IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
1
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
2
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Predgovor Umesto blaženstva, ljubavi i prijateljstva doživesmo nemire, mržnju i sukobe koji su nam doneli razo arenja i beznadja zbog ega smo bežali od života na razne na ine. Ako ho emo da se naše stvari poprave naše krize prevazidju, na svim planovima, moramo po eti unutar sebe, iz suštine našega života. Moramo po eti vežbanjem duše i srca da bi smo postali bolji, plemenitiji, estitiji; moramo dosegnuti do vere, ljubavi i istote. Na vidiku su nam teški oblaci nadneseni nad našom sudbinom kao i nad sudbinom itavog ove anstva. Ti oblaci su proizvod izgubljene vere, izbledelog rodoljublja, nedostatka karaktera i izopa enog morala. Ovi bremeniti oblaci mogu se razbiti samo uspostavljanjem duhovne svesti i ose anja odgovornosti. Pogrešno shvatanje materijalizma je osnovni izvor ljudskoga zla ne samo na Balkanu ve u itavom svetu. U trenucima usamljenosti i napuštenosti pitao sam se: emu služi život pun poniženja i prevara, život promašenih ideja i neostvarenih želja? Tražio sam modus za izlazak iz prašume bezbu a. Tražio sam put koji me može izvesti iz beznadežnosti, bezciljnosti i malodušnosti, iz magle izgubljenosti. Odli no znam da ovek teško podnosi oskudice, nemaštinu, bolest i smrt. Ono što ja nikako nisam mogao da podnesem to je ose anje besmislenosti života. Svaki pravi hriš anin treba da ini više dobro od onoga zla što vidi oko sebe. Polaze i od fundamenta da svaki ovek mora po i od samoga sebe, razmišljao sam o tome ko sam ja da bih mogao nešto da u inim i pomognem u ovome našem vremenu. Tragao sam za svojim korenima koji su nestajali u tami balkanske istorije. Pokušao sam da pronadjem nešto oko sebe što je dobro. Nisam želeo da se odreknem bezciljnog života. Po eo 3
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
sam da iztražujem uzroke užasnog zla koje ini ljudski rod kao najsavršenije živo bi e. Te slike ljudske monstruoznosti otvarala su sijaset pitanja: ko, kada, kako, zbog ega, u ime koga? Da bih našao odgovore, bar na ve inu tih pitanja sa inio sam analize dogadjaja na evropskim prostorima. Na kraju sam spoznao da su svi ti dogadjaji posledica zablude u pogrešnom shvatanju materijalizma koji obavezno reprodukuje ljudsko zlo, po okrutnosti i bizarnosti esto i ne pojmljivo zdravom razumu. Doživljavaju i, u pravom smislu te re i, životne pojave 90-tih godina XX veka došao sam do saznanja o društvenim zakonitostima koje se posebno ispoljavaju u odredjenim situacijama. Igraju i slagalice, redjao sam jednu po jednu ”puzlu”, po ev od svetosavske Srbije sve do Slobine Jugoslavije. Kada sam kona no složio celu sliku video sam da, u svakom elementu te slike, u svakoj ”puzli”, bolesni materijalisti koriste demokratske ideje (isto kao i komunisti ke ideje u socijalisti kim društvima) kao sredstvo za postizanje svog poslednjeg životnog cilja, za pokoravanje slobodnog oveka smatraju i ga manje ili više vrednim materijalom, sakupljaju i ga i troše i ga isto kao novac. Da li e 100 ubijenih ljudi kao ”koletaeralna šteta” biti isto što i 100 dolara izgubljenih na ruletu u Las Vegasu ili e prevagnuti filozofska misao koja kaže kako ubistvo jednog oveka predstavlja ubijanje itavog ove anstva, ostaje da se vidi u narednom XXI veku. Osiromašio je duhovni život ljudi, jer su ostali bez sposobnih i mudrih vodja, koji bi ih svojim autoritetom ujedinili ka velikim i zajedni kim ciljevima. Nema velikog državnika, sposobnog da vodi i usmeri pogled prema velikim ciljevima budu nosti. Ovo je najve i i najdublji uzrok velike pometnje i zabune koje postoje u evropskim zemljama. Evropa nije više centar svetske civilizacije koja je izgradjena na temeljima hriš anske vere preko devetnaest vekova. Ona se sada tetura i posr e po ivici provalije sopstvene propasti, pohlepno se hvataju i za promenljive vrednosti. Ona je pomra ila izvor svetlosti, izgubila je pravi put, postala je nesiguran vodi ove anstva u budu nost. Ukoliko se Evropa ne povrati svome izvoru svetlosti i nadahnu a, po zakonima istorijskih zbivanja, ona e sigurno propasti zbog 4
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
gašenja sopstvene civilizacije. - Teško tebi Evropo, gordosti bela. Šta u ini od moje mladosti, zar samo mrtva ki kov eg ispunjen bezmernom gadosti? Ti si me odbacila kao nepotrebnog roba i sama po ela robovati mra nim silama. Ja ti ne u suditi jer si sama sebe osudila. Mene si iskoristila kao most za tvoj prelazak iz nekulturnog varvarstva u kulturno, iz nemuštog varvarstva u vešto. I sada si taj most za sobom srušila. Ulazimo u dvadeseti vek. Pri aš o miru, kulturi, moralu i ovekoljublju, o uzvišenim ciljevima. U stvarnosti, tvoja deca gledaju ubistvo ove anstva. Na svim tvojim putevima ja samo vidim laž i nemilost. Još pamtim tvoju re enicu zapisanu u ”Novoj Slobodboj Presi”, drugi dan po objavi rata Turskoj od strane hriš anskog Balkana: ”Neka Svemogu i da pobedu otomanskom oružju”. Izneverili su me tvoji kneževi i svi tvoji sinovi. Oni su pogazili svoje zakletve, pljunuli na svoje prijateljstvo sa Balkanom. Tvoji revolucionari uvek su nosili barjak smrti. Ameri ki imperijalizam u i tvoju decu da ne znaju za život posle smrti. Tvoja deca su sišla sa puta svetih predaka i sada kora aju stazama imperijalizma. Ti si poslala tudjince u balkanske ku e. Srca se naša ohladila prema tebi. Naterala si nas da se klanjamao onima koji se tebe odri u, onima koji te mrze. Vidiš li srpsku staricu što sama sa sobom razgovara sede i na gomili kamenja od razorenog oltara? Selo si joj spalila, seme si joj hriš ansko potamanila. Ako misliš da je ova starica nedostojna tvoje milosti, ti poslušaj njene mrtve koji svojom smr u tebe braniše a nju svojom smr u ožalostiše. Aprila 1999. leta Gospodnjeg
Kokan
5
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Balkan Prostor Balkana je geografski, istorijski, ekonomski i kulturno veoma složen. U pitanju je grani ni prostor, markantno podeljen na istok i zapad, prostor na kome se sudaraju tri velike civilizacije, religije i kulture, prostor geografski zna ajan za velike sile, bilo kao komunikacioni pravac, sirovinsko podru je ili agrarni resurs. To je prostor koji je velikim državama (evropskim i vanevropskim) u istoriji vrlo esto služio za nagodbe. Sve je to podsticalo nestabilnost preko rasplamsavanja mržnje što je uvek rezultiralo surovim sukobima koji su zbog svojih primitivnosti i stupidnosti, gotovo po pravilu bivali nepomirljivi Ispunjen brojnim neravnomernostima i mnoštvom dijametralnih razlika, prostor Balkana je tokom devetnaestog i dvadesetog veka vrlo cesto bio eksperimentalna parcela na kojoj su velike sile, vodjene svojim svetim i nedodirljivim interesima, ucrtavale granice, uredjivale odnose medju narodima ”koji nisu sposobni da to sami urade” i nametale svoje ”projekte” za teritorijalno prestruktuiranje definišu i tako svoje interesne sfere. Iz tih se razloga na Balkanu, u regionalnim okvirima, odigravala svetska istorija. Politi ke elite balkanskih naroda koje su to razumele bile su u stanju da prepoznaju globalne procese i u njih uklope svoje interese a samim tim i amortizuju udare. Svaka druga politika, a to su bili esti slu ajevi, izazivanjem tragi nih posledica, balkanskim narodima je uskra ivala budu nost. Nezavisno od sukoba, koje su medjusobno vodili balkanski narodi, kao i od razmera pa i samih rezultata tih sukoba, sudbinu Balkana uvek su rešavale velike sile tako što su davale kona nom ishodu svoj pe at u skladu sa svojim interesima. Time su poništavani uzaludni napori mnogih generacija istovremenim dovodjenjem u pitanje kako smisao položenih žrtava tako i istorijskih zavezništava (srpsko-ameri ko, srpsko-francusko, srpsko -rusko... ). 6
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ishodi monstruoznih sukoba na Balkanu bili su mali uspesi ili veliki porazi, u svakom slu aju bili su to dramati ni raskoli (Prvi svetski rat kao i gradjanski rat u Srbiji potpomognut Drugim svetskim ratom). Slede bolna razo arenja, nacionalna netrpeljivost i uvek novi po etak na ruševinama ekonomije i ratnim umorom slomljene itave generacije u razorenim porodicama. Bez ikakve politi ke vilozofije, ba1kansko pitanje je skup sitnih i krupnih isklju ivosti sto ima za posledicu lako zapaljive sukobe. Svaki od segmenata tog skupa (srpako-hrvatski ili siptarski kao albanske nacionalne manjine) prerasta granice i preko ostalih nacionalnih manjina (madjarske, bugarske ili rumunske) zadire u interese susednih džava, zaseca u medjunarodni poredak i kona no dobija svetske razmere. U pitanju su složeni problemi sa svojim državnopravnim, medjunarodnim i unutrašnjopoliti kim aspektom ali i sa ekonomskom, verskom, etni kom, teritorijalnom i kulturnom dimenzijom. Tako je bilo: 1876-1878, 1908, 1912-1913, 19141918, 1939- 1945,1948, 1999-?
7
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Vatikan i ”velikosrpska hegemonija” Vatikan se nije mirio sa injenicom da katoli ke zajednice: Hrvata, Slovenaca, Madjara i delom Arnauta, u Kraljevini Jugoslaviji nisu imale dominantnu ulogu. Takozvani ”Konkordat” je propao. Srbi se nisu dali prevesti iz pravoslavne vere u katoli ku. Svoje saveznike Vatikan nalazi medju katoli kim sveštenstvom inficiranim bolesnim nacionalizmom kao i kod pripadnika franjeva kog pokreta. Pod uticajem vatikanskih želja, u Hrvatskoj dolazi do spajanja nacionalisti kih separaista i klerikalaca (pripadnika katoli kog sveštenstva). Ta simbioza proizvela je ustaški pokret. Glavni nosioci ustaškog pokreta bili su predstavnici hrvatske buržoazije, u prvom redu, advokati i sveštenici. Katoli ko sveštenstvo je izvršilo indoktrinaciju, medju Hrvatima, ustaškim duhom neophodnim za ostvarivanje klerikalne ideje o razaranju jugoslovenstva. Posle potpisivanja Lateranskog pakta, (1929.) vatikanske imperijalne težnje na Balkanu i zvani no postaju identi ne težnjama Musolinijevog fašisti kog pokreta. Komunisti ki list ”Proleter” br. 28 iz decembra 1932. izmedju ostalog piše: ”KPJ pozdravlja ustaški pokret li kih i dalmatinskih seljaka i stavlja se potpuno na njihovu stranu. Dužnost je svih komunisti kih organizacija i svakog komuniste da taj pokret potpomognu, organizuju i predvode”. U asopisu ”Croatia Socra” br.20-21 iz 1943. Petar Grdec je pisao da je papa Pije XI još daleke 1925.godine podelio blagoslov hodo asnicima iz Hrvatske a koji je protuma en kao papin blagoslov za sve ono što valja u initi protiv pravoslavnog življa. Progon Srba i ostalih ”stranaca” na teritoriji nezavisne države Hrvatske (NDH) ozvani en je govorom Ante Paveli a, 21. 8
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
maja 1941. na Markovom trgu. Dekretom vlade NDH zabranjena je upotreba irili nog pisma i naziv ”srpska pravoslavna vera”. Uveden je naziv ”gr ko isto na vera”. Srbima i Jevrejima uvedena je zabrana kretanja no u, Jevreji su na rukav nosili žutu traku sa Davidovom zvezdom a Srbi su na rukavu nosili plavu traku sa osnakom ”P” (obeležavanje pripadnika pravoslavne vere). O istrebljenju Srba na teritoriji NDH, SS-generalmajor Ernest Fink, u svom pismu Hajnrihu Himleru, sa po etka 1944., piše: ”Ustaše su katoli ki nastrojeni i sve one drugoja ije nastrojene odvode u konclogore gde ih kolju na balkanski na in”. Italijanski novinar Korado Coli (Corrado Zoli) u svom listu ”Il Resto di Carlino” od 18.septembra 1941. piše: ”Nabijeni mržnjom, ustaše kolju nevine ljude, bra u po jednoj krvi i bra u po jednom te istom tlu majke zemlje što ih napaja sokovima istih nedara; kolju, ubijaju, zakopavaju žive po jamama, mrtve bacaju u reke i niz provalija. Postale su bande ubica koje su bile i verovatno su još vodjene i podsticane od katoli kih sveštenika i redovnika”. Hrvatski politi ar Grisogono, u pismu svom prijatelju Grgi Angjelinovi u, datiranom iz decembra 1941. piše: ”Postupak prema Srbima u Hrvatskoj katoli ko je varvarstvo. Katoli ka crkva u mojim je o ima izgubila svaki rezon i pravo da kod nas egzistira”. U smislu potkrepljenja izjava SS-generalmajora Finka, italijanskog novinara Colija i tadašnjeg hrvatskog politi ara Grisogona ovde se navode samo neke od porušenih pravoslavnih crkvi složene samo prema nekoliko po etnim slovima azbuke: Batasi (srez bosansko hercegova ki), Br ko (02.12.1941.), Boljani (srez gra ani ki), Brezovo Polje (srez br anski), Brežani (srez prijedorski), Buni i (srez koreni ki), Buzeta (kod Vojni a), 9
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Banja Luka (jedna crkva srušena, druga pretvorena u gr ko-katoli ku), Biha (o vidovdanu 1941.), Bosanska Dubica (posle pokatoli enja Srba u pravoslavnoj crkvi ista je srušena), Bosanska Gradiška, Banjani (srez bosansko krupski), Bukova a (srez bosansko petrova ki), Bosanska Kostajnica (crkva pos. Sv. Vidu), Bo ina (srez maglajski, crkva pos. Sv. Paraskevi), Bosanski Milanovac (srez sanskog mosta), Blatuše (srez vrginog mosta), Brdjani (srez petrinjski, crkva pos.velikomu .Djordju), Bedenik (srez bjelovarski), Borovi (kod Virovitice), Benkovac (srez novo gradiški), Bedegraji (srez novogradiški,dec.41.,pos.Sv.Bogoridici), Bogi evac (srez novski), Baloma e (srez slavonsko požeški), Bukovica (kod Petrovaradina), Virovitica, Vlaškovica (srez bosansko dubi ki), Vlahovi i (srez glinski, Sv.Nikole spaljena 1941. i Sv. Ilije spaljena 1942.), Veliki Šušnjar (srez glinski), Vukovar (crkva pos.Sv.Petki), Veliki Radinci (srez rumski), Gaši i (srez viroviti ki, dec.1941.), Gata (srez biha ki), Grabovica (srez jaja ki), Gornja Slatina (srez br anski), Donji Lapac, Dalj (kod Osjeka, o pravoslav.boži u 1942.), Dragelj (srez bosansko gradiški), 10
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Dobro Selo (srez bosansko hercegova ki), Donji Buda ak (srez vojni ki), Dunjak (kod Vojni a), Drlja e (kod Petrinja), Donji Raji (srez novo gradiški), Drenovac (srez podravsko slatinski), Spisak je preduga ak za ovu priliku i može se na i u istorijskom arhivu. Spisak pobijenih pravoslavnih misionara koji su službovali medju srpskim narodom dakodje je poduga ak pa se ovde navodi samo nekolicina imena: sveštenik Petar Rašeta (Buni i, srez koreni ki), episkop banjalu ki Platon, sveštenik Jovan Bjegovi (Biha ), paroh Savo Koji (Buha a, srez slunjski), paroh Nikola Bogunovi (Donji Lapac), paroh Nikola Oci (Dalj kod Osjeka), paroh Dušan Šušnjar (Dunjak kod Vojni a), paroh Petar Majstorovi (Doljan), paroh Radivoje Stanisavljevi (Korenica), paroh Rodoljub Samardži (Koluni srez bosansko petrova ki), episkop gornjokarlova ki Sava, paroh Dušan Dikli (Plitvice), paroh Milan Dokmanovi (Perjacica kod Vojni a), sveštenik Miloš Vuji (Radovica srez slunjski), monah Milan Popovi (Rmanj srez bosansko petrova ki), sveštenik Danilo Babi (Svinice kod Petrinja) i tako dalje. Sve srušene pravoslavne crkve su najpre skrnavljene na jedinstven na in tako što su najpre oplja kane a zatim pretvorene u mesta orgijanja (po obliku neshvatljivom za ljudski um), javne nužnike, štale za stoku ili eventualno u ustaške magacine. Rušenje 11
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
pravoslavnih crkvi, pokatoli enje Srba kao i masovne likvidacije nad Srbima realizovana su na praslovne praznike. Jezive su sudbine pravoslavnih crkvi, pretvorene u klaonice; u Veljunu kod Slunja, Jajcu, Jasenovcu, Kukunjevcu, Kolari ima kod Vojni a... O užasnim odnosima prema Srbima trsnsparentno govori dogadjaj u glinskoj crkvi. 1. i 2. avgusta (na Sv.Iliju) 1941. Pokupljeno je 3.000 Srba iz emernice i Vrginog Mosta radi navodnog pokatoli enja pravoslavaca. Zatim su privedeni Srbi iz okoline Topuskog. Svi su oni odvodjeni u mesnu crkvu (u Glini) gde su poklani, brutalno kao stoka, u osam partija od po 800 glava. Klanje je otpo eto 03.avgusta i trajalo je tri dana pod nadzorom ustaških oficira Josipa Dobri a i Mihajla Cvetkovi a. Podrazumeva se da je u toj klanici život okon ao i glinski paroh Bogdan Opa i . Za rušenje glinske crkve odredjeni su Stjepan Fajerfel (mlinar iz obližnjeg Jukinca) i Stjepan Šubali (limar iz Gline). Vandalska atrakcija je, pred podivljalom masom, otpo ela rušenjem krsta sa crkvenog kubeta kao da krst nije obeležje hriš anstva kome pripada i sam Vatikan.
12
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Kominterna i ”velikosrpska hegemonija” Nakon stvaranja ”versajske Jugoslavije” pošlo se od shvatanja da je to zajednica triju slovenskih plemena koja su imala osobene istorije, kulture i religije. Vlada Kraljevine Jugoslavije išla je na stvaranje kohezionog patriotizma koji bi zamenio nacionalizme Srba, Hrvata i Slovenaca. Medjutim, Komunisti ka partija Jugoslavije (KPJ), po nalogu komunisti ke internacionale (kominterne) igrala je na kartu separatizma. Zasnivaju i tezu da Jugoslaviju ine tri razli ita naroda, KPJ je ceo svoj program zasnivala na stvaranju socijalisti kih republika i na pravu nacionalnih manjina na odcepljenje. Kada je proklamovana Kraljevina Jugoslavija, organ centralnog komiteta (CK KPJ) u svom broju od 01.12.1929. piše: ”…Dole sa vojnofašisti kom diktaturom! Dole sa krvavom srbijanskom monarhijom! Živela federacija radni ko-selja kih republika na Balkanu! ” Na Tre oj ilegalnoj konferenciji KPJ, decembra 1923. u Beogradu i u prisustvu trideset delegata, precizirana je nova politika komunisti ke partije Jugoslavije. Napuštena je ideja o jednom narodu u Jugoslaviji. Rezolucijom se utvrdjuje da su Srbi, Hrvati i Slovenci posebni narodi. Usvojena je Zinovljeva teza iz 1919.-te godine po kojoj su ozna ena tri revolucionarna faktora na Balkanu: proletarijat, agrar i nacionalno pitanje. Zinovljeva teza govori o postojanju srpskog gospodarstva. U rezoluciji ove konferencije kaže se ”da je ujedinjenje Jugoslovena izvršeno pod diktaturom imperijalista Antante i srpske gospodare e klase”. Tako je rezolucijom utvrdjena srpska buržoazija. Zahteva se puno pravo naroda da sami sobom raspolažu i oslobode se gospodarstva srpske buržoazije i militaristi ke klike (misli se na vojsku Kraljevine Jugoslavije, prim. aut.) a koji predstavljaju glavnu tvrdjavu kontrarevolucije na Balkanu. Narodi moraju imati pravo 13
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
na odcepljenje. Postojanje makedonske narodnosti nije istaknuto ve je re eno da susedni narodi (Srbi, Bugari, Arnauti i Grci) nemaju svoje ve ine u Makedoniji. Priznata je autonomija Crne Gore ali nije proglašena crnogorska narodnost. Nova politika KPJ vodi radni ki pokret u savez sa nacionalseparatistima u razbijanje Kraljevine Kraljevine Jugoslavije i rušenje ”kapitalisti kog poretka”. Komunisti ka internacionala (kra e nazvana: kominterna) stvorena je u Moskvi. Cilj kominterne je bio širenje socijalizma izvan Sovjetskog Saveza (SSSR-a), dakle, stvaranje sovjetske Madjarske, Hrvatske, Austrije, Bugarske… Peti Kongres kominterne (juni-juli 1924.) doneo je posebnu rezoluciju o Jugoslaviji: ”Jugoslavija je multinacionalna država. Srpska buržoazija, koja ini hegemoniju, to ini u ime svega 39 % stanovništva Jugoslavije. Ostali narodi, ogromna ve ina stanovništva, izloženi su nacionalnom porobljavanju i denacionalizaciji. Pravo naroda na samoopredeljenje koje priznaje KPJ ima da se ostvari u odvajanju Hrvatske, Slovenije i Makedonije iz Jugoslavije i stvaranju (od njih) nezavisnih republika.” Na be kom kongresu KPJ 1926., Josif Visarjonovi Staljin, žestoko ide u obra un sa ”velikosrpskim hegemonizmom”. Za ”vladaju u klasu” u Jugoslaviji proglašava se srpska nacija a ”njena buržoazija je ta koja je zavela imperijalisti ki režim i nacionalno ugnjetava nesrpske nacije”. Definitivno, na Drezdenskom kongresu 1928., po zahtevu Staljina, razradjuje se plan za razbijanje Jugoslavije. Utvrdjen je program KPJ za borbu protiv ”srpske hegemonije” i ”vojne monarhije”. ”Borba mora po eti u samoj Srbiji jer je ona baza hegemonisti kog režima. Zatim treba stvoriti posebne države; Hrvatsku, Crnu Goru, Makedoniju i Sloveniju a madjarskoj i arnautskoj manjini priznati pravo na samoopredeljenje i odcepljenje koje bi im omogu ilo pripajanje mati nim državama”. 14
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Komunisti Sovjetskog saveza zaklju uju vojnopoliti ki savez sa nema kim nacistima 23.avgusta1939. Sve komunisti ke publikacije izdate tokom 1940. i 1941. (do Hitlerovog napada na SSSR) služile su moralnom opravdanju nacisti kih zlo ina. U komunisti kom izdanju ”Proleter” br. 16 iz decembra 1942. pod naslovom ”Nacionalno pitanje u Jugoslaviji”, Josip Broz Tito govori: ”Rodjena na Krfu, u Londonu i Parizu, Versajska Jugoslavija je postala najtipi nija zemlja nacionalnog ugnjetavanja u evropi. Hrvati, Slovenci, Crnogorci, bili su podjarmljeni i smatrani gradjanima drugog reda u Jugoslaviji. Makedonci, Arnauti i drugi bili su porobljeni i podvrgnuti istrebljivanju”. Jugoslavija nije bila jedina višenacionalna država na Balkanu. U Bugarskoj je živelo oko million Turaka dok je u Rumuniji bilo pet puta više Madjara nego u Jugoslaviji. Ovakva poliktika kominterne bazirana je na težnji da se razbije Kraljevina Jugoslavija koja je bila naklonjena Zapadnoj Evropi i nije priznavala režimsku državu (SSSR) stvorenu oktobarskom revolucijom porobljavanjem ruskog naroda. Kraljevina Jugoslavija izašla je iz Prvog svetskog rata kao balkanski pobednik i zbog toga je bila važan oslonac Antanti. Ako se tome doda i strah da e ”imperijalisti ke sile” pretvoriti Jugoslaviju u bazu kontrarevolucionarne borbe protiv Sovjetskog saveza onda je potpuno jasna komunisti ka težnja za razbijanjem Jugoslavije. U tu svrhu komunisti ka internacionala je jednim svojim proglasom, preko komunisti ke partije Jugoslavije, odredila postojanje ”velikosrpske hegemonije” i ”diktaturu srpske monarhije” u ”kapitalisti koj Jugoslaviji”. Kominterna je u svojoj obaveštajnoj službi (NKVD), koja se nalazila u Moskvi, imala Balkansko odeljenje za kadrove. Šef odeljenja je bio Josip Broz a njegov pomo nik bio je Ivo Lola Ribar. Za potrebe obaveštajnog rada u Jugoslaviji angažovan je 15
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ivan Kraja i . Ime Stevo koristio je kao komunisti ki pseudinim zbog ega su ga esto nazivali imenom Ivo Stevo Kraja i . Za obaveštajni rad, Kraja i u su (1940. Brozovom odlukom) pridodati kadrovi uglavnom iz Hrvatske i Slavonije: Andrija Hebrang, Ivan Antonov Srebrnjak, Zdenka Kidri , Jokaša Dalibor i Francika Klin eva (bivša žena Age Popovi a). Odluke o njihovom radu za NKVD li no im je saopštavao Josip Broz. Ivan Stevo Kraja i postao je prvi šef obaveštajne službe kominterne za Jugoslaviju a svoje izveštaje prosledjivao je direktno kominterni. Najbolje saveznike je imao u Hrvatima i Slovencima (Edvardu Kardelju i Ivanu Ma eku). U sebi je nosio tihu mržnju prema Srbima ali nikada je nije javno demonstrirao. Ta mržnja je toliko narasla da je uz pomo Andrije Hebranga, jula meseca 1944. montirao proces na Kordunu protiv 16 svojih partijskih drugova po narodnosti Srba. Streljano ih je 5, na vremenske kazne osudjeno je 7, oslobodjeno je 4. Po ustaljenoj praksi kominterne, protiv njih je optužnicu podigao Srbin po imenu anica Opa i kojeg e na kraju osuditi i sam Ivan Kraja i . Presude su takodje doneli Srbi (Bogdan Oreš anin i Miloš Šumonja). Posle uklanjanja ovih Srba sa Korduna sledi uklanjanje Srba po itavoj slavoniji. Uz pomo Vladimira Bakari a Ivan Kraja i uklanja Petra Drapšina i Radojicu Nenezi a. Dušan ali (sekretar slavonske komunisti ke organizacija) i Ranko Zec (šef obaveštajne službe u Slavoniji) bili su smenjeni i pozvani na odgovornost. Bili su okrivljeni zato što nisu imali dobar odnos prema Srbima. To je bilo nevidjeno licemerje Brozovih podanika. Duško Brki , anica Opa i i Rade Zigi (sva trojica srpske narodnosti) bili su narodni prvaci, najviši partijski i politi ki rukovodioci u Hrvatskoj. Sva trojica su likvidirana bez suda i bez presude. Informbiro, Goli otok, gubitak i gradjanskih prava bile su nezamislive no ne more za Srbe. Srbi su brisani sa svih politi kih položaja, jednostavno, nestajali su pod okriljem no i.
16
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
DSIP i ”velikosrpska hegemonija” Posle Drugog svetskog rata Jugoslovenska obaveštajna služba je toliko bila jaka da je od nje zazirala ak i sama CIA. Vrhunac sposobnosti dostigla je 50-tih godina. U toku tripartitnih pregovora izmedju Jugoslavije, Francuske, Britanije i Amerike kojima je sa zapadne strane predsedavao Amerikanac Rozen, kompletan materijal o svim Zapadnim stavovima fotokopiran je i opredat Leu Mateusu tadašnjem šefu Brozovog kabineta. Detaljan izveštaj, potkrepljen autenti nim papirima o razgovoru izmedju Adenauera i Nortštad (klju ni ovek u vrhovnoj komandi za NATO), našao se u biltenu jugoobaveštajne službe. Ova služba je obezbedila informacije o razgovorima izmedju Šarl De Gola i Adenauera po pitanju priznanja odnosno ne priznavanja Isto ne Nema ke. Zahvaljuju i ovim blagovremenim informacijama Jugoslavija je izbegla nametanje sankcija i uvla enje u hladni rat. Ni Kenedijevo pismo upu eno De Golu u kome se predlaže stvaranje Kluba trojice (Francuska, Britanija i Amerika) nije moglo pro i nezapaženo od strane jugoobaveštajne službe. Njena mreža je zaposela sve važne punktove u državama koje su imale poseban interes za Jugoslaviju. Gotovo da nije bilo duplih agenata koji bi podmetali dezinformacije. U radu sa agentima obaveštajci su ispoljavali profesionalizam. Takvu službu koju su sa injavali entuzijasti kojima je stalo do ja anja Jugoslavije samo je trebalo sa uvati i povremeno dopunjavati kvalitetnim saradnicima. Ali, ve 1966. godine dolazi do razdvajanja dva stava; proisto nog i prozapadnog koji su posebno ispoljeni po pitanju Isto ne Nema ke, Izraela i Bliskog Istoka. etvrti plenum SK SKJ ozna io je totalni obrt u radu DSIP-a. Uklanjanjem Danila Leki a (tadašnjeg 17
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
jugoambasadora) i Aleksandra Rankovi a jugoobaveštajna služba po inje otvoreno da radi na slabljenju države Jugoslavije i istovremenom ja anju republika. IV plenum SK objavio je po etak ”se e knezova” i ja anje nacionalizma u ”borbi protiv narastaju eg srpskog hegemonizma”. Tim plenumom je po elo uništavanje jugoobaveštajne mreže. U ime ”bratstva i jedinstva” Hrvati su postali Hrvati, Slovenci su postali Slovenci a Srbi su postali Jugosloveni. Srbija je podeljena na tri pravno jednake jedinice (Vojvodina, Uža Srbija i Kosovo). etvrim plenumom SK itavo tadašnje partijsko rukovodstvo našlo je svoju matematiku. Josip Broz je bio oslobodjen no ne more koja se zvala Aleksandar Rankovi . Kardelju, Bakari u i Crvenkovskom ostvario se životni san; za samo nekoliko sati zbrisan je sa scene najugledniji Srbin iz posleratnog vremena. Marko Nikezi se radovao mestu šefa KP (komunisti ka partija) Srbije. Gmizave doušnike i ista e cipela Ive (Steve) Kraja i a (Brozovog prijatelja) ekala su ambasadorska mesta širom sveta. U toj njihovoj matematici Jugoslavija se pominjala samo kao operacija deljenja. Srbi su ”ubili” Aleksandra Rankovi a radi ”bratstva i jedinstva” i pritom složno urlaju i ”Tito je naš” kao da niko nije znao da je Broz rodjen u Hrvatskom Zagorju. Komunisti su nau ili Srbe da nipodaštavaju svoje i da veli aju tudje. Jugoobaveštajna služba je postala sve opasnija za snage koje su želele slabu Jugoslaviju i oja ane republike jer su sve eš e doturane informacije i upozorenja na pojave secesionizma i na li nosti antijugoslovenske orjentacije od kojih se sve eš e spominju: Edvard Kardelj, Vladimir Bakari , Mihajlo Todorovi , Krste Crvenkovski, Rato Dugonji … Trebalo je pod hitno ukloniti vrsne obaveštajce. Srbi e opet ubijati Srbe kako ve to komunisti ka pravila nalažu. Za egzekutore su odredjeni Vlada Popovi , Osman Karabegovi i Bobi Radosavljevi . Nije bilo milosti. Nije bilo objašnjenja. Nije bilo dokaza. Samo je doneta presuda ”u ime naroda”. Odluka je bila punovažna. Stotine ljudi je preko no i osedelo drhte i od straha pred egzekucijom. 18
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Po ela je velika ” istka”. Iskusni saradnici jugoobaveštajne službe su strahovali da ne budu prokazani u svojim sredinama što bi bukvalno zna ilo lin ovanje. Drugi deo saradnika ostao je u poslu iz li nog entuzijazma. Veliki deo obaveštajaca je morao napustiti Ministarstvo inostranih poslova. Dugo su bili u obsveštajnoj službi u kojoj su služili svojoj domovini. Njihov samopregoran rad sada se smatra zlo inom. Od 17- orice onih koji su morali da napuste koordinaciono odeljenje DISP-a, ve inom stariji saradnici i opunomo eni ministri, petnaestorica su bili nosioci ”spomenice 41.” I svi su oni bili majori, potpukovnici i pukovnici a pre svega Srbijanci Crnogorci i Krajišnici. Došlo je do rasula obaveštajne mreže. Kod mnogih komunisti kih elnika ostao je strah od zaostalog kompromituju eg materijala koji su pribavili bivši obaveštajci. iš enje tog materijala preuzima politi ko-partijski vrh iz Zagreba koji je u to vreme (1968./1969.) uspostavio vezu sa ustaškim emigrantima. Veza je ve od ranije postojala sa Brankom Jeli em u Berlinu. JAZU (Jugoslovenski akademsko znanstveni univerzitet) i pojedini profesori zagreba kog sveu ilištva traže podršku Zapada za odcepljenje Hrvatske. Josip Vrhovec isti ostatke jugoobaveštajne službe, i postaje ministar spoljnih poslova. Sre ko Rover, sin Josipa Rovera, pomagao je hrvatske zlo ine još 1938. godine kao osamnaestogodišnji gimnazijalac, sve do kraja 1944. pomagao je NDH (Neovisna država Hrvatska), do ”hrvatskog prole a” pomagao je MASPOK a posle 1990. pomaga e Tudjmanovu HDZ. Šefovi jugoobaveštajnih službi koji su radili na razbijanju iste bili su: - Rudolf Simi , lan KPJ, za vreme NDH uhapšen i pod sumnjivim okolnostima oslobodjen nakon ega se pred kraj rata pridružuje partizanima. Rudolf je postavljen za šefa obaveštajne službe u Slavoniji, na mesto smenjenog Ranka Zeca, decembra 1944. - Veljko Mi unovi nije podnosio Aleksandra Ran19
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
kovi a zbog gubitka fotelje zamenika pa je iz tog razloga postao ljubimac Edvarda Kardelja. - Zdenka Kidri je pre rata bila na školovanju u Moskvi kod Lavrentija Berija. Postala je šef VOS-a (varnosna obaveš evalna služba) a njen pomo nik bio je Edo Brajnik. Po dolasku u Beograd Zdenka postaje glavna za kadrovska pitanja u vrhu parije i države. Edo Brajnik naimenovan je za jednog od šefova UDB-e (uprava državne bezbednosti). - Maks Ba e, general, ulazi u vrh službe MUP-a (Ministarstvo unutrašnjih poslova). Sedemdesetih godina, u cvatu hrvatskog nacionalizma, Maks stoji rame uz rame sa Savkom Dap evi i Mikom Tripalom. - Milan Miškovi , domobranski rezervista, postavljen je za ministra unutrašnjih poslova Makedonije. - Ivan Miškovi (brat Milana Miškovi a) postavljen je za šefa vojne kontraobaveštajne službe (umesto Jefte Šaši a koji je otišao u politi ku upravu) i postaje desna ruka Ive Kraja i a. U bivšoj rezidenciji Ante Paveli a (vila ”Vajs”) Ivan redovno informiše Savku Dap evi o ”nepodobnim” generalima kao što su: Ivan Gošnjak, Mate Jerkovi , Gojko Nikoliš i drugi. Ne treba smetnuti sa uma da su Savka Dap evi i Mika Tripalo glavni organizatori MASPOK-a (masovni pokret hrvatskih nacionalista za odcepljenje Hrvatske od Jugoslavije). - Ivan Rukavina je od strane Ive Kraja i a postavljen za na elnika Druge uprave Generalštaba. Kao idejni tvorac hrvatskog nacionalizma zamenio je admirala Sre ka Manolu koji je zajedno sa Ivanom Šibilom i Jankom Bobetkom bio vatreni zagovornik hrvatske secesije. - Josip Bojkovac je postavljen za šefa UDB-e u Karlovcu. On e kasnije, u Tudjmanovoj Hrvatskoj postati ministar policije u vladi HDZ-a (hrvatska državna zajednica). - Josip Manoli iz zagreba ke UDB-e koji e postati predsednik vlade Tudjmanove Hrvatske.
20
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Južna Srbija je svakodnevno tinjala ama baš kao vašarski roštilj kojeg su politi ke roštiljdžije raspaljivale po potrebi. To je centar svih zla koja se nadvijaju nad Srbijom. Tu je nestala cela obaveštajna služba. Otvoreni su dosijei svih obaveštajaca iz južne Srbije, i Srba i lojalnih Šiptari. Tako su svi ti ljudi prokazani u svojim sredinama, u Pe i, Prizrenu, Kosovskoj mitrovici, Djakovici, Bujanovcu. Ljudi koji su se borili protiv ballista i vulnetara, ljudi koji su predstavljali realpatriotizam stavljeni su na stub srama. Lin ovani su jer su bili gradjani Srbije i lojalni gradjani Jugoslavije. Posle ovoga više se nikada nije znala prava situacija u južnom regionu Srbije. I sam Stane Dolanc, u funkciji ministra unutrašnjih poslova za vreme šiptarskih nereda 1981. dao je izjavu za javnost u kojoj kaže da nema pravi uvid u tim neredima. Jedino zna i tvrdi (kako sam kaže) da sa tim neredima Univerzitet u Prištini kao ni Albanska vlada nemaju nikakve veze. U privatnoj izjavi dodao je kako je te informacije ili dezinformacije li no dobio od njegovog bivšeg šefa Ivana Miškovi a. (S. Dolanc je radio u vojnoj kontraobaveštajnoj službi kao major a šef mu je bio ivan Miškovi , prim.aut.). Srpska vlada je znala ili je želela da zna samo ono i onoliko o južnom regionu koliko i šta su joj prezentirali hrvatski i slovena ki obaveštajci u saradnji sa balistima. Kao da se ništa nije dešavalo. Samo su Srbi i Crnogorci u tišini naputali južni region. Taj egzodus Srba koji neprekidno traje još sa po etka Drugog svetskog rata srpska vlada nikada nije postavljala na javnu diskusiju u Saveznoj skupštini jer je to bila tabu tema. I tako dok su Srbi (doduše ne svi ali bar ve ina) pokušavali da dokažu kako su ve i komunisti i od samog Marksa, dotle su Hrvati ja ali svoju samosvojnu Hrvatsku, Slovenci svoju neovisnu deželu, turski jani ari evropsku Tursku u Bosni a Šiptari uz pomo hrvatskih i slovena kih komunista pravili ”Kosovo republjik”. 1988. južni region je ponovo uzavreo. Kona no razbijanje Jugoslavije, ostvarivanje sna balkanskih secesionista bio je na pomolu. To se videlo na svim sednicama politi kog i partijskog rukovodstva koje su održavane krajem 21
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
1988. i po etkom 1989. godine. Korošec, Dolanc, Ku an, Šuvar, Ra an, Turpukovski, Jašari, Dizdarevi , Šipovac, Miloševi i sijaset njima sli ni bili su nosioci komunisti ke ideje o kolektivnom samoubistvu. Poslednju zajedni ku sednicu kojoj su prisustvovali sinovi i k eri velikog oca komunisti ke nacije, Josipa Broza, završio je Stipe Mesi re ima: ”Jugoslavije više nema”. Od nje je ostala samo krv, pepeo suze. Secesionisti su zaratili protiv jugoslovenske armije, kriminalci su uništavali sve oko sebe, general Antun Tus je dezertirao iz armije, sludjen narod ostavljen je na milost i nemilost balkanskih maloumnika. Na delu je državni terorizam. Armija je u povla enju ka Srbiji. Kolone izbeglica su zakr ile puteve. Paravojne formacije dave se u ljudskoj krvi. Tudjman, Ku an, Miloševi i Izetbegovi medjusobno trguju kao da su na sto noj pijaci. Balkan bukti. Amerika zadovoljno trlja ruke jer je na pomolu viliki biznis. 24. mart 1999. leta gospodnjeg na Balkanu zapo inje još jedan rat. Devetnaest na jednoga. Cela Evropa je ušla u borbu protiv ”velikosrpske hegemonije”.
22
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Agrarna reforma i ”velikosrpska hegemonija” Prema istorijskim izvorima, izmedju dva svetska rata na podru je južne Srbije, u sklopu sprovodjenja agrarne reforme za vreme kraljevine Jugoslavije, kolonizovano je blizu 11.000 porodica koje su uglavnom dolazile iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine, Like, sa Banije i iz uže Srbije (kopaoni ke i topli ke oblasti). Medju kolonistima bilo je i jugoslovenskog stanovništva koje je dolazilo iz Albanije, Italije, Bugarske i Madjarske. Po nacionalnoj pripadnosti ve inu kolonista inili su Srbi i Crnogorci. Agrarnom reformom, izmedju dva svetska rata, zemlja je dodeljivana siromašnim zemljoradnicima, seoskim zanatlijama, dobrovoljcima, ratnim veteranima, nižim državnim inovnicima i mesnim siromašnim agrarnim interesentima. Ovom kolonizacijom Kraljevina Jugoslavije ukida feudalne odnose i veleposedništvo. Pred po etak Drugog svetskog rata loši medjunacionalni odnosu u južnoj Srbiji doživljavaju kulminaciju. Po etkom rata dolazi do okupacije nema kih i italijanski vojnih snaga. Izložen teroru najve i deo stanovništva napušta južnu Srbiju. Kolonisti odlaze u krajeve iz kojih su doseljavani a starosedeoci odlaze u izbeglištvo širom Srbije. Njihovu nepokretnu imovinu zaposedaju ka aci, age, begovi i ostali deo šiptarskih pripadnika koji se povezuju sa okupacionim vojnim snagama. Zvani no objavljeni podaci govore o prognanim kolonistima kojih je bilo blizu 70.000. Ovoj brojci treba dodati i prognane starosedeoce. Drugi svetski rat je završen, Berlin je kapitulirao. U južnoj Srbiji rat je i dalje trajao. Tadašnji NOO (narodno oslobodila ki odbor) nije imao izgradjen sistem. Balisti su vodili privatni rat protiv Srba i Crnogoraca. Nepismeno šiptarsko stanovništvo gajilo je opšte nepoverenje. Ka aci su samovoljno uspostavljali neku vrstu paradržavne vlasti. Celu tu anarhisti ku situaciju otežavao je i neorganizovan povratak prognanih izbeglica. Odlukom NKJ (narodnog komiteta 23
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Jugoslavije) od 06. marta 1945. godine privremeno je zabranjeno vra anje izbeglica, kolonista i drugih prognanika sa Kosova i Metohije (južne Srbije). Ova odluka se isto tako odnosi i na zabranu povratka na svoja ognjišta i prognanicima iz Makedonije. Posleratna, komunisti ka vlast je izvršila revidiranje prava kolonista ste enih u Kraljevini Jugoslaviji. Ovim revidiranjem, od 11.168 porodica naseljenih u južnu Srbiju, pre Drugog svetskog rata, pravo na svoju zemlju uspelo je da zadrži samo 4.829 kolonizovanih porodica. Problem agrarnih odnosa u južnoj Srbiji doveo je stanovništvo u izuzetno tešku situaciju a posebno proterane koliniste i starosedeoce. Odmah po završetku Drugog svetskog rata mnogi su požurili da se vrate na svoja ognjišta. Oni koji su se vratili više nisu imali svoja imanja. U izveštaju Predsedništva tadašnje vlade FNRJ, o stanju povratnika u jušnu Srbiju, Druga reviziona komisija je zabeležila: ”Ekonomski položaj kolonista, onih koji su došli u Metohiju prošle godinekao i onih koji sada dolaze, vrlo je bedan. Od hrane dobijali su samo kukuruz. Retki su kolonisti koji imaju nešto od stoke i to po koju ovcu a najviše ih je da nemaju ništa. Bili smo kod jednog koloniste koji ima etri lana porodice, od doma ih životinja ima jednu kokoš a ve je godinu dana se nalazi u Metohiji. Kolonisti, kada se vra aju u Metohiju, izgledaju kao za vreme neprijateljske ofanzive. Nemaju ku e, nemaju mleka a o masti nema ni govora. Oni nemaju šta da prodaju niti imaju šta da kupe. ” Stradanje Srba i Crnogoraca pod vlaš u KPJ najupe atljivije oslikava slede i potez komunisti ke vlasti: Odlukom Narodnog komiteta Jugoslavije od 06. marta 1945., prognanim Srbima i Crnogorcima sa Kosova i Metohije (južne Srbije) zabranjuje se povratak na svoju zemlju. Ve tokom 1947. i prvom polovinom 1948. donet je Zakon po kome se prognanim Srbima i Crnogorcima oduzima zemlja ukoliko se ne vrate na svoju zemlju u odredjenom roku. Tako su za samo dve godine Srbi dva puta kažnjeni; prvo su kažnjeni zabranom povratka svojim domovima a zatim su kažnjeni što se ne vra aju svojim 24
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
domovima. Da li je i to neka vrsta velikosrpske hegemonije ili je je to samo svojevrstan genocide nad Srbima ostaje zdravom razumu na rasudjivanje. Za razliku od južne Srbije, u Vojvodini se odvijao drugoja iji proces menjanja svojinskih odnosa nad zemljištem. Na konfiskovanom i ”otkupljenom” zemljištu bivših vlasnika ”folksdoj era, hortijevaca i drugih saradnika okupatora”, naseljavani su partizanski u esnici i porodice partizanskih žrtava u ratu. Ti kolonisti su dobijali ku e sa pripadaju im inventarom, stoku, zemljišni posed, besplatan prevoz. Vojvodinu je naselilo blizu 45.000 porodica koje su uglavnom dovedene iz Hercegovine i Bosne. Boljševisti ke reforme bile su uperene protiv srpskog seljaštva u cilju ograni avanja individualnog poseda. Konfiskacija privatne imovine, zapo eta u vremenu Drugog svetskog rata, modifikovana je tako da je dugo vremena u režimu Josipa Broza primenjivana kao kaznena mera nad ”ratnim zlo incima” i njihovim pomaga ima, nad ”narodnim neprijateljima”, ”špekulantima”, ”privrednim prestupnicima”, ”kulacima”, ”saboterima” i svim ostalim ”podriva ima” komunisti kog sistema. Odlukom AVNOJ-a iz 1944. konfiskovani su posedi nema ke nacionalne manjine u itavoj Jugoslaviji. Konfiskacija je dobila legitimitet 23. avgusta 1945. godine donošenjem Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji. Ovim zakonom se reguliše oduzimanje zemlje bez nov ane naknade. U vreme donošenja ovog zakona u Srbiji je bilo 139 ”veleposednika” kojima je konfiskovano 8.800 hektara zemlje, dakle, svakom od njih u proseku po 63 hektara. Agrarnom reformom, samo u toku 1945./1946. eliminisani su zemljišni posedi koji su mogli proizvesti tržišni višak hrane. Agrarna reforma je imala pre svega politi ko-socijalni karakter. Ona je ve 1946. godine od Srbije na inila zenlju siromašnog seoskog življa. 1947. Po ugledu na sovjetsku vlast, KPJ je nasilno naterala seoske proizvodja e u 25
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
formirane zemljoradni ke zadruge. Uništeni su seoski posedi, razorena je seoska porodica, uništena je patrijalharna balkanska tradicija. Sve ovo postalo je najdrasti nije 1949./1950. kada je KPJ pokušavala da, preko srbijanskog sela, dokaže vernost izvornoj ideji staljinisti kog socijalizma. Takav model seoske kolektivizacije priznala je i sama KPJ. Kona no, do kraja 1953. broj selja kih zadruga sa 4.679 biva smanjen na 1.223. Nakon ukidanja seoskih zadruga. KPJ donosi Odluku o stvaranju opšenarodnog zemljišnog dobra na ra un ”viška zemlje kula kih elemanata”. Petar Stamboli je (na IV kongresu KPJ) održao itav ekspoze koji govori o ”borbi KPJ protiv kapitalisti kih odnosa na selu i nosilaca takvih odnosa” koji su u komunisti koj propagandi nazvani ”kulacima”. Donet je Zakon o poljoprivrednom zemljišnom fondu opštenarodne imovine kao i Zakon o dodeljivanju zemlje poljoprivrednim organizacijama. Tim zakonima je ograni en privatni posed na zemljišni maksimum od 10 hektara i doneta osnova za formiranje poljoprivrednih organizacija koje su zamenile propale zemljoradni ke zadruge. Višak zemlje (ono što prelazi zemljišni maksimum od 10 ha) oduziman je seljacima i dodeljivan je poljoprivrednim organizacijama ali samo na koriš enje bez prava svojine. Tako je privatno vlasništvo bogatoga srpskoga seljaka preko državnog prevedeno u društveno vlasništvo. Prema podacima koje je sa inila Komisija za zemljišni fond FNR Jugoslavije, do decembra 1954.godine, u užoj Srbiji ”otkupljeno” je od 24.233 doma insta ukupno 89.492 hektara zemlje dok je u Vojvodini od 23.809 doma instva oduzeto 108.057 hektara. Na toj zemlji koja je dodeljena poljoprivrednim preduze ima u Srbiji formirano je još 609 poljoprivrednih preduze a koja su zapravo predstavljali vešta ku tvorevinu. Dostupni podaci pokazuju da su organi komunisti ke vlasti, od srpskih seljaka, oduzeli ili ”otkupili” više zemlje nego što su imali kome da je dodele pa su viškove te zemlje nudili ranijim vlasnicima u zakup. To je u istoriji agrara bio nevidjeni presedan. Ekonomati nisu raspolagali rešenjima 26
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Narodnih odbora o datom zemljištu na koriš enje, Opštinski odbori nisu imali podatke o zemljišnim fondovima. Nesredjeno stanje u katastarskim službama smatrano je objektivnim teško ama. Tako je ostvaren san KPJ o zverskom uništenju srpskih seljaka.
27
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Bilderberg Princ Bernhart od Holandije, po rodjenju Nemac, bio je lan nacisti ke stranke od 1933.g. Kao oficir SS-a bio je obaveštajac a 1934.g. bio je zadužen za vezu izmedju nacisti ke vlade i hemijskog koncerna ”IG Farben”. Iz nacisti ke stranke istupio je 1937.g. radi kontraverznog ven anja sa budu om holandskom kraljicom. Godine 1954. osnovao je grupu Bilderberg. Prvi sastanak ova grupa je održala izmedju 29. i 31. maja iste godine u holandskom gradi u Osterbek. Bukvalno sve vode e li nosti ove grupe, koja ubrzo prerasta u organizaciju, sa injavaju lanovi ameri kog Saveta za medjnarodne odnose. Koncepcijsku šemu rada ovog Saveta, na stvaranju novog svetskog poretka (sprovodjenju mundijalizacije), kreirao je Pol Vorberger. Vorberger je tokom Druog svetskog rata bio direktor filijale ”IG Farben” koju je zdušno pomagala Rokfelerova kompanija ”Standard Oil”. Koriste i se tehnologijom ”Standard Oil”-a i dobijenim pravom monopola na proizvodnju sinteti kog kau;uka ”IG Farben” je obezbedila pozamašan devizni priliv nacisti koj Nema koj kao i velike koli ine fozgena neophodnog fabrikama smrti kao što su: Dahau, Treblinka, Aušvic... Vorbergov sin, Džejms, svedo e i pred odborom ameri kog Saveta 1950.g. ciljeve mundijalista opisao je re ima: ”Svetska vlada e postati stvarnost, hteli mi to ili ne. Pitanje je samo da li e ona biti ostvarena milom ili silom?” Britanci su 1993.g. u Mastrihtu svetsku vladu prihvatili milom. Srbima se ta ista vlada nametala silom. Avgusta 1944.g. u Strazburu održan je sastanak vrha SS-a i predstavnika nema kih kompanija, uklju uju i Krup, Reling, Meseršmit i Folksvagen, na kome su udareni temelji programa za posleratnu ekspanziju nema ke sile. Pred kraj rata SS je iz Nema ke izneo 500 miliona maraka što je u to vreme bila veoma pristojna svota za poslerani trgovinski pohod. To uostalom potvrdjuje i ameri ko Ministarstvo finansija u svom izveštaju iz 1946.g. Ako se tome dodaju još i medjudržavni sporazumi (ame28
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ri ko-nema ki) o deobi patentnih prava onda se ne treba uditi kako su nema ki (agresivno nacionalni ciljevi) u posleratnom periodu, bivali ostvarivani fantasti nom brzinom ali ovog puta pod plaštom evropske obnove. Posao na ja anju moderne Nema ke u senci evropskih obnova brilijantno je odradio Konrad Adenauer, otac moderne Nema ke, preuzimaju i 134 funkcionera iz Ribentropovog Ministarstva inostranih poslova nacisti ke Nema ke. Tome valja dodati i to što je Adenauer za direktora Evropskog Odeljenja Ministarstva inostranih poslova Nema ke naimenovao Hansa Tve lera fon Falkenštajna, bivšeg sekretara Hitlerovog Evropskog Odbora. Na indenti nost lajt motiva nacisti ke i moderne Nema ke ukazuju slede i citati: izjava doktora Duizberga, direktora koncerna ”IG Farben”, iz 1931.godine: ”Žudnja za hiljadu godišnjim rajhom zahteva hitnu promenu pristupa. U tom cilju treba da se služimo panevropskom fatamorganom”. Adenauer, tvorac Evropske zajednice i moderne Nema ke, dao je, 1950.g. slede u izjavu: ”Evropska zajednica e predstavljati tre u silu. Nema ka e ponovo postati faktor sa kojim se mora ra unati”. Doktor Zebon, Adenauerov ministar trgovine, 1951.g. izjavio je: ”Da li slobodna Evropa ima nameru da se priklju i Nema koj? Nema ka je srce Evrope. Stoga je prirodno da se ekstremiteti prilagodjavaju srcu, a ne obrnuto”. Ovu misterioznu organizaciju upotpunjuju evropske krunisane glave, politi ari, bankari, medijski magnati, vode i industrijalci, ministri za spoljne poslove i uvek prisutne visoke li nosti iz Velike Britanije, Nema ke, Holandije, Francuske i Italije. Evo samo nekoliko zvu nih britanskih imena. Denis Hil. Kao student u Oksfordu postao je lan komunisti ke partije. Bio je aktivan u organizaciji Bilderberg od njenog osnivanja, delegat Velike Britanije u konsultativnoj Skupštini evropekog Saveta (1952.-1954.), predsednik privremenog odbora MMF29
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
a (1977.-1979.), ministar za odbranu Velike Britanije (1964.-l970.) i ministar finansija (1974.-1979.). Lord Karington. Bio je predsednik evropske i kanadske sekcije Bilderberga, prvi lord admiraliteta (1959.1963.), ministar odbrane (1970.-1974.) i ministar inostranih poslova Velike Britanije (1979.-1982.). Edvard Hit. To je ovek koji je jednim potezom pera (1972.g.) ukinuo suverenitet Velike Britanije zašta je dobio ¨Karlovu nagradu¨ i 75.000 funti. O lanovima Bilderberga mogu se napisati desetine knjiga. Ovde se navode samo li nosti koje su direktno u estvovale u donošenju odluka o širenju imperijalizma na balkanskim prostorima uz upotrebu najbrutalnijih metoda. Piter lord Karington - bivši generalni sekretar NATO-a, po asni ni generalni sekretar za Evropu i Kanadu. Mati Atisari - predsednik republike Finske. Hans van der Bruk - ministar Evropske komisije za zajednice. Vili Klas - (medjunar.) generalni sekretar NATO-a. Hoze Kutiljero - (medjunar.) generalni sekretar Zapadnoevropske unije. Tomas Fridman - spoljnopoliti ki komentator (Njujork Tajms). Ri ard Holbruk - pomo nik državnog sekretara za Evropu i Kanadu. Piter Dženings - glavni spiker i urednik ve ernjeg dnevnika kompanije ABC Njuz. Dejvid Rokfeler - predsednik medjunarodnog savetodavnog odbora banke ejs Menhetn. Renato Rudjero - generalni direktor Svetske trgovinske organizacije, bivši ministar trgovine. Torvald Stoltenberg – predsednik Upravnog odbora medjunarodne konferencije o bivšoj Jugoslavije. Piter Saterlend - bivši generalni direktor Svetske trgovinske organizacije, bivši ministar Evropske komisije za zajednice. Franc Vranicki - austrijski kancelar 30
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Džordž Soroš - predsednik fondacije Soroš. Karl Bilt - predstavnik UN u Bosni. Piter Džob - direktor kompanije Rojters. Lionel Žospen - lider francuskih socijalista. Mario Monti - ministar Evropske komisije Jan Petersen - lider norveških konzervativaca. Malkom Rifkind - britanski ministar inostranih poslova. Piter Saterlend - bivši generalni direktor GATT-a i Svetske trgovinske organizacije. Rezime ovog poglavlja mogao bi biti slede i: Organizaciju Bilderberg osnovao je bivši nacista i obaveštajac SS-a. Iza finansija ove organizacije stoje Rokfeler i Ford. Glavni cilj ove organizacije je da kroz Evropsku uniju oživi Hitlerov program iz 1942.godine, program stvaranja EEZ u kojoj e glavnu ulogu igrati Nema ka kao srce Evrope. Jezgro ove organizacije sa injavaju osobe koje mo države i krupnog kapitala stavljaju iznad pojedinca, porodice i nacije. Organizacija Bilderberg je više nego uspešno za sebe pridobila one predstavnike britanskog, francuskog, holandskog i italijanskog, kao politi kog i finansijskog tako i medijskog estabilišmenta koji, mundijalistikom politikom, teži ka stvaranju nadnacionalne države ija bi veli ina predstavljala prepreku demokratskoj kontroli.
31
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Evropa i fašizam Ameri ka novinarka Doroti Tomson je tokom 1940. godine provela dosta vremena u Nema koj. U listu ”Herald Tribjun” od 31.maja 1940. god. ona piše: ”Nemci veruju da politi ka mo prati ekonomsku. Njih ne brine promena granice, zato što e Francuska i Engleska postojati samo kao govorna podru ja, te stoga oni nisu previše zaokupljeni problemom politi kog organizovanja. (...) Država e izgubiti svu kontrolu nad svojim finansijskim, ekonomskim i carinskim sistemima.” Pred sam kraj 20. veka Helmut Kol, predstavnik Nema ke izjavljuje: ”Mi želimo politi ko ujedinjenje Evrope. Bez monetarne unije ne može do i do politi kog ujedinjenja i obrnuto.” ”Izgradnja zajedni kog evropskog doma predstavlja jedinu stvarnu garanciju slobode i mira u 21. veku.” ”Budu nost e pripasti nemcima...” ”Velika Britanija e uvesti zajedni ku valutu to jest ukinuti nacionalnu zato što to žele londonski finansijeri.” U maju 1994.god. list ”Figaro” je objavio intervju sa bivšim ministrom inostranih poslova Francuske Klodom Šesonom. Tom prilikom Šeson je priznao da je “Evropu bilo mogu e izgraditi samo u odsustvu demokratije”. Funkcioner Evropske zajednice Žak Delor koji je pretio ”pooštravanjem krize” kad god mu nešto nije bilo po volji i koji se esto pred Kongresom britanskih sindikata hvalio kako e ”uskoro, 80% odluka donositi vlada u Briselu”, govori jezikom ortodoksnog fašiste. Delor, kao i ostali imperijalisti u Evropskoj zajednici, veruje da su za o uvanje društvenog poretka, država i njena birokratija mnogo važnije od nacije i parlamenta. Rejmon Bar, bivši premijer Francuske jednom prilikom je dao slede u izjavu: 32
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
”Nikada mi nije bilo jasno zašto bi mišljenje javnosti po pitanju Evrope trebalo uvažavati.” Ove izjave kao i stotinu drugih, malte ne identi no, izgovorenih od strane imperijalista, zagovornika Evropske zajednice a koji sebe promovišu za nosioce demokratije, najslikovitije pokazuju zapravo koji je pravi cilj predstavnika Evropske zajednice, ”moderne Nema ke” ili ”savremene Evrope”. Da u tim idejama nema ni slova d od demokratije govi slede i dokaz: Za Evropski parlament, u Nema koj, polovinu poslanika izabira gradjanstvo dok u Velikoj Britaniji gradjanstvo izabira ne više od 35% dok preostalih 65% poslanika sa injavaju razni funkcioneri lobirani od strane Bilderberga. Tako je Evropska zajednica postala uto ište za jedno kriminalno bratstvo. Imaju i u vidu kako su i kada nastale zapadno-evropske institucije, ideje poslanika, korupciju i uticaj italijanske i šiptarske mafije kao i mrežu koju je isplela organizacija Bilderberg, onda je potpuno jasno zašto Evropska zajednica uporno razvija fašizam putem prinudnog zavodjenja demokratije širom Evrope. Prava fašisti ka ideja glasi: želja krupnog kapitala i finansijskih institucija neminovno e nadja ati želje glasa a. U želji za ostvarivanjem ovoga cilja, strana ke vrhuške striktno kontrolišu izbor poslanika u parlamentu uz pomo proporcionalne zastupljenosti i sistema strana kih listi. Predstavnike fašizma ne interesuje demokratija. On iskreno veruje da se sre a naroda može obezbediti uz pomo jake države i discipline u sferi kapitala i radne snage a za ije je funkcionisanje zadužen on sam. U civilizovanoj Evropi zapravo je sve manje demokratije, suvereniteta, odgovornosti i slobode. Takvo zapažanje najupe atljivije odslikava Ugovor iz Rima kao i Ugovor iz Mstrihta u kojima se ne sadrže klauzule o istupanju iz Evropske zajednice. Nikolaus van der Pas je nagovestio gradjanski rat u Evropi: “Izlaz nije mogu . Sve je ovo ogromno i komplikovano da bi se moglo uporediti sa poslasti arnicom gde se ulazi i izlazi po sopstvenoj želji”.
33
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Korporatna mo u socijalizmu i kapitalizmu Sjedinjavanjem najekstremnijih aspekta socijalizma i kapitalizma pod okriljem države i nagomilane politi ke mo i u rukama nereprezentativnih tela države (korporatne mo i - po Rodniju Etkinsonu), fašizam uspeva da ujedini levicu i desnicu. Od kako je sa po etkom XX veka, gradjanska država zapo ela svoj uspon, fašisti ke kao i komunisti ke diktature pa ak i diktature verskih zajednica (katoli ke i muslimanske) zdušno su prihvatale i upotrebljavale razli ite aspekte državne mo i koja je nagomilavana u ime brige oko problema kao što su socijalni i ekonomski ili oko problema ljudskih prava. Za posledicu toga imamo grupe ili asocijacije, a koje sebe nazivaju ”demokratskim”, da te skupine u posedu korporatne mo i, pod okriljem države ili skupa više država i pod tvrdnjom da se bore protiv diktature zapravo i dalje stvaraju preduslove za stvaranje autodiktature potpomažu i njeno ja anje. Uništenje evropskih nacionalnih država je u interesu mnogih grupacija. Evropski fašizam živi i dan danas u institucijama gotovo svih evropskih zjednica. Za intelektualne slojeve on je vrlo lako prepoznatljiv u socijalnim, ekonomskim i geopoliti kim aspektima, ali za šire narodne mase, zbog svoje istan ane perfidnosti on je gotovo neprimetan. Sve u svemu; - Državni socijalizam se služi nadnacionalnim sredstvima kako bi se do epao onih pojedinaca koji su uspeli da umaknu kontroli države. To su dokazali državni progoni srpskog seljaštva i intelegencije širom Balkana uklju uju i i samu Srbiju u neprekidnom periodu nove istorije. - Medjunarodni (severnoatlantski) socijalisti stalno tragaju za sve mo nijim formama društvenog i ekonomskog organizovanja van kontrole demokratskih država koje su odlu no odbacile socijalisti ke ideje. To je upe atljivo dokazala Evropska zajednica odlukom o svojoj agresiji nad Srbima, potla enim diktaturom S. Miloševi a a potpomognutom od strane te iste zajednice.
34
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Državna prinuda podjednako privla i gomilanje politi ke mo i (kapitala i radne snage) u rukama nereprezentativnih tela države, (državnih institucija i sindikata). Pod okriljem korporatne države ova dva sjedinjena elementa (korporatni kapital i korporatna mo ) predstavljaju srž fašisti kog državnog i ekonomskog uredjenja. Sa druge strane zbog ogromnog pritiska na slobodne i odgovorne pojedince, porodicu i celu naciju, socijalne i ekonomske manifestacije fašizma vode u diktaturu koja predstavlja pretnju, kako miru unutar države tako i slobodi drugih naroda. Školski primer fašizacije i to u najotvorenijem obliku imamo na prostorima SFR Jugoslavije u periodu nakon 1990.g. Idejne vodje su iznikle iz komunisti ke partije Jugoslavije koja je posedovala vojsku, policiju, finansije, tržište i radnu snagu. Kada su prekinuli sa komunisti kom kolektivizacijom, pod izgovorom da se suprotstavljaju ”diktaturi velikosrpske hegemonije”, nakon Osme sednice KPJ, (1988.-1989.g), lideri su otpo eli sa nacionalisti kom kolektivizacijom. Kao bivši komunisti sa socijalisti kim postavkama stvarali su svoje sopstvene diktature. Iako na prvi pogled pomenuti ”lideri” nisu li no pribegavali nasilju njihova slabost proizašla iz nedostatka principa i pametnih ideja, omogu ila je korporatnoj oligarhiji da se punom merom koristi aparatom državne prinude uz obilatu pomo paravojnih i paramilicijskih formacija sa injenih od aboliranih osoba prethodno osudjenih za najteža krivi na dela. Dominacija politi kog kolektiva (SPS u Srbiji, HDZ u Hrvatskoj i SDA u Bosni) i finansijski kapital (u Srbiji preliven iz društvenog sektora u privatne ra une lanova JUL-a, u Hrvatskoj donatorska sredstva Bilderberga, u Bosni sponzorstvo Bin Ladinove Al Kaide) privukle su profesionalne politi are školovane u KPJ-u. Znanje tih politi ara iskoriš eno je (u Srbiji preko Slobodana Miloševi a, u Hrvatskoj preko Franje Tudjmana, u Bosni preko Alije Izetbegovi a) u cilju sprovodjenja nadnacionalnog programa za uništenje srpskih zemalja kako Stare Srbije (nastale za vreme Vizantije) tako i Bosne kao i Kninske Kraine. Taj posao koji je zapo eo Helmut Kol trebala ga je završiti organizacija Bilderberg kroz EZ i UN. To uništavanje srpske zemlje bio je samo put do glavnog cilja, do razbijanja nacionalnog identiteta, u ovom slu aju slovenskog, bilo da taj identitet ine Slovenci, Hrvati ili Srbi. Tu fašizaciju S.Miloševi je ozbiljno shvatio i vrlo 35
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
je temeljno sprovodio. Pojedinac, porodica ili slobodno udruženje gradjana koji su pod gradjanskom sveš u ispunjavali svoje obaveze bez ikakvih nadoknada nisu imali nikakvu vrednost. Umesto njih mnogo su važniji bili kolektivi: politi ki (SPS), finansijski (JUL), sindikalni (SS) ili bilo koja druga interesna skupina koja je imala iza sebe brojno lanstvo ili snagu institucija koje su u praksi predstavljale korporatnu mo . Desnica koja skre e u levo i levica koja skre e u desno nalaze zajedni ki jezik u oblicima društvene i ekonomske manipulacije koji karakterišu fašizam. O iti primer takvog zajedništva na Balkanu prezentiraju: Slobodan Miloševi - bivši komunista, ateista, zastupnik socijalisti ke ideologije, Franjo Tudjman - bivši komunista, katolik, zastupnik ustaške ideologije, Alija Izetbegovi - bivši komunista, musliman, zastupnik islamskog fundamentalizma. Medjutim, ako zanemarimo ova tri istovetna primera a istovremeno i medjusobno krajnje suprotna, pod izgovorom da su oni produkt jednog komunisti kog režima na ”primitivnom Balkanu”, kako onda razumeti najzanimljiviji proces savremene politike Velike Britanije u kojoj je došlo do medjusobnog stapanja dveju suparni kih stranaka, laburisti ke i konzervativne. Obe stranke gledaju na politiku kao profesiju, veruju u slabljenje parlamenta, veruju u korporatnu i državnu silu. Kada smo ve na primeru Velike Britanije mora se ista i i to da je socijalizam najprisutniji u intervenisti koj politici konzervativne vlade a konzervativizam je sa druge strane najo igledniji na primerima vodje laburista. Na prvi pogled sve ovo izgleda vrlo udno. Medjutim, udjenju ovde nema mesta jer približavanje levice i desnice, socijalizma i kapitalizma, poslodavca i sindikata, države i politi ke stranke, predstavlja osnovnu odliku procesa fašizacije. Još ako tome dodamo neizbežnu hegemoniju vlasti nad parlamentom i politi kih stranaka nad poslanicima, onda je sve potpuno jasno. Tako vidimo da i kod zapadnoevropskih država, za koje se u javnosti tvrdi da pripadaju modernoj demokratiji, u osnovi, fašizam 36
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
takodje postoji. Iako nema prisustva fašisti ke diktature, za razliku od balkanskih prostora gde je ona bila izražena u svom najbrutalnijem obliku, u slu ajevima zapadnoevropskih država fašizam je infiltriran u samom kapitalizmu. Tako imamo slu aj da su kapitalisti ka društva u velikoj meri potpala pod uticaj korporatne filozofije i na taj na in su pružila mogu nost institucijama poput UN i EZ da ugrožavaju li nu i nacionalnu slobodu esto i sa pretnjom upotrebe vojne sile a ne retko i direktnom agresijom NATO snaga. Na proces fašizacije zapadne Evrope a koji veoma perfidno sprovodi nacisti ka organizacija Bilderberg još je poetkom osamdesetih godina upozoravao Rodni Etkinson. Da je Etkinson bio u pravu to su dokazale evropske organizacije desetak godina kasnije kada su na Balkanu sprovele fašizaciju a zatim na osnovu raznoraznih odluka zapadnoevropskih parlamenata, mimo redovnih procedura, posredstvom NATO snaga izvršile vojnu agresiju na balkanskim prostorima. Izgovor je bio: suzbijanje fašizacije velikosrpske hegemonije. Rezultat nasilnog zavodjenja ”moderne demokratije” na prostorima Balkana posredstvom FORa (KFOR-a i SFOR-a) je zaparavo obavljeno etni ko iš enje Kninske Krajine, Slavonije, Hercegovine i Stare Srbije a samim tim i uništenje srpske države, nacije, slobodnog gradjanskog društva, porodice i na kraju pojedinca a što je zapravo i osnov fašisti ke ideologije.
37
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Srbi se bude O aj stanovništva i želja za promenama bila je vidljiva ak i za obi nog slepca. Ova želja, nastala po etkom zadnje decenije 20. veka prolazila je kroz raznorazne neverice, nedostatak elana i kolektivne depresije narastaju i u mržnju prema vodjama Miloševicevog režima. Toliko toga se desilo: drasti na promena naciona1ne strukture, poreme aj psihološkog stanja ljudi kao i svi mogu i lomovi u porama jednog društva. Posle mnogih pretrpljenih lomova u periodu 1990-1999.godine, Srbija je i da1je osta1a najve a nepoznanica. Režim Slobodana Miloševi a je postigao svoj najve i uspeh u potpunom razaranju srpskoga društva. U dva navrata masovni protesti našli su se na ivici narodnih pobuna. Prvi put je to bilo 9.marta 1991. sa prate om 1992. i studentskom ”plišanom revolucijom” a drugi put je to slu aj krajem 1996. kada su gradjani Srbije proveli 100 zimskih dana na ulicama širom Srbije protestuju i zbog izbornih kradja. U medjuvremenu, razne opozicione politi ke partije i stranke su poziva1e na proteste, bilo zbog zapo etih državnih represija širom Brozove Jugoslavije bilo zbog nasta1og krvoproli a u Gospi u, Srebrenici ili Srajevu kada su predstavnici vlasti tadašnje Jugoslavije otpo eli sa krvavim incidentima sa namerom rasplamsavanja bizarnih strasti katoli kih i islamskih ma1oumnika kao i zagovornika ”velikosrpske hegemonije”. Na tim okupljanjima uvek je bilo po nekoliko hiljada ljudi a1i ti protesti nisu predstavljali opasnost po režim mada su esto održavani u opasnim okolnostima što je iziskiva1o dosta hrabrosti od samih u esnika protesta. U tim situacjama politi ka opozicija se mnogo trošila , delila, svadja1a i podlega1a saradnji sa crvenim režimom u Beogradu. O pravim i velikim narodnim pobunama može se govoriti ipak samo u slu ajevima martovskih demonstracija a koje su nastavljene studentskom ”plišanom revolucijom” i takozvanih 100 zimskih dana provedenih u protestnim šetnjama. U tim protestima desilo se nešto potpuno neo ekivano što je prevazišlo i politi ku opozicju i sam režim. U martu 91. m1ada srpska intelegencja je jurnula u obra un sa Miloševi evim režimom i poljuljala ga iz temelja. U zimu l996/1997. na stotine hiljada ljudi, pre svega studenata i 38
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
srednjoškolaca a zatim i drugih pripadnika osiromašenog sloja širom Srbije, neumorno je krenulo u svojevrstan rat protiv Miloševi eve mašinerije. Intelektualna vojska naoružana pištaljkama, loncima i kašikama, zve kama i trubama zapo ela je rat protiv jednog od evropskih režima, rat kakav Evropa do tada nije videla. Sa izuzetkom Stare Srbije naseljenom šiptarskom populacijom i Borskog basena, svojevrsne bastilje kao i Kosova Polja, više od tri meseca u protestnim šetnjama širom Srbije milionske mase ljudi nudili su sebe za tražene promene. I šta se dogodilo? Kada je srpski narod uspeo u dva navrata da sakupi ogromnu snagu i hrabrost nije dobio o ekivanu podršku Evrope jer toj i takvoj Evropi nije odgovaralo slamanje Miloševi evog režima a samim tim i budu e promene koje bi zaustavile prljave poslove ”savremene Evrope”, zapo ete na Ba1kanu. Gušenjem martovske i potonjih studentskih pobuna Miloševi guši i gradjansku svest Srbije a paralelno sa time, na ve ugušenoj gradjanskoj svesti širom Brozove Jugoslavije, ”savremena” Evropa rasplamsava bizarne nagone balkanskog nacionalizma. Nakon te ”plišane revolucije” pred o ima evropskih untelektualaca organizuje se državni terorizam nad jugoslovenskim stanovništvom u kome su u estvovali svi državni organi jedne komunisti ke države dok je, izuzetno jaka, vojna sila te iste države zadržana u svojim vojarnama kao svojevrsnim logorima. Jedni politi ari ovaj terorizam nazivaju srpskom agresijom (?), drugi koriste termin etni kog sukoba, tre i koriste termin verskog sukoba a sve skupa u zavisnosti od potrebe radi opravdanja jedne nasilne politike u kojoj nije bilo mesta diplomatiji, jedne nasilne evropske politike koja je pogazila elementarna ljudska prava na celokupnoj teritoriji Brozove Jugoslavije. Svojim sau estvovanjem u masakru stanovnštva na ba1kanskom prostoru Evropa zapoinje egzodus jugoslovenskog stanovništva sa najve im procentom srpske populacije stvaraju i verski iste populacije. I posle druge narodne pobune, 1996/1997. desilo se nesto sli no. Po drugi put za samo nekoliko godina Evropa je pokaza1a da po srpskim pitanjima igra potpuno nejasnu ulogu. Odbrana Slobodana Miloševi a koji je vodio jednu ekstremnu politiku oplemenjenu nacionalizmom a koja je istovremeno potpomognuta ekstremizmom Franje Tudjmana zasnovanim na ustaškoj ideologiji kao i islamskim fundamentalizmom sprovodje39
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
nim pod jani arskom rukom Alije lzetbegovi a, kona no je postala deo zvani ne evropske politike a koja je premašila sve norme zdravog razuma. U takvoj ”savremenoj Evropi”, koja ne samo da vodi iracionalnu politiku prema svom stanovništvu i analnu diplomatiju prema Americi ve izlazi iz svih okvira osnovnih gradjanskih prava, gradjani Srbije jednostavno nisu mogli ništa da urade po pitanju zakopavanja izumiru eg komunizma. Tako je ”savremena Evropa” u dva navrata za samo deset godina podvalila srpskom narodu. U ini e ona to i tre i put. Dva zla nikada ne idu sama. Sabiraju i sve protekle dogadjaje u Srbiji za vreme vladavine Slobodana Miloševi a dolazi se do injenica koje govore slede e: -Kada su opozidono politi ke stranke nastojale da mobilišu narod koji nije reagovao ustalilo se mišljenje da narod ništa ne valja. -Kada je narod kretao u prave pobune, spreman da ide do kraja, opozidone stranke su taj isti narod smirivale i vuk1e ga za nos pa se u narodu ustalilo mišljenje da opozicione stranke ništa ne vrede. -Kada se o ekivalo da zapadna Evropa bude jasna i glasna pa i radikalna prema režimu S.Miloševi a ona je vodila dvosmislenu i nemoralnu politiku prema Srbiji a ta politka se sa pravom može nazvati i brutalnom ako se ima u vidu embargo koji je desetkovao stavništvo u Srbiji. Na osnovu takve evropske politike prema Srbima normalno je da su gradjani Srbije izveli za k1ju ak da Evropa zapravo i ne že1i promenu situacije u Srbiji. Da je takav zak1ju ak sa pravom uvrežen kod gradjana Srbije Evropa e potvrditi i tre i put i to na na in od kojeg se svaki iole normalan ovek užasava. Svojom gracioznom gresijom ili ”hirnškom intervencijom” kako to obi no vole da kažu politi ki idioti, ”savremena Evropa” je dokraji ila privrednu infrastrukturu Srbije i produbila socijalnu bedu njenog stanovništva ime je evropsku diplomatiju prikazala u najprimitivnijem obliku za injenu analnim zadahom. Zapad e, radi opravdanja svojili diplomatskih grešaka ili loših namera, za Srbe je svejedno, u svakom slu aju radi pokrivanja svoje bolesne politike, u mnogome kritikovati politiku Srbije, pretiti S.Miloševi u i njegovom režimu a istovremeno e 40
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
gradjane Srbije staviti u svojevrstan geto, isti onakav kakav su Jevreji imali u Rajhu. U psihijatriji je ve odavno dokazano da osoba sk1ona nasilju ima zapravo problem sama sa sobom i da je taj odnos u tesnoj vezi. Analogno tome, posmatraju i agresivno ponašanje Evrope prema srpskom stanovništvu mogu se sagledati osnovni problemi ”savremene Evrope”: - Evropa do ekuje kraj XX veka potpuno inferiorna u odnosu na SAD, - politi ka opozicija Evrope ponaša se kao da uopšte i ne postoji, - postoje velike teško e u pokretanju evropskih intelektualnih krugova iz dubokog sna u kome svi uživaju svoje egocentri ne interese i ne veruju u nikakav zajedni ki projekat. Takvo ponašanje Evrope je zapravo sklop razo arenja i depresije koje postaju zna ajnije teme i na zapadu pa se s toga situacija u Srbiji ne može uzimati kao nešto nenormalno ili kao neka anomalija koja važi samo za srpski narod smešten u najspecifi nijim okolnostima u odnosu na celu isto nu Evropu. Srpski narod je u poslednjoj deceniji 20. veka prošao kroz: populisti ki pokret, kroz krvoproli a nametnutih mu sukoba, kroz metamorfoze nacionalizma i patriotozma traže i put ka gradjanskoj svesti, ka svesti li nog nad nacionalnim i sve to zajedno pod stegom jednog komunisti kog režima preto enog u demokratiju ograni enu Miloševi evim pendrecima, Tudjmanovim izmama, Izetbegovi evim handžarima a nadasve pod stegom fašizma savremene Evrope. Nakon prestanka hladnog rata problem ideja novih politi kih projekata u isto noj Evropi postavljao se drugoja ije no što zapad pokušava da hirurškim rezom integriše primitivne Srbe u Evropsku zajednicu. Politi ka klasa zapada je, nasuprot brilijantnosti, pokazala sebe u najgorem svetlu. Upotrebila je svu surovost kojom raspolaže ljudski um da bi sprovela satanizaciju srpskog naroda na emu bi joj mogla pozavideti, skoro zaboravljena, trojka iz Vermahta: Adolf-Gering-Gebels.
41
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Uspeh ili neuspeh Analizom injenica koje proizilaze iz politi kih poteza Slobodana Miloševi a sama se po sebi postavlja teza da je ova j ovek delovao za ra un zapada. Sve njegove odluke, u presudnim trenucima, bile su usmerene protiv interesa srpskog naroda, po ev od pokli a izgovorenog na Gazimestanu ”Niko ne sme da vas bije!”, preko devetomartovskih demonstracija kada je otpo elo brutalno prebijanje naroda pa sve do samog kraja njegove tiranije. Svaki njegov politi ki potez izazivao je krvoproli e ”od Vardara pa do Triglava”. Slede ih pedeset godina e srpske zemlje, od Knina sve do Prizrena radjati najbolje žito u Evropi ali ga Srbi nee žnjeti. Miloševi u nije bilo žao niti 600.000 izbeglica (a možda samo 600 što za Evropu nije uopšte bitno) iz Kninske krajine i Slavonije. Postavlja se pitanje: Kakav li je to ovek? Ili je malouman ili je umobolan. U svakom slu aju normalan ovek u posedu bar 200 grama morala ne može ugurati jedan slovenski narod u medjuljudsko klanje da bi ostvario ši ardžijske interese, makar se oni sveli na Beogradski pašaluk ili Požareva ki sasvim je sve jedno. Jugoslovenska narodna armija je do 1990. godine bila etvrta vojna sila u Evropi po svojoj snazi. Njeno rušenje iznutra obavio je Slobodan Miloševi za ra un zapada. Prvo je iz te armije isterao sve Slovence, Hrvate i bošnjake. Na taj na in je hteo da napravi svoju armiju bez realne mo i. U tome su mu pomogli general Tus, gen. Brovet i gen. Adži . Svi odlu ni potezi oko intervencije armije vu eni su ili neblagovremeno ili u pogrešnom pravcu. Tako je po ela intervencija u Sloveniji radi spre avanja secesije te republike. Pod uslovima koje diktira Miloševi itavi korpusi ostaju zarobljeni u svojim kasarnama i doživljava vojni poraz školskog primera. Armija je kapitulirala usred svoje teritorije a da nije napadnuta stranom silom. Slobodan Miloševi , Veljko Kadijevi i Borisav Jovi donose odluku o povla enju Armije iz republike Slovenije. Protiv te odluke jedino je bio, verovali ili ne, Stipe Mesi (tadašnji hrvatski predstavnik u saveznom parlamentu). Da nije bilo te odluke nijedna evropska 42
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
država nebi priznala secesiju i potonju suverenost Slovenije. Za takav poraz i uništenje jedne armije od koje je zazirao veliki deo Evrope, Miloševi je nagradio vojni vrh tako što je penzionisao gen. Kadijevi a i gen. Adži a a na elo armije postavio, tada anonimne, oficire poput Pani a, delom Periši a a potom i Ojdani a. Tako je zapo eo jedan prljavi posao za ra un zapada. Razbijanje Brozove Jugoslavije zapo eo je 1991. godine nema ki kancelar Helmut Kol, normalno, za ra un Nema ke. U to vreme SAD su slavile pobedu u zalivskom ratu. Dogadjali su se i ameri ki izbori pa iz ta dva razloga SAD nisu u to vreme bile spremne da se angažuju u balkanskim zbivanjima. Ipak i pored svega, spoljna politika SAD je morala spre iti ili bar odložiti nema ko infiltriranje u balkanskom secesionizmu. Iz tog razloga se traljav proces restauracije Balkana ubrzo pretvara u najve u klanicu civilizovane Evrope. Po etak je obeležeio Genšer svojom turnejom jula meseca 1991. Nastavlja ga lord Karington, zatim Vens i Oven koji su bili vrlo blizu mirnog raspada Jugoslavije. Onda SAD, preko Stejt departmenta i ministra spoljnih poslova Kristofera, menjaju svoj politi ki interes za Balkan. U Jugoslaviju dolazi Ri ard Holbruk koji u razgovoru sa S. Miloševi em pravi rešenje koje su obojica potpisali u Dejtonu. Od tada pa na dalje glavnu re po pitanjima nekadašnje Jugoslavije imale su SAD. To su priznali i sam Miloševi i cela Evropa. Jedino to nije priznao Helmut Kol pa je zato doživeo klasi nu blamažu u vidu afere podmi ivanja a potom i politi ku smrt. Sada se otvara pitanje: Kako je Miloševi kao obi an bankar i sporedan deo balkanskog aparata a pritom i sa posedovanjem rasnog komunistikog pedigrea uspeo više puta da boravi u SAD? Videvši u njemu mogu eg velikog politi kog igra a u igru ulazi bivši ameri ki ambasador u Jugoslaviji a budu i ministar spoljnih poslova i li ni prijatelj S.Miloševi a, kojeg je kasnije zamenio mladji i uporniji Ri ard Holbruk. Klinton, Olbrajtova i Holbruk su videli da je Miloševi ovek sa kojim se može napraviti najbolja trgovina i dodeljuju mu titulu ”garant mira na Balkanu”. Možda to ima veze sa ustaškom izrekom ”Jedini dobri Srbi su mrtvi Srbi” a možda i nema ali Miloševi je zapadu dao sve što je traženo pa ak i više od toga. Sa potpisivanjem Dejtonskog sporazuma Miloševi je postigao slede e: 43
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
- priznao je da smatra kako samo SAD mogu održati stabilnost sveta i dao direktnu podršku Klintonu. - kao potpisnik u ime svih Srba deklasirao je interese srpskog naroda i demonstrirao svoj apsolutizam. Time je priznao da je gradjanski rat rat u Bosni vodio on a ne Karadži i gen. Mladi i ako je celo vreme odbijao optužbe o u eš u u tom besmislenom krvoproli u. Tim potpisom je pružio srpskim liderima u Bosni alibi za ne poštovanje dejtonskog sporazuma. Analogno tome i Hrvatski lideri kao i muslimanski rušili su taj sporazum. Svake dalje korekcije tog sporazuma samo su poja avale državni terorizam, razaranje materijalnih dobara i krvoproli e stanovništva na celoj teritoriji republike Bosne i Hercegovine. SAD sve to odgovara iz prostog razloga: nemirna Bosna ima potrebe za stranim trupama a za njima dolaze strani politi ari i trgovci što dovodi do stvaranja kolonijalizma. Iz dana u dan, iz godine u godinu, Miloševi laže srpski narod. Na talasima nacionalizma, uz obilatu pomo i podršku SAD on u vrš uje svoju apsolutisti ku vlast vode i Srbe kroz krvave potoke od Vardara pa do Triglava. U tim se potocima Srbi dave a oni koji isplivaju u sumornim izbegli kim kolonama žure da pristignu ostatke svoje armije koja ve uveliko prelazi Drinu. Tako je veliki srpski vožd za potrebe SAD obavio najprljaviji posao u istoriji srpskog naroda: -razbio je najhomogeniju višenacionalnu komunisti ku državu, -razbio je jednu od vode ih armija u Evropi i najja u na Balkanu, -ostvario istorijski san katolika, omogu ivši stvaranje etni ki istih država Slovenije, Hrvatske i Bosne, za razliku od Franje Tudjmana on nije vešao Srbe na vrbe ali ih je sve strpao pod jednu šljivu ime je potvrdio svoju javno izre enu floskulu ”svi e Srbi živeti u jednoj državi”. Najve i njegov podvig tek sledi. Srbiju, izmorenu osmogodišnjim dvostrukim embargom (spoljašnjim od strane Evropske zajednice i njegovim unutarnjim), Srbiju optere enom sa 600.000 izgladnelih i zaludjenih izbeglica, Srbiju pretvorenu u komunisti ki gulag, Srbiju u kojoj uporno sahranjuje oživelu demokratiju, Srbiju nekada poštovanu damu, tu i takvu Srbiju on e 44
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
uvesti u tre i svetski rat, u rat protiv Evrope i SAD. Preostale Srbe e isporu iti NATO avijaciji kao ”kolateralnu štetu”.
45
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Patriota ili izdajnik Slobodan Miloševi ima velike sposobnosti, moglo bi se ak govoritii o izuzetnom talentu, za prevare ne samo širokih narodnih masa ve i velikog broja talentovanih ljudi u Beogradu pa i mnogih zapadnoevropskih diplomata sa kojima se sretao. Ta konstatacija kao kao i ova druga koja se odnosi na njegova dela ispunjena bezbrojnim promašajima bez moralnih dimenzija, teško su spojive u jednu li nost. Ove dve neosporne konstatacije mogle bi se sportskim žargonom izre i slede om re enicom: on je vrstan fudbaler i perfektan dribler koji efektno zabija autogolove. Ovako sposobni ljudi su u politici vrlo opasni jer je njihova sposobnost usmerena ka zlu i razaranju svega i sva ega što se nalazi oko njih. Svi koji su ga u stopu pratili, nosili njegove slike kao ikone i klicali mu, bez obzira na svoje ubedjenje (komunisti ko ili fašisti ko, levia arsko ili desni arsko) ostali su prevareni i poniženi. Prevarenim se ose aju i sve diplomate koje su pregovarale sa njim pa ak i ruske. Miloševi sve njih zajedno (a možda i sa pravom) vidi kao varalice jer su se svi oni i sami upuštali u avanture natopljene krvlju napa enih balkanskih naroda. Za Razliku od Miloševi a, ove druge varalice ipak ne koštaju tako mnogo svoje društvo i nisu davili svoje narode u tolikoj krvi. Miloševi je prvo hteo celovitu (Brozovu) Jugoslaviju, a zatim sve Srbe u jednoj državi, možda ”Veliku Srbiju” poput Velike Britanije, hteo je komunizam ili fašizam, hteo je socijalizam ili nacizam, hteo je ko zna šta još mada je vrlo verovatno da ni on sam nije znao šta je zapravo hteo. Od svega toga neosporno je samo jedno: svaka njegova ideja imala je smisla samo onoliko koliko mu je poslužila za trenutno ja anje vlasti, izludjivanje Srba i ekonomsko razaranje Srbije. Kao takav on je mogao vladati bilo kojim narodom u bilo kom vremenu pod uslovom da vlast bude totalitarna i da se zajednica poodredi iskazivanju njegove snage koja je sa injena iz matemati ke verovatno e nafilovane mazohizmom uz obilatu pomo medjunarodne zajednice. Zbog njegovog slepog srljanja u avanture koje su bile van svake pameti otpadali su mnogi njegovi sa46
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
radnici kao politi ki kadrovi. Uz njega su ostali samo oni koji su ga od samog po etka osetili a to su uglavnom oni ljudi koji ine društveni talog, ološ bez morala i duhovne vrednosti, ljudi opsednuti bolesnom željom da što više zarade na srpskoj krvi. Mološevi je posebno voleo ljude koji se rugaju svemu i omalovažavaju svakoga, ljude ije oratorske sposobnosti jedva mogu dosegnuti do obi ne psovke. Po prestanku hladnog rata u Evropi politi ka mreža zapada je postala bezbožna, lukava, neljudska, bolesno ambiciozna pa se mora priznati da je Miloševi poslužio kao pravi izazov za otkrivanje svih slabosti evropskog društva. To dokazuje i nespretno uplitanje zapadnoevropske politi ke mreže u krvave balkanske sukobe pune zlo ina i laži. U pozadini krvavih stradanja Srba zasigurno stoji socijalna revolucija koju je sproveo Miloševi za veoma kratko vreme (1992.-1993.god.) I to može objasniti ovako veliku nemo srpskoga društva da se suprotstavi sveukupnom propadanju. Da bi se izbegla mistika ili pri a radi same pri e neophodno je upoznati patologiju Slobodana Miloševi a. O toj osetljivoj temi u Srbiji se dosta govorilo. Porodi no stablo Miloševi a nije poznato. Za sigurno se zna jedino da su oba njegova roditelja izvršila samoubistvo. Nije pošteno a po nakmanje uljudno praviti teorije na osnovu ovoga ali kada neko sa toliko strasti proliva tudju krv i razara sve oko sebe onda se u tom oveku moraju potražiti patološki uzroci. Patologija njegove supruge je mnogo izraženija. Osim dede i babe po majci, porodi no stablo Mirjane Markovi takodje nije poznato. Mirjanina majka kao mlada skojevka ( lan saveza komunisti ke omladine Jugoslavije), zatrudnela u ljubavi sa partijskim drugom, potajno je rodila žensko dete kojem je poratno vreme podarilo ime koje asocira na mir. Mirjanu su deda i baba (maj ina Mati i otac) sklonili u selo Crni e (kod Požarevca) kod jedne izbegle bosanske porodice. Mirjaninu majku su, pod izgovorom saradnje sa nacistima, streljali komunisti jer se morala sakriti bruka o tome kako partijski drugovi važe za uzorne rasplodne bikove kod mladih skojevki. U tovreme partijski drugovi su bili samo uzorni drugovi i ništa više od toga. Takav zlo in i podvala na Mirjanu su ostavili ve iti spomen njene nesre e i sramote. Pod takvim uslovima normalno je da odrasta ljudsko bi e defektne psihe sa ste enom željom za osvetom. Kod nje se for47
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
miraju neka komunisti ka ubedjenja ali ta ubedjenja nemaju ama baš nikakve veze sa komunizmom osim što odslikava osvetoljubive reakcije. U svojoj maloletnoj dobi i Mirjana kao i Slobodan važili su za decu koja nisu imala svojih drugova. Svedo anstva o njima ostavljaju utisak da nikada nisu imali sebi bliske osobe. Takvi kakvi su bili, slili su se u jednu politi ku li nost podeljenu u dve politi ke partije (ideološku SPS i finansijsku JUL). Sa velikim uticajem na njega, što može biti klju rešenja njegovih samoubila kih poteza, Mirjana ima glas nevinog deteta bez svesti o realnosti u kojoj se nalazi ali ima i osobinu koja nije retka za psihi ke bolesti a to je zapravo instikt o predstoje oj opasnosti i sposobnost perfidnog podvaljivanja ljudima. Tako na primer, dok se narod širom Bosne davio u krvi do kolena Mira je pisala dnevnike pune lirskih digresija jedne devoj ice koja sanja o prvom cve u i sli no. Ona je odlu ivala o kadrovskim promenama. Imala je dobar ose aj za sve što je bolesno i podmuklo. Dok se narod borio za goli opstanak ona je pri ala o ”bratstvu i jedinstvu”, o jednakosti i toleranciji. Slobodan i Mirjana, udaljeni od normalnih ljudi zbog svojih nesre a i tragedija, sreli su se još u ranoj mladosti i spojili svoje nesre e u zajedni ku ambiciju za osvetom prema društvu. Za svo vreme njihove vladavine zdrav razum sti e utisak da su im katastrofe neophodne kao hrana njihovim dušama. Imaju neodoljivu želju da svoje zle sudbine utope u sudbinu celog jednog naroda, naroda iz kojeg su i sami iznikli. Da bi se postigla ta homogenost njihovih sudbina i sudbine Srpskog naroda morali su po svaku cenu taj narod isto tako unesre iti. Slobodan je vrlo oseajan i brižan otac. Pomaže svom sinu Marku u svim kriminalnim rabotama. Suprugu Mirjanu poštuje, teši je, povladjuje joj i neguje njenu izvešta enost u svakom pogledu. Istovremeno, sa druge strane, vrlo oštro i bez kompromisa startuje na sve slabosti ljudi i srpskog društva u celini. Porodica Miloševi -Markovi neodoljivo podse a na Šekspirovu tragediju Otelo. U toj tragediji Šekspirov Jago živi samo za intrige i izazivanje nesre a oko sebe mada iz tih nesre a ne izvla i nikakve koristi. Bez ikakvog motiva Jago ino zlo samo radi zla. To je vrsta ljudi koja pravi neslane šale i intrige radi izazivanja zla ali to im je i jedino u životu što znaju da rade. Jaga i njemu sli ni uvek uspevaju da prevare normalne ljude jer ovi ne 48
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
mogu shvatiti da ima vrsta ljudi koji žive samo da bi drugima oko sebe naneli zlo bez ikakvog razloga jer takav život izmedju ostalog postaje zamoran. Na kraju pri e, pošto je sve izgubio slede i Jagove intrige, Otelo otkriva Jagove podvale. Pitaju ovog neshvatljivog oveka ”zašto kada ti niko ništa nažao nije u inio?” a Jago odgovara ”što znate, znate. Više ne ete saznati”. I kako Šekspirov Jaga ne može mirno da gleda oko sebe ljude koji sre no žive tako i Miloševi oko sebe sa lako om pokre e medjuljudske sukobe ali kada oseti opasnost da i sam postaje žrtva tih krvavih pohoda pokušava da se izvu e. Znao je da pred medjunarodnom zajednicom pravi manevarske prostore. Formalno je na vlast postavio Dobricu osi a, uglednog oveka u srpskoj intelegenciji kao i gospodina Pani a, biznismena svetskog nivoa. Zatim je bio iskren u pokušajima (na Palama) da natera bosanske Srbe na prihvatanje Vens-Ovenovog plana ali ga je logika rata ve prevazišla. Logika rata je kao virus. Zraza je neprimetna, le enje je mukotrpno a posledice su teške i trajne. Svaki rat se može zapoeti po želji nekolicine maloumnika ali se nijedan rat ne može zaustaviti ni po ijoj želji dok se za to ne stvore uslovi koje propisuju ratna pravila. Vašington je minirao Vens-Ovenov mirovni plan za Bosnu. Miloševi u više nisu verovali Srbi kako oni u Kninskoj krajini tako i oni u Bosni pa i oni u samoj Srbiji. Širila se reputacija o oveku koji je spreman da u svakom momentu izda svakokga, o oveku kojeg nije interesovalo stradanje srpskog naroda. Kada su 1. maja 1995. hrvatski nacionalisti ušli u Slavoniju i o istili je od srpskog stanovništva, po pisanju Slavoljuba Djuki a, Miloševi je rekao srpskom patrijarhu Pavlu ”sve ide po planu”. U avgustu iste godine kada su se stotine hiljada Srba iz Hrvatske našle u zbegovima širom puteva ka Srbiji, izgladneli, napušteni i prestrašeni, beže i od ustaških klani ara, Miloševi nije niti jedan jedini put iskazao barem jednu re utehe ili žaljenja. Ti Srbi su u Srbiji primljeni surovo. Bili su izloženi obaveznom maltretiranju ako su izgovorili makar jednu re protiv Miloševi a. Raseljeni su širom Kosova a oni koji nisu hteli tamo i i iz straha prema šiptarskim balistima ostajali su na milost i nemilost u prihvatnim centrima siromašnih opšina. Ti Srbi su postali ulog za pokeraške predizborne igre vladaju ih crveno-crnih stranaka. Ti Srbi su bili pokri e za finansijsku plja ku tada vladaju ih Stranaka (SPS i JUL). Ri ard Holbruk je jednom prilikom izjavio: ”Slobodan Mi49
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
loševi se potpuno promenio, od jednom je po eo da govori sve suprotno od onog što je govorio do sada.” Zdrav razum ne veruje da Holbruk za toliko vreme nije upoznao Miloševi a kao što kasnije verovatno isto tako ne e upoznati niti AL Kaidine prvoborce na Kosovu. To jedino može biti stvar neumesne spoljne politike SAD ili njene zle namere prema Balkanu. I dok se Bosna pretvara u pepeo Srbija pada na samo dno. Ve je prošla kroz hiperinflaciju ne zabeleženu u evropskoj istoriji. Miloševi zapo inje pregovere o miru koji njemu li no garantuje bezbednost i trijumfalno ga potpisuje u Dejtonu. Vašington, trude i se iz petnih žila da pred svetom pokaže svoju superiornost, ocenjuje da je Miloševi neophodan za mir na Balkanu. On sada postaje šarmantan i zabavan medju sagovornicima u diplomatiji. Ponaša se kao ovek posle dobro obavljenog biznisa. Postavlja se iznad konzervativno-nacionalisti kih ideja, za sve ima razumevanje i nije mu jasno zašto svi ne bi živeli u toleranciji i saradnji. Tada je kroz Srbiju zaplovio samokriti an i vrlo gorak vic, svojstven samo Srbima koji kaže: Miloševi šalje telegram iz Dejtona svojoj supruzi Miri u Beograd. U tekstu piše ”Ja sam prodao zemlju. Vidi šta eš sa stokom. Sloba.” Krajem 1996. godine još jedna izborna prevara izazvala je varnicu. U svim srpskim gradovima izbijaju masovne demonsracije. U Beogradu stotine hiljada ljudi šetaju ulicama u znaku protesta punih tri meseca. Ponavlja se isti ritual. O emu god da pri aju vodje opozicije neko to pozdravlja a neki se pri tom dosadjuju. Kada god se spomene ime Miloševi a, kao da je neko pritisnuo crveno dugme, iz hiljade grla za uju se psovke , zvižduci i sve to traje neprekidno o do petnaest minuta. Tako se narod oslobadja no ne more. Ne pamti se tolika koli ina mržnje jednog naroda prema samo jednom oveku. U vezi stim vredi pomenuti srpsku poslovicu: kada orav ovek jednom progleda taj na daleko vidi. Ali narod još nije potpuno progledao u odnosu na ratove i sopstvene politi ke odgovornosti i još ne može saznati šta mu valja initi da bi se ukupna situacija promenila. Politi ka opozicija se nije usudjuvala da kaže neophodnu istinu ali narod ipak shvatio ko je simbol njegive nesre e i propasti. Miloševi je hteo da bude jedini u vrhu,m da bude veliki lider i zbog tih bolesnih želja snosi odgovornost za sve što je priredio srpskom narodu. Tim manifestacijama sa kraja 1996. ponavlja se vrlo tužna pri a u 50
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
kojoj opozicioni lideri vrše izdaju narodne mase. Vojislav Šešelj je sa svojom strankom (SRS) izdao srpski narod još za vreme deveto-martovskih demonstracija 1991. Nakon manifestacija sa kraja 1996. ponavlja se vrlo tužna pri a u kojoj jedan od opozicionih lidera, ovog puta Vuk Draškovi , takodje izdaje svoje sledbenike. Istovremeno, Vašington podržava Miloševi a na taj na in što sugeriše opozicionim vodjama da ublaže opozicione napade na Miloševi a jer je on i dalje potreban kao faktor stabilnosti na Balkanu. Tako se narodne mase vrte u krug, troši se dragocena energija i sve se polako pretvara u neku vrstu hepeninga. Onda Miloševi pokušava da organizuje kontramiting. U Beograd pristižu njegovi simpatizeri uglavnom iz Kosova Polja, Leskovca, Majdanpeka i Požarevca. Pristižu autobusi i iz drugih krajeva Srbije ali su ovi bukvalno privedeni na Miloševi eve kontramitinge a koji su imali za cilj da iskažu narodnu podršku Miloševi u. Svi oni zajedno izgledaju, u o ima opozicije, za jedne vrlo smešno a za druge jadno i žalosno, u svakom slu aju izgubljeni u nepoznavanju toka zbivanja. Miloševi im se obra a kao paralisan. Odavno je ve postao neugledan i nejak izgubivši auru lidera. Podigavši desnu ruku uznaku nacisti kog pozdrava, možda i nesvesno. Zapo eo je svoje obra anje grupicama ljudi re ima: ”Volim i ja vas”. Njegovi specijalci u tišini bdiju nad Beogradom ali Miloševi kao predstavnik apsolutisti ke vlasti nema nikakvog autoriteta. Opozicione vodje takodje gube ugled. Srbiju više niko ne predstavlja i ona postaje paralizovana. Narod je kona no iz svoje svesti isterao Miloševi a ali ne i sa ela države. Srbijom se širi kolektivna depresija. Naro ito mladi svoju budu nost bilo gde u svetu samo ne u Srbiji. Na momente se inilo da e Srbija potpuno isprazniti a da e u njoj ostati samo porodica Miloševi -Markovi . Srbija je postala izolovana zemlja kao kada se neka klinika stvalja u karantin. Evropska zajednica je hermeti ki zatvorila granice Miloševi eve države istovremeno pružaju i punu podršku apsolutizmu ”njegove visosti” kao ”jedinom faktoru” stabilnosti Balkana. Ceo narod beži iz javnog života, od Evrope prevaren, od Miloševi a progonjen a od Boga zaboravljen. Miloševi i dalje vrsto stoji na vlasti kao poslušni pion velikih sila, okružen ekstremistima i korumpiranim policajcima. Crna Gora se otima a u južnoj Srbiji AL Kaidini teroristi potpaljuju požar. Taj požar dobija na važnosti 1998. godine kada postaje velika pretnja stabilnosti 51
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
celovitog Balkana. Miloševi je sa Franjom Tudjmanom i Alijom Izetbegovi em zapo eo državni terorizam širom komunisti ke Jugoslavije a što je u politi kim krugovima tuma eno kao etni ki sukobi, pa onda kao verski sukobi pa ak i kao oslobodila ki ratovi. Prvi put u istoriji imamo pojavu oslobodila kih ratova koje vodi slovenski narod protiv samog sebe a na sopstvenoj teritoriji. I Hrvati (katolici) i Srbi (pravoslavci) i turski jani ari (novokomponovani Bošnjaci ina e muslimani) a svi zejedno pripadnici slovenskog naroda ubijaju se uz pomo paravojnih i parapolicijskih formacija za medjusobnu samostalnost na sopstvenim prostorima i sve to bez ikakve gradjanske svesti. Sve je to normalno imalo za cilj zamenu teza pred uspavanom evropskom javnoš u. Onda je došao mart 1999. godine. Bliži se kraj 20. veka. Ugladjena Britanija, prefinjena Francuska i disciplinovana Nema ka pripremaju vojnu agresiju na Srbiju i Crnu Goru. Nema više Rimskog prava, Robinovih Junaka iz Šervudskih šuma, krstaških retera. Ostali su samo srpski vitezovi da se bore za spas Hristovog pravoslavlja utemeljenog na Balkanu još daleke 1219. godine, da se bore protiv muslimaskog fundamentalizma, da se bore protiv Evro politi kog šljama. Svi na jednog – jedan protiv svih. Da li se i to može? Srbi gledaju u Ruse, prebrojavaju Kineze i mole se bogu za spasenje.
52
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Totalitarni rat Totalitarni rat je pojava XX veka. Ta vrsta rata briše svaku razliku izmedju fronta i pozadine pa se tako sukob vodi na celokupnom regionu neke državnosti a u cilju uništenja svih materijalnih potencijala a ne samo vojnih snaga. Takav oblik rata obavezno prati neki od oblika rasizma što za rezultat ima vršenje nekih genocidnih radnji. Još u ratu protiv Bura (1899.-1902.) kolonijalna Velika Britanija je, uz pomo genocidnih represija naterala narod Bura na pripajanje britanskoj imperiji. U Drugom svetskom ratu totalitarni rat je dobio još teži oblik od strane nema kog Vermahta. Francuska armija takodje ispoljava genocidne oblike nad narodom Alžira. erkezi su jedan od desetine manjih naroda koji su za vreme vladavine J.V.Staljina proterani sa svojih ognjišta na kojima se više nikada nisu vratili. Genocid nad Jermenima ima za rezultat prepolovljenost ove etni ke populacije. Gotovo da nema oblika genocidnjih radnji a koji nije primenjivan nad Srbima za svo vreme postojanja Srbije kao pravne države, od 1219. godine (kada osim svih ve priznatih atributa državnosti Srbija dobija i autokefalnost pravoslavne crkve kao znak priznanja hriš anskih vrednosti), pa sve do kraja 20. veka. Prve genocidne radnje nad Srbima inili su Turci odvodjenjem srpske muške dece na muslimanski odgoj u Anadoliju (Tursku) a potom ih koristili kao najtvrdje islamske ratnike. Genocidne radnje nad Srbima nastavljaju profašisti ki pripadnici ND Hrvatske takozvanim pokatoli avanjem Srba. Najbrutalniji oblik genocida nad Srbima izvršio je Vermaht Hitlerove Nema ke u svojim fabrikama smrti. Takav oblik genocida u drugom svetskom ratu, pored Srba, verovatno pamte još samo poneki Jevreji koji su preživeli Dahau, Treblinku, Aušvic ili hrvatski Jasenovac. SAD se takodje upisuju u spisak civilizovanih država koje su ispoljile genocidne radnje pri svojoj agresiji nad Vijetnamom. udna je slu ajnost da je Velika Britanija zapo ela XX vek totalitarnim ratom protiv Bura i završava ga, do duše sada 53
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
pod okriljem Amerike, takodje totalitarnim ratom ali sada protiv Srba, protiv naroda koji u svojoj obimnoj istoriji preživljava islamizaciju na tlu leve i desne obale Drine, pokatoli avanje sa leve i desne obale Save i pomor onih koji su dostojanstveno branili izvore hriš anstva. Evropa, u najve em zamahu civilizacije, još jednom pokazuje kolika su ljudska iskušenja udna i nedoku iva. Amerika, na elu NATO alijanse sastavljene od 19 lanica, poslužila se dobro poznatom maksimom nema kog Rjha ”Divide et ipera”. Divide zna ilo je razbiti Jugoslaviju ali ovog puta po ve unapred dobro smišljenim komunisti kim granicama i medjusobno razdvojiti ustavotvorne narode Jugoslavije pa ak i jednog istog naroda medju samim sobom. Impera zna i da, na tako stvorenom stanju, treba stvoriti politiku imperijalizma ali sada ne nema kog ve ameri kog. Amerika pa i sama NATO alijansa, u poziciji medjunarodnog delikventa po svim medjunarodnim pravima, svojim zlo inima na taritoriji Srbije i Crne Gore negira postojanje medjunarodnog pravnog poretka zasnovanog na na elima osveštenim od strane Ujedinjenih nacija. Svojim zlo inima NATO alijansa je povredila vitalna dobra i civilizacijske tekovine: pravo na život, pravo na slobodu i imovno pravo a što se po internim pravima svih lanica alijanse sankcioniše kao krivi no delo. Ovaj rat kojim se završava XX vek u Evropi je predstavljen kao plemenit jer je agresija na jednu suverenu zemlju imala za cilj spašavanje još jedne islamske zajednice na tlu Evrope ali ovog puta kosmetskih Šiptara kao albanske manjine u Srbiji i rušenje sa vlasti jednog diktatora. Sada, kada su u kosovsku tragediju uvu eni principi realpolitike i državni cinizam, otvoreno je veliko pitanje. Šta e ostati od re i: moral, etika i pravda kojima su obloženi NATO projektili kako bi mogli biti, ne toliko manje smrtonosni koliko filzofski prihvatljiviji?
54
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
NATO i nacizam Svet treba da se strukturno razvija tako da e u vrhu piramide postojati predodredjen gospodarski narod a nadalje od vrha prema osnovi postoja e svi ostali narodi koji e služiti gospodarskom narodu. Ovako pojednostavno re eno mogla bi se prikazati relacija koja koja ini osnov ideologije fašizma. Sistem zasnovan na ovoj ideologiji utemeljio je Musolini u Italiji. Fašisti ki sistem je bio prihvatljiv za odredjeni krug ljudi jer je bio prilagodjeniji svemu onome što se naziva osnovnom potrebom oveka. Za razliku od fašizma nacizam je po svom obliku bio teži i brutalniji. Ispoljavao je ksenofobiju i u tom smislu je razvio netrpeljivost kod pripadnika nema ke zajednice a prema drugim etni kim skupinama, posebno prema Jevrejima i Slovenima. Brutalnost nacisti ke Nema ke dostigla je svoj vrhunac sredinom Drugog svetskog rata kada su njeni ”stru njaci” konstruisali fabrike smrti. Ameri ka demokratija nikada nije prihvatila dve bolne istine. Prva je ta da je pomagala nema ki koncern ”IG Farben” u proizvodnji fozgena neophodnog nema kim fabrikama smrti. Druga bolna istina je ta da je Amerika u estvovala sa saveznicima, a na zahtev Josipa Broza, u bombardovanju, ne samo Beograda pred kraj Drugog svetskog rata ve i Niša kao i Podgorice. I pored svega toga narod je širom Srbije do kraja Drugog svetskog rata spasio više od 200 pilota savezni ke avijacije. Po ko zna koji put istorija se ponavlja. Demagozi imaju obi aj da kažu kako se ne živi od prošlosti ali život i te kako dokazuje da je istorija u iteljica budu eg života. Slovenski narodi na Balkanu (na žalost) nisu savladali ovo gradivo pa su morali 1990. da izadju na popravni ispit. Sada imamo ve vidjeni scenario: Gr ka i Madjarska su lanice vojne NATO alijanse, Bugarska i Rumunija su u lanstvu partnerstva za mir, nekada NDH a sada HDZ, Bosna i Makedonija su pod okupacijom NATO alijanse. Savezni ka avijacija je na pravoslavni Uskrs (16. aprila) 1944., ravno posle tri godine posle nema kog bombardovanja 55
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
(6.aprila 1941.) Beograda, bombardovala taj isti Beograd. Ponovo je april ali sada ve 1999. i ponovo savezni ka avijacija bombarduje Beograd I ne samo Beograd ve celu Srbiju. U Srbiji i Crnoj Gori, okruženim nestabilnim državama, državama oslabljenih još iz doba hladnoga rata i sa još neuspelom privatizacijom na putu ka liberalnoj ekonomiji, živi neki narod koji se stalno nešto buni. Po mišljenju Pentagona i Evropske zajednice takav narod predstavlja opasnost za okolinu i treba ga ponovo staviti, ali ovog puta u masovni konc-logor. Srbija i Crna Gora bivaju izolovane. Balkanske Slovene Evropa ne e ubijati fozgenom ali e im zato oduzeti sport, kulturu i hleb. Ubi e ih kulturno. Svoje javno mnjenje, koje je raspoloženo za demokratsko uredjivanje društvenog sistema, Pentagon i Evropska zajednica priprema da pozitivno prihvati akcije NATO snaga tako što mu govori o neophodnosti vojne agresije na ”veliku, hegemonisti ku i fašisti ku Srbiju” u kojoj žive ”primitivni Srbi, zaostali potomci Vizantije”. Onog momenta kada javnost u Americi postane svesna da upravo Pentagon sprovodi nacisti ku politiku okrenu e se protiv takve politike svoje države jer ona ovakva kakva je ne može podneti jedan nacisti ki sistem. Na žalost ameri kog naroda, to e se dogoditi onoga dana kada ameri ka politika uništi sopstvenu državu koja ve stoji na staklenim nogama. U Francuskoj i Engleskoj odavno je utemeljeno ono što se naziva demokratijom a što je nespojivo sa sistemom vrednosti kakav je nacisti ki. Bi e potrebno još dosta vremena da se javno mnjenje Francuske i Engleske probudi iz u malosti i shvati kuda ih vodi organizacija Bilderberg pod okriljem Amerike i Nema ke. Ono što je vrlo bitno kod nacisti ke postave Amerike i Evropske zajednice za razliku od Hitlerove Nema ke je centralno pitanje na koje se ukazuje a to je zapravo realna vojna mo sa kojom lanice NATO alijanse raspolažu za ostvarivanje svojih ciljeva. Dok su i nacisti ki i fašisti ki sistemi bili bazirani na principu totalne poodredjenosti pojedinca vodji gde je interes države bio stavljen iznad interesa pojedinca pa je onda bilo lako izvršiti mobilizaciju naroda radi ostvarivanja ciljeva, ovde je situacija sasvim drugoja ija. Ameri ka politika je spremna da preko Evropske zajednice sprovede jednu politiku koja je u osnovi nacisti ka ali za sprovodjenje takve politike nema bazu zbog si56
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
stema vrednosti koji je dominantan kako u Americi tako i u zapadnoj Evropi. To je gradjanski koncept koji se bazira na filozofiji individualizma gde je sopstveni interes pojedinca zna ajniji i vredniji od interesa nacije i države a to se u potpunosti kosi sa nacisti kim sistemom i njegovim idejama. Iz toga sledi da je realna snaga vojne armade NATO realno slaba da bi svoje ciljeve mundijalisti ka (imperijalisti ka) politika ostvarila poput Hitlerove Nema ke i Musolinijeve Italije. To neposedovanje velike vojne snage je svakako protivre no injenici koja kaže da je za agresiju na Srbiju i Crnu Goru samo u startu angažovano 640 aviona svih profila dok je tokom agresije taj broj udvostru en. Ta snaga jeste frapantno velika. Nasuprot ovoj sili koju poseduje severno-atlantska alijansa, NATO ne poseduje duhovnu snagu, alijansa nema podršku svoje baze za ostvarenje imperijalisti kih ciljeva. Ne postoji narodno raspoloženje za vodjenje imperijalisti ke politike upotrebom vojne sile. To dokazuju svakodnevni protesti širom evropskih metropola zapo eti upravo u najstarijoj civilizaciji evropskog Balkana. Gradjanski protesti iz Atine i Soluna za samo dve nedelje prošireni su preko Skoplja i Kumanova, Rima i Vi ence sve do Be a. Iz tog razloga NATO je izabrao strategiju vazdušnih udara. Ta strategija se ve posle etri dana pokazala pogrešnom. Za kopnenu intervenciju NATO nema dovoljno raspoloživog ljudstva. Profesionalizacija armije nije posledica visoke industrijalizacije kako mnogi pokušavaju da proture ve je to posledica nezainteresovanosti javnog mnjenja za primenu vojne sile u kojoj bi i sama u estvovala. Jednostavno, ide se na profesionalizaciju NATO snaga upravo iz razloga što se ne mogu na i ljudi koji bi se borili za ”uzvišene” ciljeve imperjalisti ke politike. Nigde se u svetu nije dogodilo niti e se ikada dogoditi da se struktura vlasti i njen sistem u jednoj zemlji može promeniti vojnim nasiljem jer vojno nasilje za sobom obavezno ostavlja pustoš. Demokratija i sila su sušta suprotnost, nikada se ne mogu strpati u istu vre u. Izjave poput one ”da se demokratija zavodi vojnom silom” je najblaže re eno idiotska i ona verno predstavlja put kojim Evropa ide nakon završetka hladnog rata.
57
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ve vidjeno Bilo je o igledno za ve inu onih koji su pratili dogadjaje na Balkanu još od 1990. godine, posebno tokom gradjanskih sukoba koji su rezultirali secesionisti kim odcepljenjima Slovenije, Hrvatske kao i Bosne, da je Kosovski vilajet bure baruta koje e brzo eksplodirati. Kada je došlo pitanje Kosovskog vilajeta zapad je primenio ista pravila kojih se pridržavao u svojim predjašnjim akcijama na prostorima Jugoslavije posle 1990. god. Prvi korak ve oprobane taktike bilo je opisivanje Srba kao onih koji su do podne fašisoidni hegemonisti a od podne primitivni zlikovci i svih ostalih koji su bili dobri i pošteni borci za slobodu. To pravilo ne samo da je bila nepoštena radnja jednog civilizovanog društva ve je takva radnja bila potpuno kontra produktivna kod samih Srba. U masakrima nad gradjanima po injenim od strane bilo državnih organa ili ovlaš enih pojedinaca, bile su krivi svi u esnici, bez obzira da li se oni krstili levom ili desnom rukom ili se ak i ne krstili kao na primer potur eni Srbi (po novom politi kom žargonu Bošnjaci). Samo bi Srbi priznavali da nisu andjeli i snosili bi krivicu dok su sa druge strane tarabe sve dobri momci koji se bore protiv okupacionih i nasilnih Srba kako bi izborili slobodu za svoj napa eni narod. Za balkansku krvavu scenu sasvim je olako upotrebljavana re genocid bez obzira na samu definiciju genocida. U estala upotreba ove re i kod evropskih poiti ara imala je za cilj da na Srbe navu e anatemu, mržnju i svaki negativan stav prema Srbima ime se u javnosti pokrivaju sve vrste terorizma nad gradjaninom, bilo da je izvršilac teroristi kog akta bio zadrti muslimanski fundamentalista, komunista ili ustaša iza kojeg obavezno stoji neko od predstavnika državne vlasti, u ostalom kao što iza svake radnje koju je izvršio NATO stoji Evropska zajednica. Kako evropska javnost ne poznaje istorijske argumente o vekovnim naseobinama Srba nije bilo teško ubediti je kako je svaki zlo in opravdan ako se njime otvara put demokratiji. 58
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Drugi korak je bio davanje za pravo Slovencima i Hrvatima a potom i novokomponovanim Bošnjacima (potur enim Srbima) da se secesijom izdvoje iz Jugoslavije. Istovremeno je Srbima kao gradjanima Slovenije, Hrvatske i Bosne to isto pravo, a koje im je pripadalo analogno prethodnom, bilo uskra eno. Iskustvo iz podele u Irskoj i Indiji nisu svakako bila prijatna ali u slu aju Jugoslavije država je ve ina e bila pocepana. Brozove granice kao komunisti ke u okviru Jugoslavije nisu imale nikakvu snagu po medjunarodnom pravu pa ih je trebalo korigovati prema etni kom stanovništvu uz pomo legalnih instrumenata kao što su referendumi pa ih tek onda kao takve medjunarodno priznati. Teško je shvatiti, mada mnogi nikako i ne mogu shvatiti, kako e novokompovana multietni ka krvava federacija RS i BH opstati ako to nije pošlo za rukom multietni koj Republici Bosne i Hercegovine. Ovakav odnos Evrope prema Srbima ohrabrio je islamski terorizam na jugu Srbije a koji je nastao analogno terorizmu u Bosni. Tre i korak je Dejtonski sporazum. Ironija je u tome da se ovaj sporazum fundamentalno ne razlikuje od Lisabonskog plana kojeg su razradili portugalski ministar spoljnih poslova, Kutiljero i britanski predstavnik Lord Karington i o kojem su se sve tri sporne strane saglasile još pre izbijanja sukoba, pa ak ni od Vens Ovenovog plana koji je tadašnji predstavnik srpske populacije, Karadži , bio spreman da prihvati. Jedan od glavnih razloga usled kojeg su komplikovane situacije oko potpisivanja svih ovih sporazuma a koji su potpuno identi ni nakon ega je došlo do krvoproli a i etni kog iš enja je nesmotrenost ameri ke administracije za prihvatanje injenice da i Srbi imaju svoja legitimna prava kao konstitutivni narod. Džordž Keni, zvani nik Stejt departmenta, iznenada bi se pojavljivao u javnost baš kao i svi drugi ameri ki funkcioneri i izricao bi bujicu optužbi na ra un Srba za agresiju i genocid. Ovog puta za pitanje Srbije, umesto Dejtona, istu ulogu odigrao je Pariz sa veoma sumnjivim dokumentom iz Rambujea tim pre što taj dokument nije prošao kroz redovnu parlamentarnu proceduru pa i tamo gde je eventualno sproveden nije prezentiran parlamentarcima. Na zapadu su i dalje uli ono što su hteli da uju i videli ono što su hteli da vide ignorišu i drugu stranu. Takvo ponašanje sigurno ne može proizvesti mir ve radja nove sukobe. 59
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
U etvrtom koraku zapadni mediji medjunarodne krize prikazuju svojoj javnosti u crnobelom dok incidente pretvaraju u senzacije namenjenoj javnoj potrošnji. Odavno se ose alo da Jugoslavija predstavlja tragediju koju su stvorili mediji. Evropskoj javnosti ni jedanput nije prezentirana injenica da su Srbi sa kamom pod gušom proterani iz Hrvatske a zatim i iz novotvorene bošnja ke državice BiH, sve skupa više od 600.000 a što se može slobodno uporediti sa egzodusom Srba u Drugom svetskom ratu. Pa ipak je sva pažnja evropskog medija usmerena na Šiptare izbegle sa juga Srbije. Ovakvom primenom dvostrukog standarda dovelo je do ove ljudske tragedije. Dok su se nazirali za eci nove tragedije gradjana južne Srbije, još 1990. godine, Srbi su morali da svoju sudbinu preuzmu u svoje ruke. To su propustili u martu 1991, a potom i 1996.-1997. Tre u šansu nisu imali. Na pitanje, zašto na Kosovu nije spre en islamski terorizam, odgovor verovatno može dati sam Slobodan Miloševi . Poznata je suštinska strategija etni kih grupa koje zagovaraju secesiju. Ona se sastoji u provociranju državnih vlasti ubijanjem policajaca. To je postala stalna operativna procedura kojom se koriste teroristi budu i da na nju država mora odgovoriti merom represije i odmazde. To se tako radi u celom svetu i ni jedna vlada bilo koje države nije u inila ustupke pred teroristi kim zahtevima bez obzira na nevine civilne žrtve. Nama ostaje samo pretpostavka da je S.Miloševi bio odsutan sa školskih asova kada su predavane lekcije o secesionizmu, terorizmu i islamskomskom fundamentalizmu.
60
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Bošnjaci ”u borbi za nezavisnost” Centralnu ulogu u vojnoj edukaciji bošnjaka (Izetbegovi eve muslimanske vojske) imao je Iran. To je država koja sponzoriše terorizam ili islamski džihad, (zavisno sa koje strane se posmatra), deluju i širom sveta pod imenima kao što su: Hamas, Hezbolah, Al Kaida, Al Fatah i tako dalje. SAD i Evropska zajednica nisu ništa u inili kako bi spre ili prodor islamskog terorizma, preko balkana, ka srcu Evrope. Nasuprot tome, Evropska zajednica se potrudila i to svim sredstvima da evropskoj javnosti predstavi srpski živalj na Balkanu u najcrnjem svetlu, bez obzira što ovaj hriš anski deo evrope vekovima strada od muslimaskih pohoda na Evropu. Na o igled Vašingtona, Londona, Pariza i Bona, Iran je u ”humanitarnim akcijama” pomogao ”okupiranim i potla enim” bošnjacima u ”borbi za nezavisnost” na slede i na in: Uz pomo slovena ke i hrvatske vlasti, Iran je u Bosni stacionirao Sedmu brigadu revolucionarnih gardista (2.000 Pasadarana) sa glavnom bazom u Zenici. Pored te brigade Iran je još 400 oficira Pasadarana rasporedio širom Bosne, Hrvatske, Slovenije, Austrije i Nema ke koji su delovali u ”humanitarnim akcijama”. Glavni nadzor nad tim akcijama vršio je viši diplomata pri iranskoj ambasadi u Zagrebu, Mohamed Dževad Azajes. Ovde treba pomenuti i Fondaciju Mostafzin pod patronatom iranske obaveštajne službe kao i mnoštvo fondacija koje su preko Osame bin Ladena odgovarale li no sudanskom fundamentalisti Hasanu Al Turabiju. Alija Izetbegovi odlazi za Teheran 30. i 31. oktobra 1992. i potpisuje sporazum sa muslimanskom bra om kojim se zvani no uspostavlja saradnja. Taj sporazum realizuju: Omer Behmen (u to doba bošnja ki ambassador u Teheranu), Hasan engi , Haris Silajdži i Franjo Tudjman (verovatno po zajedni koj ideologiji terorizma) normalizacijom odnosa Zagreb-Teheran kada je iz Zagreba za ambasadora u Teheran poslat Osman Mufti . Taj sporazum iz 1992. potvrdjen je trajnim iransko61
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
bošnja kim sporazumom od 15.novembra 1994. Taj sporazum, sa injen samo dan pre posete Bakira (sina Alije Izetbegovi a) Teheranu, predvidja dugoro ni program za oja anje sveobuhvatne saradnje, od izrazitog poja anja iranske vojne podrške bošnjacima pa sve do smeštaja kadrova Hezbolah-a i VIVEK-a na tlo Bosne. Sve ovo su odobravale SAD a kada je, u okviru Komiteta za bezbednost ameri kog Senata, pukla afera Bosnagejt, svetska velesila je utvrdila da je bošnjake vojnom opremom snabdevao Iran preko Slovenije i Hrvatske. Ameri su tako priznali da su znali za snabdevanje islamskog življa u Bosni vojnom opremom ali to nisu spre ili pravdaju i se da muslimanima preti opasnost od srpske agresije. Evropska intelegencija je hladno progutala ovu budalaštinu. Deset veli anstvenih koji su inili mozak džihad-a u Evropi bili su: 1. Šeik Omar Abdel Rahman, osudjen za organizovanje teroristi kog napada na Svetski trgovinski centar 1993. god. u Njujorku. 2. Osama bin Laden, jedan od donatora u TWRA, od 1998.god., nalazi se na elu Al-Kaide u Avganistanu. 3. Irfan Ljevakovi , jedan od osniva a SDA (stran-ka demokratske akcije, osnovane u Bosni), radio je na projektu prebacivanja mudžahedina u Bosnu. 4. Alija Izetbegovi je potpisao garancije za Elfatih Hasaneina a koji je preko Hasana Al Turabija bio u vezi sa Osama bin Ladenom. Izetbegovi je mudžahedinima, dovedenim u Bosnu, od kojih je ve ina njih nastanjena u selu Bockinje, izdao bosanske pasoše. 5. Hasan engi je veteran SS Handžar divizije iz Drugog svetskog rata. Kao teolog u vezi je sa Iranom od 1983. Bio je lan predsedništva BiH, general armije BiH i zamenik ministra odbrane. Kao lan upravnog odbora TWRA od 1992. u Bosnu je unosio ratnu opremu. 6. Džemail Merdan nosilac je ideja iranskog ajatolaha Homeinija. Bio je veza izmedju bošnja kih i stranih mudžahedina.
62
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
7. Husein Živalj, nekadašnji ambassador BiH u Austriji, bio je zamenik ministra spoljnih poslova BiH kao i lan upravnik odbora TWRA. 8. Faris Nani , istaknuti lan SDA, bio je savetnik Alije Izetbegovi a. 9. Salim Šabi , istaknuti lan SDA, bio je direktor be ke ispostave medjunarodne asocijacije za pomo muslimanima u Bosni. 10. Derviš Djurdjevi , istaknuti lan SDA, osudjen je 1983. godine na pet godina zatvora zbog teroristi kog delovanja u Brozovoj Jugoslaviji. Bio je lan upravnog odbora TWRA. Krajem 1995. godine Tre i korpus el mudžahedin, sa sedištem u Zenici, postaje okosnica bošnja ke armade. On se sastojao od tri brigade: etvrti muslimanska oslobodila ka brigada sa sedištem u Konjicu, Sedma muslimasnka oslobodila ka brigada sa sedištem u Zenici i Deveta muslimanska oslobodila ka brigada sa sedištem u Travniku. Svaka od ovih brigada brojala je 1500 ljudi. 807. muslimanska oslobodila ka brigada ustanovljena je decembra 1995. godine. i bila je u sastavu 81. divizije, osnovane u Goraždu. Pored toga što su mudžahedini inili okosnicu bošnja ke armade, oni su, na potezu Zenica-Travnik osnovali Ansar sa sedištem u zgradi ”Vatrostalne” u Podbrežju (blizu Zenice). Ansar je u svom sastavu imao 300 do 600 najbrutalnijih muslimanskih vojnika (iz Irana, Avganistana i Pakistana) a samo posle par meseci u Ansar ulaze i sehide (muslimanski teroristisamoubice). Kataeb al Munimin (bataljon vernika) bio je bataljon specijalnih i elitnih snaga. inili su ga Sudanci koji su zbog bogatog ratnog iskustva u Avganistanu nazvani Avganistancima. Ovaj bataljon je brojao 300 do 600 mudžahedina i bio je osnovan u rejonu Buzina. Handžar divizija osnovana je u spomen na zloglasnu SS-handžar diviziju koja je u Drugom svetskom ratu služila pod 63
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
nacisti kom zastavom. Ova nova handžar divizija brojala je 3000 ratnika, rasporedjenih u Sarajevu plus 6000 ljudi za podršku glavnoj bazi u okolini Fojnice. Vodje su bili veterani iz Irana, Turske, Pakistana i Malezije a ostalo ljudstvo je uglavnom došlo iz Srbije (Raške i Kosovske oblasti). Na video kaseti el mudžahedin, jednoj od 2000 kopija na injenih u Švajcarskoj vidi se slede e: - ratni put i veli anje odreda el mudžahedin, - Alija Izetbegovi u vršenju smotre odreda el mudžahedin, - sastanak Emira Abu Al Masija sa bošnja kim generalom Sahibom Mahumuljanom i pukovnikom Fadilom Hasanagi em, - odsecanje glave mesarskom satarom pohvatanim Srbima sa Ozrena, - klanje desetine srpskih boraca 3.ozrenske i Srba ke brigade u mudžahedinskom kampu Gostovi . Klanje je vršeno handžarom (turskim nožem), punjene su aše ljudskom krvlju, šutirane su ljudske glave i sve ostalo što nalaže jedan bizaran ritual el mudžahedin-a. Materijal za ovu video kasetu na injen je u Bosni a svi dijalozi odvijaju se na arapskom. Usput treba napomenuti da je bošnja ka ofanziva na Ozren završena 10.septembra 1995. na koti Paljanik kod Vožu a. Operacijom je komadovao pukovnik Refik Lendo. Dejstvovali su: Drugi korpus generala Seada Deli a i Tre i korpus Sahiba Mahmuljana. Mudžahedini iz sastava Tr eg korpusa tom prilikom su zarobili više od 400 Srba. Ve inu su odveli u svoj kamp Gostovi gde su ih, što zverski a što ritualno polkali. Preživelo je 8 srpakih pravoslavnih duša da svedo e o bizarnosti humanitarnih akcija. Institut za medjunarodne strateške studije (IISS) iz Londona procenjuju da je ukupan broj mudžahedina koji su služili Aliji Izetbegovi u u ”oslobodila kom ratu” iznosio oko 40 hiljada. Na džihad islamskih mudžahedina koji se vodi protiv Srba (i ne samo protiv Srba) vlada SAD-a je gledala tako što je vodil savezni ku politiku bez instrukcija a evropski intelektualci mirno spavaju pokriveni novcem natopljenim ljudskom krvlju dok 64
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
vlade njihovih zemalja sprovode islamizaciju Evrope. Da li su toga svesni Italijani, Francuzi i Nemci?
65
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Humanizam ili terororizam Al Kifar je teroristi ka organizacija registrovana u Zagrebu krajem 1992.godine. Njom je rukovodio alžirac Al Din Kirban. Al Muwafaq je registrovana takodje u Zagrebu kao filijala (ispostava) centra koji je poslovao u Londonu. Njom je rukovodio tunižanin Safik Ijadi. Organizacija se zvani no bavila humanitarnim radom u periodu 1992.-1996. Interpolu je poznata po pranju kuvajtskih dinara zaplenjenih od strane Iraka prilikom upada u Kuvajt. Glavni posao odvijao se kroz pružanje logisti ke podrške organizaciji TWRA i prebacivanje mudžahedina preko Slovenije i Hrvatske na teritoriju Bosne. Al Haramain je, kao i prethodne, registrovana u Zagrebu 1992. godine. Centrala je kasnije iz Zagreba preba ena u Zenicu, bosanskom gradu, ta nije na adresu: Lukovo polje br.2. Rad ove organizacije je opet predstavljao pružanje logisti ke podrške u prebacivanju mudžahedina na bosansku teritoriju. TWRA se u ovoj skupini svakako najviše istakla u teroristi kom delovanju. Ova organizacija, zvani no humanitarnog karaktera, osnovana je u Be u 1987. godine. Njeni osniva i su bili Elfatih Hasanein i njegov brat Sukarno Hasanein. Elfatih je lan saudijske vladaju e stranke NIF (nacionalni islamski front) koju je, u osnovi kao fundamentalisti ku organizaciju, osnovao dr. Hasan AbdulahTurabi. Turabi je i generalni sekretar ”muslimanske bra e”, ekstremne organizacije koja ima glavnu ideološku ulogu u formiranju islamskih ekstremnih (teroristi kih) organizacija. Pored toga on je i profesor na pravnom fakultetu u Kartumu. Ceo svoj pravni ki život posvetio je metodama uvodjenja šerijatskog prava u muslimanskim državama a pre svega u Sudanu, važi za najve eg protivnika sekularisti kih ideja. 66
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Obuku mudžahedina, finasije i logistiku davale su vlade slede ig država: Iran…………………organizovane obuke Turska………………organizovane obuke Saudi Arabija……….finansije Sudan……………….finansije Malezija…………….finansije Burneji……………...finansije Pakistan…………….finansije i živu silu Avganistan………….živu silu Slovenija……………teritoriju za tramsport Hrvatska……………teritoriju za transport Elfatih Hasanein je studirao medicinu u Beogradu. 1970.godine upoznao je Aliju Izetbegovi a koji je ve tada kao islamski stipendista esto dolazio u Beograd radi susreta sa mnogim islamskim studentima. Na sudjenju u Sarajevu, 1983. Izetbegovi je bez dvoumljenja izjavio da je Hasanein njegov veliki prijatelj. Zvani na saradnja TWRA i Izetbegovi eve (jani arske, pro turske, u svakom slu aju islamsko-teroristi ke) vlade po inje u drugoj polovini 1992. godine. Izetbgovi izdaje Hasaneinu diplomatski (bošnja ki) pasoš imenuju i ga atašeom za kulturu (bošnjaka) pri saudijskoj ambasadi u Be u. Sa diplomatskim pasošem, bez ikakve policijske kontrole, Hasanein transporuje velike koli ine novca kroz Sloveniju, Hrvatsku i Austriju. U oktobru 1992. godine, tadašnji ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine, Haris Silajdži , posetio je ”Die Erse Osterreich Bank” u Be u i tom prilikom izjavio: ”Gospodin Hasanein ima kredibilitet finansijskog predstavnika okupirane Bosne i Hercegovine”. 1983. godine Izetbegovi je potvrdio ovu izjavu svojim potpisom upu enu ovoj austrijskoj banci i time dokazao da je taj Sudanac uživao poverenje bošnjaka (muslimanskog sveta) u Bosni. Zvani na saradnja Izetbegovi a i Hasaneina zapo inje, sasvim naivno, civilnim projektima (otvaranjem farme pili a, fabrike konfekcija, osnivanjem novinskih agencija i ls.) a koji su služili kao pokri e za finansiranje džihad-a. Novac je pristizao iz Irana, Saudi Arabije, Sudana i Pakistana. Die Erste Osterreich Bank u svojim izveštajima upisuje: Kroz ra un TVRA prošlo je: 1992. godine, 80 miliona $ 67
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
1993. godine, 231 miliona $ 1994.-95. godine, 39 miliona $ do avg.1996. godine, sve skupa 500 miliona $ Prvu svoju veliku akciju TWRA odradjuje u septembru 1992.godine kada je, sa iznajmljenim ruskim transportnim avionom iz Kartuma, glavnog grada Sudana, na mariborski aerodrom dopremila pošiljku ”humanitarne pomo ” i, tešku 120 tona ruskog naoružanja i municije (namenjeno Isto noj Nema koj u periodu hladnog rata). Deo tog naoružanja iznajmljeni ruski helihopteri prebacili su u Tuzlu i Zenicu snabdevaju i se gorivom u Splitu. Drugi deo tog naoružanja, procenjen na gotovo10 miliona dolara, ostao je godinu dana uskladišten na mariborskom aerodromu. Savet bezbednosti nije se ni osvrnuo na slovena kosudansku aferu. Godinu dana kasnije (maja ‘94.g.) TWRA je preko Hrvatske dopremila naoružanje iz Irana. SAD daju pre utnu saglasnost. Savet bezbednosti i dalje ostaje gluv a Evropska zajednica slepa. Najvažnija li nost u realizaciji muslimanskog programa svetog rata, džihad-a, bio je austrijski trgovac Diter hofman angažovan od Hasaneina. Uz pomo slovena ke i hrvatske vlade Hofman je sa svojom kompanijom ”Lete i tigrov” i isporu io više od 200 tona ratne opreme mudžahedinima u Bosnu. Utovar se obavljao u Kartumu a istovar u Mariboru dok se isporuka obavljala uglavnom preko Zagreba do Zenice i preko Splita i dolinom Neretve do Jablanice.
68
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Terorizam u Srbiji Na zelemoj transferzali Teheran-Sarajevo postojala je samo jedna prepreka stara etrnaest vekova. To je Srbija, zemlja pravoslavnih hriš ana, država stvarana još za vreme vizantijskog carstva, država koja je 1219. godine stekla sve atribute jedne, u to vreme, najsavremenije hriš anske države. Šiptari su, kao albanska manjina u Jugoslaviji pa i samoj Srbiji, kona no, posle 60 godina od masovnog doseljavanja severno od Prizrena, dobili pravu i punu podršku Irana. 1998.godine, u rano prole e, u reonu Drenice, stiže instruktor za obuku terorista (pripadnike U K), Abu Abdurahman Eimini, Sirijac koji je u periodu džihada u Bosni bio komandant mudžahedinskog logora u Bosinjaku. Sa njim dolazi Alžirac, amel Larmani predstavnik muslimanske organizacije IGASA koji je prethodno u Bosni služio pri kasarni u Konjicu. Sa njima je i Palestinac, Hamsa Husamedin (poznat po imenu Abu Hamza) koji je kao logisti ar radio na prebacivanju mudžahedina iz Bosne u Srbiju. Njih na Kosovu sa ekuje Šiptar, Ekram Avdiu. Maja 1998. godine Ekram je sa Adnan Pezom (iz zeni ke aktivne islamske omladine), Špend Koprivom i Mohamed Avdiuom formirao teroristi ki odred Abu Bekir Sidik, sa sedištem u Donjem Prekazu kod Drenice. Ovaj odred je sadržao 120 mudžahedina sakupljenih iz šiptarske populacije, rasporedjenih u sedam grupa. Medju tim grupama nalazila se i posebna grupa mudžahedina iz Saudi Arabije, Albanije i Bosne kojom je komandovao pripadnik bošnja kog odreda el mudžahedin, Abu Ismailj. Ova grupa je tesno saradjivala sa komandom U K koju su inili Adem Jašari, Sami Duštaku i Sulejman Seljimi. Nakon formiranja prve jedinice mudžahedina, iz Albanije ka Srbiji krenula je druga grupa. U no i izmedju 18. i 19. jula 1998. godine u planinama Prokletije, kod Djerovice, ova grupa mudžahedina došla je, ne planirano, u sukob sa grani nom jedinicom vojske Jugoslavije i 69
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
tom prilkom gine 6 mudžahedina iz Jemena, 5 iz Saudi Arabije, 3 iz Makedonije i njihov vodja Alija Ribit (šiptar iz sela Crnolice kod Preševa). Ovom grupom je trebao da komanduje Nuri Šalif Muhamed, potpukovnik ira ke vojske koji je, sa druge strane, iz uže Srbije pokušao da predje na kosovski region ali je bio blagovremeno spre en i uhapšen od strane srpske policije. Ovde treba spomenuti još neke grupe mudžahedina: Aden Abijan (islamska armija) sa štabom u selu Gornji Makreš, kod Kosovske Kamenice, pod rukovodstvom Abu Al Hasana i Hafet Ajadija, grupa Abu Sajata sa 160 mudžahedina kojim rukovode Khadafi Janjahani i Jaser Muhamed Khan, i grupa Osama bin Ladena Maktab Al Kidame koja je došla iz Bosne.
70
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
U K Teroristi ka organizacija koju ine pripadnici albanskih ekstremista (u srpskom narodu od davnina poznati pod imenom balisti) formirana je sa ciljem teritorijalnog izdvajanja Stare Srbije (južnog regiona Srbije, Kosova) iz Jugoslavije, ili secesionisti kog odcepljenja od Srbije. Rodjena je krajem 1992. godine u tako misterioznim okolnostima da je ak i sam Ibrahim Rugova sumnjao u njeno postojanje sve do kraja 1997. godine, smatraju i da je to bila provokacija srbijanske tajne službe. Teroristi ka organizacija U K pro ula se atentatima posebno onim koji je po inila 11. februara '96. kada je postavila bombe u pet kampova za srpske izbeglice iz Kninske Krajine smeštenih na Kosovu i Metohiji. Dva meseca kasnije osam srbijanskih policajaca u civilu ubijeni su u De anima i Pe i od strane pripadnika U K. U 1997. ova teroristi ka organizacija još se više poja ava na svim nivoima i stvara jedinice za brze akcije sa snagama od nekoliko stotina ljudi. U godinu dana izvršavaju 14 atentata na Kosovu i jedan u Makedoniji. Zahvaljuju i svojim mrežama u šiptarskim klanovima (plemenima) na Kosovu i Metohiji pripadnici U K sistematski ubijaju gradjane Srbije a po najpre Šiptare koji su lojalni gradjani ove države, posebno one koji rade za potrebe srbijanske tajne službe. Od tog trenutka U K se smatra dovoljno jakom i za javno pojavljivanje. Po prvi put tri njena uniformisana pripadnika sa maskama na glavi pojavljuju se na sahrani jednog od njihovih saboraca na groblju u Skenderaju 28.novembra 97. Prvi borbeni pripadnici U K bili su oformljeni od strane oficira bivše vojske Jugoslavije i policije šiptarskog porekla koji su od 1991. godine dezertirali iz svojih jedinica i pristupili paravojnim jedinicama u Sloveniji, u Hrvatskoj (ZNG) kao i muslimanskim na teritoriji Bosne i Hercegovine. U toku 1996 i 1997.godine U K otvara logore za formiranje svojih pripadnika i 71
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
to u planinskim masivima na severu Albanije. U tome ima punu podršku albanske tajne službe kao i bivšeg albanskog predsednika Sali Beriše koji posle ostavke na funkciju, na kraju 1997.godine ovoj organizaciji otvoreno stavlja na raspolaganje svoje rodno mesto Tropoje na severu Albanije, uz samu granicu sa Jugoslavijom. U K je organizovala svoje pozadinske baze sa skrivenim magacinima za oružje, hranu i lekove u zapadnoj Makedoniji oko Gostivara, Debra i Velesa kao i u Pogradecu na makedonsko-albanskoj granici. Nema ka je odlu ila da pomogne muslimanskoteroristi koj organizaciji U K. 1996.godine nema ka obaveštajna služba BND poja ava svoje biroe u Tirani i Rimu radi selekcije i organizovanja budu ih kadrova U K. Komandosi nema ke vojne tajne službe obu avaju pripadnike U K i pružaju im pomo u oružju i sredstvima za komunikaciju preuzetih iz bivših magacina isto nonema ke tajne službe ŠTADI. Što se ti e finansijskih izvora oni jednim delom poti u od veza sa albanskom mafijom u Švajcarskoj i Nema koj. Osnovni prihodi stižu od trgovine drogom kao i od organizovanih krijum arenja u zapadnoj Evropi. Dva velika trgovinska preduze a sa sedištem u Švajcarskoj kojim rukovode kosovski Šiptari upravo su iz tih razloga bila predmet sudskih istraga od strane francuskog, švajcarskog, nema kog i ruskog pravosudja. Od decembra 1998. godine ameri ke diplomate stupaju u kontakt sa predstavnicima U K i, do januara 1999. godine, organizuju više susreta na jugu Srbije, u Švajcarskoj i Americi. U delegaciji kosovskih Šiptara u Rambujeu smer pregovora preuzima U K i posebno jedan od njenih vodja Hašim Ta i, zadužen za obaveštajne poslove. Do tada realtivno nepoznat Hašim Ta i na kraju pregovora objavljuje stvaranje ”nove vlade Kosova” a koja treba da zameni onu na ijem se elu (od 1992. g.) nalazi Ibrahim Rugova, umereni politi ar i pristalica Gandijeve politike. Tako, Hašim Ta i proglašava samoga sebe novim predsednikom kosovskih Šiptara. Obeležena pokroviteljstvom Enver Hodžinim sledbenika U K je osetno evoluirala. Borbeno iskustvo, (pobede i porazi) nastavljaju process militarizacije. Vrhovna komanda Jugoslavije naredila je povla enje dela svojih snaga kako vojnih tako i onih iz sasatva specijalne policije. Nalog za povla enje imao je stupiti na snagu dana 09.maja1989.u 22,00 sati. Ova odluka se u vojnom komunikeu 72
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
jugoslovenske armije objašnjava završetkom operacije protiv U K. U K je u maju 1989. dobila novog zapovednika po imenu Agim eku. Sa 39 godina straosti Agim eku je februara 89. napustio hrvatsku paravojnu formaciju i pridružio se ovoj teroristi koj organizaciji. Novi elnik, albanskih terorista, iz vremena služenja u hrvatskoj paravojnoj ZNG, nosi ak devet odlikovanja. Vrhunac njegove karijere u ZNG-ama bio je u operaciji ”Oluja” kojom su Tudjmanove snage izvršile jedno od najbrutalnijih etni kih iš enja u komunisti koj Hrvatskoj. Za u injena zverstva nad srpskim stanovništvom Agim eku dobija in generalbrigadira. Prelaskom u U K Agim zauzima mesto Sulejmana Selimija poznatog pod nadimkom Sultan a kojeg je na funkciju prvog oveka U K postavio Adem Dema i. Za ovu smenu nije ponudjeno nikakvo objašnjenje ali se zaklju uje da je ona posledica teških gubitaka koje je U K zabeležila na terenima od po etka 1989.godine kao i politi kog sukoba do kojeg je došlo, tokom mirovne konferencije u Rambujeu, unutar organizacije kosovskih ballista. Naime, Adem Dema i je tada osudio odluku U K da prihvati ameri ki plan i zato je platio svojom marginalizacijom tim pre što se usudio to re i njenoj niskosti Madlen Olbrajtovoj. Tako je Sulejman Selimi svojim smenjivanjem platio ceh svog politi kog sponzora, Adema Dema ija, jedne od najpoznatijih harizmatskih li nosti kosovskih Šiptara a koji nije uspostavio ”pravilne odnose” sa službenim Vašingtonom. Osim ovog politi kog greha, svakako da je na smenjivanje Selimija uticao i niz poraza U K. Srbijanske vojne snage su razbile U K i zonu koja je bila pod kontrolom U K svela na nekoliko izolovanih džepova, ne samo oko Drenice nego i u ostalim, takozvanim, operativnim zonama a bilo ih je šest. U K je tako ostala sa oko 4.000 naoružanih terorista sateranih u tri mala džepa u planinskom podru ju. Ve ina od 20.000 pripadnika ove organizacije na izbegli kim traktorima je prebegla preko Makedonije u Albaniju. Tirana, kao matica ideje secesije Stare Srbije i kasnijeg pripajanju Velikoj Albaniji, donosi niz rezolucija koje imaju za cilj podršku kosovskim teroristima. 13. maja 1999.godine albanski Parlament, na svom zasedanju u Tirani, usvaja dokument kojim se podržava ”privremena vlada Kosova” Hašima Ta ija, delovanje 73
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
U K i poziva Ibrahima Rugovu kao i njegov Demokratski savez Kosova da se pridruže sa svojom tre inom ”privremenoj vladi”. Pri tome, ova rezolucija se poziva na dogovor albanskih frakcija u Rambujeu. Po tom dogovoru, tri glavne grupacije: Demokratski savez Kosova, Demokratski pokret i U K imale bi po 4 ministra. Nezavisni bi takodje bili zastupljeni u parlamentu a mandatar bi morao biti iz redova U K. Osnov za formiranje ovakve vlade je partijski dogovor a na isti na in je formirana i Bukošijeva vlada. Ona nema legitimnost iz razloga što se formira u Tirani po partijskim direktivama a ne kroz parlamentarne procedure, ako se o tome uopšte može govoriti u kosovskim slu aju. Rugovin Demokratski savez odbio je u eš e u ovoj igri sa formalnim obrazloženjem ”da je potrebno vreme za unutarpartijske konsultacije” da bi nešto kasnije izneo prave razloge za odbijanje u eš a u takvoj vladi. Glavni argumenti su: mandatara nije imenovao predsednik ”Republike Kosova” Ibrahim Rugova i takvu vladu nije izglasao ”parlament Republike Kosova” . Treba podsetiti da su lanovi tog, takozvanog, parlamenta isklju ivo lanovi Demokratskog saveza i nekoliko strategijskih partija. Sa pretenzijama da je Demokratski savez dominantna šiptarska partija zahtevano je da i u vladi ima dominantno mesto. Kao i do sada, suština je u ovome drugom a, takozvane, društvene institucije bi samo predstavljale pokri e za prikrivanje bezobzirne borbe za vlast. Na istoj liniji dolazi i do podele u samoj Albaniji, odnosno u parlamentu gde se dogadja da ova rezolucija ne biva jednoglasno prihva ena. Pojedini iz opozicije koji u estvuju u radu albanskog parlamenta glasali su protiv a bivši albanski predsednik Sali Beriša, ija partija bojkotuje parlament, ovu rezoluciju naziva ”antinacionalnom” i ”antiNATOvskom” zbog toga što ”nepriznavanjem Rugove kao predsednika republike Kosova produbljuje podele unutar kosovskih Šiptara, favorizuje jednu na štetu druge strane, ruši institucije kosovske državnosti i suprotstavlja se politici zapadnih zemalja koje priznaju jedino Ibrahima Rugovu kao presednika Kosova”. Opozicija sugeriše a štampa piše da je re o podelama u savezništvima zasnovanih na ideološkoj bliskosti i identitetu. U svakodnevnoj retorici nemilosrdna borba za vlast u javnosti se predstavlja kao borba izmedju takozvanih demokrata i takozvanih komunista, borba izmedju dobra i zla. U borbi za glasove ra unaju na kratko pam enje albanskog naroda koji nema baš puno vreme74
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
na i mogu nosti da ih podseti da su politi ke stavove i po ovim pitanjima menjali baš kao što menjaju arape. Ibrahim Rugova više od dve godine odbija kontakte sa najvišim albanskim elnicima iz Tirane a sa Ta ijem se poslednji put sre e na sastanku u Rambujeu. On odbija u eš e u vladi koju je sastavio Ta i nazivaju i je ekstremisti kom organizacijom. Izražavaju i sumnje u Rugovu, Ta i je izjavio: ”Rugova je potreban Kosovu” ali je dodao ”da Kosovo nema budu nost bez U K”. Tako kosovski Šiptari imaju dve vlade, obe u egzilu, jednu koju su izabrali sami i drugu koju im je nametnula Tirana. O ito se može zaklju iti koja vlada je iji predstavnik. Tako je, 21. maja, umesto Rugove u Tiranu je otišao Hašim Ta i kao ”predsednik privremene vlade Kosova”. U razgovoru sa albanskim premijerom izneta je ideja da cela delegacija koja je bila u Rambujeu kraj Pariza postane nacionalno ve e, neka vrsta najve eg jedinstvenog politi kog organa i parlamenta. Ideja može biti zanimljiva kao pokušaj traženja rešenja akutne situacije nastale bezobzirnom borbom za vlast. Rugova treba da se odrekne svog parlamenta, svoje vlade i svoje funkcije predsednika i tako da pred svojim sledbenicima postane ravnopravni deo, odnosno 1/3 nove šiptarske politi ke strukture formirane u Tirani a koja e delovati na Kosovu. Sve u svemu, predstavnici kosovskih Šiptara kao i predstavnici Albanije ulaze u veoma komplikovan svet diplomatije bez politi kih jedinstvenih ciljeva u pogledu statusa Kosova. Jedan od greškom bombardovanih ciljeva zbog kojeg je NATO-alijansa, 21.maja 99. izrazila duboko žaljenje bio je napad na jednu bazu U K koja je bila stacionirana na jugoslovensko-albanskoj granici. Time su, po ko zna koji put, postavljena pitanja: U kojoj je meri U K savezni ka formacija NATO alijanse i u kojoj je meri U K stvarni predstavnik kosovskih Šiptara? injenica je da je Ibrahim Rugova u poslednjih deset godina dobio glasove ogromne ve ine kosovskih Šiptara. Ti izbori nisu bili legalni po važe em jugoslovenskom Ustavu ali je ta no i to da ih je Slobodan Miloševi sa svojom kamarilom tolerisao. Sam Rugova nikada nije sakrivao svoj san o nezavisnom Kosovu u neodredjenoj budu nosti. Njegovi metodi nisu bili ubila ki, po najmanje teroristi ki, mada je Miloševi ev režim u Rugovi video, 75
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
u najmanju ruku, neprijatelja Jugoslavije. Rugova upotrebljava popularni termin (posle dejtonskog sporazuma) ”pomirenje”. Ipak, zapad ga tretira kao neku usputnu, pomalo bizarnu li nost. Ovakav prilaz je naro ito vidjen u Vašingtonu i sasvim je u skladu sa politikom SAD prema Rugovi neposredno pred sastanak u Rambujeu. Ako je do tada Vašington zamerao Miloševi u to što ignoriše Rugovin mirovni put za prava Šiptara u Srbiji, zašto je onda taj isti Vašington definitivno otpisao tog istog Rugovu? Odgovor na ovo pitanje jedino se može sastojati u slede em; Za vojnu agresiju na Jugoslaviju teroristi ka U K je za Vašington postala nezamenljiv saveznik To dokazuje susret Hašima Ta ija (vodje islamsko-teroristi ke U K, koji nije uspeo da se sastane a kamo li da postigne makar jedan jedini dogovor sa liderom kosovskih Šiptara, Ibrahimom Rugovom) sa Robinom Kukom, dana, 30.maja 99. u Londonu kada je izjavio: ”Situacija na Kosovu bila bi gora da nije preduzeta vazdušna agresija na Jugoslaviju a koja ima punu podršku kosovskih Albanaca kao i demokratskih Albanaca širom sveta”. Demokratija i agresija – kako to odvratno zvu i (primedba autora). Tom prilikom, u prisustvu Ta ija, Robin Kuk izjavljuje: ”da ja a pritisak na Miloševi a i da e zapad novu poziciju Hašima Ta ija ispitati u detaljima a ne samo preko opštih principa”. Osrednji diplomata ne vodi rat jer se u diplomatija ne sadrži pojam rata, agresije ili nasilja. Sve polemike oko diplomatije u ratu za svaki zdrav razum predstavljaju samo materijalisti ke ra unice koje mogu voditi najobi niji pija ari. Ako je jedan šef diplomatije, makar se on zvao i Robin Kuk, doveo Evropu do rata sa jednom od sopstvenih država a pri tom otvara saradnju sa jednom od teroristi kih organizacija, govoriti o ostalom evropskom diplomatskom estabilišmentu za intelektualne krugove predstavlja samo bezpovratni gubitak vremena. Zdrav razum ne može nikakvim diplomatijama opravdati ovolika materijalna razaranja širom Balkana a po najpre masovna ubistva gradjana Evrope, bez obzira da li su žrtve pripadnici hriš anske (katoli ke i pravoslavne) ili islamske veroispovesti. To je u stvari jedna kvazidiplomatija sveukupne prljave imperijalisti ke politike koja ne bira sredstva radi ostvarenja svojih materijalisti kih ciljeva. Evropske diplomatije nije bilo kada je trebala podržati srpsku opoziciju. Nasuprot, ta diplomatija je podržavala ”jedinog garanta 76
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
mira na Balkanu”. Šiptasko stanovništvo u Srbiji bojkotovalo je srpsku opoziciju u osmogodišnjoj borbi protiv Miloševi evog režima. Svima je odgovaralo to što ”jedini garant mira na Balkanu” polako ali sigurno ubija srpsku intelegenciju. Sada se, za promenu, uvodi mržnja medju gradjanima Srbije. To je evropska demokratija, to je ve odavno otrcana fraza, to je novi toaletni papir za usrane guzice evropskih politi ara, to je nešto ime bi se zapadni intelektualni krugovi morali pod hitno pozabaviti. Adem Dema i, bivši predstavnik U K, svo vreme agresije nad Jugoslavijom proveo je u Prištini. On osudjuje politi are kosovskih Šiptara zato što su napustili Kosovo. Dao je ostavku na funkciju nakon bojkota sporazuma u Rambujeu iz razloga što Šiptarima na Kosovu nije data nezavisnost ve im je ponjudjena samo autonomija. On predlaže kao trajno rešenje, ni manje ni više nego, konfederaciju Srbije, Crne Gore i Kosova. Na Kosovu niko ne može biti siguran. Kada su pred zimu 1998. godine obustavljene akcije protiv U K pod medjunarodnim pritiskom, U K je nastavila i to sa pove anim teroristi im akcijama protiv srbijanskog stanovništva pa i protiv šiptarskog, lojalnog državi Jugoslaviji. U K, ne samo da nije položila oružje mada se na to obavezala potpisivanjem sporazuma u Rambujeu ve je zahtevala svoju integraciju u jednu nezavisnu i demokratsku vojsku Kosova. To bi bio jedinstveni slu aj, slu aj za Riplija, teroristi ka vojska sa demokratskom silom. Dan posle potpisivanja Miloševi eve kapitulacije U K izjavljuje da e nastaviti sa otporom. Na kraju ostaje otvoreno pitanje: Kako jedna teroristi ka organizacija kao što je U K može da se integriše u civilno društvo? Možda e nam na to pitanje odgovor dati ameri ka CIA sa svojim mudžahedinima.
77
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Filozofski pogled Postoje neosporni dokazi da je ujka Sem iskoristio krizu u južnoj Srbiji da bi popravio štetu na injenu usred Pentagona aferom Levinski. Pri tom svako nije razmišljao o posledicama rata u vezi sa ljudskim životima, ljudskim patnjama ili o samom kraju rata. Odobrenje akcije NATO kroz Kongres je prošlo kroz iglene uši i bez formalne objave rata. Uopšte se nije razmišljalo kako jedan ovakav rat može da postigne ciljeve koji ne doti u suštinu i koji je u svojoj osnovi potpuno nebulozan. Kakav status treba da ima srpski region Kosovo prema samoj Srbiji, šta e se dešavati sa gradjanima tog regiona i iz kojih razloga se muslimanima, bilo Šiptarima kao albanskoj manjini u Srbiji bilo Albancima, nude nove mogu nosti za demografsku ekspanziju? To su pitanja na koje nije dao odgovor veliki ujka Sem kao ni njegovi saveznici, Toni Bler i Robin Kuk. Da li su imali tajne planove sa islamskim fundamentalistima ili nisu imali ime razmišljati ali su u svakom slu aju žrtvovali ceo jedan slovenski narod (bez obzira na njegovo versko ili etni ko opredeljenje), o tome e se pozabaviti politi ki i istorijski analiti ari. U ovoj zaveri utanja nametnutoj svetskoj javnosti igraju izuzetno propagandnu ulogu zapadnoevropski elektronski mediji. Najve i broj televizijskih voditelja odnosi se prema NATO trupama kao prema sopstvenim i raspravlja sa sagovornicima kako je glupo izostaviti kopnene snage ili pak raspravlja o ”potrebi poja anja intenziteta svakodnevnih vazdušnih udara na Jugoslaviju”. Niti jedan novinar se nije usudio da postavi pitanje kako je došlo do toga da je broj izbeglica porastao od trenutka kada je otpo ealo bombardovanje što je suprotno tvrdnji Pentagona da se vazdušnim udarima zašti uju izbeglice (misli se na šiptarske) navodno nastale pri etni kom iš enju. Aktivna saradnja izmedju portparola NATO alijanse i masmedija prakti no je ubila svaki pokušaj istraživa kog novinarstva. Evropska javnost ne zna šta se 78
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
sve dogadja u Jugoslaviji (Srbiji i Crnoj Gori). Zna samo to da je alijansa toliko pove ala broj letova da ak ni CNN ne može ta no da kaže šta se sve napada, gde i sa kakvim rezultatima. Ironija se nastavlja tako što se stalno govori o kosovskim Albancima. Time se prikriva injenica da su Albanci pripadnici islamske veroispovesti i da kao takvi podležu obavezi koji propisuje džihad. Istini za volju, mora se priznati da se termin vezani za islam takodje ne spominju u medijima ni kada se govori o Hamasu ili Hezbolahu, Al Fatahu ili Al Kaidi bez obzira što se ova islamska ideologija zasniva na terorizmu. Masmediji ponovo koriste ve oprobanu taktiku primenjivanu u ranijim periodima. Evropskoj javnosti name e se utisak da se potla eni gradani nalaze na evropskim prostorima i da stoga Evropa ima obavezu da te gradjane zaštiti, naravno uz obilatu pomo SAD, od ”primitivnih Srba” kao nekih ”zaostalih” pripadnika Vizantije. U suprotnom, ako bi se u evropskoj javnosti probilo saznanje da su problemi na Balkanu nastali usled islamskog ekspanzionizma, NATO alijansa ne bi imala vrste argumente za svoja delovanja širom Balkana. Iz tog razloga se termini vezani za islam ne upotrebljavaju niti su upotrebljavani u etni kim sukobima na teritoriji Bosne. U ovoj agresivnoj kampanji protiv slovenskog naroda nije najgore to što se u medijima naziva izuzetno komplikovana istorija sukoba društva i naroda na Balkanu. Od takvog pogleda je još gore to što se bez ikakvog razmišljanja cela evropska civilizacija oslanja na izjave portparola militantne alijanse i na one video materijale koje CNN emituje u etar. Treba podsetiti da su globalni mediji, krajem dvadesetog veka, sa injeni od pet transnacionalnih koncerna od kojih svi imaju snažne veze sa industrijom oružja. Mediji su prakti no postali sastavni deo militantne kampanje. Mediji brišu istoriju, istinu zamenjuju lažima, stvarnost zamenjuju imaginacijom, život menjaju za smrt, ljubav menjaju u mržnju. Rezultat svega toga je ugroženost demokratije a da i ne govorimo otome koliko su ugrožene šanse za budu nost jednog bitnog dela ove anstva. To je, na žalost Evrope, primetio i ak javno izgovorio samo Antoni Ben, britanski parlamentarac. Verovatno najopasniji sporedan efekat ovog rata je taj što je on trajno oštetio UN, doveo u pitanje njen kredibilitet i samu svrhu postojanja ove medjunarodne organizacije. SAD su dokazale da samo one mogu diktirati tokove dogadjaja. Samo one 79
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
mogu da se umešaju svugde gde to požele njeni politi ki predstavnici, da razaraju, da sprovode politi ke intrige, da ponovo izgradjuju a sve to zajedno onako kako im se prohte. Za sve to nema drugog razloga osim toga što žele da pred Rusijom i Kinom dokažu kako SAD kao jedina super sila, mogu uraditi sve što ho e bez ikakvih sankcija. Teza o sudaru civilizacija ušla je u repertoar politike SAD. Pobeda ove ideje nije pobeda smešne predstave o našem svetu u kome su razli itosti civilizacije uzroci za stvaranje sukoba. Ta ideja je samo maska ameri kih politi ara u evropskom pozorištu. Identitet može biti jedini osnov politike. Takva teza je zastarela i ve je morala pripasti prošlosti jer ona name e jednu pogrešnu logiku koja se sastoji u re enici: ili si za nas ili si protiv nas. Srbi su ovu re enicu slušali pola veka pod komunizmom. Imperijalisti ki pokrovitelji postavljaju Srbima istovetni komunisti ki uslov prepakovan u celofan Evropske zajednice: ili ste za NATO i sa njim povezanim vrednostima kao što su demokratija, pristojnost i tolerancija ili ste za nehumanu i surovu tiraniju srpske pravoslavne civilizacije koju predstavlja Slobodan Miloševi . Ako na kratko zaboravimo da su militarizam i demokratija dva potpuno ne spojiva procesa sa jedne strane i sa druge da Miloševi kao ameri ki garant mira na Balkanu ne može predstavljati nijedan pravoslavni narod, pa niti same Srbe, jer pravoslavlje kao hriš anska ortodoksija u svojoj filozofiji odbacuje svaki oblik nasilja, i evropskoj javnosti na prethodno definisan na in prezentiramo alternativu zapadnim vrednostima normalno je da e ve ina odbaciti ponudjenu alternativu i stupiti u odbranu takozvanih zapadnih vrednosti. Ideja o formiranju teze o sudaru civilizacija name e jednu antidemokratsku logiku koja kaže: ili nam se prikloni ili eš nestati. Na žalost, nema brzih rešenja kako se može izmeniti preovladavaju a logika pogrešne politike i ograni enog verovanja u ugroženost sopstvenog identiteta.
80
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
NATO alijansa - svetski policaja Poznata Napoleonova misao: ”rat je veština koja se vežba” potvrdjena je vojnom agresijom NATO alijanse nad Jugoslavijom. U Vašingtonu je proslavljen 50-ti rodjendan uz paljbu topova u Jugoslaviji. Na vazdušne napade alijanse Jugoslavija je odgovorila ukopavanjem svoje armije, isklju ivanjem radara, prekidom radio veze, škrtim trošenjem nafte i municije. Za samo mesec dana došlo se do sumnji u efikasnost atlantskog saveza. Alijansa nije ostvarila niti jedan jedini cilj. ak je u mnogome pogoršala stanje kosmetskih Šiptara. Zašto je to tako? NATO-alijansa je vojni instrument poodredjen pravilima koncenzusa u rukama politi ara zemalja lanica o emu dokazuje slede e: ako dodje do greške onda je to zajedni ka greška centra koji odlu uje. U po etku cilj alijanse bio je jasan: primorati Slobodana Miloševi a na potpisivanje i poštovanje dokumenta iz Rambujea. Po tome su vazdušni napadi na Jugoslaviju bili samo produženje politike sredstvima sile, sli no kao u Bosni kada se takav pristup, barem za poglede zapada, pokazao efikasnim. Ali Srbija nije Bosna. U kolektivnoj svesti Srba Kosovo i Metohija predstavljaju svetu zemlju, kao Meka za muslimane ili Jerusalim za Jevreje. Kosovo je postojbina svih Srba i kolevka Svetoslavlja. Kosovo je pravoslavni oltar. Ali, Kosovo je, na žalost Srba, postalo i Miloševi ev najve i kapital i simbol njegovog prelaska sa Brozovog komunizma na ”srpski nacionalizam''. Pred neuspehom napada, Alijansa je morala prilagoditi strategiju i promeniti svoje ratne ciljeve. Zbog sve prisutnijih slika izbeglica sa Kosovskog regiona svako pregovaranje sa Miloševi em postalo je neumesno. Opravdanje agresije nadjeno je u tome što je Miloševi ”ispraznio Kosovo od šiptarskog stanovništva”. Ta agresija se proširila bombardovanjem bugarskig domova u Pirotu, madjarskih domova u Subotici i Novom Sadu kao i rumunskih domova u isto noj Vojvodini a što sve to nema 81
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
nikakve veze sa Kosovom i Metohijom. To je dovoljno da bi se zdrav razum podsetio starog principa fon Klausa po kome ”ratovi nezaustavljivo teže ka ekstremima” što neumitno dovodi do pogoršanja. Iz tog principa proisteklo je pitanje: da li e NATO nastaviti ratne operacije na Balkanu sa proširenjem uz upotrebu kopnenih snaga? Snaga NATO-alijanse zasniva se na ogromnom vojnom potencijalu i dobro uhodanim lancima za pobede. Njena slabost se nalazi u raznolikostima zemalja lanica. Pored nedavno primljene Poljske, eške i Madjarske medju lanicama se nalazi vrlo ratoborna Velika Britanija ali i pravoslavna Gr ka i islamska Turska. Tu je i Italija koja je stalno izložena pretnjama i krizama vlade. Kosovska kriza se dogodila u klju nom trenutku kada se alijansa pita: da li NATO treba da postane svetski policajac, da li treba da produži svoju geografsku nadležnost i da li sebi treba da dopusti akcije bez mandata UN. Lajza Bronson, ameri ki podsekretar za odbranu, zadužena za NATO i evropska pitanja, tvrdi da cilj alijanse nije da bude svetski policajac. ”Preispitivanjem starih strateških koncepcija dolazi se do zaklju ka da tehnike novog naoružanja dovode do toga da pretnje mogu do i sa svih strana sveta. Danas je prevazidjeno to da se u pretnje ubrajaju samo teritorijalna osvajanja” kaže Lajza Bronson ne komentarišu i na koji to na in Srbija ugrožava ameri ke ili evropske interese. Pitanje o oslobadjanju mandata UN i proširenje medjunarodne legitimnosti vojne agresije po elo je da zabrinjava neke od lanica. Dok se Francuska opirala zavodjenjem naftnog embarga protiv Srbije a bez odluke UN, druge zemlje su se zadovoljile time da sve odbrambene poslove povere amerikancima. Evropljani su nekada sanjali o odbrambenoj organizaciji izvan NATO alijanse za koju se sa sigurnoš u sada može kazati da je fosilni ostatak hladnoga rata. Pariz je ak pokušao rezervisati za Evropu južnu komandu NATO snaga sa sedištem u Napulju ali je Pentagon to, što je normalno, odbio. Pove ano evropsko u eš e u alijansi jeste prijatno za SAD ali svaki pa i najmanji pokušaj da se uspostavi evropsko vodjenje Alijanse u Vašingtonu se vidi kao slabljenje NATO alijanse. Navodna dobra saradnja alijanse sa Komesarijatom za izbeglice može negirati veoma udne odnose ove vojne alijanse sa UN. Optimisti se nadaju da e kosmetska tragedija sprovesti strujni udar koji e postaviti evropsku odbranu 82
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
na sopstvene noge. Pesimisti ipak vide kraj takvim nadanjima. U svakom slu aju, Evropljanima je ostala još jedna mogu nost a to je da poslušaju Bizmarka koji je svojevremeno rekao: ”Balkan nije vredan kosti nijenog pomeranskog vojnika”.
83
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Parada u Rambujeu Jesu li pregovori u Rambujeu bili zamka koja je za svrhu imala naknadno opravdati, u Vašingtonu ve donetu, odluku o vojnoj agresiji na Jugoslaviju? Da li je Rambuje bio tajni plan? Potsetimo se na kontekst u kojem se održava druga faza pregovora o Kosovu i Metohiji (južnom srpskom regionu). Nakon 17 dana pregovora u februaru 1999.godine medjunarodni posrednici su mogli samo da konstatuju dvostrani neuspeh. I srpska strana kao i delegacija Šiptara a koju su sa injavali albanski emigranti i predstavnici teroristi ke U K, odbacile su predloženi dokument. Sve do 15. marta kada se kontaktna skupina sre e sa dvema delegacijama u Parizu, nije zabeležen nikakav napredak niti sa jedne niti sa druge strane što je i javno priznao Iber Vedrin. U K odbija potpisati dokument budu i da se u njemu ne govori o obe anoj nezavisnosti kosmetskog regiona. Kako pokrenuti vojnu agresiju protiv srpske strane, navodno radi humanitarne zaštite albanske nacionalne manjine ako je za neuspeh u Rambujeu odgovorna i ta sama nacionalna manjina? 15.marta 1999.godine šef šiptarske delegacije, izvesni Hašim Ta i, potpisuje dokument u kojem se umesto obe ane potpune nezavisnosti govori samo o širokoj autonomiji (?) i trogodišnjem prelaznom rešenju. Jugoslovenska strana i dalje odbija potpisati dokument zbog priloženog aneksa B sporazuma u kojem NATO daje sebi za pravo da bez ikakvih ograni enja koristi pravo prelaza preko teritorije Jugoslavije i to za svoje osoblje, vozila, opremu i materijal a sve kako stoji u lanku 8. ovog dokumenta. Sve to, ne samo slobodno ve i bez ikakve naknade, kako sledi u lanku 9. Prema oceni ozbiljnih zapadnoevropskih listova, Beograd je bio prisiljen na okupaciju bez vodjenja ratnih operacija. Ti zahtevi koje je postavio NATO postale su stvari o kojima nema pregovora i svaki pokušaj Beograda za otvaranjem dogovora o 84
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
vojnom delu sporazuma bio je bez razmišljanja odbijen. Jugoslovenska vlada je morala upoznati srpsku javnost, a pre svega medjunarodnu, o tajnom planu u Rambujeu. To što je srpska vlada u skupštini objašnjavala razloge odbijanja ovog sporazuma predstavljalo je samo praznu retoriku (pri u radi pri e). Kako je dodatak B dokumenta sadržao otvorenu pretnju vojnom agresijom srpska vlada je morala obavestiti OEBS i zatražiti adekvatnu zaštitu. Zašto sve to nije u injeno? Da li zbog pacerskog nastupa jugodiplomatije u jednoj pokerskoj igri ili je jugodiplomatija imala ulogu karabin kop e koja zatvara zapadnoevropski crveni lanac evropskih mo nika, ostaje pitanje za neku stru niju analizu. Zastupnik u Bundestagu, Herman Šer, lan federalnog predsedništva vladaju e SD (socijaldemokratske) partije, ljut što nije bio upoznat sa ovim dokumentom kao i mnogi drugi zastupnici, u svom govoru u Bundestagu kaže: ”Vlada je pogrešila što je obmanula parlament i javnost objašnjenjem da je Beograd mogao potpisati na ovaj ili onaj na in. Ni jedan politi ar u Srbiji, bilo kakvog kvaliteta, nebi to potpisao da je na mestu Miloševi a…” Angelika Ber, portparol zelenih u Bundestagu, pristalica vojne intervencije na Jugoslaviju, izjavila je da nebi podržala ovu intervenciju da je ovaj dokument imala u celosti. Jedno od najboljih objašnjenja fenomena Rambujea i ameri kog pritiska u cilju pokretanja vojne intervencije dala je Lu ana Pastelina, zastupnica predsednika komisije za kulturu u evropskom parlamentu. U italijanskom dnevniku ”I manifesto” od 18.03.99. ona piše: ”Danas mislim da je u Italiji postojala prava cenzura da se nebi znalo za injenicu da vojna prisutnos NATO vojnih snaga nije bila predvidjena samo za nesretno Kosovo, mesto sukoba, ve i ništa manje, za celo podru je Jugoslavije”. Napominju i da na 82 strane dokumenta iz Rambujea ima i lanaka o potpunoj nekažnjivosti pripadnika NATO alijanse pred jugoslovenskim sudom za delovanja na teritoriji Jugoslavije i navodi primer ameri kog vojnika koji bi mogao po dolomitima ubiti dvadesetak turista i biti oslobodjen pred ameri kim vojnim sudom. Lu ana dalje navodi: ”Da ne bi bilo nikakvih dvoumljenja, u lanku 15 aneksa B dokumenta precizira se da za sve usluge koje NATO traži za sebe na teritoriji Jugoslavije, uklju uju i slobodan pristup komunikacionoj mreži i televiziji kao i pravo 85
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
koriš enja elektromagnetnog polja, nije u obavezi pla anja usluga. Veoma neobi no za ameri ki mentalitet koji ne poznaje bezplatan ru ak. I to stanje trebalo je da traje na neodredjeno vreme. U tim uslovima ne treba se uopšte uditi što Miloševi nije potpisao dokument. Razumljivo je i to što je tako malo pažnje posve eno politi kom ishodu sukoba kao i pitanje alternative režima u Beogradu. O igledno je da u takvom scenariju nije ni bilo potrebno razmatranje alternative. Perspektiva je bila jasna: svodjenje Jugoslavije na koloniju 19-tog veka.” U svom zaklju ku Lu ana kaže: ”Gotovo više i od samog sukoba zaokupljeni smo stepenom manipulacije koje ga prate sa svih strana, kao i uvek, ali to nije velika uteha za našu demokratiju.” Aneksom B, NATO vrši falsifikat dokumenta u prvobitno zapo etoj formi. Po dbijanju beogradskog režima da potpiše ovaj sporazum (dokument) u Rambujeu, propagandna mašina NATO alijanse zamenom teza u javnosti formira štit za odbranu dokumenta koji je potpisala islamsko-teroristi ka organizacija U K. Sporazum (dokumenat) iz Rambujea koji predvidja DE JURE I DE FACTO okupaciju Jugoslavije otvorio je put vojnoj agresiji u skladu sa geostrateškim interesima Vašingtona. To samo pokazuje kako je diplomatski put bio svesno žrtvovan radi reafirmacije uloge NATO alijanse, ameri ke vode e uloge u samoj alijansi kao i ameri ke vojnopoliti ke pozicije u Evropi.
86
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Se anja “Bra o Srbi i sestre Srpkinje! Na predve erju smo 27.marta. Pojavio se najve i demon srpskog naroda, njegov grobar i njegov najve i neprijatelj. On je bezumnim aktom sa jednom grupom politi kih maloumnika i u roku od deset dana upropastio jednu veliku državu, Jugoslaviju od 275.500 kilometara sa 16 ipo miliona stanovnika. Proglasio se predsednikom vlade, pretorijanski, samozvano, jani arski. Po eo je da kroji kapu državi koju su milioni njenih gradjana svojim velikim žrtvama i krvlju stvorili. Ko ga na ovo ovlasti? Kralj? Ne. Narod? Još manje. Šta je hteo ovim inom? Da posluži svome narodu? Bože sa uvaj. Njegova luda politika prokockala je sve: narod, državu, nebrojene žrtve, velike materijalne i kulturne vrednosti. On se ne zapita: šta emo dobiti u naknadu za sve to. Kakva je to politika koja od gotovine pravi veresiju? Mi smo ovu nesre u mogli prebroditi, bez žrtava… Ulazak u rat smatrao sam kao najgore, najkobnije rešenje. Prorekao sam rasulo Jugoslavije i njenu propast a srpski narod e platiti ceo ceh ove ratne pustolovine“. Ovaj govor pro itao je general Milan Nedi pred mikrofonom Radio Beograda ta no 26.marta 1944. Posle ravno 55 godina (manje slu ajno a više namerno) gotovo ta no u dan, Evropa nas podse a da nam se istorija ponavlja.
87
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Obaveštajne mogu nosti Mobilizacija tehni kih sredstava za agresiju na Jugoslaviju najve a je koja je u ovome veku izvršena protiv neke zemlje. NATO alijansa je pre samog po etka vojne agresije svojom bezbednosnom mrežom pokrila ceo prostor i to ne samo Jugoslavije ve i prostor okolnih zemalja. Upotrebljena sredstva su u potpunosti ameri ka mada ima i nešto malo francuskih. To je dovoljno da SAD same sebi obezbede sve potrebne informacije. U vazdušnim prostorima na najvišem nivou, u stratosferi, nalaze se letelice koje imaju mogu nost snimanja i uveli avanja objekata veli ine od nekoliko santimetara. Tu ulogu obavljaju sateliti HENGES-1 i EOA-12 kao i avioni tipa U-2 i MIRAŽ-4P. U nižem atmosferskom sloju, na visinama do 10.000 metara, nalaze se avioni FC-135 i ORION-C169 koji obaveštavaju o položaju radara i raketnog sistema jugoslovenske armije. Ovi avioni imaju imogu nost udara na lokalne radio i televizijske repetitore. Na srednjim i malim visinama nalaze se bezpilotne letelice koje služe za osmatranje. One su vrlo tihe, brze i pouzdane ali su isto tako i vrlo skupe. Ovaj deo vojnog arsenala daje NATO alijansi superiornost u obaveštavanju u polju strategije i politike. Ali to nije dovoljno. Tome se dodaju obaveštajci koji su ve rasporedjeni na jugoslovenskoj teritoriji radi ve e efikasnosti u vazdušnim akcijama. I pored svega toga NATO alijansa nije mogla predvideti tri mala ali po nju fatalna detalja: meterološku situaciju, sistem odbrane koji primenjuje protivni ka strana i tre i detalj koji je u osnovi svakog živog stvora a to je odbrana samoga sebe iz ega sasvim logi no proizilazi kolektivna odbrana sopstvene zemlje. Zato se ubacuje lanac agenata koji prikupljaju podatke na terenu. Ovi agenti, rade i sa izbeglicama, prilikom deljenja humanitarnih paketa, pokuša e da dobiju iformacije o dešavanjima na terenu što može doprineti poboljšanju vazdušnih udara. Ovakve informacije 88
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
su vrlo dragocene jer se NATO alijansa ak i posle mesec dana bombardovanja još uvek nalazi veoma daleko od svojih ciljeva kao što su: naftni rezervoari, tenkovi, skladišta municije, raketni sistemi SAM 6 i tako dalje. Jedan tip obaveštajaca su zapravo civili koji su ušli u pore naroda i samim tim oni se mogu kretati od beogradskih koncerata pa sve do izbegli kih kolona. Drugi tip obaveštajaca ine obu eni specijalci, uniformisani, koji se kre u na terenu u zavisnosti od okolnosti i njihov je zadatak da se neprimetno približe vitalnim i strateškim pozicijama neprijatelja. Taj tip ljudi sa injavali su ameri ki i britanski komandosi koji su se ve istakli u zalivskom ratu sa Irakom. Oni su bili spremni da u estvuju u najopasnijim misijama navodjenja na protivni ke slabo vidljive ciljeve. Te misije bivaju problemati ne kasnije kada se pojavi potreba za izvla enje obaveštajaca (komandosa) sa neprijateljske teritorije. Ovakvi tipovi operacija nose sa sobom velike vojne i politi ke rizike ali su neophodni za planiranje i organizovanje vojnih akcija. Tako je Beograd postao najzanimljiviji za sve belosvetske agente. Oni sa zapada se utrkuju sa ruskim i kineskim. Beograd je postao stecište zapadnih tajnih službi ali isto tako i agenata bivšeg Sovjetskog saveza. Medjutim, oni ine samo vrh piramide ove industrije koja ima godišnji promet od 50 milijardi dolara a za koju radi milion ljudi širom sveta. SAD su najzastupljenije sa svojim agentima koji ve duže vreme borave na prostorima Jugoslavije. To su saradnici koji govore srpski jezik i poslati su na Balkan kada je Miloševi po eo da predstavlja problem zapadu. Ni Britanija ne zaostaje po broju agenata koji raspolažu izvrsnim znanjem srpskog jezika. Agenti britanske tajne službe operišu po celoj Jugoslaviji koriste i satelitske veze sa svojom centralnom bazom u sedištu britanske tajne službe. Obilatu pomo im pruža 6.500 saradnika komunikacionog centra britanske vlade u etenhemu. Kadasu na osnovu policijskih indikacija po ele da kruže glasine o ubistvu poznate televizijske voditeljke i kada je izgledalo da sve ukazuje na to da se radi o srpskom pla enom ubici, mobilizovan je komunikacioni centar britanske vlade da bi se ušlo u trag svakom spominjanju imena ove TV voditeljke u komunikacijama koje se ti u Beograda. Ovaj britanski komunikacioni centar blisko saradjuje sa svojim ameri kim partnerima kada se radi o špijunaži u Srbiji. Pitanja se 89
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
obradjuju u odeljenju koje je smešteno u Pentagonu a koji kordinira svim aktivnostima obaveštajnih službi. Komunikacioni centar britanske vlade takodje veoma tesno saradjuje sa ameri kom službom nacionalne bezbednosti. Rusi su u Beogradu zastupljeni svojom kontraobaveštajnom službom. Ta an broj ruskih agenata u Srbiji nije poznat. Sa mosovske adrese upravlja se sa 140.000 uglavnom bivših saradnika KGB-a. Nema ka obaveštajna služba sa svojih 6.000 saradnika skoro da i nije zna ajnije zastupljena u Beogradu. Izrael je u Beogradu zastupljen sa svega nekoliko agenata MOSAD-a ije prisustvo u Beogradu ne predstavlja nikakvu tajnu za Srbiju zato što Izrael gaji simpatije prema srpskoj politici, verovatno zbog toga što i sam Izrael ima problema sa muslimanskim okruženjem.
90
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Odnosi u NATO alijansi Prema ekonomisti Gejvinu Dejvisu iz banke Goldman Saks, a imaju i u vidu iskustvo iz zalivskog rata (vojne agresije nad Irakom u Kuvajtu), ako rat protiv Jugoslavije sidje sa neba na zemlju i traje šest meseci, on bi mogao koštati oko 80 milijardi dolara. Ovog puta bi ¾ tog eventualnog ra una trebale biti pla ene od strane lanica Evropske zajednice. Taj ra un bi pove ao njihove državne deficite i prili no bi uzdrmao masu najobi nijih potroša a. Rizici jedne takve intervencije su, po Dejvisu, preveliki a ulozi previše slabi za Ameriku pod ijom je dominacijom NATO alijansa. Dejvis smatra da nema ameri kih vitalnih interesa koji su ugroženi na Balkanu. Naravno da ima nekih moralnih i humanitarnih uloga ali ništa na ekonomskom polju što bi iziskivalo kopnenu invaziju na Jugoslaviju, kao na primer snabdevanje energijom koja je prouzrokovala rat u zalivu. Po Dejvisovom mišljenju, odnos izmedju cene i koristi od agresije na Jugoslaviju više li e na odnos istih parametra iz rata u Vijetnamu nego u zalivu a što bi samo po sebi trebao biti dovoljan razlog da se odustane od kopnene invazije na Jugoslaviju. U slu aju da NATO alijansa interveniše kopnenom ofanzivom rat bi mogao smanjiti ekonomski rast Evrope za 0,5 % godišnje a deficit u budžetu bi prevazišao 3 % (maksimalno dozvoljeni procenat kod nekih lanica EZ). Kopnena ofanziva bi takodje prouzrokovala pritisak na evropske kamatne stope i slabljenje evropske monete (euro) dokle bi dug i skup rat takodje doveo do pada tržišta akcija koje je jako osetljivo na opadanje ekonomskog rasta kod razvijenih država. NATO jeste vojni div ali je isto tako i finansijski patuljak. Njegov godišnji budžet jedva prelazi 1,6 milijardi dolara koji su podeljeni na tri dela: civilni troškovi funkcionisanja sedišta u Belgiji, vojni troškovi za održavanje vojnih štabova (raseljenih po Americi, Kanadi i Evropi) u iznosu od 45,3% i investicije za radove koje su lanice 91
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
obavezne da izvrše po zahtevu alijanse (obi no je to iznos tre eg dela budžeta sa kojim se jedva završi, primera radi, aerodrom u Turskoj koji ne može da prihvati niti jedan bombarder). U finansiranju NATOalijanse u estvuje 19 lanica. Dokle Belgija osigurava 2,76 % budžeta a Francuska 5,09 % SAD osiguravaju 23 % budžeta. Agresija na Jugoslaviju je pokazala da postoje ozbiljni tehnološki nedostaci Francuske u odnosu na SAD. To uporedjenje svodi se na tri nivoa: -Francuska i ostale lanice ne mogu dosti i ameri ku prednost u domenu špijunskih letelica B-2 ili F-117 kao i u domenu intelegentne municije. -Francuski materijal je esto istog kvaliteta kao ameri ki. Tu se radi o avionu miraž u odnosu na ameri ki F-16. Medjutim, helihopter tigar se ne može uporediti sa ameri kim helihopterom apa jer trenutno postoji samo etri primeraka francuskog modela tigar a sa njegovom proizvodnjom se toliko kasni da e ga svakako prevazi i novi ameri ki tip koman . Rakete skalp i stoun šedou (koje e naoružavati avione rafal i evro fajter) imaju iste kvalitete kao ameri ki tomahavk ali su još uvek na ispitivanju. -Rutinske misije koje se osiguravaju opremom kupljenom od SAD. Tu se pre svega radi o lete im radarima avaks i lete im tankerima (za snabdevanje borbenih aviona gorivom u letu) tipa KC-35. Ako Francuska želi posedovati najmoderniji materijal ona to može imati samo kupovinom od SAD, normalno, na ra un istovremenog smanjenja sredstava za sopstveni razvoj i istraživanje. Francuski budžet za odbranu je deset puta niži od budžeta SAD, a kada se saberu troškovi za odbranu svih evropskih zemalja zajedno, oni predstavljaju jedva polovinu ameri kog budžeta za odbranu. U takvoj situaciji bilo bi idealno rešenje da se podeli rad na usavršavanju i proizvodnji jedinstvenih vojnih sredstava medju sobom umesto da svaka lanica raspolaže sopstvenim tenkovima i avionima. Iako ameri ki lideri u alijansi izjavljuju da su za evropsku odbranu, oni ipak evropljanima predlažu jednu novu stratešku liniju. Vašington pokušava prodati saveznicima Alijanse 92
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ameri ku viziju rata nazvanu zajedni ka vizija (joint vision 201). Ta vizija po inje sa jednom velikom ratnom sobom koja bi trebala omogu iti da se sazna sve o neprijatelju, ak injegova politi ka i društvena evolucija. Tu bi, normalno, amerikanci kao šampioni elektronskih informacija, bili gospodari. U drugoj etapi saveznici bi se uklju ili u tu sobu da bi videli šta treba da rade. To je jedna vizija koju e francuski general štab i francuski industrujalci morati da stave pod sumnju tokom slede ih godina.
93
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ratni bilans – I deo Jedna mala i siromašna zemlja koja se našla u bankrotu kre e u rat protiv ameri ke imerije u nameri da bude poražena pa da posle rata lepo živi od pomo i Vašingtona. Medjutim, nekom greškom vojnici te zemlje, kao nekakvi srednjovekovni riteri, uspevaju da odbrane ruinirani dvorac na Balkanu. Ovakav filmski zaplet bio bi vrlo komi an za Evropu da nije previše tužan za Srbiju i Crnu Goru. Jedan avion NATO alijanse oboren je nedaleko od Beograda, drugi se srušio prilikom pokušaja sletanja na nosa aviona u Jadranu. NATO avijacija je raketiranjem masakrirala autobus pun civilnih putnika. Miloševi je oslobodio trojicu zarobljenih NATO vojnika i time ostvario, u tom momentu, vrlo važnu propagandnu pobedu. NATO alijansa je stupila u propagandnu defanzivu što je u ovakvom ratu veoma nepovoljno. Obaranje NATO letelica se ne priznaje kao uspeh protivni kih snaga ve se spominju vazdan neke mogu nosti mehani kih kvarova. Masakriranje 47 civilnih žrtava u putni kom autobusu tuma i se kao greška uz silna uveravanja kako alijansa ne ratuje protiv srpskog naroda ve samo protiv jednog jedinog oveka, Slobodana Miloševi a, dejtonskog garanta mira na Balkanu. Razuman ovek ne može nikako da prihvati ovakve nebuloze kao sve ostale koje e pratiti ovu agresiju nad jednim staroslovenskim narodom. U vazdušnim napadima ovakve vrste kada NATO piloti ne rizikuju svoje živote, kada je preciznost usavršene tehnike apsolutna a ciljevi isklju ivo protivni ke vojne sile, u o ima Evrope, civili koji stradaju od projektila sa neba deluju mnogo nevinije nego u klasi nom ratu. Naravno da se ovakva bombardovanja pravdaju zaštitom Šiptara koje kao nacionalnu manjinu proteruju Miloševi eve snage radi navodnog etni kog iš enja Srbije, ali ovakvi vazdušni udari više li e na odmazdu kaznene ekspedicije SS jedinica iz drugog svetskoga rata kada je ubijano sto Srba za jednog izgubljenog nema kog voj94
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
nika, nego li na akciju kojom bi se kosovska katastrofa umanjila ili ak eliminisala jer posle svakog gubitka nekog od svojih aviona NATO vrši udare na infrastrukturu gde ubija civilno stanovništvo sa obaveznim izjavama žaljenja zbog nastalih grešaka. Ova, u poetku etvorodnevna vojna intervencija a sada nešto produžena, trebala je da li i na izvršenje Božje volje kojom se Srbi kažnjavaju zbog svojih injenja ili ne injenja, za svoja dela ili ne dela. NATO alijansa je trebala da ima apsolutno preimu stvo, kako vojno tako i moralno, ali ništa nije ispalo tako jednostavno. Miloševiev Beograd ima svoje argumente, ne svojom sopstvenom zaslugom koliko zbog grešaka u proceni NATO alijanse koja je dovela do vojne intervencije ili vojne agresije (zavisno sa koje se strane posmatra). Beograd je u propagandi neuporedivo manje mo an i u mnogome nespretan a što se vidi i po tome što je na elo vojne službe za odnos sa javnoš u postavljen jedan stari izrabljeni komunisti ki funkcioner, Aleksandar Bako evi , u narodu poznat kao Aca mrtvak. On sigurno nije ovek koji može da nadmudri evropske stru njake za marketing i propagandu. Ako alijansa trpi poraze a u izvesnom smislu ih i trpi to je zato što je i sama najviše kriva. Vazdušni udari nisu doveli do o ekivanih rezultata. Zdrav razum ne veruje da e beskona no bombardovanje dovesti Evropu do proklamovanih ciljeva. Srbija e nestati a Miloševi i njegov režim e ostati. Zato gradjani Srbije sada strepe kako od zapadne Evrope i SAD koji razaraju Srbiju isto tako i od realne mogu nosti da Miloševi na kraju uspe da odbrani svoj režim. Demokratske blokade u donošenju odluke alijanse o blokadi nafte prema Jugoslaviji (Srbiji i Crnoj Gori) izaziva nevolju koju ima alijansa oko uskladjivanja stavova 19 svojih lanica. Demokratski princip donošenja odluke komplikuje stvari naroito u periodu rata. Ono što omogu ava alijansi da funkcioniše jeste paradoksalno ali u stvarnosti to je i de fakto ameri ka dominacija koja stvara prividan koncenzus. Realnost pokazuje da sa jedne strane postoji ameri ki sistem koji ništa ne deli sa partnerima i sa druge strane NATO alijansa u kojoj SAD dominiraju. Delikatne operacije vode amerikanci a ostalo se diskutuje u vojnim centrima gde u estvuju predstavnici drugih zemalja lanica alijanse gde amerikanci takodje dominiraju. Bez te i takve dominacije NATO alijansa jednostavno ne bi mogla vojno funkcionisati. 95
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Što se ti e samog rata, svi su svesni da se njime kona no rešava pitanje o daljoj sudbini NATO alijanse. Optimisti misle da alijansa mora uspeti (ako sebi da dovoljno vremena) a pesimisti se plaše da bi mogla da eksplodira usred 1999.tog leta Gospodnjeg ako bombardovanjem ne natera Beograd na kapitulaciju. Pošto je glavna nota postala opstanak alijanse jasno je da alijansa u ovome ratu mora pobediti, makar vojno ako ve ne može moralno. Alijansa prelazi u drugu fazu propagande. Pošto su konstantovane greške u komunikaciji, centar za komunikacije alijanse oja an je po inicijativi Toni Blera. U Briselu je analizirana situacija i tada se London zapanjio koliko su sredstva atlantskog saveza neprilagodjena dugom i ultramedijalizovanom ratu. Grupica ljudi koju vodi Džejmi Ši (ili Džimi Šei, sve jedno je) prevazidjena je zadatkom i nespremna je da se nosi sa medijskim pokrivanjem grešaka koje alijansa proizvodi iznad sopstvenih o ekivanja. Zato je u Brisel stiglo dvadesetak stru njaka za komunikacije da bi pomogli Džimiju. Ve ina su Britanci jer Toni Bler ima veliku medijsku viziju rata. Tu ekipu sada sa injavaju diplomate i specijalisti za medije kao i specijalisti za sliku. Specifi nost ove propagande je komunikacija sa definisanim ciljem. To zna i da svako od njih radi na prodaji NATO udara u odredjenoj zemlji. To se zove hiruška propaganda sa ciljem da ponovo mobiliše javno mnjenje za podršku vazdušnim udarima. Gr ko javno mnjenje ne nalazi razumevanje za vazdušne udare. Kod Grka dolazi do obnove tradicionalnog antiamerikanizma. U Gr koj se govori o balkanskoj tragediji, o Šiptarima, o napadima alijanse ali se ima utisak da njihovi razgovori teku u suprotnom pravcu od razgovora u NATO krugovima. Dok se u Francuskoj i SAD ime Miloševi a uporedjuje sa Hitlerom dotle se u Gr koj govori o Adolfu Klintonu i to istim tonom. Gr ka televizija zapo inje program isto kao i televizije alijanse, re ima: prolazimo kroz pakao, samo što Grci govore o NATO udarima i stradanju Balkana a svi preostali NATO mediji govore o izbegli kim albanskim logorima (misli se na šiptarske). Jedan gr ki posmatra originalno zaklju uje: Na Balkanu ništa nije istina i ništa nije lažno. U Beogradu se mogao uo iti manjak žena. Niko ne zna ta no kliko je beogradjanki napustilo Beograd od po etka bom96
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
bardovanja. Mnogi ljudi su se sklonili po okolnim selima kod rodbine gde je opasnost od bombardovanja bila manja a za muškarce je bio i manji rizik od mobilizacije. Muškarcima je, od 14 do 65 godina starosti, bio zabranjen izlazak iz Jugoslavije a što je veoma oštro primenjivano. Tada je neko parafrazirao poznatu de ju pesmicu koja sada glasi: Od kolevke pa do groba najbrže vas vodi Sloba. Za razliku od samog po etka NATO agresije ve nakon samo nedelju dana gradjani postaju masovnije žrtve zbog u estalih grešaka pri bombardovanju. Za te žrtve suptilni Englezi su osmislili pamu ni izraz: kolateralna šteta. Prekidi u snabdevanju vodom i strujom po gradovima stvaraju ogromne nevolje i izazivaju ose anje da e se to postepeno pretvoriti u redovno stanje. Sa druge strane, ratni režim još više ogrožava gradjane. Suspendovana su sva gradjanska prava i slobode, svi mediji su pod cenzurom, plate su ujedna ene i veoma niske, dovoljne samo za kupovinu hleba i mleka radi pukog preživljavanja. Privatna imovina više nije sigurna jer armija može da zapleni sve što se može smatrati vojnim potrebama. U takvoj situaciji gradjani su za utali a kad moraju da progovore to onda ine šapatom. Rat je a u svakom ratu ljudska glava ne vredi ni pišljiva boba.
97
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Samit NATO alijanse U Svetskom trgovinskom centru koji nosi ime bivšeg ameri kog predsednika Ronalda Regana u Vašingtonu, 23. aprila 1999. godine zapo et je najve i samit koji je ikada održan u Vašingtonu i traja e do 25. aprila iste godine. Prisustvuje 44 svetskih lidera, 1700 zvani nika a ceo dogadjaj prati više od 3.000 novinara. Samit je trebao da posluži za obeležavanje jubilarne pedesetogodišnjice svog postojanja. Program je bio zamišljen tako da se u radnom delu definišeu nove vojne doktrine nakon okonanja hladnog rata a zatim da se sve ano proslavi jubilej. Vojna pobeda nad Srbijom samo je trebala biti šlag na torti. Medjutim, vojna agresija NATO alijanse na Srbiju i Crnu Goru, zapo eta ravno 30 dana pre po etka samita, nije dala planirane rezultate. Blic krig je izostao i to je suštinski promeninilo sadržaj samita. Dogadjaji u kosovsko-metohijskom regionu na jugu Srbije potisnuli su u drugi plan pompeznu sve anost kakvu su o ekivali Amerikanci a posebno Klinton. Na zahtev Francuske ukinut je sve ani deo samita tako da se odmah pristupilo radnom delu. Umesto da se nadje na najve oj proslavi, NATO alijansa se našla pred najve im izazovom u svojoj pedesetogodišnjoj istoriji. Ona je u svom postojanu uspela da sakupi 50 godina postojanja ali nije uspela da u sebi nadje mudrost za rešenje balkanske krize. Kako da NATO pobedi u prvom stvarnom ratu od svog osnivanja a koji je sam zapo eo? Tako je glavna tema prvog dana samita bila: kako naterati Slobodana Miloševi a, predsednika Jugoslavije (Srbije i Crne Gore), da prihvati vojne snage NATO alijanse. U prvim reagovanjima lideri su pokazali uzdržanost naglašavaju i da još uvek ne raspolažu detaljima predloga. Na samitu e se voditi rasprava o novoj strategiji radi slamanja Jugoslavije i bi e re i o mogu nosti kopnene invazije. Havijer Solana je ovlastio komandu NATO alijanse da razmotri mogu nost intervencije kopnenim snagama. Medvin Olbrajt i Robin Kuk 98
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
su odbacili ovakvu mogu nost pa e se u nedostatku alternative pokušati sa zbijanjem redova medju saveznicima i poja ati vazdušni udari. U jednom komentaru se kaže da predstavnici Alijanse ne e pozvati nijednu zemlju da joj se pridruži niti e biti ikakvog kalendara za proširenje vojne alijanse. NATO alijansa e nastaviti vazdušne udare u okviru vojne intervencije sve dok bude potrebno i nikakav kompromis u vezi sa uslovima okon anja vojne intervencije ne dolazi u obzir. Ovo je bio osnovni zaklju ak zasedanja predsednika država i vlada lanica Alijanse. Usvojena je specijalna deklaracija o kosovsko-metohijskom regionu koja sadrži 17 ta aka od kojih su najinteresantnije slede e dve: “kosovska kriza ozbiljno dovodi u pitanje vrednosti koje NATO-alijansa štiti od svog osnivanja a to su; demokratija i ljudska prava” , “vojna intervencija protiv Jugoslavije je u skladu sa politi kim ciljevima medjunarodne zajednice a koje su nedavno potvrdili generalni sekretar Ujedinjenih nacija i Evropska unija. Vojna intervencija nije usmerena protiv srpskog naroda ve protiv politi kog režima u Beogradu koji je u nekoliko navrata odbacio planove za mirno rešenje krize”. Još jednom su ponovljeni uslovi za okon anje vojne intervencije ili agresije, zavisno sa koje strane se posmatra: Slobodan Miloševi mora: - najpre okon ati sve vojne aktivnosti na Kosovu, - povu i sve vojne, paravojne i policijske snage sa Kosova, - prihvatiti prisustvovojnih snaga alijanse na Kosovu, - prihvatiti sve albanske izbeglice sa Kosova i - dati kredibilne dokaze o spremnosti da nastavi pregovore koji bi bili zasnovani na dokumentu iz Rambujea. Na samitu je bilo razgovora i o slanju kopnenih snaga na jug Srbije bez prethodnoh pristanka zvani nog Beograda, dakle o pokretanju kopnene ofanzive. Havijer Solana je izneo svoj stav da NATO ne e menjati sadašnju strategiju a Gerhart Šreder, da su politi ke odluke jasne i da predstavnici alijanse ne e postaviti Miloševi u nikakve druge uslove osim onih pet koji su ve poz99
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
nati. Nema ki predstavnici najve i su protivnici akcije kopnenih snaga. I pored pomenutih izjava o odbacivanju kopnene ofanzive, SAD odlu uje da na sever Albanije pošalje nova poja anja. Tako pred južnom granicom Srbije biva dopremljeno: 15 tenkova, 15 topova od 155 mm, 14 oklopnih vozila i jedna raketna baterija. Odredjen broj vojnika naoružan je raketnim baca ima. Pentagon tvrdi da e njihov zadatak biti podrška helihopterima apa . Na samitu alijanse usvojena su dva dokumenta i to: Zvani no saopštenje i Strate ki koncept za 21. vek. U Strateškom konceptu nabrojana su pet cilja alijanse. Kao novina je lanak u kome se kaže da alijansa traži opšu sigurnost lanica za preventivno delovanje pred nadolaze im krizama na evroatlantskim prostorima, zatim, da bude aktivna u rešavnju tih kriza ali i da u estvuje u operacijama koje bi bile svojevrstan odgovor na ve nastale krize. Najavljeno je otvaranje za partnerstvo za mir i saradnju sa zemljama evroatlantskog prostora koje nisu lanice, saradnju koja bi trebalo da oja a medjusobno poverenje i mogu nost zajedni kih akcija. Zvani no saopštenje navodi spisak mogu ih novih lanica alijanse. Žak Širak, predstavnik Francuske, na konferenciji za štampu kaže da su vrata po najpre otvorena za Rumuniju i Sloveniju. U objavljenom redosledu medju devet isto noevropskih država na poslednjem mestu su svrstani Makedonija i Albanija. U zajedni kom saopštenju se naglašava: ”da kriza na Kosovu predstavlja veliki izazov za vrednosti koje je NATO uspostavio još od svog osnivanja a to su: demokratija, ljudska prava i vladavina zakona”. U Srbiji je od 90-te godine zapo eo nagli proces demokratizacije društva nakon više od pola veka vladavine komunisti ke diktature. Taj process demokratizacije bio je izrazit u urbanim sredinama i to po najpre u Kragujevcu, a ku, Nišu, Novom Sadu i Beogradu što je i normalno obzirom da se napredna intelegencija koncentriše upravo oko univerzitetskih centara. Zašto je NATO alijansa u vazdušnim udarima razorila fabriku automobila “Zastava” u Kragujevcu, fabriku bele tehnike “Sloboda” u a ku, Rafineriju i sve mostove u Novom Sadu, petro100
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
hemijski kompleks u Pan evu, fabriku duvana u Nišu, …? Razvijena privreda ne može imati razvijene univerzitete a nerazvijeni univerziteti ne mogu reprodukovati napredne gradjanske ideje. Razorena infrastruktura ne može zadovoljiti osnovne potrebe oveka a takav ovek je podložan svim društvenim devijacijama i kao devijantna li nost za života svoga ne može prihvatiti demokratska na ela gradjanskog društva. U takvim društvima ve ina se stavlja u poodredjen položaj prema pojedincu a što je u potpunoj suprotnosti svim demokratskim na elima. Normalno da je to znao ujka Sloba pa je iskoristio autokratsku vlast za ekonomsko uništenje Srbije pa i Crne Gore. Posle gubitka na izborima 1996. ujka Sloba nije više mogao da se uporedo nosi sa sve izražajnijim porastom gradjanske svesti u srpskom življu. Kada je ujka Sem uvideo da Sloba ne e mo i da odradi poveren mu posao prekida svoju ljubavnu karijeru, navla i donji veš i tr i u Pentagon nebi li izdejstvovao novo ratno žarište i time završio posao koji je otpo eo ujka Sloba. Ljudska prava su tekovina civilizacije. Iz tog razloga niti jedna vojna armada pa ni sama NATO alijansa nema pravo da pod okriljem tih istih ljudskih prava sprovodi politi ke interese primenom bilo kakve sile. O kakvim to ljudskim pravima elnici NATO alijanse govore dok njihovi avioni svojim delovanjem ine nevidjeni masakr civilnih putnika bombarduju i medjunarodni putni ki voz u Grdeli koj klisuri, masakr ojadjenih šiptarskih izbeglica u koloni na putu izmedju Djakovice i Prištine, masakr u izbegli kom kampu u selu Koriša kod Prizrena. Zar to nije bukvalno lišavanje ljudi osnovnog prava na život? Kako imalo normalan ovek može opravdati vandalsko ponašanje jedne, uslovno re eno, civilizacijske tvorevine koja svojim projektilima bukvalno razara ne samo zgradu Radio Televizije Srbije ve i najobi nije de je pozorište “Dušan Radovi ” usred Beograda? Da li iko u evropskom estabilištmentu zna da objasni kakve veze ima to de je pozorište sa Klintonom i sli nim pi menima?
101
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Politi ki fenomen Od po etka NATO agresije na Jugoslaviju na zapadu je postalo vrlo teško sa uvati pamet i prisebnost duha. To je vreme, do sada ne zabeleženo, ratne i propagandne histerije koja je bez sumnje po svim merilima prevazišla nacisti ku propagandu iz drugog svetskog rata. U Britaniji kao i u SAD politi ki vrhovi ispoljavaju sve više neuroti no stanje duha jer kampanja bombardovanja, koja traje ve mesec dana, pokazuje sve više nemo i i u takvom stanju proizvodi tolike koli ine falš informacija koliko ak ni doma i mediji ne stižu ada apsorbuju. To je zapravo odslikavanje jednog fenomena koji se pojavio pred kraj dvadesetog veka u zapadnoevropskim demokratskim zajednicama. U politikom estabilišmentu sede umobolni ljudi. To su zagovornici rata, pepela i krvi, zagovornici ameri kog imperijalizma. Takav jedan estabilišment poseduje elektronske masmedije kao i pisane medije tabloidnog ukusa i siromašnog civilizacijskog uzrasta a koje redovno prati politi ko nerazumevanje. Na drugoj strani svrstani su, u neravnopravnoj borbi: publicisti, kriti ari i ostali koji predstavljaju intelektualni vrh civilizacijskog društva. Primera radi, kolumnisti Tajms-a, Sajmon Dženkin, Vilijam Mog, Anatolij Kalecki i Libi Berouz, žestoki su kriti ari Blerove Avanture na Balkanu za koju Sajmon Dženkin u jednom od svojih komentara kaže: ”Ovo je najnesre niji potez britanske politike u njenoj dubokoj istoriji”. Vilijam Mog beleži: ”laburisti ka vlada nekada pacifisti ka sada je hipnotizovana manijom urbanog bombardovanja” i poziva Toni Blera: ”da hitno pokupi svoje aure i povu e se iz ove avanture dok još ima šta da spasi od preostale asti.” U samoj Blerovoj falangi ima disidenata. U debati o zbivanjima na jugu Srbije, u britanskom parlamentu, levo krilo laburisti ke partije podiglo je glas. Treba znati da svaki glas protiv Blerove laburisti ke mašinerije nosi u sebi rizik ekskomunikacije 102
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
to jest, odstranjivanje iz politi kog rada parije. Bler je nametnuo komunisti ku disciplinu. U kolevci demokratije vlada smrtni strah od politi kog izopštavanja zbog svakog samostalnog mišljenja koje nije na liniji partije. Ovako nešto Srbi su preživljavali još mnogo ranije po ev od 1945.g. pa sve do smrti Josipa Broza. Ipak se 11 laburista usudilo da skine anatemu sa balkanske avanture velikog vodje Toni Blera. Najbolji primer je londonska afera oko laburisti kog poslanika Alise Mahon. Ona, ne samo da je u debati nazvala bombardovanje Jugoslavije varvarskim inom nego je i bez pitanja partijskog vodje otputovala u Beograd. Na povratku u Britaniju do ekala ju je pretnja da e biti podvrgnuta disciplinskoj odgovornosti. Alisa Mahon je ostala dosledna sebi. U Tajms-u od 21.04.1999. ona je napisala: ”Britanska publika ima pravo da sazna ono što se od nje krije a to su strašne posledice bombardovanja nevinog naroda u Jugoslaviji. Ni jedan objektivni posmatra ne može a da ne primeti da je na delu sistematsko razaranje civilne infrastructure u Jugoslaviji kao i fakat da je ceo srpski narod ustao protiv NATO alijanse kao što bi to u inio i naš narod da mu se to isto dešava”. General Majkl Rouz, penzionisan pre agresije na Jugoslaviju ina e bivši komandant britanskih specijalaca i bivši komandant medjunarodnih snaga u Bosni, takodje je jedan od žestokih kriti ara britanskog premijera Blera. Tokom tre e nedelje meseca marta 1999.g. general Rouz je poru io militantnoj trojci, Bler-Kuk-Robertson: ”Stvari su došle do trenutka kada je hitno potrebno da Alijansa nadje na in kako da se izvu e iz konfuzije u koju je dospela vlastitom nepromišljenom politikom.” Rouz dalje dodaje: ”Kakav god bio ishod rata, alijansa više ne može ignorisati fakat da je pretrpela težak strateški poraz. Ne može se više upotrebljavati prazna retorika da bi se sakrilo odsustvo osmišljene strategije iz ovog balkanskog rata”. General Rouz još od po etka vojne agresije na jugoslaviju stoji na stanovištu d : ”vazdušni udari ne mogu posti i nikakav politi ki cilj. Vazdušni udari su u agresiji nad Jugoslavijom pokazali svu svoju nemo , izuzev ako elnici alijanse svojim dostignu em ne smatraju varvarsko uništenje Jugoslavije. Za alijansu postoji samo jedan valjan izlaz a to je da pristane na posredovanje Rusije i UN”. Povodom bombardovanja izbegli ke kolone na putu DjakovicaPrizren (koju su sa injavali isklju ivo Šiptari a što uopšte nije 103
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
bitno jer je u pitanju nevino stanovništvo) na injenog avionima NATO alijanse, Rouz se oglasio na prvom programu TV BBC dvrdnjom da: ”Ovaj masakr kao i bombardovanje medjunarodnog putni kog voza Beograd-Atina u Grdeli koj klisuri uz prate e masakriranje civilnih putnika najbolje dokazuje kako u komandi alijanse ne postoje jasno postavljena pravila pri delovanju pilota. Da je pilot ovakve greške na inio u Severnoj Irskoj ve bi se danas našao pred vojnim sudom”.
104
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Šta su ciljevi? U no i 10. na 11.maj bilo je 623 a u no i 14. na 15. maj 649 letova. Od 24. marta do 16. maja bilo je ukupno preko 20 hiljada letova. 28. maja na brifinigu u Briselu je objavljeno da je u poslednjih 24 asa zabeleženo 740 uzletanja savezni kih aviona i 308 bombardovanja razli itih ciljeva u Srbiji. Na tom brifingu general štaba alijanse, specijalne vojske, izvestio je (sa ponosom) da je u tom bombardovanju u estvovalo 65 francuskih aviona. Dakle još jedna sramna pohvala za Francusku. Ono što je udno u ovoj agresiji na Jugoslaviju je to što se neprijatelj agresora ne brani ve primenjuje taktiku sakrivanja, brzim i estim promenama svojih položaja. Projektili agresora razaraju isklju ivo mostove i saobra ajnice, termo i hidroelektrane, aerodrome, rafinerije, TV stanice i repetitore a vrlo esto i više puta iste objekte. Srbija je mala zemlja taman toliko kolika je ¼ Nema ke. Naravno da ima problema, kažu oficiri u Briselu, u etiri oka, pogotovu onda kada se javnost uzbuni im se razori, recimo, neka TV stanica u Srbiji. Glavni problem je taj što se ne može napasti sve ono što bi bilo neophodno a da se pri tom izbegnu ljudske žrtve. Ova problematika se posebno pokazala na primeru sela Koriša. Jedan oficir alijanse kaže da srpska protivvazdušna odbrana niukom slu aju nije uništena. Nema ki portparol u alijansi, Harold Bongarden ovako opravdava stalno bombardovanje istih ciljeva: ”Posle napada na rafineriju procenimo štetu koju smo napravili pa je bombardujemo ponovo ako nije dovoljno razorena. Kasnije utvrdjujemo da li su Srbi popravili razoreni objekat i ako jesu onda ga bombardujemo ponovo. Mi ne bombardujemo tek tako šale radi”. Drugi oficir alijanse kaže da Srbi imaju izdržljiv oružani sistem kojeg posle 105
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ošte enja mogu da poprave i da alijansa zato mora vržiti žestoko bombardovanje i to danono no kako bi se uništilo više nego što bi Srbi mogli uspeti da poprave. Od ukupnog broja letova kojih je bilo više nego previše pri agresiji na jednu premalu evropsku zemlju u odnosu na veli ine kakve su SAD, EZ ili NATO, 1/3 letova je bila u funkciji bombardovanja ili raketiranja ciljeva a ostali letovi su bili: izvidja ki, pratnja bombardera i snabdevanje lovaca gorivom u vazduhu. Šta se sve smatra vojnim ciljevima? Razaraju i sve i svašta može se zaklju iti da se vojnim ciljevim mogu smatrati: svaka železni ka stanica kao i autobuska, svaka termo kao i hidrocentrala, svaka škola kao i kasarna, svaka zemljoradni ka zadruga kao vojno skladište, svaki izbegli ki logor kao i vojni jer je u bezbroj navrata alijansa razorila upravo civilne objekte. Onesposobiti srpsku vojsku a ne po initi jednu od genocidnih radnji nad Srbima zaista nije mogu e. Srpska vojska je stacionirana na teritoriji Srbije. Svaka deseta srpska porodica ima svog lana u armiji. Kada se izvrši agresija na Srbiju svi stariji Srbi od 16 godina ine odbrambenu armiju. Tada Srbin ne vodi politiku. Tada Srbin dobija životinjski nagon za odbranom svojeg ognjišta, svojeg rodjenog i nerodjenog deteta. To je ono što politi ka kopilad niakada ne shvataju pa zbog toga gube svaki rat sa Srbima na Balkanu. Da li je vojna agresija nad Jugoslavijom postigla svoj cilj i šta je uopšte cilj te agresije? Slobodan Miloševi svakako nije. Ciljevi koji su postavljeni na po etku agresije bili su: obnova široke autonomije Kosova i Metohije sa jedne strane i respektovanje beogradskog režima prema politi kim, kulturnim i verskim slobodama srpskih Šiptara sa druge strane. Posti i ta dva cilja mirnim putem bio je projekat u Rambujeu nakon ega je usledila agresija na Jugoslaviju. Razlozi za tu agresiju su predstavljeni kao moralni i humani. Istih razloga je bilo i za intervenciju protiv Turske u Kurdistanu kao i na Kipru. Tih razloga je bilo i u Izraelu, ali do tih intervencija nije dolazilo. Iz tog razloga se zaklju uje da je intervencija na Jugoslaviju na injena iz politi kih razloga. Dok su i Turska i Izrael države liberalnih ekonomija i lanice su NATO alijanse Srbija, pored svog ultra106
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
nacionalizma (bar tako vide ameri ki politi ari) odbija ultraliberalni model ekonomije koji zahteva mundijalizam. Srbija je tako loš primer za svoje susede u Evropi koji su teško pogodjeni ekonomskom i politi kom krizom nakon prestanka hladnog rata a koje su nastale kao rezultat loših programa tranzicije (naglog prodora ultraliberalizacije). U takvoj situaciji Srbija je u o ima ameri ki politi ara predstavljala virus kuge i to je osnovni razlog zašto je NATO alijansa izvršila agresiju na Jugoslaviju. Za evropsku javnost dobro je bila poznata krutost predstavnika beogradskog režima kao i osobina da danas ne daju ništa a ve sutra daju više nego što se od njih traži. Povezivanjem te dve osobine ameri ki zlatni momci došli su na ideju za Rambuje. I pored toga što su se predstavnici srbijanaca sa Kosova, uslovno re eno jer ih u Rambujeu nije ni bilo, i predstavnici kosovskih Šiptara kojih takodje nije bilo u Rambujeu, sporazumeli oko dva glavna pitanja (šiptarska autonomija u okviru Srbije i poštovanje iste od strane Srbije) pregovori nisu uspeli. Postavlja se pitanje: zašto? Ako se zna da SAD uz pomo evropskih satelita može sve što ho e a to je dokazala bezbroj puta, to zna i da su i pregovori u Rambujeu morali pro i valjano. Iskoriš ena je krutost beogradskog režima i stavljen zahtev da se nametne prisutnost stranih trupa koje bi nadgledale primenu ve prihva enog sporazuma. Znalo se unapred da tihu okupaciju Jugoslavije beogradski režim ne e prihvatiti. UN kao alternativa nije dopuštena. Beogradu je dat jedini izbor: NATO ili RAT. Begrad je odabrao rat da bi dobio NATO. Kriza u kosovskom regionu bila je trajna (još od 1940.) i izuzetno komplikovana kao što su uostalom i sva geopoliti ka pitanja na Balkanu. Traženje kompromisa nije moglo biti drugoja ije nego dugo i mukotrpno. Zbog toga je trebalo nastaviti razgovore u Rambujeu još nekoliko nedelja, tim pre što su na Kosovu ve bili posmatra i EZ ije je samo prisustvo ograniavalo nasilje nad srpskim i šiptarskim življem. Poruke istorije su da, u takvim eksplozivnim regionima bivše Jugoslavije, bilo kakve nepromišljene promene dovode do teških posledica. Tako je bilo i 1989. kada je Miloševi ukinuo autonomiju Kosova iz 1974. godine. Bombardovanje Jugoslavije je imalo nekoliko žrtava koje nisu bile predvidjene a koje su, kada se teze zamene, vrlo bitne za samu Ameriku: 107
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
1. Od Saveta bezbednosti UN nije zatraženo odobrenje za po etak agresije kao ni od nacionalnih parlamenata lanica alijanse. Na taj na in Amerika je marginalizovala i UN i EZ kao i nacionalne parlamente svih lanica alijanse i time dokazala superiornost svoje sile. 2. Ponižena je Rusija koja je tokom dva veka bila nezaobilazni faktor stabilnosti u isto noj Evropi a samim tim i na Balkanu. Time su SAD dokazale da kao super sila u Rusiji više ne vide rivala. 3. Bombardovanje Jugoslavije je prouzrokovalo smrt civila svih nacionalnosti za koje e SAD velikodušno podeliti humanitarne paketi e, kao kakav dobar deda-mraz i time pred Vatikanom dobiti oprost za po injeni zlo in protiv ove nosti. Razaranjem fabrika i infrastrukture stvoreno je na stotine hiljada nezaposlenih koji e postati robovska radna snaga u nastupaju em neoliberalizmu. 4. Nestabilnost je proširena na Makedoniju i Albaniju isto kao na Bosnu sa tenzijama ka Rumuniji, Bugarskoj, Gr koj i Turskoj a samim tim pove ana je mogu nost za nove vojne intervencije. Uprkos ovim ciljevima za koje SAD (pa ak i Evropa) može na i opravdanja a pod izgovorom bilo kakvih moralnih na ela, otvaraju se nova pitanja za nastupaju i 21. vek: Do koje e mere zapadnoevropska demokratija izdržati pod stegom užasno improvizovanih ratova u koje ih uvode SAD? Da li je ta demokratija sa svojim uzvišenim ciljevima spremna da samu sebe zaista priloži na ameri ki oltar radi opstanka ameri ke imperije? Sociološki gledano, jedan narod se nikada ne može pobediti. To mnogi militantni subjekti ne mogu razumeti. Bez obzira na veli inu vrednosti jednog naroda, na njegove ciljeve i na njegove poglede u odnosu na susede i ceo svet ako je taj narod spreman da se ujedini radi sopstvenih nacionalni interesa i njihove odbrane, taj se narod ne može pobediti militarizmom. To je lekcija iz demokratije koju su Srbijanci, napa eni pod desetogodišnjom diktaturom Slobodana Miloševi a, držali punih 77 dana i Americi i celoj Evropi. 108
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
”Vojna akcija NATO alijanse, nad Jugoslavijom, potpuno je promašila svoj cilj. Krivicu za taj rat ne snose samo Srbi ve i sami Albanci.” Ovako izjavljuje Irži Dinzbir, izaslanik za ljudska prava, za švajcarski list Velt Vohe, sredinom maja meseca 1999. Na pitanje: da li posle posete šiptarskim izbeglicama i dalje smatra da se agresija nad Srbijom može uporediti sa ameri kim zlo inom u Vijetnamu, Dinzbir odgovara: ”Ja sam uvek govorio da je ovo najgora politi ka odluka od po etka agresije. Kao rezultat toga imamo neverovatno etni ko iš enje koje se može uporediti samo sa proterivanjem Srba iz Kninske Krajine u leto 1995.g. kada je proterano 300 hiljada Srba ije su ku e spaljene. Nešto sli no se sada dešava na Kosovu. Na ažalost, tek su vazdušni udari ponudili preduslove i mogu nost za takvo etni ko iš enje.” Velt Vohe: Da li NATO snosi odgovornost za etni ko iš enje? Dinzbir: ”Na Balkanu je uvek bilo tako da jedna etni ka grupa želi da dominira drugom i da je protera, Sada bombardujemo Jugoslaviji i razaramo sve što su mu no sagradili ljudi koji nemaju nikakve veze sa Miloševi em. Ali gospodin Miloševi li no nije cilj. Mi kažemo da želimo pomo i ljudima na Kosovu ali radimo upravo suprotno”. Velt Vohe: Da li je zapad na Balkanu sasvim zakazao? Dinzbir: ”Poslednjih je godina zaklju en sporazum u Dejtonu i to je bio jedini uspeh medjunarodne politike na Balkanu, ali taj sporazum mogao je biti sklopljen samo zato što je Kosovski problem bio isklju en. Hrvatski predsednik Franjo Tudjman je pre toga izvršio etni ko iš enje u Kninskoj Krajini jer je to bio uslov za potpisivanje mirovnog sporazuma u Dejtonu. Od po etka sukoba na Balkanu zapad se ponaša neodgovorno. Ostaci civilnog društva i demokratskih snaga u Srbiji su razoreni. Dugoro ne posledice su velike. Vrednost zapadne civilizacije kao što su civilno društvo ili demokratija, na Balkanu su a verovatno i u drugim delovima sveta, potpuno diskreditovane”. Velt Vohe: Kako se sada može na i izlaz iz oružanih sukoba? Dinzbir: ”Mi se nalazimo u strašnom ciklusu nasilja. Izlaz možemo na i samo ako shvatimo da smo izgubili ovu bitku 109
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
pošto smo koristili pogrešne metode. Sada mora da otpo ne novi proces. Miloševi je postao opsesija celog zapada. On e sve uraditi da bi sa uvao vlast ali na zapadu, o igledno, niko ne shvata kako funkcionišu autoritativna društva. Kada samo pogledam koji se danas gradovi u Jugoslaviji bombarduju (Novi Sad, Novi Pazar, Kragujevac, a ak, Niš…) vidim da su to mesta u kojima je opozicija pre tri godine dobila izbore i gde su gradjani punih 100 dana protestovali protiv Miloševi a i njegove izborne kradje. Prilikom mog poslednjeg susreta sa Ibrahim Rugovom pokušao sam da mu objasnim da je U K besmislica i da bi Albancima bilo pametnije da se bore za gradjanska prava i demokratiju. Albanci su izrabljivali Srbe izmedju Brozove smrti i 1989.g. a onda je došao Miloševi i rekao poniženim Srbima: ”niko ne sme da vas bije” i pošto autokrate ne znaju druga ije, on je po eo da progoni Albance. Mi smo u eškoj takodje bili proganjani i ugnjetavani ali nismo oformili nikakve oslobodila ke vojske. I dok smo mi tajno štampali ”Samizdat” dotle su Albanci u Prištini slobodno izdavali svoj novinsk list ”Koha Ditore”, do poslednjeg dana pred bombardovanje. Štampane su knjige na Albanskom. Abanci su sedeli usred Prištine i pisali apele za oružane borbe. Ovo ludilo mora da prestane. Ne želim da U K poredim sa Talibanima ili sa Sadamovim trupama ali, na po etku su dolazili ljudi iz Minhena ili Ženeve koji su bili u vezi sa mafijom trguju i drogama. Sada je druga ije.Medju proteranim ima na hiljade onih koji e se boriti. Svejedno, komandanti su i dalje marksisti, lenjinisti ili enveristi. Mi želimo da rešimo sukob i zbog toga moraju biti razoružane sve privatne armije bez obzira da li je re o Arkanu ili Ta iju. Velt Vohe: ”Zapad o igledno nije spreman da umaršira sa kopnenim snagama. Dinzbir: ”Mi se borimo za ljudska prava ali nismo spremni da ih zaštitimo tako što emo žrtvovati naše živote a što je zaista nemoralno. Mi ne shvatamo da se na Balkanu smatra krajnje nemoralno to što se bombe bacaju sa velike visine. Srbi su spremnida se bore licem u lice i oni su razo arani u zapadnu civilizaciju koju su nekada obožavali” 110
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Radio televizija Srbije Bombardovanje sedišta Radiotelevizije Srbije, u najranijim jutarnjim asovima, 23.aprila 1999.godine, u Beogradu, izmedju ulica Takovske (koju je demokratska opozicija zbog svojevremenih dogadjaja prekrstila u Tenkovsku) i Aberdareve, najslikovitiji je primer podizanja vojnog nasilja na civilne tekovine. Usput je uništeno de je pozorište ”Duško Radovi ” koje nema ama baš nikakve veze niti sa politikom S.Miloševi a niti sa ameri kim seksualnim aferama. Ovaj akt je svakako prevazišao Miloševi eve režimske sile tako da je srbijansko stanovništvo sada na duplom izdržavanju kazne zbog svoje težnje ka gradjanskoj opciji demokratskog razvitka. Režim je dokazao svojim Srbijancima da i od najgoreg zla koje nosi svaki režim ima još gorih alternativa. Srbijanci su na žalost osetili kako Vojislav Šešelj, desna ruka Miloševi evog režima, gazi svakog studenta koji bi ispoljio sumnju u režimsku ”demokratiju”. Sada je i NATO alijansa pred celim svetom pokazala postojanje jednog režimskog koncerna koji se, u nedostatku intelektualne mo i, obrušava na gradjane Srbije. Ovakvo vandalsko ponašanje zapadne ”demokratije” pri napadu na slobodu javne re i osudili su i predstavnici novinarskih ku a koji su ranije optuživali Miloševi evu RTS jer je zaista predstavljala sredstvo režimske propagande što nijedan normalan Srbijanac ni u jednom trenutku to nije negirao. Setimo se samo koliko su gradjani Srbije gasili svoje televizore i lupali u šerpe i lonce u vreme po etka ve ernjeg dnevnika kao nebi slušali govor mržnje. Osude tog vandalskog ina NATO alijanse uputila je Medjunarodna Federacija novinara sa sedištem u Briselu kao i Reporteri bez granica (francuska organizacija za zaštitu slobode informisanja). ak je i Alberto Dini smogao snage da pred novinarima koji prate samit NATO alijanse izrazi svoje užasnu e za ovakav akt i da ne odobrava ovakve metode. Normalno da je Al111
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
berto, pod pritiskom elnika alijanse, ubrzo negirao ovu izjavu rekavši da je sve ranije povodom ovog akta izjavio pod naletom trenutnih ose anja. Zato je Džo Lohard, predstavnik Bele ku e bez uvijanja ispljunuo: ”Mi smatramo da je zgrada RTS vojni cilj. ” i dodao: ”Vašington smatra da je režim Slobodana Miloševi a tipi no autoritativni koji pribegava represiji kako bi narodu nametnuo svoju volju. Ne treba zadirati duboko u istoriju da bi se našli primeri televizije u svrhu propagande i širenja dezinformacije”. Analogno ovoj bizarnoj izjavi ovek bi mogao o ekivati slede e: kinesko bombardovanje CNN-a, Rusko bombardovanje SKY-a ili indijsko pustošenje BBC-a. U vezi izbora RTS-a za vojnu metu oglasio se i taj vrlo udesan Džejmi Šei sarkasti nom izjavom: ”Radi se o televiziji za propagandu a ne o jednom slobodnom mediju kao što je slu aj sa televizijama alijanse. ” Džejmi koji po obi aju ništa ne zna dok mu se ne kaže šta treba da zna, dalje nastavlja: ”Ova televizija koja je u službi države neposredno je podsticala nasilje najpre nad Hrvatima, zatim nad bošnjacima i na kraju nad Albancima. Radi se o aneksu, ako tako mogu da kažem, Miloševi eve ratne mašinerije. Treba slediti stvari onakvim kakve jesu. Pošto je televizija deo Miloševi evog mehanizma, NATO je postupio kao da je re o vojnom cilju. ” Džejmi tako još jednom dokazije da od užasne Radiotelevizije Srbije postoji gromozornija alijansa. Džejmi Šei koji prima pozamašnu sumu dolara za direktni rad sa novinarima može izjaviti kako ne zna da su bombardovanjem RTS-a njegove gazde u alijansi kompromitovale svojstvo novinara jer on jadan stvarno ništa ne zna. Još samo nedostaje njegova izjava kako ne zna ni to da Ženevska konvencija štiti novinare jer se ne smatraju pripadnicima niti jedne od zara enih strana pa da Evropa kona no shvati kakve je budale vuku za nos.
112
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Mediji u ratu Sloboda medija je prva žrtva u svakom ratu i ona je u svakom slu aju ugrožena. Svaka vode a garnitura želi što je mogu e manje otvorenih kriti kih diskusija. Zbog toga autoritativne i diktatorske države mogu lakše da vode rat nego što je to slu aj sa državama u kojima je razvijena gradjanska demokratska opcija. Svi demikratski principi mogu da egzistiraju samo ako postoji pro i kontra pozicije. Dakle, isti je slu aj i sa medijima. Odgovor na pitanje: Zašto su mediji ugroženi, treba tražiti u injenici da je autoritativnim državama daleko lakše da primene ”sindrom izdaje”, ne davati kriti aru mogu nost da postane interesantan sagovornik ve ga okvalifikovati kao državnog izdajnika. Svaki rat automatski dovodi do stvaranja kategorije ”izdaje domovine” jer svaka demokratska debata može da se odrazi na moral vojnika. Ali, istovremeno postoji i itav niz momenata sa kojima se sre emo a koji predstavljaju rezultat novih procesa u koji spada i vodjenje rata pomo u medija tako što mediji postaju propaganda za stvaranje mržnje. Ako jedna država koja je u esnik rata takodje u estvuje u ratu medija onda je njoj mnogo lakše da propagandu mržnje usmeri u pravcu protivnika nego što je to slu aj u mirnodopskim vremenima. Novinar koji piše o alijansi može pisati o svemu što se dogodilo. U Briselu ne postoji nikakva cenzura u smilu teme o kojoj e novinar pisati ili šta e re i i šta e emitovati. To je jedna taktika od starne alijanse kao i kod predstavnika za štampu u okviru jednog sasvim obi nog preduze a koji daje svoje izjave sasvim ciljno i krajnje koncizno. Osim toga novinarima je jako teško da, kada pišu o odredjenim vojnim akcijama, provere podatke. U tim slu ajevima izveštavanje se svodi na izjave o evidaca ili individualnih svedoka koji su intervjuisani a to se pre svega odnosi na izbeglice. Kako novinari ili izvestioci nisu u mogu nosti da prisustvuju ”misterioznim” dogadjajima tako je, 113
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
kao prava senzacija, odjeknuo izveštaj jedne novinarke napravljen u ku i Ibrahima Rugove jer je to jedini ”autenti ni” izveštaj o jednom ”važnom” politi kom dogadjaju. Re je o sastanku Rugove (umerenog politi kog lidera Šiptara) sa Miloševi em u kome Rugova iznosi svoje negativne stavove o intervenciji Alijanse. Ovaj sastanak iznenada pobija sve zapadnomedijske tvrdnje o uništenju Rugovine porodi ne ku e kao njegovo ubistvo. Vojna agresija na Jugoslaviju ima oblik najmodernijeg rata tokom dvadeset vekova. Zato ga mnogi nazivaju i virtuelnim ratom. U svakom slu aju ovaj sukob pored soficitarnog oružja neizostavno upotpunjuje i medijski rat koji ima svoja pravila: po prvom pravilu se, sve do poslednjeg momenta, tvrdi da smo pred samom pobedom a da je protivnik demoralisan i samo što nije kapitulirao; po drugom pravilu neprijatelj mora biti dehumanizovan, pretvoren u monstruoznu životinju koja je sposobna za sve užase a posebno na one nad ženom i decom. Kad neprijatelj ubija on to ini sa posebnom žestinom kao što su egzekucije nad civilnim stanovništvom pra ena monstruoznim silovanjima i bizarnim ubistvima, jednostavno, protivnik mora u svakom slu aju biti najgrublje satanizovan makar on bio i celoviti srpski narod; po tre em pravilu, naša strana kao zara ena uvek je na strani prava, pravde i slobode pa je sukobljena sa protivni kom stranom koja je puna tiranije, represije i nepravde; po etvrtom pravilu, svaka kriti ka diskusija prema ratni koj groznici u sopstvenim redovima smatra se izdajom. Navedena pravila imaju za težnju da se predstavi vodjenje rata protiv jednog lošeg režima na protivni koj strani ali se vrlo brzo uveravamo da je protivnik jedan ceo narod. Svi dosadašnji ratovi su dokazali da da nema rata koji ne sadrži bar jedan od oblika rasizma. U ratu je laž potrebna više od hleba i ona ini uda. Ona je nema kom narodu pomogla da izdrži brojna bombardovanja krajem Drugog svetskog rata a kada istina po ne da izbija na videlo sve se ruši kao kula od karata, kao Amerika u Vijetnamu šezdesetih godina. Da li postoji mogu nost objektivnog informisanja u toku oružanih sukoba? Novinarstvo i rat, da li mogu i i zajedno? 114
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ratni sistem proizvodi svoju sopstvenu informaciju ili kontrainformaciju koja je u razli itim slu ajevima samo forma propagande, falsifikacije ili psihološke akcije. Sa jedne strane od rata se može poludeti jer su mra ne strasti na svom vrhuncu. Sa druge strane rat racionalizuje hladnokrvno planianu dezinformaciju bez koje bi pravdanje sukoba postalo nemogu e. Tome prisustvujemo od po etka svih sukoba na Balkanu u periodu od 1991. sve do 1999.godine. Mnogi novinari iz evropskih medija tome imaju najmanje krivice dok novinari iz Srbije nemaju zbora. Zastrašuju a je injenica da su zapadni mediji u svim dosadašnjim zbivanjima na Balkanu najviše dezinformacija i bolesnih laži plasirali u javnost upravo prilikom vojne agresije NATO alijanse na Jugoslaviju. Od po etka agresije mogu se nabrojati više od 50 medijskih laži. Primera radi evo samo nekoliko primera: vest iz prvih dana agresije - Srbijanci su prisilno okupili stanovništvo Prištine na gradskom stadionu formiraju i konc-logor; vest kojom se kaže da su lanovi albanskog pregovaraju eg tima u Rambujeu likvidirani od strane srbijanskih snaga; vest koja govori da je Ibrahim Rugova ubijen a porodi na ku a spaljena od strane srbijanskih snaga, zatim vest o susretu Rugove i Miloševi a u ku i samog Rugove a potom i vest o Rugovinom emigriranju iz Jugoslavije. Šta su u tom asu mogli da u ine novinari? Najgore bi bilo da nisu objavili te i takve vesti. Izmedju navedenih izmišljotina i istinitih vesti postojao je veoma mali prostor za proveravanje koji je bio prava klopka za novinare. Tako se na specifi an na in, uoptavanjem laži obe protivni ke strane, nadovezuje jedan novi fenomen: mo i koncentracija medijskog sistema u kome snage Alijanse mogu evoluirati. Konkretno re eno, dovoljno je, na primer, da predstavnik za štampu NATO alijanse okupi novinare i saopšti im kako su srbijanske snage razorile bilo koji objekat iz sastava jugoslovenske infrastrukture u cilju ubedjivanja svetske javnosti da to nije u inila alijansa. Takve izmišljene laži prenose se kao udarna vest preko novinskih agencija i velikih elektronskih medija. 115
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Sa druge strane imamo trapavu jugoslovensku propagandu, vrlo primitivnu i jednog Miloševi a sa tako slabim smislom za komunikaciju da je iz svoje zemlje isterao ve inu novinara koji su mogli u svet izložiti njegove argumente. U takvim uslovima nema mogu nosti da novinari pridju mestima dogadjaja. Za njih nema razloga da bojkotuju informacije koje im u velikim koli inama servira njihova strana. O NATO izolaciji medija može se govoriti ali se ona ne može izbe i od strane novinara koji je ne žele i postaju njene žrtve. Ona je na neki na in mehani ka. Na videlo izlaze i drugi fenomeni, kao na primer, da logika rata podrazumeva satanizaciju neprijatelja. Pošto je protivnik predstavljen kao pravi djavo on je nužno sposoban za sve i njegova re ne vredi ništa. Ima više primera kod francuskih novinara koji izbegavaju da podsete na izvesne istine koje važe i u ratu protiv Jugoslavije kako ne bi došli pod udar vladaju eg intelektualnog terorizma. U navedenim uslovima ipak se može proceniti da je ve ina medija, naklonjenih vojnoj intervenciji na Jugoslaviju, ipak pokušala da prikaže gledište obeju strana. L Mond, u velikoj meri angažovan za NATO intervencije, dao je veliki prostor suprotnim stranama. ak i Liberasion koji je još ve a pristalica NATO intervencije takodje je ustupio izvesni prostor suprotnim stavovima. Figaro je vrlo uravnotežen a TF-1 više daje prostora o izražavanju razli itih gledištao ratu na Balkanu od drugog državnog kanala francuske televizije TF-2. Ipak što se ovog rata ti e u Francuskim glasilima je bilo više nego u bilo kojim drugim jedne kvazimedijske uniformisanosti i esto su favorizovala dezinformacije ime je olakšano širenje NATO propagande. Nijedan francuski magazin nije se usudio da na svoju prvu stranu stavi naslov ”Kosovska tragedija – krivica Srba ili Alijanse” kako je to u inio ugledni Ekonomist. Nijedan francuski dnevnik nije, sve do 12.aprila preuzeo rizik da konstatuje totalni i katastrofalni neuspeh zapadne strategije kao što je to u inio Vašington Post. Uz to treba re i da je baš u Francuskoj bombardovanje izbegli ke kolone kosovskih Šiptara od strane NATO avijacije izazvalo najmanje politi kih previranja. Od rata se poludi. Od njega su ludi Srbijanci, kolektivno gurnuti prema samoubila koj spirali. Oni su se autisti ki zatvorili u same sebe. Od rata je poledeo i zapad tim pre što su 116
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
rezultati agresije sve gori. Postajalo je sve o iglednije da vojna avantura u kojoj se zapad bez razmišljanja angažovao doživljava pravi fijasko i da su bili u pravo oni koji su taj rat još od samog po etka kritikovali.
117
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Pravda i moral Podizanje optužnice protiv Slobodana Miloševi a na zapadu je protuma eno kao visoki moral svetske politike. Naješ e se govori da je to preokret u ratu, da je pravda istupila ispred politike, da se budi savest sveta, da je tribunal u Hagu pokazao svoju nezavisnost, da je vojna agresija NATO alijanse na Jugoslaviju dobila moralni legitimitet. Ispalo je da optužemi Miloševi na svojim ledjima nosi više zla nego što su mogli i zamisliti njegovi najve i neprijatelji. Ispalo je da samo Miloševi kvari sre u itavog ove anstva. Iz razloga što se mnogo ulagalo u ovaj projekat red je da se kaže nešto i o toj toliko o ekivanoj radosti zapada. Miloševi naravno nije optužen za eventualne zlo ine u Bosni jer to predstavnici velikih sila nikako nisu hteli i normalno je da tribunal u tom smislu nije pokazao zainteresovanost a to je valjda u vezi samostalnosti tribunala. im se videlo da e agresija na Jugoslaviju potrajati više nego što je planirano po elo se govoriti o mogu nosti optuživanja S. Miloševi a uz istovremeno spominjanje Željka Ražnjatovi a (u kriminalnom svetu poznatog pod nadimkom Arkan). To je u stvari naknadno traženje legitimiteta vojne agresije. I sama Luiza Arbur je izjavila da je ovog puta dobila veliku saradnju obaveštajnih službi lanica alijanse a pri tom su joj i veliki mediji otvorili svoja vrata kako bi mogla govoriti o kršenju ljudskih prava na Kosovu. Za vreme ratnog dejstva ne postoji na in da se sprovedu istrage o zlo inima jer i samo ratno dejstvo za rezultat ima jedino zlo in. Zato ne postoji nikavo opravdanje za bilo kakve izjave bez temeljnih provera. To zna svaki novinar koji se bavi ratnim dopisništvom a da se i ne govori o raznim inspektorima i politi arima. Ovaj rat je zapo eo na temeljima dezinformacija i svojim razvojem osnovao itavo carstvo dezinformacija a to se vidi sa obe strane. Neposredno pre donošenja odluke o optužbi protiv S. Miloševi a, Luiza Arbur je bila u Vašington na sastanku sa njenom punom veli unom, Madlen Olbrajt. Cela Amerika pa i 118
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Evropa tada je na CNN mogla videti njihovu zajedni ku konferenciju za štampu posve enu ”srpskim zlo inima na Kosovu”. To što tužilac Skuplja dokaze kod obaveštajnih službi jedne zara ene strane, u toku rata, da bi podigao tužbu protiv druge zara ene strane, najbolji je dokaz kolika je, ili nije, nezavisnost tribunala u Hagu. I sami lideri zapadnih zemalja rekli su, i to javno, da im je u ovoj agresiji potrebno davanje legitimiteta od strane tribunala. Da li je sada podizanje ove optužnice puka slu ajnost ili je ipak u estvovanje tribunala u propagandi sile koja vodi rat ne biraju i sredstva, ostaje na zdravom razumu da prosudi. Nekako je baš tih dana doneta odluka o intenziviranju vojne agresije na Jugoslaviju. I, ako opet neka ”plemenita akcija” ponovo spre i pregovore, zdrav razum bi trebao da pogleda šta se krije iza te tobožnje plemenitosti, pod uslovom da se ne plaši njenog mazohisti kog nali ja. Zar tako igleda pravda? 27.maja 1999. Luiza Arbur je saopštila da je protiv Slobodana Miloševi a i još etvorice finkcionera beogradskog režima podignuta optužnica za zlo ine, kršenja ratnih zakona i obi aja. Dan kasnije, 28.maja, NATO alijansa je izvršila najve i broj operacija od po etka svoje agresije na Jugoslaviju. Tog 28. maja zabeleženo je 740 uzletanja i 308 bombardovanja razli itih ciljeva u Srbiji. Ove brojke su izjavljene na redovnom brifingu NATO alijanse gde su precizno navedeni bombardovani ciljevi: ”10 položaja srpske artiljerije, jedan garnizon srpske armije, srpska specijalna policija u Kuli, skladišta municije u Kuršumliji, Prištini i Novom Pazaru, centri za veze na podru jima Krsta a, Ka anik, Stara Pazova i Ruma, skladišta za logisti ku opremu u Kragujevcu, Užicu, Prištini, upriji i Ralji, spremišta goriva u Kraljevu, Sjenici i Batajnici kao i aerodromi kod Prištine, Ponikve, Batajnice i Niša”. General francuske vojske pri štabu NATO-alijanse u svojoj izjavi navodi: da je ”u ovom vazdušnom udaru na Jugoslaviju u estvovalo 65 francuskih aviona, najve i broj od po etka agresije”. U ratni zlo in ubraja se i neodmereni odgovor na tudje nasilje ako se pri tom upotrebi previše velika sila na malu. Po tom osnovu je zapad optuživao Srbiju kada je ova odgovarala na teroristi ke napade muslimanske organizacije U K. Sada se i do hiljadu lete ih objekata koristi u agresiji na 119
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Srbiju za koju zvani nici alijanse kažu da nema mogu nosti da se brani. Kada osudjujete nekoga zlo inca treba vam moralna sigurnost da i vi sami ne radite isto što i on odnosno da niste isti kao optuženi. U suprotnom to postaje podvala i negacija morala. Da je Miloševi zlo inac u to nema sumnje ali je slika koju daje ceo ovaj rat mnogo crnja i od najgorih Miloševi evih zlo ina. To veliki broj mladjih Srba najbolje zna. Ali ono što zapad ne zna a treba da zna, po najpre njena uspavana intelegencija, to je da tribunal u ovom postupku protiv Miloševi a zastupa jednu tre inu istine. U ovom pravosudnom postupku jednog zlo inca optužuje grupa drugih zlo inaca a sve to kroz parodiju pravde. Možda e posle ovog rata do i do obnove pravde i morala u medjunarodnom pravu. Za sada, ovaj rat je pravdu i moral doveo na nultu ta ku. Kako valjda ne može biti gore od ovog, normalan ovek o ekuje da e se silom prilika nešto po ovom pitanju obnoviti iako ve desetak godina uzaludno tražimo snage koje su dostojne da o tome progovore. Onteresantno da je ak i L mond, francuski dnevnik, u svom lanku pod naslovom ”U Beogradu kao u Bagdadu”, nakon iznetih podataka o broju aviona uklju enih u akciju agresije na Jugoslaviju, o broju uzletanja i akcije bombardovanja kao i o nizu ”kolateralnih grešaka” (kako to ljupko kažu zapadni politi ari za civilne žrtve), ustremljuju se na laž zapadnih državnika: ”To je laž kojom nas zapadni državnici uveravaju da NATO vodi rat protiv jednog režima a ne protiv stanovništva”. L mond piše da sam izbor strategije u sebi ve sadrži bombardovanje civilnih ciljeva budu i da je NATO otvoreno govorio da uništavanjem ovih ciljeva želi posti i u samoj Srbiji izazivanje ekonomskog i socijalnog kao i psihološkog haosa. ”Kako razumeti ova bombardovanja koja jednu zemlju ostavljaju bez struje, koja seju teror u bolnicama, stara kim domovima i porodilištima dok režim ostaje pri osvetljenju svojih generatora?” pita se L mond i nastavlja ”lišiti struje 10 miliona stanovnika kao što je to bilo 31.maja to zna i voditi rat protiv stanovništva. Ovakva bombardovanja nisu samo nemoralna ve su potpuno i neproduktivna. Ona ostaju sraman znak jednog apsurdnog strateškog izbora ak i za one koji tvrde da je neophodna sila prov Miloševi evog režima”. 120
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Režis Debre – žrtva intelektualnog profita Ovaj rat na Balkanu predstavlja, što je i bilo za o ekivati, idealnu priliku za pojedine intelektualce. Svakako da takvu priliku ogromna ve ina, potomaka onih koji su svojevremeno podizali parisku revoluciju, nije propustila. NATO koji po prvi put izlazi is svoje, ugovorom definisane odbrambene uloge i zapo inje svoj prvi rat u istoriji svog postojanja našao je svoje svoje branitelje, pa i logisti ku podršku, u mnogim intelektualcima kao što su: Bernar Gliksmon, Paskal Brunkner, Žak Žiliar, Alen Žoksa, Alen Finklkraut, Paskal Brunkner, Žak Rupnik i još sijaset sli nih. Željni borbe protiv fašizma u kojoj bi i oni u estvovali, iz straha da ih neko, pre ili kasnije, ne optuži za kolaboracionizam ili pasivnost pred zlom, imali su potrebu za nalaženje nove forme te politi ke patologije – fašizma. I našli su ga u srpskom narodu koji je, za razliku od njih, borbu protiv fašizma vodio onda kada je trebalo (1940.-1945.). Budu i da e borbu protiv onoga što oni nazivaju ”fašizmom” dobiti sigurno jer jer je ona prava borba protiv stvarnog fašizma ve dobijena još pre više od pola veka, ovi intelektualci tu borbu vode ziheraški i bez ikakvih razika da bi stradali u njoj. Oni svoju borbu pokušavaju da odbrane moralnim apsolutizmom i navode: ”prvenstvo humanitarnog nad klasi nim medjunarodnim pravom”, ”pružanje otpora varvarizmu”, ”nužnost borbe protiv genocida”... Sve su to oni videli na Balkanu. Iz tih razloga podržavaju pravo mešanja u unutrašnje stvari drugih zemalja pogotovu onih gde su glavni ili vode i inioci pripadnici srpske nacionalnosti. Koliko je intelektualna rasprava povodom rata Alijanse protiv Srbije izgubila svaki smisao i koliko je istorijsko znanje intelektualnih krugova palo na niske grane dokazuje lanak u francuskoj štampi pod naslovom ”Kolektivna odgovornost Srba”. Nije prime eno reagovanje i na samu šovinisti ku postavku o kolektivnoj krivici itavog jednog naroda. Takodje nije bilo reakcije na ortodoksnu laž izre enu u tom 121
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
lanku. Da bi se prikazao srpski primitivizam piše se o srpskoj izgradnji ele-kule sa injenu od turskih glava. Time je valjda trebalo dati još jasniju boju o Srbima. U tom lanku se kaže ”to nemilosrdno divljaštvo prema neprijatelju (povodom izgradnje ele-kule pripisano Srbima, prim.autora) predstavlja balkanski mit koji ipak kod Srba ini deo njihove kulture i deo njihove svesti”. Da je ovo što je napisano o Srbima izre eno ili napisano o nekom drugom narodu pokrenula bi se itava lavina negodovanja. Zar i danas treba podse ati intelektualne krugove da su Turci nakon bitke na egru, (1809.god.) kod Niša, od pose enih srpskih glava ozidali ele-kulu, samo dvadeset godina nakon francuske revolucije. Režis Debre je pokušao ukazati na paradokse i protivre ja pozicije u kojoj su se inelektualci našli: ”Po pravilu, u idejnim raspravama, ja diskutujem ne vredjaju i bilo koga. Tako bar nalaže etika diskusije u republici. Možda je to prevazidjeno, ali se ja toga još uveg držim. Zato ne želim da odgovaram na uvrede intelektualaca koji su oslepeli usled politi ke ostraš enosti (”kreten”, ”veštac”, ”Miloševi ev agent”…). Samo sam dužan nekoliko objašnjenja. Moje otvoreno pismo šefu francuske države jeste publicisti ko a ne delo reportera. Uopšte ne dovodim u pitanje novinarsku profesiju. Ona se u celosti pokazala savesnijom u vezi sa ovim sukobom nego u slu aju Zalivskog rata. Ali, ono što me za udjuje je kad vidim da naši televizijski kanali od novinara u Briselu traže mišljenje o pokolju na Kosovu ne pitaju i za istu stvar i novinare u Prištini koji su imali pristup i mestu i ljudima. Nisam u stanju da kažem da li je bilo ili nije sistematskog programa etni kog iš enja Albanaca. O tome e presuditi istori ari kao i sudovi. Prepustio sam re obaveštenim i prisutnim novinarima koji imaju druga ije objašnjenje za ovu jezivu tragediju. U svakom slu aju smatram da je pojam ”genocid” , koji koriste naš predsednik i još neki, o igledno neprikladan. Ukoliko se ovaj izraz bude tako izlizao, nesta e najelementarnijeg poštovanja prema holokaustu. Protivim se kaznenoj ekspediciji Alijanse protiv Srba iz isto strateških, diplomatskih i politi kih razloga koji se u prvom redu ti u mesta Francuske u svetu. Ja nisam ni srpski, ni antisrpski raspoložen, niti proarnautski ili arnautski. Nisam ni 122
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
proameri ki niti antiameri ki raspoložen kao što mi se pokušava nametnuti, mada sam svakako protiv svih vrsta imerija, nekadašnjih i današnjih. Samo pokušavam da uz pomo dostupnih sredstava otkrijem najmanje loš na in na koji bi se najmanje rdjavo mogla završiti ova opaka i strašna epizoda, nesre na za Kosovo, za Jugo-slovene i za sve Evropljane. Ali, mi nismo svi na istoj stazi! ” Suprostavljaju i se inetelektualnom ludili veliki Režis Debre doživeo je originalni intelektualno-medijski lin . Sli no je doživeo i austrijski pisac Peter Hanke na kojeg se okomio Ruždi u lanku objavljenom maja 99. u francuskim novinama ”L Mond”. Velika žrtva Homeinijevog iš enja, i sama pretvorena u velikog ajatolaha vladaju e ideologije politi ke nekorektnosti, nezavisno od snage ili slabosti pozicije Hankea i njegovih argumenata, razapela je Pitera Hankea na intelektualni krst i pri tom ga nazvala ”medjunarodnim kretenom godine”. Tako je progonjeni islamski intelektualac dao sebi za pravo da se stavi iznad na daleko poznatog Petera Hankea. Sve što ostaje iza filozofije nedostojne i neprimerene rasprave jeste verbalna agresivnost i apsolutna odbojnost prema drugoja ijem mišljenju. To je svakako u suprotnosti sa osnovnim postulatima intelektualne demokratije. Komunisti su sro ili frazu ”ko nije sa nama on je protiv nas” a sada su njihovi potomci sro ili parafrazu ”ko nije sa nama on je fašista”. U oba slu aja protivnici služe za odstrel a da li je to korak napred ili nazad pitanje je za celu Evropu. A streljanje je ve izvršeno. Samo u nekoliko dana razmaka i Žak Žilijer i Bernar Anri Levi potpisali su svoje lanke identi nim oproštajnim naslovom ”Zbogom” kao posmrtno slovo nad iskopanom rakom u koju na silu žele pokopati još uvek živog Režisa Debrea. Iako je veliki broj upravo ovih, sada najgrlatijih, intelektualaca stekao veliku slavu sredinom 70tih godina kada su Aleksandra Solženjicina preveli u filozofski žargon svoje epohe oni sada i ne pomišljaju da slede tog autora ”arhipelaga gulaga”. Na sve strane raspaljuju se optužbe na ra un Debrea i Hankea kao i na ra un Maksa Galoa a isto tako i na uporedjenje sa jednim Rošelom. Jedan istori ar je ak nazvan i antisemitom iako je u Aušvicu izgubio sve svoje najbliže ali mu je smrtni greh bio taj što je uporedio Miloševi evu politiku sa onom 123
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
koju je vodio Benjamin Netanjahu. Drugi su dobili etikete antidrajfusara, tre i su nazvani srpskim agentima. Kad bi smo i poverovali da je srpski režim, uz sve njegove patološke crte, zaista fašisti ki nebi se smela smetnuti sa uma injenica da, i takav kakav je, predstavlja svega 0,2 % svetske populacije a gledano po drugim parametrima dobivaju se ne samo procenti ve promili. Francuska je postala zemlja u kojoj intelektualci gaze sve što bi na zapadu trebalo da predstavlja oli enje pravde i morala. Oni gaze jednog Debrea, Hankea, Solženjicina i njima sli nih sa tomahavkom u ruci i ratnim pokli ima na usnama. Ti ljudi nemaju hrabrosti da se suo e sa sopstvenom stvarnoš u. Francuska je postala zemlja u kojoj su pretnje demokratiji i slobodi svakodnevna normalna društvena pojava. Istinsko angažovanje svakog intelektualca za pravu stvar u ovakvoj Francuskoj podrazumeva i obavezno propitivanje vlastitog društva u vlastitom vremenu a to obavezno povla i i vlastiti rizik. Napasti jednog Debrea mnogo je lakše. Sa retrospektivnim antifašizmom, bez ikakvog ulaganja i bez rizika, profitabilnost je zagarantovana. To prakti no zna i da je sa umiranjem prava, pravde i morala umrla i De Golova Francuska. Spomenik podignut u Beogradu posle Prvog svetskog rata u ast francuskog prijateljstva Srbi su, za vreme NATO agresije na Jugoslaviju, obavili crnim florom u znak žalosti za gubitkom starih prijatelja.
124
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Patnja, vreme i plemenita krv U svom govoru na nacionalnom groblju u Arlingtonu 32. maja, Bil Klinton je izneo mogu nost da se suprostavi, kako je rekao ”etni kom iš enju” i nastavio: ”Ne možemo se nadati da e ceo svet slediti naš primer i živeti u stalnoj harmoniji ali možemo re i NE etni kom iš enju. Na Kosovu vidimo paralelu sa Drugim svetskim ratom gde srpska vlada kao i vlada nacisti ke Nema ke zasniva svoju vlast na ohrabrivanju svojih gradana da ponižavaju ljude zbog njihove rase i religije i da veruju kako tim ljudima nema mesta u njihovoj zemlji, da nemaju ak ni prava na život”. Tako pri a prvi ovek amri ke demokratije u asu kada njegovi avioni u borbi protiv beogradskog režima bombarduju sanatorijum za plu ne bolesti u Surdulici. Ubijanjem desetine obolelih staraca Klinton uvodi neku vrstu eutanazije. Istovremeno par drugih aviona ”ameri ke humanitarne misije” bombarduje termoelektranu u Obrenovcu ime gradjanima Srbije otežavaju snabdevanje elektri nom strujom i vodom. Spisak bombardovanih civilnih objekata, u danu kada Klinton drži najsramniji govor na najsvetijem mestu u Arlingtonu, stravi no je duga ak. Prema podacima hitne pomo i broj indirektnih smrtnih slu aja nastalih usled sr anih i moždanih udara kao i usled psihi kog rastrojstva, od 24.marta 1999., porasao je ravno pet puta u odnosu na prošlogodišnji prosek. Medju Beogradjanima koji su umrli u ratnom strahu najve i je broj onih koji su stariji od 60 godina a to su upravo oni koji vuku posledice iz Drugog svetskog rata. Mnogi bolesnici zanemaruju svoje bolesti iz razloga što usled rata ostaju bez mogu nosti za le enjem. Prema podacima Instituta za onkologiju i radiologiju u Beogradu, objavljenim sredinom maja 1999., broj ambulantnih pregleda sa 1.000 pao je na samo 200 dnevno. Istovremeno je zabeležen porast kardiovaskularnih oboljenja za 50 % a duševnih poreme aja za 600 %. Jednostavno re eno, ljudi sve više oboljevaju i sve manje se le e. 125
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ima nekih raspoloženja koja su u ratu najprirodnija a koja treba izbegavati kao kugu. Politi ki su štetna a ljude odvode u stradanja. Ono protiv ega se stalno treba boriti to je svaki oblik ekstremizma koji je isto toliko opasan kao i strah. To je uvek mnogo teže nego boriti se protiv neprijatelja licem u lice. elnici NATO alijanse to vrlo dobro znaju i zato su upotrebili baš ovakvu taktiku agresije. Svakodnevnim danono nim bombardovanjem gradjani Srbije se potiskuju ka ekstremizmu ili u psihozu straha ime se nastoji izazivanje haosa. I ne samo to. NATO drži ceo narod šorom cele bivše Jugoslavije (od Hrvatske do Makedonije), na ovaj ili onaj na in, ve osam godina u ratnoj poziciji. Za rezultat toga imamo mrtve i žive. Mrtve je preuzeo Bog a žive su preuzeli mediji. Oni koji su ostalli živi postali su iscrpljeni sa iskidanim živcima a kao takvo postali su osetljivi ljudski materijal. Mediji nad ovim ljudima imaju veliki uticaj uglavnom rušila ki a trebalo se i i u supronom pravcu kako bi se u njima sa uvao neki trag života. Pored svega toga ostati pri zdravoj pameti mnogo je teže nego u prethodnim ratovima iz razloga što Srbi za protivnika imaju koaliciju onih zemalja koje su kao demokratske trebale služiti za oslonnac drugim narodima. Svako antievropsko i antidemokratsko raspoloženje kod balkanskih naroda opasno je ak i kada izgleda potpuno opravdano kao što je nažalost u ovom ratu, jer, ova je koalicija takozvanih demokratskih zemalja, zbog loše procene na po etku rata, skliznula u ogromne greške sa nesagledivim posledicama i svoju sopstvenu akciju pretvorila u pravi zlo in. Kako je sada vitalno pitanje postalo kako spašavati Alijansu u njega su uklju eni i ”demokratski” mediji sa propagandom koja ne zaostaje za radom medija u nakaradnim politi kim sistemima kao naprimer HTV ili RTS. Tu pojavu treba analizirati, sve po initelje zla u balkanskim sukobima moramo imenovati a laži se moraju ispraviti radi spasavanja istinske demokratije. Ovo nije teško bez obzira na pritiske politike jer istinska demokratija i u najgorim politi kim krizama sebe mora odbraniti ili je više ne e biti. Medjutim, teško je napaenom narodu objasniti da sva ova ratna zla ne treba da ga odvedu na put straha ili ekstremizma. Da li ima smisla tražiti istinu? Da li može nešto pozitivno da se uradi? 126
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Na Zapadu je nastala borba izmedju onih koji koji traže rešenje balkanskih sukoba i onih drugih koji ho e da spre e ove prve radi uve anja finansijskog profita. Za sada su ovi drugi poput Klintona i njegovih ”zlatnih momaka” držali diplomatiju kao propagandnu fasadu ali uvek postoji nada da e se pozitivna rešenja vremenom nametnuti. Bez obzira na Blera, Kuka, Miloševi a ili Olbrajtovu, srpski narod ili bar ve ina, kroz osam ratnih godina u koje je bila umešana, htela ili ne, posredno ili neposredno, kao i u Prvom i u Drugom svetskom ratu, mora ostati dostojna oveka bez obzira na tragi na iskušenja. Na prvi pogled u ovom ratu nema šta da se brani jer je Jugoalavija od 1990. godine rušena i srušena zemlja a u ovom ratu je napokon i Srbija razrovana. Sada Evropa ima dve jako ružne stvari, ima opustošenu bivšu Jugoslaviju sa razorenom Srbijom i kompromitovanu (politi ki i moralno) evro-demokratiju. Iskustva u dosadašnjim ratovima na Balkanu kažu da samo strpljenje na kraju nadje izlaz iz najve eg zla pod uslovom da se odoli mržnji i depresiji. Strpljenje je vera da istina ima smisla a strpljenju nas u e, kako su govorili Heleni, tri gospodara: patnja, vreme i plemenita krv. Klod Lansvan, francuski filmski režiser, u jednoj debati o Kosovu održanoj 29.maja 99. u nacionalnoj skupštini Francuske, zaprepastio je sve prisutne svojom izjavom. On je oštro kritikovao francuske intelektualce koji govore o dogadjajima na Kosovu upotrebljavaju i re i kao ”genocid” i ”deportacija”. Klod Lansvan je pre svega dokazao zašto se ti termini (koji se upotrebljavaju kada se govori o progonu Jevreja u toku Drugog svetskog rata) ne mogu koristiti kada se govori o Sarajevu ili Kosovu. Lansvan je svim prisutnim lanovima ovog skupa postavio pitanje: ”Zašto ove termine niste upotrebljavali kada ste govorili o ratu u Vijetnamu ili Alžiru a kada govorite o ratu u Jugoslaviji sistematski koristite re nik vezan za jevrejsku tragediju? Ono što se dogadjalo u Sarajevu jeste bilo strašno ali ne može da se poredi sa Varšavskimgetoom. Nema ništa užasnije od uporedjivanja užasa ali, kada se upotrebljava re ”deportacija” to zna i da se odvodi masa ljudi na gubilišta... ”. Lansvan tvrdi da NATO, vode i ovaj rat kojim ho e da nau i Srbe kako da se ponašaju, predstavlja pravi primer kako se nasilje nad Srbima legalizuje a upravo to oduševljava Klintona i njegove sa127
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
vetnike iz generacije ”golden boys”. Lansvan takodje tvrdi da je u slu aju Kosova re o novoj ”Dray fuss” aferi. Gospodin Majler, ameri ki pisac, sarkasti no i vrlo oštro kritikuje ameri ku odluku i u eš e u bombardovanju Jugoslavije. On piše zanimljivu analizu dogadjaja kao i njihovih aktera. ”Ako se bombarduje a pri tom se ne prolije ni kap ameri ke krvi onda se to ini bez stida i srama. Prisustvo komandnih ljudi i jedne žene na najvišim funkcijama koji odlu uju o ratu a da oni sami nisu nikada u estvovali u ratu ravno je postavljenju jednog de aka za bra nog savetnika”. Majler piše da da je NATO proslavio 50 godina postojanja podižuši zavesu sa ”intelegentnim raketama”. Svoju funkciju NATO je izgubio po završetku hladnog rata a njegova želja da pronadje neki drugi razlog svog postojanja otkrila je glupost i bolestan duh propagande. Majler takodje piše da se kona no treba odustati od ideje ”spre avanja genocida” jer se ovim metodama samo ini ve a šteta. Na kraju zaklju uje da je na ve postoje i haos dodat još ve i koji je možda najviše trebao Klintonu da bi posle procedure impi menta (zbog afere Levinski) promenio teme i slike na naslovnim strana svetske štampe.
128
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Evropska unija i socijalisti Zapadna Evropa je morala, pod izrazitim rukovodstvom Amerike, Srbiju baciti na kolena pre 13. juna 1999.godine. kada su održani izbori za Evropski parlament. Vojnom agresijom na Srbiju trebalo je sakupiti zna ajne poene za vode e levi arske predstavnike jedanaest zemalja lanica Evropske unije od ukupno petnaest koliko se sadrže u ovoj instituciji. Evropski izbori su pokazali poražavaju e rezultate. Poraz vladaju ih socijaldemokrata u Nema koj (SDP) koji su zabeležili najnezgodniji rezultat (još od 1953.), i to samo posle devet meseci nakon dolaska na vlast, predstavlja istinski težak poraz. Nemci su nezadovoljni svojom vladom kao nikada do sada u celoj svojoj posleratnoj istoriji. Poraz socijaldemokrata tim je ve i što je hriš anska demokratska opozicija osvojila za 18 % više glasova od SDP. Sli an poraz su doživeli i engleski laburisti Tonija Blera. Oni su izgubili polovinu od ukupnog broja svojih zastupnika u Evropskom parlamentu. Ovakvi rezultati veropskih izbora u Britaniji veliko je iznenadjenje a posebno visoki skor konzervativne stranke. Toni Bler i Gerhard Šreder samo nekoliko dana posle objave njihovog manifesta u prilog ”tre eg puta” (neke vrste demokratskog obroka sa liberalnim sosom) doživljavaju potpuni neuspeh svojeg kulinarskog recepta. Jelo je najverovatnije previše zasoljeno ak i za ukus prose nih Evropljana. Najve i gubitak na ovim izborima u Francuskoj je doživela parlamentarna desnica. Levica je u Francuskoj zabeležila u ukupnom skoru 41 % a desnica 40 % glasova. Najve a žrtva evropskih izbora svakako je Belgija. ak 2,78 miliona evropskih bira a u belgiji nije izašla na evropske izbore. Ovako veliki broj apscinencije (izlaznost na izbore je samo 53 %) u Francuskoj koja je iznad evropskog proseka, primorava posmatra e na rezervisanost po najpre što su razlozi apscinencije raznovrsni: od odbijanja ponudjenih programa pa sve do ravnodušnosti prema ulozi evropskih izbora. 129
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Izuzetno visoka stopa apscinencije prestavlja šamar svim onim li nostima koje su na sva zvona azvonili o velikoj ratnoj pobedi Evrope na Balkanu, o prvom ratu u istoriji ove anstvakoji je vodjen u ime prava oveka” i u ime teze ”da jr Evropa rodjena u Prištini”. O igledno da Evropa koja je rodjena uz pomo NATO alijanse a ije se rodjenje utvrdilo u Prištini nije podstakla kod evropljana neku euforiju. Ovi izbori, u parlamentu u Salzburgu, ve inu su vratili tamo gde su bili do 80-tih hodina. Ne treba zaboraviti da su socijalisti, do sada najbrojnija grupacija u evropskom parlamentu, prigrlili evropsku ideju tek sredinom 70tih godina a do tada su bili njeni oštri protivnici. I kao sve novope ene pristalice protivni kih ideja tako su i socijalisti perverzirali temelje na ela evropskog ujedinjenja dotle da su danas postali zagovornici naddržavnog suvereniteta i radikalnog federalizma. Oni vide denacionalizaciju politi kog procesa odlu ivanja i prenos ovlaš enja nacija (kao izvor suvereniteta) na birokratska supernacionalna tela koja niko iz evropskih naroda ne bira. Evropsko ujedinjenje koje je bilo, možda, najve a ideja ovog stole a sada gubi svoju privl nu mo . Evropa koja ruši stoletne identitete na Balkanu pretvaraju i stari kontinent u zonu ultraliberalne trgovine, Evropa koja se poznaje po smešnoj regulaciji zelenih stranaka u lovu na jerebice i divlje svinje, Evropa koja sledi Ameriku u njenom projektu planetarne dominacije, Evropa koja prihvata ak i ameri ki diktat o uvozu banana, ta i takva Evropa sigurno ne može probuditi veliko oduševljenje kod prose nih Evropljana. Za tu i Takvu Evropu se, sa velikim žaljenjem, kaže kako je bila lepa pod stegom hladnog rata.
130
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
orava posla Brutalnost rata koji vodi alijansa protiv Jugoslavije ve osmu nedelju, bez ikakvog smisla, još jednom su potvrdjeni u no i 14. na 15. maj 1999. godine u selu Koriša kraj Prizrena kada je u izvršenom bombardovanju usmr eno 87 civila. Portparol Džejmi Šei u skladu sa njemu svojstvenim cinizmom kao papagaj ponavlja ve bezbroj puta date izjave: ”Trenutno se ispituju akcije NATOvih pilota ali je još rano za bilo kakav stav jer NATO za slu aj u selu Korišajoš ne zna ništa. Ali se jedno u svakom slu aju može re i a to je da NATO nikada ne ubija civile namerno. Sada se ini ono što se uvek ini kada se imaju ovakvi izveštaji. Detaljno se ispituje slu aj. im nešto saznamo saopšti emo ali za sada ne možemo ništa da kažemo.” U svom sedištu u Briselu NATO je ipak priznao da je izvršio bombardovanje sela Koriša i, kako kaže, to je bio legitiman vojni cilj da nije došlo do greške ali ipak izražava žaljenje zbog civilnih žrtava. U zvani nom saopštenju se tvrdi da je u tom selu napadnuta i pogodjena vojna meta na kojoj se nalazilo ”komandno mesto” (poljoprivredna zadruga) i ”vojni logor” (konvoj šiptarskih izbeglica). Pre nego što je izvršen napad pilot je na toj lokaciji identifikovao jedno ”oklopno vojno vozilo” (traktor), ”desetak artiljerijskih orudja” (motokultivatora) i ukopane vojne pozicije. U zvani nom izveštaju službenog Beograda kaže se da su u bombardovanju koriš ene kasetne bombe sa kojim je ubijeno 85 civila a 75 ih je ranjeno. NATO odbacuje ove tvrdje kao Miloševi eve dezinformacije. Istina govori da je posle bomardovanja sela Koriša na placu poljoprivredne zadruge ostalo ostalo nekoliko desetina uništenih traktora, više od trideset spaljenih leševa rasutih u širokom videokrugu. Jedno je sigurno a to je da raskidani leševi sa rasutim udovima i utrobama gradjana te, vekovima izmu ene Sbije, bez obzira bili oni šiptarski, srpski ili romski ostaci, ne mogu opravdati nikakvu vojnu agresiju makar 131
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ona vodila i u ime evropke civilizacije, evropske demokratije ili bilo kojeg evropskog uzvišenog cilja. Pored jedne igra ke leži dete koje je tek u ilo da hoda. Licem je okrenuto ka srpskoj zemlji. Ne pla e. Umrlo je radi evropskog humanizma. Umesto njega pla e stari Šiptar. Prevr u i i pri tom lome i plavu bretku (simbola lojalnosti srpskoj zemlji) nabraja svoje postradale u ovom idiotskom bombardovanju: brat, snja, bratanac, druga naja, unu e i više ne broji. U gr u, tamnoplavu beretku gura u usta i više ništa ne zna. Drugi, nešto mladji Šiptar pri a da je posle naleta prvog aviona naišao drugi i da je posle prve eksplozije potr ao asfaltnim putem nebi li se spasao. Kaže da je uo etri ili šest eksplozije. Ne zna ta an broj ali zna da su bile užasne. Deca pla u, muškarci jecaju a žene od bola nemaju ni glasa. To su kolateralne štete uzvišenih ciljeva. Normalan ovek ne može ni zamisliti kakve bi tek štete Evropa na inila Balkanu kada nebi imala te uzvišene ciljeve. NATO ne može da objasni kako su se na toj lokaciji usred bombardovanja, našli civili pa jos i Šiptari.
132
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Izveštaj jednog Britanca “Kada ležite u bolesni koj sobi u mraku izazvanim intenzivnim nestankom struje, posmatrate protivavionsku vatru na nebu i slušate brujanje aviona kako pristižu u napad, tada po injete da delite strahove sa stanovništvom ovog velikog grada“. Ovako po inje jedan od svojih izveštaja, 23.maja 1999. godine, dopisnik BBC-a iz Beograda koji se nalazi u jednoj od beogradskih bolnica gde je dospeo nanedelju dana pre ovog izveštaja zbog kidanja ligamenata na levoj nozi i nastavlja: “To posebno važi kada je bolnica ve bila ošte ena u ranijim napadima NATO avijacije i kada se oko nje nalaze više vladinih zgrada i ostalih legitimnih ciljeva. Došao sam po etkom aprila u Beograd da snimim najugroženiju bolnicu u gradu i saslušam strahovanja njenih lekara a postao sam, igrom slu aja, i sam jedan od ovdašnjih pacijenata. Osoblje bolnice se sklanja da ja ne primetim njihova strahovanja. Na neki na in trebao bi biti zahvalan jugoslovenskom predsedniku Miloševi u. Svi sukobi vodjeni u nekadašnjoj Jugoslaviji, od kako je on došao na vlast u Srbiji, proizveli su specijaliste na univerzitetskoj klinici za le enje povredjenih udova sa iskustvom koje u svetu niko nema. Na sli an na in, omiljen na in kažnjavanja koje primenjuje IRA pucanjem u koleno, u inilo je bolnicu VIKTORIJA u Belfastu najja im centrom za tretiranje smrskanog kolena. Kada je moj producent u Beogradu ula da je lekar koji me je preuzeo predložio operaciju ona je nazvala svog prijatelja u Londonu. On je rekao da smo ludi ako operaciju kolena prihvatimo u Beogradu. Ali u petak je bio moj 63. dan u Beogradu. Bilo mi je vrlo teško da dodjem u Beograd a još teže da ostanem i posle svega da odem nisam hteo. Pokazalo se da sam doneo pravu odluku. Operacija je bila brza i laka. Dali su mi inekciju u ki mu što zna i da sam mogao sve da vidim a ništa da ne osetim. 133
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
U bolnici nedostaje opreme i nekih lekova zahvaljuju i Ujedinjenim nacijama. U nekim aspektima može se prepoznati TRE I SVET: kriška hleba i džem za doru ak, u sanitarnim prostorijama nedostatak privatnosti. Hirurzi i sestre mogu lako da se nose sa zapadnoevropskim kolegama. U ovoj bolnici svi se ose amo ugroženim. U etvrtak je bombardovano neurološko odeljenje Druge beogradske bolnice. Pokazalo se da nema apsolutne zaštite za najugroženije i najnevinije. Prošle nedelje nadao sam se da e bombardovanje postati preciznije. Moje su nade izneverene. Da li su vojni objekti ispod neurološkog odeljenja zaista toliko zna ajni da bi se preuzeo rizik promašaja i da u napadu život izgube tri pacijenta? No u ve ina lekara napusti bolnicu. Ostaje samo manji broj medicinskih sestara. Ostaju pacijenti koji hr u ak i kada sirene zavijaju. Mene neudobnost drži budnim. Svetla se gase sa zvukom sirene. ekam no ni vatromet. Ako ste nepokretni onda ste posebno ugroženi. Paljba protivavionske odbrane, brujanje aviona dok piloti traže metu i detonacija bombe kada pogodi metu predstavljaju zvuke koji neizostavno prate beogradske no i. Sada imam originalnu verziju. Kažem sebi da je stvar pravedna dok ekam da neka vladina zgrada odleti u vazduh jer tamo gore su naši momci. Leže u u mraku nesposoban da se pomerim ipak mi je teško da poverujem u to“.
134
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Pilad u ku ini Lider republikanske ve ine u ameri kom senatu, Trent Lot izjavio je (23.05.1999.) da u slu aju Klintonovog zahteva za slanje kopnenih trupa na Kosmet sigurno bi odbili ali je ostavio mogu nost slanja trupa u mirovnu snagama kada bude postignut politi ki dogovor za Kosmet. Tada je izjavio: “Ako idete tamo u prijateljskoj atmosferi da bi pomogli povratku izbeglica to je jedna stvar ali ako razmišljate o pripremi za borbe onda je to nešto sasvim drugo. Predsednik Klinton ve duže vremena govori da mi ne emo slati kopnene trupe za borbu protiv jugoslovenskih snaga ali uslu aju da on stvarno zatraži verujem da bi ogroman broj Amerikanaca bio protiv toga“. U medjuvremenu je Medlin Olbrajt za TV mrežu MBC još jednom potvrdila da e se u region Kosmeta uputiti 50.000 vojnika što ne zna i da se SAD spremaju za rat sa Jugoslavijom.(!) “NATO krugovi u ovom trnutku razradjuju dva plana za razmeštaj kopnenih trupa na Kosmetu. Jedan se odnosi na u eš e u mirovnoj operaciji kada se bude postigao sporazum dok drugi plan podrazumeva kopnenu invaziju u slu aju da svi mirovni napori propadnu. To s samo planovi ali dosadašnja nastojanja usredsredjena su na dolazak snaga alijanse u takozvanu prijateljsku sredinu i verujem da emo u tim nastojanjima uspeti“. Prema njenim re ima, vazdušni udari daju sve bolje rezultate i kako je istakla “predsednik Miloševi bi morao da shvati da gubi rat i da je vreme da prihvati uslove koje je postavio NATO“. Robin Kuk deli mišljenje sa Medlin Olbraj. U intervju za MBC on je rekao da vazdušni udari pored vojnih stvaraju i politi ke probleme Sloboodanu Miloševi u. “Samo protekle nedelje u šest razli itih gradova održani su protesti i neredi a razlog je bio želja obi nih gradjana da se konflikt što pre zaustavi i da se srbijanski mladi i što pre vrate ku i“.(!) Istini za volju, ta no je 135
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
da su u nekoliko opozicionih gradova Srbije održani pacifisti ki protesti ali svaki vagabond zna da je pacifisti ki pokret uperen protiv rata a ne protiv Miloševi a ili Klintona. Kuk je ovu izjavu dao kao podršku Olbrajtovoj veli ini u nedostatku pozitivnih rezultata vazdušne agresije. Kao drugorazredni lažac on se nije ni setio da barem izmisli neki valjani uspehi putem medija i proturi ga kao šarenu lažu zapadnoevropskoj javnosti. A što se ti e srbijanskih protesta na njih treba gledati iz pravog ugla. Oni nisu nastali kao posledica bombardovanja Srbije ve kao posledica zajedni ke politike Evropske zajednice, SAD-a i Slobodana Miloševi a i to još, sada ve daleke 1991.godine, nastavljeni tromese nim demonstracijama 1996/97. sa željom da se izadje iz balkanskog mraka. One još uvek traju i traja e slabije ili ja e sve dok Evropa ne bude shvatila da jedan manastir u De anima vredi više nego ceo ameri ki senat. Taj srbijanski bunt koji je nastao kao posledica ve itih nametanja tutora nad Srbijom sada, pred kraj 20. veka, ostaje jedina prepreka mundijalizaciji Balkana.
136
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
24.05.1999. jedan dan u Budim-Pešti Strani dopisnici su, još prvih nedelja od po etka agresije na Jugoslaviju, Budim-Peštu nazvali Kazablankom, zbog novonastale atmosfere koja u mnogome podse a na uvenu filmsku dramu. U susedstvu je rat koji se u Madjarskoj i te kako ose a, pre svega ekonomski zbog blokade Dunava nastale usled urušavanja mostova u Jugoslaviji od strane militantnog dela Evrope. Ovde je veliki broj izbeglica a najviše iz Vojvodine i Beograda iji broj, po nekim procenama, iznosi blizu 30.000. Mnogi od njih a naro ito mladji ekaju vize za razne zemlje sveta ili barem za bilo koju. Uporni su u tome i ne odustaju. Vizu ekaju i mnogi strani dopisnici ali u suprotnom smeru, u smeru ka Jugoslaviji. U medjuvremenu, ove u Budim-Pešti, pokušavaju da naprave neke takozvane bo ne pri e o ratu u Jugoslaviji. Tako se ovde ove dve vrste ljudi esto sre u razgovaraju po ovdašnjim gostionicama. Dopisnici tako uspevaju da dobiju neke dobre pri e a izbeglice ne dobiju ništa jer njihovo je vreme svakako jeftino. Jedno od najpose enijih mesta je Internet caffe u centru grada. U njemu se sedi za kompjuterima gde se razmenjuju poruke putem elektronske pošte. Uglavnom se razmenjuju informacije vezane za režim viza ambasada razli itih zemalja. Svi se slažu da su uslovi za dobijanje viza jako pogoršani pogotovu za dobijanje šengenskih viza kao ameri kih i kanadskih. Svi se prise aju raznih rodjaka i prijatelja po belom svetu od kojih bi mogli dobiti garantna pisma. Falsifikati su jeftiniji a za ve e iznose mogu se, navodno, dobiti originali. Ljudi su puni fantasti nih planova i životnih kombinacija koje se esto zasnivaju na uzgrednim i neproverenim glasinama koje se šire i množe nevidjenom brzinom u ovoj izbegli koj populaciji. Poneko se odlu uje na vrijantu priklju ivanja nekoj od verskih sekti jer se tako navodno lakše može dalje u svet. Drugi užurbano u e madjarski jezik kako bi ovde nastavili životni put. Tr i pokušavaju da se 137
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
upišu na bilo koji fakultet ili da nadju neki posao kako bi izdejstvovali stalno mesto boravka. Posle zatvaranja crnogorskih granica za muškarce je postalo nemogu e da napuste Jugoslaviju pa su sve eš i ilegalni prelasci preko zelene granice sa Madjarskom. U opštoj atmosferi karakteristi noj za ratnu pozadinu, baš kao u filmu Put za Kazablanku, ovde su primetni oficiri u NATO-uniformama i oni se naj eš e mogu videti u boljim Peštanskim hotelima. Njihovi se putevi obi no nigde ne ukrštaju sa izbegli kim. Za razliku od filma, u ovom slu aju nema nikakve romantike ili melodrame ali zato i previše ima ljudske nesre e i grozni ave volje da se opstane u nekom tudjem svetu.
138
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ratni bilans – II deo Po isticanju 60 dana od po etka vojne agresije na Jugoslaviju ameri ka vlada potvrdjuje, preko svih raspoloživih mas medija, da je dosadašnjom strategijom alijansa postigla svoj cilj. Potrebno je samo još malo vremena i nešto strpljenja. Slobodan Miloševi , predsednik Jugoslavije e pasti. On e kadtad morati da povu e svoje trupe sa Kosova. Ovakav zvani an stav Amerike svakim danom otvara sve više novih pitanja. Šta e biti ako Miloševi ne popusti nego i dalje nastavi da samo posmatra kako se Jugoslavija (Srbija) svakim danom sve više i više urušava? Do sada nije pokazao spremnost na kapitulaciju a diplomatski pokušaji su ostali bez uspeha. Dok Srbijanci sve više utvrdjuju svoje odbrambene položaje najodlu niji pobornici vazdušnih napada u ameri kim državama izražavaju svoju uzdržanost ili samo tiho priznaju da je akcija alijanse ispala teža nego što se u po etku o ekivalo dok neki kriti ari zameraju ameri koj vladi neodlu nost. Drugo veliko pitanje glasi: Zašto su u Albaniju poslata 24 nisko lete a helihoptera tipa apa koji su specijalizovani za napade na tenkove a nije izdata još ni jedna naredba za akciju? “Ovi helihopteri su postali neka vrsta simbola nesposobnosti“ kaže senator Džozef Pajdn vode i politi ar demokrata u odboru za spoljnopoliti ka pitanja. Svakodnevni izveštaji sa konferencije za štampu iz Brisela (takozvanih brifinga) u Americi ne mogu izazvati niti jedan znak od željno o ekivane euforije. “Saopštava nam se da su danas opet pogodjena tri mosta.“ objašnjava Džon Hilen iz centra za strateške i medjunarodne studije. “Medjutim, to je toliko nebitno za ono što se dešava na Kosmetu isto kao i svakodnevne brojke ubijenih vojnika u vijetnamskom ratu“. Madlen Olbrajt ne prestaje sa izjavama da su vazdušni napadi naneli velike štete vojnim snagama Slobodana Miloševi a 139
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
mada i ona postaje svesna da je vreme sve više pritiska i izjavljuje kako nije jednostavno posti i zacrtane ciljeve. Ameri ki generalpotpukovnik Majkl Šort (komandant ratnog vazduhoplovstva alijanse) mnogo je umereniji. U dnevniku Vašington post on izjavljuje da bi vazdušni napadi sami po sebi mogli da za dva meseca unište srpske trupe na Kosmetu i objašnjava: “Kada vas svakodnevno bombarduju avionic tipa B-1 i B-52 u pratnji lovaca A-10 i kada znate da pri svakom pokretu možete biti pogodjeni onda e vam kad-tad opasti moral medju vojnicima. Ako nastavimo još dva meseca sa ovim napadima onda emo srpsku vojsku na Kosmetu ili uništiti ili naterati u bekstvo.“ I zaklju uje “Ima još ciljeva koje bih ja voleo da gadjam ali sam od njih odustao da bi zadržao jedinstvo u alijansi“. Izjava nema kog kancelara G. Šredera da rat na kopnu ne dolazi u obzir pogodila je London kao grom iz vedra neba. Britanija je ostala izolovana. Potraga za mirom izaziva podelu u alijansi. Šrederova izjava je u suprotnosti sa rastu im pritiskom Britanaca da se krene u kopnenu ofanzivu. Što se ti e bombardovanja britanska javnost sa 65 % podržava Toni Blera a slanje kopnenih snaga podržava 50 % britanske javnosti. Kritike upuene Toni Bleru i Robin Kuku stižu iz parlamenta. Konzervativna opozicija postavlja pitanje strategije a ne cilja. Ona je utvrdila da postoji zbrka u srcu vlade po pitanju slanja kopnenih trupa. Britanski mediji prebacuju Klintonu da je loš vodja i pri tom se javnost esto podse a da je Klinton odbio put za Vijetnam pa je iz tog razloga loš vojni strateg. Neosporno je da zbog javnog mnjenja svakim danom raste opasnost od slamanja jedinstva u alijansi gde je ve po ela igra prebacivanja krivice. Centralna ameri ka obeveštajna služba (CIA) po ela je sa razradjivanjem plana o regrutovanju diverzanata iz izbegli kih logora koje bi obu avala za delovanje unutar Kosova iza srpskih položaja. Regrutovanje Šiptara CIA treba izvršiti po izbegli kim logorima duž jugoslovensko-albanske granice. Otvara se pitanje: Kako e Amerikanci to izvesti a da istovremeno ne pomognu albansko-muslimanskoj teroristi koj organizaciji U K koja se ve nalazi na crnim listama u nekim zemljama? Samozvana vlada koju vodi Hašim Ta i još je u aprilu 1999. izjavila da mobiliše sunarodnike koji su izbegli sa Kosova. Imaju i u vidu da medjunarodne konvencije zabranjuju regrutovanje i mobilizaciju 140
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
izbeglih lica normalno je da zvani an Vašington negira saradnju sa teroristi kom U K. Nasuprot svim izjavama ameri kih zvani nika vazdušni napadi sve više deluju nekontrolisano ili još gore, kao da oni koji njime upravljaju ili odredjuju ciljeve sve više gube nerve i prepuštaju se nekim zlim i opsnim osvetni kim strastima. Alijansa je u po etku ispoljila zaista visoku preciznost da bi kasnije imala sve više pogodaka u civilne ciljeve što se može smatrati greškama. Posle pogadjanja putni kog voza u Grdeli koj klisuri, autobusa dupke punog civilnim putnicima, izbegle kolone Šiptara, šiptarskog izbegli kog kampa i kineske ambasade u Beogradu izvršeno je gadjanje bolnice “Dragiša MIšovi “ jedne od najve ih bolnica u Beogradu. Objašnjenje portparola alijanse kao i uvek do tada bila su kratka i suvoparna pra ena rutinskim izvinjenjima i irazima žaljenja a nekada ni toliko. Na propagandni rat se ne zaboravlja. Posle svakog slu ajnog ili namernog upucavanja sa “kolateralnom štetom“ sledi obavezno podse anje zapadne javnosti na “izbegliku katastrofu“ i “srpske zlo ine na Kosovu“ o kojima ne postoji dovoljno informacija. Sopstveni zlo in pravdati tudjim zlo inima to se jedino još u i u ameri koj demokratiji. Tako je i neposredno posle razaranja bolnice u Beogradu, koje je moralo ostaviti najgori mogu i utisak, portparol Stejt Departmenta pokazao fotografije (stare mesec dana) koje navodno pokazuju masovnu grobnicu u selu Izbica. Ali, ini se da u propagandom ratu inferiorna srpska strana sada preuzima inicijativu jer poseduje bolje argumente. To naravno ne dopire do zapadnoevropske javnosti u dovoljnoj meri da bi se bitno promenilo raspoloženje javnog mnjenja ali u samoj Srbiji propaganda Miloševi a nikad ranije nije bila toliko efikasna. Možda zato što više ne mora da falsifikuje stvarnost. Ako alijansa pocepa jednu humanitarnu ustanovu ne može se o ekivati da neko u Srbiji za to optuži Miloševi a. Razaranjem civilnih ciljeva alijansa želi zastrašiti gradjane Srbije o ekuju i da ti isti gradjani u pobuni skinu Miloševi a sa vlasti.(!) Svaka poseta ernomidina Beogradu za sobom obavezno povla i pove an itenzitet bombardovanja kao i pove an broj ciljeva.(?) Ve je vidljivo rastu e nezadovoljstvo nekih evropskih zemalja medju kojima prednja i Gr ka a za njom Italija pa se naslu uje paradoks; ubijanjem opozicije u Srbiji alijansa dobija opoziciju u sopstvenim redovima. 141
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Sve napred izneto svakako otvara novo pitanje o predstoje im evropskim izborima koji e se održati 13.jun 1999. Ovo pitanje sadrži mnogo nepoznanica. Poznato je samo jedno a to je da e se evropski izbori održati u 15 zemalja EU a izabrani kandidati sede e u klupama evropskog parlamenta u Strazburu. Evropski izbori se prelamaju sa svojim ulozima i specifi nostima kroz pojedina ne nacionalne prizme. Izbori u Francuskoj, Italiji i Nema koj nemaju isto zna enje kao oni u Britaniji ili velikom luksemburškom vojvodstvu. U Nema koj su koalicioni partneri ve podeljeni. Prvo je Oskar Lafonten otišao bez pozdrava iz nema ke vlade samo dve nedelje pre po etka agresije na Jugoslaviju da bi se zbog te iste agresije i zeleni podelili na dva skoro jednaka dela (za i protiv agresije). itav politi kiki život u Nema koj odvija se u znaku Kosova. U Francuskoj su zeleni pronašli humoristi ki kompromis. Oni su protiv lova na ševe i jerebice ali su zato medju najratobornijima kada je u pitanju rat na Balkanu. Socijalisti i ostali manjševici (kako bi to rekao Vladimir Bukovski) koji su na vlasti u 11 od ukupno 15 lanica EU) potvrdjuju nešto što je zajedni ko za Evropu u dvadesetom veku a to je da su sve sukobe na tlu bivše jugoslavije zapo injale, organizovale ili bar podsticale crvene partije. Britaniju, zemlju u kojoj su izbori svakako nezavisni od zbivanja na Balkanu upravo predvodi jato jastrebova u agresiji na Jugoslaviju. I vladaju i laburisti i opozicioni torijevci žele kapitalizovati, na razne na ine, tradicionalno nepoverenje ostrvljana prema strancima sa kontinenta. Nabolju ilustraciju uloge rata na Balkanu za predstoje e evropske izbore dao je francuski premijer Lionel Žospen kada je u Napulju, 20.maja 99. izjavio kako Evropa treba da nau i upotrebljavati li nu zamenicu ja. Ocenjuju i da Evropa treba da predstavlja civilizaciju Žospen je istakao: “Na Kosovu su u igri i duh i duša Evrope“. Od pomisli da je Evropa obezglavljena sablast koja luta od jednog izbornog mitinga do drugog dok joj se duh igra sa dušom na krvavom Balkanu, normalnom oveku dodje želja da pobegne u Amazoniju. Rezultati dvomese ne vazdušne agresije alijanse na Jugoslaviju su katastrofalni i nepopravljivi. Operiše se sa brojevima od 300.000 do 1,500.000 izbeglih Šiptara, zavisno od toga ija propaganda lansira izveštaje. U svakom slu aju broj izbeglih Kosovara (Srba, Šiptara, Cigana i Turaka) stravi no je veliki i 142
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ta an broj nikada ne e biti utvrdjen isto kao i broj poginulih u ovom “civilizovanom“ ratu. Razorena je privreda jedne države sa istovremenim osnaženjem njenog autokratskog režima. Zapaljen je bolesni nacionalizam i probudjena je mržnja. Uništeni su i zadnji razlozi za budu i eventualni suživot Kosovara na Kosovu. To je saldo dvomese nog nasilni kog “spre avanja humanitarne katastrofe“. Posledice vojne agresije preuzete zbog “pritiska moralne odgovornosti“ u celosti je preba eno na gradjane Srbije, dakle na one zbog ije je zaštite od režima i naredjen vazdušni juriš. Pri tom je civilizovani zapad (koji se nekada zvao divlji zapad) pripadnicima šiptarske manjine pružio demokratski izbor koji e oni sami izabrati: biti predmet Miloševi eve odmazde ili e za potrebe teroristi ke U K poslužiti kao topovsko meso. Tvrdnja da se sve ovo nije moglo o ekivati na ovakav na in ne pije vodu ni kod jednog evropskog balkanologa. Madlen olbrajt je kazivala o realizaciji “uzvišenih ciljeva zapadnih vrednosti“ za samo tri a najviše etri dana. Te tvrdnje mogu biti jedino rezultat gluposti i krajnje neodgovornosti ali, budu i da u institucijama svetske politi ke i vojne mo i, po definiciji, ne sede budale, o ito je da ameri ki imperijalizam ne kalkuliše sa cenom ako je u pitanju njegova ekspanzija. Odgovornost je ostavljena Srbima a posledice Šiptarima. Kada se sve sabere i oduzme krajnja suma izgleda ovako: moralna neodgovornost “zapadne civilizacije“ svojom bezumnom vojnom agresijom u cilju ostvarivanja ameri kog imperijalizma nanela je štetu i ekonomsku i politi ki a pre svega, kako to britanske “demokrate“ kažu, “kolateralnu štetu“. To su u stvari ljudski gubici. Oni su najve i i neopozivi su za gradjane Srbije pa i Crne Gore i to po tri osnova: gubitak života, dobitak hendikepiranog izbeglištva i dobitak mržnje prema ostalim lanovima društva. To je cena koju moraju platiti gradjani Srbije. To je cena koja iznosi za izgradnju srbijanskog puta do idejnog vodje. To je cena koju iznosi izgradnja albanskog puta do šiptarskih plemenskih previranja. Mnogo je manja cena evropskog autoputa ka istinskoj demokratiji gradjanske opcije. Na žalos balkanskih naroda cenovnik za ovaj autoput nije imao ko da im pokaže pa su naivno platili mnogo ve u cenu i to za pokvarenu robu. Lako a i arogancija sa kojom se žrtvuju ljudski životi zbog postizanja kona nog rešenja potpuno razaraju uzvišenost 143
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
izvornih motiva. Ali tu postoji univerzalna kvaka koja sa sobom nose razne ideologije o ekspanziji. Izvorni motivi služe upravo zbog toga da bi se u hodu izokrenuli u svoju suprotnost kako bi se njima pokrila neprimerena sredstva a potom se potpuno zaborave. Mo nici EU i UN su nesumnjivo suodgovorni sa Miloševi em a kojeg optužuju za katastrofu na Balkanu. Suodgovorni su zato što su zdušno pomogli Miloševi u da uradi sve ono što je uradio. Medjutim, o igledno je da ne postoje mehanizmi kojima bi bili naterani da snose posledice za odgovornost što su je verbalno preuzeli na sve anim zakletbama. Moralni deficit njihove pozicije poja an je injenicom da su to od samog po etka znali. Unapred znati da si lišen odgovornosti a nalagati kardinalna rešenja zbog “ose anja moralne odgovornosti“, upravo prema zapadnim normama, vredno je jedino preziru. Ista logika koja je dovela do odluke o vazdušnoj agresiji na Jugoslaviju bila je legitimna i za odluku o kopnenoj agresiji ali bi ona uklju ila i direktan rizik za odgovornost koja se verbalno preuzima. Taj rizik je izražen u velikoj mogu nosti smrtnog stradanja vlastitih sunarodnika koji bi vršili agresiju. injenica da razmatranje takve odluke nije ni stavljeno na dnevni red nacionalnih parlamenata lanica NATOalijanse svedo i o iskrenoj sumnji da bi kopnena agresija dobila podršku ve ine. U slu aju da se odluka o kopnenoj invaziji ipak donese bilo bi to u injeno izvan parlamentarne procedure u koju se sa punom dušom zaklinje “zapadna demokratija“. Sasvim je razumljivo da se ne donose olako odluke koje e izložiti pogibelji vlastitih ljudi pa to implicira da bi u moralnom smislu trebalo biti jednako teško donositi odluke koje izlažu pogibelji drugih ljudi, onih koji odluke ne donose niti pripadaju privilegovanim nacijama politike i sile. injenica da je to ipak u injeno sa zaprepaš uju om lako om potvrdjuje da se iza dirljive fraze o odgovornosti skriva još i cini na imperijalna sila koja se svim sredstvima bori za primenu “univerzalnih vrednosti“ ali e se cena za to isporu iti lokalnom stanovništvu u apoenima ljudskih života. Bez obzira na tragikomi na izvinjenja kažnjavanje Srbije ne deluje. Sprovodjenje odmazde nad gradjanima Srbije za sada je relativno ograni enog tipa. Nacija se tretira kao živo bi e i nad njim se potpuno otvoreno sprovodi egzekucija za kolektivnu krivicu. Dežurna ameri ka obrazloženja objašnjavaju svojoj javnosti da su Srbi to isto inili drugima pa je zato za njihovu nesre u kriv 144
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
njihov vodja kojeg su sami izabrali. Tu logiku da žrtva koja nema neku vrednost automatski i ne može izazvati neku brigu sprovedenim nasiljem nad njom, pre ove agresije jedino su prihvatili Adolf, Staljin i Broz. Bez globalne industrije svesti , bez ideologije lažne odgovornosti potpomognute modernom ratnom tehnologijom i soficitarnom medijskom propagandom ovakav u inak NATOalijanse u “stišavanju humanitarne katastrofe“ bio bi moralno neodrživ. Zato je alijansa nakon dva meseca od po etka svoje agresije na Jugoslaviju došla u situaciju da ratuje za sopstvenu budu nost. Alijansa više nije vodjena željom da ostvari pobedu u tradicionalnom smislu jer nešto kao pobeda u skladu sa prvobitnim ciljevima više nije ni mogu a, ve želja da po svaku cenu nanese poraz, da ispostavi što ve u naknadu za preživljeno poniženje. Hladno a “srpskog fašizma“ posluži e tek za oslobadjanje moralnih ko nica za svaku po injenu gadost i tu se zatvara krug “zapadnih moralnih vrednosti“. Stvaranje humanitarne katastrofe iz humanitarnih razloga je filozofija ameri kog imperijalizma koju je sada spoznala i sama Evropa.
145
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Medjunarodni sud – ameri ki tribunal Tužilac Haškog suda, Luiza Arbur saopštila je da su predsednik Jugoslavije i još etvorica visokih državnih funkcionera optuženi za zlo ine protiv ove nosti i kršenja ratnih zakona i obi aja. Ovom odlukom sa kraja maja meseca 1999. zapadna alijansa vrši nagli zaokret jer je sve do sada naglašavala da je Slobodan Miloševi glavni faktor stabilizacije na Balkanu, sagovornik sa kojim treba tražiti sporazum. Ovim postupkom tribunal otvara pitanje: Da li je ova odluka pritisak na Miloševi a u minut do dvanaest ili je to objava totalnog obra una sa njim i putem javne satanizacije obra un sa srpskim narodom? Za gradjane Srbije ova odluka najavljuje totalitarnu izolaciju i pretvaranje u neku vrstu evropskog Iraka. Aleksa Djilas (istori ar) kaže da je ova odluka haškog suda neopisiva glupost i dokaz rešenosti da se kriza zaoštri. Tužilaštvo ovog suda je procenilo da sada raspolaže sa dovoljno uverljivih dokaza koji bi mogli izdržati borbu pred sudom kada se optuženi budu pojavili u Hagu. Tempiranje optužnice, tvrdi Luiza, diktirano je isklju ivo kvalitetom dokaza e ne politi kim motivima. Istovremeno priznaje da objavljena optužnica nije kompletna odnosno da ne predstavlja njenu kona nu optužbu protiv petorice jugoslovenskih mo nih politi ara. Ta optužnica pokriva samo period kosovskih zbivanja u periodu januar-maj 1999. ali smatra da bi optuženi ili bar neki od njih mogli da budu odgovorni za ono što se ranije dogadjalo i to ne samo na Kosovu ve i u Bosni kao i u Hrvatskoj.(?) Istraga se dakle nastavlja pa bi ova optužnica mogla naknadno da bude produbljena i proširena, posebno ako Luiza bude u stanju da istražuje na mestima zlo ina iz prve polovine ove decenije. Zato Luiza nije sa ekala sa komletiranjem optužnice nego se opredelila da u žurbi podiže i objavljuje nepotpunu i privremenu optužnicu. Ona ne krije da je njeno tužilaštvo nastojalo da, što je brže moglo, 146
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
obradi raspoložive informacije. Luiza odbacuje sumnje “ljubitelja teorije zavere“. Zvani na Moskva je ocenila da je odluka haškog tribunala u stvari akcija motivisana posebnim politi kim razlozima a glavni moskovski mediji ocenjuju da je Zapad obmanuo Rusiju i postavio krst na process politi kog rešavanja krize na Balkanu. Moskva kategori no osudjuje haški tribunal koji izaziva udjenje žurbom kojom je tužilac sproveo istražni postupak. Ruski zvani nici sumnji e Zapad da je celu tu operaciju tempirao sa namerom da se dezavuišu moskovski pregovori o kosovskom konfliktu. Nije slu ajnost da se ovakav korak preuzeo u trenutku kada pregovori oko rešavanja kosovske krize ulaze u najodgovorniju etapu. Sada je tribunal nastavak pregovora otežao. Pored njene spremnosti da optuži jugoslovenski politi ki vrh Luiza Arbur pokazuje zapanjuju u pasivnost pred o iglednom agresijom NATO alijanse nad Jugoslavijom i potpuno nezainteresovano prati posledice neprekidnih dvomese nih bombardovanja. Zapad je ovim postupkom povukao najodlu niji potez da bi definitivno zalupio vrata pred mirnim politi kim rešenjem kosovske krize. Odluka koja je objavljena uo i posete ernomidina Beogradu otvara pitanje: Da li je ta koicidencija zaista samo slu ajnost? Od Miloševi a koji je sada suo en sa poternicom više ne treba o ekivati nikakve ustupke. On e se suprostavljati do poslednjeg živog Srbina a NATO alijansi ne e ostati ništa drugo nego da otpo ne svoju invaziju na kopnu. Da li je to i bila zamisao kada je haški tribunal objavio svoju odluku u trenutku kada je diplomatija obe avala napredak? Medlin Olbrajt kaže da je podizanje optužnice veoma važan korak koji još jednom naglašava da ono što se desilo u Srbiji nije prihvatljivo za medjunarodnu zajednicu i da kako je rekla: “ono što se dešava nije izmišljotina alijanse ili da su ljudi koji su podigli optužnice to u inili iz mržnje prema Srbima“. U Gr koj je jednodušno kritikovana ili ak i osudjena odluka o haškom tribunalu. U Atini se smatra da je ta odluka politi ka i usmerena ka miniranju diplomatskih inicijativa za rešavanje kosovske krize i okon anja agresije na Jugoslaviju. Ukazuje se na kontradikciju. Sa jedne strane poziva se Miloševi na diplomatsko rešavanje problema a sa druge se traži njegovo hap enje. Državna novinska agencija ANA ocenila je da gonjenje 147
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Miloševi a zbog ratnih zlo ina može dovesti do brodoloma mirovnih pregovora. Šef gr ke diplomatije, Papandreu (u poseti Vašingtonu) rekao je da e optužnica spre iti brzo nalaženje rešenja krize. On je priznao da se razlikuju njegova mišljenja od ameri kih sagovornika. Anketa obavljena sredinom zadnje nedelje (maja 99.) u Gr koj pokazala je slede e: 99,5 % ispitanih Grka izjasnilo se protiv bombardovanja Jugoslavije, 99,3 % protiv kopnene invazije, 14 % smatra da Miloševi u treba suditi zbog ratnih zlo ina a 25 % smatra da treba suditi Klintonu, Bleru, Klarku i Solani. Politi ki signal upu en kroz optužnicu sa injenu u Hagu prili no je jasan. Miloševi je kao sagovornik u pregovorima za prevladavanje krize i kao “garant stabilnosti na Balkanu“ definitivno isklju en. Sada se otvara pitanje: Sa kime e Zapad voditi mirovne pregovore? Nada da e Miloševi posle podizanja optužnice protiv njega ostati izolovan i da e se povinovati pritisku alijanse je varljiva isto kao i o ekivanja da e sada srpska opozicija dobiti krila. Odluka iz Haga e samo još više kod inkriminisanog oja ati negativan stav prema Zapadu. Muloševi nema šta da izgubi. Sve što je imao izgubio je 9.marta 1991. Zato je prodavao tudje živote. Prodao je Srbe u Slavoniji, Kninskoj Krajini, Dalmaciji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini. Zapadu e prodati i preostale Srbe iz Srbije za samo mesec dana krvave vlasti. Sveopštu anatemu protiv Miloševi a gotovo da ne može kritikovati više niti jedan politi ar. Imaju i u vidu njegovu krutost teško se može poverovati da e podizanje optužnice ubrzati proces u traženju rešenja za okon anje sukoba. Zapad više nema politi kog sagovornika. Odlika tužioca haškog tribunala je još jedan dokaz katastrofalne politike prema Balkanu. Miloševi a je trebalo mnogo ranije zaustaviti, još 1990. isto kao i Franju Tudjmana što bi kao odli an primer poslužilo njihovim gringosima u Sloveniji i Bosni. Ovaj potez haškog tribunala je pogrešan korak kojim NATO pokušava do i do pobede. Verovanje da bi Srbi sada mogli da otkažu poslušnost inkriminisanom Miloševi u kako bi izbegli anatemu protiv celokupnog srpstva sro enu u Hagu, pokazuje veoma loše poznavanje (a pre bi se moglo re i totalno nepoznavanje) psihologije naroda koji sebe smatra progonjenim i napadnutim sa svih strana. 148
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Novi Sad Vrlo esta meta bombardovanja u ovoj agresiji bio je Novi Sad ijom gradskom upravom rukvodi opozicija beogradskom režimu a što je injenica koja dokazuje da alijansa ne ratuje protiv Miloševi evog režima. Gradjani Novog Sada su kao i u svakom ratu skoncentrisani na bukvalno preživljavanje i egzistenciju svoje porodice. Zanimljivo je to što oni nisu uratu ni sa kim i ne mogu razumeti zašto su izloženi u estalim bombardovanjima. Oni ne mogu shvatiti da na Kosovu Srbi i Šiptari ne mogu živeti zajedno dok se u Vojvodini ve 300 godina odvija život u multietni koj zajednici kao i to da se upravo ta multietni ka zajednica zbog tolerantnog modusa upravo sada kažnjava bombardovanjem. Život im se suštinski promenio. Evropska civilizacija ovim ljudima je srušila tri velika mosta koji su veliki deo grada povezivali sa desnom obalom Dunava. Svojom agresijom Evropa je podelila Novi Sad na dva dela. Vodovodni system je uništen. 60.000 ljudi ostalo je bez vode. Kada sirene ozna e po etak bombardovanja žene i deca odlaze u podrumska skloništa gde po pravilu provode do kraja no i. Sve je više onih koji se pitaju šta e im Evropa još prirediti jer su siti svega i sva ega. Zbog srušenih mostova 60.000 ljudi je ostalo bez pristupa glavnoj klinici za sr ane bolesti i onkologiju. Deci je onemogu en pristupa de joj klini. Novosadjani su odse eni od hitne pomo i.
149
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Kraljevo Alijansa je u ime “uzviših ciljeva “ bombardovanjem 02.juna 99. još jedne lokalnih TV stanice, vog puta TV Kraljevo suzila medijski prostor i to ne samo u optini Kraljevo ve i u nekim okolnim gradovima do koje je dopitrao TV signal ove stanice. Televizija Kraljevo je nastavila da emituje svoj program danono no na drugom kanalu za gradsko podru je. Zahvaljuju i lokalnom radiju koji deluje u okviru informativne ku e “Ibarske novine “ nastavljeno je prenošenje televizijskih emisija koje mogu dalje da se uju nego da se vide. Televizija Kraljevo je pre agresije bila u opštini u kojoj je na vlasti bila opoziciona koalicija “Zajedno“. Sa poetkom agresije na Jugoslaviju i zavodjenjem cenzure redakcija TV Kraljeva je ipak zabeležila niz izjava opozicionih stranaka i njihovih lidera medju kojima i Vuka Draškovi a. Balansirane informacije koje je radio i televizija Kraljevo pružala emituju i vesti agencije “Beta“ i “TANJUG“, koriš enje satelitskih programa i snimaka stranih TV centara, uz dobru saradnju sa drugim lokalnim radio i TV stanicama u Srbiji, svrstali su ovu ku u u red onih koja se najviše gleda u centralnoj Srbiji (u uslovima kada TV a ak nije radial a informacije su uglavnom davale privatne stanice). Izveštaji sa lica mesta posle vazdušnih napada avijacije NATO alijanse, snimak iz Ladjevaca ali i uporedno pra enje svetskih diplomatskih aktivnosti, dali su osnov programskoj politici ove informativne ku e. U predahu izmedju vesti TV Kraljevo je emitivala filmski program na zavidnom nivou i razli itih distributera a dobar deo programa zauzimale su putopisne i nau no obrazovne emisije. Ovakav pristup informisanju doprineo je sve ve oj privrženosti gledalaca ovoj lokalnoj televiziji iji domet je, u najve oj nadi, samo privremeno ograni en bombardovanjem predajnika u selu Bor a. Uzimaju i TV Kraljevo za vojni cilj NATO alijansa, po ko zna koji put, dokazuje da njen cilj nije Slobodan Miloševi . 150
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Pobeda ili poraz Ivo Andri , veliki knkiževnik i poznavalac balkanske naravi, poštovao je isto nja ku mudrost koja kaže: ”Pobede su, kao teze, opasnije od samih poraza”. Andri je prošao kroz dva rata kao ovek koji je gledao realnost izvan zanosa i strasti. Sa kraja osamdesetih godina novokomponovana srpska (socijalistika) vlast (sa komunisti kim pismom) spakovala je Andri eva dela u prašnjave podrume i srpskom narodu ponudila kvazidemokratiju u desetogodišnjoj životnoj drami “psi laju a vozovi prolaze“ sa prate im pauzama. U tim pauzama izmedju prvog, drugog i tre eg ina srbi su mogli na kratko da se odmore uz muslimansku muziku pokrivenu nakaradnim srpskim tekstovima ispunjenim ki -bljuvotinama (a da se Vlasi ne dosete) nazvanu “turbo folk“. Da je Andri bio u pravu to se potvrdilo gotovo bez izuzetka. Po rezultatima iz dva Svetska rata i trijumfa crvenih revolucija nije trebalo dugo ekati da bi se videli razo arani pobednici koji su uvek imali utisak da im je neko podvalio i esto su se zanos i propaganda, koji traju posle pobeda, pretvarali u pravu no nu moru itavog društva kao pouzdan znak nazadovanja u svakom pogledu. Ovo se potvrdilo u svim balkanskim sukobima i teško bi sada neko mogao na i stranu koja bi van propagande mogla biti ozna ena kao pobedni ka. Svaki ovek, pod uslovom da nije intelektualno retardiran, oko sebe vidi da obe strane nakon ovog sukoba imaju manje nego što su imale pre sukoba. Ovaj rat kao i svi prethodni mora imati kraj, kraj nasilja. Iz svih radosti koje lansira propaganda sa obe strane jedino se izdvaja jedna jedina neosporna radost a koja nije bez smisla. To je ona radost koja je vezana za prestanak nasilja. Ništa se drugo ne može oceniti niti na kratke niti na duge staze. Po završetku ovog rata ostaje neposredni problem povratka Kosovara koji su izbegli sa Kosova. Kako god da se njihov povratak obavi i sa bilo kakvim vojnim trupama ipak ostaju nerešivi njihovi soci151
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
jalni i politi ki problemi. Ti problemi e za sobom povu i Makedoniju kao i Albaniju, države koje imaju vlast bez autoriteta i programa. Bilo bi pravo udo da se teroristi ka U K ne pretvori u no nu moru ne samo Balkanaca nego ak i ostalih Evropljana a imaju i u vidu “zelenu transferzalu“. Prisustvo vojnih trupa, bez obzira o kojima je re , osim nekog prinudnog mira ne e doneti bogatstvo i dostojanstvo. Dovoljno je pogledati Bosu. Srbijanci su u nešto drugoja ijoj situaciji. Oni imaju samo jedan problem koji se zove Slobodan Miloševi . Bez obzira šta bilo ko njegovoj politici misli on i dalje ostaje prepreka za bilo kakvu politi ku i ekonomsku obnovu. I samo taj jedan srbijanski problem za sobom vu e još sijaset manjih problema. Svi balkanski sukobi nakon 1990. u Srbiji su samo otvarali probleme koje do sada niko nije mogao ili nije hteo, iz nekih svojih razloga, da rešava. Tako su ostala pitanja bez odgovora o unutrašnjem ustrojstvu Srbije sa prate im kosovskim problemom, pitanje o odnosima Srbije i Crne Gore kao, svesrpsko pitanje van same Srbije , i na kraju, odnosi izmedju Evrope i Srbije. Kako na i mogu nost da se izbegne ose aj napuštenosti i odba enosti od Evrope? Takvo ose anje može biti jako opasno iz razloga što Srbija nema perspektive izvan Evrope. To sve izgleda vrlo sumorno a možda nije baš tako. Iz ovoga rata u kojem je preterano mnogo i neopravdano uništeno Srbija bi mogla da izadje oslobodjena ose anja inferiornosti i krivice za raspad Brozove Jugoslavije. Vreme je da Srbija izadje iz te kolektivne depresije a koja je uko ila ovaj narod u rukama autokratske vlasti sa korumpiranim i kriminalnim komunistima. Ta borba za posleratnu obnovu imala bi smisla jer bi se u njoj našle veli ine za motivaciju ljudi koji prolaze kroz ovaj rat. U toj obnovi moglo bi se odlu iti o moralnoj pobedi ili porazu. U ovoj agresiji nad Jugoslavijom uložen je veliki napor da se prikrije njena realnost. Ovom agresijom dovedene su u pitanje mnoge norme medjunarodnih institucija. Isto tako je mnogo napora uloženo da se prikrije prljavština ove agresije koja je poljuljala najdublje osnove demokratskog društva. Slede još ve i napori da se ta pitanja ne otvaraju ni posle okon anja ovog rata. Na Zapadu se govori da je to pitanje samo izmedju Srba i Albanaca (Šiptara, prim.aut.) kao da je Zapad samo bio posmatra jedne ragbi utakmice u kojoj je navijao za slabije svakako op injen 152
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
humanitarnim inspiracijama. Ukoliko se zaboravi šta se u ovom ratu radilo sa medjunarodnim institucijama (EU, UN, tribunal u Hagu…) kao i to šta je ovaj rat pokazao u morbidnom odnosu Amerike prema Evropi, zatim, ako se ne postavi pitanje granica ameri ke mo i u svetskim poslovima, razlozi opstanka NATOalijanse i njene misije u Evropi a povrh svega toga, ako se ne postavi pitanje velike uloge masmedija i humanitarnih organizacija u manipulaciji ljudima, tada e Zapad definitivno izgubiti ovaj rata na Balkanu. Ako se sva ova pitanja zatvore mirovnim deklaracijama i toplim zagrljajima evropskih politi ara uz prate a uveravanja da živimo u najboljem od mogu ih svetova, onda e se Evropa ponovo na i u krizama kada isti uzroci u neko novije vreme budu izazvali iste posledice.
153
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ameri ki imperijalizam U burnim vremenima pred sam kraj 20-tog veka Amerika izaziva sve žeš e reakcije bilo da je to mržnja kod antiameri ki raspoloženih ljudi ili divljanje kod svakojakih pristalica ameri ke spoljne politike. Malo ko uspe da odstupi od uzavrelih statovova prema ovoj velesili. Sude i po razmatranju glavnih dimenzija ameri kog života (ekonomija, armija, politika, mediji...) u toku je prava revolucija kojom je Amerika isplivala iz nekadašnje krize i zauzela vode e mesto u svetu. U svojoj borbi za nadmo , na veoma brutalan na in, ona koristi neravnopravan system zasnovan na surovom liberalizmu ali koji mnogo bolje funkcioniše od evropskog. Za razliku od ovog ameri kog evropski sistem stalno prolazi kroz nekakve krize u nastojanju da se zadrže odredjene povlastice kao i otvaranja socijalna i zdravsvena osiguranja, državnih usluga i kulturni identitet. Levica koja vlada Evropom traga za alternativom izmedju liberalizma koji predlaže mutaciju ameri kog modela sa što manjom ulogom države, sa što manje poreza i zakona sa jedne strane i pristalica integracije sa druge strane koji traže maksimalnu kontrolu ekonomskog sektora. Za sada imperija uzvra a udarac i to u svim domenima. Ameri ka prednost odražava se i u onim manje vedrim stvarima, u armiji i naoružanju. Pentagon je u sistemu ratnih sredstava prevazišao sve ostale zemlje i to za više generacija. Samo za istraživanja novih vrsta oružja Pentagon daje gotovo 35 milijardi dolara godišnje što predstavlja ukupan francuski iznos za odbranu. Dok se u vreme hladng rata sve svodilo na fiziku i teško naoružanje poslednja vojna revolucija, u Americi, u prvi plan je postavila informacije. Superiornost ameri ke vojske u odnosu na druge sastoji se u slede em: - savršen kapacitet identifikovanja objekata i žive sile zahvaljuju i prijemnicima osetljivim nasve fizi ke pojave (zvuk, toplota, težina,elektromagnetni talas i sl.), 154
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
- kompjuterska obrada informacija, brz i precizan satelitski prenos, - hiruška preciznost oružja. Kao primer može se navesti agresija na Jugoslaviju u kojoj je od 5400 operacija bombardovanja bilo, uslovno re eno, devet pogreški što zna i da je uspešnost dovedena do 99 %, - Pentagon je ve pustio u rad program za studije vojnih platformi 21-vog veka. Re je o bazama predvidjenim da pretrpe nuklearni napad, sa posadom od 3.000 vojnika spremnih da napadnu protivnika udaljenog oko 500 kilometara od ameri ke obale. Ovaj izum mogao bi da totalno izmeni geopolitiku. Posebnu pažnju ameri koj politici treba posvetiti tajnim agencijama za informacije u iju službu je zaposleno oko 200 hiljada agenata. Njihov zadatak je da prikupe informacije korisne za ameri ku vladu. Budžet za desetinu tih agencija iznosi blizu 25 milijardi dolara. Kad špijunaža igra tako zna ajnu ulogu u ameri koj politici sa pravom se postavlja pitanje: Zašto je Amerika svoju diplomatiju zamenila špijunažom? Delovanje ameri ke centralne informativne agencije (CIA) može da se ispostavi kao feoma štetno. Najvežiji primeri su ameri ko ispostavljanje oružja Kurdima radi podsticanja pobune i destabilizacije režima Sadama Huseina. Još drasti niji primer je podsticanje ameri ke vlade na bombardovanje Jugoslavije koja ne e, prema pribavljenim informacijama, pružati otpor više od 3 do 4 dana. Sagledavaju i vojnu superiornost i diplomatiju zamenjenu tajnim agencijama otvara se pitanje: Šta to želi Amerika? Cini no nametnuti pakt sa Amerikom i od NATO alijanse u initi svetskog gospodara kao što tvrdi Noam omski ili da proširi svoj politi ki i ekonomski sistem koji Amerika smatra moralno superiornim kao što to tvrdi njena morbidnost (Medlin Olbrajt)? Manje je verovatno da Amerika želi biti prva u svetu a nebiti svetski policajac. Verovatno a od 99,9 % govori da su razmišljanja Noam omskog ispravna. Nikada Amerika nije izgledala mo nija ali i toliko neodlu na u svojim ciljevima. O igledno želi da vlada svetom u kojem njena ekskluzivna vlast još nije ostvarena mada se ponaša kao da jeste. Ali ta njena pretenzija na svetsk dobro u kojem se kriju njeni interesi sigurno izaziva sve ve i broj neprijateljski raspoloženih zemalja što ugrožava njenu spoljnu politiku. 155
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ameri dolaze - Srbi odlaze Koalicioni partneri u službenom Beogradu našli su se pred potpisivanjem bezuslovne kapitulacije ili kako se to diplomatski kaže, pred potpisivanjem vojno-tehni kog sporazuma o povla enju srpskih vojnih i policijskih snaga sa kosovskog regiona. U vezi toga jedino se oglasila Srpska radikalna stranka (SRS) sa najavom svoga istupanja iz vlade u slu aju potpisivanja kapitulacije. U jednoj dosta mu noj i teškoj situaciji na Kosovu Mom ilo Trajkovi i vladika Artenije pozivali su kosovsko življe da ostanu na Kosovu i da svoju zemlju ne napuštaju ni po koju cenu jer se radi o bitnom pitanju za Srbe, da li e ih na Kosovu biti ili e Kosovo ostati bez Srba. U medjuvremenu bombardovanje se nastavlja ali sada sa manjim itenzitetom i sa odabranim ciljevima. Na kumanovskom aerodromu vrše se “pregovori oko potpisivanja vojno-tehni kog sporazuma“ po kome se srpske snage moraju povu i sa Kosova najdalje za sedam dana, organizovano po zacrtanom planu i pod nadzorom NATO alijanse. To bi bio uslov za privremeno suspendovanje bombardovanja i sve bi to zajedno bilo zeleno svetlo za usvajanje rezolucije Saveta bezbednosti iji su nacrt (u Kelnu 08.juna 99.) usaglasili šefovi diplomatija takozvane grupe G-8. Po usvajanju te rezolucije alijansa upu uje svoju prethodnicu u Prištinu a vojne trupe su ve spremne da iz Kumanova za svega etri sata udju u Srbiju i obezbede glavnu saobra ajnicu do Prištinegde e uspostaviti štab generala Majkl Džeksona. Kao što je alijansa zapo ela agresiju na Jugoslaviju van svih evropskih institucija tako je i završava, sa kapitulacijom službenog Beograda a sa pripremljenom rezolucijom Saveta bezbednosi obezbedjuje legitimnost za svoju okupaciju južne Srbije. Srpske snage, kako vojne tako i policijske) a sa njima i srpsko stanovništvo pakuje svu svoju pokretnu imovinu i sprema 156
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
se ponovo na seobu. Jednu seobu Srba sa Kosova (u vreme osmanlijske ekspanzije) vodio je Arsenije arnojevi , slede u seobu Srba sa Kosova (u vreme komunisti ke ekspanzije) organizovao je Moša Pijade a ovu poslednju seobu Srba organizovao je Miloševi sa svojim gringom Klintonom. Na Zapadu ima budala (kao i širom sveta pa i u Srbiji) koje veruju da e posle odlaska i poslednjih Srba sa Kosova ovde na jugu Srbije (možda i Velike Albanije) nastati pravda, da e Šiptari biti zašti eni jer e napokon živeti sami u svojim plemenskim zajednicama a da Srbi ne e izgubiti baš sve ingerencije nad Kosovom. Ako ispadne da je NATO alijansa jednostavno otela Kosovo kao deo Srbije i silom promeni medjunarodne granice to bi, kao bajagi, bio medjunarodni presedan (prethodni slu ajevi secesionisti kih država se ne ra unaju, kao puj pike ne važi). Ipak to e se dogoditi ali samo malo druga ije. Kosovo e i dalje biti teritorijalno u Srbiji ali bez srpske vojske i policije, bez srpske administracije, bez Srba, jednom re ju etni ki o iš eno što je jadan od uslova za teritorijalnu samostalnost. U takvom etni ki istom Kosovu, pod okupacionim NATO snagama i posle svega što se dogadjalo, teško je zamisliti ijednog predstavnika šiptarske populacije koji e na bilo koji na in u estvovati u politi kim delima Srbije I prihvatiti bilo kakvu saradnju sa Beogradom. Sve tri strane u ovom sukobu, i srpska i šiptarska i ameri ko-evropska, svojim akcijama su išle u smeru koji nije ostavljao nikakve mogu nosti za kompromis. Išlo se na sve ili ništa. I kao što je zdrav razum mogao o ekivati Srbi su dobili svoje nove izbeglice, Šiptari su dobili svoj 19.vek a NATO alijansa je dobila još jedno blamiranje. Srbi su izgubili duhovni mir, Šiptari su izgubili prosperitet, alijansa je izgubila evropski ugled a svi su zajedno, za razliku od Amera, platili visoku cenu. Ovog puta, za razliku od ratova koje je vodila alijansa u Hrvatskoj ili Bosni, Srbija je pogodjena direktno i teško porazbijana a poraz se baš ni im ne može prikriti. Naravno da režimska propaganda ne odustaje i uporno tvrdi da je kumanovski sporazum bolji od onog iz Rambujea jer na Kosovo ne dolaze NATO trupe nego KFOR (nije šija nego vrat) a britanski general koji u Kumanovu utana uje pravila bezuslovnog srpskog povla enja uporno se naziva predstavnikom UN-a. Sve to skupa je sada istovremeno i jadno i smešno. Miloševi više nema nikakve ideje kako da opstane i kako da opravda svoju bolesnu politiku. I tako dok u Kumanovu 157
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
srbijanski oficiri pokušavaju da dobiju u vremenu u službenom Beogradu se o ajni ki traže rešenja i smišljaju manevri za izvlaenje iz te bezizlazne situacije ali sve miriše na najgore što još može sna i Srbiju. U ovom ratu alijansa nije pobedila na klasi an ameri ki na in. Blic-krig trajao je punih 77 dana i alijansa ga doduše završava ali sa kompromisom. Pobedila je Miloševi a jer ovaj kona no mora da prihvati kapitulaciju sa uslovima iz Rambujea. Miloševi u je ispunjena utešna želja da se preda Ujedinjenim nacijama a ne NATO-alijansi. Ovo ispunjenje Miloševi eve želje u osnovi predstavlja kompromis prema Rusiji. Rusija koja je brutalno išutirana na po etu ove agresije na kraju je odigrala odlu uju u ulogu. Tako barem izgleda iako je u svakom klju nom momentu ostajala na strain Zapada (broje i dolare iz ameri kih kredita) ostavljaju i Srbiju na milost i nemilost a izmedju tih trenutaka stajala je iza Srbije zahtevaju i povratak medjunarodnih prava koja je alijansa zloupotrebila kao i povratak na scenu medjunarodnih institucija. Najve u cenu tog kompromisa ipak pla a Amerika. Njena vojna uloga je bila dominantna na po etku rata ali je posle svih ignorisanja Rusije kao i UN ipak morala prihvatiti njihove uloge kako bi izašla iz Kosovske papazjanije. Sada nastaje smešna situacija: Da se kojim slu ajem rat stvarno završio za nekoliko dana kako je planirano NATO alijansa bi izašla kao nezaobilazni svetski policajac (svakako na štetu Evrope). Ovako, posle 77 dana, ima se situacija u kojoj alijansa zvani no pobedjuje, medjunarodne igre nisu ugrožene, Savet bezbednosti i dalje opstaje i sve to uz cini no poštovanje prema Rusiji. Tako je zvani ni Beograd izvukao neozbiljan zaklju ak kako e Evropa biti zahvalna jugoslovenskoj armiji i vrhovnom vodji Miloševi u što su spasili i Savet bezbednosti i Evropu na taj na in što su se dugo odupirali agresiji NATO alijanse. Tragi na uloga komedijaškog Saveta bezbednosti je utoliko ve a što je bez njene rezolucije otpo ela militantna agresija na jednu suverenu zemlju a završava se na osnovu izglasane rezolucije tog istog Saveta što ima za rezultat davanje legitimiteta toj istoj agresiji i to na samom njenom završetku.
158
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Da li je i to normalno ? Dva meseca bombarduje se Srbija. Dva meseca se ponižava i izludjuje srpski narod. U ime evropskog humanizma, ameri kih uzvišenih ciljeva, Šešeljevog patriotizma i Miloševi evog mazohizma bombardovana je šesnaestogodišna Sanja Milenkovi olimpijska nada matemati ke gimnazije. I ne samo nju, Evropa je ubila Milicu Raki dok je sedela na svojoj noši drže i u krilo svog plišanog medvedi a. Evropa je u ime ljudskih prava ubila trogodišnjeg Kodžu i njegovog petnaestogodišnjeg brata iz sela Doganovi a. To je normalno za zapadnu Evropu koju predvode maloumnici kao što su Toni Bler, Bil Klinton i još sijaset istih. I dok alijansa uporno traži vojne ciljeve medju srpskom de urlijom gospodi sa Dedinja postaje normalno nešto što je pre par dana bilo nenormalno. Normalna je kapitulacija, mirovni dogovor ili vojno-tehni ki sporazum (zavisno od stepena realizma u posmatranju stvari) . Za njih je normalno i da javno upu uju estitke srpskoj vojsci koja, uzgred re eno, nije poražena od najve e svetske sile koliko je poražena od antisrpske politike Miloševi evog režima. Za crvenu gospodu sa Dedinja normalno je da proslavlja razvaljivanje Kragujevca, a ka, Niša… Od svega toga za njih je još normalnije to što e se Milan Milutinovi i Gorica Gajevi vrsto boriti da uz pomo NATO alijanse sa uvaju Kosovo. Sve to još jedanput potvrdjuje srpsku izreku “ ega se pametan stidi time se budala ponosi“. Kako druga ije objasniti da se posle “NE“, izre eno po drugi put u istoriji Beograda nekoj supersili, potpiše sporazum po kojojem e se izvršiti okupacija (protektorat) Kosova od strane alijanse u ijem e sastavu biti: Amerika sa 7.000 vojnika, Britanija sa 13.000, Francuska i Nema ka sa po 6.000, Italija sa 4.000 te Španija, Belgija Norveška , Poljska, Kanada, Holandija i Danska sa po 1.000 vojnika. Od neutralnih zemalja u estvuju Švedska i Finska sa po (simboli nih) 900 vojnika, Ukrajina sa nekoliko stotina, Rumunija 159
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
sa 250 kao i Bugarska , Litvanija, Slova ka, Slovenija, Austrija, Estonija , Letonija i Makedonija sa po nekoliko desetina vojnika. Zašto je došlo do nenormalnog sukoba sa najve om silom? Da li je taj sukob mogao biti izbegnut normalnom diplomatskom fleksibilnoš u? Da li je normalan suverenitet ili protektorat? Neposredno pred po etak agresije na Jugoslaviju, tadašnji predsednik Srbije, Milan Milutinovi je, jasno i glasno u skupštini, rekao: “Da ne rasplinjavamo diskusiju, da se skoncentrišemo na to pravo pitanje i da pokušamo da na njega damo svoj vrlo jasan i odlu an odgovor a to je da nema stranih tupa jer one zna e to i to“. Gorica Gajevi , generalni sekretar socijalista, bila je žustrija: “Strane vojne trupe pod bilo kakvim izgovorom ni za kakvu cenu, pa ni po cenu bombardovanja ne prihvatamo na našoj teritoriji“. Ove re enice su svi gradjani mogli jasno i glasno da uju svi gradjani prilikom televizijskog prenosa iz skupštinske zgrade kao i mnoge pretnje koje su bile na granici psovke a upu ene od Vojislava Šešelja celom svetu. Ono što gledaoci nisu mogli uti to su re i Dragana Veselinova koji je tom prilikom upozorio na opasnost od bombardovanja. Njegovo upozorenje tonski je prekriveno komentarom spikera iz studija. Zašto su socijalisti od naroda sakrili Draganovo upozorenje: “Da li smo spremili naše stanovništvo za mogu i sukob? Nismo! Da li ste obavestili narod šta mu se sprema? Niste! Šta e biti ako bude pogodjena pan eva ka petrohemija? Da li znate kakvu katasrofu izaziva cisterna od 50 tona amonijaka? Gotovo je Pan evo, Beograd, Kovin, Obrenovac, Lazarevac…“ U tome ga prekida Tomi , predsednik skupštine, sa opaskom: “Molim Vas, isteklo vam je vreme!“ nakon ega Dragan Veselinov odgovara: “Nije isteklo moje vreme, gospodine Tomi u. Moje vreme tek dolazi“. Do dana današnjeg, u itavoj Srbiji, nisam našao ni jednog socijalistu (a bilo ih je na bezbroj gomile) koji bi znali da mi objasne zašto neguju želju za uništavanjem. Na žalost itave, Srbije pan eva ka petrohemija je bombardovana. Bombardovana je i cela Srbija pa i Crna Gora. Sada se potpisuje kapitulacija ili, diplomatski re eno, tehni ki sporazum o povla enju srpskih snaga sa jednog dela sopstvene teritorije, sporazum o prihvatanju okupacije ili, diplomatski re eno, o prihvatanju protektorat NATO alijanse nad 160
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
delom Srbije. Milutinovi i Gajevi ka pa ni Šainovi nisu nam objasnili svoje prevrta ke letove. Otkuda kod socijalista taj nagli zaokret? Možda je to i bio jedan od glavnih socijalisti kih ciljeva? Ostaje na socijalistima da nam odgovore. Socijalisti su organizovali svojevrsni referendum, naravno protiv i ustava i zakona samo da bi dosegli do visine Josipa Broza i ponovili istorijsko NE i to ne samo Americi ili Evropi nego i bilo kakvoj diplomatiji. Sada je cela Srbija u situaciji da ne odlu uje o pitanju Kosova ve da se bavi porazom jedne kvazi politike crvenih maloumnika i njihovih slepih sledbenika. Gradjani Srbije e to kona no shvatiti posle jednog odmora nakon neprospavanih 77 no i.
161
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Kapitulacija U zapadnim medijima primetno je udjenje prema beogradskim vestima o srbijanski proslavama pobede. Istine radi, jedan manji deo Srbije (a to je onaj deo koji bi sebe, barem moralno, morao smatrati direktno odgovornim za izazivanje agresije) imao je razloga za proslavu jer se jedva izvukao iz svega ovoga. Drugi, neuporedivo ve i, deo Srbije samo je dao sebi neki odušak, na sebi svojstven na in, svakako zaslužen posle svih strahota oko neizvesnosti koje donosi svaki pa i ovaj rat. Mnogo ljudi je svesno da im je ovim ratom Evropa oduzela mnogo a nije ponudila ništa pozitivno. Gradjani Srbije su ostali bez svojih bližnjih, ostali su bez sredstava za život. Mnogo je ljudi ostalo je bez privatne imovine koju su generacijama sticali. Evropa im je umesto progresa donela regres, umesto poverenja donela je nepoverenje, umesto uzvišenih ciljeva na Kosovo je donela strah i mržnju, umesto integracije Srbije u Evropu izvršena je okupacija Kosova. U Drugom svetskom ratu Vermaht je Beogradu uputio toliko ozbiljnu pretnju da je iz Beograda za samo jednu no iz Beograda iselio svoj generalštab sa kompletnom nema kom administracijom. Tada je general Milan Nedi , formiranjem svoje vlade (koja je kasnije u komunisti kim knjigama opisivana kao kvinsliška i kolaboracionisti ka), uspeo da spasi Beograd od brisanja sa geografske karte. 09.aprila 1999. u kasnim ve ernjim satima ponavlja se sudbina. Finski predsednik Mati Atisari rekao je Miloševi u: “Ako nepotpišete ovo Beograd e biti raven kao ovaj sto. U toku ove nedelje Beograd e imati pola miliona mrtvih. Jugoslavija e biti mode spržene zemlje“. Vodje etri koaliciona partnera u vladi (SPS, JUL, SPO I SRS) kona no su uvideli da se više ništa nije moglo u initi. Kapitulacija je potpisana a kako e se ova vlada u budu nosti nazvati zavisi e od mnogo ega. 162
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Dobrica osi je dao, verovatmo najoriginalniju, izjavu: “Ako je svaki mir Srbima bolji od užasavaju eg rata sa Amerikom i Evropskom unijom, a bolji jeste, ako je okupacija Kosova manja nacionalna nesre a od okupacije cele Srbije, a i to valjda jeste, onda je prihvatanje ameri ko-ruske odluke od strane srpskog parlamenta pitanje opstanka a ne pitanje slobode i prava“. Kada se sve ovo ima u vidu onda samo malouman ovek sebi može priuštiti proslavu. Na Zapadu se esto govorilo da mediji u Beogradu nisu pravilno izveštavali svoje stanovništvo o tome šta se dešavalo na Kosovu a ak ni o zapadnoj politicikao i o razlozima zbog ega je Amerika povela ovaj rat protiv Jugoslavije. Pod tim pri ama NATO alijansa je potpuno razbila kompletnu mrežu slobodnog informisanja u demokratskim centrima kao što su Kragujevac, Niš ili a ak a medju njima najkvalitetniju radioteleviziju Kraljevo. Tako je jedan deo stanovništva demokratski orjentisan (a po najpre onaj koji je naseljen u isto noj prokomunisti koj Srbiji) ostao bez pravovremenih i istinitih informacija. Eliminisanjem demokratskih medija u Srbi u igri su ostala dva igra a bez sudija, sa jedne strane koalicija medijskih koncerna a sa druge Miloševi ev masmedij. Jugoslavija je bila u ratu. Uvedeni su dekreti koji regulišu ponašanja u ratnim uslovima. Suspendovana je sloboda kretanja, misli i izjašnjavanja. Sve je poodredjeno odbrani otadžbine. Propaganda sa obe strane funkcioniše normalno. U jednom trenutku Džejmi Šei, portparol alijanse, (krajem maja) rekao je da je uništeno preko sto jugoslovenskih aviona. Po zapadnim uglednim analizama Jugoslavija je imala 80 vojnih aviona. Smešno jeste ali ako se veruje Džejmiju onda su Srbi stvarno fantasti an narod kada su tokom agresije mogli spakovati još 20 aviona. Ali to je ipak ratna propaganda koja redovno u ratnim okolnostima nema granica u produkcijama laži. Jugoslavija je vojno napadnuta kao suverena država i normalno je u takvoj situaciji da ovek prvo misli na odbranu i spašavanje svoje porodice a samim tim i društva u celini. Kada po njemu po nu padati bombe ovek ne može raspredati o kriminalnim rabotama belosvetski politi ara. Ako preživi onda oko sebe vidi destrukciju ne ega što je gradjeno i stvarano generacijama i nijedan ovek, pod uslovom da nije mentalno retardiran, 163
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ne može re i: e, sada mi je milo što me ubijaju. Ali sve to ne zna i da se medju ljudima nije govorilo o Kosovu ili bar onoliko koliko se moglo pri i informacijama. Kosovo je bilo ratna zona, zatvoreno za dopisnike što je potpuno normalno za tadašnju situaciju. Normalno je bilo da srpske vojne snage napuste mirnodopske pozicije koje su sa sigurnoš u predstavljale vojne ciljeve za bombardere NATO avijacije i zauzmu odbrambene položaje na terenu. NATO avijacija je svojim bombardovanjem preorala Kosovo o emu govore mnoga civilna stradanja. Celo Kosovo je pretvoreno u sveopšti front na kome su se našle srpske vojne i policijske snage, balisti koteroristi ke snage U K kao i multietni ko stanovništvo koje nije moglo ili nije imalo kuda izbe i. Nad svom tom svetinjom danono no su kružili NATO bombarderi istresaju i tovare eksploziva. Svaki most, svaki traktor, svaki obor ozna en je kao legitimni vojni cilj. U takvoj situaciji nije bilo mogu nosti prisustva dopisnika. Uprkos tome, jedan informativni centar Šiptara (kosovskih Albanaca) u Londonu daje izveštaj pozivaju i se na poverljive izvore sa Kosova a te informacije niko živ ne može da proveri. To je samo još jedan primerak ratne propagande. Sigurno je da su mediji i u Srbiji i u Evropi, u globalu, izgubili neuporedivo više nego što su dobili. Niko više ozbiljan ne e primati zdravo za gotovo ono što se u medijima bude lansiralo. Ogroman broj ljudi, ne samo u Srbiji ve i u širim intelektualnim krugovima Zapada, postali su svedoci opasne kampanje satanizacije jednog celog naroda. To je toliko ubita no da bi se u momentu moglo uporediti sa Gebelsovom kampanjom protiv Jevreja. Formirati mišljenje jednog Amerikanca, Britanca ili Francuza da je živ Srbin taman toliko opasan da se svima oko njega oladi krv od straha i od same pomisli na Srbiju, toliko je strašno da bi moglo biti monstruozno. Istini za volju, bilo je i nekih izjava alijanse u kojima se govorilo da alijansa nema ništa protiv srpskog naroda i da ne ratuje protiv njega ali ipak ostaje injenica da su10 miliona gradjana Jugoslavije postali svedoci jednog bestijalnog razaranja. To sve ve može nazvati kapitulacijom medija. Kada se u zemljama zapadne Evrope vode rasprave o neopravdanosti smrtne kazne koja proisti e iz osnovnog ljudskog 164
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
prava na život a što i treba predstavljati jedan od uzvišenih ciljeva, ta ista Evropa istovremeno izvrši egzekuciju nad stotinama hiljada ljudi u Jugoslaviji u toku samo 77 dana agresije. Kao što re e Klod Lansvan: “stravi no je kada se uporedjuju strahote“ ali kao što Adenauer nije uspeo pokriti nema ku sramotu Gebelsove bestijalne satanizacije jevrejskog naroda, kao što Kenedi nije uspeo sakriti ameri ku sramotu Niksonove bestijalne satanizacije Vijetnamskog naroda isto tako ni cela organizacija Ujedinjenih nacija ne e uspeti da opera obraz Evrope okrvavljen satanizacijom srpskog naroda. Ne mogu se osporiti strašne stvari koje su se dogadjale na Kosovu svim gradjanima bez obzira na bilo kakvu pripadnost. To je produkt jedne neodgovorne politike i to koliko politi kog vrha Srbije (Miloševi eve SPS parije) prema kosovskim Srbima isto toliko i šiptarskih politi ara prema kosovskim Albancima. Previše su dugo, na politi kom planu, održavale stanje status kvo a onda je balisti ko-muslimanska-teroristi ka U K pokrenula spiralu smrti. Svi koji su se nalazili na Kosovu posle 1990. davili su se u krvavoj reci. Srbima je bilo lakše (uslovno re eno) jer su na levoj obali mogli na i spas i uto ište u Srbiji (podrazumeva se, kao izbeglice). Šiptarima je bilo utoliko teže što na levu obalu nisu hteli a na desnu nisu smeli jer ih je tamo ekala U K. U jednom setnom razgovoru Šiptar u pozamašnoj životnoj dobi požalio se svom komšiji: “Blago vama Srbima. Vi imate protiv sebe U K a mi protiv sebe imamo i U K i Srbiju“. Ispostavilo se da i Srbi i Šiptari a sa njima i Cigani i Turci i Makedonci, svi oni zajedno imaju protiv sebe celu zapadnu Evropu uzvišenih ciljeva. E, to je ve kapitulacija evropske civilizacije.
165
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Uticaj agresije na demokratiju Treba imati na umu da je Jugoslaviji nametnut jedan udan rat pa se stoga i trebalo o ekivati na neki na in i udan mir. To je bio polovi an rat jer se ginulo samo na jednoj strain. Sa druge strane on je na neki na in bio i svetski rat sude i po broju zemalja koje su u estvovale u njemu, po posledicama koje su izazvane, po injenici koja govori o takozvanoj NATOizaciji sveta i o jednoj novoj hijerarhiji belosvetskih mo nika. Ratne posledice po gradjane Srbije su brojne i u prvom redu se izdvajaju one koje se odnose na same nevine i nedužne ljude koji su izginuli i na one koji su bili prinudjeni da napuste svoja ognjišta. U sociološkom smislu izdvajaju se tri tipa posledica: - prgvi tip su one koje se odnose na razaranje socijalnih identiteta po ev od državnog pa preko raznih drugih sve do profesionalnih i teritorijalnih, - drugi tip vezan je za zaustavljanje procesa demokratizacije u Srbiji i Crnoj Gori, - tre i tip su one posledice koje se odnose na pogoršanje odnosa prema Evropi i uopšte prema onome što se naziva zapadnom demokratijom. Krajem 80-tih godina uspostavljen je legitimitet postoje eg sistema a na osnovu nacije, naciona i nacionalizma. Taj identitet je trajao i po njegovim osnovama 90-ti godina dogadjali su se balkanski sukobi. Istraživanja su dokazala da ta vrsta legitimiteta opada, da gradjani Srbije sve manje uzimaju naciju kao klju ni kriterijum za opravdanje ponašanja Miloševi evog režima i to smo nalazili u serijama istraživanja nakon 1993. Upravo ta 1993. bila je kulminacija jednog nacionalisti kog opredeljenja gradjana i javnog mnjenja uopšte (verovatno kao kontraefekat hrvatskog nacionalizma koji je eskalirao 1992.) a nakon toga dolazi do postepenog pada pa ak i u odnosu prema Šiptarima. Ovo 166
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
što se sada desilo, ovaj rat, dovelo je do jednog obrta. Legitimitet putem nacije zamenjen je legitimitetom patriotizma tako da se sada na neki na in ponovila 1989/1990. godina. Došlo je do nove homogenizacije javnog mnjenja uopšte ali sada ne na nacionalnoj osnovi nego na bazi kombinovanog odnosa patriotizma i emocija prema sopstvenoj državi koja je ugrožena i koju treba braniti. Tako je ovaj rat vratio Srbiju na one osnove iz koje je bila ve jednom iskora ila. Nakon te prelomne 1993. u Srbiji je došlo do nekakvog poboljšanja javnog mnjenja prema Evropi i evropskim integracijama. Gradjani Srbije su prema evropskim integracijama imali pozitivnije odnose od zemalja koje su blizu ulaska u Evropsku zajednicu ili su ve postale lanice. Prema istraživanju iz 1996. godine odbojan odnos prema Evropi imalo je 36 % gradjana Srbije, neutralan ili neodredjen stav imalo je 26 % dok je pozitivan stav prema Evropi imalo 38 %. Ali sada, ovaj rat gradjani Srbije doživljavaju kao agresiju te Evrope u koju su imali puno poverenje a to dokazuje da je na balkanskim prostorima došlo i do razaranja evropskog identiteta. Evropski mediji kao i evropska intelegencija u celini izgubila je svaki kredibilitet pa je sada potrebno da se sa te strane dogodi pravo udo koje e gradjanima Srbije povratiti barem jedan deo poverenja u ujedinjenu Evropu. Normalno je da je za to botrbno vreme kao i jedan pozitivan odnos te Evrope kako bi se izvršila reanimacija Balkana tokom prvih decenija 21. veka.
167
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ratni bilans – III deo Francuski predsednik Žak Širak je izjavio da je Miloševi bezuslovno kapitulirao. U tom polu asovnom govoru na prvom programu francuske televizije francuski predsednik je pokušao da pred francuskom javnoš u opera okrvavljene ruke slede im iskazom: “Niko ne osporava mo Amerike ali to nije razlog da se misli kako je Francuska slepo sledila NATO. Na primer, na diplomatskom planu uloga naše zemlje je bila suštinska. Izmedju ostalog i po pitanju dve suštinske oblasti. Prva je imala za cilj da se objasni saveznicima, izmedju ostalog i Amerikancima, da je sporazum i prisustvo Rusije neophodno. A drugo, za one koji su želeli doneti odluku unutar NATO alijanse, da treba odrediti mesto gde e se ta odluka doneti. Mi smo uvek jasno govorili da se jedino UN i Savet bezbednosti mogu vanredno angažovati u ovom domenu. Što se ti e vojnih intervencija nijedno bombardovanje nije izvedeno bez odobrenja Francuske. Tako je Francuska neka bombardovanja odobravala a neka nije. Onda kada je odbijala bombardovanja se nisu vršila. Na primer , ako su neki mostovi još uvek na svojim mestima onda je to u znatnoj meri zahvaljuju i Francuskoj. To što Crna Gora nije bila žrtva mnogih vazdušnih napada to je zato što sam se protivio tome. Zna i, re i da se Francuska samo zadovoljavala time da sledi diplomatske, politi ke i vojne odluke Amerike bilo bi neta no. Bez obzir na to imali smo potpunu saglasnost sa Amerikancima po pitanju strategije i ciljeva“. Ova kontradiktorna izjava francuskog šefa ne može ni za jednu nijansu obrati prljavu ulogu koju je Pariz odgrao prate i Ameriku u ovoj agresiji. Francuska je u proteklih 77 dana pokazala da nema ni sopstveni stav ni dovoljno snage. Uloga Francuske sasvim se ispravno tuma i kao politi ka regresija, kao povratak na vreme francuskih kolonijalnih ratova u Africi. 168
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Bil Klinton je, u obra anju ameri koj naciji (09.juna 1999.) proglasio pobedu u ratu sa Jugoslavijom. U petnaestomonutnom govoru on je izjavio da je agresija protiv nedužnih ljudi zauzdana a da e njene posledice biti ispravljene. Istakao je da je vrlo bitno partnerstvo sa Rusijom o uvano tokom sukoba i tom prilikom se zahvalio ruskom predsedniku Borisu Jelcinu što je podržao diplomatiju kako bi se zaustavio rat. Izrazio je nadu da e Rusija u estvovati u medjunarodnim mirovnim snagama za Kosovo. Upozorio je svoje sugradjane da, iako ni jedan Amerikanac nije poginuo u ovom ratu (?), to i ne zna i da e mirovna intervencija biti bez opasnosti za ameri ke vojnike. Potom se, poznat po svom cinizmu, obratio srpskom narodu: “Znam da ste i vi patili u ovom ratu ne da bi Kosovo ostalo kao srpska pokrajina ve samo zato što je Miloševi odlu io da ukloni Albance sa Kosova. (?) Dokle god on bude ostao na vlasti i dokle god vaš narod bude pod vodjstvom optuženog ratnog zlo inca mi vam ne emo pružiti nikakvu pomo za izgradnju Srbije ali smo spremni da pružimo humanitarnu pomo i da se založimo sa bolju budu nost Srbije onda kada njena vlast bude tolerantna i bude predstavljala slobodu a ne represiju i teror“. Njena veli ina, Medlin Olbrajt, ispunjena masnim cinizmom, izjavila je da Evropa treba finansijski u estvovati u izgradnji na Balkanu jer su SAD podnele ve i deo troškova u vojnoj agresiji. Dodala je da e pomo biti upu ena u Srbiju “samo ako se srpska politika promeni, to jest ako Miloševi ode sa vlasti. Srbi su svesni da je njihov vodja neko ko je doprineo njihovom uništenju“. Do sada nije zabeleženo u svetu da je neko zbog pijanog doma ina pobio celu napa enu porodicu. Ali to je ve stvar prekookeanske demokratije. U svakom slu aju, fizi ka pobeda ameri ke super sile nad Srbijom u ovom ratu je fakat i ta injenica ne može da se pobije iz razloga što jugoslovenska armija sa svojim odbrambenim PVO sistemom nije mogla da dobaci visinu preko 5.000 metara a iznad te visine ameri ki piloti komotno su se mogli ponašati kao carevi. Takva pobeda je u osnovi varljiva iz razloga što je sa sobom Americi donela dva velika poraza na globalnom planu. Prvi je moralni poraz jer je, pred o ima cele Evrope, Amerika u vrstila status svetskog siledžije. Drugi je diplomatskog karaktera. Naime, rasklimane su strateške pozicije uticaja u Evro169
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
pi koje je preuzela Nema ka. Takodje su otvoreni sukobi sa Kinom i Indijom što je omogu ilo uzajamno približavanje Rusije i Kine. Toni Bler je prilikom tri javna obra anja u toku samo jednog dana (09.juna 1999.) branio legitimitet NATO intervencije protiv Jugoslavije: “Ne mislim da smo trijumfovali. Mnogo strašnih stvari se desilo i mnogo je nedužnih ljudi stradalo. Oseam samo težinu odgovornosti za uspostavljanje mira“. Toliko o odgovornosti neodgovornog prvog oveka Britanije ija je vojna pobeda ostala u senci daleko superiornije Amerike. London je pokazao da veoma ozbiljno shvata ulogu ameri kog potr ka. Bajron, najve i engleski pesnik, napisao je: Englezi su najmizernija rasa koja postoji pod kapom nebeskom. Uveren sam da moje kosti nebi mirno ležale u engleskoj zemlji“. Italija, ucenjena ameri kim dolarima od kojih je i te kako zavisna, pravovremeno je glasala za rat i u njemu je u estvovala sa svojim aerodromima. Moralne niti provla e se kroz diplomatske inicijative (od samog po etka NATO bombardovanja) i zagovaranje prestanka bombardovanja ime je u vrstila zonu svog politi kog i poslovnog uticaja u Srbiji i Crnoj Gori. Rusija nije dozvolila da bude izprovocirana i uvu ena u rat koji je mogao imati svetske razmere. Više se nije ni moglo o ekivati od zemlje koja je nemo no posmatrala kako Poljska, eška i Madjarska ulaze u NATO. Pitanje je dokle e njena mirovna uloga imati ceremonijalni karakter. Kina je takodje pokazala nemo osim malo galame zbog bombardovanja kineske ambasade u Beogradu. Igrala je uglavnom na kartu svojih interesa a Srbe ostavlja da ra unaju koliko je to 15 % Kineza spremni da krenu u dobrovoljce. Gr ka, za koju bi se moglo re i da nije u estvovala u ovoj agresiji, još jednom je pokazala svoj antiameri ki stav i svoju svest o dubini balkanskih problema a time i sa uvala ast svoje kulturne civilizacije. Kandidovala se za komesara ujedinjavanja Balkana bez koga nema stabilnog mira u Evropi. Makedonija je kona no postala svesna da je njena dosadašnja dobra saradnja sa NATO alijansom samo paravan za status okupirane zemlje koju niko nizašta ne pita. U ratu zaista nikada nema pobednika. 170
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Lov na Srbe U Pe i, De anima, Prizrenu, sakupio se narod, srpski, pravoslavni, unezveren, uplašen, ne zna šta da radi. U Djakovici predsednik opštine spakovan je i spreman da ode. Tog 11.juna 1999. na putevima Stare Srbije Kosova i Metohije formiraju se kolone vojnih vozila. Iz Beograda je stigla naredba da vojska i policija napusti svetu srpsku zemlju. Potpisan je “vojno-tehni ki sporazum“ izmedju srpskih bezbožnika i belosvetskih inovernika. Osamdeset godina traje progon Srba sa svete srpske zemlje. Stari vukovi ose aju novu hajku. Pakuju stvari, decu, pse i ma ke. Pune kante sa benzinom i naftom. Sve što može da se kre e drumovima stavlja se u pokret. Ostaju samo srpska groblja kao svedoci srpske istorije. Pe je sva u plamenu. Pucnjava na sve strane. Od barutnih gasova ne može da se diše. Pada no a sa mrakom neizvesnost i strah uvla e se u svaku dušu. Kako i nebi kad najednom tolika vojna i policijska sila napušta svetosavsku svetinju. Sveštenstvo ostaje na svojim mestima. Mole se Bogu za spasenje. Srpska pravoslavna Crkva ostala je jedina ista u ovom ratu, izvan i iznad svih prljavština koje jedan rat obavezno nosi sa sobom. U Mušištu, 12.juna, ispred crkve sjatio se preostali srpski živalj. Tri stotine pravoslavnih domova u ovoj parohiji ve su prazni. Zadnjih 50-tak porodica pred crkvom sluša radiostanicu (motorola): “Danas kre e zadnji vojni konvoj u 15 asova“. Ponavlja se Kninska krajina. Sa vojskom je krenuo i narod. Nema televizije (RTS-a, BBC-a, SKY-a, TF-a 1…), nema novinara i dopisnika ameri ke ili evropske štampe kao što nema niti novinara crvene satanisti ke mašinerije iz Beograda. Evropska sramota mora se sakriti od javnog mnjenja. Srpski “patriota“ Zoran Andjelkovi ve je medju prvima spakovao svoje kofere i eka službeni auto iz Beograda koji e ga odvesti tamo odakle je i 171
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
došao. Njega e zameniti Agim eku (stari komunista, Tudjmanov general i albanski patriota) spreman da zavede “demokratiju“ ve isprobanu u Gospi u za “no dugih noževa“. Na izlazu iz Prizrena konvoj vojnih vozila, spreman za pokret ka Šumadiji, ekaju naredbu. Naredba je stigla i 13.juna srpski vojni konvoj polazi. Konvoj sa injavaju, pored vojnih lica, preostali srpski živalj i zadnji policijski odredi. Da li je to put bez povratka? Nema ke trupe okupacione vojske ulaze u Prizren. Šiptari u zanosu divljaju. Padaju nove žrtve. U Prištinu ulazi 30-tak autobusa za vojsku. Rasulo. Raspad države. Haos. Da li je to kraj Stare Srbije, kraj svete srpske zemlje? U Djakovici, De anima i Pe i više nema pravoslavne duše, nema Srbalja niti Crnogoraca. Jedan manji broj ljudi sklonio se po manastirima (De ani i Pe ka Patrijaršija) jer oni još veruju u Boga. Veru u ljude odavno su izgubili. U tudje ku e po Srbiji ne e da idu da bi tudji hleba jeli. Znaju da je tudji hleba crn, gorak i težak u stomaku. Ovde su srpski velikani umirali, Ovde su itave srpske loze nestajale. Ovde je srpski rodona elnik stvorio prvu civilizovanu državu na Balkanu. Ovde su Jugovi i branili hriš anstvo. Ovde su muslimani Lazarevu glavu nabili na kolac. Ovde e još mnogo Srba umreti kao poslednji mohokanci. 15.juna 1999. Prizren, carski grad, prestaje da postoji. Nema više ni manastira “Sveta Trojica“, spalili ga arnauti. Od ovog dana u Prizrenu više ne e biti ni Srba. Jad, o aj i skoro nevidjena muka. U centru Prizrena arnauti kidnapovali monaha Haritona Luki a i još pet Srbina. Pucnjava i jurnjava po gradu. Ceo dan traje lov na Srbe kao na divlja uz nepodnošljivo arlaulikanje arnauta. Nema vojske, nema policije, pravo bezvlaš e. Nema ke okupacione snage u Prizrenu su po tre i put u ovom veku. Prvi put-austrougarska monarhija, drugi put-Nema ki Rajh, sada tre i put-KFOR. Tu su a ne vide se. Kulturna vojska ne bavi se prljavim rabotama. Otmice, ucene, otima ine, silovanja, ubijanja, prepustila je teroristi koj U K (balistima, vulnetarima, arnautima…). Nema ka vojska, više puta dokazana kao pedantna, pegla uniforme, glance tenkove, vodi administraciju. Za to vreme preostali srpski živalj sabija se pred Bogoslovijom. Sveštenstvo vidi da je djavo odneo šalu. Kod oca Miroslava došao je vladika Atanasije, monahinje Katarina, Magdalina i Justina (iz manastira 172
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
“Sveta Trojica“) sa monahom Radivojem Pani e. Sa njima put Gra anice, u pratnji britanskih vojnika, pošla je i bratija iz manastira “Sveti Arhandjel“. 16.juna KFOR pokriva prostor od Episkopije do Bogoslovije. Pomaže preostalim Srbima iseljavanje. Ne daju arnautima da pobiju baš sve Srbe. Humano, zar ne? Iz Prištine stižu pet praznih autobusa. Narod se potrpa u njih i u još pet automobila. Konvoj kre e ta no u 18 asova ispred Sinanpašine džamije. Sa obe strane konvoja haos. Arlauli u mali arnauti. Oni odrasli u divlja kom zanosu orgijaju. Medju nima mnbogo je nema kih vojnih uniformi sa prišivenim oznakama U K. Obezbedjenje, ipak jako i dosta profesionalno, prati konvoj do Gra anice pred manastir. Monaštvo ostaje u manastiru. Narod produžava dalje do Vranja. Valjda e usput sresti Boga. Prepustila ih majka Srbija katoli kom krstu i muslimanskom handžaru na milost i nemilost.
173
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ratni bilans – poslednji deo Povla enje srpskih snaga sa Kosova i zaposedanje istih teritorija od strane vojnih trupa NATO alijanse pod oznakom KFOR dovodi do pravog medjunarodnog fijaska, do vojnog i humanitarnog debakla. Ovaj zaklju ak se name e imaju i u vidu zvani ne ciljeve delovanja alijanse prilikom agresije na Jugoslaviju i predstoje u okupaciju dela Srbije. NATO alijansa je upletena u mrežu ameri ke kurvinske politike. Kosovo je zvani no pokrajina suverene Jugoslavije dok u realnosti Kosovo postaje okupaciona teritorija sa mogu noš u da dobije status nezavisne države. Proklamacija te nezavisnosti stvara veliki problem za alijansu koja ne može na i pravu proceduru u Evropskoj zajednici za proglašenje nezavisnosti Kosova. Nezavisno Kosovo bi stvorilo Veliku Albaniju što bi neizostavno dovelo do nestabilnosti celoga Balkana. NATO alijansa je prihvatila U K na Kosovu jer je ova igrala važnu ulogu u vojnoj agresiji na Jugoslaviju tako što ju je alijansa koristila kao zamenu za sopstvene kopnene snage o emu postoje i zvani ni izveštaji. Alijansa sada, za uzvrat, prepušta albanskoj organizaciji U K organizaciju šiptarskog entiteta na okupiranom Kosovu, premda i u samoj Americi ova organizacija važi kao teroristi ka sa jakim elementima terorizma. Tako sada zapo inje process socijalnog razaranja Kosova. Nasilje na ovim prostorima naraslo je u tolikoj meri koje nije zabeleženo u celoj istoriji hriš anstva još od daleke 885. godine kada su i poslednja slovenska plemena preuzela hriš anstvo. Sada je u toku radikalno etni ko iš enje a strah samih Šiptara je ve i nego u vreme najve e Miloševi eve represije. U vreme okupacije Kosova, nakon povla enja srpskih snaga, još se nije javno oglasila šiptarska opozicija a o njenom eventualnom delovanju još nema ni pomena. Sa izuzetkom V. Suroja, nijedan od poznatih šiptarskih opozicionara ne usudjuje se da kaže ono što zna i što misli o 174
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
stanju šiptarskog društva. To bi se moglo prihvatiti normalnim jer svaka vlast koliko da je grozna ona je mnogo bolja ako nije tudja. To ve pripada nacionalnoj solidarnosti i ima svoju cenu. Glave lete sa ramena i za najmanju kritiku upu enu na ra un U K. Ovakav ratni bilans zamenio je jedan loš režim sa drugim još gorim, jedno loše socijalno stanje još gorim, jedno loše politi ko stanje još gorim. arls Simi , ameri ki pesnik i dobitnik Pulicerove nagrade (Amerikanac srpskog porekla) ina e vrlo oštar kriti ar kako Miloševi evog režima isto tako i srpskog nacionalizma, objavio je jedan vrlo gorak teks u kome podse a na zlo ine i odgovornost srpskog režima u celoj Srbiji uklju uju i i Kosovo. Ali ovi šiptarski zlo ini nad ostalim stanovništvom i pre utkivanje zapadnih medija o tim zlo inima, naveli su arlsa Simi a na drugoja iji protest. U tekstu pod naslovom ”Koga briga” ( a moto je citat Razma Roterdamskog koji glasi ”zapo eto u ludilu, nastavljeno u zlo inu a završeno u mizeriji”) on piše: ”Humanitarna katastrofa na Kosovu može se rezimirati onim što se zove selektivni moral. Ono što je bilo neoprostiv zlo in kada ga po ine Srbi sada postaje prihvatljivo, nekada ak i pohvalno ponašanje u zlo inu kada ga po ine drugi nad Srbima. Zapadne elite prave neku selekciju nad nevinim žrtvama, nad jednim se sažaljuju a nad drugima se slade. Ovo se zove: epikurejstvo patnje. Oni koji su se užasavali bombardovanja Vukovara ili Sarajeva nemaju primedbi na bombardovanje Srbije u kome je poginulo više civila nego vojnika, u kome je pogodjeno više škola i bolnica nego tenkova a pri tom bombardovanja proizvedena je i ekološka katastrofa. I sve to spada u akcije koje ženevska Konvencija karakteriše kao ratni zlo in”. I stvarno, koga briga za ratne zlo ine po injene nad Srbima. Za Srbe se jedino interesuje tribunal u Hagu. Pod okriljem NATO alijanse Šiptari na Kosovu kidnapuju, plja kaju, siliju, ubijaju (podrazumeva se da to ne ine svi) a sva ta zla dela nad Srbima opravdava jedan od poznatijih komentatora iz Internešenel Herald Tribjun-a svojim komentarom: ”Nacije se stvaraju ognjem i ma em, tako i na Kosovu”. Zato arls Simi savetuje NATO snagama da zaštite Srbe na Kosovu bez iluzija o tome da su oni osudjeni na proterivanje. arls dalje piše: ”Ova gvozdena logika postala je proširena na Zapadu. Nevolja je 175
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
što su tu istu logiku proterivanja evolucirali najratoborniji srpski nacionalisti protiv kojih su se borili demokratski orjentisani Srbi kao i humanitarne organizacije. Proterivanjem srba sa Kosova sada se humanitarne organizacije ne bave a Zapad podržava logiku onjem i ma em. Znam da ima puno ljudi u Africi i Aziji kao i na Bliskom Istoku koji takodje nemaju budu nost. Ali ovo sa odnosom prema Srbima je drugoja ije jer se dogadja u vreme kada svi i svugde govore o ljudskim pravima. Rat protiv Slobodana Miloševi a je bila moralna i humanitarna kampanja sa ciljem da se pomogne nevinim ljudima. Kako to onda da na hiljade ljudi, nevinih Srba koji beže sa Kosova, ne predstavlja nikakav problem za one velike duhove medju nama koji ho e da predstave našu moralnu svest?
176
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Epilog NATO agresija na Jugoslaviju predstavlja i svetski rat zvezda modernog doba. To je virtuelni rat. To je prva planetarna intervencija protiv jedne suverene nacije tokom poluvekovnog postojanja NATO alijanse. Sa druge strane, ovaj rat je samo nastavak iz serije ratova koje su SAD vodile u Vijetnamu, Kambodži, Somaliji, Panami, Iraku, Bosni i sada u Srbiji i Crnoj Gori. Klju ni uticaj na agresorski stav Amerikanaca prema srpskoj naciji izvršio je Ri ard Holbruk. Njegova uveravanja su bila: kao prvo, da su Srbi jedini krivci za dogadjaje u Bosni i kao drugo, da je Slobodan Miloševi slabi koji razume samo silu. Ta uveravanja su, normalno, bila sasvim pogrešna što dokazuje neplanirana dužina trajanja NATO agresije. Liberali naivno veruju da SAD raspolažu silom sa kojom mogu bilo gde u svetu da izgrade Ameriku. Na mapi Balkana, jednim potezom pera, nacrtana je granica i re eno: ovo e od sada biti Jugoslavija. Srbi su dokazali da je Andre Malro bio u pravu kada je, još odavno, napisao da ljudi napuštaju svoju naciju samo na silu. I zaista. Nigde ovek ne može nestati kao u Americi. Amerikanac može biti i Madjar, i Francuz, i Škot, i Rus, i Srbin, i ovek bilo koje druge nacije, ali Srbin nikada ne može biti Nemac isto kao što Nemac ne može biti Rus ili (ne daj Bože) Tur in. To zna i da nacija ima neku drugu vrstu egzistencije koja je nezavisna od bilo kakvih i bilo ijih politi kih želja. To je najve i problem sa kojim se obavezno sre u ameri ki globalisti i evropski mundijalisti. Amerikanci su zato jako za udjeni zašto i Srbija ne može da postane isto što i SAD. Okupacijom južnog regiona Srbije NATO-alijansa, zajedno sa teroristi kom U K, preuzima muslimanski narkokartel. Dve do šest tona heroina vrede 12 puta više nego što je njihova težina u zlatu. Kosovski region povezuje zelenu transferzalu izmedju talibanskih polja u Avganistanu i tržišta u Zapadnoj 177
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Evropi koje godišnje apsorbije heroin u vrednosti od 400 milijardi dolara. Preko ove balkanske rute, sa talibanskih polja preko Turske a zatim preko Bosne i Hrvatske, Zapadna Evropa zadovoljava 80 % svojih potreba za drogom. Zarada od droge upotrebljava se za kupovinu oružja (protivtenkovski projektili, snajperi, raketni baca i, nagazne mine i IC oprema) širom Bosne, Hrvatske, Kipra Švajcarske i Turske. I sam NATO je u junu 1999. sa inio opširan izveštaj o trgovini drogom i švercu oružja. Podaci Interpola govore da, Albanci (kao nezbrinute izbeglice), sa jedne strane, ine samo 1 % od evropskih 510 miliona stanovnika, a sa druge strane, ine i 14 % od svih ljudi uhapšenih u Evropi zbog krijum arenja heroina u 1997. godini. Prose no se kod jednog krijum ara heroina zapleni 2 grama heroina dok ta koli ina kod uhapšenih Albanaca iznosi itavih 120 grama. Rusija je jedina država koja je od NATO agresije na Jugoslaviju profitirala ali samo na polju diplomatije i finansija. Obezbedila je za sebe nove kredite tako što je, u diplomatskoj igri, kao mirotvorac, prekinula dalje kompromitovanje Alijanse. ak je time kupila ravnodušnost zapadnog sveta prema vojnoj akciji u e eniji. NATO agresijom na Jugoslaviju u Evropi je po elo da ja a nepoverenje u ameri ko vodjstvo planetom. Rusija se ponašala kao pošteni broker. Nema ka, kao vode a sila u Evropi, postala je posebno zabrinuta za održavanje svojih odnosa sa Rusijom. Suo ena sa injenicom da Alijansa nije mogla da otpo ne sa kopnenom intervencijom na Jugoslaviju, iz sasvim razumljivih razloga, a vazdušna ofanziva nije davala o ekivane rezultate, Amerika je prihvatila kompromis a koji je u svojoj propagandi nazvala pobedom. Decenija koja je zapo eta amerikom agresijom na Irak (u Kuvajtu) avgusta 1990.godine neslavno je okon ana nad nebom Srbije. To je svakako, kod onih mudrijih Evropljana izazvalo veliko podozrenje u bezpogovorno ameri ko vodjstvo. Nema nikave sumnje da je politi ka banda zapadne Evrope uspela, pre svega u nasilju, da pobedi ”varvare” sa Balkana. Evropa je u vrstila SAD kao svetskog policajca. I to je za Amerikance odli no ali za Evrpljane svakako nije. Srbi su bili spremni da se bore do kraja (ne kao varvari nego kao lavovi) isto kao što su to inili i u vreme širenja osman178
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
lijskog carstva. Ratuju i protiv turske imperije Srbi su branili sjaj i raskoš Austrougarske monarhije. Za uzvrat su dobili: Potur ene (islamizirane) Srbe - bošnjake i Kninsku krajinu iz koje su pred kraj dvadesetog veka proterani. Ratovali su Srbi i protiv Hitlerove imperije brane i Britaniju koja nije bila spremna za Drugi svetski rat. Ovog puta su bili spremni da se bore za odbranu Evrope od islamizacije. Ali ovo što se Srbima dogodilo nije bio rat. Za evropsku politi ku gamad ovo je bio ”Rat zvezda”. Za Srbe ovo je bilo planirano hladnokrvno istrebljenje srpske nacije. Isušeni mozgovi politi ke bande vrsto veruju da e svaka zemlja živeti u miru i blagostanju ako je neka sila primora na to, tako što e je poraziti, okupirati i na kraju poniziti. Ti mozgovi nikada ne e shvatiti da Srbi ni posle 600 godina nisu oprostili Turcima: egar i ele kulu, Kosovo i devet Jugovi a, Islamizaciju pravoslavnih Srba i stvaranje jani ara (bošnjaka). Ni posle 60 godina Srbi nisu oprostili Britancima Ko evski rog (Slovenija) na kome su Britanci predali srpske ratnike (svoje saborce) komunistima kao obi ne svinje na klanicu. Uz dužno poštovanje prema Jevrejima, Srbi nikada ne e Evropi oprostiti Treblinku, Dahau, Aušvic a pogotovu ne Jasenovac. Cela Evropa je znala za te fabrike smrti u kojima je zaudarala jevrejska, srpska i ciganska usirena krv, ali, ta ista Evropa sve je to bez duše odobravala jer, za ime Boga, Jevreji, Srbi i Cigani ne pripadaju aristokratiji, ”oni su niža rasa, oni su pohlepni, prljavi, primitivni, oni su varvari”. U toku agresije NATO lijanse na Jugoslaviju, Džejmi Šei (portparol Alijanse) pokušao je Evropljanima da objasni: ”NATO je uništio poslednji novosadski most. Kosovo je sve više odse eno od Srbije”. Džejmi nije znao (jer mu nisu rekli da treba da zna) da je Novi Sad u Vojvodini na severu Srbije a da je Kosovo i Metohija više od 500 kilometra južnije od novosadskog mosta. Tako jedan nepismeni Džejmi pokušava da opravda svoje saborce. Oni pripadaju jednoj specifi noj grupi ljudskog izroda. To su ljudi odrasli na ”flower power”-u i ”Rock’n’roll”-u. Oni uživaju u vodjenju rata a da gotovo niko od njih nije služio vojni rok. Bil Klinton (ameri ki predsednik) izbegao je služenje vojnog roka i odbio da primi poziv za rat u Vijetnamu, uz pomo prevare što je otkriveno tek u njegovoj kandidaturi za predsed179
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
nika. Umesto u Vijetnam Bil odlazi na Oksford gde svira saksofon, sluša Elvis Prislija i u estvuje u antiratnim pokretima. Toni Bler (britanski premijer) nikad nije bio vojnik jer Britanija nema obavezu služenja vojnog roka. Kao student na Oksfordu postaje buntovnik ali ne i ekstremista. Svira gitaru i peva u jednoj rok grupi. U lanjuje se u laburisti ku (staru socijalisti ku) partiju i bori se za atomsko razoružanje. Robin Kuk (britanski minister spoljnih poslova) nije služio vojni rok. 1959. godine Britanija je ukinula vojnu obavezu. Gerhard Šreder (nema ki kancelar) bio je poštedjen vojne obaveze kao najstariji sin u porodici iji je otac poginuo u ratu. Joška Fišer (nema ki minister spoljnih poslova) zbog kratkovidosti nije služio vojnu obavezu. Posle Drugog svetskog rata njegovi su roditelji, kao nema ki državljani, proterani iz Madjarske pa je verovatno to i uticalo na Joškine podrške operacijama NATO-alijanse. Masimo D Alema (italijanski predsednik vlade) zbog fizi ke nesposobnosti nije služio vojni rok. Kao takav postao je inovnik u komunisti kom partijskom aparatu. Nils Helveg-Peterson (danski minister spoljnih poslova) odbijen je na vojnom pregledu. Kao nesposoban nije služio vojni rok. U Kopenhagenu je, ispred ameri ke ambasade, držao vatrene govore na demonstracijama protiv rata u Vijetnamu. Hans Hekerup (danski minister odbrane) služio je kao rezervni oficir u prin evoj gardi a 1972. godine biva unapredjen za poru nika u rezervi. Havijer Solana (generalni sekretar Alijanse) je najsimpati niji protvnik rata koji vodi itavu jednu militantnu alijansu u ratne pohode. On se ne se a da je do samog po etka agresije na Jugoslaviju tvrdio da ”ratovi retko kada mogu biti od koristi”. Da mi ne bi zaboravili pedantno zapisujemo njegovu tragi-komi nu izjavu: ”Bombardovanje Jugoslavije je pokušaj da se odbrane moralne vrednosti na kojima po iva Evropa 21.veka. Piloti bacaju bombe sa najboljim namerama kao što se može i o ekivati od obu enih pilota iz demokratskih zemalja”. Nisam našao bolji primerak sarkazma u drugom kvartalu 1999. godine. Mladost Solane uvek je negirala ratno raspoloženje. 1981.godine Španija je postala lanica Alijanse. Socijalisti ka partija iji je 180
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
lan bio i sam Solana tražila je da Španija izadje iz Alijanse a onda su Španci, septembra 1985. referendumom, odlu ili u korist Alijanse. Havijer Solana (bivši minister kulture i spoljnih poslova) radikalnu promenu svojih politi kih uverenja smatra ”unutrašnjim sazrevanjem”. Za svoje ideološke zaokrete, od antiratnih do rukovodjenja militantnom alijansom, pokušava da odbrani re ima meksi kog pesnika Oktavija Paza ”Tokom života sebi postavljamo uvek isto pitanje. Razli iti su samo odgovori”. Nema ki nacional-socijalisti izdali su svoj narod i na njega navukli mržnju. Jugoslovenski, a po najviše srpski, takodje su izdali sopstveni narod i na njega navukli mržnju. I rock’n’roll ima svoje izdajnike. To su ljudi iz Bejbi-bum generacije. Najdrasti niji primer vidim u Suzani Zontag koja je kasnih 60-tih godina prkosila Americi tako što se sa pijetetom odnosila prema Vijetnamcima. Išla je na hodo aš e Ho Ši Minu u Severni Vijetnam. Došlo je vreme da se pojavi sa sopstvenim pozivom na rat protiv Srbije. 60-tih godina i baš u pravom trenutku Norman Majer je pitao: ”Zašto smo mi u Vijetnamu?” Po uzoru na to pitanje Suzana Zontag pokušava da, pitanjem ”Zašto smo mi na Kosovu?” odbrani svoj ratni pokli . Ne znam da li zamenica mi, nacionalisti ki upotrebljavana, predstavlja neke od evropskih naroda ali sigurno znam da su tu ofucanu zamenicu masovno upotrebljavali oni koji nisu imali istokrvno državljanstvo (crnci, siromašni belci, hispano-amerikanci…). Zašto je nastao toliko veliki pad ljudske vrednosti kod Suzane Zontag? Ona poziva na rat protiv Srba dok se odmara u Bariju (Italija). Njena re enica ”Pre neki dan, pozvao me je prijatelj iz Njujorka u Bari, da me pita ujem li buku bombardovanja” najbolje govori o njenom preziru prema jednoj zemlji za koju prose an Amerikanac ak i ne zna gde se nalazi. Suzana provodi mnogo više vremena van Amerike, Srbiju gotovo i da ne poznaje, za Kosovo prvi put uje a ipak zahteva da Amerikanci unište Srbiju. Zašto uništiti Srbiju, jednu tako bezna ajnu i za Ameriku strateški nevažnu zemlju? Suzana se poziva na moralni apsolutizam tvrde i da ”u svetu postoji radikalno zlo”. Mudro ne nudi nijedan argument ali uporno poziva na ”pravedan rat” protiv Srba uverena da su oni najve e zlo upereno protiv Amerike. Ubedjen sam da Suzana kao katolik vrlo dobro zna da je izraz ”pravedani ratovi” u stvari izraz 181
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
rimo-katoli ke pravne filozofije toliko ogrezao u krvi da ga se gadi svaki normalan ovek. Tako je Suzana Zontag definitivno obeležila svoju potpunu izdaju svih onih stvari i ljudskih vrednosti za koje se i sama dugo vreme borila. Režis Debre je svojevremeno sa e Gevarom dizao revoluciju u Boliviji. Jedan je od malog broja takozvanih ”šesdeset osmaša” koji se javno usprotivio poludelim intelektualcima zahva enim pomahnitalim ameri kim imperijalizmom. Zato zaslužuje posebno poglavlje u ovoj pri i. Na jednoj strani stoje Režis Debre i Peter Handke. Na suprotnoj strani kao gliste gmižu Danijel Kon-Bendit, Bernar Anri Levi, Serž Fulije, Džeri Rubin i bezbroj gmizavaca drugih vrsta. Bez uvredljivih namera, ali stvarno ne mogu na i prikladniji na in za evropske intelektualce koji su u vreme hladnog rata bili ispunjeni antiratnim idejama a nakon debakla Sovjetskog Saveza i isto nog bloka ti isti ”disidenti” odbacuju ljudske vrednosti za koje su se i sami borili a umesto njih koriste svu mogu u mržnju prema oveku i ove nosti, pozivaju na rat i svom snagom bodre politi ke debile. Svojevremeno su poveli svoje ”revolucije” od uli ne svirke uz antiratne parole (Pariz 1968.) preko ikaga i Berlina do krvavog ”praškog prole a” (Prag 1968.). Ne verujem da su zaboravili, ne tako davnu, 1969. godinu u Berkliju. Njihovi su o evi nakon maja 1945.godine u estvovali u masovnom parenju, sre ni što su ostali živi. Njihov petogodišnji ratni ki duh ipak je nadvladao ratne strahove kod njihovih potomaka, ”šezdeset osmaša”. Pljuvanje po sopstvenim idejama osvedo ili su: Serž Fulije reorganizacijom svojih novina ”Liberation” u konzervativne provladine novine; Bernar Anri Levi je postao zagovornik buržujskih vrednosti jer je i sam posle 1977.g. postao superburžuj; Danijel Kon-Bendit je postao po asni gradona elnik Hamburga. Pošto su ”grešnici” ili ”šezdeset osmaši” doživeli ”intelektualni preporod” vratili su se porodicama svojih o eva kako bi im ”intelektualnom” podrškom pomogli da spale Balkan. SAD, jedina preostala svetska sila, rešava sve u ime svih. Evropa utke prihvata odluke i zadatke koje joj postavlja SAD u okviru takozvanog ”novog svetskog poretka”. Tako Evropa prihvata ameri ke ekonomske, politi ke i vojne interese kao jedine putokaze u sopstvenom nacionalnom ponašanju. 182
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Šta dalje? Završio se još jedan rat na Balkanu. Srbija je razorena više nego ikada do sada. Amerika je ostala svetska velesila. Srbija je ostala politi ki i ekonomski izolovana zemlja. Slobodan Milošrvi je ostao na vlasti. Demokratija je ostala u senci nasilja. Šiptarima je ostalo Kosovo sa teroristi kom U K a Srbijancima je ostala Srbija sa krimogenim crveno-crnim politi kim strankama. Sve igleda crno kada se suo imo sa evropskom politikom koja je je jako nepoštena prema Balkanu. Uprkos tome Srbi su sada oslobodjeni ose aja krivice za tudje nesre e ali su i dalje odgovorni za sebe i svoje društvo a to e ih osloboditi straha i depresije zbog svega što su uradili ili nisu a trebali su. Optimizam i veru u popedu one istinske demokratije upotpunjuju ljudi poput Režis Debrea i Noam omskog kao što su Rade Šerbedžija, Aleksandar Zinovljev, Zagorka Peši ili Jorgos Prevelakis. Pri kraju, radi zadovoljenja pravde dužan sam zabeležiti stavove meni dragih ljudi koji mi ulivaju veliku dozu optimizma.
183
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Rade Šerbedžija, nekada jugoslovenski glumac a danas glumac svetskog nivoa, ”o balkanskim konfliktima” na tlu Jugoslavije (03.05.99. za RFI) kaže: ”Naravno da sam ogor en. Mislim da je to još jedan od silnih promašaja evropske i svetske politike, da je to finale o kojem su govorili još pre nekoliko godina a koji e se dogoditi na koncu u Srbiji naravno ra unaju i pri tom na Kosovo. To se i dogadja ali mislim da, gledaju i njihove nemušte odluke i NATOve poteze, sve skupa mi deluje kao da prisustvujem nekom horor filmu, kao da gledam na televiziji one igre ratova zvijezda ili tako nešto sa nemogu im ljudima. Sve zapravo dokazuje da od samog po etka, ne samo krize Jugoslavije ve i svetsk ekrize, zadnjih deset lje a, da prisustvujemo jednom pomanjkanju pravih autoriteta i li nosti i država u svjetskom poretku. Klinton se pozvao na Vinstona er ila objašnjavaju i intervenciju NATO-a. To naravno nije na nikakvoj razini. Pozvati se na er ila u ovakvoj situaciji po mom mišljenju potpuno je bez veze i pogrešno. Uve e, kad razmišljam pokušavam da sa uvam trezvenu glavu i razum u svom tom ogor enju. Ali, ne mogu se oteti dojmu da gospodin Klinton takvu neku stvar ini ne samo zbog svojih uverenja nego i zbog svog jednostranog spašavanja vlastitog imidža koji mu je dobrano poljuljan tom aferom (afera Levinski, prim.aut.). Isto tako gledaju i tog Blera koji je isto osrednji politi ar, ja zaista ne bih želio vredjati ali, imam ose aj kao da gledam jednog tre erazrednog glumca iz komedije De Larte. Dakle, možda je to moje predubedjenje, ali ja zaista mislim da ni jeda ni drugi politi ar, i to danas vode i politi ari zapadnog svijeta, nisu dovoljno autoritativni ljudi koji zaista mogu doprineti bilo kakvom miru u svijetu ili rešavanju problema”. O svojim prijateljima Rade kaže slede e: ”Ja se ujem vrlo esto sa svojim prijateljima sa kojima sam i prije prijateljevao. Medjutim, zbog redosleda stanja stvari, vrlo je bitno da kažem slede e. itaju i raznorazne inter184
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
vjue ljudi, meni dragih i pametnih i umnih, uvek mi se ini, potkrada jedna bitna greška. Ne treba nikako presko iti upravo zato što pripadam ljudima koji su protiv NATOvog bombardovanja i takve politike. Dakle, ne treba presko iti u redosledu stvari, tragediju ovih izbeglica sa Kosova. I to treba odmah podvu i i re i u NATOu, bez obzira na sve mogu e stvari, na krivicu NATOa ili Miloševi evu politiku, ali treba medju prvim staviti kao jednu injenicu koju treba spašavati i initi sve da se spre i ili da se pompgne, ne znam na koji na in, da se sve to nekako reši. Tu stvari moraju biti jasne. A sada, kako stoje stvari sa mojim prijateljima? Naravno da se sa mnogima ujem. Sa Ljubom Tadi em slušam se gotovo svaki drugi-tre i dan. Svi su oni naravno ogor eni. Ali Ljuba Tadi je ogor en od samog poetka. Om je ogor en i zbog Dubrovnika i zbog Vukovara. Takav je bio od samog po etka tog bezumnog rata. Naravno, ujem se i sa ostalima, dopisujemo se preko e-meila. Oni su sada zbor o ajnika zauvek onemogu eni da bilo šta u ine u nekom smislu progresa u svojoj zemliu, zauvek zarobljeni u Miloševi evu pobijedu koja je sada ja a nego ikada a u emu mu je NATO najviše pomogao”. Na pitanje kako gleda na reakcije kruga ljudi oko sebe Rade odgovara: ”To je vrlo interesantno. Ima ljudi koji misle kompletno svojom glavomi oni su potpuno protiv ovakvog na ina rešavanja problema. Medjutim, ima ljudi, na žalost, i nekih mojih najboljih prijatelja, koji su mišljenja da je to bila neminovnost. To me je zgrozilo. Ne u da ih imenujem. Možda se predpostavlja o kome se radi ali me je zgrozilo njihovo nepoznavanje stvari. Proveo sam no i i no i objašnjavaju i kosovski problem i govore i da to nije tako jednostavno i da se ne može govoriti tako jednostavno o samoj jednoj pogrešci. Tu uvijek kao što je za rat potrebno dvoje tako se ne može govoriti o samo jednoj pogrešci. Tu je hiljadu nekih dubokih pogrešaka od prije u toj istoriji tog našeg Kosova i tog našeg naroda koji živi tamo. Medjutim ne. Oni su slijepi. I sa druge strane jedna stvar je vrlo bitna u svemu tome a to je da Zapad sa svim svojim TV stanicama usavršio je tako fantasti nu tu propagandnu mašineriju da oni sve mogu u initi da dobi-ju javno mnjenjeza sebe i da pribave potreban alibi za to što ine. Vrlo je malo ostalo ljudi trezvene glave, ljudi koji mogu na primer 185
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
realno razmišljati o svemu tome, ljudi koji na taj na in mogu i komunicirati izmedju sebe kao ljudi. Svi su zapravo tom klicom rata i mržnjom zatrovani. Bojim se da e trebati pro i mnogo, mnogo desetina godina da se u ini bilo kakav napredak u pozitivnim stvarima. Ljudi su jedni na druge ogor eni, ljudi su slijepi u mržnji i to je to. I ne postoje ak, a to je ono što me boli, ni progresivne snage iz jedne, druge ili tre e sredine. Ja pnekad osetim kako se i one utapaju u tu klopku novih podijela i novih igara. Naravno, uvek e ostati pojedina nih ljudi, poslednjih mohikanaca a to su uvijek bili ljudi koji su bili svoji vlastiti jaha i, bez obzira na mesto rodjenja ili bilo ega”.
186
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Jorgos Prevelakis, professor politi ke i kulturne geografije na pariskom univerzitetu Sorbona 4, u intervjuu za RFI (23.05.99.), o svom pogledu na vazdušnu intervenciju nad Jugoslavijom kaže: ”NATO alijansa je sa svojom agresijom doprinela destabilizaciji balkanskog podru ja koje je ve bilo uveliko nestabilno jer je postojala akumulacija problema i opasnosti. Ova je, krajnje nespretna intervencija pogoršala situaciju i okolnosti uprkos izjavama o pokušaju stabilizacije podru ja. Intervencija je najpre destabilizovala opšte stanje zato što je stvorila još više problema i na više nivoa na ekonomskom planu. U stvari, dobra politika stabilizacije Balkana trebala je još od kraja hladnog rata razvijati privredu balkanskog prostora kako bi stanovništvo stvaralo materijalne uslove i posvetilo se razvitku ekonomije umesto dam isle na sukobe i stare pri e. Do toga nije došlo i to nije sve. Sada su stvoreni uslovi koji to podru je vra aju daleko unazad a naro ito ekonomski zaostatak koji e nezavisno od ishoda rata svakako, ne samo još više umanjiti životni standard ve i pogoršati na dramati an na in odnose medju tim narodima. Drugo je u vezi sa tim stavom i ose anje nacionalnih grupa koje žive na tom podru ju. Po ev od trenutka kada se ušlo u ovu opasnu spiralu razvile su se mržnje i zlo ini koji su po injeni sa svih strana. Sada svaki narod gleda u onom drugom krivicu za svoju bedu i svoju tragediju. Nakon rata narodi e se dugo gledati sa mnogo više podozrenja i agresivnosti. Ponovo se ulazi u logiku balkanbizacije koju smo poznavali pre Drugog svetskog rata i koja stvara ogromnu psihološku prepreku miru i stabilnosti kao i razumevanju. Postoji itava serija konkretnih problema, lokalnih problema koje možemo posmatrati a koji su svi redom samo pogoršani. Uzmimo kao primer Makedoniju gde su se dve zajednice koje su živele u nesigurnoj ravnotežinašle u još težoj situaciji”. Zna i li to da je Makedonija najslabija karika u regionalnom lancu? 187
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
”Naravno. To je bilo vidljivo i pre po etka na Jugoslaviju. Upravo je udo kako je Makedonija preživela ovo razdoblje. Uveren sam da je politika Kire Gligorova bila osnova u tom uspehu. Uspeh je uostalom relativan ali ipak uspeh za Makedoniju. Mislim da bi se iz tog iskustva mogle izvu i neke pouke i za druge narode. Da je relativni sporazum postojao i na Kosovu izmedju Srbijanaca i albanske manjine cela bi regija danas mogla biti u druga ijem stanju. Makedonija je mogla velikim delom preživeti zahvaljuju i svome vodjstvu. Medjutim, pritiscima kojima je tokom agresije na Jugoslaviju izložena Makedonija veoma su jaki. U njoj dolazi do porasta napetosti izmedju Albanofona i Slovenofona. Osim toga ona se nalazi u delikatnoj situaciji u odnosu na Srbiju i NATO budu i da bi NATO za svoju kopnenu ofanzivu na Srbiju koristio Makedoniju. U meri u kojoj dolazi do sve ve eg prisustva NATO trupa u Makedoniji ona po inje da biva i sve više ameri ki protektorat-anektirana iblast. U isto vreme makedonsko stanovništvo postaje sve više neprijateljski rapoloženo prema NATO alijansi. Dakle , postoji ogromna napetost koja se razvila u Makedoniji ija je ekonomska situacija veoma, veoma teška. Pentagon je 21.05.99. najavio nove opcije uklju uju i i kopnenu invaziju na Jugoslaviju. ”Uvek sam smatrao da je kopnena intervencija potpuno suluda zamisao. Ne samo da je opasna za Balkan nego je i katastrofalna po interese same NATO alijanse. Ako se ostvari takva suluda zamisao jedna od žrtava bi e i sama NATO. Nakon jedne takve avanture NATO ne e mo i preživeti, ak iako bi na vojnom planu došlo do nekakvih uspeha, na moralnom planu NATO bi bio oslabljen. To tvrdim zato što e Srbija pružiti otpor. Ona ne e prihvatiti jednu takvu operaciju. Takva operacija za ameri ku vojsku ne e biti nikakva šetnja. Bi e strahovito mnogo mrtvih medju NATO trupama. Maksimum koji bi takva operacija mogla da postigne bila bi kontrola osnovnih putnih pravaca. Neizostavno bi došlo do gerilskih pokreta kako u gradovima a ono još više u unutrašnjosti i po planinskim predelima a kada se udje u logiku gerilskog ratovanja onda se ulazi u logiku proganjanja civilnog stanovništva. U takvoj logici NATO e u initi ono zašta sada optužuje Srbe. Kakav e moralni kredibilitet NATO imati posle takve eskalacije? Sigurno e to biti kao za Ameriku u Vijetnamu. Ve vidimo kako bi krajnje posledicemogle biti za NATO. 188
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Samo neodgovorni pojedinci u NATOu mogu priželjkivati i raditi na takvoj suludoj zamisli”. Može li opstati jedinstvo u NATOu koje je ve sada uveliko na eto? ”Upravo je to razlog zbog kojeg se nadam da ne e do i do kopnene agresije. Nadam se da u NATOu ima dovoljno odgovornih pojedinaca koji e spre iti takvu eskalaciju”. Kako bi se ovaj rat mogao završiti? ”Kada je ovaj rat u pitanju problem je u tome što nikad nije trebao da uzme ovakav oblik. To zna i da mi pla amo greške prošlosti na srpskoj strani ali takodje i na strani Zapada jer je dopušteno da prodje cela jedna decenija a za to vreme se znalo da e problemi eksplodirati i ništa se nije u inilo. Po ev od trenutka kad postoji takva akumulacija grešaka treba znati da nije mogu e na i spasonosno rešenje i sve nade u tom pravcu su iluzionisti ke. Sva su rešenja loša ali je trebalo izabrati ona manje loša. Trenutno je izabrano najlošije rešenje a to je ratna intervencija. Potrebno je tragati za manje lošim rešenjima znaju i da takvo rešenje ne e biti potpuno zadovoljavaju e a zatim se nadati da e tokom vremena postupno po eti da se le e rane i gradi neka nova budu nost. Takvo rešenje nema arobni štapi ali ono mora sadržati kompromise i koncenzuse. Kada kažem kompromise to kažem naro ito zbog zapadne javnosti jer je ona sklona da stvari gleda na ideološki na in. Re je isto tako i tome da se prave kompromisi kada su u pitanju pojedine velike vrednosti i veliki principi jer smatram da su konkretni i živi ljudi važniji od ove ili one vrednosti principa. U pregovaranju sa takvom logikom treba tražiti rešenje”.
189
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Zagorka Peši Golubovi , professor na beogradskom univerzitetu, istaknuti predstavnik srpske humanisti ke, antitotalitarne i antinacionalisti ke misli, u svom intervju datom 04.05.99. za RFI objašnjava svoj pogled na vojnu agresiju: ”Ja na egresiju gledam vrlo negativno jer ja ne delim onu dilemu koja nam se potura: ili si za NATO ili si za postoje i režim u Srbiji, pošto smatram da NATO intervencija nije nimalo doprinela rušenju tog režima nego ga je, naprotiv, oja ala. Ipak povrh svega toga, recimo da je no as Srbija u mraku, energetski sistem je razbijen, nemamo nikakvih istinitih informacija, ostali smo u getou, pa ipak NATO i dalj tvrdi da to nije rat protiv naroda Srbije. Ja bih samo na nekoliko momenata htela da kažem kako bi se odgovorilo na tpitanje: rotiv koga NATO ratuje? Pre svega da bi spre io humanitarnu katastrofu na Kosovu NATO je proizveo još ve u pre svega na Kosuvu jer je Kosovo najintenzivnije bombardovano i danju i no u a bombarduju i ga sve više i više proširuju i ta bombardovanja na celu Srbiju izazvao je humanitarnu katastrofu koja je obuhvatila i sve druge narode u Jugoslaviji. Gradovi i sela u celoj Srbiji su pretvorena u zgarišta a ispod ruševina mnogih domova smrt je našlo više stotina civila. Ovakva zgarišta nisu ovde postojala ni posle Drugog svetskog rata. Ubijaju se civili, u vozu, u autobusima, izbeglice u koloni, pod cini nim izgovorom o kolateralnoj šteti. Uništena je skoro cela infrastruktura ove i ovako osiromašene zemlje. Srušeno je preko trideset mostova i ošte ene su glavne saobra ajnice. Izvesni delovi zemlje su potpuno odse eni jedni od drugih i ne može se komunicirati. Bombarduju se postrojenja petrohemijske industrije i preti ekološkom katastrofom u širem regionu. Više od pet nedelja majke sa malom decom provode dane i ni i u skloništima koja i sama nisu dovoljno zašti ena od razorne mo i NATO projektila. Protiv koga NATO ratuje? Ja bih citirala jedan tekst Djerdja Konrada koji kaže: Ako se NATOu ne svidja vlast u Srbiji zašto mora ubijati srpski narod? A ja bih dodala da se u Vojvodini 190
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ubija madjarski narod a na Kosovu albanski narod. Citirala bih i stav istaknutih akademika u svetu koji su dali svoju izjavu gde su pokušali da dokažu šta nije ta no u onome što tvrdi NATO. Nije ta no da NATO štiti populaciju na Kosovu i njihova prava i nije ta no da bombardovanje Srbije otvara put za demokratiju a ja bih dodala, naprotiv, to nas je dovelo do nulte ta ke. Sve je ukinuto u uslovima ratnog stanja i mi se sada nalazimo gde smo bili 1945. godine”. O posledicama NATO agresije Zagorka Golubovi kaže: ”Ja mislim pre svega nešto što prelazi granice Srbije i Jugoslavije da NATO stvarno izaziva destabilizaciju Balkana. Mislim pre svega na Makedoniju u kojoj se ve dešavaju vrlo ozbiljne stvari. Kada je re o Srbiji politi ke posledice su katastrofalne. Mi smo, razne nevladine organizacije i pokrete u civilnom društvu koji su postojali do bombardovanja, pokušavali da stvorimo kao neke oaze gde su neki demokratski procesi po injali da se razvijaju, nešto manjeg intenziteta nego u CRnoj Gori, ali sada kada NATO bombarduje i Crnu Gorui celu Srbiju i kada je usled toga zavedeno vanredno stanje sa drasti nim zakonima, mi u Jugoslaviji nemamo apsolutno nikakvih mogu nosti da delujemo kao nevladine organizacije. Sve je ukinuto. Mi nemamo mogu nosti da ujemo razli ite informacije. Mi smo pod totalnim informativnim embargom ali taj embargo nije nametnut samo iznutra, on je nametnut i spolja. Spolja dolaze informacije suprotne od onoga što mi preživljavamo. Mi smo svakodnevno izloženi sirenama koje oglašavaju vazdušnu opasnost, svakodnevno slušamo detonacije i svakodnevno brojimo šta je novo srušeno a što nisu vojni objekti. Po demokratske procese NATO bombardovanje e ostaviti katastrofalne posledice i nama e trebati najmanje pedeset godina da dodjemo u normalno stanje života a još e nam trebati i za stvaranje minimalnih uslova za po etak demokratizacije”. Na pitanje šta misli o zemljama zapadne Evrope koja je, po nekima, prihvatila ameri ki diktat profesorka Golubovi odgovara: ”To je za mene najve a enigma. Za mene je prili no jasno ponašanje Amerike. Mislim da se ovde radi o povampirenju imperijalnih i neokolonijalnih ciljeva Amerike kao jedne supersile koja je izabrala Srbiju kao važnu geostratešku ta ku da bi zavla191
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
dala Balkanom a posle i ostalim zemljama Evrope. Za mene je potpuno neshvatljivo ponašanje Evrope koja radi suprotno svojim interesima jer preti krah demokratskog sistema. Meni je neshvatljivo da se demokratska Evropoa stavila u službu Amerike i da se lideri Evrope ponašaju isklju ivo kao pioni ameri kih gospodara koji, da bi pokazali svoju superiornost i razornu silu, ne prezaju ni od ega”.
192
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Versajska ”kapitalisti ko-monarhisti ka” Jugoslavija, po socijalisti koj tezi jednog Zinovljeva, morala je biti uništena kao imperijalisti ka baza Antante. Istorija Srbije i ovog je puta pokazala svoju ironiju. Nakon navršenih 80 godina san sovjetskih komunista ostvarila je kapitalisti ka Evropa uz pomo NATO alijanse, naslednice Antante. Da ironija bude ve a, Aleksandar Zinovljev (u svetu poznati sovjetski disident) dao je slede u izjavu: ”Ratom koji NATO vodi protiv Srbije Zapad pokazuje totalitarizam koji je još strašniji i opasniji od Hitlerovih pa i Staljinovih primera. Ono što lideri zapadnog sveta ine sa Jugoslavijom svedo i o tendenciji ka sveopštem totalitarizmu sa Zapada od kraja hladnog rata i propasti Sovjetskog bloka. Raspadom Sovjetskog bloka Zapad nije doveo do širenja demokratije prilikom svoje ekspanzije ka Istoku. Dezinformacije, ideološka propaganda i laž uveliko prevazilaze propagandu Hitlerovog i Staljinovog totalitarizma. Lideri zapadnog sveta raspolažu ograni enim politi kim, ekonomskim i vojnim sredstvima i velikim propagandnim ratom uspostavljaju novi svetski poredak koji odgovara njihovim egoisti kim interesima. Uspostavljaju ga putem sile ne vode i ra una o interesima pod injenih naroda niti o bilo kakvoj moralnoj ili politi koj normi uz prezire prema medjunarodnim institucijama koje su sami stvorili”.
193
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Noam omski, vode i ameri ki disident, za koga mnogi tvrde da je predstavnik Darvina i Frojda u jednoj li nosti, sasvim ispravno kaže: ”Takozvano slobodno tržište postalo je fraza koja lepo zvu i na ekonomskim fakultetima i u novinskim lancima, ali tu doktrinu niko, ni u vladi, ni u poslovnom svetu, ne uzima za ozbiljno. Država je ta koja isklju ivo brine o interesima multinacionalnih kompanija. Mo tih kompanija je postala toliko velika da one po svom nahodjenju postavljaju ministre i predsednike država širom sveta, kako bi što bolje obezbedile svoje interese. Amerikanci se uvek protive onoj demokratiji ije rezultate ne mogu da kontrolišu. Problem istinske demokratije leži u tome što ona postaje žrtva praznoverja. Dok demokratija podrazumeva da država zastupa interese svog naroda, u praksi, je to druga ije. Tako su stvorene dve slike o demokratiji: ako su prava i interesi investitora ugroženi, demokratija se u krvi name e spolja, a ako su ta prava osigurana onda su ubice, kriminalci i diktatori sasvim ispravni”. Da je omski potpuno u pravu dokazuje desetogodišnji odnos Zapada i ”jedinog garanta mira na Balkanu”, period u kome je Zapad uz pomo beogradskog diktatora, ekonomskim sankcijama najpre desetkovao srpsku naciju a potom je gotovo prepolovio. Suprotno od omskog, jedinu preostalu super silu, SAD, kao ”dobro udnu silu”, ameri ka ministarka inostranih poslova Medlen Olbrajt je proslavljala kao ”neophodnu naciju za vodjenje sveta”. Ta ”dobro udna sila” još je od rata u Zalivu, a pogotovo u ratu na Balkanu, zahvaljuju i militantnoj tehnologiji i ”intelegentnim bombama”, pokazala kako se (po Semjuel Hantingtonu) suzbija ”nasilje i nered” i kako se rešavaju konflikti. Na svaki potez Amerike, bio on uperen protiv Kube, Libije, Iraka, Srbije ili ve sutra možda protiv Indije, ogromna ve ina gleda ameri kim o ima. Slike CNN-a odredjuju ton i boju svim informacijama. Ameri ki filmovi, ameri ke predstave, ameri ka politika i sve to u 194
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ameri kom interesu. Dominacija ameri kih nosilacaNobelove nagrade predstavlja sramotu za ostatak sveta. I na kraju da citiram Džordža Fridmana, bivšeg direktora strateškog Univerziteta u Baton Ružu (Luizijana) i budu eg direktora kompanije Stratfor: ”U ovoj agresiji Alijansa nije pobedila. Agresija je prekinuta nakon kompromisnog dogovora dveju suprotstavljenih strana. Alijansa je time izbegla kopnenu ofanzivu koja bi prouzrokovala gubitke ameri kih vojnika na balkanskom tlu. Tim kompromisom je morala da prihvati kontrolu UN nad dobijenim mandatom i tako je prakti no priihvatila sve zahteve iz Rambujea koje je pred njom postavila srpska strana.”
195
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Tri pitanja bez odgovora Stvranje takozvane versajske Jugoslavije, ”vešta ke tvorevine”, ”monarhisti kokapitalisti ke”, ”prozapadne” i ”velikosrpeske” bilo je htenje i hrvatskih i srpskih lidera u istorijskom trenutku kada su mislili da je ona najbolje rešenje za narode koji žive na tom delu Balkana. Ako je stvaranje te Jugoslavije bila greška onda, ne samo da je užasno nego se spravom može re i da je monstruozno optuživati srpski narod. Utapanjem u Kraljevinu Jugoslavije Srbija je jedina igubila prethodno ste enu državnost, nacionalno ime, i osvojenu demokratiju. Tu i takvu Jugoslaviju nisu tražili niti srpski seljaci niti srpska deca. Uzmimo geografsku kartu i zabodimo cirkle u Ankaru. Ucrtajmo kružnicu sa polupre nikom od 2 000 milja. U tom krugu vidimo itav jedan region u kome vlada nestabilnost, to je region koji spaja Sarajevo i Grozni, to je region na kojem se nalazi Balkan, to je region na kome se prepli e vladavina velikih sila sa bolesnim ambicijama njihovih regionalnih satelita. Dokle e Evropa krvariti na Balkanu? Gde se krije izazov koji bi mogao da dovede do prestanka hegemonije SAD, ”prve stvarne svetske imperije još od Rimskog carstva”?
196
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Naziv
Sadržaj
Predgovor Balkan Vatikan i ”srpski hegemonizam” Kominterna i ”velikosrpski hegemonizam” Bilderberg Evropa i fašizam Korporatna mo u kapitalizmu i socijalizmu Srbi se bude Uspeh ili neuspeh Patriota ili izdajnik Totalitarni rat NATO i nacizam Ve vidjeno Bosnjaci u borbi za nezavisnost ”Humanizam” ili terorizam Terorizam u Srbiji U K Filozofski pogled NATO alijansa - svetski policajac Parada u Rambujeu Secanja Obavestajne mogucnosti Odnosi u NATO alijansi Ratni bilans - I deo Samit NATO alijanse Politicki fenomen Sta su ciljevi? Radio televizija Srbije 197
strana
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Mediji u ratu Pravda i moral Rezis Debre - zrtva intelektualnog profita Patnja, vreme i plemenita krv Evropska unija i socijalisti Corava posla Izvestaj jednog Britanca Pilad u kucini 24.05.99. dan u Budim- Pešti Ratmi bilans - II deo Medjunarodni sud - ameri ki tribunal Novi Sad Kraljevo Pobeda ili poraz Americki imperijalizam Ameri dolaze - Srbi odlaze Da li je i to normalno? Kapitulacija Uticaj agresije na demokratiju Ratni bilans - III deo Lov na Srbe Ratni bilans - poslednji deo Epilog Sta dalje? Rade Serbedzija Jorgos Prevelakis Zagorka Peši Golubovi Aleksandar Zinovljev Noam omski Tri pitanja bez odgovora 198
IMPERIJALIZAM I DEMOKRATIJA
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
199