Lekcija 9- NIVOI VLASTI U BIH 1. Šta je nadležnost i kako se ona regulira? Nadležnost je sistem obaveza koje vlast ima na određenom prostoru. Regulira se Ustavom i zakonima. 2. Identificirajte odgovornosti/nadležnosti državne, entitetske i lokalne vlasti u vašoj sredini. Lokalni nivo može da predstavlja nivo gradske uprave ili nivo opinske uprave kako u Federaciji tako i u Republici Srpskoj. Nadležnosti lokalnog nivoa vlasti regulirane su ustavima entiteta, kantona/županija, zakonom u lokalnoj samoupravi i statutima općina. U rijetkim slučajevima gdje postoji gradski nivo, nadležnosti koje su ovdje date za općinski nivo se ne dijele. Tamo gdje nema gradske vlasti najznačajnije nadležnosti općine su: -program razvoja, urbanističko planiranje, budžet i završni proračun; -javne usluge; -osiguranje i reguliranje zemlje za izgradnju i poslovnih prostora; -kultura, obrazovanje, zdr.zaštita, informacije i turizam; -zakoni, regule i opći akti za lokalni nivo; -općinska policija i drugi kontrolni organi; -organizacija općinskih usluga; -druge stvari na lokalnom nivou. 3. Entiteti postoje da bi se omogućilo prenošenje prava sa kantona na kanton. Nadležnosti entiteta su : policija, zdravstvo, obrazovanje, kultura, sport, informiranje, socijalna politika. Svaki od entiteta u BiH (Federacija BiH i Republika Srpska) imaju zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, a u Federaciji BiH dosta nadležnosti prenešeno je na kantonalni nivo (svaki od kantona ima svoju zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast). 4. Osim entiteta, postoji i Brčko Distrikt koji ima autonomnu upravu i šalje predstavnike u organe države BiH, ima sve nadležnosti kao i lokalna i entitetska vlast, osim prava da sklapa specijalne odnose s drugim državama. 5. Dražavna vlast ima svoje nadležnosti, a to su: -Vanjska politika: osigurava interakcije između BiH i dr.zemalja. sporazumi su potpisani ugovori između državnih vlasti u području vanjske politike i koriste se da ozvaniče odnose između zemalja. -Vanjska trgovina: regulisanje trgovine sa dr.zemljama, a carina se može naplaćivati za robu koja ulazi u zemlju. -Monetarna politika: samo državna vlast može štampati novac i ona uspostavlja ekonomsku politiku države. POJMOVI: 1. DRŽAVA- institucije kroz koje se izvršava politička vlast, nezavisna politička zajednica koja ima suverenitet nad određenom teritorijom 2. ENTITET-unutrašnja politička organizaciona jedinica: U BiH: Federacija BiH i Rep.Srpska 3. OPĆINA-jedinica lokalne samouprave, lokalni nivo vlasti 4.NADLEŽNOST- Nadležnost je sistem obaveza koje vlast ima na određenom prostoru. Regulira se Ustavom i zakonima. 5.DISTRIKT- zasebna upravna/administrativna oblast, okrug, područje; u BiH Brčko Distrikt 6. GRAD- naziv jedinice lokalne vlasti koja se može sastojati iz dvije ili više općina
7. KANTON/ŽUPANIJA- naziv za jedinicu regionalne vlasti unutar Federacije BiH 8.DECENTRALIZACIJA- prenošenje vršenja pojedinih poslova centralnih državnih organa na niže organe vlasti
Lekcija 10- TRI GRANE VLASTI 1. Identificirajte tri različite grane vlasti. Vlast u BiH je podijeljena, što znači da svaki od nivoa vlasti u BiH ima tri grane: izvršnu, zakonodavnu i pravosudnu vlast. 2. Koje su osnovne odgovornosti svake od grana? Zakonodavna vlast stvara zakone i na državnom nivou zove se Parlamentarna skupština. Izvršna vlast provodi zakone koje donosi zakonodavna i na državnom nivou tu funkciju ima Predsjedništvo. Pravosudna vlast tumači ustav i zakone i najviši sud u BiH je Ustavni sud. 3. Šta su to provjera i balansiranje i zašto su bitni? Kontrola/balasniranje- ustavni mehanizmi koji daju ovlaštenja svakom dijelu vlasti da podijeli moć sa drugim granama i tako provjerava i usklađuje njihove aktivnosti i ovlasti. Odnos između tri grane vlasti u našoj zemlji je napravljen da bi se kontrolirala i balansirala moć dvije druge grane, tako da niti jedna krana ne može imati previše moći. Balansiranje znači da je izvršena podjela tako da je svaka od tri grane nezavisna u svom domenu toliko da može djelotvorno raditi, ali ne može da uzurpira moć ostalih grana. Kontrola znači da ostale dvije grane imaju uvid u to šta radi svaka od grana. Ovaj sistem je također važan jer doprinosi razvoju i održavanju vladavine zakona. (Npr. Dom naroda – zakonodavna grana može biti raspušten od Predsjedništva – izvršna grana s ciljem provjere rada Doma. Ustavni sud donosi odluke o tome da li su zakoni koje je predložila ili usvojila zakonodavna grana u skladu sa Ustavom itd.) 4. Koji se problemi mogu javiti ako ne postoje provjera i balansiranje unutar vlasti? Može doći do zloupotrebe vlasti od strane bilo koje grane, i samim tim do nezalaganja za zajedničko dobro, odnosno dobro svih ljudi u državi. POJMOVI: -Podijeljena vlast –sistem u kojem su ovlaštenja podijeljena među više institucija koje moraju surađivati pri procesu donošenja odluka. -Zakonodavna grana-segment vlasti koji ima ovlast da stvara zakone. -Pravosduna grana-grana vlasti koja tumači ustav i zakone(najviši sud u BiH-Ustavni sud). -Kontrola i balansiranje- ustavni mehanizmi koji daju ovlaštenja svakom dijelu vlasti da podijeli moć sa drugim granama i tako provjerava i usklađuje njihove aktivnosti i ovlasti. -Izvršna grana-grana vlasti koja je odgovorna za izvršavanje/provođenje zakona. Lekcija 11- PRAVA GRAĐANA ZAŠTIENA USTAVOM BIH I ENTITETSKIM USTAVIMA 1. Šta su ljudska prava i kako ih možemo podijeliti? Ljudska prava su prava koja svakoj osobi pripadaju po rođenju; ona ne mogu nikome biti oduzeta, a ne može ih se niko ni dobrovoljno odreći. U 20.stoljeću ljudska prava su shvaćena kao prava neophodna za ljudsko dostojanstvo i blagostanje. Ljudska prava se dijele na:
-LIČNA I POLITUČKA PRAVA -EKONOMSKA I SOCIJALNA PRAVA -KULTURNA PRAVA 2. Da li su neka ljudska prava važnija ili bitnija od drugih? Sva prava su jednako važna, ne može se niti jedno izdvojiti kao najvažnije. 3. Koje su bile okolnosti kad je pisan Ustav BiH? Trenutni ustav je donesen kao aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma potpisanog 14. decembra 1995. godine u Parizu. Taj sporazum je potpisan od strane tri predsjednika država učesnica u ratu u Bosni i Hercegovini - Alije Izetbegovića, Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića. Sporazum je podrazumijevao okončanje sukoba, te donošenje novog ustava Bosne i Hercegovine. Znači pisan je u ratnim uslovima, bilo je hitno njegovo donošenje radi okončanja sukoba te kao takav posjeduje mnoge nedostatke koje treba vremenom ispravljati radi osiguranja ljudskih prava.
4. Identificirajte primjere prava zaštićenih Listom prava postavljenih u tački 3 člana 2. Katalog prava: Sva lica na teritoriji BiH uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2 ovog člana što uključuje: 1.-pravo na život; 2.-pravo lica da ne bude podvrgnuto mučenju niti nečovječnom ili ponižavajućem tretmanu ili kazni; 3.-pravo lica da ne bude držano u ropstvu ili potčinjenosti, ili na prisilnom ili obaveznom radu 4.-pravo na ličnu slobodu i sigurnost; 5.-pravo na pravično saslušanje u građanskim ili krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom; 6.-pravo na privatni i porodični život, dom i prepisku 7.-slobodu misli, savjesti i vjere; 8.-slobodu izražavanja; 9.-slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja s drugima; 10.-pravo na brak i zasnivanje porodice; 11.-pravo na imovinu; 12.-pravo na obrazovanje; 13.-pravo na slobodu kretanja i prebivališta. 5. Za koja prava mislite da su najvažnija? Zašto? Sva su prava jednako važna, te se niti jedno ne može izdvojiti kao više ili manje važno jer su ona ustvari tu da nam život učine boljim. 6. Objasnite zašto je dio nediskriminacije bio bitan za uključivanje u Ustav? Nediskriminacija je naslov u tački 4, člana 2 Ustava BiH, a text ispod glasi: „Uživanje prava i sloboda predviđenih u ovom članu ili u međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu 1 ovog Ustava, osigurano je svim licima u BiH bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao što je pol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status.“ Ovaj dio je posebno bitan zbog toga što je diskriminacija na jedan način i uzrokovala velike probleme u mnogim zemljama, pa tako i u našoj, a posebno diskriminacija kad je u pitanju vjerska opredijeljenost.
7. Na koji način se prava koja su zagarantovana mogu ostvariti u praksi? Ljudi imaju pravo da se bore za svoja prava, ukoliko smatraju da su ona od strane vlasti ugrožena. U tom smislu imaju pravo na štrajk, razne vrste demonstracija, protesta i dr.okupljanja radi osiguranja ugroženih prava. 8. Identificirajte prava zaštićena Ustavom BiH. Cijeli član 2 Ustava BiH nosi naslov „Ljudska prava i osnovne slobode“ u čijem sastavu se u tački 3 nalazi i Katalog prava koji osigurava brojna prava. Prisutna su tu i druga prava: nediskriminacija, prava za izbjeglice i raseljena lica(da se vrate u svoje domove, da im se vrati oduzeta imovina..) i sl. 9. Da li biste išta dodali ili izbrisali iz Liste prava? Zašto? Trebalo bi naravno dodati još više prava jer je ljudima u interesu da ostvare što više prava. 10. Identificirajte neke od konvencija iz Aneksa 1 Ustava BiH. Dodatni sporazumi o ljudskim pravima koji će se primjenjivati u BiH: -Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (1948) -Ženevske konvencije 1-4 o zaštiti žrtava rata (1949) i Dopunski protokoli 1-2 (1977) -Konvencija koja se odnosi na status izbjeglica (1951) i Protokol (1966) -Konvencija o državljanstvu udatih žena (1957) -Konvencija o smanjenju broja lica bez državljanstva (1961) -Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije (1965) -Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (1966) i Opcioni protokoli(1966 i 1989) -Konvencija o uklanjanju svih mogućih diskriminacija u odnosu na žene(1979) -Konvencija protiv mučenja i drugih surovih, nehumanih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja (1984) -Evropska konvencija o sprječavanju mučenja, nehunamanog ili ponižavajućeg tretmana ili kažnjavanja (1987) -Konvencija o pravima djeteta (1989) -Međunarodna konvencija o zaštiti prava svih radnika-migranata i članova njihovih porodica (1990) -Evropska povelja za regionalne jezike i jezike manjina(1992) -Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina (1994) 11. Šta one znače i zbog čega su važne? One znače dodatna prava, proširuju naša prava i tako ih poistovjećuju sa pravima Njemačke ili dr. razvijenijih zemalja Evrope. Aneks 1 nam daje sva prava. 12. Zašto je važno da one predstavljaju sastavni dio Ustava BiH? Važno je zbog toga što se one ne mogu ukinuti, jer sve ono što je propisano Ustavom ne može se ukinuti, a nama to ide u prilog jer nam osiguravaju brojna prava. POJMOVI: -Ljudska prava-prava koja posjeduju sva ljudska bića samim time što su dio čovječanstva i koja dobijamo samim rođenjem. Ljudska prava su važeća i obavezujuća bez obzira na status osobe ili pripadnost nekom društvu ili naciji-državi. Zbog toga se ljp smaraju jednako važećim za građana/državljane, nedržavljane i ljude bez države. Primjeri uključuju razna građanska i politička prava, kao što su pravo na život i slobodu, slobodu religije i savjesti, kao i slobodu arbitrarne diskriminacije, ropstva, mučenja i pritvora. Osnovna ljp uključuju pravo na život, slobodu, imovinu i pravdu.
-Preambula- uvodni dio pravnih akata (ustava, zakona, ugovora) -Diskriminacija-ograničavanje prava; nejednakost u tretmanu pojedinaca ili grupa iz različitih razloga (vjerska, nacionalna, rasna, socijalna, spolna, itd. Diskriminacija) -Implementacija-provedba, provođenje, ostvarenje, izvršenje -Amandman-nadopuna, dodatak za izmjenu ili dopunu već gotovog pravnog akta(ustava, zakona, ugovora, statuta i dr.propisa) -Aneks-dodatni dio koji se obično nalazi na kraju i čini sastavni dio nekog objekta, dokumenta, sporazuma, ugovora, zakona, ustava i sl. -Zakonodavstvo- čin stvaranja zakona od strane zakonodavnog tijela vlasti. -Konvencija-u kontekstu međunarodnog zakona, konvencije su formalni međunarodni sporazumi između država, posvećeni specifičnim temama. Samo države potpisnice konvencija su obavezne da ih poštuju po međunarodnom zakonu. Primjeri uključuju konvencije o genocidu (1948), političkim pravima žena (1954), prodaja dobara(1980), te prava djeteta (1989) i mnogi drugi. -Kooperacija-saradnja, jedan od oblika organizacije rada gdje mnogo odoba zajedno učestvuju u istom procesu rada ili u različitim, ali međusobno povezanim procesima rada. Lekcija 12- ČOVJEK I GRAĐANIN 1. Identificirajte najvažnije karakteristike efikasnog građanina. Još je Aristotel primijetio: „Vrlina građanina i vrlina dobrog čovjeka nije potpuno ista.“ Građanina demokratskog društva neki porede sa članom posade broda koji plovi prema određenom cilju. Da bi ta misija bila uspješna, svaki član posade mora posjedovati određena znanja, vještine i osobine i biti posvećen nekim ciljevima i vrijednostima. Neophodna znanja građanina odnose se na: 1.znanja o principima i praksi demokratije npr: -ustavna načela; -struktura i funkcioniranje vlasti; -odgovornosti i prava građana; -kako građani mogu učestvovati u donošenju odluka itd. Da bi stečena znanja mogao da primjenjuje u praksi građanin treba da posjeduje: 1. Spoznajne sposobnosti: -analiziranja i procjene informacija -razrješavanja i predviđanja posljedica -sumiranja i davanja kritičkog osvrta itd. 2. Sposobnosti ili vještine učestvovanja kao npr: -vještine komuniciranja(slušanje, govorenje, pisanje) -vještina pregovaranja (ubjeđivanja i postizanja konsenzusa) -sarađivanja -rješavanja konflikta na miran način itd. Osobine koje treba da posjeduje građanin u demokratiji odnose se na njegov lični karakter kao i na tzv.javni karakter. Osobine ličnog karaktera: Osobine javnog karaktera: -odgovornost -tolerantnost -samodisciplina -skepticizam -istrajnost -spremnost za saradnju
-hrabrost -poštenje -marljivost -iskrenost -strpljivost...
-uljudnost -poštivanje zakona -spremnost na kompromis -patriotizam -lojalnost..
Također građanin treba da bude posvećen određenim ciljevima i vrijednostima: -sloboda -jednakost -pravda -prava pojedinca -vladavina zakona -poštivanje različitosti -istina.. 2.Šta se podrazumijeva pod pojmom građanska vrlina?*** Od antičkih vremena do savremenog doba mnogi su smatrali da u demokratskom društvu nije dovoljno da pojedinac ima samo karakterne osobine, znanja i sposobnosti. Uz to, smatra se, potrebno je da pojedinac stavi zajedničku dobrobit ili opće dobro ispred svog vlastitog interesa. Ova osobina naziva se građanska vrlina. Tradicionalno, građanska vrlina je predstavljala spremnost građanina da zajedničko dobro stavlja ispred interesa i ličnih poslova. „Okvir za građansko obrazovanje“ koji je izdao Centar za građansko obrazovanje iz SAD-a, u građansku vrlin uključuje dva osnovna pojma: -građanska dispozicija: odnosi se na stavove i navike građana koji pomažu zdravo funkcionisanje i zajedničko dobro demokratskog društva. -građanska posvećenost: odnosi se na slobodno izraženu, razumnu opredijeljenost građana osnovnim vrijednostima i principima demokratije. 2.Zašto je građanska vrlina bitna za demokratsko društvo? Građanska vrlina se razlikuje od vrlina vezanih za naše privatne ili osobne živote, karakternih osobina koje su poželjne za pojedinca, osobina kao što su poštenje i integritet, premda postoje oblasti u kojima se ove vrline preklapau. U ovom dijelu istaknute su one posvećenosti i dispozicije koje, uzete skupa, sačinjavaju građansku vrlinu. Ove posvećenosti su neophodne iz dva razloga: -one omogućavaju političkim procesima da djelotvorno unapređuju zajedničko/opće dobro -one doprinose ostvarenju osnovnih ideja demokratskih političkih sistema, uklučujući zaštitu prava pojedinca. Pojmovi 1. PODANIK- član pol.zajednice koji se slijepo pokorava vlastima, koji je pasivan i spreman je da bespogovorno izvršava ono što mu se naredi 2.GRAĐANSKA POSVEĆENOST-odnosi se na svjesnu, slobodnu predanost/posvećenost temeljnim vrijednostima i principima demokratije(sloboda, jednakost, pravda, vladavina prava, prava pojedinca itd. 3.SKEPTICIZAM-sklonost sumnji; životni nazor koga karakterizira sumnjičavost, kritičnost i uzdržljivost; filozofski pravac koji uzdiže sumnju do principa; poricanje mogućnosti sigurnih tvrdnji o biti stvari i poricanje mogućnosti spoznaje.
4.GRAĐANSKA DISPOZICIJA- tendencije ka ponašanju koje ističe vrline javnog i privatnog karaktera, kao što je moralna odgovornost, samodisciplina, i briga za opće dobro, koje podržavaju osnovne demokratske vrijednosti i principe i pomažu zdravo funkcioniranje demokratskog političkog sistema. 5.GRAĐANIN/DRŽAVLJANIN-član oraniziranog političkog tijela, pojedinac koji je rođen ili naturaliziran u nekoj državi, koji ima odgovornost da poštuje njene zakone i ima pravo na zaštitu i privilegije u skladu sa zakonom Lekcija 13- KAKO GRAĐANI MOG UČESTVOVATI? 1.
Kako je učešće građana povezano sa ciljevima vlasti? Objasnite zašto je učešće u vlasti u našem vlastitom interesu? Bez učešća građana u vlasti nema demokratskog društva, a vlast bi trebala da bude demokratski uređena jer je to prema svim dosadašnjim kriterijima najmirniji način rješavanja problema. Građani učestvuju u vlasti biranjem njihovih predstavnika koji će ih zastupati. Ako građani žele da se njihov glas čuje oni moraju postati aktivni učesnici u političkom procesu. Trebali bi imati određeno znanje, iskustvo kako treba učestvovati i trebali bi biti svjesni važnosti učestvovanja. Građani učestvuju u vlasti tako što oni jedini mogu birati vlast, a istu tu vlast i mijenjati. Čak i sam opstanak ustavne demokratije ovisi o informiranim i efikasnim građanima koji se brinu za održavanje prava pojedinaca i zaštitu zajedničkog dobra. 2. Pretpostavimo da niste glasali na izborima ili ste odlučili da ne učestvujete u radu vlasti. Da li i dalje trebate poštovati zakone vlasti? Zašto? Trebali bi poštovati zakone vlasti bez obzira na to što nismo glasali jer se u demokratskom društvu treba pridržavati onoga što je većinski odlučeno i određeno kao najbolje za cjelokupnu zajednicu. 3. Navedite primjer društvene i političke akcije u vašoj sredini. Primjer političke akcije su prethodni protesti u TK, a i na širim prostorima BiH gdje su se građani okupili pokazujući svoje nezadovoljstvo sadašnjim stanjem u državi, a s ciljem da promijene vlast, zamijene postojeće predstavnike vlasti nekim drugima koji bi na adekvatniji način štitili njihova prava i interese. Primjer društvene akcije je akcija čišćenja u Bosni i Hercegovini pod nazivom “Let’s Do It – očistimo zemlju za 1 dan” najveća je akcija u historiji BiH posvećena prvenstveno čišćenju ilegalnih deponija smeća u jednom danu, ali i čišćenju zelenih površina i drugih prirodnih vrijednosti, odnosno zaštićenih područja gdje se treba odazvati što više volontera, različite dobi, ljudi kojima je stalo do zdrave okoline i do zravlja uopšteno. 4. Koja je prednost, a koja mana svakog od načina učešća građana u vlasti? -Praćenje informacija u novinama, časopisima i dr.materijalima, ocjenjujući njihovu tačnost -Glasanje na lokalnim, entitetskim i državnim izborima (prednost-može se uticati na vlast, u smislu da se izaberu najbolji predstavnici; mana-materijalno ugroženi građani mogu „prodavati“ glasove) -Učešće u političkim diskusijama -Lobiranje -Potpisivanje peticija -Nošenje bedža ili naljepnice na automobilu i korištenje drugog propagandnog materijala (prednost je jedino ako se širi pozitivna propaganda, a mana ako se širi negativna
5.
6.
7.
8.
9.
10.
propaganda) -Pisanje pisama izabranim predstavnicima ili medijima -Učešće na sastancima podrške i sl. -Učešće u preizbornoj kampanji za kandidata -Zalaganje za zakone koji su od posebnog interesa -Demonstriranje putem marševa, bojkota i drugih vidova protesta (prednost-zaštita ljudskih prava, osiguravanje svih prava potrebnih za život, a mana je izbijanje različitih vrsta nemira, fizičkih sukoba i sl) -Obavljanje javnih fukncija i dr. Da li su svi oblici ulešća jednako važni za za zaštitu naših osnovnih prava? Zašto? Koji vam se čini najvažnijim? Svi su oni važni, ali neki bi se mogli izdvojiti kao važniji od drugih. Npr. glasanje na izborima, gdje se dakako može uticati na vlast i njene predstavnike ili mogućnost demonstiranja u cilju zaštite svojih prava, mogu se smatrati važnijim oblicima učešća od npr. nošenja bedža na autobomilu i sl. Također mislim da je važno praćenje informacija jer je obrazovan i informisan građanin uslov za opstanak demokratije. Zašto demokratija zahtijeva da građani budu obrazovani i aktivni? Zbog toga što demokratija „živi“ od saradnje njenih građana i preduslov bilo kakvog angažiranja je znanje. Samo onaj ko poznaje mehanizme i institucije u demokratskoj državi može doprinijeti svojim angažmanom. Zbog toga se promoviranje znanja i demokratije i ljudskih prava smatra jednim od najvažnijih zadataka političkog obrazovanja. Samo onaj ko poznaje okvir svojih prava i mehanizme njihove zaštite može ih sebi osigurati, samo oni koji poznaju svoja prava mogu mirno živjeti u demokratiji. Koje bi mogle biti posljedice po demokratiju ako se građansko učestvovanje odnosi samo na glasanje? Pa demokratija bi mogla u potpunosti da nestane jer je glasanje samo jedan dio od načina učešća građana u vlasti. Ako nezadovoljstvo građana potraje i nakon izbora, demokratija daje pravo građanima da se na mnoge druge načine izbore sa svoja prava i zajedničko dobro. Zbog toga, ako je glasanje jedini oblik učešća građana u vlasti onda ne možemo to društvo ni smatrati demokratskim. Koje su najvažnije dužnosti i odgovornosti građana? To su: -poštivanje Ustava -poštivanje zakona koji su u skladu sa Ustavom -glasanje na demokratskim izborima -nastojanje da budu upućeni u javne poslove i da učestvuju u javnim poslovima -služenje u vojnim snagama i/ili obavljanje javne službe -plaćanje poreza i dr. Zašto društvo kao cjelina gubi ako pojedinci ne ispunjavaju svoje odgovornosti i obaveze? Društvo kao cjelina gubi jer neispunjavanjem odgovornosti i obaveza dolazi do nepoštivanja zakona, a to dovodi do nereda u određenoj zajednici. Dalje, neki građani ne izađu na izbore, samim tim nisu učinili ništa da promijene vlast s kojom uglavnom nisu zadovoljni. Identificirajte neke probleme u vašoj zajednici čijem rješavanju građani mogu doprinijeti svojom aktivnošću. Problem u mojoj zajednici je neodlaganje otpada na adekvatna mjesta te dolazi do
zagađenosti područja, a građani bi mogli da organizuju neke društvene akcije čišćenja, gdje bi se dobrovoljno odazvali i pokazali svoju zabrinutost za sredinu u kojoj žive.
Objasnite razliku između građana u demokratiji i totalitarizmu i dajte primjer iz historije. Građanin u demokratiji uživa sva prava i mnoge slobode, dok se građanin u totalitarnom sistemu slijepo pokorava odlukama vlasti i nema prava da učestvuje u vlasti. Primjer totalitarnog režima je „staljinizam“ –pol.režim u Sovjetskom savezu za vrijeme vladavine Staljina. Staljinizam uključuje opsežnu upotrebu propagande da se uspostavi kult ličnosti oko apsolutnog diktatora, kao i upotreba tajne policije za smirivanje nereda i nezadovoljstava. Staljinizam ni po čemu nije bio niti savršen, niti je postojala jednakost, a privatno vlasništvo nije zamjenjeno zajedničkim vlasništvom nego je država sve nacionalizirala, tj. stavila pod svoju upravu. Donošene su tzv.petoljetke. To su bili petogodišnji planovi u kojima bi bilo određeno koliko bi se čega trebalo proizvesti u sljedećih 5 godina. Naravno, to je stvaralo poteškoće, budući da je populacija rasla iz godine u godinu pa se situacija mijenjala, i zbog nepredviđenih okolnosti (ranija zima, loša žetva, rat itd.). To je dovelo do Gladomora, velikog pomora stanovništva usljed nedostatka hrane. Kada je Staljin dobio popis stanovništva 1937., ostao je zapanjen koliko je stanovnika SSSR-a poginulo od gladi te je naredio da se napravi novi popis koji bi prikazao povoljniji rezultat za državu.Također, milijuni ljudi su ubijeni u gulazima, koncentracijskim logorima nalik onima u Hitlerovom Trećem Reichu.Staljin je imao svu vlast u državi, tako da mu nije moglo biti suđeno za bilo kakav zločin. Zbog toga je često vršio čistke, tj. masovna ubojstva neistomišljenika. Primjer demokratije je uređenje vlasti u SAD-u gdje postoje dvije stranke: Demokratska i Republikanska. U SAD-u postoji tzv. Deklaracija prava „Bill of rights“ (1789.god) koja obuhvata 10 amandamana koji garantuju ljudska prava i slobode ljudima u SAD-u i omogućavaju moć savezne države. Građani na taj način uživaju sva prava i slobode, a imaju i određene obaveze i odgovornosti koje moraju poštovati u skladu sa zakonom. Pojmovi 1. POLITIČKA AKCIJA- svaki organizirani pokušaj da se utiče na političke procese, od lobiranja zakonodavaca do traženja izbora (ili gubitka na izborima) nekog kandidata. 2. DRUŠTVENA AKCIJA-dobrovoljno, samoorganizovano djelovanje građana koje ne zahtijeva posebne odluke vlasti, a s ciljem rješavanja ili doprinosa rješavanju nekog problema. 3. ODGOVORNOST-odnosi se na prihvatanje djelovanja u skladu s dužnostima koje neko dobije 4. LOBIRANJE- akcije osobe koja pokušava utjecati na zakonodavce odnosno na one koji donose odluke da glasaju ili postupaju na određen način koji odgovara tim osobama. Lekcija 14- PRAVA POJEDINCA I ZAJEDNIČKO DOBRO 1. Navedite tri primjera programa ili vladinih mjera kod nas koja su napravljena s ciljem unapređenja zajedničkog dobra. Prvi primjer i drugi primjer ću uzeti iz moje zajednice. Naime, u mojoj zajednici problem je što i osobe koje bi htjele da se bave nekim sporskim aktivnostima nemaju adekvatna mjesta niti trenere za njihovu obuku te zbog toga svoj višak energije troše na neke neadekvatne aktivnosti. Zbog toga je općina Teočak na čelu sa njenim načelnikom pokrenula besplatnu školu fudbala gdje su mladi naraštaji mogli trenirati umjesto da se
bave nekim lošim aktivnostima za njih same, ali i cijelu zajednicu. Drugi primjer je njemačka firma koja je obezbijedila poljoprivrednicima iz Teočaka besplatne sadnice malina i omogućila im otkup malina za narednih 8 godina. S obzirom da u mojoj zajednici, kao i u cijeloj zemlji vlada nezaposlenost, ovo je jedan jako dobar način promoviranja zajedničkog dobra. Treći primjer- organizacija „Let's do it“ Četvrti primjer- građani Tuzle nakon protesta- akcija čišćenja 2. Identificirajte pet primjera prava pojedinca zaštićenih Ustavom BiH i ustavima entiteta. - „Katalog prava“ 3. Identificirajte primjer gdje su osoba ili grupa prekoračili granicu prava pojedinca. Primjer su prethodni protesti. Svako ima pravo da iskaže svoje svoje nezadovoljstvo demokratskim putem, odnosno mirnim protestima. ALI NIGDJE se ne spominje da se to nezadovoljstvo smije iskazivati korištenjem fizičke snage, pravljenjem takve vrste nereda. 4.
Identificirajte primjer pojedinca ili grupe koji su bili djelotvorni u unapređenju zajedničkog dobra. Konferencija se održala od 1. do 21. studenoga 1995. Glavni su sudionici bili Alija Izetbegović (predsjednik Republike BiH), Slobodan Milošević (predsjednik Republike Srbije, Srbija i Crna Gora, ondašnja SR Jugoslavija) i Franjo Tuđman (predsjednik Republike Hrvatske), predstavnici triju država nastalih iz bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, te glavni američki pregovarač, veleposlanikRichard Holbrooke i general Wesley Clark. Sporazum je službeno potpisan u Elizejskoj palači u Parizu, 14. prosinca 1995.
Današnja politička podjela i struktura vlasti u Bosni i Hercegovini dogovoreni su kao dio Daytonskog sporazuma.
5. Identificirajte primjere gdje su politički čelnici ili predstavnici vlasti prekoračili svoja ovlaštenja navodeći da je to za zajedničko dobro? Ponekad se pozivanje na opće dobro koristi i za prisvajanje što više političke moći i vojne moći. Predsjednik Perua Fudžimora koji je, tokom devedesetih godina prošlog st., iskoristio problem terorizma da bi svojoj vladi osigurao više moći. Zbog ovakve politike, umjesto unapređenja zajedničkog dobra mnogi su ljudi izgubili svoja prava i ugrožena je demokratska praksa. Drugi primjer je ministar sigurnosti Fahrudin Radončić na prethodnim protestima koji je izjavio kako ne želi napadati na „svoj narod,“ a to je bila njegova dužnost kako bi izbjegao veće nemire koji su nastupili. 6. Navedite 5 stvari koje vi kao građanin možete uraditi da biste pomogli napretku zajedničkog dobra u BiH. -truditi se da budemo politički obrazovani, jer samo takvi građani mogu doprinijeti napretku demokratije -izlaziti na izbore i pokušati pravilno da prosudimo o budućim predstavnicima vlasti -dobrovoljni oblik udruživanja s ciljem rješavanja nekog problema u zajednici -mirno protestovanje s ciljem osiguravanja naših prava -iskazivanje svog mišljenja jer je svako mišljenje u nekoj diskusiji može biti značajno za
rješenje problema -učestvovanje u humanitarnim akcijama svojim doprinosom -predstavljanje svoje opštine ili škole ili sl. na nekom takmičenju -prenošenje svog znanja drugima.. Pojmovi: 1. ZAJEDNIČKO/OPĆE DOBRO- kao građanski ideal potiče iz antičke Grčke ili republikanskog Rima, a odnosi se na dobra koja dijele svi članovi društva. Zdravstvena zaštita za sve građane, osiguranje od vanjskih napada, održavanje unutrašnjeg reda i ekonomskog napretka, dobro struktuiran i pozdan prevoz i sistem komunikacija, napređenje socijalne zaštite itd. 2. KONSENZUS- opće prihvaćeno mišljenje ili odluka o nekom pitanju između različitih grupa ili pojedinaca (npr.demokratija uspostavljena konsenzusom građana znači da su se svi složili oko prihvatanja demokratije) 3.PRAVO POJEDINCA-pravo koje pripada svakoj osobi, pojedincu 4. KOMPENZACIJA- naknada, odšteta za nešto ustupljeno, oduzeto, izgubljeno i sl.
Lekcija 15- CIVILNO DRUŠTVO I DEMOKRATIJA 1. Šta je civilno društvo? Civilno (građansko) društvo može se razumjeti kao područje dobrovoljnih, pojedinačnih društvenih i ekonomskih odnosa i organizacija koje, mada ograničene zakonom, nisu dio vladinih institucija niti su propisane od strane političke vlasti. 2. Koje su karakteristike civilnog društva? Civilno društvo karakteriše slobodno izražavanje interesa pojedinca i vrlo različitih političkih, ekonomskih, kulturnih, religijskih svjetonazora. U civilnom društvu svako od nas je jedinstven, poseban i različit od drugih po svojim interesima, sposobnostima i djelatnostima. Ono promovira solidarnost, ali i konkurenciju među pojedincima. Često upućuju pažnju javnosti na važna pitanja. Neovisni su od vlasti pa se ova udruženja zovu NVO. 3. Kako civilno društvo promovira zajedničko dobro? Civilna društva mogu postojati s ciljem integriranja pojedinca i grupa, pružanja različitih usluga (obrazovnih, zdravstvenih, rekreacionih) i pružati mogunosti za praktično unapređivanje znanja i vještina demokratskog građanstva. Civilno društvo sadrži dosta dobrovoljnih udruženja, vjerskih, kulturnih i sportskih grupa koje u demokratskom društvu nisu pod kontrolom vlasti. 4. Kako dobrovoljna udruženja mogu pomoći ili oštetiti demokratska društva? Civilno društvo kao područje slobodnih aktivnosti u društvu od velike je važnosti za uspostavljanje i održanje demokratije i demokratskih sloboda. Organizacije građana koje čine civilno društvo svojim izlaganjem, protestiranjem i pružanjem otpora mogu pomoći u ograničavanju moći i sprečavanju zloupotrebe vlasti. Moć vlade je fikasnije ograničena kada postoje brojne autonomne organizacije koje iznose nezavisna mišljenja, vode rasprave o javnim pitanjima i iniciraju akcije koje nisu kontrolirane od str.vlade. POJMOVI: 1. CIVILNO DRUŠTVO- autonomni(neovisni) samoorganizirani dio liberalnog društva koji je izvan formalnih političkih i pravnih institucija, u koje država, osim provođenja općih zakona, nema pravo da se miješa.
2. SLOBODNO UDRUŽIVANJE- sloboda pojedinaca da se okupljaju u javnosti ili u privatnosti sa drugim ljudima. 3.CIJENE4.KORISTI-
Lekcija 16- PREDSTAVLJANJE GRAĐANA ORGANIZACIJA U CIVILNOM DRUŠTVU 1. Šta je društvena organizacija? Identificirajte primjere društvenih organizacija kod nas. Društvena organizacija je grupa ljudi koja se slobodno i dobrovoljno udružuje u nevladino udruženje radi ostvarivanja nekih zajedničkih ciljeva i interesa. Kod nas postoje: a) „Nada“ (udruženje roditelja djece ovisnika o drogama), H.O.''Nada'' – Tuzla – je udruženje roditelja ovisnika i svih onih koji žele pomoći ovisnicima i njihovim porodicama. Udruženje je počelo sa radom u oktobru 2001.godine kao terapijska grupa, a zvanično je registrovano u martu 2002. godine pod nazivom – ''Udruženje roditelja i prijatelja djece ovisnika o drogama''. Organizacija je nastala iz nužde, a na inicijativu ljekara neuropsihijatrijske klinike. Neuropsihijatrijska klinika je u to vrijeme bila jedina adresa na koju su se roditelji ili djeca ovisnici, mogli obratiti i dobiti neku vrstu pomoći i nade. Kada su članovi udruženja ''naučili'' živjeti sa svojim problemima, Udruženje je krenulo u žestoku borbu protiv najvećeg zla 21. vijeka. b)Udruženje Vesta je nastalo 1998. u Tuzli, prepoznatom multietničkom gradu Bosne i Hercegovine. Grupa mladih ljudi koja je odlučila ostati u svojoj državi usmjerila je energiju na kreiranje pozitivnog okruženja koje zadovoljava potrebe europskih građana. Udruženje Vesta je dobilo ime po rimskoj boginji ognjišta, doma i porodice, Vesta. Misija Udruženja Vesta je da svojim programskim sadržajima, a uz podršku Vesta radija kao vlastitog medija i u saradnji sa relevantnim akterima, edukativnim i programima javnog zagovaranja, potiče aktivno sudjelovanje građana u razvojnim i procesima društvenih promjena uz punu promociju i poštivanje univerzalnih ljudskih prava, posebno prava žena. c) „Prijateljice“ Udruženje humanitarno društvo PRIJATELJICE je osnovano kao lokalna nevladina organizacija u julu 1996. godine od strane zaposlenih, korisnika i prijatelja međunarodne organizacije AMICA e. V Freiburg Njemačka. Međunarodna organizacija Amica je započela s radom u Njemačkoj nakon prvih vijesti o početku rata u bivšoj Jugoslaviji. Prva pomoć se sastojala u hrani, odjeći, obući i higijenskim sredstvima koje je ova organizacija pružala u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Njena stalna misija na Tuzlanskom kantonu je započela 1994., a UHD Prijateljice kao domaća nevladina organizacija preuzima i nastavlja sa započetim aktivnostima 1996. godine. d)“Merhamet“ e) „Karitas“ 2. Zašto nedemokratski sistemi zloupotrebljavaju ideje civilnog društva kontrolirajući rad društvenih organizacija? Npr. sindikati, udruženja žena, omladine, pionira bili su pod kontrolom vlasti u bivšim zemljama socijalističkog bloka, a to je korišteno za promoviranje interesa vladajuć partije. Ukratko rečeno, društvene organizaciju promoviraju demoktratiju, zalažu se za prava građana i maksimum slobode u mnogim apektima, a to nikako ne odgovara nedemokratskim sistemima, a posebno činjenica da ove grupe mogu pomoći da se vlast okrene u smjeru mjera javne politike koje se odnose na određena pitanja i obično imaju podršku građana. 3. Koje su karakteristike društvenih organizacija? * -STRUKTURA I ORGANIZACIJA- struktura uključuje pitanja pozicije članstva i vodstva, kako i kad se provode izbori za poziciju, sve informacije koje pomažu da se upravlja
4.
5.
6.
7.
organizacijom, a članstvo je formalizirano plaćanjem članarine. -PRAVILA-statut, pravila i procedure za upravljanje organizacijom -CILJEVI-jasno određeni, npr sindikat rudara ima jasan cilj da se bavi zaštitom rudara i promovira njihov položaj -DOBROVOLJNOST-članstvo je na dobrovoljnoj osnovi -DISCIPLINA-uključiuje prisustvo sastancima, djelovanje u skladu sa ciljevima, npr.ako sindikat organizuje štrajk, članstvo sindikata treba da se pridruži -ODGOVORNOST-članstvom se dobiju i neke odgovornosti, npr.član udruženja taxista ne može sam određivati cijene usluge, nego u dogovoru sa organizacijom -UPORNOST-aktivna posvećenost misiji i ciljevima organizacije -NEZAVISNOST-nezavisne od vlasti, imaju svoju misiju, ciljeve i strukturu formiraju bez direktive vlasti. Kako društvene organizacije mogu služiti unapređenju demokratije? Tako što naglašavaju potrebe ljudi djelujući na način da zadovolje njihove potrebe. Također pomažu da građani postanu aktivni učesnici demoktratskog društva , nastoje da riješe slabosti društva. Navedite neke od primjera doprinosa društvenih organizacija društvu. Npr. organizacije koje se brinu za stare i hendikepirane, gladne i beskućnike, ljude sa posebnim potrebama, organizacije koje obezbjeđuju obrazovne, zdravstvene, rekreacione usluge, razne sportske organizacije i sl. Navedite neke od primjera negativnog uticaja društvenih organizacija. Negativan uticaj na društvo je društvena organizacija sa nejasno definisanim ciljevima, zloupotreba društvenih organizacija, organizacije koje su osnovane na nacionalnoj, vjerskoj osnovi, kao i svim oblicima diskriminacije. Koje su prednosti, a koje mane postojanja društvenih organizacija? Skoro su sve prednosti postojanja društvenih organizacija. One promoviraju demokratiju tako što traže sva prava za ljude, omogućavaju im maksimum slobode i neke aktivnosti, npr. sportske, rekreacione i sl. Mana može biti postojanje previše društvenih organizacija koje nisu puno aktivne, ili onih koje se koriste u svrhu promoviranja vlasti koja je loša ili to što može doći do zloupotrebe.
POJMOVI 1. DRUŠTVENE ORGANIZACIJE- grupa ljudi koja se slobodno i dobrovoljno udružuje u nevladino udruženje radi ostvarivanja nekih zajedničkih ciljeva i interesa 2. FONDACIJE- zaklada, organizacija koja prihvata i troši novac samo za određenu svrhu ili samo u određenim slučajevima 3. OGRANAK/FILIJALA- podružnica, ispostava neke veće organizacije, banke, preduzeća itd. Lekcija 17- PREDSTAVLJANJE GRAĐANA INTERESNE GRUPE U CIVILNOM DRUŠTVU 1. Koja je svrha interesnih grupa? Svrha im je da udrže pojedince koji su zainteresovani da služe svojim potrebama i ciljevima, da promoviraju određeno pitanje ili skrenu pažnju javnosti na potrebu koju su identifikovale, u suštini brinu se za svoje interese, npr. borba protiv AIDS-a i dr.oboljenja. Postoje neke organizacije „posebnog interesa“ i predstavljaju jedan dio društva: penzioneri, mladi, studenti.. i organizacije „općeg ineteresa“ koje predstavljaju cijelu javnost npr.ekološki pokret. 2. Ako je članstvo u interesnim grupama na dobrovoljnoj osnovi zašto im se ljudi pridružuju? Pa zbog toga što promoviraju ineterese raznih grupa ljudi, kao i opće interese te je život mnogo ljepši ukoliko si član neke interesne grupe. 3. Da li bi vlast trebala imati kontrolu nad interesnim grupama? Jedino u toj mjeri ukoliko se njihove aktivnosti kose sa Ustavom i zakonima, a u suprotnom treba omogućiti normalan rad interesnih grupa.
4. Kako svrhe i aktivnosti interesnih grupa pomažu /štete društvu kao cjelini? Prednosti: -politička, ekonomska i društvena moć (povećava se kad pojedinci rade zajedno); -vjerovatnoća da će se postići ciljevi koje pojedinac sam ne bi mogao; -razvija se demokratizacija društvenih odnosa i procedura jer su na budnom oku članova interesnih grupa; -mogu da stimuliraju slobodan i otvoren pristup informacijama tako što javnosti nude alternativne izvore informisanja; -ljudima je omogućeno da slobodno i jednako učestvuju u društvenom životu iznošenjem različitih interesa grupe; -povećava se mogunost mirnog rješavanja konflikta jer ima više suprotstavljenih mišljenja koje treba uzeti u obzir prilikom rješenja nekog problema tako da ne dolazi do polarizacije na samo jednom principu. MANE: -grupa može imati destruktivne diskriminatorske ili interese koji grubo krše osnovna ljp ostalih članova grupe (rasističke ili šovinističke grupe ili grupe koje žele povrijediti prava drugih) -grupa se u ostvarivanju svojih ciljeva može služiti nasiljem ili nedemokratskim režimima -moćni pojedinci manipuliraju grupom kako bi ostvarili lične interese -grupa lažno iznosi svoje potrebe i namjeru javnosti, na taj način kreira lošu propagandu i laže javnost, neistinom nastoje privući druge ljude. 5. Da li postoje interesne grupe čije svrhe narušavaju prava drugih? Postoje i to su rasističke ili šovinističke grupe, grupe koje u ostvarenju svojih ciljeva koriste nasilje itd. 6. Da li postoji kod nas neka interesna grupa u našoj zajednici koja radi na razvijanju civilnog društva? Udruženje " Eko zeleni" je osnovano je 1997. godine u Tuzli i registrirano u Ministarstvu pravde TK te upisano u u registarsku knjigu broj 326. Pokret "Eko zeleni" djeluje na području Tuzlanskog kantona. Udruženje je osnovano da radi na razvoju mira, tolerancije, kulture dijaloga, razvoja ekološke svijesti, ekološkog turizma i zaštite i unapređenja životne sredine.
POJMOVI: 1. INTERESNE GRUPE- formalne grupe koje imaju određene ciljeve i žele utjecati na javnu politiku u demokratskim društvima. Ove organizacije razvijaju i pribavljaju informacije i sredstva za akciju u pluralističkom društvu. 2.BENEFICIJE-povlastica, olakšica, korist Lekcija 18- ULOGA MEDIJA U DEMOKRATIJI 1. Šta je komunikacija? Komunikacija je čin davanja i primanja informacija. Masovne komunikacije se odnose na široko rasprostranjene sisteme predavanja informacija kao što je radio, televizija, novine, magazini i internet. 2. Koje su važne svrhe masovne komunikacije? To su zabava, edukacija i obrazovanje. 3. Šta su mediji? To su mehanizmi koji omogućavaju neko prenošenje. Mediji su sredstva za komunikaciju širokog spektra, riječ mediji je u množini i takav masovni način komunikacije (masmedija) uključuje novine, radio, televiziju, internet itd. 4. Zašto je uloga medija važna u društvu? Mediji u demokratskim društvima su dobili nadimak „psa čuvara“ jer nadziru aktivnosti vlasti bez straha od cenzure od strane vlasti tj.biranja šta će objaviti, a šta ne. Necenzurisano izvještavanje je važno zbog:
-razumijevanje političkih pitanja od stane mlađana, -formiranje javnog mišljenja; -poticanje javnog učešća građana; -razvijanje i jačanje demokratskih principa ako su mediji slobodni od političkog uticaja i ukoliko je vlast otvorena o nuđenju informacija o svojoj funkciji. 5. Koje su važne karakteristike slobodnih medija? -neovisnost( neovisne od str.vlasti) -profesionalnost -objektivnost (U BiH: BHT, FTV, RTRS (neovisni zbog pretplate)) 6. Kako možete odrediti da li su pozitivne karakteristike slobodnih medija prisutne u određenom izvoru informacija? Bitno je da se kritički proučava informacija od strane medija, naročito je važno praviti razliku između činjenica i pojedinačnih mišljenja u smislu da znamo da su činjenice informacije koje su potkrijepljene dokazima ili svjedočenjima. 7. Objasnite uloga javnog mnijenja u demokratiji. Zbir mišljenja pojedinaca u vezi sa politički važnim pitanjima formira javno mnijenje. Ono služi kao pokazatelj koje su stvari od interesa za javnost i pomaže da se poveća svijest o određenim pitanjima javne politike kojima se po uvjerenju javnosti treba pozabaviti vlast. Mediji mogu uticati na javno mišljenje tako što odlučuju o tome kojim političkim pitanjima se javnost i vođe trebaju baviti. To je poraćeno skretanjem pažnje javnosti prema željenim problemima, što ne samo da može formirati javno mišljenje nego i promijeniti ideje, vrijednosti i principe ljudi. POJMOVI: 1. KOMUNIKACIJA- čin davanja i primanja informacija. Masovne komunikacije se odnose na široko rasprostranjene sisteme predavanja informacija kao što je radio, televizija, novine, magazini i internet. 2. CENZURA- akt revizije informacija i odstranjivanja materijala koji je upitan ili neprikladan. Cenzura se može koristiti kao politička, u nedemokratskim sistemima, da se spriječi sloboda izražavanja. 3. JAVNO MNIJENJE-mišljenje javnosti, dobiveno ispitivanjem veeg broja osoba, o specifičnom pitanju u određenom vremenu. 4. TRANSPARETNOST- u demokratskom društvu se odnosi na mogućnost građana da „vide“ šta radi vlast, kao suprotno vlasti koja radi u tajnosti, iza zatvorenih vrata 5. SENZACIONALISTIČKI ŽURNALIZAM-izvještaji medija koji su iskrivljeni i preuveličani da privuku pažnju čitalaca ili gledalaca 6. MEDIJI- sredstva masovne komunikacije, uključujući radio, televiziju, novine, magazin i internet. 7. PROPAGANDA- informacije, ideje, mišljenja, slike, plakati, govori, itd. Koje sadrži namjerno iskrivljene podatke i predstave koje se šire na različite načine s ciljem utjecaja na mišljenje i stavove drugih. Ovo uključuje lažne informacije kao sredstvo utjecanja na mišljenje drugih. Lekcija 19- SLOBODA IZRAŽAVANJA 1. Zašto je sloboda izražavanja jedna od najznačajnijih sloboda? Koje sve slobode ona obuhvata? Sloboda izražavanja je jedna od najznačajnijij sloboda za koju su su se izborili građani stvarajući demoktratsko društvo. Ona obuhvata slobodu govora, slobodu medija, sloodu udruživanja, takođe i slobodu naučnog i umjetničkog stvaralaštva. Značaj slobode izražavanja je vidljiv u činjenicama da građani mogu bez straha: -javno izražavati različita mišljenja; -kitički ispitivati i procjenjivati aktivnosti vlasti; -pozivati na odgovornost nosioce javnih fukncija kad ne ispunjavaju obećanja data na izborima ili kad zloupotrebljavaju moć.
2. Može li sloboda izražavanja biti zloupotrijebljena? Kao i svaka dr.sloboda i ova može biti zloupotrijebljena. Neki ljudi mogu lagati i iskriviti informacije kako bi uticali na mišljenje drugih. Neki mogu koristiti slobodu izražavanja da šokiraju druge pripadnike društva. 3. Zašto vlasti u mnogim zemljama u prošlosti, a i danas pokušavaju da ograniče slobodu izražavanja? To je s ciljem da spriječe javne kritike i onemoguće zahtjeve koji bi se odnosili na bilo kakve promjene vezane za aktivnosti vlasti. -„Zakon o verbalnom deliktu“ ili „deliktu mišljenja“ omogućavao je kažnjavanje za kritičko iznošenje mišljenja o politici, društvu, političarima i stanju u državi. Upotrebljavan je protiv svakoga ko se na kritički način odnosio naspram društvene realnosti u bivšim zemljama komunizma. -Zakon o zaštiti imena i djela pojedinih nosilaca državnih funkcija zabranjivao je kritike i izražavanje negativnog mišljenja o tim ličnostima. -U komunističkim zemljama je postojala, a i danas postoji zabrana bilo kakvog javnog izražavanja i prakticiranja vjerskog opredjeljenja. -U SAD-u, za vrijeme McCarthyjeve ere 1950-ih godina, neki ljudi su bili nepravedno obilježeni kao da obeshrabri građane u izražavanju komunističkih opredjeljenja. U strahu od napada od strane senatora McCarthyja, neki građani su odlučili da se brane šutnjom, što je omelo njihovu mogućnost slobodnog izražavanja. -CENZURA- akt revizije informacija i odstranjivanja materijala koji je upitan ili neprikladan. Cenzura se može koristiti kao politička, u nedemokratskim sistemima, da se spriječi sloboda izražavanja. 4. Šta mogu da učine građani kako bi zaštitili i sačuvali ovu slobodu? Prije svega mogu se pozvati na svoje pravo slobode izražavanja, neke pismene opomene, zatim ako se ne naiđe na podršku može se uputiti tužba ili u krajnjem slučaju razni vidovi demonstracija. 5. Koje su najčešće primjenjivane mjere za ograničenje i gušenje slobode izražavanja? -Cenzura, donošenjem zakona o kažnjavanju iznošenja kritičkog mišljenja o politici.. 6. Šta je sloboda izražavanja? Sloboda izražavanja je jedna od najznačajnijij sloboda za koju su su se izborili građani stvarajući demoktratsko društvo. Ona obuhvata slobodu govora, slobodu medija, sloodu udruživanja, takođe i slobodu naučnog i umjetničkog stvaralaštva. 7. Navedite primjere situacija u kojima ste imali slobodu izražavanja. S društvom, na času, u porodici, na času demokratije xD 8. Kako se čovjek osjeća kada mu je uskraćena sloboda izražavanja? Osjeća se sputano, osjeća potrebu da to iskaže. 9. Zašto je sloboda izražavanja jedna od najvažnijih sloboda u demokratskom društvu? Primjer su slobodni izbori koji se zasnivaju na slobodi izražavanja, te ako je ona uskraćena ne možemo promijeniti ni vlast, a samim time ne može opstati ni demokratsko društvo. 10. Prokomentarišite misao filozofa 17.vijeka Baruha de Spinoze: „Zakoni koji zabranjuju iskazivanje mišljenja ruše ugled države.“ Zbog toga što takva država uopšte nije demokratska, a sve zemlje nastoje da uvedu demokratiju jer se ona pokazala najboljom za mirno rješavanje sukoba. 11. Kada bi sloboda izražavanja trebala biti ograničena?** -OGRANIČENJE MJESTA I VREMENA- mora postojati prikladno vrijeme za određenu vrstu izražavanja, npr. uzvikivanje upozorenja o požaru treba biti jedino ukoliko on postoji.. -OGRANIČENJE NAČINA- prisustvo pravila za održavanje reda usvari dozvoljava veu slobodu izražavanja u mnogim slučajevima, a ta pravila mogu nalagati kada neka osoba može govoriti, ali ne i šta će reći. Obično se koriste na važnijim sastancima kako bi se poslovna pitanja i komunikacija odvijala uredu. -OGRANIČENJE IZ SIGURNOSNIH RAZLOGA- za zaštitu državne sigurnosti ili
reputacije drugih ljudi. Time se ljudi mogu zaštititi od zlobnih laži drugih. Npr. u SAD-u postoje zakoni koji zabranjuju govore ili pisane tekstove koji predstavljaju „jasnu i prisutnu“ opasnost za dr.članove društva. -OGRANIČENJA SADRŽAJA- npr ograničavanje biznisa od prodavanja ili reklamiranja materijala ili filmova koji se mogu smatrati neprikladnim za djecu. Sistemi označavanja tv programa i filmova često se koriste kao dobrovoljni sistemi kojima se mladi štite od sadržaja koji može biti nasilan, neprikladan i štetan. 12. Koje su koristi postojanja slobode izražavanja? -Razvoj pojedinca i ljudsko dostojanstvo ( osobe mogu prezentirati svoje ideje drugima i razmatrati s druge tačke gledišta, ljudsko dostojanstvo se poštuje dopuštanjem slobodnog izražavanja vlastitih misli i misli dr.ljudi. -Unapređenje znanja- lakše se dolazi do novih spoznaja i otkrića, čak i neslaganje pojedinca može da dovede do boljeg razumijevanja pitanja ili slučaja o kojem se radi. -Održavanje predstavničke demokratije- građani učestvuju u upravljanju zemljom davanjem svog glasa na slobodnim izborima za predstavnike vlasti. Da bi građanin dobro odabrao on mora biti informisan, a to se postiže slobodom izražaavanja, iako ona ne mora dati tačne informacije, ali je mogunost postizanja cilja da se dođe do mnogobrojnih i raznovrsnih informacija. -Mirno postizanje društvenih promjena-sloboda izražavanja omogućuje građanima miran poušaj uticaja na javno mišljenje uvjeravanjem i mirnim sredstvima bez potrebe da pristupaju upotrebom sile s ciljem postizanja promjena. Ako se građanima garantira sloboda izražavanja oni će biti spremniji da prihvate odluke vlasti iako se ne slažu s njima jer postoji mogunost njihove mirne izmjene. POJMOVI 1. JAVNA SIGURNOST- ili bezbjednost je izraz pod kojim se u najširem smislu podrazumijevaju mjere i aktivnosti koje neka država i rjeđe društvena organizacija poduzimaju kako bi se život, zdravlje i imovina stanovnika nekog područja zaštitila od kriminala, odnosno prometnih i dr.nesreća, odnosno prirodnih katastrofa. U užem smislu misli se na aktivnosti specijaliziranih državnih organa (policija, vatrogasci, civilna zaštita) 2. KLEVETA- pismena ili usmena izjava koja neopravdano prikazuje dr.osobu u lošem svjetlu 3. VERBALNI DELIK- usmeni prekršaj (prijestup, krivično djelo, kažnjiva radnja); naziv vrste krivičnog djela u bivšoj Jugoslaviji za iskaze koje su od vlasti smatrale štetnim i/ili opasnim po sistem komunističke partije, odnosno za istaknute pojedince na vlasti. 4. OBIM-obujam, opseg, obim nekoj pojma označava nižih pojmova na koje se taj jedan pojam odnosi. Npr. obim pojma čovjek je taj da se ljudi mogu podijeliti po rasama, državama i dr. 5. GRANICE-mjere koje nešto sprječavaju, omeđuju 6. SLOBODA IZRAŽAVANJA- je jedna od najznačajnijij sloboda za koju su su se izborili građani stvarajući demoktratsko društvo. Ona obuhvata slobodu govora, slobodu medija, sloodu udruživanja, takođe i slobodu naučnog i umjetničkog stvaralaštva.
Lekcija 20- ULOGA KOMPROMISA U RJEŠAVANJU KONFLIKTA 1. Da li je sukobljavanje različitih ideja i interesa neizbježno u demokratskom društvu? Naravno da je neizbježno jer smo svi različiti, a pošto u demokratiji postoji sloboda izražavanja onda je logično da će doći do sukoba u idejama, ali se ovakvi sukobi u demokratskim sistemima rješavaju kompromisom. 2. Kakva se osoba bira na položaj medijatora? ** Medijator/posrednik ima veoma važnu ulogu u postizanju kompromisa. On/a mora osigurati poštivanje pravde i procedura, tj.da svaka strana u konfliktu ima pravo iznijeti svoje stavove i argumente. Medijator mora biti osoba koju obje strane prihvataju i imaju u nju povjerenja. On/a pokušava otkloniti nesporazume i
predložiti rješenje koje bi zadovoljilo obje strane. Pri tome je važno da se stranama u sukobu iznesu sve prednosti predloženog rješenja, kao i moguće posljedice nastavljanja konflikta. Ukoliko se strane slože s predloženim rješenjem postignut je kompromis. 3. Šta je kompromis? ** Kompromis je pozitivan rezultat postignut putem dogovora pri čemu obje strane odstupaju od dijela prvobitnih zahtjeva u zamjenu za postignuto rješenje. Kompromis –obostrano obećanje, sporazum, usklađivanje različitih mišljenja, razumijevanja itd, postignuto saradnjom svih učesnika u specifičnoj situaciji, odnosno usavršavanje vastitih vještina pregovaranja u cilju mirnog razrješenja sukoba. POJMOVI: 1. KONFLIKT/SUKOB-izrazito naslaganje ili sukob u kojem se nalaze dvije ili više strana 2. KOMPROMIS- dogovor u kome oni koji zastupaju suprotne pozicije u vezi sa nekim pitanjem prave ustupke kako bi se postigao sporazum 3. TOLERANCIJA-mišljenje koje poštuje prava drugih na svoja vlastita i različita mišljenja, vjerovanja i prakse 4. MEDIJATOR- posrednik, onaj koji posreduje u nekom sporu s ciljem pomaganja strankama da dođu do mirnog/kompromisnog rješenja 5. INDOKTRINACIJA-praksa podučavanja drugih o specifičnim vjerovanjima ili teorijama na način da se može koristiti u negativne svrhe kontrole i uticaja na druge 6. SPINOVANJE-u doslovnom značenju znači „zavrtjeti“ priču ili informaciju koja će javnost okrenuti na onu stranu koja odgovara interesima onih u čijem se interesu plasiraju informacije. Ljudi koji se bave ovim poslom zovu se spin doktorima. Oni su proizvod demokratskog društva čiji je posao da preko medija lansiraju određene teme u javnost u pogodnom trenutku. Spinovanje je dakle, medijska manipulacija, instrument u rukama vlasti koji joj pomaže da održava mir u državi onda kada je to plasiranjem činjenica jednostavno neizvodljivo jer su iste veoma sumnjive.
Lekcija 21- DEMOKRATSKI IZBORI 1. Šta zapravo znače kriteriji koji su navedeni? „Demokratski izbori nisu čista simbolika... to su izbori koji omogućuju jednakost svih učesnika, ograničeni po mandatu, uključivi, konačni i izbori u kojima se glavni donosioci odluka u vlasti biraju od građana koji uživaju potpunu slobodu da kritikuju vlast, da javno objavljuju svoje kritike i ponude alternative.“ Ovi kriteriji znače maksimum prava i sloboda za pojedince u demokratskom sistemu, kao i činjenicu da u demokratiji građani i samo građani vladaju na način slobodnog izbora predstavnika. 2. Da li biste dodali ili oduzeli neki od kriterija? Pa sigurno da treba dodati kriterija, jer oni znače više prava za nas. Možda jedino da se mladi intelektualci uključe u vlast i politiku, kao i žene, jer se smatra da su one oplemenile politiku i da je s njima na vlasti manje sukoba. 3. Šta su demokratski izbori? „Demokratski izbori nisu čista simbolika... to su izbori koji omogućuju jednakost svih učesnika, ograničeni po mandatu, uključivi, konačni i izbori u kojima se glavni donosioci
odluka u vlasti biraju od građana koji uživaju potpunu slobodu da kritikuju vlast, da javno objavljuju svoje kritike i ponude alternative.“ 4. Što znači poštivanje određenih pravila i procedura izbora? Demokratski izbori omogućavaju jednakost svih učesnika u predizbornoj utrci. Sve partije i kadnidati moraju uživati slobodu izražavanja, udruživanja i kretanja koja im omogućuje da izraze kritiku postojanja vlasti i nude alternativu rješenja i kanidate. Pravila i procedure kod izvođenja izbora morajju biti unaprijed utvrđeni i moraju se poštovati. 5. Da li bi neke funkcije trebale biti vremenski neograničenog trajanja? Zašto da ili zašto ne? Ne bi trebale biti vremenski neograničenog trajanja jer bi osoba tako se osjećala sigurnom i mogla bi zloupotrebljavati svoj položaj. U demokratiji izabrana osoba može biti opozvana i prije isteka mandata (po unaprijed utvrđenoj proceduri) ukoliko nije ispunila obećanja ili očekivanja birača. 6. Koje koristi i cijene su se pojavljivale kao posljedica isključivanja nekih skupina ili manjina iz izbornog prava? U demokratiji je prisutna jednakost za sve građane, tako da svi imaju pravo glasa i nema uskraćivanja tog prava npr. zbog etničkih, rasnih, vjerskih skupina, pa i žena. Ne vidim nikakve koristi od izbacivanja bilo koje skupine, a cijene su neadekvatniji izbor predstavnika vlasti, neuključivanje većeg broja ljudi u izbore kako bi se dobila bolja slika javnog mnijenja. 7. Šta znači da su izbori konačni? Moraju li svi prihvatiti rezultate izbora? Demokratski izbori su konačni. Ovim se izborima utvrđuju vodeći ljudi na vlasti. Podvrgavajući se zakonima i ustavu zemlje predstavnici izabrani demokratskim izborima imaju stvarnu vlasti. Svi bi trebali da prihvate rezultate demokratskih izbora, tj. ono s čim se većina složila. 8. Kako navedeni citat možete dovesti u vezu sa demokratskim izborima? „Budite od onih koji unapređuju svjet i čine ga boljim.“ Pa može se dovesti u vezu sa izborima jer trebamo biti od onih koji unapređuju društvo na način da biramo adekvatne predstavnike u vlasti i omogućimo sebi bolji život. 9. Koje uvjete trebaju zadovoljiti izbori da bi bili prihvaćeni kao demokratski? -izborna proedura mora biti jednostavna i dobro objašnjena svim glasačima prije izbora -mora postojati vjerodostojan popis građana pričemu je osigurano pravilo da svaki građanin ima jedan glas -građani sudjeluju u izbornim komisijama i komisijama za provjeru identiteta glasača prije glasanja -na mjestu ispunjavanja glasačkog listića mora postojati potpuna privatnost -treba omogućiti glasanje u odsustvu, bolesnim i starijim osobama -glasačke kutije moraju biti dobro zaštićene -građani (grupe, organizacije, stranke) imaju pravo nadzora za odvijanjem izbora -prebrojavanje glasova treba provesti što je moguće otvorenije -treba postojati pravo opoziva protiv onih koji ne poštuju izborne zakone, pravila i procedure -treba postojati mogućnost provjere regularnosti izbora -građani ne smiju biti zastrašeni zbog vlastitog izbora kome će dati svoj glas
-građani moraju znati gdje se nalaze glasačka mjesta -vlasti ne mogu preduzimati mjere koje daju prednost jednoj stranci u odnosu na druge. 10. Da li je dovoljno samo da se organiziraju demokratski izbori da bismo jednu državu ocijenili kao demokratsku? Nije dovoljno, postoji još mnogo faktora koje zemlju čine demokratskom, između ostalog: suverenitet naroda, pristanak onih nad kojima se vlada, podjednake slobode i prava za sve građana, vladavina prava, vladavina većine i garancija prava manjina, podijeljenja i ograničena vlast, slobodni izbori, sloboda izražavanja, slobodni mediji, garancija ljp, sloboda izbora i sloboda da se bude izabran, sloboda govora u javnosti, pravedne zakonske procedure, vrijednosti poput tolerancije, kooperativnosti i kompromisa. 11. Šta su to slobodni, pravedni i otvoreni demokratski izbori? Slobodni izbori koji omogućavaju svim građanima da neometano učestvuju i budu jednaki u glasanju. (ovdje navesti i uvjete da bi izbori bili demokratski) 12. Navedi 6 prijedloga kako građani mogu doprinijeti demokratizaciji? A)informiranje o značajnijim pitanjima i programima koje nude različite stranke b) pisanje pisama podrške kandidatima i politici i produžavaju vladavinu zakona urednicima novina c) učestvovanje u predizbornim kampanjama d) djelovanje s ciljem da se ograniči iznos priloga i potpora kandidatima koji se smiju potrijebiti u predizbornoj utrci e)davanje podrške nepristrasnoj i neovisnoj sudskoj vlasti koja će kontrolirati finansiranje kandidata i stranaka f) glasanje i podržavanje kandidata koji se zalažu za podržavanje vladavine zakona i rad u skladu sa slovom zakona. 13. Zašto je važno da građani mogu direktno odlučivati o nekim pitanju? Pa važno je jer je cilj demokratije da građani odlučuju o vlasti biranjem odgovarajućih predstavnika. 14. Koja je razlika između referenduma i inicijative? Referendum je oblik direktnog odlučivanja o pitanjima koja utvrdi skupština. Inicijativa je vid direktnog odlučivanja građana za predlaganje nekog zakona, drugih zakona i općih akata. POJMOVI: 1. MANDAT- ovlaštenje dato nekoj grupi ili pojedincu da provodi određene akcije. Mandat također može uključivati ograničenja u pogledu obima i granica, kao i vremenskog ograničenja izvršavanja pozicije nekog političkog sistema 2. OPOZICIJA- manjinska politička partija čiji je zadatak da provjerava vladajuću stranku ili koaliciju 3. INICIJATIVA- početak, samostalni poticaj, prvi podstrek na nešto, započinjanje, pravo podnošenja prijedloga u zakonodavnom tijelu, pravo otvaranja sjednice i pravo prve riječi na savjetovanjima 5. OPOZIV- postupak po kojem se nosilac funkcije uklanja s položaja nakon što je protiv njega podignuta optužnica i donijeta osuđujuća presuda 5. REFERENDUM- oblik neposrednog odlučivanja, izjašnjavanje građana o nekom naročito važnom pitanju kao što su ustav, zakoni i sl., građani se izjašnjavaju samo sa „da“ ili „ne“; „za“ ili „protiv.“
