biraea, a na izbare je izaslo 71 9 [0 iii 78,30%. NevazeCih listiea bilo je 21 r 6, tako da je utvrden ukupan braj od 69 794 vazeCih listiea. Pajedine liste dabile su sljedeei broj glasova: Slranka

Hrva tska demokrotska zaJedn tca Slfanka demokratske akcqe srpsk
Nezavism lisla SSO - OS. Zekri OSS

Brai .23$OV3 20803 13 209 10 WI II 124 8366 315 2 ! 902

637 69794

Brolodbornlka 30 19 IS 16

12 4 3

100

65

GlaS3~i

iz reda Hrvata i Srba dali su, uglavnom, JX>vjerenje svojim nacionalnlm slrankama. To nije bio slulaj s glasacima lz reda Muslimana.

6. REZULTATI IZ60RA ZA CLANOVE PREDS'EDN I ~TVA IzOOri za clanove Predsjednistva od rfani su 18. studenoga 1990.,

dakle. Isiadobno kad I za Skuplilnu SRBiH i opeinska vileea. Celnillvo stranaka HDZ a i SDA bilo Ie dogovorilo da simpatizeri ovih slranaka glasuju za kandidale obij u stranaka i da se takva uputa Izda stranackom llanstvu na terenu. HDZ se pridriavao dogovora, dok je stranka SDA odustala od njega neposredno pred same izhore. Zbog toga se dogodilo da, u Izbornlm jedinicama s velikom vecinom glasaca Iz reda Hrvata i malim brojem iz reda Muslimana, Fikret AMici AliJa !zetbcgol4cdobiju vise glasova nego 5tjepan Kljujlcl Fmnjo Bards. Glasa~i iz reda Hrvata 4

glasovall su za ledne I druge kandidale. a ~I.saci iz red. Musliman. glasovall 5U sarno za kandidate SDA i za kandidate iz Teda Hrvata druglh stranaka (/1.0 Koms!" Martin Ri/gul Zor.m Perkovlc. Franjo Bofkovlcl 7i1d~/ Mat~ljari) . Na sJednici Predsjednistva HDZ BiH, koja je oddana u proslncu 1990. u Sarajevu, donesena Je odluka da se analiziraju rezultati prvih vlsestrana~kih izbora u 80snl i Hercegovini u svlm izOOrnlm Jedlnicama. Za prikuplJanJe podataka i Izradu analiza na nizim razinama izradeni su odgovaralucl obrasci I upute kaJe su dostavljene svlm opClnskim odborima HDZ a. Net~ Ie u Talnlstvu stranke onemoguclo trazenu anallzu. NlJedan opcinski odbor nije udovoljio traZenom zahtjevu. 4

U opee blralke pop~e uplsano Ie 3 033 92 1 biral. l lo lel'ribliblo lednako blralklm poplsu za V1leee gradana ad 3 018206. Ukupno Ie glasovalo 2 339 958 blrala. 110 Ie. lakader. sklro lednako blralkom popisu za Vijece gradana od 2 338 727 blrala. Razlika je minimalna,

66

samo (+) 1231 bi rac vise u korist birackog popisa za clanove Predsjednistva. U Predsjednistvo SRBiH izabrano je sedam ("Ianova. I to iz reda Muslimana i slranke SDA - Akrel Abdic i Alij3 Izelbegovic. iz reda Srba i stranke 50S-a - Biljana PlavSic i Nikola Koljevic. iz reda Hrvata i stranke HDZ-a - Stjepan Kljujici Franjo Roras, IZ reda lugoslavena i ostalih i slranke SDA - Eiup Ganic. NajveCi broj glasova (I 045539) dobio je Akrel Alxfic ili 44,7% ad ukupnog broja biraca. Ovako veliki broj glasaca dobio jc Fikret

Abdicjer je dobio mnogo veei broj glasova iz reda muslimanskog naroda nego Ali/a Izetbegovici uglavnom sve glasove hrvatskog naroda bo i bndidatl stranke HOZ-a. Alijalzetbegovic dobio je 879 266 glasova i to aka 400 000 glasova hrvatskih biraca koji su glasovali i za bndidate HOZ-a. Ovi pokazatelji upucuju na dva zakljucb. Prvi se zakljucak namece: da nije bila glasova iz reda Hrvata i iz stranke HDZ-a. Alija Izelbegovicse ne bi na~o u Predsjednistvu SRBiH. U Predsjednislvo bi uSao Nif.ilZ Durakovi{, koji je dobio 558 263 glasova, a bio je kandidat iz reda muslimanskog naroda. Drugi zakljueak: kandidali HOZ-a Sljepan Kljujic i Fromja Baras, da SOA nije odustala od koalicije s HDZ-om neposredno pred izbore. dobili bi priblizno isti broj glasova kao i Fikre!

Abdit.

67

68

IV KONSTITUIRANJE I DJELOVANJE NOVE VLASTI

a) Konstituiranje nove vlasH

I. SKUPSTINA REPUBLIKE BiH U usposlavi nove vlasti najpri je se prislo konstituiranju Skupstine

R8iH. Potvrda mandata zastupnika aba skupstinska doma izvrsena je 20. prosinca 1990. $ukab medu zastupnicima" nastao je istog dana

aka polaganja zakletve za cuvanje Ustava i ustavnog poretka. Poloziti zakletvu prema ustavnom tekstu. znacilo je zakleti se da ce se cuvati komunisticki sustav i sve njegove ustavne institucije. U klubovima

zastupnib nekoliko je sati raspravljano a tekstu zakletve. Kasno uvecer nadeno je "solamonsko rjesenje" i zakletva je polozena. Sutradan SU

konstitu ir.ma najvaznija tijela Skupstine. Za predsjednika je izahran MomCilo Krajifnik. Srbin iz Sarajeva, a za dopredsjednika Marionl Lil/bic, Hrvat iz Sirokog Brijega. Za predsjednika Vijeca grac1ana izabran je Abdulah Konjicij3, Musliman, a za dopredsjednika R4dos!3V Dodfg, Hrvat iz Ljubuskog. Kod izbora generalnog tajnika Skupstine nastale su nesuglasice izmedu zastupnika SDS-a i SDA. U medustranackom dogovoru ovo je mjesto pripal0 strand SDA. To nije bilo sporno. Spor je nastao kad je Avdo Campara, Musliman, predlozen za generalnog tajnika. Stranka SDS-a suprotstavila se ovakvom kadrovskom rjeSenju jer je Avdo

69

ETNICKA KARTA BiH (1991.)

"-.

I

t:

r

---tLn _ ••. '

_11

Ii1JirI1jJj ._ 'tot',_

131 ---if) _

I I I

05TMJ • • _

I

=_

--

iP:MJ - ,-

~="_ 41'_

ij - .....- -

Herceg-Bosna ili "'"' Mostar, Z IRAL, 1996.

70

Campaf3. kaa republicki javni tuzitelj. bia na strani Hamdije Pozderca i Akreta Abdiia u aferi Agrokomerc iz Velike Kladuse krajem osamdesetih godina. Ova dana su trajale rasprave aka avog pilanja. Na kraju je. ipak, postavljen Avdo Campara na mjesto generalnog tajnika, zahvaljujud glasavima zastupnika HDZ-a. SDA i drug!m manjim strankama. Ovo je prva. ali ne i zadnja. nesuglasica izmedu zastupnika SOS-a, s jedne strane. i zastupnika SDA. HOZ-a i drugih stranaka. s druge strane. Nesuglasice su trajale izmedu ave dvije skupine zastupnika sve do pocetka travnja 1992 .. kad su zastupnici SOS-a napuslili Skupsli nu RBiH i osnovali svoju Skupslinu Republike Srpske na Palama kod Sarajeva.

2. PREDSIEDNI~TVO RBiH

Clanovi PredsjednBtva polo~ili su 20. prosinca 1990. zakletvu pred zastupnicima RBiH. prema tekstu po kojemu su je polozili i zastupnici Skupstine. Sutradan. 2 I. prosinca izvrseno je konstitu iranje Predsjednistva. Za predsjednika PredsjedniStva jednoglasno je izabran Alija Izelbegovic na jednogodisnji mandat. kaka je to bila predvideno Poslovnikam PredsjedniStva. s mogucno~u da se mandat produzi na dvije godine. Predsjednik PredsjedniStva ie primus inter pares jer je Predsjednistvo bila po Ustavu kolektivno tijdo. odlucivalo ie na sjednicama i kolektivno je odgovarala za svoj rad. Predsjednistvo je. u pravilu, adlucivalo na asnavi miSljenja iii prijedlaga svojih radnih tiiela. U sklopu PredsjedniStva postojala su dva savjeta: Savjet za opcenarodnu obranu i Savjet za zastitu ustavnog poretka. Predsjednik prvog Savjeta bio je Alija Izelbcgovic. po funkciji predsjednik Predsjednistva. a predsjednik drugog Savjeta bila je Biljana Plavsic. Predsjednistvo je imalo ceUri kamisije: Komisiju za 71

organizacijsko-kadrovska pitanja. ko ju je vodio Ejup Canie: Komisiju za adlikovanja. koju je vaclia SljepalJ Kljuit; Komisiju za pamilavanja koju je vodia Franjo Boras i Komisi ju za prcdstavke i prijedloge. koju je vodio Nikola Koljevic. Fikret Abdic ostao ie direktorom Agroklmerca u vt:likoj Kladusi. pa je. uz autora. bio zaduzen sarno za globalna gospodarska pitanja BiH.

b) Djelovanje nove vlasli do travnja 1992. I. PREDSIEDNISTVO RBIH

U predizbornoj promidZbi sve tri nacionalne stranke najavljivale su temel jilu Cistku rukovodeeih komunistickin kadrova u svim podrucjima drustvenogzivola RBiH. Medutim, to se nije ostvarilo. U Predsjednistvu je izvrsena samo zam jena starin novoizabranim clanovima. Od 16 savjetnika sarno je jcdan bia Hrva l, Mile AkmadZit, kojl je ubrzo postao generalnim tajnikom Predsjednistva. a polovinom J 992. i predsjedniklm V1ade. Savjetnici kao i nize osoblje po svom poloZaju. sve do vozaca i porlira birani su po naciona[noj pripadnostL Na jednoj ad prvih sjednica predlozio sam ostalim clanovima da se danese zakljucak Predsjednistva kajim bi se smijenili rukovadeCi kadrovi na svim razinama u RepuhlicL a kOje je postavio Centralni komitet saveza komunista BiH. Ovaj prijedlog nije dobia fXXIrsku ostalih (Ianova. pa ni Sljepana Klju;ea, kaji je tada bio predsjednik HDZ BiH . Bilo ie to mOje prvo razocarenje i spoznaja da mi. izabranici naroda. necemo donijeti srecu i zadovoljstvo kaj u smo mu u stranackim programirna 72

Slika l iailOYa fl(ed5jednIStva R BiH

73

obeeavali . Shvatio sam da mi jesmo osvojili vlast, ali je nismo i necemo ie nikad preuzeti. Savez komunista lugoslavije imao je svoje kadrove na svim vainijim mjestima, posebice u upravi, gospodarstvu, policiji, INA. bankama, vanjskim poslovima itd. Terilorijalnoj obrani Republile oduzeto ie orufje. zbog eega Predsjednislvo nije moglo izvr.savali svoiu os novn u funkciju, obranu Repub like od vanjskog i unutarnjeg neprijatelja. Na svakoj sjednici i kod svakog pitanja, kaje je bilo predmet rasprave. bili su podvoieni clanovi 50S-a od ~Ianova SOA i HOZ-a. Izmjene i dopune Poslovnika raspravljane su vise od osam mje.seci. zahvaljujuci destrukciii Biljane PJavfiti NikoJe Koljeviea. Ovo dvoje elanova tjerali su ostale clanove PredsjedniStva da se bave sam i sohom kako se ne bi primijetile prave namjere srpske imperijalne politike. Srpski predslavnici, kaka u Predsjednislvu, taka i u \!ladi i u Skupstini, imali su iste zadalke i ciljeve - razbiti koaliciju izmed u HDZ-a i SDA i pripremiti Bosnu i Hercegovinu kao 13k plijen INA i srpski m paravojnim jedinicama. U tome su u velikaj mjeri uspijevali s obzirom na inertnost i pasivan odnos Alije Izetbegoviea i Sljepana Kljujita prema takvoj lukavoj srpskoj politici. Prvo iskusenje za cia nove Predsjed niStva doslo je 6. svibnja 1991. lz Pologa. malog mjesta kod Mostara. na putu prema Sirokom Brijegu. Goloruki hrvatski narod ad Sirokag Brijega stao je pred tenkovsku brigadu (oka 40 tenkova i os1alu pratecu tehniku i opremu) koia se kretala iz Mostara prema Kupresu na "vojne vjeZbe". Sutradan smo dobili izvjeSce da su i u Mostaru. na Balinovcu i Smrcenjacima. postavljene prepreke kako se tenkevska brigada ne bi mogla vratiti u vojarnu u Mostar. Predsjednistvo je donijelo odluku da Alija Izetbegovlcl Sljepan Kljujic. kao clan i predsjednik HDZBi H. otputuju u Polog i da tu ri jese nastalu situaciju. Pred odlazak lz Sarajeva general VeljlD Kadijevic. sekretar Saveznog sekretarijata za narodnu obranu. telefonom je Aliji Izetbegovicu savjetovao. nekoli ko puta. da ne ide u Polog, govored

74

mu da to nije njegov narod. Alija Izelbecov;cje otiSao u Polog. kasnije u Sirokl Brijeg I hrvalSki narod ga je poslu5ao, propustio je tenkovsku kolonu i j05 jednom. ali zadnji put. povjerovao njegovim rijecima .

2. STVARANIE SRPSKIH AUTONOMNIH OBlASTI (SAOI Vee je reeeno kaka su 8iyana PlaySici Nikola KiJljevfc uspjeli pasivizirati ostale ,Ianove Predsjedngtva na donosenju bilo kakvih djelotvornih odluka u korist oeuvanja cjelovitosti Bosne i Hercegovine. SHena su radili zastupnici SDS-a u Skupstin i i njihovl minist ri u V1adi RBiH. U Skupstini se znala utvrdivati dnevni red po dva dana, pa !
3. HRVATSKA ZAIEDNICA HERCEG -BOSNA

3. I. Prethodni dogadaji izvan RBiH Na Hrvatsku je otpoeela olvorena agresija INA uz pomoc srpskih M paravojnih jedinica. MSrpska krajina proglasiJa je u veljaei 199 1. odvajanje od Republike Hrvatske. Krajem ozujka isle godine doslo je do 7S

otvorenog sukoba na Plitvicama izmedu hrvatske policije i INA. Krajem travnja INA ie okupirala i razorila hrvatsko sclo Kijevo. U Borovorn Selu 2. svibnja izvr.sen je pokolj hrvatskih policajaca. lijekom srpnia brojni su napadi srpskih paravojnih jedinica. uz pomoe INA, na hrvatske gradove i sela. Pocetkom kolovoza izvrsen je straviean pokolj 80 Hrvata u Dalju. mjestu u hrvatskom Padunavlju. Sredinom kolovoza poCinju vojne operacije INA na zapadnu Siavoniju. 26. kolovoza INA otpoCinje napad na Vukovar. 17. studenoga 1991 .. uz stravican pokolj ranjenika i civilnog pueanslva. Vukovar je okupiran. Sredinom listopada 1991. pod opsadom je grad Oubrovnik i njegova okolica. Republika Siovenija j Republika Hrvatska 26. lipnJa 1991. proglaSavaju neovisnosl ad SFRI. da bi, sutradan, INA izvrsila na Sioveniju vojnu agresiju. Sredinom svibnja prestao ie Borislavu /ovtropredsjedniCki mandat. a Slipi Mesicu ne uspijeva postati prcdsjednik Predsjedni~tV3 SFRJ. To mu ie uspjelo tek 7. srpnja 199 1.

3.2. Prelhodni dogadaji unutar BiH Srpska demokratska stranka vee je do kraja Iistopada 1991. orga nizirala Srpske autonomne oblasti i, uz pomo( INA. naoruiala srpski narod u Basni i Hercegovini. 00 kra ja rujna 199 I . iz Srbije i erne Gore pre~ lo je granicu BiH preko sto tisuCa vo jnika INA i srpskocrnogorskih paravojnih jedinica sa suvremenom vojnom opremom I naoruZanjem. Oka polovice od tog broja preSto je u ~srpske krajine" Republike Hrvatske. a druga se polovica razm jestila po stratdkim mjestima Basne i Hercegovine. Od te druge polovice sUglo je 18. rujna 1991. aka 20 000 vo jnika u Mostar i njegovu okolicu. Krajem rujna pale su prve zrtve iz hrvatskog naroda u sel u Ravno. na jugoistoku Hercegovine. 76

Sve ove dogadaje koje smo gore naveli mirno je promatralo Predsjednislvo Bosne i I-Iereegovine. PredsjedavajuCi Predsjednislva bio je Ali/a Izeibecovii, a istodobno je bio tada i predsjednik Stranb: demokratske akcije. Ne sarno da je to SIO ie se dogadalo u Republici Hrvatskoj i u hrvalskim mjestima Bosne i Herccgovine bez uzbuClenja promalrao nego je izjavljivao da "to nije nas rat mislio je na rat izmedu Hrvala i Srba. Pored toga, Alija IzelbeC0viislao je Harisa SJ1ajdZiea, ministra vanjskih poslova u Vladi Republike Bosne i Hercegovine, kad glavnih svjetskih cimbenika s molbom da Sf ne prizna neavisnast Hrvatske dok se isla ne ucini s Bosnom i Hercegovinam, H

,

Deselak dana prije pada Vukovara u agresorove ruke nasli sma se Biljana PlavSii, Ejup Game i ja u Saveznom sekrelarijatu za narodnu obranu u Beogradu. Povod nasem boravku u Beogradu bia je zakljueak Predsjednistva RBiI-! . koji je glasio otprilike ovako: MSve oruiane vojne snage INA. koje se JDS nalaze na teritoriju Bosne i Hercegovine, da se vrate u Srbiju i Cmu Garu istim putem kojim su dosli. a da se ubuduce, bez prethodne suglasnosti PredsjedniStva RBiH. ne prelazi njezina graniea." Nije nas primio tkljko Kadijevii, vee njega. . zamjenik admiral Slane Brovel. Biljana PLavfic je prva upoznala admirala Brovela 0 svrsi ncUeg dolaska. ali ne prema zakljucku PredsjedniStva RBiH . Cna je pohvalila i pozdravila odluke Vrhovne komande INA 0 slanju oruZanih snaga u Republiku Hrvatsku I Bosnu i Hercegovinu. Ejup Ganic je Irazio od admirala Brovela da se ubuduce tra!! odobrenje ad Predsjednistva RBiH za prelazak vojnih snaga preko bosanskohercegovacle graniee. a ova sta je do sada uradeno neka ostane kako je ucinjeno. la sam, naravno, prenio admiralu Broveludoslavno zakljucak PredsjedniStva Bosne i Hercegovine. Daljnji razgovor sveo se na monolog admirala Brovelao svrsishodnosti postajanja INA. njezinu sveopCem narodnom karakleru i da ona pod jednako stili sve narode u Jugoslaviji. INA je u Basni i Hercegovini zata da razdvaja i ~titi svaki narod u

77

eventualnim medusobnim sukobima Srba. Muslimana i Hrvata. Nakon povratka u Sarajevo lrazio sam da Predsjednislvo razmatra rezultate na5eg boravka u Beogradu. Moj prJjedlog nije nikad uvrsten u dnevni red sjednice PredsjedniStva zalwal jujuci A/iji /zetiJecovitu, kOJi je predsjedavao sjednicama PredsjedniStva RBiH .

3.3. Uspostava Hrvatske zajednice Herceg Bosna Hrvatski narod u 60sni i Hercegovini. suocen sa sve vecom opasnoscu od agresije na Bosnu i Hercegovinu. utemeljio je 18. studenoga 199 1. u Moslaru Hrvatsku za jednicll Herceg Bosnu ~ kao politieku , kulturnu. gospodarstvenu i pod rucnu cjelinu." 9 U Odlucl je navedeno i podrucje bjednice sa sjedistem u Mostaru . U elanku 7. Odluke je reeeno: ~Vrhovn u vlast Hrvatske zajednJce Herceg Bosne (HZHB) Cine: Predsjednik Hrvatske zajednJce Herceg Bosne.

rredsjedniltvo HZHB-e. koie ie sa51,vlieno od predst,vnika hrvatskog naroda U opcinskoj vlasti. prvi po funkciji iii predsjednici opCinskog Hrvatskog vijeea obrane (HVO). Predsjedni51vo je zakonodavno tijdo HZ H8 -e. Predsjednik HZ HB -e je mr: Mate Bob,7n. ~ Predsjednistvo je imalo 3 I zastupnlka. tj . po jednog zastupnika iz svake hrvatske opCine iii dijela 5 hrvatskom veclnom.

4 . REFERENDUM 0 NEZAVISNOSTI

Siovenija I Hrvatska stekle su svoju nezavisnost. Njihovo je medunarodno priznanje odgodeno do [5 . sijecnia. kada su ih priznale mnoge drZave cJanice Europske zajednice. Kako su ove eMje drZave ' Hcrug-Bosna iii. ZIRAl. Mostar. 1996 .. sir. 258.-260.

78

izasle iz sastava SFRI. Republici Bosni i Hercegovini nije viSe bilo tamo mjesta. Na prijedlog Predsjednistva RBiH Skupstina je donijela 15. listopada 1991. Deklaraciju 0 suverenitetu. Srpski su se zastupnici (50S-a) kao i clanovi Predsjednistva Bosne i Hercegovine usprotivili Oeklaraciji i napustili su sjednicu. Na istom zasjedanju Skupstine zatrazeno je medunarodno priznanje RBiH, posebno od drz.aYa Europske zajednice. Medutim, Badinterova komisija nije dala pozitivno misljenje 0 zahtjevu Predsjednistva RBiH. Kao protumjeru 50S je u sijelnju 1992. svoje Srpske autonomne oblasti preimenovao u saveznu republiku pod nazivam Republika Srpska sa sjed istem u Srpskom Sarajevu. Medunarodna zajednica je uvjetovala priznanje suverenasti Bosne i Hereegovine s prethodnim odrZavanjem referenduma. UdovaljavajuCi tome zahtjevu. V1ada RBiH organizirala je referendum 29. veljace i I . ozujka 1992. Ovije trecine ukupnog braja pucanstva podrz.alo je nezavisnost Bosne i Hercegovine. Srpsko je pueanstvo bojkotiralo izbore i nije irulo na referendum. Srpska demokratska stranka, s Karadhcem na celu, prijeti ratom ukoliko BiH bude medunarodno priznata. Neki pokazatelji ukazuju da su Hrvati izasli na referendum u relativno vdem broju ad muslimanskog naroda. Izlaskom na referendum ios je jednom dokazana vjemost hrvatskog naroda cjelovitostl BiH. takvoj BiH u kojoj ce Hrvati bili ravnopravni s .ostala druia dva naroda.

S. POCECI RATA U BOSNI I HERCEGOVINI

TeSka se je opredijeliti za lobn datum pocetka rata u B05ni i Hereegovini. Ff'3 Ante Marie We: "Stanje na Pologu ne smiruje se. Na barikadi je prek,o deset tisuCa Ijudi. .. U ov~m trenutku Polog i Siroki Brijeg nadlijecu u brisucem letu boj ni zrakoplovi. .. Pitao sam se poeinje Ii ovako rat? Stvarno je poceo na Pologu. Tko je rnislio drukclJe, nlkad 79

mu nije ni zapocco. "IO! prijc PoJoga odlazila je hr vatska mladost iz svih krajeva Bosne i Hercegovine u policiju Republike HrvaLske da bi branili V\Jkovar, Pakrac, Skabrnju. Dubrovnik i druge hrvaLske krajeve jer su i la mjesta njihova domovina. Dolaskom rezenrista INA krajcm rujna 1991. u Mostaru se vodi neobjavljeni rat izmedu pripadnika HVO -a i agresorskih snaga. U svezi s pocetkom rata u 80sni i Hcrcegovinj ladr
80

6. VOflENIE VANISKI H rOSlOVA Vodenje vanjskih poslova bila je u mjerodavnosti PredsjedniStva i Ministarstva vanjskih poslova V1ade RBiH, na celu kojeg je bio Haris Silajdiic. On je bio st31no izvan Bosne i Hercegovine i nikad niie podnasia izvjdce V1adi i njezinu predsjedniku Juri Pelivanu kao ni Predsjednislvu 0 pulovanjima i rezultatima posjeta raznim zemljama sVijeta. Alija Izetbegovieje primao U posjet veleposlanike raznih drz.aV
PredsjedniStva. PoccvSi od listopada 1991. pa do ozujka 1992. nekoliJ.v je puta dolazila delegacija Saveznog sekretarijata za narodnu obranu na (elu s generalom Ikljkom Kadij~vi{em. Na prva dva sastanka vodili su se razgovori oko odaziva regruta ulNA i gospodarskim odnosima izmedu civilnog i vojnog sektora. Na zadnja dva iii tri sastanka razgovori su se odnosili na odnose izmedu civilne policije Ministarstva unutatnjih poslova RBiH i vojne policije i drugih vojnih postrojba INA u raznim krajevima Bosne i Hercegovine. Pored toga. na tim sastancima su clanovi Predsjednistva iz reda Hrvata i Muslimana prigovarali nepovoljnoj strukturi kadrova iz ova dva naroda ulNA. poCMi ad bataljuna do vrhovnog zapovjednistva. Iie//ko Kadij~vi{ je uvijek isticao da je to sluCajno i da su nekad srpski kadrovi bili u manjini. Poslije svakogsastanka Afij3lz~tlx:govicje pozivao l4:ljka Kadij~viC3 u svoj kabinet. dok smo mi ostali C:lanovi ostajali s ostalim generalima u dvorani gdje su se vodili sluzbeni razgovori. Sve do njegovog uhicenja 2. svibnja 1992. na aerodromu Butmir kad Sarajeva. nakan pGvratka iz inozemstva. Izetbegovic je vjerovao da INA nece nikad napasti Bosnu i Hercegovinu. pa je moguce da je. na njihovim zasebnim sastancima. bilo i 0 tome govora. 81

Na !zetbegoviceve stavove prema INA mnogo ie utiecao njegov sastanak na Ohridskom jezeru 5 Kadijevicem i AdZicem. Evo sto 0 tome sastanku kaze Adi! ZulfikarpaSic: "$astanak je aranzlrao njegov ministar unutarnjih poslovaAlija Delimuslafic. Tu su oni njemu oCigledno dali neka obeeanja. Sastanku je prisustvovao i VasilJevic, sef obavjestajne sluzbe. la nisam u posjedu tog. prato kola. neki h zabiljebka stag sastanka. izuzev !ito sam razgovarao s Delimustaficem. kOjl je to organizirao. On mi je 0 tome govorio i otprilike rebo da su oni smatrali da je Alija na njihovoj strani. CinjeniCu da je Alija dosaa njima na razgovor protumacili su njegovim strahom od INA. ani su vidjeli da on respektira INA i to su iskoristili da izvr.se pritisa k na njega. Rekli su mu da on mora slijediti politiku Milosevila. kOji zeli spasiti lugoslaviju. Vrlo brzo nakon toga dosao je niegov prjjedlag da se stvori lugoslavija. odnosno sacuva u obl iku konfcdcracije kombi nirane 5 federacijom. Prijedlog ie bio da Hrvatska bude konfederativna i slobodna. a Bosna i Hercegovina sarno federativna s (mom Gorom i Srbijom. Dao ie sluzbenu izjavu 0 tome. Ta iziava je bila kao bomba za koju bosanski narod nije bio pri premtjen. Govorilo se 0 tome da Armija nije protiv nas. da ie Armija za nas. da ce nas braniti. da ie sve u redu. i najedanput se predlaie da Bosna· postane. maze se reCi, jedan veliki dio srpske tvorevine koja ce se stvoriti od erne Gore. Bosne i Srbije. U taj kombinaciji nije bilo predvideno da Bosna bude samostalna drfava, ne kao suverena zemlja, nego jednostavno kao neka vrsta autonomne oblasti." (Oslobodenje, 3. VIII. 200 I. , 22. s'rana, FELITON) .

82

7. SASTANAK TUBMAN - KOLIEVlC - BORAS

7. 1. Razgovori u Zagrebu Na poticaj dr. Nikole Koljevi6 odrhn je 8. sijecnja 1992 . sastanak u Zagrebu izmedu predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tudmana sa suradnicima i clanova Predsjednistva Republike BiH. dr. Nikole Koljcvica i mr. Franje Borasa. Sastanak je vodio fosip Mano/ic a s hrvalske stranc i05 su bili prisu tni Ml'lan Ramljak, Go/ka SUbk i prof Zvonko Lerolie. Prcdsjcdnik dr. Franjo Tudman je povremeno dolazio na sastanak i sudjelO\l(lo u razgovorima. Razgovori su trajali od I S. 00 do 19.30 sati. Nakon za jednicke vecere KoIjeviC i ja vralili sma se zrakoplovom u Sar
83

bivse lugoslavije. Da ne bi zivjeli "jedni na glavi drugima" bila bi potrebno utemeljiti "tripartitnu zajednieu u BtH s posebnim i zajednickim institueijama, !
Koljevic ie dosao u Zagreb bez pripremljenih skiea. b rata i bilo kakvi h ustavnih rjesenja unutarnjeg uredenja BiH. Zbog toga ie zakljuceno da se, po povratku u Sarajevo, osnuje jedna strucna komisija kOja ce razraditi temeljna rjesen ja 0 kojima je bilo govora na ovom sastanku. Do razrade predlozenih rjesenja, dogovoren je embargo na izvjeUe javnosti 0 ovom sastanku. Z najuci koliki uljeeaj Ima SDS u BiH na INA, predlozia sam da Koljevic. zajedno sa svojim bliZim suradnicima, utjece na Armi ju kako bi se povukla iz zapadnih dijelova Mostara, il. svih krajeva zapadno od rijeke Neretve, bosanske Posavine i drugih hrvatskih kra jeva u BiH. Predsjednik je Tudman dodao i da presta nu napadi na Republiku Hrvatsku s podrucja Bosne i Hercegovine kako bi se postivalo primirje i traiilo politicko rjclenje·na prostorima bivSe l ugoslavije. Koljewi je prihvatio ovaj pri jedlog i obecao da ce upotrijebiti say svoj osobni utjecaj kaka bi privolio INA na civilizirano ponasanje i povlacen je iz svih hrvatskih krajeva, kaka je to predlozeno na ovom sastanku.

84

7.2. Dogadaji nakon Zagreba Sutradan navecer. po povratku u Sarajevo. na l0ijevicevuzamolbu. naSli smo se kod Radovana Karadliea u njegovu uredu. koji se nalazlo u hotelu Holiday.lnn u Sarajevu. Tom prlgodom je Koijevic upoznao Karadlicao rezul tatima razgovora u Zagrebu i nije propustio istaknuti prijateljski prijam kojl mu je ukazan u Zagrebu. Na kraju razgovora Karadlic nas ie obavijestio da on sutra putuje u Beograd i da ce 0 svemu upoznati Slobodana Milosevica. Protekla su svega dva dana od sastanka u Holiday·lnnu. kad mi je Koljevic rekao da se Slobodan Milofevii ne slaze 5 konceptom unutarnjeg i vanjskog rjeSenja BiH. 0 kojem je bilo govora u Zagrebu. lpak. dogovorili smo se da jedna zajedniCka komisija otpocne raditi na pripremanju koncepta. Uime hrvatskog naroda imenovan je prof dr. Miijenko Brkii, tadaSnji vrsitelj duznosti predsjednika HOZ·a BiH, i prof dr. A1eksa Buha uime srpskog naroda. Rad na ovom prijedlogu prekinut je ubrzo. jer su sva trl naroda u BiH otpocela razgovore 0 prljedlogu EZ·a pod nazivom "CutllieiroY plan" .

Koljevic je pokuSavao izvrsiti obeeanje. kOje je dao u Zagrebu, da udobrovolji INA da se povuce iz cisto hrvatsklh krajeva u BIH. Glede toga, odlazio je u Mostar i Bosanski Brod s /erh:Jm Ookom. minlstrom obrane u Vladi RBiH. Nisam ga slijedio U ovom pokuSaju, jer ie ovo bio posao ministra obrane i. kako sam bio ranije upoznat a nesuglasnasti Slobodana Mllosevtca, smatrao sam da je nerealno raditi bila 5to na ovom rjeSenju.

,

8S

8. CUTILLEIROV PLAN

0<1 hi pomirila razliCita stajalista 0 driavno-pravnom uredenju Basne i Hercegovine, Europska za jedni ca je organ izirala u veljaCi 1992. u

Lisabonu sastanak izmedu delegacije sva tri naroda. Prije odlaska na

sastanak Srbi su lrazili lri drZave, Muslimani unitarnu Bosnu i Hercegovinu. a HrVdti tri konstitutivne jedinice u federalnoj BiH. Europska zajednica je imala priprcmljen prijedlog kop je nazvan Cutilleirov plan, po vodi europske pregovaracke delegacije. portugalskom veleposlaniku Cu/I/leirou. Plan se sastojao ad scst nacela i zemljovidom. U nacel u Neovisnost govori se 0 drzJvj Basni i Hercegovini sastavljenoj ad tri jedinice kaje bi se temelple na nacionalnoj osnovi, s tim sto bi se kod ustrojavanja jedinica vodilo racuna i 0 gospodarskim. zemljopisnim i drugim kriterijima. Bosna i Hercegovina bi se zadd:ala u poslojeCim granicama. V1ada BiH i vlade sastavnih jedinica ne bi policale. niH hi se vezale za susjedne drZave. misli se na Srbiiu i emu Goru 5 istoka i Hrvatsku sa zapada. Suverenost bi se ostvarivala u sastavnim jedinicama i centralnim tijelima Republike. a pocivala bi na suverenosti gradana muslima nskog. srpskog i hrvatskog naroda i gradanima drugih naroda i narodnosti. U Optim mlce/lma govori se 0 upravljanju u Basni i Hercegovini i njezinim sastavnim iedinicama u skladu s ustavnim standardima primjerenim demokratskim drfavama zapadne Europe. Bila su zagaranlirana Ijudska. gradanska. politicka i vjerska prava. Predvidena je bila zakonodavna. izvrsna i sudska vlast uz medunarodni nadzor i jUrisdikciju nad zastitom Ijudskih prava i sloboda.

U trecem (qnacelu predviden je bio sastav skupstine. vlade i sudstva na razi ni Bosne i Hercegovine. Skupstina se trebala sastojati od doma gradana. koji bi se neposredno birao. i doma sastavnih jedinica. u kojem bi svaka od tri sastavne jedinice imala jednaki broj zastupnika. V1ada bi

86

razmatrala i usugla.savala prijedloge sastavnih jedinica na seklorima: narodne banke , monetarne poliUke. vanjskih poslova. obrane. infrastrukture i slieno. Trebao se osnovati sud ko ji bi razmatrao ustavna pitanja izmedu vlasti Bosne i Hercegovine i vlasti sastavnih jedinica. U eetvrtom nalelu govorilo se 0 sastavnim jedinicama i njihovim mjerodavnostima. Sastavne jedinice trebale su imati skupstinu. vladu i sudstvo. Njihove su se mjerodavnosti odnosile na podrueja uprave 1 policije. skolslva i obrazovanja, zdravstva, gospodarstva. kultu re i kulturne bastine. poljoprivrede i sumarstva, vodoprivrede, urbanizma. turizma i slieno. Na sastanku u sarajevskom Konaku 16 .. 17. i 18. ozujka 1992 . usugl~ena su naeeia 0 ustavno-pravnom uredenju Bosne i Hercegovine, a 0 ponudenam zemljovidu. kojem je bila temelj apsolutna i relativna nacionalna vecina za svaku opcinu, treOOlo je dalje razgovaratL Ovo je bio peti sastanak predstavnika SDA, SOS-a i HDZ-a, prethodna eeUri odrfana su u Usabonu. Sesti'le sastanak odr},an 30. i 3 1. ozujka 1992. takoder u lisabonu. gdje su sve Iri strome prihvatile ponudena naeela. 0 zemljovidu se trebalo i dalje razgovarati i to najdalje do 1S. svibnja 1992 .. kad je svaka strana trehala predoeiti svoje prijedloge. Nakan povratka iz Usabona. a pod pritiskom svoje stranke. Alija /zelbegovit se odrekao svoje suglasnosti koju je dao na Cuti lleirov plan. Nakon toga i druga dva sudionika. hrvatska i srpska strana povukle su svoje suglasnosti. Na osnovi opisanih naeeia. niie tesko zakljueiti da se radilo 0 planu koji je trehao utemeljiti Bosnu i Hercegovinu kao federalnu ddaw s Irl federalne jedi nice i kaje su trebale predstavljati Iri konstitutivna naroda (Hrvate. Muslimane i Srbe). Predstavnici sva Iri naroda relativno brzo su se dogovorili 0 ddavno-pravnom uredenju BiH. Medutim. predlozeni zemljovid bio je sporan za sva Irl sudionl ka u razgovorima i ni kad se 0 njemu nisu dogovorili. U predlofenom planu A1ija/zelht:govitje vidio 87

organiziranje Bi H po zeljama ostala dva konstitutivna naroda. sto je ooudaralo od njegovih unitarnih teznjL Radovanu Karadzlcu plan nije odgovarao glede zemljovida. a nije odgovarao ni hrvatskoj str
9. KOMISIJA ROBERTA BADINTERA N
88

drZava. Prvo posredovanje EZ-a izmedu PredsjedniStva SFRI i Republike Slovenije uspjeSno je zavrseno. Barbe su prestale izmedu INA i slovenske TO. Medutim, prestanak rata odgovarao je objema stranama , posebno saveznoj armiji kOja nije bila zainteresirana da se jace angazira u Sloveniji. Takav vid posredovanja nije uspijevao izmedu Republike Hrvatske i saveznih institucija vlasti, posebno 5 JNA koja je vee bila pod utjecajem velikosrpske politike. U EZ-u ie zakliucenoda nije dovolino samo pomagati u pregovorima aka prekida sukoba u Hrvatskoj. jer su se dogovori 0 prestanku sukoba adman. nakon potpisa, prekidali i ostajali bez ucinka. Europska zajednica ie shvatila da ie potrebno aktivnije niezino ukIjucivanje u medudrfavne sporove na bivSem jugoslavenskom prostoru. Glede toga, sazvana ie konrerencija u Haagu 5 predstavnicima Europske zajednice i svih jugoslavenskih republika. Ta je kanferencija zasjedala. 5 povremenim prekidima. ad 7. rujna do 12. prosinca 1991. Predsjedavao joj je engleski diplomat lord Peter CarrinG/on koji je bio ujedno i stalni posrednik dok ga nije zamijenio lord David Owen. lijekom rada Konferencije izgradena su nacela za sluzbeno priznavan je novi h dr.zava kaje su nastale U sklopu bivSe SFRI. "Zajednica i njezine dr.zave clan ice potvrduju svoju privri.enost nacelima zavr.snog dokumenta Helsinklja i Pariske povelje. posebice nacelu samoopredjeljenja. Oni naglilivaju svoju spremnost da priznaju u svakom sluCaju. shodno uobiCajenim normama medunarodne prakse i politicke realnosti, one nove dr.zave kaje su se, slijedom povijesnih promjena. u tom podrucju konstituirale na demokratskoj osnovi. prihvatile odgovarajuce medunarodne obveze i u dobroj se mjeri izjasnile za mimi proces i pregovare."12 "U ista vrijeme EZ ustanovljuje. na inicijatiw Francuske. kamisiju pravnika, sastavljenu ad predsjednika ustavnih vi jeea iii odgovarajuCih ustan0V3 pet zemalja clanica, 5 predsjednikom Robertom Badinteram. Njoj je zadaea prouciti ustave jugoslavenskih republika 0 J.ojima je rijec Il

Karlo Rotim. Obr.m3 Herag-lJosM. I. Siroki Brijeg. 1997.. str. 20 I .

89

i pred loziti mjere kOje bi. na 10m podru eju. omoguCile prestanak sukoba: radi se u bili 0 7..aStiti rnanjina."13 Nakon proglasenja neovisnosli Hr va~ tske i Siovenije, 26. lipnja 1991 ., u EZ-u se postavilo pitanje nj ihova priznanja. Glede toga, u zem ljama EZ-a vladala je cijela zbrka. ledan dio europskih zemalja na celu s Njemaekom bio je za priznavanje, a drugi dio zernalja, kaji je Cinio srpski blok, smatrao je to opasnom prijetnjom po mir na sirem balkanskom prostoru. Ipak su clan ice EZ-a, 18. prosinca 1991., donijele zajednicku Odluku, za republike bivse lugoslavije koje su to zatrazi le. 0 uvjeLnom priznanju, ovisno 0 za kljuccima 8<1dinterove komisije. Hrvatske. Siovenije, BiH i Makedonije s odgodom do 15. sijeenja 1992 . "Njemacka je sutradan nakon dogovora najavila da priznaje Sioveniju i Hrvatsku od 15. sijecnja. Francuska se izgovarala da vodi racuna 0 cinjenici sto je Badinlerova komisija rekla 'da' za Sioveniju i Makedoniju. ali 'mozda' za Hrvatsku. Medulim, Hrvatska je poduze la neke mjere da bi se usuplasila sa zahtjevima komisije. Druge zemlje opel su razlicito reagirale. ( ini se da je celrdeselak zemalja (dakle ne sarno iz EZ-a) priznalo Sioveniju i Hrvatsku. Makedonija ostaje u iScekivanju usprkos povoljnom misljenju kom isije , zboggrckog veta. Taka je kra j l ugoslavije postu pno postao slvar KONSENZUSA, ali ugled europskih ustanova nije nimalo porastao od te kakafonije." 14 Priznanje 6iH bilo je uvjetovano odriavanjem referenduma 0 zahtjevu za priznanjem. Referendum je odrz.an 29. veljace i I. ozujka 1992., na kojem su se Hrvati i Musliman i, dvotreCinskom vecinom, izjasnili za nezavisnu dr.zavu BiH . Srpski narod u BiH, pod pritiskom SDS-a, nije iziSao na referendum. Nakon uspjesno provedena referenduma Skupsl ina RBiH. bez sudjelovanja zastupnika SDS-J i SPO-a. donijela je 3. ozujka 1992, Deklaracijll 0 nezavisnosli RBiH Na temelju zahtjeva Predsjednistva RBiH dr.zave c:Janice EZ-a priznale su 6. lravnja /.9.92. RBiH, a isto su to uCi nile 7. travnja SAD. Paul Garde. Zivot i smrt lugoslavije, Ceres-ZIR.A.l. Zagreb. ! 996 .. str. 3 ! 2. I< Isto, str. 31 S. IJ

90

V RASPAD VLASTI REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

I. PRIZNAN/E REPUBliKE BOSNE 1 HERCEGOVINE Nakan uspjeSno provedena referenduma Skupstina RBiH donijela je 3. ozujka 1992. Oeklaraciju 0 nezavisnosti Republike Bosne i Hereegovine (bez atributa - socijalisticka), bez sudjelovanja zastupnika Srpske demokratske slranke i Srpskog pokreta atpora. ali uz potpunu podr~ ku hrvatskih i rnuslimanskih zastupnika. Na Skupstini RBiH 15. ozujka 1992. vodila se djeli dan i do kasno u noc rasprava 0 nezavisnosti BiH. Tom prigodom f{adoV3fl Kar.Jdiit najavljuje rat i nestanak muslimanskog naroda ukoliko dock do medunarodnog priznanja RBiH. Bez obzira na ave prijelnje, hrvatski i muslimanski zastupnici usvajaju zahtjev za medunarodnim priznanjem. Dliave (]anice Europske zajednice priznale su 6. travnja J 992. Republiku Bosou i Hercegovinu, a La su isla U(~inile SjedinjeneAmericke Drfave 7. travnja [992 . Vee je u to vrijeme bilo opkoljeno i bombardirano Sarajevo od INA i srpski h paravojnih snaga. Medunarcxlno priznanje Bosne i Hen::egovine bilo je sarno izgovor za vee pripremljeni srpski napad na Sarajevo i ostala mjesta u Bosni i Hercegovini.

91

2. SRPSKI PREDSTAVNICI NAPUSTAIU VLAST

Pocetkom traVllja J 992. zastupnici 50S-a i Srpskog pokreta otpora napustili su Skup~tinu RBiH. 1510 SU to uCinili clanovi PredsjedniStva RBiH. Biljana PlavfiCi Niko/a Koljevit Veeina srpskih ministara napustila je Vladu RBiH i Sarajevo. Manji broj srpskih ministara ipak je 05tao u

Sarajevu. kaka bi dovrsili zajXlcete poslove. Takav je bio slucaj. pored ostalih, s ministrom flnancija Mome/lom Pejltcm. Nakan petnaestak dan,a i oni su otis]i. U Sarajevu. kaje je bila opkoljeno sa svih strana, vladao je opcl kaos. 5 vanjskim svijetom maslo se kontaktirati sarno telefonom i preko

televizijskog tarnja. ali je bila j to uskaro onemoguceno. Glede drlavnopravnog uredenja Republike Bosne i Hercegovine nastalo je Ustavom

nepredvideno stanjc. Nairne. Ustav RBiH niie mogao ni pretpostavitj da bi jedan ad tri konstitutivna naroda mogao postati sudionikom u agresiji i odvojitj se pravno i fizicki od ostala dva naroda.

3. RATNO PREDSIEDNISTVO RBiH

Odlaskom dvoje srpskih clanova. Biljane PfavSiei Nikofe KoljeviCa. PredsjedniStvo RBiH ostalo je s pet clanova i to tri muslimanska i dva hrvatska ciana. Medutim. doslo ie do ratnog stanja na cijeJom teritoriju Bosne i Hercegovine. zOOg cega se Skupstina RBiH nije mogla sastajati. Kod takvog pravnog stanja Ustav RBiH je predvidio da se ustrojl Ratno predsjednistvo RBiH. 5 tim da se redovno Predsjednistvo prosiri 5 predsjednikom Skupstine. predsjednikom Vlade i zapovjednimm Terttorijalne obrane. Vee smo ranije nag~asili da je takva pravna moguenost predvidena ukoliko bi se ugrozila Bosna i Hercegovina od vanjskog neprijateJja (izvan granica lugoslavije). Na dUZnosti predsjednika Skupstine 92

r---RBiH zatekao se MomCilo Kr.ljifnik. a on je otiSao u Republiku Srpsku. takoder za predsjednika nj ihove Narodne sku pstine. Na duznost] zapovjednika Teritori jalne obrane Bi H zatekao se Dragan Vukosavljevic - 5rhin koji je oti~ao u mirovinu pred sarno izbijanje rata poeelkom travnja 1992. Zapovjednika TO postavtjao je Savant sekretarijat za narodnu obranu u Beogradu i, prakticno, TO nije nl postajala na prostoru BiH. U Ratna predsjednistvo RBiH, umjesto Momala Kr;Jjif~ nika, kooptiran je MarioH! LjuNe. Hrval kojl je bio zamjenik predsjednika Skupstine RBiH. DuInost predsjednika V1ade ohnasao je lure Pelivan,

ko]i je takoder uSao u Ratna predsjednistvo RBiH. Stjecajem okoln050. u Ratnam predsjednistvu RBiH naSla su se ,eUri Hrvata i tfl Muslimana. To se A1iji Izetbegovitu nije dopalo pa ce on ubrzo praviti drukcije kombinacije.

4. RAZGOVORI 5 RUSMIROM MAHMUTCEHA/ICEM

Krajem ozujka 1992. u kablnetu Alij~ Iz~tbeGovita srell smo se dr. Miljenko Brkii i fa s Rusmirom Mahmu/cehajicem. tada~njl m glavnlm idcologom Stranke demokratske akci je.Alija Iz~tbecovicb lo je prisutan, all nije sudjelovao u razgovorima. Obavljao je neke tekuce poslove i pravio se da ga razgovori ne zanimaju. Razgovori su se OOnos1l1 na organiziranje srpskih au lonomni h oblasti i vee aCRo priprem ljenoj srpskoj agresi ji na Bosnu i Hercegovinu. Srkic i ja smo predlagali da Hrvati i Musllmanl dogovore i predloze SDS BiH federalno organiziranje Bosne i Hercegovlne. I to tako da se Srbima prepuste sve opCine gdje oni imaju apsolutnu vecinu (take su vee bile organlzlrane SAO. uz male iznimke u Podrinju). a da Hrvatima I Muslimanima pripadnu opeine u kojima zajedno imaju apsolutnu veCinu. Izmedu Hrvata I Musljmana podijelile bi se opCine na temelju relativne veCine prema popisu st-

93

anovnistva iz 1981. Prema ovom nasem prijedlogu. Srbima bi pripalo 3S%. a Hrvatima i Muslimanima oko 6S % teritorija Bosne i Hercegovine. U sklopu zajedniekog teri torija. Hrvatima bi pripalo preko 2596. Musl imanima oka SO% od cjelokupnog prostora HiH. Mahmutcehajic nije prista jao na ovaj prijedlog. nego je ustrajao na oeuvanju jedinstvene Bil-l. pod ci jenu rata sa srpskim agresorom. Drugi je sastanak odrZan polovicom lravnja 1992. u mom kabinetu. u islom sastavu i a istoj lemi. Medutim, i na ovom sastanku Mahmutceha}ic nije odstupio od svoje unitarne Bosne i Hercegovine .

S. HRVATSKO VlIECE OBRANE I RATNO PREDSIEDNISTVO RBiH Hrvatsko vijece obrane (HVO) formirano je u Mostaru 8. travnja 1992. Osnovala ga je Hrvatska zajednica Herceg Bosna. U uvodu Odluke kaze se: "Predsjednistvo Hrvatske Z
z.a obranu Bosne i Hercegovine. Prijedlog HVO-a nije nikad stavljen na dnevni red sjednice kako bi se 0 njemu raspravljalo i odluCivalo u Ratnam predsjedngtvu. iako sam na tome inzistirao nekoliko pula do kraja travnja 1992. Srpski agresor napadao je i osvajao grad z.a gradom. sel0 po selo. osim podrucja kOja je branio HVO. Kako je bila izvrsena agresija na vee medunarodno priznatu Republiku Bosnu i Hercegovinu. bilo je potrebno utvrditi agresora fadi informiranosti svijeta. Glede toga. izmedu 15. i 20. lravnja 1992. predlozio sam ostalim cbnovima Rat nog predsjednistva RBiH tekst sljedeceg sadrZaja: uNa Republiku Bosnu i Hercegovinu izvrSena je agresija ad strane SR Srbije i SR erne Gore u suradnji s INA i Srpskom demokratskom strankom Bosne i Hercegovine." Na nekoliko sjednic.a. do kraja travnja. Ratno predsjedniStvo nije pri hvatilo predlozeni tekst. Zasto? U tekstu se spominje INA, z.a koju Alija Izetbegovicsmatra da ne napada Bosnu i Hercegovinu. Tek 22. lipnja 1992 .. nakon uhicenja A. Izetbegovica2. sVibnja 1992. na aerodromu Butmif kod Sarajeva, Ratno predsjednistvo usvaja predlozeni tekst. Nakan toga Izetbegovicposta je svjestan da ga je general INA KamjeviC zavaravao u ranijim razgovarima u cetiri aka, ali je to bilo kasna za muslimanski narod jer je njegovu sudbinu prepustio srpskam agresoru. Do kraja travnja 1992. sve je bilo jasno u Bosni i Hercegavini. posebno tko je agresor, tlv su zrtve, tko je organizirao abranu i 5 kim se maze braniti Bosna i Hercegovina. Medutim, Izetbegovicpravi svoje kombinacije i uvjerava me u tTi stvari. Prvo mu je uvjerenje, ukalilv abrani Sarajevo. a agresor zauzme ostalo podrucje Bosne i Hercegovine, da ce sacuvati Bosnu i Hercegavinu. Dalje me je uvjeravao da je on spreman Zrtvovati i preko trislo tisuCa Muslimana u obrani Bosne i Hercegovine, ali ce i tada mU5limanski narod 05tati u njoj veCina u odno5u na druga dva naroda. Tfeee je uvjeravanje bilo da Muslimana nije I 700 000 u Bosni i Hercegovini, nego je nji h preko milijarda, jer su oni 5 ostalim muslimanskim narodima vjerski povezani, a ne po krvi. 9S

Ziokobna uvjerenja Izetbegovica, na ialast i muslimanskog i hrvatskog naroda, vee pocetkom 1991. su se obistinila.

6. NASTAVAK PREGOVORA

6.1. Aerodrom Butmir - Sarajevo U drugoj polovici travnja [992. nastavljeni su razgavori izmedu delegacija trl naroda u Bosni j Hercegovini. s jedne strane. i de1egacije Europske zajednice, s druge strane, 0 Cutilleiro-Carringtonovu planu. Razgovorl su vodenl u zgradl aerodroma Butmir - Sarajevo, kOja je bila opkoljena srpskirn vojnim snagama. Troclanu delegaciju Europske zajednice vodio je ministar vanjskih poslova Portugala Pineiro. a clanovi su bili Cutilleiro i lord Carrington. Srpsku delegaciju je voclio Radovan KaradZic. muslimansku delegacijuAfija Izetbegoviti hMltsku delegaciju Franjo Boras. Razgovori su se vodili zasebno sa svakom delegacijom. U hrvatskoj delegaciji. pored mene, bio je Mile AkmadZic. koji je u to vrijeme bio generalni tajnik Ratnog predsjednistva. Pri kraju razgovora s hrvatskorn delegacijorn obratio rni se lord Carrington sljedeCim rijeCima : ~Gospodine Boras, ukoliko se ne dogovarite, mi cemo vas pustiti da se medusabna poubijate, pa cerno yam mi nametnuti svoja rjesenja. M ·la sam mu odgovorio: ~Lorde Carringtone, kaka i skim da se dogovarimo. srpski agresor lma sve na raspolaganju, uzeo je svu vojnu opremu INA I sami cujete jeku topova i minobacaca 5 okolni h brda. Kad s njima razgovaramo. to je razgovor gluhih. Predstavnici muslimanskog naroda drze se pasivno, nista ne poduzimaju za obranu Bosne i Hercegovine i jOs se uvijek nadaju u pomoc JNA.·· Nakan zavrsenih razgovara vratio sam se kroz kiSu granata zlv i zdrav u zgradu Predsjednistva.

96

6.2. Sastanak u Moslaru Nocu izmedu 30. travnja i I. sVibnja 1992. nazvao me je dr. Miljenko 8rk;c. predsjed nik HOZ-a. Rekao mi je da ujutro, oka sedam sati, lrebama iCi u Mostar na razgovore s general om INA PeriSicem radi obuslave ratnih djelovanja u i a ko Mostara. Taka je i bilo. Krenuli smo u pratnji sefa Europske promat racke misije i pukovnika INA /OVdnov/ca. Isli smo preko Kiseljaka. Krdeva i Konjica u Moslar. Morali smo proCi na IIidzi i Kobiljaci. iza Blazuja prema Kiseljaku. kraz srpske vojne poloZaje. Oa nije bilo pukovn ika /oVdnovica. cetnici bi mi oduzeli aulo i pitanje je kako bismo se proveli mOj vozac i ja. /oVdnovicih je u tome spri jecia. tako smo svi zajedno nastavili put u Mostar, Oko 13 sati stigli smo u Mostar, U zgradi Rektorala Sveucilisla u Mostaru nas!i smo Clanove Kriznog stozera i opCinskog Hrvatskog vi'jeta obrane MostaL Ougo smo cekali generala INA PeriSica. ali ga nismo docekali, jer nije doSao na obeeani sastanak. Za vrijeme cekanja u podr um u zgrade Rektorata i za vri jeme razilaze nja. stal no je granatiran Mostar s okolnih brda iz svih oruzja i oruda INA. Sef misije Europskih promatraca i pulvvnik Jovanovic otiSli su u Nevesinje, dok smo Mifenko Brkici jaostali u Mostaru, Od tada sam ja na slobodnom teritoriju Bosne i Hercegovine. ali iz.:van Sarajeva,

6.3. Sastana k u Grazu Pocetak je svibnja 1992, ins sam u Mostaru sa svojom obitelji. suprugom, sinom. nevjestom i dva mala unuka. Nalazimo se stalno u podrumu zgrade u kojoj smo stanovali. sa susjedima koji su ostali u Mostaru. Ponekad se ode u stan da bi se nesto sku halo i toplo donijelo u podrum. Srpska vojska. s okolnih brda, u nepravilnim razmacima i po nepredvidenim lokacijama obasipa grad iz le.skog i lakog oruzja,

97

Ujutro S. sVibnja 1992. telefonom me je iz Gruda pozvao Mate Boban, predsjednik Hrvatske zajednice Herceg Bosna i HVO -a. Rekao mi je da trebam doei u Grude i da odmah putujemo u Zagreb. Vozac i ja bill smo dobre srece, bez povreda se izvukli iz Mostara Mputem zivota". tako se zvao put iz Mostara u Gorance i dalje prema Sirok:lm Brijegu kajeg je srpska vojska imala stalno pod kontrolom. 5 mojim vozacem i kolirna Male Bohan, Wado fantit i ja krenuli sma zajedno u Zagreb. gdje smo prenoCiIi. Za vrijeme dorucka, 6. svibnja. receno mi je da idema u Graz, u Austrlju, gdje cerna imati nastavak razgovora sa srpskom delegacijom 0 Culilleiro-Carringtonovu pl:Jnu. Bilo je oko deset sali kad smo stigH u zracnu luku Graz. gdje su se i odriali razgovori . U srpskoj delegaciji, koja je stigla zrakoplovom oko dvanaest sati, bili su Radova17 Karadiit. Momalo Krajisniki Branko

Simic. Razgovori su se vodili oko zemljovida Bosne i Hercegovine. SIO je i ostalo spornirn iz prethodnih saslanaka i razgovora . Tri su kljucne locke razgovora: Kupres, bosanska Posavina i lijeva strana Neretve od lablanice do MetkoviCa. Srpska delegacija je predlagala da Srbima pripadne Kupres, 5 tim da Hrvali imaju zaobilazni put prema Bugojnu. kroz bosansku Posavinu koridor sirine 20 km . i dijelovi Hercegovine s lijeve obale rijcke Nerctve. ad labia nice do Metkovica, ukljucivo i Mostar. Hrvatska je delegacija predlagala obrnuto: Kupres da pripadne Hrvatima. jugoistocna Hercegovina, zajedno 5 Mostarom da ostane Hrvatima sve do Stoca, a da se 0 koridoru kroz bosansku Posavi nu moze razgovarati, ali 0 mnogo uzem dijelu. Nije pravljen nikakav protokol. a obie delegaCije ce vooiti razgovore i s muslima nskom stranom. Razgovori su zavrseni oka 16 satL hrvatska se delegacija vralila kolima u Zagreb, a srpska delegacija je otiSla zrakoplovom.

98

6.4. Razgovori u Splitu lzmedu hrvatske i muslimanske delegacije dogovoren je sastanak u Prozoru 14. sVibnja I 992 .. takoder 0 Cutilleiro-Carringtonovu planu. Hrvatska je delegacija u sastavu Mate Bown, Miljenko Brkic i Franjo Boras stigla u Prozor u zakazana vrijeme. Muslimanska delegacija nije dosla. navodna zOOg aleiana izlaska iz Sarajeva. Potrebno je naglasiti da je muslimanska delegacija trebala dod u Prozor s UN -ovim vozilima iz Sarajeva. SljedeCi sastanak je zakazan i odrZan 17. svibnja 1992. u Splitu. U sastavu muslimanske delegacije bili su Semso Tankovic. Sahm Sabic (aba lz Zagreba) i A/ija A/ihodticlz Zenice . direktar Privredne banke Zenica. U hr vatskoj delegaciji bili su: Miljenko Brkic. Miroslav Palameta i Franjo Boras. Mate Boban je odbia prisustvovati sastanku u Splitu jer se u muslimanskoj delegaciji nije nalazioAlija /zetbegovic. Razgovaralo se 0 tri moguce opcije za Basnu i Hercegovinu. i to: I) 0 cjeloviloj Basni i Hercegovini u konfederaciji s Republ ikom Hrvatskom. 2) 0 Basni i Hcrcegovini s tri fcdcralne jcdinice i 3) 0 Bosni i Hercegovini 5 dVije federalne jedinice (hrvatsko-muslimanskom i srpskom). Dakle. razgovaralo se 0 drfavno-pravnam uredenju, a ne 0 zemljovidu Bit·f. Nije pisan protol«:lI. niti je dogovorellO priopCenje za javnost. Dogovorili smo se da treba voditi razgovore i sa srpskom stranam. Medutim, istag dana. uvecer. Semso Tankovitje obavijestio javnost kako su SDA i HDZ dagovorili konfederaciju izmedu Bosne i Hercegovine i Hrvatske, sto nije odgovaralo slvarnom stanju stvari.

6.5. Prestanak razgovora Koliko mi je poznato, nakon sastanka u Spl itu prestaio se razgovarati a Cull1/eiro-CarringtonoVl./ pl3nu. Nakon toga sve je ocitije uplitanje

99

Savezne Republike lugoslavije u rat u Basni i I-Iereegovini na strani 5DS-a. ZOOg toga UN Rezolueijom 757, od 30. sVibnja 1992 .. uvodi embargo protiv nje. NeSto kasnije, UN Rezolucijorn 758 od lipnja 199 2. prosiruje svoj manda i na Sarajevo. odnosno na Bosnu i Hercegovinu, pa se 5 tim pOlpuno internacionalizira ral u Bi l·!. Muslimanska strana uvida sve vik da jc od Bosne i I-Icrccgovinc ostalo samo ono ~to je obranilo I-I fV'Jlsko vijeee obrane . Zbog toga dolazi do sve ceScih konlakata hrvatskih i muslimanskih delegad ja kao i celnika dViju republ ika.

7. SPORAZUM TU!lMAN - IZETBEGOVIC

7. I . SadrZaj 5porazuma Sporazum a prijateljstvu i suradnji izmedu Republike Bosne i Hereegovine j Republike I-Irvatskc zakliucen ie izmcdu predsjednika Ratnog predsjednistva RBiH Alije !zetbccovieai predsjednika Rep u bli~ Hrvatskc dr. Fmn/e Tudmana 21. srpnja 1992. u Zagrebu. 5porazum ie rezultat zajednickih inleresa u zastiti od nastavka agresije oslalka INA i srpsko crnogorskih regularnih i ncregularn ih vojnih snaga. bo i sporazumnog rjclavanja zivotnih pitanja. Ie zajednickog suprotstavl janja agresiji. Oboslrano ic dogovoreno da ce buduce drZavno-pravno uredenje Republi kc Bi H polazili ad nac"eia jednakopravnosti tri ju konslitutivnih na roda i da ce se temeljiti na konstilulivnim jedinicama. Dogovoreno je da ce se suradivati na podrucju gospodarstva i financija, industrije i cnergetike. voda i okolisa . obnovc zivota na njihDVim podru ~jima. rada, socijalne politike. zdravlja. obrazovanja. znanosti. kulture, unutarnjih poslova i pravosuda. zbrinjavanja izbjeglica i prikupljanju hu manita rne pomoci. 100

U posebnoj tocki se kaze: "Oruzani dio Hrvatskog vi)eca obrane sastavni je dio jedinslvenih oruianih snaga RepubJike Bosne i Hercegovine. Hrvatsko vi jece obrane ce imati svoje predstavnike u zajednickom zapovjedniStvu Oruianih snaga Bosnc i Hercegovine." Dalje se kaze da ce se civilna vlast. kOja je nastala u ratnim uvjetima u sklopu I-IVOa. uskladiti s ustavno -pravnim poretkom Republike Bosne i I-Iercegovine. Sporazumom je omoguceno obostrano stjecanje dvojnog drzavljanstva. Ukoliko Ujedinjeni naradi, Europska zajednica j Sjedinjene Americke Drz.ave djeJotvornije nc poduzmu mjere na zaustavljanju agresije na obje driave. one ce "razmolrili sve polrcbnc oblike sire suradnje na vojnom polju i usklade nju vojnin operacija radi definitivnog odbijanja opasnosti kOja im prijeti." Tom je prigodom dogovorena uspostava diplomatskih odnosa izmedu dViju driava na razini veleposlanstaV"d. Vlade dViju driava ceo prcma potrebi. organizirati svoje sastanke rad i zakljucenja sporazuma iz njihovc mjerodavnosti. Na kraju isticem one sto je rceeno na pocetku: "Drz.avna delegaci ja Republikc Bosne i Hercegovine izrazava zahva lnost Republici Hrvatskoj na pri hvatu i zbrinjavanju izbjeglica iz Republike Bosne i Hcrcegovine iznad njezinih mogucnosti ." Vee sma rani je rekli da je HVO, nakon utemeljenja 8. travnja 1992 .. dostavil o Ratno m predsjedn istvu RBiH prijedlog za fo rmiran je zajedniekog voj nog stozera radi obrane Bosne i I-Iercegovine ad zajedniekog srpskag neprijatelja. U navedenom Sporazumu. prvi put, predsjcdnik Ratnog zapovjednistva, Alija Izetbegov;{ priznaje HVO sastavnim dijelom Oruianih snaga Republike Bil-I. To se dogada u vrijeme kad je preko slobodnog teritori ja Bi H. kajeg je kontroliralo HVO, izbjeglo u Hrvatsku i dalje u Europu preka 400 000 pripadnika muslimanskog naroda. To se zbiva onda kada se cjelokupna humanilarna porno(, kOja se oeekiva la i oslvarila. trebala realizirati prelro podrueja Republike Hrvatske i HVO-a. Isti je slucaj i S cjeloku pnom logistikom 10 1

za potrebe TO-a. kasniic Armi je RSil-!. Sporazum ie potpisan onda kada su sva muslimanska podrueja u rodrinju pala u ruke srpskog agresora nakol1 pokolja Muslimana u Sijdjini i stradanja civila u Sarajevu.

7.2. Neprovedba Sporazuma Kao clan Ratnog prcdsjcdnistva, u dogovoru s Miljef1kom Brkicem predsjednikom HDZ -3, organ izirao sam sastanke u sredisnjoj Bosni u cilju provjere prihvacanja Sporazuma kod hrvatskog i muslimanskog naroda. Sastanke sam organizirao u Zenici 30. srpnja. U F'jnici 3 1. srpnja, u lablanici I. kolovoZ
padnosti. Prijc svakog Z
stranackim putem. ni sredslvima javnog komuniciranja. Sada ndto s pojedinacnih sastanaka. U Zenici su bili prisutni prcdstavnici jednog i drugog naroda iz Zeniee. Zepea . Zavidovica, Maglaja, Daboja. Te.snja i Teslib. Predstavnici hrvatskog naroda su isUeali. uglavnom. sljedece: sve sto je Yai no za vo jsku TO-a pretvoreno je u vojna poduzeca, u kOjima se zaposli poneki Hrvat, ali bez preporulox: HDZ-a. a jOs je gore stanje u upravnim tijelima i policij i. Istaknutim clanovima HDZ-a daju se otkazi iii im se daju ponii:avajuci poslovi. Iz driavnog proracuna se flnancira TO, dok to ne vazi za HVO. Sastanku u Fojnjei prisustvovali su prcdstavniei jz (ctiri opCine: Fojnlee, Kiseljaka, Visokog i Kreseva, S hWJlske strane se prigovaralu 5tO opCine iz srednje Bosne ne sudjeluju u izgradnji "Puta spasa", Rama - Duvno iii lablanica - Duvno, Na kraju. sastanak koji je protekao u prijateljskoj atmosferi pokvario je Alija Alihodiiciz Zeniee napadajuCi me da ja tijekom eijelog sastanka iZjednacaujem HVO i TO i drugim legalnim tijeUma vlasti Republike Bosne i Hercegovl ne, Na sastanku u lablanici bili su prisulni predstavnici opCina HadziCi. Konjie, lablanica, Mostar i Uskoplje-Gornji Vakuf. Kako je ranije receno . i u lablanici sam. prijezajednickos.. sastanka. razgovarao s celnicima HDZ-a i HVO-a navcdenih opCina. Celnici HDZ-a i HVO-a iz lablanice su me obavijestili da nocu izmedu I. i L. kolovoza ocekuju napad muslimanske TO na poloZaje HVO-a 0110 lablanice i zamolili su me da na zajednickom sastanku ucinim sve kako bismo to izbjegli. Napad TO na Doljane je odgoden za vise od pob godine. ArifPaJalic. zapovjedn ik Mostarskog bataljuna (kasnije ce postati zapovjednik 4. korpusa Armije RBiH). rekao je na sastanku da u Mostaru nema nikakvih problema s Hrvatskim vi jecem obrane. dok je Zejnil De/alii ostra napao HVO iz Kiseljaka. U Kaknju su adrian; razgovori 5 predstavnicima opcina Kaknja, Brezc i VarcSa . Pored ostalog. trazio sam da se iz Termoelektrane 103

Kakanj. u Ciju je izgradnju prije rala ulagala flnancijska sredslva Republika Hrvatska. isporucuje elektricna energija za juzna podrucja Hrvatske. ka ji su krajevi. u to vrijeme, vrlo oskudijevali el. energijom zbog srpske agresije na ova podrucja. Na podrucju juzne Hrvatske, pored lakalnag hrvatskog pucanstva, bila je aka 200 000 muslimanskih izbjeglica iz raznih krajeva Bosne i Hercegovine. U vezi s problematikom isporuke d . energije iz Termoelektrane u Hrvatsku i kasnije sam dolazio u Ka kanj, razgovarao sam s rukovodstvom Rudnika i opCinskim cdnim Ijudima. Meautim, do isporuke d. energije Hrvatskoj nikad nije doslo. Radije su odgovorni Ijudi u Kaknju smanjili proizvodnju eI. energije u Termoelektrani i samim tim i u Rudniku u£,ljena nego da udovolje potrebama Hrvatske. pa i gradanima BiH kOji su se tamo nasli u izbjegliStvu. U Zepcu su na sastanku bili predstavnici svih apCina kaji su bili i u Zenici. I na ovom skupu se razgavaralo 0 istim temama kao i na prethodnim sastancima. 5 ovo£, skupa treba istaCi sljedece: Na kraju razgovora, u zakljucnim razmatranjima, spomenuo sam da je hrvatska pucanstvo ovoga kra ja, kaje broji preko 4S 000 stanovnika, ranijom zlonamjernom administrativnom podjelom razbijena na pet opCina. HDZ i hrvatski narod ovog kraja trazit ce. nakon rata, da se ta nepravda ispravi i to taka da se formira ju posebne hrvatske opCine na ovim prostarima. Neko li ~ je muslimanskih cel nika ostro reagiralo na ovu moju izjavu nazivajuci ie najavom etnicke podjele Bosne i Hercegovine.

7.3. Zakljucna razmatran ja Na svim spamenutim sastancima, pri kraju razgovora, predlozio sam zakl jucke ~ji su glasili: " I ) Velika je odgovornost na celnim Ijudima hrvatskog i muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini da sprovedu u 104

zivOl ana SIO je napisano u Sporazumu Tudman - Izelbegovic. Osobno smalram da to nece biti lako. kao i svima onim Ieoji smaLraju. a takvih je mnogo vise ad oni h drugih. da se rJdi 0 medusobnom uvazavanju. suradnji i miroljubivosli nasi h naroda. 2) I ovdje smo se mogH uvjerili da nas zajcdnicki neprijatelj radi na razjedinjavan ju Hrvata i Muslimana . Posij ano je sjeme razdora, narocito putem televizije. radija i liska . Na nama je. posebno na odgavornim Ijudima jednag i drugog naroda, da se 10 sjeme ne razvi ja. Na razdoru je naroei lo angazirana Kant· raobavjestajna sl uzba (KOS) INA, kaja je sada u eijdosti u sluzbi agresora, 3) Trebarno se okrenuti buducnosli nasih naroda. Nemojma se osvrtati na zadjevice (n jih trebama odmah a tklanjati) i pojedinaene nctrpcljivasli . U svim z3Jednitkim aktlvnostlma uvljek IIQIll Lrt;;ua biti na umu zajednicki suz.ivot kroz povijest, sadaSnjost i buducnosL 4) Re· publi ka Hrva tska i Republika Bosna i Hercegovina i Hrvati i Muslimani u Herceg Basni imaju u svijelu mnaga zajedn ickih neprijatelja. To se naroeilo ogleda u tome da nl jedna nl druga drfava ne mogu bi li opskrbljcne oruijern. ni jednoj ni drugoj se driavi ne dopuslaju veini savezi i slicno, Dakle. nc sm iju se branili . Agresoru.lj. Srbiji se dapu~ta da u Bosni i Hercegavini (slicno i u Hrvatskaj) oslvari ~la haec, da zauzme slo viSe prostora i da astvari vczu Banja luka - Srbija, Kod zajed nickih nasih ne prijatelja njeguje se ideja lednake krivn je, tj . podjednako su kriva sva tri naroda za rat u 60sni i Hercegovini. Izjednacu je se srpski agresar sa irtvama - Hrvatim i M uslimanima, Krajnje je vr1 leme da Hrvati i M uslirnani shvate da imaju zajednickog neprijatel ja i da ga moz.cmo savladali zajednickim arganiziranim snagama. 5 ) Na kraju bi h predlazia sl jedece: - da se zamrznu sve tenzije po opCi nama i regijama izmedu Hr vata i M uslirnana; . da se u tisku, na radiju i televizi ji prestane sijali mr':i.n ja i razdar izmcdu Musll mana i I-irvata;

lOS

- da se predstavnici SDA i HDZ-a SIO ceUe saslaju i da se na tim sastandma rjesavaju svi medunacionalni sporovi ; - da se predstavnici stozera HVO-a i TO-a cesto sastaju i rjdavaju sve nasta!c probleme u vezi s vajnim pilanjima: - da se uspostavi stalna veza . narocita na rubnim padrucjima u dodiru s neprijateljem: - da sve opCine sredisnje Basne daju na raspolaganje gradevinske strojeve za izgradnju "Puta spasa" (Rama - Duvno i jablanica - Ouvno). Predlozeni zakljucci podrz.ani su na svim sastancima predslavnika oba naroda. Medutim. ta je podrska ad predstavnika muslimanskog naroda vazila samo dok se nismo raziSli. U to sam se uvjerio vee suIradan 8. kolovoza 1992. vraca juCi se iz Zenice preko Busovace, Kiseljaka i Kre.seva u Mostar. Ispred Kiseljaka, aka osam kilametara. zaustavila me je vojna palicija HVO-a i savjetovala mi da ne idem preko Kiseljaka, jer se lama vade barbe izmedu HVO-a i TO-a. nega da se vratim natrag ida, preko Novog Travnika i Uskoplja, putujem u Mostar. Odbia sa m prijedlog i krenuo sam u Kiseljak u pratnji vojne policije. javio sam se u Stofer HVO-a i odmah se uvjeria da su u tijeku borbe izmedu HVO -a i TO-a izvan Kiseljaka, aka pula prema Sarajevu. Paslije podne uspjela mi je sastaviti cclne Ijude HDZ-a i SDA iz Kiseljaka. Napravili sma protakol u kojem su se obje strane obvezale da ce ulieca ti nJ vajne pastrajbe da se sukob prekine. Oslao sam, zbag Ie situaci je u Kiseljaku , noCiti u Kre.sevu kod Male Vukoie-Pafka, zastupnib HDZa u Skupslini RBiH. Pasko je u tom kra ju jedi ni imaa salelitski telefon. PJ sam jed ina ad njega magao konlaktirati s Alijom Izetbegovicem. Trazio sam da TO u Kiseljaku prekine sukob s HVO-om. izvjdlavajuci ga da je HVO spreman to uciniti. Ovom razgavoru. pored domaCina. prisustvov,w je i Iva Komsit, koji je u to vrijeme bio nJ tom terenu zaduzen za humanitarnu pomae Sarajevu. IZeibegov;c je bio Ijut, rekaa mi je da njegov, muslimanski. narod nikoga ne napada. Rekao sam mu. 106

pored ostalog. da on ne moZe davati ocjenu 0 konkrelnoj siluaciji u Kiseljaku iz svojc rOlelje u Sarajevu. Trazio sam da pOSalje EjUp3 C3nicil da zajedno sa mnom radi na smirivanju napctosti u ovom dijdu Bosne. kaje su sve viSe narastale izmedu Hrvata i Muslimana. Nije me posluSao. Sutradan je sukab zavr.sen taka da je HVO rastjerao jedan vod vojnika TO·a kaji je dosao iz Visokog i bio presjekao put Kiseljak - Sarajevo.

8. HRVATSKO V1IEC~ OBRANE

Vee je releno da je Hrvatska zajednica Herceg Bosna utemeljila 8. travoja 1992. Hrvatsko vijece obrane kao vojnu strukturu Z3 obranu hrvatskog naroda i drugih naroda i gradana na njezi nu podrulju. Ubrzano organiziranje HVO·a potakla je Zajedoilka izjava predsjednika Hrvatske i Bosne i Hercegovine dr: Ff3nje Tuamafla i Alife !zethcc0vi· Ca, IS U skladu s Izjavom bilo je potrebno da se HVO OOlje organizira glede obrane Bosne I Hercegovine od srpsb: agresije. Ubrzo se pokazalo da vojna struktura ne moze djelovati bez dobre organizacije cMlne vlasti kOja treba pru!iti svu materijalnu. politilku, pravnu i sVdku drugu porno( za obranu podrulja Hrvatske zajednice Herceg Bosne. ZOOg toga je Predsjednistvo HZHB 3. srpnja 1992. U Mostaru donijelo Slalu/amu odluku 0 privremenom ustrojstvu ~ne vlasti i uprave na podrucju HZHB. 16 Ovom je Odlukom utemeijeno Hrvatsko vijece obrane b o najvete tijelo izvrSne vlasti i uprave na podrucju HZHB. Za obavljanje" izvrsne vlas!i formirana je kst odjela , i 10: obrane. unutarnjih poslova. gospodarstva. financija. drustvenih djelatnost! i pravosuda i uprave, Vidljivo je da je vodena raluna u racionalnosti organizacije izvrsne vlasti i da su organizirani ani odjeli kOji su usmjereni IS

·SloOOdna

Dalmac~a ~ .

16. lipoja 1992 '. str. 3.

" Ista, sir, 261. J 07

i potrebni za obranu nrVdISkin podru~ia. Siediste HVO-a, kao i HZHB, bilo ie u Mostaru. Prvi predsjedllik I·NO-a i HZHB bio ie mr. M,7te

Boban.

9. LONDONSKA KONFERENCIIA l ondonska konrerencija odriana ie izmedu 26. i 28. kolovoza 1992 , i bavila se pitanjima bivse lugoslavije. lako ie Konrercnciji prisuslvovao impresivan skup "svjclskin rnoenika", oni nisu obustavili srpsku agresiju ni uveli mir u Hrvatsku i Bosnu i Herccgovinu . Smisao rada Konferencije dao je vee u pocetku lord Carrington rekavsi u svom obraeanju izmedu ostalog: "~n ferencija nece ponuditi rjclenje . ali ce dati policaj mirovnim pregovorima." Sarna cinjenica da je Konfcrcncija odrZana ndto vik ad mjesec dana nakan sporazuma Tudmanai IzetbegoviCa, ukazuje na to da su glavni svjctski cimbenici nqeli jaS viSe onrabriti srpskog agresora, a .!rtve i dalje onemoguCiti u njinovu povezivanju i nabavci oruzja za obranu svojin zemalja. U "Deklaracijl 0 Bosni i Hercegovini " govori se 0 "stvarnom i lraj nom prekidu sukaba", ali se ne kafe kako. Na drugom mjestu se Ira'!i "prekid SVdkag Vdnjskog mijcl3nja" , SIO znac] da se Bosna i Hercegovina kao zrtva ne sm ije vojno povezivati, niti moze nabavljati oruzie glede svoje obrane. Uvodi se "demililarizacija gradoVd". Kako su svi veCi gradovi u Basni i Hcrcegovini pod kontrolom HVO-a i A rmije BiH (osim Hanje Luke) , zeU se ] Ie gradove ostaviti bez obrane, !
tualnu voj nu i drugu pomoc Hrvatske i drugih pri jateljskih zemalja Bosni i I-Iercegovini. U vrijeme Londonske konferencije srpski je agresor vee slavio preko dvijc IreCine podrucja Bil-l pod svoju konlrolu . On se nije zadovoljio 5 lim. vee je zelio veliku Srbiju. dakle. cijelu Bosnu i I-Iercegovinu . Agrcsoru je dobrodoSao UNPROFOR radi opskrbe humanitarnam pomoci i onemogueavanja zrlve da se brani. Zaslo bi agresar prekidao vojne opcfdcije. kad se Hrvalskoj i Basni i I-Iercegovini ne ukida zabrana na uvoz oruzja. iaka su ohje. u La vrijeme. postalc clanicama Ujedinjenih naroda? Londo nskom konferencijom nc afirm ira se Culilleirov plan i kan Lonizaci ja Basne i Hercegovine. vee se saziva 1. rujna 1992. Zenevska konfercncija. lord Owen jc zam1lenlo lorda Cami't;lulI
109

I 10

VI. AGRESOR I REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA

I. SRPSKA AUTONOMNA PODRU C/A

Do pocetka l ondonske konferencije Srbi su vee imali organizirane (etiri SAO u Rosni i Herceeovini , i 10: 80Xlnsb k.r
rcegovina, Romanija i Semberi ja. Za vri jeme sudjetavanja srpskih predstavnika u legalnoj i legitimnoj vlasti Republike Bosne i Herccgovine formirana su sva (etiTi autonomna podrucja. Taka je 12. ruina proglasena

SAO istocna Hercegovina, 16. ru jna 1991. SAO Bosanska krajina. a ostale su dvije nesto kasnije organizirane. Pocetkom sijecnja 1992. proglasena je Republika Srpska BiH sa sjedistem u Sarajevu, kOja je imala svoju zakonodavnu, izvrsnu i sudsku vlast. Imala je svoju vojsku, policiju. novae i teritorij. los im je nedostajalo medunarodno priznanje. Medunarodni je autoritet imala Republika Bosna i Hercegovina. dok je

stvarnu kontrolu teritorija BiH imao srpski agresor. 5 jedne strane. i HVO. s druge strane. Upravo je to odgovaralo polil ici Ahle !zetbegovi& - ukoliko uspije obraniti Sarajevo. sacuvat ce medunarodno priznatu Republiku Bosnu i Hercegovinu.

2. BLOKADA SARA/EVA

Od pocetka travnja 1992. Sarajevo je srpski agresor blokirao. Prekinut je cestovni. zeljeznicki i zracni promet. Napajanje grada vodom III

i elektricnom energijom je obuslavljeno. Nesto kasnije prekinule su

j

telcfonske liniie s oslalim svijetolll. P UCaIlStVO je korislilo posljednje rezerve hrane. Danju i noeu grad se granalirao s okolnlh brda. Ujedinjeni su narodi Rezolucijom 758 od lipnja 1992. prosi rili mandat na Sarajevo. a vee su 29. lipnja plave kacige bile u zracnoj luci u Sarajevu. Od tada. pa sve do Daylonskogsporazuma. ulazak j izlazak Ijudi i roba obavljao se sarno fXKI nadzorom UNPROFOR·a.

J. OTPOR AG RESORU U opkolienom Saraievu Ralno prcdsjcdnistvo niie imalo nj minimalne uvjele La uspjeSno organiziranje olpora srpskom agresoru. SIO mu je blla jedna jedina zadaca u ratni m uvjetima, Medutim. Ratno predsjednislvo se vise orijentiralo na van jske pos love . a obranu je zemljc prepustilo lokalnim vo jnim formaci jama Teritorijalne obrane. kasniie Armiji Bosne i Hercegovine. Vanjske pos love vodili su iskljucivo Nija Izetbegovil!. Haris Silajdlic i Ejup Canic. U veleposla nstvima RBiH bilo je preko 9096 osoblja iz reda muslimanskog naroda. Za uspjeSan olper srpskom agresoru nedostajao Ie zajed nicki stozer HVO-a i Armije BiH i premjeSlaj Ral neg predsjcdn istva. zajcdno s Vladom. iz opkoljenog Sara jeva negdje na slobodno podrucje srediSnje Bosne iii zapadne Hercegovine.

1 12

VII. REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA I UIEDINIENI NARODI

Internacionalizacija sukoba u Bosni i Hercegovlni otpo~ela je Re·

zolucijom UN-a braj 743 od 21. veljace 1992. a zatim se usvajaju redam rezolucije braj 761 ad 29 . lipnja. 762 ad 30. lipnja. 769 ad

7. kolovoza. 776 ad 14. rujna, 781 ad 9. listopada. 786 cd [0. studenoga i 798 od [8. prosinca 1992. Sve su ave rezolucije bile temelj Sporazuma ad ! 5. sVibnja 1993. izmedu Republike Bosne i Hercegovine. 5 jedne strane, i Ujedinjenih naroda, 5 druge strane. Sporazum se odnos io na zaslitu snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR-a) u Bosni i Hercegovini.

1.1. Znacenje UNPROFOR,a

UNPROFORsu Zastitne snage UN-a. Zapovjednika Zastitnih snaga postavljao je generalni tajnik UN-a nakon konzultacije sa sukobljenim stranama i uz suglasnost Savjeta sigurnosti. Utitne snage sastojale su se od zapovjednika, vojne, policijske i civi lne komponente. Razne su zeml je svijeta sudjelovale sa svojim vojnim i civilnim osobljem. posebice 'klike Britanije i Francuske. cije su snage cinile preko 5096 od ukupnog broja angaiirana osoblja u ZaStitnim snagama. Sjediste Stozera ZaStitnih snaga bi la je u Sarajevu. a po svim veCim mjestima Bosne i Hercegovine bila su dozapovjedni~tva. asim u Mostaru, jer je ~panjolska brigada bila smjcltena u Medugorju. ZaStitne snage suo uglavnom, bile razmjdtene taka da su razdvajale zaracene strane. 113

UNPROFOR se obvezao da ce njegove aktivnosti biti neutralne i internaciona lne prirode i da ce postivati sve lokalne zakone i propise. postavljati zastavu UN-a na svojim stozerima. kampovima. vozilima. plovilima i drugim objektima. Vozi la. plovila i zrakoplovi su nosHi oznaku UN .

1.2 . Komunikacije Vlada Republike BiH stavila je na raspolaganje UNPROFOR-u kapacitete koji su mu bi li potrebni za izvodenje njegovih zadataka. lmao je ovlasti uspostaviti svoj vlastiti radio. televizi jski i satelitski sustav kako bi bio povezan s globalnom tclekomunikacijskom mreiom UN-a. lmao je pravo na neogranicene komunikacije radiom. telefonom. telegrafom. faksom kao i na uspostavu vlastitih sredsta va za transport privatne peste koju su slali iii primali njegovi pripadnici. Osoblje UNPROFOR-a zajedno s vozilima. plovilima. zrakoplovima i opremom. uzivalo je pravo kretan ja kroz Bosnu i Hercegovinu. Sloboda kretanja se odnosila na kretanje IjudstV
114

1.3. PovlasUce i imuniteti Vojno. policijsJ.v i civilno osoblje UNPROFOR-
104. Vojna polieija. uhicenja i suradnja OdrZavanje stege i reda medu clanovima UNPROFOR-a vrSila je njegova voj na policija. kako u objektima taka i drugim prostorima gdje su njegovi clanovi bili razm jeSten i. Voj na policija je imala pravo unititi vojne clanove UN PROFOR-a i. ukoliko su bili uhiceni od drugih vlastl. trebali su biti prebaceni u njihovu mjerodavnost. Vojna polieija je mogla odvesti u pritvor bilo koju drugu osobu u svojim objektima. ali je bila obvezna takvu osobu predati lokalnim i civilnim vlastima radi daljnje istrage.

liS

1.5. lurlsdikcija

Prlpadnlcl UNPROFOR-a. ukljulujuci I lokalno uposleno osoblje. blli su Izuzeti od domaeeg pravnog sustava za izgovorene iii naplsane rlletl kao I za sva dleta u~ln lena u obna~anj u svojih duinostt. To Ie Izuzece va!ilo I nakon ~ to su presta Ii bili njegovi ~ I anovl. Ukoliko je optu.!ena lokalna clvil na osoba. a ~ I an je vojnog iii policllskog diJela UNPROFO~a. zapovjednlk Za~t it nlh snaga ie vrsio istr.lgu 1. u dogoyoru sclvllnlm ylastlma. donosio Ie odluku 0 pokretanju dalleg procesa. \.blno osoblje ie bilo u i skJ iU(~Jvoi jurisdikciji njihovih zemalla. bllo s kaJim kriminalnlm djelom kale su mogli pOCiniti u 80sni I Hercegovlni. Kanadska autorica Carol orr objavila je poeetkom 200 I . godlne knjigu "Lay, lisica i Draa" u kojoj se bavi i ulogom, pored ostalog. I ZaJtltnim snagama u BiH , na1'l.'>lito njihovim zapovjednikom - gener.liom Lewis MacKenzijem. Nezavlsnl informativni list "Slobodna Bosna", Sa-

rajevo Ie u svoji m brojevlma 232. 233 I 234}200 I. god. reljlonlsllckl preprleala knllgu Carol 0[. Za nak polrebe I ml cemo prenljeli. u slobodnollnterpretacljl. saznanja Carol Off a "neutralnostj" Utitnih snaga. narocito njihova zapovJednika u 80sni i Hercegoylni. ~er UN mlslje u BiH lewis MacKenzie stigao Ie u Sarajevo 13. o~u lka

1992. godlne. Irl Ijedn. prlle slu~nog poMka rala u Saralevu. Nlegov se dola"'k u Saralevo podudarao s bh. ",hllevom UN-u da u

BIH poJa1le mlrovnu mislju. MacKenzijeva m'isija bila ie usmjerena prema Hrvatskoj. all Ie on odmah po dolasku u Sarajevo tstakao da ee usluge svog Urc:da ponuditi I mirovnom procc:su u 8iH. Vee sma Istakli da je Z3 mirovnjake UN-a hila neutralnost osnovno

pravllo. Medutlm. '" nllh Ie bllo lasno lka Ie Imao glavnu rllel u BIH. a 10 Ie blla INA. kaja se u 10 vrlleme vet bl~ stavila na raspolaganje srpskom agrc:soru na 8tH. Oa bl do~o u Sar.ljevo. MacKenzie Ie sa

svolom pralnlom iz UN-a dolello preka Beograda. gdle su se ",druli . ledno Izvjesno vrljeme. kao gosll Vlade Jugoslavije. bolje releno kod 11 6

Siobodana Milosevica. i lamo su dobili delaljne upule 0 lome kaka se trebaju vladati u 60sni i Hercegovini. MacKenzie i nJegovi vOJnici zavtslli su u potpunosti od usluga INA koja je kontrolirala zratni proslor i terHorije u i izvan zone operacije. INA ie. sasvirn ocigledno. irnala golernu prednosl u oruzju i ona; lko je kontrolirao INA. kontrolirao je i zemlju BiH. la sam. putujuci I. svibnja J 992. u Mostar na razgovore 5 generalom Peri~icern. koil je zapovijedao vojn im iedinicama INA u o p~ koljavaniu Moslara. iziSao iz opkolienog Sarajeva i usao u opkoljeni MostJr u pratnji pukovnika INA lovanovica. Bez njega ne bi to bilo moguce. Tom su prigooom bili sa rnnom k f europskih promatrata Santos. v.d. predsjednika HDZ~a BiH Miljenko Brklc I iOS neki ministri

u Vladi RBiH. Europska zajednica. ko ja je ima la svoje promatrate u BiH na telu 5 Colinom Doyleonom. zakljutila je j naredila da svi promatratl moraJu napustili BiH zakljutno do 12 . svibnJa 1992. godine. To je utinjeno jer su promatrati EU~a poslali meta srpske policije. Ova ie Odluka dobro doll. UNPROFOR-u I MacKenzlu, ler su ostaliledlni u BIH 1<011 ce razgovarati sa svim zaracenlm stranama. Mogli bismo nabrajall los mnoge l:lnjenice kole govore dOl UNPROFOR nlje blo neutralan u 6iH prema svim zaracenlm stranama. Naprotiv, ocilO ie da ie bio prljateljskl raspoloren prema srpskoj strani . tj. prema agresoru na BiH. dok je prema hrvatska j strani bio neutralan. UNPROFOR ie blo. takoder. raspolozen prerna muslJmanskobosnjatkoj strani. Poznato Ie dOl Je npma stizala vojna oprema lz inozemstva. pored SiD SU doblvalJ pomoe preko Hrvatske. I U konteJnerima humanitarne pomoel u zrakoplovima koli su se nesmetano spustali na sarajevskl aerodrom pod kontrolom UN ~a. Spisalelj I novinar Ivica Mllvonl lc u svojol knjlzl Zlotln s peCltom. Mostar. 200 I. gqdlne, na stranama 16. I 17. iznosi nek.ollk.o sluCljeva I I7

pristrana ponasanja UNPROFOR-a u odnosu na hr vatsku stranu. ""Casnik UNPROFOR-a u Novoj Bilo) ne prima u helikopter tesko ranjena sedmogodiSnjeg djeeaka ... Video kamerom je snimljen straviean zloCi n ubojstva osmoro djeee u Vitezu I O. lipnja 1993. godine, ali ponuc1enu kasetu nije hUo primiti nijedan inozemni novinar. Isto tako inozemni novinari nisu pokazali zanimanje za te.sko izmrevarena djecaka u bolniei u Novol Biloj ... Vise svjedoka je posvjedocilo da je za masakra hrvatskih eivila u selima BradariCi i Kovaci, opCina Kakanj, J 3. lipnia 1993. godine, na 200 - 300 metara od mjesta zlocina u to vrijeme biO transporter UNPROFOR-a ... Bili su to pripadnici Francuskog bataljuna UN PROFOR-a. Vise svjedoka ta kode r navod i da su pri padnic i UNPROFOR-a vrlo cesto boravili u kakanjskom sclu Zivalji kod bosnjacko-musfimanskih ekslremisla obilelji Neimarlija. Cak su videni kako UNPROFOR-ovim transportcrom dovoze orui.jc i streljivo za Armiju Bi H u Zivaljima ... Postrojbe Armije Bi H ulaze u Vares 3. studenoga 1993. godine i tada nastaje spektakularna pljacka kuCa i stanova. HRTV prenosi snim ke CNN-a na kOjima se vidi kako pri padnici UN P ROFO~a na svojim lec1i ma nose od Hrvata opljackane televizore i druge vrijedne slvari. Pripadnici Nordijskog batalju na UNPROFOR-a u pija nom stanju grle se s pijanim vojnicima Armije BiH na povratku iz

pljacke ... " 2. ZENEVSKA KONFERENCIIA Londonska konferenci ja premjestila je mirovni proces za Bosnu i Hercegovinu iz lisabona u Zenevu. Razgovori i pregovori trajali su do Washingtonskog dogovora i ani se mogu. podijeliti u dva dijela. Prvi dio razgovora odvijao se pod pokroviteljstvom CUfU53 W,mcea i Davida Owena i l rajao je ad 3. rujna 1992. do 31. oi.uika 1993 .. a drugi dio trajao je ad I. travnia 1993. do 18. ozuj ka 1994. gadine. 118

2. [. Wance-Owenov plan Pocetkom sijecnja [993., nakon cetiri mj eseca pregovora, objavljen je prijedlog unutaroje teritori jalne e.od jele Bosne i Hercegovine pod nazivom Vtlnce-Owenov plan. Nedjeljna Dalmacija od 6. si jeen ja 1993. ob javila je plan zeml jovida i statisticke pokazatelje kojima cemo se i mi ovdje koristiti. Odmah se moze reci da ovaj plan odstupa od unutarnje teritorijalne podjele BiH koji ie bio zastupljen u Cutilleirovu planu. U mjesto ra nijih kantona predlozeno je deset provincija [(oje su nazvane po gradovima u kojima je predvideno njihovo sjediste . Za utemeljenje provincija bio je etnieki kriterij odlucujuei. Meautim, uvaZavali su se prometni, gospodarski, kultu rno-znanstvcni i drugi. Na dodatnim kriterijima inzistirala je hrvatska strana, u (emu je i uspjela. Svaka konstitutivna jedinica dobila je po trl provincije. Hrvatska: Moslar, Odzak i Travnik: muslimanska: Bihae, Tuzlu i Zenicu: i srpska Banju luku, Bijeljinu i Nevesinje. Sarajevo, s jedanaest opCina, proglaSeno je otvorenim gradom, odnosno provinci jom. ad ukupnog broja Zite lja Bosne i Hercegovine. po popisu iz 1991 ., paplsano je u hrvatskim provmclJama I 0[6 000 iii 23%, u muslimanskim I 704 000 iii 39% i u srpskim I 122 000 iii 2696. U Sarajevu je zivjelo 542 000 iii 12% pueanstva. Od ukupnog braja Hrvata 763 tisuce, koliko ih je bila u BiH po popisu [99 1.. zivjelo bi u hrvatskim pripadajuCim provincijama 4 76 tisuCa iii 62%, u muslimanskim 148 tisuea iii 19%. u srpskim 83 tisuce iii 1196 i u sarajevsko j 56 tisuca iii 896. Hrvatska konstitutivna jedi nica, sa sve tri provincije . imala bi sarno relativnu veeinu iii 4796 u odnasu na druge narode i narodnosti. Najvise. 196 tisuca. Hrvata zivjelo bi u mostarskoj provinci ji iii 2696 ad ukupnog broja. Od ukupnog broja Muslimana (I 925 000) u muslimanskim provincijama zivjelo bi 1 084 000 iii 56%, u hrvatskim 318 tisuCa iii

119

17%. u srpskim 257 tisuca iii 13% i sarajevskoj 266 tisuca iii 14%. Muslimanska konstitulivna jedinica. s tri svoje provincije. imala bi apsolutnu vecin u (64%) u odnosu na druge narode i narodnosti. M uslimana bi ad ukupnog broja najvge zivjelo u tuzlanskoj provinciji (541 tisucu iii 28%). U srpskim provincijama zivjelo bi 698 tisuca Srba iii 51 % od njihovog ukupnog broja u BiH (I 367 000). U muslimanskim provincijama zivjelo bi 358 tisuCa iii 26%. u hrvatskim 164 tisuce iii 12% i u sarajevskoj 147 tisuCa iii II % Srba. Srpska konstitutivna jed inica preSla bi apsolulnu vcCinu od 62 % U odnosu na druga dva naroda i narodnosti. Najveca koncentracija 5rba bila bi u Banjoj luci (489 tisuca iii 3 6% od ukupnog broja). Glede ctnickog kriterija najlosije je prosla srpska slrana, a bol je bi prosla s drugim kriterijima. Medutim. buduci da je srpska strana poccla rat zbog prostora na kojem i jedan 5Thin zivi nije prihvatila prijedlog. Repuhlika Srpska prihvatila ie 30. sijecnja 1993. ustavna nacela BiH, ali ne i zemljovid . da bi ga 20. travnja isle god ine odbacila. Na inzistiranje medunarodnih Cimbenika u Ateni 2. svibnja 1993. RadOl-'an KaradZitje potpisao plan. Na referendumu 15. syibnja 1993. bosanski 5rbi su ga potpuno i konacno odbacili. M uslimanska strana bi neSto bolie prosla od srpske strane glede etnickog ali i drugih kriterija. Medutim . ovim prijedlogam ana bi mnogo izgubila u usporedbi s Cuti11eirovim planom. sto ga je u pocetku bila prihvatila, pa ga kasnije odbacila. Zbog toga je Alija Izetbegovi{ i odugovtacio s davanjem suglasnosti. Plan je. ipak. potpisao uz odredene

uvjete 25. ofujka J993. Hrvatima je ovaj plan bio povoljniji od Cutilleirova plana. Ovim pTijedlogom, da je zazivio. bile bi obnovt jene granice Banovine Hrvatsk: u Bosni i Hercegovini iz 19 39. Zbog toga je Mate Bohan. voda hrvatsk delegacije. potpisao plan eim je objavljen poeetkom sijecnja 1993. 120

I

I~~ Owenov pl... Ir Mu.limansb

=::::: provincl'je

=-' ~k. provincijll m:; #-4tve. provinci~ Glede zemljovida Vance-O\.yenova plana. Izetbegovfcje prigovarao nepravednoj raspodjeli teritorija izmedu srpske i muslimanske strane,

druge. Srpskoj strani ie prigovar3o. a za Hrvate u BiH spremao rat. Sve su ceSCi incidenti koja je predlozena u wrist prve, a na

~tetu

izmedu HVO-a i Armije BiH . Zbog napetosti jzmedu Hrvata I Mu-

slimana oko Uskoplja-Gornjeg Vakufa krajem sijetnja 1993. do~li smo u Sarajevo Mile Akmadlic. Miro l;}Slc i fa. zajedno 5 Vanceom I Owenom. u namjeri da smirlmo tenzlje koje su sve vi~e rasle. Nakan dolaska u zgradu Predsjednistva Mirv i.3sia i mcnc osiguranje AllJe I2I

Izetbegovica nije pustila u dvoranu za razgovore. Mile Akmadiic i lord Owen traZili su bezuvjetno i nasu prisutnosL Nakon dva sala uvjeravanja i nas dvojica smo pristupili razgovarima. Na ovom sastanku svaka je strana optuzivala drugu za sukobe na terenu. U svezi s ovim planom, na konferenciji HVD-a za novinstvo u Mostaru. 12. sijecnja 1993. na kojoj su bili prisutni novinari iz reda hrvatskog i muslimanskog naroda, izjavio sam sljedeee: .. Supredsjedatelji Zenevske konferenci je 0 bivsoj lugoslaViji l.&nce i Owen ponudili su prostog vikenda predstavnicima triiu naroda teritorijalno-politicko uredenje Bosne i Hercegovine. Prcma ovom prijedlogu, Bosna i Hercegovina bi trebala biti medunarodnopravni subjekt, podijel jena na deset provincija s velikom autonomijom. Unutarnje ustavno uredenje temel jilo bi se na tfi konstitutivne jedinice, za slo je u prijedlogu dal okvir od deset toeaka. HDZ se u svom predizbornom programu 1990. zalagao za buduce ustrojstvo Bosne i Hercegovine na nacelima jednakopravnosti Hrvata, Muslimana i Srba kao konstitutivnih naroda ... U ostvarenju toga cilja organizirali smo HVO. U sklopu J.njeg smo, s vojnim postrajbama, obranili vise od jedne tretine prostora Bosne i Hercegavine ... U tome nas je svestrano pomagala Republika Hrvatska, na Cijem je celu bio dr. Franjo Tudman... Bez te pomoci. odgovorno mogu ustvrditi. s obzirom da se Bosna i Hercegovina nije pripremala za obranu, danas bi ona bila plijenom velikasrpsJ.ng agresora. Hrvatska delegacija je prihvatila prijedlog supredsjedatelja Zenevske konferencije o teritorijalno-politickom ustrajstvu Bosne i Herccgovine. Bilo bi mudro da i predstavnici muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini prihvate ponudeni prijedlog u nastavku Konferencije ... Prihvacanjem ponudenog prijed loga od strane predstavnika muslimanskog naroda u Basni i Hercegovin i ubrzala bi se uspostava mira na njezinim prostorima ... Oslobodile bi se goleme snage . kaka Ijudske taka i materijalne. kaje su sada anga!irane u obranl zemlje ... Kao clan Ratnog predsjedngtva 122

Republike Bosne i Hercegovine. kandidatske liste HOZ. Cija je delegacija vee dala pristanak na prcdloz-cne zenevske dokumente. javno podriavam i suglasan sam s tim prijedlozima. Istodobno pozivam ostale clanovc Ratnog p redsjedni~tva RBiH da to na isti nacin U(~ine.· Na konrerenciji HVO-a. od rblnoj u Mostaru IS. prosinca 1992 .. na kojoj su bili novinari iz reda sva tri naroda. izjavio sam. pored ostalog . sl jedeee: HU zadnje vr i jeme. ne bez razloga. St ranka demokratske akdje. i ne samo ana. predlaze da se Alij; Izetbegovicu produzi mandat na mjestu Predsjcdnistva RBiH i na treeu godinu. Poznato je da mu je p ro~lc godine, posebnim postupkom , produzcn mandat na dVijc godine. Istodobno se prcdlazc da predsjednik Vlade bude osoba iz IUV3l
123

Terltorijalno ustrojstvo BiH

TABUCA S.

po Vance-Owenovom planu. siletanj 1993.

Izvor: N~jeljna Oalmadja, 6. sijelnja 1993. godine

N

""

2.2. Sastanak u Medugorju 18. sVibnja 1993. *U Medugorju su zavrsi!i razgovori hrvatsklh i muslimanskih izas· lanstava 0 zaustavllanju sukoba I provedbl v.mce-Owenova plana, koje su vodill dr. Franjo Tudman, AUja Izetbegovie i supredsjedatelji mirovne konferencije 0 bivsoj lugoslaviji. Nakon skupne siednice razgovori su nastavlieni u vojnoj i politickoj skupini. U vojnaj skupinl se razgovaralo o sporazumima 0 prekldu vatre od 25. travnja iz Zagreba i 12. sVibnja Iz Mosttlra. Izvdene su manie izmjene. U sparazumu od 25. travnja umjesto Travnika za smjeStaj zajednilkog stotera odredena je Zenica. a braj llanova HVO·a i Armije umjesto trl poveean je oa deset. Paliticka skupina dnnijela je ad luke 0 formiranju provlncijskih vlada za mostarsku. zenilku I travnilku provinciju. kaka slijedi: Provind~

GU'o'efllcl

Vlctguver.

Broj aal'l(lVa Vbde H~"

Mostarska Zenllka Tr.rvnlfka

HMt

Musllman

S

Musllman

HMt

2

HMt

Musiman

S

Mus/lmana J 6

,

Slobodna

Svega

mltsta za Srbe

2

10 10

t

10

2

Za sredi~niu vlast ie dogovoreno da se ponovno anrmira Koordina· cijsko tijelo u sastavu Boban. Akmadtie. Soras, Izetbegovie. Abdic i Ganlc kao prijelazno predslednlstvo s trl rezervirana mjesta za Srbe. te da se ~to prije sastane I predlotl prlvremenu vladu na nacelu

3+3+3."1 7 Na politickoj skupini je donljeta odluka da jedna delegacija, odmah. otputuje na Helidrom kod Mostara. gdle su bili zatoceni musllmanski gradanl • voini obveznici. S hrvatske strane u delegaclji su bill dr. Franjo Gregoric. mT. Franjo Soras i Bozo Rajie. as muslimanske strane su bili: Pusina. minlstar unutamjlh poslova RBiH. i jOs
Karlo Rollm. Obrana Hcra:C Basnt!. I. 51r. 33 7. I 338.

125

vri jeme vecere dogovoreno je da se odmah otpocne s pustanjem zatocenih muslimanskih gradana i to prema njihovoj zelji gdje ce nastaviti dalje boraviti. Realizacija ovog zakljucka je otpocela nakon dvatri dana.

3. (NE)USTAVNE PROM)ENE ad pocetka Zenevske konferencije. od 2. rujna 1992. do kraja godine. muslimansku delegaci ju. uglavnom. vodio je na pregovorima ministar vanjskih poslova RBiH Haris SilajdZic. Zasto? Navodno mto sto se A/ija Izelbegovic nije htio naci za istim stolom s RadovcJnom Karadiicem. Medutim. 10 nije bio pravi razlog. jer su se njih dvojica sastajala prije i poslije ovih razgovora. Pravi ie razlog taj sto je u to vrijeme A/ija Izelbegovic radio na promjeni Ustava Republike Bosne i Hercegovine u sklopu Ratnog prcdsjednistva . Prva se promjena odnosila na imenovanje atjane ljuic-Mijalovic za elana Ralnag prcdsjedniStva RBiH. iako ona nije bila u sl udenom 1990. kand idatom nijedne stranke za ( lana PredsiedniStva RBiH . Primljcna je u Predsjcdnistvo umjcstoNenada Kecmanovicakoji ie. nawn kraceg clanstva u PredsjedniStvu. otiSao u Beograd. Druga se promjena odnosila na ukljueivanje u Ralno predsjednistvo naeelnika staba Vrhovne komandc oruz.anih snaga RBiH Sefera Halilovica. koii je prvoimcnovani na ovu duznost. Treca se promjena odnosila na produzenje dvogodisnicg mandata. koji je istjecao 20 . prosinca 1992. prcdsjcdniku Ratnog predsjednislva A/iji Izetbegoviiu. i to do zavrsetka rata u Bosni i Hercegovini. U elanku 19 Paslovn ika Predsjednistva iz 1992. godine sto]i: "Predsjednika PredsjedniStva bira Predsjednistvo iz reda sVOjih clanova na jcdnu godin u i mazc biti biran jas jcdanput uzastopno na 126

ovu funkciju. U nacinu iz.jasnjavanja a izboru predsjednika PredsjedniStva odlucuje Predsjed nistvo veCinom glasova svoji h (Ianova.·'

4. OWEN - STOLTENBERGOV PLAN Krajem ozujka 1993. godine Curus lt3nce je otisao, a doSao ie Thorvald Stoltenberg za posrednika Ujedinjenih naroda u Zenevskoj konrerenciji. Promjenom posrednika mijenja se i politika medunarodnih cimbenika unutarnjem ustrojstvu Bosne i Hercegovine. Ponovno se pokuSava polititkim razgovorima rijesiti nemoguce, a to je, uglavnom, da se srpski agresor odrekne 20% ukupno osvojenog teritorija i da se dalje na miran n.aCin zadovolji 5 52.5% teritorija Bosne i Hercegovine. Muslimanskoj se strani nudilo 30%, a hrvatskoj 17,5%. Glede unutarnjeg uredenja ponudena ie konrederacija triju republika, hrvatske. muslimanske i srpske u sklopu Bosne i Hercegovine. Prijedlog je odgovarao hrvatskoj i srpskoj strani. Medutim. muslimanska je strana hila nezadovoljna s predlozenom unijom republika. pa ie izasla sa svojim prijedlogom rederalnog uredenja BiH, decentralizirane driave, podijeljene na provincije.

°

Prvi put su se tlanovi Ratnog predsjedniStva RBiH, u punom sastavu, ukljucili u razgovore 0 driavno-pravnom, politickom i teritorijalnom llStrojstvu B05ne i Hercegovine, i to na poziv lorda Owenai Stoltenberga. Sredinom lipnja 1993. vooeni su razgovori u Zagrebu, u zgradi Veleposlanstva RBiH. Krajem lipnja, na poziv lorda Owena, clanovi Preclsjednistva preseli1i su se u L:enevu. gdje su ostali, s kracim prekidima, do 20. kolovoza J 993. Sjednice Ratnog predsjednistva RBiH odriavale su se i bez posrednika Owena j Stoltenberga. U nazocnosti posrednika raspravljalo se 0 raznim mogucnostima ustrojstva Bosne i Hercegovine. Namjera je lorrla Owena hila da ukljuCivanjem Ratnog predsjednistva 127

RBiH u zenevske razgovore izdigne Predsjednistvo iznad pregovarackih timova tri naroda. Ovakav pristup medunarodnih posrednika u zenevskim razgovorima podrZaval i su clanovi iz reda hrv.Jtskog naroda i hkret Abdiciz reda muslimanskog naroda. Ostali clanovi su bili protiv takvog pristupa i njihov je stay bio da Ratno predsjedniStvo treba u svemu podrZav.JtiA/iju /zetbegovica. odnosno braniti opciju jedinstvene. cjelovile i gradanske Bosne i Hercegovine. a ni su ta j stay branili od pocetka do kraja razgovora u Zenevi. tj . do kraja kolovoza 1993. Odvojene sjednice Ratnog predsjednislva odriavane su u one dane kad se niie sastaia!o s posrednicima i kadAlija Izetbegovicnije predvodio muslimansku delegaciju u razgovorima s ostale dvije delegacije. ukljuCi~i i posrednike. Na poziv Alije Izetbegovi{a. ponekad su prisustvov.Jli sjednicama PredsjedniStv.J neki polilicari iz oporbenih stranaka Bosne i Hercegovine bo 5to su: N1az Durakovic, Muhamed Filipovic, Iva KomSit. Def/aglt - gradonacel nik Tuzle i Kasim Trnka. Ponekad se na5im sjednicama prikljucivao i Adi/ Zu/Okarpaslt. Svi su oni od izbora u studenom 1990. postali vjerni sljedbenici politike Alije Izetbegovica. Ovu skupinu politicara doyen je A/ija Izethegovic u Zenevu kakl bi svjetsku javnost uvjerio da on i njegov.J Stranka demokratske akcije nisu usa mljeni. nego da ima podrsku i ad svih oporbenih stranaka u 60sni i Hercegovini. Spomenuti politicari su cesto od rlavali i konferencije za novinstvo na koiima su uvjerav.Jli svjetsku javnost 0 ispravnosti politike Alije Izetbegovica u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Ta isl a gospoda iz oporbe pred sam kraj Zenevske konrerencije sastavila je jedno cirkularno pismo u kojem su, pored ostalog. isticali destru ktivno djclovanjc clanova iz rcda hrvatskog naroda tc da nas trcba iskljuciti iz Ratnog predsjednistva. 5to se ubrzo i ostvarilo. Uvecer. pred prvu sutra5nju sjednicu Predsjednistva u Zenevi. sreli smo se na ulici . mi clanovi Predsjedni5tva iz reda hrvatskog naroda s Tatjanom l/u/c-Mijatovic i Mirkam Pc/anov/cem. clanovima iz reda 128

srpskog naroda , Upoznali smo ih da cerna sulra, na prvoj sjednici Ralnog predsjednl~tva, pokrenuti smjenjivan jeAlije Izelbcgovita s mjesta predsjednika Ralnog predsjedngtva ler mu Ie u prosincu 1992. istekao dvogodiSnji mandat. OOOle spomenulih clclnova obecalo l1am je dati podr~ku , ali je ana sutradan na sjednlc1 Izos,tala. Tako nam je propao prvi pokuSaj smjenjlvanja Alije Izelbcgovica s duznosti prcdsjcdnika, koju je na neustavan nalin prigrabio. Drugi put sma poku.sali to isla uciniti poeetkom kolovoza isle godine u Sarajevu, kad su se tama, na 129

prijedlog lorela Owena. na~li svi clanov! Ralnog predsjednistva. Tom smo prigodom mi clanovi iz reda hrvatskog na roda prcdlozi!i da se smijeni Alij31zetbegovics duznosti predsjedn ika i da se nacelnik stozera Armije BiH Delie iskljuci iz Ratnog predsjedniStva RBiH . Ponovno nismo uspjeli. jer nas i ovom prigodom nisu podriali srpski clanovi. Zbog vjernosti njcgovoi politicllzetbegovicjc. nclto kasnijc. nagradio Tatjanu Ljuie-Mijatovic veleposlanickim mjestom u Becu.

S. HRVATSKA REPUBLIKA HERCEG BOSNA Nakon dugih pregovora. trajali su skoro godinu dana. 20. kolovoza 1993. godine medunarodni posrednlcl On't:n i Stoltenberg prcdloi.ili su da se Bosna i Hercegovina drZavno-pravno ustroji kao Savez Republ ika Bosnc i Hercegovine s trl konstitutlvne republike i zemljovidom kojega predocavam. Temeljem ovog prijedloga i sve zcWh nasrtaja muslimanske vojske na hrvalski narod u Bo~ ni i Herccgovini. Hrvatska zajednica Herceg Bosna donijela je 28. kolovoza 1993. TEM£ljNU ODlUKU 0 uspostavi I proglaSenju Hrvatske Republike Herceg Bosne. IS U uvodu Odluke se kaze. pored ostalog: ~Hrvatski narod u Bosni I Hercegovinl, stjecajem povijesnih okolnosti, suoeio se s bezobzirnom agresijom kajom su ugrozena njegova povijesna I prirod(l.3 prava OJ zivot i opstoj nost. samobitnost i konstitutivnost. njegov krscanski i kulturni identitet, politicki. gaspodarski interesl u Bosni 1 Hercegavini... Nalazeci da postojeci oblik politickog i driavnag ustroja ne oSigurava hrvatskom narodu prava u Basni i Hercegovini. odluean je ta prava obraniti. izmedu ostalog mijenjajuCi svoj poloZaj taka ~to na dijelu terilarija Bosne i Hercegovine uspostavlja drfavnu zajednicu... " U clanku I . Odlukc se kale: "Uspostavlja se i proglaSaV3 Hrvalska Republika II

Isto. strana 269.

130

Bosna j Hercegovina, ,.. Hrvatska zajednica Herceg Bosna, ... uspostavlja se i proglasava Hrvatskom Republikom Herceg Bosna.·· Dalje se kate: "Teritorij Republike je podrucje Hrvatske zajednice Herceg Bosne... Rcpublika se slobodno udruzujc U savcz republika ... U Republici vlast proizlazi jz naroda i pripada narodu ... Zakonodavnu vlast obavlja Zastupnicki dom Republike. Izvrsnu vlast obavlja Vlada Republike. Sudsku vlast obavljaju neovisni sudovi. Predsjednik Republike vrhovni je zapovjednik oruza nih snaga Republike. Republika ima grb, zastavu i himnu. Glavni jc grad Rcpublike Mostar. Do izbora predsjednika Republike ovu duznost obavlja predsjednik Hrvatske zajednice Herceg Bosnc.·· HRHB je u vrijeme svoga utcmeljcnja imala svc potrebne atribute drz.avnosti kao 5to su teril orij, drZavnu organizaciju, vojsku, policiju, novae. grb i zastavu. Glede medunarodnog priznanja, njezino se utemeljenje zasnivalo na prijedlogu medunarodnih posrednika OJ.vena i Stoltenberga i stvarnim Cinjenicama kOje su bile na podrucju Bosne i Herccgovine.

6. MOlE PRJOPCENIE ZA IAVNOST, lISTOPAD J993. ~u

povodu insinuacija i manipuliranja mojim statusom u svojstvu clana Predsjednistva Republike Bosne i Hercegovine. od strane muslimanskog dijela cla nova Predsje dni stva, te pokusaja nelegal nog i nelegitimnogsmjenjivan ja. izvjeScujem javnost 0 sljcdecim cinjenicama: I . Izjavom ad 3. kolovoza 1993. , koju sam potpisao zajedno s gospodom Lasicem i Akmadzicem u Zenevi. jasno sam dao do znanja razloge $Voje apstinencije lZ rada PredsjedniStva Bosne i Hercegovine. Podsje6m da su ti razlozi bili i ostali boo je navedeno: "Mi predstavnici hrvatskog naroda u Predsjednistvu Bosne i Hcrcegovine odlucili smo ne sudjelovati u radu PredsjedniStva dok ne prestanu I 3I

napadaji muslimanske vojske - Armije BiH - proliv hrvatskog naroda sredl~nle Bosne I sjeverne Hercegovine, jer je Predsjedni~tvo Vrhovni zapovlednik te vojske.·' . Dakle, la ~o legaln! I legltimno, neposredno izabrani predstavnlk hrvatskag naroda u Bosni I Hercegovinl 18. studenoga 1990. nisam dao ostavku, nltlle Izborno tilelo zahtljeval0 mOj opozlv. To su jedina dva naelna po Ustavu Republike Bosne I Hercegovine I Poslovnlku a radu PredsJednistva kola omogucuju odlazak save runkcije, Niti jedan od nllh nlje ispunjen, Stoga. uzurpiranJe moga poloZaja jest protuustavno I de facto I de lure nelegalno. 2. Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, kao polltleka stranka pobJednica na prvim demokratsklm Izborima, i jedinl izraz polltleke volle hrvatskog naroda, Ima suvereno i autonomno pravo zastupanla hrvatsklh Interesa u Bosn! I Hercegov!nl. Nikakve druge paralegltimne organlzaclle to pravo nlsu ostvarl1e demokratskim putem.

3. Sve paralegltimne udruge kale na nedemakratskl na~in pakulavalu supstltuiratl mole clanstvo u Predslednlstvu. kale Ie zamrznuto zbog agreslJe na hrvatskl narod I nlegovo pravo u Basn! I Hercegovl nl. izravno se stavlJaJu U slu!bu ollgarh ljsko nepotlstickih snaga. Svak! takav anga.tman Ie otvorena lzdaja ukupnog hrvatskog nacionalnog bica Bosne I Hercegovlne. 4, Sukladno navodima mole lzjave ad 3. kolovoza 1993. ja cu nastavltl obn~ati svoju du.tnost ~Ia na PredsJednlstva 1 time pomocl usposta~ I restltucljl demokratskag clvillziranog ustroja dr-lave Boone i Hercegovtne te oCuvanJu legltlmlteta i legaliteta hrv.atskih naclonalnih interesa i prava u Basnl i Hercegovlnl elm prestanu razlozl kelt su dovell do mole apstlnentile u radu Predslednlltva. 5, Temellni Interes hrvatskog naroda u Bosnl i Hercegovinl Ie pravedan i sveprihvatljiv mir. Nema pravednog rata I nepravednog mira u Bosnll Hereegovlnl. Taka postavliena dvolba Ie umletna. Trodlm odmah 132

bezuvjelan preslanak napadnih djelovan)a i povlacen)e muslimanske vojske s okupi ranih hrvatsklh prostora kao lemeljnl preduvjel ocuvanJa Icgilimileta i legaliteta demokratske instltucije koju predstavljam." Naprijed navedena mola izjava dostavljena je preko HINE i HABENE svim dncvnim listovima - glavnim u Rcpublici Hrvalskoj ; Republlcl Bosne I Hercegovine. NI ova Izjava nije bila dovoljna AIi)1 Izelbegovlcu i njegovim Istomisljenicima, da me opozovu s duznosti elana Pr· edsjedni!tva Republlke Bosne i Hercegovine 20. Ilstopada 1993 . godine.

7. RATNO PREDSIEDNISTVO AlliE IZETBEGOVICA Nezadovoljan drZanjem hr vatskim elanova Ralnog predsjednistva prije. lijekom I poslije Z enevske konferencije, Alija Izelbt'coviczajedno sa svojim istomiSljeniclma donasi 20. listopada 1993. neustavnu Odluku a opozivu 5 du!nosti l lanova Ralnog predsjedniStva Mire Lasiea i Franje Borasa. kola se predocava. Ovom se Odlukom Ali/a Izclbcgov/cprema nama odnosi kao prema obicnim slui.benicima. Podsjetio bih lltatelja da smo Allja Izelbegovfc i ja u studenom 1990. izabrani za clanove Predsjedn~tva RBiH. Sarno vol jom naroda koj; me je izabrao demokratskim putem iii mojom osobnom !elJ am moglo mi Je prestati clanstvo u Predsjednl!tvu . Ne! to ranlje, kra jem kolovoza 1993 .. iskljucen je i MlleAkmadzlc. predsjednik V1ade RBiH. koji je bio clan Ratnog predsjednistva RBiH. Umjesto mene u Raina predsjedniStva RBiH kooptiran Ie IvoKomflt. koji ie bio na !isti SKBiH -S DP. a po rezultati ma glasovanJa na trecem mjestu , tj . iza mene. Umjesta Mire Lasla ponovna je vracen u Raina predsjedniStvo Stjepan Kljujic. koji je svojevoljno podnlo ostavku i napuslio Ralno predsjedniStvo RBiH. Pretpostavljam da ie, kad su iskljueenl 133

hrvatski clanov!. ikljucen i Rkret Abdie. a umjcsto njega kooptiran je Nijaz Durakovic, kaji je bio na [isti SKBiH-SDP. Nakon ovih neustavnih promjena u Ratnom predsjednistvu RBiH Alija Izetbecovic je uveo u njegovo Clanstvo pet bivSih clanova Centralnog komiteta Saveza kImunista Bosne i Hercegavine i KljujiCa. koji je bio kapctan INA. U vrijemc najzesCih napada muslimanske vojske na hrvatski narod u srediSnjoj Bosni. ulaze na neustavan naCin lvo Komsiii 5tjepan Kljuji{ u Ratno predsjednistvo RBiH. odnosno u vrhovno zapovjedni5tvo muslimanske vojske. kako hi pomogli Aliji Izetbegoviiu da pred sVi jetom prikaze legitimnost i multietnienost Ratnog predsjcdniStva i da prikrije niz ncustavnih radn ji koje su uCinjcne prilikom formiranja Ratnog predsjedniStva. Alija Izetbegovicje na taj naein oSigurao potpunu poslusnost u stavov[ma u rjesavanju unutarnjih i vanjskih pilanja Bosne i Hercegovine. Preko Ratnog predsjednistva RBiH Izelbegovieje mogao "Iegalno i legitimno" provoditi svoju islamsku politiku, narocito u odnosu na Hrvate u BiH. jer je za takvu politiku dobio pokrice u KOrnS/eu i Kljujicu. Prilikom ulaska u Ratno predsjednistvo lvo KomSic je pred Alijom Izetbcgovicem I. studenoga 1993. dao sveeanu izjavu koja glasi: "Usao sam u Predsjednistvo na temelju rezultata izhora 1990. i na pri jedlog Hrvatske scl jacke stranke Basne i Hercegovine i Hrvatskog koordi nacijskog odbora u kojem se nalaze najznacajni je institucije hrvalskog naciona ln og korpusa: HDZ Sarajevo. HSSBiH. HVO Sarajevo, Hrvatsko kulturno drustvo Napredak, Caritas, Hrvatska gospodarska zb orn ica. Franjevaeka provincija Bosna Srebrena i Vrhbosanska nadbiskupija. Moj rad u PredsjedniStvu U ovom prijelaznom razdoblju do konacnog razrjesenja krize bio hi osigurati strategijske interese hrvatskog naroda, a oni su iskazani u 5to skorijem prekidaniu rata, opstanku hrvatskog naroda na njegovim ognjistima i ravnopravnost 5 drugim narodima kOii zive u BiH kao drZavnu zajednicu ravnopravnih naroda. harem na onom minimumu do koga se doslo na zenevskim

134

pregovorima, te obnavljanju medu sobnog povjeren ja naroda Bosne i Hercegovine. Za to cu tm3ti podr~ ku ne sarno hrvatskih institucija koje sa m spomenuo vee. nadam se, hrvatske politike u cijelosti. Tome otvorenu podrsku daje cjelokupna politicka oporba u Hrvatskoj, a za to postaji blagonaklonost i hrvatskih vlasti." 19 U svezi s Cianstvom /ve Komsiea u Predsjednistvu Alije Izetbegoviea i njegovorn svecanom izjavom, Kristina Ban dalje piSe; ~Svega ~es t dana nakon Komsiceva primanja u Izetbegovicevo Predsjed nistvo prestala je postojati jed na od organizacija koia je b i ~e m dui nasniku Saveza komunista BiH navodno dab potporu da ude u Predsjednistvo. HVO Sarajevo je nasilno transformiran u postrojbe Armije BiH (kasnije cak preimenovana u "Lahku brigadu ~ ) . U cilju uvjeravanja Hrvata da to ucine 'dragovoljno' pri mijenjene su i neke brutalne mjere, pa su taka pojedinci tjerani gutati bunice, spaljena je hrvatska zastava . Zapovjednik Zelie je uhicen, a torturi ie bio podvrgnut i natelnik brigade Vu/ii. Vise pripadnika HVO a je zatvoreno. Izlofeni su i drugim ponizenjima, veliki se broj mladih sarajevskih Hrvata odlui~:to na bijeg. Ostali su starf. 0 njima Opel niie imao tko skrbiti. U 5amom Saraievu, dakle, pred Komsiccvim 'nasom' dosla je do taka teSkih povreda Ijudskih prava da su tak i ombudsmeni Federacije aznacili ovaj grad kao mjesto gdje se prava Ijudi kr.se vise nego bilo gdje drugdje u Federacljl. lpak, KomJici drugovi (Kljujit. primjerice) nisu se povlacili. I dalje su sjedili u Predsjednistvu, dajuCi mu i pred damacom iavno~cu i pred svijetom atrlbut multietnit ke instituci je. Ta !to se radilo sarno 0 formalnoj multietnit nosti, i sto je njihova sjedenje u fOleljama Izetbegoviceva Predsj edni~lV3 zapravo bo!nja~ko-rnus l i m3nski m vlastima otvarato prostar da s manje posljedica krSe Ijudska prava (stanavi. zapo!ljavanje, pritisci. taleriranje krada i sl.), ocito je po misljenju Komsiea t drugova, bila u svrhu 'ostvarenja hrvatskih strategijskih interesa'. 't lsIO,SllaIl31 37.

135

Tek je nakon gradackog slucaja Komsic je 'poceo vjerovatr, Nije vjcrovao nakon odlaska desctina tisuCa Hrvata ... otkaza hrvatskim direktorima ... bezobzirni h natpisa u tisku ... nakon sta mbene politike .. . koja je mnoge I-\rvate dovela do oeaja ... nakon svinjeUne. 'eroUke' .. . 'mlacenja' Bugojna i spornih izjava bo~n i ai~"kih duznosnika ."

136

~~a:\C~.-:an" LI tl.ck:e S. i 3. nao UstllY ReHel'cc;o'linc i tlan. 13a, Z&kon .. 0 izboru i OPO%!"u clonova p!c~5jcdniitva Rilpublike Sosne i Hcrccqovlne,

N.1 0500"U

)

publ ikc Bosne i

("Sl\ltbcni list SRBiH",broj .21/90, 28/90, 29/!loJ 1 C"Slufbcnl list RS1H " broj: 2/92 i 17/93 J. Predsjedniia;vo Republike Bosne i Hercegovina, TIl; sjednici od 20.oktobJ''' 199)·9OO1ne,

donljelo je

O:DLUKU

o o?Ozn't) DutNOSTI tu....'lOV.....

PREOSJEDNISTVA R2PUaLl KE BOSHE I HERCEGOVINE I

Opo zivaju 50 duinoatl clana Pr cdsjedniitva Republi ke Bosnc i Hercegovine <;I..I.NJO 5ORJ.S i N!RO L1I.SIC •• 20. ekto-

brem 1993.9001no. II

OVIl odluku

o~!avltl

u

"Slu!benc~

"'I'IIDSJ£DNIK

Broj: 02-111-628/93 2.o.oktobra 1993.<;;00. Sarajevo

1.( . / ., . ,

-

l i stu RBiH".

?~~~JEDNI~TVA

.

"

.

."-"/. -{. ... -:-<-L.

RBiH

(,

137

•

138

VIII. RAT IZMEDU HRVATA I MUSLIMANA

I. UZROCI RATA

Rat izmeau Hrvata i Musl imana koji se dogodio pocctkom 1993. irna duboke korijene u povijesti aba naroda. Medutim. mi se necemo

baviti njegovim uzrocima dalje od 1990.0 uzrocima iz daljnje povijesti je mnogo pisano na drugim mjestima. Za nase potrebe mi cerna se ovdje ogranicili na uzroke koji proizlaze iz samih predizbornih slranackih

programa 1990.. pa do pocetka ratnih sukoha u 1993 . Program Stranke demokratske akcije. na Cijem je (elu A/iji!

Izetbegovic. odnosi se na gradane u bivSoj lugoslaviji. narocito u Bosni i Hercegovini, koji pripadaju "muslimanslom povijesnom krugu". Ova ie temeljno nacelo kaje dalje ukazuje da ce se ova stranka zalagati za demokraciju i ravnopravnost, te se fijee; mnogo pula javljaju u njezinom programu, ali prvenstveno za muslimanski narod i za one gradane lugoslavije "koji prihvaeaju program i ciljeve stranke··. Glede drZavnopravnog uredenja, u programu stranke podrzava se /ugoslavija kao federalno uredena drZava s postojecim granicama republike. Hrvatska demokratska zajednica je u svom programu najavila da ce se zalagati za ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH s ravnopravnoscu ostala dva naroda i gradana drugih naroda i narodnosti. U njezinu programu ne trazi se nista vise i niSta manje za pripadnike hrvatskog naroda u odnosu na pripadnike ostalih naroda i narodnosti. HDZ se zalagala za konfederalno uredenje bivSe lugoslavije sa sest dTiava u 139

postojeCim republickim granicama. U programima ove dVije stranke razliciti su pristupi drZavno-pravnom uredenju BiH u sklopu bivse lugoslavije. Federalno uredenje je odgovaralo Stranci demokratske akci je, jer bi u tom sluCaju svi Muslimani livjeli u jednoj, jugoslavenskoj drZavi. Zbog toga se vee u programskoj deklaradji zahtijeva "kulturno-prosvjetna autonomija za muslimansko stanovnistvo SandZaka". Ono sto je odgovaralo srpskoj imperijalnoj politici da svi Srbi zive u jednoj drZavi, to je odgovaralo Strand demokratske akcije. voditeljici muslimanskih vjernika i pripadn ika muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini. Radi isline, treba ovdje naves!i da je Skupstina SRBiH polovicom listopada 199 1.. glasovima hrvatskih i muslimanskih zastupnika. usvojila dvije rezolucije 0 suveren itetu Bosne i Hercegovine"i njezinu povlacenju iz jugoslavenske federaci je. Ove su rezolucije usvojene tek onda kad je INA zajedno sa srpskim paravojnim oruzanim snagama oku pirala Bosnu i Hercegovi nu (osim krajeva u kojima se hrvatski narod tome usprotivio) i kada je SOS organizi rala svoja au tonomna podrucja (SAO) u BiH. Obje stranke, HOZ i SDA. iako su se u nekim programskim nacelima razlikovale, udruzile su se u predizbornim aktivnostima i jedno vrijeme nakon izbora protiv Srpske demokratske . stranke kOja je predvodila srpsku imperijalnu politiku u Bosni i Hercegovi ni. ana je, dakle, znaclla zajednicku opasnost za hrvatski i muslimanski nared u Basn! i Hercegovini i izvan nje. Medutim, dvolicnost vodstva Stranke demokratske akcije dosla je do izraZaja kod glasovanja za clanove Predsjednistva SRBiH. Vodstvo obje stranke dogovorilo se da za kandidate i jedne i druge stranke glasuju stranacki prip
I)redsjedni~tva.

Zahvaljujuci glasovima hrvatskog naroda. jeTje HDZ ostala kod ranljeg dogovora. i Alija!zelbegovicje postao , Ianom PredsJedniStva. U suprotnom s]ucaju. clanom PredsjedniStva postao bi Nijaz Durakovie. Celni~tvo SDA imalo je drukciji pristup obrani Bosne i Hercegovine u usporedbl s HDZ-om od .prvi h incidentnih situacija sa srpskim agresorom. pa do za~etka rata u Hrvatskoj. dakle. do sllecnja 1992. Allja Izetbegowt rekao Ie cesto da rat izmedu srpskog agresora i hrvatskog naroda u Hrvatskoj i Basni i Hercegovini nije njegov rat. Predsjednl~tvo RB1H nile ni~ta poduzimalo da sprijeci prelazak redovnog sastava INA. srpskih paravojnlh skupina. cetnika i drugih s bosanskohercegovackog teritorija na susjedna podrucla Republike Hrvatske (zapadna Siavonila. Uka. Banovlna, Kordun, Knl n i Dubrovnik) i hrvatska podrucja u Bosn] i Hercegovini (Ravno, Mostar. Capljina. Kupre.s i Bosanskl Brod). Za c1lelo to vrijeme vodstvo SDA. posebno Ali/a IzelbcG0vic. "a!ikuje- s generalom L.f!ljkom Kadijevicem glede ocuvanja neutralnosti Bosne i Hercegovlne s obzirom na sukob izmedu Hrvata i Srba na prostorlma bivk lugoslavlJe. Za nasliJe srpskog agresora na pod ru cla Bosne i Hercegovl ne. posebno na prost ore naseljene muslimanskim narodom. tu I tamo protestira ill pregovara. dok pripreme hrvatskog naroda z.a obranu Bosne I Hercegovine, kroz HZHB i HVO, nazlva separatlzmom. sma trajuci Ih paravojnlm 1 paradrfavnlm elementlma. Kod prvih medunarodnlh razgovora u vellacll o!ulku 1992. Afij. Izetlxgovic ostaje doslJedan programskom naceiu SDA - "gradanska republlka ill gradanskl rat". Nalme, Cutllielrov plan, koil le predvldao

kantonalno ustrolstvo Bosne i Hercegovine s tri konsUtutlvne jedlnlce. Alii' Izelbegovlcprvo prlhva~a, a zatlm ga odbac uie. Pomocu hrvats-

klh glasova na referendumu. koli je organlzlran 29. veljate i I. ofujka 1992 .. dobiVa medunarodno prlznanle Bosne I Hercegovinc:. alii dalje 141

odbija ravnopravno sudjelovanje HVO-a u insl itudjama Republike Bosne i Hercegovine.

2. POCETNI RATN I IZGRE DI IZMEDU HVO-, I ARMIIE BiH Bio sam u BusovaCi kod Oarija Kordiea 13. sVibn ja 1992 .. kad sam dobio izvjclce iz Zenice u svezi s prvim sukobima izmedu Hrvatskog vijeea obrane i muslimanskc Teritorijalne obrane. Slo sc to dogodilo? Krajem lravnja 1992. HVa je preuzeo vojarnu INA u Kaoniku kod Busovace. Muslimanska TO i7 7.enice je Irazila podjelu orui.ja i ostale opreme. iake nisu sudjelovali u njezinu zauzimanju. Tom je prigodom doslo do sukoba. ~ Drugi sukob se dogodio poeetkom svibnja 1992. naken ~to su pripadnici !-IVO -a zauzeli vo jarnu INA u selu Slimenu. Muslimani. unatoc tome ~to nisu sud jelova li u pregovorima , traze podjelu oruzja po svo jim kriterijima. ~20 Spomenulog dana. poslije IXJdne, doSao je naceinik Sekreterijala unutarnj ih poslova opCine Zenica Scad Beganovic s jo~ jednim civilom kod Darija Kordica u TIsovac kod Busovace . Na lorn sastanku. kojem sam i ja prisuslvovao, dogovoriU smo se da uhuduce ne bude sUcnih izgreda izmedu HVO-a i muslimanske TO. Od 25. sVibnja do kraJa lipnja 19?2. organizirao sam nekoliko sastana ka u srcdiSnjoj Bosni izmedu HDZ -a i HVO-a, s jedne strane. i SDA iTO-a, s druge strane. Na svim tim saslandma raspravljalo se izgredima HVO -a iTO-a. suradnji HDZ -a i SDA kao i rumi srpskog

°

pucanstva koje ie ostalo na tim podrucjima. Prigodom ovih posjeta. prije iii posUje zajednickih sastanaka. razgovarao sam s predstavnicima HOZ-a i HVO-a. Katolicke crkve i drugih loka lnih hrvatskih institucija. lO

Rillni z/otim fJild HrVi/Umil Bosne Ilkragoonc. CPO. SaraJeVo. 1996 ..

142

sir. 2.

Na sastanku u Novom Travniku, ko j! je odrian krajem sVibnja 1992 .. upoznat sam 0 trag!cnoj pog!biji lr!naesterice pripadnika HVO-a na pla nini Vlasi( kaje su 15 . svibnja 1992. ubili pripadnici INA i drugih srpski h paravojnih jedinica. U Zenici, na sastanku 24. lipnja 1992., saznao sam 0 upadu muslimanske TO u srpska sela Katiei i Predjele. u namjeri da ih opljackaju i zapale. HVO iz Busovace je poslao svoju policiju da zastiti Srbe u spomenutim selima. Tom je prigodom doslo do 5ukoba izmcdu policije HVO-a iTO-a. U tom sukobu jedan je policajac HVO-a poginuo i tri su ranjena. a tri su pripadnika TO-a poginula i nekomv ih je ranjeno . Na pavratku iz Kraljeve Sutjcskc. Zenice i Viteza navratio sam u Stozer HVO-a Uskoplje-Gornji Vakuf. Tom su me prilikom domaeini upoznali da je muslimanskj TO na planini Radusi iz zasjede ubia celiri easnika HVO-a. Nakon ovih dogadaja ucestali su 5ukobi izmedu HVOa i TO-a na ovam podrucju i oni su trajaH. nekad s manjim. nekad s vedm intenzitetom. do ozujka 1994. 2. i 3. ozujka

1993. prisustvovao sam u Zenici. u dogovoru s Ejupom Canicem. sastanku jzmeau HDZ-a i HVO-a. s jedne strane. i SDA i Armije BiH. 5 druge strane. Jz Mostara u Zenicu putovao sam u pratnji Adm PafaliCa. zapovjednika Cetvrtog korpusa Armije BiH. bojnika Jasmina jaganjCiJ i Valentina CoriCa, zapovjednika Vojne policije HVO-a. Sastanak je odrZan u organizadji UNPROFOR-a i promatraca Europske zajednice. 5 hrvatske strane sastanku su prisustvovali. pored (llene, pukovnik Tihomir BlaSkici eelni ljudi zenickog HDZ-a. 5 muslimanske strane bili su prisulni zapovjednici I. . II. i III. korpusa Armije i lokalni celnici SDA. Nije mi poznato zaslo Ejup Canic niie doSao na sastanak, iaka mi je telefonom obecao da ce biti prisutan. Sastanku nije bio prisutan ni Ari! PaSalii. iako smo iz Mostara zajedno putovali u istoj namjeri. Na sastanku je izvrsena analiza politicke i vojne siluacije u srednjoj Bosni. Zaklj uceno je da su sve 'eSci sukobi izmedu HVO-a 143

i Armije BiH i da mogu poprimiti velike razmiere ukoliko se s obie strane ne bude utjecalo na njihovo smirivanje. Oogovorene su razne mjere kOje svaka strana treba uraditi na terenu pod svojom kontrolom , a sto zajedno s UNPROFOR-om, sve u cilju izbjegavanja daljnjih sukoba. Primijetio sam da ie na sastanku pukavnik Blaskicimao u svojoj biljeZnici detaljno opisane dogadaje i medusobne sukobe knji su se dogodili na raznim lokalitetima srednje Bosne. Na sastanku se ravnopravno nosio sa Z3povjed nicima triju karpusa Armije BiH. Uspjclno je polemizirao s njima oko njihova videnja dogadaja i sukoba kao i s predstavnicima UN-a i EZ-a. Nakon povratka u Vitez prieao mi je Blaskic da je do ovog sastan ka u Zenici u medusobnim sukoblma HVO-a i Armije BiH poginulo oka 350 vojnika i (ivila, dva puta vise na muslimanskoj nego na hrvatskoj strani. S ovoliko zrtava i vo jne teh nike koliko ima mo zajedno, rekao je dalje, mogli smo osloboditi od srpskog agresora okupirane dijelove Travnika . planinu Vlasic. Donji Vakuf. jajce, Bugojno i Kupres. Bio je vidno uzbuden zbog nepotrebnih Ijudskih zrtava kaje su pale s jedne i druge strane. Dalje mi je doslovno rekao: "Franjo. muslimanska Armija BiH priprema se za rat s nama Hrvatima. Sami kazu , nismo se pripremali za rat sa Srbima, alismo se dobro pripremili za rat s Hrvatima. ~

Zadnji mOj posjet, pred masovne napade Armije BiH na hrvatske krajeve u srednjoj Bosni. bio je 26. i 27. ozujka 1993 . Sastanak je ponavno adrian u Zenici u organizaciji UN-a i EZ-a. I na ovaj sastanak je trehao doei, prema telefonskom dogovoru, Ejup Ganiciz Sarajeva. ali i ovaj put nije dosao. S hrvatske strane, pored mene. bio je ponavno pukovnik 7ihomir Blaskiel eelnlljudi HDZ-a iz Zenice. S muslimanske strane bili su prisutni zapovjednlk III. karpusa Armije BiH u Zenici sa suradnicima i muslimansko lokalno palitieko rukovodstvo. IzvrSena ie analiza dogovorenlh miera sa sas{anka 2. i 3. ozujka 1992. Zakljueeno je da niSta nije uradeno na dogovorenim mjerama i da je stanje pogo144

rSano . Blaskic je i tom prigodom argumentirano dokazivao da se muslima nska A rmija sprema za napade velikih razmJera na hrvatska podru~ja. dokazujuCi raspored pojedinih brigada Armije od Kre~eva i

Kiseljaka do Travnika i rasporedivanje musl imanskih brigada prema Vare~u i Zepcu. I ovog se puta dogovorilo a mjerama kOje bi trebale uljecati na izbjegaV3n je rata izmedu HVO-a i Armije BiH . Izmedu ostalog. dogovoreno je da se organizira zajednicka ophodnja izmcdu Busovace i Kiseljaka u kolima-transporterima UNPROFOR-a. Hrvatskoj je strani odgovarao ova j zakl jueak. jer je muslimanska Armija na jednom mjestu prekinula ovaj put. Vratio sam se u Mostar 2&. o!ujka 1993. Nekolikl dana nakon povratka razgovarao sam lelefonom s nhomirom Blaskicem. Rekaa mi ie da se muslimanska Armija ne pridr.!ava zadnjeg dagovora u Zenici. Naprotiv, sve su vidn iji pokrcti muslimanskih oruZanih snaga i sve ceki napadi na hrvatska sela i gradove. Oko 10. travnja 1993. nlje mi bila dalje moguce telefonski razgovarali ni s kim u srednjaj Basni jer je taj kraj praglaSen s jedne i druge strane ratnam zonom. Taka je prestao moj ncposredni uvid u ratna zbivanja ovom kraju .

u

3. RAT IZMEDU HVO-a 1 ARMIJE BiH U MOSTARU

3. I. Oslobodenje Mostara

ocI srpskog agresora

Krajem rujna 1991 . do~l o ie aka 20 DOO rezervista INA zajedno s raznim paravojnim srpskim skupinama u i aka Mostara. Sva 0 00103 brda ab) Mostara. s izuzetkam puta za Gorance i dalje za ~irakl Brijeg. bila su zaposjednuta. Manie cet ni~ke snage zaposjele su i selo SIi~i a. kale se nalazi na desnoj stranl rlieke Neretve iSpod Mastara. prema

145

Capliini. Cili ovog prelaska bio Ie. nesto kasnije. veCirn agresorskim snagama: "presjeCi komunikaciju juzno od Mostara. te na taj naein stvoriti preduvjete snagama kOje je trebalo ocekivati iz smjeru Knina." Pocetkom travnja otpocelo je granatiranje Mostara s okolnih brda. U samom su se gradu vodile sporadicne barbe izmedu pripadnika HVOa i agresorskih snaga. U gradu je nastao opei kaos. Agresor je pljackao gospodarske objekte i obiteljske kuce. odvodio civilno pucanstvo u zarobljenistvo i vojno je djelovao . nasum ice . po civilnim, gospodarskim i drugim objektima. ShvativSi da je grad Mostar prepusten i ostavljen od bilo kakve pamaCi Ratnog predsjedniStva RBiH, Krizni stab opCine. na ce!u s Mi livojem Gagrom. gradonace!nikom opCine. donio je 29. travnja [992. Odluku 0 prepustanju zastit e i obrane grada Mostara Hrvatskom vijecu ,?hrane. OpCinskom stozeru Mostar. 21 U Odluci je receno da HVO "cine pripadnici hrvatskog i muslimanskog naroda te pripadnika drugih naroda i narodnosti kop priznaju legalne vlasti Republike Bosne

i Hercegovine i koiima iskazu svoju 10jalnos1." Odlukom je omoguceno da i M uslimani mogu form irati svoje pasebne vajne farmacije kaje se trebaju staviti pod jedinstveno zapovjednistvo HVO-a, OpCinski stoier Mostar. Glede nacionalnog sastava zapovjednog kadra HVO-a, on je trebao oogavarati nacionalnom sastavu aktivnih vojnika. Odlukom su proglaSeni JNA i druge paravo jne jedinice neprijateljskim i okupatorskim na podrucju opCine Mostar. Medutim, Ratno predsjedn istvo RBiH. svojom Uredbom od 27. travnja 1992., ne proglaSava ih pravim agresorskim imenom. nego trafi s;amo njihova povlacenje s teritorija Mostara. Svoju obitelj sam evakuirao 9. sVibnja 1992. iz Mostara u Vitinu kod sestre i zeta. Iseljenje obitelji iz Mostara izvrSio sam putem za Gorance koji je bio stalno pod neprijatelj.skom vatrom. Pocetkom 11

lsto. strana 243.

146

kolovoza 1992 . preselio sam obitelj u Ma karsku, hotel "Park", odaklc sam je pocctkom listopada 1992, vratio u Mostar. Sa sinom Zeljkam, dok je obitelj bila izvan Mostara. bio sam stalno u Mostaru . Naravno. povremeno sam izlazio iz Mostara da bih obavljao duznosti elana Ratnog predsjednistva u Bosni i Hercegovini i izvan nje.

3.2. Rat izmedu HVO-a i Armije Bili U oslobadanju Mostara od celniCke agresije u postrajbama HVO-a sudjelava!a je i jedna manja skupi na vojnika Muslimana s bojnikom Jasminom Jagan jcem na celu. Mus li manska vojska narastala je, poslije oslobodenja Mostara. od bataljuna do IV. korpusa prije izbija nja olvorenog sukaba 9. sVibnja 1993 . u ncdjelju u 5.13 sati. Za nepunu godinu dana Armija BiH sc rdativno brzo organizirala zloupotrijebivsi pomac Hrvatskag vi jeca abrane. U Podveldi. prema cetnicima. na !azili su se hrvatski vojnici , dok se musl imanska A rmija si rila i zauzimala kljucne objekte u Mastaru i na istocnoj j na zapadnoj abali rijelre Neretve. Zgradu "'Vran icc"'. oko kaje sc 36 sati vodila borba izmedu HVO-a i muslimanske Armije. napustio je HVO i taka dopustio useljenjc Armije u zgradu pola godinc prije njihova otvorenag sukaba. Stanujem blizu ove zgrade, u UUci Stjepana Radica 74 . u zapadnom dijel u Mostara. Ova mjeseca pri je sukoba Armi ja je imala postavljeno "'mitraIjeska gnijezdo"' na ulazu u zgradu u kojoj stanujem. Tjedan dana prije sukoba posjetio sam Brunu 5topca. ministra obrane HVO-a u Mostaru. i upoznao sam ga s ovom cinjenicom. Molio sam ga da me upozori na . vri jemc . ukoli ko se ocekuje napad Armi je. kako bin iselio iz M ostara obilelj. Obecao mi je da ce me upozoriti dva dana ranij e kad bude saznao za muslimanski napad. Meoutim, nisam upozoren. pa prctposlavljam da je musl imanska A rmija i u Mostaru, kao i u srednjoj Bosni, dobro skrivala svoje prave namjere. 147

148

v

IX. WASHINGTON 18. OZUIKA 1994.

a) Washinglonski dogovor bosanskohercegovackoj tragediji tacno onako kako je to najavio lord Pe!er Carrington u travnju 1992. Medunarodni rnocnici vladaju se u

rekavsi rni: "Ukolik:J se nc dogovorite. Ini cerna vas pustiti da se medu-

sobno poubijate, pa cerna vam mi namctnuU svoja rjeScnja." Upravo se to lako i dogodilo u medusobnom sukobu Hrvata i Bosnjaka-Mus[imana u Basni i Hercegovini. Obje strane bile su na jzmaku Ijudskih i materijaln ih snaga. Prijctila je rca Ina opasnost da lreci, prije godinu dana zajednicki neprij3telj - srpski agrcsor. ne izvuce najvecu korist iz avog sukoba i da uzme onih 25% lerilorija. koliko je ostalo od Basne i Hercegovine mimo njegove kontrolc. Ujedinjeni narodi i Europska zajednica pokazali su sve veCu malaksalost i nemoc u rjdav,mju bosanskohercegovatke krize. Bill Clinton. mudri predsjednik Sjedinjenih Americkih Drz.ava. ve liki zagovornik mirnog rjesavanja medudrhvnih i meduetnickih sporova. pozvao je najvise predstavnike hrvatskog i bosnjacko~muslima nskog naroda 18. ozujka 1994. na dogovor u Washington. Na tom saslanku sudjelovali su: uime hrvatskog naroda predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudman i predsjednik Predsjednickog vijeca HRHB KreJimir Zubaksa suradnicima; uime bosnjacko-muslimanskog naroda predsjednik Ratnog predsjedn istva Republike Bosne i HerccgovineAlija Izetbegovic i predsjednik Vlade Haris Silajdlicsa suradnicima. Kao svjedok razgovora i dogovora bio je nazocan domaCin. predsjcdnik Sjedi njenih Americkih 149

DrZava. Bill Ctinton. Nakon odrtanog saslanka potplsani su stjedeCi doku menti: 1. lzjava 0 nacrtu Ustava Federacije u Bosni i Hercegovinl i suradnji s Hrvatskom i lekst Ustava, 2. Inslrumenti za zaslilu tjudskih prava kOje je trebato ukljucili u Ustav Federacije,"3. Okvirni sporazum o uspostavi konfederacije izmeou Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, 4. Sporazum 0 stobodnom prolazu podrucjem Neuma i 5. Sporazum 0 slobodnom pristupu Federacije BiH lad ranskom moru.

I. IZIAVA 0 NACRTU USTAVA

Izjavom je potvrden lekst Uslava Federacije BiH kao i dogovor 0 vojnim mjerama od 12 . ozujka 1994. u Splitu i voj noj suradnji izmedu Federacije BiH i Republike Hrvatske. Hrvatska i bosanska delegacija obvezale su se da tekst Ustava predloziti Ustavotvornoj sku pstini kao Lemelj ni zakon Federacije BiH kOji oSigurava nacionalnu jednakost. demokratskc odnose i najvise slandarde Ijudskih prava i sloboda. Pored navedenog, lZjavom je dogovoreno sljedeee: da se osnuje zajednicka skupina koja sluziti kao jedini predstavnik Bosnjaka i Hrvata u svim pregovorima sa Srbima. da se trazi od Konferencije 0 europsko j sigurnosti i suradnji (KESS) da imenuje ombudsmana za Bosnu i Hercegovinu i da se pozove Europska unija da slo prije organizira svoju admlnistrac.iju za OKrug Mostar. Izjavu su potpisal i s hrvatske strane Franjo Tudman i KreJimir Zubak. a s bosnjacke strane Alija Izelbegovit i Hans Silajdlic.

ce

ce

1SO

2. USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE U uvodnom dijelu Ustava govori se 0 utcmeljenju Fcdcracije na

nacelima Povelje UN -a, Opee deklaracije 0 Ijudskim pravima. Deklaratije o nacelima Medunarodne konferencije 0 bivSoj Jugoslaviji na zasjedanju u Londonu. te na temelju suvereniteta i lerilorijalne cjelovilosli Rcpublike Bosne i Hercegoyine.

2.1. Uspostava Federacije Bi H Bosnjaci i Hrvati. kao konslitutivni narodi Bosne i Hercegovine. preoblikuju unutarnji \Jstroj terilorija 5 veCinskim bosnjackim i hrvatskim

pueanslvom 8iH u Federaciji BiH koja se sastoji od federalnih jedi nica s jednakim pravima i odgovornostima. Umjesto Muslimana. prvi se put. u jed nom temeljnom zakonu Bosne i Hercegovine spominju Bosnjaci kao narod. Do oyih razgovora medusobno su ratovali Hrvati i Muslimani preko svojih postrojba HVO-a i muslimanske Arm ije BiH. Ie Ii ovo zamka za hrvatski narocl u Bosni i Hercegovini, pokazat ce buducnost. S ovlm preimenovanjem u Bosnjaka, Alija Izetbegovic je do sada promljenlo trl nacionalnosti, srpsku i muslimansku u bosnjacku, a za Ejl1pa Ganica pretpostavljam cia je promije nio pet nacionalnosti (crnogorsku, srpsku, jugoslavensku i musllmansku u bosnjacku). Glecle statusa RBiH s veCinskim srpskim pucanstvom. dogovoreno je cia ce se to rjeSavaU na miran nacin u pregovorima na Medunarodnoj konrerenci jl o bivSoj lugoslavlji. Federacija ce se sluzbeno zvatl: Fecleracija Bosne i Hercegovine s glavnim graclom Sarajevom. Fecleracija BiH ce imati svoju zastavu, himnu, grb, peeat I sva clruga znamenja uredena zakonom . Fecleracija BIH se sastoji ad kantona-zu pa. Nazivi kantona-zupa bit ce po graclI5I

ovima. sjedistima njihovih vlam iii po regionalnim - zemljopisnim karakteri5tikarna. U nacrtu Ustava govori se da ce sluzbeni jezici u Federaci ji BiH bHi bosn jacki i hrvatski, a da ce sluzbeno pismo bili latinica. I-IrvalSkosrpski. odnosno srpsko-hrvatski jezik mijenja lrne u boSnjacki jezik. Ne daj Boze da bude po onoj narodnoj: "Vuk dlaku mijenja. a cud nikada.Naravno. nilko nema pravo. pa ni ia. ulazlti u identiflkaciju jednog naroda, ali nek' mi bude dopusleno primijetiti kako A1ij3 Izelbegovic olako mijenja dasadasnja obiljeZja muslirnanskog naroda i kako se olako odvaja od ostala dva naroda. Praksa je do sada pokazala. naken ovog Sporazuma. tama gdje je bosnjacki narod u veeini. ne dopusta se nastava u puckim i srednjim skalama. niti udzbenici na hrvalSkom jeziku. Pored toga. prave se smetnje za uspostavu opCina s veCinskim hrvalSkim pueanstvom. gdje bi se ostvarlvala 10kalna samouprava. njegovala kultura. je zik. tradicija i druga obi ljeZja hrvatskog naroda. Postoj eca administrativno-teritorijalna podjela u Bosni i Hercegovini napravljena je u propalom socijalistickom sustavu na stetu hrvatskaga naroda. Na ovo sam ukazivao u ZepCu 7. kalovoza 1992. Tada ie doslo do zucne polemike 0 tome izmedu mene i nekih muslimanskih celnika. kad sam dao do znanja da ce Hrvati traziti svoje opcine u srednjoj Bosni s hrvatskom veCinom . Prosle su trl godine od Washingtonskog dogovora. predstavnici hrvatskog naroda nisu uspjeli. zbog smetnji 5vOg bosnjacio'Dg partnera. u svome naumu da reorganizira ju postojeci opCinski sustav. Na sjednici Zastupnickog doma HRHB kaja je odriana krajcm ozujka 1994 . podrfao sam duh Washingtonskag dogovora. ali sam ukazao i na odredene opasnosti, izmedu 05talog i na (ne)promiSljeno odricanje bosnjackog partnera od d05adasnjeg 5VOg identiteta.

152

2.2. Ljudska pfava i temeljne slobode U nacrtu Ustava fdeno je da ce Federacija BiH osigurati najvisu razinu Ijudskih i gradanskih prava i sloboda predvidenih u odredeni m medunarodnim dokumentima. Predvidena su prava izbjeglica i prognanika na povratak njihovim domovima iii povrat imovine. Za zaStitu ljudskih gradanskih prava. kao i za zaslitu izbjeglih i prognanih. predvideno je osnivanje Suda za Ijudska prava u sklopu sudske vlasl i Federacije BiH. Velika je uloga predvidcna ombudsmanima. Na razini Federacije utemcljena su tri ombudsmana. po jedan Bosnjak i Hrvat i jcdan druge naciona lnosl i. Svaki od njih imenuj e svoje zamjenike i potrebno administrativno-tehnicko osoblje. Osnovna im je duznost sUUU ljudsko dostojanstvo. prava i slobode zajamcene Ustavom. Posebice djeluju na otklanjanju posljedica etnickog Ciscenia. U svom radu trebaiu se pridrZavati zakona i nacela pravdc i cudoreda. Oviasteni su kontrolirati sve ustanove u Federaci ji BiH. kanlonima-zupama. opCinama i pojedinacne ustanove i flzicke osobe. Samostalno pokrecu poslupk kod svih sudova i imaiu pravo na pomoc pravosudne policije. Imaju pravo uvida u sve sluzbene dokumente. ukljucujuCi i lajne. MandaI ombudsmana !raie onoliko vremena koliko Iraie predsjedniku Federacije i sucima Vrhovnog suda.

2.3. Podjela vlasti Nacrtom Uslava utvrdena ie mjerodavnost na razini Fedcracije BiH i kantona-zupa. U iskljucivu mjerodavnost Federacije BiH predvideno je vodenje poslova obrane i zastite vanjskih granica. van jskog predstavljanja. drZavljanslva. gospodarske politike. van jske trgovine i nnanci ja. suzbijanje medunarodnog kriminala. energetske politike i financirani e sredisnjih djelatnosti . 153

Zajednitke odgovornosti Federacije BiH i kantona - .lupa jesu: jamcenje i provedba Ijudskih prava. zdravstva. e~loSke politike. komunikacija j infrastrukture. socijalne politike. provedbe zakona i propisa o drz.avljanstvu. uSeljavanja i azil. lurizma i koristenja rudnih bogatstava. Kanton ima-zupama pripada sve one drugo sto nije u iskljuCivoj mj erodavnosti Federacije BiH. posebice uspostava i nadziranje policijskih snaga. stvaranje obrazovne i kulturne pol ilike, slambeno komunalna politika. korgtenje lokalnog zemljisla j prostorna planiranje, politika glede radio i te!evizijskih postaja, pravedba socijalne politike i flnanciranje kantonalne vJastL

2.4. Ustroj savezne vlasti 2.4.1. Savezno zakonadavstvo Na razln; Federacije BiH predvidena je trodiooo viast!. i to na zakonodavnu. izvr~nu i sudsku. Zakonodavna vlast izvr~ava se u aba dama. Zastupnickom domu I Damu naroda. Zastupnickl dam sastaji se ad 140 clanova, a Dam naroda ad 30 Bosnjaka. 30 Hrvata i jednag braja pripadnika drugih naroda. MandaI clanava Zaslupnickog doma i Doma naroda traje cetiri godine. Clanove Zastupnickog doma demokratski biraju birati s pravom glasa na izravnim izborima na podrucju cijele Federacije BiH. lzaslanici Doma naroda biraju se Iz redova clanova kantonalnih zakanodavnih tijda. Odluke zakOnodavnag tijela zahlijevaju odobrenje obaju domova. osim oni h odluka za kaje je Usl avom predvideno da ih donosi jedan dom. Odluke kaje su ad vitalnog interesa za bilo koji od konstitutivnih naroda, Bosnjaka iii Hrvata. trafe u Damu naroda pristanak veCine izaslanika. ukljucujuCi veCinu bosnjackih iii hrvatskih jzaslanika. U praksl se maze dagoditi da se veCina lzaslanika izjasni protiv pozivanja na I S4

ovu odluku. Tada ce se formirati zajednicka komisija od bo~n jackih i hr vats ki h izaslanlka u sklo pu kaje ce se pokusati rijditi naslali medunacionalni problem. Ukoliko ga kamisija ne rijeSi. pitanje ce rjeSavati Ustavni sud po hilnom postupku. Savezno zakonodavno tiido je odgovorno za donosenje odluka 0 izboru predsjednika i potpredsjednika Federa ci je BiH. za ht jevu Ustavnom sudu 0 smjeni predsjednika iii potpredsjednika, prihvaeanju clan0V3 Vlade. donoSenju zakona koje predlaze federalna Vlada. uporabi vojne sile ad strane Federacije. ovlastenju kanlona da sklapaju sporazume s drugim drZavama i medunarodnim organizacijama, davanju uputa predsjedniku Vlade 0 vodenj u vanjske polilike. usvajanju medunarodnih ugovora. fl nanciranju federal nih oruianih snaga. federalnom proracunu i donosenju zakona Kojima se razrezuje porez. 2.4.2. Savezna Izvd na vlast

Predsjednik Federacije BiH je drtavni poglavar. Po jednog tlan. za predsjednika i polpredsjednika imenuju bosnjacki i hrvatski predstavnici iz svojih redova. IzOOr se vrsi veCinom glasova. pojedinacno u oba doma, ukljucujuCi veCinu OOsnjackih i hrvatskih zastupnika. Mandat izabranih kandidata traje tri godine i to naizmjenice po godinu dana. Predsjednik i polpredsjednik ne mogu pripadati islam konstilutivnom narodu. Predsjednik Federacije BiH je odgovoran za imenovanje Vlade. sefova diplomatskih misija, vojnih duznasnika i sudaca saveznih sudova. poslove vrhovnog zapovjednika. potpisiV
nieima. Predsjednik Vlade i predsjcdnik Fcdcracije BiH ne mogu potjeeati iz istog naroda. Predsjednik Fedcraeije BiH. uz suglasnost potpredsjednika. imenuje V1adu. a za njezinu nominaeiju polrebno je odabrelJie vcCinc Zaslupnickog dama. Predsjednik Vladc izvrSava i pravodi politiku i zakone i izvdava sudske odluke. podnasi prijedlogc zakona. izraduje prijedfoge prol(lcuna zakonodavnih lijela. Prcdsjednik Federaeije BiH i predsjednik V1ade zajednicki su odgovorni za vodenjc vanjskih poslova . 2.4.3. Sudslvo Na razini Federacije BiH prcdvideni su Uslavni sud. Vrhovni federalni sud i Sud za Ijudska prava. Za sve fcdcralne sudove. u pravilu. vail sljedece: sve sudbene ovlasti su nczavisne i aulonomne. svi sudski postupei su olvareni. sue! ne mogu hili kazneno gonjeni za djela izvrkna u sklopu njihave mjerodavnosli. pri svakom sudu jednak je broj bosnjackih i hrvatskih sudaca. svi sud abna~ju duznast do svoje 70. godine. Ustanovl jena ie pravosudna palieija radi pomoC! svakom federalnom sudu. njihov sastav Ireba odrai.avali ukupni saslav pueanslva Fed craeije BiH. Ustavni sud sasloji se od devet sudaca. Njegova je mjeradavnost u razrjcSavan ju sporava izmedu kantana-iupa. pojedinih kantona-~upa. pojedinih kantana-zupa i srcdisnje vlaSti. pojedine opCinc i njezina kanlona-zupe. pojedini h ustanova iii unular uslanove sredisnje vJasti. Odluke Ustavnog suda su konacne i obvezujuce. Vrhovni federaln i sud ima najmanje deve! sudaca . a po saveznom zakonu. moze i vise. Ovai sud ie najvisi i apelacijski federalni sud. ukljucujuCi i odluke kantonalnih sudova kaje se odnose na Ustav. zakone i propise Federacije BiH. Njegove su presude konacne i obvezujuce. Sud za Ijudska prava sastoji se u pocelku ad trl suca i to po jednog Bosnjaka, Hrvala i pripadnika drugih naroda. Ukoliko to bud u potrebe 156

trazile. zakonom se moze imenovati i dodatni braj 5udaca. Njegove su osnovne rnjcrodavnost i pitanja kOja se odnose na ustavnu iii drugu zakonsku odredbu u svezi 5 Ijudskim pravima iii temeljnim slobodama.

2.5. Kantonalne vlasli Svaki bnlon-zupa poduzimal ce mjere zastite prava i sloboda predvic1enih u Uslavu i dodatku Ustava. Svaki kanton moze prenijeti svoje obveze na opCine na svom podrucju iii na sredisnj u vlasl. Na svoje opdne moze prenijeli iz svoje mjerodavnosli podlove obrazovanja. kulture. turizma. radija i televizij e. Kanloni s bosnjackim iii hrvatskim veCinskim pueanstvom mogu osnovati vijece bntona radi uskladivanja politikc i djelatnosli ad za jednickog interesa. Svaki kanton ima svaj ustav.

2.S.I . Kantonalna zakonodavna lijela Zakonodavna Ujela kanlona-zupe ima najmanje 30. a najvise 50 clanova i sastoji se ad jednag dama. MandaI zakonodavnog tijela traje dVije gad ine. a clanovi se biraju neposredno. demakratskim putem. za ciidi kanton. Kantonalno zakonodavno tijdo odobrava ustav. bira predsjednika kantona-zupe. bira suee. odobrava proracun, donosi zakone o ubiranju poreza i usvaja poslovnik 0 svom radu.

2.5.2. IzvTsna vlast kantona-zupe U izvrsnu vias! kantona-zupe spadaju predsjednik kantana i vlada. Predsjednik kantana-zupe bira se na cetiri godine izmec1u clanova zakonodavnog tijela. vecinam glasova i ne moze biti izabran vise ad dva pUla zaredom. Vladu kantona-zupe imenuje predsjednik kanlona-fupe. a njezinu nominaeiju adobrava zakonodavno tiielo kantona-zupe 157

vecinom glasova. Vlada odraiava sastav pucanstva kao (jeline i odgovorna je za provedbu kantonalne politike i zakona, pripremu prijedloga proracuna, suradnju 5 ombudsmanima, nadzor izvr5enja federalnih zakona i kantonalne policije. 2.5.3. Sudstvo kantona-zupe Svaki kanton-zupa ima opCinskc i kantonalne sudove kao prizivne u odnosu na opCinske sudove. Kantonal ne suce imenuje predsjednik kantona-zupe, a potvrduje se vecinom glasova Clanova zakonodavnog tijela. Sastav suda treba odraZavati sastav pueanstva u 10m kanlonu.

2.6 . OpCinska uprava Svaka opCina u obnasa nju svoji h duznosti poduzima sve 5tO je potrebna u zaslili prava i sloboda svajih gradana, vodeci racuna pritom o sastavu svoga pucanstva. Svaka opCina ima svoju samoupravu, svaj status kaji je uskladen s Us!avom Federacije BiH, ustavom kantonazupe i kantonalnim zakonima. Upravno vijece opCi ne sastoji se ad najmanje devet iii najviSe petnaest clanava, a njihov mandat traje dvije godi ne. OpCinski se vijeenici biraju na demokratski nacin i na izravnim opCinskim izbarima. Opcinsko upravno vijece je mjerodavno za usvajanje apCinskog statuta, izbor predsjednika opCine, odobrenje proracu na i donasenje uredbe za ubiranje poreza i donasenje drugih propisa i uredaba u izvrsavanju obveza opCine. Predsjednik apCine odgovoran je za pastavljanje i smjenjivanje duznosnika, provedbu politike i zakona, odnose s kantanalnim i federalnim vlastima, suradnju s ombudsmanima, podnosenje izvjeStaja upravnom vi jecu i javnosti a provedbi opCi nske politike i djelatnosti. 158

OpCinske sudove osniva i financira kantonalna vlada. Sudovi se mogu osnivati i u suradnji s drugim opcinama. Suce opCinskih sudova imenuje predsjednik vrhovnog kantonalnog suda. OpCinski sud. kao i sud na visim razinama u Federaciji BiH, obnasaju svoju duzilost do svoje sedamdescte godine.

2.7. Medunarodni odnosi Medunarodni odnosi Federacije BiH temelje se na meaunarodnom identitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i kontinuitetu Republike Bosne i Hercegovine. Medunarodno ponasanje Federacije BiH zasniva se na postivanju medunarodnog prava i obveza iz medunarodnih ugovora i rjdavanje medunaradnih sporova mirnim putem. Zakoni Federadje BiH trebaju sadriavati abveze iz medunarodnih ugovora te opCa pravila medunarodnog prava. Predsjednik Federacije BiH potpisuje i ratificira medunarodne ugovore, nakm sto ih je odobrilo zakonodavno federalno tijela. Na preporuke vlade, predsjednik Federacije BiH moze otkazati medunarodne ugovorc aka to dopusta medunarodno pravo.

2.B. Prijelazne mjere Uslavotvorna skupstina, kako je to predvideno u prijelaznim mjerama, kOja je sastavljena ad zastupn ika izabranim na izborima 1990. u Skupstinu Republike Bosne i Hercegovine, usvojila je 30. ozu jka 1994. predlozeni tekst Ustava Federacije BiH, Na kasnijim zasjedan jima izabrala je predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH i to je sve sto je uradila Ustavotvorna skupstina do rujanskih izbora 1996. Nije izabrana vlada Federacije BiH, nega je na prostorima Bosne i Hercegovine kOja su bila pod wntrolom muslimanske Armije nastavila djelovati Vlada RBiH, a na prostorima 80sne i Hercegovine koja su hila 159

~

----~--------

pod kontrolom HVO-a djclovala je Vlada Hrvatskc Rcpublike Herceg Bosnc. Takvo djelovanje V1ade HRHB zasn ivalo se na stavu 3. ( lanka I I . Prijclaznih mjera, !
UstavJ, sadasnja adrnin istrativna organizacija asta! ce na snazi U sklopu Federacije Bi l-1. oslm U opCini grada Mostara, kojim upravljati upravitelj Europske unijc kroz razdoblje od dVije godine. "

ce

3. KONFEDERACIIA IZM EfJ U FEDERACIIE Bt H 1 REPUBLIKE HRVATSKE U Washingtonu je ! 8. ozujka 1994. dogovorena uspostava konfederacije izmedu Federacije 5i H i Rcpublikc Hrvatskc. Uspostavom konfederacije ne bi se tnijenjao medunarodni identitet ni pravni subjcktivitel Hr vatske i Fcdcracije BiH . Za uskladivan je svoj ih politika i aklivnosti unutar konfederacije dogovoreno je osniva nje k mfederativnog vijeca. Svaka je strana trebala imati jednak broi clanova u vijecu. Treba lo ie odmah uspostaviti suradni u i razvijati zajednicku pol itiku za: transport. encrgiju. okelis, slobodno trziste, carine. obnovu gospodarstva . zdravstvenu zastitu. kulturu, znanost i obrazovanje. migraci ju. imigraciju, organizirani kriminal. tcrorizam. narkotike. uspostavu slobodne zone, carinske unije. zaiednickog trziSta i monetarne uniie. Narocitd je istaknuto da ce se ugovorne strane u sto skorije vrijeme sporazumjeti 0 obrambcnim pitan jima. ukljucu juCi uskladivanje obrambene politike i uspostavu zajednicki h zapovjed nistava.

Predsjednislvo RBiH (Aliie Izetbegovibl nije dopustilo razvoi drZavno-pravnih ustanova Federacije Bi H. zbog (ega nije nista ni ostvareno ad dogovorenog 0 uspostavi konfederacije do danasnji h dana. Prestanak ratnih sukoba izmedu HVO -a i muslimanske Armije ostvaren ie pri je Washingtona, dogovorom u Splitu 12. ozujka 1994 .. a u Washingtonu 160

je 10 polvrdcno ad najvisih predstavnika obje drz.ave, uz prisutnost preds jednika Sjedinjenih Ame~ickih Oriava Billa Clintona. Uz tekst Sporazuma 0 uspostavl konfederacije izmedu Federacije BiH i Republike Hrvatske dodana su druga dva teksla sporazuma, ' 0 kojima se dalje govori.

4. SPORAZUM OSLOBODNOM PROlAZU PODRUCIEM NEUMA OpCina Neum, s 98% hrvatskim pucanstvom, pripada Federaciji BiH i razdvaja kopneni teritorij Republikc Hrvatske na dva dijela. Zbog toga su obje strane smatrale potrebnim, vee u Washingtonu 18. ozujka 1994., a istodobno s ostaUm sporazumima, sastaviti lekst Sporazuma a slobodnom prolazu podrucjem Neuma. Ovim Sporazumom Federacija BiH se obvezuje omogueiti neograniceni tranzit. u i iz Hrvatske, cestom preko Neuma - izmedu istocnih i zapadnih granica Neuma s Hrvatskom. Federaci ja BiH se obvezala da nece otvarati niti pregledava\i kamione i druga cestovna vozila u tranzitu. Uspostavljen je Zajednicki odbor koji ee se brinuti a provedbi DvOg Sporazuma, narocito glede ogranicerija velicine i znacajki kamiona i drugih cestovnih vozila. Sporazum je predviden za razdoblje ad 99 godina.

S. SPORAZUM 0 Sl OBODNOM PRiSTUPU fEDERACIIE BiH IADRANSKOM MORU Cjelokupne potrebe u- robnom i pomorskom transportu Bosne i Hercegovine vrsile su se u bivSoj lugoslaviji. uglavnom. preko novoizgradene luke Ploce. To se moze reci i za zracni promet ko ji se vrsio pretezno preko podrucja Hrvatske. Glede toga, obje su strane smatrale 161

da i ova pitan ja treba istodobno s ostalim sporazumima dogoyoriti u Washingtonu 18. ozujka 1994. Republika Hrvatska i Federacija BiH smatrale su pozeljnim da Federacija BiH ima zajam~en nesmetan pristup ladranskom mOTU kopnom i zrakom preko podrucja Hrvatske. u skladu s UN-ovom Konvencijom 0 pravu'mora (1982.) i Konvencijom 0 tranzitu kopnenih zemalja (1965.). Dogovorile su se da ce Hrvatska Federaciji BiH iznajmiti dio prostora u luci Ploce i da iznajmljeni dio im3 status slobodne zone, da se dopusti pristup do iznajmljenog prostora: I. brodovima s /ad ranskog mora

...... =----i Srpd.o p ocJrueje

162

kroz teritori jalne vode Hrvatske. 2. brodovima i ~ Ieperima uzvod no Nerelvom do locke gdje ta rijeka ulazi na teritori j Federacije BiH. 3. zeljeznicom izmedu Ploca i Sarajeva do tocke gdje tracnlce ulaze na podrucje Federacije BiH. 4. cestorn Ploce - Sarajevo do tocke gdje ta cesta ulazi na podrucje Federacije BiH. Federacija Bi H je preuzela obvezu i odgovornost da se u prometu IjucU i dobara postuju sva medunarodna prava i obveze. Uspostavljen je zajednicki odbor radi provedbe Sporazuma. Dogovoreno je da Sp· orazum vrijedi 99 godina. osim ako se strane drukcije ne dogovore.

b) Provedba Washingtonskih sporazuma U prijelaznim mjerama teksta Ustava iz Washi ngtona. od 18. ozujka 1994 .. predvideno je niz mjera koje je trebalo provesti najdalje sest mjeseci ad dana stupanja na snagu predlozenog Ustava i njegova usvajanja od Ustavotvorne skupstine. Kako se Ustavotvorna skupstina sastala krajem ozujka [994. i na prvoj sjednici konstituirala. usvojila predloi.eni Ustav. trebala je izabrati predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH. vladu Federacije BiH. donijeti izborni zakon. ustanoviti kantonalna zakonodavna tijela i druga kantonalna i sudska tije1a i izabrati opCinska tije1a za prijelazno razdoblje. Izbore za Zastupnicki dom i Dom naroda trebalo je odrZati najdalje u roku ad Sest mjeseci nakon stupanja Ustava na snagu. a za kantonalna zakonodavna ti jela i opCinska upravna vijeea u roku ad pet mjeseci. Kako je Ustav stupio oa snagu pocetkom travnja. izbori za Zastupnicki dam i Dom naroda trebali su se odrZati najdalje do prvog listopada. a za kantonalna zakonadavna tijela i opCinska upravna vijeca do prvog rujna 1994. 163

I. SPORAZUM 0 FEDERAClJI Bi H

Ovlasteni predstavnicl hrvatskog i bosnjacko-muslimanslo.Jg naroda u 8osn; i Hercegovini sastali su se u Bet u od 7. do II . svibnja 1994 . i dogovorili su se 0 provedbi odluka Ustavotvorne Skupsline Federacije 6il-l . Tom prigodom abje strane su se suglasile da Ustavolvornoj sk·

upslini predloi.e sljedece; MPrvi prcdsjednik Federacije BiH u prijelaznom razdoblju

od 6 mjeseci treba biti kandidat hrvatskog naroda . a

dopredsjednik iz reda bosnjackog naroda ." Nakan isteka razdoblja od 6 mjeseci treba doel do zamjene. Nakan isleka prijclaznog razdoblja prvi predsjcd nik Federacije BiH treba biti iz reda bosnjacko-muslima-

nskog naroda. Ncposredno nakan ovo£, Sporazuma Uslavolvorna skupstina je prihvatila prijedlog i paslavi1 a Krefimira Zubaka za predsJednika Federacije BiH, a Ejupa Can/ea za dopredsjednika. Oba su

se nalazila na ovim

du~ nos li ma

do ozujka 1997.

Pri rekonstrukciji vtade Federacije BiH predlozeno ie. a Ustavotvorna s kup~ tina prijedlog je usvojila, da duznost premijera obavlja pripadnik bo~ nja cko - mu sl i manskJg naroda, a za zamjenika premijera, i ujedno mlnlstra abrane. pripadnik hrvatskog naroda. Za premijera je postavljen Har/s Silajdllekoji je ujedna ostao i premijer V1ade RBiH. a za zam jenika premijera i ministra obrane/adranko Pr!ic. Poslove ostalih minislarslava V1ade Federacije BiH obavljali su ministri V1ade RBiH . Dakle, oslala ie stara Vlada kaja je djelovala prije Ustavotvorne sku p~ tine. Kao odgovor na to ostala je funkcionirati i Vlada HRHB na podrucju pod kontrolom HVO-a do dana~njih dana. Bez nazocnosti srpske strane, koja je u to vri jeme dri.ala preko 7096 Basne i Hcrcegovine, utvrdeni su kriteriji po kojima se trebaju utvrditi podrucja Federacije Bil-!. Prema prvom i asnovnom krileri ju, podrul:ja s vecinskim bo~n j ackim i hrvatskim pueansl vom eini teritorij Federacije BiH . Ta podrucja Cine opCine u kojima suo prema popisu pucanstva lz 164

199 I .. veCinu Cinili Bosnjaci i Hrvati. Po tom kriteriju trebalo je Federaciji BiH pripasti preko 65% teritorija Bosne i Hercegovine. Medutim. po Daytonskorn sporazumu (studeni J 995.) pripalo je Federaciji BiH 51 %. a Republici Srpskoj 49%. Sporazumom u Beeu utvmena su naeela konstituiranja kantonazupa u Fcderaciji Bil·f. Pored ostalog. dogovoreno je da su kantoni:lupe federalne jedinice i oblik decentralizacije drz.avc. da ce se kantonizupe imenovati po gradovima. sjed istima kantonalnih vlada iii po regional no-zemljopisnim karakteristikama i da se kantoni-zupe teritori jalno organizi raju na etnickom. ckonomsko-funkcionalnom. prirodnogeografskom i komunikacijskom naceiu. Sve do sada u nekim kantonima-zupama nisu konstituirane vlade iii. aka su formirane. ne djeJuju po Ustavu Federacije BiH. nisu ustrojene opCine i nisu izvrsena razgranicenja na rubnim podrucjima sa srpskim entitetom. los se uVijek primjenjuje pravni sustav Republike Bosne i Herccgovine u kantonima-zupama koja su pod kontrolom bosnjackomuslimanske Armijc i pravni sustav Hrvatskc Republike Herceg Bosne u kantonima-zupama kaja su pod kontrolom HVO-a.

2. SPORAZUM ZUBAK - GANIC Proteklo je devet mjeseci od Sporazuma u Becu. a cia nije uspostavljen drz.avno-pravni sustav Federacije Bosne i Hercegovine. Zbog toga su se ponovno nasli u Bonu 8. i 9. ozujka 1995. Zubak; G;micsa suradnicima u pokusaju da sc daju novi patlcaji implementaciji Federacije BiH. Taj ie sastanak adrian na poziv Vlade Savezne Republike Njemacke u Pctcrsburgu. Sporazum nosi naziv: ~Sporazum Zubak - Ganic 0 uredenju odnosa hrvatskog i bosnjakog naroda BiH"'. Dokument su potpisal i KreJimir Zubak. predsjednik Federacije Bi H; Ejup Gank:. do165

predsjednik Federaclje BiH: /adranko Pritt. zamjenik premijera i minlstar obrane, Ivan Bender, zastupnlk u Skupsuni Federacije 8iH; Vladislav PogarCic. Kaslm Begte. Kastm Trnka !MIchael Steiner, M!nistarstvo vanJskih poslova Savezne Republike NJema~ke. Za sudionike Sporazuma Federaclja BlH )e bez alternative, pa se glavnl sadri.a) Sporazuma maze sazet! u nekollko zakl l u~aka: I. Vlada RBIH, u prlJelaznom razdoblju, prenlJet ce zadatke na Vladu Federac!je 8iH u ana) mjeri u kojoj ana maze !zvrsavatl kompentencije Iz Ustava Federaclle 81H. U Isloj mjerl reduclrat ce se U)ela vlastl HVO-a u koloj mlcrl organi Federacije BiH izvrsavaJu svoJe ustavne kompelenclje. 2. 5udlonicl Sporazuma ce u svoJim nastuplma u Javnostl i medusobnim kontaktlma stavljatl u prvl pl.n svol lnteres za Izgradnju Federaelle BIH I latanle medusobnog . povJeren/a. 3. Forslral ce lmplemcntacl)u Federacl)e B1H na opclnskoJ , kanton.lnol I federalnol razlnl. Glede toga, dogovorill su se d. te skup!tlne optln. I kanton.-tupa bill formlrane temellem demokratsklh Izbora kOjl su odrtanl u studenom 1990., a da nalznalalnllu funkellu doblva poblednlcka str.nka, put Dollanl - Dobol nadzlratl feder.lna poliella, Vlada Federaelle BIH vr!lt te Iskllutlvu vlast na terltorllu Federaclje BlH, lmenovat ce veleposlanlke I konzule do 1S. travnla 1995. temellem Zagrebackogsporazuma od 15. rulna 1994 .. orutane snage I volnlcl u nllma bit ee bez vJersklh I strana~klh oznaka I da se neee vrsltl vJerska I naclonalna dlskrlmlnaclJa, Ja~at ee ovlasu zaJedn l~kOg zapovlednl!tva, kandldall za sudacke funkelle bit ce oblavllenl do 15. travnla 1995.1 problem Izblegliea bit ce nalhltnlJe rle!.van. Dogovoren Je opetovanl sastanak za 25. travnla 1995. na kojem bl se medusobno Izvllesilli 0 Izvr!enlu dogovorenog. Veclm d1lelom gore navedenl clllevi nlsu ostvarenl ne samo do 2S. travnla 1995. vet nl do otulka 1997. Napredak Ie ostvaren u prlblJ!avanlu HVO·a I musllmanske ArmlJe, sto ce ubrzo bill okrunleno zaJednlcklm volnlm uspleslma u preuzlmanju podrutJa Bosne I I-Iereegovlne koll su bill pod kontrolom srpskog agresara. Hrvatska je 166

stalno inzistlrala. pocev od pocetka travnja J 992. pa do ovog Sporazuma. na potrebi organiziranja zajednickag stozera ad postojeCih komponentl HVO-a i muslimans~Armije. Bosnjacko-muslimanska strana je to nastojanje stalno odbaciva la. zeleCi sacuvati svoju Armiju za obranu gradansko-u nitarne Bosne i Hercegovine. Stvaranjem zajednicke vo jske u Federacij l BiH Alija Izetbegoviibi ostao bez vojske kao predsjednik Predsjednistva RBiH. jer bi tom vojskam zapovjedali Zubak i Ganic leao predsjednik. odnosno dopredsjednik Federacije BiH. Hrvatska je strana i u ovom Sporazumu iskazala spremnost dokidanja Hrvatske Republi~ Herceg Bosne u onoj mjeri u wjoj je bosnjackomuslimanska strana spremna prenoslti s RBiH na Federaciju BiH funkcije kaje jOj pripadaju. lz postupaka na terenu kao i jzjava u raznim prigodama. jasno se moglo zakljuciti da Alija Izelbegovic zeli dokinuti HRHB. a sacuvati postojecu republicku vlast. U tom sl uCaju bi se Hrvati u BiH potpuno marginalizirali kao konstitutivni narod i stvorili bi se uvjeti da se oeuva opcija "gradanske Bosne~. kaju je SDA ugradila u svoj politicki program pred izbore u studenom 1990.

3. DEKlARACllA IZ SPUTA Pacetkom srpnja 1995. sve su zesci napadi srpskog agresora Iz Bosne i Hrvatske na "zasticenu zonu" UN-a Bihac i rea Ina je bila opasnasl da Bihacka krajina padne u njegave ruke. SjetivSi se Sporazuma o prijateljstvu 1 su radnjl izmedu Republike Hrvatske I RB1H ocI 21. srpnja 1992. Izetbegovicse obraca predsjedni ku Republike Hrvatske dr. Franji Tudmanu 1 trazi hitnu vojnu pomoc za obranu od agresije. poseblce u podrui~'ju Bihacke kraj ine. U svezi s tim u Splitu je 22. srpnja 1995. doslo do sastanka predstavnika R Hrvatske. 5 jedne strane. i RBiH. s druge strane. 167

lzaslanstvo Republike Hrvatske predvodeno predsjednikom dr. Franjom Tlfdmanom i izaslanstvo Republike BiH i Federacije BiH predvodeno predsjednikom Predsjedni~tva RBiH A/ijom Izetbegovicem i predsjcdnikom Federacije BiH Kresimirom Zubakom usvojili su Deklaraciju 0 ozivotvorenju Sporazuma iz Washingtona, zajednickoj obrani od srpske agresije i postizanju politickog rjeSenja sukladno naporima medunarodne zajednice. Deklaracijom je potvrdena politicka volja za jacanje suradnje hrvatskog i bosnjackog naroda u sudbonosnim trenucima za opstojnost obaju naroda, utvrdena je neizvjesnost mirovnog procesa i neueinkovitost medunarodne zajednice, ocijenjeno je da je nastavak agresije i zadrzavanje okupiranih podrucja Hrvatske i Bosne i Hercegovine dio j edin~tvene i zajednicke strate£,ije u cilju stvaranja "Ve1ike Srbije" izravno pod vodstvom politickog i vojnog vrha SRI (Srbije i erne Gore), iskazana je potpora provedbi Sporazuma iz Washingtona 0 uspostavi Federacije BiH i njezinom konrederalnam povezivanju s Republikom Hrvatskom. Obje strane su uvjerenja da je Federacija BiH medunarodno afirmirana, teritorijalno odrZiva, gospodarski podobna i demokratski razvijena, najsigurniji oblik zastite i ostvaren ja jednakopravnih nacionalnih i politickih interesa hrvatskog i bosnjackog naroda. Pozvana je SRI da odustane od agresije radi stvaranja ~Velike Srbije" ida prestane prui.ati vojnu pomoi ekstremistima u Kninu i Palama. najavljena je odluka 0 otkazivanju mandata UNCRO-u u Hrvatskoj i UNPROFOR-u u 80sni i Hercegovini zbog njihove neucini<.ovitostL podrfana je odluka 0 upuCivanju Snaga za brzo djelovanje. odbijena je svaka zamisao 0 abnavljanju iii uspostavi bila kakve nove "Iugoslavenske" drfavne zajednice, smatrajuCi je rezervnom vari jantom veJikosrpske hegemonije, PotvrdujuCi interes za hitnom provedbom navedenih naeela Deklaracije, ' dogovoreno je sljedece: I. pro~irenje i jaeanje obrambenih djelatnosti izmedu Hrvatske i Bosne i Hercegovine; 2. suradivanje 168

Glavnog stozcra HV sa Zd ruzenim sto:icrom Arm ije BiH i HVO-a radi koordinacije obrambenih djelovanja u oblasti zapovijedanja, !ogislike, vojno-industrijske proizvodnje, komunikacijskih sustava i inrormacijskoanalitickih pot reba: 3. osnivanje strucne skupine koja ce predtoziti rjesenja za integriranje runkcija RBiH i Federacije BiH; 4 . upucivanje poziva za sastanak skupine 22 zemlje ·'Prijatelja Federacije·· radi hitnih donacija i razmatranja obnove i razvoja: 5. odrZavanje redovnih politickih konzultacija radi ostvarivanja naecia j dogovora ove Deklaracije, te pripremanjc konfederalnih veza s Republikom Hrvatskom.

4. EUROPSKA UN1JA I MOSTAR

U Ustavu Federacije BiH, koji je dogovoren 18. ozujka 1994. u Washingtonu, predvideno je da ce opCinom Mostar upravljati upravitelj Europske unije u trajanju od dVije godine. Vijece ministara Europske unije, pozivajuCi se na Ustavnu odredbu, donijelo je t 8. travnja 1994. Od luku 0 upravitelju nad opcinom Mostar. Za prvog upravitelja imenovan je Hans Koschnik, Birmingen, Savezna Republika Njemacka. U skladu s tim Clanice Europskc unije, s jedne strane, i RBiH i Federacija BiH, lokalne uprave istocnog i zapadnog Mostara i bosanski Hrvati. s druge strane, nagodili su se 0 upravi Mostarom. 22 Ciljevi i naccla upravljanja Mostarom 0 kojima se govori u Odlud jesu sljedeCi: "Pruziti stranama vremena da se iznade trajno rjeSenje kako upravljati mostarskim gradskim poglavarstvom ... pridonosili opco) klimi ... da se postigne jedinslvena, samostojna i visenacionalna uprava gradom, pridonijeti odtiavanju demokratskih izbora ... , pomoci da se povrate normalni uvjeti zivota ... , pomoei da se obnove komunikacije, ... zastita Ijudskih prava, ... stvoriti mogucnost za povratak vlastitim 12 1510, slrana 247.

169

domovima svih raseljenih gradana Mostara, ... pruziti hu manitarnu pomoe, .. . pripremanje I ostva renje programa rekonst ru kci je gospodarstva, ... oSigurati odrzavanje javnog reda, .. . uspostava javn ih funkeija u gradu, ... osigurati naeionalni, vjerski i kulturn i identitet svih Ijudi na podrucju pod upravom Europske unije." Trajanje uprave predvideno je najvise dvije godine, raeunajuCi od dana preuzimanja duznosti upravitelja. Rok trajanja uprave moze se smanjiti ukoliko se izmijene uvjeti na kojima se ona zasnivala iii ako neka od strana ne Izvrsava svoje obveze. Upravitelja imenuje Vijece ministara Europske uniie i bit ce dr.zavljanin neke od njezinih Claniea . Za vrijeme upravl janja poglavarstvom opCine Mostar upravitelj ce uz~ Imati u obzir misl jenja 'I zelje lokalni h strana, primjenjivat ce Ustav Federacije 8iH, naredbe ce dobivati od Vijeca ministara EU ·a i usko ce suradi'\iati s Vladom RBiH i Federaeije BiH, UN ~om i drugim medunarodnim organizaeijama. Predvldeno je da upravitelj EU-a bu de poglava r ~radsko~ poglavarstva, u (ijem ce sastavu biti sedam od jela, ito: gradska adm inistraci ja, flnancije i porezi , obnova , infrastrukture gospodarstva I transporta, prosvjete i kulture , javnog reda, zdravstvene i sOci jalne sluzbe. Svaki m od jelom ee rukovoditi po jedan cinovnik EU~a i po jedan iii dva gradanina Mostara koje imenuje upravitelj - poglavar. Upravitelj ima svoje savjetnike, naroelto diplomatsko-vojnog i za izbjeglistvo, ko je imenuje Vijece ministara EU ~a . Predvideno je savjetodavno vijece ad po pet Bo~njaka, Hrvata i ostalih. Savjetodavno vijece savjetovat ce upravitelja 0 svim pitanjima ko ja su od znacenja za grad Mostar i donositi svoje odluke suglasno. a upravitetj ih prihvaca iii o4bacu je. Zakonl I propisi Federaelje 8iH prlmjenjuju se i u gradu Mostaru. Nakon dobivenog misl jenja Savjetodavnog vi jeca upravitelj moze do- . nositi dodatne propise ukoliko smatra da su korisni za upravljanje

170

Moslarom. Sudovi u Mostaru djelu ju u sktadu s Ustavom Federacije 6iH. Za svoje potrebe sud u Mostaru moze zalra~.iti pomce od mosta rske pollcije koja je u mjerodavnosti upravilelja. Predvidene su jedinslvene policijske snage i one su odgovorne upravltellu EU-a. Policljske snage odgovaraju nacionalnom sastavu pu eanstva, a u njima djeluju I medunarodnl predstavnlci koje stavlja EU na raspolaganje upravl gradskog poglavarstva. Policijskim sastavom rukovodi komesar I izravno je odgov'oran upravitelju. Podrucje Mostara je demilitarizirano i pod kontrolom je UNPROFOR-a. ledan od osnovnih ciljeva EU-a u Mostaru je vratiti u Mostar sve izbjegte iii prognane osobe kOje su u njemu imale stalno mjesto prebiv.lilta prem. po p ~u putanstva 1991. 15tO taka 101 ie eill vratiti 5ve osobe kale su se doseltle u Mostar za vrijeme rata u njihove domove i mjesta odakle su prognant ill po njihovu lzboru. Oomatl ni u Mostaru su odgovornl za za~tlt u upravlte1ja i drugih dje1atnlka EU-a, uklju~i~i i njihova vozila, plovl la, zrakop love i opremu kao i oslguranle neogra n l~ene slobode kretanla.

17 1

•

172

x.

DAYTONSKI SPORAZUMI

Hrvatska vojska Republike HrvalSke i HVO-a nalazili su se 20 km zracne linije pred Banjom Lukom. Ocekivao se zadnji udarac srpskom agresoru, kojirn bi izgubio mt u 60sni i Hercegovini. Srbija. 5 MiloSev;cem na (du. dabila bi preko 200 000 novih izbjeglica. VjeroJalno hi se ani naseli li u hrvatsko Podunavlje. cim c bi bila ugrozeno hrvatstvo u Vukovaru. Mcdunarodnim mocnicima nlje odgovarao takav razvo j dogadaja, posebice ne Sjedinjenim Americkim Drfavama. koje hilno saZiV3jU saslanak predstavnika sva trl naroda Basne i I-Iercegovine u

Daytonu pocetkom studenoga 1995 . godine.

a) Opci okvirni sporazum Prvi put od poletka srpske agresije na Republiku Hrvatsku J 991. i na Republiku Bosnu i Hercegovinu 1992. sastali su se predstavnici lriju naroda biv~e lugoslavije: Hrvati. 8osnjaci·Muslimani i Srbi u

Daytonu da urede medusobne poslijeratne odnosc. Hrvate je predst· avljala deJegacija Republike Hrvatske na ceiu s predsjednioom dr. Franjom Tudmanom I delegac1la Fcuc,acll e BIH na ~du s predsjednikom KreSimirom Zubakom. Bosnjake·Muslimane predstavljala je deJegacija Republike Bosne i Hercegovine na celu s predsjednikom Predsjednistva BiH Ali/om Izetbe,govieem i Srbe delegacija Savezne Republike lugosl. avije na celu s predsjednlkom SR Srbije 5/obodanom Mi/oSevieem. Pr· III

KARTA RAZGRANICENIA IZMEDU RBIH. HR-HERCEG-BOSNE I REPUBLIKE SRPSKE 22. 4. 1995.

B 0 5 N A

HERCEGOVINA

-.Pri.1.d.o,z;o Quat! ...... t ~ ..

- !

• l.uli:.

iWiB

Izvor: HQ BnttfOf-Current situation map. AS AT: 22 . APR 9

174

ethodno je 29. kolovoza 1995. Republika Srpska ovlastila SRj da potpise dijelove mirovnog plana kOji se odnose na nju. Sporazumne strane dogovorile su se da ce medusobne odnose uredivati u skladu s nacelima Povelje UN-a. Zavrsnog dokumenta iz Helsinkija i drugih dokumenata Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi. Pozdravile su i odobrile postignute dogovore 0 vojnim aspektima mi rovnog rjdenja. razgran icenju na dva entiteta: Federaciju BiH i Republiku Srpsku, izborni program za Bosnu i Hercegovinu. Ustav BiH, osnivanje Arbitraznog suda, Komisije za Ijudska prava. izbjeglice i raseljene osobe i druge komisije. Savezna Republika Jugoslavija i Republika Bosna i Hercegovina prizna le su se medusobno kao savezne i neovisne driave unutar svojih medunarodnih granica.

I. VOIN I ASPEKTI MIROVNOG RJESENIA U sklopu Opeeg sporazuma nalazi se. na prvome mjestu. Aneks 1a koji se odnosi na vojne aspekte mirovnog rjden ja, Sporazum NATOBiH i popratna pisma, Sporazum NATO-Hrvatska i Sporazum NATO-

SRJ. U Vojnom sporazumu poziva se Vijeee UN-a da danese rezaluciju kojom ce ovlastiti driave clanice iii regionalne organizacije i meha nizme da uspostave medunarodne Provedbene snage. koje cemo dalje zvati IFOR. Strane su se slozile da to mogu biti vojne snage zemalja clanica NATO-a i izvan njega. IFOR je poceo djelovati nakJn preuzimanja ovlasti od zapovjednika UNPROFOR-a. Drlave su se slozile da svaka posebno dogovoriti s NATO-om moda litete sudjelovanja drugih driaV3 u njegovu clanstvu.

ce

Ciljevi Vojnog sporazuma jesu: I . Uspostava trajnog prekida neprijateljstava. Nijedan se entitet ne smije koristiti sHorn protiv drugog

175

entiteta. 5ve vojne snage u Bosni i Hercegovini trebaju djelovati u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine. 2. Osiguranje podrske i ovlasU IFOR- u. posebice u poduzimanju potrebnih akcija. ukljucujuCi i upotrebu si le, kako bi se postivao ovaj Sporazum. 3. Uspostava trajnih mjera sigurnosti i kontrole naoruianja. Strane su se sloiile da ce se odredbe ovog Sporazuma jednako primjenjivati na oba enlitcta. Dogovoreno je postivanje prekida neprijateljstva. koji ie zapocet Sporazumom ad 5. listopada 1995. i suzdrZavanje ad svih napadackih djelovanja bilo koje vrste. Strane su se narocito obvezale na prekid vatre iz svih oruzja i eksplozivnih naprava. OSigurat ce zdravu i sigurnu sredinu za sve Ijude po entitetskoj jurisdikciji, uz postivanje medunarodna priznatih Ijudskih prava i osnovnih sloboda. Su radivat ce sa svim medunarodnim osobljem, ukljucujuci i istraiitel je, savjetnike, monitore. promatrace i drugim osobljem u Bosni i Hercegovini. Izbjegavat ce bilo bkve odmazde. protunapade iii jednostrane akcije bo odgovor na povrede Sporazuma od druge strane. Sve snage kOje nisu lobi nag podrijetla. posebice savjetnici. borci za slobcx:lu. obueavatelji. dragovo1ici i osoblje iz susjednih i drugih ddava moraju se povuCi s podrucja Bosne i Hercegovine u roku ad 30 dana, racunajuCi ad dana stupan ja na snagu ovoga Sporazuma.

1.1. Prerazm jestaj vojni h snaga Republika Bosna i Hercegovina i oba njezina entiteta dogovorili su se da izvrse prerazmjcltaj vojnih snaga iza cfte razdvajan ja u tri faze. U prvoj fazi razdvajanja dogovorena je crta na posebnom zemljovidu, Zona razdvajanja proteze se na sirini ad priblizno dva kilometra s ob je strane dogovorenc crtc razdvajanja. Nikakvo oruzje. niti posjedovanje naoruian ja iii eksploziva , osim oruzja IFOR-a nije dopusteno u zoni

176

razdvajanja. Pored ovih odredbi. za Sarajevo i Gorafde dogovorene su i dodalne odredbe. Za Sarajevo je dogovoreno da zaracene strane, u roku od sedam dana nakon prijenosa ovlasti. prenesu i isprazne obrambene polofaje duz dogovorene erte razdvajanja. Povlacenje je vrseno u roku od 30 dana . Zona razdvajanja je priblizno jedan kilometar s obje slrane dogovorene erte prekida vatre. Uvaz.avajuCi urbano podrucje Sarajeva. zapovjednik IFOR-a mogao je suziti iii prosiriti zonu razdvajanja do dva kilomctra s obje slrane dogovorene crte. Slrane su se dogovorile da se u gorazdanskom kDridoru sagradi cesta s dVije kolovozne lrake a bit ce za upotrebu po svim vrcmenskim u~c tima. Do izgradnje takve eeste oba entiteta ce konstili dvije privremene eeste. !edna privremena eesta polazi od Gorafda. prolazi kroz Rogaticu. nastavl ja do raskrii.ja eesta Padromanija. Odatle nastavlja prema zapadu magistralom 19 do ulaza u Sarajevo. Druga privremena cesla polan ad GoraMa prema Foci. nastavlja juzno ad Miljevine. prolazi kroz Trnovo i ulazj u Sarajevo kod Vasknvica. Druga se faza odnosi na podrucja na kojima se meduenlitetska granicna erta ne podudara s dogovorenom crtom prekida vatre. Ona podrucja kOja se nalaze u posjedu jednog entiteta. a moraju se USlupiti tlrugom entitetu prema Opeem mirovnom sporazumu. sve vOjne snage entiteta knit se povlaci morale su se povuCi u roku 45 dana nakm prijenosa ovlasti. Enlitet knme se ustupa podrucje niie mogao razmjesliti syoje vojne snage na to podrucje za daljih devedeset dana. Za to vri jeme IFOR je preuzeo vojnu sigurnost na ustupljenom teritoriju. IFOR je ovl~len nadgledali sdektivno obi ljef.avanje dogovorenc crte prekida ratne zone razdv3janja kao i meduentitetske granicne (rte i njezine zone razdvajanja. Slmne su se sloZile da su pod lozne vojnoj akciji IFOR-a, ukl jucujuci i upotrebu sile polrebne da se osigura poslivanje dogovorenog. u sluCaju: 177

- da nc uklone sve svoje vojne snage j ncdopusteno orui.je iz dogovorene zone razdvajanja od (eUri kilometra, - da ne isprazne i ne oCiste prostore kojl se uSlupaju drugom entitelu. - da razmjeste svoje vojne snage unutar ustupljenog podrucja od drugog enliteta pri je dopustena roka, - da budu dr:i.ale sve svoje snage i nedopusteno oruzje izvan zone razdvajanja, nakon sto IFOR proglasi da je ta zona na snazi i prekrse prekid neprijateljstva koje su stranc dogovorile, U trecoj fazi strane su sc dogovorile da ce u roku 120 dana, nakon prijenosa ovlasti, povuCi tdko naoruZanjc i vojne snage u vojarne kOje odredi zapovjednik IFOR-a 1 demobillzlrati vOJ nlke koll se ne mogu smjestiti u vojarne i oduzeti im naoruZanje, ukljucujuci i osobno oruzje, Bez obzira na Vojni sporazum. strane su dale dodatnu suglasnost IFORu da moze prisilili na uklanjanje, povlacenje ili relokaciju odredenih snaga i naoruZanja ukaliko procijeni da te snage i naoruZanje predstavljaju prijetnju iii potencijalnu opasnost njemu iii njegovoj misiji. Strane su se dogovoril e da ce. u roku od trideset dana nakon prijenosa ovlasti, dostaviti Z ajednickoj vojnoj komisiji sljedeee: lokaciju . vrstu. jacinu Ijudstva i tehnike unutar deset kilomelara od dogovorene erte prekida vatre i mec1uentitel5ke granicne erte, zemljovide kaji prikazuj u prednju ertu trupa i erte bajiSta. poloZaje i opise utvrda sa svim vrstama oruzja i eksplozivnim napravama. poloZaje i opise svih projektila zemlja-zrak, odnosno lansere za takve projektile, protuzrakaplovno topnistvo, radare. zapovjedna mjesta i kontrole,

1.2, Razmjdtaj provedbenih snaga Strane su se suglasile da ce IFOR imati pravo pratiti i osiguravati postivanje vojnog dijela sporazuma. odobravati i nadgledati se!ektivno 178

obi ljeZavanje erte prekida vatre i zone razdvajanja. uspostavljali veze s lokalnim i civilnim vlastima. pomagati u povlacenju UNPROFOR-a i to oni h dijelova koji ne budu rasporcc1eni u IFOR. Slrane su upoznate i slozile su se da ce IFOR imati pravo izvrsavati i svoje sporedne zadatke kao sto su: - pomagati u provedbi slobod nih i postenih izbora. - pomagati organizacije kOje obavljaju humanitarne zadace. - pratiti i sprjecaval i omelanje kretanja civilnog pucanstva. jZbjegliea i raseljenih osoba i - nadgledati ciscenje minskih polja i prepreka. Strane su upoznate i slazu se da zapovjednik IrO R-a ima sve ovlasti kaje bude smatrao potrebnim i korisnim da zastiti IFOR u iZVfSavanju preuzete odgovornosti. da prati i nadgleda sve snage i objekte u Bosni i Hereegovini. Armija RBiH. HVO i Arm ija Republike Srpske formirat ce zapovjedna mjesta pri IFOR-u kajim ce zapovijedati i kontrolirati sve svoje voj ne snage. Pored zapovjed nih mjesta. sve tri strane imat ce timove za vezu pri IFOR-u. kOji ce njegovati komunikaei je i cuvanje prekida neprijateljstava. Glede zracnog i kopnenog kretanja Bosnom i Hereegovinom. IFOR im a punu slobodu kretanja kopnom. zrakom i vodom. ima pravo logorovanja. izvodenja manevara i koristenja svi h objekata radi izvrsenja preuzetih odgovornosti. 5 jedne strane. a Armija RBiH. HVO i Armija RS nemaju to pravo. 5 druge strane. Svi radari za ranD zracno upozorenje. zracnu obranu i kontrolu vatre moraju se zatvoriti u roku 72 sata nakon uspostave dijda ovog Sporazuma. IFOR ima pravo koristiti se sredstvima usluge potrebne za komunieiranje kao i neogranicenu uporabu eijdog elektromagnetnog spektra.

179

1.3. Zajednicka vojna komisija Ovim dodatkom Sporazumu osnovana je i Zajednicka komisija. Predvideno je da Komisija prikuplja priluzbe, pitanja i primjedbe vojne naravi I da ih dostavl ja zapovjedniku lFOR-a na odlucivanje. Trebala bi pomagati IFOR-u u donosenju j provodenju niza lokalnih mjera. Komlsija se sastoji od po jednog vlseg vajnog zapovjednika i savjetodavnag asablja svake strane. U Komisiju nisu mogle uti asabe kaje su aptuzene za ratne zloti ne. Kom isija se sastaje prema potrebi i odlu(u je konsenzusom. Meautim, sve konacne adluke a vojni m pitanjima donosi zapovjednik IFOR-a, Zajednicka komisija osniva nize vojne komisije na razlnl brigada u svrhu prufanja pomoCi njoj i IFOR-u.

1.4. Razmjena zarobljenika Ovim dijelom Sporazuma strane su se dogovorile i 0 razmjeni zarobljenika, vojnika i cMla kojl su zatoceni na osnovl medusobnog sukoba, obvezale su se u svemu sprovesti plan Meaunarodnog komlteta Crvenog kriZa (MKCK) za osloboaenje I predaju svih zaroblj enika. nakon dogovora sa stranama. Oslobodenje I predaja zarobljenlka trebal i su se izvrsiti u roku od trideset dana, nakon prijenosa ovlasti. Prethodno je trebalo u roku od 21 dan, nakon stupanja na snagu ovoga Sporazuma. sastaviti poplse zarobljenika I dovesti ih MKCK. stranama I Zajednlckoj komisiji. Dogovareno je da MKCK Ima nesmetan pristup mjestima u kojima se drze zarobl jenic i i da privatno razgovara sa svakim zarobljeni kom. Strane su se obvezale da ce suraalvati s Meaunarodnlm sudom za bivSu lugoslaviju glede uhicen ja i izrucenja osoba kaje su optuzene za prijeslupe u mjerodavnostl suda. Svaka se strana obvezala da ce dopustiti pristup osoblju druge slrane za registraciju grobova. odlaska do grobova, iskopa i odvoza tijela mrtvih vojnika i civil nih osooo. 180

2. SPORAZUM BOSNE I HERCEGOVINE I NATO-a U sklopu Opeeg mirovnog sporazuma zakljucen ic poseban Sporazum jzmedu Republike Bosne i Hercegovine i NATO-a. Sporazum se odnosi na podrsku. proved bu. pripremu i sudjelovanje NATO-a i

njegova o50blja u mirovnom planu u Bosni i Hcrccgovini. Pod osobljem NATO-a smatra se civilno i vojno osoblje. osim lokalnog osoblja kaje je privremeno zaposleno. Pored toga, NATO obuhvaca svoja pomocna

tijda. vojni stozer i vojne postrojbe kaje pomazu. podriavaju. pripremaj u iii su djeluju u rnirovnoj operaciji. prostarlje i zemljiste potrebno za izvodenje operalivnih z.ldaca, ohuke vojnika i admin istrali vnih pn"loVd. Konvencija 0 povlasticama i imunitetima UN-a ad 13. veljace [946. primjenjival ce se mutatis mutandisna osobl je NATO-a kao i na njegovu imovinu. Vlada RBiH obvezala se na brzo obavljanje svih formalnosti oka ulaska i odlaska i oslobadan ja viza i putovnica osoblja NATO-a. Osoblje NATO-a, za jedno 5 vozilima, plovilima. letjelicama i opremom ima slobodan i neogranicen prolaz i nesmeta n pristup po eijeloj Bosni i Hereegovini. Oslobodeno je placanja poreza i doprinosa na place bo i carina na uvezenu i izvezenu imovinu. Dopusteno je NATO-u da uvodi vlastite postanske i telekomunikaeijske sluzbe. ukljucujuci i sluZbe emitiranja za osobne potrebe. NATO-u su besplatno stavljeni na raspolaganje objekti za pripremu i izvedbu mirovne operacije a koristenje elektricne energije, vode i drugih komunalnih usluga po najnizim cijenama. Glede naknade steta kole uCini osoblje NATO-a imovini i osobama RBiH. zahtjevi ce se podnositi NATO-u posredstvom vlasti RBiH. V1ada RBiH odobrila je povlastice i imunitet osoblju zemalja koje nisu (Ian ice NATO-a. ali sudjeiuju u mirovnoj operaciji kao i zemljama clanicama NATO-a. Sve su clanice pismeno podrfale Sporazum izmedu Republike Bosne i Hercegovine i NATO-a 0 njegovu statusu i njegovu osoblju. U ime

181

Savezne Republike lugoslavije podrsku je potpisao Slobodan Milofevic, Republike Hrvatske Mate Grimtt. Federacije BiH jadranko Pritt i Republike Srpske MomCi/o Krajifnik.

3. REGIONALNA 5TABILIZACIIA Strane su se slozile 0 uspostavi progresivnih mjera regionalne stabilnosti i kontrole naoruianja. bez cega nema stabilnog mira u regiji. Obvezale su se na iznalazenje novih oblika su radnj e na podruc ju sigurnosti. posebno u postizanju uravnotdenih i stabilnih razina obrambeni h snaga. Glede toga. RBiH. Federacija BiH i Republika Srpska obveza le su se da ce u roku od 4S dana. nakan stupanja na snagu Sporazuma. ograniciti razmje.staj i vojne vjdbe u odredenim podrucjima . suzdriati se od uvodenja stranih snaga. ograniciti lociranje

teskog oruzja. povuCi snage i tesKo oruzje u vojarne iii na druga odredena podrucja, raspustiti naoruiane civilne skupine, obavijestitj 0 vojnim aktivnostima i sposobnosti proizvodnje oruzja. razmi jeniti podatke o posjedu pet kategorija oruzja i uspostaviti vojne misije za vezu izmedu glavnih zapovjednika oruhnih snaga. Strane su se obvezale da ce u roku od trideset dana, pod pokrovitel jstvorn OESS-a. zapoeeti razgovore 0 razini naoruianja . te da u roku od 90 dana nece uvoziti nikakvo tdko naoruZanje i streljivo za tclko naoruZanje. Pod teSkirn oruzjem srnatraju se: tenkavi i oklopna vozila. topniStvo ad 7S mm i vise. minooocaci 8 1 mrn i vise i protuzrakaplovno oruzje ad 20 mm i vise. Sporazum a naoruZanju ternelji se na kriterijima: braja pucanstva, posjedavanja kolicine naoruianja, obrambene potrebe i relativne razinc adnosa u regiji. Ukoliko se strane ne dogovore 0 li mitima u roku ad 180 dana . primjenjivat ce se limit

5:2:2. 182

Osnovieu naoruZanja za sve strane cinit ce sadasnja kollcina oruzja SR) . Limit za SRI je 75%, za Hrvatsku 3096 i za Bosnu i I-Iereegovinu 30% od osnoviee. Kolicina koja je dodijeljena Bosni i I-Iereegovini dijeli se na entitete po omjeru 2 za Federaciju 8il-l i I za Republiku Srpsku. Strane su se obvezale suradivati s Forumom a sigurnosnoj suradnji u sklopu OES5·a, s eHjem uspostave regionalne ravnolez.e u i oko bivSC lugoslavije.

4 . MEDUENTITETSKE GRAN ICNE CRTE

Granica izmedu Federacije BiH i Republike 5rpske ucrtana je na zemljovid kao poseban dodatak Sporazumu. Granicne se erle mogu mijenjati sarno obostranim dogovoram uz savjetovanje sa zapovjednikom IFOR·a. Tamo gdje meduentitetska granicna erta ide rljekom, crta mora pratiti prirodne promjene u rijccnom loku. 5trane su se dogovorile a

Zajednickoj komisiji. sasla~jenoj od jednakog broja predstallrllka sa MIke strane za usuglaSavanje tehnickog dokumenta meduentitetske gran icne crte . U i ako Brckog ostala je sporna meduentitetska graniea, sto ie na zemljovidu oznaceno. 5trane su se dogovorile da ce ova pilanje rjeS:avati obvezujucom arbitratom. U roku ad Sesl mjeseci. nakon stupanja na snagu avog dogovora, po jednog arbitra imenuju Federaei ja BiH i Republika Srpska, a treceg arbilra izabiru naimenovani arbitri u roku od trideset dana. Ukoliko se ova dvojica ne slofe, treeeg arbitra imenuje Medunarodni sud pravde. Do donosenja arbitra1.ne od lu ke u Brckom ce bit! prisulna vlast Republike Srpske.

183

5. rZBORr Oba entiteta u Bosni i Hercegovini dogovorili su se da Sf odrze slobodni. posteni i demokratski jzbori U skladu 5 odgovarajuCim doku-

mentima OESS-a. Glede toga. obvezali su se da ce raditi na ostvarenju uvjela za organizaci ju slobodnih i poslcnih izbora, posebice na s!obodi liska, izraiavanja. udruzivanja i kretan ja Ijudi i dobara. Ovla5t1l1 su OESS da ocijeni, pri je izbora, mogu Ii oni bili uspjdini u poslojeCim drustvenim uvjetima u aba cntiteta.

r 84

Strane su zatraiile ad OESS-a da danese i provede izborni program. nadgleda i pripremi i pravede izbore za Zastupnicki dom BiH. Predsjednistva BiH, Zastupnicki dam Federacije Bil-L Narodnu skupstinu RS BiH i. bude Ii maguee, zakonadavna ti jela kantona-zupa i opCinske organe vlasti. Zatrazeno je da OESS asnujc Privremenu izbornu kamisiju. Izbori su se trebali adrz.ati u roku sest mjeseci nakon stupanja na snagu avog dagovora. a najkasn ije u raku devet mjeseci.

5. I . Privremena izbarna komisija Komisija se sastoji ad sefa misije OESS-a. predstavnika dogovornih strana i drugih osoba kaje adredi sef misije. $ef misije OESS-a je predsjednik Kamisije. U slucaju spora unutar Komisije odluka predsjednika je kanacna. Predsjcdnik i clanovi Komisije uzivaju pavlastice i imunitet keji se odabra\l3ju jednom diplomatskom predstavniku . Komisija treba donijeti izborna pravila i propise glede registracije politickih stranaka, nezavisnih kandidata. prava glasa i kandidiranja, uloge domaCih i stranih promatraca, izbora, oSiguranja atvorene i postene izborne promidzbe. utvrdivanja. objavljivanja i avjere konacn ih izbornih rezultata.

6. USTAV BOSNE I HERCEGOVINE U Washingtonu je 18. ozujka 1994. dogovoren Ustav Federacije BiH izmedu Hrvata i Bosnjaka-Muslimana . U Daytonu je u studenom 1995. i u Parizu, u prosincu 1995., dogovoren Ustav Bosne i Hercegovi ne izmedu Federacije Bi H. s jedne strane. i Republike Srpske, s druge strane. uz asistenci ju Sjedinjenih Americkih Drz.ava. Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije. Utemeljenjem novag usta\13 nasta je nova driavna zajednica d\l3ju enuteta, kOja ee se ubuduee zvati J 85

•

SOSNA I HERCEGOVINA. a nestaje Republika Sosna i Hercegovina. RBi H nastavlja i zadrZaYa medunarodno-pravni kontinuitet kao drZava sa svojim unutarnjim izmijenjenim ustrojem. u medunarodno priznatim granicama. Ostaje Clanicom UN-a, a kao Sosna i Hercegovina moze zadrz.ati clanstvo u organizacijama sustava UN-a i drugim medunarodnim organizacijama. Sosna i Hercegovina treba biti demokratska drZava kOja cc funkcionirati kao pravna drzava, sastavljena od dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske. Nema kontrole na granicama izmedu entiteta, nego ce postojati potpuna sloboda kretanja Ijudi, roba i usluga. Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo. Glede simbola Bosna i Hercegovina ce imati one simbole za kOje se opredije1i Parlament 6iH. a odobri ih PrcdsjcdniStvo 6iH. Postojat CC driavljanstvo 6iH i driavljanstvo svakog entiteta pod odreden im uvjetima.

6.1. ljudska prava i temeljne slobode Strane su se obvezale u Bosni i Hercegovini i u oba entiteta osigurati najvisi stupanj medunarodno priznatih ljudskih prava i sloboda. Glede toga predvidena je Komisija za Ijudska prava. U Bosni i Hereegovini izravno ce se primjenjivati Europska konvencija za zastitu Ijudskih prava i teme1jnih sloboda i ona ce imati prioritet nad svim drugim zakonima. U tekstu Ustava izvden je popis prava i sloboda. a u dodatku Ustava nalazi se popis svih medunarodnih konvenci ja 0 Ijudskim pravima i temeljnim slobodama koje ce se primjenjivati u 80snl i Hereegovlni. Uzivanje prava i sloboda oSigurat ce se svim osobama u Basni i Hereegovini bez diskriminacije na temelju spola. rase. boje koze, jezika, vjere, politickoga iii drugog uvjerenja itd. Sve izbjegliee i rase1jene osobe imaju se pravo vratiti na svoja ognjgta, imaju pravo na povrat imovine iii na pravicnu naknadu. Sve obveze i izjave za takvu imovinu, koje su date pod prisilom. nistavne suo Sudovi. ageneije, drz.avni organi 186

i posredna tijela u Bosni i Hercegovini i u entitetima primjenjivat ce i po~tivati Ijudska prava i temeljne slobode kaje su navedene u Ustavu. Sve mjerodavne vlasti u 60sn i i Hercegovini i u entitelima suradivat ce i omoguCit ce neogranicen pristup svim medunarodnim mehanizmima za pracenje Ijudskih prava. posebice Medunarodnom sudu za biv~u lugoslaviju u Haagu i drugim ovla~tenim organizacijama do Vijeca 51* gurnosti UN-a.

6.2. Odnosi izmedu BjH i entiteta Inslilucije Bosne i Hercegovine mlerodavne su za vanjsku politiku. vanjsko-trgovinsku politiku. monetamu politiku koja ce se voditi u sklopu Centralne banke. flnanciranje instilucija i medunarodnih obveza BiH. politiku useljavanja. izbjeglica i azila kao i za donoknje propisa 0 tome. provedbu medunarodnog i meduentitetskog kaznenog zakona.

ukljucujuci adnase s Inlerpalam. posiavlj,nje i fad zajednickih i medunarodnih komunikacijskih uredaja. za donoknje propisa a transportu medu entitetima i kontrolu zraenog prometa. Entileti ce pruZali pornoc Bosni i Hercegovini radi izvr~vanja njezinih medunarodnih obveza. Glede flnancijskih obveza koje je entitet stvorio. prije jzbora Parlamenta i Predsjednistva BiH bez suglasnosti drugog entiteta. bit ce njegove obveze osim U onoj mjeri u kojoj je ta obveza potrebna za nastavak elanstva 8iH u nekoj medunarodnoj organizaciji. Entiteti ce osiguratl slgurnu i zdraw sredinu. odrfavati agenciju za provedbu gradanskog zakona i postivati medunarodno prlznata Ijudska prava i temeljne slobode. Entitel moze zakljucivati sporazume 5 driavama i medunarodnim organizacijama uz suglasnost Parlamentarne sk u p~tine 6iH. Entitetima pripada u mjerodavnost sve ono ~ to niie izricilo dodijelieno institucijama 6iH. Opca naeela medunarodnog prava bit ce sastavni dio zakonodavstva BiH i entiteta. 187

6.3. Parlamentarna skupstina BiH Parlamentarna skupstina Bi H ima dva doma: Zaslupnicki dom i Dom naroda. Zastupnicki dom BiH sastoji se od 42 clana. stirn da su dVije treCine izabrani iz Federacije BiH. a jedna trecina s podrucja Republike Srpske. Clanovi se biraju izravno iz entitela. Za kvorum je dovoljna prisutnost veeine izabrani h clanova u Zastupnicki dom. Dom naroda 5astoji se od 15 delegata. dviie treeine iz Federaci je BiH (Hrvata 5 i Bosnjaka 5) i jcdne treeine iz Republikc Srpske. 5rba 5. Bosnjacke i hrvatske delegate iz Federacije BiH bira Dom naroda Fedcracijc BiH. a iz Republike 5rpske Narodna skupstina. Za kvorum u Domu naroda dovoljno ie devet prisutnih clanova. s tim da su prisulna po tri delegata iz sva tfi naroda. Parlamenlarna skupstina odgovorna je za sljedeee: provedbu odluka PredsjedniStva BiH. odluCivanje 0 izvorima i visini sredstava za rad instituci ja BiH i podmirivanje medunarodnih obveza BiH. odobravanje proracuna za institucije BiH. davanje suglasnosti na ratiflkaciju ugovora i za os13lo sto je potrebno u izvrsavanju njezinih duznosti.

6.4. Predsjednistvo Bosne i Hercegovine Po jedan Hrvat i Bosnjak-Musliman iz Federacije BiH i jedan 5rbin iz Republike Srpske Ci ne troelano PredsjedniStvo BiH. Clanovi se Predsjednistva BiH biraju izravno u svakom od dva entiteta. U slueaju uprainjena mjesta u PredsjedniStvu BiH. popunjavat ce se iz entiteta. Mandat ervih clanova trajat ce dVije godine. a buduCih clanova cetiri godine. Clanovi mogu biti birani po ios jedan uzastopni ·mandat. Clanovi Predsjednistva BiH biraiu izmedu sebe predsjednika. Prvi predsjednik Predsjednistva BiH je onaj clan koji ie dobio na izborima najviSe glasova. Predsjednislvo BiH donosi svoje odluke, u pravilu. ko188

nsenzusom. Medutim, odluke se mogu donijcti i s dva glasa, ukoliko propadnu napori za usuglasavanje. Clan koji je glasovao protiv, moze dati izjavu da sc radi a odluci stetnoj za vitalne interese entiteta iz kojeg je izabran. U 10m slucaju se takva odluka podnosi skupstini enlileta kojeg se tice la odluka. Predsjednistvo BiH je odgovorno za vodenje vanjske politike i imenovanje veleposlanika i drugih medunarodnih predstavnika Bil-l, zastupanje Bosne i Hercegovine u medunarodnim organizacijama, ratificiranje i otkazivanje medunarodnih ugovora, izvrsavanje odluka Parlamentarne Skupsline, predlaganje proracuna, podnosenje izvjeSCa. najmanje jedanput godisnje. Parlamentarnoj skupstini i druge poslove iz svoje mjerodavnosti. Svaki clan Predsjednistva Bil-!, po sluzbenoj duznosti. ima ovlasli civilnog zapovjednika oruZanih snaga i ani ce izabrati stalni komitet za vajna pitanja koji ce koordinirati aktivnosti oruz.anih snaga u Bosni i Hercegovini. Clanavi PredsjedniSlva BiH 5U ujedno i clanovi vojnog komiteta.

6.S. Vijece ministara Predsjednistvo BiH imenuje preds jednika Vijeca ministara koji ce preuzeti duznost nakan potvrde od Zastupnickag dama Bil-!. Predsjednik i ministri cine Vijece ministara. S podrucja Federacije ~.iH maze se imcnovati vise od dVije treCine svih ministara. Predsjednik imenuje i zamjenike ministara kOjL takoder. trebaju potvrdu Zastupnickag dama Bil-!.

189

6.6. Ustavn i sud Ustavni sud Besne i Hercegovine ima devet (Ianova . (eUri (lana bira Zastupnicki dom Federacije BiH. dva elana RepubJika Srpska i trl elana predsjednik Europskog suda za Ijudska prava. nakon dogavora s PredsjedniStvom BiH. Sucl koje izabere predsjedn ik Europskog suda za Ijudska prava ne smiju biti driavljani Bosne i J-Iercegovine iii bilo knje susjedne drfave. Mandat prvoimenovanih sudaca traje pet godina j oni ne mogu hili ponovno hnenavani. Svi sud, kasni je imenovani. abnasat svoje du.i.nosti do svoje 70. godine ukoliko im s razlagom mandat ranije ne prestane. Kvorum (inl veCina svih sudaca Suda. Svoje odluke Sud ce obrazlagati i objavljivali.

ce

Ustavni sud je mjerodavan za sljedeee: odohriti ovaj Ustav, odlucivati o svim sporovima koji proizadu iz ayog Ustava lzmedu entiteta iii izmedu Bi H i entlteta. postivati odluku nekng entiteta da uspostavi paralelne odnose sa susjednom dr.i.avom i odlu(ivati je Ii ncki zakon u skladu s ovim Ustavom, Europskom konvencijom za Ijudska prava i temeljne slobode i njezinim protokolima. Odluke Ustavnog suda su konacne.

6.7. Centralna banka Na razini Bosne i Hereegovine os novat ce se Centralna banka ko ja ce jedina hili ovla.stena za izdavanje valute i za monetarnu politiku u Basni i Hercegovini. Njezine mjerodavnosti odredil ce Parlamentarna sku ~ti na. U prvih sest godina. nakon stupanja na snagu ovog Ustava. ne moze davati kredite tiskan jem noyea. Nakon toga Parlamentarna skupstina moze joj dati takve ovlasti. Prvi Upravni odbor sastojat ce se od guvernera I trl elana kaje postavlja Predsjednistvo Bi H, dva iz Federacije BiH (jedan Bosnjak i 190

ce

jedao Hrvat kOji dijeliti jedao glas) i jedan iz Republike Srpske, svi 5 mandatom od sest godina. Prvog guvernera pastavlja Meclunarodni manetarni fond u dogovoru s Predsjednistvam BiH. Paslije isteka sest godina Upravni adbor ce se sastojati od pet clanava kOje imenuje Predsjednistvo BiH s mandatam ad sest gadina. Guvernera biraju clanovi Upravnog odbora, izmedu sebe, na sest godina.

6.8. Pri jelazne odredbe Nakon potpisivanja Opecg okvirnog sporazuma u Daytonu i Parizu. studeni.prosinac 1995., stu pia je na snagu i ovaj Ustav, koji mijenja i zamjenjuje Ustav Republike Bosne i Hercegovine iz 1974. sa svim njegovim kasnijim amandmanima. U roku ad tri mjeseca nakon stupanja na snagu ovog Ustava cnmeti su obvezni usuglasiti svaje ustave s ovim Ustavom. Strane su se dogovorile 0 formiranju Zajednicke privremene komisi je glede raspravljanja prakticnih pitanja u svezi s provedbom Ustava BiH i svih drugih sporazuma iz Daytona. Komisija se sastoji od osam clanova: celiri iz Federacije BiH, tfi iz Republike Srpske i jedan clan iz Bosne i Hercegovine. Sjednicama Komisije predsjedava Visoki predstavn ik iii osoba koju on odredi. Svi zakoni. propisi i sudski poslovnici koji budu na snazi kad stu pi na snagu ovaj Ustav, ostaju na snazi uko!iko se ne kose s Ustavom. Svi postupci pred sudovima iii adm inistrativnim agencijama nastavljaju se pred istim iii ce bili preneseni na druge sudove iii agencije u skladu sa zakonima koji OOreduju mjerodavnost takvih sudova i agencija. V1adini uredi, institucije i druga tijela Bosne i Hercegovine radiI ce u skladu 5 postojeCim zakanima sve dokse ne zamijene drugim zakanima, OOnosno propisima. 5vi ugovori kaje je ratificirala RBiH izmeclu I. sijecnja 1992. i stupanja na snagu ovog Ustava predoeit ce se clanovima 191

Predsjedni~lva

BiH u roku ad IS dana nakan prcuzimanj se to nc uradi. ugovori ce biti ponisleni.

7. LjUDSKA PRAVA Da bi osigurale postivanje Ijudskih prava, strane su se dogovorile

da osnuju Komisiju za Ijudska prava koja ce se sastojati ad dva dijela: Ureda ombudsmana i Suda za Ijudska prava. Komisija ce razmaLraU povrede Ijudskih praY;] i diskriminaciju na bilo kojaj osnovi. kao sto je spal. rasa. boja koze. jezik. viera. politicko iii drugo uvjerenje. nacionalno ili drustveno podrijeUo iii sliena. Komisija ima odgovaraj uce objekte i slrucno osoblje. ima izvrsnog duznosnika kajeg zajednicki postavljaju ombudsman i predsjednik suda. Komisija ima svoj stozer u Sarajevu, ukljucujuCi stoier ombudsmana i Suda. Ombudsman ce imati ios jedan stofer u Federaciji BiH i Republici

Srpskoi·

8. IZBJEGLICE I RASELJENE OSOBE Izbjeglice i raseljene osobe imaju se pravo vratiti na svoja ognjista. pravo na povrat imovine koja im je oduzeta od 199 I. iii nadoknadu stele za imovinu koja im se ne moze vratili. Strane su se obvezale da se izbjeglice i raseljene o50be vrate bez opasnosti i uznemiravanja, zastrasivanja. progona iii diskriminadje. Glede toga, oba entiteta ce poduzeti mjere za izgrad nju povjerenja. posebice: ukidanje unutarn ji h zakonodavstava i administrativnih postupaka s diskriminacijskom namjerom, suzbijanje pismenog iii usmenog poticanja na etnicko iii vjersko neprijateljstvo ili mrinju. brzo suzbijanje osvete. zaStita etnickog 192

manjinskog stanovnglva, gonjenje, Olpu~lanje iii premjdlanje osoba u vojnim, paravojnim i polici jskim snagama odgovorne Z3 povrede Ijudskih prava i slicno.

9. C:UVAN/E NACIONALNI H SPOMENIKA

Osnovana te Komisija Z3 oCuvanje nacionalnih spomenika sa sjedislem u Sarajevu i. prema polrebi, u drugi m mjestima Bosne i Hercegovi ne. Komisija se sastoji od pet clanava, i ta: dva iz Federacije BiH, jedan iz Republike Srpske. clii mandai traje trl godine, i dva clana imenuje glavni direktor UN-a Z3 prosvjetu, znanast i ku lturu 5 mandatam ad pet gad ina. Nakon isteka ovog Sporazuma cia nove Komisije imenuje Predsjedni~tvo BiH. Komisija ce odlucivati 0 Z3htjevima za proglasavanje imovi ne koja im3 kulturnu , vjersku iii etnicku vaznost za nacionalne spomenike. Kaa nacionalni spomenici progl3.savaju se spomenici arhilekture. umjetnosti iii povijesli, arheolaska nalazlSta, skupi ne zgrada i groblja, Odluke ce se donasili veCinom glasova i ane su konacne. a provodit ce se u skladu s damacim zakonima.

10. OSN IVAN/E /AVNIH PODUZECA

Znajuci od kol ike je vaznosti za obnovu i ponovno o!ivljavanje gospodarstva Bosne i Hercegovine funkcioniranje infrastrukture , posebiee transporta I drugih objekata, strane SU se dogovorlle 0 osnivanju Komisi je za javna poduzeca. Komisij a treba ispitati svrsishadnost osnivanja poduzeea za upravljanje zajednickim javnim objektima, kao SIO su komunal ni. energetski, postanski i komunikacijski objekti. Posehice ce se ispitati unutarnji ustroj takvih eventualnih poduz.eCa, uvjeti za 193

njihov uspj eSa n rad i naCine pribavJjanja dugorocnog investicijskog

kapita[a. Komisi ja se sasta ji ad pet clanava, ito: iz Federacije BiH dva. Republike Srpske jedan i Euroeske banke za obnovu i razvaj dva l lana, ad kojih je jedan predsjednik. ClanoVi Komisije ne mogu biti zaposleni iii u

financijskom odnosu 5 bila ItDjim poduzecem kaje ima iii traii ugovor s Komisijom .

. Strane su vee u D~onu smatrale za 'potrebnim i osnovale Transportno poduzeec Bosne i Hercegovine kaje ce upravljati transportnim objektima kao sto su ceste, zeljeznice i luke. Poduzece je sa sjediStem u Sarajevu. podruznice ima, prema potrebi. i u drugim mjestima. Komisija za javna poduzeca izabrat ce Poslovodni odbor i 05tal0 osoblje kaje ce obnasati fun~Cije poduzeca.

I I . ClVIl/IJ1 MIROVIIJI SPORAZUM Provedba Civllnog mirovnog rje5enja traii sirok raspon aktivnosti. posebice nastavak napora na pruz.anju humanitarne pomoci. popravku infrastrukture i gospodarsku obnovu. uspostavu ~Iiti cki h i ustavnih institucija u 80sni i Hercegovini, promicanje Ijudskih prava. povratak izbjeglica i raseljenih osoba. odrbvanje slobodnih i postenih izbora. Zbog slozenosti ovih problema oba entiteta su se sl02ila da zatraze jXlstavljanje Visokog predstavnikam. u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeca sigurnosti UN-a, koji ce pomagati i koordinirati vlastite napore entiteta u provedbi' Ovilnog mirovnog rjeSenja. U obavljanju svojih zadataka Visoki ce predstavnik imenovati osobe za koje bude smatrao da mu mogu pomoci u izvrSavanju njegovih zadataka. U tijeku svog mandata sazval ce i predsjedavat ce Zajednickoj civiinoL komisiji u Bosni i Hercegovini . Ona ce se sastojati od vise politickih predslavnika .svih strana. zapovjednika IFOR-a iii njegova 194

predstavnika i predstavnika onth clvilnih organlzacila i agenctla kale Visokl predstavnik bude izabrao.

12. MEDUNARODNE POLICIISKE SNAGE Da bi oSigurale mir, red. slgurnu i zd ravu sredlnu u svoji m podru~jima, st rane su pozvale Vljece sigurnosti UN-a da osnu je Medunarodne policijske snage - IPTF koje ce na cijelom podru~ju Bosne i Hercegovine pomoci u pracenJu. promatranju i nadzoru aktivnosti i sredstava za provedbu zakona, uklju ~u luci I sudske organtzaclle i nlihove postupke, davanju savjeta I obutavanju osoblja u provedbl zakona, ocjenjivanju prijetnji javnom redu i miru, savjetovanju driavnlh vlasti u Bosnl I Hercegovini 0 organizlranju uspJclnih agenc1 la za provedbu civilnih zakona, u pracenju osoblla entlteta u provedbl zakena. lPTF Ie samostalan u obavlJanJ u svojih duInosti iz Sporazuma. a njegove aktivnosti koordi nira Visoki predstavnik UN-a za provedbu diJela Civi lnog mirovnog rjdenla u Besni i Hercegovin1. Na ~e l u lPTFa Ie povJerenik kojeg postavlja glavnl tajnik UN-a u dogovoru 5 Vijeeem slgurnosti. a prima upute cd Vlsokog predstavnika.

b) Dodatni sporazumi

I . OZIVOTVORENIE FEDERACIIE BiH

ad

zaklju ~enja

Washlngtonskog sporazuma. 18. oiulka 1994.

0

osnlv.mju Federacije BiH hrvatsko-boJnia~ko-musllmanskog naroda. sve

195

do Daytona. nije se uradilo mnogo l1a njezil10m oZivljavanju u praksi. kako od stral1e dvaju l1aroda. Hr vata i Bosnjaka-Muslimana u Bosni i Hercegovi ni. tako. jOs vise. od Vlade Sjedil1jenih Americkih DrZava. njezina glavnog pokrovitel ja. (ijelo to vrijcmc Alija Izelbegovic je omelao uspostavu institucija vlasti Federaci je BiH. s jednc stranc. i za odrZavanje ranije uspostavljenih instil ucija vlasti na razini RBiI-!. s druge strane. Omctao je uspostavu zajednickog stozera dViju vojski. HVO-a i Arrnije BiH. Vaniske poslove. poscbice diplomatske sluzbe i policiju. cuvao je za svoje PrcdsjedniSlvo. iako su ta dva drz.avna sektora pripadala Federacij i BiH . Administracija predsjednika Billa (lintona . nawn Wasningtona. bila ie viSe orijentirana ka cjelovitom rjcScnju bosanskohercegovacke krize, a manje poticaju i podrsci implementacije Federacije Bil·l. Konacno se shvatilo da od cjelovita rjcienja za Bosnu i Hercegovinu nema nista i da se treba. svim sredstvima. okrenuti Federaciji Bil-!. jer je ona "alfa i omega" opstojnosti bilo kakve Bosne i Hercegovine i temelj na kojem pociva mirovni plan Kontaktne skupine za BiH. Zbog toga se zakl juCilo dOl Daytonski sporazum ne moze donijeti rezu ltate trainog mirovnog rjdenja ukol iko Federacija BiH ne bude funkcioni rala kao jedna od dva konstitutivna cntiteta BiH. U skladu slim, potpisan je 10. studcnoga 1995. u Daytonu poseban Sporazum 0 uspostavi Federacije BiH. U opeim nacelima se kaze da ni nakon dvadeset mjeseci usvajanja Ustava Federacije BiH proces jacanja i izgradivanja povjerenja izmedu njezinih konstilu livnih naroda nije dao zadovoljavajuce rezultate. Odgovornost vlada Federacije Bil-! i RBiH moraju biB odvojene i Vlada RBi H mora prenijeti funkcije. koje su predvidene Uslavom Federacije Bi H, na V1adu Federacije BiH, a Vlada RBiH moze zadriati same one funkcije kaje joj omogucuju da funkcionira kao V1ada medu narodno priznate Bosne i Hercegovine.

196

1. 1. Prijenos odgovornosli na Fedefdciju BiH U dijelu ovog Sporazu ma ko ji se odnosi n~ odluk: receno je da do 10. prosinca 1995. treba predloziti Ustavotvornoj skupslini Federacije BiH i Skupstini RBiH. a da se prihvale do 20. prosinca isle godine. zakone 0 poslovima koji pripadaju u mjerodavnost Federacije BiH i klji ostaju u mjerodavnosti RBiH. U odgovornosti Federacije BiH ukljuceni su poslovi: obra ne. unutarnjih poslova. sudstva. financija, energetike i industrije. prometa i komunikacij a. trgovine. poljoprivrede, obrazovanja, znanosti i kulture. izbjeglica. raseljenih osooo i socijaln e pol it ike. zdravslva. urbanizma. prirodnog bogalSlva i okoliSa. U mjerodavnosti RBiH astali su poslovi: vanjske politik. van jske trgovine. carinske politike. zajednicke monetarne polilike. financija (proraeun Republikc). useljavanje i republicko drZavl janstvo. primjena medunarodnog kaznenog zakona . zajedniCkih telekomunikacija. kontrole zracnog prometa i civilne kaordinacijc djelovanja oruianih snaga. Mjesec dana nakon usvajanja navcdenih zakona Fedcracija 6iH je trebala preuzeli vlast na razini Federacije. kanlona-zupa I opCina. U islom roku minislri i zamjenici ministara treba]i su ponovno imenovati osob!je kaje ce odraz.avati sastav pUQ1nslva. Ministri. zamJenicl ministara i osoblje oe mogu obavljati poslove u objema vladama . Predsjednik i dopredsjednik Federacije BiH bo i Vlada imaj u jedan zajed niCki podrucni ured u Mostaru . U Mostaru su smjdtena ministarstva V1ade Federacije BiH. i to: trgovine. prometa i komunikacija. energetike i industrije. obrazovanja. znanosti i kulture. Svaka celvrta sjednica V1ade treba se odriava ti u Mostaru.

1.2. Fiskaina i druga financijska pitanja U roku ad pel dana nakon potpisa avog Sporazuma trebalo ie objediniti. preko korespondentnih raeu na u poslovnim bankama , postojeta

[ 97

dva platna sustava u FederaclJI BIH, korlsteci se nlema~kom markom kao zalednickom obracunskom jedinicom. Poeev!i od I. sijeenl' 1996. carine Ie trebala ublrati Carinska uprava Federaclle BlH u lme Republlke B1H . Uz konzultaciJu Medunarodnog monetarnog fonda, trebalo Ie do 10. proslnca 1995 . dogovorlti omjer I tehnicki mehanlzam koj i ce osigura li Onancira nje proracuna Republike I Federacile BiH. Do 10. proslnca 1995. trebalo je uspostaviti Carinsku upravu, ukinutl sve carinske kontrolne punktove i uspostavitl potpunu slobodu kretanja Ijudi i roba u Federaclji BiH. P rora~un Federacije BiH l3 1996. trebao je bill pripremllen u suradnJ I s MMF-om do 10. prosinca 1995. , s tim da u nlega voj nllzdaci (prora~u nske godine),

I socll,ln. d.vanl' nece bill ukllucenl. Porezn. je uprava trebal. poceli s radom mJesec dana nakon usvaJanJa zakona kojl su predvldenl ovlm Sporazumom. Pro ra ~ uni kantona-zu pa kOj i se pune lz poreza na promet I n, poslovanle poduzeea, treball , u bill dovr!enl do 31. otujk.

1996, Medunarodne don.elle dljele se Izmedu Federaelle I RBIH prema ranijim dogovorima.

1.3. O,tal. plt.nl' Granice Federaclle BIH trebalu se utvrdlti Mirovnlm

~d:enJem

za

BIH. Novlm teritorilim. kole , u o,vol ill HVO IArmll' BIH po,lile Oeklaractle 0 oflvotvorenju Sporazuma Iz Washingtona. kola Ie usvolena Izmedu lzaslanstava Republike Hrvatske I Republike i FederaclJc B1H

22. srpnl' 1995 . u Splitu, upravll.t ce ,e u ,kl.du , U,tavom Federaelle BIH do nllhova u~lucenl' u kantone-tupe. Trobalo ie do 10. prosi nca 1995. n. pravlti sveobuhvat.n pl. n povratka izbjeglica I rasellenlh 05Oba. Nlegova realilaeij' treb.l. Ie otpoeell odm.h u ,uradnji , UNHCRom. 198

KARTA RAZGRAN [CENIA [ZMEDU FEDERACIIE BIH 1 REPUBLIKE SRPSKE 22. 4. 199)

B 0 5 N A

HER CEGOV [ NA

Kluljalt· ' Jubbnice.

HU-In Dv;rt on. _ _ _•

[99 •

U Oaytonu se nisu mogla zaobiCi pitanja kao sto su: velcposla nici . policija i obra na. Stra ne su se obvezalc da ce u roku od mjesec da na nakon usvajanja zakona kOji su navedeni u Sporazu mu sprovesti Zagrebacki sporazum od 1 J. rujna 1994. i sporazurn iz Petersburga od 10. ozujka J 995. 0 postavljanju veleposlanika adekvatnom sudjelovanju hrvatskoga i bosnjackog pucanstva u Bosni i Hercegovini. Do 10. prosinca J 995. trebalo je predloziti Ustavotvornoj skupstini Fcderacije Bi H zakonske prijedloge 0 unu tarnjim poslovima i obrani kOji m se utvrduje jedinstvena vojska Federacije BiH iznad razine korpusa do zajednickog zapovjednistva.

1.4. Mostar OpCina i grad Mostar nasli su se kao posebno pitanje na dnevnom red u i u Oaytonu. Zakljuceno je da se Memorandum 0 razumijevanju za upravu EU-a od 6. srpnja 1994. mora provesti u potpunosti. prijelazn i Statut da se usuglasi s nacelima iz ovog Sporazuma. 5 tim da sc ocuva jedinstvo grada i oSigura nacionalni. vjerski i kulturni identitet pucanstva u svi h sest opcina. oSigura sloboda kretanja kao i sirom Federacije BiH. od I. prasinca 1995 . da se aSigura neogranicen braj prijelaza za zene. djecu i muskarce koji nisu vojni obveznici. Ova su gradonacelnika obveza ni da se pastuju ovi rokDvi. U drugoj fazi trebaju se organizirati ujedinjene policijske snage Mostara. ito: uspostavom zajednickog stozera, novacenjem mjesnog policijskog osoblja i za jednickim ophodnjama po bivSoj crti kanfrontacije . Zajednicka policija treba poduzeti odlucne mjere protiv organiziranog kriminala i osigurati provedbu Uredbe EU-a 0 stanarskim pravima kaka hi se omoguCio povratak izbjegl.ica i ra5eljenih 05000 njihovim domovima. Sacinjen je zaseban dodatak Sporazuma 0 ozivolvorenju Federacije BiH koji se odnosi na nacela koja ce biti temdj prijelaznog Statuta 200

grada Moslara. Ona glase: treba se sacuvali jedinstvo grada. leritorij grada obuhvaea podrucja opCine Mostar prema stanju do I . sijecnja 199 J • Grad se sasloji ad scsi opCina. gradske opCine imaju sve one odgovornosti kOje nisu dodijcljenc gradu. Odgovornosti grada Most;ua jesu: financije i porczna poJitika. urbanisticko planiranje. inrrastruktura. gospodarska politika. Javni promet. ukljucujuCi zeljeznicu I mostarsku zracnu luku. Gradom upravlja gradsko vijece. a na celu optine nalazi se opCinsko vljece. Gradsko vijcl e sastoji se ad 48 elanoVd. od eega otpada na prcdstavnike hrvatskog naroda 16. bosnjackog naroda 16 i na ostate 16. U prljelaznom razdoblju. od r 6 mjesta koja pripadaju na ostale. ostaje ncpopunjeno J r mjesta. Svaka gradska opCina bira eeliri clana u Gradsko vljece. a ostali se ~Ianovi biraju na listi (ijeloga grada. Gradsko opCinsko vijete sasloji se od 2S elanova. Sastav gradskih op· Cinskih vijeea adra:iava sastav pucanslva Ie gradske opCine u vrijeme popisa stanovnistva r 99 [. Clanovi Gradskog i opCinsko vijeea. biraju se na neposrednirn i slobodnim izborima. Gradsko vijeec i gradska optinska vijeea biraju svoje nacelnike.

2. ZAIEDNICKO VIIECE U SURADNII Umjesto dogovorene kon rederacije u Washingtonu. r 8. o!ujka 1994.lzmedu Republikc Hrvatske i Federacije BiH. u Daytonu je IS . studenoga r 995 . dogovoreno Zajednicko vijele 0 suradnji izmoo u Republike BiH i Federacije BiH i Republike Hrvatske. Za j ednl~ko vijece za suradnju bavit ce se planiranjem i koord iniranjem suradnJe izmoou R HrV3tskc i Federacije Bi H. osobito u sljedeeim podruqima: uskladlv.mje vanjske politike I nastupa prema treeim zemljama i medu narodnim or· ganizacijama. uskladivanju aktivnosti u pristupanju EU-u. Vijecu Europe. Partnerstvu za mir i suradnju s NATO -om . voj ne suradnje. rje20 1

!,avanja sukcesije interesa.

bi~e

lugoslavije i drugim pitanjima od zajednickog

Zajednicko vijece ima deset clanova. po pet iz R Hrvatske i Republike 6iH i Federacije 8iH. Predsjednik Zajednickog vijeea ie predsjednik R Hrvatske dr: Franjo Tudman. a potpredsjednik Alijalzetbecovic, predsjednik Predsjedn;stva RBiH.

3. POVRATAK PROGNANIH

Izmedu R Hrval~ke i Repllblik! 6iH i Federacije 8iH potpisan je Sporazum 0 povralku prognanih u lajee. Bugojno, Stolae i Travnik 2. studenoga 1995. u Daytonu. Glede ostvarenja medusobnog povjerenja. lo~ u tijeku pregovora u Daytonu. trebalo je ostvariti povratak: po dviie si otine obitelii u lai ce i Bugol no I po stotinu obitelji u Stolae i

Travnik. Povratak je trebao otpoi'eti odmah a okoni'ati dCl8. studenoga 1995. Za provedbu Sporazuma trebaju se brinuti imenovane osobe. TaWer je potpisan Sporazum (1 S. studenoga u Daytonu) a povratku Izbjeglica u podrucie Vellke Kladure I ~?zina. Radilo se 0 Izblegl icama s tih podrucja koje su se nalazile u eentru Kupljensko na podrucju R Hrvatske. Povratak IzbJegliea trebao ie zapoeeti odmah nakon dolaska hrvatskih i turskih polieijskih snaga na podrutju Velike Kladure I Cazina.

4 . NACELA ZA ORGAN IZACIIU SARAIEVA

U Daytonu su 12. studenoga 1995 . usvojena naceta za buducu organlzaciju Sarajeva. Pored ostalog. dogovoreno je da Sarajevo bude jedinstven grad. u cl)ol ce v1a~i sudjelovatt predstavnlel glavnih etniCkih

zoz •

skupina. U sklopu Bosne i Hercegovine bit ce posebna polit l~ka jedinica koja ce se sastojati od deset poluautonomnih polilickih okruga: centralni okrug i devet opCina. Vlade politi~kih okruga bit ce odgovorne za obrazovanje. kulturu. lokalne zdravstvene I komunal ne usluge. Mogu suradivati medu sobo rn i s odgovarajuCirn agencijama Federacije BiH I Republike Srpske.

Centralni okrug birat ce svoju vladu i ~Ia n ove Vijeca grada. U Vijece grada salju politi&i okruzi po jednog clana. Dodatnih petnaest clanova bira se na sljedecl n
po jedan Bolnjak I Srbin. I Jednog zamjenika gradona-

celnlka, kaji ce bit! Hrvat. Osobe koJe budu izabrane za gradonacelnika i ...,ijegzamJenika gradona~elnika smJenjuju se na poloz.aju svake godine. Prioritetni zadatak vlade grada Sarajeva je formiranje kombiniranih I integrlranih pollcijskih snaga grada, kOje ce odraz.aV3ti etn l~kl sastav, s posebnom postrojbom u svakom politlckom okrugu-opCini. Gradska Je vlada odgovorna i za sve druge usluge na razinl grada , kao sto su: prijevoz putnika. vodo i elektruopskrba, urbanizam, komunalne i druge usluge.

S. SPORAZUM OODNOSIMA

Republika Bosna i Hercegovina I Savezna Republika lugoslavija medusobno su se priznale u Daytonu kao neovisne drfave unutar njlhovih sadaSnjih medunarodno prlznalih granica. Svaka ce strana posUvati suverenitet. teritorijalni integritet I politlcku neovisnost druge 203

stranc. Strane su se obvcza le da cc. u roku ad petnaest dana nakon potpisivanja ovog Sporazuma. uspostaviti pune diplomalske odnose. otvori!i ve1eposlanstva i razmijeniti vcleposlanike.

6 . OPCINA - GRAD MOSTAR

Sporazu mom od 6. srpnja 1994. uspostavljena je uprava Europskc unije nad gradorn Mostarorn. a u Daytonu 10. studenoga 1995 . sastavljen je. takodcr. zaseban Sporazum a Mostaru u kojem su dogovorena oSllovna nacela za buducu organizaclj u drustvenog zivola u gradu Mostaru . Na osnovi tih sporazuma i kasnijih dogovora u Rimu 18. veljace 1996. sa savjetodavnim vijccem grada Mostara. upravitelj EUa nad gradom Mostaran Hans K05Chnik dania je 7. veljace 1996. Prijelazni statut grada Mostara Y

6.1 . Zajednicke odredbe Statutom se ureduju prava i obvcze odluclvanja 0 potrebama gradana grada Moslara i njcgovih opCina. obujam lokalne samouprave. unutarn ji ustro j i mjerodavnosti grada i njegovih opCina i nji hova flnanciranje i druga pitanja. Poscblce se naglasava da su grad i njegove opCine obveznc postivati osnovna Ijudska prava. temeljne slobode, nacionalni. ku Iturnl i vjerski identitet gradana. Grad i opcine su pojedinacne pravne osobe. Mogu se u svoje lme obvezlvatl. mogu tuzili i bili tuzenl pred sudom i imaju svoje sl uzbenc Slufbeni gJasnik grada Moslara u lzdanlu EU-a upravnika nad Mostarom, 20. vclJal~ 1996.

II

204

peCate. Ime grad;:! je: Grad Mostar. Podrucje grada obuhvaea podrucje OpCine od I . sijecnja 199 1.. izuzev podrueja koja po Mirovnom sporazumu iz Daytona od 14. prosinca !995.Iei.e izvan podrucja Federacije BiH (podrucje od Podvele!i prema Nevesi nju). Terilorij grada sastoji se od sest opCina i cxI Cenlralne zone - Distrikla . Nazivi opCina ulvrdeni su privremeno: I. Mostar-Sjever. 2. Mostar-Stari Grad. 3. Mostar-Iugoistok. 4. Mostar-Iug. s. Mostar-Jugozapad i 6. Mostar-

Zapad. Grad je iskljucivi nositelj samouprave. bez povrede prava i duznosti opCina i uz pridrZavanje Ustava i zakona Federacije BiH i zakona kantona-zupa. Pod nad zorom grada su poduzeca koja se bave komunal nim poslovima. ukoliko nisu pod opCinskom mjerodavnoscu. Grad je iskljueivo mjerodavan za ove djelalnosti: financije i poresku poliliku. urbanislicko planiranje. infrastrukturu (voda. elektr. energija. gradska Cislota. kanalizacija i sl ieno). ekonomsku poli tiku, javni promet, ukljucujuCi ieljeznicu i mostarsku zraenu luku. Grad suraduje s drugim gradovima i opCi nama u Federa ci jl BIH. Ima pravo prislupa medunarodnim udrugama gradova i opcina i ostvarivanja bilateralne suradnje s gradovima drugih driava.

6.2. Gradski organi Gradsko vijece S3Stoji se od 48 clanova koii nose naziv "gradski vijecnici Polovica elanova Gradskoga vijeca bira se s liste koja vaii za cijeli grad, a druga polovica iz svake od scsI gradskih opCina po cetirl Clana. Od 48 elanova ! 6 clanova jesu predstavnici hr vatskog i bo~ nja ­ ekag naroda, a 16 drugi. Od 16 mandata predvidenih za druge, 1 1 mandata osta je nepopunjeno u prijelaznom razdobl ju. Na prvim izborima. koji ce se odriali nJ osnovi ovog Prijelaznog statuta, izabrat ce se 24 Clana koji se biraju u gradskim opcinama. a 13 clanova s lisle M

•

20S

•

cijeli grad. Prvo Gradsko vijece jzabrano po Prjjelaznom statutu ostaje na duznosti dok se sukladno zakonu ne odrze mjesni izbori raspisani za cijelu Federaciju BiH. Gradsko vijece bira na prvoj sjednici iz reda svojih clanova pred· sjednika koji nosi naziv "predsjednik Gradskog vijeea", i jednog zamjenika koji nasi naziv "dopredsjednik Gradskog vijeea". Za dopredsjednika ce se izabrati predstavnik naroda iz kajeg nije izabran predsjednik. Pr· edsjednik zastupa odluke GradskDg vijeea i zastupa GVGM u javnim prigodama. Saziva i vodi sjednice GV i vodi skrb za njihov uredan tiiek. Dopredsjednik pomaZe predsjedniku u izvr~enju njegovih zadataka i zastupa ga u njegovoj odsutnosti. Gradska vijece je naivi5i organ Grada i mjerodavno je za sve va~ne odluke. nadzire cjelokupnu upravu, ima pravo uvida u provedbu svojih odluka, posebice kad se radi 0 gradskim prihodima i rashodima. Gradonacelnik zastupa Grad i ukoliko njegave izjave proizvode pr· avne obveze, one maraju biti u pismenom obliku, sa sluZbenim peeatam. Gradonacelnik je adgovoran za uredno odvijanje poslova gradske uprave, vodi gradsku upravu i pretpostavljeni je gradskim sluzbenicima, on ih postavlja, unapreduje i otpusta. Kad uposljavanja i postavljanja u gradskoj upravi vodi racuna da sastav sluzbenika odrazava sastav stan· ovniStva prema nacionalnoj pripadnosti. U organizacijskam planu gradske uprave moraju se predvidjeti odjeli za obavljanje sljedeCih zadataka: financije i poreznu politiku, urbanisticko planiranje, infrastrukturu, gospodarsku politiku, javni promet, ukljucujuCi zeljeznicu i zracnu luku. Gradonacelnik treba provoditj odluke GV, rjdavati probleme koji su mu Statu tom stavljeni u mjerodavnost. primjeniivati zakone i propise. pripremati proracunski plan i izvr~avati ga, upravljati grads kim ustanovama i objektima. gospodarskim poduzeCima Grada i gradskom imovinom, skrbitj za prava svih stanovnika, osiguravati suradnju gradske uprave 5 ombudsmanima i poticati suradnju gradskih opCina,

206

Gradonacelnik irna jednog zamjenika koji ga zaslu pa u njegovoj odsutnosii I nasi nazlv dogradonacelnik. Gradonacelnik mora izvjescivati svoga zamjenika 0 svim tekuCim pitanjima. Za sve prijedloge kO)i se dostavljaJu GV kod svih valnih odluka, posebice U organizaciji gradske uprave, kod postavljanja i olpuslanja sluzbenika potrebno je suglasje

dogradonacelnika. Izbor gradonacelnika vdi GV po naeelirna veCinskog sustava, izhor se vrsi na prvoj sjednici Gv. SV
nazoenih gradskih vijecnika hrvatskog i bosnlackog mIrada . Za izbor gradonacelnika potrebna ie natpolovicna veCina glasova gradskih vi jecnika. lzabrani gradonacelnik ostaje na poloZaju sve dok se ne odde

prvi lokalni izbori na razini djele Federacije BiH. Dogradonacelnik se bira po istom postupku kao i gradonacelnik. s tim da mora bitl pripadnik drugog naroda ad onog kojem pripada gradonacelnik. Gradonacelnlk ima tajni~tvo koje koordinira pripreme izvrsenja poslova cJelokupne uprave. Gradonacelnik i dogradonacelnik svoje duznostl obavljaJu pOCasno. Gradsko se paglavarstvo sastoji od gradonacelnika, dogradonacelnika i pet procelnika odjcla koj i su predvideni u Prijelaznom statutu i ono ie pomocn i organ gra donacel nik u. Pro ce ln ike od jela imenuje gradonacelnik. potvrduje GV veCinom glasova. Imenovanja i razrjclenja su pravosnaZna kada su potvrdena ad GV Sjednice gradskog poglavarstV3 saziva gradanacelnik, u pravilu, jednom tjedna. Clanovi gradskog poglavaTstva razmatraju zajednicki sve zadatke uprave i. u vidu preporuke. daju ih gradonacelniku na odobrenje.

207

•

6.3. Gradske opcine Sve zadatke ko)i nisu izrijekom dadijeljeni Gradu obavl jaju gradske opCine. One imaju svojstvo pravne osobe , danose svoje statute , izvrsavaju zadace prenesene ad kantona-zupe, posebno ko je su im prenesene Ustavom Federacije BiH, bo 5tO su podrucja: kulture. turizma, soeijalnih pitan ja, radio i televizije. U izvrsavanju svojih zadataka gradske opCine duzne su oSigurati naeiona1ni. vjerski i kulturni identitel svojih gradana. Gradska opCina moze. odlukom svog vijeca. prenijeli zadatke iz svoje mjerodavnosti na Grad Mostar, on ih je obvezan obavljati uz posebnu naknadu troskova. Takoder imaju pravo . u obavljanju svojih duznosti . medusobno suradivati i udruzivati se 5 drugim radi obavljanja poslova od za)ed nickog interesa. Takvi sporazumi moraju se predoCiti Gradu Moslaru, kao i nadzornim vlasti ma. Svaka gradska opCina ima svoju upravu. clju organizaciju utvrduje njezin nacelnik, Kod uposljavanja sluzbenika u opCi nsku upravu treba uzimati U obzir naeianalni sastav gradske opcine. Nacelnik gradske opCine je vodilelj uprave gradske opCine. priprema odluke gradskih vijeea gradske opeine i provodi ih. zastupa interese gradske opCine prema Gradu i nadredenim driavnim vlastima. sudjeluje u sjednicama vijeea gradske opCine i. ukoliko se raspravlja 0 pitanjima. kOja se neposredno lieu gradske opeine. ima pravo rijeCi u GV Ima zamjenika koji ga zastupa u slueaju njegove sprijecenosti. Zamjenik je donacelnik gradske opCine. Obojicu bira vi jece gradske opCine. Nacelnik gradske opCine ima na raspolagan ju ured koii mu omogueava obavljanje njegovih zadaea. Voditelj ureda je tajnik gradske opCine. radi za nacelnika. koordinira sve upravne poslove gradske opCine, a podlijeie uputama nacelnika gradske opCine. Vijeee gradske opCine bira se kad i GV i za islo razdoblje. Sastoji se od 2S clanova koji trebaju odrilivati naelonalni sastav stanovniStva prema popisu iz 199 1. Na prvim izborima. prema ovom Statutu. na 208

pojedine narode. po pojedinim gradskim opCinama. otpadaju sljedeta vijecnicka mjesta: TABLICA 6 Roi

"'.

VlIECN ICKA MIESTA PO GR/IDSKIM OPCINAMA O~aI! Ulcupno BoInl;id 0p0n. H""

I.

2 Mostar-Sjcvcr

2.

MosIar-SbrI grad

3.

Mostar-Jug:XsCot. MostIr-Ju$ Mostar -JutoZ14'3d Mostar-Za

I

4.

S. 6. 7.

~(rdo6)

3

,

4

"12

• 3

12 12 10 4S

{lHH)

" , 6 6

,

6 25 2S 25 2S 25 25

60

4S

ISO

S 10

, 3 7 7

U opcini lugoistok bosnjacko-muslimanska strana ima apsolutnu veCinu. 19 vijeCnika u odnosu na hrvatske i ostale vijecnike. dok hrvatska strana nema ni u jednoj opCini takvu premo(. U svim opcinama u zapadnom dijelu Mostara bosnjacko-muslimanski i vijecnici iz reda ostalih naroda cine apsolutnu veCinu u odnosu na vijecnire iz reda hrvalskag naroda. U svih sest opcina bosnjacko-muslimanskih vijecnika ima 60. a hrvatskih 45.

6.4. Centralna zona Gradsko vi jece i gradonacelnik upravljaju Centra lnom zonom. Propisi koji vaze za Grad vai.e i za Centralnu zonu. Infrastrukturom CZ upravljaju gradska tije1a vlasti. Ministarstva i druge institucije Federacije BiH. kantona-zupe. Grada i druge uprave nadlokalnog znacenja bit ce smjclte ne. u prvom redu . u Centralnaj zoni.

209

Grstlovica '---~..... SJEV.b:R

1

'----•'-. ZAPAD

\

6

H. \

,,

• ••

,,

,, ,

.

'

~

'L~'

JUG 0

Zr&~n ~luka ,

4 IF. Boruh

2 10

l

1ST " K

3

,

,,

;j

.'• r

M05TAR CENTRA l NA ZONA

2I I

c) Poslije Daytona

Pariza

I. USVAJAN JE DAYTONSKIH SPORAZUMA Prijc potpisivanja Daytonskih sporazuma u Parizu odrZa no je zasjedanje Ustavotvorneskupstine Federacije BiH. I I. i 12. prosinca 1995. u Sarajevu. laka su svi sporazumi bili parafirani u D'!Yl0nu 2 I . studenoga 1995 .. ipak je medu zastupnicima bila vrlo fiva rasprava. Posebice se raspravl jalo 0 izgubljenoj bosanskoj Posavini, dijelovima Sarajeva koii trebaju pripasti Federaciji BiH. izgubljenom Podrinju i, opCcnito. sto

je tko dobio. 5tO je tko izgubio. Najprije se raspravljalo

0

Sporazumu

za uspostavi Federacije BiH. a zati m 0 Opcem okvirnom sporazumu. Prije svih zastupnib i drugih sudionika rljce je uzeo veleposlanik Savezne Republike Njemacke u Bosni i Hercegovini gospodin Prazinger. nj egovu istupu kao i 0 istupima drugih na ovom zasjed anju Ustavotvorne skupstine piSe Anldca Posavyak u 8ranimiru. broj 4. prosinGI 1995. Na poeetku svoga govora gospodin je Prazinger naglasio da ga je za taj istup ovlastio osobno njegov premijer K/:JUs Kinkel koji je. eto. i na taj naein htio hrvatskim i bosnjackim zastupnici ma zazeljeti mnogo srece u dono~e niu vaznih odluka ... kako Daytonski spo ra zu m predstavlja povije snu sansu za mir i kako mir tra zi kompromise ... kako u Parizu . prigodom potpisivanja Sporazuma. nece bili nikakvih naknadnih pregovora... u svom je obraeanju "zazveckao" konvertibilnim valutama . ... da ce svijeL .. poduprijeti one spremne na suradnju iii one koji budu znali sluSati.

o

Sljedeceg dana. 12. prosinca. raspravljalo se 0 OpCem okvirnom sporazumu koji je mnogo bolniji za oha naroda u Federaciji BiH u odnosu na Sporazum 0 njezinu ozivljavanju. ZaSlo? ler on l raii kompromise bez prethodnog izia~njavanja onih Cijih se zivota lice. U 2 12

ovom dijelu rasprave sudjclovao je Kresimir Zubak. kOji je u Daytonu odbio polpisati sve sporazu me. rekavSi: "Ponudeni zemljovid dobar dio hrvatskog i bosnjackog elnickog prostora daje tzv. Republici Srpskoj. a bez suglasnosti i prethodne provjerc misljcnja naroda klji lamo obitava ." Dalje u svojoj raspravi KreSimir Zubak kaze: "Na apsurdnost razgranicenja pokusao sam ukazati mcdunarodnoj zajednici i time sto u tzv. entitelu Republike Srpske ostaje jednak bIDj Hrvata i Muslimana kao i Srba. Po cemu onda tai cnlitet zasluzuje nazlY srpski?" Na kraju svog izlaganja rekao je: "PrihYatimo Sporazum. ali naglasimo svu njcgow proturjecnosl i krscnjc Ijudskih prava kOja donosi kako bi se aye nepraYde u buduenosti ispravile." Bilo ie mnogo polemika. posebice izmedu Harisa Silajdiiia i Krdimira Zubala. i u Klubu hrvatsldh zaslupnika izmedu Hrvata-Posavljaka. s jedne strane. i Hrvata iz drugih hrvatskih krajeva Basne i Hercegovi ne. s druge slrane. Prilikom glasovanja Sporazum ie usvojen s osam glasova protiv i sedam suzdria nih. Donijeta je Odluka da u Parizu Sporazum potpise i Federaciju Bi H zastupa Kresimir Zubak

2. ZENEVA. 14. KOLOVOZA 1996.

Za vrijeme trajanja razgovora u Daytonu trebalo je ostvarill Sporazum 0 povratku prognanih u /a jee. Bugojno. Travnik i Stolae. Medullm. taj dogovor nije ostvaren do danasnjih dana. Vee tada se pokazalo da sudionici u razgovorima zele sarno mil'. a z.a sve ostalo ima vremena . I mir ne bi bio ostvaren da nije nametnut impresivnom vojnom silom IFOR-a. pretezno vojnim snagama Atlantskog pakta . VideCi da se Sporazum iz Daytona dovodi u pitanje. izuzev njegova vojnog dijela mirovnog rjdenja. drZavni tajnik SAD W Christopher pozvao je potpisnike Opeeg okvirnog sporazu ma za mir u 80sni i 213

,

I-I ercegovini: predsjednika Bi H Aliju IzetbegoviCa. preds jednika Republike HrvalSke Franju Tudmana i SR Srbije S/obodana Mi/oJeviea u Zenevu 14. kolovoza 1996. Na tom su sastanku ulozeni ponovni napori da se pokrene mirovni proces u Bosni i Hercegovini. Sastanku su prisustvovali. pored navedenih driavnika. Visoki predstavnik Carl Bildt. vrhovni zapovjednik zdruzenih NATO snaga general George loulwan, predsjedavaju'i u uredu OESCE-a federaln; savjetn ik Flavia Colli i veleposlanik Robert Frowick, sef misije OESS-a u Bosn ; i Herecgovini. Sudion ici su se u razgovorima ponovno slozi l; da su za punu provedbu slova i duha Opeeg okvirnog sporazu ma i da su zabrinuti zOOg ci njenica da se u eijeloj 80sni i Hercegovini registriraju povrede Sporazuma. Zakljucili su da ce sljedeCi mjeseci biti kriticni u mirovnom procesu za Bosnu i Hercegovinu, te su sc u svezi s tim dogovorili 0 mjcrama kojc treba poduzeti da bi se deblokirali putovi za oslvarenje dogovorcnih ciljeva: iz Daytona i Pariza.

2.1. Dogovorene mjere za BiH Na razini Bosnc i Hcrccgovinc. tj . z.a oba entiteta. dogovorenc su mjcre koje se tieu provedbe Izbora. Ponovna su se strane dogovorile da ce osigurati uvjete z.a slobodne i fer izbore. pored ostalog. garantirat ce slobodno kretanje osoba kroz cijelu zemlju, bez nasilja. prijetnji i zaslrasivanja bila koje vrste. Poboljsat ce pristup sredstvima za javno komuniciranje svi m polilieklm Slrankama. skupinama i za jednicama. Odri.at ce se slobodno okupljanje. neograniceno registriranje i glasovan je. U dogovorenim mjcrama daje se puna potpora radu OESS-a u provedbllzbora. Istaknuta je uloga [FOR-a. posebno u oeuvanju sigurnosti za vrijeme izbora. Glede os umnj icenih osoba za ralne zlocine, 2 14

dogovoreno je da ani nece sudjelovali u izbornom procesu i da nji hovo uhicenje ostaje vazna obveza i krupan korak u provedbi Daytonskog sporazuma.

2.2. Federacija Bosne i Hercegovine Na ovom saslanku u Zenevi ponovno je naglaseno ad kalike je vaznosli uSlrojstvo jake Federacije BiH za uspjeh Daytonskag mirovnog procesa. los je Forum Federacije Bosne i Hercegovine 3 I. srpnja 1996. naglasio hi~nost u poduzimanju koraka glede okoncanja ustrojstva federalnih institucija i struktura. U svezi slim slrane su se slozile da institucije Bosne i Hercegovine i Federacije BiH imaju zasebne ovlasti. osoblje. kompetencije i sredstva nutna za izvrsavanje ustavnih obveza. da prestanu funkcionirati uredi i inslilucije Bosne i Hercegovine na teritoriju Federacije BiH kaje dupliciraju funkcije i kompetencije. da se razmatre ane ovlasti u kO jima kompetencije federalni h i central ni h vlasti nisu jasno deflnirane njihovim uslavima. da se ustroji vijece za implementaciju i ostvarenje avog Sporazuma i do I. rujna 1996. postignu sporazum: 0 grbu i zastavi Federacije Bi H. 0 organizaciji Sarajeva. a administrativnom i teritorijalnom ustroju Federacije BiH.

2.3. Zakljucci posebne skupine Posebna skupina ko ju su cinili james W SWigert. predstavnik SAD a i Thomas Schmit, Visoki predstavnik UN-a. sastala se 16. kalavoza 1996. u Sarajevu U nam jeri da postigne sporazum a dinamici implementac ije. dan ranije. dagavorenih sarajevskih mjera. Kaa rezultat avog sastanka postignut ,je "dagavor" a trinaest oblasti ad ukup na njih osamnaest. Postignut je dogovor 0 sljedeclm oblastima: van jskim

215

poslovima. obrani. prometu i komu nikacij ama. obnovi. poljoprivredi. surnarsLvu. vodoprivredi. prostornom uredenju i okolisu. zdravsLvu. obrazova nj u i znanosLi. ku lturi i sportu. medijima i informiranju. soc ijal noj politici . izbjeglicama i raseljenim osobama i gospodarskoj komori. Posebna skupina nije uspjela postiei dogovor a sljedeeem: unu tarnjim poslovima. fJnancijama. pravosudu. energetici. fudarstvu i industriji. strucnim i zajednickim poslovima. Kamen spoticanja za unutarnje poslove bila je Agencija za istrazivanjc i dokumentaciju, koju je formiralo Predsjedn istvo RBiH ios u tijeku rata izmedu ,·tVO-a i Armi je BiH . U oblasti flnancija hrvatska i bosnjacka strana nisu se mogli dogovoriti 0 ca rinama i carinskim dadfbinama.

216

XI. IZBORI U BOSNI 1 HERC EGOVINI

1996 .

Potpisnici Opecg okvirnog sporazuma u Oaytonu. odnosno u Parizu dogovorili su se da se U oba cnlilcla Bosne i Hercegovine odeze slobodni. posleni i demokrat5ki izbori. U skladu 5 odgovarajuCim dokumentima OESS-a. Istodobno su zatrazili od OESS-a da danese i provede izborni program. nadgleda pripremu i provede izbore za Zaslupnicki dam Bosne i Hercegovine za Predsiedni~tvo BiH. Zastupnicki dam Federacij e BiH. Narodnu skupstinu Republike Srpske i za predsjednika i potprcd slednlka RS BiH. Glede toga je osnavana Privremena izborna komisija za Bosnu i Hercegovinu U sklopu OESS-a. Izbori su odrfanl 14 . rujna 1996. i njihovi rezultati su objavljeni u MSluZbenom listu BiH" . braj 32 od 20. lislop,d, 1996.

t. PREDSIEDNISTVO BOSNE I HERCEGOVINE Iz Federacije za Predsjednistvo BiH natjecalo se. 12 kandidata, iz islo toliko slranaka, odnosno koalicija. Bosnjacko-muslimanskih clanova je 8, a hrvatskih su 4 kandidata , Iz reda bosnjacko-muslimanskog naroda izabr3n je Alija Iz ctlx:govic kao kandidat Stranke demokraLske akclje sa 730 S92 glasa, a iz reda hrvaLskog naroda izabran je Krr:fimir Zubakkao kandidat HrvaLsb:: demokraLske zajednice s 330 477 glasova. Oba lzabrana clana iz Federaclje BIH nisu imali ozbiljnijih protukandidata. 2 17

Iz enlileta Republike Srpske za Predsjedn isl vo BiH izabran je Moma1o Krajisnik. kandidat Srps ke demokratske stranke i iz reda srpskog naroda sa 690 646 glasova. Ozbi ljniji protu kandidat bio mu je Mladen /vanfc. kandidat Oemokrdtskog patriotskog bloka, 5 307 461

gl". Na ovim izborima kao i na prethodnim 1990. pobijedili su kandidati na cional nih slrana ka . Alija Izelbegovic je jedini clan s ada~njeg Predsjednislva BiH koji je bio i clan u prostom sazivu. Bio je predsjednik Predsjednislva RBiH od po~etka do kraja mandala, Ij. pet godina. lako je magao bili najvise dVije godine. Momalo Krajisnik bio je, nakon lzbora 1990 .. predsjednik Skupsline SRBiH, a ad travnja 1992. predsjednik Narodne Sku psline RSBi H. Kresimir Z ubak nije bio biran ni u kakva ti jela vlasti na izborima 1990. Medulim. u tijeku postojanja Hrvalske zajednice Herceg Sosna obnasaa je duznasl minislra pravosuda, a u Hrvatskaj Republici Herceg Bosni obna.sao je duznast predsjednika Predsjednickog vijeea od pocetka 1994 . do kraja njezina postojanja.

2. ZASTUPN ICKI DDM BDSNE 1 HERCEGOVI NE Neposrednim glasavanjem izabrana su u Zastupnicki dom BiH ukupno 42 zastupnlka. koUko je bila predvidena Zakonom a izborima. Braj zastupnickih mjesta za Federaciju BiH iznosio je 28. a za Republiku Srpsku 14 zastupnika. U Federaciji BiH broj va1.eCih glasava iznosia je I 337895 a u Repubilci Srpskoj I 06 1 979. iii ukupno 2 339 874 za Bosnu i Hercegovinu.

2 18

2.1. Stranacki zastupnici Izbor zastupnika u Zastupnicki dom Bosne i Hercegovine vrsen je po kandidacijskim listama pojedinih stranaka. Koli ka je kOja stranka dobila mjesta u Zastupnickom domu. vidi se u prilozenoj tablici. TABLICA 7 ZASTUPN ICKA M IESTA PO STRANKAMA Red.

Entitct

be.

Stra nka

Broi miesta Ukupoo 3

• 4

1

2 1. FEDERACIIA BiH

I.

16

38

2.

SOA HOZ

8

3. 4.

Zdrukna lis!a Str.mka za BiH

2 2 28

" 67

9 3

"7

2 14 42

5

Sveg
S. 6. 7.

II. REPUBUKA SRPSKA 50S

SOA Savcz za mir i progres Svega II Ukupoo 1+ 11

5 5

13 100

Broi f..bSOVJ Ukupoo

5 725 338 IDS 93 I

41 7 440 918 816 263 591

578723 184 553 136077 899353 2 162 944

• 6

34 16 5 4 59

26 9 6 41 100

Stranke s nacionalnim programima, kOje su dobile izbore 1990. (HDZ, SDA i SDS), najvise su zastupljene i 1996. u Parlamentu BiH. Uocljivo je da HDZ nije sudje10vala na izborima u Republici Srpskoj i obralno, SOS nije imala svoji h kandidata u Federaciji BiH. Stranka SOA sudjelovala je na izborima u oba entileta. Zdruzenu listu cinila je koalicija nekolik> slranaka (SOP, UBSO, HSS, MBO i Republikanci). Nosilelj lisle izabranih kandidata SDA u Zastupnicki dom BiH bio je Hasan Muratovic. iz HDZ-a jadranko Pr!ft i iz 50S-a Slobodan 219

81"e1i{ Sva trojica nositelja pobjednickih lisla nisu bili kandidati svojih stranaka na izborima 1990. Mcdulim. /adranlD Pr/icte. u meduvrcm ~ enu. biO predsjednik H VO~a. a neSto kasnije i predsjednik V1ade HRHB. Sl icna ie siluacija i kod druge dvojice nositelja lista U svojim slrankama . Od osam hrvatskih zastupnika samo su dvojica (/L'3n Bag<1r1c i 11:0 Staniq bili i 1990. u Skupstini SRBil-i . Kad bosnjacko-muslimanski h i srpskih zaslupnika priblizna je isla stanje.

3. DBA ENTITETA

3.1. Zastupnicki dam Federacije BiH U Zastupnicki dom Fedcracijc BiH biralo se neposrednim glasovanjem 140 clanova. Ukupan bra; glasova iznosio je 1 353 193. od lega je bila vazeeih 1 335 707. NevazeCih glasava bila je 17 486 iii 1,2996 od ukupnog braja glasova. Sa svojim kandidatima sudjeloval0 je 13 stranaka , ali je svega 6 stranaka uspjelo osvojiti predvic1ena zaslupnil ka mjcsta. Nacianalne stranke. HOZ i SDA. osvojile su najviSe zastu pnickih mjesta u adnosu na druge stranke:.

3.2. Narodna skupslina Republikc Srpske Brai raspalozivih predstavnilkih mjesta za Narodnu skupstinu KSBiH iznosio ie 83 zastupnika . Na izborima je glasovalo I 134 284 , ad lega je bilo 1 087 763 vazeea glasa. Nevazeeih glasoVJ je bilo 46 521 iii 4 , 1096 ad ukupnog broia glasova. Na izborima je sudjeloVdlo 16 stramlka, ad cega ie 9 strcmaka uspjelo osvojili zastupnicka mjesta. Daleko naiveei brai mjesta - 4596 osvojila je Srpska demokratska stranka. 220

3.3. Stranacka zastupljenost Kako je to bilo i predvideno pravilima i propisima Privremene izborne komisije OESS-a, u oba entiteta izbori su vrSeni neposrednim glasovanjem biraea Z3 stranacke liste . Kakve je rezultate koja stranka postigla, vidljivo je iz tablice koja slijedi. TABLICA 8 ZASTUPN ICKA MIESTA PO STRANKAMA

"".

EnMet

b,.

1 1. 1. 3.

••S. 6

Stranb

1 I. EEOERACII A BiH SDA HDZ ZdroZena li5l.a Slranka za BiH Demokrat. nar. zajednica Hrva15ka stranka prava

Broj mjrstl Uk.upno 3

78 36 11

10 3 1

Svtga I

140

•• 55,9 25,7 7.' 7.1 2.1

I.'

100

Br~ova

Ukupno S 72S 810

337794 105897 98207 23 660 16344 I 307

•

6

')'),6 H,8 '.1 7,S 1.' 1.1 100

712

,. 7.

9.

10. 11. 12. 13. 14. IS.

II. REPU SLIKA SRPSKA SDS SDA S3Vez: Z3 mir i proges Srpska radikalna str.mka Demokr.ilski ~tr. blok. SDP, UBSD, HSS, MBO Slranka za BiH Srpska 5barka KrajifJ(: SPS

4S 14 10 6 1 1 1 1 1

54.4 16,8 12,0 7.1 1.' 1.' 1.'

1.1

Svcga II

83

1.1 100

Ukupno l+lI

m

-

568980 J 77388 125372 72 517 32895 22329 25 593 17381 14508 1 056

H8 16,8 I 1.9 6.9 3.1 1.1 1.' 1.6 1,4 100

%3 2364 67S

-

U oha entiteta Bosne i Hercegovine pobijedile su nacionalne stranke, kao sto je to bio slucaj i na izborima 1990. Na teritoriju Republike 22 1

, Srpske nije se pojavio HOZ sa svojom lislom i obratno. SOS se nije pojavio na terilariju Federacije BiH. Slranka demokratske akcije pojavila se u oba entiteta. Broj vazeCih glasova bio ie veCi kod oba entitela u usporedbi s brojem glasova za Zaslupnicki dom BiH. U Federaciji BiH bilo jevise 44 [21 iii 3.596, a u RepubliciSrpskoj 157610 ili 17,5%. rakazatelji upucuju na zakljueak da je interes biraca bio vcCi za zaslupnicka mjesta u entitelu, posebicc u Republici Srpskoj nego za Zaslupnicki dom BiH. Nosilelj lisle HDZ-a bio je Bolo /Wit On nije sudjel0V3o na izborima 1990 .. ali i tada i U lijeku rala obnaSao je politicke duznosl i. ad 36 zastupnika HDZ-a 8 ih je i 1990. bilo u SkupStini SRBiH. Nasile!j lisle SDA bio je Ejup Canic. koli Je 1990. izabran za elana Predsjedngtva SRBiH i djdo ratno vrijeme ostao je njegovim ("Ianom, Poslije postignulog Washingtonskog sporazuma [8. ozujka 1994. Ejup Cilnic je postao i dopredsjednikom FedcraciJc Bil-l.

3.4. Rezultati glasov
222

r TABLICA 9 REZU LTATI IZBORA 1990. 1 1996. R
b,.

RClUl lati ilbora u 000

STRANKA

1990. Izoos

2

3

2. 3.

SOA 50S HOZ

4.

05ta!e strankc

I.

'"

590 363 594

Ukuono

2 258

• ,,= 4

31 26 16 27

100

1996.

S

903 569 338

554 2364

•

Index

,

5:3

6 38 24 14 14

127 96 93 93

100

105

Vidl jiv je parast vaieCih glasova u 1996. U odnosu na 1990. z a 106 000 iii 5%. Pored tolika uhijc:nih i protjc:ranih grac1ana l30sne i Hercegovine tijekom rata 1992. do 1995., zabiljez.en je relativno visok

parast biraca. Kad svih stranaka zabiljezen je pad vazeCih glasova za (etiri. odnosno sedam posta,s izuzetkom SDA koji ie ostvario poveeanje za 192 000 iii 27%. Vee sma ranije rekli da stranke HDZ i 50S nisu istakle svoje kandidacijske liste u drugom entitetu. dok je stranka SDA imala svoju kandidacijsku listu u aha entiteta. Tako je SDA u Republici Srpskoj osvojila 177 388 glasova iii 16.8% ad ukupnog broja vazecih glasoV
4. IZBORI U MOSTARU

4.I.lzbori 1996. lzbori za Gradsko vijece i Vijeee opcina u Mostaru odr.zani su 30. li pnja 1996. Izbori su odrfani u organizaciii Europske unije za Mostar, na celu s Ricardom Perezom Casadom. Ukupan broj registriranin biraca 223

iznosio je 99 143. od eega je izaslo na izbore 59 368 iii 60% glasaca. NevazeCih glasova bila je I 646. Od vazeCih glasova. pojedinim je strankama pripalo: - Hrvatskoj dcmokratskoj zajcdllici - Koaliciji SDA. LBO - "Za jcdinstvcni Mosta r"

26464 ili45.85%

- Ostalim slrankilma

3039 ili 5.36%

28 165 iii 48]9%

Svega:

57 722 iii 100.00%

U Gradsko vijece izabrano ie SO vijeenika. od cega je pripalo l-I DZ -u 22 iii 44 %. a koalici jskoj listi SDA 28 vijecnika iii 56%. U sest opcinski h vijeea izabrano je 126 vijecnika. od eega je I-I DZ-u pripalo 46 iii 36.50%. a koalicijskoj listi SDA 80 vijecnika iii 63,50%. U tri opCine s hrvalSkom veCinom (zapadni dio Mostara) izabrana su 63 viiecnika. ocI toga broja HOZ-u je pripalo 35 ili 55.55%, a koalicijskoj listi SDA 28 vijecnika iii 44.45%. U tri opeine 5 bosnjackom veCinom (istocni dio Mostara) takoder su izabrana 63 vijecnika. od toga broja HDZ -u je pripalo I I ii i 17.46% a koalicijskoj listi SDA 52 vijccnika iii 82.54%. Vee jc Prijelaznim stal utam grada Mosta ra od 7. veljace 1996. bio predviaen nepovoljan odnos vi jecnika: 45 Hrvata prema 60 Bosnjaka u svih sest opCina grada Mostara. Rezultati glasovanja su jOs nepovoljniji po hrvatsku stranu u usporedbi s Prijelaznim stalutom. jer ie po islam za Bosnjake bilo predvideno 60. a nakon glasovanja dobili su 80 vijecnika. Ovako nepovoljan rezultat za hrvatski nacionalni korpus posljedica je glasovanja po strankama. a ne u sklopu jednog narocla. Taka ie koalicijska lista SDA privukla pored bosnjacki h i glasove biraca iz drugih naroda koji su se opredijelili za jedinstveni Mostar. Ovoj tvrdnji treba pridoclati jOs neizlazak 40% graaana na izbore. meau kojlma je, pretpostaviti je. bia najveci braj hrvatskih glasaca.

224

4.2. Izbori u Mostaru 1990. i 1996. Usporedni rezullati glasovania na izborima 1990. i 1996. daiu se u nared nom pregledu: S(F3flki

HOZ SLM KoaJicljski !isla 50S SKlJiH-SOP ReformIst!

Ostall Svega:

VafcCiclasol'! IYJO. 20801 1120J 10601 II 124

8]66 5691 6J 7Y4

.

]0 /9

15 16 12 8 IIXl

VaktfciJsovf

I Y!J6. 26464

%

46

28 !6f

"

) OJ1

5 IIXl

57722

Indd:s J6/Y0.

127

54 8]

U biracke papise u 1990. bilo je upisano 91 835. a u 1996. 99 143 biraea iii vise 7 308 biraca. odnosno 8%. Mec1utim. na izbore u 1990. izislo ie 78%. a u 1996.60% iii manie 23% ad upisanih biraca. Na ovim izhorima HDZ ie iziSao samostalno u ime hrvatskog naroda. Na izborima 1996. dobio ie vise 5 661 glas iii 27% u adnosu na 1990. Njegov federalni sl ranacki partner je u 1996. iziSao na izbore u koaliciii s nekoliko drugih stranaka pod geslom "Za jedinslveni Mostar" ina taj naCin postigao mnogo bolje rezu ltate. u usporedbi s rezultatima u 1990 i u usporedbi na rezultate HDZ-a u 1996. a tome govore brojevi vijecnika. ad 100 opCinskih vijecnika u 1990. HDZ je dobio 30. a SDA 19 vijecnika. ad 50 vijecnika u Gradskom vijecu u 1996. HDZ je dobio 22. a SDA s koalicijom 28 vijecnika. U scst opCina. od ukupnog broja 126 izabranih vijecnika. HDZ ie dobio 46. a SDA s koalicijom 80 vijecnika.

22S

226

XII. DAYTON I PARIZ NAKON 500 DANA

I . CILIEVI I NJIHOVa OSTVARENIE Sve tTl strane, srpska. hrvatska i bosnja~ko- musllmanska , felJele su prestanak rata j uspostavu mira na prostorlma Bosne I Hercegovine. Srpska strana. prlsiljena vojnim uspjesima HV-a i HVO-a ~Ije SU snage bile na 20 km udaljenosti zra~ne crte ad Hanje Luke. najvise je i:eljeta da se prekinu ratne operacije, jer im je prijetila reatna opasnost da izgube banjalucki kraj I bosansku Posavinu 5ve do Bljeljlne. SrblJa I Crna Gora nisu mogle vojno intervenirati. jeT su bile gospodarski iscrpljene i vojno nespremne pomoCi Srbima u Bosnl I Hercegovinl, a uspjesima hrvatske vojske u vojnim akcijama "Bljesak" i "Oluja" I u zapadnoj Bosnl promijenjen je geostrateski palolaj na hrvatskim i

bosanskim prostorima u korist hrvatskog naroda. Bo!njai~:ko-musliman­ ska strana je rado prihvatlla uvodenje mira. jer je srpska strana JO! uVijek u vojnom okruzenju drfala Sarajevo. Gorafde i neka druga vafna podrucja za bo!njacku stranu. Hrvatskoj se strani ukazala realna prilika da politickim i diplomatskim sredstvima Integrira svoje Podunavlje u Republiku Hrvatsku i da bi izbjegla daljnje Ijudske i materijalne zrtve, takoder je prihvatila ponudeni mir. Giavnl ciljevi Daytonskog spor
227

I

1.1. Postizanje mira Zainteresirane sl rane su u Daytonu pozvale Vijeee 5igurnosti da danese rezoluciju kojom ce ovlasliti driave ([an ice ii i regionalne

organizacije da uspostave medunarodne vojne provedbene snage [FOR. Vojne poslrojbe IFOR-a sastojalc su Sf, uglavnom, ad kopnenih. zracni h i pomorskih snaga zemalja clanica NATO-a. U predvidenom roku uspostavljen je prekid neprijatcljstava, obustavljena je vatra iz svih vrsta oruzja i eksplozivnih sredsLava, uspostavlj ena je kontrola naorufanja, povucene su vojne snage aba entitcla iza dogovorene erte razdvajanja, deblokirani su Sarajevo i Gorazde . uspjdno je obavIjena povlai:enje UNPROFOR-a, osnovana je Zajednicka vojna komisija, izvrkna ie djelomicna razmjena zarobljenika, izvrsena je razgranicenje izmedu Federacije BiH i Republike Srpske U sklopu medunarodno priznatih granica Bosne i Hercegovine. Uspostavljena je arbitrai,a za BrCko do 15 . veljace 1998. U sldopu ovog Sporazuma nlje uspostavljena sloboda kretanja, suradnja s Medunarodnim sudom u Haagu i posjct grobljlma.

1.2. Sosna i Hercegovina i njezine institucije Washingtonskim sporazumom od 18, ozujka 1994. uspostavljena Je Federaclja BiH u sklopu R Bosne i Hercegovine ad hrvatskog i bo ~ snjacko.muslimanskog naroda, U Daytonu je dogovoren drugi entilet - Republika Srpska, Tu je nestalo Republike Bosne i Hercegovine, a dogovorena je Sosna i Hercegovina bo drfavni okvir za dva entiteta s medunarodno priznatim kontinuitetom , Ustav Bosne I Hercegovine koJi je dogovoren u Daytonu usvojili 5U Zastupnicki dam RBiH, Ustavotvorna skup~tina Federaclje BiH i Narodna skup~ tin a Republike Srpske. 228

S velikim zakasnjenjem odrzani su izbori 14. rujna 1996. za Zastupnicki dam BiH. Federaciju BiH i Narodnu skupslinu Republike Srpske. Ubrza zatim izvrseno je konslituiranje zakonodavnih lijela vlasti u aba entiteta i na razini Bosne i Hercegovlne. BlvSe Predsjednistvo RBiH i njegova V1ada blokirali su rad troclanog PredsjedniStva Bosne i Hereegovine i njegova Vijeea ministara. pa je time automatski bio blakiran rad Parlamentarne skupstine Bosne i Hercegovine u donasenju zakona i drugih propisa. Do kraja azujka 1997. nisu daneseni zakoni i propisi o vanjskoj. carinskoj i monetarnoj poliUeL finaneiranju ifl'ititueija i medunarodnih obveza Bosne i Hereegovine. politiei useljavanja. izbjeglica i azila. provedbi medunarodnog i meduentitetskog kaznenog zakona. postavljanju i radu zajednickih medunarodnih komunikaeijskih uredaja. transportu medu entiletima i kontroli zracnog prometa. Posebno ovdje treba islaknuli kako na razini Bosne i Hercegovine nije uSlanovljen Uslavni sud BiH koji bi trebao imati devet elanova. i to: celiri iz Federacije BiH. dva iz Republike Srpske i tri (lana kaje bira Europski sud za Ijudska prava. Parlament BiH nije ustanovlO Centralnu banku BiH koja bi trebala biti jedina vlast za izdav
dl~njl prora~un Zdsl up nl~kom

domu BiH za 1997. I nlz druglh obveza

Iz svoje mjerodavnostl. SII~na je sltuac1ja I s Vljecem mlnlslara Bosnc i Hercegovine kao i 5

lrOClanlm Predslednl§lvom BiH. Najprije su se sporill oko saslava Vlleea. Srpska strana je predlagala da i zamjenici mlnlstara udu u sastav Vijeca, pa su kasnlje ad toga odustal1. Nakon toga nlsu se mogl! sl o~lti u odl ucl 0 mjestu odrfavanja sjednlca I oko Poslovnlka 0 radu . Istodobno se vod lla rasprava oko predsjedavajuceg Vljeca mlnlstara. Na prljedlog zamjenlka Visokog predstavnika M. Sieinera lzabrana su dva kopredsledavaluca: Harts SlIajdlie. Bolnjak i Boro Dosie. Srbln. Svakoga

Iledna ledan od nllh predsledava Vllecem mlnlslara. Do krala ofulka 1997. Vllece mlnlslara nile se usplelo dogovorltl nltl oko lednog lemellnogzakona I<>leg bl uputlll Z.slu pnl ~kom domu BIH na usvalanle.

1.3. Ljudska prava Na razlnl Bosne I Hercegovlne dogovoreno Ie da se osnule Komlslla

za Iludska prova. kola se sasloll od dva dllela: Ureda ombudsmana I Suda za Ijudska prava. Uredl ombudsmana su organlzlranl na razlnl

BIH I Federaelle BIH kao I po nlezlnlm kanlonlma.tupama. Medutlm. n)lhov Ie rad neeflkasan I bespredmetan, jer ombudsmanl ne mogu raditl na terenu kaka Ie to predvldena u Daytonskom sporazumu. Sud

za Iludsk. prava nile organlzl"n. U Republlcl Srpskol nlle.organlzlrano nl ledno nl drugo.

1.4. Povralak Izbleglica I raseljenlh osoba Aneksom sedam Opeeg okvlrnog sporazuma dogovoreno Ie da se sve lzbjegllce 1 rase Ilene osobe Imalu pravo vraUti na svoJa ognjgta. 230

I~ju pravo na povrat imovine koja im je oduzeta tijekom rata iii na-

daknadu imovine koja im se ne moze vratitL Glede toga osnovana je Komisija za izbjegliee i raseljene osobe. Nije zabilje.zen slucaj da su se Hrvat iii Bosnjak vratili na svoja ognji5ta na podrucju Republik.e Srpsk.e iii da se Srhin vratia na podrucje Federacije 6iH. Tri su razlaga za ta. Prvi je razlog 5to i u jednom i u drugom entitetu nije povratniku oSigurana osobna sigurnost. Drugi je razlog 5to se imovinom, posebno kueama, stanovima koriste·prognane osobe iz drugog entiteta. TreCi je razlog, pod pretpostavkom da prva dva ne postoje. slo ni u jed nom ni u drugom entitetu nije organiziran gospodarski zivot. U Daytonu je posebno dogovoren pocetak povratka prognanih u /ajee. Bugoino, Stolae i Travnik, i to po dVije stotine obitelji u /ajee i Bugojno i po stotinu obite1ji u Stolae i Travnik. Ovaj je dogovor trehalo provesti do 8. studenoga 1995 .. dakle. ioS za vrijeme samih razgovora. Medutim, vrlo mali broj prognanih obitelji vratio se u /ajce i Travnik. a u druga dva grada nije se vratila ni jedna obilelj.

1.5. Ozivatvorenje Federacije BiH Do 20. prosinca 1995 .• prema dogovoru u Daytonu, trebalo je Predsjednistvo i Vlada RBiH prenijeti svoje ovIasti na Federaciju 8iH kaje ioj pripadaju prema Ustavu iz Washingtona. Medutim, do ofujka 1997. nisu u ci jelosti iii djelomicno prenesene ovlasti iz ovih oblasti: obrane. unutarnjih poslova, sudstva, financija, energetike i industrije, prometa i kamunikacij~. trgovine, poljoprivrede, obrazovanja, znanosti

i kulture. zdravstva, urbanizma, prirodnog bogatstva i okoliSa. Sve su ove funkeije zadrfane na razini Republike 6iH i kantona koji su , prije uspostave mira, bili pod kontrolom Armije BiH.

231

U sklopu odgovornosti koje SU, prema dogovoru u Daytonu, pripale Vladi RBiH nisu uspostavljeni nadonalni kadrovski pariteti bo ~to su: van jska poli tika i diplornacija, vanjska trgovina i republicka upravna tijda. Nlje dogovorena zajednicka rnonetarna politika, zajednicke telekornunikacije. zracni promet I civilna koordinaclja djelovanja eruz.anih snaga.

J.6. Rezultali dogovora Veorna vellkl klmprornisi su se cinlli u Daytonu ad strane svi h sudionika, odnosno sva trl naroda. Srpska se strana morala odreei velike Srbije. bo~njacko-musllmanska slrana se od rekla unilarne Bosne i Hercegovl ne, a hrvatska se slrana odrekla HRHB, i posebno bosanske Posavine. Sve je ovo ucinjeno glede mira, iako je on bie nepravedan za sve Irl slrane. Srpski su ciljevi blli, jo~ prije dvjesto godina. oslvarili veliku Srbiju do Virovitice. Karlovca i Karlobaga. Bili su nadomak tog cilja. Uz pomoe INA nalazili su se pred Zagrebom, Pakracern i Karlovcern. izLSl1su na ladransko more kod Zadra i, u islo vrijerne. osvoj ili su preko 70% terltorija Besne i Hercegovine. Medutirn, projekt velike Srbije onernogucen je i zauvijek stavljen u arhlvu povijesti hrvatsko-srpskih odnosa. Svjetski Cimbenici nisu dopustili da nestane ideja ~velil(f male Srb ije~. U 80sni I Hercegovini su po Daytonskom sporazumu doblli 4996 njezina leritorija. Ostavtjena 1m je 80sanska krajina s Banjom Lukom i veCim dijelom bosanske Posavlne s nerile~enJm pitanjem Brckog. U Daytonu je bo~ nja cko-mus l ima nska strana lzgubila cjelovituunltarnu Bosnu i Hercegovinu. ~to 1m je bio glavni polilicki cilj. U teritori jalnom smislu izgubili su Podrlnje - islocnu Bosnu i islocnu Hercegovinu. a u Federaciji BiH dobili su pod svoju kontrolu sve vaznije 232

gradovc. Mcdutim. kontrolu granica prcma SRI i Hrvatskoj nece sredisnja vlast u Sarajevu mod efikasno kontrolirati. Hrvatska je stram u Daytonu integrirala sve krajeve avnojevske Hrvatske u svoju drZavnu granicu. U srpnju 1997. ce vlast uCi potpuno u Podunavljc. U Federaciji BiH Hrvati kontroliraju preko 22% teritori ja Bosne i Hercegovine kOii se u cijelosti naslanja na Republiku Hrvatsku. lzgubljena je velikim dijelom bosanska Posavina. koja je ostala u sastavu Repubfike Srpskc. Mcdutim . ti su krajevi u hrvatslu -muslimanskom okrui enju i u slucaju rala Srbi ce ga vrlo brzo izgubiti. Ukoliko polraje mir. za Srbiju je bosanska Posavina i Bosanska krajina. ukljucivSi i Banju luku. srpska enklava kOja joj nece mnogo znaCiti ni vojno. ni politicki, ni stratdki.

233

ETNICKA KARTA BiH ( 1996.)

- .._. [::::1 ...,,"

I \

I \

rItIN.J

I'rocfctu I lmdif Ad.
234

ZAKL/UCAK

Neposredno prije TItove smrti komunistl su lzbacill parolu: HPosllJe Tlta Tltol MlsllIo se da ce u lugoslavijl ostati sve onaka kako ie to blla prije njegove smrtl. Vjerovalo se da Cc: se narodima lugoslavlje motll M

daije vladatl pomocu "dlktalure prolelarllata", Ubrzo se pokazalo da to nece mati dugo tralall. PosliJe litove smrtl, pa do J 990 .. svjetska

se geopolltlka naglo promllenila. Hladnl rat Ie zamlo, Sovjetskllmperll se raspao a Istocnoeuropske drfave su Sf oslobodlle sovjetsklh okova. To su uradlle: Pol/ska, Madarska, Cehoslova~ka, a nclto prlle I zemlle

Baltlka. Potrebno Ie Istaknutl da se Sovjetskllmpertl, skupa sa Sovjets~m Savezom raspao uz prlstanak sovjetskog vode Mihalla Gorbawva. lliekom 1986. Srpska akademlla nauka sastavila Ie Memorandum u kolem Ie blo pop~ optufbl, povilesnlh Isa
Instlluelle vlastl popunlavalucl Ih Srblma III Albanelma-prlklonlelma. lugoslavensko Predsledn i ~tvo i vtada blli 5U nemoenl pred srpsklm zahtlevlma da se na Kosovu uvede lzvanredno stanle N:>le Ie trebalo. pod Izgovorom oddavanla reda. oSiguratl potpunu 1ikv1dacllu ustavne vlastl. Svolu polltlku prema Kosovu MIIaf,vlc Ie zaokruflo govorom

28. llpnla 1989., na 600. oblletnlel Kosovskog bola. U tom govoru, pored ostalog. prvi Ie put nalavlo mogucnost rata. reka~l: "I danas. nakon !est stoljeea. ml sma l o~ u svadama I borbama. To nlsu orufane

borbe, lako nl to ne treba, za sada,

Iskll u~ltI:

235

Do 1989. vclikosrpska impcrijalna pol itika dobro se u&rstila u Srbiji i ernoj Gori. Putem izvan rednog stanja na Kosovu ie dokinut Ustav iz 1974. "/ogurt revolucijom" u Vojvodini. i ~ dogadanjem naroda~ u e rnoi Gori uklon jeni su svi kadrovi koji su bili prolivnici takve srps~ polilike prema drugim republikama. ana ~to je postignuto u Srb!ji i erno; God feljclo se postlei 1989. u drugim republikama . Za obracun s drugim republikarna izabran ie Kongres SKI. ko;i je dugo pripreman i nekoliko puta u 1989. odgadan. Pocetkom 1990. ipak se odrZao kongres SKI za kaji su bila ponudena dva razliCita dokumenta. Komunisti iz Siovenije ponudili su svoj prijedlog kojim se predvidala rekonstrukcija SKI. njegovo svodenj e u repu blicke granice. razbijanje njegove monolitnosti i njegova demokratizacija. Nakon ~ to je odbacen njihov prijedlog. delegati iz Siovenije napustili su Kongres. Ubrzo zatim to Isla su ucinili delegati iz Hrvatske. Kongres SKI ie prekinuo s radom i nije se vise nikad sazvao. PropaScu Kongresa SKI otpole1o ie i raspadanie

SFRI · Siovenija ie prva organ izirala demokratske izhorc posUje D rugog svjetskog rata na podrucju JugoslaviJe. Sku p~tinski izbori su od rZanl ad 8. do 12. travn ja 1990. a pobijedi la ie koa lici ja udruzena u " DEMOS". Na predsjednickim izborima pobijedio je Milan KUCan, koli se nrabro drfao na IV:lngresu SKI, ~to mu glasaCi nisu zaboraviJI. U I-I rvatskoj se i~lo mnogo bric nego u Sioveniji ka demokratizaciji i neovisnosti. Ono ~ to je Siovenija uradila glede toga u zadnje dviie godine. Hrvatska je uradila za godinu dana. Izbori su za Sabor odrfani 22. travnja i 7. svibnja 1990. HDZ je na (eiu s dr. Franiom Tudmanom dobio apsolutnu veCinu. 193 ad mogucih 365 zastupnika. Sabor je 30. svibnja 1990. izabrao dr. Fnmill Tuc!mana za prvog predsjednika demokratske drfave Hrvatske . U prosincu isfe godine glasovalo se za novi Ustav Republike Hrvatske u kolem se, pored ostalog. odredu je: povljesnl nastavak hrvatske driave. Republika Hrvatska kao jedinstvena

236

zemlja, grb, zastaV3, himna. pismo, jednakost gradana. jamcenje prava covjeka j drugo. Srbija i Crna Gora ostale su zajedno. nakon razlaza 5 ostalim republikama u lugaslaviji. Istodabno su organ izirali izbore i u abje republike pobijedili su sOcijalisli-komunisti. U srpnju f 990. organizirana je Socijalisticka partija Srbije, odnosno erne Gore i to od ranijeg SKI i SOcijalistickog saveza Jugoslavije. U Makedoniji su adriani izbori 9. prosinca 1990., ni jedna stranka nije dabila apsolutnu veCinu. Zbog toga je uspastavljena koalicijska Vlada i ostala tijela vlasti. Krajem sijecnja 1991 . izabran ie Kiro Gligorov za prvog predsjednika demokratske Makedonije. Potaknuti demokratskim i politickim promjenama u Sioveniji i Hrvatskoj. komunisticki delegati u Skupstini SRBi H oSigurali su, tek, pocetkom listopada 1990. sve pravne pretpostavke za odriavanje demokratskih izbora koii su bili zakazani za 18. studenoga 1990. Na izborima su pobijedile stranke s nacionalnim programima, kako na razini Republike taka islo i po opCinama za sva predstavnicka tijela vlasti. Take je hrvatski narod poklonio svoje povjerenje HDZ-u, muslimanski narod SDA-u. a srpski narod SOS-u. Vec u samim programima slranaka SDA i 50S-a nalazilo se sjeme buduceg razdora i tragedije naroda i gradana Bosne i Hercegovine. 50S je bio produzena ruka opCesrpske imperiialne politi ke u BiH. U svom Programu najavio ie rat, ukoliko se politickim sredstvima ne mognu ostvariti opci ciljevi "svekolikag srpstva" na podruciu bivSe lugoslavije. Stranka demokratske akcije je u predizbornim akl ivnostima dala do zna nja Hrvatima i Srbima da predslavlja Muslimane u lugoslaviji (izuzev Albanaca na Kosovu) i da feli Bosnu i Hercegovinu kao gradansku republiku na nacelu ~iedan gradanin. jedan glas". SOA ie, takoder, najavila rat. ukoliko ne bude gradanske republike BiH. !edino je l·tDZ proiektirala Bosnu i Hercegovinu kao suverenu driavu u konfederalnom odnosu 5 ostalim republikama, drZavu ravnopravnih konstitutivnih naroda 237

i ostalih njezlnih naroda i narodnosti. Koncept HOZ ~a 0 unutarnjem

ustrojstvu BiH sukobljavao se vee tada s progra mom SOA. kOji je predvidao unitarnu BiH i nJezino federalno povezivanje unutar lu~ goslavije. a sa 50S-om takoder razllazio kako glede unutarnjeg uslrojstva tako i povezivana BiH u sklopu bivSe lugoslavije. U tijeku konstituiranja Skup~tlne SRBiH Izbile su svade izmedu zastupnika SDS~a. 5 jedne strane, I zastupnika SoA I HDZ-a. s druge strane, aka teksta zakletve i postavljanjem Avde DmpareLiJ generalnog tajnika Skup~tine. Svade su se nastavile sve do pocetka travnja 1992. , kada su srpski zastupnici napustili legalnu vlast BiH i premjestili se s ostalim svoiim kadrovirna iz Precisjednlnva. Vlade, uprave i ostalih institucija vlasti i poduzeca u Ujela vlasti Republike Srpske. Do napustanja bosanskohercegovaeke vlasti 50S ie, uz porno( SrblJe. erne Gore i INA, organizirao celiri svoje SAO I JX>ceUorn 1992 .. na osnovi istih, utemeljio Republiku Srpsku sa svim atributima drZavnosli (bez medunarodnog priznanja).

Dok

Ie SDS

u 199 1. i prvom kvartalu 1992. stvarno Republiku

Srpsku. dotle je SDA. potpomognuta nekim duznosniclma iz hrvatskag naroda, radila na medunarodnom priznanju RBiH i kad je 10 postigla, u o!uJku J 992 .. BIH Je ostala bez ostali h elemenata drz.avnostl (dvije treeine teritoriia. vojske, novea, gospodarstva. grba. zastave). Instituciju medunarodnog priznanla Predsjedni~tva RBIH u Sarajevu branio ie Alijalzetbegovlcstotinama tisuca poglnulih. ranjenih i oka dva milijuna prognanih gradana. \tc u predizborno vrlieme. u 1990., Izetbegovic je upao u dvije zamke vellkosrpske propagande: da muslimanskom narodu u Basni i Hercegovinl glavna opasnost prljeti cd Zagreba. zOOg eega je raskinuta kaalicija Izmedu SDA i HDZ~a neposredno pred izbore u studenome 1990., i drugoj teli (generala W::1i/(3 Kadijevi6Jj da INA neee napasti BiH. eemu je fzetbegovlcvjero~o sve do njegova uhicenja 2. svibnia 1992. na aerodromu Butmir u Sarajevu. 238

Zrtve svih naroda i narodnosti u BiH bi bile daleko veee, posebice muslimanskog naroda, da niie HDZ na vrijeme (J 8. studenoga J 99 J .J utemeljio HZHB, a 8. travnja 1992. HVo. Preko 400 000 spaseno je Mustimana preko jedne treCine obranjenog prostora BiH ad strane HVO·a. Prvo utoeiste pruzila 1m je Republika Hrvatska. Sve ovo nije vrijedno SDA·u i njezinu celn iku A/ij; Izetbegovicu, kao sto nije cijenio glasovanje hrvatskog naroda da bude izabran 1990. u Predsjednistvo RBiH i masovni iztazak hrvatskag naroda na referendum 29. veljace 1992. za medunarodno priznanje BiH. Instituciju Ratnog predsjednistva RBiH, SDA i njezin voda A!Jja Izetbegovii bran io Ie svlm ustavnim i neustavnim sredstvima, Poslovnikom 0 radu Predsjedn~tva, a ponajviSe stotinama tisuCa poginulih i ranjenih i mil ijunima prognanih. Krajem ozujka i polovinom travnja 1992 .. kad je vee bila izvrsena otvorena agresija na 6iH, razgovru:ali sma dr. Miljenko Brkic i ja s Rusmirom Mahmutcehajicem, tadasnji m ideologom SDA. Predlagali sma da se Hrvati i Muslim'ani dogovare i predloze SDS·u federalno uredenje 6iH i to taka da se Srbima prepuste sve opCine. u kojima oni imaju apsolutnu veCinu (taka su vee bile organizirane SAO, uz male iznimke u Podrinju). a da Hrvatima i Muslimanima pripadnu opCine u kojima, zajedno. imaju apsolutnu vecinu. Medutim, taj se nas prijedlog nije prihvatio. nego se tvrdoglavo ostalo pri ~gradanskoj i unitarnoj 6iH". To su bili zadnji pokugji 5 hrvatske strane da se s muslimanskom stranom neposredno dogovorimo 0 un· utarnjem ustrojstvu 6iH. koji smo trebali zajedno predloziti srpskoj strani. .

Zbog ratnog stanja u 6iH Skupstina RBiH nije se mogla sasta jati. Kod takvog stanja Ustav ie predvidio da se organizira Ratno predsje· dniStvo. Ovdje su potrebna pojaS:njenja. Ustav RBiH iz 1974. , sa svojih 79 amandmana do 1990., bo i Ustav drugih republika u SFRJ, predvidio je formiranje Ratnog predsjednistva u slucaju vanjskog nepr-

239

ijatelja. U vrijeme usvajanja Uslava i amandmana nije se moglo ni pretpostaviti da ce jedan od konstitutivni h naroda izvrSiti agresiju, zajedno s INA na Republiku BiH. Poeetkom travnja 1992. koriste se ustavne odredbe i formira se Ratno predsjedn istvo koje. pored svojih redovnih ustavnih nadleinosti. preuzima zakonodavnu nadleznost Skupstine RBiH donoseci uredbe sa zakonskom snagom. Koriste6 se odredbama Ustava, redoVllo PredsjedniStvo je prosireno MadofJIom Ljubicem. zamjenikom predsjedn ika Skupstine (s obzirom da je Momalo KmjYfniknapustio Skupstinu i prciao u Republiku Srpsku). i lurom Pelivanom. predsjednikom V1ade. U Ratnom predsjedniSlvu Lrebao se naei i zapovjednik TO-a. Nominalni zapovjednik TO-a (koji je rasformiran u 1990. i 199 1.) bio je Srbin koji je prije izbijanja agresije otiSao u Beograd kao umirovljenik, zbog cega je oslalo upramjeno to mjesto. Na osnovi ustavnih odredaba, u Ratnom predsjednistvu nasla su se cetiri Hrvata (Sqepan Kljujic. Franjo 8om5, Mariolilljub/c i lure Pel/van, i tri Muslimana (Aliia Izelbcgovic. Ejup Can/c i Rkrel Alxliq. Ovakav saslav Ralnog predsjednistva nije odgovarao Alijllzelbegovicu. Umjesto Biljane PlavIici Nikole KoljeviCa. ko ji su pocetkom travnja 1992. napustili Predsjednislvo i preSli u Republiku Srpsku, uRalno predsjednistvo ulaze dr. Nenad Kecmanovic i dr. Mirko Pejanovit. U srpnju 1992. Nenad Kecmanovic je oli~o u Beograd i umj eslo njega Izetbcgollic imenu je Tatjanu ljuie - Mijatovic clanam Ratnog predsjedniStva. Ona nije bila kandidat za Predsjednistvo na izborima u studenome 1990. U srpnju 1992 .. nakon sto nije prihvatio prijedlog HVO-a da se utemelji zajednicki stozer izmedu HVO-a i Arm ije BiH za obranu BiH, Izetbegovicuvodi u Ralno predsjednistvo nacelnika ~taba Vrhovne komande oruz.anih snaga BiH5dem HaliloviCa. koji je prvoimenovani na tu duznost. U jesen 1992. izbacuje se Mar/olil ljub/c. a umjesta njega imcnuje se clanom Ratnog predsjednistV
jesen 1993 .. nakon zavrsetka Zenevske konferencije. Nezadovoljan drhnjem hrvatskih clanova na Konferenciji, donosi Odluku. krajem kolovoza. a iskljucenju Mile Akmadlica. a 20. listopada opozivaju se 5 duznosti clanovi i redovnog i Ratnog predsjednistva Miro Lasic i fa. Pretpostavlja se da je u isto vrijeme opozvan i Hkrel Abdi{ Umjesto iskljucenih clanova clanovima Ratnog predsjedniStva postali su Haris 5i1ajdlic. Nijaz Durakovic. Iva Komfic i 5ljepan Kljujic. kOji je svojed~ o~no napustio Predsjednistvo. Tako je Alija Izelbegoviikrajem listopada 1993 .. umjesto ustavnog Ratnog predsjednistva. ulemeljio svoj RaIn; kabinet. odnosno 5avjetodavno vijece. Hrvatski narod u Bi H. predvoden HOZ-om. na vrijeme je ocijenio kaje mu opasnosti prijete od srpskog agresora i od pasivnog drZanja Predsjednio5tva RBiH na ceiu 5 Ali/om Izelbegovicem. Nakan 0510 je 50S organizirao svoje (eti ri SAO u Bi H i pripremio proglasenje Republike Srpske. hrvatski je narod utemeljio 18. studenoga J 99 J . HZHB sa sjedio5tem u Mostaru. U ozujku i travnju doslo je do otvorene srpske agresije. posebno na hrvatska podrucja u BiH. 50S je od svoji h SAO proglasio pocetkom sijecnja 1992. Republiku Srpsku, a pocetkom travnja 1992. srpski su predstavnici napustili bosanskohercegovacku vlast i prdli u Republiku Srpsku. Poslije tih i drugih dogadaja HZHB je utemeljila 8. travnja 1992. HVO - vojnu komponentu sa sjedistem u Mostaru. Odmah je poslan prijedlog PredsjedniStvu za formiranje zajednickog vojnog stozera radi obrane BiH. Taj prijedlog nije prihvacen, ne sarno tada nego u praksi sve do pocetka J 997.

NakonZajednicke izjave Tudman-Izetbegovicod 16. lipnja 1992. HZ HB donijela je 3. srpnja 1992. 5tatutamu ad/uku 0 privremenom ustrojstvu izvrsne i sudbeno-upravne vlasll: Za obavljanje izvrsne i sudbeno-upravne vlasti formirano jdest odjela, ito: obrane. unutarnjih poslova. gospodarstva, financija. drustvenih dje1atnosti i pravosuda i 241

uprave. Vidliivo ie da ie vodeno racuna 0 nacionaJ nosti organizaci je izvrsne vlasti i da su organizirani cni odjeli koji su usmjereni i potrebni za obr.mu hrvatskih podrucja u BiH. Posto ie utemeljen HVO (voini i civilni dio). ubrzo ie doslo do SpOJ"3zuma Tudman - Izetbegovic, 21. srpnja J 992 . u Zagrebu. u kojem

se. pored astalog, kate da je oruia ni dio HVO-a sastavni dio iedinstvenih oruianih snaga RBiH i da ee imati svoie predstavnike u zajednickom zapovjednistvu oruz.ani h snaga BiH. Dalje je receno da ee se civilna vlast. kOja ie nastala u ratnim uvjet ima u okvi ru HVO-a, uskladiti s ustavno-pravnim poretkom RBiH. U ovom Sporazumu, prvi put. predsjednik Predsiednistva RBiH, A/fa Iz:etbegovicpriznaje HVO sastavnim dijelom oruZanih snaga BiH. Medutim, ono sto Allia lzetbegovicpotpisuje. ne znaCi da u praksi sprovodi. Autor je neposredno nakan potpisa Sporazuma ad 21 . srpnja 19 92. organizirao nekol iko skupova predstavnika hr vatskog i musl imanskog naroda u Zenici. lablanici, Fojnici. Kaknju, Zepcu i drugim mjestima glede provjere Sporazuma u praksi. Autor i ostali politicki celnici hrvatskog naroda uvjerili su se da sa Sporazumom nije upoznat ne samo muslimanski nared nego ni najvisi lokalni politicki celnici. Pored toga, uvjerili smo se da muslimanska Armija sprema agresiju na hrvatska podrucja. Vee u programima SDA i HDZ-a. pred izbore u studenome 1990.. mogu se uociti razlicitosti koje ce kasnije dovesti do medusobnih sukoba i pored svih nastojanja hrvatske strane da do toga ne dade. S jedne strane, Program SDA od nosi Sf na gradane u BiH koji pripadaj u muslimanskom povijesnom krugu. St~nka ee se brinuti za one gradane koji prihvaeaju njezin program i cilieve. Glede drz.avnopravnog uredenja BiH, stranka se zalagala za Jugoslavij u kao federalno uredenu dr1avu s postojeCim i zatecenim granicama republika. S druge strane, HDZ je u svom programu najavi la da ee se zaJagati za ravnopravnost

242

hrvatskog naroda u BiH s ravnopravnoscu ostala druga dva naroda. Glede driavno -pravnog uredenja. HOZ se zalagala za konfederalno uredenje b iv~e lugoslavije sa ~est drZava s postojec;m drzavnim granicama. Federalno uredenje lugoslavije odgovaralo je SOA-u, jer bi u tom slu~aju svi Muslimani zivjeli u jednoj. jugoslavenskoj drZavi. HOZ-u je odgovara la same samostalna i suverena Bosna i Hercegovina u konfederaciji s ostalih pet republika u sklopu lugoslavije. drz.ave u kojoj bi se mogla ostvariti ravnopravnost hrvatskog naroda s ostala druga dva naroda.

Alija Izelbegovicje olako zanema rio cinjenice kao 5to su: da mu je hrvatski narod svojim glasovima na izborima u studenome J 990. pomogao da bude izabran u Predsjedngtvo RBiH i da postane njegovlm predsjednikom; da je hrvatski narod. izlasklm na referendum 29. velja~e I I. ozujka 1992., omoguCio medunarodno priznanje 8iH; prijedlog HVO-a u travnju 1992. za utemeljenje Zajedni~kog vojnog stOZera: spaSavanje i zbrinjavanje stotine tisuCa pripadnika muslimanskog naroda preko obranjenih hrvatskih podru~ja u BiH. Nasuprot svemu tome, krajem travnja i pocetkom svibnja 1992 .. nakon ~to je HVO u Busova~1 osvojio vojarne INA u Kaoniku 1Sl imenu, javlja se muslimanskl TO Iz Zenice za podjel u ratnog plijena. zbog cega dolazl do medusobnog sukoba u kojima je bilo zrtava na obje strane. U namjer; da za~tltl srpska sela KatiCi ; Predjele kod Zenlce od pljacki 1 paljevlna. HVO se 1992. sukobio s muslimanskim TO-om. gdje je. takoder. bilo zrtava na obie strane. Krajem lipnja 1992. muslimanska TO Ie na planin; Radusi i kod Uskoplja-Gornji Vakuf ubila 1z zasjede ediri lasnika HVO-a. Osobno sam blo svjedok poeetka I kra ja rata u Mostaru Izmedu HVO-a i musllmanske Armlje. Krajem rulna J 99 1. doSlo je oka 20 000 rezervista INA. s raznim paravolnlm srpsklm skuplnama U i oko Mostara. Shvativsi da je grad Mostar ostavlJen bez pomofi Predsjedngtva RBiH, opCinskl Krlzni stab donio je 29. travnja 1992. 243

Odluku 0 prepustanju zastite i obrane Mostara HVO-u, OpCinskom stozeru Mostar. Sredinom lipnja 1992. HVO je oslobodio Mostar od INA i cetnickih snaga uz mali broj vojnika pripadnika muslimanskog naroda. Na prvoj crti u Podvelei.i i drugim mjestima oko Mostara ostali su pripadnici HVO-a, dok su se u islo vrijeme pripadnici muslimanske Armije siril! po gradu, prayed vojne utvrde od stambenih zgrada i poslovnih objekata. Take su na samom ulazu u zgradu, duboko u zapad nom dijelu Mostara u kajo j autor stanuje. izgradili "mit raljeska gnijezdo" uz ostala vojna utvrdenja. Armija je dobro skrivala svoje namjere u Mostaru, kao i u srednjoj Bosni, da bi 9. sVibn ja 1993. iznenadno napala poslrojbe HVO-a. Internacionalizacija sukoba u Bosni i Hercegovini otpocela je Rezolucijom UN broj 743. od 21. veljace 1992. i ona traje do danasn jih dana, samo u razliCitim formama i drukCijim sredstvima. Oa bi pomirila suprotna stajalista 0 drZavno-pravnom uredenju Bosne i Hercegovine. Europska zajednica je organizirala u veljaci 1992. u Lisabonu sastanak izmedu delegacija sva tri naroda BiH I ponudila svoj Plan, nazvan "Cutilleirov plan~, po vodi europske pregovaracke delegacije. portugalskom ambasadoru Cutilleiro. Plan se sastojao ad scst naeela i zem ljovidom posebno. Ponudcna je drzava Bosna i Hercegovina sastavl jena od trl konstitutivne jedinice kOje su na nacionalnoj osnovi. 5 ti m sto bi se, kod ustrojavanja jedinica i kantona-zupa. vodUo raeuna i o gospodarskim. zemljopisnim i drugim kriterijima. Plan. posebice njegov zem ljovid niie zadovoljio ni jednu stranu nego ih je. naprotiv, jOs vise udaljio. Ujedinjeni narodi su se sve vise ukljucivali u sukobe BiH, donijevsi osam rezolucija u razdoblju od 2 1. vel jace do 18. prosinca 1992. Sve su te rezolucije bile temel] da se zakljuci Sporazum 1S. sVibnja 1993. izmedu RBiH i UN-a 0 Zastitnim snagama UN-a UNPROfORu U 8osn1 i Hercegovini. Zastitne snage su se sastojale. pored zapovj-

244

ednika. od vojne. policijske i civilne kornponente. Mnogobrojne zemlje svijela sudjelovale su sa svojim vojni rn i civilnim osobljem. posebice Velika Britanija i Francuska. lije su snage einlle prek> 5096 od ukupnog broja anga!iranog osoblja u Zastitnim snagama. UNPROFOR-ove snage bile su "neutralne"'. poslivale su lokalne zakone i propise. a bi le su razmjeStene taka slo su razdvajale zaracene snage. Zastitne snage najvise su odgovarale srpskoj slrani. jer su joj omoguCavale dovoz humanilarne pomoci i sankcionirale joj osvojenl teritor;j Bosne i Hercegovine. U velikoj je mjer; UNPROFORodgovarao ; muslimanskoj strani, jer joj je. kroz pru.!a.nje humanitarne pomod. spasio tisuce civila i vojnika od slgurne smrti zbog nedostatka hrane i drugih Ijudskih potrepstina . Najmanje je UNPROFOR odgovarao hr· vatskoj strani. jer su pulovi opskrbe HVO-a i civilnog pulanstva. uglavnom. bili otvoreni prema R Hrvatskej. Londonska je konferencija premjes tila mirovni proces 0 Bosni i Hercegovini iz lisabona u Zenevu. Razgovori i pregovori trajali su do Washingtonskog dogovora i oni se mogu podijeliti na dva razeloblja.

Prvo je razdoblje traj,lo od 3. rujn, 1992. do 31 . ozujk, 1993. pod pokroviteliStvom Curusa 14mcea 1 Davida Owena. a drugi je dio tra jao od I . travnja 1993. do 18. oZujk.a 1994. pod pokroviteljstvom Owena i Siollenlx:rga. Pocelkam sijeenja 1993., naken (eU ri mjeseca pregovaranja. objavljen je prijedlog unutarnje teritorijalne podjele Basne i Hercegavine pod nazivom Itlnce-Owenov plan. Ovim je Planom ponudeno deset provincija kao temel j unutarnjem ustrojstvu Basne i Hercegovine. Za utemeljenje provincija bio je elnieki kriterij odlueujutl, s tim slo su uzeli i neki drugi kriteriji kao slo su prometni. gospodarski. kulturnoznanstveni i drugi, na (emu je inzistirala hrvatska strana. Svaka kDnslitutivna jedinica dobila je tri provincije, i to: hrvatska Mostar. Odfak i Travilik. muslimanska Bihac. Tuzlu i Zenicu i srpska Banju Luku , Bijeljinu 245

i Nevesinje. Sarajevo je proglaseno otvorenim gradom. Ovaj je Plan najvise odgovarao hrvatskoj strani. zbog cega ga je Mate Boban. voda hrvatske delegadje, potpisao eim je ob javl jen u sijeenju 1993. M uslimanska strana je prihvatila Plan pod odredenim uvjetima, srpska strana ga je odbacila. Kako je rat vecih razm jera izmedu HVO-a i Armije usli jedio poeetkom travnja 1993 .. ima indicija da su ovaj Plan medunarodni Cimbenici radili u korist hrvatskc strane, da bi se unio definitivni razdor izmedu hrvatskog i muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini i sire. Drugi dio razgovora odvijao se pod pokrovitel jstvom Owe na i Stoltenberga. Promjenom posredni ka, promi jenila se i politika medunarodnih mocnika prema Bosni i Hercegovini. fbnovno se pokusavalo u razgovorima postle; ncmoguce, tj. da se srpska strana odrekne 20% osvojenog teritofija. a muslimanska strana da prihvati uniju triju republika: hrvatske. muslimanskc i srpskc. I u ovom prijedlogu Plana. zeml jovid je bio neprihvatljiv za sve strane. U razgovoru su prvi put sudjelovali clanovi Rat nog predsjednistva RBi H. Clanovi iz reda hrvatskog naroda (AkmadZii. LasiCi autor) pokuSali su dva puta smijenili Aliju Izetbegovica s duznosti predsiednika Predsjednistva RBiH, sto ni ie uspjelo, jer se niie dobila podrSka clanova iz reda muslimanskog i srpskog naroda. Poeetkom [994. sukobi izmedu HVO-a i muslimanske Armije BiH i materijalnih bili su na vrhuncu obostrane iscrpljenosti, kako Ijudskih snaga. Prijetila je real na opasnost da Srbi ne izvuku naivecu korist Iz ovog sukoba i da. bez poteSkOCa zauzmu preostalih 2596 podrucja BiH. kolika je ostalo izva n njihove kontrole. U to vrijeme UN i EU pokazale su svu svoj u nemoe u rjdavanju bosansko-hercegovacke krize, kako kroz djelovanje UNPROFOR-a tako i U okviru instilucija OESS-a i EU-a. Shvativsi da su obje strane dovolino iscrpljene, preds jednik Sjedinjenih Americkih Driava Bill Clinton poziva, 18. ozu jka 199 4.,

tam

246

predstavnike hrvalskog i muslimanskog naroda na dogovor u Washington. Nakon odrZani h razgovora, potpisani su sljedeC! dokumenti: I. Izjava 0 nacrtu UstaVd Federacije BiH i surndnji s Republikom HrvalsbJm kao i sami lekst Ustava, 2. Instrumenti za zastitu Ijudskih prava koja se trebaju ukljutiti u Ustav Federacije 8iH i R Hrvalske, 3. Sporazum 0 slobodnom prolazu podruqem Neuma i 4. Sporazum 0 slobodnom pristupu Federacije BiH jadranskom moru. Konstitutivni narodi Hr va li i Bosnjaci-M usli mani pred lo!enim Ustavom. preoblikovali su unutarnji ustroj Bosne i Hercegovine. s veCinskim hrvatskim i bosnjatko-musl imanskim narodom u Federaciji Bi H kOja se sastoj i od federalnih jedinica (kantona-fupa) s jed nakim pravima i odgovornostima. Prvi se put u jednom temeljnom zakonu Bosne i Hercegovine spominju Bosnjaci kao narod. umjesto Muslimana koji su taj naziv upotrebljavali ad 1966. Ovom promjenom u naertu Ustava Federacije 8iH, pored hr valskog. ulemeljen je i bosnjatki jezik kao sluzbeni jezik. U isklj ucivoj mjerodavnosti Federacije BiH predvideno je vodenje sljedeCi h poslova: obrane i za!lite vanjsklh graniea, vanjskog predstavIjanja, drfavljanstva, gospodarske politike. vanjsre trgovine i flnancija, suzbiJanje medunarodnog krimi nala. energelske politike i flnanciranje sredi!njih djelatnasti. Kanlonima-zupama pripala je sve drugo !to nije dana u iskljutivu mjerodavnost Federacije Bi H, posebno ovi poslovl: uspostava i nadziranJe policijskih snaga. stvaranje obrazovne i kulturne poli tike, stambeno-komunalna politika. koriStenje lakalnog zemljiSta i prostorna planiranje , radi o I televizija, provedba saeljalne politike i financiranje kantonalne v1asti. Na razini Federacije BiH predvidena je trodiaba vlasti i to na zakonodavnu, izvrsnu i su dbenu. Zakonodavna vlast izvr~va se u aba doma: , Zaslupni~kom domu i Damu. naroda. Zastupnickl se dom sastoji ad 140 ~I anova, aDorn naroda od 30 Bo!njaka. 30 Hrvata i jednog 24 7

broja izaslanika drugih naroda. U kantonirna-zupama predvidena je. takoc1er, lrodioba vlasti. i to na zakonodavnu , izvrsnu i sudbenu. Za konodavno tijdo kantona-zupe ima najmanje 30, a najvise SO clanava i sastaji se ad jednog dama. Na razgovorima J 8. ozujka J 994, u Washingtonu dagovorena je uspostava konfederacije izmedu Federacije BiH i R Hrvatske. Uspostavom konfederacije ne bi se mijenjao medunarodni identitet ni pravni subjektivitet R Hrvatske ni Federacije Bi H. Utemeljeno je Konfederalno vijece radi uskladivanja pol itika i osla li h aktivnasti unutar konfederacije, Od svega sto je dogovarena najdalje se aUSlo kad uskJadivanja obrambene palitike i u kontaklima zajednickih zapovjedniStava, Kako je 10 bila predvideno, Ustavotvarna skupsti na je 30. ozujka 1994. usvajila predlazeni tekst Ustava, Krajem sVib nja iste godine izabra n je Krefimir Zubak za predsje dn ika, a Ejup Ganic za dopredsjednika Federacije Bi H, na tim duznastima su astali do azujka

1997. Nakan Spo",zumaZubak-Canicu Becu. ad I I. sVibnja 1994 .. izvrSena je rekonstrukci ja V1ade Federacije 8i H kOja Je. u praksi. djelovala na tri kalosijeka, i to na razini : RBi H , Federacije BiH i Hrvatske Republik: Herceg Bosne, jer su se, uglavnom, isle osabe nalazile U sve tri vlade. To dalje upucuje na zakljucak da nije fu nkcioni raa predvideni pravni s ust~lVna te rilariju Federacije Bit-I. NajveCi je napredak ostvaren u

priblibvanju HVO-a i musl imanske Armije na~n Deklaraci je iz Splita (22. srpnja 1995.), SIO je rezulli ralo oslobadanjem zapadne i sredisnje Bosne, posebno deblokiranjem bihacke regije od srpskag agresora. Ozivotvorenje Federacije BiH bila je. pored astali h pitanja, na dnevnom redu pocetkom studenoga 1995 . u Daytonu . Nakan Washingto na administraci ja Sjed injenih A merickih Driava bila je vise sklana cjelovitom rjdenju bosansko-hercegovacke krize, a manje pot icaju implementaci je Federacije BiH. Tada se shvatilo da cjelovilog rjclenja za Bosnu i Hercegovinu nema ukoliko se ne utemel ji Federacija BiH , 24 3

jer je ona jamac opstojnosti bilo kakve BiH. U Daytonu ie zakljuteno da ni nakan 20 mjeseci Ustava Fedcracije BiH proees jacanja i izgrad. ivanja povjerenja izmec.1u nj ezinih konstitutivnih na roda nije dao zadovoljavajuce rezultate. Pored ostalog, utvrdeno je da odgovornosti kaje pripadaju Vladi Federacije BiH nisu prencsene s Vlade RBiH, po sebiee poslovi obrane. unutarnjih i vanjskih poslova . U Washingtonu ie 18. o!ujka 1994. uspostavljen enlltet - Federacija SiI-1. a u Daytonu je utemeljen drugi enlite! - Republika Srpska. Pored toga, u Daytonu je nestalo Repub/ik: 80sne i Herccgovinc, a dogovorena je Sosna I Hercegovina kao drZavni okvir za dva entitela. s medunarodno prizn
odgovornosti. dok armi je Bi H. RS i HVO-a to nemaju pravo. Svi radari za zracno upozoren je. zracnu obranu i kontrolu vatre zatvori li su se u roku 72 sata . nakon stupanja na snagu Sporazuma. IFOR ima pravo na sredstva i usluge potrebne za komuniciranje kao i neogranicenu uporabu cijdog dektromagnetskog spektra. Sve su str:me dale pod rsku progresivnim mjerama regionalne stabi Inosti i kontrole naoruZa nja. bez cega nema stabilnog mira u regiji. Obvezale su se na pronalai.enj e novih oblika su radnje na podrucj u sigurnosti. narocito u postizanj u uravnotezenih i stabilnih razina obram ben ih snaga. Osnovicu naoruZanja za sve strane Cinila je sadasnja ko licina orui.ja SRI. Limit za SRI je 75. za Hrvatsku 30 i za Bi H 30% od osnovice. Kolicina kOja je dodijeljena Bosni i Hercegovini dijdila se na cntilete po omjeru dva za Federaciju BiH i jedan za Republiku Srpsku. Strane su se obvezale suradivati s

Forumom

° sigurnoslloj suradnji u

sklopu OSSE-a. 5 ciljem uspostave regionalne ravnolez.e u i oka bivSe lugoslavije . Na poziv svih strana u Daytonu . Vijece 5igurnosli osnova lo je Medunarodnc policijskc snage IrTF radi oSiguranja mira. reda. sigurne i zdrave sredine u podrucjima oba entiteta. IrTF je samostalan u obavIjanju svojih duznosti, a njegove aklivnosli koordin ira Visoki predstavnik UN -a za provedbu dijd a civilnog mirovnog rjdcnja u Bosni i Hercegovini. Strane su omogucile IPTF-u izravan i potpun pristup mjestu. osobi. dje1atnosti. dosjeu iii nekom drugom predmetu i dogadaju u BiH u izvrsavanju njegovih obveza. Suglasnost strana ukljucuje i pravo IrTF-a da prati. promatra i nadzire svako mjesto iii objekt. gdje

se

odvija policijska i sudska radnja iii neka druga radn ja u svezi s provedbom zakona i zatoccnja. S velikimzakasnjenjem odrz.ani su izbori 14. rujna 1996. za Zaslupnicki dom BiH, Federaci ju BiH, Narodnu skupslinu RS. kantonc-

250

dsjednika RS. Izbori su odriani u organizaciji OESS -a, Misije za BiH . Na ovim izborima kao i na izborima 1990. pobijedile su sl ranke s nacionalnim programima. Na podrut ju RS nije se pojavlo HOZ sa svojom lislom i, obratno, 50S nije se pojavlo na podrucju Federacije BiH. SOA se pojavila u oba enlitela. Vjerojatno je to razlog da je u 1996. SOA. u usporedbi s 1990 .. dobila 27% vge glasoVd, dok su SOS i HOZ dobile 4, odnosno 796 manje glasova. Radi uspostave mira vrlo veliki kompromisi su ut injeni u Oaytonu od strane sva tri naroda u Bosni i Hercegovini. Srbi su se odrekli vclike Srbi je. Bosnjaci-Muslimani un ltarne BiH. a Hr vatl Hrvatske Republike Herceg Bosne. poscbno bos,mske Fbsavine. Svjetski moenici nisu dopustili da nestane ideja ·velike male Srbije". pa je srpska stran'a dobila 49% bosanskohercegovackog teritorija . u ~ ijim je granicama ostala Bosanska krajina s Banjom Lukom, vetim dijelom bosanske Posavine. s nerijclenim pitanjem Br~kog. Bosnjacl-Muslimanl izgubili su Podrinje - islocnu Bosnu i istolnu Hercegovi nu, ali su u Federaci ji BiH dobili pod svoju kontrolu (izuzev Mostara) sve va.fnije gradove. Glede granica. kako prema SRI tako i prema Hrvatskoj, sredisnja vlast ih nete moci efikasno kontrolirati. Republika Hrvatska je u Oaytonu sve kra jeve avnojevske Hrvatske integrirala u svoJu drfavnu granicu. U Federaciji BiH Hrvati kontroliraju preko 22% od ukupnog teritorija Bosne i Hercegovine kOji se. uglavnom. naslan/a na Republiku Hrvatsku.

25 1

252

POPIS LITERATURE

I.

Usfav SFR!. Novinsko-izdavacka ustanova 51 ufbeni list SFRI.

Beograd. 1983. 2.

Ustav SRBiH, Sl uZbeni list SRBiH, broj 4/74 .

J.

Us/av RBiH - Precisccni tekst. SluZbeni list RBiH . broi 5 od

14. ozuika 1993. 4.

Livot i

smrl

lugos/ovi/e. Paul Garde, Ceres-Zl ral , Zagreb,

1996.

S.

Enciklopedja /ugoslavije. Leksikografski zavad FNRI. Zagreb.

MCMLVI.

6.

Zakon 0 udrutivanju gradana, Sluibeni list SRBiH, broj 5 od

2 1. veli.le 1990. 7. Zakon 0 Izboru tlanova j opozivu tlanova PredsjedniStva SRBiH. Sluzbeni list SRBIH. brai 21 ad 31. ,rpni' 1990.

8.

Zakon 0 udruiJvanju gradana, Sluzbeni list SRBiH. bro] 2 1

ad 31. srpni' 1990. 9. Uslavnf zakon 0 Izboru clanova i opozivu clanova

Predsjednl!tva 5RBiH. Slufbeni list SRBiH broj 29 od 9. listopada 1990. 10.

Oslobodenje. Sarajevo. studeni 1990.• IZBORI . '90. , Izboml

ABC.

II.

Oslo bodenje. Sarajevo. listopad 1990 .. IZBORI. '90 ..

stranke. program i i litnosti.

12.

Slufbeni list SRBiH. broj 42 od 19. prosinca 1990. 2S3

13. Slatisticki godiSnjak BiH. 19-82. XVI. Sarajevo. studeni 1982.

/4, Zbornlk rasprava, Herceg-8osna IIi.... ZIRAL. Mostar. 1996. / S. Stante kasci, fra Ante Maric. Gorica [994. 16. Hrva tski gras. Mostar, 1996. /7. Poslavnlk Predsjednlflva SRBIH. Sarajevo, 1992. Dnevnlk Fran/e 80rasa od I . sVibnja do 3 I . prosinca J 992. 19. Culilleirov plan. veljaca 1992. 20. Sperazum Tudman-Izetbegovic. 2 1. srpnja 1992 ., Zagreb. 21. "Slobodna Dalmaci ja", Split. 16. lipnja 1992. 22. Londonska konferenqa 0 bivSoj /ugoslaviji, 26. do 28 kolevoza 1992. 23. Sporazum jzmedu RBiH i UN-a, 1S. sVibanj J 993.0 Zastitnim snagama UN (U NPROFOR u Bosni i Hercegovini). 24. Zenevska konferencija (ad 3. rujna 1992. do 18. ozujka 1994.),

/8.

25. ",Nedjeljna Dalmacija". 6 . sijecnja 1993. 26. Ralni zlocini nad Hrvalima Bosne i Hercegovlne, CPO, Sarajevo. 1996. 27. Washingtonski dogavor, ( 18. ozujka 1994.). 28. Deklaracija a ollvo/vorenju Sporazuma Iz Washing/ana. Split. 22, srpnja 1995 . 29. DifYlonski sporazum, studeni 1995., Wright-Patterson, OH IO. SAD. Pariz. 14. prasinca 1995 . 30. Sluzbeni glasnik grada Mostara, u izdanju upravnika nad Mastarom. 20. veljace 1996. 31. Branimir. braj 4. prosinac 1995. 32. Sluzbeni list RBiH , bra] 32 od 20.listopada 1996 ,. Sarajevo. 33. Obrana Herceg-Bosne. Karla Rotim, Sireki Brijeg. 1997. 254

]].

Obram Hercec-80sne. Karlo Rotim. Siroki Brijeg. 1997.

34.

Zlatin 5 pecalom. Iviea

M l ivon~ic. Most"ar.

200 I.

255

POPIS ZEMLJOVIDA I KARATA

I. 2.

Federalna lugoslavija Etnicka karta BiH, [991.

3.

Cutilleirov zemljovid

4.

Vance-Owenov zemljovid

5.

Owen-Stoltenbergov zem ljovid

6.

Zemljovid prema Washingtonskom sporazumu

7.

Karta razgranicenja izmedu RBiH. HR Herceg-Bosne i Repu-

blike Srpske. 22.4. 1995.

po Daytonskom sporazumu

8.

Zemljovid

9.

Karta razgranicenja izmedu Federacije BiH i Republike Srpsl
prije i nakon Daytona 10. Grad Mostar i granice gradskih opCina I I. MoSlar - Centralna zona

12. Etnicka karla BiH 1996.

256

POPIS TABLICA

I . Izvjeslaj 0 rezu[tatima izbora zaslupnika u VijeCu grac1ana Skupsline SRBiH od 18. studenoga 1990. po izbornim jedinicama i strankama 2.

Nacionalna struktura izabranih poslanika po strankama i iz-

bornim jedinicama ad 18. sludenoga 1990. 3. Nacionalna struklura pueanstva iz 1981. i struktura zastupnika u Skup!tini SRBiH 1990. 4.

MoguCi broj zastupnika u Skupstini SRBiH, 1990.

S. Teritorijalno ustrojstvo 8iH po Vance-Owenovom planu . si jeeani 1993.

6. 7. 1996.

8.

Broj vi jeenik.a po gradskim opCinama u gradu Mostaru Zaslupnicka mjesta po strankama za Zaslupnickl dam 8iH

Zastupnicka mjesta po strankama za Zaslupnicke domove u

Federaciji 8iH i Republici Srpskoj 9. Rezultali izbora po strankama za Vijece gradana SRBiH 1990. i Zaslupnicki dam 8iH 1996.

257

v

BILIESKA 0 PISCU

Franjo Boras roden ie 12.2. 1927. u Vitini, opCina Ljubuski. Pucku

skalu zavrSio jc u rodnom mjeslu. Pohadao je Franjcvacku kiasicilu gimnaziju na Sirokom Brijegu i Drugu klasicnu gimnaziju u Zagrebu .

Upisuje studi] na Pravnom fa kultetu u Zagrebu 1959/60 .. skolujuCi se uz rad. Diplomirao je 1965., a 1972. upisuje poslijediplomski studi] na Ekonomskom fakultctu u Zagrehu. gdje magisl rirn 1974 e.odinc Bia je osudiv.:m u socijalistil:ko-komunistickom suslavu na sedam godi na rohije, ad eega je izdri30 trl godine u Zenici ( 1948.-1950.). Angazirao se [990. U obaranju komunistickog sllstava, te na demokratskim izborima bio lzabran, U ime hr vatskog narod3 8tH, na najvecu

driavnicku funkciju -

Z(l

elana PredsjedniStva Rcpublike 8tH . Zbog

suprotstavljanja unitarnoj BiH. ubijanju i protjerivan ju nrvatskog naroda i rurenja svega 5tO je hrvatsko u Bosni i Hercegovini, Alija Izctbegovic 53 svojim istomisljenicima u Predsjcd niStvu razrijeSio ga je 20.listopada 1993. clanstva u Prcdsjednislvu RBiH. Od I. sijccnja 1997. je umirovljenik Hrvatske za jednice Herceg Bosnc.

258

•

•

DRZAVA NA RACUN HRVATA

Franta Boras je 1990. godine na prvim demokra15kirn izborima biD

izabran , u ime hrvatskog naroda. za ( lana PredsjedniSlva Republike Bil-\. Vee iz Ie cinjcnice jasno je koli~ je rliCgova knjiga Kako je umira/a Socljalisticka Repub/ika Sosna i Hercegovi!13Znacajna za razumijevanje ~IO

se dogadalo prije i lijekom rata u Sil-L Knjiga ima svoju posebnu vrijednost zbog obil ja podat4ka, informacija i cinjenica. Detaljno su prikazani svi bitni sporazumi i zakani. Posebnu vrijednosl svega onoga

ipak imaju svjedocenja samog Franje Borasa. utoliko znacajnija zbog

runkcije koju je obnaSao sve do 20. listopada 1993 . kad ga je Aliia Izel' begovic nclcgalno sa svojirn jstomi~ljen icim a u Prcdsjednislvu razrijciio Ie duznosli . Knjiga je izrazito znaeajna ~to u polpunosti razotkriV
I . Kad je predsjednik Tudrnan ukazivao na goleme muslimanske zrtve, tada oko 150.000. lzetbcgovic rnu je odgovorio da oni Illogu imati jo~ toliko. jer ima dovoljno Muslimana bosanskog podrijetla u Turskoj kOji ce ih zamijeni ti . 2. Hrvatsku ponudu zajednicke borbe protiv Srba Izetbegovic je uvjetovao lirne da zapovjednistvo bude u rukama muslirnanske vo jske. 3. U to islo vrijeme, dakle u vrijeme nji llOvog najveceg stradanja u srpskoj agresiji. rni srno na muslimanskorn radiju u Melbourneu iz tjedna u tjedan sluSali kako uvjeravaju Hrvate i Srbe da to nisu nego Bosnjaci katolici i pravoslavci. a njihove politieare kako govore 0 Musli manjm~ bo 0 tt"meljnorn n~rOOtJ 11 RiH . Takoder, nasi su borci upozoravali da njihovi bunkeri nisu okrenuti prema Srbima ncgo prema Hrvatima. Sve to ukazuje na njihov eilj stvaranja muslimanske fundamentalisticke drZave i nije iskljuceno da su pri lome koristili primjer stvaranja drz.ave lzrael. Nairne, bo sto je u to vrijeme bilo nezamislivo stvaranje muslimanske dr.zave u Europi. tako je nekad bilo nezamislivo stvaranje zidovske driave. Medutim, tidovi su dobil i svoju drZavu poslije genocida koji je izvrSen nad njima u Orugom svjetskom ralu, a sada ce Muslimani poslije ' genocida koji su nad njima izvrsili 5Tbi dobiti svoju drZavu u Europi. Mozda i zato imamo sluea] masakra Hrvala u Alziru. dok nema mo sliean pokusaj islarnskih fundamentalista na Srbirna u vrijerne stravicnih zloeina Srba nad Muslimanima. ProsJe gcxUne ukazao sam na cinjenicu da su i Milosevic i lzetbegovic inzistirali na gradanskim driavama. jer je to u zemljama s dva. tri iii pet naroda uvijek leznja za dominacijom najbrojnijeg naroda. Danas je poslije silnin nepostivanja dogovora ocI strane Muslimana, Sijelog puta i genocida nad Hrvatima od·strane Muslimana valjda ocita istovjetnost ponasanja Srba u lugoslavi ji i Muslimana u BiH, kao sto je ocitije da je

260

graoa nska drzava trebala osigurati da ce BiH u dogledno vrijeme postati 'Muslimanija' kao sto je Jugoslavija bila 'Srboslavija'. Sjetimo se izjave Sefera Halilovica Cprvo cemo cetnike a zatim usta.Se",) sto ce reCi da su ocekivali da ce uz pomoc Hrvata kojih ima 3 puta manje nego Muslimana lako izati na kraj, Kada svijet nije kaznio srpsku agresiju . a zbog interesa Francuske i Engleske, Muslimani su svoju drz.avu odlucili ostvariti na racun Hrvata. Taka je postalo jasno zasto su uvijek imali vece snage na hrvatskim teritorijem u Bi H nego protiv Srba na vlastitom leritoriju. i za~ to su oni bunkeri bili okren uti prema Hrvatima. a ne prema Srbima. A da je muslimansko vodstvo doista bilo sprenmo zrlvovati svoj narod pokazuj u razgovori iz ozujka i lravnja 1992. gadine dr. Miljenka Brkiea i Franje Borasa s Rusmirom Mahmutcehajicem. tadasnjim glavnim ideologom SDA Razgovori su se odnosili na tadasnje organiziranje srpskih autonomnih oblasti i vee oCito pripremljenoj srpskoj agresiji nad BiH. Brkie i Boras su predlagali federalno organiziranjc BiH. Po tom planu Srbima bi pripadalo 35 posto ad cjelokupnog teritorija BiH. ali je Mahhmu tcehajic odbijao takav prijedlog i uslrajao na ocuvanju cjelovite BiH. po cijenu rata sa srpskim agresorom. Citatelja ce posebno intercsirati spoznaja 0 dogovoru izmedu Hrvata i Muslimana. kOji u pravilu Musli mani ne bi ispostovali. Taka je i sam Boras u cil ju provjere prihvacanja Sporazuma Tudman - Izetbegovic od 2 I . srpnja 1992. kod hrvatskog i muslimanskog naroda organizirao sastanke u Zenici. Fojnici. lablanici. Kaknju i Zepcu da bi ustanovio kaka muslimansko vodstvo nije upoznalo svoj narod sa Sporazumom ni stra nacki m putem. hi putem sredstava javnog komuniciranja. Bofas bi na sastancima predlozio zakljucke koji bi bili podriani od prcdstavnika obaju naroda. ali bi poddka od predstavnika muslimanskog naroda vazi la samo dok se nismo razis li ~. Boras kao pravnik ne ulazi U ra~c lambu zakulisnih igara svjetskih mocnika. Ali njegova politika maze se ipak iScitati i iz Dve knj ige. 26 1

Karakteristican je detalj i s aerodroma Butrnir - Sara jevo. gdje su u drugoj polovici travnja 1992 nJslavljeni razgovori izrnedu delegacije tri naroda i delegacije Europske zajednice 0 Cutil!eiro-Carringlonovom planu. Pri kraju razgovora s hrvalskorn dclcgaci jorn lord Carrington je rekao: "Gospodine BOfas, ukoliko se ne dogovofite. rni cerna vas pustiti da se rnedusobno poubijate. pa cerno varn mi narnetnuti svoja rjeSenja". Od Borasa Carrington je cuo ono sto je i sam znao: " Lorde Carringtone, kako i 5 kim da se dogovararno, srpski agresor ima $ve na raspolaganju , uzco je svu vojnu opremu INA. a i sami cujete jeku topova i rninobacaea 5 okolnih brda, Kad 5 njima razgovaramo, to je razgovor gluhi h, Predstavnici muslimanskog naroda drze Sf' pasivno . nista ne poduzimaju za obranu Bosne i Hereegovine i jOs se uvijek nadaju u pomoc JNA:'. Va nse-Owe nov plan je objavljen pocetkorn sijecnja 1993. Boras s pravom konstatira: "Kako je rat veci h razmjera izmedu HVO-a i Armije uslijedio pocetkom trvania 1993. godine. ima ind ici ja da su ovaj plan mec1una rodni Cimbenici radili u ko rist hrvatske strane, da bi sc unio deflnitivan raz:dar izmedu hrvatskog i muslimanskog narada u Basni i Hefeegavini i sire. U kolovazu 1994. sam nesta slicna gavaria na Hrvatskom radi ju Australija u Sydneyu: "Vanee-Owenov plan pri premao je teren za konacno rjdenje ejelokupnog problema. To je bilo jasna uoCi samog hrvalSko-muslirnanskog rata. Sjetimo se sarno intervjua americke veleposlaniee u UN gaspode Modelelne Albright CN N-a. kada kaze da ce rieSenje problema Bi H biti u skladu 5 interesima saveznika (Ta) dio bio je istog dana u emisij i 'Slikom na sliku' na HTV-u), Nevjerojatno je kako se mnogi u Hrvatskoj, a posebno u oporbenim redovima. nikad u svojim 'analizama ' nisu osvrnuli na to. A moralo se znati sto su ti interesi saveznika: Srbima ono sto su osvojili. a najvece zrtve, Muslimane. mara se namiriti. Pa na racun koga? Trebalo je hiti jasno i maloi died da su jedino ostali Hrvati. Naialost. nije bilo! A sve 262

je bila sracunato da se uniSti Hrvatska! Prakticnim eliminiranjem Hrvata iz BiH, sa svim anim sta su Srbi imali u svojim rukama, ta kvim Muslimanima. atvaralo se pitanje opstanka hrvatske driavc. Uz ta, kada smo stvarali hrvatsku drZavu, magli sma iznenaditi svjetske veJesile, jer daista s analika naoruZanja nisu ni pomiSljali da se mozemo oduprijeti. Ali sada su nas i te kaka shvatili azbi ljno. Takader. znali su da nam trebaju skinuti aureolu zrtve. Britanci organiziraju navod ni pokalj u Ahmicima ( 0 ulozi tadasnjeg zapavjednika Britanskag ba taiju lla Baba Srcwarla vidjeti clanak Marka Barisica u 'Hrvatskom abzoru' 8. travnja 1996,) i krece mu slimanska ofenziva na hrvatske prostore sred nj e Bosne. Hrvatskoj su zestoka zaprijelili sankcijama ako pomosne svam narodu u BiH. Sjecate Ii se kad je jedan covjek lada tame rekao: "Ne znam sl a da radim, ako ne pucam unitit ce me. Hrv
263

Daytonski sporazum i naein na ko)i se on prirn)enjuje pokazao je za510 je lord Carrington upravo Hrvatima govorio 0 'dogovoru' i kakva rjeSenja ee im sVijct nametnuti. Sporazu m je omoguCio mir, ali je nagradio agresora. Ponasanje svjetskih rnocnika pokazalo je da ani ne vide problem u tome, vee im je problem u tome sto su Hrvati sacuvali kakvutakvu ravnopravnost u Bi H. Takazv.ma implementacija Oaytonskogsporazuma u BiH svooi se ad sa mag poCctka na svadenje hrvatskog naroda na nacionaln u manjinu. Pri tome se koriste najdrasticnija sredstva kao sto su, primjerice, razbojnicki upadi U Hercegovacku banku iii nepriznavan je rezultata izbora kada hrvatski naroo ne predstavljaju ani kaj i su dobili i do 9 S posto glasova, vee oni koji su spremni sluziti svjetskirn mocnicima u ukldanJu konstltutlvnostl hrvatskog naroda. A da im je to cilj, diplomati velikih sUa nisu ni krili. Taka su brdinalu Puljieu porucili, kako je on reba U svom intervjuu u Vecernjem listu ad 28. travnja 200 I ., da se Hrvati trebaju iseli ti iz BiH iii asimilirati. Ponistenjem hrvatstva u BiH laldi bi ti obracun sa Hrvatskom. a koliko su uspjdni u svom obracu nu s Hrvatima u BiH. pokazuju i rezultati. Od 832.000 Hrvata 1991 . godine danas je u BiH oslalo sarno oko 400,000. U Republiku Srpsku se t eli vratiti 230 000 Hrvata. a vratilo se jedva 3000, U Federaciji je 70 posta Bosnjaka. a 30 posta Hrvata. kOji su dezurni krivci za sve. Cak na vlasti nisu oni kOji su na izborima dobili 9S posto glasova. Sve su to podaci kaje je iznio kardinal rutjie u americkam Kongresu . Moramo stalno imati na umu da je to plod djelovanja svjetskih moenika. jer su on i pomagati velikosrpsku agresiju i na Hrvatsku i na BiH. Oa to pocinju uvidati i ani koji su nesvjesno sudjelovali u tome pokazuje i nedavno pismo bivseg sera ureda OSSE-a u Mostaru Daniela H. Simpsona mostarskom biskupu dr. Ratku Pericu u kame on potvrduje ocitu cinjenicu da je medunarodna zajednica kolonizator BiH i da su U njaj najugrozeniji upravo Hrvati. Takader, treba imati na umu da danasnja hrvatska vlast ne izvrsava ono sto bi po hrvatskom Ustavu morala: ne stili Hrvate u Bi~. Oapace.

ee

264

cini sve da 1m otcZa poloZaj, kao ~to su radili dok su bill u oporbi. Aktualni predsjednik RH Stipe Mesic je svojevremeno lafno opluzivao Hrvatsku za agreslj u na BiH, a danas stalno ponavlja da su nenaoruZana Hrvatska i do zuba naoruz.Hla Srbija imale pretenzlju na BiH. Uporno ponavlja tezu kaju sam svojevremeno ismijao pricom '0 dobrom coveku Slobi' . ~ Kad

sam god bio u prigodi diskulirali 0 'podjeli Bi H' - rugao sam se, Bilo je djelotvorno, Tako sam prosle godine povodom mOje knjige 'Srpski mit 0 lasenovcu' i razgovore kaje sam imao s dr. Milanom Bulajiccm na radiju Siobodna Europa. davao intervju za jedan zagrebacki tjednik, Njegova novinarka ie htjela zbog rata u BiH izjednaci ti prcdsjednika Tudmana i MiloScvica. Upilaa sam je: "ZnaCl, Vi mislite da su TUGman i Milosevic dijelili Bi H u Karadordevu?" "Da", odgovorila ie "Dakle. i Vi spadate u one kaji vjeruju da je MiioSevic dobar covjekl

H

"Ne, to nisam rekla. Odakle Vam taka neSto?" "Pa Vasa tvrdnja 0 podjeli BiH istovjetna je tvrdnji da je Milosevic dobar covjek!?" "Kako Vi zamisljate razgovor u Karadordevu? Vjerovatno ovako: Kaze Siobo Franji : Znas Franjo, ja li imam tolileo i toliko aviona , tolika i toliko tenkova. loliko i toliko leSke artiljerije, toliko i toli ko ... A Ii one imas nekoliko stotina kalasnjikova kOja sle on~ skoro prokrijumearlli preko Madarske. nekoliko !opova, dva-tri oklapna vozila koja sle na brzinu sklepali. Ali Franjo. ja sam ti bre, dobar covjek. Eva rukl Pola Basne meni pola tebi! Naravno, kako to cesto biva. i u ovoj Sali ima puno Isline. Svima onima koji pricaju 0 podjeli BiH Franjo i jest mnogo gorl covjek ad Siobe. pa on im ie glavni krivac sto im nema luge. A 10 jama ne smiju priznati, pa im je priea 0 podjeli BiH dobar izgovor. 265

•

Trcba Ii uopcc podsjeeati da je sa dasnja vias! u Republic! Hrvatskoj. kada ie bila u oporhi. najvise govorila 0 navodnoj podjeli BiH u Kara· dordevu. Sluzbeno su odustali (saborskom dcklaracijom 0 DomOvinskom ratu) ad tvrdnje da je Hrvatska agresor na BiH tek kad su bili prilisnull

nezadovoljstvom naroda. prosvjedima branilelja, generala. biskupa.

sportasa ... Ada svjetski mocnici ne odustaju ad namjere asimilaci je iii iseljenja. kako su to porucili kardinalu PlIljicu. svjedoci i Cinjenica da ie 'pljack
oni za kaje je glasovalo 5 posta, a oe 95 posta pucanstva - zloglasnog Wol fga nga PctriIsella. zamijenio lord Paddy Ashdown, kOlt je na tal nacin nagraden za laf i 0 Tudmanovoj salveti', Upravo zbog toga itckako je znabjna pojava knjige Franje Borasa. Pomoei ce u borbi za opstojnost hrvatskog naroda u BiH. PomoCi ce da se ne oslvari i-elja svjctskih mocnika 0 iseljcnju iii asimilacij i Hrvata Bosne i Hercegovine.

Akademik losip Peearit

266

(P)OGLEDI U BOSN I

Malo je tko ozbiljniji i razboritiji mogao predvidjeli rat, pravi agresijski rat. i toliku"kolitinu mrznje i unistenja na europskom kopnu. i to usred (i) europskog slavljeniCkog ispracaja i doccka dvaju Kristovih milenija - drugog i treceg. SluCajnosl. iii previd organ iziranog covjecansIva, iii pak -uobicajena nesloga- lokalnih naroda?! I jedno. i druga. i

trece ... vi~njeg

Europi (i nama u njoi) poodavna se vee {inl kako se ani vode negdje drugdje. podaljc ad nje (i nas) , Povijesl uzvraca zaboravima. pouka je (i) dvadesetog i poruka dvadcset i prvom staljceu. los nas je jednom {lJ) zaskolila europska opCinjenosl pravednoscu (I) , sigurnoStu O!l i usavrsenoscu (III). Cijena je golema i tragicna. No. valida ie lcmu taka: uVijek su hIve bo!na preteea boljega. Nema. medulim, uvjerljiva odgovora zaSIO se one dogadaju (po)cesto na islom mjestu i istim Ijudima(?l) Zasigurno, nije to sarno zasluga nji hove (53mo)uklelosti. Ratovima

Sarno je izvjesno. rat u Bosni. oko Bosne i zOOg Bosne je slavio na kusnju sve temeljne vrijednosti suvremene cMlizacije i ozbiljno uzdrmao njezine kljucne institute i instrumente. Ratovi i ratne tragedije su, na!alost. krvava armatura Ijudske povijesU, a argument sile okosnica Ijudske civilizacije. S razlogom se. medutlm, i"ini d:a globalna jaVllost ni u jeclnom dosadaSnjem, a niti u danasnjim ratovima nije izravnije "sudjelovala kao u ovom u bivSoj lugoslaviji" (Sic!), zapravo srpsko-crnogorskoj agresiji na neovisne i medunarodno priznate driave HrV3tsku i Bosnu i Hercegovinu. Zemljopisni pojam ~BosnaM pastao je preko nod 53M

267

slavnicam glabalnag rjecnika i svakadnevnag padsjecanja na zlocine. stradanja. mucenja. rusenja. krv. bol. tugu. beznade ... i nepripremljenast madernog svjelskag parelka da pravadabna sprijeci nepravdu. raradi rala mnagi su tek prvi put culi za "Bosnu". mnagi su 0 njaj pisali. mnogi su razm isljali (a nisu pisali) 0 Basni. mnagi su pramijenili mi~lje n je 0 njoj. mnogi su mijenjali i misljenje i pisanje a Basni. mnagi misle da takY"J zemlja ima smisla. mnag; pak misle da Bosna nema smisla. I .. J i laka redam i lako dalje. Ovisna a pavodu i raspolozenju. reklo bi se . Basne ima - Basne ncma u islam casu. BiH i nc bih. la svojevrsna kvadratura boSiJlIskog kruga uporno tTaje kao nikada odgonelnllli h llt llrno-povijesni sraz r,lobalnih ra7liCiIosii i svojevrsna povijesna vojno-politicka vjeZbaanica interesa moeni h klaanica i kaznionica njezinih urodenika. Sto je zaprava Bosna? [rna Ii ona svoju deflniciju. je Ii 0 njaj dovoljna reci da je jedna ad suverenih clanica svjctske zajednice poput bila kOje druge? Formalno. da - u biti. ne. Ogledi u Bosni - predturski i turski. austrijski i ugarski. staro i navojugoslavcnski su poglcdi izvana (diktati). Ima Ii Bosna (i maze Ii ga uopce imati) svoj samosvjesni pogled iznutra s kojim bi se mogla oduprijeti diklatu. a bez koga (na duzi rok) njezina suslinskog suveren ileta tdiko moze bili. Umjesto traganja za val janim odgovorom i dalje ce se smjenjivati modusi berli nskih. beckih. versailleskih. washingtonskih. pariSkih, preddaytonskih ili postdaytonskih ogleda u Bosni! Mijenjat ce se i ci ljevi zavisno ad sredstava kaja im stoje na raspolaganju. Ima pojava i procesa (dakle, i lokaliteta) na naSem planetu koji se ne ponasaju sukladno opCim zakonitostima. Ne potvrduju pravilo i valja ih imati u vidu. Ima takoder geografskih proslora na kojima se susrecu. djelomice prozimaju i razgranicuju razlicite kulturna-pavijesne. civilizacijske, etnicke i religijske razlicitasti. Neprijeporno. jedan od takvih prostora je bosanski i hercegovaCki. Mnogi, osobito danas. na tom

268

poiilu veleduhovnih razliCitosti napajaju ideje i modele multikulturizma i kozmopolilizma. Na drugaj strani )e ne man)i brai anih. pace presudniji. ka); imaju kao argumente preabilne pOvijesne b;sage stradanja i ru ~e nja - ponajveci i ponajveCih i ponajcescih u inace surovoj povijes(i europskih vojevanja i vojni. I ozbiljni analitieari Bosne prlrodu madernih sukoba pronalaze u modern im politickim razlozima (Noel Malcolm). a drugi opet u pro~li m staljecima. U taj dvojnosti ko ja se ogla~uje u modernom i izvornom (u Isto vrijeme) smjenjuju se valavi tclkog zivola i ja~ teiega stradanja - zajednl~tva I autonomije, stranog interesa I lo~ih saveznistava. Kandila tinjaju i najmanje iskre ih raspaljuju. 5 istih prozora jednam dolan cvijece. drugi put vrela voda: jed nom zanosna pjesma. drugi put naricljiva falopojka. Mozda bi se metaforom Ida ie Sosna sve one ~to ioj se dogodi i ne dogodi/ ponajbolje oznacilo nJezlnu MZ3SluguM i "adgovornost" za sudbinu niezinih naroda i Ijudi. U "povijesti I-Ierceg-Bosne i njezinoj dana~njoj stvarnosti osnovno M ie pHanje narodno , a Mnigdje se vjera toliko mijenjala i utjecala na narodno opredjeljenje kao i u tim zemljama" (D. ManditJ. (Usput: "U razmaku manjem od tisucu godina predi veCine dana~niih urOOeniKiJ u BiH temeljito su izmijenili vjersku pripadnost. .. ) U naCinu rjclenja upravo narodnosnog pitanja pronaCi ce se rjeSenje 0 Basni. Kroz istu prizmu valia gledati i na cinjenicu slo vgestoljetnu hrvatsku povijes! prozimaiu zelja i namjera da ove hrvatske zemlje prikljuce Hrvatskoj na temelju drzavno-pravnih (A. SliJrccvi4 . kulturoloskih (5 R3di4 iii imperijalnih (A. Paveli4 kriterija i modela. Na drugoj strani. '·srpsko pravo" na Bosnu koncipirano na "!tokavskor i "kataslarskoj teoriW, a ostvarivano politilkim, diplomatskim, vojnim i genocidnim sredstvima (ad V. S. Kaf"3dliea. GiJraianlna. D. Mihajlovi& i R. KiJradiiGi) uz jaka i '· hrvatska" S3vezniStva, ugu!ilo je zacelke vlastitosti i od Bosne konacno napravila ~be r mudski trokut europske politike" na Balkanu. 269

Na suvremcnu scenu bosanskc i hcreegoYacke stvarnosli s ovim ratom konacno je isplivala iOS jedna destabilizirajuCa poluga - bosnjacko temeljno pravo na jedinstvenu dfZavu s jednim (i to musl imanskim) "temeljnim narodom". Taka su , napokon. "pagledi u Bosnu" dobili "odgovore iz Basne". a visesloljelni "ogledi s 60snom" (valjom Pax Amerieane) naslavlj aju se u jagalikom zadatku s 13 ustava i 140 ministarslava u "Daytonskaj Basni i Hereegovini". Ponavljanje politi ke mazda ne znaci (abveznol panavljanje povijesli, Na zalost. ona SIO se vee treCi put u ovom stoljeeu svaki put s veeam tragedijom i na islam (basanskam) prostoru ponavlja jest iskustvo kaje ne okurazuje da isle politicke melooe u razlicita vremena moraju (7) oplodili bolje rezulLate. NefJuvijt:~rrd fJuvijal, rekli bi cinicL ZavjeU, zakladc, utopije. sjecanja, oprasti. pokajanja, nadanja, Andri6: 5elimoviii. COp1a: Kriete, AfiJlice, ... Ijiljani. .sahovnicc. orlovi. Idinari ,.. , Bosne Srebrene, Srebren ice, lajea, BihaCa ... odgovora nema. a Kotromaniea ie sve manje, I dalje oni nas haracima, bicevima. granatama, raketama, a mi njih kruham. Demoeid se u Basni dogodia. veliki. golemi. Bihocid. takoder. i nepovratno na snazi je (diktirani) demokratocid. politicki konzervans za novu Bosnu (i Hercegovinu), S kolikim rol
ratom silno je polj uljana vjera da zivimo na "prostoru Z3 susrete i dijalog" (papa Pavao VI.), ali Sf valia osloniti na "plemenitc zasade krsea nstva", to "konstitutivno dobro hrvatskog naroda" (/? j. 5ilgi-

BUfli4 i nadali se nadvladati kusnje nase opstojnosti i stoli etnog progonstva, Svi znaju kada je i kaka zapoceo zlol:in nad Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom. A kako ce zavrSiti. vee se dosta toga zna iii naslucuje. Kuda plavi "bosanski brad"?! i kuda ga vodi daytonski azimut bo da svi znaju. a malo ih vjeruje, Povijest pamli jed no jedina (hMlSko i), suvrcmcnici "t ri i". odnosna "dva i pol", Sutra bi to moglo postati "dva", a prekosutra jedno jedino " jedinslveno i ejelovito i". Cudan neki "bosanski sat". da prOslite! Suvremenici i sudionici dogadaja, slozenih i tclkih poput Ovih i ovdie, kaka oni "out" tako i oni "in" . po prirodi svoje prirodnosti pojednostavijuju ih. Rat i r
SC,

Ante Markotii 271

,

DIKTAT ZA "ZARACENE STRANE"

laka je proslo tek desetak godina ad dogadaja 0 kojima U svojoj kn jizi svjedoci Franjo 8oras, Kako je umirala socija/istitka Repub/ika Bosna i Hercegovina i sam njihov 5udionik, citajuCi stranice ave knjige. nekad

j

pazljivi promatrac i suvremenik tog doba, zakljucuje da se

brzo zaboravlja, a danasnji politicki govar ih zamagljuje. iii pak nastoji u potpunosti dati novo znacen je pojedinim dogadajima i osobama. Stoga. ova knjiga ima. ponajprije. vrijcdnosl u ponudi mnostva poda~ taka, informacija i cinjenica 0 onom sto se zbivalo u presudnim godinama za narode u Basni i Hercegovini. za samu BiH kao drZavu u nastajanju i pokusajima. 5 jedne strane, da tek rodena i upisana u knjigu rooenih (Ujedinjeni narodi) zbi ljski i profunkdonira i. s druge strane, staln irn nastojanjirna drugih da se to nikada ne dagodi. Ozbiljnim analitiearima i povjesnicarima ova knjiga ceo zasigurna, dabro dati kaa izvor kronaloski danih infarmacija. Izjava. bolje reci pri jetnja lorda Pitefil Caringtona. britanskog posrednika u pregovorima izmedu "zaracenih strana~, da se izrazimo njegavam terminologijom, data autoru ove kn jige u travnj u 1992. u sarajevskoj zracnaj IUd. ilustrira pragmaticnost pa i bezosjeea jnost ne malog dijela onin koji odluciju 0 suvremenorn sVijetu. Nairne, tada je cuveni lord kazaa: ~G ospod i ne Boras. ukoliko se ne dogovorite. mi cerna vas pustiti da se medusobno poubijate, pa cemo vam mi nametnuti svoja rje.senja." Svjedoci sma svih manjkavosti Daytonskog mirovnog sporazuma, kao i stalnih pritisaka iz svijeta da se ne.sta dogovori. potpiSe, provede itd. premda je svakome jasno da ni jedna od tri strane,

272

zapravo tri drzavotvorna naroda u BiH. ne vide u ovom sporazumu instrument za ostvarenje svoje polilicke kmeepeije ostanka iii nestanka Bi H. svoga poloZaja u njoj iii izva n nje. Ova knjiga pruZa prigodu i za procjenu koliko je kaje naeionalno rukovadstva (tri naeionalne stranke: HDZ, SDA i SDS) uspjela aslvarili od svojih obeeanja datih narodima i gradanima od prvih demokratskih izbora do dana~njih dana. Autor podsjeca na programe stranaka, na izjave njihovih lidera, na njihove postupke ... Iz ove Cinjeniee i usporedbe s danasnjom politickom retorikom maze se laka zakl juciti radi Ii se konzistentnim politickim koneepeijama, politickim zaokretima, odusta~ janjima ad programa ltd. Odgovore na ova pitanja izravno ne daje autor. a to mu i nije bila nakana. Ono slo je bilno jest da knjiga daje premise za vat jane zakljucke.

°

Tako mozemo prosuditi iz dana~ nje perspektive kako zvuCi izborni slogan HDZ~a jedina politicka stranka kOja osigurava prava i ravnopravnost hrvaITkog naroda u BiH, iii prva tocka programske dcklaracije SDA - 5DA je politickl savez gradana /ugoslavije kojl pripadaju musll-

manskom kulturno-povijesnom krugu, kao I druglh gradaf2.iI jugoslavije kOji prihvacaju program I ciljeve stranke. iii SDS-a Ciji lider RadoViln KaradZic kaze da se srpski narod vrlo sporo laia oruZja, ali ga sporo i ostavlja. iii da srpski narod nije zavrfio svoju borbu za ddavu, mada mu se to onilo i 15'18. i 15'43. godine. Takoder, moze se dati i relevantna oejena politicke ekvidistance Alije Izetbegoviia prema Hrvatima i Srbima promovirane u prvim javnim istupima. Ta odredniea njegove politik moze se ocijeniti i s aspekla korisnosli za njegov naroo u ratnom razdoblju, pa i ovom. kratkom, poratnom. Moze se iz knjige iUitati. premda to nije obradeno kao posebno paglavlje, kao propustena prilika da se ranije. maZda. okonea krvavi rat. To se posebno odnosi na odluke 0 prihvacanju. iii neprihvaeanju ponudenih mirovnih sparazuma i postivanju prihvacenin od strane 273

muslimanskog vade Ahje IzeibegoviC3. Napose. bilo bi zanimljivo i. smatramo. veorna vrijedno. analizlrati ponude (npr. prijedlog HVO-a 0 utemeljenju zajedniekag vojnog stoiera, prijedlog HOZ -a SOA-u 0 federalnom ustroju BiH jOs 1992 . godine, po kOjima bi Hrvatima i Muslimanirna pripalo 65% teritorija, a ostatak Srbima) kOje su do njega dolazile s hrval5ke slrane. Orfimo da bi lakva analiza pokazala da je Izelbegovii, robujuei svojoj polilici ekvidislancc. pridonio velikaj tragediji svoga naroda, kao 510 bi pokazala da je, unaloe krvavirn sukobirna Muslimana i Hrvata u nekim dijelovima BiI-L skora svu djc1otvornu pornoe dobio od Hrvata, iii preko Hr vata, od prvih pu.saka i vreea brasna 1992. godine, do cuvenog Splitskog dogovora koji jc prethodio pobjedonosnirn hrvatskim. a potam i hrvatsko-muslimanskim operacijama oslobadanja okupiranog teritorija_ Kao rezultat Ie politike ekvidistance, moiemo. eilajuCi stra nice ove knjige, pratiti muslimanizaciju instilucija BiH i srbizaciju teritorija BiH. No, kao da IZelbegov;cu nije bio vafan nestanak njegova naroda. vee opstanak i kontrala inslitucija koje su davno izgubile legitimileL Nadalje, moiemo pratiti prevrtljivu politiku mec1unarodne zajednice, ponudene mirovne sporazume. tko bi sto mogao dobiti. a slo izgubiti da su ozivotvoreni, pa sve do Daytonskag mirovnog sporazuma koji pokazu je sve svoje manjkavosti i nedostatak polilicke volje kod nacionalnih rukovodstava da se on provede. Ovaj sporazum, koji je uveliko uvazio rezultate rata, zapravo svojim postupnim ozivotvorenjem i usmreuje SOcijalisl icku Republiku BiH. ali isla tako i Republiku BiH, stvarajuCi driavnu strukturu i unutarnje uredenje do sada nepoznato U svijetu.

VeSD Vegar

274

KAZALO IMENA A Abellc. Fikret 2 I. 22 . 26. 66,

Boras, Franjo 21. 22. 66, 67.

67. 71. 72. 80. 125. 128.

72. 83, 96 , 99. 125, 240,

134, 240, 24 1. Adzic. 82. Akmadzie, Mile 26, 72, 96, 12 1. 122. 125. 131. 133,

259 , 261,2 62, 266, 271, 272. BasiC. Bora 230. Brkic. Miljcnko 85. 93, 97 . 99, 102. J 17,239.261. Brovet. Slane 77. Broz,losiplito 17, 42,45, 46, 235.

24 1. 246. Albright. Modeleine 262 . A1ihodZlc,Alija 99, 103. AndriC. 270. Aralica, 270.

Buha. A1cksa 85. Bulajic. Milan 265.

Ashdown, Paddy 266.

c

B

Carrington, Peler 27. 89.96. 98. 99. 108. 109. 149. 262. 264.272. Casado. Ricardo Perez 223. Christopher. W. 2 I 3. Clinton. Bill 28. 149. 150. 161, 207 , 246. Cotti. Flavio 214. Cutilleiro 26. 85. 86. 96. 98. 99. 109. 141.244. 262.

Badinter, Robert 79.89,90. Basaric. [van 220.

Ban, Kristina 135. BariSic. Marko 263. Baris]" Vjekoslav 64. Beganovic, Sead 142. Begic. Kasim 166.

Be5lagic. Sclim 128. Bender. [van 166.

Bljclie. Siobodan 2 I9. Bildt. Carl 2 14. BlaSkic,nhomir 144,145.

Boban.Mate 78.98, 99, J08.

C CamparaAvdo 22,69. 71. 238 ,

C

120, 125.

Bo5kovic, Franjo 66.

Copie 270 275

Corie Valentin 14 4.

D OabCcvic-Kucar, Savka 43. Delalic. Zejnil 103. Delic. Rasim 130. Dclimustailc. A1ija 80,82. Dod],!;, Radoslav 69. Doko,lerko 85. 123. Doyle, Colin I I 7. Ol'aSkovi( \otik 44 . Ourakovic. Nijaz 20, 2 1. 26, 55, 67. 128, 134. 141.241.

EJ E>ujie 44 . E>uric. Ivan 44.

F AlipoviC. Muhamcd 128. FroVYick. Robert 2 14.

GraniC. Mate 182. Gregorie, Franio 125. Gubec. Matiia 259.

H Halilovic. Serer 25. 126. 240. 261.

[vanie Mladcll 2 I 8. Izctbegovie, Alija 19. 2 I. 22, 23. 25, 26, 30. 52. 53. 66, 67.

71. 74. 75. 77. 78. 81. 83. 87. 93. 94. 95. 96. 99, 100. 101. 102, 106, 107,11 1,55.102.105 . lOB. 112. 12ll. 121. 122. 123. 125. 126. 128.129. 130. Ill. 134. 135. 139. 141. 149. ISO. 151, 152. 160, 167. 168. 173. 196. 202.2 14.2 17.2 18.238. 239. 240. 241. 24 2. 243, 246. 259 . 260. 26 1. 273 . 274.

G Gagro. Milivoj 146 . Ganie, Ejup 21. 67. 72. 77. 81. 102. 107. 112. 125. 143 . 144 . 151. 164. 165. 167.222. 240. 248. GaraSanin 269. Garde. Paule 15. 34 . 90. Gligorov.Kiro 17. 45. 237. Gorbaeov, Mihail 47.236.

276

Jaganjac, Jasmin 144 . lou[wan, George 214. JovanoviC 97. I 17. Jovie. Borislav 76.

K Kadie. Rasim 56. Kadijevic. Veliko 47, 74. 77. 8 1. 82. 95. 141. 238.

Karadzic. Radovan 19. 20. 23.

M

54. 55. 79. 85. 88. 91. 96. 98. 120, [26, 269. 273. Karadi.ic. Vuk 4 5.269. KecmanoviC. Nenad 25, 56. 126.

240. Kinkel,K1aus 2 [2 . Kljuic. Stjepan 2 [. 22. 26. 5 [. 66. 67.72 . 74. 133. [34. 135. 240. 24 1. Koljevic. Nikola 21. 24. 25, 67. 72. 74. 75. 83. 84. 92 . 240. Kom~ic. lvo 26. 66. 106. 128. [34. [35, 136. [40. 24 1. Konjicija. A bdulah 69 . Kordic. Dario [42. Koschnik. Hans J 69. 204. Kraji~nik . Momcilo 22. 30. 69.

93. 98.182. 2 18. 240. Krlez.a . Miroslav 270. Kutan. Milan 42. 236. KVCSic. Brunko 80.

L lasic.Miro 25. 12 1. 131. 133. 24 1.246. Lazovic. Miro 25.240. lcratic. z..'Onko 83. Ljubit. Mariom 22. 25. 69. 93.

240. Ljuic-Mijatovic. Taljana 25.

126. 128.130.240.

MacKenzie, l ewis J 16. I 17. Mahmutcehajic. Rusmir 93.94. 239. 261. Malcolm. Noel 269. Mandie. D. 269. Manolic./osip 83. Maric. An te 79. Markovic.Ante [ 7. 55. 56.70. 234. Matelj.m. Tadcj 66. Mesl~. Stipe 76. 265. MiCunovic. Dragoljub 44. Mihajlovic. D. 269. Milosevic. Siobodan 19. 42. 44. 4 5, 53. 45. 82. 85. 117. 173. 182.2 14. 236. 260, 265. MlivonCic. lvica [ I 7. Muralovic. Hasan 2 19.

o Off. Carol I 16.

Owen. David 24. 28. 89.109. 11 8. 119. 121. 122. 125. 127. 130. [3 1. 245, 262.

p Pa!
277

Pejanovic. Mirko 25, 56, 128. 240. Pejic. Momcilo 92 . Pelivan . lure 22.25, 81,93. 240. Perie. Ratko 264. Perisic 97, 117. Perinovl( Davor 49, 50. PcrkoviC, Zoran 66. Pineiro 96. PIa~i c, Biljana 2 1, 24, 25, 67,

71. 74, 75, 77, 80, 92.24 0. Pogaroc. Vladislav J 66. Posavljak, Ankio 2 I 2. Pozdcrac, Hamdija 7 1. Prazingcr 2 I 2. PrI~. ladranko80.

164. 166.

182.219.220. Pu~lna 125. Puljie, Vinko 264 , 266.

R Radie, S. 269. Raean,lvica 43 . Raguf. Martin 66. Rait, Sofa 125,222. ~kovie,

lovan 54.

Ramljak. Milan 83 . Rotim , Karlo 89, 125.

s Santo~

278

117. '

Schmit, Thomas 2 15. Selimovit 270 . Silajdzie, Haris 23, 77. 81, 83 ,

11 2. 123. 126, 149, 150, 164. 2 13, 230, 241. Simit, Sranko 98. Simpson, Daniel H. 264. STewart, Bob 263. StamboliC. Ivan 236. Stanic, Iko 220. Starccvit. A. 269. Steiner, Michael 166,230. Stojlc, Bruno 147. Stoltenberg. Thorvald 24. 28.127.

130, 13 1, 245. S\vigcrt. lames w. 2 I S.

-

S

Sable. Salim 99.

S,gl,BunK. n 271. Sanjck, F. 270. $;lntic. Vlado 98. Sck11, Vojislav 44 . Simit, Antun Bra nko 52. Sop. Nlkola 52. Su~k. Gojko 83.

T Tankovic, Semso 99. Tllan]c, Alcksandar 20. 5 I. 52.

54. 55. Trnka , Kasim 128. 166.

Tudman,Franjo 17, 43, 51 , 54, 83, 84 .1 00, 102, 105, 107, 108, 122 , 125, 149 . IS O. 167, 168,1 73,202,2 14, 236, 24 1, 24 2, 260, 26 1,

265. 266. Tupurkovski, Vasil 4 5_

u Ujcvic. Ti n 52.

v

Vasil jevic, Alcksandar 80,82. Vukoja. Male - Pa~ ko 106. Vukosavl jevic. Dragan 93. Vulie 135,

z Zelie 135. Zubak, Krclimir 30 , 149 , I so, 164, 165, 167. 168. 173. 213,2 17, 218, 248. Zu1flkarpa~ie, Adil 56 , 82 , 128.

Vancc,Curus 28 . 109. 118, 11 9, 12 1, 122 , 12 5. 127. 24 5, 262,

279

I

KAZALO MIESTA A Bihac 2B . 57. 167, 245, 270 .

AhmiCi 263. A1zir 260.

Biidjina 28, 102. 227. 245 . Birmingcn. Savezna Republika

Alena 122. Australija 262.

Njcmacka 169. Btatuj 97.

Auslrija 98.

B<)fOVO Sdo

B Balinovac (dio MOS!ilra) 74. Balkan 269. Baltik 235. BanjaLuka 28,29. 57, IDS. 108, ! 21, 227. 232, 233. 245. 2S L Banovina 14 I .

Banovina Hrvatska

J 22.

Bee 130. 164, 165. Beograd 33, 4 1, 53, 77. 78. '85, 93 , 116. 240. Berlin 47.

BiH 29, 47. SO, 5 I, 53, 54. 55, 56, 57, 58, 63,64, 69. 72. 76, 80. 83, 84, 85, 88, 90, 91.93.94.99.109. 11&.117. IZO. 127. 130, 132, 139. 144. 173, ISS, 187, 188. 189, 190, 191, 192.

1%. 191\ 214. 217. 211\ 219. 222. 229. 230.238. 239. 240. 241 . 242. 24 3. 244.24&. 249,250 ,251,260, 261,263.

2&4 . 2&5. 2&&. 2&9. 273. 274. 280

76. Bosanska h ajina 25 l.

JJ

I. 232. 233,

Bosanski Brod 80. 8 5, 141. Bosna 52, 82, 94. 102, 103,

112. 134. 142. 143. 144, 152. 1&7. 244. 2&7. 2&8. 2&9. 270. BosnaiHercegovina IS, 16, 17, I B, 19, 20, 22, 23, 24.26,

27. 28. 29. 33. 39. 4&. SO. 55 56, 66, 76, 77, 78, 79, 80. 8 1: 82, 83, 84, 86, 87, 91, 92,93, 95, 96, 97. 98, 99. 100, 101, 104. IDS, 107. lOB. 109, III. 113 114, 115,116. 117,118,122,' 126, 127, 128, 130. 131, 132, 134. l3S, 139, 140, 141, 147, 149, I SO, 151, 152, 159. 161. 165, 166. 168, 173. 174, 175, 176, 179. 181, 183, 184, 186, 187, 188, 189, 190. 191, 193, 194, 199, 200, 203. 214 , 217, 218, 2 19, 221, 223, 227, 228, 229, 230,

232. 245. 25 I, 271 ,

233. 237. 238. 243. 244. 246.247. 248. 249. 262, 266. 267, 270, 272. Bosna. istoena 232. 25 I. Bosna Srebrcna 270. Sosna. zapadna 227. Bradari(j I 18. Brtko 183. 228. 232. 25 I. Breza 103. Bugojno 136. 144.202,213 . 231. • Busovaca 106. 142. 143, 145. Butmir - Sarajevo (aerodrom) 8 I ,

232. 233. 248.249, 250. 25 I. 264. 270. 272. 274. Doboj 57, 103. 166. Doljani 103, 166. Donji\&kuf 144. Dubrovnik 76. 80, 14 I. Duvno 103. 106.

E Engleska 261. Europa 29. 101. 175. 267. Europa. zapadna 86.

F

96.238.262.

c Carigrad 270. Cazin 202. Crna Gora 17. 33. 44. 76. 77. 82. 86. 168. 227. 236. 237. 238.

C Capljina 14 1. 146. Cchoslovack
D Dalj 76 Dayton 29. 173. 186. 191.

194. 196.200.201.202. 203.204.205. 2 12.213.214. 2 15.217,227,228,230.231 ,

Federaclja 212. Federacija BiH 29, 3D, I SO,

153 . 154. ISS, 156. 159. 160. 161. 162. 163. 164. 166, 167. 168. 169. 170, 171, 182. 183. 186, 188, 189. I~. 192, 193. 194, 195, 1%. 197. 198. 199. 200. 20 I. 202. 203. 205,207, 2 13,2 15,217, 218,219 , 222 . 227,228 . 229. 230. 231. 233. 247, 248. 249, 250, 2S I. Federacija Bosna i Hercegovina 15 1. lSI, 158. 165. 175,

FNRJ 46.

Fojnica 102, 103,242, 26 1. Francuska 27, 89, 90. 113,

245, 26 1.

281

G Gazimestan 44. Gorafdc 177, 227, 228. Goranc] 98, 145, 146. Carica 80.

Craz 97. 98.

Hrv:ltska Republika Herceg Sosna 131, 159, 165, 167, 218, 248. 25 1. HrV
Grude 98.

H

Ilidbl 97.

Haag 89, 228. HadZici 103. I-Iclsinki 29. 175 .

Sirok; Brijcg 69, 74. 75. 79. 89, 98, 145.

I-lelsinkij 89. HcrccgBosna 78. IDS. 125.

Islok 270. Zivalji I 18.

Herceg-Bosna 89. 269. Hercegovina 5 1, 54, 64, 76.

SO. 94. 9S. 270 .

lablanica 98, 102, 103, 106, 242, 261.

Hercegovina. islocna J II , 233, 25 I. Hercegovina, zapadna J 12. HR-Herceg-Bosna 174.

radranskomorc 29. i SD. 16 2, 247. lajce 144. 202. 213. 231. 270. lugoslavija 15. 17. 19. 26. 29,

HRHB 24. 30. 13 1. 149. 152. 160. 220. 232.

3S. 42. 44.45. 46. 50. 5 I.

Hrvatska 17, 18. 22. 23. 28.

M . 88, 90. 92. 116. !2S.

29, 33, 42, 43, 44,

139. 141. lSI , 161. 183, 23S,

4S. 54. 56. 5S. 75. 7S. S2. 86. 90.. 101 . 104. 105. 107. 108. 109.

237. 243 . 259. 263. 267.

116, 141, ISO. 100. 161. 163. 166,

K

167. 16B. IS3. 233. 236. 237. 250. 251. ]H). 262. 263. 264. 265. 266. 267. 269. 271. Hr\f3tsk:! Rcpublika Basnal

Hercegovina J 30 282

52, 53. 55, 56, 64 , 77, 82.

Kakanj 102. 104. 11 8. 242,

26 1. Kaonik 142, 243, Karadordevo 266.

Karlobag 232. Karlovac 232. Katici 143 , 243. KijCYO 76. Kiscljak 97, 103, 106, 107, 145. Knin 14 1, 146. Kobiljaea 97. Koojic 97. 103. Kordun 14 1. Kosovo 16, 33. 4 1. 44, 235 ,

Medugorje 113, 125. Mc!bourn 259,260. Mctkovic 98. Miljcvina I 77. Mostar 24, 28. S7. 63, 64.

237 .

224, 225.2 41 , 243, 244. 24S, 25 I, 264. Mrkonji~-Grad 17. 46.

Kovaci I 18. Kraljeva Sutjcska 143. Kraljevlna Srba, Hrvala i Siovenaca

42. KreSevo 97, 103 . 106, 14S. Kupres 74,98, 141, 144.

65, 74, 76, 78,80, 85, 94, 97, 98, 103, 106, 107, 108, 113, J 17, 122, 123, 125, 131 , 141. 143. 145. 146. 147. ISO, 160. 169, 170. 17 1. 197. 200. 201.

204,205 . 208, 209 , 223,

N NOH 43.

lika 141. Usabon 27, 86. 87, 118, 24S. Uvno 63.

Neretva 64. 84. 98. 145. 163 . Ncum 29. I SO. 161. 247. Ncvcsin je 28, 246. Njcmacka 90, 263. Nova 8ila I 18. Novi Tr;lVnik 106, 143.

Ljubulkl 69.

o

L

London 108. I II, 151. l ukavica 229.

Odlak 28, 245, Ohridsko jaero 82.

M Madarska 23S. Magl
237.

r Pakrac 80, 232. Pale 71. Parlz 29,89, 186, 19 1. 212,

2 13, 214, 217. 283

Petersburg 165,2 00. Plitvice 76. Ploce 162. 163. Podrinje 93, 102, 232 , 23 9. 25 I. Podromanija 177. Podunavlje 76, 173, 233. PodvcJd 147. Poljska 235. Polog 74, 75, 79. Portugal 96 . Posavina 84. 94. 98. 227.

232 . 2;3. 25 I. Predjele I 43 , 243. PrOZOf 99 .

R RHrvatska 202, 245, 247, 248. Radu~ 143, 243 . Rama 103. 106. Ravno 76, 80, 141 . RBiH 3D, SO, 7 1, 72. 75. 77,

78. 79. 80. 81. 85. 90. 91. 92. 93, 95, 101,102 , 103, 112, 117, 123, 126, 127,1 28, 130, 133, 134, 141, 151, 159 , 16(}, 164, 167, 169, 174, 179, 181,

Rcpublika Bosna i Hercegovina 94, 95, 100. 101. 103. IDS, I i I. 113. 123, 126. 131. 132, 133. 142. 149, 151, 159, 173, 175, 176, 181, 186. 19 1. 203. Republika Basne i Hercegovina 123. Republika Hrvatska 75 , 76, 77, 80, 83, 84. 89. 99, 100,1 0 1, 104 , 105. 122, 133, 141. 149, I SO, 161. 162, 168, 169, 173, 182, 186. 198. 20 1, 2 14, 227, 233. 236. 25 1. 266. Republika 510venija 76. Republika5rpska22, 29. 30, 7 1. 79, 93 , III, 122, 165 , 174, 175, 179, 182, 183, 186, 188, 19 1, 192, 193. 194. 199. 203. 217, 218,

219. 221. 222. 223. 227. 228. 229. 230. 23 1. 233. 238 240. 241. 249. 250. 264 RH 265. Rim 270 . Romanija I I I.

RS 250. 25 I. RSBiH217. RSBiH 185,2 18. 220. S

182. 186. 191. 1%. 197. 216. 218. 228, 238, 239, 242, 243, 246,

248. 249. Rcpublika BlH I I 4. I 68. 198.

202. 231. 240. 259. 274.

284

SAD 90, 2 15. Sandfak 45. 140. SAO 22. SAO Bosanske krajinc 75.

SAO istoene Hercegovinc 75 Sarajevo 13. 20. 27. 28. 51. 52. 57. 60. 64. 69. 71. 74 . 83. 84. 85. 91. 92. 94. 95. 97. 99. 100. 102. 10). 107. III. 112. 113. 116. 11 7. 122. 129. 134. 135. 142. 151. IG3. 177. 186, 192. 193. 194.202.203,212.215. 227. 228. 229. 233 , 238. 24G. Savezna RepubJika lugoslavija I 00. 175. 182. 186. 203 . SavCZfl3 Republika Njemacka 165. 166. Semberi ja I I I. SFR) 31 . 32 . 33. 35. 36. 37. 38. 39, <[), 41, 42. 43. 4S. 46. 47, 76. 79 , 89, 235 , 236. 23 9. Sjedinjene Americke Omve 28, 91. 101. 14 9, 16 1, 173. 186. 196. 246. 248. Slavonija 76. [41. Slimen 142. 243. S[ipeici 145. Slovcnija [6. 17. [8. 33 . 41, 42. 43. 48, 54. 56. 58, 76. 7B. B9, 90. 236. 237. Smrcenjaci (dio Mostara) 74 . Socijalisticka Federativna Republika lugoslavija 3 I . Socijalisticka Republika BiH 274. Sovjclski Savez 23 5 . Split 99. IGO, 167, 19B, 24B, 274.

SRCrnaGora 95. SRSrbi ja95. 173,2 14 . SRBiH 39 . 46. 48. 49. SO, 57. 62. 63. 66. 140.218. 220. 222. Srbi ja 16, 17. 33. 37,41,42. 44. 45 , 76. 77. 80. 82, 86, 105. 168. 227, 232 . 233. 236, . 237, 238. 25 I , 265. Srebrenica 270, SRI 29. 168. 175 . 183,233. 250. 25 I. Srpska krajina 75. Srpsko Sarajevo 79. SSSR 47. Stolac 98. 202, 213, 23 I. Sydney 262.

5 Skabrnja 80.

T Te~anj

103. Teslie [03 . lisovac kodBusovace [42. TomislavGrad 63 . Travnik 28. 125, 144. 145. 202. 2 13, 231. 245. Trnovo 177. Turska B3 , 260. Tuzla 2B . 57, 128, 245.

285

u

z

Uskopl jc 106. Uskopl je- Gornji Vakur I OJ, 122.

Z
143, 243.

v Va res 103. 118, 145. VaskoviCi 177. 'klika Brilanija 27 . 113. 245. 263. velika Kladus3 7 1. 72 , 202. Virovitica 232.

Zapad 270.

Zapadna Europa 42. Zavidovici 103.

Zcnica 28. 57. 99 . 102, 103. 104. 106, 142, 14 3, 144, 242, 243, 245, 26 1.

.

Z

Visoko 103, 107.

Vilez 14 3. 144. Vitina 146. VlaSic 143. 144. \bjvodina 16, 33 , 236.

Zeneva 24. 27.28. 109. 11 8.

Vukovar 76. 77, 80 . 173.

152, 242, 261.

w Washington 27 , 28, 118, 149.

152. 160. 161. 162. 163. 168 . 169. 185. 195. 196. 198. 201 ,23 1,2 45,247 . 248 . 249.

286

122. 126. 127, 128,

131. 2 14. 2 15,24 1.24 5. Zepcc 102, 103. 104. 145,

(

LSl

288

~

, .. Knjiga ima svoju posebnu vrijednost zboS ooilja pcxIalaka. informadja i cinien;ea. Dctaljno su prikazani svi bilili sporazumi i zakoni. Posebnu vrijednost ipak imaju svjedocenja 5amog Frall je 13orasa. utoliko Z:rlJcajnija zbog fu nkeijc koj u je obnasao sve do 20 . listopada 1993. kad ga ie Aliia l7.:ctbcgovic ncicgalno $
•

8 ........, u ........,

=

~

~

c=

~

= = =c=

~

~

* *

... Ova knjiga prliZa prlgodu I za procjenu koliko jt: kOje nacionalno fukovodslvo (lri nadanalnc strankc: HDZ. SDA i 5DS) uspjelo aslvaril i od svoph obccanja danih narodima i gnldanima ad pr.~ h demokratskih izbor::l do dana!njih dana. Aulor podsjcca na progrdme stranaka. na izjave Iljihovih lidera, na n]lhovc poslupkc ... Iz ovc cinjeniec i usporedbe s d
* *

*

Na suvrcmenu sccnu bosanskc i hcrccgov
>~

E;:;

-s..

g

.."

I)

~ -:::;;;;

= ........,

~