Historija Naroda Jugoslavije I

d.na~ .u djela L. JI,' i t cl t r I e a. Slo"nn sk~ sta r01ilt,osll 1-1\', 1900-192~: livot .ll rych Slovanu l-Ul. 1911_192.5: Manu.l dc I anliqu;lt' &I..·c. I_ l!. 19Z3.2(i: RukovU' sIO"~n skt archeolog-ie, 1931. Ns njih se vetinom o~lanjn t,riku l>opularnog karak .. r • . H. C. !l ~ p lli • ft II H. C... autle 8 ~tB,toCTl!, 19.45. koji II sušti ni. osion doda,'anja neodr!;"ill hi!>Oteu II piianju e(no· lI"n.ze i nekih malobrOjnih novih n~zora o .I'o. O problemu tI"oll'e"tz~ \rcb~ joi ~pomenuti E. S e h "'. a r z, Die Fral!'e der sla ... ischcn Lan,jnah · nltz.il in Osl rermanien, MIOG XUll, 19'19 (hipo:rk rltično i djtlomitno te ndenciozno. a inate uspjelo rezimiranje stano"i!l, t. l". ~kr i titke' ;:kol e njemačkih hi~torič~ra) : H, C. D, ~p lli. B" ll. nPOIIC~O)Ol JleHH. ['), i~. 1l<4B: u mnogim stva rima nek ritieno slanovi.tt Marrove ikole. u vezi $ ndtim, upra,'o f.n\J$ličnim le(:orlj a"'. kao. na I'Irimj~r. O genetičkoj poveli nost i Sla"enl p Ski t im •. slav~n.ko m karakleru Gol" i emornorskih Bo&:ara i l. d.); T. l e h r-S p I a'" i n S k i, O I)ochodzenin i praojcZ)'znie Slow;.n. 1946 (najnc)ViJ. analiza .~ $1.no Vi;: l ~ slavensko /iloIOllije: pradomovin~ Slavena u rll"nom id.nlitn a ~ isloč"on' Poljskom): n. H. T p t TR ~ o I. BOCTO~Ko·cunR "C~ K C nlle>!"l'. 19o'S (\ipi~an r~đ u tue sovj~\skih histori~ara: p roizlazi iz Marro~e IkOl~ o ruyo;u jezika, I'I rtlpostlvlja t'enuifku vczu između Skit. ; Sl.a "tna , trali ' di"'e slav.nsk~ el noreneze U Ukrlji,,;): K. J. t d 1 e 'O. s k t. Atlas 1{> Ihe Prehi$IOT\' o f Ihe Slav., 1~~a I49. ~10 $t tiče mate rij.lne kultur~.

!O3

I

,

•

,

potre bn o je, osim o.."ovnih

r II t

Niede r leovih

Prol iv Kopila.Cl'. i Mik lo'itC\·a m i~lje "ja. da H""l i i Srbi p red · ~tavljaju ~kl;M izmedu Slovenac~ i Bugara. doku.l i lu u dru !:,oj pok".i,,, XIX. $\. D ii m m I e r i n.rotit o F. R a č k i (OQe'" SIarij ih ilvora za hrl'atsku i srpsku povijesI srednje!: a vijeka, Knji levn ik l. ]864; BijelJ Hrv31 ska i Bijel . Srbija, Rad JAZU 52. 1880; K G rol j T. Flonnskij o Konslantil1u Bapcno rod nom, Rad J AZ U 59, 1881), da naKij~nj, SI"'e n:l u upadnom dijelu Balkanskog poluotoka id~ " i5l0 dobi, k.d i njihovo naseJjenj~ u istočnom dij~lu Balkanskog poluOIOh i " iSIotn im Alpa ma. I. j. " drugo polov;nu VI. i pO« l ak VIl. 51.; V. J a ri t (Ein Klpn~I ...' dok,uo je USto. d a Hr... ati i Srbi čine ! juične ,I r.n e pr.ro:lan mOM ;,mI'.du Slo"enaca ; Bu~a ra i d a su prem . lOme n Uumnjivo i<1o~ po r; · jekla . Na lom Su osnovu Ra čki i JaJ;:i t odlu~no " (je lin i odbm 1\0nSlln' hno" izvjdtaj o dvostrukoj K obi "au pu ku Car(V" kombiudju. Njim., "e pridrutio "el:k b roj hiSlo ri ča ra kao K J i r e ~ e k, S. S I a n o j e v i Ć. F. S i ~ i ć (pot kraj s voga livota p ristAO j, u ruk opisu Ivo(:a Prel:lcd. h"a l~ke povij esti na d"os lTuku seobu Hrvala). V. C or 0' i~. 1>1 E I' ;I ~' >1'1 P (noPWHporeH II T H H31u 3 ,,"p O/Ula TPUlltlllj;i.. r", c,," ~ e AH I. 19~91.

radovI, spomenu li JO;:

KJ>«TIIHC H~ Pyel! e ;U>CĐHCAwMX ~P'C .. eH )lO XVII B, 19.16 (uvodne ilavc); B. A. P hl 6. K o... P.we",o .!UW'lOlI eA Pyel!, 194~

5.

Ll.

~ O B,

(prvi; d.ielomirno drut; dio k njire);

n . H. Tp e T . MoB, n. d.: Hn o-

pMa K)'.1typW JlpuHd Pyell I, 1948; J. K o s t r l e ..·• k i. Les ori!:'".' de la e;l'ills.tion polor.. iR. 1949. Prii, no s,mo donekle uspjeli sistemil ifk] pok ..... j na tOni podrlK'ju k od n*f je M. r a p a ul. H 1\ H_J. K o .. I' ~

e I II h, npe r.'i(.1 JoI lnpHju llt

•

cpeA-

Ibe .. ItICy. 1%0 (usp. kritiku J. "oroka ; K Gr~fen ..... era. ZC V. L95l. i ;tvjdl_j O diskus iji II P(lvijesno m dru!tvlI Hrvahke, HZ IV, 1951. kiD i odrayo. M. Gar";.",", i J. K o"a~e\' ita II Hr 1%1, 3--1). M. r I JI' ul l" H 1\ H, K. H.jtnpH jH)! ,"'OBtHCK H.. " y.1TYPUIa HaUl e SeIHX OĐlO< 06~lIu. CrapltH lp. H. C. I. 1950. Usp. i J K o r o I e e, U~Gd vmaterialno kulturo zj!odnjej!a s rt dnjel: . vek a, 19f>2. S n.seljenjem SI.,·t na nl BalkanSk om poluotoku i njiho vim odno· li ma S Bizantom i Ava rim a posebno se bave: M. C. II p II II o D (3aC tMH ll t IiUM ... c>H I _~I, 1903-1 906) i B. T\Op O Bllh (XII CTOPllj~ fioc"e I. 1 9~O: kod 11"'a la V. J a l,! i {: (Ein Kapilei .,,~ der Gesc hichte dtr ,(i~sI3.ischcn Spra(/'en, i\fslP h XVII. Hl95, pre". M. Kom ooi u: Jal:ić, Kra čl izab r~n i spili, 1948); N. N od i l o IHi sto.ij. s .t ~njej:' vijeka II_ Ill, ]900 -1 9(5); F. Si'ić (Povijest lI"'at a II \"rijem e narodn ih vlada ra, ]925) i P. S k o k (Do l ~uk Slovena n. Mediteran , 1934); kod Slovcu ca Fr. K O r (]l 19odovine JUl:oslO" 3nov ,. ~eslem s Ioi el ju po Kr. , IMK VIII , ]898): L. li a u p I m . n n (Lu rapports des Byull1;ns avec les Slaves tt lu A" arel pelldanl ). seconde moili ~ du Vl, s iecle, Brzalllion [V. 1917-1 928; 19'19) i 8 . G raf e n. u e r (Nek.j "pra.\anj iz do,", n aselje,"~nja juinih Slonnov, ZC IV, 195(1). Pod.l ke i~ vjd laj . KOm l.nlina Po rfirogcncl3 o dosdjenj u Hrvat . i Srb. nauk . jc do sredine XIX. It. p rilIlala u cje li ni kao v~ rodostoiM (Iako J. K opil.r, E. Dii mmlcr, p . S af a r ik i F. Mik ioli t i U suitini iSlo Ilanovi!le uUl imal; st! u tom pit3nju i ne k i k asniji pisci, n. pr. K. r p o r (1-1.38eCT HJI KOI1CTI HTHH, 6arp'''opo.llllOl"o O Cep6ut. II Xpourulo. ]880,. T. O P"" e K H A (~ ocjeni Grol o", rad a. )!{MH Il 213, 1881), N. N O d i J O (Histo riji Hcdnjeg vij.ek, 11!, 19(5), M. B . r • d a (~ob. Hn'au ; Srb •• NVj XLII. 1933 34: medutim je autor u posljed , nje vrijeme t o mi!ljenjc napustio i danas lIstupa tezu o j ed noj ICObi Slavcu na Balk. n, ki poluolOk . usp. tCl e Hrl" lSka dijaspora i Ava ri, Su ro hrvatsk. prosvjeta. 111. st r .. ~v. 2, 1952) i G. L I b u d a (p ic ••'sz,· p.~ stwo slo.·lat\skie, P.(, stwo Samona, 1949).

*

-

. ~'JlType j>"lI!lllI~ C .. Utll. Y p .1I0K

e,. e

°


104

Ul la dva kraj nja ~I~di~ta poja"lji"ali s u sc u nnuci i poku;;.j!. d~ ~t KonS tantino" izvjdl.j t ek djelomično p rimj ili druk či.i~ ~rol umatj T.ko jc H. H o ... o r l (The Spread o f Ihe Slavt!. P . IV: Th e Dull!~rian s. The Journal of th e Anlropological InSlitul of G real Drilain "nd Ireland ll. J872) prihvali o izvjdlaj o kasnijem tezu, koja lc osni\"u n~ pOll r~· Inoj inl e rpre l aciji izvo •• i povezivanju r31lič illh h lSlorij~k ih dOl1adaja, pri hva t io j e i H. G r e 1:0 i re (L'origi ne ct le !lom de l CrOD IOJ el Scrbn . Brza nl ion )(VII, 19(4·4 5). F. K s (I z l,&:odov;ne Jugoslo "anol l' IUlem slol~l ju po I\r., lMI\ 2. 1893) i V. K I a i {: (Hrvatska plemena 0<1 )(1 1. do XVI. sIoIjeca . Rad JAZ U ]3(1. 1 897~ PovjeS! Hrval 8 l. 18991 odbili Su Konstantino" iZl'jdla j o mjc~tu pradomovine, a p rimiH njeg-ovt podaIke O d rul:oj $tOb i i njezinu vremenu. SI.vlj.) ufi j.e u Vtlu SI Samovom drh vom, odakle Su 1>0 njihovu miW enju doi li i o slobodioci d,lm .tinskih. SI.ven~. L. K i e d e r i e je naprotiv primio podatke o p r800movini. ali ie povezao h"'a ls ku i s rpsku seobu snaseljenjem 8 . lkan sko/: poluotoka Slavenima u Vl. s lolje6,. L. G u m" I o '" i t 1 (Di e I>olil,sche G:$=hiehlt der Ser,",n und I\roalen. Polit isth ·antropoloe-; selle Revue 1, 19(3). ~ "el; sa svojom leo rijom O J>O" tanku drhve k ao rnuh.lu t ora. da je jtdan n.,od I>oko rio d rugi, prihl"a lio je poda Ike o p radolT\(lvini ; " .e menu dostIj.e nja Hrvala . •]i ih Smat ra ~Ol$k;m plemenom. koje Je u O,lm a d j i po. l uklo Avare i pokorilo Slavtne; Jagitcvoj argumentacij i stavlj. prigO"or, d. razmje rno malobrojni doseljeniti nisu mOI!1i utjeca l i nl ju;čn! razvOJ otprije do.eljeni h Slavena. Dok jt leoriju o I:ot!kom porijek lu HrulI l j . R II S, Kralji dinaslijt- S,·evla dičt\·, 1931; Slov.n stvo in vislans k i H"'al; 6 do 10 ~tol., Elnolog Vl, 1933; J. K t I e m i n I. Goli nl D.lk an u. CZK XXVII. 1932) h isto rijska krilik . potPuno odb_tila, n l OSnol'U GumpIo·

,,

105

,

"

" 'i(ltve teo rije o PO$t.nku drt....e pokuSao je ~. t u p, n i t (Bel. Srbija, Narodna Starina I, 1922: Srbi Plinijn i PtOlomejo, UBllj"hea 360p"" K J. 1924, The Sett lcments in the M~ttdonian Town 01 Srpti'tc. EI11(l\o, ll. 1928: Prvi nO!iQd elničkih imen l Srb, Hrv .t, Ceh i Ant. na i. m.J da obrani Kon st antinov i,vjeUaj o doseljenju Srba, I da u Srbi ma ; Hrva· t,m a pron,de pn'obi tno k avkuka plemena. koja su .ok doselila med" SIJVene. Njemu se " pitanju itvjdloi" o doselje"ju Srba pridružiQ , P. S k '-' k (KonslantinO"I Srbica n. Bistriei u Grčkoj, rJ!ac CAti li6, 1938). o tkad Su l. B. B ur." (TIle Treati s De ~dminislra"do imperio. Dyz"n t. Zeitschr. XV, 1006. pre". II VZA X, 19(8) i G. ManojlO"ić (Studije o sl)i~u D~ adminis\rando imperio tira Konu~nlina VII Porr; · rOl!enila, Rad JAZU 182. 1910. 186, 1911, 187. 1912) dall analizi KOII.awik, 1931; Kroatcn , GOlen und SarmDlcn. GHmanosl3vica IH. 1935: SCQb3 Hr-'au i Srbi. Jie 111. 1937: Podrijello hrvatsko!!" plemsw3, R.d HAZU 19-12; HrvaIsko pup!t:mSlvo. Razpr.,.., SAZU. razr. 1.1 ze-od. in drufh . "~(If: l. 1950) I odbacio Kon~13ntillOv izvje>taj o seo~i Srba, ~ II njegovu izvjdtaju ostobi Hrv.ta upletanje HH31<1ijo u te dogadlje: scobu H"'atu (od 1935 daljt lakoder i Srba) !"'atT~ hi storijski opravdanom. jer jc il,'je;l.j o nJOj u 30. IrIavi ":orutantinO"a rada p rema njegovu mi .ljenju l' cjelini preuzet iz tradicije 11n·a ta. kOjo bi. prema tome. u ma j!o,·oril., o d'jemo .tOba mo . avarsk,,·slaven .• lwj i I<.s nijoj h,,·at skoj. !-I"'ati _ o kojima kao i O Srbima od 193[. dalje. last upa na nesi"lIrne izvore osi.,· njenu leoriju Ilaruko·kal'ka~kog POrijekl. _ pobijedili su PO njec o,"u mi'lje" ju u "rije,ne Heraklija na zapadn(lm dijd" Balk."sk(lg f10Iu(llok~ Avnre i Mmi '" namelnuli kao '[.(Osl'odori Slave na _ (Sk l.barhontu). t. j. ~I",'usko p raplcmstvoc u I' rijeme dom ~ tih vlad.ra. Hauplmannove rezul . t "le o dvo.lTukoj ~obi •• narofilO o pt.I rijeklu HrI'au i Srba. klo i u I)O$I.nku hrvatskog a plem,,,·. odbijali su ~z detaljnog (lbjl~ njenja 8Ijrdbt,,;d Ratl(og ; Ja/riča. roziv~ju"i ~C n~ njihovu _ nesumnji,'O Qstanku hrv31$k(le- ple.n ~tvn. dclkaluj učl neodr!ivu ttlU . dn ZJ vrijeme domatih vladora nije uopt( bilo hod Hrval 8 piemsh'., Tezu C! dvo~trukoj seobi Slavena na BalkBn~ki poluotOk br i ni nD osnovu prob'e· m.titne elnolo;:ke gradf. _ ne ulazeći u konkrelni "istorijsk i ratvilait - lakoder B, B. a t I n i t (Uz r>roblem do~ljenja Jutnih Slavena. Zbor· nlk radova Filozof, rak ., Zag re h 1951). B. G raf e " o u e r (Nek Dj vr>ra ;:.nj ... ; Prilog k rilici izvjdtaja I\o,mantin. Porfirogeneta o dosclJeniu

I

M~duljln.

m

)06

-

1"_") odbi,' . polaznu totku II.ul't, nonno,'ih "Otiolo~ ill li rvaIJ, HZ .,..,... S . bT kon~lrukcija "u vui $ druj!(lm stobom. dokazujUĆi. da .'" I~\'en' ." udru te ni S Avarin'" u plemenskom sa vuu. u "e robO,'1 po~ 3\'a~skLII: t(lspoda rima. p remda prihata njelr(lvc ruullalt o d"o,st rukOJ seob •..~' tanje stQbe lirvata i Srbi je p rem. to mc JO! i dana~ ,st~ on,ako ne nj~ ' .enO. kao Mo je bilo u vrijeme kad je dao p~elrled ovoo: p,tanja D. A" a · ~ I 3 S i j e v i Ć, koji je i ~am bio sklon da j)t1llU dvostruku SO'obu (Seoba S rb~ i Hrnta. Nn. cnc. IV. Im). Kod SrbJ l H r\"3U koncent riralo so' nMutno prou~IVlnje na~ljav •.nia Slavtn~ "a pitanje jedlle il; dviju .~oba. a historiji kolonludje poklanj~h se do m;e-radJ ~ u "ezi s Turcima 11I"0!,0 m."ja patnja. N.p rol;v. 1\~.'O~'.I.O de u1j an studij koloniudje, pon ajviSe u "ul I problemo~ ll"ermlnlUC'~' k.ddnjeg $Iovenskoll" etni~koe- (erilorija karakteriz,r. p,ouf.,.anJe ~:5eljenj" Sla"en~ u ISlofnim Alpama. Najznafajuije starije r.don. O Ion: pil"nju dali s~ O. K ammel, F, Kronc s i J, Strnn. dt, al, SI' .SV: stariji radov; () naseljenju Sla"cn a u I st(lčnim Al pama ,'(č,no m las tITJe!' poslije duto&" niza rado,.a M. 1\ I (prrll"le~. ruult~ta do 1933. u Z~~ dO"ma SI""ence" od nase lit ve do reformitIje 1933, .ttt ~ nlY.ed e,,,, slnriji rodovi d ru gih pisacu, I.dne meje. Rnpr3ve ZD 516. 1930, i Slo"ens ka n aselI le" no I\oro.kem, Geol\'. ,·e~l. 6, 1932, • medu ka !Jlijima Vlahi m ,·la.;ka. 'me.n ~ " " GMS ''""X mc d SIO\iCnCl. , SIO"cnska n a selile" na Ko rO:lkem, , Koro,lu . zbornik. 19-16. s op~dnom bibbo~nr;jom; O s tarej.i slo vcnsk, kolon~za · 'i " Jst ri RIl"ran SAZU. T321. 11 zgod. in dru!b. ,'ede I. 1950: "ajno 'J • v L' l . .. . er ""iju si nlezu njeIrovih p routavln;1 predstavlja ~rilo~ " o .0n,uc'J~ • g ~ mnniucij. slovenske zcmlje, Hl·JV. 1951), O S11" 1\0S(lv,h., rado'" treb, da k ao po~ljc ra. "ama o pokr. luv.nju SIQ"enaca i histo riji s10vcnskih n",odnlh rJuamn. Y. ,,~,'ode ut pogl. V). n na BaU
O.

'93'"

e

10i

,

J

,i'

I leorije

"eđr!ivo[vornom,

anarbit"om ka rak tuo

sla"enski~

naroda po_ taknutc sk ret.njem njemafkih im[lf:rijlliSlil'kih Idnji p rema ;s10fnoj i (I

juroi510~noj Evropi, • j~,r.dene na osnovu op~ iduli~ti/:ke koncepciie

nJcmal'ke

narod.

j

hi~I Orioa:tJrije

o

u rođenom,

neilmjrnljivorn karaktuu !>Ojed:nP,

na st. rijim !(orija m. iz doba romantih (i kod Sla"cna) o neu-

1obQ.OOlll Slaven. II uspo redbi s Gl:rmanim._ Budu!,i da je ipak trebalo prou~i objdnjenje .1 velik. slaven.ka OiS\"aj.nja II r anOm Srdnjem voeku. n,km.l'kl ~II 'I hi5lo riear j pronall; II Ava rima. tobo!njim gospodarima i orC'ln'u\orima sla" en~kor robij._ Sve do Dru&'Q,a .vjetskoi' r.t. ]l(>ja,'IJuju !C' II njemačkoj historior.lfiji raspra~. kOje bi trebalo da dokalu, klko Su SI.ve n; napreda" ali s.amo pod "odstvom A"ua i do tranka. oo kojih lu ih oni tjo:ul; (u$p. E. Seh,,·a r z. Die Frate d~' sl ...·isch~n Landnahmneit; E. K I r b r I. Langobarden. Baju,,·a ren. SI...·~e. Milto:il. d. Am,op. Guell. in Wien LXIX. 1!I39. i t. d.) i kako večin3 slavenskih rnju, i.ko uZ vrfmensko ograni~nje do VJI. st. i pro· Storno oa-ran itenjt n. Jutne Slavene. Grada nska historiografija POkaula K i u otpo ru p rotiv tih teza nemočnom: St. Stanojevit je (B M3all. TMj. i (pOli ll) bu ik.kva osno", postavio teoriju o feudalnom kar.k . teru avanke drhve. uzimajući A"are kilO leudake, a SI3\'cnt kan kmt

108

tove; F. $i.ič (Povijut) je na osnovu fabuloznol: opi •• a"ar~k"l: hrinJ: ~ iz kuja IX. SI. postavio teoriju o lome. kako Su A,ui. naselJeni u hrin· j;'o vuna mrdu Sl ... ensk im sel ima. ugnjeta.-a!i Slavcu" i dob,v.1i od njih pol)opm'rrdne p roizvode, a J. M a I {Nova pota 11o"enslle h,storiog .. fij., Cas XVII. 1923; P rObleme a uS der FriillgtsChichte der Slo"'enen. 10091 je mislio. da se mole ob ra niti od Haupt mannO"ih ukijllt~ka O lorm: odnos. izmedu Au ra i SI."ena sa mo ntgiranjem bilo k.kn podred~no"i Slovenaca A"ari ma, pa jt odbacivao; Haut'tmannove potpuno ~,g um " zultate O .Iovrnskom poli t ičkom razvitku. To:k je mark5ist itka kriti k., di$lousijc izmrdu Hauptmann. ; Mala (D. Z i" e r L. pitud. A. P o l j I n e c. Nrkaj bu"d k t' rllvd i o starih Slovanih. Sodobnost VI!, 1939) poknab potrebu tla sc izvr;i anabu laze ekonomsk(o·dru~t,·e"oJ.[ razvitka Aura i SI3\,.na " konk retnom razdoblju kao jedini mogući nar,n. da sc djd; taj p roblem. Ta je a naliza (B. G •• It n" uo: r, Kekoj .. praianJ. ZC IV. 1950) dOista dala potpuno no,'r .aultale. :-.i. d r ugi. veoma problematičan način pok ušava da rijdi te problt rne M. B a r a d a (Hrvatska dijaspora: H,,'at.l
r.·

109

I

D

l

o

T

R

E

ć

l

IV. POGLAVLJE

• UVOD t . Ekonomsko -društven i razv itak Evrope do X II.

~ I o ljt(a.

Na početku ranoga Srednjeg vije ka pOlitoja!e s u u ekonomici Evrope znatne razlike ;.,medu pokrajina. koje ~ll pripadale Rimskom carstvu, i onih. koje 5U bile van njegovih granica i II kojima su živjcl .. barbarska plemena. Osim toga. osjetljive ra zlik e održale Sll sc \I prvo vrijeme i medu samim plemenima. koja ~\I bila na seljena na bivšem rimskom teritoriju. pogla"ilo •. bng togi!. što su oni! prije II različi t o vrijeme dolazila u neposrc(inijc "CZ ~ s razvije ni jim carstvom i stu ni intenzitet tih vcza nije bio kod svih njih jednak. a zatim i stoga, šIo sc njihovo naseljavanje \I obla sti Rimskog carswa događalo II dužem raunaku, od pn-e pol ovine V. do sredine V II. stoljeća. U ~emlj;:ma oko Sredozemnog mora potpuno je vel: II rim_ sko doba prevladao u poljoprivredi d"opoljni sistcm. koji $C ondje. ~Z bitnih promjena. S1!ČllV,,<> i poslije seobe naroda. Ali, to razdoblje preds tal"lja II tim krajevim a velik 13.~ l uj na drugim područjima ekonomskog i;'·ola. Već II do ba kame antike pu č inje opadanje zanat~t"a. trgo,·inc i novčane privrede: kako su ba rbarska plemena osvajala poj edine ob lasti. sve jt' viie na zadovala novčana pr i'Tcda. a proširi\"alo sc " odrllčje naturalne privrede. oa kada su (o. 700) Arap i zavladati yelikim dijd om sredozemnih ("Ihla!t;. pn:stalll je goto,'o potpunu tr,ovma na Sredozemnom moru osim II bizlln!s ki m oblastima.

I

111

•

•

,n. Još su sc Z
I

,•

i

I

U vezi s napredovanjem l)oljopriv rede formira se selj ačka privatna ~vojina, koj a za nekada .! nje pokr;ljine Rimskog carstva zna či c!ro!Jl jenje latifundija u seljačka imanja, a kod G ermana i Slavena prijelaz od kolektivnog vlasništva seoske o pćin e. koja je pO\"Temeno dodjeljivala porodicama zemlji~te, da ga obra duju i uživaju. na zeml jiinu svojinu pojedinih porodica. Seoska OI)Cina (m arka ) postoji uglavnom i dalje. iako u vezi s razvitkom feudalnog veleposjeda dob iva kao cjel ina podreden položaj prema feudalcu. Selj a č ko privatno vlasništvo. naime. ustaljuje sc samo na njivama. Sume i painjaci. naproti,', ako ih ne bi prisvoj il i feuda!ci, ostaja!i su svoji nom seoske općine, a osim toga su seljati i njive poslije ietvt ili one na ugaru zajednički upotrebljava li ka o pašnjak. S tim u vezi primjenjivan je j ujednički plodored na grupama njiva svih seljaka. a seoska općina ilna i neka druga [)rava (s obzirom na isko ri ićiva nj e Ju rne. ponegdje i u seoskom sudu i t. d. ). U tom izmijenjenom obliku saču,'ala se seoska općina do kraja feudalne periode. Ba! zbog toga. ho sc tim ra zvitk om intenzivnije iskori šćiv alo već prije obradivan o zc mlji!;te, u prvo se vrijeme joi ne javlja potreba. da !c II većem oJlsegu proširi povr!ina obradivog zemlji!ta. Tek kasnije, od lX. i X. st. daljc, nastaje doba velike srednjo\·jekovne kolonizacij e. Na os novu toga ekonomskog razvit ka izgraduje se j feudalno druitvo podijeljeno u klase feud alnih velikih posjednika i zavisnih seljaka. Raspadanje latifu ndija. nj iho,'a dioba na se112

I I

I

•

I,

ljačke I)osjede ko lona i prija!n j ih rooo,'a omogućila je post~nak kmetskih odnosa tl onim pokrajinama Rimsk og tarst .. :!. kOJe su u doba seobe naroda manje pOSlrad a1e. Km etstvo se takoder po·ln.ljuje kod Germ ana i Slavena i u onim pokrajinama carstva, .I,dje su sc oni nase li li u većem broju. To jc bila posljedica unu~r;:..'nje diferencijacije u s(oski", optinama i plemenima ..koja se vcć ponegdje prije seobe javljala i kod pnvremene podjele Z~­ mljiba. il za vrijeme seo be na roda i kasnije u2rok~va.13 formIranje velikih zemljišnih posjeda u ruka ma rooiovsk.'h I plem~n­ ~ k ih prva ka. naroči t o vojnih voda. koji se !,,·~tvaraJu u ~ kraIJ~­ ve~ i oko sebe okupljaju naorufa nu pratnJu ...d fu!mu~. Na taj ~e način u fano feuda lno doba stvara pri:il(gira~a .. svemOčila klasa feudalaca -velcposjedni ka. a ~Iobodnl sc seljacI pretV
li3

,

maju nikakav naroliti pravni položaj. Nešto je drukčiji polob; Venecije i nekih primo rskih gradova na Zapadu pod bizantskom vlašću, premda i oni žive tada više od nekih gra na poljoprivrede (maslina , vinova loza i t. d.), ribantva i soli nego od obrta i trgovine. E"ropski zapad ekonomski zaostaj e za Arapima. a pogotovu za Binulom. Carigrad je u to doba najvain iji grad i po obrtnič k oj pro:zvodnji i po trgovini. Tek II XI. st., kad su se na zapadu poleli razl'ijati gradovi kao središta obr ta i trgovine. lla~t
I

I,, , ,

i

~.

J uf.ni Slaveni izmedu Bizant a i Franaka do IX. 5tolj«.a. - U vrijeme konacnog oSI'ojenja i nascljenja Balkanskog l)oJU' otoka i !stolnih Alpa od strane SJa vena na kraju VI. i II početku VII . s:. formira le Su se u Evropi dvije osnol'ne sile izg rade ne na donekle različitom društveno·ekonomskom tem eiju. a na bitno razli čitom politič k om i kulturnom naslijeđu Bizant i fruna,;ka drlava. Pn'o. predstavlja na novim temelj ima preporodcn!Jg nasljednika Istočno r imskog carstva. a druga postavlja zah tjev na nasljedstvo Zapadnorimskog earsh'a i mnogo se duisla koristi njegovim tradicijama. Neobil:no veliko značenje la dalju historiju Ju!nih Slavena ima činje ni ca, da ~ granica uljecaja tih dviju sila na raz"ilak susjednih naroda u politil:kom, ekonQms ko- socijalnom, uprilV' n om i vje rsko. kultllrnom obzi rll sve do propil!!i Bizanta ugla ,'nom poklapala s nekadašnjom granicom izmedu oba rimska car· itva, koj a jc iii;; preko kasnijega ju!noslavenskog teritorija. Bez obtira na to, Ito su se ~ obiju strana spomenule granice u VI. i VII. sL naselili Slaveni. oni p
114

,, l

i ;

j • ,

liv prcv l ađuje utjeeaj zapadnih , ilalskih i franačko-njema~ldh oblika II ekonomsko-druitvenoj st ru kturi i političk om razvitku. ;; Rima i latinaša u crkvi i kulturi. Premda mn ogi momenti u razvitku - na1"očito Bosne i Srbije - pokazuju. da ta franica nije bila kruta , nego da je utjecaji s obiju 5trana i prcla1.e. preplećući sc medusobno. a da prije svega odlll~uje o njima i vJasliti r azl'ilak Ju!nih Slavena , nesumnjiva je čin j enica. da sc u srednjo,'jekovnom ra.ZI·itk" ju!noslavellskih narod., kCljimll sc Ul obavezu platan;a poreza. odnOSilO ,"rienja voj"e sl ufbe dodjeljuju zemljiI ni »Osjedi p
115

,

'I '

Balkanskom poluotoku, u oblastima bliže Carigradu. i osnuje oT)dje nove teme. :di bo r~ s Bugarima sprcčavahu ga da obnovi svoju vJast nad čitav i m poluoto kom. T eritorijalno. Bizant je u ranom Sn~do jem vije ku pretrpio goleme gubitke i u Aziji i u EI'rupi. Ali je IIjegol·a unutrašnja snaga porasla . Stoga je On mogao da ~e odup re brojnim neprijateljima i da sc obrani If tdkim borbama protiv Arapa s jedne. il Hugara s druge Urane. P olazeći ~ nOI'o ulvrdenih pozicija na morskoj obali. pre tendira Bizant već potkraj VII. sl. na \I IaSI nad s!a\lenskim pleme nima na Balka nskom ])oluo toku i dopire u ratn im pohodima sve do Dunava. a do kraja VIII. st. obnavlja s\loj u \' rh O\l nu vlaS I. iako u lab,lIIim fo rmama. nad I'elikim dijelom loga poluo toka. Franci zauzimaju pod kraljem Kludovikom pri kraju \I. i u početk u VI. st. cijelu Galiju. a do sredine VI. st. porlv rgal'aju j germanska plemena od krajcI'a oko Ma j ne do Alpa (Alama ne. T iringijce i Bal·arce). Njihova I"last dop ire tako do granica Zapad nih i .J užnih Slavena. U vrijcme k:.d(, S\l Franci osvajali Ga li ju. kod njih su još .iloki bi li ohliei rotlovs kog(' plemenskog ure den ja. ~iro k e m:l~C Ill~tojc se od sl hbod nih selja ka. koj i sc naseljavaju u sievernu Galiju u seos kim ol)ći n ama. Pod utjecajem nj ihova pol~f,:a j;! vcoma se sužu je obr:ad innje latifu ndija po m oću roho'·;;. a ,njesto log~ prevjaduje Ll juinoj Galiji diob:a latifundija u obliku koJona ! .~, Aji slom ro l){)\'lasničkog sisle ma u Galiji nije ni bko mog:a o znači t i i slom klasnoga druitva. koje se osni"alo u prvom rcdu na velikom urnl jišnom posjed u. l kod Franaka Su naime za I'rijeme os,'ajanja postojali dosta jaki počeci klasne podjele. a i roma n, ki veliki posjednici podriavali su. zajedno $ erh ·o rn . poIlije pokrllava nja Franaka širc nje njihovc ,·Iasli. Zbog svojih osobitih UI·jeta raz,·itka. fT(l. n ačka je ddava bila ona drlavna tvorevi na. u kojoj se najbrže potpuno formirao atlaj tip feudalnog društva. koii postaje karak teristican t a tapad nu i centralnu E\lTOPU u cijelo feudalno .-Ioba. T aj oblik feudalizma . koji se do VII I. SI. razvio najprije u Gajiji. bitno je utjecao na razvitak feudalnog druš tl'a na cijelom te rit oriju ka rolinike drža,·c. a u kasnijem razvitku j daleko preko njezinih granica. l!6

, • •

,

Pojedi ni fran ač.k i kraljevi pokušavaju \lec u Vl. i VII. st. da osvoje bašti nu Zapadnorimskog carstva iproilire fr:mačku ~!asl do granice Biza nta. Ali, poslije privre menog slabljenja fra uačke moći u \IH. st.. ona je nanovo ojač.ala. kad su majo rdomi. upr;!vnici kraljevskog dvo ra, iz po rodice Karolinga lKX:eli da prisvajaju sve veću vlasL Vec se majo rd om Pipin 1-,·lal;. ! papinim pri stankom, proglasuje ,5 1 za kralja. NajveCi uspon 1)(I$life franačka držal'a za vrijeme Karla Velikoga (i6S- SI4 ). koji 1'0koral'a po bunjene Bava rce. a 1'00 svoju \ll ast pod,·rga,·a i Langobarde. Sase. Ava re i slave nska plemena na Labi. u h tocnim Alpama i na zapadnom dijelu Balka nskog poluotoka. Kru nisanje la (aTa u Ri m u g. 800 treb alo je da i fo rmalno izraz i njegOI'e d otada~nje uspjehe. Za vrijeme karolinške države dovrŠil"a sc formiran je Ida,ičnoga Ial)adnoev ropl kog feudal nog dru~lva . Normalni obli k veli koga zemljišnog posjeda postaje fc ud (beneficiuru). koji fe ud:Liac do biva kao va zal od svog seniora u 7,:amjeuu za o bećanu vjern ost. Tak o se II obliku va zaIni h veza itgradujt pir:lmida fcudalnug druii tva. na koje vrhu sr nalazi kralj: pojcdine SlC pero ice tc p ira mid e bile su medusob no oštro odijeljcne. Najšira porlloga fe uda lne pira mi de su polit i č k i be.!p rav ni seljaci. kuji II to doba u franačk oj državi postaju defi nit ivno km elovi. Prvi S\I Karolinzi dodjel jival i feude doiivo tn o, pa je zbof:" loga kral j jako utjecao Il:a za visne feudalce. Ali ubrzo poslije Karll'v e sm rt i t,rodiTe sl'e više bašt insko pravo na feud: feudalci sc tak{o osamostaljuju u svom odnosu prema kralju. a feud I)ostaje gO tOVU ..dr!ava u dria,·i«, T o razdoblje - do IX. stoljeća - predsta,·lja u histori ji svih j uinoslavenskih na roda jednu od najznataju ijil: prek reImea u njiho l·u razvitku. Na os nol'u društ\lene diferenCijacije. koja je priličn o napredovala za I'rijeme doselja va nja i borbi posli je doselje nja, i u "ezi s nO\li m eko nomskim razl·itKom postepeno se formiraju a n tago n ist ičke dru!tvenc klase. Ustal;ivanje njiva i usa" rŠ3l"i1nje pol joprivred ne tchni ke omoguću.i u uČl-riCiI'anje pri'·atnog vl asniš tva na zemlju. najprije kod velikih. a zati m kod ma lih porodica. Ta j ekonomski razvitak u,·jctu je i pos tepeno formir anje Velikoga feudalnog posjed;:. b o i padanje dotada slobod nih suplemenika II zavisnos!. p;: tak i II I li

o

l

I

ropstvo rodovskog plemstva. knez.a ; njegove pra tnj e, koji sc II lo vrijeme izdvajaju iz. plemena. K lasno druŠlvo. koje ~e _ sa svoj im unutrainjim suprotnosti ma ; polrebom pokora,':!nja sve veće mau ugnjetavanih i ek..s ploaliranih suplemenika _ sve vi}e izgrađuje, kao i polreba da obra ne osvojena područja i neza visnost od neprijateljskih susjeda. spajaju plemenske savetc tJ čvrJće ,jeline, zah tijevaju j aču ttnl ralnu v l a~ t i stvaraju temelj za l}Osla nak prvih drla .. a kod .J užnih Sla,·ena. U 10 doba polpuno prevladuje i kod Jufnih Slavena naturalna privreda povezana tJglal'nom s proizvodnjom za vlastite potrehe i veom~ ogr aničenom razmje nom dobara. pa su se odrbli samo g rad o"i na Ja dranskom primorju, od Trsla do Uk;nja. a i oni ni su bili na prvom mjeSlu trgovački i ob rtnički centri. U cijelom sc tom ral.vitku. medutim. jasno odrazujc i položaj J užnih SJavC nl! izmedu dvije spomenule velike sile, koje su u pojedinim oblastima neposredno utje,ale na njega pa ga i bitno modifkira1c. Njihov je uljeeaj bio prirodno n ajjači kod Makedonaca i Slovenaca. koji S ll bili nepos rerlni susjedi Bizanta, odno~ n o franačke države. Ubrzo po doseljenju stvara sc kod makedonskih Slavena II z~leđu S.olun.a p~emenski savez sa svrhom. da osvuje taj grad. BizantskI utjecaj poka7.uje sc II napredovanju poljoprivreile i u~lal j iva n ju tcritorijalne seoske općine. a time i privatnog v!asni! tva, ka o i u izdvajanju plemenskih prvaka i učvršćivanj" vlasti knezova (arho nata ) u Sklavinijama. slavenskim knež e, .inama sjeverno od Soluna. Ali prije no šIo je na tom osnovu sa · uel~ jedna čvrsta državna formacija. Bizant ih povremenim pohod Ima (658. ~SS. i58) l}Odvrgava pod svoju vrhovnu ,'last. koj a u to doba dopire molda formalno i do Srba i H rvata na zapadu. Slaveni na seljeni u Grčkoj i uz sjevern u obalu Egejskog mo ra p~dl~~~~; .u pr~ kraju VIII. i na početku IX. st. temal5koj orgamzaclJI I upravI. a da bi slomio njihov otpor, Biza nt ih dijelom prebacuje u Malu Atiju i uz njih na seljuje na Balkanski poluotok ka o s{ratiOle Grke i doseljenike iz Prednje Azije. Nešto dal je od Soluna bio je odnos Slavena prema Bizantu laba"iji: u Sklavinijama vladaju jol d o m aći knezovi, iako su i oni pod uhovnim gospodstvo m Bizanta.

Il ;

Mnogo je tom razvitku sl ičan i razvitak Slovenaca . Slo"cnd sc na početku VIlo sl. uključu ju II slavenski plemenski savu pod Samom. koji sc formira izmedu Labe i Jadranskog mora. da sc obrant protiv Avara s istoka i Franaka sa zapada.

,•l o

I

I, o

o

, o o

!• l

i i o

o

o

l

!sIOč­ nim Alpama pn"a slovenska drbvna formacija. Karantanija. II

Poslije njegova raspada

II

sredini VII. sl. pojavljuje sc

II

kc>joj jc. doduše. veči na stanovnika bila jolllobodna. ali sc spominju "prNe;« (primorcs) i patrija rh alni robovi, knez uhrićujc v\ast pomoću svoje l ične vojske (kost!a). II narodna skupština gubi svoja pra"a II korist nove feudalne klase. ko ja je tada na stajala. Ni tu se. medutim. proces feudalizacije nije dovršio na domaćim osnovima: II sredini VIII. st. pada Karantanija pod Franke. a na kraju VIII. st. pok orili su oni i o~tale Slovence. koji su od ~redine VII. do k raja VIII . n. bili opet pod vlašću Av a ra. Po~lije nego su Slovenci sudjc:\ovali u uslanku pod vodstvom Ljudevita Posavskog (o. 820). njihovo ponovno pokorenje imalo je za posljedi'u. da j e uvedena potpuna franačka organiucija; slovenske su pokrajine podi j elili u groffwije I)od nje1000čkim grofovima. slovensko zemlj ište dodijeliH frana~kim feu
i

, o

118

•

,·1 o

119

o

CIJaCl]a. koju je juino od Vdebita već otp~ije znatno ubrzao sve tjdn;i clodir s romanskim gradovima ' u bizantsko.i Dalmaciji. Pocl fran1l/: kim sc utjecajcrll \I IX, st. laj razvi tak nesumnjivo jo!; ,·iJc ubrzava; slobodni su seljaci potisnuti u kmetstvo i kolona tski odnos. učvr!;ćuju sc feudalni društveni odnosi. izdifu plemensk i prl·aci. ll. prije svega postaje sve jačom kn eževa vlas t. O Srbima se doduk saču\' alo iz te pe riode veoma malo podataka. al i oni pokazuju isti smjer razvi tka_ koj i moiemo vidje ti i kod ostalih Južnih Slavena. iako je on kod Srba bio nešto sporiji. Od svih Južnih Slavena samo su Srbi do kraj .. Ol'og r:lZdobIja " ..ddali sh'arnu nezavisnost. Polazna toč ka o njihovoj historiji je srps ki plemenski savez. č i ji razvitak ne možemo po izvorima pratili, a obuhvatio bi područje od da lma tin skog Ilri morja na jugu od Cetine do Ra~ kt' i srednje Bosne. Na lom se područj u u IX, st. jal' lja nekoliko više il i manje sam ostal nih oblasti. od kojih kasn ija Raška postaje driavna jngra. Od kra ja VII I. SI. kne!el'ska vlast u RaUwj je nasljedna. spom inju sc i robovi. a neki podaci govure i o formiranju klase feudalaea. I tu se I)rema tvme fonniralo klasno dru~tvo . čijim je rezultatom Mpska drfava IX. sl.. ko ja s uspjehom odbip napadaj., Bugara. Specijalan polobj dobile su s vremenom na raskršću srpskih i hrvatsk ih utjecaja Paganija ili Neretljanska oblast izmedu Cetine i Neretve. i Bosna oku gornjega i srednjeg toka istoi men e rijeke. U tom se razdoblju jače isticao samostalni razl·itak Nerctljanske oblasti negoli podacima os kudna historija pn·obitne »zemljiee_ Bos ne u Idko pristupačnoj unutra ~njosti . Na zal)adu od DaIrnalinske Hrvatske. u susjedstvu Slovenaca. a pod neposrednom I'lašću njemač k ih feudal:lea. Hrvati II Istri su sc razvijali u naroči t im historijskim uvjetima. Ka kraju loga doba formiranja kl asnog drultvu i nastajanja drfav e putinje i pok rštavanje Slavena_ Ono kod svih J užnih Slavena zna či učvr!;ći,-anje vl adaj uće klase. pa prema tome i drb\'n e organizacij." ali kQ(! pojedinih od njih, zbog osobitih prilika, njego vo je značenje razl i či to. Slovencima su k ri;ćanstvo namelnuli Franci. kako hi u ~v rstiJi svoju "last nad njima. a to isto vrijedi ugla vnom i l.a Hrvate. iako se kdćanstvo širilo među njima i prije iz dalmatinskih gradova. Zbog toga kod Slovenaca i H rvata prevlađuje Zapadna erha s bogosluijem na latinskom

120

I

1 ,

,, , ,

, i

,

I, •

!

!

I

jeziku, a kod Slovenaca su osi m toga i crkveni centri os tali van 7.emlJe. Sv':: jc \o uvelike kočil o njiho,· razvitak n~ slavenskom osnovu. ~ kod Slovenaca jos II većem opsegu zhog wdinske ,·ladr:j\lćC klase. I medu Srbima i Makedoncima liri se kršćanstvo vec nd \'11. st. iz bizants kih gradova na Jad ranskom i Egejskom moru. Ipak. njiho"n l>()krltii.vanjc pr ipada uglavnom u drugu polovinu IX. st. i u vez, je $ radom Cirila i Metodija. koji su s\I'orili bogoslužje na slavenskom jeziku i tako udarili jedan od temelja za bsnije formira nj e samostalnih slal'cnskih crkava. Slavenske ~u crkve u daljem razvitku jak oslonac ~la\'ens k im drhl':lma na Balkanskom poluotoku. a slavensko je bogoslužje PQdl oga za rl::lj; kul turni i književni razvitak . koji II obli ku glagoljaštva u H rvatskoj i slavenskog bogoslulja u Bosni prodire da leko preko granica pravos1a,'nih crkava u područje katoli čk e crk,·e. 3. Propadan je bi.zan tske i frana eke ,'lasti nad J ui ni m Slaveo ima o IX . i X _ 5t.; po ja" a nO"ih sila u susjedstvu J užni h Sla vena. _ Bizantsko-franačka p revla~t u Evropi ne~ta .; c u srtdini IX. sl. u vCli S unutrašnji m ratvitkom i navalam a sa strane. Moć Bizanta nad Balkanskim poluotokom u~ro.hvaju tad a !'clika osvajanja Bugara. koj i su se iz oblasli sjeverno od AW"sbg mora. uzmičući pred naletom Ha zara, naselili lO-tih g() masi svoga sta novni šIVa. a do IX . s:. s pretežnim uče!tem Bugara u vladajućoj klasi. Oslabljeni Bizam nije uspio da je silom pokori; poho je pretrpio poraz. biuntski ca r Konstantin I V. morao je da pristane na mir i plaćanje godisnje g dank a. Tako je 6S2 Bizan t stvarno pri1.ll ao bugarsku državu izmedu Dunava i pIalline Balkana. ! 2!

•

Na.;li uspon Bugarske počinje na početku IX_ SL kada se «l na. pod KTlllnom. proširuje prema sjevuozapadu o buh vatajući teritorij propale avanke dri.wc istocno od T ise; kan Krum. osim . toga. oS" aja i najsjeve rn iju bizan tsku t.-rdavu u Bugarskoj, 'Serdiku , pa prodi re zuim i do ca rigradskih zidina. Vdi k utjecaj na dalj i razvitak Bugarsh imalo je krUa nsh·o. koje sc u IX . st. potdo nagl o da širi iz Biunta. Poslije dugog ko lebanja izmedu Rima i Carigrada. kan Boris jc pristao najzad 865 da krUa nstvo primi preko Carigradskc crkvc. Tada je proši rio i gra nice bugarske države u Makedonij i do Prilepa i Ohrida. al i nije uspio pokori ti Srbe i H rvate. Bugarska je bila na vrhuncu svoje moć i za vlade cara Simeona (893-92i ). Simeon je podvrgao pod svoju vlast cijeli istočni dio Balkanskog poluoto ka do Adrianopola i Soluna, u njegovu centralnom dijelu pokorio Epir i Rašku , a bez uspjeha napada o Hrvate. Ali ubrzo poslije Simeonove smrti, za njegova nasljednika Pet ra (92i-969) snaga Buga rske počinje da opada. Srbija sc oslobađa pod Caslavom. a 969 izbija i u Makedoniji ustalwk protiv bugarsk e vlasti. Na tako oslabljenI! Bugarsku nav alio jc Bizant i potpuno je poko rio (9; 1). Ali već f)7(; usta nak m"k edon.\kih Slavena pod vodstvom Samuila. koji za viie decenija proširuje svoju " last nad gotovo či tavim teritorijem prijašnje bugarske države, nanovo rwi njenu premo.! na Balkanskom poluotoku. Go tovo u isto vrijemc, kad nestajc bizan~k~ "lasti nad vclikim d ijelom Balkanskog poluo toka. raspada sc i franačka država. Zemlje udruien~ u njenim granicama za vlad e Karla Velikoga nisu 03tale dugo na okupu. Već je Karlo" sin Ludovik po. dijel io upra vu drla"e izmed u s"ojih sinova. Verduns kim ugovorom (845) oni su izvriiIi d iobu države na tri dijela, od kojih su se po,li je razvil e Francuska. Njema čka i Italija. Do kraja IX. st. jol sc oču"a1 a svijest o povezanosti lih dijelova, a zalim su napadaji Normana, Velikomoravljana i Madara kao i sve jača reudal izacija toli ko potkopali kra ljevsku ,'lasi. da su sc dijelovi. na koje sc u polovi ni IX . st. raspala karolinška država, od,·ojili u niz samostalnih feudalni h pokrajina i voj vodina. iz kojih se u X. st. poste peno stvaraju drfave po nikle na etničkoj povezanosti svoga stanovniJIva. J22

Kod pod jele franačke drža"e Ludovik N j ema č k i dohio je 845 njene i~očn e pokrajine. a zajedno s njima i slavensk ~ pol uvazal ne kneževi ne na istoč noj granici. htočnofranačku drJ:avu sv~ .. i§c je I)()tkopavao stal ni antagonizam njczini h sas ta"n ih d ijelov" potican plemenskim tradicijama o nj ihovim naroči t im prav ima i nekadašnjem samostalnom političkom životu, kao i lokaln;: poveza nost i cenlrifus"lne težnje feudalT)()g plemst,'a. Osim loga slabila je njenu snagu i borha slavenskih plemena du i istocne gra nice za oslobođenje od frana čke \'Thovne vl asti, u kojoj jc do duše uspjela poslije dugih napora samo veli komora..5ka dr!"" a pod Rastislavom i Svatoplukom po$!ije 869. U toj situaciji napa daji Madara, koji su pokazali svu nemoć centralne driavne vlasti. i smrt posljednjeg Karolinga. Ludovika Djeteta (911 ). bili SLl UtrOkom. da sc raspala i stočnofranačka država u više SI..arn o samostalnih plemenski h vojvodina (Svap! ku. nav a r ~k a s Kar1l11 ta nijom. Franačka. SaJ;ka s Tiringijom i Lotaringija). Slom fr"na č ke vlasti nad srednjim Porlunadje.n \I najužoj je vezi s nasel jenjem pljačkaških nomadskih plemenn l\ b dara II Panonskoj nizini. Osnovna etnička podloga. na koj oj sc ! vremcnom ral"io mađarski narod, sastojala se od ugro-finskih plemena. koja su živjela u porječju gornje Volge i Kame. T a su sc plemena već rano stopila s nekim tur~kim plr::me nim a. a kad su sc (I doba seobe naroda poma kla u kraj eve izmcdu Don ~ i D njepra. turska je jezična i ci n ička komponenta u njima još višc ojačal:! . Od nje potječe i slavensko imc za MadOIre - Ugri - ko je su Slaveni it .. cli od imena hunsko-turskih Onogura. a koje su preuzeli i drugi narodi. Potisnula od Pečencga. mada rska su sc plemena naselila u rlrugoj polo"ini IX . .st. duž Crnoga mora i zmeđ u Dnjepra i uUa Dunava. T u su sc, pod utjecajem razvijenijih Hnara. udružila u plemenski .savez, II kome su dodušc odlučival i sta rješine pojedinih plemena, ali koji su od top vremena nad alj e predvodili zajednički knezovi iz plemena Megeri ( Mađar). Prvi od njih bio je A rpad. osnivač kasnije kra ljevske dinasti je. Vc, od 70-ih godina IK n. Mađari su se kroz karpauke klan ce sve čeUe zal ijetali u Panonsku nizi nu. gdje su w;!o;o ro odIUČT)() u:jeeali na lok borbi između velikomoravske i istoč nofm ­ načke države. T c $U im prilike SO-ih godina [X. st. om ogućile da

123

,

;

I

T ise. gdje su još u Xl . st. živjeli uglavnom

• l

kao munadi. Pod ijdjeni u osam plemena s preko stotinu rotIova, koji Stl - prema jednom arapskom izvoru - mot!"Ji podići oko

,

,~

I

nasele

il

porječju

20.000 konjan ika. Madari su se od kraja IX . do sredine X .

$(.

zbog pl j a čh: zalij.:!al; prije svega tl Ita liju i ""jema čku, a i dalje na u llad. pa su ponekiput prodiral i; do Pircneja. Oni ru o. 900 U1J1osjdi Panoniju s desne strane D unava i do 908 unilti1i "cli~o­ moravsku tIrlavu. Tako 5\1 njemačke gospodare u sInvenskim pokrajinama potisnuli na neko "rijeme u Alpe. tavladali velikim dijelom slovenskog teritorija i raslavili slavenska plemena na sje-

v:ru

j

jugu. Njihovim

pljačka!kim

pohodima na zapad

u činio

jc

kraj tck katast roraln i poraz kod Aupburga 955.

I

I

I

U "rijeme žestoke borbe Bizanta protiv Arapa u Aziji i na moru. a proliv Bugara na Balkanskom poluotoku u sredini IX. st. pojavljuje sc na Jad ranskom moru nova sila. Venecija. koja od svog osamostaljenja mnogo utječe na razvjtak Južnih Sl~,·cna. napos~ H rvata. Usprkos franačkim nasrtajima na kraju VIII. i početku IX. ~ t .. poslije I>ada Ril\'e nskog egzarhata (iS I), Venclski dukat. posljednji "slal~k bi~antsk~ vlasli u sjevernoj Italiji. ustaje napokon II IlOsjedu Bizanta na osnovu mirovnog ugQvora u Aach~nu (SI2). Ali upravo II to doba. kad Bizanl teško odoli j el'u Arapima i Bugarima. Venecija sc naglo razvija u samo§talnll državno čiju ekonomsku p.odlogu či n i sve jača trgo\'ina ;zm~du Istoka i Zapada. Centar Vcnctskog dukala prelazi na otok Rialto , na koji su g. 812 llrenijcte jz Aleksandrije moći sv. Marb. Tu su sc skupile najmocnije porodice, koje su, ostaj ući formaln o pod vrhovnom 1'la1ću Bita nla , birale na skupštini stanovnika (publicum placiIum ) duxa (doge, dužd). Iako je duB bio biran. njegova je vlasi bila spočetka u su(l$kim i vojnim Sll'arima vrlo velika, a njegova blagajna nije uopte bila odijeljena od državne.

!

I,, ,

, •

I •

,

US])n05 ograničenju

od strane skupštine stanovnika. kao i ufeg savjeta (curia), koji je bio sastavljen od članova imućnijih porodica. d.uMev je položaj bio ,'rIo sličan položaju monarha, I)a sc. hoviJe. pojavljuje kod pojedinih porodica tendencija. da zadrl e d"J.devu 1·lart u ~vojim rukama. Ta tendencija nutaje tek potkraj X. st" poslije ies toke bo rbe izm edu tih I)orodica.

! I

,

U 10 doba. u IX. i X. st.. razvIJa sc grad na Riahu. koji sc II potetku naz;l'a civitas Riaiti. a poslije civilas Venet iarum. U tJ. d"a stoljel:a razviJa se Venecija Kao gr.l.d i kao država. \·ct od 8~ O dužd istupa kao samostalna ugo,·aračka strana prema franačkom kral ju Italije u nizu ugovnra. kojima sc utvrduje samostalnost Venecije i njc~i ne trgovačke povlastice II 5jcvernoj Italiji. U dobrim O
125

124

l,

.. •

•

pravcu dru!tvcnc diferencijacije. propadanja slobodnih seljaka i iulvajanja boljara i klera, niti je nestalo tr.ldicije o nekadalnjoj urnostalnosti \I sklopu Sklavinija. Na tim osnovima javlja sc II prvoj polovini X. sl. II Makedoniji otpor proti>- feudalizacije II obliku bogumilstva. il II vezi s napredovanjem feudalizacije: stvara se 976. poslije- uspjelO!; ustanka Makedonaca. makedonska driava pod Samuilom. U svom najvećem opsegu la sc drlal'il bilil proširila po cijdom Balkanskom I'0loo\oku _ iZUZCI'ši primonk; pojas ud Carigrada do Soluna. srednju i juinll Grčku i I-'irv.lIsku - pa jc prema tome osim Ma kedonaca obuhvatala i Srbe i E::pr.rc:.

•

Njena organizacija sI'akako sc oslanjal.. na mjesne feudainc cle-

•

I •

mente, kojim3 jc bilO! !)(I"jerena uprava pojedi nih p,,\c:rajilla. Ali ])()slije propasti Samuil ove drZavc lO IS. Bizantu je opet po~lo ta rukum da nad Makedonijom obnovi svoju vlasl. koju vcć prijc jelino,!; stoljeća i 1'0 bijase il/)ubi o. Dalmatimka Hrva tska. već od 82& u dosta IabavlI obliku ncposre(lnQ podreden;: fnlnačkom kralj u Italije. imaia je - osim Makedon ije - najviie koristi od slabljenja franačke j bizantske moći. U I'rijeme borbe za Italiju izm eđu članova karolitlšk c ' i put osvaja dalmatinske gradovc. Uvodenj~ feudalnih url::daba na dvoru i uredenje drla"ne organ izacije s oslanjanjem na dvorsko plemstvo. kao i poja,'a serva -kmetO"a na kral jevskim i prh'atnim posjedima dokazuju. da s.c reudalni način proizvodnjc bio ve/; jako učvrstin . Nala~e/;i s.c II neposrednom susj~dslvu Bugara u doba porasta njihove snage II drugoj polovini IX. st., Srbi u Raškoj tdko su IC odupirali njihovim ponovnim navaiama. Bizant i Bugarska

II I

! ! •

i, !

, •

,

I , ,,I ,

i•

•• ••

126

•

pokušavaju da preko pojedinih člano"a vladarske I)()ro~ie~ pot!vr!,'TIu Srbiju pnd svoj uljecaj. i naj~ad je on~ . 92~ pTL~IJučena Bugarskoj. T ek poslije smrti cara ~imeona, SrblJll sc. ~~ e?,.,O ~a 5r<:danjon, Bosnom. opet osamostalIla pod Ctslavom (9. 1 ,1 ,1.8 _ n. 960). ali poslije pada Bugarske došla je i o na pod vrho\'1l\1 vlast Bizanta, a zatim ca ra Samuila. 4. M akedonci i Slovenci pod v la š ću Biunta i Nje~ačke: borba Srba i Hrvata u u čvI"ŠĆt;nj e svoje državnI:: nelav isnosti. U drugoj ]lOl lovini X . i u počdku XI. st. Bizant j c k o na čno svlada o svoje neprijatelje i za kratko vrijeme dostigao nhunac svoje moti. On znatIl<) proširuje granice l j Prednjoj Ati);: poja· t ava svoj položaj na l\loru. daje time 110" zamah svoJoJ trgovini i najzad. poslij~ tdkih borbi, uništava i SamUilOI"Ll t~~žav ... Bizant postaje izno"a posredni ili neposredni gospodar CIJelO!;"" Balkansko/) poluotoka. pn'i put od vremen a slavenske se.ohe. Njegov sc teritorij tad .. protc!e od Eufrata do Dunava I od Zi,kavkazja' do zapadne obale .Jadrana. U lo vrijeme najvećega vanjskog poleta Bizanta. raste \I njemu v<;liki feuda.lni posjed. koji sc širi na račun sitno.;: jlos)ed.a slobodnih selja.ka i stratiota. potkopavajući 1ako sam tcrnelJ b,zantske moci. Carevi makedonske dinastije pokuš.:l\"aju u X . i na po1:eku XI. st. zakonskim odredbama spriječiti prijdaz seljačko~a i vojničkog posjeda u ruke feudalaea. Ali se uza 5\'U strogost tih od redaba borba izmedu centralne vJasti j veleposjedni~kog plem stva 5"rŠllva pobjedom feudalnih snaga. U Xl. st .• u doha "Jadavinc č inovničkog plemsIva u Bizantu. veliki posjednici nesm etano apsorbi raju zemljišne posjede slobodnih sdjah istratiot a. prt(varajući njihovc vlasnike u svojc kme love-parike. Tako nestaje gJavn~ os novice kako vojne. tako i ek onomsko-financijsk~ snage bizantske drža,'e, a prema novim neprijateljima. koj : sc pojavljuju na njegovim granieama. Bizant sc u drugoj polo"in; X.I. 51. pokazuje potpuno nemoćan_ Mala Azija, jezgra eantva, kOJU je Biza nt u vjekovnim tcškim borbama uspjdno branio i obranio oo arapskih navala. sada brzo i lako postaje plijenom Seldžuka. U isto ,'rijeme Bizant gubi; svoje posljcdnje posje
12i

,

,

'I

tač.koj

republici vodeću ulogu a to je za dalji eko nomski i

trgo"i ni na Sredozemnom moru. fJolitički razvitak carstva imalo

II

dalekusdnih posljedica. Kn.jnj;m naprezanjem svih snaga i sredstava uzimanjem

II

službu stranih

najamničkih

slaooYni~lva.

odreda i dodjeljivanjem

pruni;a (feudalnih veleposjeda) za službu II "ojsei - Bir.an! uspijel-a da pod dinastijom Komncna OJ kraja XL do kraja X]], st.. II doba vlad.wine "ajnog plems!\·a. jui jednom njača svoju vojnu snagu. Tak o postile niz novih vanjskopolitičkih uspjeha. podiže privrell"""o USled carstva i u(:"riću jc njegu" ]lOlu!aj prema pokorcnim slavenskim namd ima. Franačka ddava, suparnik Bizanta II prvim vj ckuv;ma fcudalne periode. nije sc II cjelini nikad vii( obnovila, Ali nju u srednjoj Ewopi u Hedini X. st. nasljeduje njemačka drb .. a: Oil;! je nastala na teritoriju istočnorra n ačkc ddal'c. koja sc "poectku X . 51. dois ta raspala u titav niz I. ZI'. plemenskih vojvodina. Iak o ih je i dalje spajao lajednički \'ladar. on II prvo vrijeme nije imao nikakve prave vlasti. T ek organizacija obrane od madarskih napadača s\Vorila je postepeno novu osno"iell la ujedinjenje države. POŠlO je Oton I.. pobjedom nad Madarima kod Augsburga (955), vratio kra ljevskoj "lasti njen ugled. htio .ie da s"ojoj " Iasli udari čvršCc lemeIje. Da bi sc oslobodio stal nih buna i Olpora pojedinih voj"OO;} i slomio otpor velikih fcudalaca. on je vojvodine pa(:eo dodjeljivat i "lJ feud u prvom redu svojim srodnicima. Osim toga oslanjao sc i na episkopa!. kome je dao prostrane oblasti. Polpora crkve bi la je naročtto "ažna slalla. SlO "diki c rkveni dostojanstveni<:i nisu ostavljali svoje funkcije u naslijede porodici. Utv rslivš i tako svoju vlast. on je (962) pokorio sjevernu l\.al iju i predobio papu. da ga okruni za cara. Usprkns priHemenom učvrlćenju carske vlMti. u daljem ran-itku do kraja XI. st. po. ~tel)eno napreduje feudalni partikularizam. Medusobno povezivanje jačih ftudalnih porodica u pojedinim pokrajinarn:\ ima 7,a posljedicu IlOno"no samostalnije istupanje vojvodina. I veliki sc fcudalei Ilvelike oslobadaju. naral ilo" sudstvu nad svojim ,'azalima (a pogotovu pak .seljacima). od clOlada!nje podrtdcnO$ti vojvodama. U drugoj polovini Xl. 51. počinju sc doouJe ja"lj;lIi novI elementi drus!\'enog razvitka - državni ministerijali i gradovi u Rajnskoj oblasti - koj i su mogl i pru!iti potrebnu potporu 128

J

nas toja njima oko vece cenlrali zac ije ca rske vlasti.i oko :rutbija~lja fclldalno'p:LTtikularističkih te nd encija. ea.r H C.nn k ~ V. sc. dOIs::!. oslanjao na njih , ali kako jc on u borbi za Lnvesttt~TlI .'zgubl~ ugled i vlas t nad crlc.venim feudaleima, o~emogućen J~ bIO daljI razvita k u lom pravcu. Ta ko je nestalo 5Vlb brana, kOJe su sp~­ tavale. da potpuno prevlada ftuda!ni partik~larizam. ~ d.a drbva podijeli u velike feudalne posjede. kOJI su pOlitičkI bIh gotovo samos ta lni. Poslije svoga strahovitog poraza kod Augsbu rga Madari pre· stajll s pljačkaškim pohodima na zapad i p~laze .postepeno. na sjed il ački način !ivota. Neposredni dodir s pokoremm S!ave nlma u Karpa tskom basenu mnogo im je pom~gao. da ~apuste no~~.d­ ski fivot. jer su sc pom ntu nji h Madan upoznali s r3.zv'JetllJlm obli<:ima ekonomskoga. društvenog i političkog livota.

.5:

I, , (

, •

! ;,

i

I I

! ,

Poste peno napu!tanje nomadskog načina livo!a i klasna .di~ fere ncija cija. koj"IJ je ono zna tno ubrzalo. bili 5\1 prvi predUVjetI ~a postanak drla,·e. koja se kod M.ada~a POČel.a. stvarati od sre.-. dim X . stoljeća. Bin je to dugotraj3n I komph~lTan proc~s, kOJ' je 5vOje završne oblike dobio pri kraju Xl. st. I u kon;e je zna· ča jn u ulogu organizatora imao Stjepan I. (99i- I038). Uz pomoc strani h viiezova, uglav nom njemačkih. on je slo· mio otpor posljednjih plemenskih starješina ~ prisvojio velike komplck1e obrađen e i još više ncobraden e zemlJc; osnovao prtnl;:' franačkom uzoru županije (comitatus, varmegye) kao ekonomskounravna područja s\'oga patrimonija sa sredi!tem II utvrd e no,:,", g~adu (castorm. ci"itas), za koji je veliki dio po.dloin~t;: .s:ano\"ntltva vuao kao kmetove (castrcnses) ili slu! benl kc-voJmke (i obagiant! castri); počeo stvarati no" sloj "kr aljevskih 51ugu~ (s.e r,.ienles regis , mili-tcs), daruju':; im zemlju kao nag radu ta "oJnu slulbu, čim e je udario temel.ie feudalnom sistemu i bu dućem plemićk om stalclu; priveo Madarc upadnom kr!ćansh'u i stekao u <:rhi. U1 svoje vite1.:o\'c i vojni ke. glavnu po~poru monarhi.i.ske i driavn e vlasti. Svojim krunisanjem za kral ja I organlza<:IJom naročite crhene provincije. u kojoj IlIU je papa pri1.:nao izuze~~a prava. osigurao je političku nelavisnosI wojoj državi, a S,"Ojlm financijskim i ekonom~kim odredbama (kovanje srebrn~g novca: unapredenje trgovine i dL) nastojao je da je ekonomskI oslobodi

129

• •

,

od inozemstva. Pro iirio jc najzad njezinI: granIce do gorovitog ruba Pan01lsh nizine na sjeveru i istoku . Stari oblici rodovsko-plemenskog uredenja nisu odjednom nestali. nego su, ~ toviie. bili matno obuhvaćeni novim pol
,

!

druhvcnib snaga. .. U sredin; XL ~t. rojavJjujc sc

,

tl

zapadnom svijeIll nova po_

Iltu!k ... snaga. katolička crk va na čelu $ papom. U vezi $ reformnim pokretom pape nastoje da se emancipiraju od svjeto\'ne vlasti i dobiju vrhovnu vlast naG svim državama kako u crkvenim. tako i u svjetovnim stva rima. ho bi odgovaralo položaju crkve kao najja~c snage m<:du feudalnim vd iki m posjednicim.l. Re formni pokret. doduše. počinje prividno na crkvenom području boroom za poboljbnje crkvene disciplin<:. protiv kUI){lVanja crkvenih polobja i svećeničkog braka, koj i je tada bio zabranjen. Z~ poboljšanje prilika u sa mostanima. kao i za papinu univer. zaLnu vlast nad čitavim kršćanstvom i _ u vezi s bomom pat3' rije. ši rokih slojeva u talij a nsk im gradovima proti v vlasti aristolcracije - za emancipaciju papa ispod utjecaja kako rimskog plemstva . tako i njemačkog cara. Već IC tdnje izazl'ale su g. I 05 ~ konarni raskol izmed u Istočne i Zapadne crkve. jer cari _ gradski patrijarh. predsta\'nik istočnih crka"a. Istočnog carstva i bizanL!ke k.,.1turnc tradicije. nij<: nikako mogao da se pod"rga"a po- etencioznim zahtj<:vima pap~. Raskol j e imao svojih političkih posljedica : uz podriku pap<'. Normani oS"ajaju u s redini X l. st. bizantske posjede II juinoj Italiji i osnivaju ondje SI'oju dria,'u, jedno od jakih oruda papinske politike prot;,· država na Balkan_ skom poluotoku. naročito radi pokoravanja Bizanta i !stočne crkve. Mnogo ši re razmjere imale su posljedice izazvane rd orm. nim pokretom na Zapad u u obli ku borbe izmedu sacerdocija i imp<:T1Ja. vrhol'ne crkvene i ,vjdovne vla:sti. Ta se na ime borba

, ,i ,

I I I i I

I,

l i,, ,I I

I I

i

130

nuinn koncentrirala oko vlasti nad velikim crkv<:n;!\) posjedima. koji su, prirodno. bili u isti mah; kudi ili bili p-od u prav~ml ~"j~ t o"nih feudalaca II obliku ~za!titnika« (Vogt, advocatus). "ec latcranski koncil I05!l zabranjuj~ laičku invcstiturl1. l j. podjelji"anj e crkvenih -službi. odnosno s n~ima !>Ov~nih p~jeda.. /I. kako je to bilo pravo vladara. obnavlja se teonp o moć I . ]lape nad s'jelovnim vlada rima oslonjena na fahifikat e il IX . st.. k"ja jc dobila najdosljedniju primjenu \I tezi pape Grg ura V II.. da samo p;:pa ima pravo ra spolagati carskom i kralje"skim kru · nalfla. Ta .se borba najjal:e ispoljil a u "dnO$"U izmedu l)
!

i

,

,

.,,

"

l

J

I

,

•

carstva. jer jc Biza ntu ])Qmog!a proliv Nonnana. Ona dobiva tako !iroku b:11u ta svoj kunij; teritori jalni razv itak u istočnom SrcdoumIju i prenosi it Carigrada u Veneci ju tdište trgov inc između Istoka i Zapada. Raz.ličitim ugovorima ona olakšava i svoju konkurenciju s drugim najvafnijim pomorsko- trgovalkim {!"radQvima loga doba, Pisom i Geno\·om. K onačno se u prvoj polovini XII. K z.natno mijenja i unutrainje uredenje Venecije. U lo doba pojavljuje sc ..com una Vcnccianrm... zajednica trgovačkih L i zemJjo posjedničkih pat ricijs kih familija Rialta. a gotovo u is to vrijeme i savjet mudrih (s apienta), iz koga se u drugoj polovini X II . st. razvija Vd iko i Malo vijeće. Ti organi gradskog patricijala prcuzdi 'lU funkciju nekadašnje skup!tine stanovn ika kao i mnoga duideva prava. n aročito u unutrašnjim poslovima. Prijelazom vladars kih prava na Malo vijeće dužd u suštini postaje samo njegov izvršni organ. Kod Ju žni h Slavcna u tom sc razdoblju približava kraju dugi proccs na stajanja feudalnog društva. I. j. pretvaranje seljaka u km eto ve i formiranje i sve čvr;;':e međusobno povc1.ivil nje k la~e feud,daea , bo i učvršćiv anje vladarske vlasti, koja se oslan ja na fcudalnu kla su. Ali, bu dući da je snrijevanje fcudalnog dl'lJštva na domaćim osnovima ograni če no sa mo na Srbe I H rvate. a kod Slovenaca i Mak edonaca se uvod e obl ici sazreli II inozems tvu. ni sll sa mo konkretni oblici nove društvene strukture djelomično različi ti. nego SII i tempo i na čin sazrije" an ja feudalno!:, društva uvelike vezani i s vc': izloženim razv it kom u susjedstv u .J uinih Sla ven a. Ponov no jačanje N jemačke na zapadu J Bizanta na istoku ulječe prije svega na historiju Slovenaca i Makedonaca i po. kazuje se u mnogi m stva rima na sličan način. U 70-i m god inama X . st. Slovenci opet potpadaju pod njema čk u vlast. a njihovu zemlju dijele u feuda lne grofov ije.marke. koje još samo do početka XI. st. o.staju udružene u feudal nim granicama vojvod ine Veli ke Kara nta nije, a zatim sc razvijaju odvojeno kao histor ijske po kra jine. Oko g. 1000 fe ud alno je društvo napokon izg ra deno: slobod ni h seljaka gotovo više nema, a s postankom nifeg plemstva u Xl. st. pof inj e i propadalIje posljednjih ostata ka vladaju':ega dru itvenog sloja iz drža" e karantanskih Slovenaca _ koS~:ta. Više plemstvo sačinj avaju v~i nom njemačk i feudalci. a nji-

"2

i

I •

i

I I J

,

J ••

•

I •

•

I

,,

hovu utjecaju podli jdu postepeno i pojedini osa mlj eni SlovenCI u njihovim redovi m a. Od kraj a X , st. poči nju u slovenske pokrajine tve jace pritjecati nj emačk i seljaci, koj i u krajevima Ut Duna\' ubno potiskuju slovensko stanovništvo. U ve:ti s borbom za investituru - osi m tnatnih promjeoa" m oti pojedinih is taknut ih feudalnih porodica - izgra d uje se dokrajll cr\::l'e nll organizacija i odstranjuju posljednji tragovi m isio narsk og razdoblj a. U to "rijeme nestaje najzad i spominjanje s]a"enskog pra"a osim u5tol iča vanja koruških vojvoda. MakedolIci su, zajed no sa Smirna i H f"atima , po tpa li l OIS pod vl ast Bizanta . ali sc ona ispolji!a Irod njih neusportdivo jate nego kod Srba i H rvata. Makedonija j e postala tema, i u nju uvo de bizan tsku upravnu i crkvenu orga ni zaciju. Neke kon cesije u tome uhn.o su ukinute, i već u sredini XI. st. potpuno sc "vodi bizan tski porezni sistem. Ustanci prOIi I' Bizanta (1040- 41. lOi~-7S) bili su ugušeni. i poslije više puta ponovljenih navala i~l'''na (pcčen ezi, Kuman i, Norman i, Srbi , križari ). koje su zahv atile i Makedolliju. bizantski sc sistem u Makedoni ji po tkraj Xl. sl. pol· puno u čvršć uje. Od početka XI. .~L Bizant dovodi nOi odlučuj u ća up rav na mjesta grčko plems tvo. a makedonsko vezu,ic liza sc i podupire njegovu grecizaciju. Dok Sl;lveni u GrčkoJ podlijd.1I uopće jakoj grecizaciji, Bizan l na selj uj e u Mak edoniju tu di C'tnički elemenat, od kraja XI. sl. postizava veli ke usp jehe u grecizaeiji crkv e. a do kraja XII. st. i u grecizacij i stanovništva u bliloj okolici SoJuna _ U to vrijeme. II ve:ti s izgradnjom pronij arskog sistema" Mak edoniji, veoma se proJirujt ~\' jet')\' ni i crkveni feudalni veli ki posjed. a slobodne seljake osirn rijetkih izutetaka pretvara j u u parike, pa ih čak i prodaju kao roblje u hizantske gradove. Drukčiji nego kod Slovenaca i Makedonaca bio j:.- razvoj kod !-If\'a la i Srba. l H rvati su 1018 priznali \' rhll\'nu \·Ias! n;. zanta, afi ona nije imala nikakv ih p ra kt ičn i h posljedica. pa je i lI.:sta!a već nak on neko li ko godi na. H isto rija H rvata do po~etka X I I. st. is punjena je borbo m s Ven eci jom oko vlasti nad dalmatinski lO gradovima i IJčvršći,'a nj ern fe1JClalnih odnota i borbom za i to samostalniji razvitak u erko·i. hvori ,,·jedoČe o raspadanj u unutra šnjih veza u seoski m opCinama i osiromašcnju seljaka. kao i o porastu velikog posjeda. Poslije prvih POJIt,·;: u

133

-

I

r

sredini X I. st.. da kraJj pokla nja feudalne posjede za službu . za vlade kralja Zvonimira poja,·ljuju le već da rov nice veoIn a velikog opsega i i>.r:l!ito feudalno!> karaktera. Ubrzo pooli je Zvonim 'n.>Vc smrti u Hrvatskoj izhijaju horb~. koje su iskoristile Ve necija i Ugarska. Venecija je ponovo ])rigrabila vlaSI nacl dalmatins kim gradovima. a uga rski kra lj Koloman priključio JIM Hrvatsku kao posebnu cidavnopral'nu cjelinu svojoj drlavi. T im činom ni je H rv auka samo presIala da se razvija kao nezavisna drb"a, nego je zaj ed nica s Ul"
i i

I ,•

, I

, , I• I

feudalizma !]loraju ma nje ili vile priz nati tudu vrhovnu vlasI. U procesu drUSIvenog rasloja,','!mja. koje nije bilo _ kao kod Slovenaca i Makedona ca - ub rzano neposrednim nametanjem t udih oblika feudalizma. sve do kraja ranofeudaln e periode postojali su neki ostaci rod ovs kog uredenja, ma da ~u sc u novim prilikama i oni "cC dosta izmijenili. Tako su sc u Dal mati nsk oj H rvatskoj sačuvale j a če unut ra! nje veze u seoski m opći nama. a naročito hri':a povezanOSI srodnika. što sc tiče imovine. dijelom u velikim porodic:l ma. a d i;'~lom i poslije njihova razb ijanja na "iše malih . Tek potkra j tc periode nes taju uglavnom slobodni seljaci _ II p~imor5kom dijetu Dalmatinske l'ln'atske potpunije nego drugdje. Tragovi sla rog uredenja očuval i su Je veoma dugo i kod klase feuda laea. Ul dvor.;ko plemst'·o o<:u"alo sc sve do kraja tog razdublja rodovsko plemstvo. koje se do du k znatno vilie spomin jl" II opsd nij im izvo rima o Hrvatima nego u oskudn ijim izvorima o Srb ima. ela no,·i dvorskog plemstva. kojim a vladar dajl" pojedi nl" oblasti. odnos no iupa nije na upravu. a ne II feud. glav ni su oslonac vladara i njegove vlasti. pa sc lek na kraj u lc pulo.!e _ kod Hrvat a ~I sred ini . kod Sr ba potkraj XI. Sl. - pr"i put spominje p ~avi ,·azal itet. Rodo\'sko plemsh·o. koje sc odrialo do kr:.ja lOg razdoblja. na proti,·. glavna je kočnica razvit ku ~Iada rske "lasti i gla.,'na društvena podloga za unutrašnje bor be. pa i nosil;1C tradicija - što sc prije svega pokazuje II razvoju Srba - ovećoj il i manjoj samoualnosli. čvrUoj povezan ost i pojedinih ohlast; . a prema lo me - u ra.ZI·itku Srba II toj pe riodi - ; nj iho"a dužeg samOSIainog razv it ka ili ponovnog odcj.!pljivanja. Osim uprav nih funkcija dvo rskog ple msl"a i izgradnje dvora u centar driavne upra"e - u Hn'alskoj od IX . st .. u Srbiji S\'akako nešlo kasnij e - gl"vflo $U podru čje vladareve "Jasti nj ~_ govo pra\'0 sudenja. zapovjedniš"'O II vojsc i i odlučivanj e l) vanjSKim drfa\"nim vezama i odnosima. Usprkos lome ograničuje njegovu vJast osim ,·ije':a feudalaca. koje sc uskoro _ uporedi' s izgradnjom dvor;! - s~stojal o od članov" dvonko...: I'Jcmslva. i narodna skupš ti na. ali i u njoj udlučuju. najkasnije u Xl. s: .. stvarno fcudalci sa "'ojom orufanom pratnjom kao jezgrom ,·oj. ske. Medu najznačaj n ija prava narodne skupi,i ne ide j njezi no sudjelo"anje u (;dr~tti,,:mju novOJ; vladara. Pre mda kndC\'ska.

135

134

I

i

I

F

rI,

·

, ;

•

,

odnosno kraljevska ,'lasI već od VIII. st. postaje nasljedna II pojedinim porodicama, prin<:;p nasljedstvu nije bio utvrden. pa su sc kod sukoba izmedu I·iš.: pn:tcndcnata uvarak !irokc mogu~nosti za raz1ititc utje<:ajc grupa feudaJaca. okuplj!'.llih II na·

•

1

,

I,,

rodnoj skupll;ni ili "anjskih sila. Prema tome jc kod Slovenaca i Makedonaca već II loj lloer iodi potpuno satreo feudalni poredak ubrzan utjecajima iz\'ana.. Ti su utjecaji, medutim. za mnogo vjeko"a zaustavili domaći organski druJlvcni i politia; razvitak, il II daljem razvoju uZTok()-

vali

čak

i vidljivo smanjenje njihova

ctničkog

•

I

II

/

'c

,, ,

teritorija. Kod

Srba i Hrvata naprotiv neke prelazne fonne traju doduše svc do kraja toga razdohIja i nestaju potpuno tek tl XII. st. - kod I-Irvala dlmckle pod stranim utje(ajem, a kod Srba prije svega u veti s ponov nim osamostaljenjem i razvojem srpske drlave pod Nemalljičima. Ali upravo čilljenica, '\:to se feudalno društvo izgradivalo u prvom redu na domaćim temeljima - iako je to donekle usporilo njihov ekonomsko-društveni razvitak - omo!plĆila je. da sc u čvrste države i njihove tradicije, ka o i da sc izgrade čvrsti temelji, na koj ima te se u idućoj periodi mnogo brle razvijali la dva naroda. a prije svega S,.bi u svojoj samo$talnoj drlavi. Upravo taj doma':i, neprekidni razvitak je temdj, na kome tc sc razdoblje od VII. do XII. sl. historij e ju~nosla ­ vCll5kih naroda izdvojiti kao rano feudalna perioda. Završavanjem procesa fcuđalir.aeije u XII. st.. II usporedbi s prijdnjom periodom, ne ustalju je se samo feudalna druš\\'ena struktura. vd 5e bitno mijenja i karakter društ,'enih suprotnosti i klasne borbe. jer dotadašnji olpor rodovskog plemstva postepeno potinju da zamjenjuju pojav<:, feudalnog partikularizma. a bune kmeto"a dotada!nji olpor slobodnog selja8t~·a iako tek u kami joj periodi.

,

KA~TA

, I I, 1

I i

1

I I,

KI

DOSE.L J E NJ A

, •

,

I ,

• •

136

S LAVENL

,

I

•

.o.

Vl

w

;

, •

I

, ••

-

V, POGLAVLJ E

SLOVENCI U RANOFEUDALNO DOBA (OD VII. DO XII. STOLJEĆA) I. Slavemki plemenski ~avu pod Sa mom. Kara nla ni;a.

Zbog obrane o{l a"ankog nas il ja slavenska su plemena OS1)O "ala o. 623 no'- uvez. koji St Jir io od PoJapskih Srba do Slove-

naca. Jet-gra toga plemenskog

I

sa"Cla

bila

$U

ccška i moravska

pleme na. koja SIJ sc pod vodstvom Sama pobunila protiv Avara. kad su sc oni upeli iz sve snage. da zauzmu Bizant. Najkasnije poslije poraza Avara pod Carigrado m (626). kada 5~ avarski plemenski savez zhog unutrašnjih tTvenja ra spao za čet i ri decenija (626-0. 660). ako ne već i prije, slavenskom picmcl)skom savezu pod vodstvom Sama pridru!ili su se i Slovenci II Karantaniji . II Istočnim Alpama i 1,17. gornju Savu. Samo, čovjek nepoznata porijekla, koga t, zvo Frtdega r, na osno\'u pričanja, prikazuje ka o f ra načkog trgo' ·ca. stajao je na čelu savo::za slavenskih plemena .35 godina (62.3-658). Kad a je priv.ro::meno oslabila moć Avara. najopasniji no::prijatc1ji toga saveza bijahu go::rmansb plemo::na na čclu s Francima. OkQ 625 Ka rantaniju su napali Langobardi i oleli joj »kraj Slavena. koji sc Zl1 j Ol naz iva .. (Kanalska doli na i dolin a Zilj;eo::); tek o. 7.30 Ka ranlanci su ga pono" o oslobodili. Oko 628 Kar antanci po1ti~­ duju Bavarce i najzad utvrduju svoju granicu uZ izvo r Drave. Pod kraljem Dagohertom f ranci odlučiše da Slavenima zadad u odlu čan udarac, al i je njihova vojska bila 6S] potpunu Ta1.bijena kod W ogastisburga ("jerojatno Uholt' II zapadnoj Ccškoj). Taj jo:: poraz doknlj či(l franačke pokušajo::. da podjarme one Slavene, kojima jc na čel u stajao S.:mo. U vezi s lim napadajem 137

•

•

•

•

!'T.-

I

svrš io sc bez llspjcha po ku šaj franačkog mr$lOnara da. da pro~ id kri cans h 'o medu Slovencima (o. 630).

Ii

Am an -

. Sa~'u slavenskih plemena pod Samom je pn'u sa mus! lllno Istupanje Slavena u obrani od nomad skih , av ars kih plemena u I'a~ons k oj nizini, a osi m toga i prvi pokušaj nezavisnog r;uvit ka. kOJI treba da im osigu ra slo hodu i od lIerma nsk;h susjeda. Taj plemen,.k; savez ima. dakle. tri napredna obi!jdja , ~Prvo _ ~bruo Je unulra.mji raz" itak ilavenskih plemena ; drugo. I)()digao ~e hranu barbarskom pr iti sku s isto ka; i trece. zaustavio je oSI'a]ačke napadaje gnmanskih knezova « (Ka rdel; ),

I

sPQfninju Slovence medu sla"enskim narodima kroni čari Neslor (X II . st.). H elmold (XII. st. ) i gario lomej Engleski (XHI. 51.). Kada ~e o. 660 obnovio plemenski savez A vara i "I' ct pornsla njihova snaga. pOI'oljni geografsk i poloiaj Karaotan;oc;o i nji hova ekonomska i socijalna struktur a omogu,;ili ~u im rla o čuvaj u svoju ne7.avi,no51. VlaSI Avara širila se olad iz Panonske nizine sa mo uz prirodne pu tove prema srednjoj Evropi. ltaliji i Biza ntu. U z Dun"v dopi ral a je do rijeke Anile (E nn~). a prema Italiji do same Furlans ke nizine. AI'ari $U dodu~~ OSIgIIrali te putove svojim utvrdenjima. hringovima (u gOTllJcm r osaviju dan puta od furlanske g ranice. a IIZ Duna\' u blizini Beta). ali samostaln i sukobi Slovenaca s Fu rl an ima u I'osočju n .. poče tk u VB I. Sl. dokazuju. da je i tada to bio samo 1)lemenski savet. a ne ropska poJlo!nost. Već o. 603. i lO najprije pro" alom Avara. nanol'(o pučinju bo rbe za osvajanje plodne Furlanske nizinc. Al i kad SI: o. 664 Slov<':nci prctrpjcli po raz. borbe se izmedu Slovenaca i Furlana vode opet tek II početku V)(L st . (705-i20). U tim borbama i zbog naseljenja Slovenaca u Ikndkoj ( Mletačknj ) Sloveniji slovensko-furlanska granic:! se definitivno utnduje izmedu mor;: i Alpa na langobardskom limesu. Poku.aj Slovenaca da prodru u bogalu rav ni cu nije uspio. ali etnografska granic;, održala ~~ na toj liniji sve do danas. Karantanski Slovenci upleću se o. 664 u unll lrasnje sporove u Furlaniji. na kraju Vit i u jXlčetku VIII . st. I1Jpaciaju Bav;orce, o. i 30 oslobadaju ~kraj Z ilj u _ i II ~vojim su kobima $ Furlanima spuštaju se u Furlaniju.

I

!

. Poslije Samove smrti (65S) raspao se Iiroki savez slaven-

s~~ h pJem~na. kome jc un stajao na čelu, jer kod većine njcgo"ih

~'J~I~va

-

,

,

-

-

msu još sazreli ovjeti za državnu organizaciju. Kao vcća JC(hmca oču"olla se samo Karantanija. U njoj je za. vrijerne plemens kog 5av.:z~ pod vodstvom Samovim " ladao knez Valuk (o. ~30). Qna je postala za čet i ri stoljeća naj"ai nija politička IvoreV!fla na slovenskom tcritoriju u Istočnim Alpama. U početku kao dio Sa mova plemenskog saveza (o. 625-658), 1.atinl bo sa mos ta lna slovenska knežel'; na (ot prilike do iH) i vazaina knež.ev!fla u franačkOj drlavi s ullu\raJnjom nmoupravom (otprill~e do 820). naposljetku kao franačka grofovija i voj"odina njemalke države - KaranIanija je do svoga defi nit;l'nog ra s~ada ~ XI: SI. okupljala većinu Slovenaca. Njeno sredi!lc biJaJ~ Kms.kl gr~d na Gosposvelskom polju u SloI'enskoj Ko ruš~oJ . .a nJen.a Jczgra. koju je za lo vrijcme uvijek obuhl"a~ala. b,ja Je planIIlskim lancem za-Štitcna kotlina uz gornju D ravu; Muru. )~to~o i jufno od tc j ezgre leže pogranime pokrajine. koje se od !lJe VIše puta odejepJjuju. Kada na ime u Panonskoj nil.ini. na~lapadl~ ijoj stepi II Evropi. borave jaki Mmadsk i na rod i. oni vladaJ~' ne samo. Pa~onijom. nego i prirodnim putovima. koji uZ.D.unav I preko Ljubljanske kotline vode prema zapadu (Ava ri pTlbl~ino od 660 d.o 790; Madari pr ibl i.fno od 900 do 970). Stanov mJII'o sc s uSpJehOfll branilo od njih u planinama izmedu ta dva puta. Zbog cent ra lnog polobja Karantanije u tada~njem slovell~kom teritoriju i u hi storijskom razvitku. imc Karan la nac up?trebljal'a se .vec u fra na č k o doba 1.a Slovenca u opće. U tom snllslu poznato Je ono Sve do XII! . stoljeca. Pod tim imenom

•

, I

I I

I

I !, ! I I

138

I

1

I

,

2. Ekonomska i dru štvena s tru ktura Ka ra ntan;j e. - )'a1 j evinska zemljoradnja odnosno sisIem ~ncstalnih_ n ji,'~ _ 1.~­ jedno sa stolars tv om - ostao je do IX. st. gl a vni m obiljcžjem ekonomskog fivo ta Slol'enaea. O njihovoj mat erijal noj kulturi II lO doba sl'jednče L ZI'. kesleijski gro bov i (po llal ni~t\l Keszt hcIr knd Bla tnog je~ra) . koji su p rona đeni pn cijdoj Pa nonskoj nizi ni i u Istočnim Alpama (od svega ~i "ažnijih nalazi h:: bilo je 12 nekropola na slove nsk om terit oriju. a od toga i" na podmčju uže Ka rantanije ). Njihova sadr!ina nije b0E-'ata: neš to ukrasa (sljepoočni koiuli s pri\"je~ k olll, različite na~! s n ice) . ndto

139

,

vile oruda i oruija (kose, sje kire, škare, "jedra , bojne sje kire. st rel ice i t. d, ) nego u kas nijim slaveru;kim grobovima i mnogo lončarije, Preradba metala i lončarija nisu se od oslobođenj a do sredine VUI. st. naročito usavršili, Kes u:ljska ku ltura svjedoči o jakom utjecaju bizantskih proizvoda, a neki ukrasni pred. meti, na ročitn II karantanskim grobljima, i o trgovačkim od nosima s Langobardima. Iz vo ri ne daju jasnu predodžbu o svi m obiljc!jima društvenog poretka II Karanlaniji, ali 5e na oS nOvu izvora mole izves ti z a k ljučak. da je polama točka karantanskoga društvenog razvoja isti stupanj rodovsko-plemenskog društva kao i kod drugih J užni h Slavena, Osnovna jedinica slovenskog društva u lO doba je jo! uvijek patrijarhalna _velika po rodica_, što kao _u _ d rugao< zajednički obrađuje zemlju, koju joj je privremeno dodijelila seoska općina (srenja ili soseska, sastavljena od više -vc· li kih porodica..) i zajednički uiiva njezine plodove. Sllmu, pašnja ke i vodu iskoriituje seoska optina kao cjelina, Kod dijeljen ja zemlje za obra đ ivanje među _velike porodice .. ili kod sporova o granicama teritorija, seoska optina ističe kao kolek ti" svoje vrhovno vl asni!tvo i na obra đenu zemlju. Ostaci i trago"i toga stanja očuvali su ~e još duboko u doua feudalizma , Rodovsko dru!itvo proživljava. dakle. već svoju pQsljednju fazlI , neposredno pred konačnim raspadom u male porodice s punim pravom vlasništva na obrade nu zemlju, Njegovi tragovi očuvali su se takoder u narodnim pjesmama (krvna osveta, pravo oca da sudi članovima porodice). Veće jedinice bile su lUpe, S .. slovenskog teritorija potječe najsta rije spominjanje slavenskog župana Uopan qui voca lur Physso, 7ii), Pojan istih starih plemenskih imena u krajevima, koji su medu sobom vrlo udaljeni (D udjebi u srednjoj Slajerskoj i zapadnoj Koruškoj, Stodorani na Ani!i i u Bohinju i t. d.) dokatuje, da su sc stara plemena kod preseljavanja vrlo mnogo r upadala i miješa ja, U oo,'oj postojbini nastaja bi i is takla se nova plemena, razmjerno vrlo mala u lIsporedbi s plemenima kod i stoč­ nih Slaven.. i Poljaka. Pritom su jače utjecali susjedSIVO i prirodne prepreke zemlji!ta negoli slare kTl'ne veze, Plemenska je ze mlja bila osigurana utvrđe n im mjestima. ~gradiŠČima .. (upotrebljava se također naziv _gradec«). koja $u bila naročito brojna

140

. d' su Slovenci graničil i $ tud im narod ima (na pr, u ondje. g je Slovenskom Prim~ju). . Karan ta-nci, koje se već do dru gt: Medutim, zaJed~~č~o LIId "K k , ,rada (civita~ Carantana), . VII ,t prosInio o ms o ",' lo lOlovLCe . ' .. . ' KarantamJu I pollsnu I .. I' na CIjelu kne eVInu .. ć kndeve prijesto mce, .' .......t~,'J·u nesumnJ"'O vC k . na na nJezmu I'V'.' " , ' sva d rog a plemens a "me I bl' nj u plemenske razdrobljenosti I ..... kazuje nov stupanj u s, a, Je ,novu dalJ'c drultvene dife"' ovu eJdmu na o " I njihOVO stapanje II n ' I k·h imena novi m, teritoflj3 .. Z ' stari h P eme ns 1 k reneij:tClJe. amjena " '\0 n a vlasti karantans og .' • e bez sumn je OSIllV IlIm Imenom:,st~ s roč'em kn eževine, govori o tome, .d :t nakneza nad Cl Jchm pod j k d l vi Doista se osnn gore .. I d \emenskog Silveza r a ' , ... , staje p rije al o p , l ·h b·IJ·"J'a sve više ,sIlL,.. , " h l Ih dru tvenI o I spomenuti h patn jar a n St kršćansko stanovništvo danove osobine klasnog drottv,a, ~~o h I ·h 'obova V dina slo. ' I faJ patT1]ar a nl . ' , bi-.'a, ba r dJelo~ lce, po ,o . l I b d, u seoskim Ol)ćinama, ah Ilva uill'a JO s o o ,. , . .-cnskog stanovm " k . društvene diferentlJ3C1Je, f proces lmOVlnS e I . ' je i tc ve Ć za h va 10 ," t d 'dvojili ~prvaci- (?TlnelpeS, iz n jih su se II Karantaniji ve ~al a I~ ",.b·" J'e slooodu (robo\'i, . d d' stanOVni tva 1%,,pri moreS), a je an 10 •. n,,-"ilo karantanskog kneza od .) P Ila' _prva .. a~ ..... Jl{!lu~lo,b n," o O) \'č 'a koruških vojvoda. ho nam omO_ "IdI se IZ obreda usto, enJ , brko m dru,tvenog ure· gućuje, da se upo.z,~amo s konkretm m o I denja \l KarantanIJI. . . oda _ Kneževska vlas t J 3. Ustomava~j c k~ruškth d vO : k~cte"skoj porodi ci, ali u Karan taniji ~i1a J~ vec n~sbJ'1 II~ II \lviJ'ck potrebno da no,. uZimanja vlaSII 10 JO , k je pTlJe pre, l'$ko vi 'etc iupana, velmob I . oJ « kod Kmskog grada sIm· vog kneza llabere zema.J $Cza, koji su mu .. knelev skIm ka~c:nom ~n' ,lobodne Karan lanijc , I t Premda IZ \' r cm~ bol ički predava l 1 V ~.' , k "etlili način izbora i sam kOJ' h, potan o OSVI) , .. nema IzvJes taja, . , . , , obreda najstaT1)1 , ' k . društveni zna aj o ' obred ustohče nja, ao I 'h . d (,metak u Svapskom ·, . ko ru lik l vOJ"o a , i'e s)isa iz XL sL) opiSUje izvo r o usto I I avan J ~, ogledalu na osnovu Izg ubljenog star J g '~va upleten je u obred j u suštini stari oblik obreda. K:o noč:a slije njemačke) drlave, već u srcdioi VII L st. vl ad, "d ',~na e P~ara lllanij'i poslije 820 . , Iko, cu a Izma u . k ·· a uvođenjem rana ,. ć • ,n·,·' d",i velika il, OJI ,n', ' ko, "je a zup odslranJt su'IZ zema l jS •

•

>

'

r

,, i

1

141

su sc. bar djel<.>mice. uključili u franačke feudalce. Tek i1, toga vrem~na , kada kar
~ Xl. ~t. bio je. izbor novoga vojvodc još uvi.id praĆl:n u KoruskoJ oVim obredlma, pO$lije smrti starog vojvode. kosezi Su na svojim sudskim zborovitna hirali povjerenike (,.dobre Ij udc «) za . ,kosd~o zemaljsko vijećc i vezivali ih zakletvama. Vijde bi najprije Izabralo svoga »zemaljskog suca", pod čijim je rukovodstvom kosdko vijeće, kao predstavnik zem ljI:. raspravljalo i gla . salo o primanju novog vojvode, koga je vladar njcma čke driave prt:dložio. Ako ga je vetina uH'oji la, cijeli bi .~e narod okupio na Gosposvetsk om polju, gdje bi kod kneževskog kamena kraj Km . skog grada predao novom vojvodi vlast.

Vo~vodu bi obukli

II

~cljačko odijelo (sive hlače, siv koporan

s crvenim pasom, crvena torba, siv šdir sa sivim gajtanom i scIjač~e cil:~le priveza~e ,uz noge crv eni~ oputama). digli ga na konja. kOJ I dotada lOS nlJe biO upotrebljen za rad. j vodili ga Iri puta ~ko kncževskog kamena. On i. koji su stajali unaokolo , pjevalI bl pritom slovensku pjesmu· zahvalnicu.

142

Sve dok voj "oda nije zemlju primio u feud ~ strane feudal. no)' gospodara. vlaciara njem~čkc ~rža\' e . ,o~ JC u Sud,SIVU biO u klj u čen mcdu koscze. pa mu Je SU(iJo koseskI ~zcmalJsk l suda.:". Kori preuzimanja {"wla vojvoda jc mora.o izaĆi pred cara u k,,' kom "diJ'clu i donijeti mu kao poklon Jelena. U tOllle Je I prese' I I "zimanje fcuda oču\'alo poklonstvene .crtc po usamosla,noga ,'a: aill<''' kncza u ranofcudalnoJ držav!. rek s preuzimanjem feud~ :':' \'i iIC voj voda II sudstvu opel preuzeo i prava kudaIca, Obred n ~ Slllnnjivo potječe iz vremena prij~ IX . st.. jer nj,e . ma čk i stalci feudalaca. koji se tada proširio i na. KarantalllJu . nem" s njim nikakve vezc. Kod normalno.!;'a nepr ekmllto.!;' ra:pa!unia r(ldovs ko-plemenskog društva prava narodne ~kllpstme :"ulla sc svodt na sve uži kru g najviših pripadnika vladajuće klase. iz koje sc ko sezi od IX st. dalje odstranjuju. Samo 'u na· roč;ti "vjcli slovenskoga historijskog razvitka omoguć.' li . da sc ohred II KaranIaniji očuva u starijem obliku, sve dok niJe bIO za· biljden. U IX . st. prekr io Je naime 610vensko dMlš tv~ : i~ i sloj ludih. njemačkih feudalaea. Oni su sc II po~etku moral , JO~ oba~ ziral ; na zametke slovenske feudalnc klase. pa su zbog toga l održali taj starinski ohičaj. ali su onemogu.\: u kla su feudalaca , ali dolazak franačkih fcudalaca . prije

.i.

143

,

j

,

I

-

nego što sc dovršila domaćOl dru ii tvena diferencija cija u tom pra vcu, utroko\'ao je: od IX . st. daljI' njihovo postepeno propadanje. Osi m umetka II Svapskom ogledalu obred usto1i čavanja koruških vojvoda opisuju i kasnij i izvo ri (naročito štajc: ~ ki kron ičar Otokar iz GojIo: na početku XIV. st. i korušk i kroničar h-an Vetrin jski u sredini toga stol j eća, pa i više drugi h pisaca), Ustoli čavanje koruških vojvoda bilo jc: u običaju do početka XV. st.; posljed n ji vojvoda u s t oličen je !.fJ4 . Da se taj elemenat, tak o lud fe udalno m klasnom društvu mogao tako dugo olu"at;, pridonijela jc či njen ica. što ga je za svoje klasne in terese isko ri stilo takoder koruško plemsh-o: u XL st. koriste sc njime najjači fcu dalei u borbi proliv priz na nja vojvod a iz tud ine. koj ima vladar daje Korušku II feud , a u XIV. st. prisiljen je novi vojvoda da kod obreda potvrdi prava zemaljskog plemstva. Medut im. od sredine XII. SL ob red se znatno m ijenja: voj voda prima zemlju u feud prije ustoli čenja. a vijeće postaje zhog toga suvišno i ukida se. Obred kod knde,'skog kam ena pretvara sc u puko formalno poklonilvo novom vojvodi. Jedan od koseta , ljedeći na kndevskom ka menu, poos!a"lja pT3 tiocima ,'oj vode pi _ tan ja na slovenskom jeziku (da li je doba r sudac i da li je kr'bnske vj ere). a oni mu odgov ara j u potvrdno na istom jezik u. Zatim mu uz otkupninu (kobilu. bika i 60 pfenniga- peneza) ustupa svoje mjesto. Obredu kod kn devskog kamena pridružili bi se zatim vjerski ob redi u crkvi Gospe Svele i feooalni obredi kod vojvod6kog prijestolja na Gospoosvc\skom polju (davanje feuda). Kada j e plenulvn dob ilo u zemaljski m staklima Ivoju vlastit u korporadju. obred konaolO propada poslije 1414 . Pravo uSloličavanja postaje o. 1300 nasljed no u porodici _vojvodskog kmcla « (Herzogsbauer). ito j e fi " jela u Blafnji Vesi kod Celovca do 1823. kad je Iz umrla ; ona j e dokra j a tlfivala naroči le povlastice zbog svoje nekadanj e uloge II tom obredu. Habsbu rgov3c Fridr ik III., koji j e smatrao. da taj sc.l jaČk i obred sU"iše po nizuje njcgovo carsko dostojans tvo. i koji IC nasto j ao oslnbodit i sličnih pokrajinskih povlastica i tako što vik uČl'rsliti svoju vlast, poslije duže; pogađanja I koruikim stalelima. oslobodi o $e 1443 obaveze da se pridržava tog obreda. Tako

"4

,

-• ">

e ;

•" = '"

,•

-

-

fl " t:

"

,l,

T AnI...,< VJ

If

,'

,

II,'

,,

,

.

--

I

je on i definitivno uklonio posljednje osta tk e obreda kod kncfevskog kam ena. ali sc feud al ni obred kod vojvodskog stola primjen jivao jo; ponekiput i do XVII. stolj eb. Otkako je vec u XVI. st. ČU"eni francuski pravni teor et ičar J ean Bodin upozorio na jedi n~tveni obred ustoličavanja u Kornikoj kao osobitos t u drfavnom uređenju, taj jc obr ed postao predmet naročite pažnje i u modemoj literaturi. Naročito Sll ga proučavali histor i čari na pocctku ovog stolje':a, jer su nil njemo osnivali da!c koscfnc teorije o ranoj slove nskoj historiji. Mno;::-i problemi kako u ve l.i s obredom (problem izvora, povezi"anje s druš tve nim razvitkom ). tako i u vezi ~ kosezimn (i mc. i%l'or i t. d. ), ostali su do danas nerijdeni. i u naučno j literaturi zastupana su najrazličitija mišljenja.

~

&

= •

,.•

t, .

,

-

i

' O

a

• • •

~

~

I

• •

.-, o

, ,

•

•

!' red metl h ra n lanslre Iruhure

-

4. G ub ita k politi čke sa mostalnosti. primanje kršćan s tva i napredovanje feuda lizma. U prvim dccenijima Viil. 5t. Karanla nci još uvijek napadaju Furlane i Bavarce. Al i u sredin i VII I. SI. njiho,' sc odnos prema zapadnim susjedima potpuno mijenja. U to vrijeme, naim e, itnova ras te moć Avara . .:L s njome i njiho\' pri tisak na K~ranlaniju. Ugrofeni Ka rantanci sklapaju vojno - političk i sa"cz s Bavarcima, koji su i sami tra::ili !,omoc za borbu protiv Franaka. protih kojih su digli u ~tanak ,S; . Uza sve lo, B.:L,'arci nisu mogli da Ol;uvaju svoju nezavisn ost. II bitki na Lechu, u kojoj su na bavarskoj strani sudjelovali ~ KMan ta nci. Franci su HS svladali Bavarce i nanovo ih podvrgli poe s,'oju vrhovnu vlast. Ohrabre ni lim porazom karantanskih saveznika. A";'!r i su počeli da tdko pritis kuju Karantan ee. Kanntanski knez Borut (?-H8) obrati sc stoga Ba"arcima s mo lbom za pomoć. Ba"arc; pomognu Karantilneima 744-i45 da odbiju napadaj Avara. ali ih odmah podvrgnu pod vlast franačk.ih kraljeva i uzmu taoce: medu njima su bili Gorazd i Hotimir. sin i neća k posljednjeg nezavisnog ka rantansko& kneta Boruta, k.oj i su u Ua"arsk oj pnmili kr!ca nstvo. P remda Karan tan ija mje viie bila nezavisna dd:av~. ona je JOš uvijek očuvala unutrašnju samoupravu. Do početka IX . st. Karantanei su zad rlali doma~e knezove. koje su sami birali. il kad bi f r a nački kralj odobrio njiho,· izbor, sami bi im preda145

.!

...,

'

vali vlast u ruke. j o§ uvijek nema traga o dolasku fra načkih feudalaca. uvodenju franačkoga vlastelinskog sistema, ni ti o nascJjavanju njemački h kolonista. KaTaotanija sc još 8J 7 (u Aachenskoj ispravi o podjeli frana~k e drlave medu sillove Ludovi ka Pobožnoga). pred sam ustanak Lj udevita P osavskog. smat ra kao va zaina kneievina s un utra!njom samoupravom. a ne ho feudalna po krajina. Ona je bila pod redena neposred no Francima. j samo su za kratko vrijeme Franke zamijenili Bavarci, ka d su iznova Bavarci ustali protiv Franaka (763-788). Ali . novi p olitič k i gospodari počeli su da se posred no mije!aju i II unutra!n;e poslove Karantanije. Uvodenje k ršćanstva preko bavarskih crkvenih srediha najjas niji jc primjer takva upletanja. koje ča k dobiva oblik vojne pomoći kršćanstvu i crkvi. K rŠĆa nstvo je trebaja da Karantaniju čvršte privele uz fra načk u drbvu. U po kriltavanju se isto tako odražava i domaći društve ni razvitak. Sabburški misio nari lU U Karantaniji nalli jaku po t· poru prije svega kod kneza. njegovih drulinika·kosua i vc· li kab-, koji su s njim bili povezani. N jima je nova nauka učvr· šćiva l a vlast Na najveći otpor naišlo je ši renje k r ŠĆanstva 1.00 slo bodnjaka, koji su hili podjednako ugroženi napredovanjem fe udal nog ciemen ta. novim nametima u korist erk"e (danak, koji je Hotimir uveo 752) i obavezama prema Francima (Iudje· ~ovanje u voj nim pohodi ma ). Us tanci protiv nove " jere u VII I. st. su pri je svega odraz tc drultvenl': suprotnos ti. Crk vl':no podredi vanje Karan Iani jI': Salzburgu (o. i52 ), pripremljeno vjl':rojat no za vlade Go raz.da (H9-i51 ili i52). zbi lo sc us koro poslijc njezina političk og podredivanja Francima. Jača misionarska akcija počela je tck za vlade Hotimirove (i51 ili i52- 7(9). naroč i to poslije dolaska rnisionaTSkog _kOT· episkopa .. (zemaljskog biskupa) ModestOl (o. 75i-163). kome nije bila povje rena nl':ka odredena biskupija. Pod utjecajl':m irskih monaha salzburški su misionari upotrebljavali pTi pokr!tll.\'anju me tode. koje nisu bile toli ko nMilničkc kao one. koje je primjenjivala franačka državna crkva , i vije su pošto"ali domate običaje i domaći jl':tik. Ali su oni ipak do krajnos ti isko· ristili domaće drušI\'ene suprotnost;' pa $U ih čak i nohrili (kr$ćanima su. na primjer, za branili da zajed n ički ručaju ne samo s poganima. nego i s onima, koji sc sp remaju za kdtenje ),

146

,

,

P r,.i usta nci proti\'ufra načke , t. j. poga nske i protivufeudalne nrank~. javljaju se već za vlade H otimirove (i63. iG5 ), a najvl':ći ustanak, koji je buk nuo poslije Hoti mirove ~mrl i i69_ii2).uspi.., je ugu!;ti IlOv i knez Valtunk (Vlado n?) td, s pomoću Bavaraca . P roIjerani svećenici. preds tavn ici strane vlasti. l' raliJi su sc u Karan tan iju tek posl ije tri godine. Da ubrza pok.r~ l a"anje Kar antanije, podigao je i bavarski vojvoda Tanilo uz samo granicu pr~ma Karantan iji samostane u Innichl':nu (769) i Krems m unsteru (7ii ). POkr!tavanje je zati m nap redovalo brzo i bez prepre ka. a uporedo s njim napredovala je i društvena diferencijacija. O tome svjedoči i sadržaj slovenskil~ ~r~blja. k?~.a pripadaju ketlaškom (po nalazi§lu Kottlach u DonjOj Austri JI) ili karantanskom ti pu (na pr. Ljubljana, Mengcš, Sled i t. d.). Materijal na kul tura. čiji su ostaci pronadeni \I tim grobovima. obuhvaća vrijeme od kr aja VIII. do početka X L stoljeca. Uspo~dena I kesidjs kim gro bovima, ta groblja (od 37 njih nalaze sc 24 na teritoriju Ka rantanije. a IS južno od nje) sadrie mnogo bogatije luks usne predmete (djepoočoi Ilkrui. mjesci:a.ste na· ušnke s ulošci ma od ema jl a , kopče iste vTste. razl ič i ti prsteni). nd to manje OTuda i or užja (noievi. sje kire, sq)ov i. ost ruge. koplja) i mnogo lo nčari;e. Medutim, ima i velik broj le!ev3 bet ikakvih pred meta. Za domaći elemenat značajni su sljepooČ1li ukrasi od spomenutog ma teri jala i lončari ja. Predmeti iz emajla u vczi ~u Sa zapadnim. a donekle i s bi~ant.skim uzorcima te svjedoče o novim trgov ačk im ve zama. Tima stranim u~on::im a koristile su se i domaće r adio nice kod iz radivanja sličnih predmeta. U !tajersko PodravijI': i Ive do Savinje dopire od IX. st. dalje bjelohrdska kultura sa srediitima u Panoniji i Slavonij i (u Sloveniji 6 nal az iha). Od ketlaš ke razli kuje se ona u prvom redu po obli ku uk rasa (naročito ogrlice ispleh:ne od žice ), U J)osljednjoj četvrti VII L st., za vlade Karla Veli koga (i68-8 14), Franci proši ruju svoju " IaSi i nad ostalim slovenskim zemljama. Kad su 77-4 pokorili la ngobardsku Italiju. njiho;>"u sc gra ni ca pomakla do istočnog ruha Furlans ke nizine. U vezi s ra lOIlI II južnoj Italiji protiv Bizanta. oni su 788 osvojili bizantsku Istru. a isle godine je Karlo Veliki uk lonio bun tovnoga bavarskog vojvodu Tassila. koji je nastojao uspoSlavili vezu s Av arima, iak o 5e je iznova bi(j zak leo na vjernost.

147

,'

, ••

I ,

,

I,

, •

•• I

! I

••

Tako su Bavarska i Karantanija.

II

kojoj se poslijI: VaItunka do

820 redaju kncievi PribisJav. Se mika , Slojmir i Etga r, pale pod neposred nu vlast Franaka. Avari s u na Ka rlov pos tupak prema Ta.nih.. ndgovo rili neuspjelim napadajima na Bavars ku i italiju. fra nCI su 791 prdli II protivunapadaj. II kome ;e sud jelo,'ata j k.arantanska v~js k a. Kapad al; ~U II dva pravca: ' na sj everu je VOjska pod samItIl Karlom zauzela po granična avarska ut vrdenja kod B ečke Sume. a iz Furlanije je Ka rlov sin Pip;n prodro II gornju Posavinu, osvojio ondje avars ki hrillg pa tu pokrajinu pripojio f ranačkoj državi. Vec li pn·j pO r.lzi uz ro kovali su kod Avara meduso bne borbe. koje su osjetljivo oslabile njihovu obram benu /IlOć. T o je furlanskom markgrofu ETihu omoguć i lo da nastavi borbe i postig ne i96 odlučan \l spje h. U lom POilOdu - kak o se čini. upravo pred sam polazak _ Erihu se pridružio i " Yojnomit SJaven~, koji bi. prema tome , mo rao bi ti knu II go rnj em Posavlju osvojenom vec prije. f ra nci su se lada probili d~ samo~ sredi!ta ava rske drfave i oS"ojili kaganov u prijestoln ~ cu. "hrmg ava rskog plem e na ~. !'remo a Su sc manje borbe 1'0d llc sve do 80S. avarsku sc d ržava za uvij ek raspa la. a franllčkn se grani ca poma kl a do ušca Raa be II Dunav, istočne obale Blatnog jezera. Dunava kod Mohata i fru! ke gore. T a ko 511 i Slovenci u dolini Du na va. II gornjem Posavlju i Pa noniji doili pod franačk u vl ast. Yec karl drugog pohoda na Pa noni ju 79G Pipin donosi načel n u odluku o crkv eno j i upravn oj podjeli novoosvojenih 1.e'.l.lal ja. Karlo t1,j teritorij podreduje u up ravi dvje ma pokraJin ama: Fu rlanskoj mark i pod\'fgava gor nje Posavtje, D onju Pano~ij~ (iz med.u Save i naabc) i hn' a tske !Crnije, a lstočooj mark, dm Gornje Panonije. Avars ku mark u istočno od A nife i Karantaniju. Orga nizacija tih pokrajin a nije bila jedinstve na. One 5.~ bile sa~lo voj ni čki ohram l>eni organi zmi. Jezgra obi ju p~ kraJJlla sas tOjala sc od pogra ničnih grofovija. "maraka samlh«. na čelu s prcfe ktima. U feudaliziranim pokraj inama uz Dunav i u italij i bili su njima neposredno podlož ni franački grofuvi . a ~I~ven~ka pleme na du! istočne granice. pa ča k i ostaci Ava ra bIh su ,m podrede ni ka o poluvazaIne kndevi ne s domači m vl.a~ arima - hrvatskim knezovim a u Dalmacij i i D onj oj PanoniJI do Drave. slovenski m kn ezov ima II Kara nlani j i. gor-

)48

njem Posavlju i Donjoj Panoniji preku Drave. avarskim kaganom u Gornjoj Pa no niji. T i &u vl adari birani po starom obibju. a franačk i ih je kra lj sa mo pot vrđivao. U unutrašnje poslo"e nj iho"ih knde"ina Fra nci se nisu upleta1i: po korena plemena bila su duf.na da sudjeluju u frana ~kim vojnim pohodima lJ susjedstvu. a vjerojatno su sva mo ra la da plaćaju i nek i danak. U crkvenim je s h'a~ima slove nski te ritorij bio od 80.3 (1)0· (" nteno 81 1) podijeljen izmed u Oglejskog (Akv ilejskog ) patri jarhata i Salzbur.ike nadbiskupije grani com, koj a j c išia rijekom Dravom i odrlala le sve do XVIII. stol jeća. Jz ta d"a sredi;ta ~irilo se k rJćanstvo medu Slovence uz pu nu potporu c!rlavne \·I::sti. Tim središtima. koja 5\1 se nal azila izvan sloven skog terit orija. podređe ne su bi le kasnije sve crkve ne ustanove II Slove niji. Org.mi1.~cij;l crkve imala jc jol uvijek ilTazito misionarski značaj. Oko 800 postavljen jc "za Karantancc_ ol,e, ~eban korep iskop bez odrede ne biskupije (s prekidi m:: do 9301. a i crkve n.. sc organizacija oslanjala u pocetku sam() n~ rijetke misionarske crkve. p:: su tek 11 IX. st. stvorene prvc os nOV f) ~ .iur.e kao redovn a crkvena središta. Da lli ~to više obkšali pri _ jelaz u kršćanstvo. crkvena desetin a. koj u SIl sta nnvnici n;: teritoriju Salzbur!ke nadbiskupije bili dužni da daju od svojih proizvoda. hila je nešto manja. Ta smanjena .~ l avenska deselina •. koja je poslije uvedena i medu Zapadne Slavene. "rvi put sc pojavljuje II slavenskoj historiji o..g. 800 u Karantaniii i Panoniji. D.! $C ona uvede. mnogo je pri,lonio Alkuin. koj i je upozoravao Ka rla Velikoga. da je izvlačenje prek(lmjernih pri hoda od strane crkve "i~e nego išta dr ugo upropastiio n.iegov," I)olitiku prema Sasima. P rem;\. jednom mišljenju, taj S~ oblik crkvene desetine u naturi 05nivao i na tada!njtm ~:upnju zemljoradnje kod SI 'IVena. jer j c sistem ne us taljenih n ji"a otcš~a­ "~o nadzor n ad p rikupljan jem prave desetine. Posljedicom karolinš kog zako nodavs tva bijaše. da SIl se "cl; Iloo u stalili i prv i molitven i obrasci na slovenskom jezik u. PokrJtav a nje je Slovence oču"alo od opas nosti istrebljenj;\.. teš ke sudb ine Polapskih Sla vena. jer je germanskim feudalnim poro bljivačima izbilo iz ruku 0pMOO arulje križ ars ~ oga v j erskog rata. K rUa nstvo je neposredno ubrzal o razvitak feuda ·

,'0-

149


[~zma ka o i napr.~dak k.ulh~re II Karantanijj, nli like II vezI S njime bJle Ipak štetne za dalji naca. Crkvena središta, iz kojih se ono širilo i podredena crkva II slo~enskim pokrajinama, bila

•

i

,, ,

,, •, •

,• ,•

su ra7.ličite priran'itak Slove-

kojima je biJa su izvan zemljto

(Salzburg II BavarskoJ, Ahileja II Furlanskoj). P rema tome su k~š.ćans~vo i crkvena organizacija, koji su naročito poslije 820 b,],. ~aJui,e .povezani s germanskim reudajnim porobljivačima, !ačmJava[' Ja k bedem proti\' svakog pokušaja, da sc slovenski narod oslobodi tude vlasti. Kako II Sloveniji nije bilo osnovano ni jedno samostalno cr kveno središte, a kr.šćanstvo je II njoj bilo vezano za latinski obred. ono jc Slovence podvrglo utjecaju strane jezične kulture. Propast avarske države utrla je put snažnom kol onizacionom ,.,okretu .Slovenac~ u Donju Panoniju, Njihovo doseljavanje, koje Je stv~nlo. temelj za razvitak Panonije u drugoj polovini IX. st., tohko Je uzelo maha. da već 805 ostaci Avara traže od Frana~.a pomoć protiv Slavena. To je bila posljedica posebnug rata , kOJ' su Karantanci nastavili protiv Avara i onda. kad je ra l os franačk om državom bio već dovden. Premda su Avari zadrhli d~o Gornj e Panonije ka o poluvazalnIl kncževino )lod pokdtemm . ka ga no.m, nadiranje Slovenac~ prema istoku i dalje se na staVIlo, pa Jt franačka vojska morala 811 doista z~štititi Avare. Prilike su se doduše za ntko vrijeme sredile. i Avari se 822 po. sljednji put spominju još kao poluvazaIno pleme, ali ubrzo za tim. u .v~zi s upravnim reformama 828. oni postaju kraljevski kmet~v ' , uglav~om ~ IX. st. nestaju medo slavenskim i njemačkim kolomSllma. lotpomognuta od f ranačkog vojvode (d ux ) u Istri, koji se pritom rukovodio franačkim pravom, jaka kolonizac~ona struja Slavena potekla je potkraj VIII. st.' i u unutrašnJost te pokrajine. Predstavnici istarskih romanskih gradova (:r5t, Pore~. Novigr~d. Pićan , Pula ) bllnili ~ll se protiv fCI~d~!mh tereta., do.vodenJa Slav.ena na njihove zemlje, pozi~~J~ICI se.~a.sv~!e i.blzants,ko) pravo. Naposljetku su se u skul)~tm.' na flJec! R,zam kod Kopra (804) VOjvoda i gradovi i',mirili. VOJvoda..se mor~o obvezati, da će ukloniti ~Iavenske naseljenike sa z~mIJlšta, kOJe mogll da obraduju sami grad ani , ali ih je zadrzao na zapuštenom zemljištu pobliže neo>.načenom . koje Je po franačkom pravu bilo kraljevsko vla5llišt,·0. 150

ii. Uvođenje franačkog feudalizma, ekonomske j društvene

promjene, - S razvitkom feudalnog elementa, koji u strukturi slovens kog društva najka5llije u to vrijeme prevladuje nad ostalim elementima (premda se klasa feudalaca još nije sasvim razvila i nema još pravnih karakte ristika franačkog plemstva), javljaju se sve jače težnje za osloborlenjem od tud inskog jarma. Već II ~ red ini 819 Slovenci II D onjoj Panoniji sjeverno od Drave priključuju se velikom ustanku protiv Franaka, kome je na čelu stajao Ljudevit Posavski. P rvi franački pohodi protiv ustanika bili su usmjereni upravo na to područje. a svrha im je ·bi la da prekinu njegovu vezu sa središtem ustank a, Poslije Ljudevitova uspjeha protiv Borne, ustanku su se pri kraju 819 priključili i »Kranjci, koji stanuju uz Savu~ , i Karantanci. Fra nač k e vojske. koje su 820 pošJe protiv ustanika, morale su da protivnički otpo r slome na prijelazima sa zapada u gornj e POsavije, a Karantanei su im. iako bez uspjeha, pružili otpo r čak na tri mjesta. Vraćajući se s Ljudevitova područja, Franci su is te godine opet pokorili Karantanee i Kranjce. Neu spjeli ustanak imao je presudne posljedice po Karan taniju. Ona gubi značaj samoupravne vazaine plemenske kn eževi ne i postaje obična pokrajina franačke države - grofovija. Slovenskog kneza zam j enjuje franački grof, a kralj prisvaja cijeli, i ustanički i ne zaposjednuti teritorij, koji dodjeljuje franačkim fcudalcima. Fr anačka klasa {eudalaca preslojava domaće početke feudalne klase i tako sprečava k onačno formiranje domaćeg feudalizma, Kako kod karan tansk ih Slovenaca poslije 820. t~ko se i u 05talim slovenskim pokrajinama uvodi franački feudalizam, bez obzira na zametke domaćeg feudalizma , u vezi s provalom Bugara u D onjo Panoni ju, koji 82i privremeno ru še ci j eli franački obrambeni sistem u Podunavlju. Furlanska je marka u ob rani potpuno zatajila. Pošto je Ludovik Njemački 82S protjerao Bugare s osvojenog teritorija, on je nanovo uredio obranu d ržavne granice. Područje F urlanske marke, izmedu Furlanske nizine i Blatnog jezera, podijelio je na četiri gro fovijc, Furlansku, kojoj je dodao porječje Soče, Istru (s Tdćanskim Kraso m), grofoviju uz Savu (prethodnicu Kranjske) i Donju Panoniju . Po,djednje dvije bile su podredene Istočnoj marki, koja je obuhvatala i Ava rsku markll (i zmedu Aniže i Bečke Sume, pretho(\-

151

,

KA RTA VII

nicu Donje Austrije), Karantalliju i Gornju Panoniju. Cijelom

I

Istočnom markom upravljao je ujedni~ki prefekt (ujedno mark-

I

•

,

i

,,

,

,

, ,

grof Gornje: Panonije). Tom JI:' upravnom rdormom slovenski ttritorij bio pn-j put podijeljen u pokrajine, od kojih lU sc Kranjska i KOTuJka odria1c preko tisucu godina. Ugovorom o podjeli uVerllunu 843 Furlanska i Istra bile su dodijeljene Italiji. a Islobla marka Njemačkoj . Unutrašnje reforme bile su 'odnije od vojni~ko-admini. st rativnih. Sigurnost granice mogla sc naime očuvati samo tak o. da sc izmijeni sasta" nepouzdane domaće vladajutc klase i poveća stanovništvo II pograničnim pokrajinama. Kralj dijeli znUI ne komade dosad neiskorištene ili prisvojene zcmlje fra načkim crkvenim i svjetovnim velikaši m:., a drllg~ oni sami prisva jaju, i kralj im naknadno daje za to svoje odobrenj~ . Tako je II slovenskim krajevima nastao nov društveni sloj njemačke fcu(bine gospode. Ta već formirana klasa fClIdalaca .~preč;lVa dalje sazrijevanje domaće slovenske klase feudalaea. Slovenski veli_ kaši. koji se kod tog prijeloma spasavaju medu feudalnu gospod'l. malobrojni S\I i manjc važn;, oni preuzimaju frana čko feuda lno pravo i s vremenom se pod utjecajem feudalne sredine germani~iraju. Koseti doduše ~ive i dalje po domaćem polufeudal nom pravu. a zadrlavaju i neka prava (ust oličal'anje, sudac). ali nisu vi~e dio prave feudalne vladajuće klase. Pa i te privilegije zadrfavaju olli zalll'aljujući vjerojatno ponajviše potrebi fran.:lČkih feudalaea. da II doba najždćeg porobljavanja jo! uvijek mnogobrojnih slobodnih seljaka. II vezi s uvođenjem frana~kog vlastelinstva, nadu i iri dru!tveni oslonac i kod jednog dijela domattA" stanovništva. Time je učinjen odlučan korak prema hsnijem poloiaju u doba feudalizma, kaci su Slovenci bili isklju_ či vo kmetovi pod vlašću njemačkih feu dalaea. ,.Ta se či nje n ica ne može dovoljno ocijeniti, tako dale kosežne i tdke bile su njezine posljedice po dalji ra~\'itak Slovenaca ... Germansk i felldalitam uvukao je Slovence II krug evropskih kulturnih naroda. ali mu je nasilničkim podjarmljivanjem zatvorio izvore za njegov vlastiti socijaln i i k ultu rni napredak. u pravo la činje nie.: bila je jedna od n.:lj,'ažnij ih prepreka za razvitak slovensko!> naroda « (Ka rdclj).

152

M OR A V

••

KA

A

JA

.

, ,.

N

O

N

l

A

J

, ,

FU'LJ~)~

KA

POWELA {.OVENSKlH

POKRAJ/IVA lj

,

Ir. STOL JECU

U vezi s lom podjelo m slovenske /:Crni je njemački m (cuda!. cima stoje i počec; njem ačke kolo nizacije medu Slovencima. U to se vr ije me nje m ačk i pril iv okreće p rije svega prema AI'arskoj ma rk i i Panoniji. l\'jemački su doseljeniei narocilo brojni bil i izmed u Traune i Bečke Sume. Iz medu J uf nih i Zapadnih Slovena zabijen je tako na Dunavu njemački kli n. Snaž n;) n jemačka kolonizacio na struja tekla je i u Pano niju. n aroči to Gamju. U Ka rantaniji nastaju i prve n jemalke naseobine.

,

UI'odcnjc feudalnog vlastelinstva potiskuje Slovencc pretežno II kmetstvo. Slobodnjaci. koji su živjeli na zemlji darov;:: _ noj feudalcima ili na onoj, koju su oni samovoljno Zlll)Osjeii, morali su sc ili ukloni ti ili postati kme tovi, kako kaže odredba u ispravi Karla Veli koga samostanu u Kremsm iins teru (7!H ): ~A ljudi, koji stanuju na toj zemlji i iele d a zadrie spomenuto ztmljišle. dužni S\I davati toj boijoj kući ddbine, ak o pal: nr fele. neka se . .. odsele.« Veći dio isprava iz prve polovine IX. sl. govori o darivanju velik ih kompleksa zemljišta. s kojim jc II vezi takvo feudalno porobljivanje. Naprotiv , već iz druge poIO"ine toga s toljeća prevladuju \I Karantaniji i Punoniji takve isp rave. koje govore o kmetovima i pridvornim ili _nasadenim« ljudim:! bez slobode, slugama (mandpia). Proces nasi lnoga feudalno::, porobIjivanja nije dakako bio joJ J:avr!en u lo doba, nego tra je i dalje od X. sl., naročilo II pokrajinama jufno od Karantanije. Ali ra1.dobl je najžešćeg porobljivanja ide svakako u IX. Sl .. neposredno poslije uvoden;a franačkog sistema. Ndto bIde prilikc bile su samo II jugozapadnim pokrajinama bme moru, gdje su se i n;! vlasteli nstvima odriali l ično slo bodni seljaci i gdje izvori spominju i kolo ne. Mjesto paljevinskog gospodarstva i sistema nestalnih njiva na zemljištu, koje jc već bilo iskrčen o , " na kome nije nano" o izrasla lu ma, uvodi se sistem trogodi!njeg plodo reda (ozimo lito. jaro žito, uga r) $a stal nim njivama u vezi s obradiva nj em za račun vlas telina ovećib komada zemlje (pridvorno gospodars tvo). koj u je on zadrf.ao za se be. Promje na zemljoradničkog sistema i individualni odnos vlasteli na prcma podložnicima razbijaju na jzad kolektivno vlasnihvo obradene zemlje. Taj se sistem ne provodi u svima slovenskim pokraji nama odjed nom, nego napre-

153

= = = =- ,-, --

"

,r" (l uje 5 vremenom. a II drugoj polovini X . st. nesumnjIVO JC vel: prcvla.dao na cijelom slovensko m terito riju. U vezi s tom promjtnom p očinju sc tl sredin i IX. st. pojav-

Ijh-ati nova stalna selj ačka gospodarstva (grunt, hu ba, mansus), medu koja su podijc:ljcna polja i livad e. a pašnjaci i lume ostaju za jedničkom svojinom seosh op6nc. Selj ačk o gos podarstvo

,

onaj c tatim za

na selu.

tisuću

godi na os novna jedinica pr iv red nog iivola

Vel ičina ~g ru n ta .

nije svuda jednaka. Ona sc mijenja

prema pokraj ini i vlastelins tvu. a i socijalnoj pripadnos ti vl asnika (tak o je selj a čk o gospodarstvo u posjedu m:slobodnog sl uge manjc od gospoda rsh'a poluslobodnog čovjek a i t. d .• jer jc veza no za rad vcć<:g opsega na 1'1as\dino\'u posjed u).

,,

,

,

i

,

,

-

6. Donja Pano nij a, kn e~ Kocel j. - Oko sredine IX. st. pot~saju franačku državu sve teži unutra šnji i vanjski udarci. Borba između članova dinastije oko podjde ddave , napa daji Arapa (Saracen a) na jugu i Normana na sjeveru slab e snagu drfave. Osim toga franačka država sc II d rugoj polovini IX. st. počinje raspadati u samo~talne feudaliz irane pok rajine u Franc uskoj i It aliji i t. zv. plemens ke vojvodine u Nj e mačk oj. U posljednjoj četvrt ini toga stol jeta središ te Istočne marke prencseM je iz Pa nonije u Karan tan iju. pa ' Ka ran tanija obuhvaća otada cijelu njenu obl ast osim Avarske marke. Za vrijeme Ar. nuHa (8 i6-89!J ) il,vori je čak nazivaju »Karantanskom kralj e. vmom ... N ove poli t ičke snage pojavlj uju sc i u Poduna,.lju. Franačku graniClJ već ugrožavaju Bugari i nanovo ojača l i B izant. a moravska i ,lovačk a plemena udružuju se II velikomoral·ski plemenski savet za o branu od Franaka. Sigurnost geografski neza· It ićent' g rani ce u Pa no nij i, koja jI': išla nizinom. bila jI':. dakle. tda k problem na ročito stoga. što su Donju Pa no nij u pr ije 8~ O tri puta u 1)0 stoljeća pU$toiila d ugot rajna ra tova nja. U to vrijeme (o. 8S5) sklonio se II Istočnu mark u P ribina. knez jednoga 5iavenskog plemena, koga je protjerao Moj mi r, kada je osni-'ao veli komo ra,·ski savez pleml':na. S njim je doš lo i višc njegovi h veli kaša. Oko 840 P ri bina primi u feud vlas telinstvo na rijeci Za li kod Blatnog jezera sa sredi5tem uBlatenskom Ko!tclu (Mosa purch, u pr ijaš njoj hi sto riografi j i nui van Blato.

154 ,

grad), gdje je počeo da »pri k uplja .. puke i ~~ ih. na. toj zemlji silno um lloial'a «. S obzirom na pOri j ekl o Pnbme I nj egove na Jblife okoline ()Okubvaju neki da D onj u Panoniju ukl ope u histo rij u slOl' a čk og naroda. A li kak o su u to d oba Slovenci II Do· n joj Panoniji bili veći na stanovni!lva, izvo ri it IX . 51. ne . ub~a­ j a ju panonske Slovence hez razloga med u Karan tancc. Donja I anonija pripada histo ri ji slovenskog nar oda. Kao nagradu za njegoI' rad na kolo nizaciji i za potporu sah burškoj c rk vi L udov ik Njemački dodijeli P ri bini j oš vece 1)0sjede u vlas ništvo i 84i pos ta vi ga za markgrofa D onje Pa nonije, koja sc prostirala od Dunava do Mu~ i od donje Raabe do Drave. odnosno u Srijemu do Sa ve. Pribina je vjerno sprovodio politiku franačkog kralja. Zajedno s njema ~ k i m fl':uda\Cima u zemlju su sc usc1javali slovens ki i njemački kolonist i. a Pribina je usrdno podupirao i crkvenu organizaciju,. koja je dobila ja~u pomoć u mnogim novim crkvama. Blatemkl Kos tel p.ost.ade sJe.: d ištc posebnoga salzburškog arhiprezbitera (vikg S"ecenlka, kOJI jc po časti naj bliži biskupu ). . . .J o!. prije nego što će unaprijed ili Pribi n11 . .Ll~do\" lk :".le. m a čki je pokorio 84{; i Moravl jane, pa je na M ~Jr~lIrovo m~ e.sto do"co Rastislava, Ali je Rasti slav produžio MOJ m lro,'u polIlIku i vjd to jc i s k orišći\'ao sukobe il.među njema čk og ~r.al ji!.i I'el ikda. T ak o jc 854 nanov o steka o neza,·isnol\. Pn blOa Je. naprotiv. ostao "jcran kral ju i u borbi pro ti,· ustanika (1)60-1)6.1) izgu bio i život. U Donjo j Panoniji ~~5Iij edi.o ga je njegoI" $ln Kocc1j (861-8H ). I on jc u prvo vTl Je me VjernO !JOmagao franačku politiku i salz buršku erh ·u. Potkraj 6O-il1 godi na IX. st . D on j a Panonija dolui ()Od uljl':caj onoga. poli tičkog Tuv itka, koji se osjećao u 'irem susjed . stvu. U namjeri da nanovo pokori Veliku Moral'sku. Ludovik Njemački skl opi protiv nje save! I Bugarima. kojih jt vl~st dopirala do srednje i gornje Tise. Nato je R a.st isla\' uspoSta\"lo "ezu s Bizantom; on je 862 uputio posla ns tvo u Carigrad i zamolio cara. da mu pošalj e biskupa i 5v.:ćen ik.:. kQji dob ro pu~naju 'I~­ vens ki jezik, kako bi se mogao osamos taliti i u erkven,"": sh·ar.lma. Car s.: na dao. da će II Velikoj M oravskoj na';; I)o tporu prot,,· Bug-arn , stoga ()Osla ona mo Konstanlina i M et ~~ij a , si~ol. e , ·isok oga vojnog komandanta u Solunu. Iako ca r nIJe sasvIm isp unio

155

If' , '

Rastislavlje~'u mol ,bu, šalj.u.ci mu svega jednog sycccnika i jednog

I

I ,

,

ka ludera, njegov Izbor mje mogao biti holji. Mladi brat Konstantin, bibliotekar Carigradske patrijaršije, nastavnik najviše šk ol~ u.Carigradu. i. iskusan misionar. odlikQ\'ao sc učenošću. 8 0 \'or.n.JčkJm.d~rom I Is krenim mi sionars kim za nosom, a stariji Metod 'Je, kOJI JC prije no lto ćc se zamOllašit; već upravljao jednom ~lavensk om pokrajinom, imao jc mnogo smisla za organizaciju l državne poslove. Budući da je kao Solunjanin dobro poznavao ~~a.~enskj .i:zi k, . .Konstan tin jc - prema podacima iz njegova zlt l)a - .I~S pnJe polaska u Moravsku sastavio prvu slavensku azbuku , glagoljicu, j - uz ev;:; za knjihvnj jezik njemu poznati govor makedonskih Slavena -- počeo prevoditi prve obredne k njige. Ta ko je stvorio najholje sredstvo, kojim jc trebalo poduprijeti osnivanje po~ebne slavens ke crkve kao nužne dopune političk~ sam~sta)nosti. Ali Nijemci su vcć 864 n::tr)ovo poko rili M?ravl)anc, l ta ko je privremeno propala Rastislavljcva namJ.cra, d.a sc osamostali II crkvenim stvarima. Poslijc višegodi.~n)eg ~aoa u Moravskoj. gdje su naišli oa žestok otpor njemačkih s~ećen.l.ka, Komtantin i .Metodije su htjel i da se 86i vrate preko VenecIje natrag u Carigrad. Oni su učinili snažan misak na Kocdja i pridonijeli nj egovu političkom odvajanju od J."ranak1!. Putujući dalje. primili su pupin poziv, d~ dodu u Rim. U Rimu. gd~~ su isp.;tali. njihov~ I~ravovjernost. umre Konstan tin (869). 1:0)1 s~ ondje bIO zaredIO I dobio imc Ćiril. Iste godine digla su ustanak proliv Franaka sva .I!avenska plemena duž istočne gra'lIre od Labe do Karantanij e i Donje Panonije. Francima je pošlo za rukom da uguše druge lIstanke, ali su Velika Moravsk
156

, "iše, i s papom o pitanjima crk:·.en~ o.rgani.zaciIe ~ cliscipli~c. Panonsko razdoblje II radu Metod IJa I nJegOVIh ucenlb odr~?~l~ se i u njihovu knj iževnom radu. To dokazuju crkvenI nUZII'1 l neki slavenski crk veni obrasci i moli vi , koji su pri j" nastal! u Ka rantaniji. a ~ačuvali se II njihov im spisim
157

"

,

'

s tal o posljednje: mogu ćnosti za samostalan poljti~ki iivo t sloven_ skog nar oda II doba feudalizma. flegO je za punih ti.!luću godina

odlučeno. koji će pravac uzeli njihov kulturni život. Latinsko

bogoslužje i kul tura na ludem jeziku uništili su pokušaj samo_ stalnoga kulturn og razvitka.

,

I

, I

,, I

I

, i

, I I I

,, '

,

,

,

f.euda~~, r:~~~~~e:~ ~jihovih

d',

Od toga je "femenO! Melodije morao da svoj Tad ograniči na podru čje vdikomoravske dTŽave, ali je zbog Sl'at opl ukova kole bljivog ddanja imao i da lje teških sukoba s njtmačkim sve_

ćenstvom, koje je vodio biskup Viciling. Da sc opravda od njcgovih kl eveta. on je 880 nanovo morao da ode II Rim. ali se odanle vratio s odobren jem za ra d i dopuJtenjem u slavensk u bogosJufje. Ubuo utim, 885. Metodije j e umro. a za svoga je nasljednika ime novao ucenika Gorazda. Ali njega naslijed; V;ehing, pa su Melodijevi učenki hi l i priJnQrani da n;' pUSle Ve liku Moravsku. Usprkos svemu taj neuspjeh 1lI0ra"~ke misije nij e zallsta vio dalji razvoj mlade slavenske pismen osti. Bjdeći uglavnom na jug - samo su neki učenid Cirila i Metodija po_ traiili skloniite u Ccškoj - on i su sobom po nijeli glav ne leko_ vinc svojih učitelja i na temelju toga u j užnoslav enskim zemlja_ ma osnovali novo žarište slave nske pismenosti. i. Dolazak Mada ra i njegon posljedice. _ Po tk raj IX. stoljeća Karantanijom je vl adao Karl ović Arnulf. Glavn i prohlem njegove "anj5ke poli tik e na istoku hila je borha $ Ve_ likom Moravskom. U vezi s tom horhom sti gao je u Panonsku nizinu već BO- tih godina IX . st. nov nomadski narod _ Madari. On i su u početku sudjelovali u toj borhi kao savez nici Svatopluka. ali POslije 892 boril i $U sc na Arn u](ovoj sirani. Godi ne 89·1 od j ednom su izno"a udarili na svog sa"eznika i prdli Dunav. Oko 900 P(lčelj su zbog plj a č ke upada ti u It aliju. ~ neho poslije i u južne njemačke pokraji ne. Kad su 90i II hitki kod Bratislave po tpun o uni!tili ba"arsko-ka ra ntansku vojsku. koja je pokušala da im prepriječi put uz Duna v, Madari su zaposjel i Panoni ju do alpskih ogranaka i uništili nj emačku vIM! nad pr irodnim putovima. koj i Dunavom i prek o Ljllb!janske kotI int vode na zapad. Od slovenskog teri torija ostala je samo Ka rantanija u sklopu njemačke države. Mađari su po stoljeća pl j a č­ kali go tovo bez otpora po tapadnin, ttmljama. Tck malo 1'0

158

. . . X st organi~ i ral a se obrana protiv nji~ ; o O1al , II prvoJ POlOkVI", ~.~ katastrofalni pora~ na Lechu 95!1. k da ih je td o pog , . . kod njih IC ta brlO prih va tili zemljoradnJc. pa sc l . Olada su se u. " reda k i kr!ćanstvo II svome nm utvrdio prethodnika Huna i Ava ra: skom obliku. Za '1 d U Mađarima dobili su Slove nCI ··oguĆloascor. " 1 \ 0 im Je I om . . d Pod njihovim pri tiskom išfet a Je s 0".ga posljed njeg !usJe il. . . . . D la5kom Mad ara pre. ". u PanonskOj n m",. o 'h enska ko Io"'taelJa .. . đ J užnih i Zapad", ' ' cl d š ter itonjaina ve za Izmc u . "k' kinut a)e r o . u M e . k da razb iju njernae '1 da lina pošlo ta ru om Slal·cna. ~. I Je a r k slovenskog terito rija, i da svoji m naobruč. kOJI s(; stva~ao O? ke za "iše od PO stoljeća zaustave \"I la ma u unut ra1nJos t Njemač I k~ ze mlJ'e, Olhko su .sc ' , 'prili" u s ovens ," . I njemački ko omzaclO", . 'edan mali di o Slovenl)e Mat'1ari ustalil i pa sve do 1918 ~amo J~/ k _ Prekomurje - ostao u g raOlcama gaTS e.

,

.. Za vrijeme mađarskih provala 8. Velika Kuant a nij a. k ' b'l ""d is tim "ojvo." . dno s Bavan om I a r Karantamp. Je za)~ . đ d Mađarima 955 Bavarci i dom. Vec prije velIke pobje ~ na . "h al i ,la\'no na. teli s ofenuvom protIV n jI. . Karan talIcI su zapo .. ]" ' 970 Njemačka je "OJpredovanje pripada te~ u t,~en~e P~~e~: Lcithe i sredn je Ra abe , ika iO-ih god ina OSVOjila r~\o? ~J pc Ddavna g rani ca. koja do Radgone. Ptuj a . Sutle, r e 'd'l" cl ' k a'a XII . st. (slo\'c nd " čJ'u po tpuno utvr I a o r J . se na tom po r ..' . J teritorij izmed u Mure \ skim pokrajinama pnkl ) uču J e ~e JOd cl . K ke iGorja naca · . Drmola ,zmc u onje r Drave do L Juto mera l ..: k stan ovni ke u 1stočnim i Bela Krajina) i .do 1:1 ~ d~~~~:!:vC~Sor~ glavni temel j ctnitke Alpama od ostal!h Juzmh. JI 'J tak u tome čini Prc ko, d SI e naca 1 . rvata zute grani ce Izme u ov . 'ema t ke države i Istr a. ' ' g d'Je Slovenci prelaze g ra. l1l ee nj murje. gdje upad no od n je ~iv~ :·l rv~~l.. . o da brani jugoistočnu Novoosvojeni tentotlJ ..koJ.' Je ~~.al' 'ik pogr a nii:nih gra ni cu njemačke dr!ave .. ~IO JeDP~a:~e t:~a~t:nska mar ka oko

mara~a.

T u su ~!I~r~.~~t;'J~i U~tuj:ka. 'Savinjska (porječje. Sasrednje M ure. o . k (G . ko okolina Lj ublpne. \'inje i Dolenjsko). KranJ$ a .. o renJ~a do ire do kral kih priistočni dio Notr,anj~~og). Fur!~IlIJ.'\ ~oJ' (Ist:a i Trlćanski Kras). j elaza j o buhvaca Cl Jelo Poso Je. I s ra

159

" ARTA \Im

,

,

-

U sredini XI. st. Istra se proširila k istoku ~Meranijom". t. j. teritorij em izmedu Raše i Kvarn era s Rij ekom. Kad je Karan tanija. zbog separatističkih [cžnjOl bavarskog '·ojvocie. carskom odlukom 9i6 odvojena od Bal'arske, ona je II obliku Velike Ka -


. , •

ramanije udru žila .\VC tc marke osi m Austrij e. a uz njih i Vc rOfi5ku marku. Ponovno osvajan j e slovenskih zemalja praćeno svjetov ni III fClIdakima.

•

I

I,

160


•

~

je bogatim darovnicama krune, koja je do kraja XII. st. uglav_ nom sve raSj)o ložive zemlje razdijelila njemačkim cr kvenim i

SlOvenski teritorij II Velikoj Karanlan;j; nije bio ujedinjen II pravu administrativn u cjeli nu ni toliko, koliko druge su vre_ mene vojvodine II njemačkoj dr!avi. U doba, ka d su se poslije ras ula karolinIke države te vojv odin~ formirale i kad 5u njihovi vojvode zbog slabosti držav ne vlau i prije 950 mogl i da prisvoje kraljevska prava i (eudalnu višu vlast nad grofovima i velika _ ~ima, Karantanija je bila udružena s Bavars kom. Ona postaj~ samostalna, pa i znatno sc proširuj e prisvojenim teritorij ima, gdje carska zeml ja jo. nije bila podijeljena, lek u vremenu, kada je vojvods ka vlast već opadala. Osim toga, kruna je lestim mi jenjanjem vojvoda iz T31,!i čitih porodica namjerno !,odriavala činovnički karakter vojvodske časti u Karanta niji. Kru pni fe u_ dalei i markgrofovi II Karantilnij; nisu ka o vata!i zavisili od voj _ voda. nego su biJ i podvrgnuti neposredno krulli . Zato sc t u nije nikad izgradila pr:lVa feudalna piram ida. U doba porasta feu . dalnog partikularizma druge se "ojvodine dijele tek poste:peno. a Karamanija je raskomadanil već onda, kad je bila obnovljena. Stoga je okupljanje: navedenih zemalja II Vc:li koj Kara nta. niji bilo kratka vijeka. Već na pocelk u X l. SI. spomenute marke postaju samOSIaIne osim italskih. il i te postepeno otpadaju _ posljednjil (Veronska) u poleiku XII. stoljeća. Ca rev otpor proliv u~'r;ćc:nja korušk e vujvod~ke "Iasti u posjedu jedne od domaćih \·dikih feudalnih porodica i lično suparništvo ~bog Ko. ru~h izmedu kralj a Kunrada i vojvode Adalberona. koji je: imao i čast ma rkgrofa u Karantanskoj marki. potakli su 1035 Adalbc ronovu pobunu protil' halja u vui $ H rva tima i _Mir. midoneima • . t. j. Mada r ima (a ne Bi~:lIltu podložnim Slavenima . kako neki misle). Adalberon je bio osuden i prognan, a veza i2_ medu njegovih dviju pokrajina, koja je uspostavljena 1011 , biJa

-

~ o-..- ..;z; o

<

z

l' ,q

·U ~

o

~

•

I

....J ~

•

•

,

I •

'1

I>- ~s

,

I

II

• , ,

,,l ! I \ • , , •i , ,i

, , '"

I r 't'lI l(

••

••

l

-

•,

•••

!

~~ « :'"; 5:~

~

-

l

••

~~

<

-,

!••

I

• • ••

••

• • ,, •• •

I ·

•• ••

I ,· II

.'

'r... UL ... VIII

•

~

• •

• ~

",, •

-~•

I,•

I, !

,,•

je tako opet prekin uta. Pokrajinska pocijepanost slovenskog lerit orija u XI. st. pO~lala je joi veća; kad se ru pala Velika Karantanija. ratbio sc i ujed ni čki feudalni okvir slovenskog teritori ja. Ali već u sredini X I. SI. spajaju se Kranjs ka i Savinjska marka u Veliku Kra njsku. Karantanska marka. koj a sc po svojim rnarkgrofo"ima zove Sbjerska (g rofovi T raungau od Sterera). dobila je oko g. 1000 na raču n Karantan ije porjcčje gornje Mure. a 1147 priključila je sebi i Podravsku marku. Samo u uJ.oj Karanta niji (Koruškoj) uspijeva još tdnja domaćih velikaša. da " ojvodska "last postane nasljedna i da je u svojim rukama drii neka njihova porodica (Eppenstein. od IOii). Tako se "cć u S~­ dini XII . st. nazi ru osnovne crte glavnih historijskih pokrajina \I Sloveniji za vjekove (Kranjska. Stajerska. Koruika). Zbog velike vainosli Karantanije za vezu s Italijom . II njoj je vrlo jako odjeknula borba ])apinstva i ca rSh'a za investi turu. U prvoj fazi tc borbe (do 1100) odlučno je prevladivala carska stra nka. kojoj su pripadale gotovo sve istaknute velikaške porodice. kao porodica Ep penstcin (I07i nagradena koruškim vojvodstvom), najjača feudal na porodica u Sloveniji - Viš njegorski (nekadašnji savinjski ma rk grofovi); pa i akvilcjski patri jarh (koji jc zbog toga 10ii dobio naslov ma rk grofa II Kranjskoj. Furlanskoj i Ist ri ). Kada je o. !lOO car pretrpio poraz, ne 51L1110 Jlo sc u prilog f eudalno-partik ul a rističkih snaga pokolebala cen· tralna drhvna vlast. nego su sc izmijenili i odnosi izmtdu pojedinih doma6h porodica. Najznačajnija je od tih promjena ..eliko oslabl jenje Vil njegoraea u prilog po rodice Spanhcim, koja postaje prva ])orodica u Koruškoj; po pobočnoj liniji srodstl'lI (lobiva ona Podra"sku ma rkgrofiju, a po glavn oj liniji nasljeduje 1122 porodicu Eppe nstein kao ko ruš ke vojvode. 9. EkonODllika i druitvcna struktura od lX. do X I. I tal jeta. - U priv redi Slovenije, koja je II tom tal-doblju polpuno natural nog ka raktera, daleko pretcic ra tar$tvo sa Slota ritvom. Seljačko gospodars tvo samo pokriva svoje potre~ . Proil-vode Tal-ličite vrste žila (raf. pšenicu, ječam, proso, zob). sočivo i vote. ' uzgajaju govedo (lo je i seljačka legleta stoka), ovce. ~"injc i živi nu. Važno je i pčelarstvo. Selj ačko prebiva!i! !e na većem d ijelu teritorija je .. dimnica ". kuta s jednim pro16 1

•

..,... l i' o

slorom i otvorenim ognjištem; ,·laste!a žive II dvorcima (utv r_ den; zidani zamci podilu se prije g. 1000 samo izuzetno). Obrt

nije jo! samostalna privredna grana. nego jc

is k ljučivo

spojen

sa zemljo radnjom. Samo koci kmetu'-il. koji rade za potrebe \·101stde. obrt sc donek le oslobada tc zajednice. U lo sc doba više razl'ilo rLlda~t\"o (s rebro. željezo) i prerađivanje željezne rude (fufinarslvo), ali je promet slab. a va njska trgovina nunatna i uglavnom II rukama tuđinaca (Bavara ca, Zido,'a i Arapa). Bavare; su ufiva!i na Dunavu naroe;la pra"iI. U zcrnljoradnji jc sistl:m trogodišnjeg plodoreda potpuno

istisnuo palje";II!k; sistem, koji se pod

naročitim

uvjetima za·

drian samo II nekim brdovitim kraj evima. Intenzivnije obradi_ vlmje i iskori;ćivanje njiva. kao i preokret li zemljoradnji omogućivali !1I. da sc prchra ni mnogo yeti broj stanovnika i za kolonizaciju prepudi <.lovoljno prostora čak i " ravnicama. Zbog to ga je kolonizacija u tom razdoblju potpuno usmjerena prema ravnim područjima. isključivo jI' agrarnog karakter~ i podi!c mn os" nova sela.

o

Osim šIo upravljaju unutrašnjom kolonizacijom (I pomo"'u domaćeg stanovni;tva). njemački feuda1ci dovode II slovenske krajeve takoder njemačke koloniste. kako bi iskoristili ;10 veće površine obradive zemlje. Njemački priliv usmjeren jc (lo sredine XII. st . u pn'Oln redu prema starim naseljenim 1'0dručjima. gdje se već nalaze takoder Slovenci. u središte: slovenskih pokrajina; krčenj e sc osranilava sa mo na šumu u ralnici. Najjači kolonizacioni talas zahl-atio j e Austriju. gdje $L1 slovens ke naseobine propale već do kraj a XIII. s toljeća. U KoruJkoj ide glavna njema čka kolonizaciona struja prem;) CeloI'ačkoj kotli ni. dolini Krke i Labodnie<:. \1 štajerskoj u I)od ručje Gradačke kotline i doline Muricc. U Kranj skoj i donjoj Stajerskoj nastaju njemačke naseobine samo na Dra\"Skom IlOIju izmedu Ptuja i M:aribora i na Sorškom polju izmedu Skorje Loke i Kranj:a. P rema tome se u unutrail njosti slovenskog teritorija stvaraju li roka područja 5 etnički pomiješanim stanovniitvom. koj e ne dijel i nikakva jasna etnografska granica. Pograničn:a područja. osim Austrije, j oš su <:Vrsto u slovenskim rukama. Uze,,;i II cjeli ni. slovensko je stanov niitl' o brojnije na području cijele 162

f\.na]lI :aIllJ( ~I"aka k o još do XII. st., pa je suvremenici lato 1 ubrajaju medu slovenske zemlje. l'\a slMensko-furlansk Qj granici nije bilo više nikakvih bill1ih promjena. Ne 5;:mo što tu nij e bilo talijanske kolonitacije. "ec je od X. st. dalje nastalo u Furlanskoj čak oko iO slo,.enskih sela. gnje je p:alTijarb naseljavao slovens ke kmetol'e, da bi podigao kra jeve opusto~ene od Jo.ladara. Ta slovenska kolonizacija ima sam o privremen zna čaj: na seo bine su na jkasnije u XV. sl. bile već romanizirane i o njima svjedoče j o! samo slovensk;; imena mjesta (na primje r Skl;:\\'oos. Belgrado i t. d.). G (5 1)odarSlvn vlastele oslanja se II tO " rijeme na njihove dvoro,"c. uz kuje ona obraduju radnom snagom svojih kmetol"a vete komple b e zemlje ili uzgajaju stoku (pridv orno gospodarliVO). Zemlja je ponegdje izmijdana s kmct.skom . il ponegdje odijeljena od nj e II većim komadima. Tlaka je još uvijek glavni oblik uobičajene zemljišne rente. Visina llake obilježava u to "rijeme gla vnu r a~liku izmedu pojedinih kmetskih slojeva i njiho\' najveći tereL Dvorske ~lllge i služavke vrlo se m
163

"r '· ,,

) I '

, S,lobodni ~e.ljaci nisu II to VTJJcmc još potpuno nestali, aJi ~U vcc na raZIJČlt.e načine lJ pretdnom broju pali Ilpoluslobodu l kme,tstvo, Jcr n,'su ~ogli da ispunjavaju slobodnjačke obaveze s ~b.mom n~ vOjsku l sudstvo (sudjelovanje II vojsci i na sudsk,m zb orovIma). . ~aročiti sl.~j s.lovc~s k og stanovništva su jo~ uvijek kosezi; om žIve na SV,o.Jlm ImanJlma. kojima slobodno raspolažu. i imaju p~avo na oruzJe, U X. i XL st. izvor; viile puta nazivaju pojedIne kOSCI C "plcmcnitima~. i to one, koji još lJ to vrijeme doista prelaze lj picmstvo. "' ,' , a", k 'h , k' OJl lmaJu Medu k ' plemićima ima od X ' do XII.•. s.~v~ns"a Imena Ali se germaniz
I

•

oo.

oo

•

•

,me?3 medu. n!una. Vel~ka S," .vlast.ela na slovenskom teritoriju u XII. "h' oVlln ma Iim . st.. Jedinstven njemaeki siOl . ,I'I me d II nj! vazal!ma }ma Slovenaca .. i to u znatnom broju. Do XI. st. prevladuJc za slobodne ljude načelo personalno'" prava (slavensko pravu - institlltio sdavenica _ ;.0. Slovence" a bava;sko .la .Bavaree). za kmetove vrijedi pravo njihove vla~ stele. I ostoJanJ~ posebnoga sl
164

burški je nadhiskup zadržao za se be pravo da utječe na postavljanje biskupa. Oko 1100 podižu se i prvi samostani (S\·. P~vla II Laboškoj dolini. D obrla Ves i t. d.). Usprkos svemu lome ostaci poganstva i pogans kih vjerskih obreda očuvali su se u zabitnij im krajevima sve do kraja XIII. stoljeća . HI. Kultura. Cinje nica, da vi!a društven~ klasa mje bila po svojoj jezičnoj pripadnosti uglavnom slovenska i da u slovenskim krajevima nije biJo domaćih kulturnih središta. bila je za kulturni razvit~k Slovenaca vrlo nepovoljna. Zbog toga se kulturni živol ograničava u tom razdoblju ligiavnom na demente narodne kulture , prije svega narodn e pjesme, a na drugim područjima, osim umjetničkoga , samo na formulare molitava. Postoji očigledna razlika u kulturnom razvitku Slovena<:a do prijelaza iz X. u Xl. st. i poslije. Iak o su ih Fran~i porobili. iako su došli franački kudalci i bio uveden franački feudalizam, kultura je u to vrijeme imala šinl društvenu podlogu. s početka II d omaćim knezovima i velikašima (u Karantoniji do 820. \I Donjoj Panu niji do 874 ). a kasnije u kosezim~ i nekim "elika' ima. kojima je pošlo za rukom da se održe mc"du njemačkim feudaleima . T c su se prilike promijenile tek o. 1000. kad je feuda ln o porobljivanje slovcmkib seljaka završen o i kad su sc po p!cmitkim dvorcima namnožili naoružani sluge, od k ojill se II sredini Xl. st. počelo razvijati niže plemstvo. Tada, naime. nje mačkog feudaka "iše ne interesira, podržava li ga bar jedan uio domaćeg stanovništva, pa tako uloga njegova posljednjeg vi~eg sloja, koscza. počinje da gubi svoje značenje. Te sc društvene promjene lijepo ogledaju i u l--. ulturnom ran·ith:. Sve. što je do sredine XV. st. zapisano na slovenskom jeziku II rukopisima, koji S\I sc sačuvali. uglav nom je nastal o još" doba karolinške države i tadašnje misionarske. akcije. Vet potkraj VIII. st. prevedeno jc apostolsko vjerovanje i očena~. koji ~ll ~e saLlIvali te k II celo"ačkom rllkopisu, otprili ke iz 143(1. U vezi s crkvenom organizaci jom II Karantaniji pojavljuj u se u prvoj polovini IX. st. slove nski formulari za ispo"ijcd i tebI propovijedi o pokajanju i ispovijedi. sastavljeni po ugiedu na latinske i starol,..avarske primjerke. Oni su upo trebija"ani l II "

165

"

.,

}

,i,

,, I

l' -, , ,

,,

,

Donjoj Panoniji i ondje su utjecali na knj ižev ni rad solu nske braće i njihovih učenika II doha kn na Koedja. O~cvid no , taj veliki rad nije ostao bez utjecaja na oblik crkvenih formulara. II Ka rantan;j;. Samo malen trag toga razv it ka sa.ču"uo $C II bri . fi nskim ((reisinškim ) spomenicima, sa tri slovenska teksta obred_ noga i Pfopovjcclnog sadriaja (d\'a formulara za ispovijed i tckst propovijedi o grijehu i pokajanju), koji su o. 1000 bili prepisani II latinski kodeks freisinikog bis kupa (natl'anog tako prema mje. Uu Freising II Bavarskoj) na njegovu posjed u kod Spittala na Dravi. T i su spome nici najstariji tekstovi zapisani na slovenskom jeziku i uop~c najstariji slavenski tekstovi zapisan i latin _ skim slovima. Osim njih, iz vremena do kraja XII. st. sačuvalo se samo nekoliko popisa slovensk ih imena. Plod crkvenog rada u VI II. i IX. .st. bila je pojava nekih kraćih crkvenib narodnih pjtswna, t. zvo " ki r ielejsona«. koji II sažetom obliku sadrže pojedine molitve. Njemački prijevod takve pjesme, koju je narod pje\'ao kod ustoličenj a koru!kog vojvode. saču\' a n je u predlošku opisa tog obreda za Svapsko ogledalo u XI. s t oljeću. T ako su u vezi s pokrštavanjem i neke legendarne narodne pjesme (na pr. pjesma o Grdniku-pokajniku, koja sc oslanja na trad iciju Vlaha-sta rosjedilaca u Al pama) i koledne pjesme ta nDH obrede, koj e su imale da timskim. proljetnim i ljetnim praznicima oduzmu njihov poganski značaj. Pravll narodna poezija, u koju se naročito od X l. st. prenos; tdišle slovenskoga kulturn og života, sastoji se prije svega od karaktuističnih ranosrednjovjekovnih balada. One pokatuju razmjerno malen utjecaj viših dru~lvenih slojeva: nji hov; su motivi is k ljučivo istočnjačkog porijekla. Zapad, koji je neogran ičeno vladao slovenskom zemljom, polit i čki nije do X II. st. ostavio tamo u opće nikakvih tragova. Ka o primjer neka pOllu!i tragična balada o Lijepoj Vidi, varijanta grč ke pjesme o ma jci. koju je arapski trgovac domaJnio na brod ponudiv;i joj lijek za njezino Iwlcsno dijete. Ta jt pjesma nastala u Bizant u u VII. do VIII. Sl., a zatim je u X. st. preko Italije prenesena u slovcnske krajcve. Analita narodnih pjcsama iz toga vremena, koju omogućuje njihov nar očiti oblik do XrI. st. (dvodjelni dugi stih bet rime i s cuurom u srcdini). pokazuje is t očnjač k o ili balkansko porijeklo i mnogih drugih pje$ama.

166

.

..

rve monumentalne arhiVrlo se malo oču~a1o od ~:!:l.an~:~re liSI;ne i drugi pisani tekture medu Slove~ellna. o .. J JT g. vrs ti arhitektu re je "jero, K " o'Ju I PanoIlIJu. OJ . ;zvon 7.:1 aran .. . l eza oltara iskopana SjC. d I uništcna masIVna rp k . . p . ida ostatak tgrade. Oja Je jatno pripa a a \'erno od župskc crkve u , IU!U. miXo ,,0IJ·CĆu. Na Krnskom gra, b·l osve~cna II . k na tome mjestu I a p.. . k mne karolin!ke cr ye, , tknvem su ostacI s ro d du iznad ee ovca, o l" 'd žene trobrodne zgra e . . .. k d Zalavara tc me J' IZ U d' , a u P a n o m j l a k ' k', ,·e Pribina u sre ,m , 'd . ·cdna od cr a\3, oJ . k sa l Tl apsl e; to Jc j . , ' ' arhitcktuTl po azao , 'oJ' prijesto mCI. k IX . st. pod'gao II s.voJ. . . vaki na svome misiun .. rs ·om se salzb urilk; i akvlkjSk , utJ~~aJ .. Sk' k ,·c sa\zburšk; nadbis kup 'O ,,',·cdoče VIJestI. a o k podrU ČJU. tomc . če i tesarc da podignu cr vU poslao Pribin; zida re. sItkarc. ~ova I . kak~ je nekoliko dceesv. Hadrijana II BI~~tnlsk?m to~t;:· ;ortunat poslao Ljudevit.u o"·" prije toga patnpr ' ~7. ra T' k , mo!' ob,·asniti. da Jc . ·k . z dare a u e l'osa\'$kom um jetm e I , k ' k . (čnom ornamentikom trDdb, kamena s ara tens I .. h " nasta Ia l lua ' I 'b ,Moo,obrojnl oSla', ',. kod ,. an or . ... d'.a fragt slO, pletera u S, I\m, n' )l, II pru akaa te ornamenh.ke .,m ,a naročito II Karanta . . . . Krasu u Batujama. ' menla pronadena su .' na . . .tivni jeg figu~alno-hko\'Poseban spomemk ranoga. naJpn.ml \ oči s k onIUrom Kristonog $!Varanja o~u\"ao se n~ ka~ke;.oJl ~o je tak o primitivan po \"a U) lika .u. Hod.išama u. o~u~e ~·adriinc na fasadi crb'e sv. svojoj tehmel rel jef ncob j a n!e cnutc erkvc oču\'a13 sC II Jurja na Svetim Goral~a·a eS::Vas~~m Martina. lom kraju i predromam~k d · · čkog doba propao jt u Pre Veliki dio spomenika iz k rOI~.aOlprodirali prema upadu k d "preko slovens e zem Jc .. X . st.. a s -T Panonsku Sloven'JI!. Madari, koji 5U naroclto oPUStOSI l

U",·

6

o.

167

W , " ' J

"

sk u br.ču il vremena njihova boravka u Rimu 8138 869: izd. AA SS, M.rlii ll, 1668, i f. PaSlrn. k. Dljin>' Ilol'l nsk:ich apoUol& Cyrila i M~­ l!toda. 1902; usp. N. va n W i j k, Ue~r die Herk un fl d. Ital. Lerende. Su(\ostdtu lsche Forseh. 5, 19-40). Ti lu izvori prevedeni na siovenski jezik i snabdjeveni dobrinl hlSlo riog ra fskim uvodom u F. G r i vec. Zi tja Kon. slantina ln Metodija, 1951' (druge Dodatke o izvorima Z' rad Ćirila i Melodij, ,'. u bibI. Ul porl. VIII). •Zlkon sudnyj ljudem< izdao jt H. Orosth.koff (Ein o"nkmal dn bulrlrisebtn Recbt s. Z.itsehr . I . ,·erl:leich. Rechts... i". XXXIII, 1916).

,i

,

,

i •

,

, I

IZVOR I I LITE RATURA

Vt~ u VIII. SI. po~inje

I z l' o r l. Najveću I'ainost za slovensku povijest do IX- SI. imaj" historioi!'rarski izvori. Glavni Su izvori u VIJ. i VUI. st.: P s • u d o . " t e" d. i!' a t (nnuo je vjuojtlnO 65Il 66(1, dijelom n2 bazi sta rijih spili; izd. Krusth u MG, S<: •• •tr. Mu. Z. 1888) i Plvao Dlakon (umro o. 800: izd_ Wailz II MG, Scr. rer. L.ngob .. 1878; usp. S. R U l. r. "ak'no vafnos1 imajo Pavla Dijakon. knji!:. _De gest i$ Lonl:'obard(}ru'n~ za s(.'tjlo ZIt'Odo,-ino Slovence\', LMS l8&'>, i M. I< o s. K po.oWOnl Pavia Diakona <) SIO"tncil!, Cl,,' XXVI, 1931). Za Vii! , i IX. st. najznahj n iji jc histo riocubki Izvo r Conve r .io Blg olrior~m tt C,.antanorun, (spil nepoznatoga ~Ilbur~kol: s'~ttnlka iz SIJ; uZ Starije izd. W.Utn. bacha. MC SS JI, 1854, llovij. kril ičito izd. M. Kon, 1936. s opsdn;m histo rijskim komentarom). Osim log. spiSI vaIni S~ jo~ ra zličili fra. n a č k i a \] a I i (i.tlati " MG u različitim svescimu serije Scriptoru: pa. w se. ~ kOjima so:: dodi ruje slovenska hiuorija. pre!lll mpao je o d.lle u cjelini. i~ko ~z kri l ičkog ap.rota. F. K o $. Grad]vo. '. dolje ). a prije svcr· Annales rern i I' r .nco r um (izd. Kun: •. Script. rcr. Germ. in uStlm sehol.. 1895) i Annales Juvlv.nses m.ximi (izd. MG. SS 30!:!. 1926; usp. E. Klebel. Eine neuaufge/undene Sa l zhur~er Ge. sehicht$QueiJc. Millei1. f . Salzburge. Lantlcskunde 61. llY.!I, i H. B r e ss. I a u. Die IIte r•. Salzbur!:er Annal istik. ,\b hand l. d. Pr.uss. Akad. d. WiS$., phil-·hist. KL 19'23). Vdni Su i karolin!;k; k a p I t u 1 a ,i i (izd. Bo. reti u. u MG. Capi lului, 1-11. 1861·83, • neki ~u preSII mpani k ao dod.l.k uZ rasl/Uvu J. G raf e n • u e r, K. ro1in ~kĐ k 'Ieheza ter izvo r Bri!in ski h ~pomcnikol·. 1936). Izvo ri za uSloličIvanje k(>Tu!lkih vojvoda do XV. st u cjelini Su prell.mpanl I prevedeni na Ilovenski jezik u knjizi B. Gr,. n. u e r. Usto!ičev.nje koro.kih vojvod in d rbn karantanskib Sloven ce,·. 0,,11 SAlU, razr. u zrod. in drutb. vede 7, 1952. Za veu slo venske histo rije I radom Cirila ; Melodija nljvdniji SI] historiog rafski Izvori. osim SPOmenUle Conv.rsio. Z itija I\onst.nlina i Metodi j, (nastalo U Moravskoj i~nledu 873 i 885, Izd. n . .nauPoB. MnTcr"a~H "') HCTOP"H B03HH~IIOĐCHH~ APuIle;;UJtA t.,aaRHcMoj J] H<:biltHOCTH. 1930) i Vita (Cons lanIin i) Cu m t r , n slatio ne S. Clementis od vele. t r ijsko/: biskupI G.uderika ili nje,ol·. dakona J o. n e I •. , IIZ pomQf papinskog bibliolekar. A n, I t a l i j I; ll" Su trojici pozn.v,l~ solun.

sc mijenjali sasuv izvoro za histori ju ma l t-

rijalne kultu.e. pa $ve ve~e znatenje dobiv aj u arheološk i n.l ..i. Dosada samo dl" vainija ".hcolo~ka nalaz~ slavenskor porijekla ozbiljno p re· l~ndiTaju na l'ctu $larOSI od sredine VIII. Sl., i to jcd~n dio 5181·e"sko.l: g roblj. kod Bled' (;skopln 19-19; su maran p r;wtmtni iZ\'jc!~aj J. K a· ~ l (! i e, Arheolo.ka ;lkopnv~nj. na Bledu, Varstvo spo menlko\". 19-49) ] problemaličan ohjekt na Plujskom gradu u sklopu kasnijega sl"'tnskol: groblj., koj i tumači J. 1\ o r o ic e (SlOVInsko .veliiče na Ptujs~om ..~ .. du. D.I~ SAZU 6. 19-18: Odgovor na k ril iko Frana DI~' publlkae'J] Slo· l'ansko IVCli~c , ZC II_ Ill. 19-49) k.o stave nsko svetilie iz vn._vlIl. s:.: protiv Ko roUt,'a tumlčenja dali lu o~biljne p. iI:Ol·ore D. B o I k o v i Ć (P roblem slove nskOI: hum. u PI uju. Slor in.r, orl:.n arh . inst. SAN, N. S. l, 1%0). B. S a . i a (u ree. C.rinthia t. 140, 1950), D prije "'ega F. B a.' u recenzij i ZC ll-Ill, 19-49, i u raspra"i Mali grad V Ptuju. ZC IV. 1950. u kojoj dokazuje. d. problema l i~ni objekt p redst avlja ostatke .z/:ra~e plujskoC zamka jz XL-XIV. ",DIjeti. Ostali arheolo;ki nalaz] I' ''PJ~aJu vremenu od sred ine VIII. do počeIka XI. SIoIjeti. Nljznačajnije pubhka ' cije Marijih nalaza l s navedenom starijom lileraturom) jtsu: P. R. eine· ekc. Slal'ische Gr~ber!undc im kroatische n und $Io wenischell GCbiet (Verhandl. d. Berlin. Gescll. !. Ethno\' u. UrgeKh .. 1897) i Studl.en U,~er Den km~ier du frilhen Mittelalters (Mitt. d. Anthropoi. c.:sell. tn \\]en XIX. 1899); R. L o! a r, SIa roslovensko in srednjevdko lonl.rslvo ,. Slo· vrniji. GMS XX. 1939: K. D i n k 1 a li: r . Studien zur Fruh.::-ts.:b ichle d. deutschen SildOSlcn~ ISildOSl lo rsch,mgtn 5. 1940); Obe rkr. ins De utsch· \ "m im Spie!:"cl d. Karolin~ischen BO
•

°

, •

169

,

r o, e e (Staro$Io"~n$ko S"(liiče; Sla roslovan.sko rrobi,č<

• •

, •

• •

i, •

:!

"

,I

I

I! ,,

,•

•

!

I

L II fra t II r •. Prvu nautnu h'StOTij u Slo,·cuc. u Srednjem vijeku diO je M, K o I. ZlOodovina SIO"en eev od na selitve do refurm aCije (1939), U popuIQfrlo·n.u/:ni prikaz ukupne slovenske historije J. G r u d e n i J. ,.1 a!. Zgodov;n. slo,'enske!!"a narOda, 1910--1939. Prije ner. kas nije rn_ doblje Obuhvata rad S p. r . "S S (E, K. r d e I jj, Rozvoj slo"enskega Ila rodnelt. vpra!anjl, 1939, koj i ipak sdrži vdne upllle ; u sloven.ku histo riju do IX. stoIječI. Osim lih rado,', postoji t akoder v;;e ng'ionalnih hislorij a (iscrp nije podatke o s tarijoj literatu ri n.,·odi M. K o s II go re spomenu tom ra d ul. od kojih su najvdniji: A, D i m i t l- GeSChichte Krain s I-II, lBi4-18i6; A. J I k S e h. GesChichte Klrnten s bis 1335. l- JI, 1928--192<); H. 13 r I u m fi Ile r, Geschichle Karntens, 1949 (usp. k rio tiku B. Grlfenluer. u lt V. 1951): H. Pircherger, G.sch;chl~ der Slfierm. rk bis 1282. 1936>; A. T a m a fO, Storis (\j Triute I_Il, 1924: U. BenU Jsi , L'lstri a nei sui duc milleni di Sio ris. 1924; F. Cu s;n. Appun l i , uUa $Ioria d i T rieste, 1930; Oko Tm a (red. V. N o v a k i Fr.

{Slo"c",ka Stajerska

P rekmu rje . ' . ., de r 6Sler r.iehischen . (\. H'l tOn scbe r "I as . Z. upra"u je osno"'" ra . ''''''' 1929 u vui ~ op sdOlm , d ' , E d,e richtskarte."..,.,.AlpenlSndu, L. Abi., D '( an I dr 6SlerreiehiSChcI1 Alpcnl§n e., "rl~u(erunl:en zum hisloTLschen AI.' . e S' ,rk 191i' (obra(\il; E. .. Obe &.sterrelcb te,erm , '1 , . Abi .• l. T(i ~ Salzbure-, r . 'H p' che!:,~erj, i 4. Tel. l J Strnad' . lT Rich l er, A. Mc . . , 129 bradi!iE.J~kschiM,Wutl., Ktirnl.". Kra;n . G()n und !stTlen, 9 lO M II H. P i r e h e r g e fl, . L liauPlmann, A , (, P' h •• A. Ka lp ' f l ' . . . ' bircl za $taJ.rsku H. Ire e l: Upr"""i raz" oj erh'e obradUje u 'S~J laftskartc. l. Sleie rm.rk 1940,. , e r {ll. Abi .. Die Kirchen· und.. ~a$c., d A M(IL G rundr;$!; du ."" S . .ske namijenjen le ra . Upravnoj histOTlI' IIJ( r b' b' Slele rmarks, HIJO. Verwaltun r,guc ,e e Verfaslunl:s, un d • dglem 1\ ' knji. d počeika XIX. st .. S I HiSlo riju slo venske kuliure , o d'Iloven~ke". 1
t

n.:

I

§ 12-18, 1907-12). . O Samu dao je G. L . b II d ~ Pregled KOlOVO tjeIO~uPI.,e .hl'f~~~r.C O Samu; njegovu plemensk om u uvodnoj rla~i dosada nIJOI'.'~n>Je~ P~olstwo $a mona, 19-19; on je. me· sa"uu; PicnI'su P8~st.XI 110.·'3~'kle~ II ~ (Sa mO und die !i:3fantan; ~fhen dutim. prih"atio pOl1 re ,nu lau J. G k' !a"U uopte nije obul,,'al3o Sla ...·eo. MIO(; Xl, (890). da Samo\' ~,!e~;n SL' H . u P I m I n n. Polil i s~he .Ipske Sla,·ene. Go\lo\''' tUu oboT1h E.ie des 6. Jhdl. bi S ~ ur M,tte Um",~lzun ... en unter den Slowcnen ,'om .n asp r8"a U to ,a~(kIbije s\o· d 9 /Io\IOG XXXVI, 1915 (do danlS osn~vn l, :'< • ",,,mentaciJU t..oude , , " K o s. Co,,\'eI"510, """'. ~'cnske hislorij.j. i •.

, 170

l

. I) 1 L.nd G6n und Gradi~ea. I~J Z.' i tt t rj, 1945; C. C z o e r n I g. d· . . histori ja u seriji Slo"ensl\~ -. " Na osno"u pok r. J,ms~., e ,.',d,ele ,ua ena J' I d k 'e lu jo~ U"!J.k ,3 ". mija (ild. Matice SI01l(nske. 11!9?-1926):; ~J IIIr.) i F. Ko,•• tif le .. S R u I • r a (Gori~ko.Grad,štanska. tsl '" knl,ge . . . )

Pluj~kern gradu. SAZU. Ocla . Ur. U ~&od. in dru~b . "ede l. 1950) i !" ! vallI te k ( SlaroslĐ"C"sl'~ Ilckrupola u Pluju. rezultati antropoJo~kih istrativ3nj o, iSlo S. (951), kod Bled. J. K u t( lIt i B. Skerlj (Slo,·.nska nekro. jl<)la ". Bledu. arh eOIO.ko in .nlrOjl<)lo~ko poročilo za l. 1948. iSto 2, 1950). Đ manji nalazi publicir.ni Su u Arh(olo!lka porotilJ, Poroc!ilo u iz kopavanj ih v Ljublj.ni. ;';01lern mestu in na Panorami pri Ptuju. isto 3. U';;O l~ hislOriju kolonizacije vrlo $u vahn izvoloblik nudj. (v. A. M e l i k. Sloven lj. I, 1-2. 1935 36, I drugom lite"turom) i n.čin pOdjele ~emljlAla medu seljake (U!ip. S, II e I i č, Sistemi I/Gljske razd.litve na Slovc!lskem. Del~ SAZU, rau. prir. in medic. ved 2, 1950), kao i nIZiv; naselja {usp. J. l a h n. O rt$llamenbllch d. St.icrma rk im Mitt.I.ller, 1893) ot! kraj8 VIII. SI. postaje ipak najvatniji izvor u S". pod ru čj. ,.z. voj. sve bogatije dokumenta rno gradivo, obJ.vljeno u obliku regula za ~vu slovensku umiju dO 1246 u Fr. K o s, GUdivo U zgodovino Slo. veuc.,' " srednjem veku l-V, 190Z-1928. u eijelost i p.k u tiltu diploma. I. rij a U pOjedine hi5\or;jske pokrajine. u koje if Slovenija bila podije ljena
-,

"

,

,i i

,,

le konstrukcije odbIO B. O • a f t n a u ~ r, D.taya LXVII!. 1938. i dr .• ali jt Ko.o! ki zbornil'. 1946, i Ultoli~cvanjc ko.o~klh ka.amansl\ih Slovence". voj\'od (y. dolje). . , ' k m drt,,·. karant anskih SloveU nep01fednoj je VUI S p rob em.L!. o ' voda k.o i pilanje kostU. naca i problem~tika L1stoličavanj . koru~kl.h V~l k . 'J:a P p u n t s e h a rta. _ O uSloli~"vanju je sve do dana s osn~ YIll ra "~.',, ,' e' dalje iSHaliv"njc . " , "nka obred. uspjelom . HeT?ogse,,'S(:IZl1ng v. ' , , )'bez .obz " " na .. tum.Čenl<' sa nlOg pos . ubno odhaCllo njerOVo . I Č a U nzi s. zaoštravanjem pobunoO\ zemljoradnik. proliV. l~an~: ~~ku.layali su nek; njetn3čk i nacionalne borbe u slo"enskoj o.~ OJ sekundarne etnog •• "lle ele' "",' ,bred,ma iz s\"lko· n;sci d~ raščlanjivnnjen> obreda n "J".gove ,. . d'. njem s bllno rat I I ,m mente i njihov,m u.po.'e "a tu OItanak obreda nB osnoVU !:e.man P Id Die EinfUh .ung der dnevnO!!" n •• odnoI=3 lIvola doka T f čkota (E Go mann. skog prava - I l rnn~ . ~,slo"cn;sChtn St amm" $,·crb ~nd. 1903: deut schen He rzoJ!~!l"tschlechte. 111 d I J{§ nlen am Fnnt~nSlein ZU G. G r ~ b ~ r Dt r l'.in .• ill dci H.e~Zc~g~kv~~n Ph~ .hist. KI. 190, 1919; A. H •. K. rnburl):. Silzuna:sbcnchle d. Wie ., Brauch und !1erkommen lJ t r I a " d l. VOlks~undl!che ,Bemcrku~'l:enl ~:~';;;Che fo rschungen ~. 193i; de. Iler>.ogseinsel7.ulll1 111 J{~rnlcll .. ~udOS .. A J. k s e h Pie "Edlin\:e me"laelJOm. brani' . . . istu IUu. s~ mo drugo"' I.!;U f - lenslein und Ze.emonien bel in Klnn lanit'" de. Heno!l"sbane: .m Ak""d ,.',' _"'ist. KI. 2(1[" 1927). ili . ... • . "'Ie d W,ener a.."" " . I"d Einril! am f ii.~lcn· dem.cli)(:n, S,llUI1j,'s"" n c " . ~ b e r Schw.bensPlege u.. C i~ngobarrlsl;og a ,C . • . k (E K r a n l m I)' e r, De. stc;n. C • • inlhin !. 132. ]9-:2). ~li OSv!TOg.olsd ,o~a Ca;inthia I. ]41), 1950; usp· M '1 be und semt er",.n e .., .. olT Orstn.me. e' s rll"_ e v 195]). Drugi, koji 'u več pnJe u l' ret. B. ? r .ltnIUcra.. z a ·sta . iiim oblikom ob.eda, pokulav.h su Tlt~l'i!"an le lakva lumačtllJH s S k,m "lcdalu na SI30 lek u sr~' ,• kako )t ume l ak II ""PS ... kritikom do k .1.• I . . It lo~ ilYOra obO re; SUr1J' dini XIV. sl_ i da njdno $ "JerOdoSI.Ol~ ~trichl iiber die Rechte des oblik ob rcd.a u cjcHni. (H .. vo~ t ~I ':.:i-I(n 'des Schw~be nsP;cl!"els, Aus Po· H'Tlog~ von J( §rntcn ln zweI all .sc 'ft r O Below ]928: K. T orl:' 1iIik und Oesch;eht e - GtdfiehtnlSseh: , , ·.~.~... " ....s Ober die Rechte des d Sch ..,.bensp,el:e el .. ~" "" OO !l"le., Zur Au~l~gunl: e~ Sa~. Stil!. I. Rtchts.gesch_ germ. Abt. , seinscuunJ: n.ch .Ieman" chen Henors von I.Irnltn. ~tllscbf. d. H t9-W; K. R a u e h, DI~ K~rnl~crCh ~ erl~~~). L. H • u P I m ~ n n (Potiti$C~" Handsch.illen. feslSchnlt f. A. Zy ) t p(lsun.k obredB " IIn'atsklm Um""51~uogen, Knamans];a Hn'~ISkl .ve ~ 'n koroDlo usloličenje, GMS ooileljtnicima. I J. M.l (SCh .... abenspltge k '" k" "" iSIO XXlll. 19012; ~, " . karantans e XIX 1938' Osnov~ USlO I enja 1939) , l1ra"onl ., f -h h'chtt de. Slowenen. Probleme a\lS de. ru' I:""se 'S. kom ogled.lu ; slavtnsko po.ije];lo brln; vjerodOSlojnoSI pmelk~ u ~:ps . ovu &lovenlku osobitost. Novu $uUine obre(la, ma d. isuv;k i SI~ t n.Jel: slanka i r3Zvitk~. dao jt B. kriliku vrela i analizu obreda, 'oJero'.~ pO. od in drian karanlanskih G . a r e n a u t r, Uslo\i~tVanJe kO~Šk,! ';nV~l,Vulb vede 7, H.5~. Sloven",", Dela SAZU. rlEf . 18 1.!; o'. .

B. G r a r e n ~ u e r, No.ejSa li terat u.. o Samu in njen; problem;, ZC rv, 1950. SuprOInu tuu J M i k k o I e. Samo und sdn Reich. AfslPh XLII, 1923. d. je središte Samove drh,·t upravo u Istočnim AIJ'ama, obo rio jt M Ko s, K zgodovin; kralja Sama;n njerove dobe, CJKZ VIJ, ]928. Pita· nje Sa mo" a porijekla nije do danas rUdeno. F r. P. I .. c k S', F. K o s i medu nO"ijim piscima nar<.>tito ~!. r p a <.l" a II e ~ Illi (e"~B."c.:Ot <.lapaso e.>lO, HaOp"'IeCHIIA '*YPIIU 1(43) i G. V t r n a d S k ). (Tht Degitmini"$ 01 the Cuh Statt, Bj'untion XVII. ]9014--4[') pokuhH $U dokazati njegovo 51"'cnsko porijeklo, ali osim nje mačke histo.iogra fik, P i r e n n c a i dr .. i H.uptmann, Mikkola, M. J{o s, i O. L . bud~ p .ihvaČlju iz~jdllj Pseudo·f reMa:.r. O njerovu po rijekl u ir, Galije; kako arj,'umcntaeij~ pn'ih nije u,·jerlj;va. niti je Pseudo·F.eMra.O\" iHješUj sigu.an. pilanje oSIoje Oll·o.eno (Il. G. a' e n a u t r, Novejb lileratur.). R'zn,jerno .anu poja ,'u drbve karan tanskih Sloven~ea poku~o je J. P e i l k e r (Zur Soziala:uchiehte Bllhmen s. 1891; Die ~he .en Utziehun· gen de. Sla""en zu Turkotall. en und Germanen. ]905) objasniti kao rezul. tDt vlasti sločarskih lupan' nad poljo privrednim $lInovoill"om; kOI1.~ni svoj obbk ona bi bila dobila u vm. st, uspjelom ,'obunom pok o.enih zem· ljoradnik. proli,· pasIirskih rosPoda.a. Usprkos k. itici (A. Oopsch. Die ~11t(e Soz;al· und Wirlschaftsvtrl3$sung der Alptn slaven, 1909: 1>\. K O!, U.bl . ji i.lzhu rške nad!kolijt, 1939), koj. jt uvjerljivim razlozima odba. eil. tezu o slovenskom stobrsko·zemljoradničkom dualizmu, P. Pun· t I e h a • t ju je b.anio do najnovije),: vremena (Hen.oKstinsetzung uncl Huldigu nI: in I\ ~rn len. 1899; Einigc E.g:~n7. u ng:e!l zur kriti seMen Literatur Ube r die b~uerJiche Hen.oKicinstlZUnt '" I\3rnten, Ze;lsc]! r. d. Sa,·. Slih. r. Rec hUgesc1i., germ. AbI. 65, 19-17; u~p. rtc. B. O r a r e TI a U • t a " ze v. 1951). L. H a u p t m a TI n (politisch e Umd lzun J:en; Kafanl.nska Hr~llsk •• Zbornik kraljft Tom;sl.va, 1925) doknli\'ao je. da je kndt"illA Ka . antlnij. Ivore" ;na jednOJ: dijeli Hn·ata. koj i .11 sc nnsclili u Alpam~ i name!nuli Slovencim" kao gospoda .i mjUIO prornanih Avara, ali je M. K o S (Slovenska nas elite .. na Ko . o~kcm, Geogr. "UL 8, 193!!. i Con. "ersio, 1936) doknao, da Je po~rdna njeguva nrgumentacijP oopseru naseobina HrvalI u Alpama, a B. G raf e n I u e r (Nekaj ,·p .abnj. ze IV. 1950) doveo pOslanak lih naseobina u ,'nu s prvom fuom naselja. "~njA SIHena u Alpe. Nj~ma~ka jt histo.iorr.lij. u nOyijt ,'rijeme. " suprOlnOSli s hi1(o ' iogra'skim ,z,·o.iO\. I čitavom sta.ijo m historijskom literatu rom, pokulal. doknati, da je Knrantanija bila
?

,

ln

••

:

)73

•

,

•

, h

>

o porijeklu

kouu POStoji ~I . '. S i • k IEdlinl:t.Kal3ze, CarinH,i. r lI;;sn ~;n lh o k~' rn ~h leorija; P. L. I_ H ~ II If I m a II II (politist~~ Un)w~l% " J3), PO\~%U)C ,~ 5 AV3.ima . L. H~tkllnn der KJ rnlncr Edl;n un~en. l\aranlansJ;a H ..-au;k a, Dic ~uch. xxr. 19'18) • firv"tim a~·j ":~~rI.IJa~>r'Chr. r. Sozi.1. u. \VinSC hafu. fije, Cal XVII 1""'3' P '" . : . ~ I (No,-a POI.1 Slovens"" hislo rio,,,, , ~~ , tOu e'lle: ~"obOda ar t , " Osnov," ustoličenja) I k3snijim re d t. I lu nost. a. XXXIV, 1939-40;

I

tei!. d. Anth ropot. GeItil in Wien XXVIll, XXIX i XXXV, 1800-19Ci.S; L. II a UP t m a n n, Staroslovenska dru!b l in nje Slanov i. OI\Z l. 1!11S-1919: ::; 1 ~rosIOl'ansk a in staroslOl'cnska ,"svobod ac. eas XVIl, 1923; H"fen g rllsse n iIII b3}, rischen St .m mu· und 1\ 010n l.l~ebiel, Vierleljahrschr. r. SOzi.]. u. \virt.d,"l!sgcsc h. XXI, 1928; i J. M I I. ;-';01'3 po la slOl'enske hj$lOTio::r~· rije. eas XVII. 19"..3. te Problt rn e a us du r.iih ~tsdlichle der SJowenen ,

o.

I

povel.IIju S Gotima ili '''n,o~ ~. a n,m pOretkom: na ratlit'l~ ih nnčin. '-d" "Uu"" a iJi II 'il II ," , , . ČUlO s langoba rdskim, ".. > , ,,,n IIISlltuc'Jama ("aroči lo ~ r~ F. . Janlle h (",r"n'~anma .... gO t.). 1'.- atim'''ima, ", ""d, G. G r a.

I

Ztl.n" tl' dr ..,

19:/ ~' O ~)

19sO ." . ,.

! •

•

I

.

,

R~lpr~ve

:r

Donjoj Panoniji u IX, st. o~ novn i su r3(\0I'i: L. !-l. u P t III a II TI. />Icjna Il'rorija spodnjtpl!l(Insk., RUI"avc ZDHV l. 1923, Ul o!.'. I'eliko· mora"skt držaue u slal·e nsko·njemačkoj borbi za Podunavl~. Rad .IAZe 24 3. 1932: /II. 1\ O s. (onvcTs;o. 1936. i Pi~n'o papd" H.dri au;1 Jj, lmuom Na",~I~lu, SvetOPOJku ln Kociju. Nall>r;"'t SAZU, !ilot.-folol.·h;stor . azr. 2.1 944 ; f. GrIl e c. Slo,·tn~k i kne7. Kucelj, 1938; H. F. SChOlid. L~ IC!!,islniollt hi7.;")(;"" e la p ralica o:iu\lizluri;I occidentak IIet pilI nlltieo codice slavo , Atti de l rongresso inte rlluiollaie di di.itto romano e d i SIO .i o dtl di riIto, Verona 1948. I. 1951; nsim tog" i li leratu ra o KonSI.n, linn i /Iletodiju i O pOčed m n sto.oc . kl"ell osloven skc književnosti ("~I!. bibI. Hl !>Og!. VHl.), • takQdu i surije ta~l'r3ve o stoven~koj hi sto riji (osobilo radovi Fr. K osa). O "tlikoj I\aran t .niji vidi prijt $vega oPĆu literaturu o pol"n j'n~ m n, " arotilo Erllillle rungcn lOm hisIO ri sc hen Atlal (napose L. H I II P I m a n ll. cmslehllng ""d Enlv.'kklunl,[ lirnins). usto /0\. K O S, POSI~nel; in ro~V(> ' I\T~"jske, GMS X. 1929, O borbi lD inVeS1i!u.u nn slo.'cnsH oj zemlji ViD I'n i ~U .a\lol'i f . M. /0\. )' e r. Dit us!lichen AIr-enl511der lm In,·e$Iihlf~!reil< . 1$83. i LJ. H n u D t m 3 II n. G.o fovi Vi!lnjel/"orski, Rad JAZt · 2;;0. tOO-;. ; Hema i S\'~toJllul;. isto 256, 1936 ZI historiju kololliz~dje v rijede navodi lite ra ture .., n~scl)a"anju Sto ,'cnnco po I ~ to",,"n Alp,"" a (HSp. bibI. ut pO!!'1. 11tl. O nk" enoj dCl'e1in i i or::-~niuci.ii crkve "idi 1·1. F. S e n m i ... Die G","dlu!!,e und Grundl~{!en tler Ent".. k k lunl:" oe< k i.chlichen Zfhen! ' eet,· ' es auf 1''''3ti ~cl 'em BOden w~hr.nd de s Mittelalters. :>i;;ićel' 1.bornill. I!t..'!J; D;" E"mebun.or d el kirchlidlen Zthentreeh lC$ aul sl" "'i
e " ' ..

(Pras/ol'ensk o ku~g.' C60I'HH~ b Bb 'Ie(T'l,. HI ,:"'.' ~ M · ' , . a s m e t (Ed/in ge ·K 3w7.c. • ,.- , " . H.IUH" .... 19;(l . ,,_ . /!"ermamsehu bci den ,"-"", Z . . t """'man"ebe~ ulld Un , " ven, ertuhr fl/a' Ph'] XIII nt , n n ( K ~zaz, I\ Osel, Sln o,s!. rel'ija III 1936). J. Ke I e· geJ. P.Puntsc h ar l (Eini,.eE" »)ldr .. A.J.kICh(DieEdl in. d. Edlinger, de r K~rnt"er P(all:r.:~:un,-en! i l . \v II 1 l e (lu. Geschichte 139. 1949, usp . rce B G, n U. . etZOi'stuhlel. CatintJlia I. . . ta enaue.a lC V l'O t ijeklo sa Slu/!"am3 n.orulan' . .' "J vuuju njihOl'o jX)kr~t""anja pod Fra n,', m, u'· ,prOIII .,POgansk.h pobunjenika u dob. . spr OI nJ ,hol'o) ".", , argument aciji Ilijed". o' "', ,. ,. raz '" oJ vr,jednoSl, PI) U\'jerljiv3, da bi je biJo " mOt I'uteOtl;a. n'J e. .u dosada ."nJem o",.,'Ik u dovolj." , .. Itku kosua i njiho,'oj rnJ' ~ e pn"~elll':.O kasnIjem dru~tvenom raz. t . (Herzo/!"S
lO"~

.

1'-,

. '8

I

!i4 ii5

• ., nom literatu rom) i J. Gr .. ren.u. .

·l

_

(I o~j rn om literaturom) 1943 ZI '~P' VIda, Der. AZU y Ljubljan: (nav. uz "~'O X',y) ". c.'h um.,etnost usp. Q1,i m op~e lite . alure . . n. ln . rt " r . Denkm~lu in Kirn, •• "O,. ,3~O ,oI,'Isd•• und Yotromni$ch~ n. " n en 8, 1932- st " D" I .' .. t.ksUine in Hlmle n Ca r" Ith" I • " , IC l\~ro!ingischen Fltch!_ ornament i~ Slovnice, 'R np ~~ve,a Ai.uI3~, I~Z;. F. ,S I t ~ e, P~ed rom.nSki J944 ; E. Ceve. P redromanski I ' . ~ubll, ,fllol .. fllol..h'SI . • aIr. 2, A. R a d n 61 i, Une ~i:llle du h~,,~t enml IZ._ B3tUI: ArheoI.. vesI. l. 1950, n y i, L'eglise de Pribio n ~ Zalavi m:~n "Il'C A Zalavh, , O, O e r e I~. l , 1948 (usp. ocjenu M. I( o s a Z ,r,vo !~ u .e:tudes Slavu et Roumaine~ Zal,,-•• u in njihova I,,,, ' " e . 1901), T. B o gy" y, Izk opava nja v vlns • uzla!!n ZUZ n . ~ 19'~ E D ~OJ~ zgodnjcsrcdnjevdk;h III'O
•

VL I>OGl.AVLJE

HRV ATSKE ZEMLJE U RANOFE UDALNO DOBA (OD V II. DO xn. STOLJECA)

I

;

i. H rvati u VII. i VIII. st olj eću. _ Zbog oskudice iZ"ora ne možemo da rx:što sigurno recemo o o pćim crtama "01nj~k"g razvitka hrv atskoga plemens kog saveza. koji sc form irao u Im·im deceniji ma V II. st. u jednom dijelu nekad aš nje rim ske provindje Dalmacije. Medu tim, či tav ka sniji ra z,·i tak hrvatsk.e ddave, koja je u nauci nazv;ma Dalmatins kom Hr"at~ kom, ipa k p"ka7.lIj~. (la ~ C jC1.gra toga plemenskog ~av(; za nalazila II pri_ morju izmedu Gdine i Velebita. gd.ie je i ekonomsk()-d~u!aveni ra zvita k bi o I.od utjecajem susjednih dalmatinskih g rad ova nesumnjivo najbrži. Ti kraje"i predsta vljaju prema lome - \:ako te ritorijal no, tak o i drustveno - I'olawu t očk u II formiranj u h rv ;).!!ke d rla ve. Taj je razvitak obuh vatio poslepellG i d ruge oblasti u bl iže m susjedstvu. iako 5e ne mole reći, d2 ii sc već u VII . i VII!. st. hrvatski pleme nski sayez proii rio ponekad i na nek u od njih i koli ko je ut jeca!> na njcl,in dalji razvitak. Nek.i podaci o području izmedu Velebita i Rast u Istri (po!cbno ime Libur nia u franačkim itvorima o. SOO; istupanjc ~ Gu­ dllskan a_. t. j. Gača na protiv hrvatsko ga knua Borne 819; ban, ko ji još II sredini X. st. upravlja župa nijama Krbavom , Li kom i Gackom) govore o njegovu samostalnijem razl'itku do uklapa nja u Dalma tins ku H rvatsku , vjerojatno II po~etku lX. st.. koj a na taj način dostiže na sjeverozapadu granicu na Raši i Gvozdu . Kerctljanska oblast ili Paganija, koja je osim kopna izmedu Geti ne i Neretve obuhatala u polovini X. st. i otoke Brač. H ,·ar. K orčulu i M ljet. pripadala je. kako se čini prema K onstantinu Porfiroge netll, prvobitno srpskom plemcaukom savezu, ali je

176 177

,

,

,

,

.U?rlO p05taJ .. samostalnom j za tim svo'u samo J • JI, JI1ltll~crn. Ol)segu, saču'-a!a do II dru:u POlo\.:~: ~~t. s~ V~C~~' ~~\~iv~ tJc~Jc I'ovczuj~ ~ H rvatskom i najzad sc II nju uk·l.:ap~. Kar;J.~ ~'lašć)zr~c II Gvold~. ',Drave. koji su do kraja VII L st. bili "od ske II vara. raz.vlJa Ju sc II to vrijeme odvujeno od Dalmatin _ lirI-Ol u ke. p a I II doba franačk e vl a davine čine do lo: .' IX SI. posebnu kneie"lnu (rc,num ). Prc,"d' P f' T•• p. . k' u Or IrO"O: IIo:t livre melIS", neodrede rIOm podatku. govori II nasel "CI' o. . ..daIrnatinskih Hrvata ~U Il iriku i Pa nA,' J, l~.uh J~dnkog dl J,' " d k ... 'J'., OJI JC nu sao ta':O\'O: ~c.t~ Dalmati nske !-ln-atske. prije svega jc dalji ralvi.~red ~Jo\'~ekovllc S.lavonije izmedu Grozda i Drave p<'takao nOYJJc hJlt un čarc. da JO:: - za razliku .d D I ,. , l' k . a ma ms O:: - nalOl'U . allons om di Pos 3 yskom Hrvatskom. oo

On"scodX

i narod .. i~ k (l

:

. (/$\ lraJn~)

u spomc;'i~ima s~'V Stoviit

,

J..

uk!~l'a u razvitak h rva tske držaYe

J~~~z" .a Slavonijom (Sd .. "oni ..), odnosno.

hrvatsko ."

.. st: ll;, narodnom jCl,iku Slovinjem. . ." " III1 C pohskuJ e s vrc menom imc SlavoniJ'e ili S". "'"Ja - ' .. 0 OI""'" , - pa sc već u XV t ' k . . ~ .. vo::ns·o sJcverno "d Gvo7.da do ri 'ck K . . ' s . I raJe"1 litič k i ....1 c upe n,I7,I\'a)U Hrvatskom. Popotpuno ,,,llleJJcn(l "d hrvalske države ,. zapadu od l' '. . . ZIVC r Ivali na tin ';,~e. li JuznOt i nednjoj htri. kojc .~ o.~talim IJrvn _ la u nepos rednom susjedstvu povezuju ~'. k I . vo::ze 1I1)olrei> I !:. . priJO:: svega ' u tum e služba- '. . ~ b ago. JIC~ u w .. kidasnjem životu i sla"e nska D I bOžja ... - • I kolonlZa C!Ono struJ" " J"~. I. JO "ISe nc"o u a maCI)I. Val n i .'lU ta l:odcr ostaci " .·· ... ,omana. nnJc SVC,. " " . I ,. ;;,,doVima as' odaklc jCsver~a ..~tra .. užc po~~z"lla sa sjcvcrnim kraj el'ima. su sc IaIeni ondje naselilI. ulazi trajno U hj~to riJ'1J 510_ vcns kog naroda.

L,. '

.,

U",,' . 1 "

I

\!' . ć: k' ec taj ?J) I pregled I)okazuje. d~ je oonos prema romans 1111 gradm' lrn a lj O;"!lmaciji 1)00 bizant~kom "I;"!;(u b' i n ' at e u VII i VII[ I ,.. 10 za . ' . . s .. pos IjC sI'rgnuća I'rh(wne "lasti Avara. ' lIstvar> Centr;"!l", I)roblcm njihol'a spoljaimjcg razvitka.

,•

,

Rizant je ~"C do liO-ih god ina VII t b' I" ba ma s A . rl .. . S. 10 to l o zauzet bo rko'; l r3~m)~:. a _"IJ: .. IJ)O~ao nista poduzeti proti v I-I n'ata. J u se ." e ' ,se u(\"r~CI\' ah u zaledu dalmatinskih d . Torna. a rludak on spli tsl:i. priča da su se R ' . grado,a. ovukli k' . omaru lt gra o,'a P na oto e I ot uda napada li Slaven~~. Om' su 51'a ' k a o do178

bivali pomoć od B izanćana iz Ravenskog egzarhnta. kom c $U s obzirom nn upral'u pr ipadali sve do njegove p ropasli .,:. ;51 . Romani su u svojim g rado vima razvili u VII. i VIII. st. isto unutarnje uredenje. kah'o su imali i d rugi bizantski gradovi u susjednoj Italiji i htri. Na gradsku upravu dobil'~ svc vcii utjecaj gradska milicija, čiji Su članol'i mali lXIsjednici, na l:t.1" sa zapovjednicima . .. tribunima .. , koje postavlja biranuki ca r ili I)ogla l'ar pokrajine u n jegovo imc. U većim g radovima ima i vile tribuna, koji su zapovjednici pojetiinih jedinica. a vrhovnu komandu u grad u inJ;"J .. dux'" U VII. st. preuzima gradska milicija i svu gradsku uprn vu. a koma ndu nad mi licijom do bil'aju vdiki I)osjcdnici, koji posta ju t~ibuni i zatim p redaju istu čas: svojim sinovim;!. Tribun~i.~ Čas: i naslov l!Ostaju t.. ke nasljedni II l'ojcG inim !Iurodicama. Potvrdeni od carskc vl a sti. ti su tribuni njeni prcds:::v"ici u pujcdinim gradovi ma. Prvaci trii:mm:. su ~suci~ (iud ices); on; S" prav;:. grads ka uprava. Potk ra.; YI!. st. grads ko se stanuvništvu ne dijeli v iše na četiri .klase~, s l'ečen ­ SIVute kombinacije iz kasnijeg \"remen::. Taki'" je h·rdnja. da je ca: Heraklije poslao rim ske svećeni k e. koji su pokrstili Urvate. ili djeS! , da j e h'an iz Ravenc na kraju VII. ili na početku VIII. Il. obnovio Salonitansku nadbis k upiju. prenio je II Split i I)ostall SI)litski nadbiskuI). pokrstio Hn'atc i osnov a o I' i!e l>iskupij .. \I Hn'alskoj , ili vijest. da su Hr"ali 1'0 ca rcvoj zapov ijedi ~klol'ili m ir s Romanima i ugovor s papom. da ne će višc nik oga napadali.

179

mw,

•

ir ' ·, • lj

•

•

•·, .. •

! 1

)

})rcv!ad ;ova I1l jš!ic n j~ da sark f I tek it druge polovinI': \ 111 1 , ; o a~ Rav~ll~anina potjehCO s kih gro bova nesulI1n ji v o d'ok~'t a ,a r d o~k t na laz,' IZ ~ta rih hrvat. gani j oi potkra' VII, I: . uJu~ a su hn'a tsk. vdJka;i bil i p'" VII . i VIII st J l ' ~t ~ Jeca. l rema tome. k oć Hn·::!:: jc II vanja. pa j~ sa~,.~;gn~,.~JII .samo .spor~dič~ih .slučaje,·a pukrlla. skoj j H JcroJatno l osmvanJe bl~kupija po Hrvat · . ug ol'o: . T\';!:3. s pap om o nenapada uj'L mira B;':~:tSkt h.lstončari zauiljdili su. da $U s(' ')Oslije uspj ešn u"'. du BIzan ts kog carstva i Arapa "G·~' • "I· , l _dru,i arhoni' d k" '" I . pozu n I Avan naroda k" ' .'-, .o n osno • raijeVI .: o u c. lIp~a"mcl i J)rvaci • OJ I ~t.muJu za!Jad no od !lJlh «, ; Zatra žili mir od car', pa ć'!1aB'~a k prizna li. i za 5Vo,a b"<.>s,><.>d~~ ,.k. ', .,' Je . d o bil. rcI ·' atlvne mo , , I tan t~l. pa Je vj erojatno. d a ~U "'O"",. . , ~ hm;: _!"'Jadnim naro d Ima ~ !lol atili i Hrvati. O eko non.,5ko m i drušlv,",norn razvitku nrvat;! u VII i VI!! st. !lema • ' vrelim;:! osim "0"." ... , . .dru . .."',h podatak' ", u sa(uva mm ~' " . "", d ene v, j '" I O "n ka o nJlho\']Jn rohm-im 2 17. . "r~ l1I cn~ ~O. 6~ I P . . Oman]lllll . k'l' o5\OJlIIIJe Jcd l~ogn plemenskog savcz;: lJ zdedll dalmJ~in, s II gradova od p rvJh deccnija VI! ~t dol,' e k . I, . '. ,ao I (OS a razVI _ 'e n' bl ·' kl 10 ICI asnog dru!;tvo II IX st __ k ',-1 " _ I· ' J':1]' .. k ! , . a.~ se lJ \rClma P" J v .'uJe I Il e .ev,* dru~ina (819) i ~ es joo()dn;.· I' skom) 'd (8" ' .. ervI na (neze'. ! oSJe II 5. ) - govore o Istom prOCC~ll ':fllš('1cno" ]"Islo_ JavanJa .,.' kroz: kOJ'i s II prI) I a1.1'I a ., o, ruga shwensk~: pi::men~" n
ta.na

"h,

'.

Na na,lm:~lov;mje unu~r a š nj c direrencijacije upu,:uju i al ' ' heoloiki na au. U slavtnsklm grobovima iz VII' t od Save d . .' . . ~. ni! $J ~Vtru , na e~, ~ u uz OfllZ.1e I različ iti predmeti. koj i jo. b zUJ u karaktcnstlčne c rt e a"auko-s!avcnske k l' I· "" ,I"o"m k' . B ,t! u~. a I St n ~ " na Jtu ll; restovca k d P , .. ' .. VIII " ·d', o o e" e - mljra n 'Jt sk raj', , . - VI I vc sa mostalno .,. .. vensk'h ' . , r a z " I JanJe stanJih aVi!rsko -51~_ ' I. m ot~' a. l II nalaZIma gro bo va jz VlIl . st. ,',,'oo , .• V, . ' ou · I e b Ita Jm a oJ t ' , .jn k' k ~. II Jtc~J3 ~vars k o-slavens ke kul ture, a ntki ko~.' U ra SI Jot su Jzrazlto n:lrsko-slavtnsk; ali $ . I' .. ll' . u OnI m0E!_l d 06 ćJ trgovi nom 'II P anonlJc. .t du ti m, n a zlatnom na ki tu vidi vc nc:sumnj ;vo bizan tski utjtCaj, a možda je i sam na kit iz Iza~ta,..HrVal$ki grobovi pok a zuj u, d a je i tu drušlven;: dire ~:~~~~:CJ j~1 Vtć. zna~no napr~d~\'ala, Na rasl ojavanje hrvatskog Iova I. v(Ze Sl no Jt ut,lt;;~Ja bl,zma dalmatio,k",o ,ra<

i.

I, J

s Bizantom. Ek sploatacija ra da robov a i k olona. trgovina s t očar­ skim i po lj ol'ri,' rednim produktima. a d ontkl e i robljt m , sve ,·iJe jt izdizaia roo ovsk c i p lemenskt starj e1i nt iz mast' slobodnih ljud;. Starješine sve više tr oše na dobro o rufje. nakit i Orugt p redm ttt i:lizanlskog porijekla, k oji dolau iz da lma ti nskih gra' do,·a. i zato vtle S tim grado-vim;l i s Bizanto m posta j u sve uk . U to vrij eme Hn'ati 511 još pogani: ili spalju;u mrtvact (,Iosad jedin i nalaz groha u Smrdeljima k od Skradin a ) ili ih $;Ihranj uj u II ze mlju s o ružjem, posudam a. kre menom i ogn j ;lom. n aki tom i drugim predmetima. Oružjt i nak it su st ran og porijekl a. a p os ud e su lipično slavenske. Hrva tsk i g robovi VII I. ~t. pukazuju, oa su hrvatski vdika ši toga vrtrnena b il i bngat i i dobro naQf ub ni i da 511 sc društveno to lik o izdvojili. tc ~t i posl ije smrti t;] iZd vojeno st naglašavala naroči ti m uređa jem njih o,';] grobi!. U jednom ženskom g robu našE s u 5.9 gra mu da l1Hlg'a hi7.antskQ g nakita, pa nam i to p{)k:::.zuj e, dn je II dr ugoj pol o,' ini VilI. st. kod dalm atinskih Hrvata znatn o napredova lo drllslventl rasloja"anj ~ i dn S~ pojavio moćan sloj boga te plerucnskc a ristokracije. čime Sll ostvareni UI' jeti 'l a prijela z u k lasn o cirIlsIvO, t. j. Zi! s t varanj ~ države. Poš to ~u u (Iru1;oj polovini VIII. st. osvojiti hali j\! i iZ110va pokorili Bavarce i KaranInn CC, Franci SIJ I)Os taE ncposred n i $usjedi ihar" i Hrvata. Godin e i91 zaratili su Sl.' s Avar im a i d o 796 \Ini it ili uglav nom ava rsk u mot II Podunavlju, Nekoli ko ustan aka Avara u glut lm godinama nijt vi;;e moglo prumije n iti polobj. U to "rijeme bjesni o je II avarskoj l.emlji grad:l1Jsk i rat , izm edu sam ih A va ra, ~ slavenski podani ci iskoristil i SlI napadaj Frana ka i t~ ntrtde. da st oslohodt. U franačkoj vojsci od likovao 50:' knez Vojn omir. N e može se pou zda llO rtt i, oa li j e Oil bio knez u gornjem Posavl ju ili u Panonskoj Hr... atsk oj. gdje je tek 7% napustio A,'a~ i prHau Frallc;m:t. Zemlja izmedu Save. Dra"c i Dunava postala jt post bna uprav na oblast poć d omacim kntzom, a stavljena j e pod nadzor furlanskog markgrofa. li crkv en im sh' a ri ma .-lošla j e ta oblast pod AkYilej5ku patrijadiju, k oj a je počela privoditi narod k r;tansh'lI. Vec Z3 "rijeme a va rsk og roU napadnuti su i H rval i u Dalmatinskoj Hrvatskoj, k oji su priznavali b iz antsku vlast. SredisIe tc oblasti bilo jc oko Nina. Ondje :le iz v reme na prijt 800 sa-

181

180

,)

,

•

-

čuvala

,.,

,

I i"

, , ,

i

" "

krstionica s imen om SUl're m • drugo m se Spomen ik u n avod i i ten og kncl a \ · j'<:S13'·3. II ll:: hvaj. Već ;99 udario J- r I m,c. upana Godesla"a (i li Godo:' _ r . ~ ur ans,,-, markg ( F. "h a , JC pogi nu o. Jl<> jednom iZ"oru k od T ro '.n n a i-lrvOl!s ku. Lov ra na. Ra t s H n.atima . .. rsata. a po drugum ko-: . I" . a " Is to I'nJeme i s B" JC nas )cdnik Erihov Kad al I l. . • 'ta nto"'. n ast:lVj" b"1 ' o l. ta l< o da JC I'e' '03 "" I Iok', " o po Č eC lloa crk vene 0 " ' _. . rs a "anJ u I'lrva t~ i amzacIJe II D I (. k . ' . ~ I Oje d"a Suprotna lIl i'Jjen'a p . ,a ma JUS oJ Hrvatskoj pu_ l VIII. st. nastoja njem Bi;~;t o J~Onollle.su ,:,rv~te j oš tl VI I. Ii n'atska što se t i če crk b~Ja po rs td, Timsk i svećenici. pa j I' skop ija je osno va na teJ' 1':64 I a podrcđena Splitu, a "'· inska biIi rvata prolle!i teJe F ' .;, po d rug~llle su lIl aSC"'nn krštenj", N" .aTlc. 10STlova l. /-I k . II J m u. k Oj a jc hila [Iod redc n a k 'I ,~a n 'ats u bIskupij I; ~':t.-o k rital'" C I . I.. -" il ll.1 na r o( o. nij ~' moguce I)CZ potl>orc sile u raun ' pa je zolto "J'croJ'a tniJ'A "1' J.erno IZdlfere ncir.:mom dru-š tvu. nlls o k č H r~a ta i o stvara nJ'u N' k JenJc b' 1. •• ona no m po krhav anju · lOS e IS" UPIJ~ u početk IX I CItavo područj e Hr"atsk b' ] , u . sto jeĆol . mar kgrora a li je sač . J e 1 0 Je pod n lld7.o rOIll furJlI nsko!, zov im a k ~je J'e ca t UVll o sd~mostaJnos t na čelu s iz bornim kn e_ , potvr Ivao I\ nezo' I" caru vojskom i s lati m o d . VI Su mora I pomag a ti • arove. . . I POsl ije mi ra II Aachenu bil' ". l RIJ:ant a, naročito zhog -t . (I Je ro.7.mlnca Izmed u Fra na ka grado" a I H rvats ke B'z ~I ~nJa gr~ n ica izmedu d aj mati nskih . l an Je nastOj a o da osigura gra d anim a

pl od n u zemlj u v an grad skih zid in a. a H"'ati i Fra nci su na~to­ jal; d a posjed gra d a ni! ogra nite gra ds k im zid ina ma. Pregovori " granicama "odili s u !t up ra vo u vrijeme, kad je počeo pok ret Lj ude,·ita Posavsk oga. pa jc i to utjecalo n a st a v kn eza Borne II Da lma tinskoj H rvatskoj p rem a Fra n cima. 2. Ustan a k

L

I

!' .

Ljud evila Posa vskoga. _ Pos lije smrti cara KarJa (814) osla b ila je u franač k oj d rb .. ; {_cntralna 1'1:1-'l. a osil il i sc veli ka ši. osobi to ma rkgrof!. H rva tski k nnol'l su U7. pom oć F ran aka i kdca nst va j ača l i svoju vJ a st t e su zbog toga bi li vje rn i f ra n aa i va za li. A li je PO$tojala znat na radika izm edu D alm a tinske i Pa no nske H rva lske. Pn'a j e bila pretd n o p!anins ka zem lja u nepos red noj blir.i n i b izantsk ih g radova. p.a sc Fra nci ni su ni mogli ni bt jeli mnogo mi jdati II njui nc un uIra.~ njc poslove, a k nez h n 'ats k i. bo reć i se za pJodnu zemljo II za ledu grad o .. a, bijaše ta k o đe r " išc u p u če n n a lo' rank e. d a po,tigne I ~ ciljeve. P anonsk a H rvatska. nap rot;.·. bila je otvore na ra vn ica uza Sa v u i D ravu. izlože na utjeca j u Biza nt a i neposrednom pr it is ku Bugara. Fra nci so stoga nastojali da svoju vlast II njoj u čvrste ne sam o ši ren jem krJćan s t l'n ; pod upirnnje m domaćih fe udal n ih elemenata. nego i vojs kom. A Kadaloh j ~ s udcći po njegovu rarin \1 jedno m dijelu Ka ra nt anijc _ zacijelo iskorišći" a o k p rilike. d n II Panonsku H n'ahku uvede fra na čk i fe udaliza m i d a se llp lC(-c II n jezinu un utrašnj u upral'll_ Sirenje kršCa Tlsh'a i feu d al n ih od nosa bilo je, uze\"Ši općenito. u int ercsu kn eza i pleme nske aristo kra cijc, ali im je smelao Kadalo ho,' rad. koji je ug ro!a\'ao njihov u vl a st itu mot. a i narod je leš ko pod n osio na silja Fra nak a, T ako su se II I'Itpo ru prntiv oSlIajača Fra naka našli zajedn o i i irok i sloje" i na roda i doma će ple mstvo n a čd u s kne zom Ljude\'i tum. tj udc.vit se SIS požalio ca ru L udoviku n a Kadaloh a. a li kak o n ije dob io zaš tite, d ižc se ~ narodo m p roti\' F rana k a. Ka daloh krene 8 19 na njega, a li bude poraftn. Ljudcvit se opet o br ati caru traleći po svoj prili ci j alll sll'o p ro l il' mar kgrofo\'a miješa nja. aji ka d ga je car odb io , poče organizirati ustana k na širokom osn ol' u te predobi Slallcnee u Dun joj Panoniji i ple me T im oČ3 na. k oje je u lu \'fijeUl e n a p ustilo svoja staniš ta oko T imo ka i p ri ma k lo se L juaelli tu. Ali knez Borna osta I' jeran Fra ncima, i to je imalo ve-

182

, •

I'"

wr ,

.

h' " ,, I

:.

•

l

I l

I \ t

l

I

liko značenje za ustanak, jer je on uvijek ugrolava o uslanih s boka, Na to krene j oJ iste godine Kadaloh ov naslj ed nik Bal . dcrih protiv Slovenaca. Ljudevit im priskoči u 1'01110':, ali ga Baldcrilr suzbi na Omv;. Ljudevit krene zatim protiv Borne i potu če ga negdje na Kupi. Za vrijeme bitke prdli s u 11,1 Lju. devito"u stranu GaČani . ali Bornu obrani njegova dmžina, 1):1 on iznese iivu glavu. il Ljudevit provali opet zimi " njegovu 1.cmlju i opustoši jc. Poslije tog uspjcha pridruži k sc LjudevillI i Slovenci II gornjem Posavlju i Karantan iji. a čini se. d0$1:10 mu vjdlt lidar .. za gradnju utv rda. Bo rn a je, medutim, opet pokorio Galane, a u ratnom vije ću franačkom 820 pomagao pri izradivan;u ratnog pla na , Te gudi n\: udaril e su na lIs tanike u isto vrijeme tri vojske, Poslije vi še sukoba l a Slovencima i Ljudev itom sastale sc sve tri vojske II Panonskoj Hrvatskoj, Narod sc ponI kao u šume, a Ljudevit se til tvo ri o u neki tvrdi grad. Franci su poharali i popalili sda pa sc pod jesen povukli. ali su na povratku pokorili Slove nce. id ule godine opet su tri franačke vojske jedna ta d rugom upadale orl proljet a do jeleni u teml;u Ljudevita i njeg ovi h saveznika. ali vojnički uspjeh nisu mogle postići. Kad je 822 krenula na Ljudevita de$Cta franačka vojska, po,'uče se on s jednim dijelom vojske k Srbima (valjda negdje u Bosni), pa su Franci pokorili cijelu Panonsku Hrvatsku, Videći, da je ustanak propao, pošal je Ljudevii poslanike k frana čk oj vojsci u Panoniji i po ruči. da (;e sc pokorili caru. Kako jc u lo vrijeme Bo rna bio vet mrla\' , a naslijedio ga Vladisla". krene Ljudevit u Dalmatinsku Hrv at sku, leleti valjda st upiti u pregovore s Franci ma. Tu sc nastani kod VladislavJje\'a uja ka Ljudemisia. ali ga ovaj, po s\'oj prilici na zahtje,' F ranaka , dade iz potaje ubiti (82S). Usprkos svemu bila je vlast F ranaka u Panoni j i ipak tnatno uzdrmana. Ubrzo su u Srijemu i u ravnoj Slavoniji zavladali Buga ri (827 ), a u ostaloj Panonskoj Hr"atskoj knn Ra tiOlir (829-8S8) ka o bugars ki vazal. T omu su int u prilog boroe medu flanovima franafke vladalafke kute. Kako su Bugari SO-ill godina biH zabavljeni osvajanjem Makedon ije, uspjd o je Fra nci ma da prOI jeraj u Ratimi ra (8S8). Panonska Hrvaiska ip:lk

"

.

' riala lolaj polu,' azalne kndc\'ine je do k~aJ,a .IX. S.I:. za.d 'i ~ o. 845 opet orluzet BIlgarima, ali je nJczm IstofmJI dll>, ;~J. J b ' d 57 4 uključen II ma rk'l a jedno s jellnim dijclo~~ TlJcma lU o grofovij u Donju Pa noniJu. k oo pOl p u ne drlavne n CTa3 U on Dalma tinske H rvats e .' 11'''1"1 , sp J"' d 'a Bugara l'rancl su raz l ,t~ II visnosti, - Uskoro pOS.I.JC na~a aj a 'e Dalmali oska Hrvatsk a Furlansku markgror"v'JlI (8 _8)'1" l J " Kako su se viie OIl l lj e . od " last ba J2I ta . dul l;:, lleposre d.,no P n b " K-.'l~"ića nep05 r<:d n, l or e IZIIICUU "v • j~dnog dcccmJ~ "Ul' e ~. b' je sve slabij i. Zbog unuuljtCaj franal'~' u H:\"ats ll)~d Ivao. Bizantsko ~arsh'O. pa su tr aln ~ilt bll~a. ' ,nereda, ;isc~ i .'uo i J~)Olče\i na padali j " žno il.~1sk~ Arap' OSVO)l], Kretu I J, U to se "n Jcm ~ . l· · . · Jadrans'o more. "' «rado"e , za IJelall $C " .v .. 1'1 Ve neciJ'a (Mle CI ). .. k SVt vIse razvI Ja, . 11;\ Jadrans 0111 IIlUTlI .' l h'zantskom carstvu, ali najvI~( Venecija je trgovala po. CI.Jt om ~ til a a proda,'ala jt i Aro;,.I}() jadranskim obalama I .51 no se o~a, k' otlio J'e pokmj na , ih .' . n)b! Jc P ut za IS o v . pima rlrv o. oTlJZ)e I . , kl" d o za bro-dove i tq;:ovmu obala i oloka , pa su Mlelani tu sJe J . ~v b'la uskn pnvC7,ana ' T ,ovina J'c u lo vr'Jelne I ,. i hvata l i ro bl JC. r , l ,;l OlO ono. šio se lill e , . ,. č' ~m pa sc ' upova u . ! ralovanjem • o mIa lli" , . Hrva tsko ; i NI:. k'm obalama pa. u J moglo olcti. Na s"lma mo~ s l .' t sc iz VIH. sl ll a~lo k l· bl l' c\'alo Je gusarstvo, 1 vC rctljans oJ o as I, . , ,l, it ne rctlja lls og P \. 'h k . a kOJe S\l poe " više skupocJ.em aCI!; č na i na;ih primoraca doluzilo s"~ jena. Zato Je IZmed,o '. e :tih odina k arl su mlela~ku trgočešće do s."~?ba, 0.:1 t~:~~~1i su ~1Iečall'i da uč;n~ kraj gusaren)u vinu ugrouh. Arap •. o r su o miru s Ntuz dalma tinsku oba~u. Već o. dugo;;:rap~kršten u \'en~ciji. ,' č·" J', Jedall prva a a rcl l ]anlma, lj' ,. k , ..,~ Mislavom i nercT . s hn'ats ' lm n ~V a SS9 sklopI' su mlf r ' 'du će god int na nov o su tijanskim knezom Dr,ui~kol]l . A ~ vec I roe sklopiše Mlečani ·l· Nc rctlJamma. a ISte go< 1 ., ". , . ,Shvcna za clJ cl .. I' Csc SU', Ob ,I S . I k' k ,1 ' m Lotarom pro'" . ug ovo r s Ila s 'Im ra Je. b'! 1 kk poslići mirne odnose: prvo rclljana. S Hn'a tsk om Je, ' o a. ta vet dosla jak:! i što je bio zato. JIO je \'last k~eza b'~: t~li~:~~ti njegovu politiku, a druro I'nal Lotarov te Je . m?r r k b s \"ualima moćnog kra lja, "e bilo bi1.a ntskih grazato, što su Mlečani 1Z~Jegka\'a I ~u ~ Osim toga, u Neretlpns om faJU IllJ

MI

,",O

"

,,

185

184

oo

•

do' II koje bi se ;\11-'" . s r, k'I·a.. J ""am oloci 0<1 Brača do MI' t l1,,-,gh d :'ra t". ,I,

ploveći na Ist ok a v k" JC a ,I\"al, Su dob kl"O . el' rvati I k nez Mislav (o. 835 _ Ta s .~OL~la gusarillla. o ,NInu, Ilego II Klisu iznad S rt KO. 84~) "'.IC vik stolovao mje ne. ni j e p
,

,\.iI,

S.5~.

~

,, ,

',

I,

\

. Neš to više I'od at~ka o Hr . njegoya nasljed n ika Trp;mi ra (va~~k.OJ sačuvalo ac iz vremena Arapi su $e S~O um"" d' .0 . . . . . - o. SrH). ]lUI po tuk li bizanlSko_~n;:;:č~h ~ r~re~.tu i idućih godi na dvadO\'a na Jadra JUkalIl 11\0'" ~?1~0,' Je. opljačkali " iše ,raZ "" .~ IYOJII grad B ' . a \'r'Jeme ~ra]lskih provala l an II Ju!noj h aliji. ma tinski g ra d ovi no\'o vo'n II • ~~r~ nsk" more d ob ili S II dal Ravelle (iSI ) b ., T su 0111. gotovo' J o-političko uredenje . . ' P o 5 r' Ije pada VCZI s BiZantom. i svaki 'e b' 510 1ll\ U g odma lJ dosta slaboj uskoro pos lije S4 ~ sh'ore,!:! . 'o r~bna ~pravna jedin ica. Td:; (Cresa i LošinJ',) , R b ' Je o SJcve rn.h oto ka Krk a Osor I a a I grado\'a Z d T ' " u ro\' n ika i Kotora tc ma D a l mac'Ja .. s bara. Togira. Splita ' k' ' D b a. ru . a sni)', J', ,I l b .tan ls ,m s trale,.m Ka d ru. Z u II $trate,a ..ma o ~ad5k.. prior (načelu nl'k)l U Z :'\ra pski napadaji osl a bili .. iskorist ili i T rpim ir 5." Blz.a nl. i Veneci ju . pa su rl, do grad a Ca DrIa pred V l:. ue lljalll. Neretljani su protova~ s bizantskim namjesnik::ecl~om. a TTl'i~lr je sretn o ralom .utvale su vjeroJ'alno r .. Z a dru. T aj SUkob s Bitanmal"" kOh gradov a. Su kob a ZlIllTICC ' d a II zaleđu d al.. s. 'e ".. OkO p. sJe J TlJcscn u kor ist T rplmlrO\'U, . .

\

J

186

.

~----.-

----

,.

,. "

r-!

saču\'anoj

u~rni

uč\'dići\'anju

pomoći

jačanju

on

člaoO\'e r.mjuć;

".0

~u ~'tuaciju

pa su p oslije i on i njego\·i sinovi bili u vrlo dobrim od noJima i s Bizantom i s gradov im a. Kao franački vazal t apleo se Trpimir u ral s Bugarima. al i je i iz log suk oba iziiao kao pobjedni k. Tako je o n sa stra na osig urao sv oju drb\·u. Uvid u dru~tvene odnose H l"\·atske u lo do ba daje njej;ova isprava od 4. Ill. u k ojoj se na ziva "knewm H r\,al a - (du'" Ch roatorum ). To je prvi spon'efI hl"\·atskog imena u tfadi. Nekoli k o godina prije loga bora.. io je na njegO\'u ne dvoru be nedi kt inac GottschaI k. Benediktin ci su u to \"Tije. b ili najjači crkven i red . raširen po cijel oj zapa dn oj Evropi. p ozna t po '\'ojoj ek onomskoj snazi i kultu rn om ra du. Kao jah ek oo nomsk a. ({rušt\'ena i kulturn:l snaga mogli SII ,nnog T rpimiru u vlas ti i feudaln ib odnosa. Bor:l.\'ak G ottscha lku" u H rvatskoj morao je sau.o Trpimira u o.tl uci. da ih pOZo\'e II svoju zemlj u. je poz\'ao neke toga reda iz jednog samosta n a u !taliji i in, zigat; samO$lan s crkVOln na k ndevsk om posjedu k od Klisa. !\c· d ovoljno srebra ta izradbu crkve ..og p osuaa. pozaj m! jedanaesl libara (ok o 3.5-0(.5 k g srcbra) od splil'ikol; n ad!>isku],:!, a O\'aj sc za to odmah n aplati. Z alra fi. d a mu sc: pOH'rdc posjedi. koje je kupio ili dobio na hT\· a tsk o.n zemlji;'lu. a isto takO d a mu se !)reda i Misla..!;e .. a zaduibi n a 5 desetinom od Klisa. Medu ".jedocima n ;n·od i sc: pet župana bez ozn ak-e žup!:. knde\' upravnik. d\'ora. pet običnih svjedoka i dva ih·orska 5\'ei;erlika, a jedan je n apisa o isp ra \'u pa je prem::. tome ' bio kne!c\' k ancda r. Na osn ovu tt isprave moicmD sl\·orili \"i!ie vainih zaključaka: pr\'o. da je kneit':ya vl ast bila ,'eć prilično nak jaka; d rugo. da je za da rov ni cu bio ipak potreba n prisu iurana; da je u H rvatskoj postoja o sloj zavisnih. ta r.eTlllju vezanih l judi. ne samo Romana. Ilego i Slaven a , a lo na tnat Llo ras\oja\'anje u rodovi m a , i da h r\· atsk.i knez nije imao \'e1ikih prihoda. k ad je morao ?Onjm;ti srtbra otprilike za 60 zlatnih solida i la to se Mis\adje\'e

učvrstiti

počeo

5vc~nik

ueće.

I ,

j

novčanih

upućuje vcć

četvrto.

odreći

zadužbi Kadne.je 863 došlo d o erk\·cnog ra sk ola itmedu Rima i Carii k ad je no"; p::'lrij arh t-olije podv rgao d almatin,ke b isk upe Ca rigradsk oj patrija ršiji, n ije u H rv a tsk oj p lanuo gra danski rat zbog d\'ostrukc crk vene orijentacije, slO S\I tohoie

~rada

ISi

.

,·

rt • .' , ·

i

"

•

,

,

•

t. I'

,,

I

T rpimirovi sino"j pristajali uz dal matinsku hijerarhiju. ;l Hrvati ustali vjerni pa\. ;, nego je to udjelo bio pokret jednoga istak _ nutog plemićk og ruoa dalje ud mora., moida u okolici Knina. prOliv SVe jače centralne vlasli T rpimirOll ;ća. koji su 5(' oslanjali na Bizant. Ali protjeriva nj e Trpim irovih si no"", P etra , ZdeslaIla i Mnlim;r;:., kao i dolaz ak D omagoja na kndcvsk o prijestolje o. 864 nisu mug!i vra titi unazad dru;tvcni razvoj. kOlji je i dalje teka o u pravtu 5\'1' ja če fcud;:.lizacijc. Gradanski rat i promjenu dinast ije u H n 'atskoj i~k ori­ stili su Ml eča ni i udarj li na Domasoja, lc je on muraQ liiira_ iii i mir i dati im taoce kao jamstvo za slobodnu piOl.idb u (565). Iduće g()(li nc pojavili SlI se opet Arapi u Jadranskom moru i počeli podsjedati Dubrovnik, al i ga je od opsade spasio 86i bizantski car Vasilije 1., poslavši nlU u POnlOĆ jak o brodovlje. Pojavz. tog brodovlja na Jadranu lltje cala je snažno na sve o blasti južno od Neretve. pa $U o ne opet priznale bizantsku vbsl. U to vrijeme podsjedao je Arape u Bariju car Luo ovik II.. ali kak o ni je im a o brodova. sklopi savn $ Vasilijem !3. zz. jedni čku ak ci ju. Medutim. bd sc 869 pojavila pod Barijem VC"lika bi za n tska flota. Il kojoj je bilo i brodovlje dalmatinski h g rado"a i pOnlocne čete SJa,'ena s j užnog pri murja. zatckla je ondjc sam o mal e fra na čke snage pa sc vrat ila k ući. Na to je Lu · dOl' ik podsjeo iznova Bari i uputio pozil' Doma goj u. d a dode II pom oć sa svojim brodovl jcm. Domagoj sc oda zva . pa pOčetkom Si j bude Bari zauzct na juris. Car Vasili j e imašc dalekosežne planove da obnovi v last Bizan ta na Balkanskom p oluotoku; Sredozcmnom moru. i zato mu je privremcnn b io potreban mir u crk vi i savn s carem Ludol'i k om. Od mah u početku svoje vlade (86/) On zbaci Fotija i uspostavi sta rog patrijarha 19 natija, il onda predlo;' i papi. da 5~ sva sporna pitanja riješe na crkve nom saboru u Carigradu. Sa bor jc prividno llSI)osta l'iu jedinstv o (The, ali je ostalo jo' mn ogo spo rnih pitanja. Ka d su ~C papini poslanici vraćali sa saborskim spisima. napadnu il, i zarobe. zl!<:ijdo po carevoj zapovijedi, neki gusari u južnom .Jadranu j tom prilikom un ište spise. Car nat o posla svoju flotu, da tobože kazni krivce. ali je pravll sv rh.:: ekspedicije b ila da pokori j oš slo bodne Neretljanc. a pustoknjcm hrva tsk e obale prisili Doma-

188

,

caru nijc illo u račun. da . da napusti opsadu Bari ja. jer gOJa. I r'" koja je Ild,ada pripadal;:, se Lud o"ik utl' rd i u južnoj ta '~'. Nc retljafle. ali jc hn·atsko Uiza ntu . Vasi lije je doduše. pukono brodo vl je ostalo pod B'LnK J,e m. J d •••ko more 18j"~) osloboI A a pa s retc u ar .. " , Nova nava ~ r '.. da ' a bi7.antske fl ote j \'t'lah dil a je Domagoj(' od .dalJlh nabP,' J " .kill nap,d' J' a !-lr,'at a ,. Jeopct.og us • . ruke Mle<.:annna. pa . 1.~sredovanJ· e u~p(l . Ml f e i tek na papIllo v i NerellJ~na n.a e an '. Car V:.sil\j ~ n ij ~ mogllO izrav flo stavl je n Je p r1\'rcmeno ~lIf. k ' . bi to izazvalo rat 5 c"rc n, udarili nll Hrvatsku, da Je po ord" Jcr k DOIII",o; a pomot.1I . .astojao lIllll! n<: • Ludovikom, nego Jc , . . k oj;! j c b ila skl upl jena protjeranih Trpimiro\'iČf:. A.h 1.3vJcraOOnlal\"oj dade pobili SVt protiv D oma goja. bude otkn~hcna. pad k OJ· ' J'e Dodiari\'lIo car ' k O' tih domatI nerc a. " ~1 1 č zavjcrcm .~ . SIIl'. k ' l' t onet zapleo u rat ~ " e a Vasili je. DomagOj St .~l ra j IVO a . ' Ralo va o je ln ist a rski: • OŽ'\'J
.,

H'

~anima.

I

I i

, 1

.

l' d . g tra ga n hOvll c' ro~ Jc nJ c L ~ '1. P. l"

1'a~!a je u Hrvatsko j n estalo .1 . d' g" . mTO Je nanne caT \I<1('1\" - , franačke "lUli. Go me l O Uh b ·"l-ku bahinu. dok n ijt K I 'ć' naslale or e za ' , . . sn medu ar o\" I ~~~ Ć . Pan onsku }i n'atskn. 1)05tao I 877 Ka rIman, k O]1 Je vc I~ao k d ' t lta1iJ'/! i ~ama hib l"· U to vnJcr.1c. a a J . l gospo darom l' a IJ~. . . h e vlas ti fr~načkogO! ,la b" l)r:lvog vladMa. I)cst;!!oOJ'1 1 v~ "k'" CI"""'~' Hn'at~ka i~ amatms e r ... ,.~ . skog kralja nad k' nclom ' k n ' ni',e bio ugodan caTI' , , 1 l bodna ah ta av razv " J . ". k . , . l ~b~ ,dcnJ' e lIn'ata od rao st v arn o ro~ a.a s o. .. ' k' " ht'" da IS ons , OSv . k1 Va s.hJu, 'OJI JC . '. . v sinu Zdes\al' u. ;to sc IHO s (1naka. Za lo pomogne lr~ l mlro. u O m.goJ· eve: sinove i pn5tadt> · l p,a ovaj prolJcra o . ni o \I C angra(. " ~~ H~voga kneza \ V T' JC nastojao u ....v hrvatski kne z (878 ). aS I Ije. Z , ' e odredio, d a dalma• • , ~v ršće uz B'7,;!nt. a II J "lO Hrvate v e ze ~ o.... . . ' bn' atsk om knew u svemu I tinski gradov' I OIOCI placa].". što su prijc da"ali bita n tsolida. L1Z vino i druge namIT~l c: . d 'e Hrvatsku i u crk"e ' sk om strategu. :I neki. histor,ičar~ mlsJc. : / l.:I to nema direktnog nim swarima podredl.o ~a~I~;al~' ;.~:~o nnadovolj stvo. Šio j.... dokaza. U H rv atsk Oj Je k H Iska došla pod vlas t B.·, l b den J'jI od F rana a !"'la pos l .Jc os o o .. . ' R' a prijetila Je opasnost zanta , Ugrožcni su bdi mtcresl ,ma.

lM

,

,

,

,,

i'

i

I, ,

I.

I, ' •

•

, •,

•

Tk t vrcmena I'rlu je Inalo I'O· ra7.vllj. O unutni šnj im pr.l ' alila. oga imcn om kneza Branimirll .. , snovu četiTIJo nlltp,sa s tnat". ,~ .. o · ' k ,. . kao knez raspo· moi:enlO suditi znll tni1ll $TC~stv ll1d,a. ~;J~I~aJ·c~:tnoSli . II njegovo . at lloj erkl-cnoJ gru el' . la~~" , ' ~ z~, d od tih natpisa Branimir se izrititu nUI\'a vriJeme. Na Jc nom . . odatak po vremenu . , ' C~lIatonlln .. (Cilr\,alOrum). p:1 .lc taj \, • ( U" • .! k ' . cna I 10 U njegovu 11ajstariji (>rigina ln; s),omcmk , Tva ts og !In . ,, ", rodnom obliku. .dJe . nije za b','· .. 'Jezen ,,·,>'akav ... Sudeći 1'0 tom e. ~'" nUm ".'g ' · t saču,.ano \O . ... ' . k · a isto takO I po tome. sto J prevrat u I "In ats OJ. .. č'· da jc poshJe nJc· . Brani ll,irovilll .menom. 10' sc. . liko n,Hp,sa s . " T'pimirova najllllaocg sma . narud Izahrao za .neza d' U . d "",.",', kOJ' olll se \Ir e 10 o"e. SIlIrtl ' 89" _ ')10), Jc nOJ I " . . . 'Mut\l",ra (u. ,-. o.. bi ku li·c i Ninske biskup'Jc " erk" , spor i2medu ~Ilhtskc n .. ~l s. ~. J .mir .. božjom milusću kn cz " !'utalju ...Z"~(' ~e Ol~ .•. ka~' rJ~~ st~iju •. Po toj !ituli "idi se. H rl·ata. kUJI sJeth n;: OCIllS um \'TlJe r I Sl i da sc u I ~ ,.ik pretvarllo u orma no tl;! St: izbor nar~( a ~:.~ ,.. . ' -e isticala porijeklo s"oje H r\,'Hs~oj stvon[a d,.~aS.IJ.a: ktJ!a i;da .e dodu!e svoju isp ravu. \'lasti d,rek t"" 0.1 bo~~. I t~J ..knel.trni~'" i l) r1'aeimst ~n;:. Hr~:! .• I.tc {:ul:ana palatina i sin neko~ . dvojice dl)$lopnslven' ~. SIIl ·d· da se n'w, . k sobite funkcije. Po tOllle se ", I. lupanOI bu na zna e o 1'0 od lUI)alla i:r; župa spoSh'aralo spccij~l ~o (h" ~rs~o ·i h1ivunJ·ski iupan. Kli~k; . . se u tOJ ""r;:V) sam" " d .1. ·cr knew prip" d a go mlllJu . . )r~v(\ već kn de\" pont am . l tupan Je za l ' hl"· k· • pan SI)ominjc se Sllmu IO~O cijda Klišk ... ž~pa. ~ . wan.ls ~ ~~7G jer je zbog daljine jo. " jerlnoj ZVOIl"",~~VOJ 1 5 ~ravl OK d sc· usporedi ta isprava mogao rijetko dolaZIli na VOT. a . . . . entraine . rk· redak u orgamnCIJI e ,. ,. od volje rodovske s Trpimiro1'om. V,dl sc ve l .' na~ vlasti . koj.~ je sada mn~go. J:l~~š~ ~~za~~s~~;~lU pratnju i dl'oraristokrac'Je le Sl' 0' anp skI) "ijeće. 19 1

i Domagujc"iul rodllc;ma i njihovim l'rist;t~;tma_ Poslo ve Ninsh biskupije v~d.io je. dakon T t odozije, a u to vrijeme buravio je u H rvatskoj l papIn poslani k. Po svoj prilici Ul njihovu su. radnju sko,·;tn;t je zavjera, I'a Zdesl:w bude ubijen. a knczom posta ne Branimir, možda rodak il; si n Domagoj ev (S7!) _ 0_ S!J2). Tim ~ino nl nc st;tlo jc doduše bizautske \'l"hov ne vlasti II Hrvatskoj , ali je meduna rodni poležaj J·ln·a1.5ke bio ipak tdak. !!ran;mir j e dušao prena!om na vlast pa je nastojao da uh'rdi s'·oju nezavisnost. oslanjajuči sc na papu. Papa se op1:l n .. dao. da če pomoću Branimira molda predobiti i dalmati nske gradove. cla sc "rate VOd juri.dikciju Rima. U Italiji. upravo u to vri. j eme. nij e opet bilo krajja. pa j~ papa iskoristio lu priliku i priznao Branimira za knez". NjemačXi kralj Karlo IIi. Debeli proval io j e (]"du;c potkraj sn: u italiju. okTllnio sc i duće godine za kro:lja halije i obnovio S Venecijum obramhc ni savez pruli,. Hn·ata. kuji su zajeono ~ Nereiljan ima uznemiri"ali ohale !talije, ali stvarnu nije nih;: poduzco protiv Branimira. M!ebni su tck S8i udarili num, a ovome je m ir bio potreban zhog opasnosti od Arapa. Tako se moglo kompromisno rijditi i političko i nkveno pitanje u I ITl'atskoj , Bitant je i dalje zadržao vJas! u dalm;:tinskim gra. dovima i na otocima. a nins ki biskup Tend ozijc bi izabran za splits kog nadbiskupa. pil je do smrti 892 uspio da crkvu u dalmatinsk im g radOl'ima I'ra ti princIlIeno papi. Grllcio"i i otoci plabhu Branimiru .d:;mak m ira ~ kal> i Zacslal'u. Tako jc Hn'auka Jlostala ,'alan ekonomski i pulitički fak tor na Jadrans kom moru i na BalkamkOIll pol uotoku. Mir u zemlji . Hedeni politi čki odnosi sa svima susjedimOl ; slobodna plo,.idba i trgovin11 po Jadranskom moru omog-utili Sll J·ln·atskoj snaian

°

pie,",",;.

'90

l

' o

,

, I

•

I

4. Hnatslta k ral j evin a za \'rije me T omisla va i nj ego vib uasljedoih u X. I 'olj«u. - Na počl,'tku X. st .. kad je II Hn'at. sk oj za l'b da o kn ez T omisla v (o. 9 10 - o. 930). zb ilo se II su~jed_ stvu nekoliko \"ažnih dogadllja. koji su znatno utjeca li na cijeli kasn ij i razvi tak hrva tske države. I'rv i ud nj ih bio je dol azak Madara u Podu nav lje, a drugi j a čanje b u!;ar~ke dria\'(:. pod Simeo nolll i njegol'il borba s Bizan tom i Srbirn;:.. ~hd a ri su pot kraj IX. st. puh l; prelaziti II rav nice oko TisI,' i Duna va. U tu vrijeme ,-Iadao JI,' 11 P'lOonskoj I-Irva lskoj kao f ran ačk i poluvn al ni ko n BrasJd ll n;I\·lj~ sk. lo ni o se p re d Madari ma u H rv atsku. S M adarim:l je doi .. o u sukob i Tom islal'. IC ih je ne samo odbio od svojih g ra nici! . nego j e pr id ružio svojoj ddavi i P:lnnnsku H rv:llskl..: SI·e dn Drave i sbvonske rav n ice na istoku, gdje jc Hrvats ka grani čila s B I! gan kom . Dok $e Tom islav bor;(> s Ma dari ma. izmije nil:. sc dubokom pu!itička si tu acija na B ~lkanu. Buga rska j~ dolaskom Mađara izg ubil a sv oje posjede u P anonsk oj nizi n i. :lli j~ ea,. Si meon lo nadoknadio ol,·ajanjem na raČIln Bi zanta. Sq)ski župa n Pe tar Goj nik ović. k oji je živio u miTU sa Simeo nom. p roširio je svoju vlast i na Ne rctljansk u obLu!. 11 ka da je zbo,!:" toga d O!1Io u suko b sa za hunu k im knezom Mihajlom . Simeon isko rist i laj su kob i zarobi P e tra. U grože n i Bizanl izm iri se najp rije s pal)om i p re p usti njegovoj j urisdikdji d alrnatinske bisku pije. a zati m . vj erojatno uz pomoc pap~ . predo bi za savez p rot iv Si meon a T om isla' ·a, kome je i samome pr ijetila mocna Bugarska: njemu je sa čaUu prok om;ula predala na up ra,·u Dalmacija. Si meo n je najprije n apao srp.
192

Sarkolu:

I v ~n a

N ~ veni anlna IV ilI. Sl.\. Spili. KTsu onlc ~

•

I I

.

• .

Nina lpotcu.I< IX. SI., •

•V1~~sl. ~Iie~. " ",'''," Zat re. u , .' ',: ,.:!ska

ak.d~ ...lla

tn'. ''''"'

-

,

. zacijelo znatno pretje rano - n3Yodi broj od 100.000 pješaka i 60.000 konjanika. a na moru 80 velikih .agena i 100 manjih kondur:!.. Prema istom podatku Hrvatska je mogla da rasp olaže tol ikom vojskom sve do sredine 40-ih godina X. stoljeća.

Tomislav 5C zacijdo odmah proglalio kraljem . čim je dob io upravu dalmatinskih gradova. Taj naslov prizn ao mu je i papa. ali su Biz.mcan; i dalje nazivali hrvats kog vladara ar hontom kao i prije. dok je nosio naslov knez (dux ). Ali tobol njc krunisanje Tomis.layljevo na Duvanjskom polju osniva se na vrlo nepouzdanoj vijesti \J Ljetopisu popa DIJkljanina, koji uostalom tom prilikom uopć e ne spominje T omisl ava.

'I ,

'i,

Odl Omak

"

olCarSh pret •• de Iz Rliinl CI Irra] I(Ji 51 5 n.[pl som Spom inje kn ez Trpimi r (I X . SI.) •

I i

i

i,, l, O (l IOll;u k kame ne Krede

I n. ' plsom IIntu Brani mira da llran l<>d inom sss.

I~

Gornje, Mut a.

Dal'anje gradova na upra vu Tomislavu i njihovo podvr gavanje papinoj jurisdikciji iskoristili su biskupi, da postave pilanje o nOI'oj crkvenoj organizac iji. Biskupi su traiiii, d:l im sc hiskupije proiire izvan grads kih bedema M hrvatski te TItori j. a splitski nadbiskup dokazil'ao je, da mu kao nasljedniku sal onita ns kog nad biskupa pripada metropoli lansko pravo nad svim bisku pija ma u Dalmaci ji. da Ninsku b isk upiju treba ukinuti i cijelu Hrvatsku podrediti Splitskoj na dbis kupiji. koj.: tobože "uče porijeklo joi iz apostolskih vremena. Sv i su sc oni obilno koris tili izmišljenim legendama u tdnji, da proši re svoje biskupij e i povećaju svoje prihode. Kak o se tome od lučno protivio ninski biskup Grgu r, zamoli T omislav s dalmatinskim bi skupima papu, da se sporm, p itanja d jde na crk venom saboru u Spli tu. Iz papinih pisama. koja je uputio Tomislal'u i Mihajlu Zahumskom, kao i dalmatinskim biskupima. vid e sc jasno i Ol~i l>ra"ac papinske politike i cr kvene prili ke u naši m k rajevim:l. Papa za mjera biskupima, što su iUlke dopuStai i, pa i odobnll"ali, da se slavens ki jezik ukorijeni u crkvi . te ga naz il'a zlim korijenom. a u pismu T omislavu i Mihajlu ogorč eno uzvikuje: ..T a koji sin svcle rimsk e crkve, kakvi sie vi, uživa, da $C bogu vr.i sluiba nlt barba rskom ili slavens kom jeziku?« P apu dakle naročito smeta Mctodije"a .. nauka _, pa za to poziva biskup e. da .od,·aino" suzb iju slavensku $lužbu II slavenskoj zemlj:. P rema tomu jc Splitski sa bor ima o da provede Il OVl' crkvenu organi· zaci j u u Tomislavl jevoj i Mihajlovoj ddavi i da iskorijeni slavenski jezik u crkvi.

193

I

•

,; •

Kađa jc. kako i odakle došlo glagoljaško bogoslužje u H .-vauku, ne mokma I)Ou~dano reći; ono je moglo doći iz Ko-

cdjevc drlav!: i it Makedonije. Poslije Metodijeve smrti 885 sklonili su se neki od njegovih protjeranih učenika i u H rva tsk u, pa $U vjerojat no up ra vo oni polo!ili temelje slavenskoj slufbi. a preko nje i glagoljahvu kod Hn"ata. Nema sumnje. da jc: u H rva tskoj u T ornislavljcvo vrijeme bilo mnogo svećenika. koji lU slufili misu slavenski. prtmda jc vi~i kkr b io latinski i premda se II dvorskim crkvama i II većin; samOSIana slutilo la ti nski. Na Prvom spli tskom sahoru 925 za k ljuče no jc II prisutnosti kralja Tomislava i kncu Mihajla. da sc 1\inska biskupija podredi Splitu. a uredi vanje svećenika. koji bi sluiili slavens kim jezikom, ub rani; oni su mogli biti posv~ć~n i samo za nii~ sveć~ . ničke redov~ ili za redovnike. Nijedan biskup nije im smio dopustiti da slufe miSli u njegovoj crkvi, osim u n~sta šici sveće­ nika, a i tada je trebalo trlliiti naročito dopuštenje od pape. Prema tomu, slaven.,ka slufba bila je os udena, da polako izumrc, jer sc novi svećenici ne l:e zar~di\' ati . Takav odnos latinskog klera prema slavenskoj sIut.bi, i uz izričito naredenje pap~. da je iskorijeni, moie se tumačiti samo na jedan način: Iatina!i nisu imali dovoljno ljudi. da odmah zamijene glagoljaš<:, ni dovoljno snage. da unište ove svećeni k e, koji su bili mnogo jače povezani s narodom nego oni. S lav~ns k ~ crkv~ u drugim dria _ ,'ama, kad SII posli j ~ postale drbvne crkv~, brzo $11 S~ pr~h'o­ r i l~ u f~udalne institucij~, koje sc u odnosu prema narodnim masama nisu bit no Tu1i kovale od crkv~ na Za padu, ali su vladarima bile uvijek najpouzda nij i oslonac vlasti. U Hn'atskoj se, m~dutim, glagoljica i slavenska služba proširila u vrij~me , kad je latinsk:t crha bila već jaka ekonomska i d rll~tvena snaga s čv rs t om organizacijom i imala jake pozici je na hrvatskom dvoru. Glagoljica i slav~ nska služba mogle su potisnuti lalinski j~zik i utj~caj latinskih svećenika samo uz odlučnu potporu vladara. Ali tdk i medunarodni polobj H rvatsk~. jakost latinske crhe, blizina i moć Rim a i tdnja hrvatskih kn ezOI'a i kraljeva, da zavladaju dalmatinskim gradovima i dob iju saveznike i pomagače u razvijenijoj la tinskoj crkvi - sve ih je to upućivalo, da vode opreznu politiku prema Rimu i latinskim sve-

••

I,

I

tenicima. U takvoj situaciji sve više su rasli moć i utjecaj bti· naJa. La tins ki klerici postajali su biskup i i nadstojnici bogatih !am05lana i dobivali obilate darove, te su .se zato i regru tirali iz gradskog patricijat .. i hrvatske aristokracije, dok su slavenski svećenici. budući da im je bio otešča n pristup na vije polo!aje u crk vi, bili ogran i če n i na sei;! i niže svećeničke redove, pa su i bili većinom iz nifih slojeva. Rimska crh .. gledala je na nji h kao na barbare. a drlavna vlast nije ih direktno po magala. tako da su glagoljaši zauzimali posebno mjesto u hrvi\l$kom feudalnom dru!tvu. Oni su težili da sc II svemu izjedn ače s lati nskim svel:enstvom. da postanu ravnopravni članovi crk vene hijerarhije i vladajuće klase. a opel su se II borbi za odrbnje slavenskog jezika nu žn o oslanj al i na široke slojeve ,eljaU,"a. koji lU se borili proti,' feudalizma i feudalizirane la tinske crkve. Pa pa je potvrdio sve zakl jučke Splitskog sabora os im odredbe o jurisdikciji Splits~e nadbiskupije u cijeloj IIrvatskoj, proti\" koje je ul ožio protest ninski biskup Grgur. Da je i T omislav bio isprva proti\" tc odredbe, vidi sc po dvanaestom član ku Spli tskog sa bora, II kojem sc kaže. da dalmatinski biskupi ne će posvećivati crkve ni za red ivati svećenike, ako kralj i h rvatski velikaši pokušaju da ih podrede svom biskllflU. Na Drugom spli tskom saboru 9Z7-9Z8 ukinuta je Ninska biskupija, Grguru su ponudili jednu od biskupija, koj e je trebalo osnovati II Skradi !iu, Duvnu i Sisku, pa i sve tri. ako mu je malo jedna. ali mu je papa odredio samo biskup ij u uSkradinu, naglasil'ši , da će ga izopćiti, ako bude pokuJao da preotme lude biskupije. Tako je mla da hrvatska kraljev ina, koja je sr!':lno od bila napadaje Mađara i Bugara. pridružila Panonsku H rl'atsku i dobila na upravu dalmati nske gradove i otoke. došla u crkvenim stvarima pod lat inskoga splitskog nadbisku pa. Taj dogadaj imao je veliko znač~nje i za dalji ra7.voj H n'atske. Splitskog nadbisk upa i biskupe po dalmatinskim gradovima biralo je svećen stvo i građan stvo većinom izmedu domaći h Homana, a hrvatski ,·ladari nisu imali nikakva utjecaja na njihov izbor. Kako sc sjedi!te biskupa nalazilo u grad ovima. na bizantskom području , imali su oni sasvim drugačije ekonomske, a često i pol it ičke intere.se nego hrvatski vladari i hrl'a tska feu dal na klasa. Pr~ma tomu sc mole reći, da bi hrv atski I'ladari imaH 195

1$\4

I

•

r,

,

"

, ,

_ kak o $~ č i ni _ uvladala i Bosnom. Kako jc poslije . S imeo nove sm rti nestal o neposredne bugarsh opas nos ti Z~ B l ~ant, .a H rvatska zbog gradanskog rata bila znatn o oslabljcna, pa. }c ~ . $\l II. gradOV Ima ; oJ·~7. "ma vOJ"na $naga flag l o op.." d a l"a, B"lun ,, ", .. d . l t Iz natpisa na nadnan ovO uspostavIil ne pOS Te nu svoJ u v as.. . . ' b' l g robnoj pl oči Krdimirove tene ) elen~, kOJa Je vJeroJ3tn~ d' ~ iz neke udarsk~ patricijske obi telji, vidi sc, da su se v a an ipak i dalje nazi va li kraljevima. .' . DriiZa prvih godina Kreš imirova nasljedOlka StJ~pana .. sla"a~ (969-995) Bizant j~ un mio Bugarsku i pod\"TgaQ. Srb~Ja~ pod 5" OjU vl asI. ali se zatim u plco u tdak l dugotn.!a~ s no,' om mak edonskom drb"om cara Samuila. U \ akv.o~ s,tuaOrl" a,, ~. d' <;J·i car Vasili J'e opcl predade g radove i otoke D o ' lav prVI o u jedno mu posla kraljevske ZIla~ovc . pa sc. rz ,s .. hrvat skih vladara o kruni za kralp H n'atskc ~ D~l.mae?~. v O n j e još za l ivota uzeo za suvladara naJ stanJCg s\Ila.S eI na 105Ia"a . •"menovavšl" ga k newm (d Ull' ) • pa ga J.~ Svctos1a" .. sliJ'edio Ali Hrvatskoj tapri j~ti tada p rv i put ozbIljna opasn os~ • o' bal am" I od Ven eci je. Ona se, trgujući nesmetano po naslm .() . ~ po cijelom Bizan tskom carstvu. nepre~tano .bo.gatila • J~~ala'la~ H rva tska je zbog unutraš njih ne red a. "anJsk ,h zapletaja os • .. ... v • d Samuila bila je potrebna bil a Caru VaslhJu pntlJ e~nJe nu o . ' ak~ Venecija . pa j oj je on 992 dao neke trgov ačke p ovlas tt~e. ; iste go dine sklOI)ila je Venecija vTlo povoljan ugovor s nJ ema čkim carem. Nalazeći se u dobr im vezama s oba e~r stva. r:Te." D r '"IS, ava pl aćat. H rva ttma stal a j e neposred no pos "" IJ C smrll d ' uobičajeni danak ta slobodnu plovidb~. H rvati nato. po.tn~~e~~ rati na mletačk e brodove. a Mleča m na~~rlnu V' s I .'~ _ mnoge ljude u ropstvo. H rvatskoj je II vrl Je.me .~vctosl," ~ Z~ prijetio i caT Samuilo. On je Madarima o teo Sn,lem, . nap a~ J . ia ko uzaludno bizantske gradove u j uinom pnmorjU, ~ r.~ z H rvauku pro~alio sve do Zadra. Usprkos tome nije pTlSVOJIO

"eću pom oć II utvTŠćivaoj u

svoje vlasti i II izgradi\·a nju feudalnih odnosa od crkve. kojoj bi . tarjdina stanovao na hrvalskom teritoriju i na či ji bi iz bor oni mogli utj ecati. mnogo

Ukida njem NinskI: bisku pije, koja jc dotada imala pod . svojom jurisdikcijom cijeli teritorij hrv ats ke dTtaVI':. sve do bedema dalma tinski h g rad ova , dalmatinske su biskupije: zadarska, trogirska i splil5ka proši rile svoju jurisdikcij u na unutraš njost hrvatske drfave. U to vrijeme nije bis kup nek oga grada bio samo njegov duhov n i poglavar. nego i najuglednija

ličnost ,

kad sc radilo o čisto poli t ič k im pitanjima. Oko njega je bio brojan i utjecajan kler. vezan crkve nom d isciplinom , odgojen II duhu , koji je bis kup određ ivao. Na ta j su na či n dalmati nski ro manski g radovi preko ~voji h biskupa i svećenstva utjecali na H rvate, ali su 'll isto vrijeme i H rvatima otvorili vrata. kro z koj3 su se oni p očdi useljavati u gradove. Bilo je to vrlo lagano i mirno, ča k nezam jetljivo useljavanje. H rvat i su ulazili u g radove kao radnici. zanatli je, sluge ili ka o i mućn i pojedinci, koji bi II gradu kupili kuću i tu sc nastanili. ili su to pak bile žene, koje bi se udale za pojedine grad3ne. Al i i gradske žClle udav ale su se za Hn·atc. T o prodiranjc hrvaUkog element a u dalmati nske grad ove bilo je tolik o. da je na primjt:r Zadar već u početku X_ st. bio vrlo jako infiltriran hrvats kim življem. I O vladanj u prva dva Tomislavljc\'a nasljednika Kre! imira I . i T rpimira II. nisu poznate nik akve pojedinos ti. osim da je Hn'at5ka ostala moćna ka o i za T om islav a. Za treć eg nasi jednik a M iroslava (9-4.5- 949) bu k DU O je II H rvatskoj iz ne poznatih razloga gradanski rat. u komo: je. uz pom oć bana Pribine. srukn i ubijen Miroslav. a na prijestolje se !,opeo nje gov brat Miha jlo K rešimir I I. (949-969). Za vrijem e tih nereda u H rvatskoj udarili su Ml eča n i na Neretljane i prisilili ih na mi r. ?\e!to kasn ije izgubila je Hn·al$ka \'je roja tno i svoje župani je u Po\' rbasju u korist Bosne. ali ih je ubrzo opcl stekla i čak na neko vrijeme ~vi

I

Kći

ni jedan dio Hrvatske. . ' . U svima dr!avama u pe riodi ranog feudahzma na. I~:'mo ~a sukob tri j u principa kod popunjavanja isprafnjenog prIJest.oIJ~. Sav orulani na rod, a poslije velmoie nastoje da odrl~...pnnc,p izbora članovi ,.]adarske porodice princip sla rjdi nstva .ll sku~, . .... ). svome na jne vladavine. a vladar nast oji da osigura prl Je..o Je

udanko, priora Andrije ....... OO 918 Oob",1a (Do brom"). a nj.-

'u robovi:

I'".in~k.

P~i bina.

Tj.homila. Mili.a.

Strijel.~;

Zrem il.

Hrvatski .Iem.....! prodro je ; med~ zadaTIh tribune. od kojih ot jod_ l ...... D abro. a dl"Ul'i emeha. 1.10 ot ~dilo " Split u. ,d;" u po«tku XI. OI. nala.irno iota im .... a · Dabro. Crni. Dabri ••. Zverana. Hrva ti .u so ,,>oljuali i II Rab, Krk. er ••. Tro, ir i d",~e dalmalin.ke ~".dove.

196

,

'9"

I

"

'l

)tarijem sinu. Tako 5U se i protiv Svetosla\'a digla braća Kr~­ Jimir i Goj,la\'. pa izbije tdak gradan5ki raL Zoog njega sc dalmatinski gradovi i otoci obratiše duMu Petru Orseolu 5 molbom, d a ih utrne u zdti tu, a i braća Svetoslavljeva sl upiše s njim u vezu. Duld zamoli cara Vasilija, da mu preda u zaštitu gradove i otoke, a kad mu je car to odo bri o, krenu on g. 1000 s brodovljem na H rvatsku. Najprije mu sc pokorik sjevern i otoci, poslije poraza hrvatskog brodo"lja takoder Zadar, Trogir i Split. a hrvatski Biog ra d i neretl janski olo<:i K o rču la i Lastovo bili su silom zauzeti, Neretljanski knez zamoli dužda za mir, a \I Trogiru mu se pokloni i Krdimir te sklopi s njime savez i preda mu kao taoca sina Stjepana, Poslije g, 1000 ne spommJe se "iie Svetoslav, nego zavlada ·Kreiimir, koji uze za suv\adara brata Gojslava. Medutim, kako pojedini podaci II vrelima zbog svoje ncodredenosti dopll~taju različito tumačenje, postoji i mišljenje. da je Svetoslav U7. pomoć Madara zavladao Slavonijom i ondje osno\'ao posebnu državu Trpimirovića, koja sc odrŽ!lla do Zvonimira. njegova tobožnjeg potomka. 5. Priv reda, drultveni odnosi i organizacija politi čke vlasti \I X .• toljeeu, O ekonomskim i društvenim odnosima. ka o i o političkim prilikama u Hrvatskoj u X. sL, sačuvalo se malo "ijesti. Golema većina seoskog stanovništva u kraj evima, koji su bili bim moru, bila je okupljena u seoskim općinama. ali se i tu već opala velika radika izmedu bogatijih i siromašnijih. Kod sela Mra vi naea iznad Solina otkopano je groblje sa 115 grobova, od kojih je !etdeset bilo bez ikakva nakita, a u svega pet grobova naJlo se pet srebrnih i tri para bakrenih naušnica, pet bakrenih prstenova i jedan le1jezni nolić. Ti se grobovi i inač~ razli ku ju od ostali h: oni le nalaze na okupu. dno im je bilo popločano kame nom, a u svima je ostalim grobovi ma na dnu gola temlja. I druge nekropole iz toga razdoblja pokazuju istu sliku društvenog rasloja,·anja. U nekim grobovima našlo se mnogo skupocjenng nak ita, osobito naušnica samostalne domaće izradbe. Vladar i njegovi dvorani, fupani i j ače porodice po selima, kao i gradani iz dalmatinskih gradova. sve viie su zahvatali plodnu zemlju u svoje ruke. Car Konstantin kaže. dJ su i mt ni hrvatski brodovi u vri-

198

.,

I

jem!: mira trgovali po svoj obali od Neretve do Venecije. Jako se nigdje izričito ne nabraja r oba, kojom su trgovali, nema sumnje. da su, kao i kasnije, izvozili n prvom redu stočarske i poljoprivredne produkte: sir, vunu, sirove ko ie, vino, ulje, vosak, a osim toga drvo i robove. Sačuvao se jedan akt mletačke vlade od 960 o zabrani trgovine robljem iz htre, Dalmacij!: i dru gih krajeva ; mletačka "lada nano\'o je donijela !abranu. jer je ,.imala mnogo neugod nosti .. zbog tc trgovine. Kako je čit a vo X . st. vladao mir izmedu Hrvata i Venecije. razvila sc fiva trgovina na Jadranskom moru. Trgovinom su sc bogatili i vladar i njegova okolina i ostal i pri\'atn;ci, osobito iz oalmatinskih {:"mdova. Kakva je bila imovina jednoga vrlo bogatog građanina, vidi se po oporuci zadarskog priora Andrije iz godine 91S. On je ostavio svojoj ženi i djeci 5 kuća, vik vinograda i 600 komada sitne stoke sa 6 pastira. koji su bili njego,'o vlasnihvo (ne zna sc, da li kupljeni robovi ili osiromašeni i zadul:eni ~eljaci, k')ji su mu prodali svoju slobodu), a nekim crkvama i pojedinim sveće nicima ostavio je vinograd i zemlju, 100 komada sitne stoke. 2 konja, više srebrnih predmeta i skupocjenih tkanina. Za svoju duš u odredio je, da 5e svećenicima dad e preko 100 komada ovaca i koza, 100 dukata za otkup ('obova, a oslobodio je dvadesetak svojih ooiivotno za zemlju vezanih serva i nekima od njih daro,'ao nd to vinograda. Samo malen di o toga imetka on je ba~ tini o, iI sve ostalo je stekao. Medu Andrijinim robo"ima ima ih dosta i s hrvatskim imenima. Zbog mnogih ratova vojna slulha postajala je I vremenom sve teža, a Iko je nije mogao vrši ti, plaćao je vladar u porez za uživanje zemlje. Nemogućnost ispunjavanja vojne dužnosti morala je uskoro uroditi i gubitkom lične i ekonomske slobode, kao Ito je gubitak takve slobode nužno pov l ačio za sobom j neispunjavanje vojne duznosti. A da sc taj proccs zbivao n3ročito u X. st., kada ga je nesumnjivo ubrzao i razvoj ratne tehnike i naoruianja, na to upućuj/:' prije spomenuti podatak u Konstantina Porfirogeneta, da je vojna snaga Hn'atske naglo oslabila vec u sredini X. stoljeća. Starješine su se sve vile ekonomski i druš tveno izdizale iz mase suplemenika i prisvajale zajedničku zemlj u, jer se zbog veza s dalmatinskim gradovima ra zvila fiva trgovina poljoprivrednim proizvodima. Trgovci su ulagali novac 199

,

, - I 1

KARTA IX

u I.ernlju i kupovali u bescjenje i posjede i proizvode. kao i rad i slobodu seljaka. Na raspadan je rodovskih odnosa i na 05iroma!ivanje seljaka I!ljeeala je mnogo i crkva. Qila je Sirago naredh'ala davanje prvina od sIOke. žetve i berbe i davanje desetine. Da je Ive to budilo ogorčenje u narodu. o tome daju živu sliku već zaključci Prvoga splitskog sabora. U njima ~e govori o ubijstvu kralja, svećenika u crkvi i _gospodara •. i odreduju kune u takvim slu~ajevima. Crkva je sa ,,·im svojim autoritetom nastojala da skrši otpor masa protiv S"e većeg iuabljivanja. ali je u samoj vladajućoj klasi nastojala da učv rsti svoj privilegirani poiobj. Da izmedu splitskog nadbiskupa i ostalih dalmatinskih biskupa s jedne strane. a hrvatskih kral jeva i vel mah s druge nisu postojali najbolji odnosi poslije Splitskog sabora, vidi sc osobito po tome. !lto je od 10 hrvatskih kral jeva. koji su vladali od Tomislava do Petra Krešimira IV .. samo je_ dan. i to Mihajlo Krdi mir 11., koji jc bio oženjen patricijkom Jelenom iz Zadra. darovao zadarskom samostanu sv. Krševa na neku zemlju ; isti je samostan. prema sačuva noj gradi. dobio opel te k u prvoj polovini Xl. st. posjede od d\'a predstavnika !Jn·a tske aristokracije:. O organizaciji administr ativne i političke vlasti u Hn'atskoj daje nam neke podatke samo car Konstantin. On navodi imena II hrvatskih županija na području od Velebita do Cetine i od mora do Povrbasja. a za Krbavu, Liku i Gacku kaže da ih ddi ban. Prema tome je vjerojatno. da je u tim planinskim krajevima postojala veta samoupravna oblast; franački izvor naziva i Bornu _knezom GaČana". Gačani ru već za vrijeme Ljudevito"a ustanka istupili protiv Borne, a u gradanskom ratu u sredini X . st. pomogao je ban Pribina Krcšimiru da zbaci brata Miroslava. Krdimir je zadrfao uza sc .. moćn og bana. Pribinu, a u Xl. $1. javlja se uz vlada ra sve češće i ban, vjerojatno kao upovjednik vojne sile. Tako je uz velmože iz primorja počelo i plemstvo iz Like utjecati na državne poslove. Gradanski ra tovi u X . $t. znatno su ubrzali raslojavanje hrvatskog druitva. Pobi jedeni vdika!i i njihovi rodovi gubili su zemlju. koju je uzimao kralj pobjednik i njegovi pristaše. J edan dio naroda j: ostajao bel. zemlje, drugi su bili opljačkani i upropašteni pa su odlazili u primorske gradove ili sc naseljavali na posjedima

I

,

HRVA TSKA. S RED I N O ... X . S T OLJ E CA,

T u .. . 1

r_. '- '- '

Z_ I '. -,-'.~" ... 'Nm.' .... $ ....., . , ......'":;:;; ;';'~ ,

..... v. h _. ...

Z. MI"r.., <>I_,P"--'- ......-

~

J 1#« _ _ u _<» O-/• ."t.'

-,

"'..+-

u

1'. " -

-,~

,,_ :"'::::;:..::::~::::.:::,';

s.." .... - . O ' ......

<>VI_ ......----.-

~~~

200

f

I

-

.• ,

•

i

I

kra lja. velikaša i bogatih grada na. Tako se stvarao maJo pomalo od pravih robova, kolona i osiromdenih seljaka novi sloj zavisnog seijalitva. koji II X l . st. daje svome gospodaru četvrtinu. pa i polovi nu prinosa sa zemlje. U do kumentima od sredine IX . do kraja X I. st. seljaci JC na da riv3nim posjedima nazivaju prema terminologiji rimskog prava samo ~ervjma {robovi, sluge). Stoga se u svakom pojedinom slučaju ne mofe utvrd iti, da li izraz »servus .. oz n ačuje potpuno neslobod nog ro ba. koji radi u ku Ci ili na imanju gospodara (/ njegovoj hrani, pa gospodar prisvaja sav njego\' rad , ili neslobodnog kmeta i poluslo bodnog kolona. koji %ajedno s porodicom živ; na gospodarevu imanju. obraduje zemlju svoj im sredstvi ma i daje gos podaru samo odredeni dio ljetine. U ra nom feud alnom druStvu bio je od seljaka »slobodan .. samo onaj. koji jc imao zemlje j bio član slobodne rodov ske ili opCinske zajednice. Onaj pak, koji bi na bilo koji način izgubio zemlju i vezu sa svojom zajednicom. izgu bio bi djelomično ili potpuno i svoj u .slobodu". Prema tome sc scrvima na · zivaju svi ljudi, koji ne uži"aju potpunu slobodu: t. j. robovi kupljeni od trgovaca ili rodbine tada jo! slobodnih sdjab; pojedinci, koji su se zbog zaduženosti ili osk udice prodavali eko· nomd:i jačemu , ponekad i sa cijelom svojom porodi com: bi" ši koloni ; seljaci, koji su oslali bez zemlje i inventara pa prelazili na rad drugome ili su i da!je obradivali svoju rlotada!nju zemlj u ta novog vlasnika _ S osiromašivanjem osnovne mase zemljoradni ka dovršavalo sc i raspadanje staroga plemenskog ured enja. :Zupani nisu više od naroda izabrani čuvari plemenske zemlje i plemenskih interesa, nego bogati zemljoposjednici. koji sc sve više povezuju .$ kraljem i p ri maju dvorske službe. Više je nego vjerojatno, da je poslije pobjede nad svojim protivnicima k ra!j smjenjivao neke fupam~ i postavljao svoje pouzdanike. tako da sc i t a institucija, barem u ufoj H rv atskoj, sve vi;e pretvaraia u ins tituciju feudalnu.

Kako se isključivo sačuvala dokumentarna grada s područja Dalma tinske H rv atske, i to samo iz primorskih krajeva, a o Panonskoj H rvatskoj, otkad je došl a pod vJast T omislava. izvori ne govo re ništa sve do kraja X I. st., ne možemo gore priknzani razlloj smatra ti kao op';enit u Ivim krajevima. 2QJ

•

,-, ".

•

..

Predmeti iz različitih arheoloških nalazišta. od kojih jf: najznat nije u Bijelom Brdu na Dravi kod Osijeka, pokazuju. da $(': u X . i XI. 51. razvila u Panonskoj Hrvatskoj t. ZI'. bjelob rdska kultura, koja je bila zajednička čitavoj Panonskoj nizin i. Za razliku od Dalmatinske Hn'al~kc lu su u XI . sl. mrh'ace jo; uvijek pokopavali u prostu zemljanu raku i u grob im prilagali različito oruđe , kao srp. nož. škare, žlicu i dr., suvremeni nO\'ae mađarskih Arpadovića i IXlpudbine u posudama od pečc ne gline. koje 'u bile di jelom izra đene rukom (dakle bez lončarskog kola ). Nakit se sastojao od skromnije izrađf:nog prstf:nja. bTOn~anih narukvica i ogdica i t. d., ali su za nj najznačaj n ije bron~ane ili. rjeđe , srebrne naušnice i sljf:poč n ičarkf: osobila oblika. Oruija se u tim grobovima nije dosad nano. Sve 10 upućuje na jak utjecaj poganskih vjerovanja i izrazito ratarsko obiljdje bjelobrdske kulture.

Dalmacija) i sjevernu, u kojoj je dužnost carskog stratega " dio :adanki prior (t. ZI'. Donja Dalmacija). I Krelimir i njegoI' sin Stjepan (o. 1030-1058) nastojali su l dalje d,. zavladaju gradovima. U to vrijeme je.u ~r.adovima. već stanovalo dosta H rvata, a grado,-i su ekonomskI b,h upućem na Hrvatsk u. pa su se ,·jerojatno Split i T rogir već predali Krelimiru, il Zadar Stjepanu. Ali su Mlečani zauzeli 1050 Zadar i zadrfali ga petnilest godi na u svojoj vlasti. U toj borbi za Dalmaciju Stjepan se oslanjao na Ugarsku. ali je vrlo I'jerojatno, da je ta borba imala šire razmjere .. Prem.a jednoj vijesti iz 1035 Stjepan je bio u vezi ~ karantanl k,m vOJvodom AdalberonOln, čija je vojvodina dopIrala do J adranskog mora i koji se tada bio pobunio protiv cara Konrad a.

6. Borba u Dalmaciju i stvaranje kraljevine HrvalSke i Dal nl:teij e u Xl. stul jeć u . - Gubitak dalmatinskih grado l'a bio je za H rvatsku tdak udarac i ekonomski i vojno-politički. ZiltO su hrvatski vlada ri čitavo XI. sl. nastojali da ih vrate pod svoju vlast. Oružane i diplomatske akeije u tom smjeru čine pored unutrašnjih borbi. u vezi s jačanjem feudalnih odnosa , glal'ni .saddaj hrvatske pOI'jjesti u XI. stoljeću . .. Kralju Krdimiru pono je za rukom povratiii neke gradove, al, Je 1018 duld Oto Or5eo[0 potukao hrvatsk.o brodovlje i pri.silio gradove i oloke. da mu se pokore. Kako je iste godine car Vasilije II . pokorio i posljednje ostatke makedonske dr!ave i uspostavio svoju vlast i u Bosni i juino od Cetine. bili su i Krd imir i Gojs];", prisiljeni da mu se pokore. Oni su priznali njegovu vlast. ali se Vasilije nije mijdao u unutrašnje poslove HrvalSke. Kad je 1024 buknula u Veneciji buna protil' duldevsh porodice Or$(':ola. iskoristi te nerede i Krdimir pa usposlavi svoju vlau u dalma tinskim gradovima. Ali bizantska vojska iz juine Italije poluče Ktdimira. pa su se gradovi vratili pod neposrednu vIan Bizanta, a otoci su ostali u mletačkim rukama. Tada bude tema Dalmacija vjerojatno razd ijeljena na dvije posebne teme: julnu sa strategom u Dubrovniku (t. %v. Gornja

I

Borb
202

!

20S

,

. •

crkvenu orga nizacIJu. koja te bolje odgovarali njih ov im in teresima, od nos no da u crkvi nadu ito pouzdanijeg s uradnika,

U 10 vri jeme, kada su se vodile telke borhe, osobito oko Z adra , prenosi sc hrvatsko državn o središ\<': ponovo II Ni n i 1'0-

,

difu se mnogi utvrdeni gradovi, od kojih se Biograd s vremen om i II upravi izjednačuje: s ostalim da lmati nskim gra dovima. T o se mog lo os tvariti samo kao rezu ltat jakog raslojavanja hrva tskog d ruh va i j a ča nja kraljevs ke: centralne vlasti. Sve broj niji

župsk i g radovi postaju kraljeve utv rde,

II

kojima on d rfi vojsku

pod ko mand om župa na. Ne ke se lupe cijepaju. druge spajaju. a II zaledu Zadra i Šibeni ka stvara se pomalo nova velika upra vna jedinica - Lučka županija. U Bi og rad u se podiže i

biskupi ja. T a ko ojača l a Hn·at~ k a. s nO"om upr::vnom i crkvenom organiucijom. ulazi u burne dogadaje SO·ih i 6O·ih godina XI. st.. kada su sc !stocna i Zapadna crkva potpun o odijelilc (1054) i kad je Ri m na Lateranskom koncil u 1059 polo!io temel je za op5dni refo rmni rad na unifikaciji uredenja i obreda u Za padnoj crkvi. V Hrvatsku i Dalmaciju poslan je papin legat Maj nh ard da nadzi re primjenu la tcranskih zaključaka. Njegov utj ecaj osjetio se odmah. joi prije saziva crk venog sabora u Splitu 1060. K.alj Petar Krdi mir IV (1058-1Oi4) oslo bodio je sam ostan sv. Ivana u Biogradu od p laća nj a .svih l,oreza i dao mu sudbenu vlast nad svojim podložnicima. sasvim u duhu papi ne tdnje za p otp unim ollobodenjem crkve od s"jctovne vlasti II svemu. Takvu _kralj evs ku slobodu« dobili su poslije i dr ugi samostani od kralj tv a Krcšimira i Zv onim ira. Na saboru Sll donescnt odredbe radi jačanj a crkvene organizacije i discipli ne. iT.abr~m je nov! nadbi ~ k u~ privržen reformama i na glašena dulnosl plaća nJa des.ctme J tak ozvanih prvina crkl·i. Sabor je zabranio svećenicima fcnidbu i nošenje brade i duge kose, a isto tak o i zarediva nje slavenskih svećcn i k a. ako ne nauče la tinski. Arhi dak on Toma crta opće raspolo ženje na sabol'U ovi m riječi ma : _Govo_ rahu. da je gots ka slova (t. j. glagoljicu) izmislio neki heretik Metodije. koji je u ~lav ensk om jez iku lažljivo napisao mnoge s~va~.i protiv norme ka toličke vjere ... Na taj na čin htjeli su 101tmas) da Il avenske svećenike prikafu hereticima i tako ih lak še unište.

Papa jt 1061 potvrdio zaključk e Splitskog sabora. ali 5e (lni nisu mo gli odmah provesti zbog toga. !to sc i sama Zapadn a crkva II lo vrijeme podijelila i što se u H rv atskoj p ojavio ,nažan ot por prot iv splitskih zakl jučaka, oso bito na otoku Krku. Crkv e slavenskih svećenika na kopn u dala je drfavna vlast prema Tominu svjedočanstvu za tvoriti, ali sc nezadovolj nici na Krku oduprijde pod vodstvom nekog stranca Vulfa, po svoj prilici sv eće­ n ika iz ~usjedne Akvilejske patrijaršije. Kako sc rU"ija o taj pokret u H rva tskoj , nije poznato. jer jedini izvor za te dogadaje. arh idak on T oma iz XU I. Sl., ni je sasvim pouzdan. On je taj pokret povezao s pokretom »otpad. uika .. Sedeha , feleći da prikaže pristaše slavenskog bogosluž.ja ka o neznalice i heretike. Ipak sc iz kasnijeg raz voja doga daj a može zaključiti , d a su sc nezado\·oljniei obraćali Rim u. a kada nisu, uz ostalo, dobili odobrenje za upo trebu slavenskog jezika i svoga posebnog biskupa. da su sami proveli crkvenu organiuciju i služili na slavenskom jeziku. Medutim. čim je u Itali ji reformn i papa obračun ao Sa svojim p rotivnikom. posl a u I-I rv a t· sku svog legata, koji je, zacijel o s pomoću državne vlas ti. dovu kao VuHa na crkveni sabor u Split 106S i tu ga po p apinu n aredenju lišio crkv enog čina. dao ga išibati. udariti mu uža· ren im ždjc.zom f ig na če l o. pa ga osudio na vječnu robi ju. Ipak sc slavenski j ezik odrIao II crkvi Ula sve progone. Dok su sc t i dogadaji zbivali u Hrva tskoj. nastale su vafne promjene u Dalmaciji. Zadar sc 5 ostali m otocima vratio pod izravnu bizantsku vlast. Ali kak o jt Bizant u to vrijeme vod io tc!ke borbe lj Aziji u Seldžucima i u južnoj Italiji s No rm a.nima. car je upravu II Dalmaciji povjerio kralju Krd imiru. Carsk i na· mjesnik ili btapan nalazi se 1060 II kralj tvoj pratn ji bo dvorski časnik. Ina te su gradovi zadrfali svoj u autono miju s priorima na čelu. a kral j u su davali .. dan ak mi ra« za ze mlje izvan grads kih zidi na, jedan d io lučkih prihoda i 5voje brodo,'c Il slu· čaju rata . Prodiran je hrva tskog življa II dalmatinske gradove postaje u XI. st. sve j ače. Nisu to samo redovit; poslovi, koji povtzuju obje strane: ku pnja i prodaja, obrad ivanje zeml ji!.ta. pri jatelj stvo i k rvne veze. nego i pripadnost istoj biskupiji i naj češće istom nepos rednom vladaru, hM'alSk om kralju. Politika hr\"a t205

,

,

,

rrr , ,

,

skih kraljeva prema tim gradovima, kojima su on; dopuštali najši ru autonomiju i o m og u ćh-ali , da slobodni m vezama sa svojim zaledem postignu naj!iri ekonomski razvoj , u činila je.

da su ti gradovi osjećali koristi, koje su imali od tahih veza s H rvatskom. Doseljeni H rvati molda ~U isprva postnjali Romani, privučeni jezikom i kulturom i krvnim vezama. ali kasnije oni zadržavaju svoj jctik uz novonautcni. i grad ovi se $\'e vac pohrvaćuju. Stari romans ki livalj II dalma tinskim gradovima bio je u XL st. znatno isp remiješan hrvatskim elementom, koji sc trajno nastanio u gradovima i bio ne samo prizna t kau gradski. nego 61,1 m nogi I-Irvati postali gradski plemići , pa tak i doš li do naj _

viših gradskih časti. ' Kako je pak časI zadarskog priora bila neko vrijeme vezana uz časi carskog namjesnika za Dalmatinsku temu, to ih je i sama carska vlast smalrala pravim i potpunim gradanima tih gradova. U doba naglog porasta trgovine u Sredozemlju uopće. dobri odnosi $ Bizantom i Venecijom, kao i vl ut kraljeva u Dalmaciji . utjecali su na ekonomsko jača nje Hrvalsk~. na dalje raslojava nje t!ruhva i na snaženje kraljeve vlasti i feudalnih odnosa. Iz Krd imi rO" a vremena sačuvalo se više darovnica crh'ama i samostanima, u kojima ima važnih podalaka za druhvenc odnose u to vrijeme. Krešimir je različ i tim crkvama i samostanima podijelio dvadesetak svojih posjeda i zemalja, pa i čilav, ma nje otoke. a islo toliko posjeda poklonili su im i radič; t ; bogali posjednici ir. Hrvatske i Dalmacije. Iz darovnica privatnika vidi se. da je zajedničk og vlasni~h'a kućne ujednicc na zemlju dobrim dijelom vcć nestalo i da K sv, više javlja "lasniš\vo pojedinca na ba! tinu kao rez ul tat sve većeg rasp adanja rodovskih institucija. U samostanskim darovnicama spominje se više slucajeva. d;! je Krdi mir dar;"ao zemlju i pojedinim " elmOŽ3ma, tako svom 50U Xl. ,t nalu~ MO ljudi' hrval ... irn imenima u najvilim ,radokim ~a'lima. kao Ilo lU priori u Zadru : G rubi .... (10561. DraJo n069. 1010. o. IOiti do 1080. 10!I1-1095J. Dabro. 'in Bolic~ ( U166J. Vila~a (IOa ). Dnin,ia i dn.... i. M~du udarokim "l .... ~i ma lJl<'minju •• IO!II Prvona. G,uloila 1 "Brate. a 1096 Crn.ha i Zloba. Zadranin j. i pl.m i Ć. V.kcn.~i" "tul. Dobroslav. kome j e hrYlt,ko im~ i,van .vak~ ,omnj~. T.ko jr bilo takodu u S"li,u i u onalim dalmatin.kirn ,radov;", •.

I

\

I

kad je o,'aj polatio II samostan. Ap "'
I

i

I

I

,.

l

•

•

""IIL~

Norman; sc

uč"rs t ili

u južnoj Itali j i, a IO i 2 digli su protiv Bi-

zanta ustana k podjarmljeni Slaveni na Balkanu. O dogadajima, koji &u sc zhi li izmedu 1073 i I Oi5

koji su bet sumnje odlučno utjecali na dalji razvitak H rva bke do gubitka dr!avne nezavisnosti. hrvatska historiografija nije još načistu. Prema starijem mišl jenju, Pet ra Krdimira naslijedio je "cimola SlaVile. brat Rusina, koji je izmedu 1078 i 1089 bio knez Primoraca (dux Marianorum), t . j. Neretljana, al i Slavca nisu priznali ni dal matinski gradovi ni hrvatski Biograd, il. tako ni Zvonimir

j

veći nom

hrvatske vlastdc. pa je, na njihovu mo lbu. papa Grgur VII . podao prOliv Slavea svoje vazale Norli

mane iz južne Italije, koji su kra lja zarobili. Prema novijem miJJjenju Zvonimir je il i neposredno naslijedio Petra Krdimira ili jednoga po imenu nepoznatog yladara, koji jc bio izabran potporom . narodM stranke". SInac ~e dodu še u kas nijim izvorima naziva kraljem. ali je tada bio ~a m o vl ada r u Nuetljanskoj oblasti. Ta je oblast joli 1050 bila samostalna pod svojim ~sueem~ (iudex) Berigojem - koga suvremeni izvor nazil'a j ~kraljem .. (rex) _ a za tim je uš la u sastav hrva tske drža ye zadr!ayši svoju upravu $ kn ezom na če lu . T o je rezultat zajedničke I'jekov ne borbe proti,' Mle· čana i naglog jatanja H rvatske pod Krdimirom. Imena neretIjanskih kneZOl'a ili ~sudaea" susretu sc ml toga vremena II hrvatskim isp ral'am a ujedno s imenima drugih dostojans tvenika. Normani su sc 1075 doista pojavili na hrvatskoj obali i zavlad ali ne samo starim dalmatinskim gradovima. nego i Ninom i Biog radom. Ali već iste godillC protjerale Mlečani Normane iz Dalmacije i prisilik g radan e. da im se zakunu. kako nikada viJe ne će pozil'ati u Dalmaciju ni Norrnane ni druge strance. J o! dok se vodiJa ta borba, umiješao sc pa pa nan ovo u Hrvatske prilike. Njego\' legat je saz\'ao najprije sabor. koji je vjeroj atno potvrdio zaključke prijašnjih sabora. aIi je, da um iri Hn:ate, ob nm ·io r\insku biskupiju. P red sa bor je iz tamnice izveden Vulf. te se mo ra o svečano zakleti. da sc odričt> svojt> ,.hereze« , atati m jc bio protjeran iz Hrvatske i Dalmacije. U takvim prilikama dobo je IOi5. možda i pomoću svoga rodaka madarskog kralja Lad isla"a, dn pri jestolja bivši ban Zvonimir. te sc. ia k... izabran, nuvao ,.božjom milošću knez

Jedna od dviju ploča 5 na tpisom, u kom e sc spominje Je dan kon Hruta (Sve toslav) ZI Hljcme veIlkOJ:: koeu Ildl slna IX. st. ). "' aph ,,1 kod I(n lna

ZabDt nJd proluom oltarske prell:ude 5 natpilOm knna MudmIr. (cod. 8~ 5). ;z crkve 5V . Luke na U.. dol ]u

x:

•

l - o-I I

, I

•

o

UnUlratn jOSI eTku S\'. B arb ar t u Trolt:ir u t VIII . sq

!in-atske i Dalmacije•. U to vrijeme zastu pao JI' papa mi§ijcnje. da je papinska vlast iznad carske i kraljevske vlasti i da svi vlad ari moraju pr imiti krunu iz njegove ruke. Kak o jc Zvonimir preoteo p rijes tol je za konitom nas ljedniku i protiv sebe imao velik d io plemst va. a II primors kim gr ad ovi ma Mleča n e, sasvim je razuml j ivo. da sc ob ratio pal';. koji je osi m toga bio u llr~. vu u dobrim odnosima s Bizanto m tc: mu mogao pomoći da za dobije potpu ni suve renitet nad dalmatinskim grad ovima . Gra dovi su i po svoji m ekonomskim interesi ma bili upućeni mnogo vile na H rvatsku nego na Veneciju, te ih nije bilo td ko pn:dobiti da sc vrat e: H n·alskoj. Bizant je tad a bio zapleten u teške raIO\'e sa Sddtucim a. a kako mu je bila potrebna pomoc m oćno!:a pape, nije m oga o ni ht io pomoći Ve necij u, koja jc: bila saveznik papina protivnika cara Henrika IV. , niti je smio protestirati pro tiv upletan ja pape II hrvatske i dalmatinske posl ove. T ako je Vene cija ostala osamlj ena. pa je u gradov ima uspos tavljena di rektna ZI'onimirova vlast. a Zvonimi r se pos lije krunidbe II listopadu l OiS počeo naziva ti kral jem H rvats ke i Dalmacije ili kra ljem l·ln·ala i Dalmatinaca. kak o s u se već uostalom nati va li i St jepan D dislav i Pelar Kreši m ir. Med utim, za razliku orl n j ih. isticao je. da je kralj ne sam o po milosti boljoj nego i _darom apostolske stolice ... Papa je doduše podij elio Zvonimiru krunu. ali je pri krunidbi Zvonimi r p rimio oci legata osim zna kova dda"nt "lasti i papi nsku zastavu bo znak svo ga "azalnog odnos;! i polofio zakletvu. da će izv r!ivati sve, {to mu papa na redi: nadalje. da će pl aća ti godiš nj i danak od 200 biza ntskih zlat nika i dali za papine lega te samustan II Vrani blizu Biograda s posjeliom. crkvenim stvarima i namještajem; da će paziti. da se c rkvi plaća deset ina i ostale daće i da ce ~prcčavatj prodaju ljudi . I)rernda je dakle papa više nego inače podupro polit ičkc td n je Z I'o nimi rovc, ta okolnost nije ipak n i.ha bitno mijenjala u njegov u \" il. za lskom odnosu. Kao save7.ni k papin doho je Zvon imir ubrzo u sukob sa woji m sll~jcrlom \I Istri knez om Vecelin OlIl. Ilodaniko m cara Henrika IV .. koji sc spre ma o da proval i u Hrvatsk u. ali je papi us pjelo da izgladi (aj 5por. Ipak je Hrvatska na mnoga 5tolj,,<'a izgubila svoj e područjc II Istr i zapadno od Rj ečine. proz"ano Mcranijom. ko j e joj je loje rojatn o oduzet o I'eć .indcsctih go-

209

I

•

I

I

dina XI. stoljeta. Mnogo teii bio jc rat s Bi~ a ntom i Venecijom. Il kom e j e Zvonimir hio saveznik Normana. T im či nom Zvon imir je potpuno prekinuo sa starim shvaćanjem. da jc Bi zant vrhovni gospodar Dalmacije. ali II tadašnjoj situaciji rM H rva tske s Bizantom; Venecijom nije i~,uvala nikakva stvarna politička nužda. nego samu vuzalski odnos prem a papi, koji je htio da pomoću svojih s,\\'cznika l\o rmana p roiiTi vlast Rima na raču n Biza nta. H rva tsk;.; mornarica sudjc:lovala jc II osvajanju Dra ča (108S) i II pomo rskim bi!bma 117, obal u Grčk e i Albanije, ali je za H rvatsku jedini rezultat toga ratovanja bio, da jc car A1cksijc 1085 prepus tio M lečanima svoje pravo na Dalmaciju, koje su Mlečan; i ash-arili odmah poslije Zvonimirovesmrti (1089). i. Propu t hn'atske drr.
, ,

I

, I

klonio svome ujaku Strezi neke zemlje u Kli!koj iupaniji. Yelikaši su daro vnicama, kupnjom i zauzimanjem za je dničk e zemlje stekli velike posjede, Nije to više zajednička zem lja. koja neokrnj ena preJ:Lzi s ko ljena n .. koljeno, nego lična svoj ina i izvor lJOgaćenj:L. Ali \lZ velike posjede prodaju sc i manji komadi . Seljaci hez zemlje ili s malo zc m lje prcla1.l' k "lasteli kao zakup· nici na četvl·tinu lli polovinu ; karakter istično je. da i njih nazivaju jo~ u"ijek se rvi, Najbolje su nam poznati posjednički odnosi i trgo\"a~ki po. slov; r azličitih S3mostaoa. Ne ki su. kao oa pr. samostan S", Krse'·ana. do!!i do svoj ih Jlo~jeda po najvile darovnicama kr:llje"a i vlastele. a dr ugi S\I uz darovnice kupovali zemljII od vlastele, gradana. seljačkih kuca i pojedinaca ili 5U n.i'ili zamjenu posjeda. Znali su vjeho i!iko ristit; t dk oče. u koje su zapadali s~l.i il ci. pa Sll na lak način stjecali zemlju. T ako je samos tao sv. h 'ana u Biogradu douio od Dragorada sve. ~šlO je b ilo nj egovo •. jer je njego" opat "iskuVio" Dragoradova sina od tepč ijc. a za to je dao Dragoradu kravu i junicu. koja mole orati. i pel o,'aca. Crkva je 1.oala is ko ri stiti svaku priliku, da poveća 5vo j e pri· hode. Kad je 10.'16 nade no tobož nje tijelo s,'. Kr!ev an:1. ndrillo j e bisk up u Zadru govor i pozvao. da taj doga<"laj prosla" c i obiljde davllnjem p riloga crkvi, pa su 5:: napokon i ribari \Od !učili da daju erkl'i jed;", dio ulovl jene ribe. Kako SII to nerad" uči· nil i. vidi se po tom. ~to im biskup odmah prijeti tdkom globom, a ko kad ne i;!;v rie obećanja. a tk o uopće ne bude d.,,·ao svoj dio. odijel i! 6: sc od crkv e, do k go d se ne pokaje i dade doličnu zadovoljštinu. Spomenuti samustan LI Biogradu stekao je od 105!) do 10~,5 oko 80 većih i manjih parcela 7.ernlje. često sa ~u mom i pašn j acima. Bil i su to većinom kamenjari pokriveni makijom i oskudnom travom. po kojima je pasla $itna stoka i koj i su se lek teškim radom i znatnim sreds tvima mogli postepc no privesti kul. turi. Većina zemalja je kupljena, i za njll su redovnici izdali 330 solida. 8 konja, 2 kra'
, ,

,

I

iz ru ku nC]>ouednih proiz v ođa ča II ruke ljudi, koji su II s-..:Ijaci ma bez zemlje dobi"ali jeftinu radnu snagu i živjeli od ren te. Spl itski građanin Petar Crne darova o je do 1080 mnogo zcmlje i robova samustanu sv. Petra II Selu kod Omiša. tc je potanko iznio, bko je do šao do njih . Kupovao je II bli!oj i daljoj okolici razli· čile objekte: zemlje, vinograde. posjed na otoku B raču. jednu crkvu, polovinu mlina i gradil išta, II ~vcmu pre ko 50 pa rcela. U n ovcu je za to dao 106 solida. ali dost .. je placil<) II lintur; i ovčjim kobma , kozama , fitu, jci:mu. siru. hljebu. vinu. soli. pa ča k i II glavicama crve nog luka. Uz zem lje- daro,'ao je crkvi pcdesetak roho,'a, za koj e je platio "kUlll1o IS) solid i neš to II natUTi; prosječna dakle cije na ta roba nije bila ni 4 dukata, a konja su cijenili od 6 pa sve do 40 sol ida. Neke r()oov e je kup io od profesionalnih trgov aca. jednoga zajedno sa ženom. sinOI'i ma i vinogradima od njegova rodenog brala. jednoga od nekoga popa. a jednoga je dobi o na taj nal:i n. što je njegovu oeil dao 40 solida ~~a rad~. pa kad mu nij e mogao vratiti posudeni novac , U1.eo mu sina. a za utjehu mu dao jedan solid. Neki su kupl jeni 011 ronitelja, da budu vječni sluge crkve, t. j. da joj besplatnu rade. .Jednu je robinju Petar otkupio ~a ID solida. ali )>od uv jelOm. da mu sva njena braća i sc.stre postanu robovi. Dakle je i pored Zvonimirova obećanja papi trgovina robljem cvala i dalje. a cijena rooo,'a bila je relativno niska. Ali tako stečene posjede ni su ti bogati vlasnici uvijek mirno u!h-ali. O timali su se i krvi li i sami itmed u sebe. a čes t o JU i pojedini hn'atski velika!i nastojali da tc bogate posjede prisl'oje tvrne':i. da su već njim a podijeljeni. pa j e halj morao u takvu sluča ju in tervenirati. J o! čdće su novi ,·lasnici dolazili u sukob s rodacima donatora i IHoda" a ča zemlje. koji su jo;; branili sta ro načelo rodovskog vlas niš tva nu ~.emlju. Za vrijeme Zvonimira prencseIla je prijestolnica II Knin. i jačalo se novo plemstvo, ali je Zvonimirova vl .. dal'iun bila krat kotrajna. a to plemstvo ipak malobrojno_ da udari izrazitI' (eu da ln i pečat hrvatskom društvu. Bržem razvoj u feunalnih odnosa u Hrvatskoj smetalo je ,'ik faktora. To su u prvom redu perifcrni smjdta; driavnog sredilI ta prema os ta lim dijel o,'ima drlal'c i slaba ekonomska povezanosi tih dijelova. Glavna pa žnja hrvats kih vl adara bila je usredotočena na dalmatinske g radove_ zbog

l

kojih su vodili tdke borbe s Mlečanima i Biza nto m. T u su borbu vodili relativno malim snagama Dalmatinske HrvalSke. i u njoj nisu m ogle bi ti trajno angaž irane snage djde driavc. Neposredno planinsko zalede primorja sa svojim geografs ki!" i pri,·rednim osobinama bilo jc povoljno 1.0. održavanje rodol'skih odnosa. koje je mogl o razbiti samo jako pr ivredno srellištc. gdje bi sc vladar oslonio na moćne feudalne snage. Takvo središte medu tim Hrvatska nije imala. Plodne zemlje bilo je u primorju uop,;e malo. a ni ona nije bila sva II rukama kralja. Na njoj se nije moglo darovn icama razviti jako feudaln o plemstvo, " osim toga ona j e. zbog specijalnih prilika. prdl a ve6n01O u ruke crkven ih ustanova. koje S1I bile oslobodene feudalnih obaveza. Svojom razvijenijom ekonomik om, snažnom crkvenom o rganizacijom i odredbama rimskog prava. koje je tnalo za l ičn o vlasni;; tl'o i jaku cen tralnu vlast. da lmatinski gradovi su u"ijek l.natno utjecali na H rvatsku IL ekonomsk om itdizanju, raslujavanju drustva. Sl"aranju ličnug vlasništva i feudalnih odnos .. i jačanju kmljeve vlasti. Ali I'lad .. ri ni su nikad a bili potpu ni gos podari njihove privred ne. vojne i poli ti čk e moći , ne go su sc morali zadovoljiti skromnim ~!riblltom mira~, j ednim dijelom lučkih carina i pomoćnim odredima ratne mornarice, pa i to je trajalo relativno kratk o vrijeme. a većinom je borba za tc g radove trošila sllagu države i usporavala njen razvitak.. Samo trajan i miran posjcd tih gradova bio bi omog ućio hrva tski m vladarima da obrate "i~e paf nje ostalim kraj e" ima, jačc ih ekonomski. politički i kulturno povetao ~ primorjem i ubrzao ra zvoj feudalnih odnosa. Osim toga. i na tako ma lom i ekonomski slabo m području okrštavali su se interesi st ranih velikih sila, Bizanta . Franaka. Yeneeije_ njemačkih careva. pape i Normana i uvlačiti Hn'a tsku i u unutrašnje i u vanjske borbe. koje su cijepale njezinu snagu, ;'; isto tako bili Sl' su(\bonosoi i sukobi II samoj kraljevs koj kući u sredini i n1' svršetku X. stvlje';a. Položaj I [rvatske izmctiu Rima i Carigrada. pa prema tomo inesredeni o(\nosi o crkvi. borh.. s dalmatinskim klerom i su kob o pitanju slavemkog jezik" 11 erkvi izaz.ivali su takoder silnc (nav ice. Već za Tomislava i pn·i h njego"ih nasljednika bHa j e "laSI kralj a jaka. a zemlja podij eljena u l4 upravnih jedinica_ fupanija. u kojima se nalaze utvrdeni kraljevi gradovi. Ali daljem

203

212 •

•

T jačanju kraljeve "Iasti smetale su dinastičke borbe i gubitak

,

dalmatinskih gnulov:.. pa je tek u d rugoj polol'ini X I. st. !lspjdo opet vladarima da ojačaju 5"OjU vlast i da Ji.upanije potpuno pretvure u upravna područja , u kojima po \'olji smjenjuju župane. S,-j navedeni r;nlozi znatno su uspora"a]i razvoj feudalizma i poma;ali odri:Jvanjc ostataka rudovsko-plemen skog IIredc llj;l.

Ti oSIlIci rodovskog uredenja, koji Su sc ;05 dugo oču"ali

,

I

J

u seoskim op6narna ( .. vrv .. ) nekih kraje,'a. a prešli su i " o rganiza cIJU rndol·skog plemsln -d idića (pod kojim sc imenom oni 5[IOII1;nju tl ispravam;l od XI!. Sl. dalje), takoder su ometali hrIi razvitak ft'minlnih odno~a. Posjedi 'člano\'a seoske općine nisu se nalazili II njihovu punom vlasni!lvu. ne~u su virtueIno pripadal i općini kao cjtlini; zbog toga lt oni nisu ni smjel i ot,,diti pokl'mom iz ~plcmena_. T o ograničenje zadrlali su i didić;' kako po ka zuje više primjua it X I. st .. u kojima sc rodbina darivaora još za njego"a livo(3. ili poslije nje!!ove smrti protivi prelasku posjeda II lude ruke. ili primalac već unaprijed zahtijeva pri~lanak fnda odnosno općine i njihovo obećanje. da mu l;a darovanom zemljištu ne ćc nanositi štetu. U isto su vrijeme sve vi~e učestali sl učajevi . da je kralj da rivao umIju lično pojedincima. a ne cijelim porodicama, pa sc za takvu daro,",liCLl već u XI. st. upotrebljavao naziv ~donatio_. Darivanjc čit"vih krajeVi!. ka o na I)rimjer cijele Kliške fupllnije kralj e" u ujaku Strezi. zna či za vrijeme Zvonimi r",. u usporedbi s dotada!njim manjim do nacija ma, velik ko .. ak naprijed u tome. pa sc upravo na toj činjenici osniva neopravdllna teorija. da počeci feudalizma p .. daju tek II Zvonimi rovo doha. Sas.·im je r;uunlljivo. da je protiv Zvonimira, koji je hio gospodllr i dalmatinskih gradova i otoka i koji je jače povezao Panonsku Hrvatsku s primorjcm pa, o$lonjcn na papu, Madarc i Norma nc. mogao da ubrza proces r~udllli z adjc. morao izbiti mpor u ~i rokim masama slobodnih ljudi i u vrho.·ima bivše rodo,'sh aristokra cije. koju su. barem djelom;('no , potisnuli novi velikaši i sve veći broj ""junih .. (fidelcs), koji su predsta"ljali izrazito feudalni ele mena t. najuže povezan s li~noiću vladara. Taj otpor bio je pojačao i ratom , ~to ga je Zvonimir vodio II interesu Normana i pape daleko od hrvatskih granica, a možda

214

I

,

i nj ego.'om crk venom politikom. !'olobj Zvonimiro\' b io je ll.... ljuljan. k1ld su IOS5 umri; papa Grgur V II. i normanski voj. voda Robert G uisc1lrd. h "reillena poslije tc godine vjerojatno je Zvonimirova darovnica glagoljaškom samostanu 5\'. Lucije II Baški na Krku. koja sc spominje na Baščamk oj pl oči iz početka X II . st.. tom - uZ Valunsku " Io':u pronadenu na oto k u Cresu - najstarijem spomeniku hrvatskog jeziku i glagoljskog pLsma u H rvatskoj. O Zvonimirovoj smrti nc postoji nik a kav sOI'remeni doku· menat. ali se u l. Z". hn'atskoj kronici iz XV. st. spominje a isti podatak sačuvao se i u 11ltinski pisa nom ru kopiSI:. koj; je prozvan Histo ria salonitana maior. a st!lriji je od XVi. Sl. da je razjarcni narod sasjekao Zvonimira na sa boru "Ll petih erikvah II Kosovi .. na Kninskom polju ( 1089). kad je pokušao nagovoriti l·ln ·."te da priskoče Ll pumoc Bizantu II borbi za .rni· stu. gdi je bug propcI i gdi je greb njegu" . ' Ali na saboru sc zacijelo nije raspra d j a'o o krihrskom ratu. jer nam iz sUI're_ menih dokumcnata nij e ni šta poz nat o u tahoj akciji. p'" j eda n dio historičara odbac uje cijdi taj izv j eŠ\aj ho kasnijI.! legendu. P o~lije Zvo nimirove smrti iZ
, ..

-'"

-

I•

Biuntom. koj i je nastojan s priječi l i prodor Mada." na Balkanski poluotuk. pa nije mogao pristati na Lad;SJilVO\' zahtjev. Medutim. car Aleksijc naucka Kumane na Madare:. pa sc Ladislav p ovuče: iz Hrvatske. a u Slavoniji pusta vi kao posebnoga .kralja« svoga ii novti/ Alma!;a. Kada jc od Ilap<, stigao nepovoljan odgovor, Ladisl",' sc: pridTllfi Henri ku I V, i protivupapi Vibertu. S od obrenjem log.. papc osnova on oko odnosima

5

1091 II Zagrebu biskupiju. u kojoj postavi T.a biskupa Ceha imenom Duha i podredi j e jednoj madarskoj nadbiskupiji. Car Alo:ksijc: je već potkraj lO!) l uspostavio bizantsku vla_~t " Dalmaciji j zacij elo jc p,?"'ogao hrviltsk()1n plems(\'u, da se organizira za borbu s Mađ ar i ma. jer sc usko ro ut im pojal' . ljuje U H rvatskoj h alj Petar s prijeuol nieom u Kn in u. On j ~ vjeroja tno protjerao Alm o!a iz Slavo nije. jer $e taj 1095 nalazi kao herceg u istočnoj Ugarskoj. Iste godi ne ulllro je L' .. vlast u Hrvatskoj ni je dugo potrajala. jer su Madari 1099 pretrpjeli u Galiciji strahIrl POrat od R\I~a i Kumana pa su bili i7.baČe ni iz Hrvatske. T t' k J 102 opremio je Koloman nOI'u vojsk u i krenu o na !1n'atskt;. I I I lrvat.skoj nije o to vrijeme bilo vik ni jednog potomka stan: dinastije "iti ika216

i I

he organizi ra ne vlasti. koja bi mu sc mogla oduprijet i. ali jc K oloman ipak odustao oo namjne, da Hrvats ku si lom pokori. jer su već dva pri jalnja pokušaja pokazala. da ni sp or~ zum & papom . ni poziva n je na baštinsko pravo. ni paktiranje s pojedinim lIeli kaiilOa ne mogu osigurati nesmetani posjed H rvats ke. O sim toga i Bizant sc oslobodio nepoćudnih krilara pa je m ogao zaprijeti ti Madarim u i na Dunavu j u primorju . pomaZući olpor H rvata. a u tome su im mogli pomoći M lečani . jer ~e radil o o zaje d ničkom neprijatel j u. Nl< osva j a nje dalmatinskih gra rl ol·a nije moga o ni pomisliti bez čv rste pozicije u Hrvatskoj. Vel: sc iz papina postup ka prigodom krunisanja ZI'onimirova vidjelo, da se bez izbo ra n ije ni II Hrvatsko j mogao popeti na prijestolje čla n Ilove dinastij e, a pogotovu ne stranac. Sve j e to imao I'red oči ma Ko loman. kad je ]lQrul: io H n 'at ima, d3 se ieli s nji m a nagoditi. K ~,ko su II pojedin05tima tekli ti pregovori i gdje su se vodili. nije poznato, jer sc o njima nije sačuvao ni jedan suvremen i do_ kumenat. nego tek zapis iz kas nijeg vremena. Za Kolomana je bilo najvažnije da ga :a kral ja priznaju I,lemi ći iz dalma tinskog primorja. koji su II hrvatskoj d ržavi imllli vorleći položaj. bili većina na skup.~ti n am~ i tl'ofil i jezgr u hrva tske vojske. O si m loga. oni su ugl a v no m stano vali u zaledu dalma tinskih gradova. i nj ih o,'o je dria nje bilo u sva kom s lu čaju odl u čno. Vet za narodnih vlad ar a počela su se poj edin a njihova bratstva seli ti prema Celini i u Liku. oslo b ođena od porcza i obveza na samo n a vojnu slu!bu. T o su bi la brats tva (generati o nes): Ka čita. KukurOI. Su b ića. Cudomi rića, S nal:ića. M ogo rov ića , Gu sića. Karinjana i L apčana. P olečića. La čničića . .Jamomctica i Tugom irib.. St;:rje~ine tih bratstava zatražili su od Ko lomana kao u"jet prizna nja za kral j a. da im po tvrdi sta re pOI'!astiee. koje su imali II hrvatskoj driavi. t. j. mi rn o i nesmetano uiil'an je posj eda i oslobođen .ie od zemljarine i svi h ostalih daća. uz obavezu vojne službe do Dravc o svom tro!ku. a preko Drave o kralj ev u (rošku. Kad im je Koloman to odob rio. IlOveli su ga u Biograd. oba vili P" starom običaju izbor i o kruni li ga hrva tskom krunom g. lIDe. Tim činom prestala jt" Hrvatska postojali ka o potpun o nezavisn3 d rfava i ušla je u drlavnu zajednicu $ Ugar~kom. kam o se pomak lo i 5r<: d i~t(' njezina daljeg državn og živo ta. Premda

217

,

, I

I

jc mnoga obiljdja ""oje držilV ne ])osebnos ti ~adržala kro z stoljeća uglavoom neprom ijenjena . Hrvatska je il)ak pres tala neposredno utjecati na razvita k medunarodnih odnosa, a o svome unu trašnjem razvoju nij e vi! e mogla suvereno odlučj\'n t i. 8. R azvitak Isl re od VII. do X II. st o ljeća. - Na izm~lku Starog vije ka Istfa sc prottzala prc ma istok u do Raše. a prcnoa sjeveru do Snjcžnika i doline rijeke Vipave. ' >oslije propasti Zapadnorims kog carstva 4iG bila je najprije pod vla U u kralja Odoakra. zatim Ist očnih Gota. a od 5S!! dalje Bizanta. Slaveni su sc. koliko je poznato, p.ojavili II Is tri prvi put 599. ali ih Je hiunuka vojsk.a ~ ulbila . . U bo~bama. koj e otada nisu vik prestajale. bizantska je Illa II Istn tnatno osla bila. Iak o sc nij e slomil;:!. kao II Dalmaciji. nij e ipak m ogla spriječiti daljc prodi ranj e Sla,'cna. U V II. s\. Slove nci su se več pro! irili po brdovitim krajel'ima sjeverne ht re. a H n 'a ti S\l 2aposjcda1i i stočn i dio i pomicali sc dalje pre ma sredihu i jugu po!u utob.. Njihove nal'ale svakako Su sc stišale u prvoj ]lolovini VIl. sl.. pa su !:tda mora li Mst;:ti i snošljivij i od nosi i?me(!u k rU:ll1s kih Romana i pogans ki h Slavena. jer je o. (,41 papll il'a n IV. moga o po~lati opata MartiM ~U htru i Da l maciju ~. do otkupljuje kršća ns k e s užnjevt. koj i su bili pali u ropst vo pogana. t. j. SI"l'ena. Romans ko stannvni!tvo u Istri bil o je dl'ojakoga porijekla. Ono je di j elom potjecalo oc d oseljeni ka iz Itali je. koji su sc ondje smjesti li još tr rimsko carsko , 'rijtme, II tlijdom 0.1 dom aćcg3 ilirskog stanovni štva. koje je podleglo k uhurnijim ro, man skim došljacima i preuzelo njihov jezik i ob iča je. Romani su sc najviše okuplj:!li II Srado"ima Ul o b;:lu i u ekonomski povoljnom pojasu na lapadu i j ugu. Prema sredini poluotoku i juli vi~e prema gorovitim krajc\·iI1lJ s rcdnje i istočoe htre romamki je uljeeaj bio sia biji. pa sc na tom rod rl' čju predr"man~k o stanovništvo nij<:: sasvim pre topilo 11 Romane. T o pobzuje i ll Cznatan bro j romanskih mjesni h naziva u unlllrašnjosti polu otoka. T d ko je steCi jasniju sli ku " rasprostranjen osti Hn'ata i Slovenaca u Is tri u prvim stolječi mo nakon njil,ova dosti j enj a . Oni se tamo ni su istak li kao politička snaga. pa ih dokum enti malo i sIlominju. Na Siarinu i raširenost Hn'a ta j Slovena c:! II

2"

Is tri upueuju mnoga imena mjesta. Nazivi kao Labin. Plomin.

I

Ra ša, Pore č i neki drugi ]w tjc č u iz najstarijeg razdublja: stari su inativi Sutinmac. Sutlovreč. Sočerga; iz pn:dll1Jet ačkog ul vremena. medu ostalima. nazivi P ič.m. MotOI' un i Kopar. Potv rd u o H rvatima i Slovencima pružaju i ne ki dokum e nti. Ces ta. koj
I

I

-

loga lUJe n imalo vjeruj,. tllo ni lO. da Su Slaven i mora li tom

prilikom na pust iti di;

$\'<1

svoja nova sJ'ediha V'J·."

oo

•

·h )C'

za r 010 na PTJ~e l.ap~ŠlCno~n zemljištu, gdje ih je naseljavao tbog toga. d a bJ osl abiO moc g rado\', ., "P ' ,. . v a t e. uava I lm pros ~ranc 'p0sJcdc I o hda ril'al i ih d rugim ]lOv]astita ma. NaTOč i t o su ?,sku~, u !>oTeču i puli stekli mnoge posjede i ta ko proširi li svoJu sV Jet.ovnll vlast nari znntnim područjima. U Isl rl su v~ć od lX. sl. i~~ala veli k u pol i ličku ulogu feu _ da!n~ gospoda..nJemačkoga JloflJekla; iunzi to njcmačk i utj eca j OSJct lO se. poslije 952. kad je nje mačk I kralj Oton l pri klju čio ~a.va rskoj ..Fu rla nsku ma~k u. i htru. Njemačka sc vlaSI prošml a d~ fIj eke Rašc, a vj erOj atn o je u 60-im godinarnll XI. st. obuhvat,]a ta kode r i područJ'C izmedu R·, . R·je,.Ille. , •.• aCI

i

.

. ,N~ r~z~~.J pnllk~ u I.stri nijc nimalo utjecala činjenica. Je Karan tan IJ,I. a os nJ (Hll I Istra "X S. t ,o(· ·IJC ,.Jcn:! Orl nu al' . . . : " a~.k e .. a n.dto po~llJe Fu rlanIJo. zajedno s Ist rom od Karan_ ~a~I.Je. Je~ Je Istra, k ~~ a j c imal a svoje neposredne gO$podarc. Ipak ostala II skl opu I'\je ll1 ačkog carstva i njegova feudalnog poretka ..U Z. polovi ni X I. SI. Is tra se s pominje i kao marka. Gosl~od a n 1s.lrc bili su u ~1. s\. čla nov i nekih njemačkih feudal_ nI.h porod Ica . a 107~ privreme no i akvil ejski pat rijarh. poda nik nJema čk ?ga cara . . T l. su feudalci gotovo odreda klr~"i ] i da leko ,. od zemlje. zabavlJe n" kao vazali nJ'cmač k Of>"3 car" I' d" . e . < ru g' JCra oV Im a. rzal'l1Im po.slovima i d rugi m interesima. pa su neJl('sred nu upra vu ~emlJe prcpu~tali svoji m namjesnicima. To je 1I~rokol' ~10 slahl.Jenj..- vlast i feudalnog gospoda ra istre. st vara _ nJe .~ OI' I~ . rumJerno sa mostaln ih. feudal nih podru čja i osa mos tal JI vanje grado\'a .

b,·'·,

ua

I

I

Dalji razvitak g radov a poslije 804 iho je u turne na nji hov u litetu. što su nj ima uprayljal i predstaynici feudalll og gospodara. a uz njih gastolidi kao upravitelji na njegovim posjedima. Sudstv o je ipak ostalo u ruka ma izabranih prisjednika, koji se nazivaju german~kim nazi vonI scabin; . Premda su grad OI'; izaAli ;z prvih sukoba $ feudalizmom oslabl jcn i, o n i su uvi j ek nastojali da suzbiju utjecaj feu dalnih gospodara., očuvaj u gradsku autonomiju i prošire " last nad svojim neka dašnj im oko lnim podrutjem. Tu se interesi gradova i feudalaca nisu mogli po m iriti. Za ista rske gradove bll a je vanredno važna i slobod a pomors kih pu tova, jer Sll samo na ta j na či n mogli os ig urali trgovinu na moru - jedan od izvo ra svoga blagos tanja. No j lU nij e bil o sklad a izmedu g rad ova i fe udalaca ; ti "kontinent;tlno_ orijentirani feudalni gos podari nisu nll moru p ruža li zaštilc gradovima. nisll imali ni sna ge ni sredstava . du šlite njihove inte rese na moTU. a ni su mogli ni samu zeml j u očuvati od navala 5 morskt straoc. P ri tah'im oko lnost ima g radovi su bili prepušteni sa mi sebi i snalazili sc. kako su ?Ilali , vodili borbe na moru. skla pali s Venl'eijo m mir i preuzimali prema njoj 0 00. ve ze. n ajčešće mimo feudalnih gospodara i n jihovih predsta\"nika u zeml ji. U IX. st. grado,· j su bili iz lnie ni navalama H n' ata i Ne retlja na. pll im je ~toga kori stilo. sto se Ven ecija u IX. i X. s\. oo rila protj,· hrv atsk e prevlasti na muru. Ali kad jc pomorska si la Hrva ta i Neretljana oslabi la. Venecija sc okrenul a i prema istarskom poluotok u : htjela je dobiti utjeca j na istar~ ke gradovt i p
220 221

.J

,

,. u Moravskoj. baš kao j Makedonci, Srbi i Bugari. a \'eć od kraj a X . sl. zbog južnoslavenskih utjecaja i Rllsi.

dru gi h istarskih gradova. Za ove su gradove slične obaveze pozna te lek iz kasn ijeg ,'remena. II

lako su svećen ici primorskih grado\' a kao fanati čn i pristaše latinskog jezika. po njihovu mišljtnju jedino dopu!tenog jezika u katoličk oj crkvi , vci 925 poduzeli prvi napadaj lili sla\'e nski jezik II hn 'atskim crkvama. a 1060 zabranil i i samu upo trebu slavens kih knjiga u njima, s"i ti napaclaji nisu ipak ponigli icljenu s\·rhu. neg o St naprotiv sla\·e.nski crkven i jui!; pro!irio i duboko u Istru. ]-] n'atsk, su glagoljaJi svojim upor nim drlanjem ipak očuvali slave.nski jezik u '\'oj im crkvama .. ~ podu.pi: ra li su ih širo ki slojevi naroda. koji m a su li !velem cl. ponikli iz njegovc srtdi ne. bili bliži od latinske crkvene hije rarh ije.

Druk čije su sc razvij ali odnosi na podru čj u. na kome su se većini nastanili Hrvati i Slovenci. Najvjerojatnije je, da su

H rva t; u Is tri živjeli II najstarije vrijeme II jednakom druJlvc _ ~om i upravnm.n un:denj u ka o i os tali Hrvati, 10 vi~e, !to je Istočna sIrana Ista rskoga poluotoka bila vjerojatno do druge

polovine XI. It. sasta vnim dijelom hrvats ke države, premda se ni 7.3 jednu županiju iz doba stare h rvatske driave ne molt: pouzdan o reći. da se ii rila po Istri . Ako su H ,.... a ti 1,1 Istri il"jcli \I veći m dru~tvenim zajc:dnicama. jasno je, da j e feudalizam mora o i lu vriil; svoj ralorni utjecaj. To se ddaval o na taj na či n . 110 SlI feudak i stje cali posjtdt na tlu. na komt Su bili na. sdjeni Hrvati . Nastajale Su ttritorijalnc promjtne i razgraničtnja mtdu ftudakima i, i to jc sasvim razumljivo. odred ivanj t meda stoskih općina.

Kak o su Ci ril i Metodije u prvo Vr!Jt11lC upotrebljavali kn jige uddene prema ist očnom obredu i sto!>a bili kk vetani kao heretici. počeli su već svećenici II Moravskoj . a za njima i sv ećenici u Hn'atsk oj - da bi odbili od stbe prigovore latinskog kl cI'1' i spasili svoj jClik - preudešava ti crkvene knjige prema lalins kom ubrcdu , k ako pokawju .sačuvani odlomci starih cr kvenih knjiga. koje Su .~e upotrehljavale u Moravskoj i H rvatskoj, a ,,
Seoskim općinama upravljali su župan;' kako to poka zujc jt~lna kasnija isprava jz 1]99, u kojoj se spomi njt župa n u mJcstu Barbanu. II južnoj htri. kao prtds tov nik općine. U istoj ga isp ravi nazivaju i gasiaIdom. ho može biti ozna ka za seo.-;koga glavara. a možda i o noga, koji jt bio u odrtde nom slufbeničkom odnosu premo feurIalnom gospodaru. Očilo jt barbans ~ i iupan hi o p«:ma ftud a1cu odgovoran za izvršivanje ftud olm h ohaveza od strOInt opCi ne. . . 9. Kultura. K n j i i e v n o ~ I. Prve vijesti o postoJanJu ~ lavt n s k e pismenosli kod H n'ata p otječu iz 925, ali nema mkakve .umnj e, da Su počeci tt pismtnosli neko liko decenija .. ~ moMa.. i či t avo PO stoljtća stariji. Medu Metod ijevim učtmcoma . kOJI su poslije smrti svoga učitelja 885 bil i progna.nl IZ. M ~ ravskt i krenuli na jug. bilo je i takvih, koji su po kazl~' ~.nJu Jedne lege nde kre nuli u Hrvatsku, ali je, sudeći po ~ asmJl~ dogada ~i ma. viJit nq;o ' ·jerojatno. da je otprilike u 1$10 \·nJeme. t . J. od mah poslije smrli Metodijevc. Morav ska kul turno utjeca la na H rvatsku. ako se to nije dogodilo moida već za :Eivota Metodi jeva. Na taj su nač i n i H n 'ati postali ballinicima rad a Cirila i Metodija i njihovih suradnika i učenika

222

I

Slavensko se bogoslužje ipak nije sačuvalo na cijelom hrvatskUni području. Kad je pOlkraj XL st. osnova na Zagrebačka bisku pija i podvrgnuta nadbi skup iji u Ka l oči , po jeziku latinskoj. prevladao je i u Zagrebačkoj biskupiji. t. j. na podru čju sjeverno od Gvozda. II erh'ama latinski jezik. Kak o ni u pri morskim gradovima. koji su takoder u crkvi zadrlali latinsk i jezik. ni na području Zagrebačke biskupije zbog la tinskog jtzik. a II crkvi nije još dosta dugo bilo pismenosti u narodnom jezik\!. osialo je staro glagoljaško područje i jtdino. na kome se II prvim sloljtćima pisalo. tak o da je hrvatska pi5menost i knjiievnost n aj~ tarijcg doba sva napisa na u kra; e\'ima na srednjem i sje.vernom Ja dranu i u n jegovoj neposrednoj pozadin;.

l T" "l.A XI'

,

-

N rvats ki su sc glagoljaš; isprva ~ Iu 1.il j istim crkvenim j književnim jezikom kao i Srbi. Makedonci, Bugari i Rusi, iakn jc On $ vremenom li pojedi nim glasovima. oblicima i i.trazima bio prilagoden pojedinim slavenskim jc~ici m a. Poslije je, najprije kod H rvata. a tatim i kod drugih $Ia"en~kih " aroda prudTO li knj i!evnos t narod ni govorni jezik. Iak o j e već od X. st.

mjcsto glagoljice počela kod Ju!nih Slavena prevladavati 6rilica, na hrvat skom glagoljaškom POdruČj 11 ostala jc i dal je li upotrebi glagoljica. koj a je s vremenom li rlr~·atskoj mjest o nekadaJnjih obli h dobila uglaste oblike pod utjecajem suvremenog latinskog pis ma . H rvatski su glagolj aši, ud cŠoka l i p tičke spise (ot krivenja. vide nja). u kojima se pril)Qvijedalo, kak o su poj edina li ca jo! za ži\'o ta imala priliku da vide pa ka o i raj. Tako II pri~i ~Hodcnje bogorodice po mukama« (u hrvatskim rukopisima .GoSlloja hodila po m ukah« ) bogorodica. vodena od »a rh i5tratiga .. Mihaila. I)rolazi paklom i Ulo!i svoga sina. da olakša grcšnicima muk e. Ti s u f antastični spisi nalli ži va odjeka i u narodnim pjcsmarn:l i pripovijetkama (Ognje na Ma rija u pa klu). Drugi su popul:' mi

-

(

" ..... ... -'.~ . " OI vh

erlfv. s v. DOni,. u Zadru (IX. st.)

'" TAHLA X\,I

t. j. žitija svetaca, II kojima jc crkva idealizirala borce za vjeru i mu čenik e. Kako su li spisi prikazinli btklld djeli život pojedin ih li čnos ti , pa i život 7,emaljski

rod bili hagiografski

i

često

SpiSI,

grdni živo t prije

obraćenja.

bilo jc II pojedinima od njih ele menata i živih slika iz život.:., tak o

i različitih novelističkih da su ljud i \a djda. iako pisa na 6 o čitom vje rskom tendencijom. čitali slično kao kasnije pripo,·ijetkc i rom::mc. U staro je doba prevedeno s g rčkoga na staroslavenski i više romana i pripovijedaka, od kojih l pripovijetke .. O prcmudrom Akiru_.

"

I -

--"•

-,., o o

g

•

•" o

-•"•

>

•> •

u

U m j e t II o s t. Iz historijske tame , koja se razastrla II VII. i v nr. sl. nad Dalmacijom i Panonijom. javljaju se rijetki umjetni čki spomenici. To su u prvom redu fragmenii skulpture iz dalmatinskih f; rOldo,'a, koji nose os novne karakteristike ka sne antikae umjetnosti IV. do VIII. stoljeća. Gubitkom osjeća nj a za volumen i prO$tor, za materija ln os t biljne ornamentike i likova simboličkih ptica i životinja iskazuje se sve ograničeniji umjetnički odnos prema s tvarnosti. Posvemašnje nestajanje ljurbkog li ka. postepeno gubljenje SIvarne sadržajne vrijedno~ti p rikaza i dalja linearizaeija svih moli\,:1 nagovjdeuje novu etapu umICIn i čkog oblikovanja , u kojoj linearni ornamenat. njeg""; pieteri na plohi postaju osnovnim sadržajem ; glavnim zadatkom skulpture. Niz bmenih spomenika i~ Splita, Ka!td-Sućurea. Trogira. Zadra. Nina i R aba poka~uje r azličite stupnjeve prijelaza u tu pleternu etapu, koja nastaj e u VIII. st. ka o produkt (blj e lineariz aci j e ; šcnmtizacije antikni h ornamentaInih i simboiičkih motiv
225

od kamena. Tom ornamen tik om ispunja\'aju površine oltarskih pregrada s Irokutastim zaba~ima nad !,rolazima; olt~rsk <' ci borije i razli či te kam ene grede , nad v~~tm k.e. U I. X . I X. st. karakterizinI skulptur u strog' geometTlJskolmcarn, kurak!er, kome su podvrgnuti i pojedini si m bolički likovi ptica i životinja. Uporedo s pleteroom ornam entikom - kako 1'0 vremenu (od V III. do kra ja X . st.) tako i po svom ~mjetni~k~l~. mačenju - ni žu se u Dalmaciji brojne crkvene grad e~me, ponap: l ~e m.alene, zid
226

i

I

jednost .. vnc crkve s jednim brodom (na pr. Mutimirova cr kva ko d S\·, Luke na Uzdolju ), ali sc javl jaju i trobrodne bazilike. koj e 11 smanjenim razm jerima opetuju ta j osnovni crkve ni tip (na pr. crkva sv. Barbare u Trogirll iz VIli. s tol jeća. koja je izgr
227

tvaranju geometrijskih tropruta tl vCs-da bitne vilice. pa sc u XI. st. ponovo javlj::. i ljudska figura kao osnovni la uržaj T( '_ ljda. a ornalllentika (koja je pri je pokrivala cijelu plohu) JI"stepeno se puvlači na Siim obrub. P rc laznu CI'I)'II od ornalllen. talnoga prema figurainom obli ko"anju poka zuje. nil primj er. rel jef s likom "Iada ra iz kT$tio nice u s])lits koj katedrali i reljef i I bibli jskim pri zorim1! iz Zadra. Na njima je ljudski lik jui, oblikovan k a rakterističnim pa raielnim po tezim a. kojima se ispu· nju"a la ornamenti rana plohn, ,I\i rloskora ti liko"i ]lostajll "O IUl1linozni ji. a od nosi i7.lnet1u njih sc sve realnij e ostvaruju obi· Ijcžujući dalje kor:lke na putu k veliki m djelima romaničke skulpture XIII. stoljeta. lo~ u drugoj polu vin i X. st. opa:t\ju st:

arhit ekturi Dillm;i' tin ske Hrvatske znakovi. koji govore o POS\epen0m dozrij('._ vanju novih gradevnih koncepcija. poveća nju erkvl'nog pm _ ~ tora i poh

2"

II

Kao sastavni di o z::.parlnog pročelja (na pr. ruševina crkve S" . Spasa na vrelu Cetine) il i uz crkve javljaj u sc u to "rijeme i zvoni ci. T i S\I rani l.vonici joJ jednostavni. zah·oreni i nerdčlanjeni m:J.lim prozo rima (nil pr. uz crkve sv. Ivana i S". An drije na Rabu i n:J.d malom crkvom u zidu zap:J.dnih "rata Diokleeijnnove pala če), :J. poslije se razvijaju u bogal e ikiteno raičlanjene zvonike rom ani čk ih ka tedrala. Ra zvoj arhitekture i skulpture II Dalmatinskoj Hrva tskoj os tav io je Zil sobom dugi niz spo meni ka: nap ro ti". o postojanju crkvenih građevina u vremenu od IX.-XL st. u Panonskoj H rvatskoj sv jedoče samo pojed ini fragmen ti skulpt1lre S pletemom ornam enti kom . T akvi su fragmenti nadeni u Sisku i Loboru, a s područj a Srijema (Ilok. Bano! ta r. l"!akovae) potječe ne kolik o fragmena ta skulpture. kod kojih se pleterna ornameotika mij cia s fi g umlnim i bilj ll im elementima na način. koji je karakt er i stičan za kra j XL i početak X II. sto ljeća. Građ evi ne, koje se spo minju u dokumentima tih stol jeta, ili su propale u tatarskoj provali ( 1242) ili su nes tale $ vreme nom, za kasnijih pregradnja. Potkraj XI. st., kad jc osnovana bi ~ kupi ja. otpočela je v jerojatno i izg radnja prvobitne zagrebačke ka tedrale. koja je bila posvećena tek g. 12 1i. Nasuprot vdikom broju spomenika a rhitektu re i skul pt ur e II Dalma ciji rijetki lU spomenici slikarstva it log rudo h! ja. U zada rskim se crkva ma sač u vao niz fragm en3ta fresaka iz XI. i XII. st.. medu koj im;, se is t iče prikaz .. Kri sta \I slavi _ (Majestas) u kapdi smj d tcnoj u najd onjem spratu lornja crhe ,,'. Mari je u Zadru ( lJ Oi). Iz i$prill'a, u kojima sc spomi nju raz liči ta darivanja crkvama, ka o i iz razli či tih relikl' ija ra i ukra še ni h cr kvenih knji ga, može se najzad steti i odreden uvid u stanje umjetnog obrta II to doba u Dalmaciji, odakle uglavnom i p Olje ču spomenici. Na čelu iluminiranih ruk opisa stoji Splitski evandelistar iz VIII. st., pisan na ročitom I'arijantom po!u uncijalnog pisma u nekoj lokalnoj radionici i s inicijalima, koji su iski te ni jednostavni m ertefima. Iz X. It. po tječe jedan ~ P a ssi onal e marl) 'ru HI«, iz prve polovine XI. st. kodeks splitskog dak ona Majo na, il I kraj a XI. st. evandelistar iz Osor:J. - sve radovi , koji sc kreću u sferi j uin ota1ijanskih mon tekasinskih i tapadnoe vropskih ut jecaja.

Srebrni kovčeži ć ~ relikvijiuna sv. Asda iz Nina (IX. st. ) iskićen je jednostavnim i plitkim ornamenial n "-simholičkim ukrasom, koji odgovara općem stanju umjetničkog oblikovanja u lo vrijeme. a razvijeniji figma lni ukra s pokazuje relik"ij~r SI'. Oron<;a iz Zadra. koji je u svojim bitnim dijelovim~ nasta o vjerojatno potkraj Xl. ili u poč.etku XII. stoljeća. K spomenicima monumentalne umjetnosti tog razdoblj~ pridružuju sc i nalazi II grobovima, nakit i oružje. Najčdće sc pojavl juje lični nakit - naušnice i prstenje. đerdani i narukvice. a \I nekim grobovima i karakteristične ukrasno: pločice iz livene bronce - predice remenja i različiti privjesci na odjeti. Ti S\l prilozi, u golemoj većini. proizvodi domaćih zanatlijskih radionica. koje na specifičan n a čin varir~ju antikne tradicije u obli dma i ukrasu. pri čemu su radionice u Primo r ju bile na mnogo višem stupnju nego one u sjevernoj Hrvatskoj. Od nakita najbrojnije su nau šnice s privjescima zvjezdasioga i grozdasto" oblika. jednom ili više jagoda na karici, ukra še ne filigranskim zrncima. koja sc II slabijim izvedbama imitiraju kod samog lijevanja ispupč<::njima u obliku sitnih zrn;t. Posebnu grupu prcd .~tal'ljaju nalazi ke~teljske kulture. tj X. st. grob ni prilozi na jugu, u \"czi ~ jačanjem crkve ne organir.acije, postajll sve siromašniji pa u XI. st. postepeno nestaju. a na sjeveru s<.> pokopavanje mrtvaca s prilozima odriava i kasnije. I u srednjovje kovnoj Istri razvija sc umjetnost na temeljima kasnoantikne civilizacije. U tradiciji kasn e antike sagradio je u prvoj polovini VI. st. biskup Eufrazije znamenitu baziliku u PoreČ<1. Na mjestu starih bazilika iz IV. i V. st. sagradena jc nova trobrodna gradevina ~ polukružnom istak nutom sredniom apsidom i manjim polukružnim, u četverokm upisanim. pokrajnim apsidama. s monolitnim stupovima. koji dijele lade. Na vrhu stupova su kapiteli klasičnih oblika, odnosno u obliku kotarice ili ukrasen; stiliziranim figurama životinja, a iznad kapitela su nmeci (pulvi nar) s monogramo m bi skupa Eufr<1zija. Uporedo s bazilikom ~agr<1deni su atri j s arkadama, krstionica i kapela za VTŠtnje biskupskih službi (eonsignatorit,m), a ncšto kasnije dograđen j e mauzolej. U unutra šnjosti bila j<.> bazilika ukrašena mozaikom. koj i se sačuvao u apsidarna. Srednja apsida predstavlja rem<"k-djelo ranok r šć::tu230

!

skog m ozaika. Uz različite svetačke likove, na njemu je i lik biskupa Eufrazija, kao i natpis o gradnji bazilike i mozaika, koji sc prelijeva II bojama i blistavom zlatu. J pod je bio ukrašen šarenim mozaikom kao u stariiim bazilikama. Osim toga spomenika. jednoga od najistaknutijih iz ranokrš ćanskog vremena II Evropi. postoje II Istri ostaci mnogih ran okršćanskih građevina. osobito u okolici Pule. One su poslij( pregradenc i noso: na sebi tragove različit i h stilova (katedrala lj Puli. crkva u SI'. LOl'rcču Pazenatičkom ), ili su sc sačuvale samo u nekim dijelovima (po krajna ka pel a veli ke bazilike, danas SI'. Marija dc canntto II Puli), ili su potpuno nestale, a samo Sll im ~e tragovi sačuvali u temeljima pod zemljom. Gradevni oblici ranokršćanskog vremena zadrža l'aju se i II ranom Srednjem vijeku, i tek gdjegdje sc javljaju osebujnosti svetišta sa tri polukružne apside, a češćc jc sačuvan ranokrŠĆan ­ ski oblik gradnje s ravnim završetkom bez izbočene apsid e. I tc su gradcvine većinom nestale, pa su sačuvani samo tragovi pod zcm ljom. Kod Vrsara (blizu Poreča ), na otoku Vdiki Brioni i ko d Barbana poviše PuJ e naden;] je , vjerojatno staroslavenska. keramiku. t. j. glil)c n( posude radene iz slabog materijala bez kola ili na kolu, s istaknutim rubom i ukrasom od \'alovite crte i toč­ kica te sa znakom radionice na dnu posude. Kod Barhana je nađeno gradište s ostacima utvrda i g robQvima , u kojima su uz skclete bili različiti predmeti materijalne kulture. Na sjeveru Istrc kod Buzeta nađene su naušnice slavenskog tipa , a duž cijele obale, pa gdjegdje i u unutrašnjosti, sačuvao sc tropruta~ti pleter kao lIkras crkvenog namještaja. T i umjetnič k i oblici ka rakteriziraju umjetnost Istre VI I1.- XI. st., kada troprutasti plder prelazi u romaničku viticu, a figure životinja imaju već sasvim romaničke obl ike (Sura n, Mutvoran). No tradicija troprutastog pletera održava seioš dugo na Kvarneru pa sc \lZ bsnoromaničkc lavove (Rijeka) na lazi i na portalim~ gotičkih oblika (Lovran).

231

•

IZVO RI I LITERATURA I ~ " or i. Svu p isanu izvornu ,radu ta h rvatsku historiju do Xl!. st. o bjelodanio je f. R I t k i 1871 ))Od naslovom: Th;>cumenu hiSio rillc throl'

licae pe r ;odu m 80\;(11,18 '" iIIust •• nl;' (MSHSM VII). Tu jc ,radu podijelio premI vrsti i Y rcmcn~kom red ... II tri skupine: l. Acta, ja,'ne i privalnc isprne; 11. Rese . ipll cl synodal;&, spi"; erk~cn;h sabora ; 1\1. Excc rpU t scriptoribus, kronolo!ki poredani odlomci hi slorio,r3r~ih izvora, od nDj · • tarijih ,"ijesti O Slavenima kod biu ntskih pisaca do dolnkl A(p.dovič~ OI h'Y3lSko prijest olje . Premda jc ta !birka II ponekom obzi ru ustarjela i uhlije"a teme lji tu reviziju, osobito u metodičkom pogleđu, oni je i đ anas jo!; j edina svoje vrSle. _ Dop un j uje je zbi rk. R a č k i - /II i k I Q. ~ i Č. Novon odeni spomenici it IX. i XL SI. tU panonsko·m or"nku. bu gar· 'k u I hrvatsku poviut (Surine JAZ U Xli, 1880). NatpiS(! na kam ~nu. k oji l U podjednako značaj ni za upoznavan j~ : političko!:. i umjetni~kor 'IZvitka, Rački nije unio U s"ojl Docunlen , ". Tu jt p razn inu l ek 1914 popunio F. S i l i č u svom Pr i ručniku i.vot~ hrv. lske histo rije I, \, objelodanivli u njemu s,'e dotada pronađene natpise I upise do r. 1100 (u ' aksim ilu). On je, osim loga, u i~tom djelu ponovo izdao najvainije isprne i listine od pO«lka Vl. SI. do r. 1I0i. hd.nje nekih ispnv. s faksimilima i prijevodom p riredio je 1925 J. N. g r, Monumeni. Dip lomatk. I. bprlve iz doba hrv.uke n..odne d inastije (usp. reeenziju V. NOVIki, Na~ prvi faksimi lija rn; diploma larij, Jugosla"en ska !"ji,·, 19'26, l, 5). Jedan od najznačajnijih izvora u dru· ltvene odnose u Hrvatsk oj Xl. i Xl!. st., karlu\ar samostana 1\'. P etr~ u Sclu, p-onovo j e 1952 izdao, zajedno I laksimllom i opsežnom rup ravom, V. Novak. Ni jedna od daud. pozna t ih I,p rava ni je se sačuvala u originnlu. nego u prijepisima sa mostansk ih kartul ..a, u koje su pojedini sa mo· stani običavali unositi p r ijepise svojih darovnka. Neki su prijepi$i razmjerno kasno pos~.li, p. su. na primjer, n ajstarije iSll rave Imuo,· .• Trp imira i Mut imira iz IX. st. đo~le do n~s t~k u p rijepisu iz 1$68 (usp. L. K a ~ i~, Prijep;~ dviju n'j sll rijih poveljI iz h rvauke povijuti, V AlIO ll, 1930·34, izdlo 1940: M. B. r I d., Dvije nak vladlrsk~ isprave, Croalia sana 14, 1937. j pos. 1938. • nekim promjenama u fillnju: J. N. t" y, Hrvatske kn t1e \"Ske isprave u svijetiu dosadanje nauke, VOA

I ,

i

VIII, 1939, i IX- X. 1941). Zoog tog., ito o rigin.li Isp,,'" d.;o XI I. SL uopt~ nl: poSloje, već je R a ~ k i sma t rao neke ispra"e sum njivi ma (usp . Podmelnute , SUlnnjive i p rerartjene lisIine hrvauke do XII. vieka. Rad JAZU 4;" 18i8, i IZl>r~"a k k mojoj raspra"i: Podmetnu~e ...• iSlo ~ 8, lm). O vjerodostojnosti nel'ih ispra,'. rasp ra"ljalo $t i u lI()\"ije ,'ri.ieme. na primj er, O iednoi ispravi krJlja Zvonim ira iz lOi8 i jednoj Sljep]n I II. ix 1089 (usp. V. 1\ o ,.• k D'·. splitska falsifil,at. XII. stolječ', Strena Bulkia" • . Im, i Anali,." ra,,'uda '.e malja manISt ira sv. Benedil". u Splilu. VAHD XLVll-XLVlII. 1924-25, prilO!: IV; L. K alit, Jo! O darovnica ma ZvonImira i Stjepana II. ko\udricama sv. Ben~d ik1R " Splitu. VAHD XLIX. 19'1ti- 27; M. S u r fl.)", O prodoru slavenskih plcmeuskih us~a"o,a. Ov;je iZ"orne isprave hrvnukih kralje"a. Oblor 31. l. i l. II . 19:!4, i D"ije liSIine o hr\'a~kim kraljevi ma. islO 12. \'. 1!r"..81. Autentitnos t knete,"Skih ispra"a iz IX. lit. sl"'io je u sumnju D. !; ,. o II (I\rivotvo rine o SVelom Jurju Pu t aljskom, VIIAD, N. S. XVII. 1936. ;za"l" 19-10), sli .it u tom mi;JjcnJu oSl ao do danos os~mljen. (Usp. takode. kral.k prik81 _Diploma t ike kod Ht\'~lac od J. N a gr. u H. E .. S.... Diplomatika.) }>O$I;Je izdanja izvorne grade u navedenim djelima RačkOg" i Si~ića pronaden je jo~ SIImo poneki nov izvo r u k.menu ili ru kopisu. Tal,o j~ u Sopo tu ko(] Be nkovca iskopan i najnoviji, četvrti natpis s imenom l,nH' Dranim; r~. koji je uSlO i najznačajniji (u$p. S; II t, O novonadenom spo· me niku hrvatSko!; I\nc~" Uranimir". Novosti 5. V. 1929, i faksimil u knj izi Lj. K a r~ m a n O. Ziva starilla . 1943). Od n ovill piunlh i~vofa ;Sli.:c se prije sveg. tr.ktal b<:ne(]iline d ru' lv o »BihaĆac u Mravineima i st "rol\ "'ol~ka rroblja, R.d JAZL' 2G8. 1940, l Swrohr\"atsko groblje na »M~j(]an" . Iwd Solina. VAHD Lt j DO •. 1936. Suvremeni historiografski izvo.i dom.teJl" porijekla ne pos!O.i~ za lO· razdoblje. all su M: u nekim k asnijim ~pisim8 ut""a1i različiti podaci " tađdnjim dog.dajimo i lično. t ima. »Histo r ia uloni t anorum po~tificum~, koj. je _ p rem a najnovij~m mišljenju - nastala u XIII . ~t .• ali j~ njuin najoti r iji rukopis mladeg postanka (ndto prijt XVI. st .), udrža'·a. ul o$tllo, spiM: splilSkih sabora X. st., nek. papinska pism, i op:. Zvo ni mi ·

233 232 •

rove sm rt i (usp. S. G

,I,

,

Rad JAZU 283,

.(951 ). ~rjje je ~rcvi~davaJo .ml~Jje llje. da ok t lj sp;s ~ mo pro,irena , ,~\er~hra.na . H.sto." .a nlonJt~nRc aThidakon~ splitskog Tome i" d ru i:C jolo',"c XlIl. SI.. ah jC d.na~ do);~""no d" ,'c ~ ,aTlJ'.,al'aJCllnp •. sao ~~l" nepow~ti pisac, koji se koristio istim predloškom kao j arh . Toma, .'h motda i Um Toma. koj i se njime 11051,,1;0 kao konceptom U kOn"~~1 tekst Svo!:,a ~CJI. Premda arh. Tomi nije II svoj tekst ,,"io i~O' menuti dOkumenl"~' mate rUal (kao ni kataJo/:, splitskih biskupa; dr •• !to sadrhva,. 'ukoP' s HSP). Il njemu ima dosta PQđataka 7.a historij u lI .va.ta od nJ'))o,'o do~cljcnja do IJ i!'ovora S nc.iomallom, kojJ do " o~j takotl er, I HSP. Prem" tome nije n i tekst tOIP' "J,'ovor~ _ u prerađenom obh~u. u k~m~ le sa.~uvao ~ stariji od Xlii. 'toljeć~. Opis nuilne smru kraba ZVOlHm.".,. kOJI donOSI HSP (ujcduo J njca:ovim 10bolnjim cpila. fom). ne ralhkUJc se U usnovu od upisa, koji je najkunije u XV. SI. dodan 23 .. gl. hrvIukoa: prijevod~ Lje top isa popa Duklj~nina (t. z,'. Hrv al. sk a krOluj;a) ~ leoji .ie _prij~ bin jedini te vrSle. Najzad. i san, Ljetopi s pop~ Duk ljanma (v. b,b!. Ul POj(!. VI I) donosi po neki. vi~e ili manje P?Ulda" podatak ~a hrvatsku tusluriju do XII . st., pa !t isključivo nA lIJemu o!ačko{l' IostoJao. a S II; ć ga je 1925 smalrao. ~lOvik. falsifik a tom P. Rit!era. Vllez~v'ć~. Premda j~ i Um Ratki, pmlije izlaska Ktaite"t rnp rave, oln ..~,o go r~ navedem odlomak kao nedovuljno pouzdan. ipak jt S II r. r I. ~ naSIoJao da obrani nje ru"u au tentičnost II ra spravi O f.agment" "kron,ke gOrll'kol: arhiđakonn " .• ,," (na mo d ..jezik u. Sz.hadok 19(4). . Kao ~anj ~ viie s uvre me na sVjedočanstva dolaze. dakle. u obzir san,o
I

ll" j a Č a. H,stona S1I ton it,na maio.

•

0

,

• • •

fl"., .. ,. ,

.

.

Od bizanlskih pisa ca glawli je ;z,"or z~ (lol:.daje do s redi ne X_ Sl. ~ o ~.~ I a n.' i n ~ or f ; r o I: t n e I .. Osim nekolil;o poda t a". u biogra fiji 'u,hJa l. ,afan Je sa mo n$l:o" Sp tS De admlni5t rando impe rio (\'. bib!' u1. ,:,~1. HI). Za dru,",u polovinu XI . i počelak XII. st. ima ne~to vijesti kod S, k'I'C~. o~n?snu K edren. (Bonnski Corpus), K ekaumena (,zd " . Vmslbevsk' , V. JernŠlel. 1896) i Ane K o m n ~ n e (najnovij~ izd_ n. 1...'ba l--lV. 1937).

i

I

Krilički priređenu Zbirku izvora la h"'aH;ku povijest u doba lizma do "kid~nja feudaluill odnosa 18-48 11đ3U ie (u prije>odu) ,I. ~

HiS1o rij,k.

~;l.nk.

fet'da i d n k.

za hrvatsku povijesI I. 195".

L II e r a I ur a.

l I

.

Z)'

Za hr ... u ko·fran.tkt odno!t jedini su izvor _ osim ndlO malo POdal.ka u Po rri rol:enela _ sa mo fr.nlt k i pisci, i 10: A n n a I e" r e /I n i Fra n e or" m. Vila Ca roli Marni impe ruoris o d E i n h a r d a ; Vila Hludovicj in1j)e.aloris od T h e g a n a (ildanja " MC Scriploru). O odnOsima Hrvala i Ne retljan a prema Ve neci j i do g . 1000 do"o~i n.jvik vjjc~ti I " a" D i 8 k o n. lajnik dufda Pel ra ll. Orseola, u ~\'ojoj Mletačkoj kro nici (izd. G. Montico!o. Cronache Venniane antichln'me l. 1890). Njegov je prika: nl$lavio u sredini XIV. SI. duld Andrija D ft n· d O I O (CI,roni
i •

Prvi kritifki prikaz najs tHijel: razdoblja hrvat'ke n;storij. do XII_ sl. d.o je "'on l. u č i t (Lucius). Dc TCl!nO Oalmatiae et Croaliae lib r i sex (16fi6). a nek~ pitMja iz to g ~ dobn "aUČ!IO je r>oslij~ njega obrndio Josip Miko cz~'. O t iu'um Croa t ia~ liber unus ( 1806). lj mode rnoj h"'a tskoj hil1o riOI:T3fiji prikazali su to t azdoblje, u oklop~ opfe h"'~lSke histo rije. "ajprije T. S m i čl k I a s. Povint hrvat ska 1 (1879). izalim V. K I a i l, Poviest Hrvata I (1899) . ali su danas ob~ II prikaZ" potpuno zasla rjela. Od d"ljih djela le vrste nam ijenjenih širolo~natija su: R,. ti O r val. Povjed HrvaUke ( t904. 2. izd. 1924): f. S; ~ i č, H"'alska f'O\';je$1 1 (l9OCi). i Preg-l ed povikSI; hn·al.kog na· rod a od najsla r;jih dana do godi ne 18iJ (1916; dru!:,o i p ro;';reno izdanjt 1920 ubu\ov3 ča, kalO !. knj .• dob'; do 1790); L K al ; ć. Prellled povijest; Hr"ata (1938). PO ŠlO jc ~ i g i tc 191 ' dao u Ge~chichtc der Kronlen 1 cjelov;1 prika t hn'a tske historije do 1102, on je najud 1925 objelod.nio svoju opsetnu i naučnim apa ratum snabdjeven u Povijest Brvala u vrijem~ na rod n il' vladara. Premda je poneko od njeg-ovih m;~ljenja b ilo poslij e odhačenn ili ba rem slavljeno" sumnju. pa se i on sam odrekau nekih s vojih Ille· di~'la, SPomen UlO je djelo i dana s jot usnovka i po lnn a 101'I(a za sa" dnlji rad na Im'atskoj povijesti do Xli. stoljeća. Medutim. kako SC ~ilit u svom p rikstu Ol: rlničio Ul:]"'nom na po· litički razvOj, njeg-o,·u djelo n alali jo~ uvijek neO!lhodnu dopunu u zM· čajnom radu F. R a č k o l: a, Nutarnje s tanje HrValske prije x n. ItOljfČ~ (R ad J AZU 7(1 i d .• pos. 1894), u k oje m je Rački ocrt ao dru~lvene. eko-

235

•

"O"lshe, drb"nopravn. i kulturn e prilike u razdoL>Uu domatih vladam. Tako jc ; taj rad Račko!:"a postao i~hodi~tem da lj ih napora, da Se prije svega obja sni ekonomskO_dm.tvena struktura ranofeudalne h"'atsk~ države , Toj je zadaCi namijenjen tako d er pri log J, D u t k o v i ć a, Gospo, d"r~ke prilille kod HtI'ali, od ndjstarijega doba do konca Xl! . Holjeća (-"IVj XXI, 1912-13), koji ima uglavIlom samo historiografsko značenje i viu rasprav~. kOje se odno se na kompiicirano pitalIje o porijekl~ hrvatskog plems!\·a. II ,'e1.i S osebujnom pojavom dvanaestero plem i ćkih hratstava u doba razvijenog feudalizma . Protivno miš ljenju Račkoga, da je pl emst vo kod Hrvata izraslo orl:anski iz rodovsko-p lemenske zajednice i njezi". sla r je;inskog sloja . V. I( I a i Ć. Hrv"tska plemena od XII. do XVI. stoljeća (Rad JAZU 130, 1897) povezao je to pitanje S drugim, nedovoljno ,asvijetljenim pitanje m o doseljenju Hrvata, smatrajući, d~ su se Hrv~ti-os,'aj~č i pretvorili " plemićku klasu, koja je otprije doseljene SI~"ene kao i stn rosjedioc~ preIvorila u svoje kmeto,·c. Tako se pitanje o porij.klu plemstva pO"ualo s dnljim oolučnim pit~njem o postoj.nju slobodnog. seljačko\: sloja" staroj hr-'atskoi državi. Uz Hlaiće>'o gledišIc pristao je Lj , H a u p t m 3 rl n. potkrepljujući ga novim nokazima (podrijetlo I"val sko)!" plemstva, RAD HA 273, 194~, i H",.tsko p ra plemstvo. Ral.p ravc raH . Z3 zgod. i družb, ,'.de SAZU l, 1950: ",sp , ocjenu B. Gmfenauera u ZC V, 1951). Prema Hauplm.nnu je pr,"obilno plemstvo kod H,,'at;\ nastalo osvojenjem, a plemstvo d,·a · nae~IUO bratst. ,'a r31"'i lo Se iz njega nakn~dno od županijskih i dvorsk ih bs"ik., premda nije imalo "arotitih staleških prava . Pobijaj ući

lo mi';lje nje, M. B. r" d n, Postanal, h,,'at,kog plem· stva (CHP 3, 1943). odbacio jc tal
236

historije poku","o ie da tu zadaću IsplIni D, J n n k o,' i ć u udtl)eniku Istorija dr~al'e i prava naro{]a FNRJ I (1948, 1952'), u kome je najveću poinju obratio hrvotskoj r"l)ofeud~lnoj državi . slwać~nja

OSim r8zlika " pilanj u drušlvenih odnosa do XII. st., II hn'r.tskoj higtorio!!rnfij; ima više spornih pit~nj~. kOja .u \'i,e ili manjc v""nn '" tol< l"vat~ke pO>'ijesti u lo ,n rndoblju i u d,,]joj budućnosti. Prij e svega je lo pitanje o vrcm~nH i načinu primanj" Itr.ćanslva u HnOlO, rjc'cn.ie kOjc!:" sc " ~ .i"~c povezuje sdatiranjem h 'ullU Ro"enjaui"" i n,iego" ~ -sorkofaga. Proti"1Io prije općenito zastu pano", mišljenju 1'01".I"" ChroMe"sis {Croalia sacra l. 1931) odijelio pitanje rost~nlu Nin.ke biskupije od pOl"'I""an.i3 Hrvala i i"nio - kao; J'"iie već Račl,i - mišljen,ie O osnivanju tc biskupije "' dob~ i " neposrednoj \'e>.i S cr ~v e­ " im r~sl'olom (;. 863. U isto \,rijeme i n~ iMom mjestIl S, S n k a č je poku,"o da u r" spravi UJ~ovor P"P~ Agntoon i Hrvata p,oti nav "l ll o", entu (o . (;79) potlost3vio mir no SVOj im grani~am~ i uže veze s Rimom. Tada je, "jeroj~too o. GSO, Iv.n R~venjanin obnovio staru Salonitanske n adbi · sl",piju (nli ne metropo!i .i ") ' U lome znk]jui!k" "<,,vr>ćuj e Bar3dt: (I"ti:anje ]"ano,"o sarko fago i nad\',"tni\t3 jedne oltarske prer:radc iz Ka:;!e;SućlIrca " <.lrug" polovinu Vl!, stoljećn , Medutim, arheolo;)lomenicilfl a VII i VIII. ~toljeć" II Dalmaciji i o pokr,tenjH H"'atn (VHAD. 1'\. S. XXlI_ XX]]!. 1941-42).

°

i

I,

Hrva tsl", povijest U Xl. SI., kOju .ic već prije Si,ita pri]lazao u cijcios: i R a č k i. Borb~ Južn;h Slovena za {]TŽal'nu neodvi~nost " XL vieku (Rod JAZU 24 i d.; izd. SAN 1931'), B" r a d a ic (Dinasti<"lto pitallie u \-I"'a; skoj XL stoljeća, VAHO L, 1932) pokušao staviti nn dru :;!'n polit itl", osno"KII, potpuno r3,ličil" o~ Sišićcvc . Nadovezuiući nn mogućnost da se poo Suron,iom možc r~,.um;j.va:1 kOju ie vec Rački nabacio tall oder SvetOSlav, on je prctpo"l~vio. d ~ je SvC[oslav Jobio od Madar~ Slavoniju i I~ko ondje OsnOvaO sckundogellitu", Trpim;ro,';cn, koja se održa la sve do Zvonimira . koji je kao potom~k Svetosla\'a OP~1 u.icdin io obj e hrvatske d",a"e . Pritom je Bar.d" osporio izbo r ne r ~tl,innskoll' "l ad~ra Slavta l.a hrvutsl",!,: kralja idatirao Z\,onimirov dolazak na pri ,i e-

-'3-,

T SloIje g. 1075, neposreduo poslije Pelfa Kreil ", i r~ IV., koji je umro 1071. Ovo posljeduje miSljenje primio je i Sam Si>ič (uvod" J. Horvn\, Po\ititl{~ povijest li"'atske I, 1(36), s tom oj.'radom, dn poslije \{rdimiro,·c smrti . kraljem bi iznbrU11o, pOlporom narodut .t ranke , neko po imenu ncpo · 7.0 3100 nam lice (vl~d310 1074_10;5)•. U naj novije v rije me L j. K ara· m a 11. JO> o piUnju I"alja Slavea (Zbornik u tast M. Kosu, 1952), iznosi "ik uvjulji"ih dokata u prilog s tarijem .n ,.ljenju.

I

Ni pitanje ! mrt i k ralja Zvonimi ra nije jo~ presIalo da bude p redme · tom nau<"ne ra!!,re. Mi;ljenjc. kOje je Si. i ć iu ~zio 1905. O smrti h,,·at· ~kolJ k.alja Zvonimira, VHAD Viil, osla"jajuči sc na prije spo menuti ,Iodat.lt u t. ZI'. 11"'ats koj krouid, podH;:ac. je kritici osobito N. H a d o j. fi ć, Lcgcnd~ o snHti IHvaglmg k r.,Ij. [)imi lr ija Z"onimir" (Gla s SAN CLXX!. 19:36). Premda je mi ~lje" je o prirorlnoj smrti Zvonimirovoj lll:lav . nom prevladalo (usp. takoder P. 1\ . r I i t, tirvat ski kralj Dimitrik Zvo· uimir, VOA 111. 1928, i P. G r l; e c. Svjetlot."stVO Z.onim; rov~ darovnice, I\ale"d~r _N~pred"k. :r.!, 1942). ip ~k S. G u n j ~ t a l>oor1a" Q i d~n~, SiSiccvo mi'ljenje. potkrepljujuti 1;" .. oVim 8fhw1o!.lom Ivanom (1929), I 1931 takoder B a r a d n (Epi ~eOrlll5 Chroaten,is). Pol<,,;;~j K. ~ t I:' v i č~, Borba za hrvatsko boa-os]u1je ; Grgur ""'ski (l3o~oslo"s l< a smotro 19.'10 ; pos.), d~ - u vui ! ovim pitonjem _ datira poj~1'U Grgura Nin skO(2 u XL st ., nije USilio, i>itnlljt odnosa hrvatSkIh "bdnrn prcm~ g-lal:"oIJaSWu i crkvenoj sa ", o< talnosti obradio je " cijelost i L j. K a r a m I n. O II01ititi h"'at!kih kralje"a prema hrv~tskoj narodnoj crkvi (HrvaIsko 1\010 Xl!. ]931). odv~j.jufi n~~elno pitanje 1:18l1o]jice od bo rbe U ~amOilalnu crkvu, nezav,snu od romanskHl i biul1Ukih padova. Prit om j~, kao i Barad: u spomen utoj raspra"i, dobo do uk1jufka. koji up,, ~uje n~ jo~ jedno neriješeno pitanje h r"~tskt historije do XII. SI.: d a u tom rnzdoblju nije (lagoljica bil. .nikada I
238

I I

,I I

Jedno od n8jldih pi tanja hrva tSke histo r ije, koje ~ II razvoju madarsJađa rskoj hisl oriOl:'rarij i do 1914 izložio jt S i ~ i { u Priručniku izvora h,,'o lske histo rije, a s I'rCJ: ~dom novijih "'iSljenja do 1950 L j . II . II II I m a n n II Hrvatskom praplem! I'-u. Ve~ je d o 1914 bila ulvrden a ~inje"ica _ prije .vt~a ush.· !:o m r. Kr ; II J a,' o I:' a, Prilozi histor iji uioni l8ni Tome arddakona Sp1)el~kol:'a (VZA ll . J900) _ da najstariji .I'ltuvani tekst 0"01:" dokument2 I)otječe iz 13l;i .f\~ ):. i d~ n~m" ni.~!O zajcdnifko ~ ,rh. Tomom. Protivno mi'ljenju R8rJ,0~" (Oorb" Južnih Slovena) - uZ koje su pri~I~1i tol(O(\(:: ~ i;; i ć, iako S nckim Imlebnnjcm (u~p. Krnlj HOloman i !-l"'ati /."odinc 1102. 190;, i k"~nl.i" dj~la), i N. T O '" a >1; t. Temelji drža"lloj.""a prava !lrvatskoga kr~ljevs l va (VZA XI , 1909; pro;i rc llo ujcm. izd. 19181 - da ~e u bili radi O aUlenti~norn dokumentu medU"D roonopravno~ 1,3(oktera. !;r
t>ol"'>~i

s mada rske strane, da sc tOm pitanju p riSlul'i bez nelliothcl, ~. O~dim['~-,{~ 1936; francuski. donelde IHomijelljc n i. p rijevod ~ Re"u e d' histo;r~ comp3rćc XXI, ]943, N. S. I. 1-2). O e ~; jf! naSl!ljao da l'o"lavIJ~no pitan.ic r ijdi "tvrdivanjem su,'re mc,,,,!: sh,'atalija !:!amib političkih pojmova, kao Alo su: osvojenje, panica. le!:,il;"" nost. I{ruu;san,ie i u;:ovor. Oduzimajufi im njihovo mooerno. napo!Oe ..acic. nalno znahnj" , ;:Iedaju~i na postanak u;:Hsko·hrvatske uiedn'cc kao na lipi~an primjer {ada uobitajene politi ke ~porod;tnog uhvalO'. on je do'.ao do zaldjučlw, dn je spo rni dol
t><" osnovu Porfirogene\Ovih vijest i o doseljenju Hrvat a, A. O ~ b i·

" cl, i c,

I

Hrvatsko driavno pravo tl davnini (Mjeselnik prav. dr. 193i. i rm.) pohu~ao jf! doklut;, da su Hruti kod dORIjenja SU ~lopi1i S bi1.anlskim carem ugovor. kojim su - p re ma uzo'u prija;njil, ugo"orl t akve I'rsle tl Hi m!ko m CMSh'u _ ta vojnu dužnost kraji~nik~ osi~".a1i ~~bj potpunu slobodu posjeda i oslobođenje od plaćnnj~ poreza. Taj jo ugovor. pren'o n.iej!o"" mi~ljenjn. poslutio kao podlog, i >,a I. ~". P3et~ wnventa . To ~"oje "Iedi.;te O odnosu IIrv3t8 prcm~ Bizantu Onbinović je kasnije ra:radiO u ra sprav, Drhvnopra"ni odnos Hrvata prem a Isločnom carst~u (R,d JAZU 210, 1941).

I

239

,

I

, Pololeti oo r~zu1!~ta I\r!;n;8VOi:a o postanku spomol:' dokum~n1a. II a r ~ d II (Postan.k hr,·~tskOI:" ('Items!,'a) iznio je n,i;;lj~njt, dn je nje!:,o" prvo!:>itn; teksl nastao ~" svojim 4:1a,'m m dijelovima" tl Xl!. st. i dil, usprkos nekim ntl(>~nO$I'rn •. odrat""3 Sl ,'arno s \ aujc od kraja Xl. SI. dalj~. (:tko dlklt l ij dokumenat ne p redMa,-Ij. neki mtdunarodni Ui:0vot niti ori!.:'na1nu ispravu-daro ,'nicu, l\olomnnova je Ila!;odb~ 5 Hr\'a\in,~ kao, njCI:OVO da.iunk d,'a naestcro b ralsl3\"a julIJO OO Gvozd. feuda!nim pravimo ot$umnjiVl finjenic • .

l! kritici tih nazora L J. H II u II I m II n n (l-i"'atsko praplemstvo) izra_ ZIO jc najzad mi!lljcnje. da jc svornom dokumentu poslu!;o kao (,odloga fabifikR1 iz ".cn.cna izmedu lm i 1235 i da jc Koloman za"I~,bo Oalm" ,j"skom lI"'llskom \'j~rojatno na osno,'U usmcno~ sporazuma I dv~. naes~ero brats~.\la, I Slavoniju po pra,"u osvojenja pret"orio ukra· ljevsku zemlju. inlto je nije n(lijelio od I> rvatskoga knlJenl\"a. Osim ""\ledenih priio\:. valne su za pro"č"v=nj~ h ...·ot~ke pO" ije sti do XIl . sl. i neke drul:~ r",pravt koo: S; il i Ć, Genenlo;'ki prilozi O h,,·at· skoj norodnoj dinastiji (VHAD XI1l, 19l4) ; njel,(ove raspra ,'e u P r i r u~nilm izvo r, hrvn~sl;e l'is~orije; M. Pe r oj e " i ć. Ninski biskup Teodolije, ]922 (p rilo!: VAHD), i Hi]Jo\lu{:odilnjka I""al sko!: kraljevIt". (VAHD XLVIl-XI.V IlI, ]924·25); M. D i n i 1', O hTv"~skom kne1.u lIjk" (J ie IV, ]938); ll" r " d n, Dalmatia superior (Rod JAZU 270. 1949).'" kojoj ir rn spravi "tvrđeno \"rije me San",;lo"" [>ohoda Ila Hrva tsk u; D. G r u be r. Ne k oja pitanja Iz Ita rije h"'atske povijesti (VZA XX . 1918, i VliA l, ]925) i h "remen" l
°

•

240

I

KBko pop Dukljanin , na dva mjUla svoga WClopi~a, upotrebljav. n az;" C r o a t i a R u b e a (C rvena HrvaIska) U pod ru~Je od I)u"na du I)rata _ t. j. Gorniu Da]maciju o dnosno oblaui Zelu, T r3 vUlliiu i H um. kOje $U u XI. st. u!le u saStaV Dukljanskt d rtave _ rulikuJ uči pritom Crven u I lrv'tsku od Bijele (C . oatia Alb~) na sj~ve rollp.d", posIoje različita mi~]jenja o auten t ičn osti i IIdfl;n i to\:. nui, '" Pr..; je V j_ " 1. i Ć (Hrval i i Hrvatsk •. Ime Hrvat u povijesti S].' "enskih naroda. Viien~ c 1890, pos. 1930) ustvrdio. da $e ~lt mlja od D""na do Rua u s ta ro doba (prije Nemanjića) zv31, C"'ena Hn"l$k a, j Ila je barem do polovic~ X. stolječa bila S Bijelom HrvatskOm ,edn, drbVJc. Samo imc pokušao je ]9Zi (Crvena H,,·atsk. i Crv~nl Rusija. H",. tsk o Kolo VIII) objun iti p retpostavkom o p renošenju zakarpa tske loponom,· ~ tike u nOvu postojbinu. izvodeti to ime od imena r u$l. koJ~ te Z"ai~ H 'atl ... o i da je u Duklji bio .n eki kr aj ..., koji Je bio fll$tl\'an Hrva t imu (d~kako. ne U etničk om ~mislu). S novim dokazima nasIojao je da potkrijepi miS.o o C. Po. L j H lu pt m. n n. Konstantin Porfiro\:enil O porijtklu Ilanovnilt'<~ Dubre>,·. fkOg za leđa (Rdttaro " zbornik. 1931). Na OSllOvu podatke. koji j f uneseo izmedu 962 i 913 u Po r firo\:~neto" wis De .dm. imp .. d ~ st dio Hrvata za vrij~ me dose]j~nj. odijelio od mat iee i zavladao 1Iir;kom i !>an,, " nijom. kao i zbog tog-a, ! to sam Po rfiro\:enel n~ ~pominje DukljaM "",cu srpskim plemtnima. Hauptmann _ protivno Ivom p r ij.lnjem mlliJen)u _ misli, da je .plemensk.oc im~ Duk1j.n, bilo hrva ts ko i d~ ~" H"'at l bili .vodefe plcmu u Duklji i u drugim oblast im. D uk lj.n;no~f C H. Medutim, on jt poslije (u Germanoslavica 111. ]935, ; u J1C III. ]93;: prom· jenio to milIjenje, I8ko da jt vladavinu H"'ata - I vtčon, ili mlnj(\m odredenoiču _ Ol:" raničio n a sjc~trnu Datmaciju do Ce tine i n n Duk1J~. N. ~ u P I n i Č. Značenj t barvne \:a atributa ,. Imenu C, H, r!.::nolo,: X-XI. ]937-1939), upozorio je na označiv8nje nel>ukil! str~n~ t-oj~m~

•

,

-

(

u

M ne-ola i

' s kojim. su on; ; neslah. TIm e Je a, . b"ela i ~crvenac Hrvatska . . s. S; k. eII Pravo značenje. naZ,va • lj e ~:i~::~J XIX, 1938), da II tim imeni,ma rnln.ade ut.roi r.nske gtol:'rlhke <>

-"[" A'

zapadne i ju'ne. SIVO'"

,

lenlral·l\om1Ssion fijr Dtnkmalpflege 18H_19IB, Jalubuch de. l{unsl\li · storis,he~ I nSlitule~ der Zcntt"I·l\o1l\ m i.~ion 19O!i--1!HB. Alli e memo . ie della loc ini dal",a ta di stor ia pauia 1926--1~1. Arthivio slorko ptr la Dalmazia od 1926 dalje. Alti e mtmo r ie della societt Istrian. di a rcheo· lo~\a e .Ionn J)M';a od 1S83 dalje (posljednja tri časopisa rrO~tla ~~ "t ~to nek.ilitl"n. lalijan8Šlvom). Medu lborn,cima najvažniji su: Bulićtv - Sire na B. (1924), ; Hoffille·

zaključio, da Su nazive Crvena i Bijela Hrva l ~ka, ,II zn.a~e;j!l ,aTI.

nazi"~r~:~t. S~v:O;:~:~j:jt~ii/:\':~~s~~t~i~\;;i~l:'ralij i d;\&110, srpski

hi510ri~ari, Ilak?de r

\ K J' ,;

Č t

',',\ i

bilO.

napo$C o~,~"

k prelaz lh Su II pn"a-

t~kO 11\'1.00 odbacl\'a1i

ivaru"u srnske h,storije sa lut njom prt~o njt - d •.'- ." r . 1;" t . poo atak samo Jt "',. vu 'mi.ljenje o postojanju C. IL ,m,,\raJu I al .' . 't 10 im;: brOjnih fabuloznih eleme nata u Ljetopisu pOp. [)Ukl:anl1lD r::J~:m pri!,.ci po,-nano s izmi'ljenom pret~Slav~om o vre"'t."Sk'bne~.:: ~v ~U"BI.''' din' log "triIO.ija h.vIl$ko) dru v•. H. P l;l u l ~ " , . """ JU ' Xl XII BtKa (reH1l 11 h_o US9· Cp6e " ApKa TC R"3a1lT"~M1t K~TOP"UK K. . \lill \\129.30). jc i "je~ovu re cenziju Si'ićeva "đanja LctoP'sa u Slav.a '.,. Ouklje os.m 10J,:~, ~nalilirajuć~ Ul)()lrebu .'llh:;I;h imena ::,~:n~v.:~~'~O"in. z~ u k ljutio s ,·to",a ,"tlIkom ,·)trOJI.lnO'.ĆU. da su Srbe u:;L; Hr"a t i u vesli 5J>O menullh p.sac", " (Glosnik i ug. C H Medutim ll. 1; <.> p o II ~ h. npOJ)l~OCT XtPucro.~" t . .". . da.it ta mnoKo ospor.,'ana . . p rof. d ruštva 1937), ilnio jt m" JtnJt, > . ..' vik Ig rt . doi sl~ J>OSlojlla, ali da $ U srpsk. ,)Iemena .~ un.ulrJ>IIJ?SI~:vim prepla. 5ivnoHi ivilalnosti. sub"aLa njcnt I:ra~ ict '. n8JJ>OSI\r n'e tak O, da j~ ., U , •• ,ro"";" fiOC11C L 1940. prec,zlrao Jt ovo m\ JC J . v.a«. n,. , ' .. U t kdcrHPDIlO)' in,~ C. H. og-ranifio na .dto j u!nc Dalmac'Ju. ( sp. ax~ 193i, p u 11 lipPt1l1 Xp.,Tck., 3anMe,, " • ~ Mh\~~:P::'~nj;B~:'jt tUlO itTnilo nt~.u~ni jnl(TU utjecao na r~:~~e; . . . . d neka mi illjenj3 poč,,"')U uglavnom 113 preIPos "o"Je \Ol'"" p.\anJa, a . .. . mn "ekima _ bio ~ak I "ula· o hT\'ntskom vladajućem slOJ U, kOJ' J~ - pre .' e II u venskog J>Orjj~kla. Poslije sviju t\OSlIda!njih J>Oku~~" • m t . ' S~~1!"3 koje je pop Dukljanill jedini ilvor i koje on uJ>Ou~blJ8V1 u vu' ~ r.Slu, d"3 ne sumnjiVO ;zmi!ljena podatk a .•"alja pokušal. "" drug' "a~ m~Čiti .ko je uop~l~ mog- uo!e~ (Ra(lojčić 1929). . ' . .. . aka umjttn,lk\1I spo· U mj e t nO!I.-Prirut n .c' s.n'm. und P1Uli k (1910· . ,. . , M l v t k o ,. i č. D.lmauens ArchlItktur .. mtn\"l;. - . 'čk' men. c, Dalm"' I l. tlrugo ild~nje pod n~$lov.omic ~~a:e"~lt.i'k'~~~~~\ d:r S~~n~t i" Dalma. rije. 1924>; vurl'lt: O" 8 . .' B . und "unstdenkmBle MI.en. 1210: rolnes.es·PI2n'le,g. a.u.. i d IO 1If\·at~kol: c. . , '" "~'G (d, · ,lo obub\"3Ča JuLijsku " raJ.n", \sIru ,,11 ~' C" c.n< . P rimoria). . . . . . Zoo, pomanjka nja iscrp',. '''MO''J~ Casop's, \ z born ,'" . . razvitku Htdnjo'jel
~ na

'U' -

II. (I940j.

oPći

,

I

p r i r II Č n i r i. Ka o opči p riručnik jo! u... ijek j. lOjedinih gradova ili podrueja. na pr.: Inventorio degli ol:ge tti d·a.le d'hal;a . P rnvincia tli Pol a (1935) j Cccchclli. lara (1932: popis svih umjclničkih spomenika 11 Zadru!. umjelnički Su spomenici ob raden; i u pOjedinim kulturno·histo· ,;jsk u" monografijama nllih grado,·a. na pr. C. j. S Z I b o. Suri Zag- reb (1941) ; Stnj ( •• d. JAZU, 194il). S e h I e y e r, Arbe·Rab (1!H 4) i dr., i " vodičim. za ladar. Pulu I P oret. Pojedini un\j.,nički spomenici i umjetn ičke ličnosti obradeni su (krače) u "arodnoj tndkloptdiji SHS i u Hrvatskoj enciklopedljj Ui re. ul sl ikovni maler;ja!. do slova E). HiStoriju umjetnosti u h"'aukim zemljam. tlo XII. sl. prik3zuju mnogi kraći pre~leoJi. m~du kojim~ treba tl pn'om redu istaĆi ont. koji su raden i prem~ najnO\'ijern .:anju POtiti"no~ mattrijala i I kritifkom re"i zi jon' 5Iarij;\\ Slon ovišla kao: L J. K a r a m 8 n. P re~!ed razvoia umje!· no!ti u D~lm~ ciji (1952). O umj.tnosli Srednjeg "U eka u Hn'm .koj i Slavoniji J (HZ L 19-18), O srednjovjtkO\'lIoj umjttnosl; fst re (HZ ll , 1 9~9J. Op;;m;jt u ba,', ~rtdno,'jtko"nim umjelnifkim sJ>Omenicima Dalma· cije M. B. t lt II. Ap""nK"'~'p~ " Cl.:.'·.lnTYP' ~. .ila., .. a u"j" Oa no~n~a IX I!n IIO"eTHI X\ ' BC.," (19~2) . H.0110Io;ko i Iipolwko S"~ID\"onjt spome· nika. " a' oti lo arhi leklOnskih. test O je nepouzdano i proiivoljno. a mno~ ; su podaci danas zastarjeli. ~li je mattrijal ilntun pre~led"o, uz na"odenjt .>p,irne sta riJC lilermure z~ S"aki pOjtdini 5po n,enil,. ZI l'tru J~ k".;iga G. p r i,,~. l5li ~ IHr; - F. S 8 m m ; a. VaTle ;n lSlril (All; e mem. d. s, ;Slr. XLVll, 1935. 1)0>. OI. 1937) _ \;ratak je i <1051" po'·rŠ~n . O potije1<1u. kara kleru i r~lvoju urnjelnOsti tl Dalmaciji VIU.-XI. s:. po~toje mno~a rllZlil'lI~ mi.~ljtnj. u domatoj sIranoj li ttratu,," Od

e"

243

242

•

.J

i hrvatskih lu iur.tivač. iznijeli svoje poRbne po(:"lede - ul neke !!arije (Bu lić, F. Rad ič) _ naročil o ~. M. I v e k o v i t, Oie En\wickeluII I:" der miu.Jall.rlich.n B.ukunst in Dalmaticn (1910) i L J e l i <'. Con\ribulo

.11. Sloria

d'~ru

in Da lma,.;. (supl. BAliD XXXV, 19(2). SV" 5\3rlj.1 miJIjenja, medu njima i J. S I r Z y g o '" i k o g. Slarohn'atska umjetnost (192i). pođ,'rl!"O j. kritici I( a r a m ,", II kolijevke hr\'uske pro.losti (1930). lt II loj knjizi izlalio j svoje Ih,-at.nje o gra~vil,ama ~ori,i·

on

n alnih slobodnih oblik." " Dalma tinsk oj Hn'lukoi kao produktu _lokal· noI!' dalmatinsko·hn·alskor grodiJeljll'"U II vezi S doseljenjem H rval3 , odvajanjem Dalmacije od !lcllog užeg dodira s ost alom evropskom .civilizacijom. S Obzirom n. t. ZV. pleternu ornamentiku u Dalmadji p05ta"io j~ lU-U, d. J~ ona nastala u uskoj vezi s . uvoj~ m tOI::: na~ina plnti~k
244

VII. I'OGLAVLJE

SRPSKE ZE MLJE U RANOFE UDALNO DOBA (DO XlI. STOLJECA)

l . Srpske 7.e mlje do kraja X. st olje ća. - Posredno. najstariji podatak o b::.lkanskim Srhima nalazi se u imenu grada Gordoscrvona u Bitiniji. koji se spominje 680-681; ime j~ nesumnj ivo dobio po Srbima. koje su Bizanćan i preselili u Malu Aziju. Ta činjenica nameće zaključak, da su se Srbi doselili na Balka nski poluotok bar m:koliko decenija prije. Po imcnl; oni sc ini čit" spominju već kao »na rod. koji drii veliki dio Dalmacije... t. j. stare rims ke provi ncije is to!> imena (quae natio ma!>nam Dalmatiae partem ob tinerc dicitur), tek II vezi s ustankom Ljudev;ta Posavsko!>a (822). Opširnijih \'ijesti II S rbimu lmll u spisima Konstantina Porrirogeneta iz sredine X. st.. koji iznosi historiju Sr ba od njihov .. doseljenja n ~ Balkansk i poluotok do to!>a '·remen::.. Porfirogenet vde loistoriju Srba za nekoliko oblasti, koje su kao političk e jedinice. Il medusobnoj zavisnosti jli samostalne, pos tojale u njegovo vrijeme. Srhija je. po njemu. obuhvatala ta da planinske predjele oko Lima, gornje D rine (5 porjcčje lll Pive i Tare). Ibra i Zapadne Morave (kasniji izv.)ri upotrebljavaju Zli te krajC"\'e i nl! ziv RaJka). dalje područje $01 (oko Tuzle) i 8 0SOI:, pod kojom se podrazumijevala samo oblast oko gornjeg toka rijeke Bosne. Osim toga. za doseljenje Srba na Balkanski poluotok Po.fir(>genet vde i ove oblasti: Zahumlje. koje sc pružalo obalom od D ubrovnika prema dolini Neretve. Travuniju s hona,.jima. primorje od Boke Kotorske do Dubro"nika s neposrednim zaledem. i Paganiju, primorsku oblast izmedu Neretve i Cetine

,

I

I

,

'4" "

li otocima Korčula , Mljet, Ilvar i Bra č. Duklju Porfirogenet spominje kao posebnu oblast, ali ne govor i ništa o njen oj plemenskoj pripadnosti. kao ito to ističe .ta druge oblasti. Danas sc ne mofe utvrditi. koliko tc Porfirogenetove \'ijC5 ti. tabiljdene puna tr i siol jeća posli je dosel jenja Slavena na Balka nlik; poluotok, odgo\'ara ju stvarnosti: vjeroja tno sc II njima odrafava političk i ruvitak lih oblasti od VII. do IX. sl.. kada sc kroz formu li rega plemenskog- save ~ a ~iril o i srpsko imc. Da je postojao stabilan srpski plemenski savez. bez sumnje dokazuje i go re spomen uta vijest frana č kih anal a iz 822. Svakako. proces formiranj a STp5h drlavc. koji je, prolazeći kroz više etapa . ko načno stvorio čvrstu političku forma ciju u drugoj polovi ni X II . st., u doba Nemanje. odigra\'ao sc ugla"nom na tom pod ru čju , u ključujući Dukljll. ali bez Bosne. koja se iz toga sklopa definitivIlO izdvojila na početku X II. st.. i bel Nere l!janske obluti. U tom su procesu igrale glavnu ulogu kasnija Ra~ka i Duklja, a Zahumlje i naročito Tra\'unija igral!,; su podr!';denu ulogu. O d r u ~tveno -ek o noms kom razvitku tih oblasti za periodu do stvaranja drbv!'; nema neposrednib podataka. I o dn'~tvenim odnosima i ddav[\01l1 uređenju u IX. i X . sl. Porfirogenet donosi t!'; k nekoliko vrlo oskudnih i \Izgred danih fragmentarni1, podataka . On i upu ć uju samo na najopćenitije za k ljučke o dru !tveno-ekonomskom osnovu tih oblasli i o stupnju razvi tka rlržavne org:lIlitacije. Tako Porfirog!'; net navodi u Srbiji les t " nastanj enih gradova,,: Des tinik. Ccrnavuski. Megiretu s. Dresnik. Salines i Lesnik. a u Bosni d\'a - Katera i l)csnik. Od njih može mo samo u Saline! Sa sigurnoiiču reči da su lo ka sni je Soli (dan. T uzla ), a Katera je vjerojatno Kotorae kod Sarajev a ; za ostale ne moiemo utvrd ili ni pravi oblik imena. jer se kasnije nigrI je ne spominju, osim imena .. Megirctus... koje sva kak o treba č it a l i M edurječj e . U Zahum!ju je nabrojeno "et grad o\'a: Ston, M okro. O!lje. D abar i Galumainik. koji je nepoznat. a u Tra vu nij i is to pet: Trebinje. Vrm. Ri sa n. Lukavete ; Zetli .. ;, za d"a poslj!';dnja st' isto tako ne zna, gdje su se na lazil i. Ne Zfla sc n i kakv a su karaktera bili ti .. nastanjeni gradovi_ o S"akako su u prvom redu bili tvrđave, voj n i i upravni centri. ali su poneki po svoj prilid mogli imati i neku ekonor.lsku ulogu. Udara

246

I I

I

u oč i razmjern o "eći broj .. nastanjenih gradova. u Znhuml ju i T ro:v uniji : te dvije oblasti bile su blife romanskim pri morskim j.:'ra dovi n,a. Ii kojima su rano do šle i u ekonoms ke veze. naročito , Dubrovnikom. pa sc proces ra sloja,·anja dru~h' a u njima morao vrši ti relativno brie nego u zagorskim oblastim'l . Već od dru!e polo vine IX . st. Dubrovnik je zah um skonl i travunijskom kne zu p lača o da nak. kasnije naz" an mog-oril od 1'0 s6 zlat nika ~a I.inograde iZ"an grad skih :z:idina na nji hov u ~ em lji~tll. Da postoji imovinska i d Tll~t"ena diferendjacija kao i obiljelja kl as nog društva. pokaz uju ncki uzgred ni podaci o već ustaljenoj \. I ada j ućoj klasi . koja jc nastala iz redo,'a rodo,'skoplemenskih starjeiii na i njihovih voj nih druži n a. 5 knezom na čel u . a to su: ojačala kncževs ka vlast s uvcrien im pra,'om nasl jedstva u jedn oj porodici (iako pravo nasljedstva prvorode. noga nije još postalo stalno). moć kne za. da uzdiže župa na za na sljedno g kneza-arh onta (primjer Vlastimir ov
247

•

'.

•

•

KARTA X

daci nesumnjIvo govore. da drZavn e organizacIJe. koje na lom području nastaju potkraj VII I. i u počc:t ku IX. st., niču zajedno s nastankom klas nog d ruštva. U]loredo s lim unutraš njim ruvitkom išlo je ilirenje krstanstva.. Kada ~u se Slaveni naselili na Balkanskom poluotoku. razbili su i krUansku crkven u organizaciju u njegovoj unutra~njos ti . Na teritoriju Srba k rUanSl~'o sc odrIalo svakako sporad ič no samo kod staros jedilaca izuzev primorskih gradova gornje Dalmacije. koje Slavcni nisu razorili ili koje su osnovali slanovnici uni5 teni h gradova. Nije bliže poznat proces pokrštavanja srpskog područja . Konstantin Porfirogenet kafe. da je već car Heraklije pokrsti o Srbe poslad.i im sveće n i ke iz Rima, ali na drugom mjestu govori. da je njiho,'o pokrU;:l\'anje dovršeno za vrijeme cara Vasilija L (SGi-8S6). Doduše, Porfirogenet to ponov no primanje k ršćans tva objaJnja\'a prestankom bizantske vlaSI i nad Srbim3 za vlade cara Mihaila ll. Amo rijskog (820-829). kada SII se \"rati li poganstvu. da bi iskorijenili svaki trag podložnosti ~ R omcjim1'«; al i za Nere tljane i zričito istiČ( da su sve do Vasilija 1. ostali nekdteni. Zna sc uostal om, da jc jedan od njihovih prvaka o. 830 primio kršćan stvo u Ve neciji. Nema sumn je, da je Bizant želio da širenjem kršeansh 'a medu srpskim plemenima proširi svoj utjecaj nad njima. Ali o nekom brzom i radi kal nom pokrštavanju ne može b iti n i govora. To je bio zamršen i dug proces. koji je tra jao više od dva stoljeea. uvjetovan dolasko m u novu sredinu i društvenim ra7.VOjem samih Srba. Da se stara religija dute odrhvala. svjedoče i tragovi, koje je ona ostavila II toponomastici (ka o, na pr imjer. brijeg Perun i kod Stona). T u treba svakako ubrojiti i brojne nal.ive SI'. Ilije z.a bregove. koji pokazuju. da su na njima prije vršili kuh Peruna. Pojedinal:nih pokrJtill"unja bilo je svakak o več od samog doselje nja. i 10 onih ljudi. koji su prelazili u primorske grad ove ili istakn utih rodovslr.ib starjdina u njihovoj blizini. Brojni je napu!ianje sta re religije događalo se postepeno. najprije u Primorju. a zatim i u udaljenijiIll nep ris t upačnijim krajevima. Da je kršcamtvo prodiralo u srpske zemlje uglav nom sa zapada. sv jed oči i jedan latinski natl,i s iz IX. st., koji je naden u selu

I

248

I

u "

I ,

SRPSKA ORZAVA SII EOINOM 1..STOlJ[f.A

__ __ J(O s( N[

O~ ~~ ' "

O&,~S"

""j,. . . ~t

Ch ... ..:;.

_u o>OUlo ... ""

~,.u

U1V~l)It,

UM$(N<. ! '

,

On'novu kod Prijepolja (_Tc Cristc a uctore pontifex ..... ). Ka da j e srpska dinastija prihvatita krŠĆans t vo, ne može se točno utw di li . Prva imena knezova su slavcnska (Višeslav, Rad oslav, Prosigoj, Vlastim ir. Mutimir). Tek $ Mutimirovim sinom Stefanom počinje niz kršćanskih imcna. Kr šćanstvo je nesumnjivo vc': II drugoj polovini IX. IL ponino bilo prevladalo II Srbiji. i t ako j c hi !a stvorena podloga za konačno njegovo učv ršćivanje. koj e je iZ\'cr!cno ])OSlepeno s dolaskom uče n ika Cirila i MelOd ija na Balkanski poluotok i ~irc n jem sla ve nske s\uilJC. Kao ŠI? ne možel1lo II pojedinostima pratiti proccs prodi_ ranjn kr~bllst"a medu Srbe, nije moguće lI!vrditi. ni kak o je i kada proveucna crkvena organizacija. Papa Iva n VlII. II pismu knezu Mutimiru govori o svećenicima , koji nemaju stalna sjedišta, i traži. da se podrede Panonskoj dijccezi. U izvorima sc najprijc javljaj u episkopije u perifernim gradovima: u Bcogradu 8i8. s biskupom Sergijcll1 slavcnskog porijckla. a iduće godine II B raničc\'u: II primorju je postojala biskupija II StOIlU II vrijeme Drugoga splitskog sabora (927 ). Episkopija u Rasu. koja je uglavnom obuhvatala čitavu Srbiju prije Ilcgo je dobila samostalnu arhic]liskopiju. prvi pu t sc spominje u povelji cara Vasilija ll. od 1020. Iz istog su vrcmcna i prve vijcsti o cpiskopijama u Niiu. Lipl janu i Prizrenu. Kada su one osnovane. ne može sc pob!iie odredi ti. Osim tih momen .. ta unutra šnjeg razvitka proces ja ~anja drf.avc. bar u početku , ll\'jt:tovale su i ubrzale i stal nc borbe s Bugars kom i Bizantom, koje su takoder pridonijele br!em i dubljem cijcpanju druhva n:! .. ntagonistiČ ke kl:!sc. 111:1 da se j ed:!n dio staroga rorlovsko'l'lemcllsk og starje!Iinskog sloja vjerojatno odupirao novoj ceniralnoj "lasti, velika većina vlas tele bila jc svaka ko uz vladara, koji joj je davao i. s pomoću $\'ojih vojnih snaga, osiguravao ze mljišne posjede. Ta zavisnost vlastele od vladara u prvo vrijeme ram: feudalne države može nam dje lomicno objas niti snagu i otpornost. koju je no"a srpska drbva pokazivala u prvo vrijeme 5"oga pos tojanja, naročit o II borbi prot iv Bugara. Od počctka IX. st. Bu garska sc znatno proširila prem'l sjeveroza padu. obuhvati di današnju sjevernu Srbiju s Brani če"om i Beogradom. Srijem i di o Slavonije. Na jugozapadu zauzela j e Makedoniju. a pod

249

I

I I

I

I

J

kanom Presija mo m (83(,-853) pokubvala je da zauzme i Srbiju, II kojoj jc tada ,·ladan knez Vlastimi r (njegova tr i prethodnika Porfirogem:t spominje samo po imenu _ V i;csl.::I\' , Rad os la v. Prosit:oj). A li. pos lije trogodi ~njcg rato,-a ... ja Vlasti mir jc s uspjehom odbio taj m.padaj. Snaga Sr hije za "r ijc lI\~ Vlasiimir::. pokazala se i I)r::m Bugars kom pokazuju. da je Srbija \'eć tada tolik o napredo\'a!:t u dru! tven o· ekonomskom i drfa\' nom uređe nju. d n je m o~la da $e odupre mn ogo j a čoj Bugarskoj. Borhe su nesumn jivo pridon ijele i da ljem ja č anju dda\'ne vlas t i. Ali dalje ekonomsko i političko ja ~anje novih feudalaca. I1jih ov3 tdnja. da sto čvršće uspostave S\'oj u vlast. a naročito su parništvo medu č lan ovi ma vl a dajuće porod ice. s jedne stra ne. a nastoj anja Bi zanta i Bugarske. koji su se medu sobom borili o pre\·laSl na Balkanu. da na metnu svoj utjeca j Srbiji redo\'i to preko I)ojed inih čla nuva vlada rske porodice. s druge stran e ~pllta v 3lill i ometali" za početi proces j a č:lnja i širenja Srhije_ Već je Mutimir. poslije pobjede nad Bugarima. otjerao svo iu braću i za\'ladao sam_ N jegu"a du b vlada vin;. (0_ 860-891l) malo nam j c inače poznal a. Znamo samo, ~a je pal,a h ·all VIII. poku!ano da Srbiju. u kojoj sc \' eć hil o uhrstilo k dĆanstvo. vcže: za R im. U jednom pismu il g. 8 iS poz"a" je Mutimira. da $\'oju zemlju podvrgne panonskom nadbiskupu Metodiju. Ali njegov; ~LIlOVJ (pr vosla\'. Br;Jn i Stefan) ni su se mogli duž e odrlati Ila

vlasti. Njih j e o. 89 1 prognao Pe tar Gojniko\'i Ć. koji j e do ;;ao iz Hr vatske i zavladao Srbijom. O s la njajuć i se na Bizant. Peta r je uspio da sc od ri i na vlasti o ko četv rt Siol jeta i d a odbi je napadaje svojih rodaka , koji su poku!a\'ali da ga zbace_ M uti. mir ov sin Bran . koj i sc s bra tom bio sklonio u Hr\·alSku. na. vali tri godine poslije na Srbiju. al i bude pob ijeden. zarobljen i oslijepljen. Ist o se tako bez uspjeha sv r! io i napadaj Kl onimira Strojimirol'ića . Klonim ir je iz Bugars ke p roval io 5 \'ojsk om u Srbi j u i zauzeo g rad Destinik ; a li j e i on bio ~l'l adan i ub ijcn. T ada je i Paganija bila pod S rbijo m. Na taj j c način kne_ ievina Zahumlje. koja je nesu mn jivo nastal a o kup ljanjem 1'0(1 jednu prvobitnu žu p.msku porodicu. bila sa tri s tr a ne opasana Srbijom . U to je doba Hum ig rao l1aročito značajnu ulogu. U tdnji. da sc: odrli pro tiv prodiranja Sr bije na pri morju s jedne strane. a pritiska Bizanta s dru ge strane. hum ski kn ez Mih ajlo Vikvić oslan j ao sc na Bugars ku . PT\'e \·ijesti. koje imam o o njemu. prikazuju ga ka o bugankog savezoika. On je 9 12 za rob io Pe tra. silla mIcta čk og dužda Una Particijaka. i preda!! f!<.: Simeonu: a kada se pel godina poslije bizaotski strateg II Dra ču sas tao s Petrom Gojni k ovićem radi nekih pregov ura. \'i šcvić je to dostavio Simeon u - nC zna IC. je li to bilo t očno ili ne - da Bizant podbada S rbe. neka ujedno I Madarima uda re na Bugarsku. Na njego\' po ti caj Simeon jc. posli je veli ke I)objede n:;d Bizantom kod Anh ijala (9t 7), poslao u Srbiju vojs ku. koja je n" IHijevaru uhvatila Petra G ojnikovića i zamijenila ga drugim članom dina~tije .

Pa vao B ranov;Ć . koga su Buga ri do\'cli na vlast. održa" sc sl'ega tr i godine. U početku sc on drlao nugarske i iza z\' ao pr~tiv sebe Bizant. leleći da Srbiju otrgne ispod buga rskog ut je. caJa. car Roman Lek apen posla s vojs ko m pre te ndent a Zahariju P rvoslal'ljel'ita. koga I'a"ao zaro bi i preda Bugarima. Al i lj Srbiji je kod vladajućeg sloja st~lno i~bijala tdnja da 5e s pu. m oć u B izan ta o trg ne od tešk og pritis ka susjedn e i m oć n ~ Bugarske. Z bog toga su vladari. koj e s u Bugari dovodili na vlas:. brzu prelazi li n" stranu Biznnta. l sam Pavao BranOI·iĆ ubrzo ~e od metnuo ; pri~ao Bizantu _ Car S imeo n podr:l:a\'a sada onoga istog Zaha~iju Pn· o$lavljc\,ića. koga je net!a \'no pomaga o Biz.:nl. ~bacuJc Pavla i dovodi njeg;) na vlast. Zaharija. »~j: ćaJući

se d obroči n stl'a romejskog cara« kako naivIlo objašnjava Porfirogenet - odmah napuha Bugare i priznaje vlast Bizanta. Na to Simeon uputi svoju vojsku na Srbiju, ali je Srbi uniJtiJe. a glave njez.ini h z.a povjednika poslaše kao trofeje u Carigrad. Poslije svega toga Simeon od lu či da Srbiju potpuno uništi. Velika bugarska vojska ude u Srb iju. i Zaharija je mo rao da pobjegne u H rvatsku. Pod izgovo rom, da ka o novog vladara prime Casla va K lon i m i rovi ća mjesto prognanog Zahari je Prvosiavljevića , poz"an; su bili svi lupOI ni iz Srbije pa zatim poh,·a . tani i odvedeni II ropstvo. a zemlja opustoše na i priklju če na Bugarskoj (924). Nepos red na vlast Bugarske nad Srbijom nije dugo trajala. Buga rs ka je od osnivanja sta lno bila u usponu i nast oj ala da potp uno zamijeni Bizant: Simeon je uzeo i naslov cara Bugara i Grka. Al i od njegove sm r ti (927) počinje opadanje nj ezi ne moći. Razvitak feudal nih odnosa i jačan je feudalne eksploata cije izazvali su unutrašnje nerede, pobunu ,'elih vlastele, boljara. a i otpor širokih narodnih masa protiv feudalizacije, protiv organiziranja hu ga rske pravos\a"ne crkve i proti,· stal nih ratova. a taj se otpor pokaz ... o u bogumilskom pokretu. Već na po četku vlade Simeo nova nasljednika Petra Srbija sc oslobod ila. Clan stare ~ rpske d inas tije. Casla" Kl onimirov i ć. koji je živio na buga rskom d"oru u Pre$iavi, pobjegao je u Srbiju 92i ili 92S, i kak o je njega, kao i nj ego"e prethodnike, pomagao Bizan t, brzo je us pio d a obnovi državu. Osi m Srbije, s krajem oko T uzl e i tadašn jom Bos nom , Caslal'ljeva je drla\"a obuh vatila svakako i T ravuniju. Slabljenje Bugarske, obnaV ljanje srpske drlave i jačan je Bizanta utj ecalo je i na Zahumlje. l kada liU Bugari pregazili Srbij u (9 24). Mihailo je ostao u sa" ezu s njima. Kao njihov saveznik on je u 5rpnju 926 prepadom osvoj io bizantski grad Sipont u Apuliji. T ek kada je Bugarska poslije Simeonove smrti počela naglo sja biti i kada je Casla v obnovio Srbiju. M ihajlo Vi šević je morao pribjeći zajti ti Bizanta. od koga dobiva naslove prokonzu l:! i pa tricija. Prije toga. crkvenom saboru u Splitu (925), n a kome su rjebvali pitanje jurisdikcije Splitske nadbisku pije i Zahumsku biskupiju stavili pod njenu vlast, pTlSUstvovao je izahumski kn u Mihaj lo Vi šcvić JOsa svojim prva-

,-

2 _'

eima~. Sudbina Huma neposredno poslije Mihaila Vi!iev i ća (o,

,

950) malo nam je poz nata. ..' . Caslav je dos ta dugo vladao Srbijo m (bio Je fl\' do pn bb tn o 950). Po kasnijem kazj,·a nju Ljetopisa popa Duk ljanina st ra.d~~ je u borbi li Ma đarima; oni su ga u jednom prepadu za roblb, bacili u Savu. Koliko ima istine u tome. ne molemo danas utvrd iti. Da su MadOIri "r~ili pljačkaš ke provale i u srpske zemlje. vrl o je ,' jerojatno. H is torija Srbije u drugoj polovini X . sl. vrl o je malo ~~ ­ zna ta. Nesu mnjivo je sam o 10. da Srbija poslije Casla\"a ilije imal a više ono značenje ka o u njegovo vrijeme. Bosna se tada izdvojila iz nj ezi na sklopa. Posli je pada Buga rske pod ~.iz ant 9 il i Srbija je sva kak o bila podvrgn.ula ~i z ant~1 za . nek o vT1~eme, dok nije doš la pod vlast cara SamUlla_ Kada Je B,zant USpIO ~a un išti makedonsku drhvu 1018. Srbi ja je opet doJla pod nJezinu vlast. Isti put prdlo je vjerojatno i Zahuml je. Ali za sv e to vrijeme zavisnos ti nije u Srbiji i Zahullll ju bil,a potp.~ n o 0(.1stra njen~ domaća uprava s vladaoce m na čelu. Ulzanl ili je \1 S~~ O ni poslije slo ma Makedonije da organ;z ir~njcm tema: svoJ ,h upravnih jedinica. neposredn o name tne svoJu upravu S\' lma srp: skim zemlja ma. T c ~u teme obu hvatale samo peri ferijske oolast.'. s gradovima Sirmijem, Beograd~~. Brani ~~~~ m i Ni še,~ .. kOJ~ nisu n i prije ulazile u sasta\, SrbIJe. U SrbIJI Je unutrašnj e .~re den je ostalo netaknut o kao, uostaI om: .I u. Z,cll··I H urnu . k J"" j a če bili izloženi utjecaju Biza nta _ .JedIllo !~ crkl'~na o~~a nl zacIJa Oh r idskc arhi episkopije obuhvatala i Srb IJu .. E~lsko plJa u Rasu bila je u njezin u sastav u. Periferijske oblast> bIle su podr~dene episkopijama u Sirmij u (S r. Mitrovica). Beogradu. B ramče.v u . Nišu, Li pljanu i Priuenu. Kad je pala makedonska drža va, Bizant je dostigao \"Th~n~c svoje m oći. Ali . kak o su fcudalei stalno ja ča li na rač.un ."tmh 5Cl ja čk i h i vojničkih im:lIlja. ubrz o je počelo opadanje I ekonomsko i vojničko sla bl jenje driOIve. Usto je došla joli i .bor~a oko vlasti izmedu prijestolni čkoga č inovni čkog ..plcn.ul\·a . I vOJnog plemstva iz prO"i neija. Centra:na vlas t nIJe Vile bila dovol jno jaka. da zaustavi to opadanje. Posl jedice sl ablje nj a Bizanta brzo su S~ osjetile i u našim zemljama. Zeta se oslobada. u Makedo niji izbijaju ustanci. kak u

.o .'

253

bi $(' obnuvi la prijaiinja drbva, $tu je: za to YTlJc:nle bilo ~ Raškom. nije poznato. Ne5umnji,'0 jl". da je: utje.::aj Bizanta II Raško.j morau zn.atno. oslabi ti. a mulda jt na nt ko vr ijeme i prtstaJau. Po kazn'a nJ u popa Duklj;min .. Bizant je mora o da ydikim darovima predobiva vlad are Ra ike. Bosne i Hu ma. da mu pumognu II borbi proti,· Zete. 2. Postan ak i razvitak Duklja nske driOIve. _ Dan a ~nja Crn.a Gora. od nosno veći dio rimske prOYi neije Prevali tan e. nat"';;la se do kraja X . SI. sam o Dio klijom (D iokl it;ja). N~zh' potjece od rimskog gr~da Doklejo::. koji sc naluio bliZU današnjeg Tito~rada . U poredo ~ tim j adja se u X I. st. i drugo imc. Zeta. )>0 imenu des nog pritoka M orače. Graniu iznu::du Duklje i TravuIlije na zapadu isla je sredinom Boke Kotorske ..t.~ko ~a J.e sjeve rozapadna strana tog zaliva pripadal a T.raY~m!~. il Jug,~,stočlla Duklj ;' Dalje prema unutra!n j os ti gran~ca Je I sl~ od R,sn a prek u Kri"o~ija i Grahova do izvora Piyc. 1\a sJc~e rOls t~ku gra~ničila je Duklja s Raškom; granica je, ug lav 1l 0~1. l ~ l .. dol mum Zete. Pn:lIlH Bi zantu gra ni com j e bio $i rok. naJ ~dće n e~astanjell puju zem l.iiŠl;:: ta je grani ca poči njala od I1.VOl"a L'ma pa sc. prelazeći Yrhove Prokletija. zav r!ilvala na ušć u Boja ne. Porfirogenet naz iva stan ov nike Duklje terit orijal nim imenom ._ Di? klitai ... ( Di ok li ćan i). Drugi bizants ki pisci X l. i XII . ~ t . OS"~I .mena Di o kli ća n i i Srbi upotrebljavaju i stara etnička lIll ena IZ predsla Yenske per iode. a neki ide nti fici raju S rbe. od nos~o Duk lj~ ne. i H~vat~ ili .go,·ore o Dukl j i kao zemlji. u kojoj i~ve Hn·a !!. Arno Ide I m.?,\' Crvena Hrvatska II D ukljanina Z;] č,tav o J~~ciručje od Duvna do Drača, koje on nazi \'a i Gornjom DalmaCIJom. M edlIIiIH. ka ko Dukl ja nije nikada bila sas tav ni dio hrvat.ske dda ye, neS llmnjiv o ~ ll spo men uti bizants ki pisci sl~at:;] " 'mc »Hrvah ka o si nonim Zil » Dukl.ianin ~ odnos no .~rb ,n ~. n.,a d;] post~ji mišljenje, da je mužda među Dukl ja_ n"n~ b.J.a I neka sku pma naroda. koja se nazival a H rv atim a. ka o Šio Je b,lo Hrvata i medu Ccsi ma i Poljacima II X . stoljecu , . D o druge l'o Jo"i ne X. st. jedina poznata ličnost medu du~ IJans kim "Jadarim ... je knez Petar. koji se II grčkom natpisu na Jednom olo\'no ll1 pe~ato i7. IX. ili X. st. spo minje kao "arhont 254

D io kli je~.

Tek od "remena knela Vladimira. koji je vladao potkraj X. i na početku X I. st.. a pri jestol nica m u je bila II Kra jini kod ~ rk ve P rečis te Krajinske na laparinoj obali Skadarskog jezera. dopušta ju izvori, da donekl e utvrdimo historijski razvoj Duklje. Vij esti u knezn Vladimiru ver.a ne su za ličnost makedonskog cara Samuil a i njegovih na~lj cdnika , kao i 1.a Samuil OVI."" borbe 5 bi1.antskim carem Vasilijem II . U jednoj grč k oj povdji svetugors ke La vre iz 993 goyori sc o nekom srpskom poslanstvu. koj e su t ar obi li A rapi a utkupi o ga bizantski ear Vasili je II. Ak o imamo pred oči m a. da je Vasilijr _ d ... bi oslabio Sam"i IO\·u. II oja čao svoju prevlast II zapadni m obla.d i ma Balkanskog poluo to ka - upravu i obnmu dalmatinskih gradova po"jerio hT\'atsk om kra lju Stjepanu D rlislavu. o nda je \"Tlo vje rojatno. da je tc srpske poslanike po~ lao u Bi za nt Vladimir. Plašeći S~. da će ga napasti Samu ilo. on je il i SOl ili lelio utvrditi ]loliti č ke YC::te 5 Vasilijcm. glavn im neprij a teljem ca ra Sam"i l". ili mu je savC1. bio ponuden. Bojaza n Vl adimirova bila j e opravdana. jer je Samuilo. Yjeroja tnu !)!lll. provalio " D" klju. po t ukao Vladimira i pokorio cijelu Dukl ju osim uzanog primorja sjever n]> od uŠĆa Boja ne. Samuilu je Vlad imira odyeo ka o zarobljenika u Prespu. svoju prijestolnicu. ali ga je uskoro zat im učinio svojim zetom pa mu 1>O"ra tio Zetu na upravu. Taria se Vladimir ' T atio II Kraji nu. gdje je vladao do \OI G: Tra\"unijom i Zahumijem upravljao je nj~go,' brat ili stric Dragom ir. Za po rodicnih svada. koje su posl ij e Samu ilove smr ti (1014) izb ile II Makedonskom carstYo. njega j~ II P respI! na mami o h 'an Vladislav i n;;: prijevaru ga ubio 22..~Yibnj a 10 16. P uslije smrti h 'a na \'ladislava 10) 8 sasvim su se iz mij enile političke prilike na Balkanskom poluoloku. jer je Vasilije II. pokorio cijelu Sa lnuiloyu državu i uspo~t:lvin bizantsk u vlasi l' svim balkans kim zemljama pa i l, Duklji. Dragomir;: su pri pokušaju. da preuzme nasljedstvo \lladi1l1il"0\,0. na pr ijevaru ubili Kolnrani. Njega je naslijedi o njego\' sin Stefan Vojislav . koga Duklj an in nazi"a D obrnslavom . Poslij e smrti Vasilij;: II. ( 1025) počinje opadanje moCi i ugleda Bizanta . U nutrainje borbe, koje SIl prouzrokovalo:: ta kvu

TA BL ... 1.\'1:

stanj~,

odrazile su st:: i na obrambenoj moći driave. Na svim državnim granicama Bizant uzmiče, U takvim političkim prili-

kama

počeli

su

II

Zeti ustanci

2a

oslobođenje

I

I

skom primorju jedna bizantska lada s državnim novcem, koji Vojislav zaplijeni. Na care,' pozi,', da novac vrati, Vojisla,· nije uopće odgovorio. Sloga, po carevoj Zal)ovijedi, provali bizantska vojska 1042 u Duklju. ali bude potučena. I nače je i politička situacija u susjednim zemljama bila povoljna za Vojislava. Godine HHO -41 izbili su ustanci u J>omoravlju i I'ovardarju na čelu ~ Petrom Ddjanom. a u okolini Drača pod vodstvom nekog Sla"enn Tihomira. . Bizant Ilije mimo gledao na uspjehe dukljanskog kneza. Sloga car Konstantin IX. Monomah naredi dračkom patriciju Mihailu, da napadne Vojislava. Bi zantska vojska prO"ali u Duklju. op lja čka nizinske krajeve. ali je na pov ratku u planin!kirn klancima dočeka Vojislavljeva vojs ka i strahovito potuče, tako da je njezin ostatak predstavljao ~bijedan i suza dostojan prizor«, kako sliko"ito opisuje Kedren. Bizantska vojska Il1Je više uznemirivala Duklju. Ni pokušaj bizantskog stratega u Dubrovniku Katakalona. da na prijevaru uhvati Vojislava. ilije USpI O. Vojislava naslijedi Mihail o (1050-1082). jedan od njegovih sinova. Prema pri ča nju popa Dukljanina. Vojislavljevi sinol·i s majkom podijelile medu sobom Duklju i Tr.;wuniju. Ali II Travuniji izbi buna protiv dukljanske dinastije, i jeda n od bra će b i ubijen. Zbog toga ostala braca provale iz Duklje u T.avuniju i opet uspostave svoju vlast u njoj. Ne može sc I, tvrditi. koli ko je ta vijest točna . ali je sigurno, da je Mihailo sam zavladao Zetom i Tra\'unijom i da je oko dvadesetak godina vladao .potpuno mirno. On je u to "rijeme poboljšao odnose $ Bi256

,

od bizantske vlasti.

•

Prvu bunu digao jc Vojislav 1035, ali ustanak nije uspi o: Voj islav je kao tala c bio odvede n u Carigrad, a upra"a u Duklj; po'-jerena bizanukom vojskovođi . \Iojl1Ia\·u pode l:a rukom da iduć
l

,

J edan zel skl kralj (Xl. II. ' . Crkva sv, Mihaila \I S\onll

C rk va " ', Pav la kod TreblnJ_ (XII, 5LJ

T"' ''~ .A

",'1I!

r

Crk VI

~" .

..

Peltl u

'-"

R a~".

kod Novo!; Pazara IX. st.)

,

z;al1tom. Već na početku svoje vlade, o. 1052, dobio j e od bizantskog cara naslov p rotospatara i bio upisan .. medu saveznike i prijatelje romejske«. Na početku Mihailove vlade dono je 1054 do rascjepa crkava. U borbi, koja se u po"odu toga vodila između Rima i Cari grada. papin je ugled rastao, a ugled Bizanta postepeno padao. T o je b ilo osobito vazno za dalju Mihailol'u politiku. Prva. dosta mirna perioda Mihailove vlade, do IOi2. bila je prekinuta izmedu 1060 i 1070, kada je Mihailo iskoristio nerede u Bizantu i osvojio Rašku, koja je bila pod bitantskom vlaiću. pa je .predao na upravu svome sinu Petrislavu. Kada je t072 pod vodstvom Geo rgija Voj leha izbio usta nak u Makedoniji, ustanici pozvaše u pomoc Miha ila. On sc odazva i posla im svoga sina Bodina. koga ustanid proglasi§e l,a cara , a sam Mi hailo upadne u Dračku oblast. Ali ustanak bi ugušen za nekoliko mjeseci. Bodin bude zarobljen i odveden II Cari grad. a zatim II Antiohiju. odakle ga je otac itha vio p omoću Mlečana. il Raška je opet došla vod vlast Biy.anta. Da bi papa Grgur VII. p redobio za Rim šiO viSe balkanskih ~em alja i tako oslabio utjecaj carigradskog patri jarha. a osim toga okupio ~to v i š~ država protiv njemačk og cara Henrika IV., svoga glavnog protivnik a. on se oda1.vao na Mihailo,"\) mol bu i poslao mu Ion kraljevske znakove, bo !l to je dvije godine prije poslao hrvatskom kralju Zvonimiru. Iako j~ Dukl ja i tada bila nezal'isna driava. nedostajao joj je pra"ni osnol' la nezavisnost, a taj se po tadašnjem shvacanju mogao dobi l i ~amo od Rima ili Carigrada. )l'a taj na!':in Duklja je dobila onu inu formaln u sa nk ciju, koj u su dobil'a le i druge drlave ; ona je bila medunarodno priznata. U isto "rijeme Mihailo je za banko!; biskupa zatrafio pal i;. t. j. simbol met ropolitske vtast:. ali nije u tome uspio. Mihailo je tralio samostalnost barske erkve ne samo iz; crkvenih, nego i iz politi čkih raz loga. Nije htio da kat oličk a crk" a na tcri torij u njego" c drla"e buele podv rgnuta crkvenoj vlasti, koja se nalazi izvan Duklje. U toj poli t ici pomagao je Mihaila i barski bisku p. U Baru je. naime. postojat .. tradicija, da jc barska bis kup ija nasljednica biskupije u Dokleji: čak su _ po loj tradiciji - svo ju biskup iju smatrali metrco polijom, iako to Dokleja nije nikada bila. Ako je !iI tradid;a.

,-, -, Stari Ilar.

o pćeni t l ul~d

TI ,,

kako sc čini. zaista postojala. bar koliko se odnosi na metropo_ liju II Doklej;, onda nema sumnje, da ni barskim biskupima nije bilo indiferentno, da li će ostati podvrgnuti dubro\'ačkom me· tropolitu ili će i nj ihova biskupija postati samostalnom metropolijom, koja će kao nasljcdnka doklejskih metropolita uk upiti oko scbe sve biskupije u sjevernom dijelu bivše dračkc metropolije. U doba, kad jc Mih a il o radio na rješenju toga pitanja.

prilike su bile sasvim povolj ne. jer jc rimskoj crhi bilo poslije 1054 u interesu da za sebe zadrli što više zemalja na Balkanskom poluotoku, gdje su se II crkv enom pitanju Istok i Zapad sukoblji1\·ali. Stoga su se dukljan!k; vladari i ka o katolici i kao neprija telji Bizanta radije obraćali rimskom pa pi. Za vrijeme Bodinove vlade u 5usjednim su sc zemljama odigrali znatni politički dogadaji. Normani su bili potisnuli biza ntsku vlast iz južne Italije pa su sc sp remali da borbu prenesu na Balkanski poluotok. Dizant je našao saveznike u Mlečanima, čiji je osnovni poli t ički princip uv ijek bio osigurati sebi slohodno kretanje po Jadranskom moru i zato ne dopustiti. da se neka strana sila učvrsti na Jadranu, Kako je u tom kon fliktu Bizam predstavljao slabiju stranu, Mlečani su sklop ili savez s Bizantom prOli\' Normana, koji su im mogli postati opasan takmac na Jadranu. Sasvim je razumljivo, da je uz Normane pristao i papa Grgur VII. Polola j Duklje u takvoj situaciji bio je tdak, jer je svakog trenutka mogla olckivati. da će j e Bizant napasti, a ak o Normani dod u na Balkanski poluotok. značilo je to steći još jednog neprijatelja na državnim granicama. Bodin sc nije potpuno vezivao ni za Dizant ni za Normane. al i je iz cjelokupnog njegova drlanjOl jasno. da je bio na strani Nor_ mana. On SI': oicnio Jakvintom. kćerkom vode normanske stra nke u Apuliji. Za vrijeme ~ am og sukoba drlao se vrlo oprezno, sve dok situacija nije postala jasna. Kad su )081 Normani prešli na Balkanski poluotok i opsjeli Drač. Bodin je doho pred Drač s \'ojskom. ali je samo promatrao bitku, nl': sudjelujući u njoj. Tek kad su Normani zauzeli Drllč i prodrli do Soluna. Bodin je navalio na Rašku, koja je bila u biuntskoj vlasti. i upravu u njoj predao dvojici ,.iupana sa svoga dvora .. , Vukanu i Marku, koji mu sc zaklel!':, da će i oni i njihovi nasljednici biti vjerni kl etvenici njegO"i, njegovih si nov3 i nasljednika njihovih. 258

,

•

Poslije toga Bodin zauze i Bosnu i I)ostavi joj za kneza nekog Stefana. Tako je on sh'orio veliku drb.vu, u koju su ušle Zeta, Raška. Trebinje. Zahumlje i Bosna. Kad su 5e 1'085 Norrnani povukli s Balkanskog poluotoka. bizantski car Aleksije I. Komn en nanovo zauze Dr a ~ i poče napadali Zetu. U tim borbama Bodin je bio potu~en i z~robljen, ali m" je uspjelo da sc oslobodi _ Iste g. 1085. poslije smrti pape Grgura VI I., izbio je rascjep u katoličkoj erh'; zbog izbora novoga pal)e. C:lT Aleksije L Komne n živ io je u dobrim i pri ji!teljskim odnosi ma $ papom Urbanom II. Druga stranka izabra za protivupapu Klementa II I. Viberta, koga su priznavale Njem ačka. Engleska i Madarska. Takvu političku situaciju isko~ ristio je Bodi n i ponol'io molbu svoga oca. t. j. zatražio je od Klem enta I ll . za barskog biskupa metropolitsku " last. i to je i dobio 8. siječnja )089. T ako je Zeta postala i u crkvenim stvarima Ill':zal'isna. Toj nO"oj metropoli j i bile lU podloine biskupije u Kotoru, Ulcinju. Drivas!u i Pilotu. ka o i srpska, bosanska j trchinjska biskupija. Ali samo devet mjeseci poslije papa Urban Il. podredi kotorsku biskupiju metropoliji u Bariju. To jc učinio na molbu normanskog kneza Rogera. kak o bi što I'i!e povezao južnll itali ju sa susjednom obalom, II očigledno i stoga, SlO II borbi i;.:medu Dubrovnika i Bara nije Kotor htio da pristane ni uz prvi ni uz drugi grad. T aj značajni dogadaj u crkvenoj politici predstavlja posljednji uspjeh Bodino". Mjesto Bodina pocinje 5e "iše isticati Vukan. župan rdki. Bod in sc p
,

•

•

J

svoga sirica Radl»lava, Brani.davljeva oca. Zbog oskudnih iz_ vora ne molemo utvrditi druhve nu podlogu tih dugotrajnih borbi ali je nesumnjivo, da su one imale veliko z načenje u politici tanta, koji je nastojao da Zetu op('t podvrgn(' pod svoju vlast. A kako je on II isto vrij('me telio za tim, da pokori i Rašku. Zeta je postala važno područje njihove mcdusobne borbe. T ako je već Dobroslava, Bodinova brata i njegova prvog nasljednika. svrgnuo Vukan, veliki fupan raški , i za kralja postavio Ko ča para. lhanislavJjeva brata. Ali Kočapar sc: vrlo kratko vrijeme odriao na vlasti, možda ni godinu elana: svrgnuo ga je Vubn. Uzro k te nagle promjene nije poznat ; možda se Kočapar htio osloboditi Vukanova utjecaja. . . Vukan je mjesto Kočapara p05ta\'io za zetskog kralja VladimIra (o. 11 02-111'01 ), Bodi nova brata. On je svoje odnose $ Railkom učvrstio oieniv!i se Vukal]ovom kćerkom. Za to "rijeme Zetu nije uznemiri"ao ni Bizant. I pored rodbinskih veza ona je ostala neutralna i tada. kad je Vukan (1106) napao Biz~nt i b.io pobij~den. Vjeroj.atno zbog toga Vuhno"a neuspjeha oJač~o je u ZetJ otpor protIv Raške. Na čelu pokreta stajala je .Tah 'lnta, Bodinova udovica; ona je. prema popu Dukljaninu. otl'ol'ala Vladimira i postavila na prijestolje sl'oga sina Đuru (o. 111 4-: ~ 11.8 ) . Otprilike II isto vrijeme um ro je u Ra!'koj Vukan, a nasilje(iJo ga Uroš 1. Duro je. kao i njego,· otac, bio otvoren neprijatelj Bizanta i zbog toga j e bacio u tamnicu Grubdu. Branillavlje~'a sina, kao bi~anukog pristalu; drugim Grubclinim istomi!ljenicima poJIo je za rukom da pobj('gnll u Dra č. Duro je i prema Raškoj promijenio ddanje i nas tojao da 5 njom uspostavi prijateljske odno5C. Kako je ta kv a politika bila oči_ gledno upe rena protiv Bizanta. ~etskim emigrantima nije bilo teško da B i ~ant pridobiju za sebe. Stoga bizantska vojska navali na Zetu, protjera kralja Đuru i oslobodi iz tamnice Grub~lu, pa ga :po nalogu ~arev\l~ postavi na prijestolje. Đuro pubJegne u Rasku, a .J akl'mta pade II ropstvo. Iako doba Grubeli ne Vladavine (11 18-1125) predstavlja mirnu periodu. ipak je Đuro uspio da u Zdi stvori Itranku protiv Grubde. očigledno zbog. njego"e bi.untske politike. i da u Raškoj sakupi vojsku, S kOJom_provali u Zetu i pred Barom (o. 1125) potuče Grubdu. koji II borbi pogibe. Tako je Đuro po drugi put preu.teo vlast

Bi:

,

(o. 1125-1131). Odmah poslije preuzimanja vlasli. on se. izmiri sa dva Grubdi na brala. vjerojatno da bi u čv rstIO SVOJ položaj. i dade im neke župe na upravu. Ali u vri~e~e no~oga ~i­ zantsko-ugarskog rala pokušao je da dokraja umih Bramslavlj('viće , ~ to je samo djelomično postigao. Vojna pomm: o~ogući1.a je Grubdinoj braCi da najprije pro\'a1<' u Zdu do Bara I os;'oJe tvrdi grad Oblik, a za tim da pod njim pobijede Đuru. 1 ada u KOtOTU i Zeti izbi ustanak proti\' Đure, a i Rašani \'padnu u zemlju progoneCi kralja, koji sc pred njima skloni u Obod: T u ga opsje(le drački vojl'oda i, zahval j ujući izdaji. zarob, (o. 1130-SI ). Tada posta kralj Gradihna (o. 1131-1142), pod čijom je upravom bila ne urno Zeta, nego i Tra\' un ija. Dugotrajne borbe toliko su iscrple zeml ju, da je bila "gotovo razorena i opustošena __ kaku kale Dukljauin - pa je ponovni dolazak Brani· slavljevita na prijestolje značio neko smirenje. ali i uhrUenje bizantske "lasti. Poslije Gradihnine smrti, njegov sin Radosla" ode \I Carigrad. izjavi, da će hiti vjeran \'azal bizantski. i od cara Mallueh, dobi iste zemlje. kojima je upravljao njego\' otac, t. j. Zelu i Travuniju. Z~ razliku od .oea. ,na1,ino sc sa.,:,o kne7.om. Ali mu ie moćna bIZantska zaštlta bIla kratko vTlJeme od pom oći. V doba. kada je Bizant bio tdko ug roien ~d n!,:pr~ ja: td j$ke koalicije pod Rog('rom II. sicilskim, u ZetJ se pOjaVl otpor prot;" bizantskih !t iće n ika. Protivnici se pobuniše i o. 1148-49 dovc:doSe iz Raške Desu. sina Uroh l. koji zavlada ZI'tom i Travunijom. a Radoslavu osta samo primorje od Kotora do Skadra. Ali posli je uspjd nog rata 5 Ugars kom (11f.i6) car Manud je na obali Duklje od primorskih gradova sastavio posebnu administrativnu jedinicu, na č i jem je če lu stajao ,.dux Dalmatiae et Diodiae« sa sjedištem. vje rojatno, u Kotoru. Baru ili Skadru. a posljednjem zetskom vladaru ostala je samo ot"orena zemlja oko tih gradova. Pa i laj posljednji ostatak stare Duklje, zajedno sa spomenutim gradovima. osvojio je Stefan Nemanja, tako da je o. JI83 cijela Zela bila najzad pripojena Raškoj. 3. Dndtveno i državno ur edenje Duklje do xn. stoljtt3.. Kaka.' je bio ekonomski. društveni i pr3.vni poloiaj naroda 26 1

-

T , Duklje, 0. torne malobrojni bizantski i domaći i~vori ne gO"ore gOlOvo nJ~!a. ~.paJ; ,. ma da nCfl'Osrednih svjedočanstava o tome nemu, nesumoJ'" .J'' d, , II II ,OJ . peno . d·I 8 'b . . II odn o odlll. selJaCI, osu na vla~ara I vlastelu. sve ,·ac preluili II tavisao i podlohn, pO.lotaJ. Putem za robljavanja, uduživanja i dob rovoljnog 5ta~IJ~nJa pad .. zdtitu~ I)lemića iJi crkve, siromašni slob!Xini ",I~ack' su se II sve većem broju pretvarali II zavisne i podJo!m: se Ja c. Na viJe mjesta pop Dukljani n spominje 'u Duklj; r krn stvo \magna~C$, princ-ipes. nobiks, milites). To su većinom vlad aren rodael. kojima J'e on d ' . d" ." T . anvao pOJc tne zemljisne posjede ~ J na upra~u. dav.ao d.ij~Jovc državnog teritorija. ili su to bile ,sta '""dtc starJc~me. L \"oJn, r.apovjednici ili druge ličnosti. koje Je \" a ar - Jn,lošcu wOJ·" b, .. . . I' '. l, l og zas uga u ratu III 17. drugIh rat oga. 1 poklanJanJe~ zemljišnih posjeda _ uveo u red plemstva. U ~~etku .te penode plemiĆi su bili u mnogo zavisnijem i po~r~denlJem pOIO!aju prema vladaru nego poslije S daljim st~ć nil:" ekonomskim jačanjem plemstva, odnos iz'medu' ple~' a l vladara sve vilic se priblifa'-a feudalnom odnosu vazal a l suverena po kome J.' plo·" ... jer .svo, '. nil -I'aza mnogo samonalIlIJI. me suverenu. d~guJe Jedino vjernost i pomoć II ratu. Tak o _ pre~a Duki Janinu - kada je jedan od ,·Iadara primio k sebi odbjegloga .raškog župana. pitao ga je. ~da li bi bio voljan da se d~a~ovoIJno podvrgne sa cijelom svojom oblaJću kra ljevs koj . t k ra ,.JU . . . slnOl'ima~ . vlastI 1. da sc.. zakune na vJernos I nJegovIm , a k~d Je poshje toga zauzeo RaJku, .rodake sl'oje učinio je iupaOlma pod o~evom vlašću. da vladaju i dril' u posjedu lu obl~t. tek da ~pak priznaju kralje\-sko pravo.,. Isto su sc tako

I;;

I

,

!~r:e~; ~ukan I ~a~ko: _ koj~ j~ kr~lj .~odin

postavio u Ra!k oj. da. će .0111. I nJ~hov~ smOl'I bItI pral'i vazali (homines) kralj~ ~~.dllla l nJegOVIh smova i nasljednika •. U vezi s tim ~e za':'l~nl~lm . pOl?žajem prema vladaru sve više su jačali moć I ~~lltlčkl ut~ecaJ plemstva. Pojavljuj u sc već slu~ajevi da plemIĆI ~stav.l.Jaju kralja. i slučajevi. da upravnici ;ojedinih oblast~ poshJe ~Ia~areve ~':'tti uzmu $\'u vlast u zemlji. T o se dO~~llo. n~ pnmJer, poshJe Casiavljeve propasti. kada su .. banOI I pO.Čcll da go~podarc svojom zemljom. svatko svojom obldću I ohug om. I pokorili sebi iupane. od kojih su uzimali

26'

•

danak. kao što je obično činio kralj ... Izmedu samih plemi ća i izmedu pl emića i vladara vodile su sc stalne, gotovo neprekidne borbe i ratovi: proganjanja. za tvaranja u tamn ice. trovanja i ubijstva medu vladarima i vlastelom bila su ~csta pojal'a. Plemstvo bi često mobilizi ralo narod i ustajalo protiv vladara. zbacivalo ga. pa mu ponekad i lil'ol oduzimalo za ra~lIn koga drugog vladara ili prctendenta, koji bi ga vod io. Pa ipak. uzeto II cjelini, vl adari u Duklji te ranoreudal ne ' periode imali su veliku vlast nad vlastelom. I'eću no ŠIO će je imat; poslije. u razvijenom feudalizmu. Vlada ri su bili vrhovni vojskovode. sud i zakonodavci. Vladati su do XII. st. bili vec nasljedni, pa je Ljclopis popa Dukljanina USti-ari. dobrim dijelom. jedna duga lista kra ljeva. koji S\l, ponajvik, ostal'Jjali prijestolje svojim sinovima, ak o nisu bili silom zbate ni. Ali i II toj periodi očuvali su sc tragovi nekadaInje stvarne izbornost i plemenskih starjdina i vojskovoda u plemenskim savezima u odredenom broju slu~ajeva - uglavnom formal nih - izbora vladara od strane naroda. Pop Dukljanin navodi za neke vladare da ih je narod .podigao na prijesto. ili .postav io za kra lja" ili pozvao da "preuzmu kraljevstvo i zemlju svojih otaC3«. Da je tu rije~ samo o formaln om. a ne o stvarnom izboru, vidi se i iz slučaja kralja Grubeše. za koga Dukljanin izričito I'eli. da ga je .po naređenju carskom narod postavio za kralja ... Vladar sc oslanjao uglal'nom na svoje fupane i druge veIika!e ; njima. je bio okruien i s njima se savjetovao, naročito u vojnim stvar ima. Ali se iz prikaza taboln;eg sabora na Duvanjsko m polju vidi, da se d o sredine X II. st. o~uvala tradicija o nekada!njcm održavanju narodnih skupština, koje su odlu~i ­ vale o vafnim dr!al'nim pitanjima. Ljetopis popa Dukljanina daje nam i prilično de:t1'jan. ma da ne dovoljno jasan opis sistema lokalne vlasti u Duklji. Opisujuti toboi nji sa bor na Duvanjskom polju. Dukljanin pri~a. kako je kralj podijelio zemlju na četiri oblasti (provincia). Na čelo svake oblasti postal'io je bana (dux ). zatim je odredio fupane (comes) i satnike (sed nicus. centurio). Svakom hanu dao je po sedam satnika. a svakom !upanu po jednoga_ Satnici podredeni banu imali su za dužnost »pravo i pravedno suditi narodu j ubirati danak te ga uručivati banovima .. s tim, da banovi mo2",

,

KARTA Xl

raju polovinu sakupljtnog danka dati kralju, a po lovinu zadrhti la sebe, Satnici podredeni knmesima (župa nima) također su imali dužnost da sude narodu; od poreta, koji su, ,·;o:ro;all1o. oni

I

sakupljali, dvije trećine su i!k kralju, a jedna tretina županu. Ne vidi se, kaka,· je odnos bio izmc:du ob lasti (b an ovina), županija l i satnija. ni kakav je bio odnos. to jest razlika izmedu banovih sa tn ika i lupanovih $alnika.

Stari građovi u primorskom dijelu Duk!jc, kOJoj 511 u X L st. pripali Skadar, Uldnj. Budva i Koto r (na mje~tu sta"og

I ,

I I

Acruviuma). imaJ i su poseban. autonoman položaj: oni $ 1.1 bili ;zuzdi iz te administrativne podjele, jer su imali s\loj osobiti privredni, politički i kulturni razv itak. To su bili jo; rimski gradovi. nastanjeni romanskim stanovništvom, koje su Slaveni najkasnije od X. st. postepeno i s,'e više potiskivali, tako da su duk ljanski gradovi. ka o i gradovi u Dalmadji. s vremenom dobh'ali sve jasnije slavensko obiljeije. Plemstvo u tim gradovima. formirano od potomaka starih Romana j bogatih Slavena, stvamo je vladalo i upr avljal o njima, iako je "dnija gradska pitanj3 jo! uvijek rješavala skup!;tina cjelokupnog stanovništva. Na čelu gradske uprave u Kotoru. a vjerojatno i u drugim duki jan skim gradovima, stajao je prior, takoder iz redova pl emstva. Pored ().Staloga slobodnog stano,'nišh 'a - obrtnika, trgovaca i slobodnih seljaka - II tim grad ovima. odnosno u njihovoj neposrednoj okolini živjeli su i kmetovi. koji su radili na dastelinskim imanjima, i robovi, koje su o b ično upotrebljavali kao kućnu poslugu. a služili su i kao predmet trgovine. Društveno i upravno isto sc tako razvijao i grad Bar , koji je najvjerojatnije osnovan poslije doseljenja Sl3vena. Ipak Olj e l !'op Dultjanin nav<>di u lora«: i Sitn;"c: I'odlul;e. oh Zabljah; Go .. h iup:miia . • jevero;II.xno od r\ilrJiu: Kupilnik. na i.tom oj olNoll Skadankol j~ura (<:Iana. ime arbana!ko, sela); Oblik , h aj i brdo (dan.. T~nbol) t de.ne .t•• ne Bojane; Prapratna. izmed" Bara i Ulc;nia; Grmn ica (izvedene od Jln. cr ven), i.medu Pal\r o.i~a ; Shdarol<>lt" i _ra: Koce ... (da"". . .bora,·ljeD nui., bli.u Budve!; Grbalj , i.medu T;va llko, uliva u Boki Ko\oul:oj I Budve. Glavne tupanii~ u Travun;ji jc' '': Dralc~;"., ok" IIcrc ... "ovo~ . Kona ..li. od Dubro"nih do Boke KotoTl!:e. V.m (danu Korjeniti ). Ljubomir, Fa'n;e., Rudine, Vninje (dana. Zupci ); u ZallUmlju: Popovo polje. Za pska ltJpanija. olo planine .zabe , S,on, • poluotokom J>djd.cc:m , Luka. oko uUa N.rClv" Dubrava, • lije.,.., <.tra"" Neret ve, Br.xoo i Blat o.

\

\

h.....,....,... _

'"

OUKLJANSKAOnZAV. U [)RUGOJPOI.OV1Cl XI.S I Ol

l __ _

I

- --

(,~"""CC OBl .. STt

~ i ...

'm.. Gtl""NtC'"

t,II.N ICi'<.K(),JA ,"Jt POUZĐANO

-

I isključenll m ogućnos t ,

Antipargai.

I

II

da je na istom mjestu postojao kašit!

koji je prebjegao jedan di o romansko g stanov -

niŠh"a i~ stare Dokleje. koju su gotovo sasvim poruJili Slaveni. Medu dukljanskim gradovima počco se Bar isticati tek pri kraju X I. st., kad je postao sjed ište kat oličk og metropolita. Porfirogenet spominje

II

Duklj;

još

tri

.. veli ka

grada ..

( utvrđenja ) :

Gradela; (moida Gradac), Novigrad i L ontodokla. a li nije utvrdeno, gdje su sc oni nala~ il i . Jedini Starigrad. kak o sc nat ivala Budva

II

Srednjem vijeku. opravdava mišlj e nje. da

j e N ovigrad bio ne gdje

II

primorju i da je po postanku mladi

od Budve.

U slivu Bojane i Drima II doba dukljanske drIavc postoji lest manjih grado,·a. Možda su to slara pograni čna u t vrđenja. u koj a se $klonio jedan di o stano vni ka Dokleje, To su: Svač (5\"ad um), istočno od Ulci nja ; Danj (Dagnum. Oagne), na mjestu. gdje sc Drimae odvaja od Drima i teče k Bojani ; ju!no od njega je Sal)a (Sappa). a sjeverno Sarda (S~ rdum ). Zatim treba n~p o­ menuti Drivas! (Driv astuln), sjeveroi stočn o i Balet (Balccium. Baleze), sjever no od Skadra. Od svih malih gradskih naselja najduie se odriao Danj. jer je njegov opsta nak bio uvjetovan ~Zetskim putem«. koji M: is ticao ka o značajna saobraeajna arlcrija izmedu Jadranskog mora i uedišnjih oblasti Balkanskog poluotoka. Karakteri s ti čno je. da su spomenuti gradm.;, iako d osla mali i vrlo blizu jedan drugome. bili sjedi~te katoli čkih biskupa. Medu drugim mjestima. na lijevoj obali Bojane, na sredini izmedu Jad ranskog mo ra iSkadarskog jczua. isticao sc benediktinski samostan sv. Srda i Bakha, u kome je bila @:Tobnica dukljanskih vladara. Kako je Bojana od uŠĆa do tog s~mostana bila plovna i za najvete srednjovjekovne brodove, t o se Sv. Srd na Bojani razvio posli je u veliko primorsko p ristanilte poznato u svim jadranskim oblastima. 4. Jača nje Raške i njezina borba :ta nezavisnost protiv Bi_ za nta. - Od početka XII. st. srediite borbe za obnovu centralne vlasli i otpora protiv Biza nta prenosi se u Rašku. Osim borbe protiv bizantskog utjecaja u Zc:ti raški su župani vodili aktivnu politiku prema Bizantu i na istočnim i juinim granicama Raške.

265

-

l

I I

Ta borba, koja je otpo~cla joj potkraj XL st., nastavlja sc sve upornije cijelo XII. stoljeće. Iz Raške su Srbi najprije počeli prodirati u plodno Kosovo polje, zatim II krajeve oko gornjeg toka Južne Mo rave i Vardara. Bizant je morao čini ti znatnc napore, da obrani svoje granice i da na neko vrijeme primOTa RaJane na pokornost. Kakv u jc opasnost za Bizant predstavljalo to srpsko p rodi ranje. ,-idi sc iz toga, !to jc sam car Aleksijc Komnen morao lično pokub"'a!; da rijdi srpsko pitanje. Ali uspjeh je bio samo prolazan. Veliki lupan Vukan papdlao jc privremeno, obećavao pokornost i davao taoce. pa bi uskoro opct započeo puslo§enje bizantskih oblasti. T o, šIo je car (1091 ) došao da it-vrši pregled pograničnih utvrdenja prema Ra!koj. nije spriječilo velikog župana Vukana, da ubrzo zatim provali II bizantsku oblast i spali Lipljan. Smirio se samo privremeno, kada je Aleksije stigao B vojskom tl Skoplje (109.5). ali neprijateljsh'a Stl odmah ob novljena, čim je ta neposredna opa.most prošla. Vukan je uspi o da prepadom razbije bizantsku vojsku, koja je pod dračkim namjesnikom Ivanom Komnenom dospjela do Zvečana. Srpske čete mogle su tada razviti jaču dj elatnost na !irem području i pu.stošiti krajeve oko Vranja. Skoplja i gornjeg Vardara (Polog). Bizant je bio primoran ozbiljnije se postarati da zaštiti svoje grani~e, i u pol:etku 1094 ca r A!eksije izbi je opet s vojskom na Kosovo. Pred takvom opasnošću morao je Vukan popustiti i tatraliti mir. U pratnji svojih rodaka i mnogih fupana izisao je pred cara i obetao pokornost, koju je trebalo garantirati davanjem dvadeset uglednih talaca, medu njima i dva Vu kanova sinovca (U roJa i Stefana Vukana). Ali ni sva ta nastoja nja nisu mogla osigurati trajan mi r. Srbi su iskoristili te!kote, u koje je Bizant tapao u vezi s prvim križarskim ratom 10% i nastavili svoju prijai nju akciju, koja nam u pojedinostima nije poznata. Zna se samo, da je namjesnik Ivan Komnen u borbi protiv Vukana opet doživio poraz i da je iznova bila potrebna lična interven~ija cara Aleksija Komnena, koja se zavrWa kao i prijai nja tako, da je Vukan opet dao ta oce, kako bi izbjegao ozbiljnijem napadaju (1106). I poslije Vukana RaJka se vi!e decenija stalno naprezala. da se o~lobodi prevlasti Bizanta i da se proširi na njegov ra ~llJl.

ma da je Bizant pod Komnenima opet bio u!ao u novu periodu ~pona. U toj borbi našla je Rdka prirodnog saveznika II Ugarskoj. koju je isto tako ugrožavalo Istoč n o carstvo. Sukobi Biz anta s Ugars kom bili SIJ o b ično praćeni i borbom sa Srbima. Dok je ~ar Ivan Komnen (1118- 1143) ra tovao S Ugrima na Dunav u. oko Beograda i Brani čeva, Srbi su iskoristili priliku i osvojili grad Ras. h-an Komnen je kao i njegov prelllodnik morao navaliti na Srbe, koji su u jednom sukobu bili potuče n i (o. 1129). Savez Srbije s Ugarskom n ije ipak tim porazom prtkinut. Zajednička opasnost ga je samo poj ačala , Uo se ogleda u rodbinskim vezama srpske i ugarske dinastije: J eknO!.. kćerka velikog župana U roša 1., svakako Vukanova sillOvcil.. k oji je neko vrijeme bio talat u Bizantu. bila je udata za uga rskog kralja Belu ll. (l131-1141). il njen brat Beloš, ban H rvatskt i ugarski paiatin, bio je dule vrijeme jedan od najmo ćn ijih ljudi u Ugarskoj. Drugi križarski rat i sukob Bizanta s Normanima iz julne Italije omogućio je Srbima da opet započnu borbu proti" Bizanta. P ošto je suzbio Normane, car Manuel Komnen krene 1149 na Rašku. osvoji gradove Ras i Gali č (u dolini Ib ra). opustoši okolinu i spal i jedan dvorac velikog iupana UroSa II. Ali ta j pohod nije imao trajnog uspjeha, i Manuel je iduće godiO!: morao Optt ratovati protil' Srba, kojima je do!la u pomoć ; ugarska vojska. U dolini Tare su se sukobili, i savetnička je vojska bila potučena. Poslije toga poraza U roš II . je morao napustit i dal ju borbu i predati se. Ostao je na "lasti. pošto je položio zakletvu vjernosti i obal'euo $e. da će davati pomoc u I'ojsei dvije hiljade ratnika za ra tove u Evropi i pet stotina u Aziji. Dalje borbe Srbije protiv Bizanta bile .w praćen e unutrašnjim sukobima oko prijestolja. što je Manuelu Komnenu pružalo priliku da odrla"a sl'oj utjecaj. ali koje jasno pokazuju, da u Srbiji n ije napuštena tefnja za potpunom sam ostalnošćl:. Prot ivnici Urola I I. i njegove politike zbacili su njega i doveli na vlas t njegova brata Desu, koji nije mogao da potpuno potisne svoga suparnika. Spor je riješio Manuel u koris! U roša. il. Desa se morao zadovoljiti nekom manjom obldeu, koja ' nam nije blifc p Otonla ( 1155). Dinastički sukobi i bizantski: intervendja nisu time prestali . Ceste promjene velikih lupam:. po26;

•

•

•

,

;

kazuj u, da Srbija Olje mogJa da se pot puno otrgne od utjecaja Biza nt a. ali da ni on nije mogao d a potpuno prol'ede svoj u vo lj u. U roia II. zamijenio je veliki žu pan Prvosla\'. Premda je pokazao tendenciju. da prema Bizantu postane samostalan. bi o jc ~~ač~n , a na vlast doveden B cl o~. koji je ubrzo sam napust io SrbiJU I povu kao sc u Ugarsku. Veli kim županom pos ta je opet ~esa: ne zna. sc pobliže pOli koj im okolnostima (o. 11 61). Ako mu JI: B ,~a nt. pntom pomagao. nije pvst;gao, da mu on os tane vjt'ran. Jer Je Raš ka pod Desom ubrzo postala izvor novih tdko';a za Manuela Komnena. Desa je Opel zaposjeo 1162 onu oblast ~oju mu je ManUel. ~ri~remen~ bio dodije lio na uprav u, a koj~ Je pT!Jt' morao I'~alltl Bizant u. I oklijevao je da pošalje pomoćne t~~pc u rat. ~.rotlv U.gars.ke. U. svom otporu prema Biza nt u ipak mje n~oga o IC' dokraja. Kada Je Manuel do;ao ~ vojskom u Ni J, DC$u Je ~orao da mu se p rik ljuči. ali je zbog nepo uz dan osti bio zadrla n I odveden u Carigrad. On je uspio da se opet vrali na v ~ ast, i neko su vrijeme Srbi bili primoran i da sc drže primlje _ nih oba.l'eza: u ratu Bizanta protiv Uga rske .~udjeluje i njiho\' p omoć~1 odred. Taj je od nos bio kao i prije kratk otrajan. Cim se s~'ršlo rat s U~~rskom: .car Manuel je morao krenuti na pobUnJene Srbe. kOJI su biii po tu čeni. a Desa zarobljen ( 1168). Manuel Komn en pokuša da prevlast Bizanta nad Srb ijom osigura ti me, Jto će oslabiti jedinstvo umije i "lasI vlada ra. Za veli kog iupa na posta,-i Tihomira. sina Zavide. in a če ncpoznatog člana dinastije. a njqovoj braći da de na upravu posebne ohlasti. To sc rješenje, medutim, pokazalo is to tako kra tk otrajno kao i sva prijašnja. 5. Kultura. K n j i f I: l' n o s t. Počeci srpske sredn jo> vjekovne pismenosti i knji7.evnosti teško sc mogu pratiti u vrcmenskoj periodi od lX. do XII. stoljeća. T o je ustvari doba. u kome se nastavlja rad na ~i renju os nov ne pismenosti. onakve, ka.hu su još.u lX. st. zapo&:li u čenici Cirila i Metodija _ Cijeli ta.J rad s~toJ ao .se uglav nom iz prepisi-'nnja obrednih knjiga i dj ela. kOJa su bila neka vrsta pomoćne ob red ne lite rature (bcsj.ede, iieija. "'etaca i s l ično) . Kak o je naj" e.:i broj tih knjiiev_ mh spo mem ka bio pisan glagolj icom, koju je u toj vremensko;

periodi zamijenila spretni ja ćirili ca, razumljivo je, ~to ti spomenici oisu sačuvani. Izuzeta k čine dva Ulačajna djda X I I. stol jeća. Prvo je od njih poz nati Ljetopis po pa Dukl j anina, koji j e do du1;c: sačuvan u latinskom prijevodu, ali za koji sam njcgov pisac ka že da je preveden " sa slavenskoga u latinski jezik«. !Io sig urno znači, da je postojao i slavenski origi nal toga ljetopisa. D jel o je va!llo naročito po tome, što je prvi naš pisani spomenik, II koj i je ušla suvremena narodna tradicija <) vitcškim djelima i pothvatima legendarnih junaka i vladara iz najsta rije historije Srba i H rvata. ~ Dr ugi zna čaj ni spomenik pismenosti iz te epohe je čuveno M iroslavl jevo Evandc:lje. Pisan na pergamentu izva nredno lijepim i krupnim ćirilskim slovima. ukrašen umjetnički rad('nim inicijalima u boj i i zlatu, taj je rukopis ne samo važan kao najstariji spomeni k srpske redakcije, nego i kao remck-djelo naše stare kali grafske umjetnosti. Premda je ta prva epoha ra zvoja stare srpske u ednjovjekovne kn jiževnosti ostavila malo spomenika pismenosti i knji ževnog rada, ona ipak znači prckr etnicu u daljem razvoju ne samu Hpsh, nego i č i t ave jugoslavenske knjiž evllosti. T o je doba, u kome se paralelno s procesom formiranja fcudalnoga društv enog poretka vrš i i postepeni prijelaz od opće južnoslavenske ćirilomelodijcvske pismenosti . k posebnim nacionalnim knjHevnostima. Prvi znaci toga postepenog izdvajanja srpske knj ižel'nosti iz z.ajedničkoga ćiri1o meto d i jev skog naslijeda su: I) sve jače formi ra nje srpsk e redakcije staroslavensk og književnog jezika ; 2) pobjeda ćirilice nad glagolj icom na terenu, koji će poslije ,-elikog raskola od 1054. t. j. od k o načnog odvajanja Ist očne i Zapadne crkve, biti pod jakim utjecajem bizantske kulture i bizantske književnosti.

U III j e t n o s t . Spomenici anti kne gradske arhitekture i fortifika cije II tim oblastima propali SII za seob\: naroda' jedino s pomoću spomenika religiozne arhitekture uspostavljen je. sporadi čno. kontak t izmedu stare umjetnos ti i nove, koja je nastajala. Vttina naselja, kao na primjer Cari či n G rad kod Lebana, potpuno je opustjela: u nj ima nikada nije obnovl jen gradski živo t. U grad ov ima , gdje se poslije dufeg prekida nastavio ii,'ot,

,,;g

I

slavensko na novni!tvo mj!': do X . i XI. st. igralo tl kulturnom stvaranju neku valni;u ulogu. Srbi Slupaju II bliii dodir sa starij im spomenicima na svome teritoriju tek posHje primanja kr~ćans tva . Zasada joi nije rijdeno pitanje. II kojem je raz.mjeru stara, po\uSTukna bizantska crkvena arhi te ktura sa svojom kamenom i slikanom dekoracijom utjecala na počctke arhitekt.ure kod Srba. Za jednu od prvih Nemanjinih crkava (Bogo< rodlCu kod Kuliuml ije) več jc utvrdeno da jc tl XII. st. građena materijalom bizantske: crkve iz. VL st., koja sc nalazila na istome mjestu. Neispitana jc takod er vcza iz.medu najstarije balkanske s~~vcnskc ornamentike rukopisa s ornamen tikom bizantskog poriJe kla s Balka na iz VI st., ali vec sada su utv rdene nd.. e $lično ­ sti i.z~edu uk.ras3 na biuntskim nadgrobnim balkanskim spo~enl ~ l ma VJ. I srpskim minija tu rama X I I. stoljeća. Kasnija ispi hvanJa pokazat će, u kome s~ ops~gu smij~ go\'oriti o kontinuitetu umjetnosti u unutrašn josti Balkana od V I. do XII. stoljeća. U IX. st., kad su poslije pokrš tenja i balkanski Slaveni počeli da podii.u rrv ~ umj~ tni čke spomeni ke monumentalnog karaktera. stanje umjetnosIl u njihovoj najbližoj okolini bilo je svuda priblifno isto. Lokalna balkanska k ršća n ska umjetnost ~eslavenskog stanovništva jedva se održavala po gradovima na Jadranskom primorju i u jačim voj nim i cr kv enim bizantskim eentri:na u unu tra~njosti. Spomenici te umjetnosti, na te ritoriju Zele I RaJke. podjednak o pripadaju historiji star ijeg slanovni!tV.'1 i nedavno pok rŠlenih Slavena. Arheološka nalazišta pokazUJu, da se kulturni i umjetnički živol nastavio na nekim mjestima. gdje su već prije postojala naselja, uh'rdenja, crkve ; manastiri. Dreno.'a kod Prijepolja. s antiknim nadgrobnim kamenjem i kasnijim latinskim natpisom iz X. st.. iako ndspitana. .'eć sada pokazuje. kako se u tim oblastima i u unutrašnjosti na nek im mjes tima Srednji vijek direktno nastavljao na antiku. . Najst~.rije građev ine u duldjaoskom kralje\'Stvu ponavljaju obl.J~e , kOJI se. oslanjaju na tradicije kasnoantikne, jako orijenl ahzlr~~e arhitekture. T emelji i gornje konstrukcije zadrfak kompliCirane obli ke, ali su oni izvede ni neprecizno i u sasvim skromnim dimenzijama. Kao tipični primjeri aThitekture te .. rste iz X I. st. sačuvali su se kod Trebin ja S". Petar de Campo. koji sc .spominje u Ljetopisu popa Dukljanina kao mauzolej kralja

270

Radoslava, i u neposrednoj blizini crkva sv. Pavla. a u okolini Stona osmero!islla crkva u OUju i crkva sv. Mihaila u Stonu. Kako su te crkvice izglcdale u svom prvobitnom stanju, vidi se po na.slikanom modelu na po rtretu kralja donatora u stonsko~ Sv. Mihailu. Monumentalni;i oblici arhitek ture Ila nalem PTlmorju u ranom Srednjem vijek u postojali su u gradovima, gdj~ ~u starije kulturne tradicije bile n~ jjače; u. Kotoru, .Skadru. UkIllJ." i Baru. Za Kotor znamo iz KonstanIIna Porf Irogeneta da Je imao katedralnu crk vu u obliku rotunde. koja se vjcrojatno nije mnogo razlikovala od zadarskog sv. Donata. I o.stal i .arhitektonski i deko rativni plastičn i oblici na Zeukom P rimorju mnogo su srodni sličnim spomenicima od VIII. do XII st. u brvat.skim kraj evima i u Makedoniji. Iz pisanih izvora znamo, da je u XI. st. u Zeli bilo dosta crkava i ma nastira, na primjer crkva sv. Srda i Bakha na Bojani. Bogorodica Krajinska (Bogorodica in civitat e Dioclitana) i t . d. Po podacima iz Ljetopisa popa Dukljanina vidi se, da su u Zeli u XI. i X n . st ., osim manj ih crkava, postojale i veće. koje su sl ulile za k runisanje i kao mauzokji. Uz crkvc spominju se . K · · k OJ· u l' rapra , TIL..I , . (l." /. i dvorovi -curiae (u Bogorodici rajins Na!alost." ti su spomenici sasvim malo prou~eni, otkapanja nisu vršcna već su ostaci snimljeni i opisani samo u kra ćim putmm biljcik'ama. Većina crkava staroga zetskog kralj e"slva kasnij e je popravljana, ali sc na mnogim prolirenim građevinam a r.,~­ pomaju ostaci stare arhi tekture. Plastični ukras od Kamena na zgradama loga doba u Zeti ne razlikuje se mnogo od plastič n e deko racije istog tipa u srednjem i sjevernom dijelu jadranskog primo rja. Plitki kamen i rcIjefi s prepkten;m trakama, stiliziranim bil jka:";) i ii~oti~jama sl ulili su kao ukrasni o"kviri na vratima i prOWr1rna : 0111 su Isklesani i na pl očama oltarskih pregrada, na ciborijim:L. i ostalom crkvenom namjdtaju. )o'ragmenti takva ukrasa n~laz~ sc t:. ~tont: . Koto ru, Ulcinju, Bogorodici Ratač.koj, u manastiru Za\"ah : t. č. Najstariji 5pomenik na5~ga mo num entalnog slikarslv; sa~~\"ao sc na zemlji!tu nckadašnje Zetske d ržave - freske u crkVI 5\". Mihaila u Stonu. Freske su nastale izmedu 1077 i 1150. Pn 5:; drlaju, ikonografiji i stilu, le fresk~ pripadaju ran oj romani~ko.; 27 1

T TAU ..... XIX

umjetnosti Xl. i XII. stoljeća. OsilO pri:w ra crkvc:nog sadr!aja II Sv. Mihailu jc naslikan i jedan ,,!ađa rski portret. Od predmeta umjetničkog zana ta nedavno je pronađen dragocjen primjerak zetskog porijekla: olovni peča t Bodinova smOl Dure. Romanički i bizantski elementi ukdtaju sc na lom pečatu podjednako: lice: (reljef s t ojećeg sv. Jurja s grčkom signaturom ) je grčko, naličje: je latinsko, I natpisom: Georg{iu,) (Regis) Bodini Filius. N01j\'c6 umjetnički spomenik zelskc kulture nastao je posljednjih godina XII. stoljeća: Evanđelje kneza Miroslava. Minijature II tome dragocjenom rukopisu radio jc d ijak Gligorije: on se II tom poslu pridržavao tradicionalnih oblika starije zetskc ornamentike, koja SI: često oslanjala lla apulijske utore. Ornamentika ze tskih rukopisa mofe se već sada dost:! pouzdano podijelili u dvije grupe. Starija se oslanja na ju!noitalske uzore X. stoljeća. U njoj dominira sjevern i pleter Ja životinjskim glavama. Inicijali loga tipa saču'-ali su se - iako u kasnijim crnogorskim rukopisima XV. st. - u preciznim kopijama praslarih originala. Na njima sc vidi. da su zets ki prepisivači na n;u oj obali .Jadrana veoma rano, već u X. st., u svojim skriptorijima njegovali inicijalnu ornamentiku. koja je u tim oblastim:J. prilagodena Cirilskim slovima i iz njih u X II. st. prenese na II Makedoni ju, do Ohrida. Mlada zelska ornamentika , na viJem stupnju ratvoja, pokazuje oblike romaničkog stila, koji je prenesen sa Zapada preko Apulije. Dva glavna spomenika zetske umjetnosti , fres ke u S". Mihailu i minijature u Miroslal'ljevu Eva ndelju pokazuju završne obl ike stilm' a. koj i Su postojaH II Zeti do dolaska Nemanjića. Oskudni hroj ])odalaka iz VTemena od IX. do druge polovine X II. st. ne dopui t:!, da poblife upoznamo detalje razvoja u loj periodi. Umjetnost je u Raškoj u to doba gotovo nepoznata. Udaljena i od bizantskih glavnih komunikacija i od primorskih gradova. Raška je svoju primiti'-nu umjetnost podizala na ostacima t radicija predslavenskog stanovni!tva. U X I i X I I. st., preko rukopisa nastalih u primorju i Makedo niji, dospjela je i uraike

27'2

,

Ploea " c rk ~1 I ", Troji ce n ~ Pre vlaci (Hok~ Kotors ka l

-

1 TAl".'" XX

prepisi"ačke

radionite jednostavna orna mentika ra noHednjo vjekovnog tipa. ko ja je II Raškoj doloila joJ grublji oblik. Glavni sJlomenik prcclnemanjićkog Rasa, najstar ija oču­ ,'a na crkva na srpskom zcmlji!tu. Sv. Petar, \·jcrojalll o je po_ d ignut prije pokrštenja Srba. Po starim tradicija ma crkv" su , agradili Romani; kasnije sc: istical o. da ju je sazidao apostol T it ,. na podobije kumirnic ... Sada!nje znanje: o umjetnos ti u Raško j do pojave Nem ..nji ća

sasvim je fragmentarn o, pa

naročito

će

možda nova is t ra živanja .

iskapanja, unijeti nd lO vi šc: svjetlost; u hi stor iju tc: oblasti, koja jc staroj srpskoj umjetnosti dala PrY ; na ciona lni stil - _raš ku škol u •.

• "tTlHCT~ Nl Njj·HitC •

.. .....--. ,. . ... -

"'~

~

.... ntDe.Kt q14t: l' L!SC4ltAniAI! i .

~, .

,

lo. .. . --

.

~

I I

" iWiA

I

Mini ja ture 11 M l r(lSl a ~lj e ,· . e-" Inddja (XII . i l .)

--

.

• •

•

Ke k

IZVORI I LITE RATURA I z ~ or l. N~ma saču,', nih isprava naiih vladara il te periode Jedini izu zetak čini mold. povelj. od 1151. kojom Desa k.o knez Zete, Trebinja i Zahurnlja daruje samostanu benediktinsko!l redi kod planinc Garll'ana u Italiji olok Ml jet (njcnu autentičnost brani F. S i l! tj, Od narativnih inor. oču"an je jedino Ljetopis l'opa Dukljanina (/h rski rodoslov), Čiji plUC PO imenu "Ue poznat (bio k svakako , .. ećenik u Ba ru, sj(diUu kalOličke nadbiskupije). Tu SI: p, ;kuujc, sasvim k'!:"endarno , najslar;ja pro!los\ Ju!nih Sll\'en • . Od kraja X, st. pis.c k o rra nihva na histo riju Zele i njezinih odnosa sa susjednim zem]j.m;! - RaSkOlII , Trebinjem, Humom i Bosnom, Djdo dopire do sre dint XII. sl .• kada je sva kako isutavljeno. Vjerodosloj nost ljetopisa je u tom dijelu zn a tno veća i rasle, ~to $mo blili piščevu l'remenu. Velik o značenje ima I.je topis za historijsku ,"eorranju, naroči to Zete. Trebiuja i Hum. , ; Z
°

2i4

~

u m e II (dru!l8 j>olovinQ XL st.), ima u SvOm djelu Sl ral c"ikon ne"t o pod.t ~l~a o Srbima fizd. V. Vasi!.icvski, V. Jernstct. 11196). A,,~ Kom· n e n II (pu'a polovina XII. st.) u Aleksijadi, djelu o vladi SVO," ot: Aleksij. l. I( omntna (1081-1118). (bjt dra!loc.iC'ne vijuti i o S rbima za (o vrijeme (pored bon nskn\!, izd. A. RciHt ncheiđ I ~ i najnovije B. l eib l-IV. 19Ji, ~ f r~nc. prijevodom i l,;st . kome n ta rom/o Muji Ane Kom nene, N, k ,. for II r i j e n i j e (prva polovina XII. st.) p ruh malo podataka z. dccrnij prije ,'Iade Aleksij. I. (Ilonnski Corp " s). O Srbima II vrijeme Ivan a I(omnena (111&-1143) i Manuela nomnena (11 43-1180) imaju najvi še "ijuti 1" a n K i n n a m (dru g a polov,"a XII. st.). koji je bio Manueloy Kk ret ar (Bonnsk, Corp us). i N i k e t. H o n i j . t (u mro ubl"1:0 poslije 1210; Sonnski Co rpus), utim pjun;k p anej!iriča r (il sredi ne XII. St.1 T e o d o r P r o d r o m (izd. Miller, Recucil des hiSLo rien' des croiudes. Historiens g recs 2, 1881). Nešto pod"taka o Srbima sadrže i biuntske kronike I,'ana Ski lice (kraj Xl. st.) nd 811 do 10?9. koga je v.ćim dljrlom unio u !Vojt djelo G ~ o r I: i j e 1\ e d r ~ n (Bonnski Corpus). i I ". n I Z O n a r e (sredlll 3 Xli. st.), kojeg~ djdo d opi re do 1118 (Bonnski Co rpus). Od zapadnih djelp ~ijuli O Srbi mft sadrže Annales rej.'tI; Francorum. II veti s ustankom Ljudevita Posavsko!!, (v. pogl. VL). u tim najst ariji ugarski ljetopisi (posljednj~ izd. S1.e ntpćler)'. ScriptorU rerum Hungarica· runI I. 1(37), kao i dje lo o pn'n dva kri~arska rat~, lwj a ,"ovorI' OJ prolatu k rihra putcm Bcogra \l-:-<,;;_Sofija_ Carigrad: A 1 b c r I A. < h e n S k i (Izd. Mi"ne. PL 156). Oton Frc;sin~ l; i (;zd. MG SS 20). Odo dc Deol:ilo (izd. Mig .. e, PL 185) i V i lim T irski (izd . Migne, P!. 2(1) .

Svi izvori za raniju sr psku historiju ni su jo. izda n i u Jednoj zbir ~;, F , R a č k i. Documentn, daje uZ ;tvore za h,,'atsl
_o "-

,I

! ,

~eomn

u po~ n . vanj~

lb. K O Đ a~e BHh (lS93). II (lim).

H lb.

JO"IH OB ~h.

Sa

I:"f~dom

za s ' ednjovk· k ovn" srpsk u p. oiloS\ ; rado m n . n jezi nu objavljIvanju. 0...13 oP;""o. ZI !lire fitalačkc slojeve. p rikazali lu srpsku p.ošlosl do I'ottlk~ Xl ~!.

CAH. 193n.

potrebna ZI

a." CTU II XII peKe (l 1 ~ 1~1! 73). ] 889, jol u" jjek jr vd an ; ih. r,: Q B a .. ~ a Mll, H~M(lA"KO n MU ..... o Cr~ a .. )' tl t " "<,,, , rue CA~I 58, 1900: !J..

HCTopuja

cp",~or "apOA~

AH aeT,c Mje8H t., OTall Hu,a'bH". 191 4; a. T, o po P M", n .. n ,w o ~po"o~(I" " i" 'J ,:I,eA .... " CB , Caue, 1"0" M,u'<'''l\a 114 4~, ]~O; u nspt3vi H. P a!! o J ~ " h. , BecrH All e l(o"H .. H. o (p(i ~ "I, r CHn lli. Im, k ri· t ički su p r. treseni podaci u lom izvo ru.

I

Za ilistorijsku geograriju le pe . inde jma nekoliku važn ih studija . 1\. J j r e ~ e k. Die lleer~!ra. s~. vOn Stlg.lld nnd, COllstantin,,!'e! " nd di~ B~ l knnpns5e, IS;;, dao je hiUorlj,,] na jvdllijeg puta, ko j i p resij eca B. l· kanski I>oloolok. od naj st.rijih vre mcn~ do XIX. SI., S mjesti ma, koj. Su "" na nje mu na !. tila. U s,'o m djelu Die H.ndel_stra ssell und Be r/:,we rk e von Snuien und Bosn ien w~h rC ll d de' i\li!t ela Ucrs. 1879 (pre" , O. p e j ,-

lI(1vit. 1951 ) .Ji r et ek je uda rio pouzdane t emelje u da lje p rou~l' v~ Rj~ h istorijske geog r.fije n a'ih s rednjo vjekovnih zrma!ja. Doba r diu njegovih ispilinnja oonusi se na n li rani Sredn ji vijek. CT. H O ••• O· • MII ob radio je vrlo iscrpno histo rijsko· geografske vijut i l< on$13n t in 3 P or fi rogenel' i popa Duk!jan ina u uspravi Cpno;:r 06uCT ~ X 1\ XII Be~. (rucl\ ~~ CYll 48. ]680). 3 pod~tke povelja V.silij. II . o O h.i ds1piji u Ulp ravi OXPMACN3 ap xll en HcKon .. ja y nO'leu y XI .e~a (flla.c CA H 76. ]9(8). H. P . Il o j ', H II ra~p rav ljao je o npllpOIl" Bfl3a", TIICKo .epnCKe rpa""'le 0.11. X] )lO XII u. (Zl>ornik r3dov. na !Il. kO"lI'resu slovenskih geografa i e l nografa, ]930). P. S k O k, Ko n.lantinov I't. Ik ... '-;'. Jie Ill, 1~37. i l,oncTn)lT~)lOHa Cp(.... ua Y 5)1CTPHUH Y f P"KOj. fl\a~ CAH 176, 1938. da G je tGponOItl8Sličl,c studije o O\'im mjuti",n , koje Porfiro/:"f net spominje. Razvoj unuulŠnjih odnos. u Ra~koj i Zeti u loj periodi, ZOOI:: Olku· dice izvora, ",a]o je ob ..divln , II. P _ .. o j .. " II prikazao je ApYlII ' HtHO H ,111,lOCUHO yp~l)t"'" KO!! Cp"_ )' p allo >l cprn""''' oe Ky npe... 6 apC KO>l po ' 1l0C"0,y, f CH1l XV, 1935. U opsdn oj sludij i CP~CKH II.PlOCIBHH c.60p~ y cpUlbelol 8U)". H3,:1,. CA H I~O, N. R. d o j t i t je ohradio I nji hovo p <.l rijrklo i rDzvoj u ranom Sred njenI "ijeku. Opć i prtJ;:le<:i kod D, J I n· k o v I t a, lSlo. ij. drf~ve i pr3v~ narOOD FNRJ (~. pogl. VI. usp , rte. J. Kovatevita. Hf 2, 19018). I 7.a polilifku his toriju to!:' a razdoblja ima v rlo m.lo specijalnih ruprHa. One se odnose u!:, luvnom na kronolo,ko .vr stovanit do", ad3j ~ . Za ptri odu do kraja h, Sl , važni je ~u ,"'prav. : B, T, o p o ft H~ , I\uo je Lj.e.,nn ,:1,0 111 30 H~ 8naCT?, npH~O~ " s. I\J11<1> XIV , nYJ4; r, O e T p o r o p. C" H. nOPQ"'POrtHHTosa ~po ""H a Cp"CK"~ "~ 3 ;.apa H IbC HH xpO"O.'01U~" nOUUH, !-1'1 l. ]948 : M L a I k 8 r i I, Lo ri,'alile bull(aro ·byzantinc tn Sl;rbie c l la missiOlI d e l.eon Rhabdoueho. (917), Rtvu. h isloriq ue du Sud·Est Europeen 20, 1 ~3; f , OcrporopcKH. Cep!5cMOt "ocoA ~cno K .. "".paTopy B3eM~"1O 1I~ rUt CAH ]93, J949, un o.i neno "ile svje, lIosti II srJl!lku historiju polkraj X. $toljeta. O R,'koj II XI. i XII. s t. (d (.l Nemanje): V. l. a u r e n l , Le Ihtmt bl'unti n de Se rbie. B~lcan ;~ 6, 1~ 3. " ije uspio dok"U)ti nj""o I'~t ojanje: K r p O T, H3 HCTOpM M YrpMI! H C.. ~·

2i6

Za hls lo riju Zete \J XL~XII , sL o l'te p re rledc daju f. R" f lt i, B(.I rh~ J užnih Slovena la državnu neodvisnost" XL v. (v. bi!>l. 7.a pogl. VI), i F. S i'; i t u VL gl. uvoda j u komentarima l.Jetopi sa popa O"I1 a r k o· \ ' j Ć. Dukljan skobarska metropolija, tOO:!; M. f a b t r. Pravo bHSkih n3d. bi!kup. na n3 slov ~Pri m :tS Sr!>ijh. GZM XVII, 1906; T. 1 a H o j e B H h, Bopul .sa c" .. oeTl.''' OCT ,,", o.' H~K e UPICBt y He"au,M hcK oj .ll.PllC3H", !loeeO"a M3,:1,. ( AH, ]912: D. G r u h e r, O dukljunskoj i dubrovačkoj r.a;~k u pi ji do XIII. s toljetn . VZA XJV~X V, ]912- 19]3; M. $ u r r J a y. Die KiTChen zuSl~Jlde iIII oortiJr l
e e

,

Iscrp", bibliografija za srpsku umje t nolIt POliloj i do 1945, P " 'i di o, do 1930, dali Su: G. Mille t, E. Popović· M. Ibrone i />\ . J.ia !.ar1i n u l.'3 rt b)'zanlin ehu lu Slaves. Premier rec ueil, deux itme pa rlie. 1S30; d m j!i d io. I I pe riodu od 1930---]939, dao je O. SoJkovi~ u Brtan t ion XIV. fac;. 2, ]939: treći dio, u pe.iodu 19;39-]945, d ao je S. RarIojčit u B)·un'ino, sla~ica IX, 2, 1~6. Specijalno bibliogra fiji za pe riOtJu do sred ine XII. $1. nije narom,> boga,a . O prvom kontaktu doseljenih Slave n a na Balkanu fi b iza n tskom utnjtlno~t u iznio je podatke CT. (T a" O J e 1\ Mh. O jylOC"~" c.,oat, "" ... y VI, VII " Viil u., r ~ ac C!l H ]909; t>re~metc nljsturi ,i e s rpske umje tnosti . n aro~ilo nakl i keram iku, prvi jc pu~eo ,b ispi\1I je M fi" e" h, CTap nc!!"c~a HBJl3SHWT3 y Cp!5Hj .. , C,ap,,"'p. H. P. l. ]906, i Cl'~pOCPII' eKO n (.lc)' ])e, CT"!!" ""P, H. P. ll, 1907. dod "t~]C MM" .
sn,

,-_"

•

nptr."... HCKona~3 "'" l'

HPJ OJI l!HS .lO 1950

r OI1HHC, 360PHHO( 3a1)ITHTt

l. I. 1950. O najstarijoj umicu" " t; ZeIt i t usJedni" oblasti ;-Ia,'ne podatke

CnOl
pruflju: D.

e T Tl a T .. '" II P'" H II h. O

npOUl"(lCTH

"

"c" .. apCT8)'

DOI't B, O npapoc.,aB" ''''

KOTopeKC. (nOMeH .." (AH :lS. lli95; 11. J a e T Tl e (; <} crmCK"" na p '", II 11011"01 I\PKU.u ~. c~allapC" OIl OKp)'ry, r.tUCII"" C:Yll 43, 1880, i erapa Cpi5 l1 ja 1\ A.,C;a" .. ja. Cn o" ell" I< (AH 4 1. 19!1oI HC"lli)" starijih ;",,;1;,,"11.;". ""'0,';1" " ohla~l; a rhitektu re, su:

i,,,,,;'i

11 e Tl

A.

(I

~

o. CpneKH

CIIO"CIIHIlII

Y OKCM ""II

CKaJ.pa.

CplI .

I(pt,It)fC

r .'O'''''K, lm. i Y OOIlHHOHlIj "pCCTn IUIOlH. CT31"I><3P , H. C. V. 1930: 1;, J> (I u," (I " II h , rhocwra j (I HcnKT" na ll,HMa cpemt.oBCK O""II_~ CnO"~" H '

ss.

Ka 113 "awe., .1.'-"'''0'' npH Mopj)'. e nOMe .. "" CAti 1(l3S. I\rititk i prttT~· "'''~ histo rijske podatke o arh itektonskim spomen icima zeuk;m " rpn om Srednjem vijeku - narotuo hentd'k t;nskim samostanima _ doo je; ll. Mo a p o; o B,,~. n paBocn"'lo W O"IWTIOO " ..... acTHp" Y tptll ... eBe~oBHoj CpOHj.., ]920. }(ratak i.vjdllj o iskopuanju ~ntdik tinskog samOstau kod Trebinja dao jt B. T, Ofl O a " II. !-IcKon ....... )' nnpoly . ''''eT''PY HOA Tpt(i HIt4, JH4 I. 193.'> N~jnUI'l!i 1>ltlllcd arhilekton,kih ~pomc"il" u Zeti i Jutnom Primorju II ranlOm S r~dnj. m vij eku napisao j. 1'>, F.i W II ij H h. OtH081< Cpt,ll 'bolju početn u studiju o tom mnte ri. jn lu napi sao je L j. K a r.", . n. O ~po"'c"icima VII. j VIII. s toljeća " Da lma ci ji, VHAD, N. S. XXII_ XXIll , 1941 _ 1942. od k~men e plnoli kt pot· pun o se stnski odvaja pečat Bodinova li n. , knj i j. p.onađe" i publicira" u Buguskoj (T. G e r a S i m O l', Un Ice3 U en plombe de Georg u filt du roi I3lOdll1e. Studia se rdice nsia l. HllS); p~čal Petr~. arhonta dukljansko!:,~ it X. SI .• $ grčkim oatpisom, .';eroj.too je srpski, i,ko M. L a ~ k' r i. oslavij. mO,l:utnost. da je biunuki (Influ ences bYtan tines dans la dip lo· mBl'Que bul,l:a rc. Soc., aB-,>eoo jeBaH!,...,e. 1897.

°

°

278

°

VII! POGLAVl.JE

MA KEDONCI U RANO FEUDALNO DOBA (OD VII. DO XII. STOLJECA) Solun u VII. sto lj eću. Za " r ij~llle svoga konač n og nasel j enja na Balkansk i poluotok u pn'i lll d ecen ijima VIl. sl. Slaveni su zauzeli i cijc:lo podm čje Mak ed o n ij e) osim Solu n;:. koji j e u to \"rijeme odolio n ovim opsadama Sla\'~na i Avara (u. G15. o . GI7 ). KlOd I.osljed njih opsada legenda sv. Dimitrija spOmtn Je gOl nv o sl'a plemena mak edoTl.~kih Slavena. koja su od toga I'remena zauzimala oblasti "d Mestc d o Tesalije i od samih solunskih grads kih zidina tl o Bitolj a . P rilepa i Titova Vc!e sa. O pleme n ima d ublje u unutra šn j osti n isu sc sačuv ali suvremeni podaci (te k iz XIII. st. potječe vijest o Dra g uvitim;, u Po lo!kom k raju ). Ma ci;: jc Solu n ostao u bizan tskim rukama. slave n sk i je elemena t $ViIkako rano počeo prodirali j u sam bizantski gra d. kako to pokazuju ne k i pod a ci o kasnijim ol>sadama u drugoj 1>olo,·in; Vll. st.. a j oš rj ečitije okolnos t, da su s bve n ski je,.ik zna li Solunjan i u IX . s to ljetu. Na drugoj st ran i. medu maked on skim Slavenim a. osta lo je prilično starosjed ila ca. pa je taj elemenat jak o utjeca<> na dalj i razvitak Slavcna, !to pokazuju mnogi trago,·i u toponomas tici tih kra jcva . T ako jc. Ila primjer. 0(1 imen a Skupi postalo Skopje. od Vilazor \Ielcs, od Astibu s St ipo od Li hnidu~ OhriJ. od Kastorija Kostur. od rije k e S\rimon Stru m
iii.

"T.j ,e nui.· u[>Otreblja.·" o\"dj~ L:I. područj~ od Sar planinc i alban",il, planina do RodoI'. i od 1'1. Ri le ; o.o"o~~ do ,·;;eh lIi.l.i",. ldje
279

• •

•

J

,

z:tntske tcmt Makedonije sačuvalo ~C i staro imc pokrajine. pa ~U ga najzad mnogo kasnije preuzeli kao svoje etničko imc i Slaveni nasd jeni II toj pokr;:j;n;. Ali jt: ipak ,-eti broj naselja, planina. pa čak i rijeka dobi" 110\'01 slal'cns k~, imena. Bizantski lcmljora(]ničk i znkon s kraj a VII. {ili s početka VIII. st.} svjedoči još uvijek () nekim os ta cima palj CI' inskog načina zemljo radnje. ali osim toga i o njezinu napretk u: upotreb i rala. ora nju i u~talji"anjll njiva. O 2cmJjorad nji svjedoče i pojed ini drugi podaci: ta ku. nll primjer. d;! je pleme Dragu,,;! .. II nekim momentima borbe proti,· nizom!a uzimalo na sebe oba-

:

I ,

vezu da biuntsku vojsku sna bdijc"a iitom. ho govori i o tome.

I

da su oni dobrim obradivJ.njcm zemlje dohivali dos ta bogatu ietvu. Osim sijanja žita. jo.t. u najstarij e vrijeme st: spominje g~ _ jcn;e vočaka i upotreba suho;; voća. Pri m:koj opsadi Soluna. ka d se glad pojavio lj njemu. Biunćani su dobivali sukne plodov e od plemena Ve1egezita. koj e je tako spasava lo izgladnjele 0l)$jednute stano\·n;ke. Osim voćarstva. o ni su naučili i vinogradarstvo. Osim pknice. ječma i prosa makedonski su Slaveni da vali Biz anćanima vino ; k~o danak u naturi. Glavna oruda. kojima su se oni služil i II zemljoradnji. hil ~ su drveno ralo. lopata. motika. trnokop. srp, sjekira i drugo. Druga vaina grana nj ihove prillrede bilo je stocarstvo. Boga ti pašnjaci Maked o nije omo!;,ućivali su im da gaje goveda. sIliuje. ollce. kOle i magarce i da ul>(ltreblja,'aju mlijek o. meso. kožu i llunu. Naročito su od ovčjih koža pravili bunde. Brojna jezera na teritoriju Makedonije (samo IIećih oko dellct) i rijek e bogate vodom bijahu pune riba. koje S\I makedonski Slaveni. prema jednom llodatku. obiloo prodavali čak i

i

I

B :zanĆanima.

U seos kim općina m a. u koji ma su makedonski Slaveni ži· "jeli poslije doseljenja. IIet su sc jali ljale znatnije druš tllene radik e. Neki od članova općine ni su bili samo vlasnici stoke. Icmljišta i oruda za proizvodnju. već su pokušavali da prigrabe i zemlju svojih susjedil i dn i njih snme upotrijebe za rad na svojim posjedima. I zaista. već u prvuj poluvini VII . st. spominju sc kod makedonskih Slavena videni prvaci i knezovi, Haron i PUlIund (i li Prcbond ). koji se uzdižu i izdvajaju uSlloji m za-

280

I

jednicama ne samo svojim ekonomskim i drulitllenim položajem. nego i životnim navikama. T ako je prema Dimitrijevoj leg cnd i Pervund nosio grčke haljine i znao grčki jezik. Već su sc u prlloj po lovini VI I. st. plemena makedonskih Slavena. što su se II širem zaledu Soluna ustalila u pojedinim kotlinama. koje su go rskim visovima bile dosta jako l>(Idijeljene u posebne oblasti. udruživala u IIeee zajednice-plemenskc saveze pod vodstvom istak nutijih plemenski h knezova. Bizantski su his t oriča ri oblasti pojedinih plemena, kao i le vece plemenske sallele. naziv al i zajedničkim imenom .S kla vi n ije~ - umije slavenskih plemena. Sve do dolaska Bugara na Balkanski p.:>luotok i do osni· vanja lema u okoli ci Soluna i u Grčkoj od kraja VII. do sredine IX. st.. od nos prema tim Skl.l\'i nijama bio je za Bizant ne~um­ n jivo najveći problem na Balkanskom poluotoku. Slavenska plemenil. u stalnoj potrazi za nO\'im plijcnom i zemlj~ma. u b""eći sc usto i gusarstvom. nepres tano su se sp remala dn zauzmu Solun. posljednje uporište Bizanta na sjeverozapadnoj obali Egejskog mo ra: o n je kao tude tijelo u ared i!tu njiho"a teriiorija značio stalnu opasnost za njihov da lji raz vi tak. jer je evcntualno mogao biti polazna točka za poku.šaje B izanta . da nanovo oSlIoji izgubl jeni teritorij. D a su makedonski Slavcni uspjeli oS\'ojiti Solun. ne hi svakako tim bili samo zaohufili ~\'oj teritorij. nego i znatno učvr sti li svoj plemenski savez i ubrzali njeg ovo prel\'a ra nje u višu. držalInu formaciju . Da je postojao takall slalIenski plemenski savcz pod vodstvom kneza Pervunda, starjdine slavenskog plemen" Riol,ina - iZllor mu daje naslov rex _ $vjedoče podaci solunske legende sv. Dimilrij~ o slavenskoj opsadi Sol lina 4D-ih (i li mnžda .'iO-ih) godina V I I. stoljeća. Pod sumnjom, da priprema napadaj svih okolnih slalIenskih plemena na Solun. Pervunda je uh\'atio carski vojni namjesnik u Solunu i poslao ga oko\'a na u Carigrad, gdje je Pervund, usprkos zauzimanju R inhina i mjesnih solunsk ih vlasti, koje su željele da sa Slavenima žive u dobrim su~ j cclskim odnosima. poslije neuspjelog pokuh ja bijega bio ubijen. To je dalo povoda da se na Solun dignu Strumlja ni. Ri nhi ni i Sagudati. Oni su ga opsjeli sa suha i s mora i dria1i ga u opsadi č itav e dvije godine. Nji m a su sc pr idružili i ko ezo"i Drag-m·ita. Ta je

281

-

op.<;ada Sol \Ina zna čaj na i 1'0 tome. što je po broju plemena udruženih u sallez i po lIremenu trajanja nadmaiiia sI/e dotadašnje opsade. Plemena ux Egejsko more, Rinhini i Strumljani. razI/iii su svoju akciju oko Soluna i na moru. p l ijeneći brodolle natovarene ži tom za Carig rad. Ali je hi zantska flo ta bila nerazmje rn o jača od smjelih napadača. S druge strane, čak ni sama slal/cllska picrnena !Lisu bila jedinstve na II toj napregnutuj borbi protiv Soluna, koji je zbng gladi vet bio sklon da se preda. Slavensko pleme Ve legezita, koje je fil/jelo II T esaliji, još uvijek je bilo u prijateljskim odnosima sa Solunom i snabdije\'alo suhim plodovima njegovo stanovništvo. koje je bilo izgladnjelo zbog opsade. Pa i Struml;ani su se povukli. kadil je dollo do odlučnog nilpadaja na grad. Napadaj nije uspi o. i opsada se svriila. Buduć i da su slavenska plemena i dalje poduzimala gusarske pohode prot;'· bizantskih trgO" a č kih brodova. car Konstam IL iskoristi kratak predah II borbi protiv Arapa. koji su od 30-i h go dina VJ[. st. pa dalje pos tepeno OSllajali bizan'tske pokrajine u Aziji i Africi. pa naval i 65S na Skla"inije mak edo nskih Slavena. Pošto je osvojio utvrde na mjeHa i »tjesnace« na granic i oblasti SIrumljana. un je s vojskom prodro do Soluna i Slavene je ~ Il\nogo zarobio i podvrgOlo •. Konstansol/ pohod. pn'i pokušOlj Bizanta da opet osvoji izgubljeni teri torij na Balkan skom poluutoku. s"ršio sc. č ini sc. tako. da su plelll~n;! n;t primorskom području izmedu Strume i Vardara priznala bizantsku IIrhovn\! , ' Iast i da im je Bizant· nametnuu plaćanje godiinj~g danka uZ vojničku obave1.u. a osim toga je Konstan s ll . jedan dio Slavena iz Makedonije preselio II Malu Aziju. Od toga vreme na javljaju se kod bizantskih pisaca vijesti o Slavenima u Maloj Az iji. kojima Bizant popunjal"a svoj,1 vojsku. kak o bi sc u~pjc­ $nije ob ranio od arapskih navala. Prelaženje Slavena za vrijeme tih borbi na arapsku siranu (5.000 g. 665. a potkraj VII. st. tobo že čak 20,000) dokazuje. da sc ni poslije preseljenja nisu oni pomirili sa 51/0jom sudbi nom i podlOžno!ću Bizantu. Velika već ina makedonskih Slal/cna zapral/o je i dalje nastavila da iivi u sušiini nezavisnim životom, iako je poslije KonslamovOl pohoda nesumnjivo i kud njih porastao uljecaj Bizanta. Pored svega toga iO-ib godina VI I. st. okolna plemena izno .. a pokušavaju da usvoje Solun. U to sc vrijeme. naime. pod 282

l

l! I

vodstvom svoga poglavara (arhunta) Km'era llobunilo proih' Av<:ra pleme, koje je ud prvih decenija VII. Sl. nasialo u Sri_ jemu miješanjem Sla,·ena. Bugara i onamo dovede nih urob ljenih starosjedilaca s HalkaTl5kog poluotoka _ Poslije pobjede nad a"arskim kaganom, lO se pleme pred novim avarskim n:.padajima sklonilo u Makedoniju. gdje se naselilo vjerojatno oko Bi lolja. Cinjenica. da je lo naseljenje izvrseno 1'0 odobrenjo bizantskog cara i čak dl. je un. zatim, podvrgao Kuveru i susjedn~ Dragll "ite. svjedoči $"akako o jačanju bizantskog utjeca ja nil makc-dOTl5ke Slal/enc. Medutim. želeći da \I makedomkillI kraje"ima postane _knez i kagan .. , Kuv er se nij e l.adovolja\"ao povjerenim mu pod ručjem. j er Sll iz njegova pl~mena potomci starosjedilaca počeli da odlaze u Solun i preko Soluna dalje u tračke gradove. pa je on h tio da zaje{lnIJ s ostalim slav~nskim plemenima" 50lunsko m zaledu oSlIoji taj grad. Rad i toga je u grad poslao Maura. jednoga od svojih surad nika (k om~ je u gradu ubrzo povjeren~ važna funkcija u vojsci) i neke svoje ljude kao ~izb;c ­ glicc«. da mu pomognu u samom gradu pri njeg-ovu napadaju. Ali je bizantska flota osujelila svojim dolaskom taj pokubj ; navala na Solun nije uspjela. Kak o su otprilike u 10 istu vr ijeme preko don jeg Dunava Ilrdli i Bugari pod Asparuhom i kako je Biu nt uxa lud poku;ao da ih prisili na povratak u područje sjevernu od Crnoga mora (680681 ). našao se Bizant pred pitanjem. kak o da izgr;uli čvršću obranu svoj ih posjeda na Balkanskom poluotoku. U vezi $ tim zadatkom počinje Bizant "voditi novu vojnoupr~vnu tema uk u organiueiju u tim krajevima. Proti,· opasnosti. koja je prijetila od Bugara. organit.i rana je već prije 685 {crna Trakija. a čita v ostali bizantski posjed na Balkanskom poluotoku jo~ je uvijek bio pod upravom ~prefekt.a za l lirik «. sa sjedištem u SOlUOIl. Godine 688 biza ntski car Justinijan II. uspio je da II velikom pohodu protiv makedonskih Sklavinija slomi otpor tamošnjih slavenskih plemena i da ih primora da priznaju vrh ov nu vlas t Bizanla. Jedan dio pokorenih plemena preselio je II Bil iniju u Maloj Aziji, gdje su ih idu6h godina upotrebl javali u borbama. proti\" Arapa. U to vrijeme pada i post~nak nove tem e - Helade na teritonJIl srednje Grac pa i nasel jal/anje ~ Skila . (turskih Haza ra?) na donjoj Strumi pr otiv Strumljana.

283

•

•

•

Pohod justinijana JJ. obil jdava važnu prekretni cu u histor iji mak ~dolUkih Slave na, jer je time najzad razb ijen ple menski sa~cz mak edo nsk ih Sl a\'~ na i ~ za nekoli ko stoti ua godina _ sp riJečeno formiranj e njih ove države. Buduci da ru na Bal kan' kom poluoto ku iz bile nove opasnos ti za Biza nt. nije tciko uolil i ra zloge. zbog koj ih je j ustinija n I I. uČ\'r~tio bizantsk u v\asl pnJe 5vega upravo na tom podru čju.

~roI Makedonij u su joi odav no " od ili čuveni voj ni čki i trgovačk., puto.vi, koji su Egejsko more vezivali s jadran~kim . kao i sa s.Jevc~n.ml . ~b las t ima Bal kanskug poluotu ka. Kroz nju je išao $lar.' \'oJ.m čkr , Irgo" a ~k i pUl "ia Egnalia. koji .ie preko Soluna Spajao Jad ran ska trg o"ačka središta s Ca rigradom. Putovi iz samog ~oluna gra nali su sc duž riječ n ih dolina prcma sj~veru. Na!aze6 S~ na ta ko va lnoj ~konomskoj i "ojničkoj raskrsnici, ma kedonski Slaveni su ustvari ugrožavali životne in terese Bilan ta. Stoga je Bizant oš tru postupao, kako bi vcć u kori jenu onemogu tio, da sc II t im Kraje"ima stvori neka čvrsta i nezavisna drfavna organil,acij a , a us to je pokuhvao da od Sol un .. stvor i čvrstu bazu za svoju vlast nad okolni m slavens kim plemenima.

•

2. Borbe Biu nt a i Rugara oko vlasti nad makt:donski m Slav~ _ nima. - lako su priznavala vrhovnu vlast BiZanta. plemena makedonskih Slavena iivjcl a su na kraju VII. st. i dalje pod svojim knezovima (arh ont ima), i n jihov i odnosi $ predstavnicima bitantske vlasti u Carigr
'"

~izants ki

je car Konstantin V., po T eofan o\'im rijd:ima, .. zarobio Slavene u Makedoniji, a o stal~ podvrgao svojoj ,,13$ti «. Kasniji dogadaji dokazuj u. da sc odnos m akedon~kih Sklavini ja prema Bizantu ni ·Iom prilikom nije bitno promi jenio. T ako je sam Konstantin V. g. 768 u povodu gusarskih pohoda mak edons kih i tesalskih Slavena bio p rimoran da vod i pregovore sa sla venskim knezov ima (arhon tima ) i da od n ji h otkupljuje zarobljeni ke s otoka Imbrosa . T encclos ... i Samotr ake za 2.500 svile ni h halj ina. a g. 799 spomi n je se medu protivnici ma carice Irene i »Akamir, arhont vd egezitskih SklaviniJa«. Za \'lade Konstant ina V. ~ koliko je poznalo ~ pr", sc pu t očituju i tdnje Buga ra ta osvajanjem makedonskih oblasti. Bi zan ćani su g. i 73 od svoj ih p ovjere nika medu Buga rima sazna li. da _vlad ar Buga ra T ele rig blje 12.000 vojnika i boljara da opustoše Berzitiju. a n jene stanovnike ])rescle u Bugarsk u". Berzit ija je bila teritorij plemena Bujaka, koji SII ži"jeli u zapadnom di jclu Makedoni je na prostoru od Ohrida. do današnjcg T ito"a Vclesa. Cini se, da j~ dotad a Berzitija izbjcg!a pustošen jim .. i preseljavanju Slavena, što se ddav al o u drugim obl .. stima Makedonije. Bugars kim ka novima bila je potrebna baš takva netaknuta ob last. jer sc prije dese: godina iz njihov!': zemlje preselilo u bizan tsku, prema ndlo kasn iji m "ijeSlima, 208.000 Slavcna zbog lošeg postupanja prema njim a. p .. su Bugari htjcli da taj veliki gu bitak u l judst vu popune slavenskim masama ir. zapadne Makedonije. Mcdutim je Biza nt svojom naval om na Bugarsk u O'S lljetio taj pohod illi Makedoni ju. Bizant sc, dakako, n ije lime zadovoljio, v!':č se postarao. kak o bi učv rstio svoj u vlast nad mak edo nskim Slavenim<:. P ot kraj 70·ih godina VII I. ~t. naseljeni su u T rak iji k oloni~ti iz Si rije, pripad nici dualističke pavlićanske sekte. a 783 logotet Staurakos p O~
-

Pclopo nez, a jonski su otoci udružen i u temu Kdal oniju. Molda II to isto vrijeme, a ~vaka ko II IX. st. , istočno od Strum e je organizirana Strumska tema. Da u čvrsti nove upravne organizacije. Nikifor je 809~ 8 1 0 naselio u I)od ručje nov iiJ tema i Skla vinija veli k broj grčk og stanovništva kao stratiote. Na ta j nač i n. u oči novih bugarsk ih navab u IX. st., Bizant se ope t učvrsti o u pojasu dui Egejsko g mora, pa i oko Soluna. a timt nesumnji\'o poja čao i svoj nadzo r nad Skla vinijama dublje u unutra!n josti. sve do bizantskog utvrdenog pojasa proliv Bugara (Ad riilllOpol- Plovdiv _Serdi ka ). Oko go d. 830 Bizant je pokušao da taj sistem pojača lime. što je II oblast između donjeg Vardara i Doj ranskog jezera naselio oko J4.000 pok rštenih Turaka, koje kasni ji izvori spomi nju pod imenom Varda riota . U izvođenju tc organizacije nisu Bizant mogli omesti ni ma nji pohodi Bugara u oblast Strum c- (789 i S08). ni ustanak Slavena na Pelopo nezu II okolini Pa trasa. Taj je ustanak ugušio korinuki strateg. a po bunjenike je kal' kmet lOve predao metropolitu u Patrasu. Novim pohodom proti" peloponcskih Slavena 847 potpuno je uništena u toj pokrajini slavenska plemenska organiza cija. Samo su Mil inzi i J ezer;ti, naSlanjeni u brdovitim kra jevima na samom jugu poluotoka. sahvali svoje knezove, ali su i oni hili pod nadzorom kori ntskug stratega i usto obavezni da plaćaju godišn ji danak. Ja če ;i renje bugars kih hnova na Balkanskom I)O\u otoku i van n jega. na sjeveru. počinje prvih decenija IX. sL, kada su Bugari zavladali teritorijem propale av arske driave i zajedno ~ njom i ostacim a Avara, ku ji su počeli da se u red ovima bugarske vojske bore protiv Bizanta i maked onskih Slavena. Od toga vremena prijeti samos ta lnom razvitku makedonskih Sklavinija ozbiljna opasnost ne sam o od Biza nt a. nego; od Bugua. koj i su već S09 zauzeli i Serdiku. posljednju naj sjevcrn iju bizantsku tvrđavu. i dolin om rije ke Strume počeli da se spu!ta ju u Make_ donij u. Ipak ta vrijeme tr idesetgodišnjeg mira. koji su Bugari sklopili s Bizantom 8 1 4~ 8 1 5. oni ogran ičavaju svoju vlast na podru č je sjeverno od Adrian opola. Plovdiva. Serdike iNih. U IX. st. u bizantskoj drla"; i dalje opadaju sitna seoska gospodarstva . a raSl u posjedi voj nog ple mstva i či novni!tva. Vl adaj uća klasa u Bizantu počinje da jače ekspl oati ra seljake.

286

1.ahtijC"\·a isplatu starih zaostalih dana ka i nameće im nove. Zbog tuga se kl asne 5"protnosti zao§i ravaju ; na selu na staje ... rijenj e i pretl'ara se u ustanak seljaka. kuj ima ~e pridružuju robovi. U njemu sudjeluju ne samo grčki , nego i slavens ki ~elja ci pud bizantskom vlašću . Na j poz natiji je ustanak seljaka i gradske sirotinje pod vodstvom T ome Slavena iz Male Azije (82 1-824 ). Prema jednom i1.'·ještaju, T omini su saveznici hil i i Sl;. veni iz okolice SIr ume. Ustanak sc s"dio porazom ustanika ; pojačanom eksploataci jom seos kog sta novni!lva. T c su unutra ~nje borbe prilično osl
287

,

II

I

,

pomoću

crkve ne organizacIje u čvrsti svoj utjecaj u Bugarskoj . S tim pripremama ~a misionarski rad medu Bugarima vjerojatn o je u vezi i posta nak prve sJavcn$lo:..:: azbuke _ glagoljice - i pn'e

,

književnosti na jeziku makedonskih Slavena, koji je. prema tome, prvi tl historiji slavenskih naroda postao književnim jczikom. Razl og za to svakako jc tl tome, što $U Konstantin i Me-

I

todije bili rodo m iz Soluna. čije je stan ov ništvo, pored grč koga. govorilo i jezi kom susjednih makedonskih Slavena. Naravno. taj veliki ra d solunske braće ur odio je plodom tl Makedoni ji i Bugars koj, kao i kod ostalih Jufnih Slavena, tek poslije dugog pu ta preko veli komor"vske drbve.

Boris sc, naime, bio obratio radi pokrštenja Francim a, jer sc

I

J

oojao da će tl crkvenim stvarima biti podvrgnut carignu lskom pa trijarhu. pa ga je bizantski car , pod pri jelnjom rata. primorOlO 864 da prim i kršća n~tv o i~ Carigra da. Al i tek poslije ponovnoga ocuspjelog poku šaj a. da uZ pumoć Rima orga ni1-ir.. nezaYisnu bugarsku crkyu, Bugarska se 81i9-8iO de fin itiyno oslonila na Carigradsku patrijaršiju. Metlu mukedonske Slayene s"akako sc već prije širilo kršćan­ S\110 iz Soluna. radi učvršće nja bizant.s ke po lit ičke vlasti nad njima. Ali je tek sada počel o sistema tsko prisil no pokrAtav an;e. a usto i progo njenj e slare yjcre i kod makedonskih Slavena. U tu svrhu primjenjuju sc i u Makedonij i biza nt ski crkveni i gra danski zakoni, prevedeni u Bugankoj na slaven sk i jezik (No mokanon. preyeden pod imeno m Krmlaja knjiga). kao; "Zak on sudnyj ljudima •. koj i ~u donijeli Met odijevi u če ni ci iz Mora,·ske. T i Sll zakon i predvidali oštre kazne (rezanje ruku. nosa, jezi ka. oslijeplji\'anje) za sve one, koji bi posegnuli za tudim imanjem. a zu in'ršavanje poganskih obreda čak i predavanje u ropstvo erkv i, zajedno $ ima njem. Prim jena ovih zakona upućuje na sve j ače učvr!ćivanje kl ase feudalaea , u koju sc u kl juči lo vi.ic svećenstvo kao nov elemenat a u uporedenju sa seljacima imalo je i nife sv ećenst vo 7.nalno bolji položaj, jer je bil o u cijelosti oslobodeno od podav anj a . U granicama slavenske bugarske drfave ta nova faza u po kr ~tavanj u vrlo je značajna, jer je za nju vczan kulturn i rad ,,"soluns ke braće _ o Poslije Mctociijcve smrt i 885 njegovi su učenici du~li na Bal kanski IJoluo tok, i lo većina njih ba~ u Buganku. U

288

l

bugarskoj su ddav; u{"eni ei Ciri la i Metodija stvo rili dv" ku l_ turn a centra. jedan u prijestolnici buga rs kog vlada ra , a dru"; II M akedonij i. Djelo Cirila i M elOd ijr isovr rirbve. Organizirajući svoju episkopiju. Kl ime nt je pnstao ush'ari orga nizator maked ons ke slavenske crkv e s hijerarhijom. koj a je potjecala iz sredin~ makedonskih Slavena.

289

-

T ,

U svo me radu Klimen t je po.1'ao još i dalje. Crkvene potrebe: su nalagale ne samo prevođenje knj iga ~ STčkog j ezika na jezik

makedonskih Slavena, !to su vel; prije njega ura dili Cir i!

j

Me-

todije , ne sa mo prepi5;vanjc i umn ožavanje tak vih knjiga. ne.ro i p revođ enje n ovih, kao i prilagođivanje nekih ni vou či talaca i slušalaca. Kliment je medu prvima potto da pik i o r igin alne spise, vrl o pristupačne /:i taoxima. Njem u sc pripisuje stvaranje nove slave nske ;u.buke, ći ril ice. kojom sc sl už i većina sla venskih na roda. On j e u Ohridu podigao manastir s lijepom (Tk V{ll1l. koji jc poslije postao sjedi~te ohridske adlicpis kopije. Pod i7.anjc manastira tl ono vri jeme značilo je za pravo podiza nje žarišta prosv jete i pismenosti. U toj j e crkv i 916 sahran j en i sam Kli ment. Da bi se dobila punija sli ka njegova ra da. treba spome n uti i njegovo staran je za IJIJterijJlnt, potrehe makedonskih Slavena ; o n j e radio i na podizanju njihova blagostanja i učio ih. kako sc kala me voćk e. Služeći vjerno v lada jućoj kla si boljara i kn ezu Borisu i sh';,rajući no,'U privilegiranu grupu unutar te klase _ lwetenstvu _ Klim e nt j e za sv uj rild dobi o i nagrad u od knez~ Borisa: tri velike kneževe k ute u [kvolu, a u Ohridu i Glav inici (u Albaniji) m;e5ta za odmo r. M a kedo nskim Sla"enima bilo je na redeno, da mu ukazuju svako poštovan je i da mu daju sve, što mil je potre bno za život. Pa ipak jC" svojom ~iri nom i postignut im ruultatim a Kliment ov rad imao dubo ko narodn i i prOll'resivni karakte r. jer s u. zahvaljujući njemu. makedonski Slavcni znatno na pre(lovali \I kulturi u poredenju s ostalim stanovnicima BoriSO"e dd.ave. Ka o mudrog arhijereja njegn je le ge nda ukrasila ši rokim reli giozno-prosvje titeljskim I)ogledima. prikazuj uti ga kao kul· tu rn<>g čovj ek a, koji .Ie svestrano hrine z~ narod. Us pomena nil K1imenta i njego" rad i dana s je vrlo živa u ohridskom kraju. gdje je najviše boravio. Od 5I'ih crk veni h l ičnosti Makedonije njemu j e I)05VeĆeno najviše hirn n; i žitija ne samo od domaćih ljudi i na makedonskom j eziku. nego i od Grk.:!.. ohri dskib arh iepi~kopa. na grčkom je1.iku. Za ~ i renje pr05vjtle u Makedon iji pripada isto tako velika zasluga j Nau mu, drugom učeniku Ci rila i Me todija. Sve do 893 NaUlJl jt bio \' a n Ma hdonije. na dvo ru kneza Borisa. gdje je upravl j ao prevodilačkiul rarlom jed nog skupa ljudi, koji su sa 290

činjava l i

oo!jari i najbliži kneievi roda ci. Godin e 893 je prelao u Makerloniju i zajedn o s K!iment OIll radio na provodenju "rije spomenutih zad at aka. I on je podigao lijep manastir na Ohridskom jezeru, koji i danas postoji i nosi njegovo ime. Umro j e šes1 godina prije Klim e nta (!HO) i sahranj en je" svom manastiru. Za raz liku od Klimenla, od njega se nije sačuvalo ni jedn o književno djelo. 4. Bogumilski pokret u Makedoniji. -

Prošire nj em bugarske vl asti nad Makedonijom 11 sredini IX . st. illvođe nj em kršćanst"a neposredno posli je toga vremena ub rza no je propadanje seos ki h općina , ko je jc bilo započelo već prije_ Klasna se diferencijacija naglo p rodubljivala, pa je sa sve većim ut je{ajem pov laš te nog sloja bolja ra i visoko&, svećensh'a rastao i broj ekonomski zavisni h seljaka. koji su zaje dno ~ e konomskom podlogom seoske općine gu bili i oso bnu slobodu. Ta j je raz;vitak dobiv ao naročito žestoke oblike za vrije me dugotrajnih i tdkih ra;o,·a. koje je vodio bugars ki ear Simeon (&93-927). i zadm u doha vanjs kog i unulrašnjeg oslabl jenja državnC" vlasti ]lod Simeonovim nasl jedni kom Pctr<>m (927-9G!'1). Uporedn s po~a5 tom bizantskog utjecaja i s feudalizaeijom bugarske države pritisak je povlaštenog sloja postajao sve tefi. ;); o bogaće n o vi še svećenstv o svc je vik živjelo kao im ućn i svjelo" I\jaci i za neIllarivaio svoje vjen!:e i prosvjetne dužnosti. Suvreme nik prezllitcr Kozm a. iak o dosljedno brani crkvu i njezin kler. prikazuje demoraliEaciju svCĆC ns !va. od arhiepisko]la do običn ih m onaha i popova, u najcrni jim boja ma i ne kri j e. <.la je sam o mal o njih ostalo vjerno svom zavjetu. UčvrlCivanje feudalnih odnosa, pri čem je UpraVh crkv u zapao značajan zadata k, da !~ odnose ukorijeni u svi j esti naroda , ot krilo je na lom području jedau od svoji h najslab ijih stran;).. Kozma otvo reno priz naj e, clu je mo ralna dekadencija svetenSIv .. nailazila na opći otpo r u narodu. T.:j se otpor bo i nezadovoljstvo najši rih slojeva s feudatnil~\ poretkom snažio različitim id ejnim poticajima. U X . i XL sl. još uvijek su bili dosta jaki ostaci sta rih poganskih "jerovan jao naročito u planinskim krajevi ma, a os im toga su sc već u IX. sL up<>redo s pri ma njem h ItOIm tva. na Ba lkanskom polu-

291

I

..J

otoku pro~ iri\a razlif ita heretička učenja, koja su sc sukoblj,a vala! postojećim političk im i crkvenim urede njem. Medu tLm učenjima su se po svome utjecaju. II djelomično i po svojoj vi~e il i manje masOllna; osnovci - nasel jima ko~onista. jz I' n:~ nJe Azije iz VIII. st. _ najviše istakle sekte pavhćana L masa.llp. na ili euhila, koji su II crkven oslovcns kirn knjiga ma pOln,at!. pod imenom ~mo lit'vni d .. Obje su sekte jznanci istoga . rnamhcpkog debla i obje se osnivaju na dualističkom vjerovanju u dva n.ač~~a: dobro i tlo, od kojih jc pn-o stvorilo ne,·idlj;"i. a drugo vidlJ IVI svijet. T o sc vjerovanje, primijc njeno na rea lni život, prije svega su kobilo .s crkvom i njezin im uredbama, a II svojim najdosl jednijim obl icima završilo je II asketskom odricanju $vega. što je materijalno. Masalija ni su II to vjerovanje unijeli kao specifič nu crtu zahtjev la ustrajnom molitvom. kojom se čovjek jedino i mo že i7.haviti davola, koga u sehi nO$i. Svi ti utjecaj i društvene i idej ne prirode - II doba. ka~ se kršćanst vo \I Makedoniji tek uč\'ršćh'alo - omoguti1i su najzad da .se u sredini X . sl pojavi bogumilstvo, II kom e su najši ri slojevi našli najprikladniji iun za svoje društvene tdnje. Pokret je proz,'an po imeno popa Bogumila , koga prezbite~. KOl.ma optuiuje, da je prvi počeo naučavati herezu -u zel~!J ~ b~lgar­ skoj ... U nanci je da nas gotovo općenito prihvaće n o ml,lJ.enJe. ~a sc bogumilstvo pojal'ilo na jprije n Makedoniji i d.a mu .lc o,ndJe hila i prava kolijevka. Na to upućuje ne samo ra~m)erno kas~l podatak II liliju SI'. Klim enta od ariIiepis:"opa ohndskog Te.oflla ~ta s haja XL st., prema kom e.sc poslije Klimentove smrtI. u ~)e~ govu stadu proširila .. zla hereza«, ne(:o i činjenica, .da Je l)!V~1 hen:tik a zatim katolički ;nkvizitor u Italiji, Rajnerije SacchOlll, jm 1 ~50 zapisao, da sve duali s tičk e crkve na Zapadu - ka:arske. odnosno pata ren ske - potječ u od dviju prvobitnih: ..crk ve Bugarske .. i "nkve Dragovi čke« (kako se obično (umač; njego v izraz _ecclesia Dugumthie«). Prcmda točan smjdtllj tih c~kava nije, zbog os1.:udice izvora, mogao do daMs bi ti utv~den, P~~­ vladav a ipa1.: mišljen je, da se prva nalazila na pod.ru.č)" ka s~~J e hizantske teme. koja se nazivala Buga rska (ka o ! Jedna dlJeeeza Ohridske arhicpiskopije), ia1.:o je to po dručj e bilo II M,lkedon ili. Premda neki histori čar i misle, da je druga crkva prozl'ana po plemenu Dragovi,;a (ili Drugoviča ) lIutanjen.om u sojunskom

,.2

,

i I

,

kraju , ipak je vje rojatnije, da se ona nalazila u Trakij;, gdje je tak oder bilo Dragovi ća. U doba postanka bogumilstva nije j o~ bilo tako orga ni zi ra _ nih crkava, koje su se izmedu sebe razliko"a le po tome, ~to je p rva ( .. bugarska .. ) zutupala umjere ni dualiza m. bliii pravo\';ernom sh\'aća nju, a dru ga (.. d r agovićka.) strogi dualizam s njegovim vjerova njem u dva načela odvijeka. Suv remenik prezbiter Kozma ne spominje ni kakvih bitnih ra zli ka u nazorim« pristaša popa Bogumila, koji su sami sebc na zivali isključi vo kršćanim a, niti mu je poznata bilo kakva njiho,' a organi n eija. Po njemu. oni vje ruju, da je sav vidljiv i svij et djelo đav o l je i da »sve postoji po volji da vo la: nebo. su nce, zvijezde. uzduh. zeml j a. čovjek. crkve. kri levi ...• Razlikuju !IC sa mo po tome, !lto jedni smalraju đavola ili mamona za andela . koj i je otpao od boga, a drugi u njegova mlađeg sina. U skladu sa svojim osnovnim učenjem. odbacivali su sve kr;canske simbole, ohrede i tajne, priznal'ali samo N ovi zavjet. a od molitava OČt': na i. i kao slug~ mamonove osu đ ivali onc. koji se hrane mesom i pi ju vino. uzimaju fene i podaju se životu ovoga svijeta. Prezbiter Kozma opisuje I~ huctike kao ljude krotke i blijede zbog mnogih postova, nadaSI'e m irne i !utijive, po čemu ih on i razlikuje od ostalih I'jernika. Prema ca rigradskom patr ijarhu Teofilaktu (9053-956). k oji je tu berezu upoznao iz nesačuvanih pisama eara Petra. bilo je to ~manihejs t vo pomiješano s pavlitanstv otno<. pa ju je on i poisto. I'jelio s ovim pO$ljednjim. Za razliku od Kozme, Orl j~. osim zbog dualizma. optui uj(: i zbog doketizm a. t. j . učenja o prividnom utjelovljenju Kris tovu. 5a svim njegovim posljedicam~ u pogledu bogorodice i t. d. Kozma j~ nesumnjivo imao pred oč i m a one Bogumilove pr;. staše, koji SI! se d osljed no pridr!avali nauke svoga učitelj.:.. Ali se oni, prema nj egov u svjedočanstvu. nisu zadovoljavali samo $Vojim !ičnim usav r!avan jem i po ricanjem samih osnova iivota. nego su se obrat a!i na jširim slojevi ma naroda i b udiii II njimz Otpo r protiv postojeteg po retka. ,.Uče svoje - kale Kozm a da se ne p okoravaju svojoj vlasteli, hule na bogate. mne očeve. rugaj u se starjcšinama. kore boljare, smatraju da je mrzak bogu onaj, koji rabota za cara. i svakom robu govore. neka ne rad i 7.:\ svoga gospodara ... Ako je Kozma u svojoj optufbi maio" po-

-

-_._-

--~.

T ncito i pretjerao, nema sumnje, da su bogumili u svome

učenju

iu;!z;\j raspolo že nje svih onih, koj i su u opstanku seoske

općine

vidjeli jedini spas pred pritiskom feudalizma. U borbi s fcuda-

lizmom, koji jc na njihov ral:un stvarao osnovku za dalji ra%Vitak proitvodni h snaga i kulturnih vredn ota, oni su čeznuli 7.a pov ratkom u stare d rult ... e ne odnose, koje je historijski razvitak

os udi o na propast. Od druge polovine X. st. dalje izvori nc dono se više nikakve izriči t e

podatke o bogumilima u Makedoniji niti ih dovode u ma kakvu velU s državom cara Samuila. T ek neke nedovoljno odredene " ijes!i. kao. na prim jer. ona, koja u vezi s ustan kom II Ma kedonij i 1040-4 1 govori o bijegu ,.pavlib.na i Makedonaca .. II Italiju, ili podatak Skil kc- Kedrena s kraja XL st .. da su se masalijani p roli ri1i IlO Balkanskom poluotoku, dop uštaju donekle pretpostavku , da je OOgumi1st\·o i dalje postojalo i !iri lo se, nar oč it o po bugarskim kraj evima. Vd po sa moj pri rodi svoga učenja i svojoj sodjalnoj !,odlo,;; bog umi lstvo nije m oglo postati p ravim revolucionarnim pokretom, pa ni izvori ne spo minju neke pothvate takve vntt niti daju podatke o unutra!njem uređenju njegovih vjel'$kih opći na. U za sve to je ono ipak ut jecalo na dalji ra~vit ak srednjovjekov nog društva uopte. Ne samo tradicija t.apa d nih dual ista, kako ju je zap isao Sacchoni. neg o j knjifevne v<:.Ze njihove s crkvenoslovenskom li teraturom Julnih Slavena (prvobitno grl:ki apokrif A~· censio !saiae talijanski su patareni n<::sumnjivo preveli iz slavenskog rukopisa ). ka o i neki drugi podaci, nesumnjiv s u d okaz. da su patareni i kataTi. koji su od prve polovine XI. st. na svoj na čin inat.ili borbu mladog g rad ans tva na Zapadu protiv c rk ve ka o najjačeg stu pa feudali7.ma, (:Tpli svoje idej e ne samo iz domaće duali sličk e tra dicije, nego dobrim dijelo m i od balkans kih bogumila. T o svjedol:e i nilz;vi. koji su na Zapadu kroz v jekove bili uobičajeni Ul njih i njihovu nauku , a izvedeni su. uz ostalo. j od bugarskog imena (Bulgaro ru m ha eresis. Bulgarus. bougTe), koje je kao drža"no-politil:ki poja m bilo ondje dobro p oznato.

5, M ak edonska d ria va pod Samuilom i nj ezino šire nj e na Balkan u. - Posijednjih godi na vlade car;!. Pet ra unutra.' nj a kriza, kr oz koju je Bugarska prolazil a. pojal:ana je i vllnjskom opasnošću. Bugars ka je bila najprije ugrožena na va la ma bi~a n t­ skog cara Nikifora Foke, za tim . na njego v poticaj, velikim osva jačkim po thvatom rusk og k neza Svjatos!ava. Već pri prvom !,ohodu %8. koj i ~e svriio O$vajanj"m sjeverois točnog dijela Bugarske, S\'ja toslav je pokazao. da ne misli da se stavi u službu biza nt skih interesa. već da osvajanje feli provesti u svoju korist. Poslij e kra tk a pre kida. on u novom pohodu 969 osvaja cijelu Podu na vsku Bugarsku i nr:pos redno ugrolava i sam Bizant. U i du će d vijr: godine Bugarska postaje popriš tem rusko-bizant ske borbe. koja sr: najt.ad svršava punom pobjedom novoga bizant skog cara Ivana Ci miska nad Sv jatosla\'om. ali II isto vrijeme i bizantskom okupacijom bugarskog teritorija i ukidanjem bugarske nezavis nos ti (9 il ). Izmedu prve i dru ge rus ke vojne. neposredno poslije smrti bugarskog cara Pdra (u siječnju 9(9) u maked onskim obl astima izbija us tanak. Na čc:iu ustanka stoje četiri brata: Dav id. Mojsej. Aro n i Samuilo, si novi kom c:sa brsjal:ke oblasti Ni kole (o t uda nj ihov naziv ,. kom itopuli_ ), koji je t.bog feudalizacije drbve ~ t e ka o rr:lat ivnu sam ostaln ost. Ustanak je očigledno bio uperen protiv centralne vlasti. ali kakav je pobljfe bio nj e~o,' karakter : kakav je bio njegov kra jnji rez ulta t. teš ko je odrediti zbog os kudi ce izvora . Za vrije me: rusko -bizantskih sukoba. koji se odigravaju i s"rša"aju na teri toriju Podu navskr: Buga rske. izvori ne daju nikak ve podat kr: o makedonskim oblastima kao ni o sud bini samog ustanka. Minjenjr: nekih historičara. da su se 969. kao rezulta t spomr: n utog usta nka. t.apadne. t. j. makedonske oblasti odijc1ile od bugarskog ca rstva i po~tale samo~tal n om driavom pod komi topulima, koja se neo krnje na odrf.ala za ruskobitantskih sukoba, nad f-ivjela pad J>odun3.vsk e Bugarskr: pod b iza ntsku vlast i nastavila, t.atim, svoj život u Samuilo"u ca rstvu. ne mole se po tkrijr:pi li saču"a n im iz,'orima. Vjcroja tn ijr: je mišljenje. da su, pos!ijr: sloma centralne vlasti, kad jr: posljednji car Bo ri s l l. odveden u rops tvo u Carigrad. i mak edon!ke oblasti prizn ale vrhovnu vlast Bizanta _ jer svi izvori govo ~e o novom

-'9-,

•

•

•

KART.... Xli

ustan ku protiv bizants ke vlasti 9 76 kao o ustanku, kojim j e stvorena Samuilova država. Na početku 976, neposredno poslije smrti cara Iva na eim;sb. u Makedoniji izbija ustanak protiv Bizant;l, koji opet vode komi[opul i David, Mojsej, Aron i Samuila. Ustanak je i tad" izbio u brsjačkoj oblasti. sa središtem oko Prespe i O brida, ali on W:Ć II početk u dobiva široke razmjere i ob uh vaća cijelu Ma kedoniju. Prvi se napadaji zbivaju već daleko od centra i upravljeni su prema Trak;ji i oblastima na Egejskum moru. Već u početku ustanka jedan od hraće. Mojsej, pogiba kod opsade Sera, a najstarijega, Davida. ubili su neki Vlasi na put u izmedu Ko stura i Prespe. Treći brat, Aron . ne zna se kada ni u kakvim prilikama. ubijen je po Samui lovoj zapovijedi ; razlog lome je Aronova tdnja za sarnov!a;ćem ili njegova nakl onost prema Bizantu. Ta ko je Samuilo, možda vec u prvoj godini. ostao sam na čelu IlStanka i nove ma kedons ke države, koja se II borbi stvarala. J\"e zna se točno. kada Se on proglasio za cara ni kada je. u vezi ~ tim. uspostavljena patrijaršija. Njegova prij~stolnica bila j~ najprij e Prespa. a zatim Ohrid. koji je usto postao; sredi~te patrijaršije. Zbog fragmentarnosti sačuva n ih vijesti ne možemo u pojedinostima ni kronološki precizno pratili razvitak borbe izmedu Samuil OV!! države i Bizanta i ;irenje njenib gra nica. kao ni njezino kas nije uzmicanje do konačne propasti. Dugotrajne i ponavlja ne unutrašnje borbe u Bizantu i njegovi ratovi protiv vanjskog neprij atelja znatno so olakšali Samu ilovu akciju . jer su b izantske vojne .mage bile čeliće zaposlene na drugim mjestima. in'an Balkanskog poluotoka. Prvi S"muilovi napori bili su usmjereni prema jugu. prem;: Tračkoj i Makedonskoj temi, a osobi to prema Solunskoj oblasti i Tesaliji. Višegodi.
«

;Z;

'"

O

o

l)r, nopol

1

, ':.. ...;- - - -1

Ul LOVO CARSTVO ___ DF<ŽAVNA GF
-

spasio bijego m. D a od ma h zatim obnovi ofenzivu proti v Samuila.

Vasilije II . nije mogao ni pomislili. jer su ga n OVI unutrainji sukobi u sa moj zemlj i za ne koliko godi na zadrbli od s,'a kog po thvata . U med u'-reme nu je Samu ila znatno p roši r io svoj ter itor ij: na is toku on za h vaća cijel u Bugars k u s prijašnjim glav nim grado m I' rcslavolll. na jugu osvaja Beriju (Ber) i Scrviju. val ne tvrda ... c. koje su mu sa zapadne s trane b ra nile pr istup u Solunsku o blas t. II koju jc češće upadao SVl" do sa moga gra da, a na 1.al)adu. u n jegove ru ke padaju Drač (o. 91l9) sa Oračk om obl ašću i EpiT.

Pošto jc ugušio bUll u Barde Foke ; Barde Sklira II Maloj Azij i, V asilije II. priprema novu orenzivu pro lh- Sam uila i orga-

I l

nizi ra n a ročito ob ranu Soluna. Te su borbf, trnja le četi r i godine (0.991 - 994), ali o njima ne ma konkretn ih poda taka. Cini sc. da j e Vasil ije ll. postigao neke u spjehe i opet osvo j io neke ohIaMi. ali je zbog novih suko ha S A u pima bio primoran da s vojskom krenc u Si riju. G odine 996 Sam uilo poduzi ma nov pohod na Solun. pobje d uje pred njim bizan ts ku vojsk u lolunskog stratega. ali ne navalj uje dalje na grad. vet sc o kreće prema j Ugll i preko T csnlije prodire u Beociju i Ati k u pa zati m na Pcloponet. Pri povratku s Peloponua. na rijeci Spcrheju u blizini Termopila iznenad a ga noć u na pad ne bizantski vojskovođa Nikifor Ura n i nio ga . teško porati; sam Samuilo. teže ranjen. jedva sc spasi bi j egom (99;). T aj poraz. čini se. ni je ipak imao neki h neposredni h posljedica. U borbi proti,' Samuila. Vasi lije II .. če.no zauzet na drugim stranam a. t raii savez nike na samom Balkanskom poluotoku i uspostavlja saveznič k e odnose ~ nr""tskim kraljem Držis]avum i d ukljans kim knezom Vladi m irom . Time se i obja!nja"a pohod. koji Sa m uilu poduzima o. 99& prcma sj everu. Tom prilikom o n je !>Okorio Duklju i odveo u zarobljeniš tvo njezina knen. Vladi mira, opustošio Dalmaciju sve do Z adra pa sc preko B05n ~ i Raške vratio nat rag. Knez V ladimir jc \I zarobljeništvu u Ilrespi postao $:.mui lov zet, pa m u jc D uklja vra ćena na upravu. U ~vom najvett:m opsegu Samui lova je ddava obuh,·atala cijelu Makedoniju (bez Solu na), T csaliju. Epir. Albaniju. Duklju. Travuniju, Zahu mlje. RaJku. Bosou, Srijem i P oduna"sim Bu-

297

-

I

•

I

gaTsku . Njene sc granice približno mogu od rediti prema povelj ama Vasil ija II .. šio ih je daro\'ao ohridskom arl,iepiskopu, II kojima je on, poslije .wojt konačn e robjede. odredio opseg Ohridskc arhiepiskopi je. Podaci o dru štvenim odnosima i o UTe d enju SaOluilon drbvc vrlo su odanlni. Drbvni SII sc porezi plaeali II nat nri, svak i vlasnik jednog zcug-ara (zemlj ište. koje sc za jedan dan pDore j armom vo]o\'a) bio jc obave zan da daje dr žav; mal (modi; ) fita. mat prosa i krčag (slamnos) \·;na. It jedne od spo men utih povelja Vasilija n. vidi sc, da su prema državi postojale i radne obavcze _ podizanje kut a i d ruge ra bote. Na turalna poda"anj a d rlay; uputuju na lIerazvijenost nov čane privrede. ma da prema Vasilijevim poveljama postoji II Samu ilovoj državi veli k broj već ih naselja. od ko jih dobar dio nesumnjivo gradskih, čij i ka rakter. dodu!e. nije bliie pozna\. T o II svakom slućaju gov ori o relativnoj za ostalosti Sam uilov;h zemalja u odnosu na Bizan\. O prirodi i opsegu feudalnih ohaveu sd j aka nema podatak a. Podaci iz Vasilijevih povelja o broju parika. zavisnih sdjaka. kojima rasl,oiaiu oh r idski ;uhiepiskop i epi skopi iz mnogobrojnih eparhija (njiho\' broj se kreće od l :! do 40. a za\';$i od opsega ivainost; episkopije). kao da ne govo re o velikom obuj mu e piskopskog posj eda. T i parici. darovan i vi50kim crkvenim dostojanstveni cima. b ili ,\ll oslobodeni od općih driavnih daća. ali povelje ne govo~ o tome, kakv~ su bile n j ihove o baveze prema tim crkvenim felldakima. Po svoJ prilici posjedi manastira i knlpnij ih svjetovnih feudalac a bili su veći od gore spomenutih posjeda. Ipak. teš ko j e reći . do ko g s ~ stupnja bili razvijeni feudalni odnosi. jer je poznato., da om pre vl ađuj u tek poslije. u doha bi za nt ske vlasti. J ač anje klase feudalaca očigled no se vidi po mn ogobrojni m vojvodama. upravn ici ma pojedinib gradova, koje izvori spo minju za "rijeme borbe s Bizantom : o ni su ne sumn jivo upravnici većih o blasti. oa koje je Samuilova drhva h ila podi jeljena. Nji hova moć u tim oblastima. ka o i njihova relativna samostalnost mofe se razahrati naročit o iz dogadaja !>os ljednjih godina makedo nske drtaveo kada se iz nj ihovih redova pojedinci sve češće odcjepljuju i priznaju vlast Bizanta s tim. da im o n pot\' rd i njihO\'c d ruštvene privilegije. T emel j njihova Ilr ustveno.ekonomskog položaja ~e­ sum nj ivo je morao bi ti posjed feuda ln og karaktera bez ob7.lra

, l ,,

,

!

I I

na lo, da li su se neki m~đ u nji ma kor istili i ostacima pri ja~ nj ih plemenskih trad icija. Samu ilo se inače ko ristio i oni m domaćim elementima. koji su se u pojed inim oblastima razvili prije, nego S\I one pripoj", nc n jegovoj državi (primjer kneza Vlad imira i njegova strica Drago m ira). Nove prip reme 7,a borbu pro tiv Samuila Vasilije II. poduzima tek u početku X l. st., ali II povoljnijim pri likam a: otpor feud alnog plems tva bio j e već slomljen, a istočp e granice carst va osigu r ane, pa je sve .svoje snage m ogao koncent r irat i na Balkanski pol uotok. U tu burbu on unosi i svoje spo~obnosli vel ikog vojskovođ e, ali i sva ucdstva. ko jima raspolaže ekonomski razvijeniji Biunt. U toj etap i ho rbe, kada su sc snage nap reg-le do maksimum a, ispoljila sc i sva ra zlik a u stupnju ckonomskog razvitka jedn e i druge države. U četi ri godine (1001 -1004) Vasilije l l. sistematski organizir« veli ke pohode. kako bi Samuilu naj prije 011 uzeo njegove isločn e i julne oblast i pa za tim uda rio na cent ral ne. U tim pohod ima o n osvaja Scrdiku. Pres tav i Plisku. pa gotovo cijela Bugarska, osim vidinske ohlast i. pada \I njegove ruk e; zatim se okr«c prem a jugu i os\'aja Tesaliju i južnu Makedoniju ( B~ri.ia _ Servija, Voden). a posli je toga ponovo prenos; borbu nz zapad. Vidin pada posli je o s momjesečne opsade. usprkos Samuilovoj di verziji do Adrijano[lOla. a posli je njega pada i Skoplje. do koga je Vasilije uhrz o prodro i tdko po tukao Samu ila [o. 100';). Idu će godi ne pred a je sc Dra č. Za vrijeme te četvorogodi ~ n.ie borbe Samuil o je izg ubi o gotovo polovinu svoga teritorija i brl!nio je s\'oj e osnovne centr alne ohlasti. Za dese: pcs! .i cčn jih godina Samuilova otpora izvori ne daju detalje o~im vijcst'. da je Vasilije ll. nastavljao svoj~ na\'ale svak e godine. l'o~ljefinji su sc put sukobili Vasilije IL i Samuilo ljeti 1014. Samuilo\' vojskovođa Nesto rie3 hi o je potučen kod Solu na. a sam Sam uilo j e dož ivio tda k pora z ko d planine Belasice, \J blizini Sirumic::. 29. srpnja 101 4. N jego\'a je vojska potpuno ra zbijena. z on se. uz pom oć $voga si na Gavril3 Rad omira. jedva spasio i skloni o u Prilep . Poslije lc pobjede Vasilije II. je uzalud poku šao (\2 o~oj i Strum icu. u čijoj je blizini jedan njegov od red pren-pio poraz. Po Vasilijevoj na redbi oko 14.000 Samuilovih zarobljenih vojnika (broj je vj ero jatno pretjeran) bilo je oslijepljene. ;, 5""-

•

.298

299

-

kom stotom ostavljeno je po jedno oko, i u takvu su stanju upućeni k Samuilu. Samuila je pri tom prizoru udarila kap. od koje je posli je dva dana umro (G. listopada 10 14). Nadijedio ga je sin Gavri lo Radomir. Ka vijest o Samuilo,'oj smrti, Vas ilije je od mah ponovo na _ valio. ali je postigao sa mo djelomičan uspjeh. Do kra ja 1014 osvojio je u dva pothata Bitol j. Prikl' i Stipo a idu će go.li ne - Voden. koji sc bio oslobodio bizan1.5ke vlasti. i Maglen. U to vrij eme. Arona" si n Ivan Vladisla\' ubio je u lo,'u Ganil a Radomira i uzco cars ku krullu (jese n 101 5), Da bi osigurao svoju vlast, on je iduće godinc pogu bio i kneza h 'ana Vladimira. Sa. muil ova zeta. Njego\' pokuilaj da sklopi mir s Bizantom. nij e uspio. j borba je nastavljena. Ona je s prekidima trajala I"i~e od dvije godine. Posli je privremenog osvajanja Ohrida. neuspje _ lih napadaja na Strumicu, Pernik i Kost m , Vasilije II. je tek potkraj 101 7 nanio kod Sctine, u ;\I!no; Makedo nij i, tdi poraz Ivan u Vladislavu. U početku 1018, pri opsadi Drača, poginuo je Ivan Vladisla v. a poslije njcsove smrt i popušta otpor mahdon. ske države. Višc plemstvo, koje je dotada bilo na čelu borbe. pokazuje sIdonost da prih at i bizantsku vlas!. Osim rjcdih izu. zetak a. njegovi preds tavni.;:i izlaze u susret Vasiliju II .. koji je krenu u II Makedoniju, i bez otpora mu predaju gradove i ohlas ti. koji ma su upravljali. U naknadu t a to dobivaju potvrdu svo jih privilegija i bizantske či nov e i na slove. Poslije toga predali su sc i oslaii. a mjedimiČ1Ji otpor slomljen je oružjem (h ·ac u Devolu i Scrmon u Srijemu). Svi suvremen i izvori nazi,'aju Samu il ovo ears tvo bugarskim carstvom, a njegove stanovnike Bugarima. T ako se to pitanje, bez dublje ana liu. postavljalo i II historiogra fiji. osi m u srps koj, koja j~, rukovod eći sc svoji m pose bnim razlhzima, istical::t _sla_ venski.. karakt er Samu ilove drlav e. U lome 5U presudnu ulogu isralc. formalno promatra ne. veze krono!o.ške , geografske i ideo. ]oško·driavnopravne (u srednjovjekovnom smislu) izmedu Samuil ova carstl·a i bugars kog ca rstva Simeona i Petra. kojc mu je prethodilo. Oslanjanje Samuilove države na državnopravne i crkvene tradicije bugarskog ca rstva ocigledn o je i sas"im odgo. varo. onom vremenu, Ali s gltdišta historijs kog razvitka i osobito I gledišta procesa razvitka naroda. ispolja,"aju sc medu nji ma

300

i bitne radike. Tako je nesumnjiv a či nje nica. bcz obzira na ime,

da je Samuil ova drial"a izrasla i da se za vrijeme $Voga postujanja stalno oslanjala na no vo s~dište u l irem smislu riječi. da jc uvukla \I aktivnu političku djelatnost nove na rodne snage, koje su i bile njezin pravi osnovni pokretač i n osilac, u čijim je ru kama vudstvo biJo od početka do kraja, i to nelav i ~no od ii . renja i suža va nj a državnih granica . Zna čenje toga 5Tedi.~ta n ije nmo u tome. što je ono bilo isbodi! te ustanka, neg o I u lome, u korn su se pravcu šir ile pTVe ak.;:ije ;ta osiguranje toga središta. kak o sc ono zaokruživala kao dr!ava. kak o sc branila II doba očigled ne bizantske vojn e i ekonomske nadmoćnosti. kada je moral o neprijatelju prepuštati periferne oblasti. Iz toga sc vidi. d ~l sve oblasti prostrane Samuil ove države nisu imale istI! histo. ri jsku ulogu. N i pojava toga dr!a vnog sredi j Ia nije slučajna. U njegovI! temelju Ide dosad a nedovoljno prou čenI' form e poli. tičke s:lmoupravne organizacije. koje su u doba relat iv ne sam o. !talr.o$ti II VII. i VIIL st. dobile neku ČVTs t ocu i održale sc u period i bizantske i bugars ke prevlasti: one $U sc oslanjale na vlastite dru štv ene snage. k oje su sc u to ,'rijeme razvile i potp uno se ispuljile II S<)l1l11i!OVO dob a. To j ~ središte imalo i svoje vIa· nite tradicije. koje 5U se očitovale u ma ked onskim uSl::tncima X r. stoljeću. Sam(J naročite historijske okol nosti - neposredno msjedstvl' Bizanta i povoljniji poli t ički uv.itti ta ra zvi tak ,rp· skoga .. . i bug
,

li. W..l!.!..edonij;: poč bitan tskom vlašću. ustanci maked onskih

Sla,'er:o: i borbe oko MakeConije do po~etk lt X I I. $toljcćz. _ Po· slijr. pad., S:lmuilovc ddave pod bizantsl::U vlast njen im jc obi a· stim;; Immetnut - Illa da. II prvo " rijeme, uz neka ograniCenj::: _ opći bizantsid IIp.a' 'ni sistem II obiiku tema. Te ritorij nekada~ n je Samui love d rbve bio je podijeljen na dyije teme: Podu navska Bugusk a, izmedu pianine Balkan::t i Dunava bija jt odijeljena ka o tema Pari~t~ion ili P::traduna"on sa središ tem u Silist,.iji. a jezgra Samui10vc drž ave (Makedonija s okoji nom Scrdi~e ) ure. dem: je ka o tema Bulgaria. koje im c. da kal:o. ne odralU j: e t nički: strukturu pokrajine. vec bizantsko dr!avnopravno glelii.š te. prema ~om e jc Samuilova carstvo bilo nasljednik prijašnjega bugar
301

-

Ograniče nja

Središtt. teme bilo je Skoplje; Oila jc zbog svog" "tlikog znače nj a im"la rang katcpanata. a poslije i duka la (kako Su na7j"ali važnij e i većt. leme). Bitantski upravni sistem II tim dvjema lem;:ma bio je ipak II prvo vrijeme ograniten nekim naročitim povlasticama, čija je sv rh a, po zamisli Vasilija Il .. bila, da sc ola kla jačanj .. i učvršćenje bizantske viasti i uljer.aja prije svcga pomoću (rl:v~. a samo djelomično d" sc taj osjetljivi prijelaz olakša j ~ i rirn na rodnim masama. Ma da je Vasilije ll . OhridskI! patrijadiju snizio na ranI! ar hiepiskopije, ipak je ona sačU\'ala 5•• oju aU lokdalnost. pa prema lome ona nije bila podreden:: Carigradskoj l'atrija rl:i j;. već neposredno caru. koji je zadržao pravo d~ postavlja ohridskog arhiepiskopa. Ohridskom arh icI)iskopu bilc $1.1 pooredene, osi m pojedinačnih izu7-ctaka, sve a rh iepiskopije koje Sl! prije ulazil e u sastav Samuilove. kao i prijašnje Petro ve drbv e. Kako bi sc makedonsko sveće nstvo u prvo vr ije me !ito jal'e veu lo 7.a Bizant. ta arhiepiskopa u Ohridu postavljen je Slaven. biv!i iguman debarskog manastira i " jerojatno prijašnji patrijarh Jovan. Osim toga. m: osnovu sporazuma s njim. Vasilije ll. je II tri hrisovulje utvrd io kak n opseg Ohridske arhiepiskopij(;, tailo i povlastice arhiepiskopije i pojedinih episkopij:.. pa je uz svaku episkop,ju odredio i broj k lerika i kmetova-pari b, koji St već prema zna· cenju episkopije kletao od 12 do 40 . .Još je va!nija bil:! Činj::nica. ho je Vasi lije u Os\'ojcnim područjima zadrfao porezni sistem iz vremena cara Samuila, pa se. pN:m1i tome, II Makedoniji i dalje porez plaćao u nalur; (u žitu, prosu i vinil), a ne 11 IIOV(U. kao Ito je to hilo u drugim bizantskim pokrajinama. Ali jc u korist crkve uveo kanonikon. koji se plaćao episkopijama. Met'!utirn. budući da od X. $t. nadalje glavni oslonac drb:vne vlas ti u temama mjesto slralinta postaju sve višc feudalni veleposjednici. pa~ Makedonijt. pod b;zantsku viast imao j e. vec: od vremena Vasili ja l l.. kao !,osl jeciicu i itraziiu promjenu II sastavu fcudal11C i:lase. U o~vojenim krajevim:: Vasilije nijI; samo Gr!:e postavlj>lo na vainije položaje. nego je poticanjem ženidbenih veza izmedu slavenskih i grčkih feudalnih porociica, kao i postavljanjem slavenskjj] feuaalae;: fl;, ra1.ličile d\lžnosti I: Malu Aziju započeo proces grecizacije reudalne klase u Makedoniji.

302

,

; \,

, t •

bizantske uprave, na koja je pristao Vasilije ll ., nisu bila dugog vijeka. Na nanje II Makedoniji odrazile su sc promjene nastale poslije njegove smrt i 10 ~5. za vrijeme horbe izmedu prijestolničkoga činovn ičkog i po krajinskoga vojničkog plemstva. Gotovo do kraja X I. st. prevladuje utjecaj čino,'ničk og plemstva. koje u1.ilOa II zakup ubiranje !,ore1.ll po provincijama pa nj ihO" im I>ovećavanjem upropašćuje seljake i stra li ote i tako ih primorava da prelaze II kmetove-pa rike. US lO na nOVO upadaju barbarska plemena. 1)~čene1.i. nekada!nji bizanlski saveznic; II borbi protiv Bugara, poslije pada Samuilove drlave i dalje na"aljuju preko Dunava pa su 3O-ih godina XL Sl. više puta procirli do Egejskog mora. ča k i do Soluna (1034). Bijedu stanov ništva II to vrijeme poveć'lvaju i pl jačkanja. što ih podulimaju mak edonski Vlasi, a takoder i prirodne nepogode. koje su IOS7- 3~) UHokovale velik u glad II T rakiji i Makedoniji . Posljedice \·Iaaavim: činovničko g plems!\'a $ vremenom postaju sve iuazitij~. Zaku pnici po reza počeli su i II Makedoniji uvoditi bizants ki porezni sistem i zahtijevati plaćanje II novcu_ a u istu je "ri jeme matno oslabila potpora, koj u je BiZant imao II slavenskom sv~· Ćenstvu. jer je postavljen :l;a ohridsko g arhi epis kopa Grk i ....~on ( 1037). Kao rezult at svega toga , otprilike u isto vrijeme ka d i II nekim drugim krajevima Balkanskog poluotoka, izbio jt. I().lO II Makedoniji velik ustanak poe vodstvom Petru Deljana. k(! j~ se iz.davao za si na Gavrila Radomi ra , a Samuilova unuk a. K~ putu iz Ugars ke. gaje je prije livio, u Makedoniju, zauzeo ic Ni.; il !atim i Skoplje. U lo vrijeme. pod vodstvom nekog Ti nomirz.. lIstam:k je buknuo i u Dračkoj oblasti. Ali Deljan. koji nije hti" da dijeli vlast s Tihomirom. pozva ga u Skoplje. Ustanid su zbog njcguva STOldst.. a sa Sa1Jluilom izabrali za svuga , 'od u Pet:~ Deljana. a Tihomi ra ubili. Ostavši tal:o jedini voda ustanka, OcIjan krenu s USla fl ";l1na i~ Skoplja proti\' Soluna, ali ga nije zau~eo , pa sc ustanička vojs ka l! putila na više strana. Jedan dio, pod komandom Antima. bio je roslan na j ug, u pravcu H elade. Taj je odred uspio d~ ko ci Tebe razbije bizantsku vojsku. a ustanak sc II is tu vrijeme proširio i na okoli nu Naupakta u Epin:. Drugi dio ustan ika krenu o je na zapad, da zauzme Drač, a treći ostao s Deljano m kod Os trova u južnoj Makt.doniji.

303

~,, Bizant je tadll u Solunu počeo da prikupiju vojsku 7.~ borbu pro tiv ustanika. U to jc vrijeme prebjegao k pobunjenicima i drugi Samu ilov unuk. Alusijan. sin Ivana Vladislava. prije strateg t~me Te()(]<)siopol " Aziji. koji je "prlIvo tadll bio pao II Carigradu u nemilost i izgubio svoje posjede. Zbog oslonca. koji je A lllsijan naša o medu ustanicima. Petar Deljlln ga je morao primiti Zl! s"vladara pa ga jc poslao s vojskom protiv Soluna. Medutim je bizantska vojska. koja se veC prikupljala u ~radu. potpuno razbila op~jcdatelje . Poražen i be? voj.ske. A\usijan se vrati k Deljanu. p~ sc njihovo suparništvo i ne!,ovjcrenjt zbog toga jo., vise zaoštri lo. Alu.sijan pozva Deljana na gozbu. opij.:: ga i oslijepi. Po~lij e novog poraza pobunjenika. čije je vo(lstvo nakon toga sam preuzeo. /\lusijan j.:: prdao u Mosinopol Grcim;::. Z" to ga je izdajstvo bizantski car promaknu{) u čin magistra. Grc i su zatim k"renuli protil' ostataka Deljanove vojske. koja je u borbi kod Ostrov .. 1041 razbijena. a oslijepljeni Deljno padne u ropstvo, Poslij<.: toga uspjeha bizantsko. jc voj ska krenula i u druge us:aničke kra jeve i ustanak ugu šila il kn·i. Kad .. je poslije toga ustanb nanovo uspostavlj ena bizantska vlast II Makedoniii . , nastavljena je sve jllče eksploatacija seoskih masa. Bj~antski car Konstanti n Monomm (1042~!055) . osim držal'nog danka. povećao je i kanonički oaMk crkvi. Od svakog sela s;). 30 ognjiSu uzimali su po jedan ~latnik. {Iva srebrnjaka, jedno!, ovna. šest modij;:: ječma. četir; modi j a pšeni':nog brašna ; 30 kok oši. U drllgoj polovini XI. st. sve vi,e se učv~.:;("je i dal'a nj e poreza u zakup. pa su zakupnici, koji su za ~voj~ pr.. vo obično podmićiva1i visoke činovnik.; \I Carigr~du. svojevo!j nim OOvcćal-"<:njem sel jačkih daća nadoknadi"ali svoje troškove. U vezi s tim razvitkom brzo j e rastao i opseg feudalnog vekposjeda. kao i dodjeljivanje imunitctnih prava poje(linim. naročito crkvenim veieposiednicima, koje je vršio car. U srerlini XI. st. opet počinju i na\"lIle Pečtnega, ko ji nekoliko putJ. upad .. ju i na makedonski teritorij sve do Soluna. II 1041; na seljuje Bizant jedan dio zarob ljenih Pečenega na Ovčjem polju. oko Niša i Scrdike. Zbog padanja seljaka i Slratiot~ u kmetst vo. opadali su financijski prihodi. Il i vojna snaga drža\"e. l sve to II doba. kada sc navalama Pečenega sa sjevera prid ružuju žestoke nav .. 1:: Seld~uka nll maloazijske posjede C
,,

I ,

1

•

i i

••

,

I i

Sl,d>;uci Su JOil kot! M;lnzikerta U Armeniji potpuno razbili najllIllIličku bj~antsku voj~ku . a i sam je car pao u rop,!v o. 1\;.d" jila grad i zarobila Georgija Vojteha. Kad je Bodin sazna(l za pad Skoplja. pošao je potkraj godi ne na jug u pomo ć, ali j~ bio potučen i 7.arobl.ien kod P'lUna na Kosovu polju. U početb; IO i3 lIstanak je ugukn, i u Makedoniji je potpuno IISI'0-. swvljena bizantska l'last. !'\euspjdlolll toga ponovljenog pokušaja makedonskih Slavena. da se oslobode biza ntskog gospodstva. svrŠllv<'! sc. dodu~e. njihova otvoren;l široka borba proti\" Bizanta, ali je idućih decenija Makedonija jo;; nekoliko puta bila zah\""ćcm! ull\Hru~njim borbama oko carske v!asti i ratovima izmedu Bizantll i njegovih susjeda. pa se tek na početku XII. sL prilike u njoj "iše ustaljuju. Tako su i Makedonci sudjelovali u nenspjelom pokušajI! Nikifora Vasil akija (lOiS). da sc dočepa carske , ·Iasti. Kumani. a naročito Pcčenezi. Il to vrijeme pravi gospodari u pokrajin,ntla sjeverno od planine Balkana. svojim čestim na"a ia ma prema jugu pustoše doduše prije svega Trakiju. ali ipllk dolazl nekoliko puta i II okoli<.:\! Soluna . U isto vrijeme Seldžuei SI: osvojili gotovo čitavu Ma:u Aziju.

305

,

-

Kad je elrem postao Aleksije l. KomoCTI (108 1- 111 8). koji je Bizan t izbavio iz tih neprilika i uspjelim reformama obnovio njegovu snagu za čitavo jedno s toljeće. ditu sc protiv njega 108 1 na Jad ranskom mo ru. u susjedstvu Makedoni je. novi opas ni neprijatel j i. Normani pod Robert om Guiseardom. Poslije ponovnih po bjeda nad bizantskom vojskom (1081. 1083) oni su zauzeli najprije Alba niju od Drača do Arte. zatim Epir, T esali ju i veli k d io Makedonije. Skoplje. Ohrid. Bitol j. Ber. Vorle n. Mo~len. Kostur i Bela Crkva, osim drugih krajeva. paJi su 108S-8~ u n ji. have ru ke. Tek 10lH Normani su bili potučeni pa su do kra ja tc godi ne izgubil i opet cijelo osvojeno pod ru čje. U isto su vrijeme nastavljali svoje pljačkaške pohorlc i Pečenezi , pa se Alek.sije Komnen okrenu tada i protil' njih. Poslije njihova velikog pljačk aJkog pohoda iz 1090·91. na kojem SII do prli sve do Egejskog mora i Carigrada. u proljeće 1091 Bizant je s pomoću Kumana gotovo uni'tio Pečenege. a nj ihove ostatke raselio posvuda, izmedu os taloga i u Makedoniju. uMoglenski kraj. U spo razumu s Ia!nim carem Romanom Diogenom. koji je mislio. da se • n jihovom pomoću dočepa carskog p!"ije~tolja. i Kumani upadaju preko Dunava i pljačkaju po Balkanskom poluotoku. ali su 1094 i oni najzad razbijCTIi. a jedan dio njih ollet naseljen u Makedoniji (Kumanovo i K umaničevo u T ikve· škom kraju). Tako je bi zantska vlast bila učvršćena sve do Dunava. Makedoniju su u to vrijeme zahvatile dijelom i borbe izmedu Biza nta i Raške. kada je ra ški veliki župan Vukan pustošio sela oko Skoplja i u Pologu. na gornjem Vardaru (1094). Kad a je Aleksije odbio i Vukana i Kumane pa se spremao da osvoji i izgubljene bizantske posjede u Mal oj Aziji, započeli su krio !arski ralovi kao nova opasnos t za Biunl sa zapada. Ta opasnost nije mimoi!la nl Makedoniju. jer je jedan dio križara. učesnika u prvom kriiarskom ratu. išao starom ces tom Via Egnatia , koja je od Drača mimo Ohrid vodila do Soluna pa dalje prema Carigra du. Oni krilari. koji su bili pod vods tvom normanskog kn eza Boemunda i išli tim putem. nasiInn su Olimali namirnice i stoku. Opis jednog njihova napadaja na neko na.selje u Bitoljskoj kotlini. što ga daje Vilim T irski. 1.ivo sli ka njihove postup ke: ka da su na svom putu čuli .. da je u bl izini naselje nastanjeno sa mo h e retičkim Slanol'nicima. kriiari

106

su ga velikom brzi n om napa li i poslije nasilnog zauziman j a ~tvr~enja zapalili ~ade. a kad .u zbog toga stanovnici izginuli. JednI .od m.~ča, drugl od p ofara, vratili su sc otuda s velikim i boga tim piJjenom«.

,

,

, i

i

Za vr ijeme ~rvog~. ~rifarskog. ra ta osj etila sc u pl"Vom redu ~pas n osl, kOJa prIJet( stanovmš tvll u u:H; Lrašnjosti bizantske dr .. av~, a u početku XJI . st. potpu no se o,krila i neposredna opas nost tIh ratova %a Bizant kao drfavu. Potkraj 1107 Boemund Ta~entski ~okuJava da opet provede planove svoga oca Rob erta GUlscarda I v.last Normana pro~iri na istocnu obalu J adranskog mora p~ zauzI~a Valonu opsjeda Drač. a u Makedoniji osvaja Deb.ar I pustOS! p ~ .o.blast! Mokra, u blizini O hrida. Al eksijc I. g~ Ipak. ubrzo pTlSlIJava da napusti osvojene krajeve i sklopi mir.• Blzaotom ~~ 108). Tek poslije toliko različitih sukoba pre. staju za duže VTlJeme bor be u Makedoniji. i na Balkanskom se poluotoku najzad učvršćuje vlast Bizanta.

!

. 7: Privreda i društveno uređ enje u Makedoniji u XI. j XII. stol Jccu: .- Kad ~u .oko 1040 uk idanjem prikupljanja poreza II ~atun I pos tavlj~oJe~ G ~ ka Leona za oh ridS kog arhiepiskopa ub~Ula. ona ogra n.lč.~ nja bizantske organizacije u Makedoniji. što Ih je u~eo VaSilIje JI. poslije osvajan ja Samuilova (arstl'a. provedena J ~ potpuno bizantska ullrava. Makedonci potpadaju odsada pod Is te o pće oba veze i pravne prOlIise kao i stanovnici u ostalim područjima carstva. Poslije neuspjelih pokušaja II XI. s~., da s.e oslobode bizantskog gospodstva, sva kak o je ojačao i ?lzantskl. e.le~enat u upravi (kapetani i kefalije po gradovima I zakupnICI I pobirači poreza). gradskom stanovni!tvu i medu feudal~im.a .. V~ć postavljanje: Leona za ohr idsk(»g arhi episkopa nagov Ješcuje I otvo~en~. tende~ciju širenja grčkog utjecaja preko crh'~nc ?rgamzacIJe.. ~to Je, medutim. dobilo pun zamah tek na kr ajU XI. 51.: za vTlJeme ohridskog arhicpiskopa Teofi I~kta (1090-1109), Jednoga od najvidenijih crkvenih bizantskih ~Isaca.u lo .doba. On je u s"oj im pism ima. ma da ten dencioznima I prt:tJ.eranm:a. n~padao. porezne činov n ike s glediUa interesa c~kvemh ~osJ eda l O$laVlo neobično bogate podatke o unulTa.Iinjem ra~l'!tk~ MakedoIlije oko g. 1100. Preradi"anjem crk"eno. slovemk'h sl}J.~a na g rčk Qm jcziku (2itije S I ' . Klimcnta Ohrid.

307

r;kog i 2;itij~ petnaest tiberiopoiskih m učen ika) s uspjehom je potiskh'ao književni rad slavenskoga mak edo~.$kog .svc~en~lVa . Još je značajnija činjenica. da so o njegovo Vrijeme I.~VI IIJe~~ podrede ni episkopi. poznati iz IIjcgov~. kor~spondenc~Je. GrcI I da ~e II ponekim pita njima ( o~tanovIJlvanJe. m ana~tl ra ) ~. poslove Ohridsk~ arhiepiskopije oplece i cangradskI patnjarh. A sam je Teofilakt II mno gim svoji m pismi ma. i.zT.azio du boku nesnošljivost prema ~barb a T$koj sred ini «. u. kOJo~ Je. morao .da fivi. i prema s"ojim ,·jernkima. »harbanklm rooovlma. prlJa vim::. koji ! nHOC ['o o\'čjim koŽ<1ma". Medu!il'" za široke narodne mase najosjetljivija je promjena bilo ovodenje bizantskoga poreznog siste ma. Ta j j~ . sistem bio toliko kompliciran i tako se rugranac. da se Sklhca. kako sam k(!Žc. stidi da samo i navede sve vrsle porCla I: ~vojc Of';,:'. Osno\'n; SLI l)o rezi 5eosk~g sta~o.vniš tva .bili por~~ : na og-njihe (kapnikon) i zemljarina (s lIlone ll. zeuganon. po~h.JC sitar kija'. Na"očil oblik 1.emljarine bijah~ porez na pa~u u m!l1n podrLlčji:na (eno mion ) i od planins ke pašc (ori ~e). kO) ; su ~d}ac; pl:lčali po broju stoke, a OS;1I1 to!,a 511 cl:"'a!i 1 d~ct'"O o~ sltl~e stoke (deka tt· ). pa čak ; od pčela (mcliso nomlOn ). OSlIn tih osnovnih po rezc seljaci su morali placali niz naknadn;l, poreu. koji Sll u Xl. st. iznosili golovo čeh'rtinu svih osnovnih poreza: taksu za prikupljanje poreza (si nctheia) i dr. Naročita grupa seljačkih ob:wcz:l. koja je bila mnogo puta teža od svih r~dov~ih poreza. bile su njihove ra dne; naturalne obav.cz~: .morah su oa,'ati s"oju stoku za I)rijevot či no"nika i stavljal, Je na raspola/l:"anje vojsci. <: u vezi s ti mc i odrbva ti mosto\'e i rllto,'~ (angaria ): z:ni::-:_ osigur,n'nti d:l.:l.Vni
, !

•

i I

, I

I

smrti Vasilija II . preuzeli zakupnici poreza za či t ave pokrajine. Najkasnije u sredi ni XI. st. car jc. ria napuni državne blagajne. prodavao funkcije poreznih činovnika. koji su tati m. da pokrij u woje troškove. pnveca ..ali po reT. sa znanjem najviših upravn ih mjesta. Tako, čuveni filozof i utjecaj ni držav n ik Pselos savjetujc mokom stra tegu. da pred takvim prestupcima. i _kad ill primijeti, \lopće ~o.tvara ol:i .. . i da prtma pobiračima poreza bude popustljiv i blago na k lon~; a z<: vrijeIlIc cara Aleksija l. Komnena bila jc zaplijenjena imol'in<1 jednom l,akujlniku poreza u temama Trakiji i Makedoniji zato, ~to nije ispunio i služ beno datu obavezu. da ce skujliti po rez u dvostr ukom iznosu. Vlast i uloga poreznih činovnika u tim prilikama stalno raste. i oni. do kraja XI. SL stječu pravo da sa mi vrše mjerenje i popis zemljišta. na kom se osnivao rauez poreza. p a se T eofilakt tufi. da oni brojc parikc i mj ere ~cmlju. )O koja se moie izmjeriti skokovima buhe.. ; izmakli su i nadzoru upravni ka p rovincija pa su is mijavali i one, koji su s( pozivali na carsku .. last. Razumljivo je, da su oni II takvim prilikama iz nudi .. ali od stallovni§tva različite poklone, a ka d bi ih primili, nastavljali .~u s ugnje!
30S •

-

seljake su uzimali i u vojsku za lak u pješadiju. T o skupljanje voj nika u početku X I I. sl. učestalo je u takvim ra zmjerima. da se osjetila oskudiea u radnoj snazi na seljačkim posjedima i na imanjima feuda lne gospode. U jednoj takvoj priliei T eofilakt se obrat io dUKU teme Bulgarije i zamolio ga. da smnnj; broj voj nik a zat raženih od "maloga i vrlo os kudn og« ohrids kog kraja. koji će inače propas ti brže. nego što se to misli. ~Zbog prokletih riječn ih eari na « tuži se T eofilakt da "nemJ mostova« prek o Va rd ara i sl ikovito opisuje opasnosI prijelaza malim čamcen' u proljeće, kad nabuja rijeka. Upravo taka v razvita k mnogo je pridonio. da se razvi ju i brzo ustale feudalni odnosi u Makedoniji. Seoske opći ne su izgubile svo ja nekadašnja pTaVa i dobile gospoda re ufeudakima. Na njihov račulI proširili su sc krupni feudal ni veleposjedi. medu n jima naročito crkveni. Ma da je priča nje. da se Teofilaktu "po ulicama kolutao si r, a po brdima teklo mlijeko. da je bio velik bogataš sa ne znam koliko prikupljenih talena ta. da je živio kao satrap i bol je«, nesumnjiv o tendenciozno; uveli ke pretjeran o. ipak njegov a pisma svjelloče o žestokoj borui 1;a proši renje posjeda Oh ridske arhiepiskopi.ie i za povetanje arhiepisk np()\'ih prihoda od sel jaka. Ohridska je arhiepiskopija doi sI;! stekla posjede u veli kom dijelu Makedonije. uglavnom razhacane oko Ohrida , Prespe, Mokr og. K ičeva. Pelago n; je i Jenid žc\';\r
.:n

su se posje.lli osnivali na eksploataciji kmetova-parika . kOJI su I oso.bno I ekonoms ki bili zavisni od svoj ih gospodar~ ­ feudaiaca. 21vot kme lova bio je tda k: feuda1cima su moral i pla ćal.i po reze. koje su prij e pla ćali poreznicima. a osi m toga mora h su. o~radivati i posje-d feudalaca u obl iku rabok (do 20 cl:n:;!. god IšnJe). I po odijelu morali su se razli kovati od gospode. Nas~,prot tom e. feudalei su. naroči t o crkve-ni , uživali različil e priVIlegije. ~spr~os

I ,

,

sve mu tome seljaci 5U u to vr ijeme osjećali prijelaz II panke Ipak..kao neko olakšanje, jer bi na taj na čin izbjegl i nesno.snom. PTlt,~kll ~ak.llpni ka poreza. Potkra j X I. st.. ka d je Biza ni IZgUbIO najVeĆI dIO svojih I)osjeda u Aziji, pa su teme n::. Balkamkom ·og ., 'j d . poluoto ku bile zapravo J'edina podl og, nJ~uv" pr! 'o ~. taj je raz:it ak uzrokovao ohre sukobe. naročito izmedu za kupmka poreza, veleposjednika. pa i izmedu d rlave i cr kven ~s v~jeposjeda . Zoo? čati.h ralova drla,'a je u la vrijeme bl l~ pTlm ~rana da st.a': 1 n.l~u I na crkvena ima nja u M akedoniji. Ukm ula Je neke Pflv,leglJe. koje je dotada lI!ivala Ohridska arhiepiskopija. pobirala je ra~1i či l e poreze od crk venih parih.. pa .č ak i od sveće ni k a i od sa mog arhi episkopa Teo f;! akl~ . Oh r.'~s~ om a rhiepiskopu je oduzeto selo M ogila u Pe!agoniji i ~udlJelJeno nekom svj~ t ovnom feudaku, a duga se raspra vodila , oko sela Bela C rkv a u Egejskoj Makedoniji. Porezni su či no,·· nid taj polo!aj još viJe za oštri ti time. što su crkv ene parike ~a~ i druge _ žcslo ko pritiskivali. tražili od njih više, nego što JC Iznosio porez ubiljden u ka\;lstars ke knjig e, a već II samim knji gama povećaval i njiho v posjed i broj stoke i prcm 2. tome I veličin u poreu. . Zbo.g ~.vo$l~kog pritiska - od strane crkve nog feu da k a ! p o.rc~ mh c,~ov mka _ crkveni su pariei očigleduo pali u potp\m učaJ. fako Je s!anovni;tvo oko 1}evola jednosta vno napustil o svuj .. sela i pubjq:lo II okol ne ~Ulne i brda, pa je i k ler s epi skopom morao da napusti grad , koj i je ostao bez " jernika i nji huv~ rad ne snage. Pobjegli seljad nisu htjeli da se v raie u n2. \,uhena sela, dok im se ne izda pisn,cna garanci ja o zaštiti od l.ukuJ>ni ka poreza. 3 11

310

I

-

-

-- Teofilakt je u svojim p !SInimO! Cilru i različitim visokim cr kve nim i svjetov nim dostojanstvenicima veoma ošt ro napadao pOl'eU1 ~ činovn ike i žalio sc na njihov e postupke. Tako je IWslaJo itmedu njih nitro suparni; \I'o, koje je, uz JXItporu porezn ih či n ovnika, našlo odraza j u ii rcm pokretu protiv a rhi cpillkopa u Ohridu i okolini. Ohridan; su bili neprijateljski raspolo ženi p rrm::. Teofila ktu, koji sc nesumnjivu mnogo zalagao. da 1'0,' - '_ ~ ~\'''.it prihude i matcr i.i aJn~ prili ke. u koji ma jc živio medu _ba rilarima .. , Zalili su sc na arhi cpiskopa, da im jc odu zi mao njive i ,-inograde. pa su is kuri'lil; zgodan trenu tak i. na poziv zakupni k;, poreza Jasita, počeli da sc sa mi kori ste crkvenim posicdimll. U vczi s ti m. Tcofilll kt se b l i, da ga je jasi t ~pl'O ' idcrao i rasje ka" •. Na če lu tog.. pokreta bio je Ohridani n L azar. ~ c rk vcni pari k, koji je suvišc slohodno misli o j htio ria skine j:l' ';: 111 kmetsh' a~. pa je uz jasitovll pomoć pobunio proti" :l.Thicpi· skopa Ohridane i o koin c seljake. koje je obila?io i govorim a po_ zi"ao na »ra l pruliv njega «. P okret je uhvat io i druge dijel"vc Makedo nije, Jlo jc T co rilak t u svoji m obrambeni m pismim a p rirod " " o brazlagao lako. ela sc L azar pove~ i\' ao s ljudima. koje je arhi cpiskop osudio ~bog he reu ili zbog crkvene nediscipline; krupni!: grijehova. U suhi ni je 10 ipak nesum njivo bila borba kme tova pro tiv surove eksploatacije sa dvije stra ne. Zbog zaohrenosli pol ola ja T eofilakt sc morao ukloniti iz Ohrida, ali jc on u isto vrijeme , prema Lazarovoj !albi caru. naredio, da sc zapali L;naro\"a kuća. kako bi mu u ~\" ra tio u nj egovu djelatnost. Lazar je o tiiau u Carigrad. gdj e je tu lba ma proti " arhiepisk opa us pio. da car Alcksije 1. Komnen preda istragu poreznim činov­ ni ci ma. koji su tak o post igli velik uspjeh II borb i proli\" mrskog protiv ni ka. jasit je oduzeo oh ri dskoj crkvi sve n jene pore me privilegije, a za htijevao i naplatu poreza unatra g. Medut im . kada jc za upravi telja teme Bulgarijc: 1105 postavljen Konstantin Komnen. T eof ilakt je ispo ~ lo\"ao . da se po nište tc: odluke i vr a te po~jedi. pa se zali m i ~a m I>ovral;o u Oh rid_ jasi t je hi o uklonjen iz pokrajine:, a s njime jc: neSlao i Laza r. U to je vri jeme s vaka ko oj ača o položaj c rkvenog ve1cposjcda i II dru gi m krajev ima Makedonije. pa sc II drugom deceni ju XII. st. episkop nala1.i opet i uDevolu.

N.tpl~

312

;

sa nad~rnb"c: ploče r nd helj ~ ~I ra Sa muila il; Rod. 993

Nije nikaho čo (l o , što sc o tim prilibma višt IlUt::. ! POrninjll i slave nski robuvi. koje su njihovi roditelji u vr ijeme gladi prodali u ropstvo. Tako Ml sc solu!lskom metropo1ill: Teodulu o. 109:·, obrat iH mnogi Slaveni i ostali robov i s molbom. d~ im crkvi': vrati slobodu. ~ j e r su bili rodeni od slnbod nih rodi tdja_. pa se on u lom pitanju obratio ca ru A le ksij u. Is l i :IC prores produžio i I I XIl . sl.. kada je život . prema ri j cči ma jed no/( iz· vo ra. ~pri si ljavao mnoge da prodaju 5'·OjU ~ lobod u ta nnvae ... : na oko tr i obola se ustanovila cijena la slobodne ljode ... Mano el I. Komnen jc čak i za konom zabranio prodavanj t sl ohod nih l.iudi II ropstvo j naredio. da .\e povrati sloboda svima onil1l
TABLA "XII

•

I

ipak sc za vrijeme Manuda opć i polož::. j uvdik e ustalio. jer je potpuno Ilre'·ladalo v ojničko plelllsh'o nad č in ov ni čki m . U "ezi s tim razvojem bilno se povećao i ne~lImnj i vo j c ja či postao II Makedoniji grčki elemenat u feudalnoj kla si. Bizan:~ko su pravo primili i dru/,ri slavenski feudalci, pa se ono tl MakeJoniji . najkasnije u srerlini XII. st.. ve ć toliko usta lilo, cl:! go: ni ka~nij e pono"n o zauzimanje Makcdonije. odnosno njenih dijelo\':! od strane Bugara i Srha nijc bitno uzd rm a lo s\'e do \"remena turskih os,·ajanja.

Oo •

D

Na t~l~

LJ; 1:00. 9'lti na Stupu u c r ~.·l s v. A r h~pdela u "r11ep..

s. Kultura. - K n j i ž e ,. n o s t. Početak I)ismenosti i kn jiie". nug rada kod makedonskih Slavena vezan jc la rad sh \' enskih ,Jrosv.ietitcija Cirila i Metodija i nji hovih učenika. Zbog In ga ~e najstarija makedonska književnost sastoji od najnužni j ih hogosl užnih spisa. kao što su: Izborno evallddjc. Apos!ol. I's<:it ir i slična djela. pri jeko potrebna za "r!cnje bogoslužja. T i $ U spisi pisani jezikom makedonskih Slavena iz okoline Sol una. k()ji m Ml oni govo r ili u početku d ruge polo\' ine IX. stoljeta. T o je n.:ljslari ji makedonski književni jezik. a u ist" vrijeme Z~ m nogu \'jekova i prvi knjižel'ni jezik većin e Slavena. Ali Cirilov i Metodije\, rad UTodio jc u M akedoni j i plodun: tek po svršetku moravske misije i prugona Mctodijc vih u čcnika iz Mora\"$ke SS.';. GI~\·ni Metodijevi u če n ici - Klim ent. Naum.

3 13

-

prezbi ter Konstan tin i neki drugi uspjeli su da različitim pu to... ima dođu II tadašnju Bugarsku kneza BOrisa. ~ o dolask u u Buga rsku Boris ih uputi l . Makedon iju, da tamo š,re sla ... en~ sku pismcoost i u... ode slavensku sluibu bolju. Klimenlu Ohridskom da la je oblast Kutmi čc ... ica oko Ohridskog i Prcspanskog jezera sa središtem u Dcvolu, odnosno \I Ohridu. Klim tn t je od Ohrida načinio pr ... o sla ... ensko ..kultur:'~ farište. Dru!:o lak ... o !arišle razvilo se u bu.garsk~j pnJtslol':"cl Presla\'u. S"ako od ta dva središt~ utisnul... JC ~voJ naročit peca! tekSl ovi ma. koji su u njemu nastali. Klimen: .k porerl ostaloga mnogo radin i na ~nji1.~vno", pol ju. Sastavio je vi~e poul:nih besjeda. koje SI\. svojo.m Jedno sta"no!ču i jasnoćo m bile pr is tupa čne sh,'aćanJu obIčnog čo~ vjeka. Osim besjeda ispje ... ao je i ~ekoliko ~oolitav.a, pohvala I kanona II čusl razli čitih svetaca, N.Jegova ~J e\a 5... ~;d~e . ~ ~e~ ~ ulllnji"oj književnoj n .. dareno!ti pIsca. kOj.1 se ?dll.(Uje.ltJep~m ~tilo m ; originalnim izrazom. koji zna mjeru I u .sv~Je spIse unosi živost. Klim entove je spise većina Slavena stoljeĆIma rado čilala i mnogu prepisil'ala. . ' U {:TUlIU mladih Mctodijevih učenika pr~pa~l a . prezb,.tcr Kons:a ntin, koji jt pre ... odio s grčkoga. a sastavIO JC I nek~hk o origin;:;.lnih spisa. Glavni mu jc rad Poučiteljno evan~cIJe: u kom e je najvažniji dio Azbučna ",olitva. protvana tako .. Je T. nJ.cn akroSlih daje ~ lagoljsku azbuku. U Azbučnoj ~olit"i PJCSf1lk,ll.raža'.a s... oju sreĆi'. i to i »sla ... ensko pleme leti sada .k pokrsta"
g rčkih kaluđera.

, •

I

i

I

, ,

I

koji su osporavali slavenskoj knjiže,'n oui pravo na život, jcr ona nije bila "S\'c ta~ . Hrabar znal a č k i po bija i mpješno brani slavensku pismcnost. Važnost H rabro"a spisa vd ika je i Uoga. što on. pored ostaloga. daje podatke o raz ... oju pismenosti kod Slavcna još od poganskih ... remena pa do sl'oga doba. V maktdonskoj knjiie,'nosti osta ... io JC ncke trago ... e i pokret bogumila. koji su se rado služili već prije sastavljenim apokrifima unoseći u njih demente svoga uče nja. Pojedini od tih elemenata sačuvali su sc i u makedonskoj narodnoj knji ievnosti. Osim apokrifni!' spisa maked()tlska kojile\' nost poznaje i odreden broj biografskih dje la, u kojima sc opisuju životi i djela pojedinih makedonskih isposnika. T akvi su spisi žitija Klimen10\'0 i N aumovo. od kojih sc prvo nije sačuvalo II originalnom obliku. nego ga je Teofila kt Ohridski preradio na grčkom jezik u ta ,' r ijeme pojačane grecizacije crkv e od baja XI. stoljeca. Uz n:IVcdtna d jela makedonska književnost poznaje i zapise historijskog sadržaja. kao i različi t e druge zapise i natpise. Medu poznatijima su kroni čarske biljelke prezbitera Konstal}tina. zapis cara Samuila iz g. 993. pr ... i datirani spom~nik ćiri­ iicom. t. zvo Varoški n;otpis iz g. 996 u cr k... i sv. Arhandc1a knd Prilepa i drugi. U m j e t II o S t. Sln"eni su zate kli u Makcduniji dosta "isoku bir.antsku kulturu. O,'d.;c još livi jek nail azimo nil različitc ar hel)loš ke i umjetničk e predmete iz Ilredsla\'el1ske pcriode ka o što 5U natpisi. statuc. reljefi. rUScvi ne crka va i S\'jetovnih zgrad a i drugo. Dosadašnje iskopine otkrile su ranokršćanske trobrodne bazili ke i druge monumenialne zgrade s peristil ima. umjetničkim mozaicima i mnogobrojnom sk ul pturom. Mnoge fragmente til: spomenika nalazimo uzidane ka o gradevinski materijal II zgraduma iz kasnijih stoljeća. ~to dokazuje. da su se njim,1 kori~tjl i Hednjo\·jeko,'ni arhitekti. Slaveni SIJ došli u Makedoniju s nižom kulturom od one, koju su onclje na;li . Njihn\'a je arhitektura hita drvena. a li kovnu umjetnost gotovo i nisu poznavali. Ra zvi ja .iući trgovačke

315

-

I

I I

,

veze s makedonskim gradovima. oni su se l>omalo Ul>
,

I ,

I

l

kO\'I se razli kuju po tipu, godinama starosti, ko si i odjeći. a i duhov ni je živo: n;il.o" j-.l ČC izra žen n~go u S" . Sofiji II Oh ri,i\) (usp. dramatičoe scene. u kojima se crta 1lI3jčina ljuba,· i b,,1 la izgubljenim si nom). T i sc clementi nal a ze takoder nn Iljeli ma talijamkill sl ikara XIII. i XIV. st.. pa se do olkritOl nere.:kih fresaka sma tralo, da su se najp ~ije i pojavili II Itali; i, :: I(' k 1"'slije i u drugi m el'J'opski>ll l.emlja1\lil. Ustv a ri - i port d ntki h zaj ednički h e1cmen:lI
I I

II

,

3 ', -

-

IZVORI I LITERATURA 1 ~ l' or i. Naj,'atniji ilVOr za hi slor iju makedonskoQ' na rod3 u VII. SI. jesu Mirleul. s. O emetr ii ("_ bib!. Ul 1'01:1.111.), olobito drUQ'i dio, koji jt napisan u drugoj polOyini VU. SI " I opiluje Ilaven ske DlVlk na Solun i u.IO daje i ",dne podatk. o slaVensk im plemenima. koj a u oJima s udjeluju. O histo riji od kraja VII. do početka IX. st. daju dOl ta f.,,;m entarne podatke T e o r a n (\'. bibI. ul poei. Ill; za njegovu k rono, 10l'iju u lO dob. uw. G. QSlTog<.>rsky, Die e hronoloa:ie des Teophancl im i. u. ll. Jahrh, nyz .• Neugr. JDhrb. VII, 1930) i pa t rijarh N i k i f or (IImro 820; izd. de Boor 100). a u m a njem opseQ'u i I{ o 11 ~ t a n l i n P o r f i f o· t: e n .. t u svojim radovima Dc thema libus (Bonnski Corpus) i De admini_ sIrando imp",;o. V.hn je OSim log" ; BiunlSk; allrarni zakOI1 (v. bibI. uZ pogl. Ill).

Z" Ći r il. i Melodija i poslGnak sl.venske pismenosti n.jutniji su izYori Zit i ja Kon s t.ntina I Me(odija Htd. n_ A. Jla upoM, Mne· pHa,,(" 110 HerOJlHA B03""K08e"H~ .nfltBHeiiwe ~ c.'aB.He~oA nltc .. eHOCTn, HI:!O; lu su objavljeni ; ostali sla"enski izvori o tom pitanju). V i t a (C O n· • I a n (i 11 i), cum tran slatio". Clemen t is, od v.ld,ijskot bisknpa Gaude · roka ili njegon dakona l~a'" i p.plnska I)i~ma (izd. f. P astrnck, O~j;ny slovonsky ""mO na grčkom jeziku u preradbi ohridsl"'/:" arh;episkClpa T eo (; I a k I a (itd. Mign., PG 126), i d,'a Z i t i j a 11-. N a u m I (prYo i~ X.. drugo iz XI V. CT .. ird. lOp. Li.aHoB. U....lrapCKII Crap Hftll Ha" M"KeI\OH"W' 19:}I'), Jedini izvori za hislo riju bOl:umila ~ X. st., a uStO i lna~ajna suy r.· mena iJ\'jedocan~"' ~ o pT\'lm poćedma njihova pokreta. juu SP;I p r ez' b i t ~ • a K O! m e, n~~da na je res, i pismo c~ril:udsko!l patrijarha T e o f i I a ~ I a bue~TSkom caru Petru, Ovo pismo, kojim patrijarh odQ'o' '·.ra n a n6'CU1'anu careVO piam() (izd. H. M. l1eTponeK"n u 1138cCTlI~ OTiI. p~cc. R3L1Ka lt C,10neC" OCT1! H"n. ' ~ I.n. Hayl< X\'Ill, 1913), mot. ioe pOUz. dano da:irati u doo: izmedu 933 i 956, kad~ jc Teofilakl sjedio no patri· jar~ijskoj stolici, i lO _ zbol:' njego,'c ,'elike mladosti _ "jerajal n ije bliie drugORl d at "mu nelloli prvon' • • o ",emenu poslan)'a "ozm ' n a "Pisa POSIoj. rnji~il a n,i:!ljenja.

318

,• I

,

I •

i I

,

I

I

Besjeda prezbi ltrl "Otme izdn\"~8 je vi!t pul~ (prvi pul u Kuku_ Ijevi~ev u Ark ivu 7.8 povjes, n;"" jugo.l.v. IV, 1857)•• posljeđ nje izdanje. prem. z'lhtjevim a modeme n~uke. priredio je M . r . n o II II Y »( e l< K O. (I>'bJIrapCKK CTa pltllH XII. ]936). O~i m prjjev(}(!a V. SL 1\1.5'tlko". na bu _ ~a r.ki iuik (n.jnovije izdinje 1943) izaS~o je takoder francu.k; prijevod A. Vaillanta (1!f.I~). PrOl ivno ml!ljct1ju Ra~kol!'d. da je "ozrna piuo .ne· gdje izmedu 985--991 godine. ako ne ~IOi"od •• nike, Poprdenko je I mnogo vjerojatnosti zaključio, d~ je lo bilo nepos rednu pnshj" ~mrti car~ Petra 969 (p rema novijem mi~ljenju Vaillani. 972'). Iako je ovo datiranje ugla, 'nom prih".ćeno u nauci, H. n. S.I.rOtH _ nastojeći ja đQk3Že, kako se CM Pelar ta ~voj" pismo plt rijarhu Teofilaktu po.lutio KOl rnini m spisom - Zlsl llpa mi§ljenje. dl jt spis nast ao i~tnedu 928 i 933 (Bpe""To, «oru<.> npU~ HTep'b "o~"a e )f;H Đe,,~. " nH.aTI CH (e60p"H"'" n . Hou o II o ~ Jt! "aprot;" doknzao. da s. datiranje Popru"e"k . ne ",met. ~vOm nu1nottu, ali njego" pokuiaj. dl postan.k spisa stavi u dobi ~uskoro poslije 1026 1: ,<, nije iJ)ak uspio (5e~4ara Hi l{oJ!>!a npea8HTcpM H "eA""RT IBTOp .... CnKC.H"e K. ,h".,.. AI<, XXX, 1923). Premda pitanje 'ZVOTl. kojir.u se Kozma I'oslutio, "ije jo~ potpuno rasvij ellje no, pret· post.vk. H n. r o .. B a (&ed U TII lU npe3s}tTCP" K03Ma npOTH~" 6oro MH.,IfTt!. (923), d. j. !Iotovo doslovno prel,isi,'1tO slariji spis Petri Sidl,koe O armenskim pav\ić~nim3, nije OSMV3"a. Z. trad idiu zapadnih du.lisu o porijeklu nji~'0"3 učenj a s Balkan. sko(:, poluOlO k. g lavn i je izvor Summa de cathari. ct leonisl;s Se u paupe· rihus dc Lu/!'dun o od Rainerija S a e e h o n i J a iz IZSO (najno"ije izdanj~, p rema rllkopi ~u .Met ropoliunske IOri· jeki . i zboe toga l'rlo nepouzdan podat.lt o prist~j~nj" nekih čl ano"~ porodice car. Samuila Ul bo~"milsku ; masalij.nsku 1I"ezu II I1r~kon' ž; Iiju SI'. Vladimira (ixd.oo 1690), koj. se najranije sl aylja u XIV. SloTj~ce_

r,,,"

O boeumilimn II Makedoniji n.ma u Xl. .1. nikakvih saču"anih vj jesti. ali nek i podac; (Teorilakt Oh ridski, Ann.lts Bare,,~s) lOVa •• izri tito O armtn.kim monofizitimn i pa"lito!li m ~ na tom podrueju, I neiu"mo molda i omasalijanskoj huni (Skilica • ".dren). Za puiodu Samuilovt d.hve daju ret~tivno Ol! r aničen broj poda. tak n, UI: I"'nom il ratne histor ije. ovi iuon; S k i l i e. (polkr.j XL s t.: or;l:;n3In; t ek SI njegove Kronik e nije ni do danas obj",'ljen. jer g~ je u,,'o u ~voj" "roniku d r e n (Sonn.k i Corpus) ; dod~tkt Skiličin tl.i Kran'e; o
"t

319

•

-:====~====o=====~o"=~ "~'~

____o_____

,

I

' A 0'0 <"'7.e in der Il andschrifl de • .rQhannc ~ Skyli tJ.u. . 0 O.... ", ,~ '" .~ ,. , Coo"x _" 'V'on do""r.~"S"" 'o ' " ' ". , ,. ,• XXIV 1!lOG) osnovni iz,"or; Z II n ~ r " {'z SrCu"'''... . ..b S a; d

.>

B01ll,,1
XII

SI'

A

5Q.'r~pov60ilua. 11JB.,e~~"H~ 103'1> .. t.ro"ncu ~"'<"'" AIlT"O)"'~C"8"".

.

L" \' O'j D k o II sk r"j~ X. st.; DOOMki (<'Hl'''I). pO8, fr3n~u Skl.J) r 'J~v : , J ~~ • popa Dukljanina: ),1 ,\\akin ~xnl. ,~!.;.'l~: Er~11IJe. \ 6~: .. la. Ilrijcvod). kompilacija .lahje; povel!c \ ~.'II!. _ I.~ ~, ~hm\~~J ~ rhiepi~kopiji (ild. H. (;elzer u B}'l_ Zel l5Chr. ll. 1~.93 I B_ne.,e,,~, l. )

Na hi Sl0 ri;u M ~kedon;,ie pod biz""I>kom '·I".~u~, Xl..i Xl! .. SI .. o~n~ , " T a " I t a r ~ \' a. i I; j ~ il. O OhnMkoJ 3 rhl el»~I,op llo. se. oSIm (C hi~. ilG. pojedini odjtljci n kronik ama S k II, e c. P ~ e l ~ . h rOnOl'!'ra~ i: "R " I- U 1926--19"..8). A I 3 I i j a I 3 m<>nnskl C"rpus). Z".1l a r .... el l a u .,.5,ida u d,elu . ,' U'- _ ' ' VI!,. ' , "'" Ilne I\. omncne ( l. ... v., ,, __ " . ' JO ' v . ' . 'd U '"S ' i " opisu kri1a r! -. . '. . od~tima II M ,k~· Bll3a~T"II. I~.'i'l' laj ",m""J31 b""o dopunJU,IU. n~p~., p I i I" l; I ~ ',-e ",nredno draC'o(icnomen" o 1lf\llr~nll , . '. _ O"PII"'~"II U"oplln", . 1. , . i,dlnja: I. t r V y . M "II i" r: II t n. Pnl~::omc.nes ~ "ne tdil'"" ("'lque dl!-' LeUre< dc Th r·{)ph~'I""t dc !lul;:"ane, 1l\'1.;:O'·111\ XII I. 19'38), Sistemaiske 1bi rke ,,-"ora za m'l;edOl~, Je ,\.wenskOI: " R čk'I:~r~ktera, I) melita. r pon j~ i" prije (1)01!'1.1I1.) ~pomen"hm dJell~a, f. a ." ":'UI\ d Roč. Hos. Gradivo I. i 5t",,0;~"ić.Corol·lC, Odnbr"", ."'vo~" o. 'I~ i koj!' i r 1\0",,' (Gmdi\"o tl. 19(6) Stamp~ni ~" dijeiom i 11,"OTl za C"'M Melooij~ Po·tpun;;. je Zbirka 1'1 . 11 a" II O [) n. E~ •.'r"p[~" cnp">lll "3" ._a. izhoru " .. i ~ j.'lIo olk ri:. ~u~."rI'

,>

I I I

i

° .

" ,

A.

I

J" "

..

d.,

320

'

, ",,-j

e

"

".

L i t e r a I ur a. Naučnt his to r ije makedon$ko2' "" roda ~ cjciil" dosada Jos n~ltIa, a is to l ako n i hislOrijske bib lio l:,afijc. Jll slo rij u do kraja XIJ. "'- obu ll'atio je u okVi ru h;storij~ bugarsko2' naroda B. H. 3.1 ~ ~. p. < ~ H, H nopH~ na t"""" Yjl c~ aTa .!I~'IJ>lCao a upt.J"h cJ>-l>mlllT1l Ut.MOl riju n. M}' T ~ 4>. H e., H nop HR Ila O"" ra pc~ll. I:apoJl'l> 1---11. 1943. U makedonsku his loriju poslije naseljenja zadiru mno" radovi spo. menuti u vezi, nu.. Jjn'·anjem SlaveIla n a Bal ka" $ki poluotok UZ pogl. m, a p rije ~vcg . L. N i e đ t r ie. Slo", ~ta,_ II. 2, 1910, ",dje !c ZI stanje makedon!I:;)1 Sla'·.na do kraja VIII. SI. i.kori~uju svi sačnuni i%vori. L; vel.1 5 postankom tema obraduje i odno~e Soluna sa Sla"en,m8 H. G e l. l e t. Gcne~i~ d. byza nt. Th~menverfassunJ,:, Abh . d. Kgl S$clls. Ge,. c. Wis~" P hil. lIisl 1\1. Nr, 5. 1899, Problem Sklavinija u Mak edoniJ; ohrA. duje r. fi a ~, III ~ e B, H a~CT' PHR e.UBRHeKa ll"'plll ua Ha 6u ~. nO.I. npil3'b VII " VIl! !111~, 192~. nji lIovu s tru k l uru l.j. H a u p I m a II n. Ukll:' Vclikomor3vs!o a podatke legende ,". D;m it rij~ " I\"ora l u H. M H.' t Đ, !(y6plT'1> on. HCTOPH~Ta H I("otp" b ,yy.,tcuu tt. cu . .llH.,. CO.1YHC~H, ntPHOm'~ee~o Wllt. lI1le 71. 1910, i F. D v o r n j l; !.~ "it dt S lO m problemnikom: L. K. G O t t z. Ge$chkl>le der Slaven'POSle; Kons: ~ntl' nuS (Kyr;l!us) und Meth odi .. $.. 1897 ; F. P a s I r rl e k. D~jin)' (", go re): F. S II o P e k. Cons Iantin u •. Cy rillu s u. Methooi ~$.. dic SInenapos IC!. 19! 1; A. B r uckner. Di. Wahrh eit ilbe r die Sla vtn apO Slc:. 191~: V. J 31 i~, En!Sl ehunrsg~~hiell l t der kirclltnslavischen Sprache, 19l 3' (jot dan H osnovni rad o lom pitanju): 11. O r H e H ~ O. KOllnQHl1'" " Me;!>o . JlH~. '" )I(IrTHR n llH.JlbIlHCT~ l-tl, 192;- 1928: n. 11 a I p o B. K"pH~o T. MeToAHA y Unb>lo--CJlOnHHbCMO.,y t1HCh>le H t.CTĐ ll. 1928, a u nz; s p ro. blemlm a ma kedonske historije pr lje s~clla Fr. D v o r n I k. Les Sla"~. Byzance et Rome du IX. s itcIc , 1[l2(;, i Le~ Legendcs de Co n:;rani il! el de M~thodt vuu de Byunce. 1933. la OSllle radove USl!. oibJio l! '3fjJ~ A. 11 ~ h n H II O""'T C"c-r.;, " aTH~CCM OA KllpK.UO." CTO,," eBCKO r. OH ' 6JlHorpa
",',0"""

I

r.

e" n.

32 !

-

== .-=~--.-

, vod), 195]'. O radu Ci rilo>';!> i Ml'.lodijl'.vih uč.nik~ u )o'ukedoniji najo'a. !nija .... djda: H, T y"" U K i fl, CR ! :~"",eMT'l., ~"lOb~"C~'" 1~13, B . .J I r II h, Ybr~.H"UII 113 MopUCM e 110C~C ."pT" MCTO )U,jI'.OC, 6,:acTI'o

C,,"_"""

XVll 1918' C ...

O)lPIl4C"H. 1941; Ll. houo, Kll1~eIlTII ~lIoT ... H'C'TIlP CB. naIlTCo'I'.J"OH " p.OCO"""Tt ."pM .H".pCTC ~O OXPH;!" fOli. $6OpllHK Ila 4>"", 4Ia"_ l, CN(ln~ 19-18. a vllm IOI.'~, 110 sc tiče KHmcnlo,'. litnnrnog rada. N a h t i I: a 1 o '" e i G r i v č t I-e rasprave 1
C •.

heretičkih

kao s rtdst .·o borbe protiv političke oPo~lclJe u dOba cn r ~ Petra. To m se milijenju prid rutio 1945 i G 1 u Š a c. naslojtti da pOIkrijep i daljim dokazim~ s"oj zalcljučak o bOjl"umilstvu kao ~kaludcr . skoj ,n;stirik.ciji srednj.g "ijtkll<" {usp recenzIju A. C. u I-IY I. 1948, i J . Sid; k a u HZ lli, 19(0).

;

J{ .. II" ('.II .....

navedenI'. u spon,.nu\oj Grivčt\'uJ rublikaciji . Z" hi",o r iju kn iit:I'.V nO!1 1 Južnih Slavena, k oja je niknula na 05nO"U rada 501un~kl'. hr~tf:. "a)lname: ni l iji Su radovi: V, J. g i c. Historija knjittl"nosti lloroda hn'ats!tor:a 1

Sl'llskoga l. $larO dob •. 186i; CT. 11 0 B a"

!

° III k.

npolI OCII08H C.'OBt.HCNt ' M K'bH",e "IIOC1"H ",el),· 1\~.,~aHc KII" e.IIOĐe",,"'.. ,,93 . ' "'" r k o . G~~cll!chlt • der Alter en su dslaYischen Lilleraturen. 19(\1; n . no" o D H h .'lyr' OC.'o~eHCKa KlblllOCe""ocr ONO epellllHC XII .eKI. r O.llIw ...""a H'I XLVI. 1937; 11. il)' j q e l. H.n. cUPaTa 6"bJ1rapeK. KII""'''"''' l-H. 19-42 .. mlh Osnovllo djelo O bogumilima i dan u je jo, F. R ~ č k i. Boe-o i Patare ni (Rad JAZ U i. 8 i lO, 1l!69-187[). 2. i~d. Posebn" ;7.<1. SA~ 1~1). iako je ono u pOneč.m "d zastarj.lo. N~ umelju nove ~rllde pl II ,1 II II O B""I'x}' npo"),:oA."l Ha OOrO"H~eTftOTO (6 ....'rapc"H np .· r~ eA"b V 1899); H. P. 6., ~ t o. " .... npaBH" H cnu .. 3.,1I1I B"h3t.1 • .'lK Ila 60· ro",','H;" (1912) ; M. We i n lJ a r t. Pobllk y bogomiIU~;, l)r"niho ~prl\"tho hn uU u Slo,·an;' (S1{)"ansk\' Ptehlcd XVI . 1914); J. M 3 t as{) "1 Č. Ol!le~, I'aulikijanske hiSloriojl"rafi jt (GIZM XXXII, lm); E v. A n j i tk o', heii i Bogum ili, Glunik S:-lD V. 1929; Ll. A II r ~ a o B ,npC3ĐHTep KOJ"I II 6e<:1lAITa ><)' "pOTKU 6o r o ll ,,~ ... t (1947).

°

,!

I

ft"'"

r:-'"""

U novijoj j ut:o~l~vcnskoi hi~loTiOjl" r3fij; vidi O bOl!umi1im.~: J. ~ i d ~ I:. Probltm bosanske crkve u na.oj hiMorioj::" rafiji od Pcunllov>ca du G.IU".", Rad JAZU 259. 193;; isti, HE Ill. 1942. so ,'. Bogumili ; ; $t i. Oko pltan)a ~crk\'e bosanske4 I bol!"umiln,·., HZ Ill. 1960; B. r ~)' Ul ~ u. HerHlla D 6orl'""~KM3. 1945: ll. T a]lj K o ft e ~ H. ooro>IIt.,CTĐOTO 11 H~roBoTO IICTO· p1leK O B"a~CI'" (1951 ', usp. ocjenu I. iz<.l. 1949 u HZ li t. (950). ZI ruliku 0(\ svih osulih historičara N. P. Blat<>e,· je lm (". gore) iInio miSIjen je, da bo&:uml1a nije uopće bi ~ i da.. oPtu~ba zbo~ bogumiIske her eze iskonstruirana na o S<>OVu nekrh SI.nJlh grČkIh prol~'

!.

322

,

,pis~

O Samuilovoj drflVi nije jO! nan iuna detaljnija i kritična mono~,.· rija. V s:-lavnim crtama ,"ainija pit;nja se dodi ruju u opfim pr.g-Iedim., hiuntske, srpsk. i bUl/a rske historije. Najopliirnije ju j~ dosad ohradill, II o[>segu histo r ij. bu&:arskog naroda, B. I·t. 3 ~ a T a p e K H, HeTOpH" 1 2, 1927; ,·rijt(\nost. kOju 0"0 djelO im. ZOO&" obr.db••'elikog dijelJ čio njenično~ m.tt r ijala, zn~tllo umanjuje vef spomenu ta nacionJlistička tel\ ' dencija . kojo Je ujedno; osnova za mnos:-e neprihvatljiye konstrukcije ; hipoteze. Od SIarijih. uglpvnom ,.astMjelih dJel;, u cjelini SI1 obuh vatala lU po:riodu: F. R a č k j, Borba jutllih Slo"ena ~a drhvnu ne od"isnolt u XI ,' .. j M. C. il JI II Ho U, 1O", ..":e CllulIHe II BH3aHTMII Q"l> Xl 1875. Čija je ttza O od"ajanju l. zvo zaJ>od ne Butorske 963, 1-3 Si!ma· nom n~ ~.l~. danas u nauci odba tena. od novijih općih djel. bave se Samuilo"om drh"om: G. S ~ h 1 u m b e r g e r. L 'epop~e b),untille II la fin du Xc ,itele ll, 1900. i St. R u n e j m II n. A History o f th. First Bul· raTlan Empire. 1930. Veti broj monog rafija i rasprava bave .e poj.dinim probl.mima S.muilove drlav.: o . n p o K H tl. !lOQ.T3K C3M)' ,,~owe 8.U)le, r.,ac CAll 64, 1901; flocn"aK juue CnOBeHCKC It8peOHll c )" M~I;C)loHHjH r X BeK)". isto i6, 1906; JOBaII CKI1.1H"8 K.O 113BOp ila HCTOPHjy 1131••. IIOHeKe c~oBeH~K • .liP"' ..... islO 84, 1910; np,H Ol< P""CKH .PXllenllCKon JOBaI;. ~11l &l. 1911; nOC"Ha~ Ol np~OTO uapnHO. H3I1eCTH_ III Her. Itl'. VJ. 1924: 3.· nall".T~ en..,rapcu ./l bpll< Ua ;tt.. npor.,pC:OB3HeTO CaMYII.,a 31 It.pb. Mne· .'OH."" nper~ • .:I ll. 192G: 1'1 H B a Ho B. Call)'1I.10UU CTo.,"ua B npecn~. H30. Ha fi ...., . apI<. -"P. !. 1910: r1POH3XO.o."h ". uapb Ca><),H.108HH POli, C60p H.. Kb II ~ er.T ". ll. H. 3~aT3pe,,". HI2b; 6"t~"cHuKata 6ltna 29 IO~H H1I4. Ibn. na HCT. -,,-p. JlI. 1911: Enap xlIHn HJ OXPIUICl
B1
323

tt-

I

Ach r;d~>

Gnch icble und U. kunden. 1902: N. A d .. Il t z. Samuel rA r mcnicn, .oi du Sulj!ares. Memoiru de I' AC id. bel ge. 1938.

Pitanje m Sa mullove ,Irz~vc nuj"i~e se ha" ila srpsk. i hUl:a . ska his torioe- ra l ija. U osnOVu 101:1 naučnog f:3da Uy;jd, lU Idale postojeće s rpskobugarske sup rot!! o.!; j njihove pretenzije na M akedoniju. Zbog 101:"3 J~ i Iva historijsk a litu.!" •• o lom pitanju prOUl a lim nacionalisti~kim lendencijama, koje Su urodile nategnUlim kon i\ rukcijama j "je!lt.čk im kom· b inacij ama. S t ih pOliciji !lISU n mOl!' li rijdil i mnojt; problemi hiSi".;je posIanka i ral"itk3 Samuilo>'., d rhvt . Oni Su i dana! utvaren; j ~ckaj u

na

I

I I

nau čno

.jelenje.

Ou redenj" Makodon,je poslije ,,,da $amuilo,-c drlln ",p. Z I a I a ,s ki. Is to rija II, i OSI ro gors k i Jie L H. n . 5~aroeB. nl'0)l3XQ.1"b H XapaKTtp"b )l a uapb C. "YH~OB.TI "'"bpJOlaBa. !"O.'HIUII)lK II. C04l . .l'IIM8. - IOpM.!!;. 41aKY.1T. XX. 1925. i KpHT""cc~H nor.1CIl." a"bp~.'" H3HCCTII~!3 Ha t-1 0~" ... CK)lJIHUa 3J npOll3X0J13 Ila Ilapb Ca")'H~08ara ,II"bjlJOlIB3. Ma~e.1.. nper .. e,s. II , 1926; r . 5 a.' lIU" e B, 6'h.111rapHW np"hn, "OClICJ1>lHT"i'> .i le' ceTrOAHIU"H" " OT"b X B., 1·11, 1m--1930: bUlle makedonski lo $lHena u XI. st. Obradio ~ prvi F. R . f k i u "ezi S OSIlIim borbama Južnih SI."e na II 10 d oba u znač.jnom r adu Borba Ju!nih Sll}ve na (". bibl. uz. POgl. VI) . • poslije njegl Z I I I. r S k i (IstOriji), koji je osim 10fl diO ; po~tbnll rasprl "u O pila nju Petr a Deija na: Wer war Peter ])e\jan. Almales Akad. seient. rennkae, se r. n Z7, 193:1. Z. navale Pe«n e&"a jo~ i da nu su osno",,; radovi; B. r , B. e ll .. b e 8 e K H~, BH S.H Ti~ II ne,,.IIT.r H. )KMHn Hi"', 1812 (i Tpy,,'" I, 1906), i J. M. r II u I r d I. O:stellropliische und Osi · I$i a tische Sl reir~ij&"e. 1903, • oKumanima D. A, R a s O" s k i j. raspr.ve II ~min. Kond al<. 7_10, 1935--1938. Hi.toriju vlade ATtllsiJa [ KClmntn~ obradi o j t F. Chalandon. E$sai su r le r~gn e d'Ale~i$ [ Comntn~ (J081-1 I [8), 1900. nap<>s~ pi t ~njt P " 'OI: kribrskOI(" rata C. !"eo p T II ' e o .... , n"bpOH """" KP'bCTO"ClCtNb nOXOll"b )l O"b.llrapOl
, '".

I

324

'o')" XOIH,' KY,1Typa XX_ XXI. 1924; o T31"Hku pronijar1lkog . i.tema ll Bi. za mu [ '0 O e T II ~ r o II e K 1\. n ]>O ll" Ja, npH .10T )l CTOPH jH lttey.oUlt3". y Dllol'UT" )1I H Y J.I'''HO~''OR e''CNII'' ~ .. "' a..., N311.. DH3.1I 1". HHeT CAH 1%1 ; napolJe o po~ot~j" II Makedoniji u dOba Teofilakti Ohridskog O. A: X. I n ". 1 a I ~ S, Bel!r~gc Zur Wirt.ch.flS, un tl Sozial&"tschicltle Maked" . nt(ns lm " IlUelai ler, haup ldcblich luf Grund der Briefc dOli Erzbiscltofs Thenpby lak lOS VOn Acb rida, 1937. O h in()riji O hridske nadbiskupije i ~a mo~a Ohrida I)isali sU H. G e 1 z e r. IHr P U riarch at von Ach rid~. 1902, . "era~()Đ. 11 cTOPH~ ItS ONpHA. a px ~enHc~olm~ l, 1924. I OXp lt..ll., 1~3, I P . L e m e ~ 1 e. Phn;p~s et la Macedoine o rientale ~ repoo (Jue chretttn~e et byza~hnc, rechc rchU tI 'histoire ct d's reheo lo/:ie . 1945; O. T 8 fr a I " Teqelom(Jue du origines au XIV_ ti~cle, 1919.

-

D

I

o

e

E

T

v

R

T

I

I I ,

IX. I'OGLA VLJ E

UVOD 1. Drujlvcno ekonoms ki ul.Vi lak Evrope: od

i

xn. do

kraja XV. 51. - Do kraj;) X l. sl. gotovo u svim r.emlj ama Evrope prevladali su feudalni od nosi. Zemlja, u 10 doba gotovo isključivi izvor s redstava za život i U\·jet boga ts!\·a. bila je uglavnom prctvorena LJ feudalno vlasniš tvo, il dru~ lvo je. 5 malim izuzecim a, bilo uŠlr!) poclijdjcno na klasu feudalaca-velikih posjed nika i kla su uvisnih seljak
predstad jao je feudalni zem ljHni posjed. I'odijel jen na vlasteuski alodija1. seljač k a gOS I)odarstva j ortinska zemljišta, il ohra di van radnom snagom zavisno&, sdja!;tva (rabote, naturalna podavanja ). on se izgradio ka o ekonomska jedi nica ugla"nom dovolj na samoj sebi. a u isto vrijeme i ka o uprav nopollti tka. Ekon omski napredlI k OSI,'aren u granicama feud alno g po$jeda bi u je tcmelj za dalji raz"itak feudalnog druhva. Perioda od X I I.-XV. Sl. predsta vlja njego\'" no,'u fazu , koju obiljd uju znatne promjene u njego"oj eko nomskoj i druš tveno-polititkoj str uktu ri. Sta novit napredak II poljo pr iv redi . a naroti to razvi· tak obrla i trgovine i postanak gradova kao nov ih privrednih centara razbili su gran ice dotadašnje pretdno naturalne privrede i uvjetovali ra~vita k robne pro izvod nje i novtane prin ede. Na društvenom polju. osim nekih promjena u uvjetima rada i polo!aja zavisnog scJjah\'a. o feuda ln o-dru štven u struk_ luru uključuj e se nO"os tvore n; gradanski stale!. nosilac anti-

327

f, ,

! I

I

J

feud alnih tendencija, ma da sc II prvo vri jeme razvIJa II gTanicama, koje su sc usk ladivale I opCim sklopom feudalnog poretka_ Pod utjecajem tih društveno_ekonomskih promjen;) p rcobrabvala sc i državna feodalna organizacija. U cijeloj toj pe riodi poljoprj,'reda je osta l~ osnovna gra na proizvodnje, kojom sc bavi najveći dio stano"nih,'a. Njetin ra~vitak j~ spor i nije podj~dnak o svim temi jama. T ropolj ni sistem obrađivanja zemlje. osim u mediteranskim oblastima, napokon se učvrstio , ne doživjevši nikakve bitne izmjene; poboljlanje u agrarnoj tehnici postignuto je u naprednijim oblastima primje nom načina gnoje nja (krečna glina, pepeo, stočni gnoj ). Unutraš nja agrama kolonizacija. koja jc započela još u X . st. , t na tno je proširila povriinu obradive zemlje, koje sc oskudica počela osjeća t i , jer se povećao broj stanovništva. K rče­ n jem guš tara i !luma nasel jene su i privedene kulturi veće 1'0vdi ne neobradene zemlje, a u naprednijirn oblastima pris tup ilo se i isušivanju močvara i podi~anju ~aštitnih nasipa na rijekama, a tu i tamo i na moru. Pomagana od velikih posjednika radi stjecanja nove radne snage i u vezi s tim i novih prihoda, ta je kolonitacija imala uglav nom karakter unutrašnjeg i~gradiv anja feudalnog posjeda. izuzevši njemač ku kolonizaciju slavenskih i baltičkih zemalja, ko ja je provodena osvajalkim i istrebljivačkim ralovima. Osim povećanja poljoprivn:dnc po"ršine postiglo se i povećanje pol jop rivrednc proizvodn je. Ol\'aranje gradskog tržišta za agrarne proizvode i !irenje robno-novčanih odnosa omogućili su ponegdje i neku specijalizaciju pOjedinih vrsta kuitura, kojc odgo,'araju lemljištu i klimi (v ino,'a loza, južno voće), ili pak pojedi nih vuta stoke (ovce u vezi s vun om). Agrama kolonizacija i ! irenjc novčane privrede uzrokovali su i promjene II uvjetima rada zavis nog sdja!tva i u organizaciji feudalnih posjeda. Te se promjene nap rije javljaju na nov o i$krčenom koloniziranom zemljištu. Zai nteresirani 7.a radnu snagu, koja bi njihovu pustom i neobrađenom temljatu dala vrijednost i povećala njihove prihQde , feudalni su posjednici bili prisiljeni da pri,'lače kolonis te povlasticama i boljim uvjetim,a rada ~.ego !to su ih imali na starom feudal nom PQsjedu. U novltIl naseljima kolonista obično je uki nuta vezanQst 1;). zemlju, ili su pak rabote 328

ograniče ne , iJi podavanja smanjena. Iako jc vrhovno "Jasniitvo {eudalca nad zemljo m ostalo, kao i njegovo pravo suda (koji ~C u

doba učvrŠĆivao) u pitanjima, koja sc ticahu kme tskih obaveza. t i ~Jovoljni uvjeti utjecali su i na to , da se poveća produk t ivnost seljačk og rada. Povezanost sela $ gratbkim tržištem i zavisnost (eudaka od zanatskih proizvoda izazvali su neku modifikaciju. II prijaJnj vj organizaciji feudalnog posjeda, koja je bila usmJen:na prema vlastitoj potrošnji. kao i u poloiilju 1.av isoih ~dja k.a. S posjeda nes taju postepeno mllle radionice. koj e su pro,zl'od,le za IJotrebe fruda l čeve porodice, jet je gradsko tržihe snabdijeva boljim proizvodima. Oskudic;) II novcll navodi fcudalea, da sma nji ili ukine feudalni aJodijal i da ga podijeljen u parcde i1:da u zakup za novčana poda,'anja, a obaveze raboh da pretvori u naturalna i novčana POdll"imja. I3ko taj proces, k oji se vrši od X II . st.. nije J>odj ednako zahvatio sve zemlje, on je znatnih razmje ra, a naj brže ~e zbivao 11 oblastima velikih gradskih centara. Ta promjena nije bitoo izmijenila feudalni način proizvodnje niti ukinula feu dalni posjed, ali jt utl'rdivanjem stalnoga n ovčanog i~nosa seljačkih podavanja ograničila donek!: ekspluataciju od st rane fcudalaca i njihovih upravitelja, a osim toga pru.fila prve mogućnosti, da sc seljak ot kupi od frudalnih obaveza.. ka o i tcmelj za ekonomsku i socijalnu diferencijaciju među seljački m stanovni!itvom. . Grado"i daju temeljno obilježje promjenama tl toj fa~ i feudah,z ma. P o svom k?ra k te~~ oni sc bitn.o razlikuju od onOf: mal og brOja gradova, kOJI sc bijahu odria! 1 \I ranofeudalnoj periodi uglavnom kao administrativni, vojni i crkvcni (cntri. Oni sc tada pretvaraju u priv redne centre iJi postaju naseobine obrtnik:: i trgovaca, u kojima se usredotočuju obrtnička proizvodnja i trgovina i koji postaju nosioci r ohno-novčane l)rivred!!. Večim: evropskih grado"a nastaje u doba od X I. do sredine XIV. st.. a njiho" porast i ekonoms ki uspon tijesno su povetani s p orast~~ . obujma obr~ničke proiz,'odnje i trgovine. Najprije sc raZVIJaJU na morskim obalama (Sredolcmno more, zatim Sjcverno i Balti čko more) i na obalama većih plov nih rijeka (RaJ n;r., ~u nav i dr.), a zatim sc u doba općeg ekonomskog uspona šire l u unutrašnjost kopna. Veči je dio tih grado"a predstavljao lokalna tržišta, koja odgovarahu potrebama svoje de oblasti. a 10

329

-

•

tek manji dio cen tre med unarodne trgov ine. Pojedi ni od . ti~ ce"tarij ~asni>'al i su svo je t'konomsko wai':enje na v lastltu J obrtničkoj proizvodnji, a drugi s u illlilli važnu l'osr~dni č k o ulogu u medunarodnoj rumj eu; robe i~ raz~iči~ib ze.tn alJ~: C~­ rigrad i druga ist očn a tdiha go be u tOJ penodi SVOJe prlJdo]: prvens tvo, a njihova uloga prelazi na talijamke grad ove (MleCI. Gen u,'a. Fi renza i dr. ), ZUli m nu flanclrij ske , naročito Brugge. i ha nzeatske, koji u toj period i do sti lu svoj najveći uspon. su tri glavna pooručja bila poveun" međusob no i s osta h m podru čjima k opnenim. riječnim i pomors k im putovi ma. . Najveći dio medunarodn e razmjene obavljao se pomo rskim pUlo"ima, brodovima od 200 do 600 lona. Pronalazak kOT~~a s~ oslobodio ih j e od lOga, da plove neposredno uz o balu. RIJečm saobraćaj popralIlja n je podizanjem brana i izg radnj om kanala II naprednij im oblas tima, II man j c jc iz građe no putova. pa se kop neni sao br aćaj obavljao konj illla ili kolima na dva ~o l:ka: Najllafniji su predmeti trt:0,·ine: mirodij,e i drugi p~OIZIIO~1 s Ist oka, obrtn ički proizvodi (naj višc razliČi te vrste tkanma ). ~I: rovine za obrt. li 10 iz ncrazvijenij ih 7.emalja, so i dr, Obbcl ra zmjene su sve rauJOvrsniji i usavršavaju sc s porastom opsega trgovine, U prilO "rijeme joi sc od ržava putu jući karakter međ u: narodne trgov ine. ali u mllo!:"o širem opsegu nego u prethod n.oJ periodi. U početku veliku v~žnost ima ju trgovci s Istoka. a ~a.tl ~ njihovu ulogu preuzimaju trgovci i7, tali j an skih gradova il~ IZ grado" a j užne Francuske. dok sc s vremenom II većem .raZ Ill.~eru n ije pojačal o učeio;'e dom a ćih ljudi. Povremen i sajm o'· I. kOJI ~e odrlavaju na IIažnim saobraćaj nim t očkama (najvafniji su 5aJm ovi II Ch ampa gniJ. u XII. i XIII. sl. sred i ~ ta 5U međunarodne razmjene na IIeliko. Da o bezbijede transpo rt robe. nastaju i prva društva trgo"a ca (gilde). a prij enos robe sc obavlja kar avanam~ k onja i konv ojimJ brodova. O d kraja XIII. st. postepe no slab i važn ost tih sajnlOlla. Bol ja organiza cija trgova č kih v c z~ i tran~' porta isk l j učili su poste pc no potrebu n.cposred,,~g sud ~elo\'a nJiI trgovaca pri prijenosu robe::. pa po neki g ra dOVI posta ju stal~~ sredi! ta , u kojima sc obavl j aju svi trgovački poslov i (najva!nlJI B ru,oge). °Uporcdo su sc izgradi val i i oblici platefnog i kr.editnag poslovanja, koji lU odgo"arali potrebama nO"čane pri vrede: pla -

-:3

,

330

tanje na da lji ro k. regldiranje dugova vi rmanom, kreditno sa· jamsko pismo. mjenica. Na hazi trgovafkog kredita stvaran a su trg o vačka dr uštva. koja su o m ogu ćib razvitak mcdun .. rod ne trgovine i pomorstva (komend a, druš tv o za pom orsko osigu> r anje). J av lja sc i reci lj udi , k nji sc pretci no bave novčanim po_ sIoIlima: najpr ije mje n jači. ko j i su zbog raz novrsnosti feudalnog novca ima li veliku ul ogu na med unarodn im sajmovima. zatim i bankari. Ti s u sc ra ~vi[i dijel o m iz redova mjenjača , a !)ona jvišc od boga tih trgovaca. koji su sc osi m trgovine robom bavili sve viie novča n im ope racijama. Na tom SII polju najzna menitije talija nske bankarske ku će . koje su stva ranjem svojih filijala u pojedinim evrops kim d rža,'ama razlIil e vrlo široko posl ovanje: davanje za j mo" a uz kamate vlad ari ma. krupni m feudakima . crkvi i gradOllima. ili zaku!, razl i čitiJ, dr!a"nih i crkvenih podava nja ( n aroči t o papinskih prihoda iz razli č itih ze m alj a ). Uz gradanske elemc nte hav ile su sc ban ka rskim poslovima i nek e crkvene U$tano\'e. Obrt nička sc proi zvod nja raz,·ila na bazi usavr$a"anja tehničkih sredstav a. koja su II toj o ['la ~ti postigla najveci nap redak. ! to je i omog ut il o specijalizaciju pojcdinih obr tn ičkih grana . Ob ri nosi karak ter sitne p roiz\'udnje i veza n je za ute. lokalno tržište. On je g radovima organizira n U cehove. koji su svoji m prOI)isima o reguliran j u proizvodnje i teinjom. da osi· g uraju monopol S"Ojilll čla n ovima, postavili u~t ":Jri feudalne o kvi re obrtn ičk oj prOizvod nji. M edu nar odn:! trgovina utjcca lJ je U neki m centrima (Flandrija. tal ijanski gra dovi ). da sc ra~biju ograni čenja si tnc proiz" odnje kod nekih grana obrta (proi~­ vodnja tkanina ) i da sc on:! poveZe 1,a ši rc Irži.~~C. Bogatiji trgovci-podutetnici organiz iral i su. većinom na selu. poseban o blik 'i re pruizvocl njc. pri kojoj 5U si tn i ",ajsturi " roiz"odili za n j il:. U Firenzi sc pak l'oja"l jll j ll I p n'l oblici kapitalisti čke m anufak t ul"e. Grad i gra đ anska klasa ja\'JjJju sc kao no,' politi!'ki oblil:o odnos no ka o nova d ruštveno-eko nomska kalegorijn u struktur i feudalizma. Gradans tvo kao klasa. koja sc bav, ili nep osredno proizvodnj om za tržišt e il i t rg-ovačkim poslovima i finan· ( ijskim operacijama. nije sc moglo raz\'ijali na baz : postoiećih dr uhvenih od nosa i pravnih običaja i propisa feudalizma. niti je

°

331

-

".

I I

.

grad mogao postoja ti II granicama d~ladaš~ljih organizacionih feudalnih oblika. GradanSh'o se u borbI protIv feudalaca oslobodilo stega feudalne zavisnosti. izgradilo .gra?sku sanloup~.avu 5 vla~tilim orga nim a, stvoril u pravne propIse I sudstvo, k.oJI s~ odgovarali potrebama gradanskc djc!a~nosti i ~O\'<"an~j 'privredI. Tako je grad anstvo izvojstilo narOČ it pra"OI y oloz.aJ. u ..~eu­ dal noj organizaciji. koji je bio po tvrđen gradskIm Prl\· I I.~gIJlOla od feudalaea ili vla dara. ali stupanj gr adske autonomI je Olje Ivuda bio podjednak (grad.nezavisna republika. grad_komun,a s punom autonomijom. najzad gradov; s ogranifenom aUlono,ml. jom r azličitog stupnja). Kla sni odnosi II samome gradu davah su obilježje njegovu unu tra!njem uredenju. . Na podlozi izmijenjene društveno.ekonoms~e s trukt u ~e klaSni su odnosi postali s\o!eni;;, i javljaju sc novI el~enh kla sne borbe. Uz osnovne suprotnosti feudalnog dru.!"·a mnedu feudal no" kmeta i feudalca. pojal'a ne raslojavanjem na selu, sve veću ~Iogu igra sup rotnost izmedu građanstva i feudalne klase. Raslojavanje II umorne gradu stvara no~e ohlike kla sne ~~~~.: obrtnika uZ podršku drugih slojeva protIv gr~ds k og pa~rJcIJat.a oko vluti u gradu. obrtn ičkog radni§h'a prolIV ceh ovskl~ m~J· stora. Zaohravanjc kla sne borbe nalazi svoj izraz u selJ ačk.Jm bunama lii reg opsega. u borbi grado' ·;.1 protiv fe,udalJca. kao I u fcstim unutrainjim bo rbama u mnogim gradOVIma. 2. Međunarodn i položaj jugodavenskih naroda; n jihovi JUl jedi od XII. do sredine XIV, stoljeća. - Vanj skop oli t ~čke gra: nice, u koji ma su .sc historijski razvijali jugoslavenskI nar~.I , doiivjele su u razdobl ju od XII. do sredine XIV. SI., znal IlI Je promjene. U vezi s općim razvitko", feudalnog d.rulitva I ~nu~r~. Inj im. dru!tveno-ekono msk.im i polit~čkim ra.zvl1kom poJ.edmlh zemalja. mijenjao sc i odnos snaga umedu Jugo~l~ve~sk'h na roda i susjednih drž:l\'a, pa i medunarod~i po.l~faJ J~dfllh pre~a drugima. T c promjene nisu bile istog smjera I l~tenzl~eta u SVim jugoslavenskim zemljama. zato je .1. rezultat h,o neJ~dnak. N~ sjeveru i r,apadu situa~ija se raz"IJala u. zna~.u p.o~ačanoga, I proiirenog tuđinskog pritiska (Ugar~~.a, vene~IJa ) '.h OČ~"a l:~a ; t;lnitk og osvajanja politički već pTl Je zaposJe~n~.t.lh ..teTltoTlJa (Njema čka ). Na jugu je pak razvitak imao povoljniji liJek: oslo-

bodenje od tudinskog pritiska (Bizant. Bugarska) i prijelaz na ak ti vnu politiku ekspanzije i ostvarenja premoći na BaIk'l1lskom poluotoku. S glediš ta razvitka nniih naroda najkrupnija je promjena naglo slabljenje Bizanta i nestanak njego"a nepo!irednog političk og pritiska. Bizant je u doba Komnen", uz napore, koji su prelazili ekonomsku snagu zemlje. ostva rio premoć na Balkanskom poluotoku i postigao zna tne uspjehe II Maloj Aziji. Ali unutrašnji razvitak zemlje nije prubo dovoljno jak temdJ. da se taj položaj i oddi. Ub rzani proces feudalizacij e maSOI'nom primjenom sistema pronije, koji se vriio uz td ke unutrašnje bo rbe, negativ no se udražavao na vojnu i financijsku snagu ca r_ siva. ka o i na položaj centralne vlasti. Zapu!tanje "lastit!! mor_ narice i povlastia: dane talijanskim repUblikama. u prvom redu Veneciji. koje su im omogućile da zauzmu na dmoc: an polofaj II trgov iui, još više su pojačale ekonomsku i pomo rsku slabost Biunta. Ustancima pokoreni h naroda i pojačanom pri. tisku. sa zapada i i~ l oka Bizant nije "iše mogao da se uspjdno odupIre. Oslo bodenjeIn Srbi je i Ilugarske i jačanjem vlasti ugars ko·hrvatskih vladara u Dalmaciji i južno od Snv... i Du. nava (Ma<"\'a, Beograd. Braničevo). pot isnuta je vlaSI Bizanta i~ većeg dijela Balkanskog poluo toka. a pojačanom akcijom ScI. džuka isto tako i iz Male A7.ije. U isto se vrijeme na J)reo,~talom teritoriju carst\'a ja"ljaju tendencije osamostalj~nja pojeiiinih krupnih feudalaea. U toj je situaciji odluean udara c dosao sa Zapada. Venecija je. iskori~ć ujući za padne vitezove iz IV. kribrskog rata za svoje ekonomske svr he. skrenula njihuvu na\'alu s Egipta"na ~ izan t : osvajanjem Carigrada g. 1204 postavljeni su temeljI LatJOskuga carstva . Od hiu ntskog teritorija oSlaii su samo pojedini rasparčani dijelovi . koji sc organiziraju kao posebne države i bore sc, da obnove carstvo: na Balkanskom poluo toku Epirska de spotovina, u Maloj Az iji Nikejsko i Trap~. zuntsko carstvo. Ostali je teritorij obuh va tal o Latinsko cars!\'o. koje j e, prcma zapadnoevropskoj {elld;,[noj orga ni ?aciji. bil o razdrobljeno na vile feudal ni h državi ca. a Ven~dja je o~igurah: ~voju trg~vačku premoć zaposjedanjem najva!nijih trgO\'ačkih I pomorskIh točaka na putu, koji je spajao Istok sa Zap"dom. Latins ka feudalna tvorevina nije se mogla dugo od dati pred 333

I

332

-

- e' ' _

_ _"

udarcima Epira. ob novljene Bugar~ke i ,Ni ~ eje. k~ji su se ~~je,~ njivOIli u svojim pre tenzijama na osvaja nje C~ngrada. r\hkej~ je pošlo za rukom da suzbije svoje su parnIke, da pO\'~al' znatan dio bizantskog teritorija na Balkanskom pol uotoku (1 rakija. Makedonija) i da g. 1261 osvoji Carigrad i. obnov.i B.i~ant ­ sko carstv o. t-,'ledutim je obno"ljeni Bizant b,o teritOrijalno mnogo uži nego prije. II njegova društve?o, ekonomska I)o~loga znatno slabija. U srednjoj i ju!noj GrčkOJ odrhIc su se latmske kncževine Atena i Ahaja. a Venecija i Genova su oslale na Egejskim otocima i sačuva[( prcmoi: na moru. Epir i Tesalija. koja se medutim izgradila ka o poseb na feudalna o.blast: uporno su se borili sve do četvrtog decenija X IV. st. protll' SVIh p
334

I

jenih 1'0%lc'ja, koje S\l stekle Genova i Venecija. Naknade su tražene u pove';~nju p~rel,o i uvnden j u novih podavanja. koja su pogadala. selJaštvo, grad sko stanovni§ tvu. zbog čega su sc zaošt ra" ale, klasne suprotnosti. Na to j podlozi izbiJi 5 11 u XIV. s~. Il"ra~anski ratov i, u kojima se osim demenata feudalnOG part,ku ];oTlz11l,a pojavljuj u i ~Iementi klasne bor be seljaštql i gradana p rot,,· fe udalaea, kOja se najviše odrazila u pokrelu telota ~ ~OIUllU. ~"e tc u~lItrašnjc suprotnosti nisu moglc na';; rjc~e]lJe .11 ~alJem :.lastltom raz'"itku za vrijeme neprekidne borbe s vanjskIm neprija teljem. Pred vanjskom opasnošću Bizant je zbog "lasti t~ vojne slahos ti . r~z'·io., ~.ompli~iranlJ diplumat~ ku igru pa j e sklapao saveze ~ IskoTl~Cl\'ao Jedne neprijatelje protiv drugih. uzim ao tude najamničke odrede i uvlačio tuđin ce II !voj unutrašnji su kob. TakI> je čes t o relat;"ne i privremene uspjehe placao sk up im .!:rtvama. U tom je razdoblju Bizant uspio pripojiti separa t ističke grčke državice, učvrstiti sc no je(lnom dijelu Pc:loponeza. uglav? o'.n. održati svoj e pozi c ij~ prema oslabljenoj Bugarskoj i osujetlt' s~e agrcsivn.e. [)lannve sa Zapada. Ali je niego\" pokušaj. da .potlsne VeneCIJu ustupanjem povlas tica Genovi. ostao bez u~p.leha. Svoje su suprot nosti one izravnoval e često na raculI ~Izant.a. koji sc nije ~~ ogao uslo bodi ti njiho"a pojačan og pri _ tl~ ka l potpu~e pre~\OcI na moru. Potpun neuspjeh pretrpio je ~Izant u borbi prot"'..srpske orenzive na Balk an skom poluo toku l tunke u MalOJ AZIJI. Pn kraju gradanskih rat ova. lJ sredini X I~'_ stoljeca, njeGOv je posjed bio svede n na Trakiju s otocima II sjevern o~ dijdu E.gej~kog ~lora, na Solun i na dio Peloponeza. Sve Je ostal o bIlo Izgubljeno. a Turci. koje je Bizant bio uveo na Balkanski puluotok kao n ajamnič k e odrede vec su za $\'oj ra čun bili zakoračili na evropsko tlo. ' Ustankom Petra i Asena (p ri kraju 11 85 ili u potel ku l1S6). u kome su zn~lno su~jel~"a!i i Vlasi. Buganka jc obnovila svoju s~~o.slal ? o5t I ut~' rstda .Je u borbi I)TO l iv Bizanta. 1'uslijc sloma B'Zi1nt~ I stvaran.ja Lat,~,s k og earst'·a. ona je jedan od glavnih suparn,ka u borbI oko b,zantskog naslijeda. u kojoj zadaje pn'e ?dlučn.e udarce pretenzijama Latina. Njezi n je uspon tekao ncJednolično zb~g vrlo jakih partik ul arističkih tendencija krupnih feudalaea. kOj e centralna vlast nije mogla svladati. Ona sc

335

•

.,

.~

,

I

• .stabilizira tck za vladt A sto:! II . (12 18-41). k~~a f)O$~iic i n~j­ vcći QP~cg. Ascn il . jc potisnuo Latine II Trakl.!.', pO~Jcdmn ~ od Klok omicc (1230) zaustav io naglo napr:do\'al~Jc Cp lTS kug caTa Teodora i prisvojio najveći di o njcgo\~~I.1 [,osJecla, ,.,d lJgaTs~i~ do bio Beog rad $ Brani čevorn , II u Srb'JI ste ka o prctdan po tički utjecaj . T ime je on ostv ario pre.~~oć B~garsk~ na ~alka~

skom poluotoku. ali nije mogao pOStiCI svoJu gla,nu Sl rhu .osyajanje Carigrada i s\\'aranjc grčko-.bu~~r~kog u.r.slva . . Un~­ trašnje feudalne borbe. koje nanovo u:blJaJu poshJc n jego e

smrti. zaustavlja j u dalje napredovanje. Bu~arsk~. On:' lIS~O~() gubi sve Ascnove tc ritl)rijalnc \ <::1<0\'10<:: l najzad. Ispad" IZ borl>c 1.3 premo.; na Balkanskom poluotoku. ~~va Je 0r:.asno.s~ :taprijetila u to doba Bugarsk oj od Tatara. ko]! su ~e: ucvrs t.'.h . ! . R ... Od ,edamdesetih ,odina X II I. st. miu sc nJ 'u JU nOJ USI J I. "1 . hove stalne pljačkaške prova le II Bugarsku .. ~ oJ~ su ratara e n J:zin ekonomski temdj i pomagale dalje razvl l.an.Je fe.uda~nog pa tikularizma. Na toj sc podlozi javlja neuspjeh selpčkl u s~a.~a od vodstvom h'ajla i droblj enje Bugarske na .ve.te fe:u a ."~ ~b!asti (Silmn n u Vidim], Ehemir i ~ra<':a S~i1c~ u sr.~dntJ B ug-anko; ). Tatari su najzad nametnuli o.sJablJenoJ BI1,ga rs OJ -svoju vrh ov nu vlast. T atarski pritisak slab,.u početku XIV .. st:~ i lo omogutuje ne:ko jačanje centralne vlast •. U ~~ sc d~b~ P' _ ljaju novi po kušaji ekspanzije prema !o.'lak edon1JI. Ah Je: po slje:dnji pok u!aj bugarskog prodora u Ma~c~?n iju ~ropao r~~~~ ,' a nj5ko-po. t . k d V~\huida (1330). Rclali vno mlrn'JI zomo~ . . . ·'ktono razvitak Buganke u nekolik o iducih de:cenlJa nij e Ipa s v . dovoljnu podlogu. da ona sv lada unutrašnju feudalnu razdroblJe nost. kojn sc odr!ala sve do pada Bugarske po~ lursku vlas~.. . Venecija sc u tom razdoblju ra~\·.ila \~ J~d~.u od naJJa~,h pomorskih i trgo"ačkih sila u Evr op • • nap'azn1J eg yosr.edm~a u trgovim. .Izmedu I slo k a.. Z apa d. a. U XII . st . ' ona . Je uC"rstlia fsvoj povlašteni lrgo"ački polo!~J na. podru~Ju . BIzantskog ea stva i stekla jake pozicije u kr.bnklm posJ<:dm:a na l.evantu: II Aleksandriji i na GrIlOm moru Poslije IV. k~liarskob. rata] stvaranja Latinskog carstva, ona je ojačala sVOJ polo~aJ za posjedanjem najvažnijih bizantskih primor~kih. gradov,~ 1 otoka u j onskom i Egej skom moru , koji su JOJ oSlg~ravah po.morsk u i trgo\.ačku pr<:moc na Istoku . V<:ti dio tih p
k

,

I

•

"ala i poslije obIlove Bizantskog carstva, a li je na cijelom području Istoka u X II l. i X IV. sl. morala voditi oŠlru ko nkuren ts ku borbu pro tiv Genove. U i5 to v rijeme: u cij<:lom lom ral.doblju Vcn<:eija j<: nastavljala horbu 1.a učv ršćivanje svoje ekonoms ke i pulitičke premoci na području jadral15kog mora. Ugovorima je utvrdila svoju vr},o,'nu vla st nad gradovima u ist ri i nad Dubrov nikom. I'romjen ljiv u sretu imala je u neprekidnoj bu rbi s ugarsko- hrvats kim dadarima oko dalma t inskih graduva, a otok<: je vcl:inom drlala pod svojom vlajcu. U početku X IV . st. ona je ojačala svoj položaj u Dalmaciji. kad je uzela pod svoju zaslitu osim Zadra, koji je otprije držala, Ilajvažnije gradove (13ZZ·2i). ali je vet \I sr<:dini X [V. st.. osim istarskih gradova. izgu bila sve: svoje posj<:d<: na istoč n oj obali jadranskog mora (Zadarski mir \SS8 ). S mnogo rnanje napora osigurala je Venecija svoje trgovačke 1'<:1.<: 5il. Zapadom. U početku su te v<: ze te:kle: kop nen im putovima. koji su preko alpinskih prijevoja i!li II juf.nu l'\ je ma čku i dalje na Zapad. Ona ih je najprije osiguravala trgovačkim ugovorima. ali je od prve polovine XIV. st. bila primorana ući II borbu. koja će je kasnije odvesti k tCTitorijalnim os\'aj:mjima u njezinu širem zaleđu. Od početka XIV. st.. osim svojih go di .~· njih trgovačkih flota za Carigrad. Ctno mo re. I~'ant iAleksan· driju , ona je ustanovila i redovnu fl o tu za Fialldriju i Englesku. U to .loba ,S t\'ara sc definitivno i unutraš nje uređen je V<:nee ije ka o pl emićke r<:puh!ike. Gradski patricijat, koji je znatno ekonomsk i ojačao u I'<:zi s istočnom trgovinom , usp io je da napok,," uzmc gradsku upravu II svoje ruke. U7. Veliko i Mal o vijeće, koji su nastali u drugoj polovini XI I. st .. stvo ren je II početku XIII. st. i tr<:ći 05 no\" ni organ g rad ske uprave Senat. Taj proces prijelaZa "lasti u ruk e patri<:ijata S\'rŠil.va se g. lZ9i :. ZI' . z3tvaranj<:m V<:likog vijeća. kojim st: članstvo u Velik om vijcć u ogra n i čavalo na Olle, koji su \I njemu zasjedali \I posl jednje četiri godi ne. Sl"i pokušaji gradans \l'a i ostalih slo j e\"a. da sruše patricijat s vluti. propali su. Poslije priključenja Hrvatske g. J 102. uga rski Sll viadari proširili polje svoje ekspanzije prema jugu. Snaga IC ekspanzije bila je I1vijek u zavisnosti od razvoja llnutr"šnji h prilib. u Ugarskoj, odn osno o d snag<: centraln<: vl ast i. 33i

336

-

- - - - --------- U XII.. il još vik II XIII. ~t .• proces širenja vdikog zcmljišJlOg posj~d; na račun kraljevskih fup.mija ka~ up:av~o ­ eko Ilo mskih jedinica. praće n pretvaranjem slobodnih ..IJud.' u kmet ove. sužh'ao jc ekonomski temelj kraljevskt vlasti I u ,sto vrijeme za ohra\'3" borbu izmed" srednjega i n!žcg plcms:va (sen-;entes regis) i Telali\' no jakog sloja grad~klh s.lužbc",.k~ (i ohagiones casui) i zemljišne a ristokracije. U lOJ bor~l. ti kOJ.o~ Zlatna bula il. g. 1222 prC(islavija valnu prekrctOlcu. vehk,

zemljišni posjed nije bio p otisnut. ali sc na ruševinama kraljev· skih županija izdigla do dru ge poio,·i ne X l\~ sl ..nova u~r.a vna i sudbena organizacija plemićke zupanije (universI tas n~bl l 1U~ ),

kojoj je srednje i niže plemstvo. uz pomoć vladara: II.grad.!o j aku uporihe za obra nu svojih int eresa. Proces slabIJen~~ kra ljevske vlaSIi išao je upored IO s primjenom s i~tema d~nacIJ.a. karakterističn im lObIikom ugarskog feudalizma JQŠ lOd nJegOVih p<: četaka. a naročitQ s darivanjem čitavih f.upanija , kada se PQkazuje jaka t~ndencija k političkoj feudalizaciji. kojoj je išla \I prilug i neprekidna bo rba u dinastiji Arpad Q\'il:a. PrIOces feu dalo og drobljenja, koji je uz w ma ha uPQčetku XIV. st.. osi m 11 d rhvnom središtu u Panons koj nizini. uustavljer: je u doba kralj e\'a An!uvinske dinasiije. Oslanjaj~i ~e na ~redn je feudalne sIlOjeve i dijelIOm na građanstv o. kOJe. Je U)!Tu!a\'ala {eudaln., anarhi ja. i primjenjujući nov e obhke francuskog feuda lizma. koj e su prenijdi iz Napuljske kraljevine, on; su slomili moć feudalnih dinaSIa i os tvar ili II znatnom rat· mjeru arsolutnu dast. P ri tOlne sc ni su oslanjali tIOl iko ~.a ned~ ­ voljno razvijeno gradamt vo. kuliko na nQVU ari5l0 ~ra "J.II. ~oJu s u st\'arali iz red ova sitnoga i srednjeg plemstva , vczl\'a1L za sebe razli čitim vezama feudalnog karakt era. Medut im. i no\'a j e aristok racij a , novi slojcd. koji sn sc .s vreme.nom smje.njiv:1i. pokazivala iste tend encije osamostaljenp. ~to Je dIO krap ~V . st. oslalo. u krajnjoj l iniji. Qdlučnom komponentom razvItka

II

I

Ugarske. .. . .. . Prav ac ugarske ekspanzij e prema jugu bIO Je naJPTLJe usmje. ren prema Bosni . a zatim prema Srhiji i B~garsko}. Uspjeh \I Bos ni bi o je relativan: vrh Ql'na I'last ugarsk,h kraljeva. na~et . nuta još g. \138. s vremenQm je sla bila i mIOrala sc če.sto ucvr ui vati nOI.im orub nim po thva tima, a feudalna zav,snost od

ugarskih kraljeva mje mogla prekinuti SO(Iloga II samoj Njem ačkoj postajala je S\'e manja i slabija. Razdavanjem d~ž~vnih dobara u fcud radi momentanog predobivanja pojedl.~lh .feuda.laca za svoje pQ liti č k e svrhe, carevi su trajn u sma_ nJlval , svoJe prihode , a time i ,,'oju poli ti č ku mot. Oni su u prvoj .polovi.ni X III. st. definitivno izgubili svojll regaina prava II klOn st vo~voda .i po krajin skih knezo va . Ekonomska podloga carske vlastI 05laJ. su sa mo po rod ični posjedi i porez koj; su p laćali državni g ra dovi. ' Kao logič ni zaklju ča\.: toga razvi tka nastaje poslije 1250 . IOterregnum. kada u Njemačkoj njje bilo opće prjr,natog vlada~a . U to sc doba naj zad u čv r,!;ćuje polotaj pokrajinskih kn e. ZO\'a kao gospoda ra nezavisnih od bija kak ve cent ralne vlas ti. koji su u stalnim međUSlO bn im ratuvima proširivali i zaokruži. vali svoj PQsjed . a Ll isto vrijeme prisva jali s"a n ekada~ nja prava k rune. Tako se Njemačka raspala u bezb rojne stva rn o ~amos~aln~ .političk e t~'orevi nc . kuje u doba interrcgnunw nije čak m pTLvld no pove7,l\'al a nikak"" cen tral na vlast. Kada su g. 1275 iz borom R udQlfa H a bsburi kog-.. Ki jemci ~nov~ d~~i1i. zajedničkog vladara. polo!aj carske vlasti bio je llltr~o Il~'IIJ~nJ~n novom Ilnutra!njom 5itl>acijom. Porodični je poSJed b,o Jedma podloga cars ke "lasti. Stoga je Rudolf Habs-

339

I

.

buršk;, umJe~to. horb~

bilo nemoguce

ItV~StI

hodnoj periodi, više ili manje dvije vrste osnovnih tuđins k ih utjecaja: bizan tski u istočni m i juinim j ugoslave nskim zemljallI:! i talijansko-njemački. s novom madarskom varijantom, usjeve' rozapadnim. uz mletački u gradovima na Jad ranskom primorju. Feuda lna ekonomika na~ih zemalja pokazuje. uzeta u cjelini. one osnovne c rte i razvojne clapc. koje karakteriziraji! pri. vredni ra .. vi !:.k na Zapadu. ma da sc kod nas ne j al'ljaju tako razl'ijeni ob lici. U prosje k u, poljoprivredna proizl'odnja u svim svojim g ranama približno odgo"ara visi ni one na Zapadu. Njezin se razl'itak i kod nas odvija u granicama feudalnih posjeda. osnol'lIih ckonomskih jedinica zasnovanih na eksploataciji rad ne snage zal·isnog seljaštva. na kojima se razvija usporedo i seljačka obrtnička proizvodnja. Gradovi. koji sc javljaju kao iz raz toga na IlreIka. Ile dostižu opći p ri vred ni nivo Zapada. ali kao središt;. ob rtn ičke radinosti i trgovine vrše istu ekonomsku i društvenu funkciju. od nosno utječo na izmjenu struk ture feudalne ekonomike i druš!\'en ih odnosa u istom smje r u. Uz pri. morske gra dol'c duž cijele jad ranske obale. koji. osim nekih novih. imaju duiu romans ko-bizantsku tradiciju. i bizantske gradove. što su nastali na našem teritoriju u doba biza ntske vlast i (Makedonija. Sr hi ja). javljaju sc i u unutra~ njosti , naj· više II XI II . sl.. novi g radovi j trgovi kao privredna srediI ta. Kod njihova su ~tvaranja u daljem razvoju, ali pri uvjetima via· stitoga unutrašnj eg raz\'itka, važnu ulogu igrali ludi do~eljeni clementi ut. gradane ;t naših primorskih gradova. Ekonomski su l1a j raz"ijenij i primorski gradovi povezani sa svojim bJilim, a neki i daJ jim zalcdem. ma da jc znatan dio bio 5taloo ili privremeno poli ti čki odijeljen od njega M ed u njima sc ističe naro· čito Dubrovnik. k oji po sl'ojoj trgovačkoj i pomorskoj snazi ide u red ralvijcn ijih gradova na Sredozemnom moru. Grado"i \I unuIr
ovratak $tarih državnih dobara, ~IO ~e ta P \. tite velike snage. upra vio sve sV~Je

::t

:a~:buriki porodični

-r

posje? .u

l ~tQčn~~

nal)OTe na \0, da Izgr .' i vladan IZ dmastljC Z . 'm pT1mJerom su pos, Alpama. a !lJego\ I '" XIV . XV st. ta oko slotmu goL uksemburgovaca. kOJI su u .' I. . 'čkom ])rijesloiju. Prv i

nrma.

dina zamijenili Habshurgo\'ce na od njih, H enrik (~30S:13\~:v~:

YII.

Ccšku koja postaje ~Sjeda ~ istočniIll po-

polazna l očka II 'zgradlYan~u nj d 'cm p odunavlju. Tako 5U se . čkc d rhvc I u SN:: . IlJ .. d, k raJ"mama uJema . goslavensk!'h naro. d' l 'čno i na lenionju JU u susjedstvu, a JC oml . k ' X IV i XV. sl. mnogo {>Ojavilc: d vije nove polili.čk~ SIle, . oJ~ su u . ut jecale na njihov polil1lkl r azvIta\;..

I

l

.. ' . .. 'ko g razvitka jugoslavenskih na~ 3. Di DOv"a linIj a hlstorll ~ 1"' Društve no -ekono msk I roda od xn. d.O. sr~ine .XI~\st:s::~:~s;ih naroda u loj per~odi i drulheno' llolltllkl ",,1;vltak J g .. k· pokazu,'e i razvIta\;' . b'" Ic tend enCIJe, oje .' b' poka zuje II svoJoJ ,tl IS d 'tva Taj razvitak n'Jc 'o zapadnocvropskoga fClldalnlo g rll~ padniln niti istoga stupnja. , . parale a n sa :ta . r uglavnom \' remcns • . bl stima privrednog;. l po I' nije bio ni tak o . j~dno~ik ~ sV:":r\ i : isti. Zapadnoevropsko~ tičkog živo la, ali Je nJ~g?~ ~~ J . . ,. uIJ'eca,'i koji su (lolauh · "'OS .vis , razvitku pn·bl·' I.UJU ' e b·I p I I pceevropskog razv''tka e udvap.Ju .lIlO Q{ o . e " s te sirane. a l • ga ~ .. r , k- ,., ' I)ecifi~nc c rle. kOJe su s , ·k· tcca,. sa SOR niislolaopluJ . "a~e ., n liu i kOJc su naJJ . .' k , k.1 -da raz"itak mJc tc 010 r;.zvile na \' Ias , OI 'h 'ugoslavcn! \ \ narv . . Ni ko( I sam' J , I ·llnl ' · · 'Ilecifičnim obl.c.ma. · d n:ovecuraznol " paralelno · 1 Je no' n , m'eru postavljen, vc ć T emelji takvu razvitku II ~natnomtoSIl~ ~~:v~u utjecali i posebni u ranofeudalnoj periodi, ~ ~.s~1 u. slavenskih naroda u doba his torijski uvjeti kod 10'OJ.e 11111 .Jr~~Oosti ko,'e su nastale za vriSlJn specI. !Ln . ma su "alne i rat' I·' e. ranijenog r eu d a rzm:! I .' k . tr' šn,'e" razvIt a, VC" . ? '.h . . Ti se poka:ulJII u usva· ,'cllle d:ul,t oga unu ,I . 'I " " S I utJccap. I .. kojc su l)fo.uS e ZOW " • "h prila,odivanju vashtlm ·h' dih obhka • ilJI ovu anju izgra d cm. u . I d 'h oblika putem nep o· ... T ' ! "šc u namclanJu Ul "potrebama I •. JO \ 1 , ' o'edinim oblastima. odnosno u nJI' srcdne političke "last. nad. p J d.h d' 'a U torne strUKtura .•. . ra~vltak. tu I r al . . hovu uklju eIV anju u . k'l d pokazuje kao. u pret· feudalnog dru~t va jugoslavens, l naro:! .

'o,

341

340 •

ob rtničk i h i drugih proizvoda. Uz neposredne veze s tudirn:ima

na domacem tr!i!tu najvažniju posredničku ulogu II trgovini sa Zapadom imaju uglavnom naš; primorski gradov i, all kojih je naj ratgranatijt trgovačke "c~e imao Dubrovnik. U loj su trgo: vini naročito primijenjene i neke nove forme trgovačkoga l n ovčanog poslovanja, koje su sc raZI·ile na Zapadu. R obno-nOI'čana privreda. koja sc ši rila u vrijeme loga

privrednog napre tka, nije podigla. osim II primorskim gra~o­ vima, ont ii roke razmjere. koji su se razvili na Zapadu . pa msu u~lijedi!e, uzevši općenito, ni tak o izrazite dru~tveno-potitičkc p.osl j edice, a oi II podjednakom razmjeru \I svim jugoslavcnskml zemljama. U slovensk im ohlastima. II granicama Njemačkog carsIva. fe udalni alodijal je nesta o ili $e jako smanjio , a n ovč ana renta je postepeoo prevladala. U manjem sc opsegu taj proc(';l; razvijao i u Hrvatskoj. Ul ~natno ol!"raničenj~ rabo ta i .nal.uralnih podava nja. U Srbiji j~ pak uz neke oblih nov ča nl l, l naturalnih pod:wanja I'o$lojala tak o.:!er radna r~nta. ho pretpostavlja i odr1.anje feudaln og alotli j ala. II takve su ~rilike i.lI.Makednniji u granica m a države Nemanjića. u kojOj su se I mače održali poneki oblici podavanja iHl.'llijeđenih od Bizanta. a po svoj prilici i II Bosni. Na teritoriju J)rimorskih S'ra(~ ova r .. zvili su se ko lonauki odnosi . Građanstv o je 1.natno zaO$la131 0 u svom ralYoju osim u primorskim gradovima. lako su II poče tku gradskog žiYota prdcinu ulogu u obrtu. Il rudarsh'll i naroči t o II "anjskoj trgovini imali tudinei. ipak sc s vremenom ralvio i doma ći grad anski sloj. koji je stalno j abo. Taj je proces bio tek u svome razvoju. pa sc gradanstvo. bcz jake ekonomske podloge. nij~ u toj periodi razvilo u onu dr\lštv~n,,-političkll snagu i aktivnoga pol itičkog čimbenika u borbi protil' fe udalizma. kao što je 1.0 ~i.lo ~a Zapadu. Njegov ]lololaj u feudalno-društvenoj struktuTI ilije biO jednak u S"im našim zemljama. Najrazvijenije oblike gradske a utonomi je, po tipu talijanske komune. imali su primorski gradovi. U slo\,enskim zeml j ama i u Hn'atsk oj ra1.yi1a se puna upravna i sudska autonomija. II II držav.i Ke".'an).' ća: pa s~a­ kako i u Bosni. Oila j c bila lnatno ograničena l ilije JOs dob,la svoj izg radeni obli k. Ali bez ob zira nn tc ra~li ke i na čill~~n.icu. da sc građanstvo još nije bilo izgradilo ka~ st aid. ~ OJI Ima svoje političk i odredeno mjesto u feudalno j dr!avnoJ slruk-

342

turi. odnosno na državnim staldkim skupštinama. takve su se tendencije. u većcm ili manjcm rU1.Injeru prema pojedinim 7.emljama. nalazi le u saJllom raz,·itku. Stoga sve tc promjene II drustveno-ekonomskom razvitku nisu jo! dobile ta ko rmwi;en oblik. da bi bi tno utjecale na odnos cent ra lne vlasti i feudalnih snaga. ni izmijenile str uktu ru državne i feudalne organizacije u pravc u državne centraliucije. Druhl"eno-ekonomski razvitak. i uza sv!:: razlike. ipak se kreće po zajedničk oj razvojnoj liniji. Medutim. politički polofaj i razvitak jugosl:lI' enskih naroda u toj periodi pokazuje mnoge> veće ra7.like. One vecinom proistječ u it situacije stv"rene za "rijeme i pri kraju ranofeudalne periode. Slovenske zemlje ostaju i u toj periodi u granicama njemačkoga društveno-c k\!nomskog i p\!litičkog razvitka: njema č ka kolonizac ija i l!Očetak učvr.l;';;,·anja H absburgovaca s,,!avaju slovenski etničk i teritorij. a na preostalom slo,'e nskom tlu pojača,' aju njema č ki utjeuj. Makedon ija, poslije duge periode hiz(lIl\ske "lasti, od kraja XIII. st. ulazi II sastav srps ke ddave. čime jc prekinut proces greciucije. i postaje aktivan čimbenik u ra7.vit k u države Nemanji ća. Hn'atska je u drž:lI'lluj zaj~dnici s Ugarskom izgubila Il eke v~ine clemente svuje prija~nje neZ~l'i Sllosti, ali sc II tome sklopu odrial,! k.au poseb na J>ulit i~ ka jedinica s nekim bitnim obilježjima svoje državnosti i čas jače čas slabije bila ,'ezana za Ugarsku. a ponek.ad ostvari"ala i prernoćan polo!aj II drlavj (doha Brihi rskih knezova). Bosna se izgraduje u ilOVU drlal'nu tvorel'i nu. u koioj uz veću ili mallju zavisnost od Ugarske. ipak prelde proces ~a­ mostalnoga unutra šnjeg razvitka u znaku stalno/t" uspona do pred kraj XI V. sl.. izražen naročito i u široj teritorijalnOj ekspanziii . Srh ija jedina od juguslavenskih zemalja uživa u toj perio di PUl'U! nezavisnost i dolivljuje najveći uspon. Posl ije osloboden;a od bizantske prem oći na kraj u XII. st.. "n:1 započinje teritorijalnu ekspanziju, koja se II Dusanovo doba $Vr53"a ostl'arcnjem srpske premoći na Balkanskom poluotoku. 4. Prodor Tu raka na Balka ns ki po luoto k i otpor j ugosla ve ns kih n a roda protiv njillu vib osvaj anj a. _ Od druge polo"ine X I V. st. nastaje preukret II medunarod nom položaju jugoslavenskih naroda. Urnj ...!to oslablj e nog B iza nta i Bugars ke. na ,

343

I I

istoku sc javljOl nov čimbenik - Osmansk i Tu rci, koji pokazuju 'iroke prete nzije na h,llkanskc zemlje. pa se hi storija jusosI ... "cnskih naroda II toj periodi odv ija sva II znaku borbe prut;\' tih lurskih Idnji. Ta i~mjcna situacije: na isto ku uzrol;.0\·31;o je i neke promjene: na zapadu i sjeveru: pojačani priti~ak Venecije: na gradove na zctskoj i dalmatinskoj o bali. a Ugarske na Bosnu i Srbiju: osim toga. na slovenskom llu. ~ametak moći Habsburgo,' aca. koji cc II doba turske navale na srednju Ev ropu biti temelj za u,·ara.nje driave Habsburgo,·aca. koja lx: obuhvatili znatno prostranije ohlasti naseljene jugoslavenskim narodima.

Najvafniji čimb enik

I

I

II

loj periodi historije jugoslavenskih

naroda su Osmanski Turci. Oni su dio T uraka Oguza iz zapadnog Turkesta na , koji su u sredini Xl. sl. pod vods tvom dina stije Se1dž"ka osvojili najprije I ran i Ira k, a zatim proširili svoj u vlast na d najvećim dijelom Male Azije i na d Sirijom. It tc se pros trane driavc. koja se već pri kraju XL i na pol:etk'J X II . st. raspala na više di jelova. izdvojio Jk onijski sulta na t (ili sultanat R um ). koji je obuhvatio najveCi dio i\na,]olije. Za vrijeme dva stoljeća ikonijski su sultan i ;irili svoju vlut prema istoku. a zatim. u doba slabljenja Bizanta poslije 1204. sufivali stalno pre(,Male bizantske posjede u fI.Jaloj Aziji. tak o da se na kraju X II I. st. n ajveći dio Male Azije nalaz io u njihov im ruka ma. U dva stoljeća i pu svoje historije ll:1. terit oriju s jakim starim kulturn im tradicijama dofi"jeli su Seldžud znatan dru ltveno-ekonom ski i k ulturni napredak. Feudalni odnosi. kojih 7.ametak ide još u do ba njihove seobe, razv ili su se na novom tlu I)od jakim utjecajem irans ko-araps kog nas l ijeđa s ne ki m bizantskim i 7.apadnoevropskim elementima, ma da lU se sačuvali ind:;; ostad rodovsko-plemenskog uređenja. Karakteristične su c rte seldž u č k og~ feudalnog poretka: voj ni čk o lenutimar , koje se pretvar a u nasljed no dobro. premoć krup nih feu da1aca i vazalski odnos sitnih feudalaca prcma krupnim>!. Slabljenje maloazijske seldfučke dr!ave počinje ud najezde M", ngola, koja je i nju zahvatila. a po izumiranju lkonijske dinas tije, oko g. 1300, nastaje jačanje krupnih feudalaca i ru padanje države na desetak samos talnih bejluka. Bejluk emin, Osmana (po njemu ime Osmanski Turci ), koji je obuhva tao sje-

344

ver~zapa dn.i dio s ta re ~rigije. na gran ic i bi za nt skih posjeda. po~taJe te melj za stvara nj e nov<: cen traln e "lasti i os manske ddave. Os lanjaj ući se u l>Tvom redu na si tne (eu dake , Osmanol'a dinasti j a o kuplja pod svoju " last neke dijelo"" prijainje seldžuč ke drfave, a za tim poč inje osvaja nje posljednjih bizantskih maloazi~skih posjeda. God. 1326 pada Brusa pod njihovu vlast j postaJe osma ns kom pri jestolni~om, a u.\koro zatim Nikeia i Niko_ m edija. U doba gradanskih rat ova u Bizantu, Ul S~ldžuke iz drugih emirata, sudjel uju u borha ma na balk ansko m tlu i Osmanski T urci kao na j amn ički odredi h 'a na Kantakuuna. Uskoro, osvajanjem tvrdava Cimpe ( 1352) i Galipolje (1354) oni za koračuju na Balka nski poluotok i stl'araju upori!!e 13 svoje dalje prodiranj e. Tako za počela, turska osvajan ja u Evropi tck u u etapama. sistema uki pri premanima. zaustavlje na samo na neko ''rijeme zbog poraza. koji Su T ur~i pretrpjeli 1402 kod Angore, i unutra šnje krize, koja j e II to vrijeme izbila. Od sredine X IV. do trećeg decenija XVI. st. T urci su po ko rili wc balkanske zemlje i prudrli U srednju E vropu. Za turska su osvaja nja k arak teristične cr te. koje pokazuj u kako su oni iskoriščiv a1i unutra šnje slab osti balka nskih zemal ja, naročit o njihovu feudalnu razdrobljenon: postepeno osvajali jednu zemlju ili jedn u o bl ast za drugom. pr imjen jivali sistem priznavanja tu rs ke vrh ov ne vlas ti kao prip remne eta pe za def in iti vno poko re nje. razarali privrednu podlogu pojedin ih l.ema lja pljačkdkim pohodima svoji h posebnih odreda . is k orišćivali i izatil'ali unutra'nje su kobe: feudalaea i predobil'ali iz njihovih redol'a sa veznike obeća\'a njem l ičnih povlastica. uSla n? I'lj ivali krŠĆane spahije, predo bivali pojedine slo.jevl'; stanOI 'm AII'a, ugla vnom stočarske grupe, za voj n u službu u posebnim p OI.no.ć nim o.dredima. agitira1i kod selja ka -kmetova povoljnijim ~"J~t'm~ pod turskim feudalnim siste;mom ili ustrašil'al i ]I\l5tQsenjem lodvodenJem II ropstvo.. Upo redo s osvaja njima izgrađivao se i osmanski feudalni sis tem i driavna o rganizacija. Osmanski se feudalni sis tem raz~'io i7. ~eldžul:k og naslijeda usred os"ajanja balkanskih zemalja l pod Jakim utjeca jem bizantsko-slavenskih ohlika. OSnO\"ll3 je t~ mlencija njegova razvi tk a - stva ra nje sitnoga feuda lnof P(OSjeda kao podloge. na koju bi se oslQnila centralna vlast, i UI"O-

345

-

d~~je. vazalni~ odnosa samo prema sultanu. U prvo Vrijeme U~IV~JU rel~tlvnu. s~mos ta lnost vBi vojni starjdine. dijelom p~r?e:klom 11 emi rsk ih pororlica. koji su raspolagali većim posJedima mulkovno_feudalnog karaktera. Ali sc s vremenom suii~ala.i nji~o\.a ~'I~st i opseg i karakter njihovih posjeda. Prel eZ~1l Je oblik. vOJ.nlčko leno (tima r , zatim opsegom veti zeam-:::t). uVje tno na$lJed lJ1 feudalni posjed vezan ta obavuu vojne slul.be. Na tom se temelju već na kraju XIV. st. 1>0$li1(1\"a i jačanJe centralne vlas ti, koju privremeno prekida unutra!nja kriza ~početka XV. stoljeć u . Medutim, laj sc proces nastavlja u XV. I ll. početku XV!. st.. kada timarski sistem dobiva svoj l.avr!ni obbk. Sirenje turske vlasti u Maloj Aziji i na Balkanskom poluotoku ugrozilo je jake pozicije. koje je Venecija imala na Istoku. Zatvaranje tj esnaca za njezinu trgovinu i gubi tak većine posjeda na Egejskim otocima i na grčkoj obali ona je pokulaJa da nadoknadi zauzimanjem Cipra i pojača njem trgovačkih veza s Aleksandrijom i pristaništima u Siriji. Osim loga naknadu je tr~i!la i na. istoč n im obalama .J .. dranskog mora. l skori;ćujući te~kt. polobj na Balkanskom pol uotoku, ona je osvoji!:1 neka upo~,.šta na alb~nskoj i ,.etskoj obali. un utrašnji sukobi u UgarskOJ t Hn'a15koJ omogutili su joj da tavlada otocima i gradovima u..Dalmacij!. a pris"ojila je USlo i teritorij Akvilejske patrijari'Je. U tOJ periodi. oS\'ajanjem svoga i ireg zaleda. Venecija postaje i jedna od veći\' kopnenih sila u Italiji i ulazi sve viie u dugotrajn e talijanske sukobe. Turska osvajanja na Balkanskom poluotoku zahl'atila su pri kraju XV. i u početku XVI. st. i jetlan dio njninih posjeda na dalmati nskoj obali. ali je onu ipak više od tri stoljeć .. i po ddala u svom posjedu ,l(otOl'O sve o~k e i najva~nije gradove na istočnoj obali .Jadranskog mora. Na hl Oku su gubici mnogo veći: pad Sirije i Egipta I>od tursku vlast zadali su tdak udarac m letačkoj istočnoj trgovini u doba. kada je Venecija ulagala napore da svlada krizu. II koju je zapala zbog l.ortugal sKog otkrića pomorskog puta u lodi ju. Društvene i političkc promj e n ~. koje su se vršile u Ug .. rskoj r.a vrijeme An~.llvinske dinastij~. svršavaju se u doba kralja 2:igmunda. koj i je zbog stalne odsu tnosti iz zemlje prepustio ovu SamOj sebi. Tako se staldko uredenje dokraja izgradilo. a prc346

mIX' aristok racije znat no učvrstila. Vladanje Matijaša Korvina u drugoj polovini XV . st., ma koliko joj bilo ne:\,odnošljivo. nije je osjetljivije oslabilo, pogotovo Ile u njezinu materijalnom bogatstvu. T ako je Ugarska II Jloče t ku XVI. st.. kada je vanjska opasnost za nju bila teža, bila na najbolje m putu da se raspadne. U takvim je prili kama eksploatacija kmetova postajala j ača. Tendencija priveziva nja seljaka za zeDllju i povećavanja . \IZ feudalna I>odavanja. i drlavnih poreza. naročito ratnih. nailazila je od trideseti h godi na XV. st. na otpo r seljaka. koj i dos ti že svoj vrhunac g. 1514 u ustanku Jurja Dozse. To je otpornu snagu zemlje. neposredn o pred najezdu Tllraka. još više oslabi lu. A upra,·o je ta opasnost postala od sredine XV. st. živo tn o pitanje ne samo za neposredno ugrožene zemlje na Balk .. nskom poluotoku. nego i za samu Ugarsku. Medutim. ona nije pokazala pravog rJZumije\'a nja za tu opas nos t. Propast Srbije i Uosne ona nijt mog la spriječ i ti. iako je njezin utjecaj u njima bio tada jači n-cgo ikada prije: ona se zadovoljila da orga nizira vojničkll obranu. kojom je u obliku Krajina trebala da osigura granicu na jugll i jugoistoku. ;I glav nu je [lažnju obratila prema zapadu. Već duže vremena javljale su se na razl ičite načilIe tdnje. da se čcškt i alpins ke zemlje ujed ine s ugarsko-hrvatskima u jednu političku zajednicu. Prito m nije imala odlučnu \'dnost samo porodična politika puje dinih vladara. Kako je u XV. 51. opasnost od nasilja i teri torijalnog lirenja T uraka rasla., tc su tduje primale sve odrede nijc oblike i sve su ,·ik nametale konkretno rješenje. Habsburgovci su im .. li II tome naj više nade na us pjeh. jer je iza njih stajao vojnički i novčani rezervoar earu,·a. Već prije "ego što je posljednji J agdovit na ugarsko -hrvatskom prijestolju poginuo na Mohačkom polju 1526. njegove su zemlje ustvari već ulazile u sklop babsburških zemalja. hbor Habsbu rgO\'aea za ugarske i hrvatske kralje" e 1526-27 samo je ozakonio jednu gotovu historijsku čio jenicu. Budu ći da je od kraja XIII. sI. njcmačka država bila stvar no podijeljena u bC1.brojne većc ili manje gotovo samos taln ~ političke: jedinice, koj e so tek (ormaino ujedinjavali drža"ni sabor, kolegij knezova - izbornika (ddinitivno utvrđen Zlatoom bulom (356) i od njih birani Iljem .. čki kraljevi (iz dinastije Luksemburg-ovaca 1346-143i, iz di nast ije Habsburgo,·aca od

34i

, "

,

-

,-

I

•

, , •

•

,

,

H Si do kraja canIva 1806), njemačka držl,,"a kao cjdi na nije više mogla da utječe na razvitak jugoslavenskih naroda. PrijaJnju ul ogu njemačke dr!ave k~~ ~jelin~. prcuz~ li ~" II prv~m redu Habsburgovci. koji su polauh IZ SVOJih p<)sjeda II istočnim Alpama pa ih smmjenom politikom !iriH uZ Rajn" i u.:'-I?ama i do kraja XV. st. udružili II svojim rukama gotovo clJeh slovenski teritorij a 1526 baJtinili i tešku i Ugars ku s Hrvatskom. koli ko ih nisu' upravo u to doba pokorili Turci. Budući da je sporedna linija Habsburgovaca na poč~ ~ku XVI.. st. ženidbom zavladala i u SI)aniji sa njezini m kolOniJama, u1,dlgla sc la porodica u to doba nesumnjivo na prvo mjesto u Evropi. U doba, kada kraljel'ska vlast nije više predstav\j~la ~)il,o kakvo og ra ničenje za politiku pokrajinskih knezova , ~~Javl~uJe sc nova ograda s dnlge st rane: na temelju tendenCija.. nl ž.eg plemstva, koje sc od Xl." .. ~t. dalje yovcz~je. s. pokrajIllski: knezovima rad i osamostalJenj:l od vlasll ostalih JaČih feudalaca pok rajin i. formiraju se u XIV. i XV . st. pokrajinske s.tal dke skupš tine, koje odlučuju nepos red no dodu~e sa.~o. o no,' ,.~ p~­ rezi ma, a posrednim putem ipak i o općoJ polltle~ pok.r~JI~ sklh kn e)l;ova. Budu ći da je naim e nova najamnička VOjska 11.lskll'ala mn ogo veta financijska sredstva od prija~nje viteške, za ~I'e ratne pohode bili su potrebni i novi prihodi " ob~iku .,·anredmh4 poreza. Za politiku pokrajinsk~h kn~zova postaJ.~ zb~g t?ga s.v.e valniji i ra zvi tak gradova, kOJi su pk Izvor nJIhOVih fl1lan clj" skih prihoda, a i jak o$lonac nol'e novčan~ privr.ede. po.elloge najamničk e vojske uopće . Glavni teret u vezI S nOI' lm razl'ltkom pada prirodno na leda seljaka i u drugoj polovini XV. it. brzo pogodava njihov poloiaj. . ' Društl'eno-ekonoms ki i poli t ički razvitak l',goslavensluh naroda od druge polov ine XIV. do početka XVI. st. odvijao .se usred dugotrajnih borba s Turcima i čestih ratnill pustošenp" koja '" sc s napredovanjem tunkih osvajanja pn:·nosil.a postepcno s juga na sjever. i)l; jedne obla:l~ u drugu. I~.od tnn .okolnostima nij e mogla biti rijdena vlastitom unutraJIl J,m raZVitkom kr iza feudalne ddave uzrokovana poremećajem od no sa snaga i7,rncdu centralne viiist; i kru pnih feudalael! i neran-ij en o!ić u novih društvenih snaga. na koje bi se cen tralna vlast mogla osl~­ niti, a koja se kod pojedinih jugoslavenskih na roda produblp-

348

i

vala upravo u doba neposrednoga turskog ugrola\' anja (najpr ije Srbija, zatim Bosna, pa II blažoj formi Hrvatska ). llatni su do· gada ji ometal i ili usporavali privredni ruvitak. pojačavali feudalnu rasparcanost i unu tra§nje feudalne borbe i naposljetku r37.bijali ekonomsku podlogu za svaku e,'enlualnu un utrajnj" obnovu. U najvećem dijel u j ugoslavenskih zemal ja elemen ti društveno-ekonomskog ra)l;vitka k arakteristič n i za doba razvijenog feudalizma nisu u tim prilikama dosligli s,-oj puni normalni razvita k . kao što je to bil o na Zapadu. vec su na jzad bili prekinuti lurs kim osvajanjima. II u os talom su dijelu bili više ili manje usporeni. Tom su razvoju pridonijela. ali II znatno manjem ra7.mjeru, 1 mle t ačka OS"aJanJa na istočnoj obali J ad rana. Ipak, taj sc proces vršio u dugo m vremens kom razmaku. u etapama i s relativnim prekidima. pa su se njegovi opći rezultati pokazali lek u krajnjoj tiniji. U medul'remenu , l: mnogim oblastima druslveno-eko nomskog livola i dalje sc nastavlja prije započtti razvoj i dostižu se razvijeniji oblici. iako ~e na drugom polju osjeća neki 2astoj. Poljoprivreda je u cjdi ni nazadovala, ne po svojoj formi i teh nici obr.. divanja. već po opsegu proi7.vo
349

-

-

,

.

propast. U Hrvatskoj na jugu od Velebi ta, ka o i u Uga rskoj. ~n~tra š nje se ~?rbe. s mj enjuju s borbama protiv T uraka. pri ?Jlma se sa su.zlv~nJ em drbvno g teritorija središ te prenosi na sJe~e r,. u. s rednJo"Jekovnu Slavoniju. Borba izmed u &rofo"a CelJsklh I Habsbur~?v ac
svih bilc najmanje pogodene ne])OSTt'd nim turskim pustošenjima. il u ostalima nisu nastupile bitne promj ene. S daljim razvitkom robno-novčan", pri\'rerle sve vile jača domaći , radanski elemena t i njegova uloga II privrednoj djelatnos ti. ma da SIl trgovci

tudinci još tadrfali svoje

značenje. JX,

sh'arnog-a

političk og jz-

raza gradanski stald ne dolati ni u loj periodi. iako je on j edan od elemenata. na koje sc o~la n ja povremeno ja~a nje cen tralne vlasti. T c Su se tem/endje javljale u XV. Sl. i II Srbiji (do ba Stefana La1.3revića) i u Hrvatskoj (doba Mat ijaša Korvina). ali bez trajnih rcrultata. kakvi su sc rokauH samo II slovenskim oblastima. dodu!e u ulim granicama IKl krajin:•. Ipak. taj napredak višc poka zu je tendencije razvitka i mogućnosti, koje su se skrivale u toj prelaznoj periodi. nego ,·et svladanu i prcbrodenu unutrll';nju k rizu. Osnovni razl(.,t:. ho jc ta kriza II najvećem dijelu jugoslavenskih zemaljll o$tala otvo· rena i zatim se stalno produbljivala. bijaše vanjskopolit i čki momena t - turska opasno~t. koja sc upravo tada poja,'ila. A borba protiv turskih osvajanja vodila se u nio teškim prilikama. Uporedo s njom idu unutra šnji feudalni sukobi. rasp
351

,

,

- - ~~----

1 I

,

I

I I

X. !'OGLAVLJE

SRPSKE FEUDALNE DRžAVE I MAK EDONIJ A OD SREDINE xn. STOLJECA DO PROPASTI A . Srbij;, i Makedonija od sr edin e X II. do $rcdine XIV.

s to lj eća

I. Ja ča nj e i ekspan i
•

fc udaloc dday!:. Učv Tlće njc feuda lnog pOTcIka i d ria vnc nezavisnosti. - Na»Qri cara Manuela Komm::na. da slomi otpor Rdkc i da jc odrli pod vlašću Bizanta, bili su ul.fokom, da jc on "bacio velikog J:upana Desu (o. 11(;8) i postavio za njegova nasljed n ika Tihomira. sina Zavide. ina~ nepoznatog čl ana srpske d inas tije. Braća Tiho m irOllil d:iala 5U II

isto vrijeme pojedine oblasti srpske drbyc. T ako jc ; najmlađi med u njima. Stefan Nemanja. upravlj ao istočnim krajevi ma (Ibar. Topl ica. Rasina 'j _Re ke_') i nekom prili kom u5Io dobio od cara Manuela i Duhočku (o ko Leskovca ). Ali T ihomir nije dugo ostao tla "lasli; Nemanja ga j e uskoro (o. 1170) zbaeio i proglasio tie velikim županom. Ka ko je naslao taj prevra t. ne Inole se utnditi . Nemanjin sin i biogra f, Stefa n P r"o,·jenČ3.ni, prikazuje stva ri sasvim prist rano; podizanjem manastira II Topliei ( Uogor odičina i sv. Nikole kod Kuršu m lije), Kemanja izazi" a za"ist i mrl.nju svoje bra te, koja ga dozivaju k sebi i bacaju u tamni cu: osloboden čudom 5V. D o rda. progoni bracu i preuzima vlut. Progna ni veliki lupa n stavio $e pod uhitu Bizanta , Nije i"! 10&>0 u(vrde'!o. ~di<: .u ot naluil. te. _ReI« o. !'omi !ljal~ .~ na k~aj oko Alehin~a. na dolonv -Pil!'" relt •. de~~ rTl.lob ~O{'hC1;. I naJne na h aj 'jev.mo od J..c,epca "ko R,barske banJ~ I \ el,ka, S,OJ e,....."" prem.< Otmi",. za k"ji narod i do.n.u upou.blju. nUn' Reke.

353

-

-i

pomoću

bizantske vojske pokušao da natrag do bi je izgubijeM

prijestolje. Ali na Kosovu. kod sela Pantina, Nemanja j e potukao neprijatelja i tak o sc od riao na vlasti. T om je prili kom iZJ:"ubio tivot i jedan brat Nema n;;n. vjerojatno Tihomir, il. druga dva brata, Stracimir i Mi roslav, koj i su u počc::tku bilj 1.1 neprijateljstvu, njim. pokorili su mu sc. Svak i je od njih imao posebnu oblast. kojom j C': upra,-ljan. i oni se poslije spominju bo prisni

suradnici Nemani;n;. Oblast kn eza. Stra cimira nije bliže poznala. Kako sc njemu pri])isujc podiunjc mon.vlkog manastira G radl;a. danas crkv e II Cačku, uzima se. da je upra,-Ijno krajem oko Zapadne Morave. Kn ez M iroslav j e upravljao Zabumljcm i igran ,-alnu ulogu u Primorju. naroči t o u odnosima prema Dubrovniku i Splitu. Imao je veza i s I~osnom i bio oženjen sestrom bana Kulina. Osim Zahumlja M iro~lav je držao svakak o i jedan dio Polimi ja. On je u dan ašnjem Bijelom Polju podigao manast ir apos tola Petra i Pavla i obdario ga posjedima. Neprijateljs tvo s Bizantom , ~ t o ga je izazvao dolazak Stefana Nemanje na vlast. nije donijelo Srbiji Iwtpuno oslobodenje. Bizan t se tada nalazio u teškom suk ubu s Ve necijum. koji je nastao zbog tdnje Manuela Kom nena. da ukine privilegirani polotaj mldatkih trgovaca u u utvu. Nemanja je stupio u savez s Republikom i počeo napadati bizanl.$kc gradove na j a dran~ k om primorj u, u prvom redu Kotor. S druge je strane nas tojao da se osloni na Ug arsk u i Njemačku. Ali je: Manuel Komnen ubrzo uspio da ovlada situacijom. Na ugarsko je prijeSlOIje doveo svoga štićenika Belu III., a pohod Mlebma na otoke: Egejskog mora bi o je osujećen pojavom kuge u njihovo j vojsci. Manuel je tada mogao da $e okrene: proti,· Srba. Nemanja sc povukao II planinc. ali je ubrzo uvidio, da je: otpor uzal udan pa je do!ao u gr čk i logor. da sc preda. Car Manue! ga zad rža i odvede sa sobom u Ca rigrad (11 72). Ke:manja je ipak uspio da ostane i dalje veli kim lupa nom u Ra~koj. Medu obvezama, koje je primio. bila je i ta, da svojom vojskom pomaže Bizant u rato vima; Sr l~a je bilo II bizantskoj vojsci, kada je Manuel Komnen pretrp") tdak poraz u Mal oj A ziji kod Miriokefalona u sukobu sa Sei· d ž ueima (I I 76). Više uspjeha u naporima za oslobodenje Srbije od Bizanta imao jt Nemanja tek · po~ 1ije sm~t i M a nuela Komnena (1 180)_

354

i

kada je u Bizantu nutalo rasul o zbog unutrašnjih trzavica. Ne manja je s braćom energično iskoristio pruže nu pri liku. da zau\'i)ek ..oslobodi Sr bij\l od grtke vlasti i znatno proš iri n j ez in terltOTlJ. U savezu s Ugars kom (118.3) opus tošio je bizantske o blasti is t očn o od Srbije oko Niša. gornjeg Timoka iSredeea (Sofije). Iskoristi o je i prolaz križara ljod Fri(h·ikom Barbaroso m za svoje svrhe. Potkraj 1188 uputio je Nemanja poslanst vo njemačkom car u \I Nurnbcrg. da IlIU izra7.; svo j u rados t. ;to cc moći I:čn o .d;, ga poz(lra,"i, kad bude p rolazio kroz njegovu ze m lju. Kad.Je. B~rbarosa ljeti 1189 5tigao u N iš, dočekali Su ga NemanJa I njegov brat Straeimir s daro vima i obilnim namirnic'llna za ,·ojsku. Nemanja je izložio njemačk om caru, kak u je s bra. tom oteo Grcima kraj orl Nib do Sredeea, i ponudio mu vojnu pomoc i vazaini od nos za sve bizantske oblasti. koj e je već zauzeo i koje če ubudute osvojiti. U Nilu su privedeni kraju i pregovori, da sc T ol jtn. sin kneza Miroslava, oženi kćerkom Berehtoida od Andcehsa. ista rskog markgrofa, uz uvjet. da Toljen naslijedi oca prije svoje bra će (ug o\'or nije izvr!en ). Barbarosa nij e ipak prihvatio glavnu Nemanjinu ponudu o savezu pro t i\' Bizanta, jer sc nadao. da ćc mirn o prijeCi preku nje. gova teritorija. Tek kada je izbio su kob izmedu kribTa i Biza nt a. Fri d rik Barbarosa bijak voljan da ~klopi savez sa Srbima. kao i s Bugarima. Predvidalo sc. da će ga Nemanja pomoći s 20.000 rat nika. a Bugari I d"a puta većim b rojem. Formalni \lgovor nije sklopljen, jer sc Barbarosa u februaru 1190 na godio u Adrianopolu s Bizaniom. Nemanja je i bez toga isko risti o po~ voljnu pril iku i osvojio ti tav niz bizantskih gradova u dolini Strume (pernik, ZemIn. Vc\bužd. Žitomisk, Stob). Zauzeo je usim (oga P rizre.n .. Skoplje. i grad Lc:lak u Donjem Pologu. ~Te g radove poru~L I do kraja temelja ih iskorijeni, jer ne osta kamen na kamenu. koji ~e ne poruši; i ne podigo~e sc ni do danas; zemlje njihove i hogatstva njihova i slavu nji ho\,lI priloži bogatstvlI i slavi Ol3častva svoga i slavi \'el m ož:l i naroda svoga. _ piše njegov sin Stefan Prvo\'jenčani. 1."~k .kad sc oslobodio k riža ra, mogao je Bizant pristupili suzbIjanjU opasnosti od Srba. Nemanja je na M oravi (1190) bio potučen i m ora o je zak ljutiti mir. Ali Bizan t nije ,· iše imao snage. da p otpuno iskor isti svoju pobjedu. Glav ne tekovine du -

8ogodjinje borbe Srbije za slo bodu i p~ošircnjc t~rilor;ja ostaJe ill joj: ne samo što Srbija nije više pflznavala. bl.zantsku ~last. nego je zadria! ... i :tnalan dio osvojeni~ pogram.čnlh .oblaslL. Na sjeveru je Srbija dobila kraj iW1Cdu Zapadne I Vehke:. Morave (Levač. Lepenica, Bclica). na istoku Zagrlal.u (oko Dl.'fllsa). Duhočicu i kraj oko Vranja, na jugu Kosovo I Lab. 1.a\lIn Hvos.~o (Metohiju) i oba Pilota na Drimu. Da bi ~to Ijdnje vezao S r~ IJ.u za sehe, Bizant je pristao. da se i Nemanjin sin Stefan ožen, 51-

lIov;co m cara haka Angtla.

.'

1 . . . " 0 .• "

Usporedo 5 tim borbama prolI" Blzanla Ncm::mp JC )~' rslO

•

I

i osvajanje Zete, II koj oj je zbog slabljenja ccntra l;!': vlasI! prevladao bizantski utjccaj. Poslije: smrti Manutl3 Komnena N~­ man ja je prognao posJjednjega zetsk og vJa(lara. kneza M" hajla, i zauzeo čitavu njegovu dr!av~. s~ ~kadrom. Barom .. Ul· cinjem i Kotarom. U spomena na PTlps~Ju. zet.ku ul ogu I na kral jevinu nije potpuno iščezla. Nemanja Je dao Ze.t.u. s Tre· binjem na uprav u svome najstarijem .s~nu. Vukanu, .kojl Je nos)!' naslol' kralja. Poslije Vukanove smrt, 1 nJe?ov s~.sm Dorde na· zivao neko wijeme ( 12(18) kraljem Zete, ah poshje ~12 42 ) s~mo knezom . Zatim je obič.no Zetom i Trebinj~~1 upravl.Jao nasIJe.,~. nik prijestolja ili nek i drugi član dinastIJI''', V~ad,slav. poshje gubitka prijestolja. kraljica Jc\ena, DeČ ansk1. ~ o~s ta~l1.n, Du!ian. I uspomena na prij a!i nji neToav.isni 'p0loi~J 1 rebInja od r: lala se neko vrijeme u naslovu prVih NemanjICa , u kume s~ I ono navodilo, kao i II tome, što su oni primali od D.ubrov",~a mogor i!. koj i je prije isplaćivan trebinjskim ~nezov."na u 11. nosu od 36 zlatnika god i~nje (l1kinuo ga je kralj Vlad,s~av ) . . Nemanja je s braćom poku!ao da osvoji i Dubrol'",k. TI $11 IC napori svdili s neuspjehom najviše, zbog tog~: Uo se Dubro vnik stavio pod Toa!t; tu Normana iz Juine italIJe. Ug(H'orom .0 miru (1I86). koji je uz Nemanju potpisao i k~ct. Miroslav, pn znata je Dubrov ča n ima oblast, koju su dr!a~I' ~ sloboda .trgo. vanja po srpskim zemljama .po starom ob,č.aJu,"". naročIlo lt Drijevima na donjoj Nerelvi. gdje je bilo l'aŽnO trž,Ue za oho· /itranu trgovinu iz.mcdu primorja i zaleda. A i .S~bi ma je .o~et osigurana sloboda trgovanja s Dubrov nik om. O J,JV.lm.trgovaekl~ vezama Srbije s primorjem svjedoči i isprava. kOJU Je ~em~nJa i7.dao Splitu nekoliko godina poslije i kojom dopušta Sphćalllma,

~da se izlaze slobodno u moju zemlju i sina mi Rastka u Hum sku 7.emlju i sina mi Vukana II Zetu ... Neki podaci govore da je proces feudalizacije tad a već dosta uznapredovao. Osla njajući sc na crkvu i podižući nove mana. $ti:e: Nemanj ~ im je dodjeljivao pronrane posjede. Sava spo~lIlJe Md~va~J~ sela i ljudi« Studenici i manastiru $1'. Bogoro. dice na Blstn CI. O tome govor i i Nemanjina isprava Hiland aru. Takve je posjede darovao takoder knez Miroslav ma nastiru ~I'. P~ tra i Pavla, Po svoj prilici govori o da l'anju nekih seJa Jed nOj e!kvi i o~tećenj natp is iz vremena Nemanje, koji jc naden u Blaga)u kod Mostara. Isto jt moralo biti i s ostalim manastirima, koje su Nemanja i braća podizali i ob navljali. UČl'ršćenje državne vlasti i feuda lnog poretka kao i jacan je utjecaja pravosla vne crkve nije išlo bez nekih unutraJnjih trz avica. PO. kazivanju.~emanjina sina i biografa Stefana Pn'ovjen
35i 356

-

Rastko posiije Nemanjina brata Miroslava na upravu H umsku zemlju. ali je poslije dvije godine pobjegao u Svetu Goru. Tu je Simeon sa sinom Savom podigao manastir Hilandar, koji je ubl'%o poslao vrlo valan književni cen tar Srba; tu je on i umro g. 1200. Pod Stefanom Nemanjom privedena je kraju duga borba za osamostaljenje Srbije od Bizanta i započelo je !i renje na račun Bizanta. koje će dostići kulminaciju u poku~aju Srbije. da zauzme njegovo mjesto. Nemanjina djela tnost bacila je u zasjenak sve, ho je prije njega postignuto. a svijes no njegova nje njegon kulta. koje su zal,očeli njegovi sinovi Steran i Sa"a i nastavil i poslije Nemanjići. još je vije istaknulo njegovo značenje i ulogu. On je uskoro poslije smrti proglakn 7.a sveca (_Simeon Mirotočivi_ ) . pa su se njeg-ovi nasljednici mogli nazivali ... svcto,·odnim _ ili od _svetog kor ije na •. Stefan Prvo"jentani, kome je Nemanja ostavio preko reda prijestolje. imao je i lič n ih rad oga da utvrđivanjem kulta svoga oca opravda nj egov pos tu pak, koji je njemu donio koristi_ Sve svoje uspjehe u unutrašnjoj i vanjskoj politici on je prikazivao kao _čuda. sv. Simeona. Bunu brata Vukana prikazao je nar oč ito kao prekr!aj očeve volje. _jer on ostavi zapo"ijedi gospodina i oca svojega i bi prestupnik.<. S". Simeon mu zato pomaže da' svlada svoje protil'nike i da opet zauzme svoje mjesto. Srpska crkva i arhicpiskop Sava djelovali su u istom smislu. Takvo svijesno uzdizanje Nemanje. p ojačano i time, što srpska Imjiiel'nost počinj e upravo opšir nim prikazi"anjem n jegova iiIIota i rada. učinilo je od njega ne sa mo čovjeka, po kome je dobila imc i dinasti ja, koja je i prije njega vladala Srbijom. nego i pravog osn;IIača drial'e. O njegovi m prethodnicima; nj iholloj borbi za osamostaljenje RaJke. ne bi sc gotollo ništa zn alo, da o lome ne govore strani. uglavnom biunt~ki iZlIori. Poredak sh'oren u Srbiji nije sc mogao adrial; bcz lefil! potresa. U početku XIII. st. dogodile S\l sc na Balkanskom poluotoku krupne promjene, koje su utjecale i na unutrašnje prilike u Srbiji. Bizants ka je drla"a od smrt; Manuela Komnena stalno slabila. dok je krilari nisu unilliE i zam ije ni li takozvanim Latinski m carstvom ( t 2().4 ). Samo ostaci njezini, koje zapadni feudale; nisu imali dovoljno snage da pokore. organizirali su

358

p~se~ne ci.davc: Epirsku despotov in u na Balkanskom pol uotoku. NlkeJsko , Trapezuntsko carstvo u Ma loj Aziji. Ustanak u Bug~rs k oj. koji je započeo u vrijeme Nemanje, s\'rlio se stvaranJc~ Drugoga bugarskog carstva. koje je s\le vile jačalo. Ugarska Je sa sjevera vTiila jak utjecaj. a nju je pomagala i ka t olička crkva. U samoj Srbiji brzo su se osjetile posljedice tak"ih odnosa u ~je~inu sus)edstvu. Vukan je upravljao zemljama u primorju, ~dJe Je ka tol,čans tv o bi.lo dosla rasireno, pa je iskoristio utjecaj Zapadne cr kv e, kako bl sc dočepao vlasti u S rb iji. Stdan Nemanjić je pokubo odrlati se na vlasti tako, da . n~pus t l. vez~.~ Bizantom. koji je bio na izdisaju, i pribli!i sc paplIukoJ kunJI. On je otjcrao svoju ferm Eud okiju, kcerku cara Aleksija 111_ Angela, i od Ino«ncija III. zatraiio, da mu pošalje kraljevsku krunu. što je papa prihvatio, ali je morao od toga odustati zbog protes ta Ugarske. Ugarska je uskoro i vojskom pomogla Vukanu .:a zbaci brata i da kao \leliki iupan zavlada či. la"om Srbijom (1202). Kral j Emerik je tada zatrafio od pape kraljevsku krunu za $\loga I ticenika Vukana_ Inocencije Ill. prih"ati taj prijedlog i povjeri kaloč kom nadbiskupu. na ga pf(wedc U djelo i da 'I isto vrijeme osigura prevla$1 katoličke crk ve u Srbiji uzimajući zakletvu vjemost; od Vukana, "i!cg svecemll'a i vlastele. Ali je Stefan nasao potpore u Bugarskoj, koja se borila protiv jačanja ugarskog Iltjecaja na Balkanskom poluolaku; pomoću nje vrati o se Stefan na vlast u S rbij u (ljeti 1203). Tada je Srbija izgubila. malda kao uvjet za pomoć. NiJku oblast. U jednom sc zapisu spominje da Vukan ka o veli ki žUJlan vlada i _ni ševskim predjelima .. , ali se vec 1204 nalazi u Nihl bugarski episkop.

Srbija sc dosta brzo opora"ila od pretrpljenih potresa i nastavila borbu ta izgrađivanje svoje drža"ne samostalnosti. Sa~'inim posredo"anj em St('ran sc uorzo izmirio s Vuk anom, koji Je zadriao svoju "",obitnu oblast. Uljecaj Bugarske nije se dugo osjećao zbog nereda u njoj. Stdan je, !tov iše. rnogao da pomogne i se"as tokratoru Strczu. koji sc bio odmetn uo u Makedoniji ..oko donjeg Vardara. i da osujeti zajednički napadaj na SrblJII od strane bugarskog cara Borila i la tins kog cara H enrika Flandrijskog. Car Baril jc krenuo la svojim saveznikom Henr ikom na Srbiju, jer je bio ogorEcn.!to je Stefan pomagao

359

-

T,, Slreza i mje ht io da ga izda. Svrha im jc bila. kako sam Stefan prikazuje, da ga .dokraja ozlobe~ i. ako bude mogute .• prognaju iz d ržave«. Kako jc suko b te kao. ne vidi $C jasno. Saveznici su došli do Niša, ali nisu uspjeli da prodru na srpski dr!avni terilorij. Po kazivanju S tefanovu II njihovu jc logoru izbila jedne noći panika, toboie, zbog pojave sv. Simeona. mutao je medusobni pokolj . • i o ti đoše posram ljeni, II propasti i sramoti velikoj .. (1214).

Nije uspio ni "akubj cpirskog despota Mihaila da otrgn.: Zctsko Primorje od srpske države. Po~lo je zaposjeo sjevernu Albaniju s Dračem , Mihailo je zauzeo i grad Skadar, ali je i~neoadna njegova smrt oslobodila Srh;ju opasnosti s te

i

I

stra ne, pa je Stefan mogao obnoviti staru -granicu. Isto tak o nije imao uspjeha ni sav ez izmedu Ug;).r.;ke i Latinskog carstva proliv Srbije (1215). Savezni čke su vojske vec bile došle do graniu Srbije. S tef;). nu je na sastanku s ugarskim kraljem Andrijom IL u Ravnu (Ćuprija ) pošlo za ruk om da sc s nji m izmiri. a poslije toga sc i latinski car H enrik mora o pO"uti iz Niša. T i uspjesi znain o su podigli ugled Srbije. ali Stefan Ncmanjic nije ipa k kidao vcze sa Zapadom. "Kao ho je njegov prvi brak značio vezivanje za Bizant. drogi je bio posl jedica prib!i!avanja Veneciji. koja je od IV. kri!ar.;kog rata poslala ,·elika sil a i vrlo utjecajna na Istoku. PoJto je osig-UTala svoj u ,·last nad Dubrovnikom i zauzela Drač. Venccija je radila na lome. da proširi svoj utjecaj i na susjedne oblasti. Kralj Dorde. Vukano\' sin , polo!i/) jc zakletvu vjernosti mletačkom duždu i obvezao se. da će pomagati Venuiju protiv Dimiirija Progonovog, gospo dara Kroje i zeta velikog ~upana , ako ne bude htio da joj sc podngnc (1 208). Stefan Nema lljić je popravio svoj polobj na Primorju, usposl;).vio i sam prijateljske veze s Venec ijom i ofenio sc Anom, unuk om dužda Henrika Da ndola . Tak vo mu je dr!anj e pomoglo, da najzad dobije kraljevsku krunu od pape H onorija III. ( 1217). ka o i to. da ga njego,' legat okruni. Jačanje i samostalnost Srbije dobi je tako i svoje vidljivo obilježje. Zička povelja iz g. 1220 jasno S\"jedoči o b'eslo izgradenim os novnim klasama feudalnog d ruštva _ feudalnim zemljopo. sjednicima i zavisnim seljacima. Prema njoj sc feudalno plem. sivo d ijelilo na dva sloja - vlastelu i .voj n ike~. a zavisno sta-

360

,

I no\'n;,1\'o na »zemljane ljude" i »vlahe", koji su bili obuhva-

I

I

ćeni

•

kao klasa pod imenom »ubogi

ljudj~ .

Za islo su

krivično

djdo i ka zne bile različi te već prema klasnoj pripadnost i. Za žene sc pr ed viđa , II dučaju krivice. ,.alte bude ot vlastel, \0 vlastc1skim nakazan ijem da nakazuje( SC; aš le li ot njižnih, 10 protivu rodu da nakazuje! SC~. Drbvni su sabori vcć ta vrijeme Nemanje. kada imamo pn'e vijesti o njima II Raškoj. sastavljeni od svcĆe nSl\';l i vl astck. bilo da ona ima neku funkciju II d rla\'nom aparatu ili ne. Na sabor. koji je raspravlja o G hern;. Nemanja po ziva episkopa. kaluđere 511 svojim igumanima i ~vd ­ može svoje od maja do velike", Kada Nemanja predaje vlast sinu Stefanu. na sabo r u su ,.sve vlasti ca rstva,,_ .velmože velike i mak d ueln ici i pe tidese tn ici i sat nici i !isul:nici •. Poslije osnivanja samostalne srpske crkve poja čal'a se u sastavu sabora više svećen.~tv o.

•

Vd an uspjeh Srbije bijaše i dobiva nje samostalne ukvene organizacije. D o 1~ 19 S rbija j e u crkvenim st" arima bila pod Ohridskom arhiepi s kopijom. Stefan Prv ovjenčani i!!.:orinio je Icšk e prilike, u kojima se nalazila htočna crkva poslije osnivanja Latinskog carstva. i ~"parništvo Ohridske arhiepiskopije i l'aIrija rl ije tl Nikeji. da za Srbiju dobije aut o ke rain u arh iepiskoI)iju. Njego" bral Sava. koga je poslao, da pregovara, carem Teodorom I. Laskari som i pa trijar hom Man uelom. pusvećen je u Nikeji za arhiepiskopa s lim. da n jegovi nasljed nici budu birani u samoj Srbiji bez učešća p~lrijaršije. Arhiepiskop, poslije patrijarh. posla"ljan je na drža vnom sabo ru. a posvcćivan od domaĆl:g episkopata. Ohridski arhiepiskop Dimit rije H omati;an. ispod či j e se jurisdi kcije na taj način izdvojila Srbija, enc rgično je protestirao. U maju ]220 upulio je skopskog episkopa Jov ana s pi_ smom Savi. koga naz;"a samo _prel:asnim medu monasima •. prekora vajući ga najprije. š to je n;lpustio isposnički fi,'ot na Svetoj Gori i "rat io se II Srbiju. gdje se ~odao s\-jetskoj sujeti .. , bavi se »ze maljskirn poslovima_ i odJazi kil O poslanik okolnim vladarima. »potpuno sc upustio u svjetske brige i 1.1 svj<:lsko slavoljublje. počeo j e da u čestvuje u gozbama. da jaše konje najplemenitije pasmine. lijep<:. oki cene zastal"a ma , da ,"odi sa sobom mnogu poslugu. da se rumece u svečanim povorkama

361

-

-.- - --raskoinom j razno\'rsnom pratnjom •. To ga je dovelo dotle. da je zaželio i ..dostoja nstvo jera rha_, da je otišao ~ n"'zn:r.mo kuda_ l postigao to. Pu povratku II domovinu ,.proglasio sc veličan­ stveno arhijercjem Srbije •. nekanonski. jer prije nije bio episkOI), ,.tiranski .. je postupio prema priuenskom episkopu. kOSa jc prisilio da podnese ostav ku. Najzad Homat;;an upozoruje Savu. ako bude ostao pri svom ,.drskom djelu«, da ga "podngava odlučen;u od sve te i živonačalne trojice i isključuje iz zajednice vjernih ... Sava je odmah. bez obzira na proteste ohridskog arhitpiskopa Dimitrija H omati;an.... pristupio uredenju Srpske crkve. 2a sredi!le arhiepiskopijc odreden je manastir li ča , šio ga jt Prvovjenča n; podigao. Osim starih episkopija u Ihsu i Pri"Zrenu. osnova n je čita v niz nOl·ih. Sava se naročito starao Ja ojača pra vosl avlje, pa je II primorju osnovao episkop iju II Stonu u B ogo rodičinu manastiru za Hum i u man~stiru ~v. Arhandela na Prevlaci II Boki Kotorskoj la Zetu. I u unutrašnjosti Srbije srediita novih e])iskopija bili su manastiri. Hvostanski episkop stolovao je u manastiru sv. Bogoro(lice kod sela Studenke blizu Peći. !to ga nazh'ahu i _Mala Studenica«. U Polimlju su osnovane dvije episkopi je. jedna u !!lana sti ru sv. Đorda II Budimlj; (kod BeTana), druga. daoarsku. II SI'. Ni koli kod Vriho;a. Sjedi!!e moravičkog episkopa bio je SI'. Ahilije. po kome j e Ariije dohilo svoje imc. torlička episkopija smjdtena je II manastiru sv. Nikole kod K uršumlije. koji je Nemanja podigao. Osn ka nje samostalne crkve uorzalo je "jui"o uključivanje u feudalni poredak i omog u ćilo joj da se razvija II sve mocniji faklor feudalnog druš\I' a i drhn. Arhi epis kopija i ostale episko pije dobile su prostrana vlastelin!t'·a . :ličku je eparhiju. na primjer. obdari o Stefan Prvovjenčani s 57 sela i zaselaka i 2 1i porodica Vlaha. Od toga doba nesumnjivo počinj e nagli porast crkvenog JXlsjeda. Stvo~n jt i brojan kadar viieg svećenstva. koj t je zastupal o cr kvu na državnim saborima. Vladari su izdalno obda ri-'ali crk ... u JXlsjedima i ]>(lVla$ticama. jer su u nj oj nala,.i\i sa ... eznika u borbi protiv svje tol'nt vl astele n jačanje centralne ... lasli. Poslije tc periode. u kojoj je Srbija uspjela da i~I'ojuje potpunu samostalnost. i državnu i crkvenu. nastaje neko vrijeme

.36:?

zasloj u nje,.inu napredovanju, prouzrokovan vlasteoskim pobunama. naglim jačanj em susjednih država, Epira i Bugarske, i slabošću prvih nasljednika Stefana P rvovjenčanog. T " je i vidljivo obilježeno br~im i nasilnim promjenama na prijestolju. Stefana Prvovjenčanog naslijed io je njegov na j uariji sin Radoslal' (12 2i-1234). koji je po sposobnostima mnogo ZOlos tajOlo Z3 svojim ocem. Poč~tak njegove vlad t pada u vrijeme. kad je Epir bio na vrhuncu svoje moCi i kad se činilo. da će on obnoviti Bizant. Despot Teodor Angel nU l eo je Solun. uni Atio ~So­ lunsku kralje"inu .. Latina (l224 ). u~c() carski naslov i počeo sc pribiiiavati Ca rigra du , polto je Nikejcima oteo Adri;lIlopoi. Kral j RadoslOlI'. zet cara T eodora. bio je potpuno pod njegovim utjecajem. Nezadovoljstvo u zeml ji izazvao je svakak o i svojim J~os tupcima. koji su oili posljedica njegova grč k og odgoja kao sma Stefanove iene Eudokije. Na srpskim ispravama pOlpisil'ao sc gr~ki. grčki je bio i natpis na bakrenom nOl·cu. koji je kOl·ao. Ako ne formaln o, on je stvar no izvrgao opasnosti i samostalnost srpsk e crkve. traieći u ... jete II vjerski m stvari ma od ohridskog arhiepiskopa Dimitrija Homatijana. Kada je Epirsko ca rstvo doživjelo slom porazom kod Klo kOlniee ( 1230). a Buga rska pod Ascnom II. izbila na pn'o mjeslo medu balkanskim drbvama. osjetile su se posljedice t",l:a preokreta brzo i u Srbiji. Vlas tela su tbacila Radosl .. va i dovela na prijestolje njegova brata Vladislava (1234- 1243). I~ta hu garskog cara Asena ll . Pol obj Srbije nije sc HlIJl promjenom mnogo popral';O: mje.sto grčkog utjecaja zavladao je buga r~ki. Arhic!)iskop Sava, svakako nezadovoljan prilikama u Srbiji. napUSlio jc zem lju predavši crkvenu vlast je(lnom od ~voj i h u(enika. Arse niju, i otišao na istok. da obilazi svela mjesla. N~ pOl"Tatku svratio je II Bug3rsku, gdje je i umro na dvoru Asen .. Il. {l 235}. Kralj Vladislav pre ni o je njegovo tijelo u Srbiju i sahranio gn u manastiru Mileievi. sI'ojoj 7.adufbini. Ni kralj Vladi~lav sc nije mogao dugo odriati nn vlasti . Poslije smrti cara Asena ll . (1241 ). ka da je Bugarska na glo izg:u. bila svoje prijaInje zn3~enje. nije sc mogao nada ti pomoći s tc stra ne. Ne ku nestabilnost unijela jc sl'akako i n ajezda Mongola. koji su, p rega~ivši Ugarsku. dospjeli do Jadransk og mora i prešli II Srbiju. U primorju $U M ongoli spalili Kotor i razorili neke 363

•

•

manje gradove u okolini Ska dra (Svat Dri va st), OdaIle su preko Rašk e i Bugarske otišli u južnu Rus;ju ( 1242). Ubno poslije tih dogadaja vlastela dovedošc na ,·Iasl trećega sina Stefana Prv o\'jenčanog. Uroša L (1243- 127G). Vladislav se po.~1ij e kraćeg otpora izm irio 5 bratom i. zad rlavši k ral j ~v$k i naslov. dobio na upravu Primorje (Zetu i Trebinj e), odakle su odst ranjeni potomci !\emanjina sina Vu kan a (njegol' sin Đ orđe javl j a se posljednj i pul ka o princeps Dioclie lJ travnju 1242). T u se kral j Vladislav s)XIminje više od dvadeset godina uvijek kao prisan suradnik svoga brala Uro b. Od sredi ne X III. st. Srbij.j se ne samo br zo oporavlja od unutra šnjih potresa. već postaje op~t aktiv na U vanjSKoj )XIIitici . T emelj te aktivnosti bila j e ekonomska m oć, koja je stalno rasla naročito otvara njem rudnika. Ato je i7.az,·alo i jačanje unutrdnje i vanjske trgo,·ine. D a bi osigural; s"oj povlašteni polo!aj u S rb iji. Dubrovča ni se obveza!k na pl aća nje stalnog _do_ hotka .. II i;mosll od dvije tisuće per pera (srps ki ili svc todmi tarski dohodak - prvi podatak iz 12fi8). Sve veća financijska sredstva omogući,'ahu vladarima da stal no drIe najamničku vojsku, da pomoću nje č in e jačom cen tra lnu vlast i drže " pokornosti feudalce. da osig uraju potpo n I crkv e podizanjem manastira i obilatim darovima. najzad. da vode uspješno po!i tihl teri tori jalne ekspanzi je. Prv i zna ci te aktiv nos ti. koja nije b ila uv ijck p raĆ~ I13 uspjehom. poka~uju se već za vlade U rola l . Normalni odnosi s D ubrovnikom bili $U ,)oremećeni ta vrijeme prevrat a u Sr biji. ali 5\1 brw uspostavlje nI. i U r oš je po tvrdio Du br ovča n i ma prijašnje trgovačke povlastice (14 . kolovola 1243). Tdi je bio su kob u sta rom spornom pitan ju crk vene j uri sd ikcije izmedu Barske i Dubr ovačke nadbiskupije. Borba se vodila OKO toga. da li će kat olici u srpSKoj drlavi biti podložni Baru ili Dubrovniku. Bar_ ski je nadbiskup imao ka o sufraga ne čitav ni t biskupa u ZeIskom Pri m orju i u sjevcrnoj Albaniji. Njemu l U bile podredene crkve u Uki n j u i Budvi. Od primorski!1 bisk upij a jedinu kotorska nije bila pod njegovom vl a šć u . Ona j~ več od Xl. sl. bila lIgiavnom pod jurisdikcijom Barija u Italiji. i od nje su za Vrijeme Nemanjića zal'isile svc k atol ičk e naseobine po unut ra-

364

i njo~ ti. Srbije,. Baru su, dalje, bile predane bis kupij e u Skad ru i II ak ohm : II Dm'ashl , Sardi, Pilotu, Svač u j dr. Ispravama pa pa ~leme~ta III: (l089) i Kali ksta n. (o. 1120) podređene su Baru l kat.ollčk.e b'~ k upi)e II Srbiji. Bomi i Trebinju. Već \I XII. st. za po~ela Je borha IZmedu Barske i Du brovačk e nadbiskupije oko vlas1l, nad kat~ti~i.ma na eij.d om lom podru čju. Otkako je Zeta ušl a II skl ~p Sr bIJ,<:' ta sc borba naročito zaoštril a. Na početku vlade kralja VladIsl ava papinska jc kurija bila stala na stra nu Bara. ~Ii je po.sl ije. svakako zaulimanje m Venecije. pod čijom sc v~~šcu /nalazlo Dubrov nik. promijenlia svoj sta,', i p:.lp PTlšao I humsk, zu.pan R.adosial'. tada _vjerni kletvenik kralju ugarsko l~e_. B.u.garl lU za Ista udaril i na Srbiju i prodrli do Lima - .tom Je ~)r dl~ om op.ljač kan malH.stir sv. Petra kod Bi jelog PoIJa._ ah tdl~. posl~ediea nije taj napadaj na Srbiju imao. BugarI su napusII I. daljU borbu. humski iu pan Rad oslav čin; se da \lopte nije sudjelovao. tako da se Ur o~ mogao okrenuti nrotiv D~b rovnika. koji je primora n sklopi ti mir uz plaćanje' ratne ods tele (23. kolovoza I:?S4). Ali su i poslije nastajali suko bi i~me­ du Dubrovnika i Uroša. koji su se 12;5 pre tvorili u otvoreni ~a t Pri~isnuti. Du ~:ovč~.n i su mog ~ j obnoviti mir samo kad j e p(lsr~_' do\ ala VeneCIJa, nJlho"a zaštItnica.

I

Srbi j a nijt pod Urošem imala uspjeha u odnosima s Uga r. skom i u težnj i. da svoju granicu prema sjeveru pomakne do Save i Dunava. Ul)oIrska se poslije najezde Mongola brzo oporav ila pod energičnim kral j em Belom IV . i nastojala je da učvrsti svoju vlast u Bosni i sjeve rn oj S~biji. Na području između Save i Dri ne, u da na!njoj Mačvi i porječju Ko]ubare. ona je u He· dini XIII. st. orga nizi rala Ma čvansku banovi nu, čij i je ban Rostislav Mihail ol' i ć, jedan od ruskih knezova, koji j e pobjegao pred Mongolima u Ugarsku, gdje je postao zei kralja Bele, bio " ri o aktiva n na Ibl ka oskom poluo toku. naročito u Bugarsk oj. I u Srbiji se brzo osje tio utjecaj Ugarske. Srps ke pomotne trupe morale su kao i bosa nske pomagati Belu IV. u rat u s PfemysJom Otakarom ll. (1260). T ada se sva kak o i sin kralja U ro;a oženio un ukom kraJja Bde. Kada jc. medutim. u Ugarskoj nas tala borba izmedu Bde i njegova sina. _mladog kral jao Stjcpana. pokušao je Uroi da potisne Mada rc iz oblasti južno od Save. Njegova provaJa II Mah' ansku banovinu svdila sc pora7.0m. Sam j e Uro~ bio zarobljen s I1lnogo ,",adele i morao j e obećati, da te polovinu državc ustupiti $l"ome si llu Drag utinu ka o »mladome kraljuo ( 1268). Ugarska jc 1,atim pokušala da ojača svoj položaj n::: Balkanskom po\uoloku osni"anjem banovine u Ku čev u i Braničevu. spornim oblastima izmed u nje i Bugarske od početka XIII. st., ali sc ta banovina nije dugo održala (1272-l2iS). jer su $e u njoj osamostali1a dva vclika;a, brata Orman i K udclin. Srbija je igrala neku ulogu za Vrijeme U roša i u odnosu izmedu driava nasljednica Bizanta. Na početku sc U r oš drlao Nik ejskog eant" a. ali njegovo naglo jačanje na Balkans kom poluotok u odvelo je Srbiju u tabor nikejsk ih nep ri jatelja, Ep iraca i Franaka (Vilima Villehardouina. kneza Ahaje). Tada su Srbi privreme no zaposjeli Sko plje, Prilep iKičevo ( 1258), ali su ih morali napustiti već iduče godine poslije poraza saveznika kod Kostur a. Kada je obnovljeno Bizantsko ca rstvo ( 126 ]), bilo je pokušaja. da se zbliie Bizan t i Srbija, i to je trebalo da se učvrsti i udajom jedne kćeri ca ra Mihaila V III. Paleologa za Uruie,'a si na Milutina; ali se pregovo ri nisu mogli privesti kraju. i Srbija je os tala na str ani neprija telja cantva. naročito Karla 1. AnŽu vinskoga. koji je bio zavladao južnom lta1ijOln pa

366

us pio da zauzme i glavne gradove Albanije tc rad io na obnav.

ljanju Latinskog carstva. Da bi dao

odu~b

svome neprijateljstvu

prema Srbiji. car Mihailo VII L je ospo ra"ao njeno pravo na

autokdalnu arhiepiskopijll i obnovio povlastice Ohridskc arh i· episkopije II opsegu, koji jc oni!. imala II "rijeme Vasilija JI . I na crkvenom saboru \1 Lyonu (12; 4). gdje jc zakljuh:na unija izmedu htočne i Zapadne crkvo:, Bizant je trafio uk idanje Srpske arh iepiskopi jc. Jačanje

Srbije bilo je neko vrijeme zaustavljeno dinastil:kim

borbama i promjenama

na

prijestolju. Urošc,'

naj~tariji

sin

_mladi kral j_ Sudan Dragutin trafio jc od oca, da mu prema prijdnjcm spo razumu pn:pusti na upravu polovinu :zemlje. Kako UroJ nije pristao, Dragutin ga j e, potpomognut od ugarske vojske, pobijedio kod Gacb i zavladao li ta vom Srbijom (1276 do 1282). Drag ut in je nastojao d::: prevrat prode sa ho manje potresa. Svojoj majci J eleni p repustio j e Zetu i Trebinje. koji. ma je ona upravljala preko tri decenija. Dokrajčio je i prija. ;nji sukob , Dubrovnikom i o bnovio mu trgovačke povlas tice. punajprije na pet godi ni:, a posl ije togu roka na nendredeno vrijeme. u prvom redu u BTskovu, koje sc v eć bilo r3lvilo u I'r)o napredan rudarski grad. Za kratk e vlade Dragutinove Sr bija je i dalje ostala p,otivn;k Bizanta. a na stran; KarJa Anfuvinskog. Ali kad.a je ~Sieilska vcčernjao ( ]282) slomila moć Karla Al1žuvinskog. na5la se Srbija osaml j ena. K ako je tada Dra gutin pao s konja i slomio nogu, predao j e na sa boru II Ddc"u prijestolje svome mladem bratu Mi lutinu (1282), jer 5U gll molda na to prisilila vlastela.

2. Pokušaj stvaranja 5amw; talnt feuda lne vlasti u Makedoniji i borba oko Mak edo nije u dob;:: stvara nja Lal insko, eaTSln. - lJ Bi~antu sc u doba K omne na sa sve vetom primjenom siSlema pronije brzo li r i feudalni veleposjed.. pa sc n a tom os novu potkraj X I I. $1. pokazuju i n jegove poli t ičke forme - feud alni partikula. rit.a m. Dodu~e, na prezanjem svih snaga, Manuel Komm:n ( 1145. 11 80) u doba posljednjeg poJeta Bizan tskog carstva iZllo,'a pro.širuje hir.antsku vlast gotovo nad čitavim Balkanskim poluotokom i prelazi II ofe nzivu čak i protiv Seldžuka u Aziji. ali sc na kraju drlava potpuno istrošila upravo zbog tih prevelikih napora.

36i

-

1 TABLA ">;111

Vojničko

i

I

je plemstvo bilo jedin i sloj, koji je imao kori sti ud toga ra zvitka, a II isto jc vrijeme nap rotiv zn at no poraslo ug n je' tav a nje seos kih masa i grads kog stanovnihva od strane feudalaca j sa k up l jača poreza. Usto j e Bizant izgubio i velik dio prihoda od trgovi ne, ier od kraja Xl. st., t . j. od povlastica dalih Ve neciji za savezništvo protiv norma nskog napadaj a 1081-85 j od Prvoga križarskog r;.la, prelazi uloga glavnoga sredou:mnog trliha sve vik sa C a rigrada na Venec ij u i G eno\·u. zbog čega jc i opseg carigradske trgovine spao za oko polovi nu. Ncpo$Tedno poslije smrt i Manuela Komncna u Bizantu jc zbog za.oStrav;mja kla sni h supro tnos ti j eko nomskog propadalIja buknula fes toka unutrašnja politička borba. Ncuspjdi poku~aj cara Andronika (1 18S-S5), da obuzda feurlalce, oslabio je zbog njihova o tpora bizantsku vojnu snagu. a osim toga izan'ao i ustanke naroda pokoreni!l u doba Ma nuela. ka o i pobune vdi kih fe udalaea. koji se nam etn uk za prllve gospodare p
.368

'-Peča . vellkor t upanIl S.elana Ne manl e. Ivers I ",ve.,

Za pon h umskOj; kncu Pt.ra ~N.rodnl mne; Ueo J;n(t)

PeČal

(tupot a S..elana luarevl~ • IZ Jodine 11 05

\ T ... Hl. ... ;<:<.\'

I

i

NuuC kralla Uro~a 1..

..

.

",Inlje rci . II ~a,,". averS I rc>'C "~O. "vj ~ ,Novac cara II. . "co~radll ll. Narodnu!: muze jB II

~

feudalnih porodica. Hrs jc, m edut im. ~"" kako već o. 1185 imbla.ort, ,-jeroja!no " okolici Strumice. U vrijeme bugars kog ustanka raspu1ag:.oo je s oko 500 vujnika pa se II prvo vrijeme u borhi proti v B ugara povezao s Bizantom. Ali, budući da jc postepeno ~ ;rjo svoje podru čje i pripremao svoju li čnu kndevsku vlast (g rčki iZvor izriči to up otrebljava izraz »dinasteian «j, dolazio jc II dodir s ustanicima, pa su ga Grci kasnije uhvatili i zatvorili. Možda je ta akcija" vcz; S ratov anjem hiža, .. (1189-90), koji s u za kraće vrijeme zaposjeli južno od Hr sQ vc o blasti gr!ieor.'. ;:a ~eb~ , a Te~a!iju za Kamie,, _ Kao su Hrs i Ka mic a (IoprE 369

•

_ .t

i

I

I -

filk i na Pelopona, osamostaljuje se u to isto vTlJeme u oblasti Smol jan a i Ivim Spiridonaki. porijeklum sa Cipra , Garu je ipak uspjelo da Spi rido nakija brzo pohijedi. a Kami cu tek posli je du7.e borbe i pošto je o
370

(i.li CiS IIlCll ), ;! 1 2'O ~ ~al1l Kalojan. koji je koci op d S I ~mull pod . cl k ' 'd" $<1 e o un •. 1'0. gra s lm ZI mama. Njegova je smrt izaz vala bo rh .. o ko 'l v I as I u BuS'a rsk' " IJa ' se d očepao njegov srodnik~ B k t... oJ. PTIjesto OTl , ;I>JI JC u strahu od drugi h pretend ena ta progo nio sve preosta e čl :m ov~ carske porodice. Strez, vjerojatno Borilo .. bra t. k oji jc nosio i naslo,' stokra tora. prebjq::au je tad" Stef
k

v'

-

' . '

.. "

P

3 ", .,

-

- - - -- Veći dio M akedoni je (S kopl je. Ohrid, Prilep) pao j e posli je Strczove smrti pod vlast Epira, ali poslij~ ka t3strofalno!r poraza despota Teodo ra kod Klokoln icc (i1.mcd u Plovdiva. i Adrija~o­ pola) 1230 prelazi opet sva Mak e.d o nij ~ od Skopl ja do ~.hnda II Tuke Bugara. U to vrijeme p opv l J~J c sc ll. M.~kedomJl ka o krupan reudalac i fl cki r ralasev"s! I' nbu. sa sJedl ~ I~1l1 lJ Sko pskum kraju. U horbi p ro til' Latinskog carstva II C angrati.u. Bugari sc I)od Asenorn IT. povezuju S N ik <.:jskim ca~~t"om '. omogućuj u, da sc ono u(vuli ; na ev ropskom tlu. U vetl S p romj e n o m na buga rskom prijestolj u 1246. ope t pres taje bugarska vlast nad Ma kedonij om: pokrajine zapadno od Vardara s Vdesom. Pri le:· pom i Oh ridom 7.&\lzeo je cpirski despot , a onc i s t očno od y:lf(l~ra nik cjski car Ivan Vatac. P osli j..:, medutim, u ra.tc prottv ~~lr~ Ivan Vatac osvaja i čita v u tapadnu Mak edoni jU s Albanij om (1 252). Godine 1254 II Ma kedoniju ..istočno .~. V~rdara, i~ nol'~ su upali Bugari, al i ih j e ubrto polumuo IllItejskI car. S~ops~u je oblast d r!ao neko ~r ijcme i bu gllrs k ~. ~a r K o n.slan~'? Tl~ (125,-77). Srbi su 1258 privn:mt'; " o o~voJlh Sko pIJ~: I nkp , K ičevo. a ostalu 1\hk edo ni ju zapadno Oji Van\aril nJlhol' ~a\:~­ •. nik epirsk i despot. Ali već iduće godine nikcjske trupt'; o.bno\'~~t'; carevu vlast SI'e do Sar-planine. a III se vi:lst ]261 JOš Vl~C učvrs t il a padom Latin~ko s carstva i OS\'ajanjem CarigT;lda. U r.:~dobljll od sredine xn. do sred io: Xlii. sl. nije ~OV(.,~ j­ no poznat dalji razvoj bog umilstva na makedonskom teTlto ~IJ\L. Mnogu kasniji podaci govore o naSlojan ji,na q~~skopa ll anonil u Moglenu. sj everozapadno od Soluna. cl:. u vTlJeme cara Manu ela KonlOen
3 ,-'

Iriju d ua l is tički h epis kopi ja na Balka nskom poluoto ku _ r a ču na sc na oko pet stot ina (od blizu 4.000 u svih .Icsna est dualis t ičkih crkava).

5. Sirt';nj e Irpsh drhve u borbi protiv Biza nta. _ S Milu tinom ( 1282-1321) poči nje traj no učvrićiva nje Srba IL Makedon iji. O bnovljeni Biza nt (od 12fi]) nije imao dovoljoo snage. da zaddi njihovo nadiranje. e im jc prt';uzeo \'rhovnll vlast II Srbi ii. Milul in je zapoi:to vojne pripreme 7.a napadaj na Biz::nt. V~{; prve godine svoje vlade (128 2) pos tigao j c znat ne uspjehe, koji su osigurali srpsku vl ast nad sjevernom M akedonijom. Zaposjeo je G ornji i Donji Polog, Skoplje, Ovče polje i Pijanec (na Bregal nici ). ,.Takve sve 7.etnljt u~e u početku svo"a dolaska (na prijestolje) i pri lož i ih i držal·i olačas!va svog:: slanI i bogatstvo ta kve dda" e izmijeni II bogatstvo i slavu s"oj," velmo~::: i naroda svoga _ ( arhi epi~ k op Danilo) _ Ca r Miha ilo VIII. Palcol"g. poti~a n od prognatil, grčk ih feudalaea, počeo sc odmah p dpr;mat. za veĆ! pohod protiv Sr ba. G rčka je voj ska bila Il"iačana i n.ajamnički m odredima .. Franaka_ i T uraka k,:o i pf;m~ćo om VOjskom T atara, Al i Mihailo nije doiivio, da sa m udari na Srbe; utllr~ je prije. ncgo ho su pripreme bi le POtPUIlO (;ovricne (Il. pros m ea. 1282). Njt';go~' nasljednik Andronik if. (t2S::-!328) poslao Je .u r~n o .p ~o IJ eće iduće godi ne skupljene tru!,~ prOli" Srba_ UspJe b Je bIO sa mo djelomičan i kratkotraian. Bizantska je vojska prodrla do Lipl jana na Kosovu i do Pri~rena . lI!j ~ n e učin iše velike pakosti, no se opet vratiše u driavu svoju~. j..:dan od red T a tara bio je uniš ten negdje na Drimu. Osvajanja u Makedoniji nastavljaju sc i c!alje. Zajedno ~ b ral o~ D~a~li no m . koji mu je dov eo u pomoć trll pe iz s\' oje ohlast!. MIlu!," je na kra ,j u 1283 prodro duboko II biz~nlski tt';. ritorij. Srbi su opus to.liili S trum sku j Sersku oblast i kod Krsl(,. pol~ .(Kaval e) izb ili pn'i. pUl na. Egejsko mo re. Poslij::- toga ~~p!e~llog prodora D ragu!," se \'fat 10. a Milutin je počeo c!:: ucn~<: u Je srpsk u vlast u Ia padnoj Ma kedonij; i zauzeu Poref. Ki~evn ! De?ar. Rat ) c vi!t'; godina nastavljan i dal j e. ali se "l(la"nmn svod,o na. p~J a čka s k e ~ohode bt';~ znatnijeg I'omicanj~ granica. ~ak o arh, epl~ k op D.a mln gov ori o jednoj provali kra lj~ Mil u _ Ima u ~zeml J u l' lah lohkll" ( resaliju), " golemoj k oličiJli sU'če -

i

373

-

•

noga plijena i o pUSlošenju zeml je. Budu ći da je pro p30 nje go\' posljednji po kuša j pT<)li"orcn~il'c (1 29i). Bizant SI.'. najzad lIl o]'an pomirili s mišlj u. cla ne (:c moti na trag usvojili izgu bljene obla~t i i grado,·t i ria sc: treha n ... g-od ili sa sjevernim susj(dim~ . Pregovo ri su dugo vodeni - biz.. n l$k ~ p,,~la n ik T~od or .M c:t?hlt mo rao JI.'. I)CI puta dola>.i!; u Srbiju; nm ~" sc ot~zah najV iše Zl) o.g otpo~a utjecajne vlastele:. kojoj je ko risno bilo" da. sc. rat O"a nJe na sta vi. Po k onačn o uly rdc norn sporazumu M,1l1tlll J( za/lrbu osvojene kra jc"e: kao ~miraz . uz Simonid u. k,;erku cara Andro nik a. kojom ~~ vjenčao. Jlrcdav ~i Grc:ima svoju dotadašnju žcnu Anu. trel:u po red u, k će r ku hil'kg cara T erter;ja (1299). Tim mirom zav dena je II T\'a ofenzi vna perioda Milutinovih od nosa prema Biza nt u. Dalji odnosi bili su uglavnom dobri. Bu du ći da je Bizant u p očetku XIV. st. bio u vrlo td kim prilika ma zbog pob une ka talo nskih najamnika, koii su nekoliko godi na pustošili zapadn c provincije carstva (130:'-11), a Ka rl o Valo:s, t itulami car Latinskog ca rstv a . vr šio ozbil j nc pripremc. (!;, OSN)ji Ca rigrad i postigne svoje 'pretenzije, M ilut in gl~dao da sc osig ura $ te stranc. .Jedn o n jegovo posla nstvo otlslo Je II Fr:mcusku i sklo pilo u njegovo ime savez s Ka rlom (1308). Mi;utin j e oheća o Karlu pomoć. da s ruši Bizant. kao i da ne će pr ima ti njegove ne prijatel je. Karl o sa svoje stra ne pri znavao je kralju pTll VO na oblast izmed u Prile,,,, i Prose ka. na Ov čc l)olje, kr.lj oko Dehra do rijeke Mal a i Kičevsk~. o.bl~st do Ohrida. Predvideno jc oalje. da će se Milutin >ovratlt, J ~d ln s t.vll i poslu~nosti svete Rim ske crk ve .. i da će s.e njeg~va k6 ~aTlc~ udati u Ka r\r.va sina. Posehnim akt om Mllutlrl Jc potvrdi O ta j ugo\'o r , koji ni je izv rJe n. jer je Karlo Valois napu.s.t io ,~voj e planove s Car:;:-raoom. M il ulin se, poslije kraćeg nepr.IJ3te IJstva, ope t približio Bizantu i pomagao ga \'ojs kom pro lt\" Turak2.. S rpski odred od 2.000 kon j an ika, pod \" oJ.vod?m. Nova~o11l. G re: bostrckom, pomagao je, da se Turci p~otJeraJlI ,~ Gahpo\J3, PM je zat im ratovao i II Maloj Aziji (13 13)_ . . . . Doba kralja M ilutina odli ku je sc i POJač
j.:

•

I

I

374

I

vrij el~,e k ra l j ~ Milutina prvi put Se ~ ponllnje i pro/uJil. kvju s u srr~.k , . v l a~an rado prih"at il i i proširili ua cijeli drJa,· n; teritonJ , Jer ml je ona 0111 0g1l6\"a\il jaču kontrolu nad fcudaJc imil pro nijarim a ncgo nad ba!ainieim a. Prod ir u svc više i nazi vi za dv~r~ke ča.sti i. lokalnu uprav I.:. l u di plo maciji 5C osjeća naglo POJaCi\\"an Je bIzantsko g utjecaja. Kada je Meto hit dolazio na STpski .d vor. našao ) c. da jc ~sve bil u ud ešeno po lomejsko m uk usu I 1JO eerem OIllJalu cankog d,· o n . ... što j e još vi ke fXIja čano dola skom S imonide. . Ras ko; .na dvoru i veli ke izdatke za izdržava n je n ajamničh· vOJske, .. ko~a se .za vrije me kralja Milutina često spominje. omoguc.o Je nagh ekono mski razvoj. Prije Milutina rudars tvo je b~lo og~an iče n.o sam o na Brs kovo. a od kraja X II I. st. javlja se č Ita\" mz nonh rudnik a. kojih je eksploataci ja stalno rasla . pa j e zbog togo: i trgov ina postajala sve življ a. . Privredn i nap reda k Sr bi je vid i se pos redno i iz podataka c ŽIVOtu n
375

.. KARTA XI"

i

,

sjc"c rne Srbijr (oko Rudnika i Zapadne Morave). Veze: ~ Ugar. skom pomogle su mn, da uskoro znahw proširi svoju oblast. Njemu je povjerena na upravu Mah-a nska bano,·jna li Beogra dom. koji tada prvi pul do!at; pod s rp~ku vlast. dalje Usora i Sol II sjevernoj Bosni (J2S-\). Dragutin jc l.! početku bio" ti jesnoj suradnji li bratom. On m u jc. ka o što je rečeno. pomogaQ svojom vo.i~kom pri napadaju n~ Biz~nt. Milulin jc sa svoje strane pomogao. da Dragutin zavl:.:.da Brani/:cvnm. kojim su upravl ,iali braća Orman i Kude1in. Poslije neuspjelog pohoda protiv njih. koji je imao za posljedicu. (la su oni li Tata rima i K um(mi'na upali II D raguti novo područje i opusto§i1i ga. Dragu tin je zatrafio pomoć od brata. Zajcciničkim silama uspjeli su oni prognati Ormana i Kudelin .. iz Braniče,";::, koje je zadržao Dragutin. Tako je osnovana privr~meno na sjevere \l:' Sa vu i OUOa\·. od Usore do I-i omol jskih planina, posebna sr pska držav.:. koja je trajala do sm rti Dragulinov~ (ISlIl). .ledan je suvremenik naziva .. kr aljevinom Srbijom« (regnum Sef\,je) :.a radiku od ~kraljevine Rd ke- (regnum R Msie). kojom lipra vlja Milul;n. Nali izvo ri na1.ivaju Dragulina _sremski m kraljcrn~ . p~cm d a on nije imao u svojoj vla~ti današ n ji Srijcm. 7.b"S toga. što taj nazi v nije tad a obuhvatan samo oblast izmedu Dunava i Save, već i julno od ove današnju sjeverozapadnu Srbiju. Madari su. sa ~voga gledišta. dijelili Srijem na .. ovostrani~. sjcvuno od Save. i _onostrani«. južno "d n je. Dragutin je obično živio II svom wsI3,'nom d"oru« Debrcu na Savi. I)Onekad i u Beogradu: -u sjajnom i sla vnom gradu zvanom I~engrad ~rr5ki. dočekao je svečano Dragutin sa ženom kraljicu Simonidu. kada im je došla u posjet. Kral j Dragutin je istupao samostalno prema inozemsl\'u i imao neki uljecaj i na tadasnj e prilike II Ugarsko j. ~to sc vik razila:.io s bratom. tražio je j a či oslon na Zapad. Odrbvao jc veze s papom . koj i mu je 11<\ njegov ~ahljn' poslao dva franjevca, sto su mali slavenski , radi preobrabnja patarena u onom dijelu Bosne:. koji je bio lwd njegovom "\ prijestolj.: izmedu posljednje:g Arpadović:: i Aniuvinaca. Draf!:utin je bio na Slrani posljed nj ih. Za ulinjene usluge Karlo Mar te! je po~tavio njegova najsu.

3i 6

~A II' IlAK S ~ m J[

lOOS'" •...

"""lO

OO "",.,."'"

.......1 .. tov( ~'[' ~.c.u.oo ....0$(. \ [)IO j ..V{ [)IO ~' , _ ( O
•

.....~ " ...:w, (lQiAV[ "!lWr ~n ' ottA"",OG

B O ~.

c·

., ,, '

,

ua

I

l

rijeg ~ ina Vl adi slava Z;! nasljednog herceg;, Slavonije (1292), nli sc lo nije mOlllu p1'(wesli u d j ef". Zauzimanje Bran iče\' a Izazvalo j~ ra t! vi dinsk im knezom Sijmanom, koji jc. ut pom oć Tatara. provalio duboko u Srbiju i dopro sve do Peći. Ali Milutin je brzo uspio ne sam o da ga suzbije, već i da osvoji Vidin i da ga natj era na mir, koji je ulI' rd en i ženidbom Sišma nov:, ~ i na Mihail a ~a k ćerkom Milu _ tinov om Anom. Taj' je uspjeh, medutim. prijetio da izazove ral s Tatarima. jer se Bugarski! n .. lazila u \'azalnon, odnosu prema njima. Pr;preman u nava lu ka na Noga ja na Srbij u osujetio je Mil utin tnko. da je I)oslao laoce - sina Stefana Msa vdi koim ~· nilom \·Ias tcl om zemlje srpske .. n:!. tatars ki dvor. Kada je poslije nekoli ko godina nastala horha između Tatara . II kojoj je poginuo kan N ogaj (1 299), mogli su taoci pobjeći natra g II Srbiju. koja se tada oslo bodila opas nosti s te strane. i\"epo"jerenje izm eđu Dragu tina i Milutina preh'or;i o se u počet ku XIV. st. u otvo ren su kob. Pr ije 5vega. Milutin je ždio da prijestolje u Srbiji osigu ra svoji m si novim a, a Dragutin je ~ma· trao. da poslije bratove smrt; treba da vlada njegovo potomSlv(;. Dalje. Drag utin je bio nt:zat! ovol jan MilutinovIm savezom s Bil-antom. koj i je ti nio jačim Milutinov polobj . Kao neka d;:: Vukao pnma Stefa nu P .-vov jenČan o m. Dragutin je tražio d.:. s.e osloni na Z apad. Ugars ku i ka to li č ku crkv u. M il utin sc u pntetku su koba Ilai au u \"Tl o:> teškom položaju zbug iz/Jajs!\'a "lastel e ... jer sva njegova vlastela od metnuše se. i ne imadaše ni jedn oga, " koga hi sc pouzdao ~. kaže biograf arhi episko!,i: Danila. Feuda1ci su bili OČigled no nezadovoljni jačanjem centralne vlast i u S rb iji i novim kursom politike prijatel ju,'a prema Bjzantu. Osi m toga Dragutin je ras polagao prostranim oblastim;::. gdj e prije nije bilo ili je bilo vrlo malo srpskog plemst va (M at .. :.;. Branič evo). pa ih .lc rnogao dijeliti .. Ias!eli i ta ko je vezati liza sc. U jednom s~ papinskom pislTlu (129 0) spominje, kah. su se neki M s hj t m a ti čki veli ka ši \I li m krajevim a« loliko osiliE. d;: su iz Beograda protjerali ka toličkogn i postavili za tim pravoslavnog episkopa : to su očig l edno bili no d feudal d. koje je Dragut in doveo II tc k ra jeve. Ali crkv a. II či jem je io tere5u bilo ,;ača n j e ce ntraln e vlasti i koj u je Milulin obilato pomaS'ao. zaz irala je od Dragotinovih veZil sa Zapadom i bila polpulJo na M i_

3;7

I

~ ------

l utinovoj strani (on a će Sa poslije sm rti proglasit i t a sveca, ia~Q n jegov lični !ivot nije bio II skladu sa tahtje\'j ma crkve). Os m~

t oga. uhvaljujuči veli kim prihodima, Mil~tin je mos:~o dd~.ll najamničku vojsku, pomoću koje sc i odrzao, na vlas~l. :~~II Jc

vi§cgodišnje borbe. svećen stvo jc na jzad USpjelo da Izmln t~­ 'ladenu br ać u. pod uvjetom da D r;lgu tin ovo potomstvo zav l a a Srbijom. O d ava kral ja Dragulina bila jc priv rem ~na ~vo.rcvina, V~­ zana za njegovu liČno~t. Sa~ l ojala sc iI obl,as tl . kOJe JC OI' dob:o na ra z l ičite n a či ne: . .Jedan jc dio izdVOjen IZ srps ke u~iavc ,(kra'~ i oko Rudnika i Arilja) ; drugi su sačinjavale ~cmlJc dobIVene , " O od U-TSke (Mal:vanska banovina i sjeverna Bosna ); na upra. ~. . l C' treći je, naj za d, bio plod nje~o"~h. osyaj ~nja. (Br.':ln!čevo . ' ~ 'e on umro (1316), morali su ublt, sukob, oko. nJ(govog na sI 1eda to "ik sto je kra lj r-.mutin odmah poga~,o spo~awm ~a,., s bratom. zatvo r io svoga sinovca Vladislava. I z~po sJeo .. mjen . T k . -' t· a Draoblasti. koje j e ovome otac osla\"lO. a. : o r Je~enJ( ~' ~n J . b'l g ut inova na slijeda nije mogla prihvatitI l!garska. kOJa Jel" ~a ·"cala. kad sc učvrst i o IHI vla~\l kralj Karlo I. " ' . 0 ponov(loJ . k' k" e D ragu tIO M il ut in nije htio da vrati Ug-ar .• koJ raJcve. oJ( J. r od nje do bio. K arlo je s vclikom vojskom provalio u do mu K olubare. a druga je ugarska vojska zauze.l~ ~c~grad .( 1 3 1~). Mačvanska je banovina bila obnovl!cna. Srb'J3 Je ,pak z.tdrb a kao traj an posjed Braničev o s gra lllco m na D unavu. O sim sukoba s bra tom MilUlin je imao neprilika i sa si no~n Stefanom. Po povratku iz tao štva s tatarskog dvora Stef~T1. JC , .. kralJ' ice J elene dobio na Upnl.VU Zetu s. TrcbmJ~m pos 'Je .. .. 'k .. t l OSlanJli(1 309-14 ), svakako ka o tadašnjI nas:jcd.nL· .pnjeS (J Ja. ' .. juei se na vlastelu svoje oblasti, Stefan JC ~Igao bunu unamjer.!. da zbaci "ca s prijes tolja. Kralj Milutin je Iznenada dobu s VOJskom pod Skadar i ug ušio II 7.amelku taj pokret. S t ~fa ,., se I)red~o na v jeru svome ocu, ali je on n:lredio . ~a ga okuJ~J I odv~dl: u Skoplje. gdje su ga oslijepili i s porodIcom pos~~h ~ CllTLgrad. u kome je proveo sedam godina. Us t-'ari on .flIJ~ b.'o potpuno . b· ·d .,., ,'e to krio za li vo ta ote\"a. M ,lu tlfl je tek pred 'ZguIOVI,~ I"d za svo j u ! m rt dopustio, da se Stda ~I v~ati u zem JU , I aO IlIU izd ržav anje j(dan dio lupe BudIInije.

Iz nenad na sm rt balja Mi lutina (29. listopada l321 ) bila je uzrokom teških unutrašnjih sukoba u Srbiji. od njegova dol aska na vlasI. I)itanje naslijeđa prijestol ja bil u j~ sta lno ..,h' "reno: onu je, kao ! to jc rečeno, izazivalo i un utrašnje trzavice, a i zna t110 ut jeea lo n .. M il utino\' u vanjsk u poli t iku. Vlastel~ se JIudijelila između tri pretendent:. na prijestolje: Mi lutinovih sinova Stef ~n a i Konsta nt ina i Dragutinova sina Vladi slava. Iz bila j e i pubuna na j am nika. ~Na mno/":irn mj estima jayljaJi su se pukov; vojni ka. mi sleći, da postignu neku svoj u volju i da ugrabe ndto od o nih. koji nose tijelo blafenoga (Mi lut inovo ), jer u tO vrijeme, kao ho re kosmo. hijllJe y(liki mete!' - pi~t: arhiepiskoJ> Danilo. Centralna se vLu! nala zi la u p otpunom rasulu. Zeuka vlastela bija hu na Konstan tinovoj strani: on je po_ slije Slefanove neuspjele pob une up ravljao Zetom kao nasljednik prijestolja. U Ra;koj su vlastela pris tala uz Stefan~. Samo na sjeveru, u prija.
3i9 3iS

--

svom prijašnjem opsegu. Ekonomsku napredovanje illo je i dalje svojim tokom (to je: uprav o ono vrijem!:, kada se i stiče i najvažniji fudnilo. srerlnjovjekov nc Srbije - Novo Brdo). Srbija je opet postala utjecajan ~;nilac u halkanskoj politici. Stefan Delanski aktivn o sudjeluje II ratu. koji jc II Bizantu voden iz.medu pristah Andronika II. 1 nje gova unuka Andronika III., porode:

vojskom staroga cara i uspijcva da dobije Prosck na donjem Vardaru (1328).

I •

J

Rat II Bi~.antu $Vršio se porazom Andronika l l. i njegovim zhac;vanjem s viasli (1328). Tada je Andronik II I. sklopio saveJ: s Bugars kom. kako bi onemogućio. da sc srpska vlast potpuno učvrst i

Makedoniji. Savc:~ je bio potkrijepljen i novim ro
Posl ije poraza Bugara, Biza nt nije moga o sam nastav iti ratovanje. Car Andronik llI. bio je s ju!:a u pao \l srpski di~ Makedonije i zau zeo nek e gradove. ali sc morao brzo pOVUĆI. i Srbi su lako osvojil i sve. što je bilo privremeno izgubl jeno. Pobjeda kod Velb\lzda omogućila je Srbiji da očuva već osvojeni dio Makedonije i aa nastav; svoje dalje iirenje prema jug\l. Srbija posla je najmoćnija država na Balkanu. Bugarska nije imala više snage, da pokuJa obnoviti svojl" negda ln;e gTanice prema jugozapadu. a Bilant je sve više slabio rastn :lll unutraš njim socijal nim su kobima. Feudalna Srbija. ekonomski naJm oe mJil i najbolj~ oril'anizirana, mogla je rel a tivno lako 380

s USlljehom nastav it i ekspanziju još če tvrt stoljeća i JreGinom XIV. st. postiCi svoj najveći uspon. M edu t im je u Srbiji neposredni odjek bi lk e kod Velbu!da bilo nezadovoljstvo vlas tele i promjena na prijestolj u. SIar; kralj S tefan Oečanski nije dovoljuo odgovarao tdn ji feudalaea ta daljim osvajanji ma, i o ni su željeli dO\'esl; na vlast nj egova sina Du.'ana. koji ~C naročito istakao \I borbi proti,' Bugara. Vct II jesen 133(1 pobuniie se zetska vlastela s Dušanom nll čelu. Drćanski s voj~kom zauze Skadar: ustanak jt poslije neko liko mjeseci ug ušen, i Dušan Se pomirio s ocem. Ali je Dušan ubno uspio, iskoriUujućj sve veće nezaclovoljstvo vlastele. da prepadom iznenadi i 1.nrohi svoga oca: bjcžeći iz dvorca u Nero dimlji ispreo sina. Delans ki sc sklon i II grad Petri č. gdje je bif> opkoljen ; primor~m na predaju. Pred saborom \l Svrčinu D\lbn je okrunjen za kra lja (S. IX. 1331), II Dečanski zatočeo u Z,'tča n u i us koro zadavlje". S Dušanom je srl'sb feudalna drhva II naponu svoje snage dobila predstavnika. čija je lič n a ambicija potpuno odgo\'arala tdnjama vlastele. Mlad, energičan. sposoban vojskovoda. Du;an je dosljedno iiao ZlI tim. da iznemogli Bizant zamijeni moćnom srpsko-grčkom .Ida vom. koja bi prihvatila t~ad icije Bizantskog carstva. Prve godine Dubnove "lade l'~o~le su u konsolidaciji cen_ tralne vl asti, koja je bila uzdrmana promjenom na prijestolju. i II diplomatskum pripremanju t erCIl;) za akciju proti\' Bi1.anta. tj pnlljeće 1332 I)obun;;;e sc vlas tela II Zeti pod vojnodom Bog-ojem. koji jc s"akako pomogao Dušal:\l rl;: dode n;: vlas! i smatrao da nije dovoljno nagrad~n za usluge. Ustanak je zahvatio i sj~v ern u Albaniju. Tijek toga l!stal)ka nije dovoljno poznat. eim su D ubrovčani saznali za njega. odlu č il i su pos lati naoruian brod do Sv. S rda na Bujani, koji bi p reuzeo dubrovačke trgovce s robon;. i da jedan poslani k posreduje kod Bogoja, neka uzme II zašiitu njihove trgovce. ,,"ekoliko dar.a poslije pisali su Dušanu. d .. su posredO\'ali kod vojvode, nek:I se vrati u poslušnos!. Ustanal: je sva kako hio brzo ug-ukr., jer o njemu nem a daljih ,·ijesl;. U isto je vrij eme !)u;an nastojao d:;:: sredi odnost s Bugal ~ko m i osigura SriJiji. ako nt njenu aktil'nu suradnju II horoi pro ti v Bizanta. a ono barem prijateljsko držanje. Odmah poslije 3!\ !

•

zbacivanja Stdana D~čanskog, vlastela su u Bugarskoj srušila stanje zavedeno poslije bitke na Vclbuž(\u i dovela na vlasi Ivana Aleksandra. Dušan jc prešao preko toga, sklopio savez s Bugarskom i ožcnio se Jelenom, sestrom novoga cara (1332). Za sve vrij eme njegove vlade prijateljski odnos izmedu dviju susjednih drbva nije bio prekidan. Uza sve posredovanje Dubr ovča na. Dušan nije mogao ~ Bosnom trajno urediti od nose, jer sc nije htio odreći prava Srbij e n~ Hum. Ali rjdavanje humskog pitanja ostavio je za kasnija vremena. Stoviše. on je nap>.:stio i posljednje ostatke Huma. gdje se još držala srpska vlast. Dubrovčani su već kod Dečanskoga radili na tome, da im prepusti Ston i Pelješac. Du ~ an im jt izdao poveljI.; (1333). kojom im ustupa ne samo SIOn i Pelješac. već i primorje izmedu Stona i njihova starog teritorija, pa i otok Posrednico na u šćo Neretve, koji je bio važan 1.a dubr ovačku trgovinu. Dubrovčani su se obvezali. da će plaCati srpskom kralju 500 perpera god išnje (»slons ki dohodak« ), zatim i ~(13 prebiva pop srpski i u Rtu~. šio je brw palo II zabora\". Ali Bosanci n isu dopustili. dn Dobro"čani dobiju Posred nicu i Primor je. Neredi u Bizantu olakšali su Srbimn dal je prodirnnjt; na jug. Jedan orl najuglednijih biza ntskih vojsknvodn. Sirgijan, prebjegao je u Srbiju i počeo na gov arati Dušana. neka odari na Bi .. ant. gdje je Sirgijan imao dosla prista'a. Du&an jt iskoristio til priliku i započeo osvajanje grčkih gradova u Makedoniji, gdje nije n~ilazio na velik otpor. Bno su pali PriJep. Ohrid, Strumica i Kostu r. i Dušan je sa Sirgi janom dospio do Soluna. Postojala je opasnost. da Bizant iz g ubi i la j grad. gdj~ su klasn e suprotnosti bile tada naročito zaoštrene i gdje je jedar. dio gradana bio raspoložen da preda grad Srbima. Car Andronik Ill. morao je lično doći s vojskom u Solun. da ga spasava. Ponaj prijt je uspio. da jedan od njegovi h ljudi na prijevaru ubij e Sirgijana, .to jt znatno popravilo njegov poloŽ3.i. jn 5\1 Sirgi janovi prista.k pol,cli napuštati Dušana i prciazili na Andronikovu stranu. Neki ne uspjesi srpskc vojsk e uslo. a i vijesti. da Ugarska sprema napadaj na Srbiju. nagnali su Dušana da sc izmiri s Andronikom. Na sastanku izmedu njih utvrdeni su uv jeti mira. Srbi su zadržali veći dio o~vojene Makedonije, s Prileporn. Ohridom i Strumieom (1334). Nova gra nica prema Bizantu išla

,

.

J,e. otprilike. pla~inski.m greb.enima, ko ji danas dijele Jugosla'IJU orl .. Greke. Nekohko godma vladao je mir izmedu Dušana i A ndronika s ~osta prijateljskim odnosima. Bizantska je vojska po~agala SrbIma u sukahu s Ugarskom (1335), a iduć e su sc ~oam~ opet jednom sastali Du ~an i Andranik II Radovi štu. T o Je I'r.IJem e iskori stio Bizant. da obnovi svoju vJast nad Tesalijom I Eplrom. prvi pUl posl ije IV križarskog rata .. Gizal~1 je poslije smrti Andronika III. (1341 ) i dolaska na p.nJ cs tolJ~ njegova .m~l"ljctnog silla Ivana V. iZDova proživlJavao te ske unutra~nJ e borbe oko prijestolja, II kojima sc pokata la suprot nost Izmedu arist<.>kracije i siroma.' nih narodnih mas~. Iv~n K~ntakuzen. predstal' nik aristokratske stranke. koji S~> bIO pro~\.aslo za cara, morao Je zbog neuspjeha tra žili pribježiste u SrbIJI l savez s Dušanom. .~

ostacima svoje vojsk e prcšao je KantaKuzen na srpski leri:OTl J l:. Prosek i zatim je preko Velesa došao II Prišlinu: gdi<' ga .Ic Dusan ~oče~:o (u srpnju 1342). Tu je izmedu njih sklop lien savez o zajedmckoul.. napadaju na Bizant. kako se čini pod ll ':.ie 101ll . da S,·"kl o{1 nJIh zadrži one gradove, koje osvoji. Na sa· stanku sc raspravljalo i oćesar\! Hrelji. koji sc bio odmetnuo O? Dušana. i osamostalio u dolini Strum e. Njega je K;tn:akuzcn bIO l~redo?l~ za sebe. prtdavši mu tvrdi grad Melnik. had" jt": J'! relp oSJcllo, da će on biti žrtva sporazuma izmedu Dui>ana i K,antakuzcna, p~.korio sc izno,",l Dušanu s čitavom wojom oblašeu. U brzo poshJe to ga Hrelja se za kalud erio i povukao II rilski Ill.anastlr. koji jc on podigao, gdje jc iznenada umro (1 342). II njego ve gradov e Strumic u. Mdn ik i druge ušla ie Dusan ova vojska. . Savez s Kan takuzc nom pružio je Srbima priliku 7.;: dalja os\"ajanj~ n~ ra.čon rastrojenog Bizanta. Duša n je da o Kan u. ku:-cnll Y'da.11 dIo ~voje vojske. kojom su zapovijed;!!i Jovan Olll'er l vOJ,·o.d
383 382

•

•

•

I

Iz Carigrada su

čini li medutim uzalud ne pokušaje da Duša na

odvoje od Kan takuzena. Nudili su mu bizantski teritorij zapadno od gradova Krstopola i Filipa. bez Solu na. pod uvjet om da preda svoga saveznika ili da ga za tvori, ali Dušan nije pribvat;o ponudu. Savetnic; su sc ipak ubrzo razišli, jer su se njihovi inte rcsi po čeli sukobljavati. Već ljcti 1343 Dušan se približio Carigradu, i bilo je ugovoreno. da se njegov sin Uroš ofen; sestrom cara Iva na V. Kantakozcn je uspijcI'ao dOl se odrli uglav"om pomoću Turaka. Napušta nje saveza s Kan takuzenom omogućilo je Dušanu

da bez ikakvih obzira pTema njemu produ!; dalje osvajanje grčkog

, I

I

J

teritorija. Tada je j veći dio Albanije došao pod srpsku vlast. Najprij<' je zauzeta Kroja II sjevernoj Albaniji. kojoj je Dušan potvrdio prijašnje povlastice (1343). U je~en 134 5 zaposjeli su Srbi Beograd (Berat) i Valonu. J edino su Drač driali napuljski AnŽu,·inci. U isto su vrijeme vršen; na padaji i na gradove u joli neosvojenim dijelovima Makedonije, gdje su srpske trupe dola~i! e u dodir i s Kantakuzenovim sa veznicima T\lrcima. Tak o su olli iznenadili kod Stcranijanc. blizu Se ra . jedan odred tcike konjice [>od vojvodom Pn:lj uoom i potukli ga (1344). Ali ni taj neus pjeh nije 11\0gao zaustaviti napredovanje Srba. U jesen 1345 pali s u Kostur i Ber. Najveći je uspjeh me du tim postig nu t, kad sc Dušanu predao Ser (24. IX. 13H). Njego,' je pao uzrokovao j pad okolnih manjih gradova. Gr~lIlica srp ske države bila je pomaknuta do doline rijeke Meste. Gradovi Meinik. Ser. Drama. Filipi i Hri wpol (Orf;mo) i veći dio Halkidike sa Svetom Gorom bili su na p.ograničnom području prema Bizantu. Ali su ostali bez uspjeha sv i pokubji Dušanov;. da zau zme Solun. poslije Carigrada najvažniji od g radova, koje je Bizant imao na Balkansko m poluotoku. Izmedu Srbije i Ugarske, koje SIJ obje bile u punom naponu feudalnog jačanja. nije za "rijeme Dušanovo moglo doći do traj nog mira. Dušan j srpski fcudalci htjeli su pro!iriti srpsku drlavu do Save i DUna"a na sjeveru. ~ Ugars ka je nastojala IlC samo da osigura svoju vlast II spornim oblastima., već i da iskoristi usmjerenost srpske ekspanzije na ra čun Bi7.anta. pa 1.ahyali i pogranično srpsko purI r učje . n:Jročjlo Rudnik . Ka(1 je Karl o I., kak o pri ~a Dll ~i.ln'" biuc:ra r. SJZIl:JO; da j~ kra lj ~izašao sa SYO-

384

I

","o o'ac kral ja

\'ukaS;n ~.

averS ;

rev"r ~: s~1

Iz Narodno, m unji II lIeol:ud.

prim jerci

o

l

I

jim sila ma II d aleka ( a rSiva naro d a, hoteći ih zavujevali, i 0\:1 ča st'·o njegovo nitko ne čuva~, prdao je Dunav i upao II Srbiju.

I

I \

I I

)( rall MIl uti n ~ modelo m (1 ra ć .nlce. Or. ćan1e •• I
Kako so: u Dubrovniku oče kival o, pohod jc: bio namijenjen Rud · n iku. Ali brzi dolazak Dušana J vojskom nagnao je Madarc na povJačenje ( 1335). ViJe god ina poslije toga bilo je stalnih sukoba i pljačkanja pograničnih oblasti. aji jc Ugarska uspjela ua zadrfi II Ivojoj vlas ti g radov e Bcngrad, Golubac i Mahu. Formalnu je zaključcn mir tek 1346, ali nij e mogao dugo potrajali. P Ol kraj

Duianovc vlade izbio jc opet rat s Ugarskom. Cinilo se. da Ć<:. doći do težih suda ra. jer jc sam Ludovik l. došao s vojskom II Beograd, il car Dubn pod Rudnik (ljdi 135~ ) . ali nema spome na o bojevima. Ugarska je ,-ojska str adala od zan:r.c i morala sc povući. I duće godin e. Il proljeće. opet sc Lud ov ik spremao da ml ari na Srbiju. Uskoro zatim vo de ni su pregovori o miru. ali nije poznato. kak o su se svrši li. Ni s Bos no m nije Dušan mogao postići tra jan mir. Srbija nije napuštala svoje pravo na H um. i Dušan j e kao prvi uvjet iz· mirenja postavlj ao zahtjev da mu se v rati sporna oblast. Bosna. se m edutim nije mog la od reći doline Neretve, ko ja je za niu bila g l;! vna saobraćajna veza s morem. Da bi pojačao obranu Hum a. podigao j e ban Stj,---pan K otromaIl ić grad Novi blizu uUa Neretve i spriječio , da se Dubrov nik ugnijezd i u njenuj de ll i na otoku Posrednici. Pugrani čni s u sukobi bili vrlo česti. pujača n i prelaien jem utjecaj ne vl astele ~as na stranu Srb ije. čas na s tranu Bus ne. Tek II jesen 1350 mogao je Dubn mislili n;l kona cno rjcšen je bumskog pitanja. Provalio je s velikom voj skom II oblast donje Neretve i zauzeo nek e gradove. medu njima i Nod. Neka humsb vlastela. kalO na pr. Nikulići, prtila su u?et na stra n u Srbije. Al i uspješ no zapGčetG rato,-anje ubrzG se m oralo Gbustaviti zbog napadaja Grka na ju!ne ubI as ti. PT(' I:o Dub rGv. nika. gdje se zadr!a o nekul iko dana. Duša n je pu!uri u na jug i osvoj io izgubljene gr adove (Ber, Vuden i dr. ). Bosa nc i su ope: o bllo" ili svoju vlast II Humu. Puito j e zauzelO dobar diu bizant.skih zem alja. Du~ an se putk raj 1$45, svakako na državn um saboru. prGglasiu ~a ea.a Srba i Grka. Uzimanjem toga nasilOva jasnu je pokaza lO namjeru, da i un id e za po tpunim uništenjem Bizanta, ka o ItG jc Iv oekada II Buga rskoj hti u Si meon, i za stvaranjem srps k u ' grč k Gg carst\"3

-

ka o nasljednika Bi1.anta. Takve prdcnl.ijc tražile su i uzđizanj('; Srpske crkve na mlpanj pa trijariije, Srpski arhicpiskol' Joan~­ kij e proglašen jc od bugarskog patrijarha, ohrids~og arh1
I I

okrunjen. . ' U vezi ~ prog\asolJl carstv;, i~vrkne su l dru ?c znač.a J nc promjene. Dušanov sin Uroš postadjt: n jc ta _kralja Srbl!cm. i dobio jt n;: upravu sjeverni. srpski d io d rža:,c, U ~)~\'dJa~z se razlikuju ,.zemlja careva i kraljev... , . trgovl carcvI I kralJ:vi ... vlastela ca reva i kraljeva. Na dvoru je potpuno un:dcn h,zantski ceremonija\. Preuzeti su i bizantski naslo,· i. koji su da · van; čl:lnovi ma dinastije i i5taknutoj vlasteli (c!t51)ot . 5evastokra lor. ćtsar i dr. ). Naslo"i su davani samo namjtsnicit1lu u bivšim bi za nt skim oblastima. Dušanov polubr:tt Simeon, namjesnik Epir:t, postao jt despot. isto tak o Jovan Asen, brat eari.ce Jelene, namjesnik A lban ije. i .Io,'an Olive r. gospodar kraja 0 1: 0 Ov /:e8 polja. SeV3slokralOri su postali Deja p-. mu! !?ušanove ~e~tre Teodore. koj i je imao oblast ob, Kumanova, , Br"~~o Mla<.ie!)()vi t (oko Ohrida): ćesari - Preljub, n:tm jc~ni k Tesall)e, Vojihna. gospod ar oblasti oko Drame; t. d. Tež~Ja je ?u~anova bila, du se u .. P.om::l.1liji ". koliko je m oguće vIse. pnk;u:e ka o prOlv i nasljed nik biz::mt ~k ih can:,'a, I po svjedotan.sh' u su"r~lIl:no­ gli Liz::mtsll:l . .. Osin, toga je i ~ila"ll d riill'u l'(>dijdi~ S~. sinan:: n)emu jc naime- dociije\io na vladanje po ~rpskim olnČOlJun;: l.emlJu od Junsku;; :di\'~ i rijeke Du r.<: va do gr;::~a ,Sko.~ ! j;: pokrajinu kojI! tv oiinl t.okom odjeljuje I Varda r, 'li'Jveca ~'Jeka u ullu~r~­ iinjos~i ' ~ salnom sebi j e do~udia grčk: zem l)~ ; g~·~~ o~c. do td~­ sure rareu HrislOpoia. z;: vladanje po gIČ >:'",1 ofl1CaJI~la.~ . Sve t C n ~ zn:.i;'. da jc drbvOl bi!" .loin:l l'odijeJJ~na OV'Je ~o­ selHl ~ Ilpr''''ne ol;lasii . DlI~"r. je liS," ~,.; llpr~vlJau č,t aVOll, d,'za -

?"

vom, koja je imala jedinstven o z" konoda vs1Vo .• Kr:llj Srbljcm ~ U r o!. uostalom, nije m oga o n i I' rlit; ličn o vlast. jer je Imao nepunih deset godina. U:zimanje carskog naslova jasno je pokazivalo. da Dubn namjerava voditi rat pro tiv Bizant::. do njegova uniheoja. Nije mnogo u:jecalo na nje go,'c namjere to , što je grada nski rat u Bizantu bio privremeno obustavlj~n Kantakuzenavom pobjcdom i njcgo vi nl ulaskom u Carigrad (130). Zah tjeve car.. Kanta ku_ zcna. d::. mlJ vrati osvoje ne bizantske g radove. nl' samo d ... Dušan nije uzima o ozbiljno. nego j e 'iskor i šći"ao $vaku povoijnu priiiku za dalja os\·ajan j a. Ošta r sukob Bizantu $a Geno\,l j .. nima, koji su iz Gala tc gospodarili bizantskom trgov inom i kojih sc tutorstva K .. ntakuzen uzalud poku!avao osloboditi, zatinl, metd, Ito ga jc unosila strahovita ku ga (,.erna Smrt~ ). oiakša1, .. li su Srbima posao. Ca r Dušan provali u Epir i zauze ga oez mnoso napora , il njtgov vojskovoda Preljub 05\'o ji Tes3.liju (1348). U pravu naC:: Epi r on, povjerio jc Dušan svome poluoratu Simeonu (Si ni ši). a Ttsaiiju Prcljubu. koji postadt ćesa:' _ Južna gr .. niea srpske drž .. ve Išla je tada od Volosa dlo ulaz a u Ko rintsk i zali." S (iUl IIspjesima dovršilo.se uglavnom širenje Srbije na raČur. Bizanta. Daljc ratovanje nij e znatnije mijenjalo ""r:l. k o mce, a po ne ' ao jo: Dubn morao da suzbije i ofen1tv n~ pokuš:.;e Grk;:. Kada je o n lt jesen l 3S\) udario ;~a nosn u. iskoristila je bizantska vojska njegovu odsutnost. d;: u padne n~ srpski držav n; teritorij. Ur. pomoc (urskil' najam n ika K"ntaKu1,cn lako ~aU1.t gradove Ber i Voden. j edino je II Sen,jj i lIai~::lo ll;: ogorčen ot por tesaril Prdjuoa _ Zim;: JI,' ubrzo natJcralll l\amaku zcna Ja obustavi operacije i da se povu<:t u Solun. Uskoro stiie ~ vojskom pred Solun i C::.r Dušil n. koji j e preki nuG ra:(,_ vanje s Bosnom, kad j e saznao 1... (iogaca,;e r:;;. jUlU Preg","o!'i izmedu njih nisu im;::\i nikakva uspjch~ i protekli SI: \Islamom u IIZil)amnOJ1) optuživanju. Dušan jC' poslije tog.! krcnuo 11<: V". dC'n i zauzco ~a, tl njeg"\' jt vojskovođa Hl;::per. owojio nc:_ N (> v suko b izmedu Kllntak uzcnu i h'ar.:.. V . PaJeolog;:, koji jC' i sa n, Du~an raspirivao. omoguć", j C' SrbiIT,:; aal)e i$Kori1;tiVi/Ilje hiza nl5kij, razmir ica. j ~askici pregovor:.. kod SOl U!::" pri_ P;'IJjt: K::mtakuzcn lOme. ~t" SI: r ..1eviOY"VC pri~taše pO~;:iJ"o ))00 bad~ lc D\lš'-'1]<: p roti" IIJ co:'a. DU~:'fl jl' !Iskon ope: do~;t(, f)1'('d

,

-

i

I

I

•

Solun , gdje se nalazi o Ivan V. , i ponudi~ mu vojnu .i .novbnu pomoc za borbu protiv uzurpato ra. Vodeno su pregovori I o tome. da se caT razvede od Kantakuzenov e k će rke i oženi Du~anov om svaslikom . Kantakuzen je USi,io te planove osujetiti. ali njegov su kob s \ V(lllom V, brzo je ol,cl uzrokovao građansk i rat. II kome su Srbi i Bugari bili na strani Paleologa, a Turci pomagali Kan taku1.ena i iskoristili priliku, da trajno zagospodare prijelazom II E vro pu, Z3.uzcvii grad Cimpe na G alipoljskom poluoto ku (1352), a dvije godin<: poslije Galipojje. S•.pomoću : ura~a mogao je Kantak uzen jo! ne ko vrijeme da se ~rzl na vlasll. Om S\I .iwt.• nadili jed nu p roti"ničku vojsku sasta vlj en u od Srba. Grka l Bugara i potukli je kod Dimotike (lS52). .. . Da bi predob io Dušana za sebe. Jvan V. PaleoJog bIO Je PTlsilje n da mu u čin i neke k oncesije i u pitanju carskog nasJo\' a. Pos toji jedna njegova ispra va iz srpnja 1351. kojom on na molllU ~preuzvišenog cara Srbije i ljubaznog ujaka kir Stefana. potvrduje neke posjede manastira Hilandara , Palcolog Je. dakle. p rizna,.ao Dušanu pravo na carski naziv, ali s ogranitenjem samu na Srbiju, kao ~to je Bizant u X . st. bi o primoran na u čini s Bu · garskom. Velika osvajanj .. novih ohlasti s razvijenim pravnim poret kom. ll. i primjeri biza ntskih careva. kojih se nasljedni.kom Du !i~n želio da prikaže:, potakli su Dušana, da izradi zakOnik za sV~Ju drlav u. Na sabo ru u Skoplju (1349) izda n je prvi dio zakOllIka i dopu nje n pet god ina poslije, vjerojatno u Se ru. . . Od za padnih sila Srbija je u doba cara Dušana unala na Jviše ve za s Ven ecijom. Izmedu njih Dije bilo razloga za sukob. al i nije bilo ni potreb nih uvjeta za trajnu suradnju većih r~~. mjera. Eko noms ke veze bile su dosta ž;v~ i pod r.žavane. lU ~ o bIJU stran a. D ugan je omogućivllo i ne smetalll ra zvoJ trgovlm~ ,zmedu Srbije i Dubrovnika, koji se jo~ nal.azio pod mletačkom. "la šć u. Ali političke: namjere dviju dr!ava m su bile u su glasnosti. Ve n~­ cija je prije svega htjela da predobije .Dl.' bna Z~ savel prohv Ugarske, koja je sve j ače ugrožavala njez in e pOSjede II Dalm~ . ciji. Dušan je o pet idio savet s m oć n om t.~S'.o,·ačkom Repubhkom , da mu svojom no tom pomogne OSVOJ Iti Cang rad. OlUd.a se od nos Srbi je i Venecije svodio uglavnom na uslu ge man!e važnosti. Svj napor i cara Dušana. da osigura vojničk u suradnjU 388

Venecije: kak o bi ?apokon uni ~lio Bizant, ostali su bez uspjeha. U za lud Je o n nudIO Republici ka o naknadu Epir ili Peru . di o Carigfi1da. koji su držali nje zini supa rnici Ge nov ijani. t-.Uetatkoj jc vlasteli kori snij e bilo. da se održi slabo bizantsko carstvo , Kao i prije, Srbija j e za vlade cara Dušana morala imati stalni.h dodira .s k~toličkom crkvom. već i zbo g znatn og broja kat oh ka na Pn mo rJ u i po trgo,- ima u unutrašnjosti. kao i !bog političk og ut jecaJa kurij~ . U sa moj zemlji čuva li su prije svega dobro interese v ladaju će pravoslavne crkve, U Du.ša no\' za ko nik unesene su stroge ourcdbe, koje su sprečavale obraćanje pravoslavnih II _jere, latinsku~. Z a branjen je i mj ešov it brak s .. poluv(rcima« (katolicima). Ali sve lo nije i sklj učivalo po ku ~a je neke suradnje izmedu Srbije i papinske kuri je, iako je surad nja bila ot~iča~-an~ trajnim nepri jatel j!\vom iz medu Srbije i Ugarske, kOJa Je bIla e ksponent interesa katoli čanstva. NaročilO o tk ako su Turci za uzel i Galipol j e (1354) i jasno otkrili .voju td nju da nas tav e osvajanja na Balkanskom poluotoku, car Dušan jc želio da osigura po moć kato ličke crk ve za obranu od turskog nad iranja. J edno srpsko poslanstvo upu ćeno j e papi inocenciju VI. u Avignon s molbom. da car Dušan bude imenovan » kapetanom~ kr. šća~l\·a u borbi protiv nevjernika. Zato je on obećao. da će pri znah papu za oca kr šćans tva, i traži o, da kurija sa svoje strane posalje legate u Srbij u radi utvrdi,' anja sp orazuma. Papa je ispunio Dušanov u želju. i u Srbiju je u proljeće 1355 prispjelo njegovo poslanstvo I pismima za Dulana. caricu Jelen u i kralja Uro!a, Da bi predobili pr~-dsta"nike vladajuće kla se u Srbiji. legati su donijeli pisma za patrijarha. više 5H:tcnstvo (arhiepiskope. epis kope). najutj ecajnij u vlastelu na dvo ru (Dej an. Oliver. Prelj ub, logotet Goj ko, vi tez Palman ), naj zad za sv u vla stelu. A li rporawmjeti se nisu m ogli zbog Ugarske. Do kraja svoga !ivota Dušan nij e zaboravl j ao svoju glavnu misao - osvojenje Ca rigrada. Toj misli bio je napokon I)OOreden i nje gov odnos prem a U!jll.r~ koj. Bosni . katoličkoj crk vi, a osobito pre ma Veneciji. Zbog nje je pok ušao s tvor it i ra tnu flo tu (od Mleča na j c 1348 kupio četiri galije). Izo enad na smrt za tekla ga je na jugu njegove carevine (5. prosinca na lazio se ~pod Berom« nadomak Soluna) i presje kla sve nj egove namjere (um ro je 20. XII. 1355). 389

-

4.. Makedonija u g ranicama srpsk f. države: njcD po lo!aj

II

Dušanovu carst vu. _ POlk raj XIII. st, u svojo j politi" tuitor ijai ne e kspanzijf. srpski vladar i počinju da sc sve vile okr~ću prema jugoistok u, k Makedon iji. God ine 1282 Srhija zauzi ma oba Pologa, Skoplje. Ovčc polje. 2Ielo\'0 i Pijane( (o blast II gornjem tok u B r~galnice ) . I d u će godine ona zahvaća veći dio zapo.dn e Makedonije uk ljučuj ući K iče\'5k u, Porečku i Deh;;rsku oblast. a srpska vo.iska pustoši krajeve oko Sera. Hristopola j na A tosu_ Srpsko- bizantska granica ide tada $jevern o od bizantskih tvrda vOI. Strum ice. Proseka, Prilepa. Ohrida i Kroje, a Skoplje postaje jednom od prijcstolnica srpskih kr::.l.i,·va. Na poče tk u XIV. st. kr aj oko St rum ice i Solur. .. stradao je j od odmetnutih bi?antskih najam nika Kalalonaca. kOJI -su o.woj ili m noge grčk~ pok rajinc, čak do Ca ri ~rađa. i sve opus lošili~. 3 _zarobl jenike odveli uropsIvo. (130i-lO). Za vrijem~ Stefana Dečamkog (1321-31 ) Srbija jc dobila tvrdavu Prosck, a bitkom koe Velbu!do. 133{l po tpun o j e učv r ­ stila svoju vlast nad sjevernom Makedonijom. Z~ rala ~ Bugarskom i Bi zantom od met nul i su se (loduše pojedini feudalci, ali poslije velike srpsk~ pobjede i o novoosvojenim područjima ~mnogi od slavnih iili su gospodinu kralju i pred:lli mu se sa svojim posjedima ",. Ipak. s obzi rom na prij::.šni c- iskuitvo. Stefan Deča nski je grčke feudalce bar donek le zamijenio $Tps!..im:l pa da"ao g radove "s njihovo m obla!ćc j sla\'om i hogatstvom nekima od svoj ih vjernih, d:l ih održe S:l silami! svoje ,"ojske II poslu~nosti i II raboti • . Uos talom . takav je bio postupak j kod prijašnjeg osvajanja makedonskih kraj<:va, ma da već Milutip dijeli svoju ddavu II ,"srpsku i grl:kll zemlju". u ~emu vidimo nastO.ianje. da sc sačuvaju bizantska trad idja i unutraiinj i upr'-'\"ni oblld u osvojenim krajevim;:., kak o je lu naročito bil o poslije u doba cara Dušan:l. r.bog veličine grčkih tem:llja u nj~gov oj drZavi. Ko d osvajanja bio j~ jedan dio grčkih feudalaca nesum n jivo liše n svojih posjeda. a nek i su se i sami povukli u Biz;:nL Na njihovo mj esto dolla su srpsk:l \'l a st~I::., osobi to nil važnija mjest;, Ul'. geaniw. kao na pr. prOlosevast Hrelja. koji II nijeme Stefar.:l Dečanskog i Dušana upravlja najprije krajem oko Stipa iS trumice. " za t im i krajem oku Meinika. Ali j edan dio grč k og st anov niii tva _ napo.~e gradskoga - s"akako je ostao na svo j im posjedima,

390

jer sc još u sredini X IV. st. čak i II Skoplju pojavljuj(' bizant~h . protjvusrps ka strank:... Dui .. n jo.' dovriio za počo:ta osvajanja u južnom pravcu pa jc zauzeo osim čitavc Makedon ije (iZuze" Soluna i Ka lamar;;c) i njoj s usjedne pokra jine. Istočnu gr an icu njegove rIdave u make donskom području či n ile s u pogranične Ivrr/ave Velbuid. Mein;];. D rama i Filipi, il biza nt ska je vla~t dopirala do utvrd c nj;, i?!lad Hristopola. ' Osvajao j!': tih pokrajina znači važnu prekre tnicu II srpskoj hist oriji tc uvelike utječe i na cijelu srpsk u drbl'u i IJJezlIJu strukturu. Gregora - kako je vcć r(:Čeno - svjedoči potpuno jasno o posebnom položaju ~srčkih zemalja .. _ od nosno »Rom alli.ie_ ~to se tiče praVil i uprave. U pojedinim ~vojim ispra\"a m3 Dušan izričito pritIlilje i dalju vrijed nost prijašnjih odluka i isprava grčki h care,'a i oslanja se na njih, a biza nts ko pravo jako $e' odratilo u nitu čla naka nic' gova zakonika. kao i u priwa nju skraćr:ne Sintagme Matij!' vi;,. stara i Zakona cara J'J.~tinijana. koji su prevedeni ll;! ~\avemki jezik vjerojatno "pravo u vezi s Iwtrebama srp~kih Ilpravnib " oblasti ma. gdje je vrijedilo biza ntsko pravo. U sUdsko.i oflr,lniza eiji u lim oblastima nesumnjivo li<': odrazuju bizantsk i ~općen it i &udije~ (katolikoi krila;). za koj e su odredeni crkveni i svjetov ni dostojanstvenici. kao i njihov pr ijašnji poslupak koo suđenja.

Unutrašnja upravna podjela . Rornanij e_ u vrijeme Du"ana nije se bitno promi jenila. Oblast zapadno od S trum e i sjeverno od Solunskog kraj a izvori nazivaju Maktdonijom. Ona se upra\'no dijeli na manj~ oblasti, ta koje se u to doba upotn:blja,"::' g rčki na~iv katepanOlI ili hora. a ponekad i slavenski nazi,lupa. Temelj upravn e podjele čin il i su kao u bizantsko doba gradovi , kojim;). je dodijeljen okolni kr::. j (ho r::. ). Od bttpan .. ta. odnosno tup;: na području Makedonije spominju sc Il~ki u ispravama: Lukavica. Krupiš te. Pore č. Deb::. r, Kičevo, Polog. Zast"lIma. Sko pija. Ovl'e I)o lje. Strumska oblast. Valavistes kod Melnika i DanOljska oblast kod Sera. Zemljom upra vlj a ju gradski i !upski činovnici. Upo redo s prodiranjem srpskih llaziva održali su se ; dalj~ bizantski naziv; Zi! admini stro.tivne orgaIIc. Srpski

39i

"

iupan je ponekad vrlio dužnost kcfalij e. On je imao pod sobom vojnike, porezne i, ak o sc odriao katastar. ka.ta starske či nov n i ke . Osim carddh bilo je ; feudalnih _vlada lac..... Makedonija postaje centralna pokrajina carstva. u koj oj nasta je i niz novih carskih prijestolnica (Prilep. Ser). U Makedoniji se odr:!:;l\'a w:fi dio najvažn iji h dr:!:avnih sabora (S kopl je. Ser. Krupište na Ovčcm polju). Ali budući da je ~tvarni temdj Srpskog carstva bila Srbija. Du!an o"a vlast u .zemlji carevoj •. Romaniji. oslanjala se prije svega na srpske feudalee i vojsku. Za ,' rijeme Dušanova osvajanja grčkih gradova u okolici Soluna pos tojala je, gotovo u svima, pa i u samom Solunu. i stranka sklona više srpskoj negoli bizantskoj ,·lasti. Medu srpskim pristašama na luile su se i vrlo "isoke li čnos ti. Pristaše protivničke strank e Dušan bi poslije osvojenja dijelom prognao iz grado,·a. ali i vjerno51 preostalih gradana nije nikad bila sasvim pouzdana. To sc potpuno otkrilo doduše tek poslije kod Kanta kuzenova pohoda u Makedoniju 1350. kad su otpali Ber i Voden. a za pomoć sc Kantak.uz enu ob rati lo čak i poslanstvo gr ada na iz Skopl ja. No Dušan je svaka ko već prije upoznao tamošnje pri· like pa je u gradove smjestio dosla jake posade srpske vojske i njihovu obranu povjerio srpskim feudaJcima. T ako je 1350 bilo u Beru 30 srpskih velika!a sa \.500 Srba i če t o m Duhnovih nje mačkih najamnika. u Serviji pod zapovjedništvom Prel juba 500 Srba. a u Vodenu su na čelu srpske vojske bila četiri zapovjednika. D"ije DuJanove ispra"e spominju i naseljavanje $rpskih vojnika izvan gradova. Upravo je ta voj na snaga bila prema Kantakuzenu temelj srpske vlasti u lim krajevima. U osvojenim pokrajinama glavni nosioci vlasti bili su nesumnjivo Srbi. kao na pr. na području Makedonije H relja i kdali ja Dabiliv u Strumici. Se\'aslokrator Dejan oko Kuman ova j Vclbulda. Vukašin II Prilepu. sevastokrator Branko u Ohridu, Ug-Ijda i kcfal ija Ra· doslav u Seru, Brajan II Hr istopolu. Prel j ub u Sen·iji i Veljko u Gine kokast ru poviše Soluna. Ali čak i medu srps kom vlastelom našao se poneki potajni grčki pristaša: joA su čdći bili slučajevi lavi ranja izmedu Srba i Grka (roa pr. odmetanje !ireIje oko 1340: primjer Bra janova i Veljkova kol eban ja 1350). a (0to,·o svi su uspostavlja!i i dosla jake veze 5 mjesnim grčkim feudakima. koje su sc očitovale naročito poslije DuŠll. nove smrti.

392

<

<

•

<:>

,•" •

, -- , , Z

"''"

VC

"'o

~. ~

• •

~

••• ,• • • •• • • l~

-

..I,

•

.

, • • " •• " , ! .1

-

~----------------

Dubn je uklo nio grč ke episkope i na njihovo mjesto posta"io Srbe. T o je bilo n aroč it o potrebno, jer sc visoki grč k i kler nije n ikad potpuno pomirio ~ odvajanjem od carigra dske patri-

I I, I

I

j adije. Ureduj ući crkve-Ila pitanja u no\,oz3uzctim krajevima. Dušan jc sa čuva o au tonomi ju Sve te Gore. Po volji Dušana. srpski Su se feudaki povukli sa zaposjednutih imanja s"ctogorskjh mamutira. Sto sc ti«: Qhriciske arhicpisko pij e. oila je sa čuvala 5\'Oj U aut o kefainost, ali j e mll ogo izgubila od svoga nekad a1mjc&, značenj a.

Njene sjeverne granice potisnute su srpskim osvajanjem na jug do Debra. Ki če"a i Velesa. U vrijeme Dulana. oh ri dsk i arhiepiskop sc javlja zajed no s ostalim srpskim ar hijerejima; on je po rangu odmah posli je srpskog pa trija rha. Upadljivo je da D ušan ukida Morozvi!iku episkopiju, nekadašnju eparh;j\! Ohridske arhi ep;skopije. a osniva IlOVU Zletovsku cpiskopiju II sastavu Skopske mitropolije. Dubnovo doba. prema tom e. svakak o znači za Mak edoniju osj etlj ivo slabljenje opasnih grčkih utjecaja i j a ča n je slavenskog elementa. Sve to. naravno. ne zn ači ni potpuno potisk iva nje gr čkih feuda laca i visokog kler .. ni opću promjenu njihova po lobja. K ao i crkvi. Dušan je isto tak o izdavao ispra ve i svjetovn im grčkim feudal ci ma s potv rd om njihov ih posjeda i prava. što je poznato naroči to za T esaliju. Grčk a svjetovna i crkvena vlastela sudjelu j u u radu dr!avnih sabora s isti m pravima ka o i srpska . njihovi članovi nav ode sc u ispravama kao ravn op ravn i, a pnj edince j e Dubn primi o i u red dvorskog plemstva. ela no,-i grčk e i grecizirane vlastele imal i su i važne duž nosti II upravi. naročito u Ser u, jednoj od Dušanovih prijestolnica. Izuzev episkopa . nij e sc u s uštin i promijenila u tim krajevima ni struk tura visokog klera.

l

I 393

mell1C, pum su propisa. kojima je svrha, da vlasteoskoj zemlj i osigura ju stal nu radnu snagu. prijeko pot rebnu tim velikim gospodarstvima . Veličina radne snage. kojom su vlaSleoska imanja u Srbiji

B. Druhvc:no-c:konom.ski .an·j:a!;: i držav no urede nj e Srbije " XIII. i I. Polj oprivrEda. -

,

xrl' .• toljdu

l'\aročit"

u prvoj periodi dad;,\Vme N e man jića, privreda je " Srbiji imala pretci no naturalni kar akter , ali se on za ekonomskog uspona i jačanja robno- novča ne privrede postepeno mij enja. Vlasteoski posjedi sa $Voj im podlo!nicima hili SI! prava poljopriv red na gospodarstva. privTedne orga ni zacije ~atvorenog tipa . čija je proizvodnj:l im:lb ugI:lvnom .Ill podmiri razn ovrs ne potrebe zemlji§nog gos podara i potrebe onog sta n ovni~tva . nad kojim sc prostirala n jegova vlast. Vlastcoska bal tin a. odnosno pronija sačinjavala je zajedno s meropa; kom ba!t inom organsku cjelinu dovoljnu samoj se hi. ('jeli nu, koja je postepe no razvijala poljoprivrednu proizvodnju ne samo za vlastite potrebe. nego i Zli prodaju nu tržištu. U usporedbi s prijaš nji m malim seljačkim gospodarstvi ma, koja Sll po· stojala u Srbi ji neposredn o prije nego jc k onačno zavl adao feu· dalizam, krupna feudalna gospodarst va, no sc od to ga doba svc: " ae rat"ijaju, ima!a su predo...,t u pogled u većega i intenziv r.ij q; ra zvi tka proi.tvodnill snaga. Im aj uć i vel ika imanj3 i raspola!ući dovolj nom radnom snagom. viasteosko je gos podarstvo moglo da izvni vetu podjelu rada, podjelu. koja je omogućivab , da se proiire i stvore no\'e grane l.! poljoprivredi i zanatstv u. d:! se racionalnije i produktivnije iskoristi radna magli podložnog l j udstva. S obzirom na to. ria je zemlja k .. c osno\' no sredstvo zJ. pro· izvodnju $Iu!ila za iz(lrz:l\'anje j neposrednog p roizvodača j (,je· lokupnoga pO" laštenog staleža. Nemanjići Sll se narocito bri nu li za to, da njihovi posjedi. kao i posjedi darovani crkvi i sv jetov noj l'iasteli budu uvijek snabdjeveni potrebnom radn om sna· gom. Ma nlIsti rske isprave, Dušanov zako nik j drugi pisan i sp'"

.394

raspolagala. dostizala je prilično velike r azmjere. O na iK, dod uk. moie utvrditi samo za one manastire, ko jih sač uvane isp rave detaljno nabrajaju osim zeml je i dodijelje no ljudstvo. a za posjede svjeto,' ne da~tele potpuno nedostaju podaci. Tako je na primjer vlastelinst vo manastira Dečani imalo neko vr ijeme '2.09; k uća mero paha (zajedn o s majstor ima i popovima). 69 kuća $okalnika i 26
395

$:

vanje jarih od ozimih usjev a dokazuje. da su s dvopoljnog plodo· retla već bili preJti na napredniji tropolj ni plodored. O pos tojanj u tr opoljnog plodoreda, osim Svctostefanske povelje. svjedoče i članci 31 i 65 Dub nova zakonika. po kojima popovi. koji nemaju ba!t;ne, dobivaju tr; njive za konite. Glavnu su painju ohratali na ozime usjeve. jer su oni najvi!" sluWi kao ljudska hrana. ito se vidi iz Svetostdans ke povelje. koja propisuje: _Kto su merHpsi. da oru ozime ralije t ri mati. a jar(' dve ma ti .. , i iz isprave cara D uJana manas tiru H ilandaru. po kojoj su meropsi. uz ostalo. radiJi ~ ... dva dana oranja jes('ni. i dan proleriji ... « Pri tadainj('m ekuenzivnom načinu ratarenja. p rimj('na tropolj nog pJodor('da znatno je pomogla, da se popravi produ ktrvnost tla. Po svoj sc prilici ponegdje i dalje upotr('bijavao palj('vinski sis tem obradiva nja z('mije. Zita su smještali lJ žitne jame ili rupe. a postojale su i zidane fitnice_ Ratarska oru da za proizvodnju ostala su i dalje primitiv na . Manastirske isprave spominju plug i ralo (,-iše kao mjeru ). kosu i srp. a Bud,·anski statut obvezuje. da sc radi trnokopom i plugom. Plugovi i rala su bili b'1'ubo istesani od dTveta. ali S\l imali željezni raonik , ho je značil o napredak u :ehnici proil,v<.>dnje (tipovi rala s klj('zoim raonici ma \.I psaltirs kim minija:urama Miin<:hen, na freskama u manastirima Dečani. Les novo i dr. ). T akva or uda. koja nisu odviše dubo ko orala. odgovarala su ta dašnjoj vrsti usj<'va (strnim iitima). kojih plitki korijen nije mogao da poveća svoj prinos u razmjeru s I)rodubljiva njem oranice. Za pokretanje pluga i rala upotrebljava!i su volove ( ~i ako ne rataj;' da meropsi redom crkovnimi volmi oru« - Sv('tos tefa nska povelja). Navodnjavanju zemlji!ta obraćali su naročitu pain ju. U kra jevima. koji su bili bogali potocima i izvorima. vnd\l 5 \1 dovodili vodovadama. a u kri('vitim i s<.>šnim predjelima sluiil(' su barc i lokv(' za na,·odnjavanje. Isprave su nekim manast irima osiguravale isključivo pravo. da sc koriu(' vodom. Na vodo\'ade manas tira $". Dorda skopskog nitko nij(' smio da postavlja kakvo baltins ko pravo. T aka\' zah tjev kalnjavaH $U novča n o m ka m om od iOO perpera u korist državne blagajne. A ko bi netko samo"lasno odvodio vodu s manasti rskog imanja. pl a ćao je ka znu od 12 perpera u korist manastira.

396

. Z~ m!je"enje ii ta slu!ili Su žrvnjevi i mlinovi (vodenic('). ko ~e J~ IJer~l~ : ekuća :oda . N a imanjima manasti ra \I Banjskoj. mimaTI $1.1 bIII obveza ni da sij('ku frvnj(' i grad(' manastirske mli. no~.c. ~ ravo. na ~lržan~e mlinova bilo je u Srbiji vatan privilegij. ~OJI. bl sebi. oSlgtJra.h. feu.dai ~ i p~~jednici. T aka,. su privilegij I~lah rnn"gl mamistITi. l\a lrnanjIIna Arhandelol'a manastira mI ko. nij~ smio osim manastira da posta,' i mlin. I'relubj su k a~nJavah novčanom kaznom od 500 perp<:ra i oduzimanjem mima. Za upot rebu mlino va manastirski su ljudi morali da daju znata~ dio .samljevenog iita. Izuzetno. kada bi manastir dopust io držanJt mh nova. korisnik je bio dužan da daje polovinu uima. ::a taj .su način ~lIa~astiri i s pomoću toga "ainog sredstva za 'proIzvod n jU ostvarivali dopumkc pribode u svoj\l korist. Na merop~~kim ~aJtinama pos tojali su takode r u"jeti. da $(' ratarstvo razvIJe. hlm a . mala k oličina zemlj(, (od .5 do :00 ka. bal~ prema P?pisu prihoda manastir a J-lilandara) i ograničeni brOJ članova ]edn(' meropašk(' kuCe nisu dopu§ ta1i. da se izvrši veta podjela rada . Osim toga. rnnogobrojn(' obaveze u rabota,"a. naturalnim dava njima. sitnim poslužnim dufnostima u korist neposrednog gospodara. ome tale su normal n; rad na lIIeror:l~kom gospodarstv<.>. Ali lJ ono slobodno vrijeme. kad su sr ba"ili svOj<'>Ill zemljom. osobito II doba razvitka robno·novčanc privrede. koja dj~lomično obuhvaća i selo, meropsi su nastojali da uvećaju prodllkl!" nost svoga rada. Kao posljedica joga povećala se pro. iz.vodnj~ i na tim skuč('nim kompleksima zemljišta. Ta j(' činje. ~H:;a o~lg rala značajnu ulogu li razvitku ne samo ra larstva. nego l ostalih gra na poljopriv redne proizvodnje. Upor('do s ratarstvom ratvijalc su K u Srbiji i d ruge g ran('poljoprivrede. Naročitu pažnj Il obraćali su vinogradars l\'u i pče ­ larstvu. V i II o g r a d a r lt voje imalo dobre uvje te. da se razvije zbog povoljne Idim(' i zemljišta li top lim krajevima tada~ nje Srbije, napos(' u primorju. U r<.>kama p<.>vla.štclIog stalcža vin ogradi ~u u pojedinim krajevima bili veli k i7.vo r prihoda. 1\emanjići ~u darivali manastirima \'inograd(', stavljali im na raspolaganJc potrebno ljudstvo i obvczivali manastirske ljurIe. da svi ber izuzetka vde vinogradarske poslove. Osim vina od svoji h vlastitih loza, ma nastiri su na osno vu isp rava dobivali \' ino od

39i

svojih podložnih ljudi. iz točno naznačenih sda, o obliku oba _ veznog d av anja (desetka. čab~inc. polovi ne). Na ,vojim sajmo. vima manastiri su imali. uz o~ tal o. i is kl j u č i vo pravo prodaje vina. Tako su mana stirska vlastelinstva postala s rediš ta vinogra . darstva i igrala vdiku ul ogu na trž išlu. Po uzo ru na bi~antsk o vinograda rstvo. vinogra de su u Srbij i ograd iv ali la llcem. plotom ili trnjem. Vin o su obič no držali u ve likim posuda ma od ilovače, a u prenošenje slu!i!c su ja reće mjdine (freske u man astiru Dečan i ). U pri maril!. gdje je vi n,, _ gradarstvo bilo najrazvijenije. strogi propisi, šti l eći interese vla "eJe i gradana. dopu!tali su obno" u sa mo starih vi nog rada. 2. podizanje nol,ih bilo je ubranjeno. Prema o pisu Srbije od anonimn og geografa iz g. 1308 ne bi se mog lo smatrali, da je vi nogradar~ h'O II unutrašnjos ti bilo ta ko razvijeno. 1'0 n jemu, opće piće bila je uz mlijeku neko vTsta pi va (<;.e T1,isia),
,

I ,

!

sumov,tuJt kraj ev ima Srb:j e. o g ustim. neprohodni m lumam a kojih se drve' iskori šti \'alo golo\'o kao j ed in i mate rijal II gr ad evinarSh'u i drugim sva kidašn jim Il0trebam .,. Seoske so kuće bile sast""ljell", od grubf' tesanih das ak a i brvana, a k~menih j~ k uta hil o sam o \1 primorskim krajcvim u.. gdje nij e bilo taku mnogo immov;til, [,redjela. U unlltra ;;lljo~l i zemlje prevladi va le so lITastove i bor(,ve ~urne. a u primorju cr nogo rica. vrlo pr;kladna za hrodogra dnj u. U manasli rskim ispravam a spommJu se manje ogra den c su me (zabeli ), koje su viie slu!ile kal> ko'are il i odmori~w za sto];". H~a.\tove šume i sl;:ori~i;i\'ane su kao painjaci (~ži­ ropa/Ie _) i im:Je su I'eliko lnil čenje za podizanje stoČ:\rsh'a . PO$!jedicorn eko nomskog: rat.vi tk .. bila je lc:inja zem lj išnih gospodara d~ posjeduju što v eće parcele obradivog zeml j išta. zbog čega su m nog r š um e iskrčene. Nck~ ispr ave. osim !nm;: i pašn jab. pokla njaju i krčcvi n e (I;).zi). pa čak manastirsk im ljudima ([0I)l;1I:aju da Sl b:n·(, krčenjem_ S::lsi $U dug-v bu smetnje krčili šume ; Duša no\' ~akonil: im je ograničio sječu ~umt" sa mo 7.;;: potrebe rud."rstva. l~ i b o lov jc lt xrn i X I V st. bio dost .. r;,zvijen . osooito na ve likillJ jezcrim~ II Mak edo niji i " primorj!!. U urHlt~" ~ n io~t i zeml j e ril.>olo\· j e imar. m:lllje: privrecino značenje_ D" 'oi osig,"rali sebi rio u zu. vri.ieme po~tova . manas tiri su sc naru čitco orinui: ZOI. ured i\';mje rihl,;ak~ ; 1,naluom broju svoj ih podloir,ih ljudi nam etali oba"ez~. c;; iove fioe i odri:lva.i u ~ib"j;tk e. D .. tl! ,ib"lo" nije: bio nel.;; r~;o;,'ij '!n:: pr ivredna grana. viJ i se i:. činje­ nic e. f;to su manasti ri sebi pri5vujili i sključ iv o pravo rib-ulo\':! i kažnjava li bespravn I, i5koriš6vunje ~ion .;al:;, b.znon: od '.!() "0[on. i glohom oo t perr"-~:I. O I' raznicim;: S\~ pojedin i ma nast,ri imal; p ravo na wc ulovljen u r ibu II rijd:am a i jezerima 5vof;: "J .. slclimtv:l. :;: p,·im"r.:«. ,dje jl ri l:>ol,," hi o \'a~na p rivredn:, g ~ana . r iiJar: Sll rib ,: izvozi];. :--:o.ipozna tiji izvozni centr i bil, su Drač. U lcinj; Skadar. Gu ste i ;~u, odne ~ um c.. l>1,)~-:lti pašnj,,~i. iivade i IUI>o\'i stvo ri li S\i povo:jne uv jete. d ~ h U Srbiji jako razvije ~ t "č o. r ~ I "e. O~im p()vuljn ih geograLi:o-ekonomskil: ln'je t;:. n" ra7.vit;:i: Slobrs!vu u:je~:.:.ln jl već .. moguf n o~t pocijel( rada na vl asteod::OlD ~ospoclar~! '·a. Pril,,::; H . i r",zvijeni Irg(.\'ač:,i odnosi l prl m orS;, tlli gr;,o(l\'im ... ;). ;m:;"" "iih l ~ u,iajj~r;; !I~ zem lj am a poveb-

-

l "vali interes stranih

trgovaca

~a

~ločars ko:

proizvode sro:dnjo-

\'jek ovllc Srbijc. Po tipu s t očarske privrede postojala jc razlika izmedu planin skog sločars !'"a i stnl:arstva na vel ik im vlasteoskim imanjima. Prije učvdćenja feudalnih odnosa II Srbiji planinsko je 5točarstvo

!I

I

imalo nomadski karakter. Ono se odliko"alo tinu:. ;:10

Vlas i, najrasprost ranjcniji

stočari ,

nisu bili nastanjeni na jed-

nom mjes tu, vel: su sc stalno kretali. Iražeći bolju ispasu za stoku i bolja trliha la svoje proizvode. Obično s jeseni Vlasi su silazili s planina pa stoku gonili II primorje i tu 5VOj
I I

I Oh rid. tndava. ul.z

!iM

zaSllt nirn hla ma. X. II.

i I

400 M IT~o,' ~ ra d

u P r llepu. Xl\' . 5t.

TA 8 LA

xxx

,

Oespot Olh'cr. Lesn"v" , truka II pn'C polovilIt XI\'.

I

It.

lorove. pland išla i \. d. Ruli k o"anje pla n ins kih od doli nskih pašnja ka pokazu j e, d a su sc ohazirali na k va litet stočne h n m c. na kalegorit:lciju pa;nja k a p rema vrs ti s toke i t. d. Strogo ~ provodila za; tita ma naS Iirskih paš n jak a od uvodc nja tude sto ke. Novčanom bznom od 100. [,00 i 1.000 perpera k ažnjava ~t svaki. Iko udt sa stokom II rn anastirs k i paš njak bez igumanovll dopu!tenja. Z a is k ori.~Ć i \"anje rn a n as tin ki h pa.nja ka s dopu· hc njem pl a ćO! la sc Irav n in a. Od JOO ko b ilO! dava li su kobilu. od 100 ol'aca - OVCII. od 100 goveda - govedo i t. d. Tu da sto b :lije .sc smjela miješati s man asliu k orn stok om. Kao u drugiIII granam a poljo privredne proizvod nje. i II SIO b rst"" jc bila provede n;) podjela rada. Manasti rska su gospo· d;:rslva imala svoje ovčare. k obilare. konjo;are. ~vi n jare . Nl! vlas telinstl'u ooilnas tira Deblll i Vla si Kustadi n ovci i Gojilo\" ci napasali su kobil e. Rali;evci i Svc:tovračani ovce. Va rdi;ani tl" · vcda. Lepčinjovci svi nje. So. prijekn potre b n~ 1<1 ~1"kH i su,cnjc mes~. hil~ je osigura na u do,'oljno; ko l iči n i. S obzirom na čeSle ralOve o~obitu su pa tnju obraćali konjMS lvu. Ru zličite p~sm'nc konja spominju se u d u brovačkim ugovo rim a iz xn·. sloljeć~ . Kobija sc vi~e cijenila od ko nja: za izgub ljenog konja Vlusi su ph,tali manastiru 10 perJl<'n •. a za kobil u 20 perpera. Osim zi moviJt:! za oSIalu stoku postojala s u i zinlOvišta za kobi!.: i ol'ce . Pravili SII ra7, lik u iz med' l jah .. ćcj;a i lova rnog konja . Cesti I)okloni II k. ... njima i kobila ma spominju $e gulOvo u sI'im ispral'uma K ad je palrijarh dolazio u manast ir ili jc postavljao i~l,m;.Hla. dar ivali su mu k unja. a iguma n je uzimao tri konja ~odi;lIje. Poz n a li stučarski p n)i7.vodi bili su: usoljeno meso. koža. ro):"O\';, ovčja "una, j naročito čuveni \"Ia~ki sir hrnza.

2. Zanati. - Z ana ti su u Sr biji II X III. i XlV. Sl. n ~ (e u· dalnim posjedima većinom jo; bili po moćnom proizvodnJum zemljora d nje. Svoja grubo otesa na o rud~ ratar jc SaUl izra· divao uz POlll o( seoskog kuvača. kad je Irebalo isko"ati kaka" že ljezni dio na plugu, trn oko p u ili kosi. Postojala je mOl;ui:llos l da sc razvije i kućna radinost. U pfI'om $U redu žene preradi"ak kudjelju. Ia n. vunu i tka le grube Ib.nine. Preslica \I TUci hog e'. rodice pojll1' ljuje sc na m nogim fresk:ima srps k ih sredn j ovie. kovni h ma nasti ra. Ali osim takvih zanatll. ko j i su hiii lISIo." "etan:

-

. k ..

0)0)'

vrs\i,

za ratarstvo, postojali su i drugi zanati. OJI su po sv . · " .. ~bradivan)·' 'Hoiz\'oda i po stručnost; uposlenog lJu~~ ponaJuv - ' <1 1 stva imali samostalan ka rakter. Takvi S~. s,e 7.anatl J?S na a~~ I po selima. ali su sc poneki o,d n jih n,alazll, 1 u gradov Ima. II \ ainiji", rudarskim i trgovačkIm ccntrlm.a. . 'Podjela rada vidi se i u razvitku cijelog, niza zanata. Pod~lk~ o tim zanatima daju najvik manastirske Isprave. Jer.su ~aTla stirska imanja kao organizirana gospodars:va morala "mat', $."0 'c obrtnike za različite vrsle l.anata. U Ispravama l popl~"n~ ~anastirskih prihoda spominju se kovači. z~ata.ri, ~edlarl' ~av.C! (krojači), lončari , strgunari. klobučar;. uzdan. zl,dan. drvodJe.JJe~ Iz n'ihovih oba veza prema svojim neposredn~m ~ospodanm vidi ~, da se još nisu potpuno odvojili od polJopr.'vredmh po slova, ali da im je glavna 'dužnost da se ,bave svojl.m Zan~10n,)' Tako su ohrtnici u prvom redu radIlI svoJ zanaL ah se nl'ho~a radn
č

gospodaru bilo potrebno, . . ,' ..• k Od svih nabrojenih zanata, najraspro~tranJemjl hIJase. o~ "ački zanat. Kovači $U m. oslalo izradlv~.l l Qru~a. za :ad .p.. s rema lome nosili ra7.ličite nazive: k ovael alatnICI: kImaTI .• m a ~ari i t d Savc; (kroja~j) dijelil i su sc na šavce sVItare. na liav(C kožuha~e 'i šavce skornj~ne. koji su pravili koine pas~i~ske do... K· p reradiva!i strgunari. sedlari . u?daTl \ ccgan. ." . ali k'0, lenIcc. ozu su U Južnim krajevima spominju se klobul:an. ManastITI .SU "~ . .d .) •. ,. vrlu poznati i u Pnmorju. u oi svoje zld .. re (»z\ CI«, a I I so .' . ' b'l toru i Baru. pod im e nom kam enara I klesa~a:, Po. sel.'ma JC I ~ neko vrijeme i zlatara, ali se taj zanat naJvIse razvIO u rll~.~ r l skim naseljima. Vjerojatno je bilo iskusmh vnskar? na .trulih Prizrenskog manastira, gdje S\l KOlOral~.i podigli »kuc.u .vost;:;nu.«; Vrlo Sit nlJlo poznati uvjeti. po
t

402

djelima. koja danas nala zimo po ma n as tirima, a koj a su nam ostavili naši srednjovjekovni rezbari, zla tar i i klesari, n jihova vješ t in~ zna tno prelazi sposobnost običnih obrtnik a. Možda su i takvi vješti obrtn ici nosili 'laziv protomajs tora - nazi v k oji s u srećemo u nekim manastirskim ispravama. T eš ko j e govoriti O zanatima po gradovima, jer je o njima ostalo vrlo malo podata ka. Uglavnom. sve nabrojene zanate imali su najvažniji gradovi u Srbiji. Iz Dušaoove i.~prave manastiru Sl'. Arh .. ndda v idi sc. da su i neki gradski obrtn ici (Rade k ovač, Ljda lončar i Dobroslav zlat a r) bili dodijeljeni mana st im. Z latari su u sred ini XIV. st. mogli da stanuju samo u gra dovima. da k uju novac i drugo. Po svoj su prilici obrtnici II 'gradovima imali svoje organizacije, slične bratovštinama II p rimor sk im gradovima. Utjecaj st ranih obrtnika. zlata ra i klesara iz primorja i talijanskih gra
.3. Rudarstvo, -

Od sred ine XIII. st. Srbija se znatn o ek onomski podiže zbog razvoja rudarstva, Prije su rudarski radovi izvodeni na primiti,'an nači n. pa rudarstvo nije ni moglo imati naročito značenje. Kada su došli iskusn i rudari Sasi, s"akak o iz Ugarske. gdje ih je već i prije bilo, počinje intenzivnij~ ~ks­ ploatacija rudnog blaga. Prvi veli k i rudarski centar bio je u dolini Tare u II r s k o v u, k
1ka naselja nastaju u Plani. O s tr a Ć i . KOJ.ori l:.i ", a. Jan je"u, K ovačima, L i,' ad u. Zaplan i n i. B ela · siei . Gluha" iei. Va žna SII rudarska područja bila u Kuč .... vu i Podrinju. l ; sredi ni XIV. st. bilo je napredn o rud ars ko mjesto .2 e l e l n i k. blizu današnjeg Majdanpeka. koje jc posl ije izg ubilo ~vo j ll vrijednost. U Podrinju . prema bosa nSKoj Srebrni ci. 60·ih godin :' illvlja sc rudnik r n č a. Nekolik u decenija poslijc na lom rc pod ručju biti osobi to napred ni K r u p a 11 j. Z a j a č a i B o fl 0 . rlll a . " Sasi su, osuuit o kasu ije, bil i sam o s!ručn ; rudar i. i njiho,' broj nije nika da bio naročilo velik. Grube ruda rs ke p~l ov(' obav ljalo je zav iSIlO domaće stanovniš tvo iz okolnih sela. Nema podataka o položaju rad nik a i nj ihovu od nosu prema ,·Iasnicima rud nika i državnoj vl ast i. Sasi su uvdi svoju tehniku rada po rudni ci ma. Rudarska jc: tcrminologija bila vetinom njc:ma čka . Kada bi "uzbojinik " pronu.'ao rudu. radni.::i su otvarali ohično vertikalan "bhl. (Scha cht) il i ~pravac " do slojeva rude. gdje su izgrađivali »štolne« (S to llcn). " Pra"ac_ ,,:
e

I

I

I• •

I

°

")4

r udnike i slo bodno ra spolal:u njima. prodaj u ih. zalažu i osla,·ljaju of>Or u čn o. Nije poznato. da li su i ko liko sudjelovali u eksploataciji rudnika feudalci , na či j im su sc pos;':dima oni na la7.ili. Os; "' urburt vladar je imao i dr ugt pri bode. koji su nastali II vni s ruvojtlll rudarstva. Rud arski e.::ntri postali Su va~"i trgovi. koj ih je cariue vladar izdavao pod zak up. Osim loga njegovo je regain o pravo bilo i kov anj e novca. Na jvažniji metal, koj i se dobivao u srpskim rudnicima, bijaše srebro, po negdje. kao u Novom Brdu. s nekim proce ntom zl ata (gJama. glams ko sreb ro). U vetini rud nika kopal i su olovo. Bakar su do bivali Il Rud niku, Ku~evu i Crn~ i . Bilo jt i dosta rudnika !eljtza. koje ni su iz vozili, nego je sl ul ilo sa mo za domaće potre be. 4. Trgovina_ - U X III . i XIV. st .. kad sc rudarstvo snain o razvija, a poljopriv redna i zanatska proi7.vod nja napreduje. r aslC i dr uStv cna podjela rada , UO ujedno uzroku je porast robn e razm jtne i veći razvi tak rob no-novčanog prometa. Uporedo 5 osta li m gra nama privredc i trgovin a je t ada stalno ži"a; njen i SII centri grado,·i. koji se razvijaju u rudarsk im krajevim a. Prirodna bogatstva Srbije p rivukla su mnoge strane trgov.::c IZ susjednih zemaJja. Dolazeći najviše iz primorskih grado,·a. iz Venecije i drugih taJija nskih gradova. trgovci su našli u Srbi ji širo ko ]Io! je za svoje trgovač ko poslovanje ! Io se tiče izvoznt ka o i uvoz ne trgovine. U predmcte izvozne trgov ine. osi m poljo privredn ih. s t očars k i h i ! um skih proizvoda (s toka. kofe. ,"una. loj, sir. vosa k, međ. kr zna. drvo za gradu, drveni uglje n. smola). pri pad aju naročito proizvodi ruda rs tv a. Od sredin e XIII. st.. kada je rudarstv o naglo napredovalo. razvija se i jak iZ"OI srebra. olova i bakra, t. j. onih ruda. koji ma je Srbija najviše obi lovala. Od stranih trgovaca Dubrovčani se i Micčani najviš e interesi raj u za rud no bogatstvo. Po vnl i predmtta, koje su lrgo,'ci uvozili . imala je uv ozna trgovina sasvi m drugi karakter od iZVozne. Srednjovj ekovna Srbija nije trebala strane poljoprivredne proizvode. U rukama vlastel e gomilali su sc vHkovi takv ih proizvoda, koje su oni dobrim dijelom prodavali stranim trgovci ma. U toj raz mjeno

' 05

-

I

sudjeluje i zaviSilO seljaitvo. koje se postepeno uvla či u robnonov čane odnose.. Ra s po!alući gole.mim bogatsIvom. vlastela su , "remenom povećava la opseg svojih potreba. razvijala smisao za ruko;. a kao posljedica toga javila sc idja za luksusniJn pruizvodima stranog porije kla.. Srednjo"jeko"n; pisani spo meni(i. kao i freske uednjovjckovnih srpskih mana.stira pružaju mno gobroj n e podatke o skupocjenim odijelima. k ojima SIJ sc odijevali. i o skupocjenim predmetima. k ojim ~ Su raspolagali vlad;": r i i ostala vlastela. Sve te skUI)Ucjcne predmete n isu mogl i proi zl'oditi u zemlji, jer o brt nije bio dostigao visok stu panj razvoja. već su ih uvozili sa straoe. uglavnom ul pomoć dubwvačkih i mletačkih Irgovac,,". koji s u osim robe dubrovač koga ili mleta čkog purijekla prodavali i robu dovezenu sa Zapada i Ist,,· ka . Na taj jc način uvozna trgovina toga doha dobila pretdno luksusan karakt er. U Srhiju su najvi! e uvozili tkanine. rijetka krt-na. datni naki t ukrašen dragim kamenjem. daln o i srebrnu posude, začinc. južno \'oće i dr.. sve. ito jc imalo da odgo"ara J)olrebama vladara i ostale vlastek ZlI potrebe zavisnog selja~ t\'a uvozili su so. ul je. slanu ribu. jdtini nak it. sitnu ~taklj narin. Od Stdana Nemanje pa do pada D<:spotovine $rIlski su vla dar i zakljočili s Dubro\'čanima titav niz trgo"ačkih ogovora i ugO"ora o prijateljs\I·u. kojima su dubrovačkim trgovc ima davali široke privileGi je l.a slobodno i potpuno osigurano trgovanje p" Srbiji. Ugovorom o miru od g. 118G dao jc Stefan Nem a nja

·06

DubTf)včanilllJ potpunu ~lobodu trgovi n e II srpskim zemljam a. U X III . i XI\', st.. uporedo s razvit k om t rgovač k ih udno sa. st aln o su,/;c dopu nja,oati privilegiji D ubruvČanima . S tera n Prvo\'jen~~ni .(I~ZO) .7.ajam';;o im jc slo bod nu kretanje: 1)0 ('ijdo; ze mlJ I. o$lgurao ,h od svake nepravde i nasi lja, regulirao njiho\'c: sU(iske odnose sa S rbima i poh-rdin im prav o pr odaje vina i meda na Iržiš t u II Brskovu . Osim \lCĆ prije danog dopuštenja. cl:! sc slubodno i nesmetano mogu krct .. t; po zemlji, kralj Uro.~ .it dopustIO du b rovačkim trgovcimn da mog u sa svojom robom p.re];~tili i u drugu zcmlju, usta n o,·jo obavezno suds ko rasprav _ lJa nJe sporol'a izmedu njih i Sr ba. ka o i izmedu nj ih samih. osigurao ih od zla, k oje bi im vojs k a u zc",lji m ogla da učini. Kralj Milutin [)otvrdio je 1282 Dubrovčanima prije dobi..ven e povlastice. a poslije ra ta 5 Dubrovnikom obnovio 1308 trgovački ugovor , proširivši 7.nlltno IIjihov e povlastice. Pu lom ugovoru nije nitko silom mogao oduzeti njihovu robu. a o slučaju ! Iele. učinjene na pulu. naknadu je imal., da pl .. t; ob li.!nje selo ili driava. Nitko ih silom n ije mogao natjerati da kup uju stoku. ali im je postavljeno ogra ničeoje. da Ile mogu trgo"ali stokom. dok se na Irfiitu IlC proda vj;,darcva Stoka. U odnos" na svoje I' jerovnike imali su takod er dO,I;\ velike povlaslice. Nitko ih ' Il Srbiji nije mogao :atvorit; za naplatu duga ( uda,·a ). niti im jc za dug mogao zapečatiti kuće . Carine su pl .. ćali ondje. ~dje su ro bu prodavali. Od vojne $lu!be. kao i od zidanja i ču,· an; .. tvrda"a bili su potpUlIO osloboden i. U slučaju spora sa Srbinom sudio im je mjtio,·;ti sud sastavljen od srpskos , uc a i jedno;.: Dub rovčani n a. a samo za Idk e k riv ice. kao što so izdaj
•

nima kan kUI)cima. negu ni domaćim prod:wačima žita mJc M, smjela čin it i nikakva smetnja u toj trgovini pod prijetnjom ka~rw "d 500 I""rpera. D"ijc sodine pusIije dubru"ačkim jc trgo\'.:im .. OpCI l:!'aralltirano slobodno kretanje inesmelana trl:!'uvina I'" nim trtištim;o i sajmovima II zemlji. U ispravi jc n~tročitu i$ta],,nulo. da nitko u zeml ji, biu knez. dastelin ili vladar. ne srnIJ\' uli Ilubrovačldh trgo"aca uze li silom robu. il da ne kupi . p.. JC ,do: i vladar m orao da plaća onu djenu. koju su plaćali i drugi Ijurli. Veli ke povlastice dubili su Dubrovčani Dušanovom ispravu", od 1!H9. Tom su ispra\'om potvrdeni svi za ko ni i ispravc. kojc 5 U duhru"ački Irg ovci imali od DušOloovih roditelj .. i praroditel j a. a doMli su i nove JX.',·lastiec. U ispravi se naročito obraća pažn ja na po1])IIn1l sisurnosl njihovc trgovine. Ako bi netko dubru \"ačkulIl t rgovcu .. du7.el) robu silom, država mu je morala platiti nilkn ild u štete. a krivca ka7.niti. Trgovcima, koj i su išli u Ugarsku. Bosnu. Bugarsku ili Grč ku , osiguran je slobodan prolaz kruz srpsku državu s tim ograničenjem. da ne nose orutje niti trguju njime, Dubrovča n i. koji su dnIatili ili odlazili u Dubrov nik. bili su oslobodeni pl;.tanja carine u Trebinju, Il a c~stama j skelama, 'I n,l oslalim Illjes(irna. guj e .~e ubirala carin: •. "bbli su je po sIarim ~a konim a. Ispravom je regulirano pitanje suds h 'a i način pri ba vlj an ja svjedo ka II mjdovitim sporovima . dana j~ Dubrovčanima olakšica pri trgo"anju konjima. ostayljelI im je, u sl učaju rata izmedu Srbije i Dubrnynika. rok od 6 !llJeseci, da se sa svo j om imo\';nom uklone iz zemlje i t. d. hiC povlaslice potvrdio je Dubroyčanima i car Uroi 135i . 05;111 Dubrovčana i Mlečana u Srbiju su dolazili trgovci iz Genove. I;iren~t. Anconc, a po svoj prilici i iz Bizanta. Njiho,'a jc trgovačka djelatnost bila zna tno manj~g opsega. S~e veći uvjeti r.a jači rat.y itak robnog prometa zahlije"ali su i odgovarajuee zakonske mjere, koje bi trg ovci ma garan tirale slobodno kretanje i sigurnost u poslo,·anju. mjere, koje su. s obzirom na reuda lno pravo gos podara ~emlje , bile prijeko potrebne za neSJUe tanu trgol' ačku djelatnost. Tak ve mjere. osim zaključenih ugoyora ~a stra nim zemljama, propisao je i DubnoI' zakonik. Trgovci ma nije smio nitko da onemogući ni spriječi slobodno kretanje. n; veli ka ni mala vlastela. ni carinici. pod prijetnjom

408

novčane bzne. Nov(anum kaznom od 500 perpera bio je binje" ~ ~, :,. tk'" tko bi .od trgovaca silom uzeo robu besplatno ili trgovca

s.j ,o nOI "rodaju: za naknadu hete bili su kolckti"no odgovorni selo. grad, iupa il i okolina. gdje bi se dogodilo ohećenje. Kajvainiji trgovačk i cen tri u srpskoj dda,·i bili Ju I'cl.ani cestama. koje su veći n om bili već Rimljani izgradili. Rudn ic i i tr govi" unutrašnjosti bili su u pravcu Jad rana I'(:t~ni Ztt~ kom cesto m (\'ia de Zema), koja je spajal a Zetsko Primorje s P('III) _ navJjem. Bosanska je ceSla ("ia de Boss Il ia ) spajala bos:mske krajev(' ~ Makedonijom i Grčkom . Važna je Dubrov a čb cena (\' ia Ra glISi na ) polazila od Dub rovni ka i kod Nib se spajala s Carigradskom c('stom (via mi!itaria ), najgla\'nijo/O ar tcrijum izmedu Podunavlja i Bliskog lstoka. Zbog tal'u~te nostj ces te nisu bile prikladne za saobraćaj kolima. Stog ~ se trgovačka roba pre_ nosil~ uglavnom karavanama. Trgovci su konje iznajmljiyali orl pilstirskih Vlaha, koji su u isto vr;jem~ bili glav no osobljc bra _ vana. Poslove oko prenošenja robe, sklapanjn \lgol'ora s trgov ,i ll1 ~. organiziranja karavana i vodenja do mjesta isto"ara robe !Obal'ljao jc .. kramar«. Karavansb jc trgovina traja!;1 eijdu t:0dinu. ali je na,iintel1zivnija bila s jeseni. Put su prelar.ili pola gano. !;Iko da je tre bal .. katkad dva do tri mjeseca, d~ ruba rlospije do odred enog tržišta. Karal'an skih stanica bilo je \I lirsk""u. udakle su robu raznosili d;olje po srps kim zemljama. II Prijepolju, koje je bilo središnja stanica za Sjenicu, Novo Ihrlo i Pet, zatim u KO llloranima. Bukovici, Crnči i t. d. Razvitak unutarnje trgovi ne ogleda st': u povećanoj \llozi sajmu,·a. koji se održal'aju na vlastcos kim posjedima. osobito manastirskillla. Na lim su sajmO";ma ponajviše trgovali ratilrskim proizvodima i l.a na lskom robom. Feudalci su na tim tržištima imali povla:iteno pravo prodaje proizvoda sa svojih ima nja. a to je za njih bilo I'aian dOJH!Oski iz"or prihoda. Prije nego su vlad ar i pristupili kO"anju vlastitog novca, u srednjovjekovnoj je S rbij i bio u optjecaju metal ni no,'ac stranog ,)orijekla. u prl'om redu bizantski i mletački. Iako je taj metalni no"a e bio u optjecaj u. j oi su p·os tojali i (ragoI'; trgovin('. u kojoj je ka o opći ekvivalenat igrala uJogu novca različita roba. Planin~ k i Vl asi dugo su prodavali svoje stočarske pro izvode' Dubrov('a nima za so, a na triištima u unutrašnjosti Srbije razmjenji\'ali

409

-

s"o j e proizvode '.a kakvu sitnu lrgovaCku robu. Manast irska imanja II dolini V;lTdara (p rema popisu dobara Htetovskog ma nastira ) kupovala su zeml jišta bilo za novac. konj e. volove. ovct. ili kakov rata r~ki proizvod. Funkciju općeg ckv ivalenu najduž ~ je imala sto ka (ko nj; i volovi ). Različ;te globe i nameti n~pl~ ­ ći van i su u sloci. Ranijt. isprave predvidaju kazne samo u kunjima i volo,';ma. a u kasnijima se pojavljuj11 i kazn e u novcu. U Dubno" u zakoni ku osim novča ne kazne još su zadrhne kazm· II volo,· ima (čJ. 56 i 5 i ). Osim opCeg eb·h·alcnta u ratarskim proizvodima kao roba za rU1-mjc llu služilu j e i sirovo sre bro. k oj~' su trgovci mjerili um':ama. litrama ili gu ispla ćiv ali u ši pkama. Ci n i se. da počeci kO" an ja srpskog novca idu već II prvu po· lovinu XIII. st .. prije nego 1;to sc s dolaskom Sasa j a če razvilo ekspioatiranje rudnog blaga. ]>01.nati su primjerci - svega tr i komada _ hakren og novca kral j a Radosla"a (1228-1233). a I'" jednoj nedovol jno provjerenoj vijesti postoji i jedan n j egov srebrni novac. No vc i s na tpisom _St efan Vladislov « potj eč u po svoj prilici od Vladisla"a !. (E!33-12~2). ne od Vladislava II . ( 132 1-1324). Ima čak indicija i vje rojatnost;. da je već Stefan "rvovjenčani kovao svoj onvae. Sasvim je sigurno. medutim. da je la vrijeme Urola I. srpski no,'ac kovan II vdikom broj u i da je poslije izradivan u sve većim količ i nama i priman kao platežno sredstvo i izvan granica S rbi je. Razvoj ru danu' a o m og ućio je i o bilnije kova nje domaćeg novca i jačanje novčane privrecle. U va~nijim rudarskim mjestima pos tojale su kov ni ce. koj e su izrađivale sreb rni novac (g roš. dinar). P" 'a poznala ko"n ica bila je u Brs kov lI. zatim sc javljaju u Rudniku. Novom Brdu i Plani. Bilo je kovni ca i po gradovima, gd je ni su kopali rudu. Kralj Konsta ntin kovao je novae u Skadru Vu kaJin u Prizrenu. Pravo kovanja novca daval i su vladar i na jčdće pod zakup, Zakupom s1.! se koristili ne samo s t ruč n i knvni Čari. već i trgovci, ponajdse Dubrov ča n i. Osim usl(lll{lI'ljeni h kovnica u spomenutim ):'radovima bilu jc zla tara. koj i su besp ra vno kovali nova c po selima i gradovima. Zbog toga se čes to pojavljivao lo; nova c. koji j e ometao trg o,·ačke od nose sa susjednim zem ljama. Da bi sc spriječi lu falsifi cira nje nove:., Dušano v je zakonik zabranio 7.11' -

'SU

410

tari m a da stanujl1 ,zvan grada. Selo. II kome bi sc ndao nasta n j en llat:lT. imalH bi da se po kazni rasell. a zlatar da sc spali. Ako bi sc u gradu nasao ~Iatar , koji b i tajno kovao novac, bio bi osuden na kaznu spaljivanja, a vl "da r jc ima o prav u da na pla ti globu od grada (č l . 1(j8. ](j!), 170 D. z. ). U Srbiji su kovali srebrni novac. Prvi je novac kova n po t ipu mletačkih srebrnih primjen1 ka. Zbog čes te 7.amjene novca . nastajali su m nogi tipovi novca. koj ib broj raste osobito Ll XIV . stoljeću . Tc su čes t e zamjene bile za vladara unosan ;7.Vor priboda. G radovi. - Grad o,'; su sc u Raškoj razvij ali d os\;l S])Oro. P uto pisac iz 1308 za bil jdio je. da u n j oj nema pravih gradova. \'eć doua Ivrda"a i većih naselja od tri do četiri sit>line drvenib k u ća. neutv rđenih i bez zidina. T o su bili Ir~ovi. koji su se razvijal; uglavnom oko r udni ka . Prvo hitno su bili nasel j eni većinom stra ncima. Sasima. D ubro " čanima i dr .. ili stanov nicima iz starih primorskih gradova pod S rbijom. naj,·i'e Kotoranima. Svi su oni Ils;m Sasa sačinjaval i privremen i elem enat. koji su poslovi dovodili u trgove. Ja č anje m tib prh'red nih centara postepe no raste i hroj d o m a ćega gradanskog elementa . koji ipak nije uspio cla potpuno potisne i za m ijeni strance. :j.

Ured enj e tib trgova nije nam poznato II Jl'ojedinonima. Ka o obrazac poslu žil o je uredenje s3skih kolonija u Ugar~koj. Na čelu jc stajao knez kao predstavnik centralne vl~,lti _ Ako je trgov e postojala t v rđava . njom je zapovijedao kefal ija. G radsk I' je poslove s knezom na čt.lu vodio jedan odbor od 18 ljudi, I. !v _l'urg;lrao. koji S\I vršili suds ku vlast. O dbor su vjerojatno biral i stanov n ic i trgova. U Brskovu ~e osim kn eza spom inje ~~a" narod., (totu s populus ei usdem civilati, ), koj i zajed n ičk i upućuju neko pismo II Dubrov n ik.

ll'.

Strand. uglavnom Dubrovčani. imali su po gradovjm~ posehan polobj. Medusobne $POrOVe rjda" ali su pred svojim pred _ su.vnicima vlas ti. Sporove sa srpski m podauie;ma r jdavali su mjdovit; sudovi. Stranci nisu sudjelo"ali u vođ e nju gradskih poslova. P ojedinci su mogli biti zakupnici carine ili \'Tši ti fun kc ij: kneza, ali su tada bili p redstavnici vl adareve vlas t i_

'"

J

I

I

I

I I

,

ko j~ jc prvohitno i~laJa \' ~hovnu vlast. al i je POste peno, zbog ja.

čanja vla,stck gubl!a svoJ(: značenje, i najzad jc sku pštinu potpunu potls,nulo Vcl~~o vijece. II koje su ul azila is kl jučivo vla stela. ,Ta JC c~oluclJa dovršena 1361 , ka d su vh:s tcla prcuzda ,'last I prcurcI!,la gradsku upravu potpuno II ari s tokratskom du hu Us ko:o je u stanov~j cn o .i Vijece umo ljeni h (consilium rogalorum ) ~d b čl~ no.\'a ( ~ 3 / 2) oSi m Malog ,· ijeća. koje jc već prije posto~ alo. PotIs kivanje pučana nij e iillo IJez tdkoća i trzavica. Nastao JC otvoren sukob, II kome su pucanj prognali ,·lastclu i uzeH svu ,·last II svoje ru~c. Uznemi reni tim lluč kim prevratom II susj ed_ stvu. DubrOl'c:am su, uza sve sta ro sup:Hn;štvo i7.med" ta (ka ~ ra da. "o~ogli kotorskoj vlasteli da svladaju bunu i u~vrste Iz nova svoJu \'Iast. U ekono ul skom žiVotu Srhije: Kotor je igrao vdnu ulogu. U udnosu prema Dubrov niku imao je: tu prednos t. h u se: nalazio u saslav~ Sr bi je, i nj ego"a se trgovi na mugla slobodnije raZVijali. Na. s\'.'m ~ vdnijim trgovima Srbije biJ o je i kotorskih Irgovaca. POJedinCI su po~~iuli i v.ef:i uljeca j kao Nik ola Buća . koji je postao p~ot~ves.tlJar .z~.:~I J em e Dušana. Ali Kotora nc su pos te~no potiskivah broJIlIJI , ekono mski jači D ubrovčan i. i oni su ~zgubj]i s~oj~ prijašnje pozicije: u Srbiji. naročito karl je: grad .spao IZ nJezma sastava PSil ). . ,fi a r j,e ubo . ~ ~kJ~p nemanjićke: Srbije u isto vrijeme kada I Koto.r. J o{~ ~rblJom Je ostan do cara Uro~a. kada su njime za _ vJadill1 BalšI Ć!. Bar .Ie prij:: sl'ega bio vafan kao sjediš te katol i č ~ e. nadbiskupije. Njegov "nuLra~nji razvuj mai n mtm je poznat. Air Je on uglal·nom ibo is tim p utem kao i ostali primo rski g ra dovi. Knez. koga je kao i u Kotoru svakako poslal'I iao ,'Jada r, upravlj~ o }e gradom s narodnom skupštin om (se niur;s et pop" , lus). kOJU I tu u X IV. s t. potiskuje Veli ko v ij eće. pos tepeno pre~I'~ranu u .Ul"~'1Tl vlastele. Od 1572 j avlja sc i Mal(> vijeće (ViJece umuIJ~Il1" nlJ~ " ostojalo). Ali u B.. ru vlastela nisu imakl duvuljno snage. da potpunu orćaniziraju sv oju vlast. zbog če!!:1 5U. na~t~!~ dt.Jg_~ ~"rbe izmed u nje i !luČilIla . .loš u XVI. s(. .icdan 1~/etac.~1 'zvJe~t::J, gO"ori o -staroj i neugasivoj mdnji. izmedu t'n dVIJU k\a sa. l~k(Hl ~ rnsb djciatnost H.. r
'"

•

I

}

di!nje. ta ko zv a ni .. akrostih~. U ispravi, knj u je izdao m anallliru sv. A rhandela. car Du i an je 7.amijenio ta j danak oba'·ezom. da daju njegovoj zadužbini svak e gudin~ po lO lu,'(lra .mJ.s!a«. U I e i n j je po svome značenju odgovarao otpri1ik( Baro. Jačih e konomsk ih veza sa zalcdem nije imao. Stanov niš tvo se "Slavnom bal' i1u trgovinom 1111 mOTIl. O "redenju grada i nj egovoj evoluciji imamo " ri o ma lo podalaka. Cini se, da poku5aj; vlastele. da uzmu vl ast u svoje ruke. ni su uspjeli i da je narodna skupština zauv ijek os ta la vrhovnim o rg anom g radske uprave. Inače se 7.na. da je u Ulcinju bila prij estolnica Vukanova si na Dord a i da je po tk ra j X II I. st. pripadao Ma riji. senri kr aljice Jelene, a za vrijeme cara U roh njegovoj m ajci Jd eni. B II d v a j e bila najmanj a od sv ih primorsk ih grad ova II dr žavi Nemanjića. aji nam je njezino uredenjc relati"no dob ro p01nato, jer je sačuva n njezin statut, koji je naIltao u d oba cara Duša na. U purede nju s Koto rom nje7.ina prava b o alltonomn e "pćine bila su znatno vik s k učen a . Vladar je: postavljao kneza. koj; nij e mo rao stalno bora vi l i II grad u. O stale činuvnike i čla ­ nove Mal og vijeća biralu je na godinu da na '-diko vijeće sastal'ljeno orl pu noljetne vlastele (u statutu ne:ma Sl,omcna (I narodnuj $kup!tini). Sud~ka autonomija grada bila je ograničena. _G o_ spodi n CaT« zadrža"ao je za S\'oj sud s lučajeve nevjere. ubijU"a , sporove o robov ima ili o kradi i ubijstvu ko nja. Budva je pn stličkih biskupija. U rl'.de nje lih gradova nij e nam upojed in ustima jlozr.at". Osim stari h gradova Zet.s kog Priono r ja. trg na obali l3ujolazn u i zav ršn u t oč ku za živu trgovin u na ,·tli kom llgova čk om ptJtu od primorja prek" Skadra i dolinom OTim .. u Prizren i dalje " un"tra~ njost Srbije S v. S r d na Bojani iguo j( ulogu sličnu trgu DrijenI na usću Neretve. čijo m je dvlinom iš! .. trg ov ina u unulra;njosl prema Bosni. Do Sv. Srda
-

•

I

TAIIl.A. XXXI

unutrašnjost. OhratIlO. tu jc pris pi jevala r ob;! iz taleda. i tu su je od kan.vana preuzimali brod",,;. Tu su SI' odr!a vali sajmovi, Naročito značenje imao je Sv. Srd kao .~k ladišlc so li. Vladari su ponekad dodjeljivali pojedinin. manastirima od redenu kol iči nu mlio T ako je MiJu!; " odrediu. da Banjska dobiva iz njega tOO ,pudova suli godj~nje. II Srd:.!) Uro! dodijelio je J)cčan;mJ 200 knbal a. Sv. Srd je biu Jedno "rl o na četiri mjcn .. na prostOT U od Bojane do Nere!>'!'. ,t:dje se j edi no mogla prodavali SI; (ostala su bila Kotor, Du brovnik i Dr ije,·a). Najveću je '-ainost kao trll ima o II prvoj pnIO\'; ni X IV. st.. jer je tada put od njega do P ri uena naj"iše is k orišćh·;In. Kada ~ Srbija ras l)ala. a naroči to kad .. su Turci počeli ugroža,'uti te kTajeve. potdo jc i njegovu l\1(zadol"a Ilje.

U osvujenim ubhl5tima na jugu (Makedonija . AJ banija. sjeo I'CTIl,I Grčka) bilu je dosta starih j naJ. rednih grado,''! (S koplje. ~til'. J'rikp. O hrid. Kroja . .J anin'l. Scr i dr. ). Svj ~u oni ;nli. li "drc6cne privikgije ulvrden~ pud Bizantum. koj~ im j e garan. tirao i Du~an"v zakonik. Ali oni nisu onako izgradili svoju autonum iju ka" grad"v: II primurju. Na ':'::Iu upra vC na Jazio &e kefa . Jija. koga je !,ostavlj;lO vladar. i .dobri lj ud i«. predstavnici buga. tijih grada na. 6. DruJtl'cni odnos L - Od doh~ Nemanje moicmo prali li zakJjučni proces pret"aranja slobodnih seljaka II {cudalnn zavisne (purici. merof.si ) do potpune izgradnje feudalnog po retka. Ali. ~ obzirorn na sačuvane izvore. taj procel možemu pratiti samo JU' razvitku j porastu posjeda nd.. 'h lIl;lnastira. )\;e rnanja clair Il"vopndignutirn munast irima pr<)stra ll e pn . ~jcdc. Posli j e Iljcs;; p~oees se dal je ran·jja. Osnovana je auto_ itefaJna crkva i sh'orene, "ik epi~kopjja. kojc dohil'aju nOv e 1'0"jede. Arhiepiskopija. po~lijc palrijaTŠiia. j svaka epis kopija ill1~ju S\'oja epa rhijsb \·iaSt~l;nS!l'a. Zička eparhija je "el od S tefana Prvol'jenča nog dohila 5; leki i zaselab i ~Ii porudic:! Vlaha. HUIll.~ka ~parhija illlal:! je ti sredi n i XIII. sl. ~S sela i 3() \' Ia~kih i'urvdica. Broj manastira. knji dobivaju nove posjede. $talo o se uomoial'a. iJi sc p'ol'ccavaju posjedi sladh Illanas tira. Vlas telinstvo manas!ir:! Hilandar/! IHlrasl" jc s vrCIll~nOln do 3r.O sela rasutih od Suluna d <) i'ulIlu r;i\ Jja . KrnJj Milutin daje Banj-

I

•

I,

Cu Duh n. Ll'!'novo. freska Iz roll. !Ju.

TI\Y~

XXXII

•

I

,

I ,

"'rail \'ukdiR.

Psa ća. Irnk~

II druJ:e polovine XIV. st.

,I I

I I

...J

skoj oko i:> sela i 8 katuna Vlaha sa preko 500 porodica. Dečani dobivaju 1'0 osnivanju 45 ~ela i [) katuna Vlaha. Dušan daj e svom manastiru S". Arhandcla oko 60 sda i i crkava s njihovim posjedima i ljudi ma , ~ a tim I ikatuna stučara. Knez Laza r daje Ra,-anici 148 sela . Osim toga brojna vlas tela pod ilu ili obnavljaju crhe i ma nastire i da ruju im posjede. Mot n; vlastelin Dušano'- J ovan Olive r obnovio je lesnovski manastir . podav sela i metoh ije i pašiita i plani ne_ (1342). Zamonaše ni vlastel in Dorotej sa sinom Danil om podiie Drenč u kod Kru še vca i daje joj oko 30 sela (1382). Na taj način crkva postaje vlasni k golemih posjeda !a seljacima. Citave su f upe: često pod nje nom vl ašć u. Tako na pr. plodno I-!vomo, koje je p
-,

'1 -

Jl I.1O>"i.Jo "" ..... a ' ......10.1,. I.

-'Ii i

-

• imala pravo da t.a!i svoje ljude bez ikak va vre mens kog "1rani· čenja. btom ispravom Milutin odred ujc: .. Gde se: o brete t lovek erkveni ... da se v raća. da mu neje sta.i nc .. (Z:ls tOlrjctosli ).

Vladar ra spola! e m'posred no svim llosjed ima. koj i ne PrIpadaju vla dajucoj klasi. On ima s"oje: porodične: posj ede, koji odgovaraju vlasteoskim ba ~ tinama , a kao vladar drži i QSlalu semi ju. l n~ njegovim posjedima seljak podliježe istom procesu pretvaranja u mcropha.

s c lJ . i.

Do SH,dine XIV. st. feuda lizam je u Srbi ji potpuno izgra~ en , 5a ve': ustaljenom kla snom podjelom karakterističnom za kla sno društvo. Slobodni seljaci. baštinic; go tovo su potpuno išče7.li. N jihoI' je hr oj tako neznatan. da ih Dušanov zak onik uopće i1.r;lito ne spominje. Samo pos redno m01emo uk l juči t i. da ih je pon eg dj e m oralo bili. &bar je ponajvik mora o imati g ospodara :

"la(Jara, vlastelina ili crkvu. Posljedicom pretvaranja slobodnih seljaka u feudalnozavisne bi.l.o je, uZ ~stalo, i ograni čavanje njih ove slobode sel jenja, t. j , njIhovo v(';Z'\' anje za zr:mlj u. VC;Č Nemanjina povel ja za H ilan. dar iz I ~ 98.99 p redviđa. da se seljaci moraju vratit i manastiru. ako pobjegnu ~ ~od velijeg župana ili pod inoga koga". Isto je tak o rnanasiJr blO dužan da i7.ruču je dobjegle ljude veli kom žu. panu. l u kasni jim ispravama ima odredba o ograničavanju slo. bode: prela~en~a seljaka I j ed nog vla stel ins tva na drugo. Du b. n.ov . zakomk. Ima stroge l)fo pi se o zab ran i preuzima nja tud ih ljudI na s.vo~e posjede: ~ N ik o ničij eg člove ka do. ne primo.. ni earst~o ml III gospoda ca rica, ni crkva, ni vlastdin. ni ma koji drugI človek da ne primi ničijeg člove ka bez knjige carSh'a mi . ako li ga ko .primi da sc ka zni ka o ne\'crnik" (čl. 140). Zabranjuje sc posebno l prelaženje sdjaka u g rad ove (čl. HI ). Ako bi go. spodar pro~ašao svoga mer opha. vrača o ga je natra g i kažnj ava o gil. SlOudcnJ e.m kose. brade i ra SI)O ren jcm nosa (čl . 20 1). Tim jc mjerama najzad dovri;eno vcziv.mje sdjaka za zeml j Il. Raz um ije se. n 'im tim st rogi m mjerama nije se moglo potpuno 7.austa\' iti bjdanje sdjaka s jedn og das ldinJI\'ll na drugo, ~Io su čest o pomagal i sami feudaki. U nckim j e sl u čajev ima gospodar rnogao zbog zastarjelosti izg ubili pravo na pnvra tak svoga čO '·jeka. Vlasidin je gu bio pra vu nad njim poslije tri godi ne. Tako M ih,. ti n dopušta manastiru Sv. D o rd a skops kog. da možc primi ti i "človeb gospodita. koji jest p rovodil Iri godišta bez gospodara ... Ali za crkvena vlastelinstva ni je vrijcdio taj propis. Crkva je-

' IS

i,

,I II

•

I I

I

•

- Selja čko stanovnil h'o obuhvatano je pod opcim pojmom scllri. Svi sebri nis u bi li II istom pololaj U prema svojim feudalnim gospo da r ima . Po zan imanju i pra v nom od nosu prema gospodaru scbri s u se dijeli li na mer ophe (par ike), Vlah e ili stu· čare. sokalnike, obrlnih i otrokc (ro bove ). Mccop! i (par ici) su s ačinjavali najveci dio se bara. Oni su liiI i podlo!ni ili vladaru ili s"jctovooj i du hovnoj vlaueli _ K ako Sll meropsi bili ustvari v eći na srpskoga seban ko; stano\'niltva. u ispravama ih često na zivaju .. SrbIji". a njihove dužnosti prem a {euda1nom gospodaru ~ zako;] Srbljem~ . Zeml ja. kojo je mer opa h držao , č inila je tal;oZ"~ n :1 "pnt či­ njenu baštinu". !'\j egovo pravo ra spolaga nja tom z::::lljnm bi lu je zna tno og rani čeno. Nad nj om j e prije sveSo. ostajalo "sigu. rano pravo feudalnug gospodara, da ona ovijek bude II rlll:am:t čovjeka , ko ji će je moć i ob rađi,' ati i ispunja" nti "hav~: c prr. m (Iib,.,. ), a kao mjcra t. povrIo nu '200 h.drau"h .molah. (hai lJ.

I I

41 9

-

~Jukn().

izvrši vršidba. Osim tuga llleropah je bio dužan da ianje i plijevi po tri dan~ izviln svoga dijelil. Podije je prevladao ,istem odrcdivanj;: mcroIH•.' kc ",hote pu danima. Po D. z. mCfopah je bi" dužan raditi na zemlji svuga guspod ara dva dana u sedmici. Osim t0tii:. morao je nns ili sijeno i raditi u vinogradu po jedan dan u gOlIini (ako gos podar nije imao vinograd. mcropah je rad io druge poslove jedan dan ). Prema tome, mcropah je radio na imanju s\'oga gospod ara sto i lest da na u godin i. Osim toga. meropah je n}(Orao da daje i desetinu od S\'njil, proizvoda. koja nije uvijek morala iznositi ločnu jedno desetinu.

I

Al i osim radnih obavcza prema f(!uda!cu , meropah je no sio i druge terete. Od svak(: kuće uzimala j" ddava s oće. koje je iznosilo jedan perper godiš nje u novcu ili mjeric i iita. Na mcropha je padala lakoder i p r i s e l i e a. t. j. dužnost da smjdta. hrani i sprovodi :
420

žita ili dv;: dinara u novcu od ože njene glave ("naodr;-

com .. ). Uz merOl)he je pu selima bilu i ~ o k a l n i k a

i različiti], obrtnika. SokaInici su davali ndto manje poljske rabote, ali su zato bili obvezani da kao posluga obavljaju različ it e poslove za svoga gospodara : prijencs robe. pra tnja gospodara na putu. popravak zgrada . rad II kuhinji i sl. Sokalnika je b.ilo II od nos.u prema meropsima vrlo malo. Na d<':čanskom vl ast.ehnslvu na .tn~ deset ku ća meropaha dolaz io je 1'0 jedan 50kalmk. O b r t II I C I su bili prem~ gospodaru u sličnom puložaj u kao i sokaInici: smanjena rabota uZ obaveze, koje su bile u vezi s ohrtom , kojim sc bavio. Po sdim:: je bilo ko vača, l ončara. drvodjdja. l.idara. kohra i L d. Ponekad SlI. osobito za potrebe države, či ta\'a sda b ila zaposlena izrađivanjem nekih predmeta, što sc vidi i po nji hovim imenima: Kopljari. SIrdari. Stitar;' Tulari. Sedlari i slično .

l

I

MeTopsi SIl predstavljali 7.emljoradnički demenat lebar;.:. Ali znatan dio njih bavio se isključivo ili barem pret dno stoča r ­ stvom. To su bili V l a s i. prvobitno romanski starosjedinei. ali 5 vre mo:nom srbi zirani. a uvećani i pri!ivom slavenskog elementa. tako da se od XIII. st. pod tim imenom ustvari nije podraznmijc,'ala posebna etnička grupa, nego sločarsko-sdjačko 5Iano\' n i!l!\'o. P rvobitni Vlasi u vezi sa svoji m s t oča rskim zanimanjem nisu bili staln o nudjeni na jednome mjestu. ali s posle!X nim utvrdilIanjem feudalnog poretka i Vlasi gube. S\'oj~1 slo.bodu. a time i mog ućnosI većeg kretanja. Već Nemanja daje Hdandaru 1iO Vlaha. a u kasnijim se ispravam~ spominju sve "iile. Veza ni za svuga gos podara. Vl as i Sll samim tim ~ili vezani .i zr. n;~!-,:~v posjed. Oni t" da Slanuju u stal nim naselJIma. katunlIn::. Oualle ljeti tjeraju stoku na ispašu. Vlasi su ka o i meropsi snosili neke te rete u kods! rendalni~ gospoda ra (_zakon V l ahom~ ) . Sam.o ho Sl! li tereti .odro,·aralt n jihovu zanimanju. Za iskorišćivanje travnjaka da'·alt SI.! t r ~ vfl i II U. koja je do D. z. iznnsila jed a~1 koma d sloh n.:: ~:ot.mu. Osim toga Vlasi su davali svake god ,~e o~reden~ .po.dav~nJa u stoci, negdje na pedeset ovaca jednu s pgn.letom I Jeonc. plOV I!, n<:gdjl' dva konj;. i sl. I raLotu su z;.: Vlahe odre
-

lov;ullc ko nj e 1.0 pTl Je nos nj egove' prtljage, kada bi putov ao. t ,.,msportira[j sva ku vrs tu robc.

I?

odnosu prema meropsima [)ulohj Vlaha bijaše znat no !~kšl. S~oll:a su IJl cropsi tcži) i za tim da prelaze u Vlahe. naroč'lo ženJ~.bom . Feudalna j e \llast to energično sprečal'ala. Mero~ a l~ sc niJe mogao zeniti od Vla ha ; ako bi to ipak učinio. morao Je I dalje ostati na svojoj ~cmJji. Gospodari ma jc on bio potrebniji kao ratar nego kao stočar. . Nai~ili d rušh'en; $Ioj .~al:i njav ali su o I r o e i (robod). Oni msu b,I, osobi to Lrojni kao ni u drugim ze mlj am a. "'dje ih j e bilo ~ feudaln o doba. Sl ulili su kao posluga na dv or~v i Hl
J~olož~j sehara. kuje su S,'C viš\': pri tiskivala podavanja {cudak1lna . p I "Iadanl, morao je izazvati n jiho,' otpor ,motiv takva

stanja: r~pi5i. o v\':zivanju seljaka za zemlju ni su se mogli potpuno lzvd.II·
422

,I

gospodaru. - nared uje čl. ~2. Neki su hjdal i i i~val1 zemlje. ka o na pr. na te rilori j Dubrovnika. Otpor seba ra prema vl asteli svlarla"ali su strogim p os t upkom. Po hanjskoj povelji u ~im al i su vola onome. koji ne bi navrije me izvršio obavezni rad u manastirskom vi nog-radu. Za pri siljavanje sehara Ila pokornost {eudalci su ima li svoje pa tri mon ijal ne tam· ni ce za odbjeglc scbre vraćen e svome gos podaru ili za on \':. koji nisu mogli ili htjcl i ispunjavali o bavcze. Otpor sebara prOliv fClIdalaca odraiava se u D. z.. koji iuiči t o zabranju j e sa k upljanje sebara na z borove i strogo kaž njava kolovod e i učesnike: .Sebrova sahora da nest. Kto li se ohrete sabo rn ik, da nlU se uši urežu i da sc osmude povod či je« (čl. ()9 ). V I a s t e I a. - VI.u tela nisu činila saS"im kompaktan stald: m edu njima su pos toj .. le neh ra zli ke osnovane na veličini posjeda. Najlnn ugobroj niji su bili l' I a ~ t e I i č i ć i (sla ri ji nOIziv - voj nici ). kojih s u po~j\':di obično bili sasv im maleni - jedno selo ili samo jedno vcć:e imanje. !znad v! a stel iči ča s u v I a s t e J a u pravom smi slu rijeli koja su se opet dije lila II dvij\': grupe: "elik \1 I·10I5te l\l ili velmože. mali broj Ijlaji '1'1"0' stra nim posjedima i na najvi.'im položajima. i nl a I u "l a s I eI u. koja je sačinjava la prelzi\"an na sud posebni m pismom ~uca , a ostaliIlla je sudac slao .alllo pečat. Kad bi uvrij edio vlastelina. "lasteličić jc 111 01:","0 hiti ka in jen i7. uzetno i tj eles nom kaznom (koja je inače vri jedila sam o za sco re): ~ V laslclin. koji opsuje i osranlOii vla ste1ičića, da plati sto perpera . I vlastdičit. ako opsu j e vlastelina. da pla ti stil perpera i (!a sc bije sta l )i~ (č!. 50). Temelj m oti vlas tele činili su nasljedni posjed i-baltini':. Sloga jc naročito <:111'0110 pravo vlastele na baštine. D . z. gar ant ira sl'o j ,·I asteli; ~bahi nc da Sll tvrde_o Sam o u s l učaju ~ I~-

l ,,

I

I

vjcrc. vladar je mogao oduzeti vlastelinu njegovu baštinu. Osim ba;linc vla stela su mogla dobiti od v]"dara i p r o II i j u, 113\'0jenu i ~ bizantskoga feud aln og sistema svakak o II drugoj polovini XIII . SI.. il rn oMa i prije. " ronijnr. "iivalae prnn ije. bio je 01.0,",czan na vojnu službu sam ili s nd rcdenim brojem ratnika. vc': prema veličini proni je. P ronija nije hila nasljedna: vl adar j u j e rn ogao dati i sinu pronija ra , a ko bi ispunjavao potrebne uvjete Z:l vojnu službu. ali nije bio na to (obv ezan, Razumije sc. pronijari su nastoj ali da pretvore proniju II baitinu. ŠIo im je jlonekad i uspijevalo. naročito II izvanredn im prilikama. Vlastela su mogla dobi ti od vlad ara grad ove, iupe ili veće ~blas t i _na drfavu., t. j . pravo da \' r~e II njima upravnu vlast i da Ul mu neki dio prihoda. koji su vl adM l1 pripadali .• Driav(<< su vjerojat no č inil e vcći dio prostrani h o blasti pojedin ih v<:lmola. koje su oni u doha propadanja centraln e v!as ti potpuno prisvojili. Crkva je biJa II rl o motan fa ktor II feudalnoj Srbij i. Spomenuto je. kak o su je Illada ri. d .. bi imali ~ t o jač i os lonac u borbi prot il' svje tovn e ll lastele. darivali staln o IIelikim posjed ima, N a taj su n nčin na stal a prostra na c rklIena I'lasteli nstva. Ona nis\l bila veza na. kao ŠlO j e to hilo ko(1 sIIjetoll ne I'lastele. za I>ojc
424

I

litd ja ili kaluđer a ili popa da se tazi ubije i obesi. (čl. 95). Ali II krilu samof:a stal da pos toja k su znat ne rOreznih obave1-a ni prema c rk vi ni prema sIIjctovn oj vlas ti. Iz redo'-a ka l u đera. najzad. ula1.ilo sc u vi~e svećens tvo , jer su sam o ooi mu"li pOSlati starjdine manastira i član oIIi episkopatil, V eć po pri rodi svoga poziva popo"i nisu mogli biti tako iz,,lirOIni od sII j etollnjaka _ Opterećen i porodicom i rasuti po či tavoj zemlji. oni su mo ra li ostati u mn ogo zavisnijem (biiiem) odnosu prema feudalnom poretku nego kaluderi. Prem;! pri rodi posjed::. koje su držali. mogu sc svrstati II dvije katego rije. Bilo je 1'0PO'·il. koji m imali -svoju slobodm, baštinu. Po p. koji nij e im ao baštine. do bivao je od feudalcOl . na zemlji kojega sc nalazil ~ njego ,-a parohi ja. _Iri njive tako nile« aa ulivanje. Ak" bi mu feud alae to uskratio i poslije in lerve ncije nadleinog episkopa. po!, je mogao slobodno napusti t; svoga gospodara. Parohijsko je svećenstvo bilo podložno neki m poda,'an,iima. koja su ga približavala po loža j" sebr;!. P rije svega mora lo je pla ćal i crkveni m " lastima. T ri pUla godišn je morao je pop obavezno posjećilIati svog epis ko pa s .poklonom zako n ;m~. Po Sintagmi M. VlastOIra da\'ao je pop svome ep iskopu " ka no nik·. lO!to m i zovemo popovine.- - kale prevodilac - i to ta selo od 30 ku ća (» dimova« ) zlatnu perperu i d'-a s rebren j aka, jednog lO"n::'. (i mjeriel! ječm a. ie~t .mjera . "inu. I) mjer icJ br3š na i 30 kokoši.

,' O' .0

Jo~ holje SC vidi podredeni pol obj popova u pitanju odnosa

prem~ gospodaru ~emlje, na kojoj su živjeli. Ioni su bili opte.

~etenl .~abotama i poda,'anji ma kao merops;, ali s vremenom se Ipak n jihov poloiaj popravio, jer je bilo izuzetaka u nekim slu. l:aj evi~a. Po .bistril:koj povelji kralja Vl adislava i l'Op ~ morao da . pr l pla.ća I ~brok",: a na vla$lelins tv u Dečana da kopOl vi nn grad kao l s~akl drug i. _kt o drži zcmlju«. Prije svcga je on bio 05lo~odcn .~\llh tcrela u korist države. Na imanju manastir.. BaoJske n.IJe morao izla~il i _na nakosicu« (kolenje) niti da,'ati svake gO~ lne ~ečc ,'e kao ostali. Pri $vemu tome pop ostaje rlon~k~e. zavisan I po D. z. Po ČL 31 slobodni su sa mo popnvi ba!t UliO . .Za one, k,oji dobivaiu od gos podara .. tr i njive zakonite ... odre:duJe se:. da JI' -popovska kapa slobod na ... t. j. da oll i lič n o msu oba~czni n~. rad. ali da zemlja. koju drže. ostaje zavisoa. pod t~re:~lIla. kOJ I. su nu nju parlali. Ako bi tOlka,· pop uzeo "iše od tn ~JIVC, ta d Jc morao tu zemlju .. da rabota po zakonu .. _ da snOSI sve terete: kao imeropah. . N~jzad - i to .. upućuje na niski dru!tveni položaj popov;;, S~ ~OVI pOpOV3. kOJI ne bi naslijedili oca II njegol'u ;,vanju. ulazlh su II red $c bar u: pos taja li SI1 mcrops; ili sokaInici. Znači. da se pop sa ulu k.1U tak;!\' u1.dizao donek le il nad toga .\taleŽJ.

l

I

7. Privreda i lIrllJtvo II Makedo niji u X III. i XIV. ~toljetu . - U X II I. i XIV. st. Mak edo nija je mnogo ekonomski $tradal~ zbog. če5tih r~t ova. koji su vodeni i Ila njezinu tIli. ~R azoreni« grčk, gradOVI u Makedoniji spo min ju se vec u doba Stefana P~ovjenč~ n og.u '·eti sa Strezorn. a i Milutin je poslije osvaja. nJa Skoplja nalša (> u gradu i njegovoj okolini na mn oge ponj. ~e ne kute:. - _rpioije'" U pusl;: ~ciiš ta p retvorio se i veći Inoj Kla, osobito na g ranici prema Bi~antu. T ako se, na primicr, g. 1328 nascijena sela Br(:$t, Suhogrl. Lcskol'ica. Vilče i Drenok nekoliko godina poslije spomi nju kao pusta selišta ( 1332). Mnogo .su stradali i neki feodal ni posjedi. ka o na primje: prije Miluti~O\.a,. o~\"3ja nja .~ k o plja m~n~sli: Gorga kod Skoplja i manastir N,klte. U vTlJeme gladI lj udI su bili prisilj~ni prodavati s\l~}a im~ nja tl bescjenje. kao na primjer tura i njegova rodbina. kOJI SIl Igllmaou Ictovs kog manasti ra Bogorodice prodaji njivu kod Ca re va ~turle nca ~za 20 kabI žita u gladno vreme •.

426

Tek kad je Makedonija postala dijelom l1emanjiĆk.e drlan, počinje srcdi,·anje postradalih posjeda; neka ekonomska obnova ~cmlje. Prije svega sc konfiska cijom posjeda gTčke "lastele, po· kl onima i kupo"i nom obna"ljaju posjedi s,· jetov nih i crkve:n ih feudalaca. napose manastira. koje: su bogat o darivali srpski vladar i, a i ostali feudalci. Najveći poznati posjedi bili su u rukama manastira Hilandara (u granicama danainje I\TR Makedonije so sela i zasela ka). Gorg~ kod Skoplja (H sela i ~aselaka), Treska,'ca kod Prile pa (3? sela; zaselaka), Panttlejmona Aton skog (34 sela i :taselaka ), Bogorodice Periblcple u Ohridu (24 sela i zaselaka); manje posjede imali S\I manasti ri Lesnovo. Nik ita kod Skoplja. Andrijaš na Treski, K o nČ3 kod Rad o\'išla. Bogorodica T etovs ka, Psača kod Krive Pa lanke i t. d. Poslijc su poj edini od tih manastira bili podredeni d ru gi ma. kao na primjer Hilandarskom pirgu SI'. Nikita (1308) . a samom Hilandaru Gorga kod Skoplja (13ii); prvi jI' mOTao za stariji manastir odva jali dvije trećine. a drug; polovinu svojih prihoda. Kao primjer za opseg lih posjeda može poslužiti i Me nikejski manastir kod Sera. k oji jc imao u.5G.S modija njiva i (,56 mođija I'i nograda. U vczi s pnjcdinim posjedimu isprave navode radi čita zemljiha, rar.liČite druge ekonomske objekte. pa č~k i kanale t u sistem navodnjavanja: njil'e. livade, pašnjake. vinogra de:, .-rtol'e. z~bele. ribnjake. lov;5Ia. mlin ove. prist;Iništa s bmcima, nujn a okna. li,.nice i k ov a čni ce. a Treskavcn je pripadala i jedna trećina carine od prilepskog Irf!"a. Ti se Jlosjedi nisu nalazili II jednom velikom kompleksu. n~go su pojedini njihO"i objekti bi li razasuti po cijeloj zemlji. Za održavanjc posjeoa nedostajalo je i radn~ snage. jer je stanovništvo stradalo za ratova. a seljaci su djelom ičn o bjcfali ili odlazili II _guse .. ; zhog toga su fe:lldaJci bili prinudeni da jedan din sl'oje zemlje dodjeljuju na obradi· vanje: i tudim paricima. a rado su primali i n(ll'e doseljo;nike iz srpskih iji grčkih pokrajina, pa lak i !-oble Azije. čiji 5 11 stano>'nici u~micali pred nadiranjem Turaka ; pritom 5U primali podjednako ~!Iohodne~ (devterc) i ~gospoditc .., koji su uspjeli da ~a tri godine izmaknu svome feudalnom gospoda ru. Ut ratarstvo i stočarstvo iz\'ori spominju u Makedoniji i ru darstvo. obrI i trgovinu. RudarsIvo je bilo razvijeno u i stočnoj Makedoniji _ u ZIdovu i TrnoYcima, gdje su se razvila naselja

421

,

rudara.. Zanati su sc: razvijali na feudalni m posjedima (osobito ko,-ač ki i lončarski zanat), a i II gradovima (na primjtr. u Sko-

plju zlatarski i grehenarski zanat). Srcdi Jtc p t'ometa i trgov ine bili .su gradovi i trgov i. a uz n j ih su važni i godi~nji sajmo,';' na koje su imali pravo pojedini manasti ri. No: tim sajmovima. koji "Su trajali do osam da na. prodavalo sc najprije vino. fito i meso feuda!aca. pa tek o nda i seljak;::, a nn sajam kOlt manastira Gorge uopće se nije smjel o donijeti \'; no i7.vana. Na ta j su sajam dolazili Grci. Ellgari. Srhi. L atini. Arbanasi j Vlasi. Svi su prod a,-ači bili dužni 1'101t ati _za konitu carinu ~. 11 osi m njc: koci le su trgovi nu i različite

druge: takse. bor1x medu

I

I

!

J

vlastelom

i

razbojnički

napadaji.

2iv\je trgOI' ačke veze - osobito II kasnije vrijeme - otdčal' ao j e i optjecaj razl ičitog novca, koji su kova li mnvgi i~ta k nutiji feudalei (u Makedoniji u daha Nemanjica Jovan Oliver i kralj Vukašin. a posl ije Uroiievc sm rt i kralj Marko, Konstantin Dejanović i lupa n Grapa), pa čak i pojedi ni gradovi, ka o na primjer Skoplje, Politička prava pripadala su II 10 doba samo crkvenim i svjetovnim feudaleima, koji su se ok upljali na drbl'nim saborima i u različit im drugim prilikama, ka o na primjer na mal om saboru u povodu os nivanja Gorge, Sam o izuzetno, u I'ezi s odrcdi\'anjem ili utl'rđil' a njem g rani ca IlOsjeda, mogla su n~ sa borima lokalnog značaja i opsega osim vl.utele sudjelovati i ~hora«, Manastiri ma su I I to doba I'ladari darivali i pronijarske posjede i porlredi\'ali im njihove posjednike: lak o se. na primjer. u dmgoj polovini XIV, SI, u skl ol'U hila ndarskih posjeda popisuju i seljaci nekih prunijara II Strumskvj ohlasti. Ipak, kao instihlci;a pronija z:1drb"a II !l.hkedoniji \I dob;, srpskog carstva $voj "o jničk i karakter i svoje veliko značenj e II struk turi feudaln og drušl\'a, sa mo ; to grčke feudalee kao pronija re o znatnom b~o ju tamjenjuju srpski, U p~avo preko Makedonije II X II I, i X IV, sl, proši ruje se pro nijarski sistem uvelike i II ostale pokraj int srpske rI rhvc , No ipa k o njihovu izuzetnom polobju govorc kako vc lik i posjedi, tako inaročila pra" a crkvenih feudalaca , Poma.l:uti njih, držal'a je utvrđivala svoga najboljeg pomagača u adria vanju tadasnjega društvenog por~tka. pa je pojtdinim manasti· rima dodjeljivala pral'a samovlasnih i samos udnih feuda 5 pot-

punim imunitetom (Gorga. Hil a ndar), Upravo zbog tih eko nomskih uvjCla ma nas tiri su i dalje centar p rosvjete i umjetnosti, Seljaci. koji so se dijelili na .slobodne .. (elev tere ) i ·sos~: elite _o č ine golemu većinu dano"ni~tl' a , a žive ka o »hura. ,h .. zemljani_ "v lope«, vlas tela naprotiv bora ve u utvrdenim gradOI'im a, Seljaci su bil i u velikoj većin i pand srpskih i grčkih feudalaca: imali su $"oju zeml ju, vrtove, vinograde. v oćnjake. pčelinjake. a po neki su raspolagali i sa zevgarom jarmom volova, konji m a i svinjam a, Zemlju su baštinili od ,.otača st\' a « ili dobil'ali II mi raz, a i od feudalnog gos podara na o b rađiv anje, Popis posjeda manas tira H ilandara daje podrobnij i ovid II un utrašnjo st ruktur u seos kog s1a nol' "i !t~'a i polofaja seljaka, Taku su, na primjer, u selu Gradac u SIromskoj oblast i pojedine po rodice , koje su brojile do sedam čl ano va. imale obično ~ r tol'e od kabla i po. "inograde od 4 do 7 ka bala. po:; muitna. 2-6 krušaka, a samo jedna kuca 100 kabala zt:mljišta, i sa m o pom:ke govedo. a vcei dio parika posjedo,oao je ~amo ncteglee~ sloku, U tom selu bil o jt i mnogo elevtera, seljaka bez vlastItog zemljišta, J II tom zavisnom selu upa dl jiva je .k oncentraci~a zna tn,og imu tka II zemlji u ru kama llekoli ko po rod,ca povezanIh rodbmskim vezama, od kojih od sk ače velika veci na vtlo 5iroma~nih seljaka, koji su morali uzimali u zak up zel~lju ~d l-,Iil~da rskog mana.'ltira, Parici so bili vezani za zemlju I POP,sam u Kata stru, a II korist feud alca su morali pl a ćat i pore7.e i ra botati, kao i či­ niti različite druge usluge, Osim nekih novih d davnih podavanja, u Maked oniji su se i dalje od ržali i mnogi porezi il do~a bi za nts ke vlasti: os novne danke su pla čali OG glave, zem lje. kuće ili zelogara: plaćali lU ih nd to u nOVCIl, a ndll' u natur; (ži tu, villU i meso), Selo Gradac je. na primjer. plača lo po~ez isključivo u novc u, i to 36 perpera gl a varine. SO ptrpe n za ~ (le­ seta.k .. od svi nj a i Ir,o perpe ra od paričkih "stasa ~,

NaročilO !dak terct bile su za seljake rabote, koje su oijelili na vdi ke i male, Za kon Hilandarskog manastira odn:n1> dv a dl,,,i u neOdjc.. : ova dl>ni orallbja jeseni i d1>tn, proletiju i dl'II'" sena i \'inop-rac da teie; i ~to poore izakosi. vse da Oi,l'T1>stne i ol> ... rii. i u~i!,e ~, ~ "rijeme Dejallo"iča povećana je rabou na tr i dana o ran,i:a : 0'- ,-

"")" _"

-

kupJ janja žitnice, Ipak je biJo zabranjeno, da sdjake pozIvaJu na rabotu u nedjelju i I.>lagda ne, Sdjad su morali sudjelovati u zidanju grad o'-a, mo~lov a i putova. a feudaldma su dovozili drv a , slamu, ratarske i stočar­ ~ke proizvode ; radi li su na tere tnim ladama kod prijevo.ta !ita I d ruge roiH:. a i ču,'ali grad ove. strabrili pred tam nieama. bili glason.ok. dava li pot ob, hranili gospodske pse i konje. prima li psare I ostale činol'ni h na obrok i priseliCIl. Driavna je blagajna u vcč'lI'ala svoje p rih ode i razli ~i t i m tak sama - taksom za pregled ča m aca, prolazni nom za lade. :aksom za so: ,caril~om od trgova i sajmova, mostarinom za pri Jd~z ?reko Tlj~ka , bara. Brojne su bile i sudske globe. koje su I c l ~ .. c~ - k~ ~ I ta kse - plaćali i u nahlri i u novcu. Osim toga seljac, su blj, obvezan i da daju svojim gospodarima i odrede ne poklone.

. 1!

nd. to bol~~m polofaju ~d ?arika bili su Vlasi i ~popov­ I)amo<, U poveljI Gorge prOPISUJe sc Vlasima ~da oru d1,nb bedbe. ; što. p.ooru,. t.ak~ i da p~žnj ~ , i seno da kose ot1> kruga O<.>r.b~ _ VIllil IZ AnlJ evlce kod Zegl'go\'n dnvnli Sll desetim, od ol'~ca. no~ili po nos na Strumu, a n.iihovi primićur; trebalo je da bIJU konje za crkvene poslo,'e i da prate igu ma na. ka d on to zaldi. Po~ba n poJolaj zauzimaju u društ ve noj struktu ri i otroci. k ~ji su sc. p~ema ~zakonu podg rad ija .. , ho ga je H ilandar propIsa? za svoJe otroke u Stipu. dijelili na otroke s konji ma i be7. konj~. Pr vi, SlI bili dužni .. kbdi pohodi i na kotoru gode rllbotu. a om Sb nim na konch'" a da im koni ne uzimaju t1> ni pod" tovar da se ne podblagajutb, nl> sami $b nimi da pohodet na koji gode p05011> cr1,kvn i". a drugi .. nl, pr~lct i ne i da go pofnun, i zVrb hnut1>. i d'Mn , "inograd e da rabola)utl>«. ~od. Gorge ~trok sc javlja kao sudsko lice, a u vr ijeme des~ota UglJcše naziva sc dvoranin Kir Nikita Pedijasim nj e. govim otrokom. Na ~Iu Mak,ed.oni.jc od xru. do XIV, st. bilo je i robova, Ato dokaZU je spominjanje roba Po črnjc i roba Nikaije kod Ni kol e pčinjskog.

S. Driavno u ređenje: nema nji ćke Srbije, U feudalnoj državi Ncm~njića d adar je ima o najveću vl a~t. Njegov a moć potjecala jc ot uda, ~to jc on, kao na jv iši II feudalnoj hijerarh iji. bio i vrhovni vlas nik cijeloga d ržavnog tcrit
431

•

l

"""1-,,

5tLJar. Ul'r:l\' nik vJadareva dvora nazivan je dvorodr!ica. Dvors ku je kan celariju vodio lago lel, a II kancela rij i .su radili - pre pis ival j isprave - .dijaci ... U j ed noj i5pravi dvorska vlastela llose tajedn ički naziv ~slugc., 510 izrazuje nj ihov vaza ini odnos prema vlada r u. S proglasom carstva javljaju sc i novi , isključ;,'" ],<>tas ni (h' ors ki naslovi bizantskog porijekla: despot. sr;v aSIOkra lor, tesar. koje je car davao namjesnicima II južnim osvojenim kraj evima. Osi m toga , b roj dvorsk ih naslOlva i služhl:" ičkih zII anja povećao sc vrlo mnogo po ugledu na bizantski dvor:

za vri jeme Du!ana loilo ih je oko 70. U% vladara spominju st: za trajanja driave Nemanjića , a naj,ešće Zil ,·lade Dubnuve, i s a b o r i sasta vljeni redovno od sve crkvene i svjetovne vlastele s vladarom na čelu i njegovom porodicom. dvoranima i visokim činov niš tv om. Sabore je vlada r sazivao 7.bog različi tih pitanja, ka o što su: izbor arhiepiskopa (poslije patrijarha). uredenje crk ve i suzbijanje hereze. krun isa nje vladara. izd .. vanj~ vl ad arskih ispran, ili njih ovo potvrdi"anjc , objav" rala ili za klju čenj e mira. izdavanje za kona , rjdavanje o parnicama thog crk"enih posjeda. Sabori u nem an jitkoj državi nisu bili stalni orga ni vrhovn e das ti. Njih je k"~!j, odnosno car, sazivao od vremena do vremena radi ~zgovora~ (dogovora) ~ vlas telom. Ali istu jc tak o dadar o svim nab rojenim poslovima. osim o izboro a rhiepisko pa, II pojedinim sl u<'! a jcvima odlučivao i sa m bez sa bora. Osim tih Ji rokih sabora sve vlastele vlad a ri su s," zi\'a1i katkada. " slučaju hitne prin"ie ili zbog kak ve p(lI'jerl jive stvari. i uii sa'·je\. t. j. samo me tro· polita, ~voju porodi cu i od reden broj odab ran c vlastele. Os nol' drlav ne orga nizacije predsiavljala su vlastelins tva . koja su bila ne samo samostalne privredne organizacione jedi. ni ce. nego i samostalne upra"ne i sudske jedinice; ona su bila. ka ko se kafe u ne ki m ispravama, ~samo" lastna i samosudna_. Vlastelin je imao upral'n\! i sudsku I'last nad stanovnicima svoga "lastelins:va; on jc imao svoj dvor , svoje činov nike, svoje succ. svoje tllmnicc. Ali, uz 1·last. koju je imllO vlasteli n nad stanov nicima svoga feuda. l)Qs!Ojao je u državj r\ema nji(ll i ,·ladarsk i aparat I'ri· nude. koj i sc prostirao na fupe (ak o te župe nisu pripadale nekom vlastelin u). U 7. upama se vc c u X II I. st. spominju ka o o rgan i

432

-

."....

'.

",-

v'

. ~""

- ....~ ....

" ,

•

., ','

,

Se,·ulokrator VI.lliO. P~ač a. fresk_ I~ d.".e rolo .. lnt XIV. SI.

~XXHI

, I

i

vlađare"c

vlasti »vJ adalci «, il napose kaznat: (skupljač poreza). scvast (up ravIl ik ) i kn el, a II Skopskoj hri sovulji od g . 1300 na vode sc mnogi takvi organi kraljevske vlasti; kcfalija gradski . scvasI, prah tor i kaznac (skuplj ači p!.reza). kaMrof ilak (slnž-gradu), knez iupski. tcpčija mali, sudija veli ki ili mali, sudija gradu. sudija župski. Među tim zvanjima sve viš~ sc ističe II XIV. st. zvanje kefalij e, koji jc opti upravni organ vladare" u župi ili II gradu. Kefali ja je dobivao dohodak od lokalnog stanovništva, a osim toga kupo\',w živdne namirnice II po cijene. U XIV. stoljeću pojavlju je sc, II vezi s jačanjem centralne vlasti, i jcdan drugi oblik vlasti: vlast vlaslele »na državi~. "Država., je bila oblast ili župa ili grad, koje je vladar dava o nekom vlastelinu. ali ne II baštinu ili kao proniju, već samo na upravu, najvjerojatnije do k raja vlasteli nova života. a možda i njegovim na~ljcdnicillla. Za razliku od kdal ije, koji je bio vladarev službenik, vla~telin "na državi~ bijaše doživotni pomoćnik. nam jesnik vladara; ka o naknadu za službu 1..Izimao je jedan dio od l'rihod~ vladarevih s te »ddave«, a vladar mu jc rnogao oduzt!i »državu~ samo II slučaju, ako bi vlastelin zloupotrebio svoju vlast. jačajllći svoju centralnu vlast, Nemanji';i su nastojali da što vi.še: ograničc ~amostidn ost vlastde i suze krug njihove vhm;. Zato su oni neka kr;"i!;na djela, i lo tl prvom redu ona, koja su II to vrijeme zbog svoje rasprostranjenosti smatrana vje rojatno kao osobito opasna, i7.uzimali iz sudske nadlcžnosti vlal;tele i zadržavali ih za državne sudove. Tako je car Dušan naredio, da državni. >·carski«, a lit: vlasteoski SlilI ovi su rl e 1.a t, zvo »carskc dugove~: izdaj stvo, ubijstvo, razbojništva. kradu. pomaganje tndem mcrophu da pobjegne od svoga gospodara. silovanje vlastelinke, jačanje centralne vlasti . naročito II doba cara Dušana. ogleda se I u mZ\1 propisa Dušanova zakonika, kojima car odreduje dužnost i vlastele prema caru i prema sebrima. izjedna,;ujc dužnosti " ,ih nleropaha prema svojim gospodarima. ovlašću j e mcrophe ciil Illže svoga gospoda,·a. ako bi im on uzen vi~t no Ho mu !)O zakonu pripada. nared uje vlasteli, da radi sigurnosti na puk-vima predaju putove sv og vlastelillstva kcfalijama Ila ču'·anJ e . Vojsku su u feudalnoj Srbiji u slučaju potrebe sakupljala vlastela na pojedinim vlastelinstvima i stavljala vl"dar u n~

-

T raspolaganje. Ako vlastelin ne bi na po ziv vlarl:trcv sakupio i uove .. vojsku. $matran je ;r;a i:tdajnika (ncvjernika ). Vladar jc bh, '-rhovn; komandant voj ske. Vojsb sc dijelila po krajcvim:l - J.lIpama i oblastima grarlova. Na čelu vojske pojedinih župa i gradskih oblasti stajao jc vojvoda. a nad svima vojskama ,-diki vo jvod:l . koji je katkada zamjenjivao ,·ladara lI ralu. DU!:lnoV zakonik naTednje. da sc voj vode II "ojsd moraju sl ulati isto ka o i car. Niie vojne starješine od vojvode nisu poznate. Spominju sc II nekim izvorima desetnici. pedeselnici. satnici i ~ t isuštnic i « kao učesnici sabora; vjerojatno su to nekada bili vojne starj ešine manjih odreda.

Osim tc

vlutdin.~h

vojske sakupljene od ljudi s pojedinih

vlastelins!a\-a, II Srbiji sc već u XIII. st. pojavljuje najamničb. vojska sastavljena od stranih. proresiona!nih ratnika. Ta stajaća najamničb voj~ka slu;!ila jt kao jedan od moćnih vslvna vladareve vlasti. Kralj Milul in, na primjer, izišao je kao pobjcdnik iz sukoba s bratom Dragutinom zahvaljujući tome, što su _mnoge čete_ naroda Tatara. Turaka i .Tasa dollc kralju i stavile se u njtgovu službu. C~lr Dušan imao je u svojoj službi mnog(l najamnika većinom sa Z
."

su sc: najvi;e koristili Dubroličani. Kotora"i i dr. Uvladarev.:: prihode poreznog karaktera prip;,dalo jt s O ć e (pore z nu ba. š tinu ), koje s.:: pojavij uj.:: na kraj u X liI. $t. i plab sc: dva [,uta godisnje iii II žitu ili II nov cu. zatim d i m n i II II (po rtZ na ognjište), pOl.nata samo II bivšim bizantskim oblastima. kojc su pripojene tadašnjoj Srbiji. U vladar,,'c prihod.:: pripadale su mnogob rojne kazn e i globi:. koje su osud.::ni plaćali u ~ toci ili II novcu. S obzirom na "clike prihode, kojima je vladar raspola gao. u Srbiji je morala postojati d .... bro (>rga njzjran~1 financijsb služb:::.. koja se brinula la ubiran je tih prihoda. za I>oduzimanje kaznenog postupka protiv onib. koji ne ispunjavaju svoj.:: obaveze. i la sve: ostale: poslove , kojih j c svrha bita da držav; osiguraju pon:z na prava. Vrlo su oskudni podaci o tako razgrana tu rin;lncijskom aparatu. Nad7.or nad državnim financijama vršio .ie \. e I i k i k a z n a r nazil"an i p r o t o l' C S t i j a r po \l toru na bizantski sisUm. Slu. žbenici, koj i su prikuplj ... l; prihode. n >:plaćivali por.::zc i kazne. nosili su radići tc nazive prem>: \'T~ti prihud .. i po reza (k;:Znll C. glob .. r, b ra\"niČar. i t. d.). 9, Pravo. - Ix pcrinde d o XII. st. msu II Rašk aj sačllI'a n i nikakvi akti zakonodavnog karaktera: pravne od nn .• e toga vre. mena regulirali su uglavnom po običajnom p ravu, čije su n~ke odredbe z'ih [35 članaka ). a dopunjen

435

T na s:lboru 1.354, "jeroj3tno u Seru. Original Duša nova zakonika nije sc sačuvao, ali Su se sačl.I\"a!i mnogobrojni prijepisi (preko

20), poče\' još od XIV. stoljeta. Glavni je zadatak DUSllIlO":l zakonika bio da učvrsti visoki pol obj i mnoge privilegije vladara i vlastele. da ozakoni njihovo ~ pral'o~ na eksploataciju i rl rianje radnih masa (sebara) u zavi ~ n osti i pokornosti, a i da u~.vrsti prostranu DlIŠ3novu držav u, da izjedna čivanjem pravnih propisa zbliii i stva rno sjedini novo osvojene gradove.

Po svome sadda ju Dušana' > zakonik je skU I) propisa iz razli č itih

I

J

oblu!; prava. Najviše jc u nj em1l propisa o uredenj u drža ve, o organima vlasti - o vladaru i vlasteli svjetovnoj i crkvenoj. o njihovim funk cijaloa i pra"ima. o njih ovim medusobnim od nosima i njihovim odn05i m a prema sebrima. Zbog toga, 5to u D u~anovu zakoniku prevladuju propisi drf.avnog pra,'a, neki ga pisci O1ll,ivaju _ustavom srednj ovjekovIle Srbije«. Poslije propisa o driav nom i dndtvenom uredenju. u DubilOVU 1.akonikll ima naj"i.še odredaba o krivičnim djcJima i ka m'lInll. Du;anov za konik hiti fe udal no dru§t\'eno uredenje tim. ho propisuje kazne za sebre, koji bi se sak upljali na zborove. i lJlerophe. koji bi bjehli od 'vo jih gospod;:ra. On u isto v rijeme prijeti kaznama i vlasteli, koja bi učinila i~daj ll prema vla daru ili udbila. d~ mu pb te $ uće. Z a kuni k, dalje , šti ti au toritet suda i dru!>ih o rgana na taj način. što nareduje, da sc kazne oni. koji sami , bez suda, rješavaju svoje spo rove (s.amosud - udava. izam ), ili koji ne će da dodu na pozi,' suda (pres taj ), ili sc: protive $ulbkim ; d nl!>im izvršnim organima (odba] ), Da zah iti pr ivatnu imO"i n u, zakonik predvida veCinom vdo stroge kazne za krade i ra zbojst va (tatba i gusa ), za paljev inu u selu i iz"an sda, za povredu tudih granica i uopće povred u lude zemljisne svojine (pO lka ) i za nasilno napa sanje stad o na tudim pasišti ma (poI'a~a ). Dalje zak oni!: propisuje kazne za k rivi č na djela proti .. ličnos t i. i to: za ubijs(\'a (namje rno i nel,otičM), za tj~les nu pov redu. Z:l $ilo,-anje, za uvredu djdom i r iječju. Naj7.ad. Dui ano\' zakonik. naručilu u pn'im svojim članti ma, nartdujc. do ~ ka7.ne sv; oni. koji rade l)rOliv religije i crkve ili ne pohuju crkvene propise. Napose sc kainjava hereza i upotreba ~babunske reči. (nedo\,olj no objaJmjen izraz. \'jerojalno II vczi s bogumi!slvom),

436

prijel a z i~ pravoslavlja u btoličanslvo i propaganda ka toliča n ­ stva. "adcnje iz grobova i spoij;vanjc mrh'aca, kao i dru g ~ farolij e i vradžbine, Kazne su bile r:l7.novrsne: najčeUe su prim j enji\'ali im o";nske kazne (globe u novtu ili u stoti), zatim te~ke i suro\'e tjdesne kazne, kao slo S II s aka ćenje (odsijeta nje u biju ruku, jezika. sječenje IlOS;. i u!;iju, osljepl ji va n je, žigosanje po ob razu ili paljenje kose pu glav i i bradi ) i batinanje. Smrtnu kaznu 7.a ubijs tvo pučcli .'lU primjenjivati poslije, vjerojatno tek od Dušanova vr("mena. Joi Ll \' rijeme kralja Milutina za ubijstv o se plaćala novčana kazoa vražlh, - (Id 500 perpera. Rjeđe se spominje kal:na progonstva sa ili hez oduzimanja imovine. J ~ t o je tako u Dui anovu zakoniku rij etka kazna lišavanja slobode, iako je poz nato. da su II ddav i Nemanj i ća postojale nmog ob,-oj ne i raz novrsne t:lInniee, Pro pis~ iz oblas ti privatnog p"ava, a osobito o ug ovorima (ubligaei ol1o pravo), ima II Dušuno, ·u zakoniku izvanredn o mal o, što j e i ra zumljivo s obzirom na pn:tdno nat uralni karakler lacla;n j e privrede. Dok su god r o b no - n ov čani odnos i bili nera zvi jeni. nije moglo biti razvijeno ni ob!igaciono pra,'o , koje Sl· na lim od nosima osniva i koje tc odnose pravno ;zraia" a ; reg ulira. Ipak su bili I)ozna ti i više manjc: iskori~tiv an i neki pri"atn; ugovori. kao ho .'lli ugovori o kupoprod aji. zajmu, zakupu. ostavi. poklonu, r .. zmjeni. I u krivičnim i II grad amkim sporovima pO~lupak pred sudom je započinjao na taj načiII. da j e s ud. preko tui;oea, slao tuženoj stran i »pe č at« (o li,;,1I: pečata ), a samo u slučaju , kad je posrijedi bio veliki vlastelin ka o tuženi k. sud mu je sJao ,.knji;ru sudijinu« t. j. pisme ni pozi, .. Osim toga. vlastela, i velik;: i mal a, imala su po vlasticu, da ne smi j u biti I' o zi\'a na u s"ako doba na sud. već samo u zak onom predviđeno vrijeme (prije ručka ). I vla stela i scbri nisu sc Inorali odazvati sudu odma h p u s"om pO"f~t­ ku iz rat a. vel: su im ali pravo na odmor od tr i nedjel j e. Nedolaiak na sud (" I,reslnj . ili "pd:!at .. ) kažnjavali su sa (; "olova, od nosno sa 18 dinara. Glavna su dokazna sredstva na sudovi ma bila: zaklet" ... kldvenici. božji slId , svod, obli čenj e, svjedoci , isprave i priznanje. Ne samo u građanskim, nego i II krivi čnim sh'ar;ma op tu!eni sc mogao o pravda ti za kletvom. Klctl'lm iei (ili,

43i

-

T Dušanovu zak on iku. "porotnici .. ) ima li su du žnost da op tuženoga _opraye,", ili _okr;ve«: po šest. dvanaest !li dvadeset i četiri poro1nib (prema tdini djela ) zak linjali su sc II crkvi II kori st jedne il i dru ge strano::. Božji sud pr imje njiva li su na taj na čin. da je optuženom bilo dos ud cno, neka, radi !"hga opravdanja, golim rukama izvadi iz kotla uzav rele vode komad usijanog željeza iJi kame n (_ko tao" il i ~mazija .. ) ili očev od Duša nova zakonika, morale su biti pi ~menc i sastavljene II dv~ primjerka, od kojih jr jedan primjerak sud predavao onoj stranci, koja je dobila s]}()r. Izvršenje presude padalo je " po« tku na samu zainteresir a nu stranku. onu koja je dobila spor, a posli je j e izvršenje presude prdlo na pristave i gJobare. Prekini oblik porodične zaj ednice II s,'ednjovjekov noj S rbiji b ijaše jo; UI·ijek vdi ka porodica (poslije na ?vana: zad ru ga). ma da ima podatak;, o tomt, da su se velike porodice još II lo vrijeme raspada le. di j el ile na male. inokos ne JX>rodiee (sas tavl jene samo od roditelja i djece). Sto se tiče braka , oballe?an je bio i pravno vr ijed io jedino brak zaključcn u e rk"i i 1'0 crkve nim pro])isi ma. Ali ~ po svemu či n i. da je laj i čki brak. L j. brak zaključen izv:ln crkve. otmicom ili ku povanjem nevjeste, bio dugo veoma rasprostra nj en u sredn jo"jekollnoj Srbiji. iako su i vladar s vlastelom i napose crky
I

438

nik u, brak. koji je zaključen ~be z blagoslollc nija i llrro.~e nI Ja crkve«, mo rao se rastaviti. Smatrali su kao nevaljan bra k izm c:đu katolika i prallosla"ke. i o n bi se razv rgao, osi m a ko bi ka tolik prista'O da prijede u pravosla vije. Is to je tako bio za hran jen i brak i~mcdu S rba-meropaha i .vlaha -stob ra. Zena je II braku imala sas vim podložan poloIaj. Zička hr;sovulja. na primjer, predvi đa, da muf sa m može kazn iti. i to vrlo strogo ženu. koja bi na pustila brak. Mi raz (pr iki ja. tutnilla ) ]Hl pada o je m ufu , i on je nj ime raspolagao. Red u na sljed;v:lnju "laste oske b3Jtine reguli ran je Dušan\>lIi m zako nik olIl na ova j na čin: ak o vlastelin umre. njegovu bahi n u nasljedaju njegova djeca (vjerojatno i ienska ), a ako nema djece, o nda ga nasl j eđ uju r oda ci do osmog stupnja po bočnug srodstva. Sin popa m ogao je naslijediti gospodarstvo svog.. oca sam o u 5lučaju. a ko $I;' spremao za popa.. S l ično tome a ko bi obrtni k (majstor) im;,o vi;e djece , njegov ob rt i njegOlI o imanje na slijed io bi samo jedan sin, koji bi izu č i o obrt, il ostali su mo rali rad iti kao meropsi.

439

KARTA XVI

I

C. Opad anje Srbi je. - Srp5ka dU polov;na kao vau jna dria n. Pad Mil kcdo nije pod Turke l. Rupadanje Dušaoov!: oriave. _ Si renje Srbije za vrijeme

cara Dušana uzrokovalo je: jačanje: krupnih fcudalaca, koji su

dobivali prost ran e: posjede: II osvojenim oblasti ma i polo!aje na mjesnih pojedinih pokraji na. Pr vi znaci opasno~ti. koja prijeti centralnoj lllasti , tc: strane, opažajn sc: već pod Duianom. kada

se. kao ~lo je gore rečeno , vlastelin }-!relja odmetnuo II jugo-

I

I

is tocnoj Makedoniji i golo\'o dvije godine: istupao samostal no u odnosima izmed u Srbije i Bizanta. Kad je: došao na vla ~t car Uroš (1355-13,1), nastupilo je naglo slablj enje centralne vl asti i Siva ranje: više manjc samo~ta!nih feudalnih oblasti. Car U roš -d oček a vc:liku bijedu od svoje "laltde_, kaie jedan suvremenik. Drllgi sm'remenik, Ivan Kantaku7.en. o"ako opi~lIje prilike u Srbiji poslije Du~ano\'e smrti: ~Oku togll vre me na i kr:. lj'. guspo dar ~rpski. preminu. a lll eđu Srbima nasta ne malo komdan;e. Kralj ev brat Simeon (Siniša). koji je gospodovao tJ Akarnaniji . Slarle trafiti vlast nacl svim a srpskim 7.emljam a. u misli. da su njegovll prava pretdnija. i uz:: nj bijahu mnogi izmedu veli kaša srpskih. Uroš pak. ~in kral je,'. dile vojsko. da očevinu orl strica brani. Majka mil pak .J elena niti pristane uza si na , ni ti O1.a šll r_ j aka Si meona. nego odvoji !iCbi mnoge grado"e, okruii sc dosta t nat nom silom i POČIIC vladati sama za sebe, tc niti koga napade niti koga I'omagak Na jmoćniji pak velikaši poistjeril'a~c niže i slabije, prig-TabiJe svaki se bi koje SII ,l:od mogli okolne gradove. pa jedni pris tadoše uz kralja (I. j. cara Uroša). jedni pa k uz Si, Kaolak"."" ne pri.n~j c srp.kim vladarima prav<> o"lan~ h .. ; Drob " ... in uvij.~ kraljevima.

440

na c... ki n..lo\.: i

, o

,•-, ,, '" ''"" ",," •

W

--

l

o

'" '======4

~ ·N CO

Ch

co

e W :oo

• •

• z .l• < ·V_· ::> ,

co

,

•

<

~ CI:

oS .1

"

-

mcon;;. strica mo. ali ne kao mladi im i ka o gospod aro podčinjeni, ne/!o kao saveznici i prijatelji. koji šalju potporu. Neki opet ne pri$tadoše ni uz jednog ni uz drugog. nego sc ddahu Ul onoga. tk n je jači. oček u jući, h a će biti. i sprel1l ni da pristanu ut onoga. koji n;'posljetku osvoji. I na hilja du Hrana ra~turen i po ček se međusob no gloii ti .~

Oči t

znak ja čanja m oć i feudalaea opda se i u ugovo ru cara U roša s Dubrovni kom od g. 1300. Prvi put se u jed nom ugo voru. kojim .~c dubr o ,'ačkim trgovcima garanti ra sloboda kretanja. izri č i tu spo min ju i zemlje po jed inih velikaša, .. da gredu s trgom i s vS
441

,

I

I,,

van Uroš, koj i sc uskoro zahluderio (1381) i p
Centralna je vlast samo prividno postojala. l vlastela. koja

I

ni su otv oreno ustajala protiv cara Urola. postaju sve utjecajnija i samos talnija II svojoj ak ciji. Kn ez Vojisla\· Vojinovi';. !;,OSI,odar prostrane oblas ti od Kosova do pri morja, vodi. doduk u su:;!;,snosli .s U rokm. ra t protiv Dubrovnika, ali se osje';a. da j e 10 više njego\'.l Sh'ar nego st,'ar Srbije. Pri zaključivanju mira car daje više utisak posred nika nego ra tuj uće strane: ~Beh u se Dub rovčani poplašili od carstva mi i S\'adili se s bratom carstv~ mi s knezom Vojislavom i s gradom carstv~ mi s Kotorom ... J srnirih ih s bratom carsIva mi s kn e7.o m Vojislavom i 5 gradom CIIrstva mi s Kotorom « (l3G2). P redviđa i moguenost. .. ako Ii sc svade s kim gode I'lastelinom carstva mi. trgovci da hode po zemlji car~ h' a mi , a da za tuzi vlasleosku svađu ne imaju ni zabave ni ilete ni od koga ... I u Zetskom Primorju ubrzo poslije Duiianove smrti nastaje sla bljenje centralne vlasti. Vlastelin Zarko. koji je upravlj ao krajclll oko Bojane i d riao pOZlla ti trg Sv. Srda na Iljoj. počeo j e samovoljllo postupati s dubro"ačkim trgo,·ci m a. Njega su ,,·a· kako potisnula tri brata B alšića - Straeimir. Durad i Balša. koji su od 13(;0 gospodari Zete. Oni su ntvoreni neprijatelji svoga sjevernog susjeda kne ta Vojisla,'a Vojinoviea. On ratuje s DubrovIlik om. a Bal šići su dubrovački saveznici. Sukob iZUledu zetskih gospodara i Vojinovi ća nastavlja sc i poslije zaklju čenja mll'a s Dubrovnikom. U sjeverozapadnim oblastima Srbije dočepao se potkraj Uroševe vlade velike moći sinovac Vojislava Vojinovića. župan Nikola Altomanović. Prve vijesti o njemu potječu skra ja g. 1366. Njegova je prvobitna oblast zahl'atala krajeve oko Rudnika i Ul ica. sa srpskim dijelom srednjeg Pod.-inja. Odatle je on bez44 2

obzirno nastojao da se ho vise ra;iri na r:lčun svojih susjeda. Najprije: jt' navalio na prijasIlje zeml je: svoga strica Vojisla\·a. knj ima je IlOs lije smrti svoga muia (1363) upravljala njego\'a " do"ica Gojis\ava. NikoJa je dosta laka i donjeg Lima i ,::-nrnje Drille i Trebinjem. Njegova sc: v1".t prostirala tada nad ]lroslrusto,1;c nje: dubrovačkog teritorija nasto.djeno je i u proljeće iduće !:,odine. Uzal od je Republika preklinjala ugar. skog kral ia I.udnvika. da je \IUlle u za!ititu ; Altomanović je imao na lI1'arskon. dvoru potporu moćnoga m~čvnn skog bana Nikole Gorj anskog sta ri jega. A(!,ruiv an na sve strane. župan Nikola je stvarao sebi motne neprijatel je. D ok je on bio zauzet borbom protiv Dubrovnika. \tnel La zar je potkraj 13;0 navalio illi. Rudnik. njego\' najvažniji i naibogat iji grad. i uspio da ga pri l' reme nu osvoji. Protiv njega složili su sc na drugoj sIra ni Balšići i kralj Vukašin. !'\amjera saveznika bijaše. da iz Zete prodru u njegovu zemlj ... Medutim, neposredna turska opasnost. koja je prijetila Ugljcšinim i VukašinO\lirn zemljama omela je ta j pohod. Vrlo se malo zna o tome. kojim je kraj crn upravljao knez Lazar I1reheljanović 1." ii"ola cara Urob. U nj egovoj vlasti bio .ic svakako NOl'obrdski kraj. gdje je La zar roden II gradiću Prilepcu. Njegov ota c. Pribac bio je logotet cara Du bna. l Lazar je vet pod Dušano m postao ugledna li čnost. On ga j e postavio za stavioca i ofe nio Milico"" kćerkom vojvode Vratka, potomka Nemanjina sina Vukana. Za vrijeme cara Urob njegov je ut je_

r, !

eaj stalno raSlao. M oć njego"a morala je biti znatna, kada je 1370 mogao oale:ologu. Uskoro $u u toj pog ran ičnoj oblasti prema Bizantu nastale znatne promjene:. Carica Jelena se zaka.ludnila. a tesar Vojihna je: umro. Vlast nad Serom i Dramom s njihovim područjem preuzima Vukašino" brat Uglješa, zet ćesara Vojihnc po kćeri , koja nam je poznata sa mo po svom kaluđerskom imenu - .TefimiJ je o bla šću izmed" Sera. Soluna i SIrumice velikaJ Bogdan. o kome se inače niha ne zna. a Serom i Vodenom vojvoda H lapen. koji K. kako se čini, tu odriaa, 5Ve dok T urci nisu zaposjeli I C gradove (o. 1386); bio j(: jo! u fivo tu :ta vrijeme kralja Marka. koji je bio oženjen njegovom Huko m Jelen om. I u ostaloj Makedon ij i ja"ljaju ~e slić ne pojal'e. Despot Olive r. jedan od najmoenij ih feurlalaea za vrijeme ca ra Dušana. gospodar krajeva oko Velesa. Stipa, Kratova i K očana. ubrz o i.iČe­ l,ava. Da je nadživio Dušana, vidi ~e samo po lom e, ~to je kovao novac s natpisom ~Uro~ ~ar~. Sjeverno od Olivera, u dolini Krive reke, već u doba Dubna imao je ka o svoju baštinu župu Slavihe velikaš Vlatko. Mo ć nj egova pod Uroi;em je znaino porasla. Car Dušan ga u jednoj povelji naziv;! samo ~"lastelin carstva O1i«. a posljednjih godina Uro!eve vlade on je >o$C"astokrator we sroske zcmlie-. N jegova sc vlast pr05tirala prema sjeveru po '''oJ prilici i na iupe Vranje. Inogoš: i Preševo. kojima je poslije

<4.

, •

•

l

;tav lad:1O njcso,· si n tesar Ugljda ka o \ozemljom svojom otača­ skom ... l Vlatko je kO" ao svoj novac. U kraju oko Radovišta bio je "eliki vojvoda Nikola Stanjević . kom e je car UroJ 1366 odobrio. da mole pokloniti ,,'oju crkvu u K o n či sa vi!c sela manasti ru Hilandaru. Nije bliže pozoat o. kako jc:. mjeslo tih feudalnih tv orevina, nastala prostrana oblast brate Dragaša i Konsta ntina Dejanovića. Njiho,' otac, seva.ltQkr:otor, a l,atim despol Dejan. drbo je. koliko sc zna, Zegligovo, kra j oko Kumanova. i bio je oženjen Teodorom (Evdokijom). ses trom cara Dušana. U os taloj Makedoniji glavna ličnust Jlostaje Vukašin. O n je o. 1350 bio lu pan u Prilepu. a pod Urošem. koji mu je dao na slov despota. postaje vrlo utjecajan na dvoru: prema njemu i Dubrovčani pos taju sve pažljiviji ; \361 oni skidaju sekvestar s VulcaJinova depozita. a iduće: godine obra ćaju se i n jemu za intervenciju kod Uroša. Vuk.aŠin postepeno l,otiskuje Mlak ,'c:Iika!e ka o tesa ra Grgura, koji je Jl oslije svoga oca se"astokratora Branka M ladenovića upravljao Ohridskim krajem: Grgur je joi bio ondje 1!l6 1. ali nekoliko godina poslije nal azi mo ondje ne kak va tes ara Novaka, Vul'ašinova čovje k a. Po svoj prilici već 1365 V\lkašin uzim a kraljevski nasI OI . jer II januaru id\lće godi ne ka o ~ kralj Srbljem i Grkom« potntiuje da r nekoga svog v la~tcJina ruskom manastiru na Sveloj Gor i. Ali la promjena ni je znač i la i formalno izd"ajan je njego,'c oblasti iz srpskc države. Poslanici ca re" i i kra!je,'i do l a~e ;tajednilki u Dubro"ni k po svetodmitanki dohodak; u crkvi u Psači nala ~e se suv remeni likovi cara Urob i kral ja Vukašina jedan do drugoga; kn"a n je i zajedn i čki novac s na tpisom .. UrosiU$ imperator_ na jednoj. II ~kral j. na drugoj strani; Vuka;i n najzad nnsi naslov _gospodin ze ml ji srps koj i vsem Grkom i Pomorjll i Zapadnim ~t r :lnam "" ..",Ii ~ve je to bilo sa mo prividno ; kralj Vuka~in. kao i H ći na osta!;;! feudalaca ponaša sc kao da cara Uroša uopće Ill"ma; oo ~ BaBiti ma sprema napadaj ml N ikolu Altoman(."i ća; potvrđuje Dub rovčanima povlastice. koje su od cara Dušana dobili_ a da ni jednom rij ečju ne spominje Uro ~a; ral s Turcima je ~amo st var nj ego,'a i njegova brata. de spota Jovana Ugljde. kr'ji upravlja oblašću oko Sera i olt ro osuduje cara Dušana zbog prc;::iasll carstva i palrijaršije pa crkvu u s\'ojoj oblasti pod vrga va carigradskoj patrij::riiiji.

.45

-

T , ,I

I,z posljednjih godini! života cara Uroša nema uopće: spomcn~ nJcgn~'nj unutrašnjoj djelatnosti, koja sc jo! osjećala na 1'0~Clku njegove v]:l
?

nema više spomena ni o srpskim državnim saborima.

I

I I

I

II

kojim;, sr:

održal'alo jedinstvu d rbvc. Kad jc Llmro car U roš (1.1171). nestalo je j sjenke centralne vl asti. koja je joi! lebdjela nad već osamoslal jc:nim oblas tima moćnih fClIdaiac;a. 2. Osamostaljenj e poj edin ih oblasti u Makedo niji i njiho v pad pod tursk u "las t. - Vuk aJin je učvrstio 5\'oju vlu! u zapadnom dijelu Ma kedonije:, nad teritorijem, koji se ~irio od Pri1.TCn:l do ispod Kostura i od Vardara do alban skih planina. T u JU najglavniji gradovi bil i; P rizren. SkOI,I;e i Ohrid. Vukaši n nije i ~a~ stalne prijcstolnice. nego sc pojavljuje čcićc II Prilepu, SkopljU I na Brodu. On je kovao i svoj no\·ac. U početku $ likom c~ra i kralja. a poslije samo! lik om kral ja. U nj egovim 5e oblastlm:.održala tn.a.tna trsovin~. Ito sc ::lIvila II prija!noj puiodi . nar~clto . llZ.učc5ce Dubrovmka. Godme 1370 on potvrdll;e za svoJ tenjarij dubrovačkim trgovcima povlastice. koje su 1349 bili. do~iIi ~d ca.ra Du!ana . lenidbenim vezama "'oje djece sa sU~.lednJm dmastlma (Balšići. Hlapen ) on pokušal'a povećati sl'oj ugled i učvrstiti svoj položaj. U neprijateljskom je odnosu bio s Nikolom Altomanov i ćem. U zajednici I Durdem BaUicem pr ipremio je pohod prOliv njega i sa svojom vojskom do~ao do Skadra. ali • je na. poziv svoga brata Ugljcše krenu o natra", kako bi . b pnprelm o VOjnu protiv T uraka. Vukaiinov brat, J ovan Ugljda. bio sc učvrstio II istočnom ?ijc1u .rv:akedonije s glavn im gradom Serom. U jednoj svojoj lSp.avl IZ 1368 on upotreblja,' " nasl o,· despot. ali se u nekim ispravama naziva i sa m od ršcem. Uočavajući opasnost od Tu raka. a. stojeći im prvi na udaru. despot Uglje!a se zalagao, da sc p ro!tv T uraka stvori koalicija svih ugrofenih zemalja. u koju bi ujac. naročito Bizant, a koja bi Turke protjerala li Balkanskog poluo toka. U vu i je s tom poli tikom i njegova osuda Dušanova proglašenja carstva i patrijaršije. On je pn:rllagao Carigradu savet. protiv Turaka i nudio mu i novčanu pomoć , a kao prvi korak k normalizaciji odnosa! Grcima prihvatio je izmirenje s cari-

446

gradskom pa t rijadijoOl i l)r izllanjc njenih ne ka da.\njih prava na svome te ritoriju _ lako ni jc postigao u svemu pozi tivan rezultat. Ugljda je od proljeća 13il vršio pr.ipreme za borbu proti,· Tu!":lka. Njegovu se p01.iVlJ odazvao Vukašin i prekinuo pripremani pohod proti\' Nikole AltomanOl'ita. Vukašin i Ugljda krenuli su sa svujom vojskom prema Adrijanopolu, u bliz in i ko jega su se susreli s Tnrcima. Kod mjesta Cerno mcIl a. na desnoj obali Marice . .loši" je 26. IX . 1371 do bitke. II kojoj 5u Vuka!in i Uglješa katastrofalno poraženi. Obojica su izgubili život. vel iki je dio njih ove vnjske na st radao u borbi, a samo sema!i dio spasio. P osl jedice MaTi čk e bitk e bile su sudbonosne kako za Makedoniju. tak o i za cijeli Balkanski po luotok . Ne samo što nije postignuta s\'Tha. i ~to Turci nisu izbačeni s Balkanskog poluotoka. već su se oni naprotiv na njemu k onačno učvrstili. Dalja njihova oS"ajanja, li obzirom nil prilike II balkanskim zemljama, bi jahu samo pitanje vremena. Iskoristivši s"oju pobjedl!, Turci su JSi2 upadali duboko u Makedoniju i Grčku. Tc provale bijahu praćene pljaaom. ubijstvima i oo,'odenjem stanovni šh·a u ropstvo. a u opusto5cnim oblastima 1.avladali su glad i pomor. Pod udar cima turskih čet a pro pale su i samostalne politič ke tvo revine II Makedoniji. Zemlje despota Ugljtie biH su na kraće vrijeme Zal' U! jeli Grci, pa su zatim pale I)od tursku vlas t. U \'ukašinovim oblasti m" vlada o je njego,· sin Mark o ( 1371-95); (Jn jo: zadrlao nasioI' kra lja. ali se morao priznali turskim "azalom. Njegovi su susjedi iskoristili tdak pololaj. št" je naSlao poslije Maričke bitke. i oduzeli mu nek~ gradove i oblasti. B:lUi ći su zauzeli Priuen_ Vuk B ranković Sko plje, a veliki lupan Amirija Gropa Ohrid.. U sjevcroistočllom dijel u Mak edo nije jJvljaj\! sc ka() tllrski vazali braća DejanoviCi - Jovan Draga~ i Konstantin. Njiho,· je teritorij obuhvatio - ne zna sc. da li jol za iivota ca,.:) vroša ili poslije njegove smrti - osim očevih posjerla i zemlje despota Oli vera, se"aSlokratora Vla tk a i vojvode Nikole_ s gradovima Kumanovo. Kratov o, Stipo Kočane, Strumica. Velbuirl i Petri č. Politi č ki centar Dejan ovića bio je VclbuM. J ovan Dra ga~ nosio jc naslo,' despota (umro J3i8). a Konstantin sc jadjli. kao ..gospodi n _. Priwill'ali su lursku "rhovnu vlast. ali su ta~ drh1i samos taln u unutrašnju upravu. 44i

I

Kao turski vazali bili Su Dejanov i ć; j kralj Marku ohvez.mi da plaćaju godišnji danak i daju pomoćne vojne odrede_ Pr~d Kosov~ku bitku 1389 Konstantin jc propustio tursku vojs k u kroz svoju oblast j snabdio je potrebnim živCŽom. U pohodu turske voj. skc protiv Vlaške sudjelovali su takoder Konstantin i Marko_ U bi tk i na Rovinama 1395 izgubili su obojica život. P oslije llJ ihove smrti Turci ukidaju do tadašnji samostalni položaj njiho vib zemalja i uvode svoj u neposrednu vlast. U Makedoniji sc sve više utvrduju turski {.. udaki, koji postepeno dobivaju posjede srpskih crkvenih j svjetovnih feudalaca.

s. Sr bija II doba kneza Lazara i bitka na Kosovu. _ Borb" izmedu srp skih (cudalaca, koje su z apočele još za I'ladc (;Ira Uroša, 1I:;le su pos lije 1371 u fazu ogorčenog obračunannja i prisvajanja susjednih oblasti. Najrato bornijim sc pokazao župan Nikola Altomanović. is crpljeni dug im ratovanjem; onemoguć i l'anjem trgovine sa zal edem. Dubrovčani so tada. kan je nestalo formalnog razloga, iza koga su sc zaklanjali. morali pristati da mu plaćaju svc\odmitarsk i dohodak (13i!!). Od kneza Lazara preo teo je opet Rudn ik, apokušilo jc d" osvoji i Prizren, koji su poslije M aričke bitke zaposjeli B al ; ići, ali II lome nije uspio. Ubrzo je, medutim. doživi o svoj ]lotpuni slom. Knez La zar i bosanski ban T vrtko , koj " je župan Nikola podjednako ugroiavao. složili su se. da ga zajedničkim nal'orima uni~te. Prije nego što će poduzeti napadaj , hil o je potrebno osigurati se od Ugarske. koja je štitila Altomanovića. Priznav anjem ugars ke vrhovn e vlasti i uz obavezu da ćc plaćati danak, knez Laza r je postigao. da Ugars k a ne samo napus t i svoga nekadašnjeg stiće­ n ika. nego i da vojskom pOnlugne sO!ve znikc protiv n.ieg";!. Prilisn ut sa svih Sirana. župan Nikol;, Altomanović. koga su I IlJtgova vlastela pučcia napu štati. sldon ;n se I I Užice. Jli je lu bio opkoljen. zarobljen i oslijepljtn (13i3). a njegovu prostram: oblast podijelili su Lazar i Tvrtk o izmedu sebe. Laz;!r jc dobio užićko; rudničko područje. a Tvrtko kr;!jevc oku gorIlj c Drinc i Sfcnnjc i donje Polillllje. Balšići su iskoristiii p rili ku. da Z~lIZIllU Trebinje. Konavle i Dračcvicu, doduše za kratku vrijenJC. jer su II početk" J3ii I'Jastci" t ih žup". koje Je ban Tvrtko podbadau. di!,,'-la bunu proti\" Ea\Šića, i župe su prdlc pod vlast Bosne.

4"

lIurđ evi St~l'o vl ~od

Nov OIl: I' a zora. drU li:3 pOlov ina XII . SL.

S l uđeni ~a, HOlI:orođl č in a

e rk " I , kraj X II. Sl.

,, ,·... u .... " XXXVI!, •

I I

I

Grad RIbnica

~od

l ilOtrlda. XII. It.

,,

Posl ije pro pasti fupana Nikole ostao jc: u Srbiji b o naj moć­ niji feud alac kn ez Lazar. On je nastavio širenje svoje oblasti. Svladao jc i Radi ča Brank ovića. gospodara Brani čcn.. i prisvojio njegovu oblas t (1379). Biograf Stefana Lazarevića . Konstantin Filozof. spominje vclikaic "koje ota c njego\' od pocdka pokori pod $Voje: noge. A ovi b ija.hu Nikola Zojić i NOI'ak Belocrkvić s drugi n';! nekima .. , T ako je čitavo Pomoravlje i sjeve rozapadna Srbija do Drine i Save bila ujedi njena pod v lašć u kneza Lazara. Dva naj l'doija srpska rudarska mjesta, Novo Brdo i Rud ni k. bila su pod ređ ena njemu. Ka o što se iz R avan ičke povdje vid i, kn ez Linar je imao pod svo jom vla šću i oblasti Mačvanske hanovin e. On danIje manas ti ru veći broj sela u Ma č vi i u Bitvi ka o i d,'a saj ma u Ma č"i i Podgo rici ( ISSI). Nije dovo lj no jasno, da li je on te oblast i dob io od Ugarsh, kada je pos ta o njezin vazal. ili se ub r1. o poslije pobjede nad Nik olom Alto man oviće m oslo bodio tc zavisnosti i zavladao njima. Knez Lazar se u ja ča nju svoje vlaSI; osla njao mn ogo na srpsku crkvu. ko j u je obilato pomagao. Njegovom inicijath'om ;zmiTilc su sc grčka i srpska crkv a (ISi 5). On podi že veiik broj manastira i crkava. N jegn"a glavna zadu žbina Ravanie .. do biva pri usn i"anju veće vlasielins tvo nego ma koji od prijalmj ih mana· stira: 148 sela rasu t ih po čitavoj zemlji - u Pomora,·lju. B: an i· čevu. Peku, Zv;ždu i t. d. Kn n Lazar je uspio da na sje veru nametne sv uda s,·oj.1 n ~­ posrednll vl ast. al i sc na jugu odrfava;u i dalj e neki fcurial ci. Vuk Br:mk o\' ić je držao kraje"e oko Prihine. T repče. Zveča n a i Sjenice i Polimlje južno od Prijepo lja. Od prijašnj ih gradova kra lj .. Vukašina prdli su ]lod njegovu vl ast Prizren i Skoplje. S Vukom. koji je bio o!enjem njegovom k ćerk o m Maro m. bio je knez Laza r stal no u dobrim od nosima i prisnoj suradnji. Jedan suvremen i tapis spominje " bl;::,~o\'jernog i hr istoij uoiv og i bogom prosvje će n og kn cza Lazara i ljubaznog 11111 s in~ gospodina Vuka. ka da su vla dali s\'im s rp~ki m zemljama i pomorskim i tako u $Iozi i ljubavi pobjed ivali neprijatelje svoje .. (I3Si). Sliča n je od nos us pos ta vio knez Lazar i sa Zetom. Već 13i 5 kada je trebal o birali nov og patrijarh;::.. sas tao se sabor ~pove­ !enijem kneza Laza ra i Đuril a B alšića _. I poslije st taj odnos odrfavao, kada je Zetom vla dao Lazare\" zet Đ urađ SL a c;m iro\";ć.

449 Grad

Novo Brdo na 1\0$11 "". Xv. SI.

r od manje utjecajnih " elikab bio je uz l..azara

čelnik

Musa. gospodar oblasti oko donjeg Ibra I gradom Brvenikom. ofenjcn njegovom sest rom Draga nom. koga $U naslijedili sinovi S tefan i Lazar Mu sić i. Poslije Mari čke bitke i priz nan ja turske vrh OVIl C vlas ti od siran e dinasta II Makedoniji wpočclo jc tu rsko prodiranje i II srpske zemlje, i to najprije manjih p! j a čka!kih odreda. koji su upadali prije OZbiljnijih voj n ičkih po th vata. Prva proval a Tu · raka II Srbiju zabilježena jc 13Sl. ka d su L azarcv3 vlasIel a ercp i Vitomir razbili jedan nji hov od red ~ na Duhra ... n ici_ (k",1 Pa rači n a ). Uskoro jc sam Murat l. zauzeo Niš i upao II T oplicu. ali ga jc knez Lazar suzbio kod P ločn ika (1386). D" ije godi ne poslije pretrpjel i su Turci poraz i II borbi protiv bosa nske vojs ke kod B i l eće. Posljedica je turskih neuspjeha bila, da jc Mural za počeo ozbiljne pripreme za velik pohod proliv S rbije. Osim kontingenata iz Male Azije i s Balkans kog poluotok a pozvane su I pomoćne tru pe turskih kl etvenika i S Istoka i sa Zapada. Sam je sultan vodio vojsku, a s njime su bil a i oba nj egova sin a. Jaku b i Hajazid. kao i mnoge proslavljene vojskovode iz pri jašnjih ratova (E\"renos, Saridže. Balaban i dr. ). Preko oblasti Kon stantina O . . janovića. ko ji sc i sa m sa svo j im odrtdom morao priključiti Turcima. izbio jt M ura l na Kosovo u oblast Vuka Brank(lvića .

Knez Lazar je i sam vrii o dip lomatske i voj n ičke pril.reuu:. Prije s,'eg" je nastojao da se osigu ra od stra ne Ugarske. s kojom jc bio raskinuo vazal r>e oba,'ue primljene u vrijeme borbe pru _ tiv Nikole Altom anovića. On je. zajedno s kraljem Tvrtkom. bio na strani napuljske stranke i ratovao u Posavlju p ro tiv IJTI staša kralja Zigmunda pa zauzeu privremeno i Beograd. Tada. oh:kujući navalu Turaka. izmirio sc posredovanjem svoga zeta. mah'anskoga bana Nikole Gorja nskog m!adcga. i prilUio opet is\(" one valainc obaveze šIo se tiče vojs ke i danka, koJe je imlw prij" premu kralju Ludovi ku. Zajednička opasnos t još vi'e ga je zbližila s kraljem Tvrtkom. 5 koji m je i i na če bio u srdačnim od nosima i prisnoj suradnj i još od poč<:tka svojc vlade. Osjeća­ jući. da je Bosna isto tak o ugroiena ka o i Srbija. Tvrtko je i vojnički pomaga o kneza Lazara Obustavio je osvajanje Dalma-

CIJe i UI.utio u S rb ij u svoju vojs ku pod voj vodom Vlatkom Vuk ov ićcm. S Bosanci ma je došao , kak o $C čin i. i jedan odred Hn'ata ]lod ba nom Iva nišem Paliinom. od srpski h feud alaea, koji su pomogli Laz ara. na jvažniji je bio Vuk Branković. na teri torij u kojega sc boj i odigrao. Uz Lazara su bili i nj egovi scstrići Stefan i Laza r Mu s i ć. Nije poznato, da li je drugi njegov zet Đurađ St racimirović-Ba1šić sudjelova o u buju. Sasvim su fantas t ične kas ni je turske vijesti. po kojima su kneza Lazara pomagali i Bugari. Arbanasi. Vlasi. Mađari , Nijemci i Cesi : tre balo je p ri kazati tursku po bjedu što teZOIll i va žnijom. Sudari li su sc na Vidovdan 15. lipnja 1389 II blizi ni Pri:ltine. O borbenom poretku imamo sa mo kasnije vijesl i. koje ne mofemo provjeriti suvremenim izvo rima, premda sc same po sebi čine dosta y jerojatn ima. Centrom turske vojske. koji se na lazio svakak o ondje. gdje je Muratovo tulbe. zapovijedao je sam sul tan. EI'rupske trupe nalazile SIL sc na desnom krilu pod Bajazidom. azijs ke na lijevo m pod Jakubom. ' Prema hIuratu nalazio sc knez Lazar S3 glavnim d ijelom svuje vojske. Srpsko desno krilu vodio JO': Vuk B ranković (prema Jakubu ). a lijevo Vlatko Vuković s Bosancima (prema Bajazidu). Sam tuk b it ke malo je p01.1lat. U početku su Srbi imali neki us pjeh . koristeti se zahunom, ko ja jc nastala kod T uraka, kada je .. ne ko. veoma blagoroda n_ - to je po kasnijim vijestima b io Miloi K obilić (O bili ć) - .. koga oe rni še zavidnici svome gospodi no i osumnji či!c kao nevjerna •. p re t varaj ući se. da kao prebjeg prelaz; na tursku stra nu, ubio sulta na Murata_ »U pn'i mab odolij<:vali su Lazarev; ljudi i pobjed ivali .. - ka fe dalje izričit o Konstantin Filozof. Ali B.. jazid je odmah energičn o preuzeo sultansku ... Iast i komandu u svoje ruke , naredio, da sc pogu bi i njegov brat Jakub, i Izvoj<:vao pobjedu. Knez Lazn je pao u tur sko ropstvo i pogubljen jc po Ilaj azidovu na redenju. Pozna to je i to, Ja su neki bosa nsk i velikaiii bili ~arobljeni i oJvedeni u Ma ~u Aziju; ~a njih sc te k poslije Angorske bitke saznal o da su II životu. Cini sc ipak. da Turci nisu potpuno satrli srpsko~ bosansku vojsku . Vuk Brankovi ć jc uspio da se spasi, , Po "'rokom običaju. kada je birka bita u I'....opi. cV""P'i
451

. 50 •

l ,

I

isto tako i vojvoda Vlatko Vuk ović: strada o bi bio prema lOme naj \'i~e centa r srpske vojske. Vi jesti o bitki na Kosov u brzo su prodrle dalek o iZl'an Srbije . Zaniml jivo je. da su prvi ut isci bil i, da Turci nisu ostal i pobjed· Did. Najstarija zasada poznata vijest zabiljdena je sa mo (h'anaesl dana poslije bitke u dnev niku nek oga ruskog hodotasnika. koji se zateka o na tursk om teri t oriju II gradu Astra" ;j i na C rnom moru: .U ne djdju (27. lip nja) stigosmo u grad As tra";ju . Met ropolit sc zadda ondje. da bi $u nao vijesti o Mu ratu. Mura l j e bio otišao u rat protiv Lazara , srpskoga kncza ; a kruž io je glas. da su obojica. Mu rat i La7.a r. bi li ubij eni u jednoj bitki., Tu rci su, kak o se čini, bili priličn o smeteni poslije bitke, jer isti pisa< biljdi dalje. kako su odmah olišli iz Astravi je »za slraieni ovi m nemi r ima , jer smo se nalazili u državi turskoj... I druge poznate vijesli. koj~ su nastale kao nep osredni odje k samoga do g ađ aja, ne govore o turskoj pobjedi. Ka da su potkraj srpnja odlučili u Venedji. da pohlju posla nika k novom sultanu, još se n ije znalo, Iko je lO. Jakub ili Bajazid. Poslanik je dobio dn pisma s tim. da I)reda namij enjen o onom Mu ra tovu sinu, koga zatekne na prijestolju i da mu izjavi. ,.da smo prije odlaska ovih gal ija iz Mletaka d očuli. ali ne jasno, o ratu. koji je bio između vd emolnoga gospodara M urat a. oca njegova. i kneza La?ara. o kome su se rawe stvari go vorile, kojima sc ipak vj erovati ne mol e; ali smo ipak dočul i za sm rt rečen oga gospodi na MuraIa . zbog koje mnogo falimo ... Kad sc: ima na umu. da je izjava. prema kojoj sc: »"jerova ti ne mole .. onome. !ilo se govo ri o boju na Kosovu. namijenjena samom sul lanu i da sc m letačka vlada ogra ni čava sam o na izjavu saučešća II povod u smrti njegov a oca. onda je priličn o vjerojatn o. da ono, ho se šest ned jdja poslije boja u Mleci ma govo ril o. nije bilo oso bito po\'olj no po Turke. Najčud n ovatiji su izv jeHa ji, koje je slao sam bosans ki kralj Tv rtko. i to u vrijeme. ka da je mora o t očno znat i, i to sc na Koso"u dogodilo. Saču "a no je jedno njegovo pismo od l. VII L 1389 "puće no trogirskoj opći n i. koj im ja,·lja. da je tako pora zi o Tu rke. s neznatnim gub icima na svo joj st rani. da je malo njih iznijelo glave: o Srbima i o kn ez u Lazaru uopće ne govori. U istom smislu pisao je i Firenzi. koja m u je odgo"orila oduševljenom čes t itkom, napominjući , da je za njego\'

452

-

us pjeh »vel: odavno .. saznal a _ka ko iz donesenih s l3.$o\·a. tak o i iz pisa ma mnogih lj udi ... Da se i mimo Tvrtkovih izvjd.laja na Zapadu bila raširila vijest o velikoj kr.šća n skoj pobjed i, svjedoči i Filip Mezieres. poznati poznavalac hto ka. koji je zapisao na kraju nekosa svoga djd a . lto ga je dov rsa\'ao u Parizu. pri je listopad" ]389: .A da bi bol jom milošću bio sputa n mač rečenog Amorata. ove iste godine on je potpuno pobijeden u krajevima Albanije: i on i njegov sin pali su u boju. ka o j najhrabriji iz njegove ,·oj$ke ... Ndto poslije izvori govo re. da je Kosovska bi tka ostala n~' rijdena. Po jednom .slovu« o kn ezu Lazaru pisanom us ko ro poslije nj egove sm rt i. ~\"akak o prije 1402, krvavi je sudar prestlw. jer su obje st rane bi le izne mogle: .. obojim lc sIranam iznemoglim i brani pre$la,·~i ... Is ta se I\' rdnj a po navl ja kak o u jednom dubrovač k om. tak o i u jednom tali janskom ljetopisu. Posljedice Kosova . bliže i dalje. bile su porazne po Srbe. P remda sc Bajazid nepos red no poslije boja povu ka o. d;: bi uh rstio svoj u vJa$l, Turci su ubrzo mogli da izvuko 5"U korist od postignutog uspj eha . Sr bi ja je poslala vazaIna turska drž~'·a. Oblast Vu ka Brank ovića. izv anrednu važna Z" dal.i~ tu ,.~ka osva janja, Slavlje na je pod njihovu vuj n i čku kont rol u : S koplje su mu odu zeli i od n jega n ači nili svoju vojn u bazu prema Srhiji. Z eti i Bosni: u os tale važn ije nj egove gradove. naročito u ZveČiln. smjestili su svoje posade. Centraln a oblast Ualkanskog poluoloka nala~i!a se na taj nat in Č\'rs t o u nj iho" im rukam a. Već su ~uHelr1enici osje tili znače nje bit ke nstala predmet legende. čije je stvaranje bi lo olak!a"c> i ar
'53

,

1 4. Sr bija u vaninom odnosu prcm3 Turdma. _ Poslije ko sovskog poraza Turci nisu pokori li Srbiju . Bajazid I (jilderi m) ponudio je Lazarcvoj udov ici kneginji Milic; i njegovu mal oljetnom nasljedniku knezu Stefanu vazaln; polotaj. Oni su ga prihvatili, jer je sjevernoj granici prijetila opasnost od ugarskog kralja 2igmu nda. koji je, nastavljajući Ludo,·ikovu politiku. na!l tojao da učvrsti vlast u Mačvi i osigura posjed sjevernih srpskih ohlasti. Milica je "anlni položaj morala da prihvati i zbog toga , Jto su opuSloicnoj zemlji prijetile i unutrašnje borbe:, jer sc gospoda r Kosnl'a Vuk Br anković, u nadi da ćc: učv rs t iti svoj polnbj u Srbiji, oslanjao na :2igmunda i iz Pri!tine nastavi o da prub otpor T urcima. Da bi se bar izbjegla .. bijeda od Ismailjćana .. (Turaka). Milica je poslala Bajazidu u harem k ćer Oliveru i preuzela obavezu. da njen 5in Stefan s bratom Vukom pode da se pokloni sultanu i da Hpske trupe kao p omoćna vojska sudjeluju u tu rskim pohodi ma. Uz te obaveze nam etnut je Srbiji i godi!nji tribut. koji je poslije iznosio 40.000 dukata. Osim toga. turska je posada ušla u Golubac. utvrdeni grad lili Dunavu, i u nekoliko važnij ih tv rdava. T ime su T urci osigurali sebi pu tove za Tat protiv Uga rske, koji je odgovarao momentan oj politici L;narev ih nasljednika. Otada su Srbi rato vali na sjeveru zajedno s T urcima p rotiv ugarskih tru pa. koje uglavnom nisu postigle nika kv e uspjehe ni 1392, kada su prod d e u oblas t Braničeva . Vuk Bra nk ov ić nije mogao dobiti nika kve pomoći od Žig. munda, pa se i on. prepušten sam sebi. morao pokoriti 8a jazidu, obvezati se na godi!nji danak, pustiti turske činovni k e u 5VOje gradove i 1392 odstup iti Skoplje. U Skoplje se odmah doselila turska kolonija, i ono je postal o sjedište sa nd!ak-bega i j::'1avna baza za dalje turske operaeije na Bal kanskom poluotoku. I duće godine 1393 Bajaz id je po korio i T rnovsku Bugarsku i tim e stvorio povoljne u"jeh: za rat pro ti,' ugarskih ,'azalnih drfavi ea na Dunavu (Vidinske Bugarske, Vla!ke i Dob rud!e), ka o i Barne Ugarske. Zauzet unu trašnjim borbama. Žigmund joi nije mogao poduzeti veće akcije pro tiv Turaka_ U doba uhrićivanja turskih pozicija na Balkanskom poluotoku, potkraj 1392 ili g. 1393 kn ez Stefan LazareviČ. postavii punf>ljetan. uze vlast l j Srbiji , a Milica se kao monahinja je,, -

454

gemJa povukla u manastir_ Vrlo obrazova n i s knji!evnim ~klo­ nostima. ~prv; u Sll'arima ra la i borbe i um jetnosti« po riječim a njegov,l biografa Konstantina Filozofa. koji h" al i kndevu ljepotu. snagu i govornički dar, Stefan je nas tojao da obnovi opusto~e n u zemlju. al i jc svoju politiku morao da po-dv rgne sultanovoj vo lji i ka o vazal sudjeluje tl njegovim rat ovima. N ije sudjelovao u os,'ajanju Grčke. ali kada su Turci započeli borbu iz VJa! ke protiv Ivana Mirče. koji je svojim navalama uznemi rivao T urke u novoosvojenim bugarskim oblastima. sudjelo,'ao je i on uz kralja Ma rka i Konstantina Dejanol' ića _a ko ne i sa voljo m. a ono po nuždi ... U bitki na Rovinama (1.!l95) ,'o jska Ivana Mirče. uZ pom oć Mad llora. koje je sam 2igmund vod io. odnijel;) je pobjedu nad T urcima. Medu mrtvima na turskoj strani bio jc i kralj Marko. T a je jlobjeda izazvala oduševljenje na Zapadu. pa se id,,':e godi ne. na pozive za pomo':. koj i su stizali iz Carigrada, ok upila oko :2:igmunda vojska . u kojoj je bilo dosta vitezol'a iz Francuske. Engles ke i Njemač ke. Nediscipliniran u krihnku vojsk u pobijcllio je Ba jazid kod Ni kopolja (1396) za h va l juj u či naroči t o aktivnom u čdću Stefana L azarevića i njegovih odreda. Pobjedu kod N ik opolja ni je Baja zid is}(()ristio za dalje akcije prema Ugarskoj, nego za učvršćivanje turskog položaja prema novoosvojenim zemljama _ Kao što jc poslije bitke n:t Rovinama pretvorio Konstantinovu oblast \1 Ćustendi1ski sandž:lk i postavio ondje svog sandžak-bega , ta ko je i poslije bitke kod Nikopolja uklonio "idinskog cara Stracimira i stvorio I'idinsku .livu" kao upo rilIe prema Vlaškoj. Srbiji i Ugarskoj. Nepouzdanom Vuku B rankoviču oduzeo je veči dio njego"c oblasti i preda o je Stefanu. I po red pojedinačn ih neuspjeha tursh \'ojske doba Ba jazirla J. obiljdeno je velikim oS"aja čkim uspjesima svc do veli kog po· raza u suko bu s Mongolima_ Ali jc taj poraz bio tijesno ,'eun i za unutrašnje sukobe u Osmanskom carst\·u. U razvitku turskoga feuda lnog :;istema Bajazidova je vlada zn:ačila dalje skI!' ča,' anje vlasti pojedinih voj nih komandanata. krupn ih fe uda laca. i njihovo podv rgav anje centra lnoj ,·lasti. Neudovolj ni maloazijski emiri protjerani iz svojih bejluka oku pljali su se oko mongolskog osv:i.ja';a Tamer1ana (fimur-Lenka ). koji je ,'eć 20 go-

455

dina vršio velika osvajanja na Istoku (Indija, Perzija). Kad je Tamerian provalio u Malu Aziju, došlo je do bitke kod Angore. 28. VII. 1402. Uz Bajazida su se borili i njegovi srpski vazali Lazarevići. Stefan i Vuk. i Brankol'ići, D urad i Grgur. Turska je vojska bila sa trvena, a Bajazid odveden u ropstvo. premda je Stdan tri puta poku!avao da ga oslobO
,,

5. Pro mjena srpske politike poslije Angorske bitke. - Unu tTa~nja kriza \J Turskoj poslije Angorske bitke omogućivala je Stefanu Lazareviću da sc oslobO
1. 
   456
   
   Orad Sm ederć~ o n3 Dunav u. podl~nut l1:medu U28 l tHQ I:Od.
   
   Zld~llje Il'uda. De ć anl. freska iz s re dIne Xl\'. fl .
   
   l
   
   """LA XI.lJ
   
   I
   
   I
   
   I I
   
   ••• --" -~•
   
   ••, ,
   
   -•• •
   
   ~
   
   ~
   
   •
   
   '-••"• <
   
   --• -•" •
   
   <
   
   "
   
   o.
   
   >
   
   ",
   
   •-• • "& •
   
   -
   
   •
   
   •• • ~
   
   •
   
   ~
   
   ~
   
   ,
   
   J
   
   z"
   
   •• ••
   
   •
   
   priznat posjed Mačve i Beograda, koji je b IO porušen jo~ Z3 bClr bi kn eza Latara protiv ligmunda uk" posjeda lih krajeva. pod uvjetom da bude vaza l ugars koga kra lja. Zbog nesn:denih od nosa II samoj Ugarskoj :ligmundu jc bilo stalo do savet .. s moćnim gospoda rom Srbije. Despo t Stefan ute Beograd za svoju prijestolnicu i ulo!; velike napore, da sc 8rad obnovi j raz,·ije. Obno..!;"n; Beograd bij aše jaka tv rdava s d"oslrukim zidi nam a i pet utvrdeni h ku la. od kojih su Iri bile na brdu. II dvije na Dunavu. Izmedu tc dvije kule nalazilo se lancima utvoreno pris tanište, Grad je branila artiljerija i " ajamnička vojska. Izvan grada nalazilo sc podg rade. II kome su fivjeli trgovci i obrtn ici. Despot je u Beograd u podigao crk-' u i bolnicu i nas tojao da tu na seli što veći broj Srba iz čitavc ze m lje. Uskoro jc Stefan sklopi o mir ~a Sulejmanom i s BrlmkuviCima. Za taj se mir zalagao i ligmund. a i Sulejman ga je la ko prihvatio. jer pred opasnoSću. da se T amerlan prebaci u E,·ropu. nije lelio da za leđima ima jačeg proti,·nika. Isk oristi,·. i su kobe medu svojim protivnicima. on jc uspio da sačuva Turcim,l posjede na Balkanu. ali S~ ubrz o su k ubio s braćom Musom i Muh ... medom. U Srbiji. i nakon sklapnnja mira. nisu izgladcni su kobi medu Brankovićima i L;lZarcvićima. Poslije maj čine sm rti (I~05) iz bio je svo m ohrinom su kob izmedu despota Stdana i njegova hrala Vuka . Vuk je posta,·io zah tjc,·. da s bratom podijeli zemlju. Sulejman je podupirao Vuk a. i turske su trupe u d"a maha pro' drle do Bcograda . strahovito p l j ačkajuć i zcmlju (1409). Pritisnut ~ilom. despot je m orao da ods tupi bratu južni dio Srbije. gdj c je. k ao i Branković. priznao i vrho"nu tursku vlast. Ka d je Musa prda o na Balkanski poluotok. uZ njega su II prvi mah pristali ; Laurcvići i Brankov ići za\'edeni njegovim obećanjima. Ali ga je Vuk napustio uoči same bitke sa Sulejmanom. a B rankuvi ći odmah posli j e poraza. ZbOG" toga su Musi ni ljudi ubili ,"ub. i Grgura. Kada jc Sulejman 1411 ubijen. Musa je postao jedini gospodljr II cvropskoj Tursk oj. ali je ubr?O došao u sukob ~ bratom Muhamedom. koji se borio za uspostavljanje j ake ce ntralne vlasti tL Turskoj. Kako se Musa oslanjao na one balkanske demente iz balkanskih oblas t; - a kindl ije II njegovo j VOJ5CI -
   
   457
   
   -
   
   1, koji su bili spremn i da Le borbe i, koriste za oslobođen j e od feudalnog ugnjetavanja, napustili su ga svi halkanski saveznici _ knewvi i feud alei . Pred opa s n ošćll od Mu~e , des pot Stefan se potpuno pri b1ilio Zigmundu i dobio od njega veli ke posjede u Ugarskoj i ru darski centar Srebrnicu u Bosni. Despot Stefan je poslao voda pokreta proti,' Muse i okupio oko sebe vlanare i reudalec. koji su pred uj edničkom pogi bli zaboravili medu$obne političke suko be. Njemu su pr išli ~a ndfak- bego,'i Skopl ja i Custendila. izmirio se s njim ses tri ć Đurad . a za borbu protiv Muse spremili su čete i bosanski vojvoda Sandalj i 2igmund . ZaLO je Musa provaljivao u despotovinu i plja čka o zcmljll . Najveću pustoš p oči n io je 141 !1. kad su u njegovoj vojsci ostali samo ak indfije, p ljač k a!ki dio vojs ke. Despotova je vojska bila potu čena na Vrbnici, njegova če t iri tv rda grada oko Aleksinca i NiJa zauzeta. a njihovo stanovni!tvo zarobl jeno ili po bijeno. Uspomena na jednoga od " ojvoda. koji je branio Sta l ać . jedan od ta če t iri grada . sačuI' ana je u narodn oj pjesmi »Smrt vojvode Prijezde« . T ada sc na despotove pozive odazvao i Muh amed iz Male Azi je. Kad je zaobilaznim putem stigao u Kruševac. ondje su ga " cC: čekale srpske, Sandaljeve i ugarske trupe. p od zapovjed niJh'om Đurda Brankovića ta je vojska razbila Musine od rede kod sela Camorlu pod Vito!em u Bugars koj 14 13. T ako su krštaruki vladari pomogH da pobijedi centralna vlast u T urskoj . Za pruženu pom oć u borbi protiv Muse despot je od Muhameda dobio neke oblasti nil istoku Srbije. Da bi odd.ao dobre ,odnose s Muhamedom l. ( 14! 3-1421) i s njegovim nasljednikom Muratom Il. (1 421-\0151 ) morao je da pristane i na neke us tupke. da se iznova obvcf.c na plaćanje danka i slanje pomoćnih trupa. ali jc: zato u toj periodi Srbija u!iva.la čc1rnaest godina mira . što se odruilo u njezinu ekonomskom i kulturnom razvitku. Despotovini je 1421 pripojena i Zeta poslije smrti posljednjeg Balšića _ Balše I II. Ondje je despot morao da nastad već započet i fat s Ml ečanima oko zetskih primorskih gracio,'a i za vršio ga 1423 skl apanjem mira , po kome su Mle č ani 7.adržali gra· dove Skadar, Lj e!. Ukinj i oblast Paštrov i ća. U lo je doba despotovina imala najveći opseg, prubla sc od Save i Dunava do Zetskog Primorj ... na is toku je dopirala do 45S
   
   oblasti T imoka, a na jugu do planinskih greb ena Sar-planine i Skop.~ke Crne go re; tada je bila na vrhuncu svoje mo ć i .
   
   •
   
   6_ Pri vred ni ra:tvi la k Srbij e u doba del;po la Stefana.. _ Godine čestih ratova na srpskom ter itori ju negativno su se odraz ile na osnovnu prh' reci nu granu srpskoga feudalnog društva - poljoprivn:du. naroči to na ratarstvo. Za vr ijeme turskih provala i opuda gra dova T urci SII pustoši li polja i vinograde, pJ j a ~kali sela. koja nislI bila ničim zaštićena. j er je naoružano ljudstvo pružalo Turcima otpor oko utvrdenih t očaka i na strategijski naj\'ažnijim komunikacijama . Posebni odred i konjanika. akin rllije. imali su jedini zada tak da pred turskom vojskom sve pljilčk aju i uni!tava ju. Osim toga. turske su trupe II masama odvodil e robl je. pa j e nenaoru!ano stanovn i!lvo moralo da napu!ta polja i skl anja sc u g radove ili da bjdi daleko ispred turskih čel a . Turci su, ka ko opisuje Konstantin FilozoL "jedne odvod ili. druge zaro b!javali. jedne plijenili. druge klali, kao oganj lomeć i i sve satirući". I ka da je kneginja Milica, u v rijeme poslije h: osol'sh bitke , obnavl jala posjede D ečansk og manastira. istakl a jc u daravnoj ispravi. kak o je u manastiru ,ve zatekla »od zločas tivih jezik izmailskih požc!eno i opovrfeno ... a njegove ,"erohe ,.bliz upustenija ... Ratarstvo sc dod u!e obna vljalo u (loba. ka da je des pot ST<: dio prilike u zeml ji i kad su prestale turske pro,'aJe. al i kad~ sc uzme u obzi r. rla se poslije turskih provala mnogo stanovnika ni je vratil o na stara ognjišta. da su mnogi odvedc ni II roblje. jasno je. da se ratarstvu nije mogao osigurati prijašnji razvitak. S t očar i su liv jeli u svojim katlIn iIlla II goro viti m krajevima. daleko od prometnih lini.ia, kojima se obi čno kretala vojska. pa ih pustošenja n isu pogadala onoliko, kol iko ra tare. Osim to~a . njihO"a sc imovina sastojala u stoci. a ona se mogla s kla n j~tj ~:ljed. no s ljudima. pa su Vlasi, kao st oča ri i in ače pokretljivi, podnosili povlačenj a ispred Tu ra ka bez om: j tete. koju su trpjeli ratari. T u tre ba tra žiti i ralloge. koji su u nekim kraje"imn nui no U1.ro· kOI' ali pre1afenje stanovniJtva sa ratarsl"a na stočarstvo. Nasupro t nazadovanju ratarstva rudarstvo je u Srbiji upra vo p otkraj X IV. i na početku X V. st. doživjelo neviden procvat. I uza sve turske ratove i pustošenja rudnici su u doba despoto459
   
   •
   
   -
   
   I
   
   vine eksploat iran; vrlo intenzi\'no. Strani trgovci.
   
   il
   
   Dubrovnika i drugih primors kih gradova. bili su f ivo zain teresi rani za izvoz balkanskih ruda. Srpskom despotu biJ i su potrebni veli ki prihodi za ratove i vojsku i ka o materijalna osnovica za ub·ršćenje centralne vlasti. pa jc poticao i angažirao sve raspolofive snage za dalji razvitak fudanh'a. U njemu su bogat izvor
   
   prihoda
   
   I
   
   većinom
   
   rI
   
   počela
   
   nalaziti i srpska vlastela. Rudarstvo se u doba
   
   despota Sldana toliko ruv ilo. da JI' turski kroni lar Dursun-hc:g mogao odio poslije reč i za Srbiju. da jc ~sva jedan rudnik zlata i srebra ... a bizantski pisac Kritobul , da dalO i srebro II Srbiji izbija iz zem lje kao iz prirodnih izvora i. gdje god čovjek budakom udari, nailazi na ldi!ta zlaia i s rebra. bogatija nego u Ind iji. Najveći rudarski cen tar despo tovine postalo je Novo Brdo. u okolini kojega su rudari kopaJ i srebro. F rancuski putopisac Be rtrandon dc la Brocqui ~ K zabiljdio je ks t godina poslije smrti despota Stefana, HSS , da novo brdski rudn ici do no~ godišnje 200.000 dukata prihoda. U drugom rudarskom ce ntru. koji je da,,:.o srebro. Il bosanskoj Srebrnic;, prihodi su, po drugom izvjcštaju. iznosili 30.000 dukata go disnje. U doba desI,otovint porasla je va!nost i rudanke oblas ti oko Rudnika. gdje su uz sreb ro kopali i ba krenu i olo"nu rudu , jer je i tc!ište s rpske dr!avc, zbog pritiska T uraka. poma knut o pKma sjeveru. Najveća je rudarska oblast bi u Kopaonički kraj. gdje su kopali srebrnu. olovnu i željeznu rudu. il zatim je taJ ili u ,·elikim pećima. kojih su tragovi do danas saču,·ani. Uz n ajveće cent re Planu i Trepču. kojih procvat takoder pripada u prvu polovinu XV. SL istkali su se Ostraća. KOI)Urići. Janjevo i drugi cen tri, Vaini su rudarski ce nlri bili i Rudišta kod Ripnja. Krupanj i Zaj:.bt II Podrinju. R ude su preradivane u sallloj Srbiji, gdje su gradili talionice i idjezare. a xa rastavljanjt dala od srebra sam je despot uvozio ulitru. Upored o s rudarstvom cvje tala je i lrgovina. množili su se i .~irili trgo vi i gra dovi. Najrazvijeniji su bili oni gradovi, koji su usto bili i centri rudarske oblasti. al i je bilo i drugih vafn ih trgova. Uz Novo Brdo. Srebrnicu, Planu. T KpČU. Rudnik i BeogTad isticali su sc trgovi Bran icevo. I'araćin. KruJe'·ac. Zaslon (poslije !iabac). Valjevo. Cačak. Priština, Trgovište. Vučitrn. Mi-
   
   460
   
   •
   
   ,I
   
   trovlea. Prizren i drugi. U njima su sc uz ko lonije Dubrovčana nalazile i kolonije Kotorana , Barana. Trogirana. Splićana. Grka. Mlečana i drugih stranih trgovaca. koji su u svojim rukama držali do bar dio vanjske i jedan dio unutrašnje trgovine. Najvažniju ulogu i dalje su igrali Dubrovčani, koji su sn'a bdijevali r udarske centre hranom. a feudalnu gospodu i dvor finim vunenim i S"ilenim tkaninama i luksusnim predmetima, a iz Srbije izvozili. osim kob. voska i stoča rskih proizvoda, rude i metale u Šipkama. naroči t o olovo. sreb ro i zla lO. Mnog i od tih trgova nisu više bili naselja (Id nekoli ko stolina drvenih kuća, već izgradeni gTadovi s mnogo ljudi. Opseg trgovine i vrijednos t roDc znatno su sc povećali . Za "rijeme nekog sukoba s despotom Stefanom 141 i Dubrovča n i su mu poručivali. da sc glavni predmeti nekadašnjtg izvoza: vosak. kože i stočarski proizvodi, i sada i?v{]ze iz malih trgova. ali da postoje "veliki i slavni trgovi ka o II Novom Brdu i 1)0 drugim veli kim mjestima gospodn"a ti ... gdje oni d,,nuse najskupocjen ij u svilu, bisere i druge dragocjenosti. a za nabavljanje te rohe Dubrovča n ima su potrebni tO" ari srebra i vreće dukata. pa zato ih moraju izvoziti iz Srbije. Despot jc osob ito nastojao da poveća trgovačku važnost Beograda, pa je njego \·e trgovce oslobodio od carine i isposlovao od uga rskog kralja i drugih vladara. da ih i oni oslobode od carine u svoji m zemljama. R a zvitak trgovine prekidali su turski ratovi. smetala su JOJ ograničenja. koja s u uvodile turske vlasti na jugu despOlovi ne, n apose zabra na izvoza srebra. i sukobi u samoj z~mlj i. osobito izmedu Lazarevića i Brankovića. Dubrovčani $U isticali tC su kobe ka o smetnju razvitku trgo vi ne, iako su im sve ne kadašnje povJas li~e potvrdili i jedni i drugi, a Brank ovi';; ~večano iz ja,.Jjivali svakome, tko hoće da liode na njihov trg .ili Srbin ili Latin ili Turčin da ide slobod no i da mu n(ij)e nij~dne zabave ni ot koga •. Ra zvitak rudarstva i trgovine pomogao je. da jo~ više ojača robno- novčana privreda u starom okviru srpskoga feudalnog društva. T urski ratovi i pustošenja S jedne. a razvitak robno-novčane privrede s druge strane uzrokovali su i neke promjene u društ'·~­ Il oj stru kturi zemlje, u po lobju i među sobnim odnosima pojedinih klasa. 46l
   
   -
   
   II 7. Druitvene promjtnt u doba dea;polovinc. - Položaj zavIsnih seljaka i u godinama, kad nij e bilo ratnih Pu&tošcnja. postajao jc sve teii, jer lU sc povećavate ra boto: i porezi. S razvilkom robno-novčane privrede rasli SII i zahtjevi fctldaln ih gos podara. vlas te le i crkve, a poljoprivreda je. zbog ralnih pustoše nja i smanjivanja broja zavisnih scljaka.rat:ua. davala sve manj c_ Fcudalci su zato po kušali da visinu feudalne rem c održe pritiskom na zavisnu sclja~lvo i zahtjevima. koji su naclm divali privrednu snagu proizvodača . Ratna pUSloJcnja zahtijC"'ala su 1>0pravljanjc po rušc nih gradova i ut vrden ja i podizanje novih. pa jc i drla"na vlast povećavala rabot e, tl \0111 slučaju . gradozidanije« , do neizdržljivosti. Danak Turcima, koji su plaćali Stdan Lazarev i ć i B ra nkovi ć i, takoder je padao na leda osnOl'nog proizvodača, Od njega JI! u oblasti B rank ovića odmah poslije priznavanja tu rske vrh ovne vlasti. a II S tefanol·im zemljama oo 1395 ubirana nOI'a daća - »turska pl ata .. ili »danak gosIloduva mi_. Kada j e despoi Stdan uveo stajaću vojsku, za njeno je u~dria­ vanje napla ćivan »voj!tatik. ili .vojnica .. . Od ,,"vojitatika_ i .danka_ ni8u bili oslobodeni ni sc::Jjaci na manastirskim posje. dima. Stov ik i za njih je II nekim slu čajevi lll3 bil" pred,·idcno. da moraju ići tl rat. na rabotc u Beograd ili na drugo mjesto. ako to desIlOtu bude potrebno. I druge or!a\'nc "pabirice male i I'elike:. bile su mn ogobrojne. Zhog tdkih obaveza, često se sc:ljati. i kada bi pro;la opasnost od osvajača. nisu vračali k starim gospodarilIla, od kojih su i iml če bjdali. Bl I(l je: seljaka, osobito seljač k e djece. koji su napuhali svoja sela i odla tili ne samo na zanat i pomoćne trgoI'ačke poslo"e izva n Srbije, već se uključivali u trgovačke poslove i po srpskim gradskim centrima. Taj je I.roce~ nametlluo dalji razvitak robno-nov čane priwede, Zato je despot Stefan, potvrdu jući 1407 monasima lal're SI'. Atanasija sa Svete Gore po' sjede II Srbiji, istakao u svojoj ispravi. da _imajut kalu ge rie lavrascii "saku oblast. gde koga člol'cka ot n jih nahodc da ga vra.štaju TI predrečenaa svoja $ela. ili hotel. ili ne hotet ... Zhog oskudice radne snage i vlas tela su otimala kmetol'e i od\·odila ih na svoje posjede, oso bito sa nezaštićenih manas tirskih ima nja. Kada jc 1405 despot Stefan nastojao da II Srbiji obnovi opustošene posjede rUJ1\'lIljsk ih manastira Tismena i Vod ice. ne samo d
   I
   
   I
   
   I,
   
   ,
   
   pustio kmetovima. koji su s njegovih posj eda i posjeda njegove vlastek ]lobjl!gli u Ugosrednog povoda pretvaralo II pobunu. Potkra j vlade despota Stefana pobunili su se rudari tl Srebrnici proti,· svogon obrta u primorskim gradovima. na prvom mjestu u Dubrovnikn. j na proširenje mrr -
   
   •
   
   '"
   
   \
   
   463
   
   -
   
   , ,
   
   I
   
   I
   
   I I
   
   I
   
   I
   
   ,
   
   h: n jihovih prekomorskih veza i vdio!inu njihove prekomors ke trgovin e. Njihova je razvijena privreda utjecala tad a i na razvitak srpskih trgova, \I kojima Su živjele njih ove kolonije: ili s kojima su oni Dddavali žive t rgovačke veze. Njihove su kolonije: na srpskim trgovima uživale: široke privilegije i nisu bik zain teresi rane: 1,3 samoupravni r37.vitak grada ka o cjeline. Zato je njihova prisutnost ometala puni razvoj dom atega g rađansk og stalela. ra zvoj gradskog obrta. okupljanje: domaćega grad anskog elementa
   ...
   
   .
   
   "
   
   Sol'oćanl, Uzdd(,c BOKIJTođice, lre~ k~ lt
   
   , . ~
   
   sredi ne XIII. sL.
   
   Sludenl .... , crk va s,', Joa hlm . f An e, delali Iz ' od'.tnjll BoJ::orod ltc,
   
   pTl·. pol o,·in. XI \' . SI,
   
   S v. Ivan b: e rhc
   
   iV.
   
   Nikole. !IIunllr S ludeni el . XIII. il.
   
   m orskim gradovima. uživali nj ihovo poslO\' no povjerenje. pa 5C u dubrovačk i m kn jigama javljaju kao dužnici. koje će Duoro," tani kred itirati. dokle gOli se trgovački poslovi udespo tuvini ourl" obavljali s neko m .sig urn ošću . Poznato je. da jc i sam des pot. u želji da podigne važnost nove prijestol nice. doscJj av~o II Beu· grar! bop. tc lju de iz cijele zemlje. da sc u njemu razvije što ži\'· lja l rgo,'a~ k;, djelatrHlst. On JC i inah' l. i,·o na stojao d" ojača trgnv;nu i stvorio srpsk im trgovcim:;J povrn da j~ sta no vnik toga grada. ]la da ne daje ni gdje cari n ~ ni prolaza .• Za druge gr;'l dove 1ll07.~ se S;'l Ul O pretpostaviti. d;: je pOl'lbj njih"va ,;:radan. ~Iva bio 11 skl;ldu s njiho"im f akti č k im r;lz\'itk(>llI. Tome b i u prilu/; gOl'orila i jedna napomenOlrlCI1C srebrni čk ng zako na. flok je ):rad bio pod vh.štu de 5l,o ta. Despot Stefan j:: ča k pok ušavao da. u korist sTI,skog grarlan.~ h·" sva ka ko i 11;1 osno\'u tendenci j a. koje je ono samu pokazivalo - ogran iči gotovo mo n opolistički položaj stran ih trgovaca. na prvom mjestu Dubro\·č;l na . I od nj ih je z;: ht ijevao ea · r i~ i namet e. kO.ie je plOlćalo nomaće sta nov ništvo. $I're<:a vau da bez kontrole iZV Oli!" srehro. po kuša"ao da skuči njiho"a pra\";: na vlastito sudstvo,;: n .. njihov otpor udgo\"arao zatva ra njem d ub rovačkih trgo'·aca. plijen j c n j~rn njihove imo\'in ~ i protje· "Iva nj em sa srpskih trgOV;!. M ci1utim. ta borha. da d omaće grud anSIlIO oj a ča. ;J C;). se privredni lit jecaj strall;'COl ~ k uči . po.t;.:ln je ugb"tlom nemoguća u "anjsk o.poli t ičkim prilib:r: a. koj., SI: nasl ale poslije smrti desl)O\a Stl!"rana i utjecale takuder );~ sbhljenjc materijalne podloge za la knl bo rhu. U sva kom slučaju. Hpski su sc gradani. iako niSI! p~!'nsLa"­ ljali potp uno formiranu gradall5ku klasu. s"ojim h"r.z15tl'om 1
   
   -
   
   I na či nom nj c~()\'a stjecanja vcć bili izdvo j ili iz svoje: ~lare k l a sn~ sredine i stvorili domaći građanski stald, ako i ne formaln o l prav no. a ono fakt ilki i sad rbj no. Brzo odvija n je iduć i h dog ada ja i stalno kidanje niti. un.utn.;njcga privrednog i druš tvenog razvi tka (\tI rs ka o~vaJ'l n:,~ , u"oden.ic turskoga feudalnog sisiema. m igracije) nisu dop\lstl:~ . dil sc pr occ~ form iranja domaće grada liske klase potpu no clUVTS l . iako Stl Z<:llo postojali, clodušt vrlo specifični. uvjcti. Srps ki trgo" ci su t a vri jeme t urskih proval .. i II krit ič n i,m g~­ dinama na l)U~tali g ra do"e i skl a nja li sc s im ovinom II pruOOTJ!: ili II dru ge g radske centre. Do! lo ih jc dosta i II Dubro,· nik. gdje sc spominju kao veliki trgovci. koj i II n ~)Voj sredini n a~tavlj aju svoje pri j a! nje poslove. Upravo iz njihovih red~,·a stvoren ~e kasnij'" u Dubro,'niku ~natall dio povIaj te nog slop dubrovačk'~ grad.:lna ( ~nlu n in 3). koji su u1. \·13sle!u imali nlll"iši ekonomski i društ veni položaj u gradu. Mnogi Su ostali \I zemlji. da nasla ve puslove i pod tll rskom vlaitu.
   
   I
   
   8. Učv rU i va n jc ccntral ne vlasti. _ Tak~v p proi7.vm!a~a. iako povecani i ~mn ~žen L td ko. su l~og.J. pok rit i \' el ik e iz
   ,
   
   I
   
   451-;
   
   " "
   
   i
   
   I
   
   ;
   
   I
   
   nim s rebrom. ne go s u ga nwrali proda" at i d d.a,·ooj kovn ici. a za iZVO l traž iti dopu!\e nj c. kojc Je davano ud ara njem pečati). na šipkc sn·bra (~ bolano s rebr o,, ). Kova nje novca takode r je don osilo prihoUe. Bu dući da je rudarstvo ..nigura\'alo despotu Hlika financijska sredstva , on ga jr sve "iše podvrgavao svojoj kont roli. Financijski osarnostalj en. despot Stefan je moga o da ojača ce ntral nu ,·last i suzbijc feml al nu ra.Qulo. o$lanjajući ,c pritom na sve onc clemente. koji h je interesi ma odgo"arala jaka elOn. tra lna vlast. Osim
   Jui dok je Stdan prizoav3o vrho\"nu vlast s ultana Baja ziu a. potl u~ima o je mj e re da suz bije se parat ističk e tdnje srpsk ~ ,.la. Slele. Baja~id ga je u lome pom agao. jer j e j sam odlučno is tupao protiv sam ostalnosti fe udala ca II T urskoj. Z a to je Stefan već tada hezobzi rn o uklanja o sve predstavni ke feu dalne ono1.ici ic. koji s u ga . klcvetali i bune dizali~ (Konstant in Filozof). Nepouzdanoj i ncvjcrnoj vlasteli oduzimao je ba§tine i dodjeijh'ao ih ka o ]Ironije ljudima. koji su uživ al i nje!,"ovo I)OI'jerenje. V lasteli na No"aka Bduc rhiea je poguDio. a Nikoli Zoji ću je dopustio da sc s porodicom pO" u če u manastir. Cesar Ugl j d a. koji je samostalnu upravljao svo jom ob laić u . Vranjem. Preše"
   46j
   
   -
   
   o:.rga nu,rao oslanjajući sc na ljude. koji su mu bili najpouzda niji. I'roiirena je kompetencija lokalnih urgana. koji su bili podloIni cen tralnoj upra vi. I značenje drbvnih sa bora postajalo je sve manje. Sazi"ani su u manjem SlISU"u i imali neznatnu kompct ~nciju. Raspravljal i su i rjd:lI'ali o crkvenim pitanjima O p olitičkim stv"rima despot ih je pitao za sav jet. ali je sam odluči,·ao.
   
   Desput Sldan .ie tim refo nllnma postigao svoju svr hu. Skr;enn je moć dastel!':. a lim Sl' II to doba. kada su očekivali leškc horllc protiv Turaka. ukl onjen i unu tra§lIji neredi. koje su re dovno uzroko"ali su kob i {eudalaca .• Niti je moćni uzi man zemlje blj~njih, uiti je vaden mač silnih. niti se krv pravednika proli.i cvala ... ~ , to su činjenice. u koji",a Konstantin Filozof vidi posljedice d!':spotovi h nnpora. da ojača cen tralnu vlast, Kada su zbog ratnih pustošenja i smanji,'anja broja zavisnih seljaka prihodi s feudalnih posjeda srpske ,·Iastele počeli da .ic ~man.iujll ili postaju sve nesigurniji. ona su sve "iše- vezi"ala ~voje interese l.a moćnog vladara i oček ivala \lčvršćenje n'oga pol~ŽlI.ia i uzdizanje ugleda II drž;,vnoj upravi. Osim toga je već t~ d;, i poneki krupniji "lastelin 1'0~eCl da sudjeluje \I pri\'rednim poslodma robno-novtanog karaktera. II trgovini i rodarst\"\~. i d;t t u stječe bogatstva. Kasn ijI' nalazimo i !amoga desp rent>:: daje godišnleodredenu koli č.inu srebra. U novim prilikama postepeno su ~(" mijenja li ne samo d",· ~tveni odnosi II Srbiji. nego jc i njezinu državna organizacija dobil;: no\'e oblike.
   
   I ••
   
   I
   
   i
   
   i
   
   ,I ,•
   
   I •
   
   •
   
   !
   
   I
   
   liko! lJo )402 despot Stefan jc I.ivio II K ruilevcu. Jagodini. Pri_ :'tin, ii , Nnvnm Brdu. a zatim je sv().i dvor prenio II B ~(lg rad . tJ dob::. despota unlltr,n'!!s pa1:!iim,s \I latinskim i$praya.ma). ~ "ujne poslove. na čelu s vojvodom ili "elik im vojvodom i S, "anjske poslove, koj im:! je upravljao logotet (kancelar). u koje,!.";, je nao ldnos ti osim odnoS:I sa stranim državau".a bio i naOl"" lIao crkv:llna i pravo5ude. Despotova tjdcsnn gard:: bil n .it" II sklopu unutra šnji h poslova. Zli vrijemc despota Đurda od" ojene Sll il: unutrainjih poslon~ kao poseban .tin~ finanCij e. na telu ~ "protovestijarom«, koga je s vremenom za mi jenio .. čel­ nik rizničk; ... Osim tih naj"išlh driavnih čino,·nik .. nalazimo na (iespUlu,'u dvoru i _sudiju d" onkog« i .dvorodriicu .. (uprtl"nika uvora). Silni S\l činov nici bili .dijaci« (pisari), globari (s ahi· " Uči novčanih kazni ) i desečari (s,t!)ir,,'::i de~etine). O I'lllltr;,~niem I,redenju zemlje znamo samo .•Ia sc mj estn naz;'·;:: iUjla j tl"h:: .,'lasl o:, iako se sta ro ime u narodu i dalje oor!ava. p,,j!'raničnim oblastima. koje Sl! hile na prvom mjestu vojnički orfa niziranc. up ravlj;;o je _vojvoda kraji! tni ... Srpski (cudalei ni ~ u vik nosili zvučne naslove iz vremena Nemanjita. Nazivaju se ,iednostavno - .gosl'oda~. Velika S\l sc vlastela nazivata i .vuj"odama~, kojim je naslovom uila nesumnjivo ozna čena J llJ'ho\,;:: ulog .. II organizaciji obrane zemlje. Uz staj a ću vojsku. koju je uveo despot Stdan , u ral je p ... _ l.inl1l <: i starr. feu{i:!lna vojska. Jezgru vojske čini la je ko njica _ ldk i oklopnici. Vojsku su sve vite nao r uža\'ali vatrenim orll žje m. na prvum mje~lu opsadnom artiljerijolll. I(i . Srbija izmedu T uraka i Milđ~ra, -
   
   !l. U nutrašnj e uredenje dcspoiov ine. - Despotovina je prekinula ~ve veze! tradicijama ~ rpskor carSh·a. Ali, kako su njeni
   
   vladari od 1402 nosili bizant.ski naslov despota. oni 5U uJlornim učvr~ći"anjem centra ln e vlast i postali vrlo moćni . Udespotovim rUKama bila je vojs ka. sudstvo . drlavna uprava i vanjska poli-
   
   468
   
   Despot Stefan Laz;! rc' it Ilije ima.o djcce. a kako je (Iuie bulol'ao , lelio j:: da uredi pitanje nasljedstva. Zato je s;:zvao sabor II Srebrnici pa je pred vlll~tdom i klerom proglasio l,a nasljednik:. svog;: sestrića Olin' ;). Odnose s MadOlrima utvrdi o je I; maju 14~6 na .~astankll
   
   ",
   
   •
   
   -
   
   l I
   
   •
   
   I
   
   I
   
   sa Zigmul)fiotl1 u Tati. Tu jl· predvideno. da ec f)lIr~d kao na ,dje(lnik dcsl)()ta Slefana prih"aliti vazaln; odnos prema uga) s~nm kral ju i predati mu MaČl'u. Beograo i (;"l"bae. Despot Steran je IIIn rO 142; 7.a vrijeme lova II blizini Kruguje.-C(!. Kad je 5tllpin na pri.jes tn!jc, Dm'ad je već bi o zreo čov jek od ..'i2 godi ne. 11110.0 jc bizantski ..dg-oj. bio ofenjen Grkiniom .Jc1inuo. iz porodice Ka ntakuzen i okru1.en G rd ltl:1. Bio .lc duhru upućen u vojne. dil)lomah ke: i finan cijs ke poslo\'e. \'e': prvih gndina vlade deSI)ot sc našao II vrlo tešku I,olofaiu. Poslije pro\,::tle 0(1 g. 1425 Mur::tt II. je i 142i. jo~ prije .• mrti Ilcspot" Std;nw.. Op':l pr",":!l;o II Srbiju. Uz pomoć Du _ br{)včana Srbi Su ooran;li N<.>vo Brd o. ali Ml TlITci zauzeli Ni .~ i Krušcvac i u njima. pos lije po\'laČenj::t. oslovili ~"ojc garnizIme i ka o Il~ mj~snika Sinan-bcga. fl kOG Stalat<. 100 m::tniir. lada. Despol f)nr od je prema \lg-OI'Or" II Tati pl'e,;ao Malbrinll' Brllgrad s oko licom . u kom ~:ndar:l Golu])ca jeremija prcdao je {:' rad Turdma ulIlj~~lO Mndarima, Prelila nckom sporaZU1nU ~ Maduima despot je zaorfao Mač\' II , Burlući da su u ~voj;lT' rukam::. im::lli G<.>luha c. Turci ~It i na D"n"vu drždi SIn brodo\':>' la f::tt proliv Ma/b ra. Ti su uzalud I'llkuša vali da jakim homhardiranjem primoraju lurdcl.1 posadu u Golu!,el! na I'reoaju Prito m su 5amo slraboviio opustošili /!rudsku nk"l;cu. t· isto 5\' vrijeme BU S~ l1Ci napadali Srcbrnicu. Svi trgovač];i putovi pu Sr biji bili su tad a pre&jcčcni. U čita"'.lj z~mlii. 1)0 riječ i m:: Ko n.~t::tn tina Filo7.0fa. nils ta!:: je ~mrZ( '~l I'uslo.'i~ .....narod je je· O,O()(I
   4iO
   
   I
   
   i , I
   
   ekonomski ,· .. žne oblasti j oko kojih ~1I ta i s Mlečani m
   47!
   
   1
   
   KARTA XVII
   
   Srbijl; nu l urske uh-rdent: lučk e " Srbi.ii. šio od Tura ka . koji ~ U preko srpske zemlje rat o,'a li 5 M:ld:lrima. N;:; krllj l1. b l.! 511 T urd zbog poraz a. koji su im n,mijeii Madari. počdi d a ~~
   
   osvetu.!" Srbi mu, des],,,: je 1IIur;", L.ku!'il; mi. ,>dsIUp
   ll. Prvi FOld i obn oHl dC~I'''l o v i n c. - Karl ,ic !,utkr r"(>v,, fink i d rl'~_l" ~e rl" !H!. Srbij unha. cijcn;: odraslom robu bi la i flO(1 :\I:či. .. Za j ed n ~ čizme proda .. ni: su jednu robi nju ... 2:-.biljeiio jt: i suvremeni tHrsk: kron;t;.r A ~i k ·]l a;'a Z",k Iz d;:SjlO!..,ve p .... wdi ce olh'c den:: S;.J •• r.... ps'v" . h'a «espotova sinOI. Grgur i Sleraa. i u za rohijeništvu "dijepljen;: zbog dOl'i.\ i\'anja s .... cem. S:Ull sc despot našao tl Ugarskoj 5<1 sinom Laz;:rom II d"l,:! kad je pala despotovina. Ondje Ul ~C poslije smrti :::'igm llmlm'll n: dj c'l nik~ A !hreht:, bile r::.;plamsa le borbe "kn p rijest(ll\a , Durad ,il.' p"ku;an kandidirati sina La z;>r.. na lIf!anko prijestoi;c, :.li ni je u io mc uspio. Z~( n je J)oslij ~ i7.oM:". malol j emog Vbd i$Ia vu 111. Jagc1o\'ita pribo on(.j st:'ani , k o j~ je , ra zila, d:. ,e m: prijes tolje d"vede Albrchtu \' sin I:o j i je rođen poslije njegove ~mrli _ ~d;!1:l\' POSlI\rče. Zoo,!!" l::tk v;a st
   "
   
   (.
   
   I
   
   -
   
   I I
   
   ,
   
   I
   
   Ima nja u Ugars koj. i Or. ,;< ~ J e rinom k ucnuo p!'"k v DaiHl" c:ije II Zelu. {b orga n iz ira iwrbu la o~ j obo6 cnje rle~Jl(llo"ine Meduti m. II Zeti su m u sc i ~prijc'::ili C mojcvići . domab por od ic,:, k oje ~;: uprav ... " tu "nJe me puh' la ;7.dIZ3Ii. i OtSl/nl If vratio u lJ!(ar~ kl!. p osiijc Let iTi m jeseca. k oje! j c proveo II Du h n wniku, Poslije pad:> fies l'o tov; I1'" Turci su l"',\( u\)sijedali B~(Jl!:T;I<:, II obrani kniega su I,n(; \ ;l-oA-!:. D~ Sl'Cl D"rad je "ti" o.i~ no sk lol'i.-. mi r S<1 sultano m : ohno"io drža"u ukljllčiv ~ i i gr;ldov(" Krušcv a c i Gobbac, k oje ~L Tc-rd drb1i prij e 1';).<\;'( d cspn lo\'lnc. J IZ zarobl jcni~ l l'n ~U ~~ !lI"cma ugovO'II. "ratili si n ovi. Aii Je zem lja lJil a S\'? II n l~evi n~ nl::. il II 0 1Jla51i Brank ""'i,;;l Turci SIJ kao i pr,je Od;l\, Iv C!je čiO
   -
   
   konjanika krenuo prema Bus-a rskoj. MedUlim . brodovlje koo Galipolja nije uspjelo da spriječi prebacivanje turskih trup a il An~dolijc u Evropu. i ugarski su križari bili razbijeni kod V;trlle 144~. Poginuli su i VJ
   1'2. Pohodi Md lmcda U.
   
   On'ajača
   
   pm ti" despoto"i ne. eim je na prijestolje stupio sult;m Mehmed n, (1.151-81), odmah se pripr;wio ela "'''OJI ost;,tke balkanskih drlava. NOI' i je ~ltltan najprije. 14053. zauzeo na jurii Carigrad. poslje!]nji ost
   l
   
   svije\. U tum pohodu 5ult3.n jc: usp;" dn. taUZIII(' velik dio de Spot~l' i~c. u prvom redu njezine centraln.: oblasti. op ustoši zellll_!.1l : odvede II ropstvo oko 50.{}()(l ljudi. Ali on nije 115PIO d;1 o"'oJ' StII('/Ic"evo pa sc povukao prema Sofiji. Vojsku je ostav;u kod Kru šel·ClI. II po zauzetim oblastima razaslao činovnike i ca ri nik_e da preuzmu 1'13.$1. Medutim. "elika despotova "ojsk .. nij e: prekld;.:la uperaci j e. St igao je II pomoć i [van H unjadi i uspio da razbije tllr~k\l vojs ku. a nje1.ina je zapol',;ed nib sa IS najist"k _ nuti jih stilrjc.::ina poslao kao zarobljeni k ondje imao velikih "ubit~ka. pa je svoju vojsku. naoružanu teškom ar l iljerijom. i dunavsku notu bacio na Beograd, kome su najprije pritekli \I pomoć sla bo naor\llaoi nje475
   
   -
   
   m~ i:k'.
   
   ugMski i pol j ski kri zari pOlI vodMn!m vatren,,!; propoI itd n;ka krihr~k(or nJla proti\' Tu r ak",. frnuje"c;' !",I!la K.tjllstr;.n::.. a latim i h' an l-iunjad i. koj , jc ~vojom flolil om č;' ­ m'lc;: I'a~bio lursko brodo vlj e na Dunavu. Za obranu Beog rada pl , ~l a" .i~ despo t ; ~rpske In' I'~' " njq:ol'i su ljudi om~t~l; dul n,la tursku maIH1i;c\'anjc. II hMb i za Beo!:'w(!. ~ kOJoJ su sc llawčito i.~ t a ki i sqnki odredi . tursk:! j e vo jska bila odbijena. Za I'rijelllc i)",. bc Hu nj;.,l; i KapiHra n ~u umrl; od kuge. Despot j( zalrai i\) mil ul: su[l:m
   •
   
   15. PrGpOlst despc:o vi:1c ;t;, vrJleDl~ D uN:!e\·ih na.d jedn;k.., Poslije ~mrli der.po l;! Đ ur(h, izbio j ~ Sl'om žestinom s ukoh TllZli;-itH. int ~l'cs:1 II npk;)j icuda! no j kla si, il I)On nj pr ije medu ~Ian"vinla port..:;ict" CIll·d i~ II lurskoj sl užb i i za u ~imao V,SOK I PUiflZ:lj run,dip\(llg L.cr!c r- hega. Mihailo Andelović je uspio. d:, Đ urd ev n::.slj c(lnik sin Laz;;r. 1'10':: početkolll 145; ~ !:.Iop: SlI 1U1t;:llOI" mir i dobije cijel u (\ctl'otol'inu osim Novog Br
   4 i(,
   
   ! l I
   
   I •
   
   l, I
   
   M a tija," Kon'inu { JHli-I .I!/O} . si,ill hana [;unjMiij'" Aii JC II isto vrijeme stigao uS rhiju kau prclendent ~li j cpi Grgu , S t urskim lI"upam pl ~ m.~t\'a Turci , fi zički uništili. unua !ladl'tn despoto"ine i propa'ću nj Cline f~u d al ne klaJe ra zo;jt'n" je i nj elm~ upravna "rganil.~dj a . Crl~,,~ jc donekk n~ ­ $Ial';la tradic iju stare drh,'IO. ddeći sc slarih srpskih ~ .. kona
   
   F i
   
   -
   
   , Ali sc ugasi la j srpska patrij:lTšija. koju Tu rci nisu ])rizna1i, velik i crkveni s3bor nije st "iše: okupljao, a mnoge ep isko pije ostajal e su dug o nepopunj e ne. H. Poled mig racija. _ Pred tunkim nalet ima svijet jc napu~tao ognjišta II strahu od Turaka ili zbog gladi, pa s u mase trladnih i bolesni h IUlale zemljom i pljačkale. Karl a jc Sr bi j;l poslala poprište čestih ra IOI'11 . narod sc pred Turcima skla njao prem a sjeve ru i j )rc:ma jadranskom pri mo rju. Već po tk raj X IV. st. nagrnllie su II Dubrov nik tolike ma se sirotinje, da je vlao;Jj.l\'aJi kao sluge i šegrti . na ručil" u Dubrov niku kao ra d na snaga u mnogobrojnim obrtima. koj i s u tada bili u punom razvitku. u pomorstvu i trgovi ni . Poslije. kada im ta mo nisu nala?ili posla. prebacivali su se u Apuli j u. Mnogi Su sc Srb i pn:selili u Bač ku i Bol nat još II doba despolovin e. Poslije pada despotovin e sel ili su se u masam a. Dok je pos tojala do:spotovina. Mad ar i su na nju gJ edali kao na bedem. koji ih štiti od Turaka. Pos lije nj ezi ne pro pasti bilo im je u inte res ll . da Srbi prijedu u ju~nu Ug arsku. da kilo mOTl13ri sluh u
   4i8
   
   I
   
   •
   
   :"1.0
   
   je sq)~ki fi"a lj preseljavali na is tok. prc_~ctja"an jc nasl1n~. Tako 511 I4 G: nasi lno preselje ni s tanovn ic i N ovog Brda u Cangrad. U O""oJene oblasti dosclj;n' al i SII sc Turci. il 1Ir. Turke i C iga ni. To su bi li o"" i etnički e!emcnill l' našim l C1n1 jama.
   
   i, i
   
   !• I
   
   •
   
   i ,,
   
   I •
   
   4i9
   
   -
   
   1 t
   
   D. Sr pski despoti
   
   II
   
   I. Srb i II južnoj Ugarsko j. -
   
   I
   
   , I
   
   j ui noj
   
   Ug~rikoj
   
   U j užl\ u sc Ugars k u preselilo ma lo ,' lasl~o~kjh porod ica. T o su hili Jakii ći. Steran i D I1l;t;l", ~:t)ji su Jobili ka o fJosjcd :-.!agylak n::: sjcvcn1Uj obali Mori.a. k;J(1 "" usko ro I)Os1i jc pada Smedereva prcšli II ju~nu Ugars ku. Vel ika jc imanja dobio Milos Bdmuž cvić iz Zete. koji jc u Uga rskoj živiu od 14itJ. a kasnije su se i$lakli Pdar Ov čare";'; i Pavle Bak ;, (1:i::!5), Osim njih jed,1n jc od najistaknutijih Srba " XV I. st. bio Peta r Petrovi':. rodilI; Ivana Zapo lje. Predstavnici s rps kog plcms\\'a i~t:lkli su sc II Usarskoj lujO ,""jni zapovjednic i II bor!.i pml;\" Turaka. Osnov nu lI\a~u presel j enih Srba sal:injavali Su seljaci. koji su !l"!" dllrskirn fcuc!alcima bili potrebni kao voj nici i kmetov i. Zal(' SlI od dosclj\:nih Srh a rormir.ma ČiS lo km elo\'s ka i ~i~lo voj n ička ili mjdovita n"selja Poloiaj srps kih kme tova hi o je isp"čet b " laUa n lime. šio ~l: "dl"kama od 1481 i H,1:"" od Srba jc veći n om bila sastadjcn.:t Mnti;a;el·a litajab '·"jskniji. Otada je ~a · 4~{J
   
   -
   
   ! TAlIl,.A XI.\"I
   
   srpskim odredima ~vakc godine sudjelovao tl ratovima protiv T uraka. Njcgu,' jc glavni zadatak bio da čuva južnu ugarsku
   
   grameu od turs kih provala. P omagao je kralja Matijaša 1476 pri zauzimanju Sapca, II zatim je provalio u Bosnu do Srehrnice i vratio sc s vel ikim plijenom. Sudjelovao je u svim operacijama, kojima jc snha bila da os lobode Smederevo. ali je jaka turska vojska uvijek osujetil a tc pokušaje. K ada je 1480 kralj Matijaš poduzeo ofenzivu II Bosni. despot Vuk jc prodro sve do Vrhbome (Sarajeva) i držao jc tri dana. l'ri provalama II Srbiju uvijek SIl se s njegovim trupama sklanjale II Ugarsku nove mase Srba. Pj evaj ući o njc go,·im borbama. narodna ga je pjcsma zapamtila kao »Zmaj Ognjenog Vuka«. Poslijc Vukove smr ti (l485) kralj M atijaš je pozvao ud ovicu slijepog Stefana. Angeli"u, da sa djecom dode "ll B udim. Za despota je najprije postavio njezina sina Đurđa (1486-96 ) i dao mu u Srijemu Slan kam en i Kupinik. Ali se Đurađ po,' ukao u manasti r, pa je za despota postavljen njego" orat .Jovan (14!J6-1502). On se zanosio veli ki m planovima o obnovi desp otovine u n)ezJIl!m starim g ran icama. Nepreki dno je ratovao s Turcima na Dunavl! i u Erdelju i provaljivao u Bosnu. Ali, planovi se nisu mogli ostva ri ti. On je umro 1502. a 1503 ugarski je kralj bi o sretan. što je mogao ~ Turcima sklopit i mi r . Kakl> Jl>van nije imao nasljednika. za srpskog j e despota postadjen hrvatski velikaš Ivaniš Be rislavić (1502- 14 ), koji se oženio ]ovan l>vom udovicom i na:olijedio pl>sjede Branković;:.. Poslije njegove smrti despotica je vod ila poslove umjes!!) mal oljetnog Ivaniševa nasljed n ika - novog despota Stjepana Beris l avića (15 14-35). 2. Sud j elovanj e: Srba u Duninu ustank u. Kakav je bio polubj srpskih kmetova u novoj dom ovi ni. najbolje pokazuje činjenica. do. su i oni prišli velikom pokre tu ugarskih seljaka proti\' fwdal ne eksploatacije. I nj ih su pogadale ~ve teškoće . koje su pri tiskivale ugarske kmetove (joh agioncs ). Još 1492 kme tovi m a je ogran i čeno pravo. tla mijenjaju gospodara. a mnogo brojna podavanja nadilazila su njihovu privrednu snagu. Stoga je ogorčenj e km etova protiv feudalnih gospod ar a stalno raslo , tako da se svakog časa moglo pretvorit i u otvorenu po-
   
   Poh ,-ala knez" Laza ru. le k ~t l vU monahinje Jelimlje. kraj XI\', SI.
   
   i
   
   I
   
   481
   
   -
   
   1 bunu. Prilika st: za to pokazala. kada je objavljen pOZIV za krifarski rat proth· Turak:\ . Ka ko ostrogonski nadbiskup Toma Bakač nije uspio da budt: izabran za papu. morao se zadovoljiti papinom bulom. koja ga je ovlaUiva\a, da u Ugarskoj i1.vr§i pripreme za križarski rat. l ako su ga vladajući ljudi savjeto\'ali. neka nt: objavljuje bul:,. dok je zemlja u kOLIleŠ3njU. on ju je ipak objavio \514. Odazl\, kmetova hio je tako veli k. da je feudalnim posjednicima zapriJetila opasnost, da ostalIII uopće bez radot: snage. Kmetovi su sc od SUdjelovanja u tom ratu nadali oslouodenju i od mah su z.atrafili od svojih gospodara m:ke olakšice. Kad su im feudalni goIpodari zabranili stupanje u redove kribra, k~iiari ~u pod vo~­ stvom osiromdenog plemića Jurja D6zst: ostah prol!\' feudalmh posjt:dnika i počeli da pale i pustoše njihove dvorce. a njih d.a zarobljava ju. U nekim krajevima već su vrlili i podjelu zemlje oduzete feudalcima. Srpsko plemstvo podrb\'alo je stav ugarskog plemstva. Ali su zato srpskim kmetov ima bile bliske patnje madarsk ih kmetova, jer je i njihov položaj postajao sve gori. Nasljednik Matijašev Vladislav II . (1490-1516) ukinuo je njihovo pravo da budu oslobodeni orl crkvene desetine. Zato 511 Srbi sudjelovali u odredima Jurja Dozsc. To je razumljivo, jer se 'ustanak ra!vijao U krajevima. gdje su Srbi bili naseljeni. Kad su pobjednici nad jednim Diminim odredom svratili u Nagylak. da s Pctrom Jaldićem proslave pobjedu. iznenadio ih je pred zoru D67.Sa sa svo jim odredima. ,.A s njima bijaJe II većini srpski narod:. zabilježio je suvremeni kroni čar Juraj Srijema~: :rada ~\l Srh~­ ustanici iskalili svo ju mržnju na fe\ldake paleel I rušeć I Jakšl ~ ćev Nagylak. Medu njima su se naročito ist.akli !edan .~anadskl trgl)VaC i ncki Radoslav, koji je poslije pnbo Zapulji. pa ga je D6na ubio. Ustanak je u krvi ugušio erdeljski vojvoda Ivan ZailOlja. D6ua i vode ustanka bili su stavljeni na muke i umo reni, a sabor je donio odluku o vui,' anju kmetova !~ zeml.ju ~ utv~io .njihove obaveze. Potpu no I.ritisnuti. kme tOVI se msu mtereSlrah za sudbi nu zemlje.
   
   ."
   
   !,
   
   , •,
   
   S• .. Car .. Jova n Nenada. Do stupanja Sulejmana II. na prijestolje s uko~i ~a tuuko-~gankoj granici imali su pr ija!nji karakter pogramčllIh sukoba I povremenih naleta n~ nep rija teljski tui torij. U tim Sc opcr:..:ijama isticao Ivan Zapolja u želji. da. yostigne uspjehe. koji bi mu pomogli da dode do ugarskog pTJJe.stolja. Ali je Vladislava naslijedio njegov sin Ludovik II. Sulejman II . je odmah po stupanju na prijestolje pripremio veliku ofenzivu protiv Ugarske. Već 15~1 osvojio je Sa ha e i sagradio most, da I.rebaei vojsku preko Save. Desl.otiea jc. ponudila sulta nu, da će mu se pokoriti, ali sc brzo predomislila i pobjegla II ..Ugar~ku: Turska je vojska osvojila i opustoši!;i Srijem. 1'0s!'Je dvomjesečne opsade zauzet je i Beograd i pretvoren u jako pog ranično ut vrdenj e. . U b? rb;una s Turcima. koje su se odigravale u Srijemu idu~'h god ma: I."edu Srbima su ~e nanKito istakli Radič Božić. koji Je reo.rgaIll ura.o ugarsku flottl. i Pade B akić , kuji je '$ čitavom porodIcom presao II Ugarsku 152.:j. Ka d je 1526 Sulejman l l. provalio u Ugarsku s velikom vujskom, Lu~ ovi.k lJ. je mogao da mu suprotstavi vrlo malu vojsku. Ugarski. Je bIla u rasulu. FeudaJc, su se borili. da osiguraju sebi sve \'~ća pra.va, ugnjeta"ani su kmetovi mrzili svoje gospodare. rudan se u sjevernoj Ugarskoj bunili zbog slabih nadn ica. nrvat_ sko je plemstvo pomišljalo na od(jepljenje, a odnosi sa zapadnim. drfa\'ama bili su takvi. da nijed na nije hljela pomoći U'j!arskOJ. Mala uga rsb vojska. u kojoj je bilo i 4.()OQ Srba pod vodst vom Radiča Bož ića i Pavla B ak i ća. unihena je n.. Mohilčkom polju za nepuna dva sata. ~I sam se L udovik utopio u blatnu poto ku. kad je pokušav;1O pohjeći. Sultan je tada ušao bez smetnje II Budim i strahovito opusto~io čitav u zemlju. Iako je on zbog ustanka u Maloj Aziji morao napustiti Uga rsku, to ipak bija;e njezin krilj. Ona jc postal:! poprište unutra~n jih horbi izmedu prista!a kralja Ferdinanda Habsbud koga i IVilna Zapolje. koji se odm .. h okrunio u Stolnom Biogradu. Srbi su u toj borIJi ponajvi.še priU i Zapolji. U doba opteS" rasula u Ugarskoj i borbe izmedu Ferdinandovih i Za poljini], pris taša. u doba strahovitog stradanja seljačkih masa i od turske vojske i od feudalnih gospodara ja\'io se II listopadu 1526 medu Srbima čovjek nepor.nata pori jek!::., aH iz-
   
   ' 83
   
   -
   
   l ,
   
   "anrednih "ojnih i organizatorskih sposobnosti, vrlo oštrouman i r ječit - »~ar. Jovan Nenada, koga su zbog crne hojc kože nazivali j Crni lovjck. On sc pojavio propovijedajuci. da je njcgova misija spasa"anjc prave vjere i nepo~ tedna borba l'To!;\' Turaka. Odmah su k njem" prišli vrlo mnogi Srbi. si rotinja i be skućn ici. a i nclto Madara, pa je brzo stvorio veliku. dobro .. rganitiranu i jaku ,·ojsku. »5rbi su se k njemu stjecali kao k !>ovom svecu" (Juraj Srijemac). dolazil i su k njemu i iz T urske; od nj ega očekivali , da ćc ih izbaviti svih bijeda. pa ~e II .njcgn'·im odredima lako okup ilo oko 15.000 ljudi. a toliku ,·ojsku nije tada mogao skupiti n j Z .. polja ni Ferdinand. Zato su sc o bojica otimala o njego vo savezništvo. ,.Car« Jovan Nenada obećao je u početku vjernost Zapolji i krenuo u Bačku , gdje je bilo dosta napuštene sloke i nagomilane hrane, očistio j e od T uraka i sa svojom vojskom zaposjeo sve kra jeve. koje je ugarsko pkmstvo bilo napustilu bježeći od Tu raka. Za svoje sjedište uzeo je Suboticu. posjed ugarsk og 1'1",mi ća Valentina T oroka. gdje se okrufio svojim ~j aniČarima. i organi zirao dvor s r izničarom Subo tom V rliĆ",m. palati nnm i vojnim komandantom - čelnikom Rad oslavom. Kada je ugarsko plemstvo lKIkubIo da se vrati na svoje IKIsjede. pružile su mu J ovanove ~ete snažan otpor i odbile ga. l Valen tin Torok je poslije sukoba s J.,:,vanom Nenadom mogao spasiti preko Dunava samo malo vojnika. Tek 1527, kad je ca r .J ovan osvojio grad Comu na Mori!u. T orok je opel zauzeo Suboti cu. Ali je zato Jovan u tim borbama oko Come u Banatu odnio sjajne pobjede. ~l mnogi su plemići tamo poginuli II dvoboju s Carem j ovanom _ (Juraj Srijemac). Na oduzetim ,'IaSleoskim imanjima dijelio j e Car Jovan zemlju svoji m voj ni cima. Mada rsko plemstvo žalilo se Zapol;i i tra1.ilo. neka ih uitili od .poganske iivotinje". ali im je Zapolja odgovorio: ,.Kad ja ne m ogu da vladam vama. jer ste proti,. mene i odmetnici. nek<: vlada on, koji ima mno$tvo Srba ka o svoju vojsku. Ja sam si tan ... ne m ogu ja p~otiv njega ustaja ti. (.J. S~ijemae). lak o je jovan Nenada istupio s vje rskim parolama borbe protiv islama. mase je Ik upi o otvarajući im perspektive slobodnog !ivota na posjedima, koji budu oduzeti ugarskim kudale>ma. Zato su tc mase u njegovoj vojsci vodile nepoštednu bOTbu
   
   484
   
   pr?t.i,' .ugn~eta:a~k?g plcm~t'.'a i t.ak.o davale pok~etu socijalno ol.>>lJdJc. I ost >S'nul! Sl! vel>k, uspJesI upravo zato. što su mase bile s"ijcsne:, koja je neposredna svrha bo~be , i ito su se za to potpuno zalagale. MedUlim. sam ca r Jovan Nenadil i vods tvo pok~cta: rllJeć~ svo.je protivnike iz redova plemstva. pokazivali su tdnJu da >skoTlste velike uspjehe svoj ih če t a.. kak o bi se i sam i ul/.digli u redove feudalac:a. . Izva.medoi lI~pjcsi .10v.anove vojske i nje:gova pomalo legend~rn~ hčnoSI zallllereslrah su turske. frarn:us ke i engleske iZ"jestlt.~IJ.e. a na PT\"OI~ mj.e-stu ~ a~noga Ferdinanda Habsburškoga. kOJI Je u..10~·~novo~ V?JSCI ~,dlO snagu. koju hi on mogao dobro up~tTlJCl.>ltl protiv Zapolje. Obećao mu je novaca. oružje, ne kad.dnJe despotskeyosjede Brankovi ća i svestranu pomoc pa je ~$PIO ~a ~a pre~o.hIJe ~a sebe. Tada mu je borba prOliv Zapolje I .~dvaJ3nJe mocfllh. prlsta~il od njega bil" glavno", ~vrhom. Jl:! Olje. mogao obr a ć:!!> pažnjU na klasni sastav vojske oko Crnog čO"Jeka: pogolo'.'u k.ad je taj bio sp rema n da sc It a vi u n jegovu slu!bu I kad s.e IspTIčavao "za žestinu i okrutnosti. koje je činio prema k ršćmllma«. jedino mu je Ferdinand II pismu istakao. k~ko ~ek uje. ~a će zadržati svoje: ljude. ~da se ni jednom plem:':u OI kr!ćanmll ne uči n i nikakvo nasilje",.
   
   ii
   
   Car j..,van se postepeno safivlja""o s nov om ulogom, Osim onl~ja trafio je od Ferdinanda i crvene tka nine. da odjene svoJe dvorane. zatim t rubače i bubnjara, podaćenu zastavu i ~ncko odijelo. koje ml, dolikuje ... Stovilie. nudio je To ruku. svom glav nom protivniku iz redova p1c:mst,·a. Tuku izmirenja. Medutim. iako je Torok bio Ferd inando,· pristaša. feli o je. da bude uništena ta vojska. od koje je lIgarsko plem~lvo pretrpjel o tolike gub itke. Podjed nak o je to ~e1je1o i ugarsko pJem~lvo okupljeno oko Zal)olje. S toga je Petar Pcre nyi pokrenuo ukribrski rat. P~Oliv Jovana Nellad e uga rsko plemstvo i popove iz kra;c:"\'a, kOJe Je jlokrel neposredno ugroiavao. J o\"an je pre,] bitku pOTUčivao , kak o bi bolje bilo, da 1.a jedno ratuju proti,' T uraka. ali njego"a poruka ni je bila prih.>aćena. U lipnju 152i jovano .. e su čete uni~tile tu plemić ku vojsku. U Ugarskoj sc pričalo da j e II toj bitki , koja je zapamćena kao »Hpski rat~. izginulo '"iše p1c:lfJ st"a nego na Mohaču. Pcrćnyija je ~pasjo Mark o jakliić ,
   
   -
   
   I
   
   , koji jc bo preds tavnik srpskog plcmsh'a i~ klasnih in teresa po _ magao II toj borbi ugars kim feudakima.
   
   raka. Z a to je Ferdinand post a vio Ba ki ća za deSpota, kad j e 1537 navalio na Turke, da bi opet os\'ojio izgubljene l)Osjede II Slavo niji. Ali v ijesIo tom imenovanju nije ni st igla do B akića , jer je on pao kod Go r jana u borbi protiv T ura ka. Posli j e njegove smr ti naslo\' despota nije više nikom e dav an.
   
   Najzad je sam Zapolja mobilizi rao p~oti\' Jo\'al)a , koga na ·
   
   I
   
   ziva ..(lošijakom. lopovom i razbojni kom«, ugarsko i erddjsko plemstvo i uspio da u dva pohoda razbije Jovanovu vojsku. Qila jc tada. kad $U ciljevi bor be bili promijenjeni. kada je vujeva ):. prema Fudinandovu pla nu protiv Zapolje i svojom krvl ju trebala pridonijeti klasnom uzdizanju svoga vodstva. izgubila mnogo nekada šnje borbene snage. Car
   Uloga despota St j epana Beri slavića bila j e neugledna. Kako jc on prista" uz Ferdina nda. Zapolja jc za upskog deS]lota postavio I~adi ča Bofića. koji se od 1502 isticao u borbama protiv Turaka. A li je on umro vec 1528. Poslije R adičeve smrti medu Srbima je najistaknutija ličnost bio Pavle B akić. On je II početku prista j ao \11. Zapo ljII. ali jc poslije njegol'a po ra7.il kod Toka ja prišao Ferdinandu. Kao vojoi !apovjednik u julnoj Ugarskoj on sc dosljedno borio protiv T uraka. organizirao dalje prebacivanje Srb" u Ugarsku i uhode nje T uraka u Srbiji. Njegon razgra na ta oba\'jcštajna mrela b ila je sastavljena većinom od sq)skih kalullera, koji su javljali Bak iću sve turske pokrete i pla no,'e. Za velike usluge. koje je tim svojim radom učinio Ferdinandu. dobio je od njega velike posjede i stekao ugled. koji je: zna o ;sko ~i 5 Iiti .ta svoje )>oslove. kao na primjer za tu da otprema volove: II Austriju bez plaćanja earloc. Dok jc Stjepan Beri s lavi ć za vrijeme Sulejmano"e ofenzive pTi~ao Turcima i primio od sultana svoje posjede u Slavoniji. B akic se la turskih ofenziva (1529-32) žestoko borio protiv Tu-
   
   '86
   
   I I I
   
   I
   
   !
   
   48'
   
   -
   
   I TM'!." :1.1.\')1
   
   E. Zeta
   
   II
   
   drugoj polo vin i X IV. i u XV.
   
   s toljeću
   
   Zeta. koja jc od vremena Stdana Nemanje uila u sklop srpske driave, odig rala je veliku ulogu u procesu samog njczina st,-aTanja. Razvijena srpska feudalna država fXHl Nemanji Ci m.. hila je r ezultat dugoga prethodnog procesa, koji sc dobrim dijclom zbivao u Zet i i susjednim primorskim oblastima.. Na taj proccs dda,' nog stvaranja upućuju nas j naslovi srpskih vladara, koji ~U odmah poslije riječi »svc srpske zemlje" navodili »D uklju", Za vHe od jednog stoljeca i po, koliko je Zeta bila II sklopu drhve Nemanjita. proces učvrići"anja feudalnih odnosil., kuji je obuhviltio čitavu 7.cmlju, vrš io sc i u njoj. Feudalni odnosi. na jprije Uh'T"':!:n; u plodnim !upskim hajevi ma. zahvatili su postepeno i stočarske zajednice planinskih Vlaha, koji su već u XIII. st. gubili svoje etničk o obilježjt i stapali se sa srpskom etničkom mMOm. osta,-ivli tragove etničkog porijekla u toponomastici, kao i albanske oaze. Planinski katuni , koji su sačuvali ostatke staN: rodovske organizacije, uključivali su sc II feuci:tini skl o!, društva kao cjeline. Iz N:dova njih ovi h sUlTje'ina nastajala su u procesu feudalizacije nnva vb.stela. Stara Duklja stopila se sa _srpskom zcmljom ~ u jednu cjdinu, kojom je za feudalni skl op dru šh 'a jaka centralna vlast Nemanjića jednako raspolagala. sve dok nj ezin unutrašnji razvitak nij e prouuočio feudaln o rasulo i dok velika Dubnova tvoN:vina nije počela da puca na svim linijama. pa i II Zeti. borbi ul proširenje teritori ja. - Već prvih godina poslije Dušanove smrti carska se "last ni u Zeti _ra ije mogla suprotstaviti vlasteli . Još 1361 pojavila su se ondje tri predstavnika dotada nepoznale porodice. tri Bal ~ina sina: Straeimir, Durad i BaUa I l. - Ba liići. ko ji su tada kao župani drbli Bar i I. Baliiti
   
   II
   
   488 I
   
   I
   
   Ohrid, s,', Ktim..,,,!, Jrcbrom o~onna ik ona: Arhandeo iz BlarovlJes ti. XIII . 51,
   
   -
   
   Budvu. U doba. kad su sc motni velikaši srpskog carst'·~ otimali o njeguve d ijel o"c. i njima j c: prva s\'rba bila proširenj.: terilo-
   
   !
   
   rija. Da OSh ' are tu svoj u tdnj u, bor ili su sc na sve s tra ne. pri hva ćal i ~\' C: moguće politič ke
   
   I •
   
   I
   
   I
   
   saveze, ne
   
   b i rajući načim,
   
   LI
   
   pro-
   
   nalaženj u materijalnih sredsta,'u. Potporu su odmah na; ]i kod Dubr ovča na . kojih su g radani postali 1361. i kod Mle čan a. koji su im tak oder uskoro zatim podijelili svoje gra đa nstvo ( 1362). a zatim i medu a lbanskom vlutdom; p<)kaziv ali su sc - priprav, ni ma i za s,-a ki spor
   udalaca Vojislava
   
   Voji novića
   
   na Dubro"nik,
   
   Bagići
   
   su kao du-
   
   brovački
   
   sa"nnie; ušli II borbu za Ko lor i sol ane II Bo ki K oto rskoj. I kad je izmedu Dubrov čana i Voji no,·ica. zau zima njem samog cara Uroša. s klup!jen 1!36Z mir ~l Onogoš tu (Nik!i ću ), Bal!lići w. uspr kos mletač kim nastujanjima. da se uspostav i mir potreba n njihovoj trgO"ini . nasta vili ra to"at ; ; proširili ~voj e posjede od T rast a do Ulcinj a. Ndto poslije uze li su pod svoju ,·laSl ; Skadar. Ratova li 5 \1 i na jugu, u Al baniji, $ Karl om Tupijom. Ak o S\I do 1366 bar formalno priznaval i ea n ku vlast. tada su se od nje potpuno otrgli. Z a svoje operacije već su gradili i brodove. Iako su im bili prija tdji , Mlečan i su na jprije 1.01htijevali, da sc brodov i BaBi ća zapli jene i spale. toboie da ne bi pokva riti cl obre odnose sa srpskim u rem, koji je poru čivao II Ven eciju, da je Đurađ Balšić _njegov odm etnjk~ , a zat im dopu· stili Bal šići ma da drže nekoliko brodova U7. obaveZll. da II C će činiti ni kakvu ~tetu ni njima ni njihovim pr ijatel jima. Upo rna borba Ba Uića za Kotor dovrši la se neuspjehom . Oni su se uzalud obra ćali papi. obećavajući mil. da (;.: nap us ti li pravo slav lje, ŠIo su I SGS i učinili , jer sc papa zauzimao za Kotor , koji je trpio od blokade. Mlečani nis u mogl i da ut.mu Kot or ..ier su sc m irum u Zadru odrekli svih posjeda od Kvarne ra do Dra· ča , al i s u zato voj nom intervencijom pos tigli. da sc skl opi mir. Balšići 5U se morali ob ve zat i. da tr: m letački m trgovci ma nad oknadili ~vc l tetc pretrpljene zhog loga rat ovanja, a Kolor je od ZSiZ priwao vrhlOvnu vlast ugar skoga kralj a . Iste su se godine Ba!iićj pripremati da zajedno s kraljem VukilŠ in om krenu preko Onogošta protiv Kikol e Allomano,· ; ća. novoga gospodara Podri nja, koji j c ratovao s Dubrov nii;: om i pro·
   
   489 Sinn a Iz tetlnjslrot Ok tol l1 l. t rlr u nl pjnnlci.
   
   početak
   
   XV.
   
   M.
   
   da će poslo\'i i jednih i dru gih pomoći da oživi trg ov ački promet, a to če OlIčenito poveca ti carinske prihode. Kada se k to n~e !loda. da su i prijelazi preko Bojane donosili prihode, posta je j Mno. da je borba za svak o proii renje terito rija zn a čila uje!lno i borbu za 1)(ll'Ceanjc nckog prihoda. Zato su ulagali sve snage da za\' lada j u Kolorom, koji j~ . usprkos opadanju svoga privr~dnog značenja u loj pc:riodi. ipak bio važan trgo vačk i ecntar i zato na jp r ivl ačlj ;vija t očka za Balšiee. Ali su se B alšić i u toj borbi su kobljavali s albanskim. sqlskim , ze tskim i bosan skim feudalcima i dinastima. koj . ih su po. litiku vo dil i ,l i čni interesi. pa su oni tro!ili na nJu sva ~voJa materi jalna sredstva. Opasnos t od T uraka. koja je tada stalno prijetila Đurdu Strac imi rOl'icu, no vom gospodaru Zete. omoguCila je Crnojevićima. da mu s~ od lučnije odupru. Oslanjajuei se na T vrtka. ponab li su se kao net uvisni go~podaTi svoga planins kog kraja. Albansk i fcuda!ei Le k;. i Pavle Dukadi ni samostal no su vladali Ljd om i Zl.drimljem. .Jedan je "d njih p07.ivao D ubrov ča n~, neka b~ z siraha (lo l a7.~ u njegovu ?emlju - »cr sc umirih s Tu rci•. hlll edu D rača i Drima sa mostalno je upravljala .~vojim posjedima pO" odica .I onima. U ta kvim prili b ma D urIl u su bili potrebni prijatel ji i saveznici. Oi'.enivši se k ćerkom srpsko g kn eza Lazara. Jel enom. osig ura!! je srdač nije odnose sa Srbijom: l)otvrdh';i slare po--rastiee dubro"ačkim trgo"cima, obnovio je staro l)rijateljs\I'() Ba Bića $ dubro\'ačkom opć i nom. a ka snije je, pritisnu! sa svi h st ra na. nastoja o da u čv rs ti $a v~z s MI~Ča n ima. l ako su t)urdev~ oblasti bile vrlo malene - Skadarska oblast i uski prostor il1l1cdll Skad arskog jezera i mo ra - on sc još na li\"ao gospodinom ~vsoj Zeti i Pomorju«. driao j ~ kao pravi vladar dvo r s logotdom i pro!ov~stijarom. kOl'ao s\'o; no\' a~ i pok us3 vao da se okruži bar pri vidnim sjaj~m. Nasta,'lja" j~ i stare borbe BalJića za proširenje svoga uskog ter ito rija. Za"LC" j~ či t av kotorski teritorij i prodro svc do Kr ivoI ija. a kad j~ , na posredovanje Dub rovča na , sklapao sopkolje nim Ko lorom mir, uspio je da mu nametn~ godišnji danak. Ali nJ ti uspjesi hil i kralk otra jni. U jed nom suko bu s T urcima Đ urda j~ r.a robio skopski sa ndža k-beg Pa.ša J igit. a R ad i č Crnoj~vić je tada zauz~o okolinu Kotora ; proglasio ~ »gospodarem Zete. Bud,'c
   
   492
   
   i t. d .• Durad je uspio da se iskupi iz ropstv a time, što j~ Turci ma ustupio Skadar, D ri vast i S". Srd na Bojan i. Njegova j~ oblast bila tada svede na na Bar i Ulci nj s okolinom. I kad j ~ izgubljenc oblas ti opet 05voj io od Turaka. nije imao snag~. da ih sam brani, nego ih jc nudio MI ~Ča nim a.
   
   ,
   
   2. Borha proti v MI~l aka. - Iako SII sc i Tu rinskim mirom (138 1) MI ~čani ponovo odr~kli s\'ah pretenzi je n" i stočnu obalu Jadranskog mora, oni ~u 11 njezinu najjuinij~ m dijelu poleli da učvdcuju svoj utjecaj. najprije preko pojedinaca. koji su ula~ i li u slufbu silnih albanskih ize tskih di nasta. Jedan od kredi tor a Ba liića. Filip Barcli. bi" je protov~sti j ar Đurda II. Stradmirovica. koji j~ njegovu sinu povj~ ra\' ao i diplomatske m isij~. U borbi protiv Crnojevića Đ urađ II. je morao Iražiti dot'ušt~nje od ml etaH. c sinjorije. da naoruža dva brig~ntina na jezeru U~ obavezn. da s njima ne cc isploviti na more. Organi ziraj utj borbu protiv T uraka. M lečani SlI u Albaniji "z im,tii vlast u pojedini m gradov ima. Godine 1392 formalno su zavladali i Dra če m. I Dunu:: JI. je. nemoćal) da sc lIbrani i od Turaka i od CrnojC"ita, poslij~ dugih pregovora predao 1396 Mlc Č:lIlim
   493
   
   J
   
   tačkoj
   
   vladi , priti~nu1c i rabote oko gradenja i popr~vlja nja [vrdava. Odstupanjem SkadaT$ke "blasti i prebaci,·anjem borbe proti,' Turab n~ Mlečane , Đurad II . Stracimirović nije uspio da u čvr­ sti .~voje pozicije prema ll" ki Kotorskoj i planins koj oblasti Crnojevi ća. On je dorluk u jednom sukobu ubi o .prokletog ru lioca otadibioe~. kak o je nazi"a" Radiča Crnojevića. i zavlada o dijelom nj egova terit orija. ali je nep osredno poslije toga San dalj H rani t. ko ji je do tada I'jerojatoo pomagao Crnojević irna. zauzeo čit~l' te ritorij od ulaza u !lob, Kotors ku do Budve (Luštiea i Grbal; ). Tek je posli.ie dvij e godi ne i)urad dobio natrag Budvu. . Kad sc ugarski kral j Zigmund poslije poraza kod Nikopolja vraćao preko Dubrovnika u Ugars ku, postavio je Durda II. za kneza Korču l e i Hvara i !l"dijclio m u naslov ~go.spodara Albanijc~. T e Ul počasti bile us"'ari opomena zetskom gospodaru, neka bude "prezan prema Mlečani ma . kojih je utv rićil'anje na jugu značilo opasnost i za ugarsku vlast u Dalmaciji. I sam je t)urad uskoro shvatio ne samo svu Idinu svoga te ritorijalnog gubitka. već i prave namjere mletačke sinjurije _ da i ostale dije love Zete Iwdvrgne ,)Ud svoju ekonoms ku i p oli tičku kontrolu. Mlečan i su nastojali da prodaju soli učine ·svojim isklju~ivim mo nopolom ne SOlmo zato. da osiguraju sebi veli ke prihode. nego i stoga, da či tavo l.ets ko .stanovni!tvo. pa i ono, koje nije bilo pod njihovom "Ia~ću , učine o sebi zal'isnim. Zato su ba, oko soli i solaoa slalno izbijali suko bi. koji će se pretvoriti u iestoke i kn· ave borbe. Kad se tome doda nezadovoljstvo zavisnog stanOI'ništva pa i samih pronijara. koje je nesum njivo i Đurađ poticao proti\" mletačke vlasti. nimalo ne iznenađuje I'ije~t. koju jc nek i Skadranin II listopadu 1399 donio mletačkom se natu. du sc čital' a skadarska oblast odmetnula od mletačke vlasti i da .u joj pokorni ostali jedillo Skadar i Drivast. Pob una je odjek. nula i u gradovima. jer su s,·i slufbenici iz redova domaće&" stanovništva napustili svoja mjesta. Kad su po bunu iskoristili i Turci i provalili sve do skadarskih zidina. pustokći i paleći kuće iZl'an grada. Mleča ni su bili skloni da najblifem turskom komandantu I)laćaju 2.000 dukata godiš nje. ako prista ne. da im u tom kraju osigura mir. Stanovnihvo je pljačkalo mletačka
   
   494
   
   i
   
   l
   
   l
   
   skl adišta soli , Đ urd cvi su ljudi sna bdijcvali Tmk<::. pa je u tab·oj situaciji mletački senat raspral' ljao i o mogućn ost i. da sc k.rajevi iznova vrate Đurd u II. Straeimiro,· iću. jer njihovo drianje za ht ijeva goleme izdatke, a ne donosi nikakve ko risti . Đ urad II . sc ispričavao mle t ač k om senatu i obcćavao naknadu troškova, a ustl'ari je i dalje zauzimao neprija teljsko drlanje. Položaj Mlečana u' llOpra" io tr:k poslije bitke kod Angore (1 '402). kad su u T urskoj nastali neredi i kad su i pojedi ni 1\ll"$ki vazali medu alba nskom 1,lastelom priznali nji h ol'll vlast. I Đurad l l. se mora o prl':d smrt (1403) potpu no priklooiti Mlečanimu. Đ urđev sin BaUa Ill . (1403-21 ) poveo je od samog početka žestoku borbu. da obnovi posje
   495
   
   ..J
   
   ' · "~L ••
   
   TIrivaslu i okolini Skadra. "Iko potisnut u brda. Balša je odbijao sve pokušaje. d a se sklopi mir. osobito jer su Mle ča ni staIn,) pokazi vali ielju. da prol i re svoje 1)05jede u utio N as tavl j aQ je borbu, okuplja o mletačke odmetnike, stal 110 pn jetio mle t ačkim posjedima i čak ih iznenađivao pojal'o m S\·ojih brodova na Skadarskom jezeru. U tim ~u borbama Mlečani predobili ~a sebe Balši na 1·lastelina Koj u Zabrija i br aću Đurda i A1cksu Crnojević<:. ali je Baga poti snu o Đurda Crnojel';ca s n jegovi h 1'0sjedil. tak o da su Mlečani Illorali da ga skl one u rata čki zamak. Ka d su kupili prava na Dalmaci j u od Lad islava Nap uljskoga ( 1409). Ml ečani su postigli veli k uspjeh na i stočnoj obaJi J adransko g mora. Ali borba. da steknu vlasI u d;.lmatinskim grado.... ima. postala im je sada "Iavnom brigom, pa su ih sve ž ešći BaJli ini napadaji primora! i. da sc od reknu pretjeranih pretenzija u Zetskom P rimo rju. Na posredovanje Sanda!j a H ranii:a. za koga sc hija udala Jdena Balši ć. skl opili Sl! 1412 s BaUom mi r s istim granicama i pod istim u"jetima.. koj i su bili ut"rdeni u ugovoru S Durdem ll. S t ra c im i roviĆcm. HaUa IJI. ni je smatra o. da su t im mirom sređ cni njegovi odnosi s Ml eča n; m " . 2c1io je potpuno isti sn uti Mlečane i7. Zete pa je pokui a,'ao da pojedi na albanska plemena otrgne od Mlečana . da na s"akom korak u omete mletačku trgovi nu i (la okup i oko sche ot pu~tene i odbjcgle mleta čk e ,·ojnikc. Od 141 8 poče li su njegoI'; ljudi staln o uznemiri,'ati mletačke posjede. T ime su obnovl jeni oh 'ore ni sukobi. Zauzeti ratom s ugarski m kraljem u Furl:lIlskoj, Mle ča ni su željeli što prije dovršiti tc sukobe. Iako je Senat raspisao visoku ucjenu od 8.000 dukata na BaBinu glavu. on je ipak i dalje postizavao uspjehe u okolini Skadra i. ka d je Koto r 14 20 p.riznao mletačku "last. on je udario svim snagama na novi mletački posjed. Ali tu je Balšina vojska pre _ t rpjela velike gu bit ke i počela se razilaziti. Teško bolestan. BaUa III. je Oliba k dcsp-o tlJ Stdan\!. v jerojatn o s novim politi čkim kombinaci jama. ali je već 11 2 1 umr o II Srbiji. ostaviv!i svoje zetske posjede u nasl ijede despotu. Mle čani su ga dug" pamtili ka o ~neprijatelja gospodi na duida i općine mletačke c. Za vrijcme posljednjih dvaju Ba lšića, koji su se og orčen o borili za ostatke svo jih pos jeda. srdačne veze Zcte sa Srbijom bile su posljedica i rodbinskib od nosa . Ali jo! nije bila nestala
   
   I •
   
   I
   
   Nerul.
   
   Ol't~kl\"an j~
   
   Kri s ta.
   
   ttc ~ k' I ~
   
   11:0(1. t1 61
   
   I
   
   I I
   
   ·496 l ei nov"" bo rb a pjehdljc. SCe n; iz U S. psatma. treska
   
   iz
   
   I:od. t34';
   
   1.1
   
   T, , ni misao o političkoj pO\'ezanosti Srbije i Zete. Za ugarskih sukob a s Ml ečanima. dubrovarki su poslanici (14 12) upozoravali Ži!,"TIlunda . da je dužan mislili na Zetu isto ka o i na Dalmaciju. jer JI! Zeta dio Srbije. čiji je vladar ugarski vazal. Balšinom smrću trebalo je sjedinjenje Zete sa Srbijom posta ti st\· arnošću. Ali su Mle čani odmah, uz prijaš nje posjede. zauzeli Bar i illeinj i razvili živu akciju. da oko sebe okupe albanska pkmena. albanske i l~tske feudalce. na prvom mjestu CrrlOjcviće (koji s<: II to vri jeme ponajvi!e nazivaju Đuraš evići ) mletačke saveznike u ratu s Bagom III.
   
   , I
   
   Lesn">'o, guba vci
   
   scena" krčmi, lt iluSlr~c1j3 /:"da treska Iz pn'e polovi"e XI\', sl . i
   
   Arband~lo" l~
   
   S. Zeta ud espotovin;. - Despo t Stefan ni je postigao diplomatskim putem, da mu Mlečani priznadu Balšine posjede. pa je provalio s vojskom u Zetu, zauzeo Drivas! i Bar i opsjeo Skadar i Ulcinj. Kad su se iduće godine (1422) razbili u Mlecima pregovori, koje je vodio njegov poslani k Vitk o, despot je obnovio vojne akcije. ali je njegova vojska potkraj godine bila potučena pod Skadrom. Mlečani. svakakn. nisu ni tim uspjehom rastavili većinu srpske i albanske vlastele od despo ta . Jedino su uspjeli da privuku na svoj" stranu ne ka albanska plemena i primorsku plemićku općinu Paštrovića (1423), obećavši joj neke povlastice. Kad je despoto\' sestrić Đurađ Branković poveo veću vojsku od kojih 8.000 ljudi na Zetu i usredotočio akciju po klan cima oko Bojane u namjeri, da presiječe veze Skadra s morem. a Mlečani se bc" uspjeha obraćali Tureima, sklopljen je 1423 mir. po kome Su Mlečani zadržali skadarski kraj S g,adorn, Ukinj. Pa! tro\'iće i K olor s Grbljem . Tako su Mlečani tim ugovorom ne samo učvrstili vlast na svojim prijašnjim posjedima, nego ih i znatno proširili . Neriješena pogr~nična pit~nja do\'ela su medusobnim popuš tanjem ,to novih ugovora u Vučitrnu i DriI' asln 1426. Sjedište dcspotove Z"'te postao je Bar. II k ome je živio despoto\, namjesnik Altoman. Despo! nije mogao u Z"'ti uvesti čvrstu centralnil vlast. koju Je bi o uveo II Srbiji. Vlasteoska bratstva p(! brdima Zete. na prvom mjestu Crnojcl' ići. odmah su zauzela neprijateljsko držanje prema novoj vlasti. Kad su se Mlečani žalili Altomatlu. kako su Crnoje\' i ći s Njegušima na-
   
   49i
   
   r. I
   
   I, [
   
   " alil i na koto rski teritoriJ, on im jc moga(l sam o odgovoriti. da »nad spomenutim D u raševići m a nemili vlasti•. Novi Hpsk i despot Đ urad Urank ov i ć naslijedio j e II Zeti. osim ncsredenogstanja, i mnoga sporna pi tanja s Mlečanima ,
   
   osobito jer su oni, koristeći sc njegovom zauzd oUu
   
   I
   
   !
   
   I
   
   J,
   
   II
   
   Srhi ji prvih
   
   nekoliko godina njegove vlade, pres tali da mu isplatuju godijnji tribuI 7.a posjed Skadra i iskoristili borbu protiv Crnojevića. da učvrste I,'oje pozi(ijc. Despot t)urad je uspio da rijeii sva sporna pitanja le k 1435, kad jc s Mlečani m a sklopio u Smederevu pogra nični ugovor. Po lo m ugovo ru M lečani su vrat il i despotu Lu~ticu, koju su zauzeli za vrijeme odmetni!tva Crnojev i ća . a za driali pla ninski kraj izmedu Kotora i Bud.-c. koji se II ugovoru spolll inje:: kao .. katuni Cr II e G o r e«. Nazi>· Crna Gora. pod ko j im se u XIV. st. mislilo na manji kraj na sjevernoj strani Skadarskug jnl'Ta. upotreblj en je lada za planinski kraj izmedu KOlo ra i Budve. hli laj naziv ~Crna Gora .. kunije će zamijeniti i potisnuti prijašnji muh, Zete i protegnuti se na velik dio nje~itle ohIOIsti. T aj jc ugovor skloplje n. kad je des pot Dura d mogao da m :di zcts ke prilike i da u tom kraju uzme vlasi čvršće u $voj c rukc. Ali on je morao računati s mletalkom vlalću u Zel5kom " rimorju kao s nepromje nljivom činjenicom . Oni su sc prije vjdtinom i snala!cnjem prikradaJi Ze ti. a s;ula su vcć propisi,' ali despotu. kako će Budvu sna bdijevati solju. nav o deći. da mo re prillada mletačkoj vladi i da osim njc nema na njemu nitk o vlasti. Kari su 1439 Turci zauzeli despotovinu. Zeta je bila p~te­ dena. Despot je iz Ugarske. pre ko Dalmacije, stigao u Bar. da organizira borbu za oslobođenje despotovine. ali je u Zet i nailiao ",. otpor Crnojevića. Mleča ni su odbili da mu odst upe Ulcinj. jedino su mu obećali pos~ ovanje na Porti . U takvim prilikama despot nije mogao ništa uči niti , pa sc vratio u Dubrovnik. a od3tl e u Ug3rsku. Tada je Sandaljev nasl jednik. vojvoda Stjepan Vukč ić. pol,ivajući sc na rodbinske veze s Bal š ićima. zauzeo planinske krajeve Zete I počeo osva jati primonkf' gradove. Zn Mleča ne je to bila zgodna prili ka. da zauzmu čitavo Ze\sko Primorje pod izlikom. da brane despotove posjede. p odvrgli su pod svoju vlast Bar. Budvo i D rivast. pOIvrdujući im pritom stare povlastice. K oris teći se nezadovoljSh·om trojice
   
   .'"
   
   b raće Crnojevića, četv r ti m
   
   bratom Stefa nom. koji je pomogao Stjepanu Vu k čiću. po tisnuli su Vukčića iz j ednog dijela Zete. f)uraiiin i Gujčin C rn ojev i ći s čita vim bratstvom i " Iastelom priznali su mleta čk u vlast i posta li m letač k i gradani. a Mleča ni su zaposjeli kla nce i prola ze u planinskim krajevima, da osiguraju svoje posjede u pri m orju. Na kraju su 14 44 predobili i Stefana Cmojevića . koji se obvezao na lojalnost prema s kadarskom knezu. kad su mu priznata prijalnja pra va. na prvom mjestu da sudi svojim .. azalima _ Kad je despo t Đurad obnovio svoju vlast u Srbiji. Ml ečani nisu htjeli da mu vra te njegove ze tske posjede. Jedino IIlU je vojvoda Stjepan Vukčić, s kojim se izmirio, vratio posjede, koje je držao u gornjoj Zeti. i tvrd a vu Med un. tako da se despotov namjesnik A ltom a n smjestio u Podgorici. Mlečan i su doduk kasnije u.spjcli da rastave Vukč ića od despota. al i je o n ipak 144 8 poslao svoje trupe. da za uzmu primorske gradove. odbivši njihovu ponudu. da će mu povećati god iš nji tribu t na 1.500 du kata, ako im prepusti zetske gradove i dopusti svojim podanicima da s nji ma oodavaju trgovačk e ve ze. Kad je A1toman provalio u Zetsko P,-imorje. nal)UstiH su i C rnojel'ići M l ečane. pridruilili se despotovim trupama j prodrli do Ko tora. Mlečani su tada bili u vrlo tcšku polo!aju. jer su im stizale .. ijesli. d3 je čitava A1ha nija u plamen u borb<:. da je Skadar toliko postradao od poilara. te sc treba pobrinuti. da sc sta nO\' ni štvo sasvim ne raseli. da su selj aci u Zetskom P rim orju prijateljski dočekali despotove trupe i da ni " gradovima. osim ndto Barana. nitko nij e krenuo. da brani mletačku vlast. {. G rbalj ska bu na. _ Tada je pro liv mletačke vlasti ustala či­ tava Grba!jska lupa, pJodni kraj izmedu Prevlake i Budve. za hva tivši f>Obunom i $(:Ia u L u;tici. Krtolama i dobrom dijdu P 3Šuuvića.
   
   Grbaljska je župa pripadala Koloran ima od Milulillo\'a \' re mena. Kotorska vlastela i pučani imali su u Grbiju svoje dioni ce. koje Tli.~\l mogli otuđivati prodajom ni zalaganjem. U či ­ tavoj periodi od DušaIlove smrti nis u Kotorani zhog ~estih ratova mogli neprekidno i mirno ddati u svojoj vlasti grbaljske pw:jede. Kad su priznali m letačku v1351. Kotora ni su uveli svoju ".99
   
   -
   
   vla~t u Grbiju tek Vučitrnskim ugovorom 1426. a li i tad,j za
   
   kratko vrijeme. jer su Grbljan; pružali žesto k otpor feudalnim gospodarima iz KOlora. Pa i kada je. na mletačku intervenciju, postignut sporazum. po kome su sc Kotoran; obvezali. da ne će mijenjati posjedovne odnose i da će smanjiti podavanja u na ravi. opet su 14 3~ Grbljan; iznosili svoje žalbe u Mlecima. kak o su kotorska vlastela "pri svojila i podijelila zemlju. ' ·inograde i polja. koja već t isuću i vi~e godina pripadaju Grbljanima«. Kada žalbe nisu pomogle. Grbljani su sc pobunili proti I' kotorske I'lastele. Tu je bunu m l etački pro"izor nekako smirio potkraj '4S.'I. prognavši trojicu I'oda s mletačkog teritorija. Kad su Mlečani poslije prvog pada dcspotovi ne zauzeli zetske gradove, izbi jal i su oitri su kobi izmedu seljaka i g rađana. koji nisu dopu!ta1i .seljacima ria sade vinograde. kako bi prOizvodnju i prodaju vina zadrh1i ka o svoj monopol. U tim su kobima Ml ečani su poduJlira1i gradal}(' i dopuhali. da si jeku vinograd e. koje su seljaci zasadili. Takvo su dopu!tenje dobila 1446 i kotorska vlastela. pa je i mletački knez u Kotoru naredio. da se gr baljski I'inogradi počnu sjeć i . Osim toga, seljaci su sudjeloI'ali u građenju solana i proizvodnji soli. al i su svoje dijel ove 50li morali prodavati Mlečan ima po utvrdenoj cijeni kao drb"ni monopol. Usto su i feudaln i posjednici pokuša"ali povećati na _ turalna podavanja. Zato su grbaljski seljaci. krajnj e ne7.adovolj ni. iskoristili provalu rlespo tove vojske i sa seljacim a okolnih sda ustali proti v kotorske vlas td e i mletačke vlas t i. Ta sc buna u mletačk im do kum entima spominje ka o treća po redu. otka ko je Kotor priznao mletačku "la51. Bila je sva kak o najširih razmjera. I'\a zajedničkom zboru zakldi su se Grbljan •. l_ u!tičani i Paštroviti. da će ~radije umri jeti negoli se pokoriti • . Poslali su s"oje posl anik e k dt:~potu i uskladili svoje akcije s vojni m operacijama Altomana i C rnojevića . Najprije su opljačkali mletačka skladata soli. a zatim su počeli sjeći vinograde Kotorana i pa!iti njih ove ku će izvan gradski h zidina. Potpuno pritisnuti. Kotorani nisu mogli ni da izađu na svoje po_ sjede, jer su i kotors ki seljaci. naseljeni na prija~ njim gradskim posjedima, priili pobunjenicima, Oni su naJli potpore i medu stanovništvom Budve i drugih gradova pod mletačkom "lašću. koje ih je pomagalo hra nom i davalo im utoČiIte. Bark ama su
   
   5O
   održ:n·;.l i veze s Dubrov nik om i ondje nabavlja li ulje, tkan ine. željelO i dru so. Seoski su $C gla,·ari ipak upuštali u pregovore s kotorskom I'lastelom i izjavljivali, da će sc pobuna stihti. ako sc pojave mktačkc galije. Kolora ni SII s tim porukama vet objašnjavali M kČanima. kako će sve štete nadoknaditi nametima na gr-baljske K ljnke. koji će sve moci da plate. jer su sc >out!ojili od koton;ke krvi •. Ali krstarenje ml eta č k ih galija ni je primi ril o Grbalj. pa su kotorsk e "lasti tražil", ndohrenje. da dovedu tisuću» Vlaha _ i drugih najamnika. kako bi u suradnji s galijama ugušili pobun u. kan i da sam i opreme jednu malu galiju. da bi omeli sna bdijevanje Grbljana u Dubrovniku. Bez obzira na to. što je despotov a vojska ratovala u Zeti cio$ta mJitavo i bez naročitih retuita ta. po buna grbaljskih seljak a nije se stišavala. ali su zato mletačke vlasti u Kotoru sitnim obccanjima uspjele d .. od despota rastal'e Stefana Crnojevića. ti pičnog feudalea. koji je u borbi izmedu mocnijih od $(:be pri_ stajao čas U7. hercega Stjep;lI1a. čas uz Mldane. pa Ialim Ul de~pota. da bi najzad iznova prihl'atio mletačku služhu. Pritom je gledao. koja stra na manje sme ta ost"a r<:nju njegol'ih namjera. a momentanu zbog političkih odnosa ";~e nud i i ust o ima više nad e. da. će llUbijediti. Da sc on opredijeli 7.a Mlei;ane ]451. p,.idoniu je i njegul' 6ukob s bratom Durašinorn i Goičinom. P rim ajući ga II svoju službu i potvrđ u jući mu ]1O\'lastice. ~1Jei;ani su mu priznali kao baštinu sve. ito je držao pod despo tom. i _sv e katune i cijeli teri torjj. koji je lIzeo od svoje braće i koji ubuduć<; hmle uzeo_o Postavili su g.. za kapetana Gornje Zete pod uvjetom, da u znak podložnosti Mlečanima daje ~vakc: godine kotor$kom kn ezu dva jastrijeba. On Se obvezao. da cc umiriti i pokoriti Grb:t1jsku fupu uz uvjet. da mIl Mlečani poslije toga počnu ispl a ćivali 600 dukata godišnje pla će. I baš II to najkritič n ije vr ijeme saz"ali su _uporni odmetnici i "jerolomni seljaci« Grblja i okolnih sela noćn i zbor. s koga MI uputili despotu poslanika s molbom. da krene ~ vojskom proth, Stefana Crnojevića i da ga uni šti. Despotol'e su trupe. na njihol' pozi 1', došle do granice Don je Zete, sjale poklone grbaI jskim seljacima i hrabrile ih, neka ustr aju u pob\mi. Ali je Stefan Crnojev ić krenuo proliv pobunjenih seljll.ka_ i I'eć je prvih mJe-
   
   50t
   
   •
   
   J
   
   " seci 1452 bilo na prijevaru pohvatano 80 voda i pob-da!'a pobune. Odmatda je bila teška. od njih su odmah 33 II Kotoru objdena, il ostali ~U sa sinovima prognani iz Grblja i s kotorskog teritorija s napomenom. da će i svaki od njih i od njihovih potomaka hiti obješen, ako se vrati. Crnojevići i kotorski odredi opusto!ili su i popalili Grbal; i sasjckli grbaljske vinograde. Bjegunci su sc $ garišta dubrovačkim i budvanskim brorlo\'ima
   
   sklanjali II Apuliju. Preostalim seljacima odmah j~ povećano osnovno podavanje po ognjištu na duka t. Pohuna grbaJjskih seljak a protiv mletačke vlasti. koja ih je
   
   , •
   
   ,,
   
   ,I I
   
   ,, . •
   
   s pomoću svoga kneza II Kot oru i kotorske d;:::ld:: tc;J;" I:.;n;.:_ lavala, imala jc: svoje druJtvc:no-e koDomsb kori jene. To je: bio otpor protiv feudalne eksploa tacije poj ačane razvitkom robne pri"rede i tdi šnim interesima njihovih gospodara. Grb!jani !u U S\'ojoj borbi iskoristili pom oć mletačkih poli t ičkih protivnika. na prvom mjestu pomoć srpskog despota. ali ih ta pomoć nije spasila. Sam je despot moga o njiho,'u pobunu isko ristiti u .~voje svrhe. ali je bio zauzet ghwnim brigama u Srbiji. a II Zeti sc s:uno napre:tao da odrii svoju vlast. pa su njegovi napori os taja li bez uspjeha. Njegov veli ki feudalac Stefan Crnojević iskoristio je sve te sukobe. da se potpu no oslobodi od centralne vlasti i u tome je i uspio oslanjajući se na MIetIce. 5. Učvri(iv3oje Crn ojevi ća. - Stefan Cmojević. "rimljen s djecom za mletačk og građanina, priz nao je Mlečanima posjed zetskih primorskih gradova s njihovo m okolinom. i svoje O'.!nove počeo da ostvaruje u Gornjoj Zeti. čije je privredno značenje stalno raslo zbog priliva stanovništva iz okolnih zemalja. koje sc sklanjalo u crnogors ka brda pred navalama Turaka. Sjeverni krajevi Zete nisu neposredno interesirali Mlečane. pogotovu kad su bili pod vlašću feudalca u njihovoj slui bi. Stoviše, oni su pomaganjem Stefana Crnojevića postigli i to. da sc njihovo ratova nje s despotom pretvorilo u borbu izm"du despota i feudaka. koji sc od njega odmetnuo. a tada se b ori. da svoju vlast proširi nad č itavim teritorijem Gornje Zete. Kad je Stefan Crnojević u rujnu 1452 pobijedio kod tvrdave Meduna despotovu vojsku. u kojoj je hil o i od reda iz Gornje Zete, i
   
   502
   
   zauzeo Podgoricu, Mlečan i su mu poslali pozlaćene tkanine oa poklon. Despotova vojska pod komand om Tome Kantakuzcna postigla je neke wpjehe već iduće' god ine. Zauzeto je bilo CrnojI:Vićevo gnijezdo :2:abljak i opustošena njegova sela. Tr ažeći od Mletaka vojnu i no\'čanu POID(>Ć . on je javljao, da je od M)O selj ačkih kuća despotova vojska popali la 560. Ali ofe nzive Mehmeda II. Osvaja ča. koje su sc od godine do !('udinC' pona\'ljale proti\' despotovine. zaustavile su des Ilotove akcij~ i naj zad odsjekle despotove posjede u Zeti od Srbije. Osvajanjem Meduna 1457 Turci su zavladali i ostacima despoto\'ih posjeda u Zeti. Tako je rat. koji je despot po<:eo protiv Mletaka, prestao bez ikakva forma lnog sklapanja mira. Dijelovi Zete zapadno od M orače . koji su bili pod Stefanom Crnojcvitem. priznali su i formalno mleta čku vlast 145.5 na l.boru zctskc vlastele u Vranjin; na Skadarskom i",-eru, II prisutnosti \'oj"ode Stefana i mletačkog providura. Okupljena vlastela predsta\'ljala su 51 _zajednicu ili bratst vo«. pod koj ima sc nalazilo jedno ili više sela. U nazivima tih ~bratstava. \'idimo neka od ka snijih crnogorskih plemena. bilo da su se saču\'ala do XX. sl. (Mataguži. Cuci. Bjelopavli6 i I. tl. ) il; su sC' s "remenom izgubila (Lu žani. Malonšići ). Vlastela su prihvatila mletačku vlast pod uvjetom. da se zadrže odnosi. koji su bil i II praksi u doba BaJiića . Polobj zavisnih seljaka bio je pogoršan. jer im j~ zabranjr;no da se parniče sa svu jim gospodarom. Na ~elu tih vla.steoskih »brat5tava~ nalazio sc mletački vazal - vojvoda Stefan C rnojević . Njegova vlast nad Gornjom Zetom bila jC' učvršćena ; ugro1.iti su je mog li sa mo Turci. Turci su drfali većinu mjesta u Albaniji. a u Medunu u Zeli nala7.io sc od 1457 njihov 5ubaša. Herceg Stjepan odrb \"ao je s Turcima prisne veze. Posjedi Crnojevića bili SII vtć S ne koliko st rana pritisnuti. Ali sva farilta otpQra proti Turcima ni su jo~ bila ugašena. Borbu Arijanita Komnena iz vremCTla srpsku-ugarske ofenzive proti v Turske (1 44 3) nastavio je 1444 ~in Ivana Kastriota Juraj Skcnderbq;, pobjegavši iz tunke vojske. u koj oj je služio. pošto je kao dijete bio odvede n i od· gojen na Porti u islamu. U počctku j~. pomaiući despotu. ratovao i proliv Mletaka. ali su Mlečan i 1448. u nijeme ozbiljnih sukoba ~ despotom. uspjdi da s njim e sklope mir. On je ta da
   
   -
   
   ,, koordinirao svoj(C akcije s mlet a č ki m a, ali je oddavao j veze , Ugarskom i Napuljskom kralje,·inom. Svojom herojskom borbom protiv Tu raka za divio je zapadni svi jet. Iako je svojim otpo rom uglavnom vezivao glav ne tur ske akcije, Tu rci Su ipak provaljiv al i i na te rito ri j Crnojevi ća. Njegove manastire ~ posjedima na Skadarskom jezeru oni su vd imal i u svojim rukama. Stdan Cr nojević je sa svojim ljudima m orao biti ~talno pod orufjcrn. M le~a n i su mu $lali novčanu pomoć i naredili kotorskom kne~u. da mu isplaćuje godg nju proviziju. lek kada su saznali, da je herceg Stjepan. koji je kao ("rski vazal već imao gr i opasnos t od T urak a. Velika turska vojska pl1S tošila je Albaniju. odvodila rob lje i nastoj ~la da skdi otpor Skenderbegove Kroje i ~ Io prije osvoji Dra č. Iako su turski pok ušaji ostajali tada bez uspjeha. ipak je obrambena linija popuštala. Poslije Skenderbegove smrti Mlebnima je u dugom ratu. koji Su poveli protiv Turaka. mogao biti od pomoci jedi no Ivan Crnojević, osobito jer su na njegove skadarske pronijare st izale tuibc. da slabo ispu ujavaju svoje oba"eze. Z;! pomoć . koju im je pru!ao, dodijelili su IllU 14;3 i svoje plemstvo. Ali, za vrijeme tih borbi Tur<:i su zauzeli dio n jegove zemlje. a I\"an je T urcima morao da p la ća 700 dukata danka. Zalo je tražio od Mletaka novčanu pomoc. da spriječi Turke tl obna"ljanju poruJene Pod· gori ce i u njihovu planu. Ja ondje nasele 5.000 Turaka. Mlečani
   
   504
   
   su mu obećaJi pomoć. ako prije toga o tpočne a kciju protiv Turaka. i prista j al i su. da obno,·i svoju vlast u Zeti pod istim uVJetima. pod kojima 5U ga i Turci priznavali. On je uskoro nesllm nj;v" otpočeo ak cije, jer su mu Mlečani poslali na poklol1 tkauine i 3.000 du kata. a proviziju za skadarske posjede p
   obuo vlj enoj Zeti. Kad su u Turskoj poslije smrti Mehmed;! ll. ( 1481 ) nulak borhe izmedu njegovih sino"a Baja1.ida i Džema. han Crnojević se vratio u Zelu i us pio da njom e Zilvlada. Mleča n i TllU nisu pomogli, da ne bi pokvarili mirne odnose ~ Porto m . Dubro"čani su mu II srpnju 1481 izglasali ma lu pomoć od ~O dukat .. za trošk ove oko pri j evoza porodice. Još II početku 1 4 8~ Ivan je ratovao I'rot;\· Turaka. a zalim je. pritisnut silom. morao p rizn ali njiho"u \'rhovnu ,·l ast. za državši skučen; prostor kasnije ufe C rne Gore ~ prijestolnicom na Ceti ,..ju. Sina Stan i;u poslao je na Po rtu. gdje je primio islam i dobio imc Skender. l stara se Zctska metropoli ; .. I)ovukla u c rno gorska brda. kamo sc u XV. st. bjdeći zaklanjalo stano'·niŠ tv'l il. kraje\"a zahvaten ih IUC$kim provalam a i pu.sto~enjem . Već 14 83 Dub ro,·čani su dopustili Iva nu da izveze odrede nu k
   J
   
   .' Pograni čne jc sporove
   
   Grbiju i Pdtrovićima rij diJa mj cio"; !a komisija. koja jc povukla g rani.::
   Ml eča n i ma
   
   II
   
   bili dobri. Sukobi su iz bijali oko Iva novih solana. prekidan.: su trgo,-ačke vczc. a bilo je i kn'avih okršaja
   
   ,
   
   II
   
   pog rani čni ni obla_
   
   stima. Mlečani nisu protiv njega Oh'oreno istupali. nego su podnosili tužbe sultanu prOliv njegoll a . podanika i sand!aka~ . S Porte je tad a Ivanu bilo naredeno. da mora nado kna diti M lda_ "nima sve hete. Njegovi su se odnosi S Ml ečanima poprln.jJi tek potkraj nje gova života. kada je sa sultanovim dopu.tenjem Iražio sinu Đurdu za ienu J"'li savet u i~ ml etačk e patricijske po_ rodice Erino. Tek je tad a obećao. da tc nad o knadit i štele i odrb,'ali dobre lusjedske od nose. Kad je J eli save!a stigla u Crnu Goru, njje zatekla Ivan-bega u životu. Tada je vlast u Crnoj Gori uzeo Ivanov sio Đurad zajedno I bratom Stefanom. Turci su takvo Slanje prih"atili. zah,'alju_ ju ći donekl e i mletačkom ~au~imanju na Porti. Tako je Zeta pod Crnojcvitima. iako zavisna od TllTaka. joi čuvala ostatke slobode. stare driave i staroga fe udalnog društva izgradenog u srpskoj driavi _ Zctsko Primorje. gdje l U nekada bili glavni posj edi Bamt a. bilo je u mkama Mlečana. koje $U S juga pritisli Turci. Kako su Turci i U Gornjoj Zeti držali oblasti do Zete i Mora če. centar driave Crnojevića bio je na Ceti nju. usred crnogorskih planina. Ti kraje,·i. gdje su prije živjeli stočari po "'ojim k:ltunima. o1.ivjc1i su u XV. $I. kao pribjdiha iz srpskih. herce govačkih i južnih 7.et!kih krajeva. Zemlja j e bila ponajviše u posj t(]u samih Crnojevita. a zati m LI posjedu pojtdinih vlaucoskih ku ca. koje !II krv nim vez:l1na bile udružene u bra u t va. i crkvenih zadužbina C rn ojevića . Vlastela su ze mlj u držal a ne samo kao baštine. vet i bo proni je. koje je vladar (»01 gospodskoga podanka., ) dodijelio za vjerml službu. šio "-akako pokazuje, da Su podijeljene u neda" noj proš losti. Za nevjeru iH ubijst vo pronija j e oduzimana ipodjeljivana' drugoj vlasteli ili zadda\"ana u po~jedu samog Crnojevi ća. U svakom slučaju granice posjeda pojedinih ,·Iasleoskih kuća odrcd ivale $U uvijek točn o komis ije. koje su. uz v\adareva pristava. kao i II Duianovoj paroli. čini l a d"ad eset i če h'or ica_ sve "vlasuli
   
   506
   
   pogla viti«, .. vlasteli okolnijeh ka tunah ... Uz njih bi se nabo i . ma jst or. koj i g ranice siječe« , ber. obzira da li one treba da zahvale odreden dio polja. luga, vinograda, sjenokošc. go rt. vode ili planine. Pos ljednjih d«en ija vlasti Crnojcv it a u Crnoj Gori na ba!tinama i proni j ama. koje su vlas ieli podjdji,-a nc i s pra vo m nasljeđivanja. hil o je i kme tova. kojih s u podaničkt baštine na zh'ane . kmetštinama ... Njihove 5U o ba veze prema feudalnom rospodaru bile t očno utvrdene. ali su. prema prirodi terena. na kome su živj eli. bile različi te, Ivan-begovi seljaci iz sela Vre ljana i Ugnj a na m orali su po og njištu da mu donose 80 bremena drva. Manastirski kmetovi bili su oslobo đ eni .. danka gospodskoga«: oni nisu m ogli da budu poz,-a ni _na rabotu čiju.,. Bilo je i sdjaka. koji 5U uzimali roemlju pod zakup. Sam Ivan Crnoje,·ić {\avao jc seljacima zemlju pod lakup za jednu !retinu ljetine. a kad j e svoju baštinu Lovćc n ustupio cetinjskom milna sti ru. smanjio je zakupninu na ttintinu ljetine. T emel j moći Crnojevica činile su zem lje. koje su bile u njihov\1 neposrednom posjedu. vinogradi, koje su sam i zasadili. prihodi od vodenica , carine na sol i ribu. Pronijari ~u im plataii samo dukat za posjt d zemlji.:i ta. Oni su t im prihodim::: podmi rivali ralrn: potrebe. gradili tvrdavc. pod izali c rkve i_ najzad . odvajali i za kulturni rad . Đurad Crn ojev ić. ; inače prija telj knjige, osnovao je 1493 na Ce ti nju prVI' tiskaru u južnosla,,~n­ skim zemljama. za koju znamo dil je radil a o tprilike čet i fi godi ne. tiskajući crkvene knjige. U takvoj sredini mnogobroj ne sitne vlastele trvenja su Dila česta , naroči t o oko zemlje. Sukobijavf\le su se i porodice iz jed. noga bratstva_ Posredovanje Crnojevića često nije imalo uspjeha. U tah-im prilikama bilo je Crnojević:ima ,eško d;: IC. inače slabo povezane. elemente pokre nIl u borbu proti v mn ogo nadmoćnijeg neprijatelja, pogotov \l kad ta borba nij e nis ia obeća,·ala.
   
   Sa snagama. $ kojima je raspolagao. Durad je morao prema Turcima pomirljivo istu pa ti. Ali je on sam takv o sta nj e sma trao privremenim. dok ne bllde mogute da i Crnu Goru ukiju či u neku akciju !i rih razmjer .. protiv Turaka. Kad je irancuski kralj Karl o VII I. zauzeo južnu It aliju i poleo se bayi ti pla no m 507
   
   , o dizanju ustanka protiv Turaka u Albaniji, laj JI: plan rado prihvatio i Đurađ s namjerom, da 5C ustanku u Albaniji pri_ k ljuči i Crna Gora. Nasta o je medut im rascjep j tl samoj porod ici ernoje,,;':a.
   
   Stefan Crnojevic, iz zavisti prema bratu, koji je imau I·last, optužio je Đurđa na Port i i donio mu poruku, d a ode u Carigrad ili da za tri dana napusti Crnu Goru. Tada sc Durad, po-
   
   rodi com skl onio u Mletke. Vlast je u Crnoj Gori uzeo Durdev bral Stefan. ali je vJadao nominaln o, jer su pravi gospodari bili Turci. Uskoro je pao u nemilost i bio zatvoren u Skadru. Tako je nestalu i posljedn jeg ostatka slobod nog života u brdima Crne Gore. Ona je hila pripojena Skadarskom sandžakatu (l499). U ist o Su ni jeme Turci uzdi i Grbal;, čiji su seljaci. zhug stalnih sukoba ~a svoj im gospodarima it Ko tora. rado prihvatili tursku ,·last. oče kujući. da im ona pr iz na potpunu dasniJlvo nad tem i j om. Po~lije lutanja po !taHji i ~ukoba s Mletanima I)urad je 1500 kren uo. bez prista nka mletačke ,·lade. u Cruu Goru. Kak o sc sam nije nikako nadao u~pje h u, stupio je u vezu sa skadarskim sandžak-begom. a taj ga je poslao u Carigrad. Sultan je pristajao da ga vrati u Crnu Goru. ali U~ uvjet. koji on nije mogao ispunili: da tamo prebaci i porodicu iz Mletaka. Zelja. kuja ga je vukla u rodni kraj. ostala je lleo~t\'arena . Umro je u Anadoliji na imanju. kuje mu je sultan poklonio. Crnom Gorom je upravljao od Crnoj e"i ća joi njeg~' sin Skender kao sandiak-b.og sa sjedištem u 2abljaku. odriavajući stare tradic ije i obnav l jajući i~te sukobe s M lečanima , koje su imali i njefj"ovi pre thodnici.
   
   1-". Kultura
   
   II
   
   xn.-xv. 5tolj cću
   
   K ad sc učvrstila ddavna neta,·isnost u doba Stefana Nemanje i Hpska crkva dobila samostalnost. stvoreni su i uvjeti za jači razvoj ~amostalne i originaloe ~rp~ke sredojO\'jekovne književnosti, umjetnosti i kulture. U srednjovjeko" noj srpskoj knjifevnosti razvit će sc neke k.njižev ne vn te. koj ih nt će biti II ostalim jufnoslavmskim srednjovjekovnim literaturama i koje Čt biti izraz .spceifimog ra.z: voja srpske feudaloe drbve. a li ce ouale književne v r~t e biII ipak ponajviše o nc iste. koje pos toje i kod ostalih Južnih Sl~ ­ vena. To će biti upravo isti tekstovi. koji će, kao u ćirilometodl­ jevskoj epohi. Iak o prelaziti široke prostore bez obzira na drbvlle. vjerske i jezične granice. Bilo je to i sasvim prirodno. kad sc ima na umu najprije, da su ,l užni Slaveni u ono vrijeme .f:ivje1i u manje više istim društvenim prilikama, a zatim. da II doba feuda!itma ni političke ni jetičoe granice ni su bile ni približ no tak o ustaljene i tak o oltr.. posta,·ljene kao II novije doba. Kao i u ostalim juinoslavenski m feudalnim zemljama. Iako su i u srednjovjekovnoj srpskoj ddav; manas tiri bili glavni k~ji­ l.evn; centri. a glavni pisci - k,IIuderi. Pritom treba istaĆI u prvom redu veliku ulogu, koju je uratvoju sredn j ovjeko\·ne srpske knj iievn os li ig rao manasti r H ilandar. Otkako ga je 11 99 Nem a nja sag radi o. a njegov sin Sa\"a napisao II njemu svoja pn'a knjiicvna djela , pa sve do propasti srednjovjekovne srpske dr!ave. Hilanda r je bio glavno središte knjile\'nog rada. Dobro organi7.iran i bogato obdarh-a n od ~vih srpskih vladara i "clmoh. on jc za sve vrijeme bio neka v rsta visoke duhov ne škole. iz koje su izašli najuolji srpski srednjo\'jekovni pisci. O sim Hilandara . \'alna sredijia književnosti i k ul turne djelatnosti bi.iahu manastiri S tude nica. Ziča. Milc.ševa. Gračanica. Dečaoi . .Manasi ja i dr. I. Srpska knjiže vnost. -
   
   ,
   
   --
   
   ,
   
   Njegovana tako u manasti rima. koji su uživali punu ~ahitu vladara i visokog plemstva, p isana od kalu dera, koji su I>orijeklom bili najčešće il vladaju~ feudalne klase. srednjovjekovna srps ka kn j iževnost morala je postati \Ijeran izraz srpskoga feudalnog društva i dužili u prvom redu njegovim klasnim in\(: _ u~ sima. Kako su 115to manastiri bili jedino mjesto. gdje je čo­ vjek mogao steći osnovnu pis menost, a k aluđeri jedini učitelji i nastavnici, sasvim je pri rodno, da ru i či t alačku publiku II to doba sačinjavali uglavnom predstavnici crkve i vladajuće feu_ dalne kl as!::. Z bog tc svoje klasne pove zanosti srpska jc srednjo_ vjekov na knjifevnost bila iun naroč i to onih osnovnih nazora • druš tvenih, politički h i moralnih. koji su odgovaral i potrc:bama feud al nog društva i drlavc. Kako su i srednjovjekovna srpska crkva i feudalna srpska driava, počev od svog osnutka pa sve do propasti, bile u s talnoj i bliskoj vt1.i sa susjednom moćnom bizan tskom crk vom i car_ stvom. sas"im je naravno, da sc i srednj ovjekovna srpska knji_ žev nost u cijelom svome razvitku mnogo nas lanjala na bizantsku k n j iževnost, koja je do X III. st. bila jedna od najjač ih u Evropi. Ali samim tim, što je srednjovjekovna srpska književnost na_ stala i razvijala sc paralelno s feudalnim srpskim društ vom i feudalnom državom. ona je morala izr"bvati, osim općih crta. koj e ide od kraja XII. pa sve do sredine XIV. st.. kada je praone s pecifičnos t i. kojima sc srpsko feudalno društvo razlikovalo od svih ostalih južnoslavenskih i drugih kuda inih držav a . Svoj puni razvoj dost igla je srpska srcdnjovjeko,'na književnost za vrijeme vlada,"ine dinastije Nemanjit a , I. j. u doba. koje ide od kraja XII. pa sve do sredine X IV. st. kadn jc pro· paštu D ušanova carstva dovršena perioda neprekidnog uspona srps ke feudal ne drbve. Ali postoji po teš koća, koja uvelike smeta kronološkom povezivanju pojedi nih književnih vrSla i djela s odgovarajućim his torijskim I'remenom i sredinom . o kojima su nas taj ala. Ta poteikob nastaje otuda. ~ t o '"cćina Imjiževnih djela stare srpske literature Ilij~ sačuva n;, II originalnim ili bar starijim sO"TC menim rukopisimlj. nego ponajviše u kasnijim prijepisima. O si m toga. naši srednjovjekov ni kaluderi često nisu smatrali potrebnim da zahiljde ni gaJi nu ni mjesto. o kome jc nas talo neko originalno ili prtvedello djelo. i čak ~u izostavljaE 510
   
   ime pi~ca ili prevodi ()ca: ta ko kori pojed inih djd a i pisaca j08 nije Ivčno utvrdeno. kojem stoljeću pri padaju. To osobitu "~ rio jedi .>;a prijevodnu knjiie,"nost. koj u je najtde podijeliti na vremenske periode. Z hog tih poteškoća. a radi lakšeg pregierla. maramu knjižemosl tc najplodnije periode podijeliti u dvije grupe: p r i j e v o rl n u knj iževnost i o r i g i n a I n u knj ižc,"' !lOSt. Prije\'(xlna je književnost bila vrlo bogata. Prijevodi su ponajviic iz bizantske književIlosti. iako ima djela. kuja sn dvšla iz 1.:lpadnocvropske književnosti. Od onih književnih vrsta, koje su najprije Ilfcvode ne. treba u prvom redu spome n uti h a ~ i o· g raf i j e. kojih jc sv rha bila, da , opisuj ući živote i$laknutih sve· taca. njegoju ne samo njih ov kult. ncgo j da daju ideali7.iranc lipizirnne obrasce, po kojima su ud ela vali svoj živol i rad pri · padnici mona§koga i pus l injačkog reda. Taho jt; djelo. na pr i. mjer. bio 2:ivol Georgija I\apadok ijs kog. II ko me jt; idealizira., tip feudalno ga kršćanskog viteza. koji kao vojnik postaj e horac i muče nik za pravu vjeru. Takva jc i hagiografija o Pavlu Ce· zar(:jskom. U kojoj jc moti v" r odoskvrnuću iz mitološke priče o kralju Edipu obr<,den l"čno onako. kako je on morao biti u" jctovan druilvenim odnosima u doba feudalizma. IsIO je tako bio jlvpu!aran 2ivot Aleksija. božjeg čovjeka. koji jc - ka o š to je pozna to - opisivan vrlo m nogo lj svima svjetskim knjil:e," nostim a toga doba. S"a ta i s lična hagiogra fska djela hil a su neb vrsta odgojne literature. koja jc vrta mnogo utje cal a na formiranje temeljnih nazora i sh\'aćanj~. srps koga feudalnog dro~ t'" a. i bez njiho,"a poz nava nja tci ko bismo mogii razu mj eti psiJ.ologiju i opću almosferu. u kojoj su !ivjcli i radili !judi II Srednjem I·ijeku. Od ostale prijevodne literature isto su lako popularni. Ilk o ne ča k i poznatiji od hagiografija bili a p o k rif i, koji "uk" porije klo jo.! iz stare židovske književnosti. Oni St· obično uijele na s t il r o z a " j e t n e (knji ga o Adamu, knjiga Enoho..::.. i sL) i rl u voz a l' j e t n e (Jevanddje Mladenstva. razli č ita Olkro· ven ja. vizije i apokalipse). Apokrifi su poznati ka o " rl o popu· larn; $pisi u s vima svjetskiul lileraturama Srednjeg vijcb i pred. slavljaju jednu od najbraktcristi čn iji h Hednjovjeko\"nih b,ji. tevuih vrsta. Pisani lakim i živ im pripovjedač k im SIHon:. oor~· J
   
   Sl l
   
   , 1'/\ 111. /\ t.J"
   
   -deni u o bliku tanimljivih priča. bajki i legendi. oni sc često od. likuju i uspjelim epskim sli kama. ta ko da su sa dosta razlo~a naz"an; »religiozni CI)()S u prozi • . Vrlo ,'ažan dio srednjovjeko\·ne srpske prevodilačke lilcra_
   
   "Iure
   
   čine
   
   romani
   
   j
   
   pripo,· i je l kc. Odromana o!o bi loje
   
   vrlo popularan bio roman (> Aleksandru Velik om. koji je u srpskoj srednjovjekovnoj knj i!ev nos ti bi" tako mnogo prevode" i prcpi_ si"an. da je pre ko nje dospio i u rusku lito-alUn! pa ~ i LI dana. '~n j im rus kim udžbenicima spominje kao .srpska Aleksandrida •. Tako je: is lo bio vrlo poznat Toman 1,1 T roji, u kom e su an tikn i he. roji iz H omerova ep.. ob r~d cnj pn:ma s rednjoyjeko\'nim femlal_ nim uzorima. Zanimljivo je samo. da su la dva romana , kao j svj ,ostali. koji su k nama dolal;ili $a Zapada ili iz Bizant a (roman o Va rl aamu i o J oasafu. BOI'o oo. Antom:. Tristan i Izolda. i dr .) bili kod nas I)revo deni redovito u prozi, a ne u stihu. kak o su to radili bizantski i ~aradnoevropski književnici. T o se događalo stoga. što je u srednjo"jekovnoj srpskoj književno~ti poezija j inače vrlo sla bo zastup an a i svodi sc sam() na rcli gio1.ne himne be? rime i razvijenih met ri č k ih obli ka. Uporedo s ravnomjernim i stal nim usponom. koji je npska feudalna drhl'a imal a pod dinastijom Nemanjića. jal·ila se vrlo rano i potreba. da sc u srednjo\'jekovnoj ~rpskoj knji žev nosti osim prijevodne li terature p oč nu njegov at i i man je više o r i II inalni knjiiev n i rodovi. koj i Su imali du još mnogo blile i odredenije izraze sve specifičn osti razvoja feudalnoga srpskog drultva. Od tih origin alnih radova. koji su ne samo najranije počeli. nego se i dugo i pravilno razvijali. dolaze na Iln'O mjesto stare srpske b i o II raf i j e ili stari srpski životopisi. One su nastale uto. ho je mladoj ncmanjićkoj državi bilo potrebno, da 'Iu jače učvrsti autoritet sumostal ne srpske države i crh·e. Ka o knji iev na vrsla Slare su srpske biografije proizašle iz hagiografija. Opisujuči fivote vladara i arhiepiskopa srpskih. koji su obi~no usko ro poslije smrli bil i proglaii,.ani za svece. one su. osobilo u prvoj fu i svoga ruvoja. imale dobrim dijelom hagiografski karak te r. Kao i hagiografije. one 5U ob ično počinjale obaveznim teo loSkim uvodom, da zalim. uz mnogo citata i paralela iz Bi'blije i os talih religioznih spisa. izlože cijeli iiYot i rad pojedinih vladara i jlogla"ar3 c rk ve. tako da St sI'i nj ihovi ospjesi prikaiu
   
   .512
   
   •
   
   ;
   
   I
   
   ;
   
   Le sn ovo. kOlo. Husc ncij '
   
   I~S.
   
   pul ma. freska h J od. 134.
   
   'fARL" LlI'
   
   i
   
   l •
   
   ,
   
   !
   
   I, !• I
   
   Kral(l VO. r pd arskl cenlar U Sred nj em vIjeku. kula
   
   kao posljedica njihovI: pravovjernosti i svetosti, a eventualni neuspjesi kao rezultat grijehova njihovih suvremenik a i suradnika. Na kraju bi . kao j u h agiografijama, dolazila uvijek retorska pohvala. a i ~udesa poslije smrti, ako je dotični v lad ar ili crk ven i poglavar bio već proglašen Z
   513
   
   Ii
   
   kao prvom piscu starih srpskih biografija čini njegov brat Slcfan Prvovj~nčani, koji je ne samo vrlo opširno opisao .2i"ot sv. Simeona (Nemanje,), već i dobar dio svoje vladavine. N~ t1'. Save kao osnivab j pr\'og poglavara samostalne srpske <:rkve. Taj su posao izvršila jedan za drugim dva hilandars ka kalud era. Prvi od njih. Domentijan. jedan od posl j ednjih učenika Savinih, napisao je 1253 opširan Zivot arhiepiskopa Save. Njegovo djelo irno. lijepu dokumentarnu vrijednost, ali je pisano tcškim i Ilzviicnim stilom i zato nije bilo mnogo popularno. Zbog toga je potkraj istoga stoljeća hilandarski kalUđer Teodosije temeljito prerarlio Domentijanov spis, tako da je njegov Život sv. Save ne samo potpuno originalno djelo , nego predstavlja i zanimljiv i dobro pisan srednjo,.jekovni roman Njegovo jt pricanje lako i živo. opisi realistički i slikoviti, izlaganje tečno. dobro povezano i često dramatično. Zbog svih tih odlika Teodo!;ije JC u doba reudalnoga srpskoga društva i kasnije bio jedan od najboljih i no.jčitanijih naših srednjovjekovnih pisaca. Up Zivot kraljeva i arhiepiskopa srpskih predstavlja sistematski zbornik, II koji su ušle biograrije svih nemanjićkih vladara, poč"vši "d siIlova Stefana P rvovjenčanog pa sve do Du~ana, kao i sv ih arhicpiskopa. Doduše, Danilo Ilijc stigao do svoje smrti \33; d~ potpuno dovrši svoje djelo. ali su to učinili njegovi učenici J nastavljači. Steta jc samo. što Danilo kao pisac nije imao više 514
   
   književnog talenta. On nema dovoljno dara za lak" i živo izlaganje. stil mu je isuviše kitnjast i uzvišen, a mjestimično Ima i nejasnoća i nepreciznosti. S mnogo vik književnog talenta nastavio je Danilov rad na pisanju biografija srpskih vladara njegov bezimeni učenik, koji je svaka ko bio hilandarski kaluder i živio u doba cara Dušana, S mnogo topline i pravog pijeteta učenika prem," učitelju on je napisao 2ivot arbiepiskopa Danila. PO književnoj vrijednosti je isto tako dobro i njegovo djelo Zivot Stefana DeČanskog. Tom Danilovu učeniku sc pripisuje i početak biografije 2ivot Dušana. U doba naglog nazadovanja srpske države poslije Dušanove smrti nastaje privremen zastoj i u razvoju srednjovjekovne srpske književnosti. Ali već p rvih godina XV. st. despot Stefan Lazarcvić , nastavljiljući tradicije nemanjićkih vladara, podiže niz manastira. od kojih ćc naročito njegovi! Manasija na Resavi pos!ilti centar tadašnjI; Hpske pismenosti, kniižcvnosti i umjetnosti. On ne samn da srdačno prima sve killud ere. uč<;ne l jude j umjetnike, koji su sa različitih strana tražili utočište u njeg<>voj zemlji. nego i sam poziva sposo bne pisce. daje im odredene knji ževn( i prosvjetne zadatke i pruia im sve Illilterijalne U\'jeIC za uspjdan rad. Sam on_ kad uije zabavljcn ratničkim i rirl:av ni lll poslovimil. bavi sc aktivnim književnim radom , prevodi s grč­ koga i piše krać e originalne ~pjsc. U tvj svojoj periodi obnavljanja i jačeg izgradivanja književllost despotovine ide uglavnom utrtim siaZilma periode Nemanjića. Pisci se i dalje bave svim kn jiževnim vrstama. koje su prije njegovan e. Rad oko prijevodne k njiževnosti ne samo šio ne slab i. već ]l
   515
   
   ,
   
   "
   
   :
   
   •
   
   , !
   
   ,:, •
   
   ,
   
   •
   
   zrna, k(lji su nagOl'ješ":;"al; postepeni prijtlu od srednjovjekov_ nog asketizma k novom r::nesansn om dru~lvu. m olem" opazit; i u knjijevIl om i u društvenom livo!u Stefanovc tlespotovinc. iako u vrlo sk romnim razmjerima. Već u samoj li~nostj desIlota Slefana vidjeli srnu. da sc zamjećuju neke nOI't erIc \'bdar~ a psolutista i zaštitnika knji! cv no sti i umjct!lOsti. S te je strane vrlo karakteristično j silnu jačanje hislorici~ma. koji sc " " lcda ne samo u književnim " rstama . .šIO su naslijeđene iz periode Nemanjić" II biogra fijama. negu i \I pojavi novih. čistu h i ! t or i j II k i h II I) i II a. Nije nik a ko sluča; . da sc baš u to doba i ini.... ijativolll s historijsh spise prevedena je i _Kratka kronika .. Georgija Hamartola. hizantskog k roničara iz sredioe IX . st.. koja kau i Zonarina kronika obuhvaća dogadaje od stvorenja ~vijeta pa do I'i;če"ih vremena. :zadda"ajući Sc pritom puglavito na hi storiji iidovskoj. rinl5koj i binntskoj. Slična je njoj i kronika ~ lIistorijski pregled« Kon· s t antin~ M~nasa. hizanukog kroniča ra XI!. stoljeća. koja je u originalu pisana u stihovima. a kod na~ je prevedena u prozi. Za lO veliko interesiranje za historijske spise karakteristično je i to , da sc u XV. st. srpski pi sci ni su vik zadovoljavali samo običnim prijevodima bil~ntskih kronika. već su na temelju njih počeli praviti kompila cije lih kronika , uplećući u njih jufnoslavensku i slavensku historiju. Tako su naSlali t;;>kozvani kronografi (s tarosta"ni ci, carostavnici . • knji!("e StaroslavnN), koje je 516
   
   kako sc čini. prvi počeo sastavljati s rpski kaluder i'ahomijc za .. rijeme svoga boravka u Rusiji, a koji sn sc ka snije vrlo raširi li kod Srba i Bugara. U srpskoj ih je književnosti .Ionda pomato trinaest. Slavenska hislor ija 11 n ji m;;> uvijek počinje radom Ćirila i Mel odija. a srpska Nemanjom . Gradu za srp sku hist o riju kronografi su uzimali obično iz starih srpskih biugrafija. osobito iz Teoilosija. _ I u originalnoj knj ižev nos li lOga doba. hitnu je odlika postepeno. ali stalno jačanje hi storici zma. U tome je vrlo karakteri stična pojava novih historijskih vrsta. kojih II doba Nemanjića nije bilo. T akvi su najprije r o d o s lov i, to jest. genealoški pregledi čl anov a d inastije N emanj i ća: njihov puni razvoj pada u doba Stefana (iullcdu 1402 i H2i). koji je ne samo davao inici_ jali"1I za izradi,'anje rodoslo"3, već je vjeroj:.tno i sam sudjelovao 11 tom poslu. Osim rodoslo\·a. ilOVU historijsku vrstu čine i l j e t o II i s i, !ito nasIaju u lo doba. a po svo rn e su sadržaju vrl o hliski rodo slovi ma. Značajni su i stari srpski Z a p i s i. kojih doduše ima i ;z periode Nemanjića, ali koji ~u sc osohito razvili II to doha sudhonos nih dogadaja. O sim svoje hi storijske. dokumental'ne v rijednosti on i čestu imaju i književonih odlika. napose kada sadrže lirski: izlive boli i oč ajanja, ho s u ih u piscima ti h zapisa izazivali tragični dogadaj;' koje su proživljavali i bilježili. U to se doha javlja i jedna žena knji!evllica - m onahinja Jdimija (svjclovno imc J elena), udovica despota Ugljde, koja je poslije smrti svOgOl muža živjela "" <'Ivoru despota Std ana. Od njezinih je SpiSOl osobito čuvena njezin11 _Pohvala knel!u Lazaru ... koju je ona zlatom izvezla na svilenom pokrivaču za m i
   -
   
   koji su pos lije propasti Bus-arsh (J.393) našli utočiš te II sTI.skilll zemljama_ Pn·j od n jih, Gligorije Camblak (1364- 14 19) na_ pisao jc za vrijeme svoga boravka II mana stiru Dečanima Zivo t
   
   kral ja Stefana Dcčans k og, II kome je. uz hagiografsko prikazi_ ,'anje livola Stefana D ečanskog. pok uao lijep dar za živo izlaganje i sli ko vite realističke opise. D rugi je stranac Konstantin Fi lo:tOf, s kojim sc sjajno svršava dugi ni~ 1I3m, $Tct!njovjckov_
   
   nih pisaca biografija. I'objcgavši još ka o mladić iz Bugarske. on
   
   I
   
   I
   
   j e najveći dio svoga života »mveo na dvoru despota Stefana. Zaniml jivo jc. da je on - kako se po svemu čini _ bio I)TV ; naj srednjovjekovni pisac. koji po zanimanju nije bio ni kalnder ni crk veno lice uopće. Po svemu onome, !to o njemu znamo. on je bio neka vrsta profesionalnog učenjaka i dip lomata. Njegovo je glavno djelo Zivot despota Stefana Laza~"ića (pisano o. 1-133), koje sc II O.~IlOVIl mnogo rulikuje od ~vih naših prijašnjih djela tc vrstc, a po na1:inu prikazivanja histurijskih događaja prt:d_ stavlja pravu prekretnicu u razvoju starih srpskih biografija. Konsta ntin Fil ozof prvi počinje svijesno pisa ti na način , koji je mnogo više historijski nego hagiogra rski. Po tome. kao i po mno' gim drugim ~vojim odlibrna un zauzima jedno od naju gledniji h mjesta u srps koj srednjovjeko,'noj Imjih".nosti. Poslije smTti despota Slefana. kad je iloiao na p rijestulje njego,' sestrić Đurađ Branković, srp.sb sred njo"jckovna knjifevnost ulazi u najburn iju periodu svoga života. koja cc turskim osvaja, njem srpskih zemalja ubrzo biti po tp uno presječena. Sasvim je prirodno. ! to jt" u tom burnom i sud bonosnom vremenu propa _o danja srpske feudalne drža"e bila naglo zadržana u s,'ome punom razvoju i srpska srednjovjekovna književnost. koja je u doba despota Stefana bila poČt:la tak o lijepo da napreduje i da dobiva ele men te novih drunvenih promjena i novih kulturnih i knjifevnih nastojanja. Razumljivo je isto tako, !ito ć~ se ona poslije propasli srcdn jovjeko" nc drJ.ave svesti samo na običan prepi siv a čki i &akupljalk i rad. Manastiri. koji su do toga "re' m ena hil i cenlri kulturn oga i knjifevnoga rada. bit će za dugu periodu \"remena izloženi pustošenjima i raza ranjima, a kalu, deri. koji će II njima svakoga dana strepiti za svoj živoL tru, dit će se s.. mo da sa mnogo požrtvovanja isamoprijegora saču · vaJu i njeguju nde kult urno naslijede.
   
   5lS
   
   Tako je srpska knjiievnosl loga doba nasta,·ila da iivotari u tradiciji sTednjovjeko,· ne knjilevnoSli feudalnog d oba. i to baš u vrijeme. kad se u cirugim zemljama. koje ni su pale kao žrtve turskih os,'aja nja, pronala za k ti ska i osnivanje tiskara stadjaj\! u službu novih mOĆIlIh re volucion arnib po kreta. Sto se toga tiče nista bolje ne pokazuje nesretne prilike. u kojima se lada nalazila srpska knjiže,·nost. nego č injeni ca. da su eva nđ elja. oktoi,i. psalti r; i rat1ičiti zbornici a pokrifnih i ha giografskih spisa bili jedine knjige. koje su ti skane u najstarijim srpskim tiskarama XV. i XV I. stoljeća. P rve su CiriIs ke tiskare II srps kim zemljama osnovane rela, li"no "rio r~n o. Celrdesct i osam godi na poslije tiskanja prve s" jctske inkunabule. a d\' adesel i četir i godine poslije prve tiskane tal ijanske knjige II Veneciji, izi5la je il'. ti ska -4 . siječnja 1-494 prva srpska inkunabula. Okto;h 1·4 glasa (t. ZI'. ~p rvoglasni k ~ l. O na je radena na Cetinju. u tiskari . koju je Durad Crnojević ku pio u J..-Ilecima i prenio u Crnu Goru vje rojatno pr ije g. 149S. Više primjeraka. tog Oktoiha čuva IC po različitim bibliotekama kod nas i u ino1.emstvu. U isto vrijeme s tim O ktoihom tiskan je g. 1--194 II istoj tiskari i Okto;h 5-8 glas~ (.petoglasnik~ ) . ko ji je jedina srpska ilustrirana tiskana knjiga. Danas je od tog okt oih ~ sačuvan samo jedan list (u bibliot«i D. Vuksana na Cetinju). Osim ta dva OktQiha \I tiskari CTnojevica su tiskane j oš svega tri knjige. i to: P s~lti T s posljedov:lnjelll. ukrašen lijepim inicijalima (dovršen 22. IX. 1494 ): Molitvenik (do vršen u srpnju ili kolo,'ozu 1495). od koga je do danas sačuvano samo sedam listova \I Le njingradu i jedan lis t u Pragu: Cctvoroevanđelje. tiska, no vjerojatno u dru goj polovini 149:i i na početku 14%. Od I C: p()sljednje knjige nije sač u van ni jedan pr imjerak. - Sve te knjige .. rukoddisao. je .monah M ak a~ije od Crne Gore_. koji je bio glavni tiskar u tiskari C rn ojevića i u tom poslu imao i pom~gače, koji su vjerojatno bili kaluder;' T iskara Crnoje. ,·ića radila je. kak o se po svemu čini, sam o do g. 1496. kad je nje~in vlasnik Đurađ Crnoje"ić bio primoran da bjeli u Mietke. Dalja sudbina tc tiskare nije poznata. J ed ino, što se moie sa sigurnošću tnditi. je to, da je njen gla vni tiskar. mon ah Makarije. otišao poslije propasti C rnoj evićeve države u T rgovište. u Vla i koj. gdje je izmeđ u 150; i 15 12 liskao tTi knjige: Liturgijar od
   
   519
   
   g. 150S, Oktoih od g. ISlO i je"anddje od g. ISI :!. - G. 15 14 nam jerava o je dobro"ačk i kancelar Luka Prim O"ić osno,"ati u Dubrov niku tiska ru. u kojoj je. u% os ta lo. idio tiskati i ćiriiske crkvene kn jige . .. koj e upotrebl j avaju ra ški k;olud eri II svojim er kvam;o ",. al i nije mogao os tvariti tu SVOjl1 namjeru. Z anim I jivo je samo, da je Primovi( tom prilikom isticao, kak o su knjige iz Crnojevica tiska re svuda h .'aljene zbog svoje od lične iuadbc I opreme.
   
   ,i I I
   
   i
   
   !
   
   I,
   
   ,, I
   
   I I, ,,
   
   , ,
   
   i I
   
   II •
   
   •
   
   I
   
   i
   
   I ,~
   
   2. Srpska umj etnos!. - Prva vel ika epoha staroga srpskog monu mentalnog sli kars h 'a i arhitekture po či nje pri k raju XII. stoljcća. Cita" ni z "ainih historijsk ih činjenica. koje su se II isto vrijeme stekle. pridonijele su stvaranju tc um jetnos ti. O ni h istih godina. kada je osnova na drlav a Nemanjiča i kad je srpska crk .. a dobila ra ng autokcfa lne Ilrhiepiskopije. udareni su i temelj i sam ostalne umjetnos ti. Umjetnost X II . i X II I. st. rašir ila sc u oblastima sta re Ra' ke. Spomeni ci srpske monumentalne arhitekture u drla vi Nemanji ća nastali su u blizi ni stariji h vojnih i crkvenih ce ntara, koje je prij<.: ddao Bizant. U T oplici kod NiŠi! Nema nja podiie d"ij e crkve: s.'. Bogorodicu i S". Ni kolu: u starom Rasu S" . Dorda - DUrd <':"e Stupove. Te gradevi ne pokazuju joi veliku zavi_ m ost orl bizan tskih i i5to': nja člcih uzora. Pri kraju X I!. st. Ne· man ja zi da Studeni cu kau nad grobnI' crkvu II mramorll OS hoga· tom plastičnom dcko racijom. Na B ogorodičinoj eTkvi u Studenici rani stil stare arhitekt ure doloiva vec sasvim odredene oblike. Ukrštavanjem i slobodnim i.t.oorom eleme nata istočnoga i r omanskog porijekla rormira n je II R;oškoj originalan stil. koji .ie čita\'o s t oljeć e domin irao u srcduj<> .. jck o,'noj Srbiji. Arhitc ktu ra ra!kog stila širi se j u susjednu Zetu. Kao glavni spomen ici r aš ke arhi tekture X III . st. - uz vee spomen ut e _ istihl sc: Z i ča , Đ urdevi Stup(..- i kod &erana. Rog-orodi ea Hvostans ka. cr kva sv. Apostola" Pe ći. Mi lcievlI. Morača. Sopoeani. Gradac i Arilje. Cijel o jedno stolj eće zad riale ~" crkve Ra i ke ;;kok ug!,lV nom svoje os novne oblike. T o su jednobrod ne; grade"i ne s jcdn im ku· betom. Potkupolni prostor proširen ic u početk u prema sjeveru i jugu ni fim vest ib ul ima: kasnije oni \I stupaju mjesto ko rskim prostorijama pravo kutn og oblika. koje tvure neku vrstu nisk og trans-
   
   520
   
   I
   
   perta. C rkve X II I. st. oloi tno imaju veli ke pri pTate s hočn i m ka;>elama i zvoni ci ma. Arhitekti pTv ih crka"a udriavi Nemanjiea bili su i~ Bizan ta. Pri kra ju X II I. sl. vec sc u his torijskim iz\'orima spomi nju na ši Primorci kao gradi telji. Svjetovna arhitektu ra \J Ibškoj XIII . st. sasvim jc ~lab o sačuvana. Kak ve su bile tvrda,'e te najstarije periode. možemo zaključiti jedino POl n{"kim dijelovim a "rada Z"eča na i 1'0 najsta rijim zidinama mana sti ra S todcnice. Gol ema ve(in a utvrd<.:n ja. sta nova i manj ih crk a va gradena je u XIII. st. od drveta. U crkva ma jednosla,'n<.: konstrukcije II -širokim i s"ijetlim prostorijama razvijale su se freske Raške škole. Etape s·34). u Ziči (o. 1220), \I Mi lcševi (o. 1235), II crk" i sv. Apos tula II P.,6 (o. 1250) i u t-.·l" rllči (1252). Sl"oj vrhonac dostiže srpsko slikarstvo II XllI . st. u monumenl.1lnim freskam a manastira Sopoćana (o. 1262). Freske u crk vi SI". Ahilija u Arilju i1. g. 12% i \I Grlldcu iz p rvih ).::odina XI V. st. po· kazuju oso bine prelaznog sti la. koji stoji na pr{"kretnici izmedu monu mentalnc um jetnosti X III . st. i nO"o g sli karstva II crkvll ma kralja Milutina. Sadrbj i obl ik srpskog slikantva XII I. st. potpunu odgovaraju karakt er u d"" šI\'ll i države ~I' oga doba. lsl ; duh. koji domini ra II biografijam a prvih N<.:manjića . u dj el iilla Stefan:: PrvQ,·jenčanog. sv. Save. Teodosij;) i Dome ntijaoa. prevlada"a i u grandioznim korn pozicijam:l Milek,·e i SopoC;:oa. SadrŽ U. ekumenski koncil i i Strašni sud. Sadržaj fresa ka u erk"ll ma XIII. st. ugl:lvnmn .lc uvij ek isti. Ipak. u toj koncimoj. snaznoj • umjetnosti ne I>ostoji nck o strogo j<.:d instvo u shvaćan jima slikarsl\·a. jasno sc razlikuju (h'a pravca. ja či. dvo Tsk i stil s mnogim elemcntima laičkog karak ter;.! ima živ kolo rit. intenzivno Os\·jclljcn je. krupne ronne j jednostaVIlu sveča n u kom pozici ju. 521
   
   iz XIV, st. sačuvane su utvrdene prijestolnice (Prizren ), utvrdeni dvorci ( Petrič), gradovi (Zvečan) i zidovima i kulam a opasani manastiri (Hilandar),
   
   S likarstvo monaškog slila XIII. SI. očuvalo sc .samo II staroj pri_ prati manM!ira Mildeve i II crkvi sv. Apostola II Pcci. Velike figure zapu;tcnog izgleda , II jednostavnoj odjeći slikane su \J znatno prigušenoj svjetlosti s jakim sjcnb.ma i tamnom pozadi_ nom , bez ornamenata, bez nakita na odjeći, bez oružja i bogatog namjdtaja, Osim fresko-slikarstva bilo Je \I XIII. sl. Il Ra~koj razl'1]cno i slikanje ik ona i minijatura. Nisu n~"n S:l\:u\'ane ori gi nalne ikone iz tc periode. Iluminirani rukopisi srpske red:1hijc iz XIII. st. dosta su čest i, :tli ni približno ne pokazuju OnC visoke umjct_ ničke kvalitete, koje ima monumentalno slikarstvo toga doba.
   
   ,
   
   I
   
   Ka d su došli II makcdonske oblasti, Srbi su potkraj X l ll . st, stupili u neposredni kontak t s umjctnošću starih makedonskih crkvenih centara i manast;ra, Ekonomski napredak tih krajen i novi politički uvjeti, koji su srps ke i makedonske oblasti u XIIi. i XIV , sL vrlo zbliži!i, utjecali su ; na razvoj likOl'ne umjctnosti , Zajednički život II istoj državi naročito St' jasno nl!'ltda u mcdusobnom pwžima nju na polju arhitekture i sli kantl'a, U ..,-hitckturi, na kojoj sc ističe ljepota plasticnog oblib . koja ima razbijene prostore s malim p uvršinama i nemirnim oS"jelljenjcm, razvilo se zidno slikarstvo novog stila . Ta druga perioda staroga nakg slikarstl'a obuhvaća vri jemc od 1300 do 13jL U pusebnu sc grupu izdvajaju nb'e slikane izmedu 1300 i 1321, koje je sagradiu ili potpuno oonovio kralj Milu!in: S", Bogorodica Levišb u Prizrenu iz g, 130i, sv, Nikita kod Skoplja iz 1308, dio fresaka lJ manastiru Ziči iz 1309 do 131 6, crkva s,. Joakima i Ane u Studenici iz L~L~, s\', Đorđa u Starom Naguričanu iz 13ti i erkv« Uspenja Bo gorodičina u Gračanici iz 1320. Medu majstorima Milutinova doba najviše su rad o"a oswvila dnI slikara: Mihailo i Eutihije, Oni se prvi put p"j a'.'i,iu,iu n;] kr« ju XIII, sI, u ohridskoj crk vi 5\', K!imenta, Ok o 1308 ohoj;ca p"staju Milutinovj dvorski majstori i sli kaju II svimi] l'ećim kraljevim crkvama do 1320-1321, Od crkava ";50k"g svećenstv," II XIV, sL najuglednije su gradevinc u Pdi : sv. Dimitrije, podignut izmedu 1317 i 1324 , Bogorodica Odigitrij
   Umjetnost xrv, st. pojavljuje sc II sasvim novim geograf skim gra ni cama. Osvajanja kralja Milutin:! i Cara Stefana Dušana proširila su granice srpske srednjovjekovne države preko Makedonije, Albanije, Epira, Tesalije i Trakije do Eg ejskog mora, Srednjo"jekovna Srbija postala jc etnički raznolika drža_ va s kompliciranim društvom, Umjetnost ne sloji više samo pod zaštitom dvora i visokog kl era, ona se širi, nju njeguju plemići, gradani i seljaci, Šarenilo društvenih odno~a, n:!cionalnih razlika , raz ličitih tradi cija i struja II religioznom ži"otu ogleda se i u liko"Ilo j umjetnosti, Nekadašnja razdvojeno"'t stila razvila se u dugu skalu varijanata, koje ~U ipak zadržale neke zajedničke osnol'ne crte, Arh itektonski spllmenici XIV, s\, saČll\'ani su u impozantnom oroju, Kralj Mi lutin podiže niz mOnumcJ)la!nih crkava, pop ravlja mnoge napola sru~enc i zapuštcne manastire u Makeduniji, n:! Svetoj Gori i na teritoriju stare Ra~ke, Srpsko-biz:!ntska škola, koja sc razvila pod jakim utjecajem tradicija makedonske arhitekture _ maln o se razlikuje od Raške školc, U toj grup i spomenika naročito sc ističu: Bogorodica Leviška u Prizrenu, crkl'a S", Dimitrija i Bogorodičina crb'a u Peći i Gracanica, P etok upolna Gračanka na Kosovu po ljepoti svoje arhitekture pripada medu najljepša djcla evropske srednjovjekovne umjetnosti, Tradiciju ~tare raAke arhitekture održavaju' i dalje Nemanjići II XIV, sl" podižući ",r«morne crk\'c-mallzoJeje: Banjsku (na početku XIV, sL), Dcčane (dovršene 0, 1335) i s\', Arhanđela kod Prizrena (o, 1350), Od svjetovIJe arhitekture
   
   .522
   
   najjačeg političkog uspona srpske srednjovjekovne države ostala je najveća gradcl'ina stare srpske arliitckiure, crkva manastira Dečana Sa gotovo kompletno očuvanim freska -
   
   Iz doo:!
   
   ,
   
   ma (1335-46), P oslije smrti cafa Dušana dovršene su fresh: u manas tiru Ma tejiću (o, 1360), u kome je pMI,iednj~ ocu,'an:! crkva Nemanjića, Medu plemićkim crkvama tvga dob" ima ju freske dobrih kvaliteta: hram Blagovcitenja \J selu K"ranu (Bela Crkva), jz g_ 1332-3i: s,', Nikola uLjubotenu (133i ), sv, Arhand eo u Lesnovu (poslije 1346)_ sv. Dimitrij e u sclu Sušici (~ Mar-
   
   523
   
   ,
   
   -
   
   , , •
   
   ;• i
   
   I, •
   
   I, ,,, •
   
   ,
   
   i, I I
   
   ,,
   
   i ,,
   
   I
   
   , •
   
   ,
   
   ,
   
   kov man;;:~lir. ). 5", Bogorodica Zaumska u Oh ridu (13GI) i S". Nikol
   524
   
   ,
   
   držaj i formal no svl adan i virt uozno o braden II oblik u. boji. a naroči t o u iz .. anredno finim rješenjima problema kompozicije_ Dragocjene srP$ke ik one iz tc p~ri!)d e .~ačuvane su u Rimu (u Vatikans kom m ozeju). u llariju (u crkvi s,', Nik ole). II Deča· nima i H ilandaru. M ed u srpski m ilUluinira nirn rukop isi ma. koji su nastali p rije sedamdesetih gudina XI V. ~ t . osobi to se is l i č u svojom viso kom kvalitet om čet voroevanrlc!ja s por tr et ima autora. Trcći sti l. st il Mo ravsko:: iko le. razvijao se II tra gičnim VTe" menim a borbe s Turci ma. ()(I bitk e na Marici du 1 ~59. On poči­ nj e u do ba prvi li "c:!ikih poraza ( 1.~71. l389). a S\'rš~vol .~e padum Smederel'a (1459). Političkc katastrofe balkanskih k ršćana pri· vrell,eno su pozitivno utj ecale na ra zvoj knjiievnoga i umjetni čk og li,·ota. Nagli priliv snaga sa svi h ugroženih st rana brzo sc osjetio i u likonlOj umjetnosti. Za I'osljcrlnjih dl'adeset god ina XJV. st. fonnirala sc Mura vska škola. najoriginalniji i na jjasnije ddi ni· ra ni stiJ stare srpske umjetnosti. :>'1nrallska se i kol a nije formi· ra la unošenjem stranih m.ora i njihov im prilagodivanjelJl doma· ćim prilikam<:: ona je organski izrasla iz tradi (ijll makcdollsk ih i srpskih majsto ra XI V. stoljeća. Nasuprot šare nilu umjet nosti X IV. st .. koja je II ~ebi n
   o, '-,-
   
   -
   
   terom oblika. Vrlo de korativne. bogatom plastikom ukraie c~k:e M ora\'S~e likol~ imaju neke osobi ne, koje s~ slalno pOlla~~ ljaJu; t l o.c.~t Je re.do~n o uI~isani kril sa trolistom. U gornjoj konstrukCIjI dominIraju "~rtlkalno raUlanjcne mase. kupole o bič . nu pobvilju na k ubičnim postoljima. . U grup~ starijih gradcv ina MOTlI\<:riode. Prelazni stil I'okaZlIju freske u Ibvanici (ISiI). lj t1l;lIlastiru sv. And rije nil T"c~ci (1~8!)) ... u Novoj Pavlici (lS9i-9S) i Ljubostinji (o. HOO). K;w naJbolJ J reprezentanti moravskog stila ističu sc sli kari manastira K alenića i Resave. koja je dOI'ršena i7.mcdu 140i i 14 18. Sadržaj fresa ka ne ud aljuje s( mnogo od inozemne te", .. tike XI,~'. stoljeća. Osjeća se ipak tcžnja. da sc saddaj prober~ . Sudccl 1'0 saču\'anim ciklusima. umjetnici su naročito rado il ustri_ ~ali Kristova čudesa . l--ormahlO obradil'anje motiva poKa7. uje ,~~'anrednu rutinu is kumih umjelnika. Crte! jc mekan. modela_ ~' J a ~fek t na s nerVOll1i~l refleksima. puna naglih osvje tljenja, ~oluTlt. bogat 1 lrl a lačkl uskla(i<.:n. P retjerana me k oća oblika. Jtraza I geMoI'iI daje toj umjetnoui neku iensku. sentimentalnu ntu: osobi nu. koja s; u to doba pojavljuje i u plemićkoj umjet. nostI na evropskom Zap:ldu u kasnoj gotici. l arbai1.;,m kao znak ?tmjenosti ist.iče se LJ umjetnosti srpskog plcnJnva na isti na č in I gotovo na Jstim motivima kao i o dekorativnom slika rstvu plemića II za padnoj EI'ropi . Dragoc:je ne. dos ta oSlećene i neprou čene ikone XV. st. nal:.lC sc I'ećinom u velikim manaSIirima. 05obito u Peći iDečanima. . Minijaturno slikarstvo u npskim rukopisima kasnoga XIV. I ran?ga. XV. stoljeća pripada medu najljep~e spomeni ke naJe ~redIl J ov~eko_vne umjetnosti. Posljed njih godin:. XIV. st. nastao je. č.u.venl Mun~henskj lIsaI Iir. najopiirnije djelo sta roga s'l)skog Im1l1pturllog sl.'kars t ~·a. Oku 1 4~) slikane SII minijalure u jednom č~ II·.oroc~'a nd.c1ju. kOJe sc sada nalazi u lenjingradskoi Puhličnoj I"bl'otecl. a Ide medu najljepše ilustrirane knjige ći r iisk e pismenosti u XV. stoljeću. Razv oj stare srpske monumentalne umjetnosti privremeno je bio zaustavljen padom Smedereva 1459. Gubljenjem i posljed-
   
   526
   
   i
   
   njeg uporiha slobode. umjetnost ,sc gotovo ugasila. OSoflilo u sjcvernim srpskim o bla stima. Ali izbjegli majstori. koji su počeli da emigriraju u Ugarsku. u rumunjske zemlje i u Rusiju. prenijeli su mnoge cleme nte srpske umjetnosti II s\"oje nove domovine. Srbi su \I XVI. st. so:'ž no ut jecali 01' razvoj ru munjske arhitek · lure. Preporod ruskoga. novgo rodskog slikarstva XVI. st. izvrSeo je najviše zas lugom naiih majstora. Tamo je sta ra srpska umj et nost i u najtežoj kri1.i $"oga razvoj a pokazala ekstenzivnu snagu. koja je dala tnoravskutn slilu despotu vinc "rijednO$t internacionalnog karaktera. Ta se umjetnost ilije m ogla iskorijeni ti III na n3Šem tlu Potkraj XIV. st. prenesen je stil Moravske 'kole u Zetu. Na obalama Skadarskog jezera Ba lšići pooiiu mana~ t ire. dajuCi pojedinim crkvama. koje su namij cnili sebi za grobnice. skupocjene umjet n ičke predme tc. Din;Istija Crnojev i ć a istakla se ka o za~ tit ­ nica nove ti skarsk e umjetnosti. Knjige iz liskare na Cetinju s ilustracijama. iz posljednjeg decenija XV. st .• pripadaju medu ču­ I'ene inkunabule II Ev ropi: o ne su najljepJe tiskane t;rilske knjige kasnoga Srednjeg vije ka. Vitalnost s r p.~ke ~,.edn.i()" j ekov ne kult u rc - l1:.pose umjet m.s ti - pokazala sc jasno vcć ].lTl'ih decenija XVI. stoljeća. pol it ički razbije ni. stalno uzmičut; pred T urcima. ali navikli na svoju kulturu i umjetnost. izbjegli Srbi umjetn ici na.n av ljaju svoj rad i u kr;ljevim:!. u koje pry; put dolaze. Srpske se crkve pudi::!u II Bdgradu u Furlanskoj (14i6) iKomoranu ( 151 8) u Ugarskoj. a jedan prepisivač minijaturista pojavljuje se 1454 u Varaidiou. U početku XV I. st. osnivaju sc nod kulturn i centri; najjači je bio 11 Srijemu. Tih .leeenija Srbi su sagradili naJstarije f ru!lkogorske man~stirc: Ho povo ( 1 49!)-150~) i Krukdol (o. 1514). zadužbine Maksim<:nja u T vrdolu kod Trebinja. ~1onasi iz herccgo "ačkih manastira i Južnog Primo r ja osnivaju u početku XVI. sl. slikarske škole. koje su davale maj· store gotovo dva SIoljeća. ne samo za svoj kraj. nego i za sjevcrnc oblasti Crne Gore. Bosne i Srbije. Koliko je u prvi mah
   
   52i
   
   J
   
   ,
   
   i T"" l..A 1.\
   
   llOslije slo111;! poli tia c vlasti rastrojena staro srpska lImjetIlost imala" sebi l.ivo ta. po ka zalo s<: poslije u XVI . j XVII. stolj eću. Ona je živjela jo; dViI st olj eća poslije pada Smedu!.':,·a. i na polju slikars tva odigral a vainu ulog u II cijeloj kasnijoj umjcl_ nosti pravoslavnog Istoka.
   
   , I
   
   ll. Kult u ra II Makc:d o ll iji od X II. do XIV. st oljeća. - K II j if e v II S t. Makedonski pisani spo menici od XII. du XI V. SI. nose u sebi tr,lgove posebnih pravo pisnih ško la , koje su radile II Makedoniji: od njih su najizrazitije Oh rids ka i Kratov ska l kola. U njima sc u],otrebljava maked onsko redakcija crkveno_
   
   o
   
   ,
   
   ,, I
   
   ..
   
   -•
   
   slovenskog jezi ka. Od spomenika Ohridske škole najpoznatiji su Ohrids ki apostol i Bolonjski psaltir. a od spomenika K ralo\,_ ske škole Lcsnovski pare:nczis. Gri goTOvičev minej i dr. Od XIV. st. dalje: u Makedonij i sc ši ri upotr cba cr kvenog jezika srpske redakcije. koja prevladava sve do pojave knji_ ževnih dj da pis;wih na mak edonskom govornom jeziku. Pojedi ni Makedonci pisali su u tuj periodi i na grčk om jcziku. N,Ljpoznatiji od takvih pisa<:a je pozna ti filozof Gri gor ije Akindin iz Pril epa. koji je u "jersko-bogo,lo\'skim raspravama u Solunu i na Svetoj Gori u sredi ni XIV. st. živo sudjelovao ne salll o riječj u . !lego i polemičkim spisima i SIlisima fi lozofskog kara ktera. U m j e t n o s t. Za vrIJcme bi zantske vlad;wine LL XI. i XII . st. jača bizantski utjecaj u makedonskoj umj etnosti. ali, zah vaJju juti aktivnosti makedonskih manastira. os novni elementi Makedo nske bkole i ,blje sc razvija.iu. Prva je pol ovina XII I. st. 7.a Makedo nij u početak novog jača nja sla ve nskih elemenata kako u litera turi. tako i u umjetnos ti. Makedonija uJazi ta da II sasIa" b ugarsk e drh'·e. sto omogućuje:. da sc grčk i uljecaj potis ne i j ače istakne slavens ki karakt er ne: sa mo Oh ridske arh iepis kopije. nego i cjelokupnoga ku lturn og iivota . Posljedicom toga bija.te jača djelatnost prep is i " ača slave nskih tekstova. a u vt.ti s time i razvija nje rada oko minijatura. Poslije obnove biza ntske "Iasti (u X I. st.) II Makedon iji sc. ka o rezul tat razI-i tka feudal izma i većeg interesiranja za antiknu kult uru. osjeća u slikars tvu pojačana tenden cija za realističnije prikuivanje ne sam o čovjcka kan l i č n os ti. ncgo i sredi ne. LL kojoj
   
   l
   
   • -•• •-, •
   
   ,"
   
   528 I
   
   , je
   
   Umjet nici slikaju likove svetaca. koji viic: nali če na portrete nego na ukalupJjc:nc kano nske crkvene lič­ llost i. Nekadašnje karakteristično linea rno iuah.vanje m'dike
   
   ,
   
   M a rko,< m; nas!l r. d io bo rou. k olu~ ~ im ~ " 0I1I k raljl \' u kaSina. dr~ l:' !,olo'-in. XI\' . SI.
   
   •
   
   čovjek
   
   predočen _
   
   zamjenjuju plast ične forme _ Monume ntalnost ustupa mjesto narativ nosti. Broj ko mpozicija II crkvama se poveiava. U njima sc većino m prikazuju scene pristupačne shvaća n ju ohičnoga tada Injcg tO'·jeka. No,'o s h v aćanje umjetnosti osobito se I){)javljuje potkraj XIII. i II XIV. stoljeću. Feudalni gospodari. koj i vdinom g-radc crkve kao svoje zadužbine. nastoje, da im slikari nul ikaju por. trete kao kl ilorima crkava. Osobito se izrađuju portreti II XIV. st.. u doba. kad sc Makedonija nalazi u granica ma drzave Nemanjića. Medu najpozna tije port rete pripadaju portreti sevastokratora Vlatka i njego"e porodice u Psači , cara Dubna i carice Je lene II Lesnovu. sjajni por treti u ohridskim crkvama. portre ti dvojice episkopa u Lcsnovu, portre t episkopa serskog u jednom cvandelju, koje sc nala~i II Londonu. i "'jdi portreti ćesara NO"aka u crkvi na Malom grad u na Prespi. Tada sc u Makedoniji razvija živa kulturna djelatnost kako II granicama države Nemanjića. tak o i in'an njenih granica. Podižu sc i ohnavljaju mnogobrojne crkve i manas tiri, od kojih su ne ki i do danas sačuvani (Sv. Klime nt u Ohridu, eksonarteks Sv. Sofije u Ohridu, S". Nikola u "ritcpu. Sv. Nikita II Skopskoj Crnoj gori, Sv. Dorde u Starome Nagoričanu. Lesnovo, Matejić i dr.). ArhitcktUTa tih crkava je nas tavak prijašnje arhi tekture makedonskih crkava s upisanim križem u pravokutnom prostoru. Graditelji su specijalnu pažnj u ob r aćali fa sadi. H armo nično m porljelom zidn ih pov ršina j k ombinacijama zidnih otvora i zi.lanih d ijelova IIO$tiz;1\'al i su visoke umjetni čke kvalitetc. koj i - ka o k od fasarla eksonartcksa crkve sv. Sofije u Ohridu - idu medu najveća postignuća svoga vremena. U arhitekturi tc pcr iode " ažno mjesto nuzima i keramoplastika. Ona je bitan izrabjni elemenat arhitekture. Fasade crkava su slikovite. T o je postignut o mnogobrojnim umjetničkim kombinacijama meande ra . !ahovskih polja . wpčanih vijenaca i drugih eleme nata. Na crkvama le periode. osim bitnih elemenata makedonske arhitekture. nalazimo i neke elemente srpske arhi tekture. Te elemente možem o ob jasniti či­ njenicom, da je kulturni i politički razvitak Makedonije u toj
   
   .29
   
   i
   
   periodi unerazdjeljivoj vczi sa suvremenim razvitkom srpskog naroda. Razvitak makerlonskc i srpske umjetnosti te periode može čovjek pravilno pratiti, samo ako ih proučava usporedo. Utjecaj srpske umjetnosti na makedonsku konstatiram u i II sli_ karstvu. Nekc kompozicije srpskih sli kara XIII. sl. nalazimo i u makedonskom sl ikarstvu X IV. stoljeća. Makedonski i srpski cr kveni slika ri rade za istu vlastelu . T o je bilo uzrokom da su unokne promjene kod crkvenog slikarstva kako u rasporedu scena. tako i u rasporedu pojedinih figura. Slavenski karakter makedonske umjetnosti je najjači u toj periodi . Najvažniji slikari skraja XIII . i na početku X IV. st. su Mi_ hailo i Eut il,;je. Oni su autori fresaka u crkvamn sv. Klimenta II Ohridu. Nikite i Starog Nagoričana. Narativni dramatizam je glavna odli ka njihova slikantva. Na njihovim freskama nala_ zimo i neke ikonografske clemcnte, koji su primljeni sa Zapada (Italija ) i po kojima se vid i pojačana vcza iz među Zapada i Makedonije II toj periodi. Tvrđave su posebn:l grana makedonske arh itekture u toj periodi. One su građene na visok im i tc.ško pristupačnim mjestima. U Makedoniji ima tvrda va. koj e su izgrađene već prije dolaska Slavena na Balkanski poluotok. S "remenom su mnoge od njih obna,'ljane. a podizane su i nove. Nema gotovo gra da u M akedo niji bez srednjo"jekovnih tvrda va. NJihov oblik najčcšće zavisi od samog terena. ČCtvrtaste i okrugle kule nala~e se na važnim stratcškim točkama tvrđave . Srednjovjekovnih !vrđa,'a ima u Ohridu, Prespi. T itovu Velesu. Prilepu. Skoplju. StruJJlici i drugim gradovima. 2;;"a umjetnička djelatnost u Makedoniji traje i za vlade kralja Vukašina. Kraljevića Marka i ostalih suvremenih fcudalaca . Tada su sagradeni (ili ohnol'ljcni) Marko\" manastir Sv. Arhanđeo kod Prilepa. SI'. Andrija na rijeci Tresei i dr. Slike tih crkava su kara k ter i stične za makedonsko slikarslv(". druge polovine XIV. stoljeća. U Markovu manastiru ima hogatih motiva i scena punih pokreta i dramatike. U Sv. Andriji prevladavaju fi gure pune energije i života. One su prika~ane nemirni m. ali sigurnim crtdom. koji teži k odstupanju od poznate bizantske stilizacije. Ik onografija fresaka XI V. st.. na pose druge polovine XIV. st., uvelike se razlikuje od ikonografije prethod-
   
   530
   
   nog stoljeća. Pustinjaci. koji su nekad a sli kani u donjoj wni crkve. u SI". Andriji n isu nas likani. T o je u vezi s nastojanjem umjetnika, da ;;to više istakoe glavne crkvene l i čnosti (glav ni sveci) i sv. ratn ike i da crkvi dade borbeni karakter. U slikarstvu sc tada opah nastojanje umjetnika, da dogadaje predoči II prostoru. U općoj težnji bizanhke umjetnosti. da riješi taj pro blem, čini sc. da Sll makedonski um j etnici postigli n ajveći uspjeh (Sv. Andrija na Tresci i druge crkve). U Makedoniji j e stvoren;1 cijcla .škola. koja u tom sm islu radi sve do sredi ne XV. stoljeća. Glavni su predstavnici te škole metropolit jovan i njegov bra t Makarije. jovao je s Jlomoćnikvm Glig-orijem izradio fres ke u cr kvi sv. Andrije na Tresei. jovan i njegov brat Makarije. koji je isto tako bio crkveni slika r. jesu Makedonci iz okolice Prilepa. što se vidi po sačuvanim slavenskim natpisima u crkvi SI". An dr ije i manastiru Zrze blizu Prilepa. Makarije jc slikao Ljubostinju. Uz tu ~k olu, koja jc ustvari nastavak službene umjetnosti u Makedoniji XIII i XIV. st. i u kojoj sc jače pojavlj·uju grč ki elementi. postojala je umjetnost. koju su kao i prije njegovali priprostiji kaluđeri, ljudi iz širokih narodnih slojev;: . Tragovi stila te škole sačuvali su sc u slikama Lesnova, t\1arko\'ll mana$lira i Zemenskog m>lnastira II Bugarskoj. Ta.sc umjetnost mnogo manje sačuva l a i zbog toga j e bila i manje proučavan.::.. al i se ipak zna. da se razvijala pod ~labijim utjecajem bizantskt umjet]losti (shvaćene u uiem smislu) osobito Xl. i XII. st .. ta ko da je ona, možda, kontinuitet ont umjetnosti. koja je na Balkanskom polu otoku postojala prije iko nobors.,·a. T o daje specifičan karakter makedonskoj umjetnosti uopće, jer su slu Žbtno. umjetnost i monaške škole utjecale jedna na drugu , ta ko da sc \I makedon skoj umjet nosti na laze neki eleme nti , koji su tudi ostalim školama bizantske umjetnosti ili su u druge školt preneseni iz ma kedonske umjetnosti. Osim fresaka iz tc periode sačuvale su sc i ikone. Po ~voj oj umjetničkoj obradbi i iko nografiji te su ikonc na istoj umjetničkoj vis ini. n a kojoj su i makedonske fresk c. Ima iko ni:.. koje su po sadržaju, obradbi i stilu identične s freskama. iz ~ega se može zaključiti, da su neke ikone i freske radili isti majstori. Najbolje sc ikone nalaze u ohridski m <:rh-ama (S" . Klimen t. S,".
   
   531
   
   •
   
   -
   
   Nikola i fir.). Ali ikona iz tc periode ima i po drugim crkvama i manastirima . Za makedonsku su umjetnost naročito karakteri _ fitične ikone .. Vozigrani je Mladenca- ili. kako piše na samim ikonama, ,.Bogorodica Pdogonitisa« (PeJagonijska). To je noI', originalan oblik kompozicije »Umi1Cllije l3ogorodičim' ''. Ta je kompozicija djdo makedonskih umjetnika. Najstariji podatak
   
   o postojanju Bogorodice Pelagonijskc je iz XIII.
   
   , •
   
   ,
   
   I
   
   I
   
   stoljeća.
   
   Ikone
   
   toga tipa toliko su bile omiljele II Makedoniji , da su ih radili i kao minijature na knjigama. Osim ikonopisa Makedonija je II XI II . i XIV. st. imala veoma razvijene skriptarije, II kojima je njegovana minijatura. Najbolji ~U bili minijaturi!l; Les novskog manas tira. koji su ostavili za sobom mnoge rukopise s tipi čnim makedonskim ornamentima. Valnu granu makedonske umjetnosti X III. i XIV. st. či n i ornamentika. koja je bogato zas tupana i II drvorezu. Ca rske dveri kao i crkvena vrata većine crkava izradcna su u dr\'orezu. il amvoni i drugi predmeti iz kamena. Ornamentiku tog drvoreza čini plitka pletenica kombinirana s čov je čjim i životinjskim figurama. Sama ple tenica ima karakter orijcntal ne ornamentike, tako da plasti čne elemente prijašnje periode zamjenjuju kontrasti svije tl oga i tamnoga iZI'edeni na ravn oj pO\'TŠi ni. izdubena su mjesta često ispunjena smolom. Umjetnik ima tendenciju da pokaže I to "eću fantaziju , clement. koji dobiva pun izražaj u pletenici XIII. i XIV. stoljeta. Figure u sastavu te plete· nice su prikazane ili u duhu tadašnjeg slikarstva (Blagovijesti na Carskim dverima), ili u duhu orijentalnog shl'aćanj a '.ivotinjskih figura (amvo n SI'. So rije II Ohridu). hradi\"ane su i slob(>dne figure od drveta, kao Jia je jedini .sačuvani visoki reljd SI'. Klimenta u Ohridu. Razvitak drvoreza II makedonskoj umjet nosti povezan je s općim razvitkom makedonske umjetnosti, ali u njemu nalazimo više orijentalnih elemenata, jer 5U utjecaji pomoću trgOl'ine pokretnim predmetima 1akie prelazili iz jedne ,redine u drugu.
   
   532
   
   IZV ORI I LITE RATURA I I l' o r l. - A. i B. Za oyu j~ pe riodu, poče v od XII. $1 .. sačuvan Inatan broj ui:0vora. isp rava l pisa ma Od p.ojedlnih vladara ili vlaSle~ pisanih srpskim jezikom. Najvik ih st! sačuvalo II DubrOl'atkom drtal"nom .rhh·u, z.tim po manasti rima S"ctc Gore, n~jzad po pojedmim man.s t i· rima u Srbiji (i n," i isp ral'a samo ispisanih na zidu i tako sačuI·a"ih. klO UD Su tička i i:.ač.nifk.). Prvu več" zbirku či.ilicom pisanih iZI·o.a iz Dubrovačkog arhiVI ubjnio je n IC. ll' JI o· T ~ P T K o Đ "h. Cp6c~ i n Cno.,euOlU" ".,~ eTOpe pUC08y.r.-t, 11"".wwe, noee"t. II c"o,uf.Hi~ 60CI"CK " , cep6cNH, x CPlltrOBa4KII, "'''' ''aT" II,1I1\ II l1y6poaa'II(1I Npa"1:-",,, "apeu, 6ano,' Zakon ik, jedan svod r()(!oslo"a i ljetopisa. nekoliko zapin i na t pisa i 19 isprava. Orul:o izdunje priredio j~ J. J i r c I: e k 1(. ]873 i dodao .iol 13 isprava. Mnogo vatnija je bila zbirk~ izvor3. kaju je priredio u net~ ]85E F. M i k I o ~ i t, Monumenta ~rbica spettan t l. historiam Serbile, Bosnae, Ragusii. Miklo~it je prije svel:. pOnoyo ild~o dokumente, koj~ IC objal'j,} Karano·Tvrtković, prema I)ril:inalima, koj; su sc tlda nalaz;li II Beču. utim sve ostal. doteda poznate srpske isp ral'. ili izv()(!~ ir. njih. Istt I:odine izdao je M.). o n~' II "1\ knj ijl"u " iFama dubrovatilol:"l ~srpsko," dijaka« RUSki Hrislifo ro~iĆ8: Cllo .. e""UII Cp"b6CKII Oil. 1390 ,10 J ~23 , ~ . cr nHC"a IIIICal!a 011 Peny6 nHK ( Jl.YOpOaaQKC Kpan,ep"",. I1cen0111 ..., Đ oho.liI"a II K!!e30aHW' cp"b6CKlle". 60t3I1CK H... II npIIKOpc~"e.,. Druga k njiga Pucitevih Spomenika srp~kih iziUa je 186!! i sad r!i dokumente od I!. 131;) do kraja XV. S\oljeta, p repisane i>; različitih se rija knjil!c Dubrov~čkog arhil'n i sa~uvane djelomice samo u t.lijaMk!)m ili latinsko rr. pr;, jel·OOu. Vdna d<>puna P"dčel'oj zb:rci je~~ (nO".1I1I11" CPllC~I : od K. J i r e č e k a (CnOMeIlIlK (AH ll, 1892). Posljednje ildanjc nih POZIl" lih dokumenata Dubrov3čkOl: .rhi,.. pisanih či ti!icom pri redIo it ]b. ( r O j a " l) Đ" h. Cn pe cpncHe nOaeAo. " nHC"a (360plllll: sa MJK CA.H III 1929, [12 1934). Za ovu periodu (lolui II obzir samo pn'c knji",.
   
   533
   
   S.p.ske ispr~"e, ponaj"i'e m3nasl irskc, saču .. ~oe ,z,'a ll Dubroyn ik D. n isu jo~ izdane II jednoj zbi rd. Neke su, kao ~IO je naJ)omClluto, u,l~ " itdanje Safaf ika i Mikloiič3. ~ t ale Su izdav~"e naj"iSe II r.ueIlMK) .acc II CYLl " CIl""CHI/K.,· CA H. V&1nije mlnJe zbirke nalaze ~C II GI """ ,I<" 24, 1867, od arhimandrit a L e on i d a, i II Spomenik u 3. 1890. od Lj. S t", j a n O v; t a. "apOK treba ~po "'tnuti izdanj~ nekih za sr psk u ~rcd"j" vjekovnu historiju lIaj,'dniji h man asli rll,j~ IliItl CTapa CIlIlTar .. .,.. 3C>op+<"1( 3tl MJK CAll. 1907. Kao iZ"or Za O,'U periodu \'rlo Su \'atni r.zliti(i 13J)isi po ,uk oV isi",", kao i natpis; na ~pomcnicima (na<.ll.'robn;. po manasti rima i I. d.). Njiho,'u $is ten, al$ko jzda,·. nje preu zeo .le .lb. C T o j a " o Đ" li. CnJl H CpU CKI/ 3.nI/CH II lI:!'TnllCII (360pllllIC :Ja l1JI( CAH l, 1902; II. 1900; Ill , 19D5: IV, 1923; V. 1925; Vl. 1926). N. kraju posljed nj e knjige nalu i se r np ra v. Li, StojanO"ića odat iranj u ". rib srpskih zapisa i natpisa i O i zra~lIn ava nju datuma sve tk o\,anja Usk rlll. Manju zbirku izdao je B. n e T IC O ' " b, CTD. p I/Ile - sanI/CH. HUnI/CII, .'II/CTIIHe, 1923. Dral/ocje n su izvor bioc rarije s rpskih vlada ra i ar1oiepiskopo lli IH" trijarha. Pr\'c biog raf ije posve čene Su Stefanu Nemanji, O$n;\"I~u d in'$tijt. Najvažnija je l'>:eOlanjin l bior r.fija od njego,'a sin~ S l e f a n 8 Pr" o· v j e n ~ a n O e. Ona obo)lva ča tij~); njego,' fivot sa svim va žnij im nU!· '''entima. Kao ~ čudo sv. Si meoni' opisani $U važniji dO/iD daj i i~ vl ad.' Prvovjenčano!:,a (<.lo 1216). ('Po~\jedllje izd. B. T, O P O B" II. }!h!Tuje CM>l e· 011. lie>la'he OJI CTetllaH. nJ)"O"t"~IHor, CaeTocasc,," 360PIIH~ ll . n o, cr6 H3 "311.. CAH, 1939). Kratku b;oer.fijn Nemanj;nu dao je i njeli'''' najmlađi $;n Sv. S I ,' a kl o "vod u Tipik s tu(\enički: Nemanj ina ,'la d~· .. iu opi~na j e sas, ',m su m.rno, oplirnije nj evo" li,'ot kao kal ud erA potlije sil ask a s pnjHtolja (izd. P. S I f a f i k , P am "k)', i B. T, O]l <) B lt ". Cnl/tll CB. CaBe. 360PIIHK 31 »JK CA H, 1928). Treću bioc rafiju St. Ne·
   
   534
   
   I
   
   manje ()5 t~,· .u j~ k~lude r D o m e n , i j a n; pi$;l n l je 12&1, dosta opŠirno, ;til "e~an'().'13I nu; rad~na jc ul' lavnom prema P r"o\'jenhnom (izd. b. JJ a· "" " II h, lI\" ~OT ea. C" .. eOHa H C8. Caae, HanHCIO .QO >lellTll jI H, 1865). Domelllijan Je nal",au 1253 i vrlo opširnu b.o!:"",fiju sv. Sa ve; lu je naj· iSC TJ)ni;i i najlitarij i opi. fivot a i rada Savina Clld. O. D~nitit. n. d.}. Tu jc biog rafi ju preradio ..j~rojatno l.otkra j XII I. n, kalude r T eodo$ij~ (izd . b, !l a II H ~ "h, 1t{""OT CB. Caae, Haflllea o nOIlCHTllja.t, 18&l: D~nil:ić, je po!:"re.lll o pripi ""o ovo djelo Dom.ntijlnu). D. 1) a "; č i t Je izdao i ,'elik ; zbornik b'O/iTafija; It{H80TH ~p a.be[l' H ap XHenHCKona Cp/ICKI/X, "allHeaO ap xl/ cn l< c~on lb ll H~O " II.pyr>l, 1866, r aj zbOrll;k, ~adrti, 04im l\raćih na pom en" o Radolla,' u iVladislavu. biol.'r3fiJe kral ja Uro;a l. i kralja Drc!:"ul inl. Pr""b ilnq je 10 bila samo jed na !,lt oJ!..a(ija, OUjf " l;no,'" pa je pO'llije podijeljeni n. d" iJe, da b i se dobila i flQIebna u roieva (u njoj SC uSlnri !:"oyo," O mladost i Dra::u· Hnovoj i o "jeeo";m oonos;m a , ocem do pt euz;manja \'Ia,ti). Dalj(. u zborniku If nalau opis; i iv013 kra ljice Jelene, tene Uroga L, i k ralja Milu l ina. MilullnoV8 je bio~ra fij a osobi tO \'afna kao bi! torijski iZ\"or, jer s a<.lrti obilje podal.ka za njegovu vladavinu. Po imenu nepuzn'li nast.v· Ijat rad • • rhiepiskopa l)a,,;I~ uapisao je biografiju kralja Sldana Dc· tansko!:"a dosta op~i rno i sa mno !:"o h;$Iorijs kih PQ a p"~. r.UCIIHK lleC ll, 1SS9). H u I" rl a Đ n o 8 II II. .'loIIahIl H3BOPH ~3 cpnc"y HCTOPHh'. .1l~0 lipa". It{IITIIH ~pa"b Cp..uCKblXh, l""acl/lI" C:ril, .1lP)"o Olle.'" 7, lls7;. p ri redio je svodno izdanj e bio grafija "lad a ra od Stefan~ NemanJe do S ttf~na Otčansl:emanje od Sida'" P,,·ovjentllnog; tivot s~. $.an o~ Teodosija);
   
   535
   
   •
   
   J
   
   JI. M K P MO I II h. )l\IIBOTH ~pa.,,~u II 3pXKerrKCKona cpnCKKX 0.11. apXK' em.e"o". lllK HU ll, 1935; Cupe CpnCKe 6Hofr>alj>Kjt XV II XVI! n~u - U ..'6~1K. KOKCUHTKH. n a.icK.ie, 1936; )l\ltBOTII e8. Cn~ " eBe r OTl CII>teOHI O..l ilo".HT"jIH3 1935. L. M i r k O N i ć je i~dao posebno; .pisc ,,'. Save i SIda,," Prvo,j~n~.nOI:, 1939 (11.1 sl> i njiho,·. biogr3r;j~ SL Nemanje).
   
   O biorr.flj.ma je mnogo pisano. Z. h iSloričllre Sn tl3jv3tnije r31. p rve: 1-1. n a. ~ O B II h. XpoKO.'OWKC 6e~~luKe ce. Cnf o Cn4l.H)· Hc" a. IbK, r",CIIIII( CY 47, 1879; n. n o n o,," h, O xpoH o.Tor Hjll Y Ile.l"", CB. ClBe, r~le CA H, 112. 19'14; 5. 11 o p o B II h. nKTalbc o XpoKo.TorHjK Y .II. C.lK"1 eB. Caae. rOIlKW'~ltLU H4 49, 1940; CT. CT'"OjC."I,. O (KlOn}' He >talbHHe 6ltOrpa4lKj.t: Oil CTe4lalta np808CHQa"of. r.Tae CAll 49, I ~; A. r •• p K.IL O. II h. nllTl_ o eM~OlI)' He"3"'""~ 6HorpaaHa H."3 ... e, Cenocluc,," 'OOp""M I. n\lee(ill , 11311. CAH, 1936; C T. C T a " O j e ft II h, K..... je TeoAoCKje n" Clo lKHMOT cu. Cue. JYlKH OCIL. $HlLo,lOr 7, 1929; H. P a II (L J. ~ K h, TtOAocHjeo H nornCIIH Ila IIPYWT1!tHO II Ilplt<3B1tO l'pel)e'be Cprillje, Razprlvt ZIIalI . d r . I I hum. vede 9. Hist . odstk 2, 1931; C. !l. P o 3 a" o IL, l-l e' O ~ IIHKH. UptM" COCTaBnCHIIM H .'""HOCT~ COCT"~HTC.U Tcolloci e"cI(oA pell8K~ill IKIITi. C'HILLII ecp6cKaru. \·hu . OT!I. p",cc~. "3. " e.",". 16, 1~11; J. P a!l o II H h. OHorp.(joHja " a)"ToC>lIorp'4IHja Kpa.'''a I>\IIILYTHHa, Jlno· n KC MC 183, 1895; CT. e T a" O j e B" h, DelLewH o e~JloT!Y n31111J10n3 POIlOCAO~'. isto; B. T, o p o B "h. nO .. eHTlljaH lt naHHJlo. I"1pH.10311 sa I I. 1921. Dalje treba ! [>olll enuli prtdgovore nz prijevode L. Mirko· viča: O Domentii' ~ lI od V. Ć O r O" i t a; oDanilov .. zoon'iku od N. Ra. dh,·alec ili .pol1\". lna sLo\"lc vladara i slarje'ina crkve . Ont obično ne prutoju mno;;:o no,', kao histor ijski i~vor.
   
   n
   
   Sa~~'·.n
   
   je p riličan broj isp ' '''I srpskih vladara pisanih j;t".Čkim jul· kom; one se u/flavnom odnose na doba caTStv3. Naj,·i.e ih ima od DuJana, ulim od njer
   536
   
   Gd~ič
   
   . Thall6cz),. Crelno~oik, R~donit, Tadi': - ,'. u bibliografiji u t . .. . pOIllavije XJl). od domačih ~rhiva .add; v~fn~ !Iradu arh;" Il"nda KOlora. Jtd ,OJ d.ielomi~no nču"3ni od primorskih arhi v. n. IHitorlju sr~dllj\l,'jcl;o" nt srpske drh'~. Naj.t .,;jc knjill"c odnose se na pe "odu od 1326 do ]33i. )>oslije kojih gooina nastaje perioda praznina do 1:s9G. ,\. ~\ a r~ r. Ko torski .pomenjei l. 19<.1. obja"io je najstariju knjig" kotors!;ih n(ltara (izd. Hist. jnstilu t J A ~ Dubrovniku). Druga knj'gl Č~ uskoru iULČi. od stran ih arhi\"8 najvi", grade la srpsku tx>vijCSI sadrž~ fazhtit : lalijanski arh;'·i. u prvom r~dn Mletački i Valikanski. Prvu v~žmju zbiriIII mLet.čke grade izdao je J. S a f ar i k, Acta archivi Ve neti l. ]660; IL. L862 (prdt.mpano iz r."CHHKR ncc 11·15). Pr"a Imj;j;t"3 Udrii dokumen te od 1225 do 14]9, druga od 1419 do 1488. sa dodacima o d 1059 do !i;I:l. Mnoro bolje i potpunije je izdanje S. L j II b i Č, Listme (v. bib!. u: "O' Illa"lje X1!I). Za ovu I)c riodu srpske povijesl; imaju eTIdu knjil:e: t. 186S (960-1335); LI. \8iO (1331"....-134;); !ll, 1812 (l3H-I358, , dodaIkom 11:(' ~1347). Uz kilji!," V, 1875. ima dodatak Z3 I:odine 1226_139; Za p,,·,h pet knjigo izdan je poseban indeks (1893). Naj"ožniju zbirku "atikanske gr ode za srpsku hinoriju dao Jt· A. T h e i n e r. Vetera moournenta Slavo.um Mcridiona!h,m hiSlor'~m lih,· s\ ranlia (1191"--1&-49). 1863. Posta dokumena t . O SrbimA ušlo jc i " nje' govu zbirku Ve t e," mou \Lmenta hiSlo r ica Hun ll"nriam sac rn'n i lluStr;ltlli~ I (1859) i II (18(;2). .. I dru;;:; "ažn;ji arhiv; lIalije imaj~ I:r.de ZO IIrpsku POVl.IUt. F. R a ~ k i jc izdao ne ~to ispisa iz arhi,.a u N a puLj~ \L A,kivu lO l'o"je~!IL'''' jugosLnvensku 7. 1863. V. Makuše\' jc radio u sv im vetill'. arh1Vi,n~ 1I.lije i ubrao dosta grade za pO"ijesl Južnih Sl.ven •. koj u j~ \lda~ tL dvije knjige (". niže). U njin,. ima malo rude za pe riod u N e mnnJ' ć~, vi'e za kasnija \'r~mena. Dosta podataka im . i u uz!ičilin> taliJansku" narali"nim izv\lrima. T ijesIle veze izmedu Ugarske i Srbij e p r idonijele su, dl u mnOl:im ul;"arskim i$p r3\"ama nalazimo vat"ih podat3ka u $rpsl()vijnt . ~. 10\"0 tL S"im Zbornicima isprava za stariju urnrsk" povijest im. rl · ,,11!, pOdll.k8 o Srbima: f e j t r. Codex diplomalic~s I] u"jtar;ae ecc1uiaslicu~ IC civilis; Codex dipl. patrius; Codex dipl. Amk:ga,cn!b; Code?; dIp:. Arp.dilnu $ conlinualu. i t. d. (". bibI. uZ porl. XIII) . O odn05im~ U;a r ~ke i Srbije specijalno: L. ThaL loc%)'-A. Ald'H, Code~ diplo matiou partium rCllni Hun gariae ~dnnarum. MHH. Di plom~ t Bria 3::: I9OC . Tu Su objavljene isprave ili sam
   -.-
   
   ~,
   
   •
   
   B"J. 81'<'>1. li, 1911; bl Kor.bltl', ACltS de (hilandar, '\cle~ Slm'es, ul BilJ. U ~U,. ll.', 1915; cJ V. Mo~;n·A. Sovr/:, D0(I31ki k " .Sk,m liSlin3m l liland.rjJ , i~d SAZU 1!l4 ~. Zbi rl,J Korablje"a sodrti "CC POznale d okumente olojovljc"e i u prije "a"edcn;m izd anjima srr,sk;h Itl'o,n. Od ",."jill zbi rki ,'atnije Su: M. La sc. r i I, ACles ~rbn dt VatoD~di. By. ,'"Iinoslav;ca 6, 19:15; ll. A" 3 (T. e" j t B II h, CPI1C~" aplI .. D .ria! ... ATOHC~C. Cno .. tHH~ (AH 56. Im; B. M (I W .. H, AKTI! '13 c.eroropc,,~x apXHB3, iSl0 9J. 1939; "KTH up'TeKo, c~6opl KS XH.UU!J.DP'. rO""""'.:!K CKOII, 4>11.1. 4"~. 4, 1!HO. od bi1anllkih pisaca ZO Hijeme od Nem a nje do unrt; OU'MQ'e, osim "ct n3\'edcnih [,'ano ninama i Nikite Hon ija\a (,-id, pogl. Vilo) ".j,'a!lliji su: al G eo r 4' i j e A k r o II (I I i t (1217-1282), k"i! je opis ao dob:, od na"a le Lali". nD Caril!rad 1203 do obm."·c Bi~an l ' 1261 (izd. A. H eisenberg, l-tl. 19(3); ima podalak. o SI. Pr,·ovjtn. ~anom i UTolu J. bl Georgije Pahimer (1242'0. 1310), naSta"lja~ Akropolilova djela. opisao je vr ijeme od 1255 do 1308 (Son nsk i Cor!>u~); dO~I ~ I:'o,'ori i o Srbima u loj pe riodi. e) !\,ikifo r GreIlora (1295 - poslije 1359) napisao je bizanl!ku hlS. oriju od 12Q.I do 1359, ...10 opsimo od d,·dese.ih Ilodin. XIV. u. d"l~ (nonnski CorplIs). Njegovo kuiunje o Srbij i u " rijeme njezina lIajvete!:, uspona ima naročitu ,·dnost. jer 1)(1. Iječe od sU" rel\>enik~, a služi na", i zu k01H roli ranje vijuli Ivana Kanta k Ul_cna. d) I va" I( a n 1 a k u z c n (umro 1383) opisaQ je dogadaje od ZO·ih do OO·I!! I:'odina XI V. sIoIjeta (Bonnski Corp us), To SU ustvari njego"i menlo.ri. pisani $ jasnom 1tno:lc"cijom, d~ opraodĐ svoJ PQst u . pok _ "ao .a,·unik cara Dušana. a ~atim njellOV protivnik, imao je do~ta dod,r. 13 Srbin'. i d.o dragocjene podalke o njima. Govori dosta i o IItjeea jnim lienostima u Srbiji, kQje je "ečinom osobno pOlnavao (Oliver, Hrelja i dr.). Ne.to podataka i za o>'u periodu prulaju bizanlski hinQ r ič~ri XV. Sl_ Halkokon dil, Franca i Du k a (". nife).
   
   Opisi pvhoda F r;drika Ba rbDrose u vrijeme T rećega kri!atsko.:: r ala daju podatke o njego"U saslDnku ~ Kemanj om uNiih, . osobit/i djelo 1, IV. A n s b e r I a ( i~d _ Ch t o u S I, Quellen zur Gescbichte (lU Kreuz· zu,,"es Kaistr F riedrichs l, MGH SS, 1928). Jedan anonimni opi. i~l ()tne Eno!>e iz 1308 ima dmla op~irne "ijesU O Srbima la " . iJeme Ora~ul;na i Milulina (izd. O. G 6 r k a, Anonrm; deKripl!O Eu ropae orienta lis. imp"rium Consl.n.inopolitanul\>, Alba n ia, Serbia, Bul,",ria, RUlhenia, Ungar;a. PQlonia. Bohcmia, ..,nQ MCCCVJl! exa rala. 1916. i izd. G. Popa-Zissunu, 17.VQar~le illorid Rom~lIiIQr, ll, 193-4.); us!>. B. "fl o P o ft /I h. Je..u" HOIIM H3BOP l:! c!>nc~y ~cToplljr "3 no~tT~. XIV. He~a. np lI.103)! la KH1 <\> 4. 1921 . BarSki n.dbisk up, francuski domin ikan a c G u i II a u m e A dl m, sasI3v'" jc 1332 Direclori("" ad passagi u m facicnd um in Te rr am SanCL1m, II kome dosta govo ri o pril;k3m~ u Srbiji n. k raju XIII. i u poteIku XIV. $\. (iz~. Recucil des hisloriens des ( rQiudu, Documents armenielIS JI 1!lOli; ,', M.
   
   538
   
   ,
   
   !
   
   Su f f I n}'. fls.:udobrocardU $. Reh a biluaciJa "dllo!:' iZ"ora za povije,t D.lkana II IHVOJ polnvini XIV. "., VZA 13. 1911). Zanimljive "ije'ti ocart, Du~al1" OSlovio je Phihpp~ de M Ć z ić ,~&. neko vrijemc k ance lar ciparskog Ilr"U~ . Odlo mak O DU,DIl " obja\'io jc O. Il n n i Č i Ć. r~ aC H" " ,llCC 21. I R6i. O Hrsu ima nepo~r~"ih pOdataka kod njcl:ova suvrtmtnikĐ N i k i 1 ~ II O n i j a: 3 1\. J'o/.'l VJI; njego'· j':ol"'''!ni I:'o"o r o cuu A lek~iju Iz 1201 izd. C. S a I h • J... BibI. ~ncca medii ae"i l, ]872). Mul3f~ije>' povezuje g Hrsom i neke podMk~ t. z''. A" sb e r 1 D (, . go re). a u Qbzir dolui i pismo D i m i t r j j" H o m ~ I i J a n a (". gorel iz l?,;!) O sudskoj parnici 0);0 umljišnog posjed ~ izmedu Lju t iooja i H rS()ve rodake (izd. J. B. P i Ira. An"lut" Sacra ct clas~ica specilcj.'io s..le~mellsi porat" 6. 1891; ~rp. prUevod A. e o,, o B j e II. Cp em " " " aaIlT HCKO "pa»o y Cl(on",)' no~eT"O.' XIII u., reH!1 1;;. 16, 1936. Os"o,' n i su izvori 7.a Snen S I e r a n P r vo,' j e n (O" i, Domcntija" i Teodosijt (biOJ:rafija S". Sa,·e). a osim nJih i 09' n i l o (v. gN e); napole Strezorn bavi u Z II i j t k n e l a Sl rO /;. n" (i1.d, J. 1("" e T a "T "" O n. r.,aCUIlK !lCC 8. 18.56; kaQ izvor bez .-rije(ll1otli). t>,'eke vijesti Q Strezu l3~u "a]e SU se u pismu cara H.., r ika pap i looceneiju 111 (izd_ J. A. B u e h CI n, Recherchcs et malt'''.ux .... 1811) i u podalku ~Ie ". que fuil d~ Slracu_ u ugQvoru izmedu Baldu;na lJ. i l.. an. Brije. "Ua 122S 2'- (S. L j u b j Ć. MSHSM 3. 1872); Q BQ,ilu i Sla,'u najvatnij; je izvor G . A k r o J' O l i I (,._ gore). Zn bogumiJs l"o na podrueju Makedonije " O,'om razdobljn n~ma drugih iZ"ora o'ljati i bizantski pisci G. A k r o p o l i I , G.. fl a h i m t r. O i"enju "'Psk~ lIlast, nad :'bkedonij,,", u XIV il. nljvunije podatke dRJIl _ "ko Qba S bizantske to~ke I:I~di.ta _ bizanlski pilci N. G , e g o r D i J, I( d n· I a k u Z e n, Za položaj Maktdo niJe II s k lopu s rps kog carSlva jo; I'afniji Su izvor povelje srpski h ,.I adar ~. daro\, an e ugla"nom man3s1iri",~. Ilako onc na srT>skom. (.k r> i one na grčko," jeziku \0 izdanjin, a " idi t:ote ), lSIO ta ko "ažan su izvor I makedonsk i zapisi i na tpisi izdani u S 1 o j. n o,, i,
   
   539
   
   e~voj
   
   ,hi.ci. P. ij~ S\'e~a za unulrlŠnJi raz,'ilak Mak ~donijc zn ahjn e Su $I'omcnul ~ l.bi'ke bizantskih akata. povelja i katutar a (L. Pc I i I, A. I
   • ;
   
   c. _
   
   V, Io vabn ilVor za ovu pe riodu su isp rave I korespondencija. kao i uopee don'aea i stra n a a rhivski i:rad ~ , manji m d ijelom objavljena, vetim _ neobj avljen a, Domata diplo mauka i arhivska Il"radn sa <'m'ann ;e no srl'skom. grtkom. latin skom i laliJanskom jeziku. S n~ ~cll Icrcna vec u ovoj pe riodi Ima mo idokumenala n . turskom jeziku. Spo men ici pr~· tdno na "'I'skom jt.zi ku. f>On ajv;~ Slfuvani na SVttoj (;Qri i u Dub ro,'· "i ku. izda"ani Su rl SUI<.l, p<.ljedinafno ; u v i~ manje poIpunim Zbirkama. Prerled n. j".žnijlh itd.nja da n je " pn'om dije lu ove bib1ioll"rofije. Naknadn<.l prona dene isprave objavljene $u posebnQ. Tako: A. B. C <.I ~ <.I B· j t H. !-Icn03Jt3T. nOBeA.a ./lecnoT! Cre",aHa aaToneny, JM4 1. 193<>. LM inslw pi sma ilalijanski IconeepIl pi sarna i inslml,tija poslanicim . obja\"lji\'ani ~u u po~ebnim zbirkama ("idi bibI uZ por l, XI1J. Tu rske spom enik e, koji takodu po t ječu ,'efinom i~ Dubro" ačkQr . rh i"a. i,.dali su C. T r u II e I k a. Tu rs ko·slQvjcnski sPOmcnici dub ro\'ačke a rhive. GlM 23. 1911; Fr. Ile"'''IH. J-I (134S-162tl), izd. CAH, 360PHHK 3a HCTO~· '''a'IK), IICTOPHCK)' II KH,H lKcall }" rpa~)' l. 19411, 2. 1952. Zo fiUvu ovu periodu t;:1~vni domaci historiot;:ra fski izvo r su ljeto· l)!S; ; rodoslo"i u nekoti k<.l reda kcija, Ul prijašnja pOjedin a čna ;zdanj~ prired k> je njihM... svodn<.l izdanjt Jb C T o j a II o Đ II h , CTl PH Olloc..'OĐIl II .1tTOn HCH. 36QPHHK MJK CAH, 192i; u uvodu je iscrpna 5tu· dija o njima. Vidi i raspravu D . P. ~ ,1 j II ~ H[, ;. }JoGI nOCTalll<; " p.a3Boj CTap1! ~ CpneK1! X ])O)lOC.10113, Mr 1948, b r. 2. Prilike u ovoj periodi o svjet · ljuje čita,' niz zapi!a i natpisa, koje je sallra<) lb. C T o ja II Q U H h. CrapH epne,,» a3nllCH H "nIIHCH. 360pll1!M MJK CMI I (1902), 11 (1903), III (190&), IV (l923). VI (1 926). Za o,'u p e rioo u im amQ UmO jednu su n e menu biografiju. To je biorrafija Stefln l l l .. rev;"a od 1\ o n s I a n I i n I F ilo l Q f a. ujedno naj" ~lniji iZ"o ri U doba despola Sldln , (izd. B. J. r K h, l " lberQ8 IIT CTt"'"". JluapuH"'a. lICe nou cpIICKor. ral· C''''~ Dill 42, 1875). o sa moj bioli:rafiji kao histori jskom i"voru vid i S t . S I a n o j e" i Ć. Die Dioli:rar>bie Slefan Lazarević' s VO" 1<0nSI"ntin dem Philo""p hen als Ce$ehkh t5Qut:Ue, AhiPIl 18. 1890; C. n . p O 31!! O o, II3Ka JluaPtU H~ a " P)'tCNM~ " pOHorpa l!>1>. 11l1B1!.CTIIR PI'CCN. 'KU. 11, 1906. Sa mo k ,o odraz Itli:~ nde. koj, se sl"orill oko eMa Uroša. ima ntku vrijed" os t njeeo", biorrafija, kQju j e g. 16-12 napisao patrijarh P a j s i i e (izd. ].i .,. P)" a p a 1\, J+:HTHj, uapa YpoUlI, I".nellllK O'li 22. 1867). Prijtvoo lih dvi ju biog rafi ja objlViQ je .,. M Mp. ~ o B H ~ (v. ~rijtda),
   
   !
   
   i
   
   ncc
   
   , ,
   
   •
   
   i ;
   
   I I , ,• ;
   
   ,,
   
   Il I
   
   I
   
   540
   
   I
   
   ....J
   
   Od takO'.,·on;1\ .poh\"alh iz prijatnje pe r iQde j>,ultta\, Č;Il~ POla'a le k"el:u Lazaru, od kojih s u neke ustvari n j~!:, ove bioli:r. fije S" dosta Sh ·a r· nih podalak a , SvojQm sadrfaj no~u odlikuje Se naročilo l)oh,·.13 knuu L.,arU, koji jc obj.vio S ... T>op oBK h U Lucy CAH 136. 1919, u z ras· pravu: C H"r, H ~ lIa ltll-1 o II. la upozn",..nje prilika u Srbiji i Osman sim m (aT$lvu u srto;ni ; u dru\/,oj po lO>'in i XV . $I. dragocjen je " a poljskom jetiku sač u"ani sp i! 1\ O " S t a" l i n 8 J 8 " i ~. r" zarobU e nOIi: Qd Tu raka pri o~"ajanJu No· Vo !:, !lrda 1455. ]\ritički e-' je izdao J D n Lo s, Pami~tnik i jalliez",". 1912. I a p K", JltTonHcII "IHSO.M. 113 OctpBnlle, r.1le" "~ c:yn 18. 1865. BOllatu g radu Mle t atkog a rhiv. kod na. Je najp rije obrnlji "IO J. Wa 4' a p II~, Cpn cN" "cToplljeKH eIlO ... "HUH "JI( THKor 'P~ H B3, r .1a. C"H~ J1~15. 185S-62. sakuplj e nu posebno u dvije knji\."c: Act . arhivi Ve neli (v. sprijed a ). J)akumcntl St pon3jvi.ic odnose na ovu tIt· riodu, lt zbirke, koju Je objav;<.I S. Lj u b i { (v. 1'01:1. XI ll ). noJv;!;o rradt II O,'U peri<.ldu s rpsk~ povijesli sad r'-~ svesci IV (I35S-U03). V (140014(9), VI ( 1409-12), VII (l41Z-----20), VIII 0 420-24). IX (1 423--5~) i X ( 1453--63). Veliki dio m letač k e grade uhQ je i u teti ri knjige 151"3" ; i pisama za ugarsku po vijest u pe riodi Matija~ Ko rvm~. kOJe su izd,1i Nai:Y Ivan i N)',;r)' AI~rt (v. porl. Xtl! .). Ovdje sr- mo!t na"esti l ,·~tn. zbirka mletačkih dQkumcnala. kOju j e ;'.dao p r e d e I l i, Di plomatoroum Veneto-Le,,""'inu", siv e acln ct diplon'Dln res "e nctas, rraCCQ$ "(Que Le\"ant is iJiustranlia ll, 1899. II oSlalih ulijanskill arhi,·. dOSt. nes.istematski Ispisan" \."<30" ollj~ · vio je B. M a K)' U' e . , 11CTQPHqec~ " e n3>,~n"'Kn lO.I(t",' ); C.,aO .H H t <>: C.olleu. "O KOMIK" "allOnD ll.. izd. CY.'l. lS82 i lu !IC ponajviše n alaze dQkumemi ZD ovu pe riod". Va~lIe lu i pojedine specija ln. zbirke. kao §t O je R. L.. Le ttre, de Jen" d e TDJ>liacozzo sur lc .icJ>c de Bell:radc el tn m<.l" de SI. J .a n Capis tr.n. AnaleCla D<.IUandian a 39, 1921. ZbQI: Iiicsni\' ,'cu izmedu Srbije i Ue-ankt pružaj u rrldu u s rpsku h is •..,.iju i " 0"0) pe ri. odi mada.-ske zbirkt. U ,·et spomenulQj 33. knj. MM. Hung. Hin .. !)"dje lu Th. 116ez)'. A ldjs)' sakupili gr adu za sfp sko-ugar~ke odnose, gQJema se "e fina Il"rade odnosi na ovu periodu srpske hi!torije. Gra d u pru hju i <.Islal e zbirke: G . F. j ~ r, CQdex dipl.; J. T ~ 1.1, i, Hun),l' diak kora MĐ i:ynro r s~ jl:"on; COd.
   54\
   
   I
   
   1Z98 do 1~63 (itd..1. D a r k 0, Laonit; ehaicocondylae histuri. rum demon. $l ratiUlles I, 1922; U-I. 1923; tl-Z. 1917); Geo r J;ije Fra nc a u kro_ nici, u kojoj j" prikuana period, od 1258 do 1476 (Bonnski enrpusl: M i h. i l oD II k a U svojoj hislO r;ji B,zant. i Tu rske od 1347 do 14G2 (Bonn.ki Corpus); usp. H. P a .... o j '. IIII. rp~~ II 113B<>PH 3a Ii:OCOBCICy 6HT1<)·. r."CHH~ CH.l ;-8, 1930. O "pskoj .. bst i u Ep iru i TeSlIliji u drul:oJ polo"in i XJV. st. op~lrne vijuti ima .nOBHjtcr J,o"HeH3 "OHax~ " nPOK.13 WO"I"U. itd. r .. acHH~ nce H. 1862. sa srpskim prij.evodom J. A~I"wo. ~Hha. Za posljednje IIn(line srp~kr (I"!;polu"ine važna je lI'sloTija Mthmeda Il., u k ojoj j.e prik8una )'H: riooa od 1451 do 1467. od biulltskog I".ca K r i lob u I. (izd. C. .-.\ IIII t r. Fngm. hist. graee. V; oKritObulu v. J. P a II o II II h. KpIlTOB.'·... ĐllJIHTHCKII HCTOPHK XV BeKa. r.,ac CA~I 13Il, 1930). Od turskih kroničar3 najbliži su dOl:adajima i daju dng-ocjene 110' datke Alik·po il ·z.de i Dur s un·be/:". Izvode iz njihovih $pi'a d!l(l je u p rije"odu r . E " e s o. II h. TYPCKII H3BOP" 3a HlOOPllj)' J),.o. e.'OĐe" a. l1u T)"peK. ~ po,,"~opa II.' XV Bc~a. opaetHo 26. 19J2. P od~lkt IlrU""Ju i nnonimnt kronike nast alt za vrijeme Baj.zida ll. (T e" 3 r i h· i· 8 I· i· O s m a n). Mnol:e vijesti s Iarih lurskih kroniča ra pOlll.k Su j~dino 1'0 (il Olimo sture tur ske hi storije Leunkla,·ij. (Leuncl~· II i II li, His to r;Rt ",usu ln' Dn9c Turcorum libri XVIII, 1591). Pregled osman. &111 11 h islOriča r. dao je F. II a b i n g C r. Die Geschiclltssehr~;be ' dtr Osmnncn "ud ih re \\lerke. 1927. Budući d~ Su lallad"t ,,",ode, na pn-om mjestu ~ladare. inlerc~i r .1i doe-adaji nl Balkanskom lIoluoloku \l "ezi S t"rskim provalamn. kod eijelo(:" niz u l.allĐdnih \liSDe. ima podataka, koji se direl""o ili i"dirt klllo odnose n~ srp,l", po,·ijes l. Z3 b;lku kod Ni kopolja. u kojoj .u na turskuj $tr3"; sudjclo"~lt i Ifpske trupe, "abn je spi~ J o h a n n n Sc h i I t lj ~ r· I: e r a (K. F. /oi t u m" n n. Reisen des Johannes Sehihb<:rl:er aus Mlinehen 139~- 1427. 1~9). 0t,;, Srbije daje ~. 1433 bure-undski pU1opi p o" H j e p, n v· TO,,~uo.e "I,e"o .,op •. 1900. Podatak~ Srbiji ima i u Windeckeo"oj hi~t oriji Si~i~mundO\"8 v remen. (W i 1 h. A I t m. n n. EberhHt Windfocke, ~nk"'lIrdiikeiten 1". GesChich te d"s Zci1allus "aise r Sigismunds. 1893J. OsUli zapadni it"ori su ugarska kronika I" a n a T h ... r o e z " pro tu· not~ra iz Yrcmen. ~bt ij"'~ KO"'ina (J O h a n n e! tl e T h,.! r o c z. Chronica Il uni.rorum. IZd. Sehwand tner, Scriptoru rerum Ilun(:"ar;e~· r~m.1, 1;46); poljska hi~torija krakovsko~ kanonika Jana 01ul:osz~ (O I u e- o s i u s J o h I n II . S. 1r;s:or;~e Poloniea. lib ri xn ab antiquiui ·
   
   I I
   
   I,
   
   ,,I
   
   °
   
   o- 4'_
   
   I
   
   lI1i ~ l.mpO r;bu s - 1480. 1873--1878); "a I i m I h o "1 l"slorija VI,di81~"a IV. (C;> J I i m a e h u ~ E x p e r i e n S ,Ii filiPflO Buon.corsi Historia de rege VladiSI.o IV. Hun,anac seu clade Vurnensi a. 1444 libri'3. Seh'''andl' liU I. 1746). Zal;m spisi "atreno!' propovjednika kr ihrskih rilo'" prol'" Osmanlija E nej" SiJ"ija P iccolominija, knni;'l:a p~pe Pij. n. (Atnea~ Sil'ius Piccolomini. ~ sta t" Europat. ;1.d. Frehtr. Rerum Germ. sc r ipto t es ll; Commemari;, itampani pod imtnom GOMili. ""s·. 16U'; Ope ra )!eog-raphica et historica, 1690 i dr.); lusuij.ka kro. nika T o m e Ebcndorrer;> (Thoma~ Ebe ndorfe •. Ch ronico.1 .ustria."m, Scrip to re~ re ru m Austriaca ru m II); _Tu rsk. histo riju On. n a d. da L e Iz e. mlel~čkoJ: p.tricij3. koji je " svoj spis unio u ckhni .Memoriu I, a n a A II t i O I e I a, koji k do kraj. t"'ota Mehmeda lJ bio u njel/ovoj bh;ni (izd. L li r" u. Donado da Leut. Histo ri a l urche5(o. 1;)(lO-151~. 1910; ~idi ruprovu J. P e.'l.oHH h a, 00n31l0 da Lelze ~ ,,,.rou .Historia Turebese .... rull .. ,~ ..."ua H4 32, 19(3), kao! pjesme nje mačkOJ/ mJjstora pjesl1ika '-'1 i h o i I a B e h a i m a (umro 1414 , ild. Th. G. "O n 1\ ~ r n i a n. Quellen und Forschunllen . 1849). DUJ/oclen je ;7.\'o r i "Ilarslris XIV ,0mprchCllsa., 177]).
   
   °
   
   n . - P ojedini dol.ft hIStoriju bj ka~3 sakupjo je r . BHTKO~H I' , npO"MOCT. ""a. H08. H cnoMC"II~1I )'rapC" H ~ "paA.~BH~ Ulaj"a",a. r~aC"H~ e~':1 Ci. 1887. MuoJli ." dokumenti za srpsku POv;jeSl 0"( period. rUUli po različitim publikacijama; J. P a,~ o H H h. nplI;!0311 3a lI :a o IICCUOT)' 'b)'p l)), II 6pIH"08"~)'c. Cno,.e""N CAH ~;, IM Buduti dD K histOTij~ Srba. kad su se naselili ujuinoJ Uurskoj, PO"Uala I hislo rij om madarskog n .. roda. sve madarske zbirkt ;lvora n d ruJIu pOlovinu XV. i prve decenije XVI. SI. sadrte pOdIIke i u Jrpsku hIStoriju. Ul već nav"de ne zbirke neobifno je vdan A. T h e f n r r. V •. ler D monumtn ta h isto rica II. 186(1. zatim zbi rka V. F r I k n o i. M6ty's "ir Aly Levelei I-II. 1893 i 1895. kao i knjj(:"a izvjdujll papin skih legata V. Fra k fl O i. Rela1 iones orato rum pont iricorum !524-1526. 188-1. Dosta je dokumenata objavljeno u pojedi n im e-od,§)iml MatY8f n\n~.
   
   543
   
   •
   
   I' I
   
   I
   
   neiOl' T§r (1861. !8i~. 1878, 1885). Tu je ,,~ro~iIO vdan Karol}'; A t JJ ~ d, A lJal!y,' .ađi bćke ok'n"n)'~i. TOr!. T~r 1878, kao ikorespolI' d~ncija u >'ui S pojavom _ca rac Jo"nnn Nenade. koju je obja,·;o S ze" ,. k I ~ • a}' J e n 6, Levelek CiII'! rnoevicc t'l:en6d Ivan CUr 8 ~ fe kele em~r. l u rlenel~hez. Tvrt. Tor 1&15. Podnlaka za Ovu periodu ima; II .bi te; tf II rm" 1. n lc i, Documente 11.:.\. Od mađarskih histo ričan naj,-a}.nij i je J II r a j S r i J e m a e iz Kamcni«,. k oji je lnaO s rpski juile i imao čestih i bliski h "eu 51 S . bim~ \ G e" r e- i i S i r m j e n s i $ Epi stola de pcrdilione regni HungarOTum, MI IH. SS I. 1857). Važnn Su iz\'o, ; spisi II n 1 II n B V r a II Č i ć a, Siben. huina, koji sc. uzdigao II ugar~koj crkvenoj i driavnoj hijerarhiji do čin, osnogansko!,'" nadbi.kupa i uj;arsko!: palatlllD (1569). l'\j~l!o,·a je djtl, objavila UllĐu ka akademija u 12 knji"a: Memorio rt rum Qu ~e in Hun . Il"ri" a nalO rege l.udovico ullimo 3cciderunt. qui fuil ultim", Ladi51a l filius, 18[,7-1 875. P ojed ini Il! sci objavljeni su u Sch"·andlOtlovoj zbi rd. SS. re r. Hun /::. II. 17~(i. Izmrnu v, ijednost imaju I pojedin; Sia ri m.dusk, hi storičari kao N i c. I , t II , .• n f f i. Rellni hungarici histor ia, 1685. b p,olltav""j~ polotaja ~elj aka j uopte dru'tvenih odn05a i pTOvnih U$13no'·D u Ua::a .skpj u o,"oi period, vrlo je pOlreb np izdanje pgarskor zakonodavstv, - CorJ"'~ juris Hunl:'riti . E. - Domaća diplomatička "radp objavljena Jt u zbirkama, .to lu n v \"~dent u p,,·om dijelu ove bibliog rafije (Pucit, M;klo~ič, Stoj.no,·iĆ). Pojedini ak l ' nisu ni sačuvani u orij':inalnon, telm" ... eć u talijanskim ili latinskim prijevodim. medu mlelačkinl dokumentima. Malob rojne Su Isprave uču,"ane n~ s rpskom juiku. Vranj,nsk e isprave. koje SU in.če $I,mnjivc vrijednOSI i i koie dana~ vi;;e ne postoje, posebno je izdao 11 8. J a c T P e 6 o II. l1 penHc XI'HC09yJl,a Ha UUHH,y o .. aHaCTH PY CI. B HHo., e ll. Bpa",,,,,,,. fJl3CHHN C:r II ~;. 1879. Vidi ; H. II Y'I " h, Bp,. IbHII3 )' 3UH " XpIICOĐy.1.e Ila UUH ...}·. f.1aCHIIN CYLl Z7, 1810. SrP5ke lspr~ve il vr~mena Crnojevi~a objavio je zajedno S ml"l aek;m matui· jalom J. T o " H li , np1M0311 '8 ".:-rOPHj.,' UP,,,,jeuII~a II Uplle rope 1 48~ -1536. Cno .. eH"" CAH 47. 1909. N,""oliko lih isprl\'a s ispravom celinj· skom m'''aSli ru iz ". 1485 obj,vio je ; n. Poa'n,C1< HA. 4ep"oropH~ I. Vidi takoder M. II II a rOĐ H h. K,,,,coaYib HlhaJI H roeno.,.p' UpHOI·opeNora 11B8Ha UpllojesHha. 1885_ Teksto,oi ili .el'esti dom."e grode uz SIranu dani su u publikaciji ThaI16ny_Ji r eče k_SuffLay, Atu cl diplomata res A!bani&e mediae aet.ti. ilLust ran t ia J-ll, 1913, 1918. To jt jedna o d na.ikrit itkijt izd a nih zbirki, koja sadrži dragocjenu ~rađu ; U letsku hiSlo riju zbo.J: .. ea iZmedu zetskih i albanskih kri jeva. Donekit je njezin nastavak lbirka dpmaćih i SIranih dokumenata o Skende rbcgu: J. P a ll, o H II t. . "I>ypalf KaCTp" OT C1
   544
   
   za . cts ku hi$lorij" OVOlI"" vremena. Dio dllbro\'atke l! rad~ oal.z, .... " objavlje nim t b lrkama (vid; pogl. XlJ .). Većinu I{OIOrsk~ II" rad. "ije o bjav ljeli •. JIfPC~tI( jt u CmUleHHU" MJ cpnO(H" (CnoMc"HK CAH ll. 1892) obja. ,·in samo tet;ri dokumenta. Z. hisloriju samOIl" Kotom i okoline _ osim m let a č ke Kude ohj avljcn c pd i;a fHika, Ljub ib i .Io r)!c _ n •.,,·dnij. je zbi.k . dokum ena ta, koju je Objelodanio G r. r e m O 1 n i k. 1i 0Io r_ 17. 1937 - najv af.niji Su u ~jeli n; ili" izvod im a obj,,"ljen, dokumen t i u napOmtn8ma L. S t jellčr"lta uz ra'I""V ,, : ":010r i G rbaO. Mletačke dokumente izda ne u Listinama dopunjuje zbirka S. Lj u. b i t 8. Commi~sione l tl rd3l;0"C$ venetae I {1433-1527/. 1876. kao i tl izvod u objavljeni s k.d arski katastih: S. Ljubi". SI{ adar~ki ze mlji . i" ik od g. 1~1 6, Starine JAZU 14. 1882, drallocje n izvor ,." prouč ..·. nj~ ~l:ramih, dru~tvenih i etnič ki h odnosa u s kadarskom kraju. Cijeli tekst katutiha izdao je P. Fulvio Cor d; g n a n o, Catal to Vt" eto di Scun ri R~lli~l rum Cunce.sionum 14H'-14 17. Vol. l . , . ta SIO Ve" eto d l Seu tar i.
   
   e
   
   I
   
   l
   
   1940.
   
   Vele I Albanijom i G r čkom ostavile 5U vijut; o Zet, i u &:rčkim kro.
   
   nikama ( v. Il O P f . Chronique. I:r~ro·romaines i,;ćdites ou !'tU connuu. 1~73), Viju '; ... Zeti ;", n i " suv rcnoenim ," le tačkim kronikam a,
   
   I I
   
   ,
   
   I
   
   :, , i
   
   I
   
   B. Opti p riku ovora rlZdoblJ ~ daju ve~ n~veHlla H4 42. 1!J331. CTeB all npnpnell~ aH" (islo ~3. 1934). I\pa.b YPOm "!CKe ,>6".c.,." xrv he~)' I, uap Creuu ,'lyu'al1 (f.'3C CAl! YI. 1&13); np~"el1 )" np"oj flO.. " XIV Ae", (isto 80, 19(9); lIe""3Ib,,h,, ~ npeCTOHHUf.. Pac. n.'·HH. He· POtiH M.ba (isto 88. 1911): A. n o " o ft H h. fll~x.,a6-1;f.1acHua 'I II<,·nl BpXOH m," (rO,!."""b"'l" H4 19. 1899): rOp",H 11(,.p cpell ... er~ Re~t, II.'" ca"'H""ba cpeJubc ,,6apCXI !lo.,,," a C Ilo.:1rOpIOIIO" j)'"wor 1\0naOIlH"O (isU.> 25. 1906; 26. 19(7): C T. C T 3 " o j e • "I;. TplI 11p,,",or. HCToplOCXOj rW· rpB ~)"jll (r.TaC CAH 126. IW: O n32,,·ima ,srijem<\t; Otok~. ~o"o'nani i Qnuslr~ni Srijem« ; .v el iki otok«l: B. n o II O" H h. nOA~~" ",'"CTM H.• " e~)· ~ PQ·MRa D.parym,oa " M" .'.'·THHa lm- IZiU (i~to 1:J(i. 1929); P. 'l' ,. j" h. iI< }'na KOHas.,,, no .t PUli" .. roCtlOJlapH"a o" XII JlO XV "e~ a ((no MeH '''· l i I C r I t u r a. -
   
   A
   
   l.
   
   35
   
   " "'o,H........ d a Jo..., , *,"';' ' "
   
   545
   
   CAH 66. 1926); M. .J II IIII II Cpe.'l)~Ue~O"HH Cpe .. (rUeH ..... H1HK 9. 1931); I'b UpoWJIOCTJ< Cpe MO ('~10 S. 1935; O izra~u """lo "O~~ CpiI .. ~ O ~5. ijrmskom otokue) ; O6.oaeT Kpa .... ~ Llpar)'T"Ha nOC,le lI~*u. ( r .' oe CAll 203. 1952: Uz raspra v", ~oo.,aCT ... ~. H'-/ 3. 1951r.!. O dru ~I"e!lom i drlav noon uređenju najiscrpniji i najpouzd~"iJ' pr,· ;:Ied daje K. J i r e ~ e k u svoji m st ud ijo ma SI •• I und Gesell.d,nt', ,,, ' mitlelaltulich"" Sabien. koj~ u srpsko m p rijevodu J, Radonib ~ "i:",j". vaj u Il l. ; IV . knjigu njegove ISlorije Srba, odn os no 11, pO$ljednjCII i7.d,,, ,j, O pojedi nil" pitanjima "atnijc ~ u r uprav~: o polohju selj.ka i",, '1 "'" ~tudiJa C T_ H o "a K O " H II n. Cuo. r~ac C AH 24. 1/191: 1!!43'. '\\''''J'' . npr.,·t C T_ H O 8 a K O " II h a. Die Ausdriick. ~Pb nO~T\'H "".1 .. t.polnuHHo 'II du all,er]"",l"'n O!>erseulltI", des Sylal!m. "On M VIJ· ! Ia r.".. AJsIPh 9, 1886; ~Cohe~ II ~COU~'''IKc y epe.J.lbeB.KoIIHoj ' I"'"jo:. ['04 HIUIbHU; HI.] 26, 1907. 5. P. A \l j Ko' M". O roKU>!""H"';. n()(~o(, .. ~ HU. CAH. 193;. nastojao jt dokuut;. da Su I(lk~lnici bili ~niti fmoyn;c,. koji .11 im~li za dužnost da ubiraju liln i du~lak sote; d. e-a tra n",''''' tuju do mall'acin3 ($Okuk,) . O"i lu. dalje. ima l; da .ukuj u ~kniuma , rot.m. koj. jt U njima bilo $md le" o. Upot reblj eni rri sudjj8m~. y";ili . u služb u iZ"ršn;h o rll'.na po prcdme t lma, koji Su ~~. pod nosili Ila (]unak •oteo. Proti~ tOJ: sh..at'anja A. CO.tOBjta , COKa.tHHU .. H OTI'01111 ) ynopC/lHo· "CTOP"C Koj C~el'~OCTII. rCHLl I ~. 1938. USP. odgovor E, l'u!)j· KO" "". , JolU >!~K O~ "K O pe'uI O CO K "~U HIl"" a, 1941. O agra",i", ud",,,;,,,. ,'dne ." sludij~ M . V I aj i" e D. Di~ a):tarrechllichen VcrhHIIII" ~. dc ' ",itlel.llerlichen Se rbi ens. 1903: 5r,~(j3 II 3 ..oaUHua. rCH ll ll. 192;: :1 rou H--1H K)'~)'~e 'l>l: BaH .. eCTa CTlIUO". H~. CE .'I6op" ,, ~ CAIi. 1932. T. H o Ma· K" R" h. npoHlljapM " OaIlIT """I1H (CII .XMje H ~HT~y ~·caXH r, .. je '. ['~ac CAH l. 1887_ lisp_ i nje):o"" ra~prayu 5aurTH"a II '''Molil' )' j"r\lC,1uHC'" CKOj Tep .. ""o"ur .. j " epe lUbCN! IItn. ,SlO 9'2. \9 13. PlIanjt p rnu ,!e " a".3nlu ; ",pskim zemljama ob r.d;o je r. OCTPOrOI'e"" nrOl,,,j3. IIPILW~ HI'''0C.10fttHCMH'' .......' .... a. "34. BII3aHTO.l0,uKor HIIlVII •., ,,O \','ch"'~" l\oTnpa O;] .'l.P)TC nOA08""" XII AO no~erK' XV e-rokeh,. " U. l~cT'" p .. 'Kor H)!CTMT)'T3 CAH. )9'<'1). A. CO.1 o ~ j ~ •. !-lIIa np"'''''! rtp<>"~ " ' "aH" !lywa"oB~ .1p* IRe. rCHll 2. 192': JC4Ha ep neK. * )"'" 3a "!'c .. c u'peT" • . rCHll 3, 1925, O aln', j~ naj\'ažnije djelo B. M. P K O" II h. npa"oe~. ""o "ou'IIIToO M " .".CTllpH ). CP'Jl II.CBC"O"" Oj Cp(,,,jH. 192'\, Pojedinc studije: P. rp)' j H h. Cpc;l>'.cnc"o~lIo epnc",,, "apOlWC~" e"o· "rrC"CTHO. Im: B,13cTU""CTno " CRnnu 'boph o KOA C"on", •. rC I-t;! l. 192:;; En,pxHcKa lIuCT.JI""CUI )' epe~lbeBeK OBHoj Cp6 HiH, 50r{>c..'o" .,.~ i. 19JO; JI"""a Đ.1I aeTe~HIICTlla cpn eMMx IIpueMHx npeTCT3 I1M H ~1 ). XI\' II X\ ' Be~) . r CHA 13. 1934. kdino s:istem atsko djelo p.avlloj his,or;ji s rednjo,'jekovne srp~k~ drh,·t. i to urn o ZI periodu Nem.nj ;t .. jtst T . T l p ' H olc ~ or.
   
   °
   
   C.'"
   
   i I
   
   I
   
   e
   
   JlP"".""
   
   H .. lo r;j\lm
   
   voj~d,"im
   
   pra"".
   
   J: ran~mn
   
   prl"D i p ra'-nom uSla" O· >3m~ u ~ redn;Ovjekovnoj srp~koj (Irb " , I>osthno Ih: bavf 0\'; rad" .. ;: (' T. li" ~ 8 ~ O "" h. 're.il'heH~"oH"1 Cp(lIlja H pll .. CKI' npaHO. Ap""" nllH l. 19()1;: A. (" ~"H j ~ B. :'IH.~aj ft" .... "TMOCOr npaH. H ~ 5a ,,~ a "' _ J'04"""LHUD 11<1 3i. 1928: ~rpa4CKM 331( 0H« " elle.l'Lt8~l(o"Hoj Cp'\Hjll . Ap",," !lJl!1 3:\. 19211: !-I. J> a JI u j" H lo . Cllar. laKo"a nO n"IIJ""""O ," 3."n"'I~). ) .,~C ( AH 1]1)_ 1'1:?:5: :1. .l" II K" k 11 h. )1CTOPII .i" .:Jl",HHKa. Cpn<~H "p~. r". A I. 189:.: H. P ~ II j ~"h, 3a~0" "" u.p' CTc đ>I'" LlvwaH'. ApXH ~ nJIH 1;4 . 1949: M. ]{" e TV'''''''!.. O A,'u ,,"oH".! ~a~O""K ) . i< w: .';1601" .. HI< , ~aC', U.eeTC CTO,'O,'! " ,, " """" ::S~Knll"Kn Ilapa l lJ',u3" •. H3 :1.. CAH. 1
   °
   
   , I •
   
   ! i
   
   °
   
   546
   
   ik'OPMj. erll c~or npna J MUlaM.H""oj 4P*"" l. HCTOPMj' .lJl", aKHO r U!'U.; JJ. I1nopHJI Kp,," .. ~uor npaoa : HI·I V He-rOPKJ. rpal).allOCOl' npaKo " MCTOPHj. CrACKor l'pcl)l:'ba H n<>crynK,. 1931-193<>: ilbo, nehi.torij· ,ke metode sl.ti~ko g pri kaziv.nj' ;nl. krupnih nrdoslOtnka. O "r ~a"iza tiji !!rh,'. Nenl~"j;ć3 i njezi n im orga nim a " I,sti pisah ~u' H. h' p e' H h. P,:Obllnp.H . o ,1ti'IIII " 080" "aKOll M ~r. r~aC" H~ .:tCC 7. 1&'>5. i 9. 1857: l t. A.l H .. U H h. Ynp~R"~ B~3CTH .1 cnpuj epucl(oj u~p~' ~""". 1U21: B. Ii a" II H e ~ H, Ha',pl' poa"oj. C\'IICT1" , CI'CJl'bell~ ­ "O"uoj (]1I';"jll. A]1xltĐ n JiH 22. 1922; e T. Il n H 8 1( O "" l•. B"3aHTHj,"" ', ,," OH H " TIITy.lI: )' epne" " .. 3C""""3 XI·_XV Hel(,. rMC CAll ;0. l!la!'i. " (:~.,' * 6a ~OrOTtT3 l M .. " Be~ .. I(O!· .."rOTen) r : A, (0.10ftjtB . .l ~ .. ,, ' epUCKa *,' U' (". ~I)fijtd;)
   
   •
   
   I
   
   °
   
   O vdnijin' pi"",ji ", ,, " vC7.i .' crkvom do l!,,· ' bH\'C"' ,j IlP>l'.1"". )loce6 11 ~ ,,3,,_ CAl-I. IHI:!: O ~ul(ob\l izmed" B""k ~ i Duh. o, ~fk e "3dbisku;lij~, CHcTocan cK" 3001"'H" l. nOce6Ha 113.1_ CAH, 1936. do"o., .L;..: raspra,·~ iz ii""'3 i rada s'. S.vc: 8. T, o p (> 8 Hh. Mel,y· «>vU" Ol,"o,,,,j 6 uorpa ",Mj. CTeua .. " He ....... ; C T, T "- H o j ~ ft H li. O (l4.ueK ), eli . CIHC ~ .. aHaCTHp: . ; p a "" h. Upl(nenonpa'"-I~ 041'."('" X".'.Hupc_or THnHKD Cll. Ca"e ; ll. I\ O CT II" . Y~ewh. CH. Ca8~~' )<.nO·
   
   e
   
   eneTor Cll ll eOHa; A. 6 e.' II h. Y~~!Ht,. cn, Cao" l! H,.roOe ",~o~ . y eToap.",y 1I 00e peJ18KUllj. epnCKH" h~pHnCKIIX enOMejilIKn; P. r p y j 1111, na"eCTII!!CKII YTHuajll Ha CB. Cao)' np" pe4l0P>. Cana >1 He308>C 10, 1935; CeeTH Caoa je ""po 12:\6 roll""e, isto ll. 19:)6, O pojed inim arlliepiskopima i pc!ri.iars ima: ( T. C ~ a " o· j . 8 II II, ApXllel1HCKOn ApCC>1l1jc. r~aCH'''( HlIHC 5, 1932; CpnCK" apx~ ­ ~n"CKOnH 0'- CaBe lJ .110 !la>1l1na II (I2G3--r326). r,,"C CAH 153. 193.3: M. n y p K o o H II, CpncKH narp1l japC1I Cpe.ll'''er aeKa. rCH!l 15--16, )936; CpnCKH en1leKOllH II IIHTpon,:.nHTH Cpe.ll'bera HeK" . XP1I",baI1CKO 3, 1937. Općih radova o privrednom razvitku "crna, Osim prij~ !\3vcdeHo!!', J i r e č e k o v a djela; stu dije S I. I'< o \' a k o v i Ć a o Nomm Brdu važnije su rasp,"". o rudarstvu: Jb. K O 8 a ~ C B H II, Tpr OpCKORO " ,"",ync 6PCKUB cKa II Jby60B"kcKa, r.l!ac CAH 30. 189l: B. T, o p o B H k, bpcKono. rM ' CH!ili "eorp. /l.P)'UITBa 20, 1934; B. CK. P" II, erapo py;tapCKo np"1!o I< rCXHHKa .v Cp6.,j>1 II 60CI10BII no cpncKoj SC"M! )' cpeJl'''.'' H trOBOM BeK)', 1900, i CTapa cpnCKa TprORHI13 lt 1I1111."CTpnj~, 1904. Osim s]>omcnu!u!!, djela o trgovačkim putovima i rudnicima važnJ je i J j r e č e k U" a rawra"D Die Bedcutung "on RJguso in der Handclsgescllichte des Mi!1cl~lIe rs, 1899 (prije"od BC\' j e t k O v i ć c. 1915); M. fl II n II h, J.{yCipOna"Ka cpel\' beleBeKOBI!H'" epnCK>!" .eeCTn", r.'acH>'I< CY fl 25·26, 1869. Za numiZmatiku jOš uvijck jc jedino sintetičn o djelo S. L j" b i č, Op;'; jugoslovenskih nO"aca, 18i5. K""niji natazi prik azani $U u SIari,,.,,, kao na pr. B. S ar; a, Kil'evska Ostava (3, 1925). O počecima kuvanj a srpskog nuvca op!irno r. '-I p e .. O ur "" ", PaBBOj cprrCKor lfoe',apCTB' ,~o Kp ••' " M"~ ~T II"a (floceCi "a >!3.11. CAH, 193.1). O pitanju pripadnosti
   
   ~ krslujh I(roševa~
   
   raspra vlja M. !l "" II II, KpCT"TH rp01l>e"lI (3CiopI1HK BII3aH1'OJl. 11l1cTHTyra CAH l , 1952). V O j S I, D, Starija s!udila, popularno p is3nn, e T. H o D a "O o 11 k, CTap~ epne". Il rpa.;\OOl1 y Cplillj!f, Upuoj ropu ~ MaXe.llOHHj", 1950,
   
   lI"sau~jll
   
   JIe.'"
   
   " ""
   
   548
   
   i
   
   Od djela, koja su "a~na za veci dio ovo!:'a razdoblja. treba !la"esti za .'ezu izmedu Srt>ije i Bizan!a: CT. 1-10 B a" o O H h, B"3~l1T~CKH ""HOUH H THTY.I!C -" Cp1rCX"'" 3e.,Jba.,a XI .lU XV bC~a, r.l!ac CAH i 8, 1!"!.l8: M, J]" e K II p" c. BH33"TllcKe np><"UC3e ~' Cpc.II'heoeKoRHoj Cp6MjH. nr",~or McrOPHjll "H3aHTll cKo-cpncKnx U"I"OC3 OJ), "pajn xn 110 CpeItH". XV BeKa, 1926, M. n), p ~ o B II to, AUlUbo ncKe !lane H cpnCK C ae",,,c, 193<1. J . Tadi~. Prom e! putn iko u starom DulJro"~iku, 19:19: o dolasku 11 D111>lo>te~)' CTCOa!!3 H BYl YpOll; J Be.,,,KH . 1897; I<. I{ CCTHh _ CTeeaH llpar},'r" ... 1899; Jb. A ".II P e j e B "I" CpneKI! Kpa"'eSC"1I npecro " n"Ta"'" " lberoBY H3cnC)lcrny OJI OClaSKe Hpl-l.a CTesalls LlparyTHf13 .:10 noCie.ll e Cremu'a Ypo1Ua ll! lIall Hpa"",,, B.I!;u,"c.'aao" Jl , 1898: M. 3 e q e II H II, )f{"no't )f 8,la.llaHHH~ CTea3rrn Lle~a"cKor l, 1903; T, nopII I!CKH1'i. 1O",,,,,,~ C... ORH. l< BH3a1!TiR B'b RTOpoA ',cToepTI! XIV Ut.K3, II OGp'30U3l1i e ccp(j (Karo 'lapnUa , 1882; n. M II P" u 8 lt h. O.llH01l>3j" "3"CI)~' CpGP-j c " YrapcKe 1331.110 J355 (J]eTon"c MC 2"21-223,1903); J. Pall"""h , O Jl.eCUOT)' Juoal"TOBOj ", CHII AnI! Mapl!jl! (rJl3C CAH 9'., 1914); A, H u be r, Ludwig l. von Ungarn und die ungar;schcn V~,aller.. I;;rrdcr, 1881. "ra k edu n i j • . - Za historiju Makedoniie od kr~ j . XII. sl. <.\o Mi;';. ti110vih osvajanj", osim B. 3 .. a l' II P C K H. HcropHH III (". bib;. uz
   
   549
   
   "
   
   1'01:1. VIII.). I . <1> . ~'c JI e II e ~ II !j. OO~aJo"aHH~ ..-roporo (JO."· a l' c~or" ll"perRa. 1879; H . P" ll" j ~ " h . O liC''"'' rocnOIl3f)H>la rpana npoce~" ,," Bap .• any. JlO OD HC MC 259--Z60. 1909: ll. M Y T a o1l ~ 15 e D. B.'U3TC~HT~ Ha 1l1>oceK, (6op",,,, Ila 5'hJ1r. AK. "" l!3 YK. 1. 1913; B. 3~"T"PCKH , AHc(;eptOBH"T ')I(ynaH H~H .caTpan >la 5'b~r. p,, 0« He e 61<)\ !1of)I''' '''~P XpHa. fOJH""'HlK ll a CO <\l . )""W ., IIII,I. dla~ .. 28. 1933: P . r JI.' j " h, J1poTUCe1".aCT npH6u,
   
   ".,3c-rell""
   
   HeKi'. rC~I !l. 12, 1!l.1.3: CKOnJl,,- no'rCTKO" XH1
   
   A. R"
   
   .1 CKO]jC ~Oj
   
   06.uelll
   
   T1P~C 110.1"""11<
   
   XIII
   
   ,
   
   C[lnonje~.
   
   Cp6H II "H301!T;ICKO npa"" )' "\0 1&-H>. 1S.1G; P. rp)' j II k. Ka~( ie H"".,
   
   IbHII .""rK no XkCpH . ('rrapcKJ< llap KOllCTO"THH TH X, >Iorao B,IalJ,aTII ,.
   
   ;
   
   CKoncKoj OCiMCT", j,10 12. 193;\. Z" dolla od Milulin,,";!' o SI' aj.n j a pa do pad " "' nkcdu'lije pod tur' !", \' 18~t, m31'tdon~ku .ic hi.torij a u )lau~" "j lik," ,,, ri \'rllJ tijes,,,, [,ove?"'" 'o
   
   ",PeT"".
   
   d,,,
   
   s,,,.kom hi~t"rij "m. i'\·n. kO.i ; ... hal'e r~, · vitl,,,m Sfl"ke držove II ovoj J>criod i, sad rži vi ,;~ manj~ ; rorlnti,. o M.'I,~do · ni.", te o j a <.><1 kro j o )\111 . t. Jl"~ lepeno ulazi u nje7-in nl<\'ir . I.ko po~~~'''n p"lo'.n,; Mal,edonijo " "l'skoj drbvi nije dos.,da lJ del ini ob,~d~". " t'n) radovin,a ist.knUle Su poje dine ,IranC m"l,edonsko)!"a hi~lo'i.isko{!" ,azv;tk a . O,'dJe se n~"ode samo {!"I.vniji ,.dov i. Na prvom mjesl u. 10 Su opći p rcgledi ." p,k e hi.' tori,;e K Jiretd< •. St. St3noje,· ica . V. Coro \,i t . , Htim od općenitijih rado " n T. F I o r i n S k:. S t. N u ,. " te o' ; c (Srh; i Turci ), V . IVI a rk O ,. i č (l> ravo.lnl')lo mOrl a,tvo i m""a<1ir i " s rednjevekm'. noj Srb'ji). A. D e r O k O (S, ednj ovekovni g r.dovi). Zn dru:l!vene ; pravne o dnos~ i d,tovno n redenjc : T. T. r A J\" ,· .• k i, li. J i , e č c I< (St"'l1 1)tl,1 Gel'ell~charl). SI . N ()', a 1;" ,. i Č (Sel o . Pr<>"i,i~r; i ha., ,;,, ;,i . V i~ ""t i 'ki Činoy;). J\". R" d o j č; t (Srpski s.bori). G O, t r O!! o, S k i (Pro"'j"). /1\, V I " j;'" c, A. S O I n v j ( " (Zn"caj viz."tisltCK3 oo~acT )' XI V B. ; npHJlcn y upooj ",>-1~ XI V ~.; A, (" .• " R · j e n. /:\1'0 npH.10r a np")·~:'B.'h)' D..v lU," o"e 'lP ", "oe, JClI"a cpnCKa "'Y"" 3a opc .. ~ uapcTII3; rpe~ecHH' apXOI!T'" " CCPUCKO>t uapcT "e XI V ~ CK". B\"Z."tinc>~ta'· ie" 2. 19:W: C)",a M .i~ lt crA 100 rpa.'W]lW'" !l)'n,a"o"~ .:u}"'.""; U.p Jl."",a" " CCPC~)'; 1-. O C T P" r o p C ~ H. ["'30"H'C",' H3raCT,pCKe ~ IhH,·e. )stor.·"",,",, i l.horn ik. ? 19-1\1. ViAe ,"do". p o" et eno j~ It "' t,,; i; i crkv,' i nllven;m vl astelinstvim a: p, r p)' j ~ II. CKoucKa MHTpunom1CKo""je. r CH !.l ~. Im. Za lilera'''''' o b .. ,,,,,mi i:ma " 10 do ~ a \t.0
   I
   
   I
   
   u
   ,
   
   I l
   
   !
   
   ,
   
   "
   
   c. _
   
   Upe;, djel". " ko.iimn jc t>rik"l.an~ i pe,io,l a ,lubl,ien.i " "r; ~ e d,.'.av~ i n .i ~, i"t, ob"o"~ pod de"potim". n"ved~n" Su u prvo", diietu
   
   , •
   
   "SO
   
   O
   
   ove hibliograrijc. I-'ojcdi"a pi(u"ja ob radi_ ana s" u lOon ug r" fija ,o u raspravama. Z a pcriodu raspadanja [) usa nov a carsIva najva~nije su ovc onon,,!! ' .' f,jc i r "sr ra~e: K. J i re I: e k. $ rb sky cM Uro>. kr al Vlkašin . " DubrnvČ.lli'. 11\00; B. M a p ~ u Đ H h. O~UIOCH !1y6po,,~ana ea C['O HjO," OA 135..~ JlO !36~ rOlW"C. J\CTO''''C MC 241 . 1937; M . 3 C" e H M II. P"Toa",L~ Bu jHc.,aH~ HojH" oĐHt.a ea 1l.v6Do"n HKO " , 1901>; M. D. I< HHh. O HMKO,1" Ano",· 1I0BHh.,·. no,c6,, ~ ><3.'L CM'L 1932: P. A r a T O H O 8 H h. Ua!, C HM eoH LMIUtu 'D HC" "b Hb llaJlcoJlor. 1 ~93 ; .I. X a u H· B. e II ." ." ~ l" ."ira,·m" H KOHCT. IITHli lIcj~ " OB HI\~ II ''' "''O" ;, AD",a~a. 1902, lb. I{ o" a '. e ~"b. Ily" I;P"~KO~ "h. r"AH''' 'bH ua H4 10, 1888; 11 JI. P y .. a p a U. O KHe3 '; ) 1.3.)')'. 1&;; : JI. M H P" o"" I.. Mp'''' ''''C bHh" . CTap" uap :1 , 1')2:>, M. ll """ h, "'CTH C.' ."Hh". rll»I,'O,. HeTOp"jH l'acna-'1a",," CPUCK(> ; 3(;op",,~ pa,10H" 1l,,~""'. ""CT. CAH 2, 1%:1 . I\' "j_a~\\i.ia litc ralur " o bitki nu I\ o~ovu : F. R " I: lt i. Boj ..., Ko~ovu. Ra d JAZU 97. 188'j: N. Radojčić. Kosovski \x>j. Nj,v~ , !921 : rp,t~" " SHOI'" 3. 1\0eollcK)" ('j"TK),. r C HD. 7-S. 1930: .le;.. " I!pcUHhcIl ,.p~"" cn""eu l{oeoucKc ('jH'r... e. is lO l j , 1932; ,\ , () JI e C H H II K ... T.'·pCk" aJkUP" o h:O~O"CKO" 60j)". isto 14, 1934; r JI . E.,. ~ o" WI.. ooj ". Koto,,)' 1;189 rOol"" e Y Hc mp HjM M)'.,. H Mex,"","a He"'DH .ic. 5p.CT~() 31 . 1940; M, ll"" II I,. XPO"HK:t CCH ' lle"HCKOr K"Jlyl)epa "a O ~3B Op ." 60jeMe "a Koco~ )' II POBH" a ." '. IlPIIJlOJH 1<.11-14> Ji. 193;. K!}!'O,·,k " bitku ~ voj ll i<'kog- J;'ledi;:ta osov\!, " vezi ~ obru<.>\'a"jem le{!"ende. pr<",~ io j c .~\ . Il r a u n. " osovu. Die Schl~c h' ou f dem Amsclfelde i" )!~.chi cb tl j d'er und .pische, Uebc,licfcr"n". 1937. N".ibolji prcgled o dn os" bal kanskih i 1.apatlni h naroda p rcmn O~man· Iha", ,, " P"'oj polovini X\ ·. St . dao je J. P a tI. o H Ji h, 3an~.1l"A ERp on a II ' (i an"3"C"" "apoaH n " e >l a T.\'P" ~" 3 ." Il!'HOj nOJ!OHHHor XV ""K ~, 1905. A"al,w HP:;!"" " ~3,"ld' S,c,l "j~'" vijeku. naruč' \(' " 1,eri oJi de, pnto,·ine. t.«oder je dao .1 . P a /I O " H I,. Cnopa.'.I'" .\' T n~ 1426 " cpn("".yrapcH" 01l""CH <>J( XIII · XVI ,,~~a. r~ae CAH 18i, 1941. Monog"rofijc o dcspOI \\ S~ef.\\U Laz~reviću i Srbi j i "j~!!O" ~ \'reme~" ncma . . Itdan dio p~,iod. Slefana La'.arcv ica najpolPnnije je prikazan . , Obl.;' Om ,'" odno,~ Pre ma Turcima. " djelu L T. II o "" ~""" I; n. Cpu.' " T.'"pu" XIV" XV HCKa, 189:J. 1935'. Pojedi"" ~u pita"ja ob ,adenn " raspravama i ~I."dm", Za p i ~an j ,· >;f{>nolo!!ije b il ke tl a Rov inornn o.in, vet ~po mcnule rasprave M, Dini ć., "a žna.ic rasprn"" G, SI'. R"doj;čitu, La chronolog ie dc lo bataill~ de R<"'i"~. Re\'uc hi.wriq,,<;, 1928. Zn ustal. pitanj. vid i r"'rrO\'c: F S i ;' i Ć . Bilka kod N;k"po1j •. GZM S. 18%: lb. K [) n" ~ e 8 II h. llc",o~ CTe~a" JlalapcĐ"lI aa npt >l e 1ypc~"x >lthrcO;;Hua ( 1402- 1413), O n u · GliH" 4 " 5. Ik80: HeKo.~,,~U :HCKOj ~c,. ... · P" .'" 0<.1t je y"pJln ~"cnIH,~ MM.'~n" ? Ka .u j~ (NS'" .~n3af'en" h
   
   551
   
   , ,
   
   , I
   
   •
   
   60pCia ." !l",oO" " '\H y nO.'OUHI '" XV B., ["OflIlW IL,,"a H I.! 22, 1!lO3; C n " .. H T II H j e B H h, 00p63 e T yptl!l)W nOA CK06a"," he>l, HCTO!,,,j. 9 npeJIall,t, 19&1; B. T, O P o ~" h , }Kc",u6a ilecn073 J1a3apa, f ., ae CA H 156.
   
   aa8~l,!!.ao
   
   Cpe6pllw QOM?), rOIlIl U] ..."U' HCl 3, 1879; L. T II a II oe l Y. Sludi~n zur Geschichte Bosnien~ und Se rbiens im M,Udalle , (o ge"caIOI!;j; Bra n ko,·i ć.). 1~14; Sz 3 I a r, Magyarorsz:ll:Ci szerb telcpe\; jogv;szonya '" ~1I~mboz. 1<161; P. r II y j " h, Be.'II K3 CX " "~a KHen"Le MHnlllle, YJ10RI"I~ JIasapeBe , rCHD. ll. 1!l32; CT . CT~ lI ojell"lI. Pipo Sp ano, !lpo· CBe"rlm rAac,,"K BY-ll; r,l . E.l eSO ~ " h. CWORCHH HC3"0811bll II nUli;. J"rIlT.6er. r.'"CIIH.~ CHLl ll. 1932 Ovu p orio.!u osvjetljuju. osim v eĆ " "vc" d.nih. raspr. ". A. nono""II., rop ... " 116'1> (peli"'.'. BeKa. i CT_ li o'" K O" ll"', HOHO BpJlO H Bp"hCKO !lO MOP311."., i r aSprav e; M . 111\11 II h, CPCfiPHII!: Kpaj (pc6pomu •. r~ac CAH 161. 1934; B. 1\ n II o· B II I., Cpc6pcllm.a 3a IIna,"-e !lecnOT. CT.B3na. npH,W"" KJH4> 2. W22; Pest)' Fri~~es, Amaes,',: banok, Sz~zadok, 18i5; A, Gal'rilol" '; , O imenu lypa l\ ~ "I>yp a 1i KaCTp"OT CKeHJ\epOCr, !IeTOH!!, MC 212, 191 2; F. R. č k i. Odno,aj srp,k;I, despota; doseliea naprama k runi u Kraljev;n; h rv.tskoj i "ga rskoJ g. 142f,-1504, Književ"ik 2, 1865 (III j e i'l.veden ne;wral-nn zaključak o zal';snost; Raške od .hrvatsk c kraljevine.); CT , HOBaKo"lI!.. LlecnOT 'f:,ypa~ 6paHKoBRh 11 OnpaOK" uapllrpa'!leKor rpa!la 1418 r .• r.nc CAH 22. 1890; 4 _ M po j a T O B " h, nail UaPH ' rp a!la 1453. rO,1 " """ ",,n 1-14 3. 1879: H _ K P CT" I;, ooj 110;1 5 eorpa!lolO y ""II"RI! 1456, r.,a'''R)( CYD 19, IS6tI; e T. H O". K u u II ~ , U apRn. Mapa, !IeTO"'" M C Ji4, 1893 (p,e~,"mpano u .Ba lkansl o P I)"" H h, 130jROJIa H!lKona CK06a-'h!l h l' ... erOaa
   
   )933,
   
   S,," sU djela vazila za privredu i d rustl'cne o,lnG"e u doba des",,tovine n.1veuella u prvo m dijelu ove bibliografije. Sliku srpskog' druš\l'a ~ XV. st. dopunjuju djd" i rasprave : .Ib_ ]( O H a q e U II 1;, 3H3"""IJT' epnc;," BltaCTeocKe nopom,ue cpeJI,,,era "eKa. ["o,l>nu"'R\(3 H ~I lO, ISSS; P. r II Y' j l' 1; , CBeTOrOpeK!I a311ltll ~a epncKe II,1a1l3011e II "Jtacre~)' noe.1e KocoaeKO 6"TKe, r AaCII"" CH}1 l l, 19"J2; 5 p. b ... p h ~ n, O Boj")''' ''"a, f3M , H. C. 2. 1947 ; O YT!lllaj)' T)'pCKC B.n,ztanllll" "a pa3n!lTaK !lal1lle;\'her neKa, rnac CAH 92. 1913, Naj\'ažnija djcla ~a upral'nu or!:,"nizaciju SrbU~ n"\'eden~ .'u " r>rvolll dijclu Ove bibliog rafije , Z~ his1O,iju srpsl,c "ojske " ovoj periodi važna je "',P""Y" M. Il" "" t, a. np~"03" 3n lICTOPRjy BaT I,uI. neI>H"~ "nTp~ ­ japaxa, [",'acIIII" CYll 23, 1869; H. n a 9.' O,," 1;, O CB , JI."!)" " np CI,a· UJa'''y l"crOHor Tc"a, r.';Ctn", CY!l 5 1, 1882; 11,,_ P )' B a p 31(. I'a l "~" e!mCHOn!< " ""Tpono.'''TH, r"ac CAH 62. 100\; lb. CTOj'IIO",,1.. Cp"C~" upK9a j' "d,),9peMCH)" OJI narp"j.pxv APCCIIIIia II ,10 Ma"~I'~ja (01(0 1459.(\3 110 1567 ro.a..), r"ac CAli 106, 1923_ za nOlnal'anj e opć i h političkih udnosa na B"lkanu i u .rcdnj,,, Evropi \I ol'oj pe'iodi potr.bna _'\I ,egled bizantske historije dno jc G. O S t , O g O , S k)', Geschi. dae de s bF~ !\ l i ";~ch~n St",tcs, 19-10, 195:<-. To je djelo ohjelodanjeno i u srpskom prijevodu tlZ neke h.mjene, a li b~z bogaloga naučnog aparata. koji je ''''~S~'' II njtmačlr uapcTII~~. 19~7 , OSi", n~ro~it(> Z~ 0\'11 r~fiudu 7.3SI"r,id. iurs);e bistori.i e J _ H n nl m e r~, Geschichte de~ Os manischcn Reich.,.- l- ll, 18~·2B, 1834', imamo nOl'ije djelo N, J o, g~. GeschiChte de s O,m an ,sellen Re iclles nach de!! Quelle!! dtlr;::cstcl ll, I (do ]4;'I) 1903, I! Ido 1&...8) 1909, u kon'~ opet !lije .~'Isvim si\.'urna tOčllOSl sl'akog pod3,ka _ Z•• ugarsku i ~u~trijsku hisloriju ove periode ",ogtl se upotrebiti djela , A. H u b e r, Ccscl, ichle Ocstc r reichs ll. 1885; J. A sc h b 3 e h, Ctschiehte Kaiser Sigismunds, ll!. 1841; G, D c e k tn" n !J, Der Kampf 1\,1isc' Si!!i<. mu" d, :!,e!:,CII die werdende Weltmach t der Osmanen 1392- 1437, 1902; V, Fra k n 6 i, Math ias Corvinus. K6"i::- I'on Unga,n, 1891; L. 1\ u p e l· lO' i e sc., I)ie K;;mpf~ U"l;arns mil
   553
   
   552
   
   I
   
   "[Jajk."s koj: poluoloka I' r~J,: I~d"o jr i iscrpno prikaz.na < ,'~likom biblio. ~rafijom U L. I I r. Geschichte d~r Plipst(. l_ll. lm- l9Z6S- ~
   
   ra
   
   °
   
   O. _ Cit~va 0". Ile .. oda naj pot pu n ije je. po li~nosli m 3 i p . oblemim •. ,"ikatIn' u veliko m zborn iku Bojlloll" ". l. 0.11 Kaje--rapHjnx .. p ...e". -"" i:lulIKe ceo(oe. ]!tI!J, Poslije r" II II II .', lj II T K U II H h l. k oji Je n"Plsao KPIIT"~IC" nur.'\.1 " . nfl'Om.10n (!I'6a) YrapCltoj. r"KIt .." CYll2S. JO. li, 38. 39. 43,11170 1876. J. R a d n i t j c p isao H i510i r~ d~ ~ Se rbes d e Hong rie. IlliS. Tak;". Jr pree!..<1 napi..,o i A. l' " H h. H eTOD " ja Cp63 )' Yrapc-Koj (1459--l(i~"''. '191~. koj i j~ pOS]ij~ tluto preraden i itd~n pod "~~ln ... om' HCTOI'"ja (",'Ia ) BujllO,-""". 1929. 01':111 prij,· obja"ljtn~ .\"dij~ ~H3 "C-TOp"je ep6a )' Yr'lKIrlćnel~. 188<>, i 1'. B" T K" ft" h. IlPOIII.".c,. YeT.llm.a 11 Cllo"eUHUIL yr "pc~"~ "p .... e~Hx lU.jKaUl •. r~aCHHIC C)':! I;i. 18Si (In it' ~lllllij " li~k;"I" ka" llyod II 7.b;.ku dokllmenalM.
   
   Vur izmedu naj"a1nije{: IZvora U hiito rij u Srba u prvoj poln, In I XVI. ~c. ,1 nrja $rij cmca ; narodne poezije i.taknuo j~ M. ll" IIII h . '[>op h~
   
   !
   
   °
   
   " lIalIla KBP0!l"" enKU. npn.103K
   
   "pO"'~' Ha",,·
   
   Hapo .l"C lI OU",,'
   
   V(.2, HI39.
   
   Od mjc~ta n $ rij" mu. koja su " ez" n~ za hiSlo rdu Srba u o "oj H ., PYB.pau .ie obradio .enp" C-,a "~ . " e"-<, 1892 (raS!"na ;tall1 l"no " :'1(001''' '''' ' Hil. r yu P" . I. noce(, ,,. "'!l. e ,\lL. I!l3oI L
   
   E. _ Ou jt pe rioda vriliblo kratku i ~eslo S krul'oi", " .. jc;:kaula pri k auna
   
   n.
   
   Cilm' ,,;1 ra.\il,a,, " i djel~ ba"i ,~ 1';1""jen' m igracija, l'o,ebn" i~clj"· "a!ljn Srh" " tlJ,:."kc ~c ",I.ic: ll . 5l<"l~0"~K " fi , ll;,xo" " li CCP('~'. Hl()8 ; 1·1 1, :~ ~ p ,. .. e ~ II, C lln C~" ~("'O""j;' y !iPlle,',)' -" XV- XV) "~" y. I>P3"" 01l" 1,0-'0 l!ll l: ,\. H,,"~. (I nl'II oj cpncIo. odica najvi;" ~u se ;slkali .Iak'iti. O njIn," yid': C T, C T a H o j " D "II. HeutTo o .l~~","hHH~. Hona HcIC p, 1001 ; II o r o v, ~ k }' S, m u. A nagyJaki ""do lurl';" . , e. l~. Neobična pojnv," _carac .I",·ana Ne"a.le nUe po..,bno "b rad"',"a "'im tl A. lo-[ ft .. h ". (nOHCII Hl(a Ha ua pa JoII.ua Cy60TH~Kor. lroi.
   
   CPUI~H
   
   I,, I
   
   e
   
   lo."
   
   opCim pre l1 l"di ma crnol/orsk t hi<1 o rije. od koji ll najs t ;"i,; im~ju ' Im O h;';loriov rarsl;I k3 .. I; .er : C. M".')" T H" O N ,,1, ~ p a j ~ II ) ~ HeroP " ;" Uplle rope 011 HCKOH a lio HOB Hera 8pUI~II3. ]831>. A. "II <1 r , t. Guchichl( đe. I'iirslclllums .v.on\ene~ ro von de. fill~.tell Zeil bl~ ~"m Jahre 1852. 1S53. ;~t MII.,a~o"II". Hno pKja UPHt rop e-. IS."l6 (nl. l)TIjtVOO : Storio di Mon tc" t ~ro. 1877). OV3 :ic pCTlod" prikBlnn~ i " ,,~h· I
   e
   
   I, periode Ncm"nj;ć;. ".jise'lJnij e j. ol.,.,,,leno I>;w n,it H.rsh n",j· h i> ku!' ,je: CT . (T a n o.i" " .. h. 001'6. "o C.>lOeTM"OCT ~",o,'''' 'K '' uP""c ). He".'~II~c"o j .'P "" 611. n oce6,," "a,~. CAH. 191::. () rrv"n I'odi· n"'"a Zele 1'0<1 N~mnnj;~imo llosloj; m.l. rasprav. H .T. p,. M" P U n. fl,,'~,,". HajcnpHj .. e"" CTtI\l."~ H c"," '''~' H B)·Kallo"H!." , rOJl """" liUD H'-I Ifl. I~, 11 Đ . D O'" H h ..., II 1>o.""n0l11 ~13nku o"' ,",u" Ila plU'''e (1 1l0.10",a j," :ieTc " .'11''''3" '' He""b~ha, 111' 1950. 1-2. Pe riodu Bal,i~a obradivali .'U 4. M H j IT" WII I,. oa.1"1,, 1,,, C~ Hlla "~ HCTOPHj, ::l.,e. r,, " C" " ~ C:V:1 49. 11!81: liM,"H !.H. re" e~"Ol"I<' nYJl H";'. I'-,ac" ,, ~ C:VJ! H4: D. C T P" T "., ~ p 0 11" ~ O E3 ..",,, h,,,, •. r OIlH""h"U & H'-I 15. 11195 i " ...10 i!ICrpnoj nlOno((rn fij i G . G t I r i e h. I..~ Zedd3 e ln dIlI U l ;" rH ; M II II II H ~ n. O HHKO"H A"'O)l.I108"h)'. noce6H a " 8JI. CAH. 1932 Pn ,II Ilel ),'od'n, lov.hje ~mrli po~!jednjel1 H;II'ita. I<:><\a jr de'P?' S1P(I, ;JJI H~(1t/leTIIO I>KlmHHo (l 421-1426). 19O'l P rou t~"ajuti p .o,l(>s' Albanije. ,\1 . sum.), je " ~vojl'" ~lllđiiĐ m ., morau d" (\<)Iaknc ; p robleme hislo rije C rne Gore. nIrO~ " o problem IIUSI,,,,k . cr"ol1o r~kih pl"menn: M. S u r f la )'. PO"ije~1 sjev~rnill Arh.na.oa. '\ IIX "~ 3& ap(iaHa l11 ~ )' eTap"IIY. jUH~ II eTI1o .. o," j)' 11 -2. 192.: Srb; ! Arbaoa si. 1925. (},'djt se mole na"es, i ola.o .• li jM ntzamijenjeno djel" 1:1. /1\ a 1<)' 'fl e B a. HCT()p,,~ eCKH. pa~"cKaH"~ o (~aUll3X'b 11'\0 A.1(\all ""
   
   ---
   
   " ,
   
   .
   
   ,
   
   ,
   
   ~
   
   CP~"'''H'
   
   ~'!I~a,
   
   1871. O S k euderl1<:gu, osi m Radon ićev3 pr~dgo"or a oaved"" oj zbirci dokum"ul~, kod na~ pO'Ot"ji čJ""ak M 'E> O P h e B" b m 'E>)'p~ h KaeTpHOT"h CWCHAep~r, H cro PHCI; epno r eo,p. IlP),lIlTU 3, 1914, ZD histo riju C rnojulća Olnovnu je T~""UU n~piJllo J. T o .. " 10 . UpHojeĐ"hH lt UPll3 r opa (1479--1528). 1-.u t CAH 58, 60. 62. 1!lIII. M anje su \,D!ne r~ sp rD"c : r. M i k 1 O I i t a, Di e scrbis.;he l' 1))' ''~ Sh''l Cmoje"ić, ISll6 (S. B. W. Ak ad. ); JJ , T O.' .IIoBllh a, 111t~" UP't(}Jc" "h , rOtll Oilap 3 ne~II , 19(X). i O HUH )' UPll ujt,,"hy, 1903: ).1 ". p ." "~P" nIIH~OU"'" K o(ijal1J lloe lto)' H3Bc pa cpIICMe HCTc p.tie (u }' pa,,' liJIH;' " '&ypa!UU" h H). r .. acHHK CYll H . 18ro i.11O~otovu. kad SU uklj učci . owdje i,veden~ POl!rt:.~n;). !'>I cgu se dl; r ~1i ; tl~IIti H. J 3 e T P' li c B a. (l H,," H, ' Uplle rcpe, r"aC IIH K (Y,U 4S, 1880, i \v i I I i D n. n M i II e r o. Th. r""'Hter of MonlCll cllro. EIllIIis )) H i~l. Re"i"'" ~n, 1\1\1) Za pilolIja IIntllra~nje~ !ivotn i uredenj. Kctor~ dc 1 ~2l 1 OSll(\",'" j e djelo studija 11. C MH.l fl l< B. 1\:0",·lIa.'HO ),pehelLe 1(010". C!l ilI",r. nOJlO(lllHe XII AC nC" "'" XV CTc.'leh o. HU. H eT. ""CT. CAH. 1950. MI •. l a~k " periodu obradic je 1:30 dokIC .. k" lrw A. I)a b ino ,·i(. 1\CKI "'rno II r"(;u"",,, CT3T)'T. rO" " ,,,'b'''lU 1'1'1 40, 1931. Mncgo iscrpnije. I>C".j\,;';e IIir o~nov" necbjavlje ne IIr",l~ it I(ctcrskcg ;,rh;'·., osvijetlio Je polilil'" kClor~ke "I.stelc " Grb lj!:, a [(ra rne 00110$1: i pobune "rhaljskih ~Ij~ k. I l ' c S I j t P č e v i t u raspra\'i: Ko tor i Grhlj, 19-11. Valne su i dru)!"c njcgo, ·c ruprave, uk udcr raden~ na cs11cvu nwbjlvljen~ ",hinke I: radc: Prevlaka. Bet'o,kn smotra, 1930; lastI' •. 193-4. Z~ his to r iju prve t isknr~ u jugcsla vtll sllI1apH jn npe ~eT"T'" crOTH " e 'OJlHna. 1,13[ CAH XL. 1ll93; V . J. J:' i l. Der erslt Celinj e' I( ;rchendruck "cm J . 149-1, Denkoch. \\' Ak. ~3. 18!)4; lb. C T O j ~ II (I h. CU PI' cpnCKe Ulu .. n.pllje, Cpn. KIL" "'. r"ac:~ IIK 1902: o . P I JI C j" ., II h. O ",n .. napnjH UPHoj.Rllha. r,,.c,, ,,~ Ctl lI IQ, 1938, KapD~n'l' " 1'~3""" "O"~IITIl ,,3 "1'OI""ClUa (XV-XVII BUt.), ).1croPIlCXlI 3a"",CH 6 , 1950. Za prouča,'a nj~ prcblem. posta"k a crnc!!,orskih I,lemena, u, . ~t cit iran e Surf!Qyeve rodo"t i drug. opca djela, za ovu se periodu IIIC!!U lI avesli prilozi A JI . Cc" ( I . j t . a, 3ertKI npecy.:l.B H3 144" ","HH C,
   
   AP):H 8 n .aH 23,1931. br . 1-2. ; 10\ , 1l ~K noBK"a. f.i"je~ x naftu. H croPHCKH sanlle" I. 1948. Za hiSloriju pravoslaync crkve, osim djela vet na\'e
   ".
   
   r
   
   ft "
   
   tl ' e
   
   Dela ljan jl rtl.'led i1.da njD Ickstova r Ui> r"~a iz .. ednjo \'jc · kOY"~ HP'lkc krojitc"lIooli ' 13l11pallih dc 1'. l!lO!! daje J I. OJ O n o ft II h. n"er~e.:t. CP!!"''' ~1"lI l1CeRHOeTH, 1909. 1931· (bibl ioi!'r. fij3 se ".Ini sam" " IIrv~ tr i izdanja). Gl avni POIlis sta r ih ;:tampanih knji~~ i rukcpis.' da i" P. J. S a f a ~ f k. Ge sc hidll e tier silds lavischcn Lil erat ur lli, Jb: e T {) j a "c ~ " h. l\aTaJlor HaPOIlH C (jH(jJl"CTC~e )' Eecrpus IV (p) •. Ko ,,,, e,, " eTa p e "'TI" "~lle ~1"Krt). 19(13. Ii li.U,I or pylit. Hi,tcr ij;, knjižc""osli "aroda h"'a n k ol!'a i ",psl\oga. Staro ,toba, 1867; e T. H f) II a ~ II II H h . Hcrc plljn cpncIIII1CUIIOcrll. 19()9. Umje t nost s rpsk. j ma kedcn sh (c t kad k Makedonija u!la u ! 3s(al' Mp~k ' d rhve) obra<1 lv nna jc " prijaSnjoj literaturi k ao cjelina . l lo. cna je !'o~",at,""a k ao s rp.ka umjeIncs t . šIO Se "arcčilc pokazalo u opti m pre~led"na, Tek od Oslchcdenja polne prcut.vnllj" od is"r~v,wl: ~l3f1{" yi,1D U ocj.cnji\'anju srpske i m~ktdcn~ke umjtl!lO!Oti. Ovdi<' M la nbk lil eral ur~ daje zaj«\ničk i (bibI. p re/l'ledi n O"ede,,; Su " bib I. uz I'CI:1. VII) . Opč~ Su d jela: B. n e T Ko B" h, npc,Jl eA l.lpKkeHIIl< cno .. NIltKn KpOl '''''' "011111'' cp"cl. I Reeue-il, lllarhe, 193.'1; M. \j a e ~ lt. )f<"". H JJuap",,~. 1928; '[,. I; c ," K C H H h, Oello o" epClllhCYCKC1>II. apXHTe HType, 1947. Cpell lhc "cHIIOIM )'''C TII CCT ). Cpend" H MOK e/\C Il Hjll, 19~ 8; )K . T n r " 11. Tparo .. ne" M~ e IIpOlll"'OtTlI . 19'19: A. ! l e l)(l KO , CpeJ\lI,r8c~c8I1H rp~.~08 1l ) Cr>6" j " . UPHOj rltpH M MaKeJloII"jH, t'l5O. Sludijt o ar hitclI. n. O K,' II e •. Cro";"" C8. reoprH~ . Sen,,"u;r,,,,,, Kllnd~kCI'l an"m . I. 1927; A. Ll e I' (. ~ c . He"OH, HHa IlI'H"a CB. I'>c"opO /1'lIIe .' OHtTPHIlII. rel·\jl 5. 1929; JI. ,\ " a r T a e H j e n " 11 , (lTI~ ~011 5e_ P3Ha), !'CHlJ. l l. 1932; T). I) o Ul WO" II h, Oe~rypua ll'" " pe::-ro p~ulI;' ,. aHaeTllpa ce , n OT1'IIj, p l,, " j~)' nehH . CT"P""'P' lU ~cr" !I.!). 1933·3>\:
   
   F. _
   
   ,"ra ..
   
   •
   
   I
   
   i,
   
   •
   
   I
   
   V""1I0,1"".
   
   °
   
   I,
   
   i
   
   I
   
   "P"'"
   
   !l""
   
   A. ~!~po~o. MOP3~~. CU I, .. "ap . III ""'.... 1'1~;"[,,·I>OI"~OM II I._( 1I (1I.~o~ .. h. rpu;~". 1951; "['. 6""I ~ 08 "h. l>eJlellll'~ C n\"Ton~.a (I;oropo!lIlUO J\eRIILllu). Cnp II "lp. III S('T,. 7. 1932,; Deux tl:lil'e. d. Milu· l ill. Slu,,, N~~"ričillll et G ,a/:anic~. L'~rt b)·z. chez lu Sla"es. 19:"-'. J. I; A. /1 ~ P" " II. Dall>CU. CnpIIIIIP. !II ctp . li. )931: 'L, r; O Ul ~ lJ" II IL. 1I1' ~.1 pa.lo>L Ha oe llryp auall>J J;all.c}(t. Cnp" " ap. lU ~cr .. 1:1. I!~I~. lj . n <,' ~ o " II IL i 'L. fi o III K o " " I., Ma"aeT Hp ;'le ', a llll, J neo, ~ 1'.~ Lty~~. T." pa " c,.,·.' I1'r>, pa (Đ. Bo'ko\'i~l. I!I.I I: 1'. r p )' j II h, (}f}(ona"o ",., CHc'r " x Ap"alll\e~" ~o .. I1JlIl3f\~"O. reli!.! ~. HI28: II n "" a II lo. UpKRn eMl'T'" Apxalll)e.,a j' I1pII3p~"r. eTOII" "ap. lli , oe.'''-III'', ta n,,.,,· M.Ib, tJl~c"oRol. CT3 P"".p. II I ~,,-r., •• 1!C2: IK. T aT "lo. 6u".,,,~ ~ j' flca ' lII. rO·!.1 5. 1929: n. n o II o II " lo. 3~n~llll11 311;:' 11f\J(Be P~Ka"HII' JlP"<10311 I,JI1<1> 5. 1925: LJ, M. II o· :1 11 e II. HOR. nall" ,,'13 "3 li,'p , CTaPIIII~P. III ~r., 8-·9. 1933·;14 ,\\O"I)~ r ar,j,,-. U kojima )~ obrad"",, hi.to.ija. . .hild""r~, Skulll"".1 i ~lika'~I"o 1l0jedll lllL "Iall~"'ra. 1'0<1 lIa~l"vorn .S rp sk i ~polllelLiei •. "ha hata]" "'ega pet knjiR'a: II Ll, rl, T K fl" H h. PUI!311111!a. 1922; :!. "11, Mall ac,."p CTyJ1CIIII IlD. 19"24: 31 JI. M " P J( o H II I; i IK . T" T li lL. Ma l)K"" .. all.rwp. 192.s: ~ ) B. n~ T J(""" I. i )I{ T.T II I.. M.,, " eT"p K~ " ", ,, Io. 1!12ti: .;) CT, CT311ojel!"lL. J1, M"I'~"k " j, i 'O, 1>001'1<011,, 1. M.II.CTllp MaHacMja. lm SkulptU'3 je đo~ađ bil" nl.lo Jlmub"alla, hralk; "revk·t <'''~I...'':: "'at~'ija)~ <1..... k M. h' a III 3 ""II. CpllcKa epe.lu,eĐr111 . npH.,,, .. I, 1!l.17. Skllll'llIro", lO< I"~tcl:rlo ba"': M. L. ll" r J ~ n. DI' Kloste,kirch, .. on Studellica. 1934, Sk ulpturu < ]lOna!a a~lIj'k". AOI«O' rodieu ~ hn. tom, ob,a dio je 0rOI>OII""C " CO"O.'IIUII rO.1l ".,0.1 , ~13". , CMOII~.'·. 11. 1936, SImboličnI ,~d.· hj deČan.h _kulptUff tuma/:i " <1\'~ članka II, Bo~ko\'it. Sur un p2S>~ ~. impo rt .nt df l~ \r'l(iurtItHL ~c.lM:: du P hy~;ulo<:us, 111'1..,03" f.i,II~ I ~. I!I'JS. i L~ >culp! urr dt lJetoIIi "' ln que.l io" ,lu d" .. doppe",olll (ycle~ ;c"nut:ralllLiquc' tl'"I' III ~culp( \l rc m~di~,ale .... Atti ,tel \ CQI\'::'~,''''' Inl~r"aliol\"l~ tli Sl udii Il,~" n ti n i. Il , 19~O, Na,iol"i rll i.i" lile'n lu ra " "ta.oj ~rl',i i m3kedo nskoj ul\l j~l"u'li oOllo.i s,, Ila mOllumenluhHl .li k . , SiVO, GLwn e zbi rke I:' . adc: N. L, O I, ". " " . MOIIU mCnl3 Mt i. SerbIca,' I. \!I21\. ll. 1~:lO, Il L 1931. i IV. I !IJ~: V I'~tk",·ić . La I""intur" S~rt... dil Moyell AL.!c I. 19;1O. Il. 19J4, Ul'ti pr~.::lc<1i' ~, n e T""" II l•. ( p IICJ(O Ci'I"~'P<:1~" epO.lbera ~eU. DpaCTBo ~. I!(JI; /l\l
   !
   
   °
   
   °
   
   R a d" J t; t. le, I re;;Que., dan~ le~ tJ:'lL.e< d" .'o\or~n A"" e •• Sc rb)c. au MOllt~ II~"ro Ct tn M ac~đo; lI c. E xposit ion de fari med ien' \"ou~oojed ini ma vdlli", s),onlc"icim~ lO~a 1II0,"ellt~11I0t: slika,sl ~a: B. n CT ~ o ~ I< IL. M~,,"CT" P CT)'.1e· IIIm a; CII3COHa l(pK 6a y 1K,,4 H. "I' XlfTe"T.,·pa II "' HBOnHe. 1911; H, J1 , O" r He ... <:'OJl,,'" til. rcopr" ~: M" .1CIUCBO, B)"Z.lIlino,l.vic" 7. 193$ : M 3 " ~CT II P Mop,". " '1 erlll oropll i. B.\ ~"lItino~lavica 8. 19"3"·41); Coc-r~" poen> . M ececllc.,. )1'''1<0 .111('. U Pl(~e eli. H"~I1'" \ C ~ ollc:.:oj U pnoj ['OP". r OAIIIIIHNI" CKon, 4> 11 .. 03. "'IX I. 19:tO: H. _1. O ~lo ' II> e e. Up~U" cu. 'Loph. y C r apo>L H a,o p,, """).'. I"CHIl 5, Hl!!?: P.. n., · ~ O " "h i n. Il O" II. CTapo H arOp lt 'IIII"'. nta~a. ha.,~,,"h l!tll, e. P'.I" j ~ "h. I""" ', al<""_. Xp lllll h. .1e.1O 4. 1938; ll. n fT" o " " II , IK,,· 1I01l1lt IIP~ .. e CD. 1>0ropoJUlUe y nnp"j,plIl"jH l1e hMoj. H3~eCT"~ Mb ti ....". ~ I')('O", ""CT , 4. 1926---2;; B. n CTMon ll lo. I 'L fiolu~o,," h M... "",, p :lc~'"II. Il. 19~ I (v. Petko vIf. 2 ivOflI ~I; ~I. JI. O" y lb ~ II. 1lJ>~ .. ~ CI<. 601·OI'O~IIII~·MaT~H'I, reHjJ 7~. I!U:J: i\\ K" '" a .. vo ... De.,a U pKHa h'apallc,,", CTap"Hop, I!I .. r. 4. Im; B, II ~ T ~ o " II h. )h' ''UOI JlIC IIP ~ I>C )' }b Y' >01CII.'·, rCHil 2. 19'27: N. l, k \III e,', les"o'·o. L'a rt by,__ thu Ic~ SI.vn L 2. 19JO: 1:,. M H 11".311 e II . HOlm na"~ II !I". (UpIlII'lj). ul "er .. I! - 9. 193:J·;I~ : T, . C II, I' a.ll" J " ~"II. M a~"p",;~. "'"I"" "" C~ lI J1'~ ... OCTH I"C , CTa l'H llap . H. C. 1. 1!lJ\(I: JI. M III' ~ O" II h. p.".'.' II ""~. IlnH"O.'l1l 11.111<1> II, 1931. 19311: S
   
   I
   
   °
   
   O,,"
   
   I i
   
   I
   
   o
   
   tOj:a mQnu m entaln,,~ ;;likar· P el" " \" ; f. »Loz. f'
   ,1\",,, \'.
   
   laič k Oj
   
   j""
   
   559
   
   ,
   
   ,, .. .
   
   JlC"~l!3.
   
   nel",. UeT~J"a " npaCKBIIUe, rO""WlbaK ".I"~eja .Jy"'HC Cp(i ~ je '1, 1937; A" o II II M, CTopa HKOll3 C3 (.1OBeHCKII" l!aTnHCO>< Y UPI(BH C8. neTva y P">lY, ]JerOTJHC MC 107, 1863: W. F. Vo I b a e h. Die Iko ne dc r ApostelfUrsten in St. Pete r 1.U Rom, Orientalia ChriSliana Pe riodico VII, 3--1, 1941: O. D o!;ković . 11"(,,," t lc"""cKora .'" Dal>llj}" CTopH"ap.
   
   ·111 s-:r .• 12. 1937; M. A l P"! O v. Eine sed,ische Ikone dcs Proph~tc~ Eli as und Johannes dc~ Theologen. 1928; JI. M" p ~ "B II h, (1KOl!lIlla <8 3011,,(0., ,,0>"'''"'10<: .1C~II"'Hje ." X""eH !I.py. rO.lI111"H." "3 HlJ 42. 19.1.3. Mi nij"l ure; A. G r a II a r, Rech e, ches s", les influence_' o r;enlales ,Ions
   
   ran balkaoiqllc. 1928: c. P a JJ. o j,," l., CTape 1950;
   
   J.
   
   St r zyg o
   
   ,'"". Dcnksd,,;rrcn
   
   vo'
   
   d.
   
   epnCKe
   
   X l. POGL ..\ VLJ E
   
   BOSANSKA FEUDALNA DRŽAVA OD XII. DO XV. STOLJECA
   
   .IIUI)Ij.T)'\'I •.
   
   s k i. Die Miniature!! des serbischen P,alle"_
   
   k. Akad. d. Wiss. in Wien. Pbil. hist. Klassc. 51.
   
   J. Postanak bosanske feudalne driave. -
   
   II središnjoJ abb.sti neSu, 1'(,!'Cbo'" u Srbiji S;I ,h,;\. grad,, : Kotor; ' ·jerojalo" K{>lur;o ( ko, i SHrajeva. i Desnik. kome je položaj nepoznat . .Jedrl\>m Z;tp<;cel,' stvaranje Bosoc kao posebne političke jcdiniC(· ndst~,, ;lo se i dalje. prr.mda je ona j kasnij e z;o neko vrijeme potpa.lai,l po~ vlas t SU$jednih jačih država. U drugoj polo vin; X. ,:. bi la ,ic v.i e rojatn n pod Hrvatsk om (za vrijeme Mihajla Krešim; r:; IL .. ;, tI!Oida jc "eko nijeme pripadala ; makedonsk oj dd"vi Ci,r" Sam"i];,- koji je - prema Dukljaninu - prešao prek u niczin~ podr učja na povratku sa svoga pohoda lt Hrvatsku. Orl pad~ Samuilove države Bosna .ic pod v["Uu Bizanta. ali ~a .\VOll'" domaći m vladarom. koji I)OmaŽe BizHnt" II borb i proti v zctsi<. opkn e111 Vojislava. U doba najvećeg uspona Zete i Bosna I,;al : "niezi n sasta'·, II njoj kral j Bod;o postavlja za ~kneza. (knesium sV('ga čO" j eka Stjep;tna. Ali vlas! Zele nije du~o tr Jjal;" B
   •
   
   ,
   
   ,
   
   ;l\l .
   
   ,
   
   56C
   
   i
   
   nj oj izgrađen temelj za trajniju drhvnu tvorevinu. Tra,·unija. Neretlj anska oblast i H um , pa najzad i Zeta gu be ~vuju sam ustalnost, Bosna se naproti,. razvija i izl azi iz svo j ih užih gra n ica. U XII. Sl. njezina istočna grani ca nalazi se na srednjoj Drini. J ed n om izgradena. s ustaljenom centraln om vla U u. llos na se ud riava i dalje. zahvaljujući to izmedu ostaloga i s,' ome po" vol jnom geografs kom poloh ju. Sudbonos nu je za Bosnu bilo. Ito je hn'ats ka drla va II početko XI I. Sl. bila spojena s Ugarsk om. Bosna je dobil a za 511 ~jed a moćnu dr lavu. čiji ~ u v ladari i feu{lalci. kori steć i se naročitu kas nije i v jerskim prilikam:1 u njo j . stalno nastujal i da je p odvrgnu što j a če pud svoju vlast. Prvi pUl su to pukuSa li već 30-i h god ina X II. sto lj eća. Od g. 11 38 ugarski kral jevi ističu i u svome nasl ovu svoj e pretenzi je na Bosnu.' a vjeruj:ltllo je već iduće god ine na ~ abnru u Ostrogon u kra lj Bela l i. dao Bosn u (Bosnensem ducatu m) svome ~i n u Ladislavu. Odluka. da sc up ra,'a Bosne povjeri jednom čla n u ugarske dinastije. nije se medutim mogla provesti . sva kak u zhog otpora bosa nske vla~ t ele_ Sa m Ladisl av. kom e je tada bilo pet go{l ina. nije n i dobI' u Hosnu. Us kom se javlja ka o ban bosans ki jedan s ! av ~ m s k i vcli kaš. Bori ć (o. 11 54-(3 ). Borić je biu vazal ugan ki: on se bpO ' minje ka-u svjeciuk na ispravama uga rsk ih k ra ljeva: II ratu izmedu Bizanta i Uga rske. Borić s bosa nskom vujs kom pomaže Ugars koj. A li za vrije me dinastič k ih burbi u Ug arsk oj . u kojima je i sudjeluv a o. bio je pohijed en i zbačen iJi je pogi nuo.
   
   •
   
   I
   
   Ii
   
   O"
   
   Pob jeda Biza nta nad Ugarskum uči n ila je. da je i Bosna za neko nijeme potpala pod Bi zan t (I 16i -80). U suš t ini ta promje na ni je utj ecala na unutra~njt prilike i Ila dalji ra7.\'oj bosa nske driave. Bizantska je nlOC na Balkaou za vlade Man uela KUlIlIIena bila sam u p ri vreme na i prestala je odmah poslije njeguve sln,·ti ( 11.'10). Busansk i ban Kulin, koji je vjeru jatn n d01ao na \"l;lst kaH hi%a ntski štićen i k. murao je uskuro priznati vl ast Ugarsk.;,. Kuli n je pu svuj prilid sud jeloviW sa svojom \"ojskum II borba mn Ugars ke i Srb ije protiv Bizanta ( 1IIH-S3 ), u jednom I [J.cl~ JI ic 1~ .... "dine un io u kralj ev" ; na,tov i RImu (fl a,na. r.x) .p" oblut; o, " rijek<- R.me . t"itoka Ner.,v •. ali time .e ,,"v~" I IMh ko" , u
   
   XV.
   
   JI.
   
   mi.)it" ". Bo. nu.
   
   s uvremenom natpisu kaže se. da je Kuli n zidao nekakvu crkv u ~ ka da je p li jenio ku če v s ko Zagorje •. Do kraja X II . st. znat no je napredova o u Bos n i p roces feudalizac ije. Tome je, osim unutr aš njih uzro ka. ko ji su i tu djelo vali kao i II drugim zemljam a. prido nijela i č inj e ni ca. !to je Bosna do XII. st. često mijen jala gospodare i doživljavala če ste ratove. zbog čega je sta lno ra sla mot ,'ojnih i feudalnih starješi na. a smanjivao se bn,j slobodnih seljaka. U ts t om smislu djelovalo je i pos tepeno jačanj e trgovi ne . osobito s primorskim gradovima. P o izvorima znamo dan as za dosta rane trg ovačke veze Busne s Dub rovni kom . Iz vreme na bana Ku lina saču van je već prvi trgovački ugovo r ( 11 89). Da bi osigurao dubrov ačke trgovce i poja čao promet s Bos nom, ban Ku lin ga ranti ra Du bro,'čanima potpunu slobodu kretanja i trgovanja hc:z plaćanja ika kve carine, osi m ak o mu tko od svoje volje da pokl on. Ugovor na m poka zuje i daje vec izgradeni drfavru ap arat u Bos ni . Kulin se obvezuje. da tr govc i ne će trpjeti nikakva nasilja od njeguvih .. Ča snika «. Pos toji i n jegova dvo rska kancelarija : ispravu piše bano\" .. dijak. Rad oje. Prihodi vladara S \l vec moral i bi l i prili č no veliki. K uli nov sin. k oji se nalazio k ao tala c u Ugarskoj. obvezao se. d3 će p!atiti glob u od ti suću mara ka srehra. a ko patareni u Bosni ne budu uni~ ' tni ( 1203). To je bi !a za svuje \"Ti jeme znaIna SVOla (ugarski je kra lj tada od čitave .Slav()nije~ imau 10.000 maraka prihoda godi! nje). Us poredo s d r uš tve nim preo bra bjem i ekonomskim jačan j em Bosne ibo je i kulturni r a preda k. Zna mo, da su za vlad e Ku linove ova bra ta. Malej i Aris todije. zadarski grada ni. odlični ~ likari i vješti zlatari. najviše ra dili u Bosni. Kulin je podizao i cr kve. Na ulaz u jedne bio je izraden i njegov lik (. postavi .'lVoi ub ral. nad pragolJl« ).
   
   2. Patarenstvo. "Crkva bosa nska .., -
   
   I
   
   I
   
   O prod iran ju i
   
   uč\"r­
   
   U i,' anju k ršća nstv a u Bosni nema nepos redni h pod a taka. Ono je. s obzirom na geografski polobj Bosne i na sporiji eko nomskodruštven i nj e zin razv<>j . nesum n jivo prevladalo n dlO kasnije. Po uzdan e vijesti (J urganizaciji cr kv e imamo tek od druge poluvine Xl. s tol jeća . U do ba kralja Bodi na. k ada je Bosna bila pod Zetom . spo minje se prvi p ut busa nska biskupija (ecc1e~ia
   
   •
   
   bosniensis) pod redena nadbiskupiji u Baru (1089). Dali; se p olit ič k i položaj Bosne odra1.;o i na položaj njezine crkv e. Ka rl je ojačao utjecaj Ugarske II Bosni. crkv a j e došla II tavimo!t od met ropole II Splitu. ali ne: zadugo. U «rugoj polovini X II st.. svakako već II vrijeme. kad je Bi zant priv rem eno vlada o Bosnom. njezina biskupija posta je: sastavni dio Du brov a čke: nacihi~kupi j c:, pod k ojom ostaje: i poslije oslobodenja Bosne od bizantske vlas ti. Kat olička crk va II Bosni raz liko"al a se po svom un utraš njem međenju od drugih biskupija na Zapadu. Biskupi su bili dumać i lj udi. koji su zadržaval i svoja narodna imena (Rad ogost. Dragonja . Vla di mir. BTatus la\'), Služba se obavljala na slavensko m j eziku. J edan je biskup kod posvećiv anja morao položi ti ta kletvu na slavenskom jezik u. jer nije znao latinski. P ostoji rla pače mišl j enje, da je obred II toj biskup iji bio i s t očni. h kasnijih se dogada ja vidi, da ona nije imala katedraIne crhe n i 'kaptola. tako značaj n ih za urede nje kat olič kih bisku pija. niti ,ie od vjernika ubi rala dese tinu. Do pojave d('Ominikanaca u prvoj polovini XIII. st. nije u njoj bil o ni crkven ih redo va pM.natih na Zapadu. K a tolička crkva u Bosni nije zbog toga mogla potpunu osi g urati svoju m oć . pa je tu olakšaval o njeT.ino podrivanje i potisk iva nje. Ta joj je opasnost pogotovu zaprijeti la. kad a je Rim~k a kuri ja počela nastojati. da pomoću Ug<'-Ts ke učvrsti u Bosni svoj utjecaj i promije ni unutrd nje ureden je Bosanske hiskupi je. Medutim , na granici i1.mcau Istoč ne i Zapadne crk l'e. ge"!l"rafski closta n epristupa č na , Bosna nije bila povoljan teren za utvrd ivanje crkvene organi zacije. koja se na metala izvana i .ko,ic: bi pobjeda osigurala vl ast Ugarske nad njom. Stoga je otror prOli,' kato lič ke latinske crk ve ubrw dobi o karakter borbe p rotiv os,'aj ača i stvorio posebnu ~ cr k l' u bosansku .. na osnovu patil rcflSk o!t učenja . j edinu u Evropi. koj a nije us voj ila n i ka tolicizam n i pravoslavlje i kojil se održal a ka o vl acla j \lĆ
   I ,
   
   ! • •
   
   l
   
   .I •
   
   I
   
   p rebjegli iz Splita i Trogira, gdje su bili prognnjem. Spomenu ti pak slik ari. br a ća Matej i Aristodije. koji su d ugo radj!i u Bosni. bil i su .. poto pljeni u ponoru he retičke kuge« i dobro upoznati s la ti nsko m i slavenskom knji žev no šć u . Oni su nesumnjivo radili na i irenju pat'HenS!Va. Moguće su bogumili dolazili u Bo~nu i il. Raške. gdj e ih je Nemanja progonio. Patarenstvo je u Bosni brzo nap redov al o. jer su ga pomag!b!lnima, pod koji m se imenom uv ijek podrazumijevaju bogumili. Ali nazi\' ~ bogum il .. nije se u Bosni upotre bljavao. Patarenstva je: u Bom i moralo znatno odstupiti od p rvobitnog stanovišta bogumila p rema d r uAtvu i drlavi i prilagodit i se prilikama u T.emlji. Kada se njihov pokret pojavio uMakeclo n ij i i Bugarskoj kao ot por p r oti,' fe udalizacije. bogumili su p ropovi jedali , da ne valja pokoravati sc vlas tel i i da ne valja raditi za cara . a II Bosn i od samog poče tka njihove pojave oni nalaze pOlpo r c kod vladara iviastele, NapuJ tan je otvorene 'horbe p ro565
   
   I I
   
   •
   
   t iv vec utvrde noga fe udalnog poretka omoS"uč;v a lu je tjdniu .~ ura d nju izmed u -.crkve b osan~ke .. i v lastele. O~im toga ,.erk ;·ij twsans kil "', za razli ku od katoli čke i pravoslav ne. Hd ri ca la sc ~ ,'ak og stvaranja svoj ih vl a ste1i nna\'a. Njeno u če nj!.' nije dopu. ; t. nisu bili pra voslav n i ili h. t(lli(i - ka da bi pojedini vladari p o ku~ava l i daje unišl e ili bar oslabe. Obratno. vlas tela su imala na svoj oj stra n i erk,·u. kad a su suzbijala poku!n..ie jačanja centralne I'l a~ ti ili ka da su radila. da je oslabe. U Bosni su i ši roki narodni slojevi nesumnjivo rad ije p ri hva tali patarenstvn nego k atoličanstvo ... Crk\'a bosanska. ni je llhi· r ala deseti ne. a katolil'ka je oametala ra~lič i ta podavanj a. I po ~" OJJle urelienju ona jc bila bliže narodu. Odnos vladara pre ma patarenstvu nije bio onako h l itak kan odnos vlastele i prolatio je s vre menvm kroz r az liči te (aze. Vl anari su osječali , kol iko je ..crkv a bosanska .. moćan č inila c II obran i bosanske sa mostal nosti , i na lazili kod nje snažne 1'01pore u bnrbi protiv Ugars ke. Nek i su ori nj ih hili i sami njezInl pristaše. A li kako je -crk va bo s an ska~. pnvezana s v las tc!om mnogo "iše negn s dinastij om . znač i la jak u branu pfot iv .j a Č anja centralne vlast i. naravno ji: bilo. da su vl adari. kad god bi im se uka zal a povoljna prilika. pnku; a\"ali su zbiti njezin ut jecaj \I zem lji. Organizacija .crk ve bosanske _ bila je čvrs t " provedena . Na čelu je staj a o ..episkup crkv e bosa nske_.-kako se on sam potpisi . vao. obično nazi va n .. djed ... Za nj im su dolazili .. ~osti ... a niii stupanj u hi jerarh iji im ali su .. starci". G ost i i st arci naz ivani su zajed n ičk im imenom .. strojn ici". On i su uzi man i iz red ova .. kr-
   
   I
   
   566
   
   ,,
   
   I •
   
   : i,
   
   . I
   
   i I
   
   I
   
   I
   
   I
   
   st jana .... koji su živjeli u zajed n ici po hiia ma (kućam a ) rasutim P" čitavoj 7.emlji. Z na se. d a je bilu takvih njihovih ujed nica kod Konji ca. II Bra d in i i u Ljubsk ovu (o Podrinju). 2:enc. koje su primale obaveze. da le sc strogu pri d dava ti svih propisa njihnva reda. nazi vane su " k r~tj a nice~ . .. Krst ja ni .. su II Bosni nazi\'an i i smatrani .. redov n ici ma ~. II DlInrovč ani ih obič n o naziva ju pata renima. pa ova riječ ima II dubrovačkim izvuri ma veli no m sasv im vd redeno. ogra n ičen" zoa čenje i od nosi sc ~amo na predstavnike »crkve bosanske •. ,.Krstjani. sc. medutim, nisu "dijevali ka., mon a.osi 'u jed no bojne haljine dn gleža nja. nego su nosili kratk n odij elo različite buje. 2ivjeli su a sketskim ži votolll ; nisu smjeli uzimal i hranil. koja je potjecala od živo tinje : ta se zabra na. I)rema latinsk im izvorima. odnosila ča k i na mliječne p roizvode. Zakl etve nisu pol a;!"
2. 
   56i
   
   KARTA XVIII
   
   -y
   
   0 0""",,,
   
   Lo-
   
   -p
   
   \PO l V
   
   <'"
   
   toyw
   
   o
   
   0 .. --.0
   
   o
   
   BOSANSKA DRZAVA u _ __ _ -- u
   
   IUI.- XIY.
   
   ,c.o.
   
   Sl"oa.n;ću
   
   U XlI. STO,-,t';U
   
   "~U'M( aA "'" '" "
   
   "ouoru. ..'"
   
   u ........ Itf; 1
   Bil
   
   .
   
   KARTA XV!Il
   
   p, ~ t Radin ,
   
   svome testamentu, Crb 'a mje od njih trafila , dOI ~e nrogo držc njczina u čcnj a (ono je bilo potpuno ooal'czll" saruo za ~ krstja!l(';,,). Mogli su se: ie:niti, ne: postiti. zaklinjati ~e:. i ći \1 ral j t. d, Glavno je: bilo. da 'ne pripadaju drugoj kojoj erk "i i da pomažu svojll u odlučnim trenucima. li h;~tor;j i srednjovjekovne: Bosne: patarenstva je: odig-ralo ;n':lnre:dllO važnu ulogu. Ono jc: dalo bosanskom feudalizrnu neko spccifičnu obiljdje. po kome se: on razlikov ao od feudalizma II katoličkim i pravoslavn im r.cmljama. Sama ~c rk \"a bosanska . ni je za sve vrijeme svog:! postojanja im ala feudalnih posjc:da. a njena prtl'l ast u Bosni slHečav ala je druge dvije crkve.. da se razviju u lome: pral'Cu. Bosna je tako II do ba svo jeo samostaln". st i ostala bez znatnih crkvenih I'lastdinsta"a. Ako ih je hil" lj pt rifcrnim oh!astima . gdje: je pre:vJađivalo katoličanstvo ili pr;l _ " oslavlje. ona nisu imala osobite: vainosti. ~C rkva bos anska ~ hi ];, je presu(lan či pila<: tl razvoju odnosa i zm eđu ,·lastele i \"b. dara. Njezina p"v ez ano~1 ~ feudakima. koja je omogućivai:t njl"zini' poslOjanjeo j davala joj soage. bila je jed'ln on ut jecajni h elemenata , ku ji nisu do pllhali, da II Bosni oj a ča centraln i) vlast. l'atarcTl$tyo sc moglo održavali samo u nezavisnoj bosansku j ddavi ...Crkva bosaoska_ morata je prem a tome silom priJik;1 zalagati ~C ~vim svoj im alltoriletom za obranu bosanske s~n,," nalnosti i postati. podržavana od vlastele i na roda. a u kr itičnim mornenlim3 i ud vladara, či ni lac prvoga red;) u borbi protil" OS\". jač kih pokušaja Uga rske i katol ič ke crkve. Time je on;, nl" mouf:\' pridonijela izgrad i\"anju i učvršći"anj u drbv t. k;I U i nje-zi nu odriavanju. U toj ulo7.; ooa se poka l ala kao pozili" na sna~~ izvanrednog značenja. iako se negativno odrazil a na opći kultu rni razvoj Bosne.. II
   
   Ali palarenstvo u Bosni nije napustilo prvobi tn o držan je bugumila sa mo u od nosu p rema dru!lvu i drla vi. Ono se s neme. nom pri bJiiilo sluibenom kr!ćanstyu i u nekim zasadama svoga učenja. Bosanski su pala reni slavili, na pr., svece, krsno ime i Hlike- kr~ća n s k e blagdane ( R o đenje Kristov o. Hlagol'ijest. Uskrs i dr. ). prizo;)ya li Stari zal'jet. Stralini sud , molilvII za mrl\'e i milos tinju. a nisu odhaeivali ni kult 5velač k ih moći.
   
   5'"
   
   I
   
   "
   
   I
   
   (h~
   
   I ;
   
   .... o
   
   l I
   
   I
   
   !
   
   1
   
   I 1
   
   BOSANSKA
   
   I
   
   I .
   
   I
   
   U
   
   u .- m .
   
   __ ........ ,... u n. JTCUl(U ___ u -
   
   -
   
   v"","' " NA .... M'.orwoLo
   
   \ l . - I C ......... ..... ....
   
   I
   
   ! I
   
   I
   
   •
   
   I
   
   5. BI.Tha protiv o~ vajačkc politike Ugarske i Rima. - PO_ sl ije smrti ba n;! Ku lina (o. 12(4 ), u XIII. st.. Bosna je ima l:.. da \ udi Id kc hor he za ob ranu svo je samostalnosti od nasrtaja U ~ar­ sia: i ka toličke crkve. Iznuđenn onricanje preds ta"n ika patart~na na Bil inu !)(ll ju I nji h""u ohećanje. da cc sc drža t i uče n j a katnli č k c crkv e, n ije imalu trajnih posljed ica. eim je oslabio pritisak izvana. l,uta· renst vo j e nanovo U7.eJo maha. Stal no je ra~tao broj njegovih rris t a~a. i on i su _otvoren o propovijedal i svoje ubilIdc:... Ve l 1:!2 J kuri ja šalje svo!, legal:l n Bosnu i o isto vrijeme p,)tih uga rskOJ: kralja i episkopat. neka unište ~heTetikc •. O ni! p"dll' zi ma) predl aže čita" ni z postupak.l. da bi sc Bosna st\! tj6nje I'ual .. za Ugars k o i ka toličku crkvu. Bisku p bosanski. koji je optužen zhog zalU:maril'anj a crk venih dužnosti i nepozn;n"an ja (,hreda kr.šlenja ka(! i zbog ~v ujih veza spata re nima (nj eg,,\ je rod en; brat bio njih ov starjdina - " herezijarh.-), smijenjen je i n? njegol'o mjest o postavl ien lu(\inac, ~ kojim dolue i ,1 ,,minikand. ,'gorčeni burd pro ti\' katara u Francuskoj. Opet it: predložene. (la se us tano ve dvij e do čeliri nOI'( hi ~k up ijc. ka k" bi se pu.j a ča la organi zacija ka toličk e crkve. Bud u či da ([\!ilP '· vački nadbiskup. kojega je Sll fra~an bio biskup II Bosn i. nije ll" . kazivalO mnogo rev nosti za širenje kalO li Ča n s t\';).. Busna je na Jprije podložena neposred no papi . a g. 1247 kaloč k olll nallbiAAU JlI,l tl Ugarskoj . Svi l i poslu pci papi nske kurije mog li su po s t ići željen i usp.kh ~a m" uz snafnu voj n ičk u pomoć Ugars ke. Ona se medut im nijt" mogl a potpunu i trajno angažirat i l,bog sukoha k ralja Andrije II. s "elika!ima i sa sinom. Tek pri kraju svoje vlade mopoie A ndrija ll. jll)kazati vetu akti vnO$t. Ban Ma tej Niflnsln, bi" i~ prisiljen da se odrek ne »herezc:« i l'rijedc: na k a l o li ča n st"". Pap;:. je poslije toga \l7.eo Ni nosla\'a i Bosn u pod svojo l,aštitu. ako tu nije išlI) na &tc:tu prava ugar5kos kral ja, kak o je izričito isli ca .. Otpor "cl strane BO$anaCa bi o je ipak toli k. rla je Adrija II . 00 \utio uskoro rl ... up ral'u Bosne pred a svome si nu Koloma nu ( !~.'J .; :. Ali nije U5pi u ni taj poku; aj. da se odstrane d omaći vladari. \ 'išegodišnji na pori. da se Bosna silom sv lada, dali su nepoq)IlIlC rewita tc. Pro tiv NlIlosl:n·a, koj i je osjetau. ela se mofe oir:l::tt i n.;l "lasti ~amo os lanja j u ći se na domaće snage. pa ic stog:l na-
   
   !'''.• tio ka tolicizam. Ugars ka i kurija su pomagale čl anove din;:_
   
   sit je. kvji su ostali na njihovoj stran i. uso rskog kneza SibisJava , I' rijezd u. ko ji je priz nat za bana protiv Nin%lava. U tim su bomama bosanska vl astela. nosioci otpora proti II "~v ajača. dobivala sve veće značenje u zemlji. Ona su prisvajala "blasti. kuje Su dobiv al a na uprav u ud vl ada ra , i pretvarala ih II ~voje baštine : ban Ni n o~lal' se: žalio papi (123.'1). kak o se vla _ slela ne drže Slarog u bi čaja. pn kome je vl aoa r pu svojoj volji davao i uduzimao upravu nad župa ma i selima. već ih .. drsko ~ zadržavaju p rotiv njeguve volje:. Ugarllki voj n i pohodi na Bosnu postigli su priv remene uspje:he. ali su i uni bi!i zbrisan i. kad su II UgaTsku p rovali li Tata ri (1241). Puš to se Ugars ka opur:wi1a. krenuo j~ kral j Bela IV. s velik"m vojskom na Bosn u. Ban Ninoslav i vlas tel a moral i su se pokur iti (1244 j . P rva j e posljedica loga ugarskog uspjeha bil a. ci;} SlI katoličkuj crkvi putvrdeni p rost ra ni posjedi i zag aranlir::nu pra vo u k upljanja desetine pn či tavoj zemlji. zatim ekonoms ki i sudski imunitet. Kalol: kum je nadbisk~pu papa dopusIi" da može kalu licima dodjeljivati u baštin u posjed e pata rena. koje bi on i zauzeli. .. Ipa.k. k u n ačna pobjeda ka t uli čke: crkve II Bosni ni je mogla bItI uSIgurana ni t i." post upcima . Otpo r je još uvijek bi o to lik. da se bosanski bisku p nije rn oga o održati u ze ml ji i mo rao sc sa svoj im kaptolom nastan iti u Sla voniji. 11 Da kovu. gdje jc stal nu i ostao. Ni jačanje po lit ičkog utjecaja Ugars ke u Bosni poslije smrti bana Ninoslava (o. 1250) nije moglu popravi ti njezi n položaj Ni nOlllavl jel' nasljednik. ban Prijezda (o. 12.iO- 128i). prija~nji suparnik njegov . pomaga n od U!:"arske i d oveden na prije:Slolje. bio je: poslušan \"azal. Ka o tab \" do h io je jednu župu LI Slavnniji. Busa nsk a pomoć n a "" .iska sudjeluje 1260 u ratu Bele IV. proti,' češko~a kra lja P fe mysla Gtabra. Da hi oslabi" Bosn u. :"t u isto vr ijeme pojab" pritisak na nj u. Bela je Usoru i Sol spoj i" s novoosnovanom Mačvan s k um banovinom . S njom te te dvije oblasti biti predane na upravu kralju Dragutin u (12R4). kad jc: napustio vrhovnu vlas t u Srbij i. T aka,' jc: razvitak prilib u XIII. ~t. pomogao da poraste utjecaj feudalaea. a oslabi vlast vJadara. T o se opafa i kod izdaI'a nja is pra va i sklapanja ugovo ra: Kul in, a i Ni noslav na po-
   
   5iO
   
   I
   
   \
   
   če tk u svoje vlade sklapaj u sami ugovore s D ubrovnik.om. ~li ~ a posljednje ugovore: bani'! Ni noslava zak linj.u se. uz njega I nJe:guvi »buljari •. od kojih se najglavniji i po~men'č~o navud~ .. 1 \I rješava nju važnijih porod ični~ pitanja. kop. su Imala po.l lt.č k ~ zn ačenje. vl a da r je mora u radIt i II suglasnosti ! vlastelom . kad.a ban Prije7.da daje (128i ) svome zetu. jednom hrvatskom velika ~u . iu'pu Zemunik na Vr basu. on lu či ni .. po pristank" harona i vlastele-. . Pri k raju X III . st. u gar~ka je drža"a zapala u t.db.' knz." zbog borbe oko prijestolja. a posljedica je toga. bila J_~bnJc moći velikih feudalaea . U Da lmaciji i Hrvats kOj na roClto ~U ujačal i Bribirski koezovi. Pavao Ihibirski uspi" je Ilroširit i.svt!ju vlast i nad Bosnom: od 1299 oo se nazi va "ban H rvatske, Dal maci je i gospoda r Bosne- . Upravu nad Bosoe-m dobil' je Pav lov brat Mlade n I.: ka o .. ban bosanski ... on je u lipnj u 1.'I02.dao slobodu trgovanja Spli can ima. da mogu nesmetano ~u pnv a t.1. l:~od;.:­ \"ati. do nositi i odo ositi robu s tim . da i bosanski trgove, UZ'V ;';Jl~ iSla pra va u Splitu. Bribirske su knezu,'e pudupirali u ~"sm ne~, velikaši. oso bilu kn ez Hrvatin iz D onjih Kr ajc:va. Al!. kak" le vlast Bribi rs kih knUI.va d onosila i j ačanj~ katoli čk e crkve - (I~'.~ vjela je opet akeija kur ije proliv pat arena - n~a nije II zc~IJ! ~\"uda priznavana. pa je zb uS" toga došlo do ogorc~ne borb~. Sam je ban Ml aden 1. poginuo on "nevjerni h heretika • . a n ... n.l~gov." je mjesto došao Pavlo,' sin Mladen II. Na .čel u. otpora stajao .Jc u početk u ban Stjepan. Prijezd in sin i naslJedmk. pomaS"an "J~­ rujat n(l i od svoga tasta kraJ.ia Dragutina. Nije .~oznato. ŠlO .lt: ~ njim dalje bilo. Njegovi su sinovi ži v jeli. l~ e.k o vTlJcme ka urro g nanici II Dubro\' nik u, a za tim su se IZmirili s Mladenom . vralil i u Bosnu. Jo§ pri kra ju Mladeno,'e v lađavi.ne zavlada~ Je B,,snum stariji sin Stjepan. vjeroja tn o pod n J~govom vrnovnom . . vlastu. Slom M ladena I I. u boroi protiv hrvatske vlastele. k"Ju J~ pumagao Karlo I. (1322). osigurao je u Bosni .vlast pr ij ~1;njo; dinastiji . Pod zahitom Ugars ke uspio je ban Stjepan I L K~tT\'­ manić ( 1322-1353) sređi ti unu tra! nje odn ose. Vlas telI,;. ~ oJa s.u pomogla d a ~e Bosna oslobodi od Bribirskih k n e:z ~va. ob'.I.ato JC nagrad iva
   -- , ,,,
   
   ,·jere oMa"i hn'at.,kol> gos podina ... iupt Banjict i Vrbanj u s r;ra,;(,,"i ma Kl jučtm i Kotorom. Za tt župe kaže: ban. da Su mu hilc nevje r!lt i stale protil' njega na stranu Hrvata. Stjepan KOIromanić jt znat no ojačao sl'oju vlast, i za njegove vlade nema SIlO. :11ella o bunama vlastele. Ali on sc morao obazirali n ... njezine želje i njezin utjecaj. Svi ,"alniji po.slovi. osobito kada su hili posrijedi fe udalei. rjdavalli su u sporazumu s njima na držal'_ nom saboru - ..stanku ... U ispravama se ističu i !'redsta"nici vlastele iz T;ulii:itih krajeva Bosne kao sl·jedoci. o b ično njih dnnaeS I na broju. Vlil.'itelirlU St nije mogla pore:ći dana .. vjt ra. bet ~uda unih, .. koji su pri$egli $ banom Stjepanom«. Isto se lako osjeća snalan utjecaj _c rkve bosanske«. Spomenutom knew \'uknsJavu daje ban Stjepan ""jer u" .. pred djedom velikim Rati". slavom i pred gostom velikim Rad()..~lavo m i preo starcem Radomif()m i pred Zunhorom i Vuč.k om i pred svom crkv
   •
   
   I •
   
   X IV. stul jei:u. _
   
   Unu tra,nie k ... nsolidinmje hosanskih prilika omogućilo je i znatno pr ....;i . renie drlavnog teritorija. Osim Donjih Kraj eva. na sjeveru su pridruiene i ohlasti Usora i Sol. Mnogo je znatnije bilo ;;irellje Bosne prema juguzapadu i izbijanje na obalu Jadranskog mora. K or isteći se borhVIIl izmedu hrvatskih velika~a , Bosanci 5U zauzdi Završje - koje je o buhvaćalo lupe Duvno, Livno i Glam oč II preku ovoga primorje izmedu Cetine i Neretve (Kraj inu). Slabljenje centra lne \'lasti u Srbiji posl ije smrti kralja Milutina (132 1) dal o je prilike Bosni, da zavlada i Humom . Pojedini humski feudalei, kao Poznanj Purč i ć. gospodar Nevesin.ia. pristaju uz bosanskog bana. Ceti ri brata Branivojevića odmetnul;! su se od Srbije u I)rimorju izmedu Neret"e i Dubrovnika i hljela dll prošire svoju oblast i održe se nezavisnima. Ali u suku hu sa Srbijom, Bosnom i Dubro,·nikom. kojega su Irgo"ce plj a č­ kali. oni su brzo bili un išteni. Rezultat tih meteŽ
   ,
   
   I•
   
   h ~1I Iražiti za IC humskt: l emije i potvrdu od Stjepana K.~tr ~­ ~:all;ća: dobili su jc uz obavezu da plaćaj u '-)OO pefl.,era j('?OIS.".J~. ali samO za Ston j Pelješac. Bosanski je ban u~vrst~o ~v~Ju I la sl \I dolini Neretve podizanjem novih gradova. POJ e~ ~OI. po~r;l ­ .,' likaši kolebali su sc neko vrijeme izmedu Srbije l Bosn e. nI"nl vc . D ' ( 1350) (h (lpe t a li je i to ubrzo prestalo. ~i .pokula.J c~ra usana . . , os\o ji H um. nije imao trajnih p oslJedica. ... . ... Obi asI bosanske države bila je tim osva ja",.J,ma na .~Je,el l; _. udvostručena: jedan ,.d ijak .. Stjepana KOlromanl r;;,. ilIC'· l Jugu k ., . . . . ban _drb't ori ~a(l je s pravo m istaći u ne O! Isp raVI. (la Je ~ Save do mora, od Cetine do Drme... . Tako proširena Bosna je \I Xl. st. ~n:ltn() OJačala e~ono,m ­ sk i. Trgovačke veze s Dubro.vnikom. ~oJe su vec na krajU XII. l , a Ja-k, . kao i II prvoj polovin i X ll l . st. b Il e (OS . štu nam ~vJ'ecllli:c . b. K l' . MaleJ'a Ninoslava. bile su znal rw popu· ugO\'OTl ana u Ina I . . . . T.' . . ' . ~ 1i1 c U nesređenim p rilik ama poslije Nmos\:..v.1. . il.L ~( z a ~I'.'1 "idi i po tome, ;U' i7. toga vremena nema IlIk.ak vlh trg,,~a,čklh . d Bosne .l Dubrovnika . Ali kad .le Bosna ",13(·al a. u~(.vora IZlne II ;1' njezine 5C granice proširile oo mora i do salllo!!a dU?r(l\'a ~k"l! a leri1Ori jil. (.živjela j t' opet njihova metluso?nJ \ rgOVI11a ..l ! tl ~ Čt lk " jt: hil o neki h potciikoća u reguli,ranJu l~r\Jllleta. n.lr<.K.II.,, "kad jc Stjepan K otromanić. da bi povecao svoJe ~rl lwrl e .. 7.ahll~ • .. n "~,I Dubrovčana za potpun u slobodu trgovnll.l<1 p o nJ egoVOJ Jt'" , ,, .. l . l , \ .. deseti di(> ro be lL inle carine. i ntereSI Je( ne I I ruge $ rane. zem jI k l l ' I dar 'pak ~l' t. i. ,Iubro,' ač.kih Irgovat:a i bosans. e vaste e l va. a I . : . u~o guć ili sp"ra7.Ulll . pa jt: pose bnim uj('ovurom uretlen . na čl r. · · sporovI..... . ( l "") " to"'a ImanH' na ku j i cc ~e r a sprav l ptl " vremena . '. . . l """11 IlOoatak" J'ačini dubrovačke t rgnv,nt u Stisn I. I. . ktll"" "zu ISS\ tvrdili su Dubrov čani. da Je vrlJel nost ~J ' love robe: zat ečene tada II Bosni iznosila 2's.000 perpera (za ta j ~u ~e nl/,' ;j( 1311 mogle kupiti oko \.9~S litre srebra). Ma nje SII puznale u pojedinostim a ekonomske vez::. Bosne kin 'o..-rado\·ima'ali one morale biti . dosta , . . ~ 'fUgllll pnmurs . su .i. . .. D l .k Bosne pod vlast Bnhlrsklh knezuva. zatIIn IZran'IJene:. o az . D b biianje busanske države na. more na .~irokom p"Jas~ od. Il r~"­ nika du Cetine pojač a li su njezinu povezanusl ~ VTlmt~rJe111: 1-: :11 "'1 'e Mladen I. usigurao trgo" inu izmetlu B~sanaC3. I Splićan i:. Sljf:~)an Kutrumani ć je to istu učinio ~ Trog.rU1l1 II (lI- i1 mah:..
   
   ,."
   
   l I
   
   .. -
   
   ."
   
   jednom nOI početku svoje vlOlde. a d r ug i put g. 1339. Sa Zadrom i SibenikOlII je isto tako bila raz vijena trgovina. Preko dalma tin_ skih g rado" a išle su i d a lje ekonomske veze Bos ne s Venecijom i drugim talijanski m gradovimOI (A ncona ). Razvoj rudarstv a po ma ga o je na ročitu dll Bo~ na e k o nvm~ki u jača. Ka o u Srbiji. i tu su Sa si otvarali rudn ike u v e~im raz_ mjerima. Početak njihova radOl pada u v rijeme StjepanOI KOlromOInića . Rudars tvo je u Bosni moralo bi ti zna t no već 1339. kada je K ot roman i ć dopusti o Trogiranima da trguju zl at om . sre brn m. bakrom i drugim metalima. Na područj u fupe Lepenice nastaje neko liko važnijih ruda rski h centara. gdje se puna jviše dobiv al u srebro. Prva Sc ja\". lja O strufnica. :at im H,' oj n ica (Fojnica), D ele"i_ ce. K reJc,'o, Dusina. Uo bliinjo j B,' !o"ači vadili su željezo. U dolini Kri vaje od dn,/o!"e polovi ne XIV. st. st a lno jc II po rastu rudni k O l u v o. a u njegovuj blizini K a ln e n i c a , gdje su takoder eksplua t irali olovnu rudaču . Sve je te r uda rske centre nadmašivala po svojoj ,'dnosti S r e b r n i c a tl Podri nju . u ob las ti . gdje je vet za "nJemc Himljana rudautvo \" rlo nap redov al o: u bl izini Dornavije. sjedišta rudars ke uprave w Pa noni j u i Da lmaciju. nal a ziLI se i jedna Argenta ria ( ..Srebrnica .. ). Oko Srehrnice. koj a sC' u izvorima ja,' lja I" ,tkra j v lade Stjepana K ot r ()rnanića ( I!H2). razvio se čital' niz manjih rudnika. Jedno selo \! nju inoj blizini i danas ~e zove Sase. Osim sre bra u t im su rud n icima kopal i i olovo. Privredni razvoj Src. brniee vid i se po staln om povećavanju dubrovačke trgovačke naseob ine u nj oj. a jo~ bolje po zakup nini njezi ne ca rine. Oko 1389 ona jC' iz nosila za Srebrnicu i Pu no!". koj i jC' bio negdje u nj ... zi nOJ blizini. 425 lita ra sr ... bnl (ok u S.flOO perp ... ra). a Hl; 7.a ~ amu Srebrni cu .!I. JOO lita1"il (uk" fi4. ()OO p ... rl le ra ). Prihodi vlild a rev i od njC' cijenjeni su g. 14.'iR n" 30.00n du kata. Dobar dio bosanskog " VOZOI i izvuza išao je do linom Ne reh'e. Na njezinu uiicu i bl izu njC'ga nastal" je nek oli ku trgO \"1: ka o etape izmedu zal ... da i primorskih gradova . osobitu Dubn)l'ni ka : o l učiCi O si n j i P osrednicOl. koju su Dubro\"čani uzal ud naSlOja! i da dobiju pull 5vOju vlast. Juka P I o č C'. N e k r a n j. R r ~ t a n i k i dr. A ji od svih tih trgov ačk i h mjesta najnap red . niJa su bila D r i j e I' a (danas G a bel a). Njihova je \' .. ž n ll~t na-
   
   5i4
   
   č 'to p or"sla kad su s H umum potpala pod l~u.5nu. U nji~l\~ S~
   
   ro , . '.. ,. k . su trgov ci izvoz,l, II unulrasnJos . bil" vd,k a sklad,s ta sn '. 0Ju . k' ll ' U sredini I \ bog trgov m e busa ns lill TO ) Jem . Bila su na z u g asu z . . d :takup dr ijevske carine X IV . sl. bosanski je ban od Izdavan ja po
   
   ,,
   
   ima u (jJlOO pe rpera godii nje. . ' h ""radova razvijaju s:: U unutra.: i njusti BosnI: OSHll m~ {lg ' ." 'V ' o k i na riJ cci . ,J ' tr,ovačk , centTI. Is ~ po rastom trgovine s OI nl . ' . v' u X I V. sl. ·B . . d . od bosan skih priJestolnica. postaJC' ec " '. 05n'. Je nil k B o ra č na fao jed a n od vainijih centa ra trgo v a~ 'og p;ome.ta. K u t l a t II i u
   
   .
   
   'zsto ta(k)o. ,U Srb i!om. V r h· k vor n ' . .. l kod er ah nenta vcb o s n a. da naJnje Sara jevo. spom!llJe sc OI .
   
   I
   
   I
   
   ,
   
   ~odp;~~~U k:ji~r~:v(~;lr~:~:nacv:~~.t: '~3
   
   li ke važnosti. d . b·' ""'j'ali ud dva dijda: tVr d OIve s sc gra ov, n (c no "h k ' Bosan! l u .. ž"' ta bez tvrd avc: od vazll\ J! i p()dgrada . Hjede su b.,~, samTO t~ I S ~ (castrum ) je bil a sjedište " Silmu DTlJev a . vr a v . ,. d • ., , a su , a k ,a . k Trgovci su stan \l"~ I II po . voj n i čke po.sade , gra~s C' up ra:.e. , 'vredni livot · ) ,dje se r azv IJao fl I . . gradu (su b ur h IUm . 'e o ov ih ek onl>lIlsk ,h Razvi tak trgovine i rudarstva. stvaT~nJ k . O ' tuđ i . . n ' Il dr uštvenOj stru ·tU Tl. SlIT'. .. centara uzrokUjU prom je .... . . ' uda rsivu jata i d" mac, na ca. ~oj i su bili zapo.~1en' ~s~~~~;~~mz:č~tke d(l!~aćela gradan. gradsk, elemenat. ki'JI p re J ., . rudars kim mjes tima h ! ž Od tudih elelllenata , o Je pu . sk og stOl e a. d D b ovčan a. zatim II znatno man.lem ·,otovoposvu a ur .. N. I asa." 'h . k ' h grad o\"a i TallJOI na. a,· tr,ov aca IZ dru gI pr"no rs, D • ' . . . I) , vj'u b . d fvo t ll bili su u rovca n l. ' ( l! ktivniji demenat u p r~\' re o,om '... " ,oj'cni Oni su "hi ~ nu , .,... a nje stOl n o onule na . oe pro azu I , V'S: III . • . dova on; su bili "Iasnici "d i. hili zakupnici C3rllla pOjedinih gra \ . . 1" p( d zaku p k.j'. kog broja rud arskih "kana ( ~ rupa~ l ' uz,ma I , v
   
   •
   
   ·s
   
   nice i t. d . . d .. b·'" ,,'uda isto. ('.c:n tralnu it: vla51 U d e "ra ova mje I" b' . r e e.n] co "a'C' 05ta vl" ao vlad a r. Kn ez jt: mogao li ; predsta vlJilo kn~z .. kO bD bj P,~ . J Oo j'c vrši" upravnu. a i sud. a pnmJcr II ru' ..amn. .. l' 'kst ra~~c~ \'eći r udarski g rad ovi illlali su ne ku autonOnll.lu .. s u \ as. . I .• d k vij ... ćc ,ld l ~ .. purgara"'. d k" puslovc Kolonije Srebrnici je uz kn eza l}()s toP o, gra s. koje jc S kn ezom "ua.vijal o ,u~ra.v!~ev ~/~ič; ;udst~a. S'por\)\"e i~ . . . 'le su I>ose an pn ozaJ .. D slr;ln
   °
   
   v '
   
   ~,
   
   '; 'r"vaau)c dada. ()~ič.no odrediva!a jednu;; "konzula .. s dvo i,. ~.'J ~ ~udIJa .. od ,nJezinIh grada na. koji bi sc za tek li II mjestu. da : " .1 posao o~~,:,e l podnesu izvjeJtaj. Sporovi iz medu Dubrovčana : Bosanaca 1$11 ~U pred suo:! t uže ne st ranke.
   
   ..
   
   J.'rc~~;c:~je robe obavljale
   
   karavane. KonjI' su tr ' O\'e; IlnaJ~IJJ\'all ,kod Vlaha" koji su. dav a li ,i Ix> tn:b n u pratnju r~PO~ ~(lSn~khJ .. ~,'rava r.l.sk a JC trgovina zaV isila od stanja pu lol'a i , 'kun(lguraclJC um iJ Išla. Pravih putova ustva r i niJ'e bj l~ <, k" v. vec s am!' - aza. U) e: , SlI ,s.I: rlrzale prirodom označenih pravaca. Karavant" IZ DlIb~(>I'n.'ka Isle, su p reko Konjica j Vrh bosne za Viso ki , Olov", S re~mlcu. r. ZV,omk. Drugi su tr-govei preko temerna d"linulll o;;"t~c:~ke,lzbIJa~1 u go~nje Po~rinje i odatle nastavljal i put ta SB:brmcu. K učlal) Zvomk. Nek! su preko P OP'"' polJ' a išli n ~ d' l· N t D r N " ., JIlU tr~ vc ... o mn?, er;tve prolazile su i mnoge kar;lvane. kojih Sl : polatn~ I!I tal' nna tucka bi la Drij~va. Slični su bil i i pulol·i. stn ' ~ "p.:J~h s Bosnom d r uge primnrske gradov~. Ir Splita i T r.,.l.'"rT;' .rsl.' .su trgo~ t:.i na H.livno i Us koplje na VTbaul. "dakle st: mo~h IĆJ u ra1-bČl le kraje\'(: Bosne. Uopće uzevši. ka ra vane . llJo~lt" posj.e~iva.ti uglav nom sve k rajeve Bosne. hkorišćivan~~ p."I~va za~JsJlo .Ie orl p.olazne t očke i od .~vrhe putuv., n ;a. St\.; ranje nO~I~ ekonomsk1 valni h na~eJja. na prim ie r Srehrn icc. ·,t\'aralo Je 1 nove putove. SLI
   
   B.osou su. trg~l\"ci u\'ozili različite tkanine ud Iwjprosti ii i. do svIlenrh. protkanih zlatom za pot e L.. I . ., . . t l f' l' r'1<:(VOrall .l· :. e e. za I~ ~lIln, u Jt:, slanu ribu. lećcr. julno \' ućt: , rat/ieile za_ n ne, orul,Je 1 opremu z.a konje. metalne. staklene i kožne pred. ~ete .. p.a])!r. '~()rsku so 1 !. d. Osim stoke. kožt razli č itih domaći t-. 7.'vntmJ:I . zat!1O krzna rlivlj ih ii votinja (v uk"va. kuna. li$ica n."va .' ~ r, ) IZvozili su i različite proizvode stnča"l v a ka o lo" ninu . ~'r 1 sl. ~ alvi~cno pčelarstvo dava lo jc m~d i vosak. sre'~ '1.In,e X IV. st. Izvo~l!i su i ra~liči te metak II prvom redu srebn,. Z.ltrOl ol~,vo, ba.kar. t.lato,. cinober i željezo (0 \' 0 " ')0 ri jetko ,. k, . K~ra\ ,me ?b,,~on 10i.S.1.J >~de velike. !to je zavisilo od "rMc r obe, I J~ Je. prcoosena . /'\aJcesct: su se sastojale: od nekoliko desetah r.:nnjil .. Sa.Ino mali broj karavana brojio je pr~ko l>edeset t ovim i . ~ s~svlm ltll~e.lno preku stotinu. i to kaci .~lI prenusili su (14211 i ~ l~ lt: II Dubro"n,ka u P udvisuki jedna karal'ana soli od t!OO kOlija l)
   
   l J amuč nill
   
   Od
   
   ,I ,
   
   I ,i
   
   I
   
   , ! I
   
   Rar.vita k unutr aiinjeg trž išta Bosne i sve !ivlja vanjska t rgovina imati su kao posljedi cu jačanje ro bno- novčane pri"red~. Name tala sc potreba. da se strani n ovac zamijen i domaćim . U Bosni je d o poče t ka X IV. st. bio u optjecaju ug lav n om mletački. pa vjerojatno i ugarski i srpski novac, a zatim prel-Jaduje dubrol- ački. A li već Pavao Bribi r ski poč i nje kova t i svoj srebrni novac, k"ji je, kao ho na tpisi svjedoče, smatran i za bosanski: dux Paulus i banus Mladen u! iz vreme na, ka d je nj~gov brat upravljao Bosoom: dux P aulus i banus Mladenu5 Secundus iz vre mena. kad je Pavlov sin zamije nio njegova bra ta. Kao uzor za laj hn'3ukohosanski novac služili su m letačk i ma tapan i. ier su ooi bili najpoznat iji i na p ri morju i u BO$n i. Mati broj sačuvanih primjeraka toga novca dokazuje, da je kovan u neznatnim količi n a m a . Iskl j učivo bosanski n ovac kuje le k Stjepan Kot r omanić. Bosanska je kov n ica u njegovo vrijeme bila vrlo aktiv na . Njego\'a je novca s ač u van o iz dv adC1~tak r azličitih emisija , ŠIO svjedoči n~ u rn o o ops~žnosti njezina rada, nego i o tome, da je Kotromanić čestom zamje nom novca htio i n a taj način pove'::ali svoje prihode, izdavajući usto nOl-ac sv~ manj e tefi n~. Novci iz v re m~lla Stjepana K otrom anića radeni su p o ugledu na mletačke, d u brovačk e i srpske (n a n~ki m a je ča k i lik sv. Vlo ha.. dubrovačkog zaštitnika). T im prilagodivinjem bosanskog novca onome, koji je u zem lji već p riman kao platežno $redstvo. postizavalo ~ lak!e uvodenje n ovoga novca u promet i potiskivanj~ imitiranoga i omogućivalo, da bosanski novac prodr~ j u susjedne zemlj ~ . Sve to pokazuje, kol iko j~ robno-n ovčana pri. vreda II Bosni već bila uzelo ma ha. Ali i stari nači n pla ćanja tl naturi nije bio potpuno i$č~zao, uglavnom n a sel u. Kovanje bosanskog nov ca nastavljeno je i u drugoj poJo\' in i XIV, s toljeća, T vrtko l. je dobavljao kal upe za kovn icI.! l-Z Dubrol'ni ka i njegovi su no vci sličn i dubrov a čk i ma. Vje r ojatn o u povodu krunisanja za kr alja on je dao izraditi čak i velike zlatnike ( če t vo rostruke duka te). T o je jedini poznati zlat ni novac u na~i1O sred njovjekovnim zemlj a ma. 5, Us pon BosDe u d oca T vrtka L - J a čanje bosanske feudalne države nastavlja se i poslije bana Stjepana "Kot romanića pod vladom njegova sinovca T vrtka I. (1353- 1391 ), kad on a do-
   
   5i r;
   
   Ii •
   
   5H
   
   najveći j ačom učini
   
   us pon i svoj najveći opseg. T vrlko je uspio da još centralnu vlast. slom ivši otpor fe udalaca. koji su bili privremeno oj ačali na početku njego ve vlade, i da uskladi interese vlasteit' sa svojim tdnjama. da Bosnu što više proširi na raču n susjednih zemalja. U takvoj su ga politici poma~ali fell . d alci, kojima j e to bilo isto tako korisno kao i vl ad a ru. Prilike u susjednim zemljama bile su uveli ke u prilog takvoj politi<:i. Bosna je na ime tek dostizala vrh unac svoga feud alnog razvoja, a Srbija je već bi la ušla u fazu raspadanja. jer su k rupni feud alci bili jači od centralne vlasti , koja je neko vrijcme bila potpuno išče­ zla. Knez Lazar je u naporima, da obnovi srpsku driavu, morav trafiti potporu Tvrtka 1. i zbog toga napus titi znatan di" neb.dal njega srpskog teri torija. Us to je Srbija bila sve više izložena turskim napadaji ma i nije mogla ni misliti na to. da osigura svo je zapadne granice. Isto su tako u Hrvatskoj i Dalmaciji prilih bile povoljne za ekspanziju Bome u tom pravcu. osobi to potkraj T vrt kove vlade. Prva posljedica te promjene na prijestolju bilo je sl a bljenje centralne vlasti. Ne ka su I'lastela otvoreno ustala protiv bana Tvrtka, a ncku jc on morao prcdohivati Z[l scbe. daj ući im nove povlastice. T vrtko je zbog toga bi o prisiljen da se što tješnje vde :ta Ugarsku . U poč e tku IS55 boravio je u Đ akovu kod bo· sanskoga katoličkog biskupa s nekom odanom vlas telom. il P"maga.- je i ugarsku u nastojanjima. da na račun MIctaka oja ča svoj u vlast u Dalmaciji. Ipak jc kral j Ludovik Veliki radio na tome. da oslabi Bosnu i otrgne joj nedavno stečene oblasti na ~al'adu . Neke je pobunjene feudalce u Završju uzeo pod svoju zahitu. oslobodio ih ispod vlasti bosanskog bana. a uskoro je prisilio T vr tka. da mu odstupi dio Huma z3padno od Neretve zajedno s trgom Orijeva ( ISSi). kao i cijelo Završje s Krajinom. THtko je postao još više zavisan od Ugarske obavezama . da će vojskom pomagati Ludov ika u ratu. da će on ili njegov brat Vuk stalno bili kao talac na ugarskom dvoru i da će prognati sve pa tar-cne iz svoje zemlje. Posljednja točka ugovora morala JI.' nilročito ullIoguć il i Ugarskoj i kuriji mije1anje u un utraš nje pri like Bosne. Biskup u Đako vu dobio je od pape ovlaštenje. dil u vrše nju inkvizitorske sl užbe protil' bosanskih patarena mole upotrijebiti i voj nu silu (1360).
   
   stife
   
   578
   
   ,
   
   I I
   
   I ,
   
   Pritisak na Bosn u izazvao je, kao što je i prije bivalo. snabn otpor ..crkve bosanske"", i vlastele. Sam jI.' T v rtko bio na njihovoj stra ni. iako jI.' bio katol ik. Ugarska je morala odlučno istupili , da odrii svoj utjecaj u Bosni. L jeti 1363 krenule su protiv nje dvije vojske. J edna. koju je vodio kralj Ludovik. p~~­ drla je uz Vrbas do župe Plive i opsjela grad Sokol. ah filJe uspjel a da ga zauzme i brzo sc povukl a. iz Bosn.e. Isto je tako i druga ugarsb vojska pod ostrogonsklm n.~d b ,sk upom p~etr­ pjela potpun neus pjeh u naporima. da USVOJI grad Sr~brn ,l; ~: Usori. Izdaja pojedi nih fe udalaca. kao VI3 tka VukoslavIća. k OJ~ je predao Ludovik u 5vOj grad K ljuč na Sani. nije mogla ut jecat. na rezultat toga rata. Sloina uglavnom u borbi proti\' osvajača. Bosna je ubrzo zapala .u tešku unutralnju. krizu. Vlastela. S~ p:zila .~a ~voje in~­ rese J ugrofa\'ala lrgovm u. l Dubrovmk I ' enecIJa zale se. d a su mnogi njihovi trgovci opljačkan i u Bosni. Neki su bk i falsificiral i ml etački novac. Ban Tvrtko je poku!ao da isko risti postignute uspjehe. da bi o j ačao centralnu vlas t. Cini se. da j~ ubrzo obnovio vete i s Ugarskom i nastojao d a oslabi utjec:!J patarena, favoriziraj u ći katoličku crkvu: bosanski vik.ar Francesco Fl orentinac nalazio sc na njegovu dvor u kao utJccaJna ličn ost. Otpor vlastele brzo se pretvorio u otvorcnu po.bunu (1366). Tvrtko je bi') zbačen s vlasti, a za ban~ je. izabran njego\' brat Vuk. Tvrtko je pobjCo"3.o u Ugarsku. gdje JC odmah d obIO pomoć i v ratio .se u Bosnu, kako on sam i s t ič.e. kao ,,~an bosanski po milosti boljoj i gospodara nakga kra lja LudovIka ... I uza s\'u ugarsku POlllOĆ trajalo je ugušivanje bUDe dufe vrijeme. pojedini vcli kdi odmetali su sc i poslije povratk.a bana "!":'rtka ~ Busnu (Sanko Millenovic u H umu). T vrtko Je em:rglcDo. ah i vrlo oprezno lomio svaki otpor. Odanoj vlasteli davao je nove posjede. Tako je vojvodi Vukcu H rvatiniću dao lupu. Plivu ..sa Sokolom, opra vdavajući to time. što je vojvoda, tri godmc prtJc. uspjcšno obrani o g rad od ugarskog kralja. Onima, koji 51.1 sc na vrijeme pokoril i, ostavljao je n jihove baštine: knezu P avl~ Vuk oslaviću potvrdio je imanje, ,.s čim je pristupio k mcm .. , U7. napomenu. da mu sc ono ne oduzme. duk njeg~ ~·u ~ev~eru :~c ogleda Bosna i Usora, njegova drufi na pl~m.en' t'h l,lud, «: NiI]upornije. kao Sanka Milt enovi ća. prognao Je IZ zemlJc. Ah ni t u
   
   !ra
   
   I
   
   .' •
   
   519
   
   'i •
   
   nij e: smio ići dokraja i uk inuti ba.~tinska prava te porodice:. Sankovi si novi javljaju se uskoro kao T vrt kova vlastela. Premda mu je Ugarsk a pomogla da svlada pobunjenu vla stelu, ban. T vrtk.o nije potpuno pao pod njetin utjecaj. Zauzet n a dr ugoj stram. kralj Ludovik nije posljednjih godina svoje v l ad~ ,vršio. ni k ak a~ jači prit isak na Bosnu . Sam T vrtko znao je udc:slIJ SVOJe: drfanJe: ta ko. da n ije: izazivao ugarsku intervc:nciju. K ~tolj~ k a ..crkva pokazivala je: neku aktiv nost u Bosni, a li jači utjecaj niJe: mogla dob iti. Nasilno g uniš tenja _nkve bosanske:« morala sc odreći. jer sc: n ije mogla nada ti ugarskoj orubnoj po~oti. Franjevci su poj ačal i svoj u propagandu, ali s malo us pJeha. Bosa ns k i k a tolički b iskup ostao je: i dalje izvan ze mlje , u Đakov u. Znalno jačanj e c(:ntralne vlasli u drugoj periodi Tv r lk ove ~la~e je neo~ porno. Nema vije p obuna feudalaca, pa ča k n i poj e~l.načnog .od m etanja . Vlastela su morala da se pomirc s nOI' im przbkama I da očekuju povcćanje svoga utjecaja i bogatstva samo u suradnji s vladarom. Ipak, i u svom najvećem usponu vlada~e~'a vlast u Bosni nije mogla postići onu snagu, koju je. na prnnje~. imal.a ~ Srbi ji pod earem Du!ianom. U Srbij i je na vla darevoJ sl ranl bIla crkva, a u Bosni je ona bi la upris nom save~u s vlastelom. Ni Tvrtko I. nije mogao stvoriti n ajamničku VOjsku. gla,'ni oslonac jake vladareve vlasti. Nije mogao uve 5ti ni sist~m pro n ija, koji bi mu omogućiv a o da u svojoj ruci čvršl-c ddl feudalce. Bosa nska j e vojska ostala i dalje sam o sk up voj nih odreda fcudal aca. Sredeni odn osi u zeml ji pomogli su T vrtku da se okoristi rasulonl central ne vlasti u Srbiji i da zauzme doba r dio zcmalja h ivJe. drža.ve Nemanji~~. O? m oćni h srpskih feudalaca neposred nI sllsJed .Bosne bIja še .zupan Ni kola Altomanov i ć, kojega se oblast prosti rala od R udrnka d o Dubrovni ka i Boke Kotorske. Altoma no vić je pokulao u vrijeme pobune bosanske vl astele da ~roši r i s~oju oblast -' na r.a ču n Bosne: Sanko Miltenović, koga Je on ~otJcao , ustao Je protIV Tvrtka i p rdao na njegovu stranu. Kako Je Altomanovi ć bio u neprijateljstvu i s knezom Lazarom. a ~ i laj ~ i bosanski b~~ nisu imali snage da ga pojed inačno svladajU, om su se udružI I!, da ga zajedničk i uni!te. l upan Nikola. koga su njegova vlastela izdala, .prit isnut, brzo je podlegao (1373).
   
   I , •
   
   ,••
   
   •
   
   Bosna je na laj nač i n dobila č i tavo gornje P odrinje s Pivo m, T a r om, H ed nj im i donjim Polimljem (P rijepo lje. Pl jevlja. Foča. Goražda. Višegrad, O nogošt. B ileća). Primorske župe Trebinje, Kon av ii i Dra če vica, koje su kod sloma Nikole Altoma' 1Jovit a bi li zauzeli B aBić i , ubr zo su ta kođer došl e pod bosansku vlast. U počet k u I S7i pobu nila su se prot iv Balšita treb injsk a vlastela, koj u je vjerojatn o poti cao Tv r tko. On je svakako iskoristio priliku, da i te t ri župe priklj u či svo joj drIav i. Nek oliko godina kasnije dobit te i Kotor (1385). Zauzimanje jed nog dij ela -'irpskih zemalj a p r ufilo je T v rtku priliku, da se proglasi za n asljednika Ne m anjića, ističući da je njihov potomak po žensk oj liniji. U Mile!ievi, gdje se nalazio grob sv. Save. okrunjen je g. I Sii .. sugubi m vijencem .. 1.a _kra _ lja Srbi jem . Bosni, P omoriju i Zapadn im Stran ama ... S kraljevskim naslovom preuzete su i neke službe sa srpskog dvora (s tavilac, p rotov estijar , logotet) i poj ačan je aparat centralne up rave. Smrl kralja Ludov ik a (1382) oslo bodila je Bosnu ugarsk og pri tiska i om oguć i la T vrt ku ne samo da opel zauzme oblasti izgubljene na poče tk u vla de. nego i da znatno proširi svoju drla v u prema Dalma ciji i Hrvatsk oj. Za ugarskog .. kr al ja. bila je pr oglakna Ludov ikova majolje t n" k ći Marija . Ll čije je im e. b o namjes niea. upral'ljala njezina mati Jdisaveta. U hrzo je. usubito u Slavoniji, izbila pobuna vlastele, koja je bil" ko mplici ra na i borbom ok o prijestol j a . eim je saznao za Ludov ikovu smrt, T vrtko je upao s voj~ k om u za padni Hurn i zauzeo ga zajedno s trgom Drijeva . lOliko vaini m za bosansku trgOI'i nu. Sa zapad n im Humom pali su opet pod Bosnu Završj t i Kra jina. Da bi ojačao svoju vlas t u primorju, T vrtko je počeo i zgra đ iv at i ralnu mornaricu. 1) Ven eciji, kojoj je više odgovaral a bosanska nego ugarska vlast II Da lmaciji, dobio je odobrenje, da nabavi tri g al ije. J admiral nove flole bio je jedan mletački grada nin. Uga rska .ie bila potpuno nem oć na, da sprijel:i lo ~i ren j e Bosne. Stoviše. da b i rastav ila Tv rtka od buntol'nika. kraljica Jelisaveta mu je p redalu i grad Kotor (1385). najvainiji t rgovački centar j užno od D ubrovnik a , koji j e T vrtk o već nekoliko godina nastojao dobiti i kO.i i je tako dospi o pod vlas t Bosne. T aj važni U$h1pak nije medu t im spriječio Tv rtka, da se j dalje k oristi neredi ma u Uga rskoj. Or. .ie ht io
   
   580
   
   581
   
   •
   
   r nje: svega prisiliti gradove u Dalmaciji, da se stave pod njegovu vl ast. Već I3Si zauzeo je Klis j Oslrovic:u, preko kojih jc mogao vrliti pritisak na dva glavna grada Dal macije:, Split i Zadar. Ostavljeni sami sebi, j er im halj Zigmund nije mogao pružiti nikakvu p omoć, dalmati nski su gradovi poku~avali da s nek im hrvatskim vel ikaš ima stv ore savez za obranu od Bosanaca, ali to nije mnogo korist ilo zbog međusobnog suparni!tva pojedini h grad ova. Glavni dal matinski gradovi. koje bosanska vojska bješe pritisla, morali su započeti pregovore s T vr tkom rad i priznavanja njegove vlasti. Samo navala Turaka na Srbiju i odlazak bosanske voj~ke na Kosovu p riv remeno su odlo!il j rje!enje toga pitanja. Ali već idute god ine (1390) napuUc:n je svaki otpor. Najprije se predao Split, a zatim ostali gradovi, do bivši od Tvrtka isprave, k ojima j e potvrdi vao njihova auto nomna prava. Jedino je Zadar ostao izvan bosanske d riave . Pokoriv ~i Dalmaci ju i j užnu H rvatsku do Velebita, T vrtko p roš iru je svoj naslov i naziva se ,.kraJj Srbije. Bosne. Dalmacije. Hrvatske i Primorja « (1390). Bosna je tako bila jedina od naših feudaln ih država. koja je ujedinila pod svoju vlast II d oba svoga najvećeg opsega do bar dio Srba i H rvata. Ona je to mogla postići zbog toga, .što je njezi no ekono.nsko uzdiza nje i jačanje centralne vlasti pod T v rtkom nastalo upravo u ono vrijeme, kad su se u Srbiji i H r ... at skoj najsnažnije osj ećal e posljedice feudalnog rasula i ka d opasnost od Turaka nije jo1< mog la jače ometati njezin razvoj . d~­ pa če joj je i koristila posredno u njezinu širenju prema Srbiji. Naglo nazadovanje Bosne od kraja XlV. st. zbog pre m oći I'lastek prodi ra nje Turaka i jačanje Ugarske bili su ipak uzrokom, d a taj pokušaj stvaranj a jedne feudaJne srpsko-hrvatske dr!ave sa središtem u Bosni nije imao tra jn ih posljedica. Prve navale Turaka na Bosnu bile su samo plj ačkaš k i 1>0hodi, koji su htjeli da stvore smetnje i pripreme: tere:n za trajna osvajanja. U jesen 1386 manji broj tu rskih četa poplavio je Hum. Dv ij e godine: kasn ije provalila je veća turska voj ska pod Sahinom. jednim od naj istaknut ij ih tu rsk ih vojs kovod a toga vremena. Kra lj Tvrtko bio j e p r imoran da uputi na j ug svoju glavn u vojsku s vojvodo m Vlatkom Vukovićem . Kod B ileće je Vla tk o potpuno potukao Turke (27. kolovoza 1388). B ojeći se: da-
   
   582
   
   I
   
   •
   
   t ••'
   
   lj ih napadaja Turaka i ~hvaćajući sv u opasnost za Bosnu. ako Srbija podlegne, T v rtk o je knezu La zaru. os kojim je stal no bio u savezu, pomagao u boj u na Kosovu. Bosanska j e vojska povučena iz Dal macije i poslana pod vo jvodom V latkom u Srbij u, iako je time odložena već gotovo kraju pri ... edcna preda ja daJmatinskil, gradova. O djelovanju te vojske u samom boju maio ;mamo. Neka su bosanska vlastela pala za vrijeme borbe u turskI) rops tvo pa su od ... edena u Mal u Aziju; tek poslije Angorske bitke saznalo se, da su jo! u životu. Vlatko Vuk o vi ć je uspio da ~e bez zna tnih gubitaka pov u če s glavnim dijelom svoje vojske. Poznato je, da je: kralj Tvrtko još nekoliko nedjelja poslije: boja ~lao iZ\'jdlaje: u Trog ir i F irenzu (I ~\' ojoj veli koj pobjedi nao Turcima i primao odatle čestitk e. SU7.bi janje samovol je i plja čkaških prohtjeva feu dalaea , poj ačavanje eks pl oatacije rudnika, naročito uključivanje: primorskih g rad ova u bosansku driavu znatno je: oj a ča l o ekonomsku moc Bosne za ... lade: k ralja T vrtka I. S tim se: javlja i tdnja, da se Bosna oslobodi ekonomske zav is nosti od stranaca, u prvom redu Dubrov ni ka. T v rtk o je u p rvim godinama svoje vlade ra vori zirao dubrovačku t rgovi nu. Na početk u 1375 tak je Dubro ... čane: oslobod io od p l aća n j a svake ca rine bilo uvozne bilo izvn7.ne. Ali uskoro je njegov postupak počeo da (ciko ugrožava dubrov a č k u trgovin u s Bosnom. a sv rha mu je bila da umanji po~ red ni čku ul ogu Dubrovnika. Da bi nado kn adio gubitak Orijeva na u šću Ne retve. koja je morao ustupi ti Uga rsk oj. T"rtko je na ulazu u Boku Kotorsku, u lupi Dračev i c i , podigao g rad Novi. današnj i H ercegnovi. NarcK:it o je krnj ilo intere:s dubrovač kih trgo ... aca, što je u N ovom otvorena slanica za p rodaju ~oli toliko potrebne s točarsk im krajevima zaleda. P o vrlo sta ri m sporazumima, u oblasti izmedu Neretve i Bojane mogla se: so p rodavati samo na četi r i mjesta: u Drijevima . Dubrovniku. Kotoru j kod Sv. Srda na Boj ani. Kako u to vrijeme ni Drije\'a ni Kolor nisu još bili pod Bosnom, T ... rtko je ukinuo dotadašnj u praksu, da bi Bosna dobila jedno tržište soli pod svojom neposr ednom vlašć u . Du brovčan i su vrlo odlučno i5tupali, da bi sač uv al i svoj povlaheni poloŽiloj u trgovi ni solju (osim toga što su sc Vlasi zbog razvi jenosti karavanske: trgovi ne o bi čno sna bdijevali solj u u Dubrovniku, Dubrovčani su uglavnom držali u $"0-
   
   583
   
   jim rukama i Drijeva i S" . Srd): obustavljali su t rgovinu s Bolnom. postigli, da Ugarska naredi , da ni tko iz H rvatske i Dalmacije: n e smije: uvoziti so i vino u Novi, a njihovi su ratni brodovi krstarili po moru i hl·atali sve lade. koj e su išle u Novi. Kralj T vrtk o je n aj~ad na navaljivanje Dub r ovčana pri stao da ukine slanicu u Novom. ali tek pošto su Drijeva iznova do!la pod njegovu vlast. Osim Novoga Tvrtko je bli~u u šća Ne re tve pod igalO i grad Brštanik. gdje je osnovao i jedno malo brodogradilište . 6. Društveni odnosi u Bosni XIl.-XV . stoljeća. - S e I j a e i . Položaj seljaka u bosanskoj feudaln oj ddavi mnogo nam je manj e pozna! nego onaj u Srbiji. Nema o tome nikakvih zakonskih propisa. koji bi odgovarali propisima Du!anova zakonika ili mnogobrojnih manastirskih isprava. Očuv ani su neki fragmentami podaci. iz kojih sc mož~ dobiti samo p riblifna slika tl !'''lobju seljaka u različi tim etapama razvoja feudalnog dru!tva. S učvršćivanjem feudalizma smanjivao se sve više broj slobodnih seljaka. New31an d io uspi o je svakako da se uzdi gne do reda vlasteličića, a ostali su postajali zavisni od feudala ca. Cini se ipak. da slobodno seljaštvo n ije potpuno iščezl o, kao ni u Srbiji. Još u XV. st. nailazimo u du br ovačkom zaledu na ljud e. koji su ozna čeni kao .slobodni" - homo libe r ili h omo sui iuris. Zavisne seljake nazivali su u Bosn i kmetovima ili kmet itima. Oni su mogli pripadati vladaru ili .. lasteli ...e rha bosanska .. nije ima la feudalnih posjeda. pa prema tome ni zavisn ih seljaka. Ka tolič k a i pravoslavna crkva su svakako imale u periferijskim oblastima nešto posjeda s km etovima. Ne može se točno ustanoviti , kada su bosanski km etovi vetani za zemlju. Iz podataka XV . st. vidi se, da je ta da postojalo veliko ogran ičen je slobode kretanja zavis nih seljaka. Ban Stjepan K ot romanić obećaje u jednoj ispravi knezu Vukoslavu Hrvatiniću "da ne će prijeti. neke njegove ljude. T vrtko L se obvezuje Vlatku Vukodaviću (o. 1353). da ne može ,.prijeti nikore. .. Vlatkova človi ka , n i sam ban Tv rtk o ni njegov brat knez Vuk bez volje kneza Vlatka •. Iz kasnijih vremena imamo podataka, da pojedin i bosanski feudald protestiraju kod Dubrovčana . što prima ju n a svoj teritorij njihove pobjegle ljude.
   
   584
   
   N:upls sa crkvI' " .. Un a b~n~ Iz o\\ .. lIdlnovlćl {Zemalj ! kl Inuze ), Sarajevol
   
   ,
   
   TA IH .II L X
   
   , -=-P ~
   
   •·'
   
   ~1 1 ' r .' H~ p ' : 'i J.• t, ,n : . . . . . . ,,,.-:... . . . . " -,' '~'. ;,'-~.. ;..:; ." ;:·t.:;, l __ ::· t I
   
   ! ', ~ ;,
   
   •
   
   ' ~ '. O:'. ~ -'
   
   '
   
   ,
   
   f l ••
   
   ~
   
   .
   
   ~
   
   l
   
   :: "i~~ .' ,"I ~ 't : '-. , -_. '. ', ·, ~J !l
   
   _i ....: 1,:· :..:
   
   nrr ~H ~ t
   
   n· ~i;n~r1 . , .~ , . ! . ,
   
   I
   
   :;. ,~. ~ :~ ':. ... '
   
   . . • ,-";-t • .• ,. ! . , .... : , : ." :.. l:'·,r' '': ~l ,l~·. .,' - ;'' ,. ' . . l' · ' ·· ..... t .... _ · "' ~, "" ;"" " 't"' ~ :; '. t "" " i ' " ' . ,: - - . ,- , ' ;- . " ' - ' t... ' ~ l '
   
   -,. . . .
   
   • .,
   
   ..
   
   • •
   
   '. "
   
   .
   
   --." .' ..; >•. ; :1
   
   ·t . ". " - . "
   
   • • : '" •
   
   •
   
   I·· -"; '
   
   • o
   
   ~
   
   •• • : -, .
   
   • ,
   
   • •
   
   ••' oo - '
   
   o •
   
   • • • • • • : :
   
   ·...i.· .. ·· .. . ,. · .. · ·,...} ,· · · i· - ' ,·.~. l' "~. · i· .: ::··~ · .· · ·. · : "
   
   .:. . • l " ' ; J _ :- <
   
   -...,.ii.
   
   ••
   
   • . :"; :-': ",: ::,, , .:-: ., " t:.!-: ~' "" 0., , -.'':- ' ...... - .
   
   .. . •
   
   o
   
   •
   
   ,
   
   ~ .'
   
   •
   
   •
   
   ~
   
   _
   
   ... 'l '' 1 _ ' :o'. ~I~ ' ;
   
   · ,.~ · :.· - -·: ·
   
   : ! " n. ";i '
   
   ' !• , ".I~o. . ' : :'"o ' " 0" " ':' ,
   
   'r';' ',~ i ',; ' ,,_. ' : "'
   
   ~ i -::' ,_ _0-
   
   >
   
   •
   
   ~
   
   !:,~",: . :,. :- , l: " ; ," · :"::-_ · ;. ;' : I.·, .; ~ t'f": ~ ' .• . " , !~:. ... . o... . .. ., . .• ..•. j. · ... ; , i" ;";"" ',~ ' " . • ~ ­
   
   .
   
   " ..
   
   ". r "'"
   
   'o ~"' . .".,, o " . .
   
   _ . , . "~,. o
   
   ,
   
   .'
   
   "" 0" , ·, '.
   
   k·r.,;"
   
   ,
   
   ' "~ o
   
   •
   
   •
   
   ,~
   
   •
   
   \
   
   l
   
   I
   
   :
   
   •
   
   •>
   
   • <• • ••> o
   
   •
   
   S tečak
   
   Iz Donje
   
   Z rO$če (Ze malj ~ k l
   
   muzej Su aj evo )
   
   I ~--
   
   --
   
   T"IIl.A l.X!!
   
   Seljač k o
   
   se stanovništvo dijelilo na zemljoradn ikc i stočare­ Vlahe. Tih posljednjih je bilo mnogo osobi to II j užnim krajevima bosanske d ržave, u H umu. Trebinj u i gornjem Podrinju. Nije poznato. dokle su njiilova naselja - katuni - dopirala prema sjeveru i da li ih je I.>ilo na cijelom teritoriju srednjov jeko\' nc bosanske drbl'e. Položaj Vlaha bio je svakako, ka o i u Srbiji i H rval.skoj, nešto povoljniji od polobja kmetova. Nema podataka o tome, da li je med u kmetovima bilo različitih kategorija. kao Ito su II Srbi j i bili meropsi i sokalniei. Podavanja i droge obaveze seljaka djelomično su poz.nate. Svaka ~"U ća p l ać al a je godi§ nje vlada ru jedan dukat, o če m u imamo potvrde iz vre mena kralja Tnlka I.. il ta j su duka t 1)0slije mnogi fcudalei prigrabili za sebe. Sc:Jjaci su morali n eS Ulllnjivo graditi i popravljati g radove kao i u drugim srednjovjeko vnim ddavama. Obaveze prema feudal n im gospodarima nislI nam u pojedinostima poznate. One su se, kao i o drug im zemljama , nesumnjivo sasto jale iz. davanja jednog dijela pr oizvadlI i iz rada na posjedima gospodara. Polofa j seljaka bio je nesumnjivo vrl o težak potkraj sam" stal nosti Bosne. Obaveze prema ft:m11l1dma mura le su bil'ali ~ve tete već i zbog turske opasnosti. Celite provale pljačbš ki h odrc:."da Tu ra ka s jedne strane, a stalna gloženja i krvava obraču n ~\'anj~ med u vlastelom s druge strane bijahu uzrokom osim toga. da se .. ljak nije nikad osjećao , da je njegovo ni ono, !tu IllU je preostajalo posli j e nego je ispunio obaveze. Naravno da su i sami T urci isko r illCivali taj elemenat nestabilnos ti, da i s te strane po .. driju otpornu snagu feud alne Bosne. pa su obetavali seljacima potpunu slobodu, ako prijed u k njima. Premda nije poz.nato. koliko su u lome uspjdi, seljak je svakako pokazivao malo interes~ da brani državu i poredak, koji mu nisu mogli pruti ti n i osnovnu sigurnost.
   
   ,,
   
   Or.d BI.uj II Mercerov;nl
   
   •
   
   R o b o v i. O d naši h srednjovjekovn ih zemalja trgovd su naj\'ile roblja izvozili iz. Bosne. Roblje, kojim su trgo"ali u na .. Jim primorskim gradovima, na roči t o u Dubrovn ik u, bilo j e ponaj \'ik porijeklom iz Bosne. J ol u početku XV. st. Bosna je bila ozloglašena ka o zemlja, koja .. prodaje ljude .. i t rguje »Ij udsk im mesom ... Robovi, koji su 5ti23li iz Bosne na ra zličita trl iIla.
   
   mogli su biti razli či ta pori jekla. Neki su već u Bosni bili robovi. T ako je ban Prijezda 128 1 poklonio svoga roba Radovana nekom dubrovačkom vlll5 telinu. Za neke bosanske robove proda_ vane u Dubrovniku izričito se naglašava lo, da su pripada li robo,'skom rodu - de gene re servurum Bus niensium - kao ~t" je bio pri kraj u X I V. ~t. neki Radova n. koga je prodao njego\" gll spodar (dominus). Ima slučaj eva. koji pokazuju, da je ropstvo bilo nasljedno i da sc iz njega moglo izići oslobodivanjem. Neki Vlah iz katuna Ugarčića tražio je od Dubrovčana, da mil i zruče neku Bosanku, jer je ona bila njegova robi nj a kao i njezina mati i njezina haka. Ona je pak dokazala, da nije više njegova robinja. jer ju je on poklonio kralj u Ostoji, a taj ju je oslobodio ropstva. i da je kao slobudna doi la u Dubrovnik. Sve roblj e porijeklom iz Bosne. a p rodavano na trii!itima . ni je moralo bit i rop~kog porijekla u samoj zemlj i. Dobar je dio nasiljem padao u ropstvo. Kao patareni Bosa nci su mogli slobodno biti prodavani po kat olič k im zem ljama. Samo kad bi se dokazalo. da su to katolici. mogli su biti oslobodeni. Tako S\l~. 1393 tri Busanke bi le oslobodene na dubrovačkom sudu, jer sc utvrdilo, da nisu patarenke. nego katolikinje rođ ene od roditelja katolika, iako j e njihov vlasnik dokaz ivao, da ih je kupio ka o patarenkc:. V l a s t e I a. Cini ~e. da dastela u Bosni uglav nom polječu od rodovsko-plememkih starjelina. Neke crte rodovskog uredenja odrfavaju se kod vlas tele i poslij e. U ispravama se navude svjedoci ponajviše ~sa brali j om .. , što zna či , da oni istupa ju kao p redstavnici svoga roda. a ne samo lično u svoje ime. I posjed jed ne vlas teoske porodice smatran je $vakak o zajed ničk om svoji nom . koja se nazi va karakterističnim imenom .. plem e n ito~ ili ~ plemenštinh . Sluča jevi. kada vla dar izričit o naglaJ uje. dil neke posjede daje samo pojedincu. pokazuju da je tom prilikom r i ječ o nečem izuzetnom. što odska če od općeg pravila. T ako ban Stjepan K o t ro mani ć daje knezu Vukosl aVII H rvatiniću dv ije ZU I}!! .. u djedinu i u iskla!1 u vjeki jemu i njegovu posljednj emu .. . a ni jednom u jegovu bratu ne dasmo ni sinovclI jegovu razvje kn ezu Vukoslavu ... Velika m oć i uljecaj vlastele nisu dopu.štali, da se II Bosni udomaći sistem p ronija, koji pretpostavlja ja ču vladarevu vlast.
   
   •
   
   •
   
   i •
   
   I ••
   
   I
   
   Vlas tela su se u Bosni dijelila na velmože. vlastel u i vlasteličiće. Svi su bez razlike nazivani knezov ima. Ponekad 511 i najmoć niji feudalc i, kao k nez Pavao R adin ović, imali samo taj naslov. koji Sll nosil i i običn i v las tel ičići. Preds ta vnici velikih vlasteosk ih rodova bili su obično voj vode ili velike vojvode _r u_ saga bosanskoga ... Poslije smrti starjcšine roda naslo\' jc prc!aziu na onoga, koj i jc zauzimao njegovo mjesto. Vojvoda jc bilo više u isto v rijeme. U jednoj is pravi podjednjega bosanskog kralja poimenično se nab rajaju kao svjedoci njih osa m . .Jo ~ se veći broj vlas tele javlja s naslovom lupan, koji sc u Bosni odd.a vi! sve do njezine propasti, a poj edinc i sc na~ iv aj u i _velik im k ne~om bosanskim". U Bosni s tako moćnom vlastelom bila je, osobito od kraja X IV. st.. jasno izražena feudalna hijerarhija. Krupni vdmoh' imaju pod sobom či t av ni z većih il i manjih feud a laea. U Podrinju je bila utjecaj na porod ica Dinj i čića . ali ona je za,·isila od Zlatonosov i ća. koji su bili njihova .. gos poda .. i bili su njima .volni zapoviditi ... Stara vlastela Nikolići. potomci Nemanjina brata Miroslava. zavisil i su II Humu od Sandalja Hrani ća. Vel može često ističu u svojim ispravama pravo. da od svojih posjeda _daj u i udjeljuju s luga ma i plemenitim lj ud ima na svoju volju, daj u ći i za pisuju ći u bahinu i u pkmenihH'. Kao njihovi ljudi navode se knezov i. župan i j vojvode. G r a d a n i. U Bosni. kao i II Srb ij i, gradanska !le klasa sporo raz vijala i do kraja njezine sa mostal nosti nije stekla toliku moć, da bi mogla igrati ma kakvu ul ogu u polit i č.kom životu. Tuđ inci. u prvom red u Dubrovčani. ostali su stalno važan č ini!.:: c II unutrašnjoj i va njskoj trgovi ni Bosne. Ali ne smi jemo umanjiti ni ul ogu domaćeg elementa. Uporedo s ekonomskim na predovanjem Bosne j ača l o je i d o maće gra đanstvo. naroč i to od sredine X IV. st., kada se razvija ruda rstvo. Uza sve važnije gradove ra zv ija se t. zvo podgrađ e (s uburbium ), što se obi čno ogleda i u na~ivu mjesta: Bo ra č P odborač. Ku čl at Podkučiat. Zvonik _ Podzvonik , Visoki - Podvi soki, Kreševo - Podkrešcvo. Olovo _ Pod olovo i t. d. U tim je podgradima pravih tuđ inaca bilo razmjerno sve manje. Sasa je i i nače bilo sasvim malo. i oni se više ne spominj U u rudarskim mjestima II prvoj polovini XV. st. 58i"
   
   .
   
   - u ono doba, kada je ru dars tvo dostiglo najviši stupan j svoga raz vi tka. Dubrovč an i, vik manje stalno nas tanjeni po gradovima. činili su samo nc:.z natan postotak njihova stanovništva, saIvim nerazmjerno s ekonomskom ulogom, koju su igrali. Ostali tud inci. iz dalmatinskih g ra dova. Ve necije i t. d., javljaj u se samo pojcdinačno i nigdje nema ju svoj ih ko lonija. koje bi mogle brojno neilo z n ači ti . Medutim se sve jasni je pokazu je uloga Bosana.ca u trgovačk om poslovanju. Iz dubrovačk ih arhivskih knjiga vidimo, da njihov bro j ne samo stalno raste. nego da postaju sve valniji i poslovi, koje oni preuzimaju. U vrijeme pada Bosne Srebrn ica je brojila oko 700 kuća. od kojih ru t ud inei či­ nili sasvim neznatan d io. Osim ljudi iz rudarskih eenta ra (Ol ovo, Krcševo, Fojnica i d r.) ili iz poznatijih gradova (Vi soki, B o rač, Višegrad. Prača. Go ralda. Foča i t. d. ) nalazimo i iz man j ih mjesta dosta ljud i. koji se bave trgovinom. iz Ja jea. Rogatice. J eleča. Cernicc . P rozora i t. d. 7. DdavDo urede nje. _ Kao ; II drugim naši m dri'.av
   I
   
   I,
   
   ,
   
   , I
   
   I
   
   I
   
   .,
   
   ,
   
   izvana. Ni kada je centralna vlast d~s t igl a sVOJ U najvecu moc. nije vladar mogao namctnuti svoga sLIJa za .n a sl~ed..ni~a . Poslije stnrti T v rtka l. vlastela mimo ilaze njegova slIJa I birajU n k ralja njegova s tr ičevića Dabišu. T ek posl ije Dabik. njegove ~ell e Jelene i Ostoje dolazi izborom na vl ast Tvrtkov SIIJ. ~ ako J.a~a ~tjecaj vlastele. njezino pravo izbo~~ v l a~ ara sv.e se VlJe os~eca i uzrokom je čes t i h promjena na pT1Jcstolju. Neki su od kraljeva zbacivani i zamjenjivani drugima, da bi poslije nckog. v r.~~ena opet bil i birani (slučaj Ost ~je i .Tvrtka I ~ ) . Neito stabilniji postaje pol obj "ladOIra poslJednJ~ ~ecemJa b?sa~ke ~~rr:os.t~ . nosti ( 1421-1 463). Bijaše to posljedIcom $l abl~enJa .m ~ . \Ch k l~ feudalaca Hrvati nič a i Pavlo\'iča i sve večeg IZdvapnp oblasto ' d mce, ' n)'a vlastele Ko sača ,IZ drbv ne zaJc za t'lm nek og sm'riva I zbog sve jačeg turskog pritiska. . . Vladarevi prihodi u Bosni bili su sličnim priho.dima., kOJe Je imao i vladar u feu dalnoj Srbiji. P rije svega on je pnmao podavan ja od zemlje, kojo nije ustu-pio drugim fe udalcima Satu u Srbiji odgovarao je danak, koji možemo ~ralit i od. vremen.a Tvrtka I.. u iznosu od jednog duka ta po kuh Va bn Izvor pn hoda bile su ra zli čite carine bilo na prolazu trgovačke r?be kroz pojedina mjesta ili od izda\'anja.trgova po~ zaku p. K ~d J~ Bosna imala izlaz na morc, u lukama Je - kao, u dalma tmsklm.. gra dovima _ ubirana l. zI'. »trgo vina. od brodova. k ~JI s.u pristajal i ili odlazili. U regaIna prava pripadalo je ~lzl~anJe odredenog poslotka metala po rudnici ma (urbura. vJeroJ~tno jedna osmina), zatim i prihodi od kovnica. Najzad. bosa nskI su vl adari primali od D ubrovnika ,.stonski {I oho d a~_ od 500 p~rpe r~ goda nje. a o tkad je pro gl ašeno kr aljc"styo, l _svetodm.tarskl dohodak .. (!toOO perpera). . Svi ti prih odi nis u potpuno pripadali vl ada ru do kraja samostalnosti bosanske feud alne ddave. Vlastela prisvajaju dobar dio od k raja X IV. sl., osobito cari ne na svome teritoriju. ~ .med~ njima i od većih trgova i rudarskih srediha (kao DrlJe~a I Olovo). Ni dukat od kuće nije više dayan vladaru ~ pOSjeda velikih feudalOIca: K osa če su ga, na primjer, pobi rali .za s.ebe I)reko svojih ,.dukatnika-. Kralj St jepan T omaš u~tupa .smm'.' ma voj vode h 'anih Dragi!:iča »gradoye, fu pe, sela I vsaka prlho
   589 588
   
   od kovnica vik dece nija ilije postojao u vrije me slabe central ne v las ti: Dabih. J elena. Ostoja, Stjepan Ostojić i T vrtk o U. za p rve svoje vlade n il; u kovali novac. VlasI vladara u Bosni og raničavao jc driavni sabor. obič n o nazvan s t a n a k ili zbor. Vrlo j~ čes to on oz načen u suvremenim spomenici ma kao "sva Bosna_ ili kao ,.sav rusag bosanski .. ili naprosto ka o " Bosna ". »rusag bosans ki ... U doba vcć ra zvijenog fe uda lizma, kad o njemu imamo pn'e podatke. na sta na k dolaze isklju čivo I'lastela. ,.Bosanska crkva « nije sudjelo"ala na n jemu, a isto tako ni predstavnici ostalih dl'iju crkava. katoličke i pravoslavne. U normalnim je prilikama vladar sazivao slanak i sudjelovao na njemu s naj blilim članovi m a porodi c~. Ali dogadaJo sc, na r očito u početku XV. st .. d a su sc vlastela sastajala i bez vladara. Na stanku 51.1 rješavali o svima valn ij illl cir!avllim poslovima unutra! nje ili vanjs ke politike. Stanak je vršio izbor vladara i prisustvovao njegovu krunisanju; na nje mu su učesnici odluči ­ vali i o zbaci \'anju po jed inih vlada ra. Ponekad su zakl j učivali o izuzetnom postupk u protiv vladara . Tako je na stanku odrhnom poslije ubij!tva kneza Pavla Radenovića zaključe n o. da se kralj Ostoja kao glavni kri vac uhvati i svde. i on je Illorao preko noći da sc spasava bijegom. Sta nak je odluč i vao i o kr al jevu dodjeljivanju baJtina pojed inim vel moiama. JednolII su prilikom Dubrovčan i poručivali Saodalju Hrao iću: .. Vojvodo, svak i vlastelin ima privilegije od Bosne, i vi ih imate: punu kuću , kojima su vam u različita vremena dane i ust upljene mnoge oblasti i lupe ... _ I oduzi manje vlasteoskih posjeda, u redov n im prilikama razumije: se. nije sam vlada r mogao vršiti bez prista nka vlastele na stanku. .Jedan od najldih prigovora iznesenih protiv Ostoje ka o kralja bio je nesumnjivo taj. što je stvo rio smutnju u Bosni ~kdeći bosanskoj vlas teli baltinska pra.l'a«. Ka rl su Dubrovčani zahti_ jevali. da sc jedna ugJedna vlasteos ka porodica progna iz Trebinja, po ru če no iIII je u ime kralja Tvrtka l l. i .. sve Bosne~. da n ipoho ne će da uklanjaju vlastelu s njihove baštine. U nekim is pravama predvida se, da vlad ar oi u slučaju .. nevjere" ne može od uzeti vlas telinu posjed, dok m: bi kriv icu ..ogledala" sva Bosna. ,.njegova drulina plemeniti Ijudi«. pa i _crkva bosanska ... 590
   
   ,
   
   I I
   
   ,
   
   •
   
   I
   
   I
   
   ••
   
   Stanak je odluči va o i notudivanju rlr!a vnog teritoTlJa. Kral j Ostoja je J3gg odstupio Dubrovniku .. Nove zem lje... kako se u ispravi i zriči t o ističe ...s voljom. pače ishotenijem vlastelI: i vdmoža kraljevstva mi ... I kad su Dubrovč an i u doba reudaInog ra strojstva k upoval i Kona vle od njihovih neposrednih go· spodara. K osača i Pavl ovića . tražili su i dobili pristanak i potvrdu od kral j a i _s ve Bosne«. Isto tako na stanku je rjcšavan<> i o pitanju rata. za kl jučivanju mira ili {} sk lapa nju ra zli čit ih ugovora izmedu Bosne i k oje dru ge države . Organizacija centralne uprave pri dvoru u Bosni odgova, ral a je uglav nom orga ni'.taciji u Srbiji. Na čelu poslova dvora nalazio se d vo r s k i (u Srbi ji dvorodr!ica). Blagajnom je upravljao k a z n a e, za vrijeme kraljevsl\'a nazivan II r o t o \' e ~ t i j a r ili k o m o r n i k. Od kraja XII. sL postojal a je vladareva kan celarija. u kojoj su radili ci j j a e i ili g r a m a t i c i. P oslije pro... lasa kraljevsh 'a dvorskom kancc:la r ijom upravlja log o t e t ZO! latinsk o dopisiva nje postojao je poseban notar. Kao u Hrvatsko j ; Srbiji. i u Bosni je postojalo zvanje t e p č i j e. ali kakva je: bila njegova f unkcija, nije još točno utvrdeno. Od ost alih dvor~ki h služba spomin je se još II XIII. st. pc h a r n i k . .: s kraljtl·skim naslovom preuzet je iz Srbije i s t a v i l a e. Duzno ~l stavioca bijaše da sc brine za dvorsk u kuhinju. 8. Slabl jenje ceotralne vlasti i jalanje krupnih reudalac~ l'\apred.:k Bosne u drugoj polovini X I V. st. bio je dobrim dijelom .'czan za ličoost k ral ja T vrtka L; on jc znao da suzbije nepl" kome fcudalee i da ojača centralnu vlast. kol iko su dopuštah odnosi dru!tve nih snaga i posebne vje rske pri like. Ali kak" ~e on u svojim ratovi ma za proširenje bosanske dr!ave morao oslanja ti is kl jučivo na fe udalnu vojsku, tu je morala ojačati i mot vlastele, koja je u osvojenim oblastima dobivala nove rosjed~ . Stvarali su se lako preduvjeti, ko ji su poslije Tvrtkove smrt i (1391 ) ne minovno morali pridonijeti daljem jačan ju ieudalac(;.. a slabl jenju cent ralne vlas ti i državnog jedinstl'a. l suvremenici. osobito dobro obavijciteni Dub rovčani osjećali su, da će se p nstignuta ra \' notda brzo izmijeniti u korist vlas tele i da se dria\';; ne će moći odr!a.ti tl onom opsegu. koji je postigla. C in: S , ! Sil znali za kraljevu smrt, Dub rovčani su istoga d ana razvili akciju. 59 1
   
   I
   
   I
   
   ! ·da potisnu Bosance iz Dalmacije i da prošire svoj teri torij. Vijeće umoljenih odlučilo je. da -se pobije poslans tvo II Dal maciju, neka savjetuje grad ove. da sc vrate pod vlast ugarskoga kralja. U isto su v rijeme D u b rovčani započeli pregovore s humskoll1 vlastelom Sankovićim3. da im ovi prodaju svoju župu Konavle. i priveli ih kraju za nepun mjesec dana. Taj samovlasni postupak braće Sank ovića bin je povodom za međ u so bno o bračuna­ vanje h umskih velikaša. Na Sankov i će su navalili vojvoda Vlatko Vu k ović i knez Pavao Radenović. zauzeli nji hove oblasti i podijelili ih izmedu sebe (medu tima i iupu Konavle). To su d odu!e učinil i ! pristaflkom »stanka gospode bosanske •. ali i pored toga t~ j dogadaj jasno pokazuje. koliko su feudalci u Bosni bili naglo d igli glave. I lič n ost. koja je izabrana za novog kralja. znak je naglog slabljenja cent ralne vlasti. Vlastela nisu htjela Tv.rtkova si na. nego su proglasila za kralja staroga i nesposobnog člana dinastije Sljepana Dabi~u (1391-95). Unutrašnja slabost Bosne brzo se osjetila i u odnosima prema Ugarskoj. Ako ne formalno. stvarno se Bosn", posljednji h godina vlade T vr tka 1. bi la potpuno oslohodila zav isnosti od nje. Kralj Zigmund je i bez borbe opet nametnu o Busoi uga rsku vlast. Na sastank u .1 f)akovu. Dabib je s vlas telom mo rao primiti teške obaveze: Zigmund je prizna t za .prirodnog gospod" ra .. Bosne. i po utv rdenom sporazumu trebal o je da on poslije Dabi šine smrti oeposredno raspolaže bosanskim prijestoljem. Kao uga rski va-zal Dabiša je bio postavljen i za fupaoa jedne uga rske fupanije. Za stanje u Bosni karakteri stično je. da su pojedini velikaši neposredno obećavali "jernost Zigmundu. pa i u slučaj u da se kra lj Dabiša ne bi drbo sklopljenog ugovora (1393). Pošto je svladao buntovnu vlastelu u H rvatskoj. Zigmund JI': i ituĆ!': godi ne prisilio Dabišu. da sc od rekne Dalmacije i H rvalske. Glavna točka Dakovačkog ugovora nije ipak mogla bili iz,"rkna. Kada je umro DabiJa (1.395). požurila sc bosanska vlastela da na njegovo mjesto izaberu za kraljicu njegovu fe nu .Jelenu Grubu, prije nego !to bi Ugarska intl':rve nirala. Kralj 2igmund sc spremao za rat proti\" Turaka pa se morao pomiriti sa 5vrJenim či nom . Poraz kod Nikopolja (1.396) bija~e uzrokom. d a j e Ugarska viJe godina ostavila Bosnu na miru.
   
   !
   
   f•
   
   -•" • oo -•• ,• -•• -,• •
   
   -
   
   ~
   
   I I
   
   :
   
   •"
   
   -• t
   
   ••
   
   •• -• • oo
   
   ,
   
   ,• ••
   
   ,-
   
   .•
   
   ,• ~
   
   l
   
   I
   
   I
   
   ,•
   
   -••
   
   TAIIl..,.\ I..Xt\'
   
   ••
   
   ,I
   
   •• .-e=--_. ·oo- ..., .-. .. . • ... :: ••• •• oo o- •>
   
   ~::i o~ ­
   
   :=-" "
   
   o ;;:. "
   
   O'
   
   o"•
   
   -"• •" ON > .
   
   •
   
   Z
   
   S vladom Jelene Grube (1395-98) nastaje u Bosni dub per ioda, kad je vla~t vladara bila gotovo iščezla, Bosanska vlastela uspjela su ne samo oslabiti centralnu vlaSi, nego su i njezine nosioce postavljala i skidala po svojoj volji. Princip nasljednosti nije ni prije bio u Bosni potpuno prevladao. ali se ipak osjeeala neka stabilnost položaja jednog vladara, koji je $ pristankom vlastele dobo na prijestolje. Sada su se na \0 malo obaziral i. Za četvrt stoljeca izmijenile se na vlasti četiri ličnosti, od kojih su dvije po d,'a puta dolazile na kralje\'sk i polofaj. Jedino. na Jlo su vlastela pazila, bil o je to, da kraljeve biraju iz dinas t ije Kotromanića, i to svakako najviše zbog zavist i velikaša, koji nis u dopuštali. da jedan od njih preuzme kraljevsku vlast. Izmedu vlastele se i s tiču moćni pojedinci, koji okupljaju oko sebe manje utjecajne feudalct i s pomoću drfavnog sabora stanka - namecu svoj u volju či tav oj zemlji, ako SlI 10 nesred ene prilike uopee dopuštale. Sudbina Bosne zavisila je uglavnom od tri porodice: H rvatinića. K osača i Pavlovi ća. Hrvatinići su bili stara vlasteoska porodica, koja je imala najviše svojih posjeda u sjeverozapadnoj Bosni, u Donjiln Kr ajevima na Vrbasu. Njezin predstavnik bio je Hrvoje Vukčie_ veliki vojvoda ,.r usaga bosanskog « već od vremena kralja Tvrtka I. Poslije Tvrtkove smrti njegov utjecaj sve ,·ise ras le i izvan Bosne. Za vrij eme loorb i ir-medu Zigmunda i Ladislava Napuljskog on p roširuje svoju vlast i nad jednim dijelom I-!rvatske i Dalmacije (od 1402 nosi naslov hC':rcega splitskog) i igra sličnu ulogu, kakvu je jed no sto l jeće p rije ig ra o Pa vao Bribirsh O d n jegova je drfan ja mnogo godina najviJe zavisilo, kak o će se razvijati odnosi u samoj Bosni i kakva če biti njezina "anjska politika. Kosače su pripadale medu one "lasteoske porodice. koje su se uzdigle u prve redove u d oba napredovanja Bosne pod T vrtkom l. Vlatko Vukovi ć, poznati vojskovoda, kome je Tvrtko darovao veli ke posjede u novoosvojenim oblastima, položio je temelje moći te kuće. Vlatkov sinovac i nasljednik Sandalj Hranie Kosača (1392-1435) pro~iruje i zaokružuje svoju oblasL Potkraj njegova života ona ćC': obuhvatiti prostrano područje od Prijepol ja, Pljeval ja i Nikšića do Cetine. Sandalj j: po 5\'0-
   
   38
   
   H Wlortk..........ta J u .... lu)Joo I.
   
   593
   
   I joj moći i utjecaju malo zaostajao za Hrvojem Vukčićem, a posli je njegove smrti (1416) ostaje najmoćnija ličnost medu bosanskim feudalcima. »Plemc:nito~ treće porodice, Pavlov i ća, nalazilo se II istočnoj Bosni. Njezin je uspon počeo s knezom Pavlom Radinovićem pri kraju vlade Tvrtka 1. On je ddao krajeve oko rijeka Krivaje i P rače. U njegovoj su sc vlasti nalazili rudnik Olovo i grad Borač na Prači. Odatle širi na kraju XIV. st. svoju vlast i nad jednim dijelom Primorja (Trebinje, Vrm s Klobukom, polovina Konavata s Cavtatom, Bileb. Fatnica). Za vrijeme slabljenja centralne vlasti II Bosni velmože su prigrabile dobar dio vJadarskih prihoda. Oni ubiru za sebe danak od jednog dukata po kući (što odgovara soću II Srbiji ili »podimnom dukatu« u Hrvatskoj). Prisil javaju ča k i Dubrovčane stalno nastanjene po trgovima, da ga i oni plaćajU. Sandalj Hranić je čak za vrijeme kra_ ljice Jelene zahtijevao od Dubrovčana, da njemu isplaćuju svetodmitarski dohodak od 2.000 perpera godišnje, što su ovi odlučnI) "dbil i, bojeć i se daljih prohtjeva bosanskih feudalaea. Prihodi od carina idu isto tak o uglavnom l'lasteli. Učestale žalhe Dubrovčana pokazuju, da je broj mjesta, gdje se ubirala carina, stalno rastao, a da je carinsk a stopa poviša\"ana. i vazali pojedinih velmoh postavljali su carine u svoju korist na mjestima, gdje ih prij e nikada nije bilo. Zakupnina carina pojedini h t rgova rudnika ne plaća sc ,-iše vlada ru, nego feudakima . Oni se ponekad nagađaju , da prihode podijele izmedu sebe. Prihode od Drijeva dijelili su u početku XV. st. izmedu se be Hrvoje Vukčić i Sandalj Hranić. Poslije je Sandalj uzimao jednu polovinu, a drugu je prepuštao Pavlov ićima i humskoj vlasteli Radiv ojevićima. To je bio velik izvor prihoda za tc vel ikaše, j er se zakupnina za trg Drijeva kretala tada od 3.200 do 3.600 duka ta na godinu. Pal'l ov i ći su sa svoje strane ustupali Sandalj u jedan dio carina u Olovu. Pojedini feuda1ci vode svoju posebnu ekonomsku p olitiku. Sandalj Hranić pokušava, kao prije kralj Tvrtko 1., da sc oslobodi posredništva Dubrovnika u prodaji soli. On otvara d"a puta novu solanu u Sutorini kod Novoga. Dubrovčani su ulagali protest i traiiii, da se l u "50 ne prodaje ni donosi, nu da Vlasi gredu po mjeskh starch gdjeno jest zakono da se pro-
   
   594
   
   dava~ ,
   
   ,
   
   i tad je vojvoda odustao od svoje namjere. Ali je i poslije od vn:,nt'11a do vremena nastojao da poveća svoje prihode od prodaje soli : naredio je, da u Drijevima pojedinci ne mogu prodavati neposredno so, nego da se ona može kupovati samo i~ skladišta wkupnika drijevske carine. U momentima, kad su odnosi s Dubrovnikom bili z::.tegnuti. zabranj iv ao je svojim Vlasima da silaze u grad po so. Dubrovčani su se morali više manje boriti. da se od de »krasni zakoni i slobodštine" o prodaji soli. D ubrovčani su brzo osjetili. da više n isu dovoljni samo trgovački uguvori s kraljem Bosne i da je važnije za njih , da osiguraju svoju trgovinu sporazumima s pojedinim velmobma. Već dva mjeseca poslije smrti kralja Tvrtka dobili su od Radiča Sankovića ispravu, kojom im je osiguravao slobodu kretanja i poslol'::.nja po cijelom svome »vladaniju «. Slične ugovore sklapaju kasnije s Pavlovići ma , Kosačama i drugima. Otimanjem prihoda, koji su prije pripadali vladaru, i sudjelovanjem u trgol'ini mnogi su se fcudalei brzo obogatili. Kakvim su sredstvima pojedini od njih mogli raspolagati , pokazuje ovaj primjer: kada je umro dubrovački I"lastclin Marin Kabužić, našlo se u njegol'oj ost
   Poslije poraza kod Nikopolja, Ugarska nije mogla za neko vrijeme aktivno utjecati na bosanske prilike i nastaviti započetu akciju podvrgavanja Bosne. kad je bio sk lnpJjen ugovor u Đak ovu . Bosna ipak nije mogla ne. sudjelovati u velikom sukobu, koj i je izbio u Ugarskoj 595
   
   •
   
   i Hrvatskoj izmedu pristah kralja Zigmunda i njegovih prot i\" nika, koji su htjeli da na ugarsko prijestolje dovedu Ladislava Napulj~~o~, osobito jer su ovoga najviše podupiral i hrva tski feudalel l Jer se suko b rjeJavao II neposrednom susjedstvu Bosne:. H rvoje V uk čić, k ome su posjedi dobrim dijelom bili i na brvat_ skom tlu. ula,:!;i II t u borbu j postaje brzo giavni stup napuljske stran.ke. LadIslav obasipa Hn·oja darovima i naslovima: postavlJa ga za svoga generalnog namjesnika II Ugarskoj. DalmaCl.Jl, Hrva.tskoj i Bosni i daje mu naslov hercega spl itskog. Ddil nje HrVOJa Vukčića hito je od lu čno i Ul (khoje Bosne II tom sukobu. Najutjecajniji feudalei na njegovoj su strani. medu nji ma i Sandalj Hranit i Pavao Radinović. I novi kralj Ostoja (1398-1404 ). doveden na prijestolje Injesto svrgnule Jekne. morao se povoditi za politikom velmoža. Zbog. p relas.ka Bosne na stranu protivnika kralja 2igmund:\ b~knuo Je rat Izmedu nje i Dubrovnika. koji je uporno bio na 2Jgmundovoj strani. Bosansb je vo jsb opusto ~ i la dubrovačko podr~ čje, jer . se Republika nije ht jela pok orili zahtjevu kralja Ostoje. da Prizna bosansku v rhovnu vlast i da istakne bosansk u zastavu na bedemima (1403). U tom se ra t u jasno pokazalo. kako Bosna v iie ne može istupati kao cjelina i koliko se pojedini velik~Ji brinu za svoje interese. Premda ogorčen proti"nik kralja .2lgmunda, Hrvoje Vukčić nijI:' prekidao odnose s Dubrovnikom. a neka druga vlastela traže za vrijeme rata usluge od Dubrovčana. Kada .ie kralj Ostoja, osjećajući, da Ladi slav Napuljski n~m a dovol~no snagI:'. da zavlada čitavom Ugarskom. i da je 21gmund pOjačao svoj položaj, priho ovome i izmirio se s njim. Hrvoje. .vukčic postaj e otvoren s3ve7.ni k D ubrovnika i sklapa ugn;or s njlm~ .• su protiva kralju Ostoji na njegovu pogibiju irasulije J prognanIJe vana kraljevstva«. Veći na bosanske vlastele na p.u~ta kral ja Ostoju. bojeći se jačanja ugarskog utjecaja. U pro~ jece 1404 Ostoja je zbačen. a na njegovo su mjesto vlastela Izabrala Tvrtka JI. Tvrtkov i ća (1104-14 09). U ~os ni ~u pot~uno ~re\'ladali protivnici kral ja 2igmunda. Zba čenI OstoJa pobjegao Je u Ugarsku i nastojao da s njezinom P?moću.?pel dođe na vlast. Kako je Bosna , koju je vodio Hrvoje, bIla naj jaČe uporihe njegova su parnika, 2igmund je odlučio da pomogne Ostoju i slomi otpor bosanske vlastele. Kao i prije,
   
   I , ,
   
   I
   
   •
   
   izlika 7.a napadaj na Bosnu bila je, Ho su u njoj vladali ,.herelid". Ka tolička je crkva opet objavila križarsk i rat protiv hosanskih patarena. Vi!e su godina ugarske vojske navaljivale na Bosnu; uspjeh je bio samo djelomičan . Zauzeti su bili neki gradov i, medu njima i Bobovac, najjača bosanska Ivrđava, gdje je ostavljena ugarska posada. U Bobovac je doveden i Ostoja, ali nije mogao biti nametnut Bosni za vladara. U7. njega je bio sasvim neznatan broj vlastele. Većih je posljedica imao tek napadaj kralja 2igmunda u jesen 1408. S jakom vojskom upao je on u Bosn u, zauzeo i porušio neke gradove. Zigmund je odlučio da d ra konskim postupkom ulije strah bosansk oj vlasteli j natjera je na pokornost. Narcdio je, d a se u Doboru svi zarobljen i velika§i - po jednom suvremeniku 171 na broju - pogube. a nji hova tjelesa bace s g radski h zidina u rijeku Bosnu. P oslije tih us pjeha Ugarske nastaje p reo krct u držanj u Busne. Najutjecajnij i feudald bili su prisiljeni da napu~te borbu. Sam H rvoje Vukč i ć izmi r io se već pri kraj u iste godine sa Zigmundom, koji mu JI:' iskazi vao n aroči t c p očasti, uvidajući , da 10, šio je Vukčić napustio Ladi sl ava Napuljskog, zna či i slom njegove stranke. ISandal j Hrani ć je. kako se či n i , privremeno nap ustio borbu, a vjerojatno i Pavao Radin ović. Ugarska n ije ipak mogla da tra jno učvrsti svoju vlast nad Bosnom. Hrvoje doduše oSIaje nekoliko godina na strani kralja 2igmunda, ali njegov u tjecaj nije bio više dovoljan da odl učuje o dria nju bosanske vlastele. Većina je bila i dalje protiv Ug.:.rske. Sandalj H ranić i knez P avao Radinović vode su otpora i podupi r u kralja Ostoj u, koji s njihovom p omoću upel dolazi na prijestolje (1409) i solidaran je s antiugarskom politikom. ProtiYnid Ugarske oslanjaju se na Turke. U jednom pismu, koje je u putio Splićani ma , u travnju 14 10, herceg Hrvoje ih poziva, neka Ostoji oduzmu kuću, jer je »već odavno pristao uz Turke i odmetnike bosanske p roti v kraljevs tva i kralja ugarskog, preblagoga gospod ina 2igmunda ... Mijda!lje T uraka u bosanske poslove samo je pojačalo odluku Ugarske, da konačno rijdi bosansko pitanje. U proljeće 1410 Jalje 2igmund opet vojsku na Bosnu; poma!e ga i Hrvoje, k oga je postavio za svoga »v ice-kralja .. u Bosni. Mađari za u-
   
   596
   
   59i
   
   , timaj u više ~dova . a sam H rvoje im predaj e neke, koje je držao, medu njIma g rad Srebrn ik II Usori i Srchrn icu 03 Drini. Uskoro se pojavljuje i Zigmund s nam jer.om. da naj zad provede odredbe ugovo ra II Đak ovu i okrun i se za kralja Bosne. Bio je postignut sporazum s vlastelom, i Dubr ovča ni su već bili od red ili poslanstvo i darove za krunisanje, ali lo se nije zbilo. 2igmund je morao tražit i sporazum na drugom osnovu, koji nije bitno mijen jao odnos Bosne prema Uga rskoj. Priznao j e Ostoju za bosanskoga kralja. a ovaj njega ta svoga suverena (14 11 ). Vojvoda Sandalj i knez Pavao pr i h v a ćaju takoder takvo rjeI;coje. Integritet Bosne uglavnom se odr!ao. j edino je Zigmund Srebrnicu predao despotu Stefanu Lazareviću , a Usoru i Sol je stavio pod neposrednu ugarsku up ravu. ~ek ol ik o godina stalnog ratovan ja i međus o bn og obračuna­ vanJa vlastele sh'orilo je pravu ana rh iju u zemlji. Pljačka l a je ne samo ugarska vojs ka pri na vali na Bosnu, nego i njezine p?s.a ~e ostavljene da čuv aju po jedi ne gradove. Ugarski najammc~ IZ Vrand uka upali su jednom prilikom u Podvisoki i opljač. kah dubr ov a č ke trgovce. Nl';ke su zarobili. odveli u Vranduk i stavili na muke, da hj im iznudili otkup od tisuću dukata po osobi. Srebrnicu su u pro ljeće H II opljačkali i spalili protivnici Ugarskl';, pri če mu su opet stradali i oubrovački trgovci. PUIov i ~u p~stal.i ~asvim nesigurni; pojedi ni su vel ikaši napada li trgovce I otlmab lm robu. Trgovci nisu bili sigu rn i za svoj livot, ni kada su puloval i tl drui tvu s čl an ovi m a di nastije. Nećak kralja Ostoj e. knez Vuk , ubio je na putu od Ddevica u Visoki D ubrovčanina Jakšu Bunica i odnio ,'eć u količi nu srebra. koje j e Buni ć nosio. »Hode na§i po Tllrceh i po ineh poganeh, da nigdef tolika .da našem ne učin iše kolik o tuzi«, pisali su Du b rovčan i u povodu toga kral ju Ostoji. ~po~az ~m U~ars ke i Bosne l4i J bio je poslj~icom PQpuštanJa I..S Jedne I s d r uge strane. J edan od razloga za to bila je nesumnjIVO sve veča opasnost, koja je prijetila Bosni od T uraka. Turci su, kao !ito smo vidjeli, još prije Kosova počel i upadati i u bosa nske oblasti i nas ta" ili to i kasnije. Za vrije me kral j a Dabi!e uspješno je odbijena provala jedne veče turske ,'ojske. U siječnju 1398 sinovi sultana Bajazida navalili su na Bosnu, ali je veći dio T uraka nastradao zbog ~trašne zime. Ubrzo
   
   Turci s obični h pl j ačkaških pohoda prelaze i na upletan je u unutrašnje sukobe u Bosni i postaju važan či nilac u razvoju događaja II Bosni i u njezinoj borbi protiv Uga rske. Kralj Ostoja i pojedini veli ka';:i nisu preza!i od toga. da trale oslon kod T uraka. Ali kao saveznici Turci nisu bili mnogo lakši nego kao neprijatelji. Bosanski feudalci. i uza svu tu kratkovidnost i se· bi č n ost svoje politike. morali $ U jasno uvidje ti, da Turska posta je opasnija za samoSiainost Bosne nego Ugarska. i t rafiti ono rješen je u odn osima prema tim d vjema silama, koje je našla Srbija pod despo tom Stefanom Lazarev i ćem . Kralj Zigmu nd S~ svoje strane, da bi odijelio B o~nu od Turaka, morao sc odreĆL namjere, da jc neposredn o pokori sebi. i zadovoljiti ae o bnavljanjem \'ar.alnih odnosa. Bosna sa svojom sasvim slabom centralnom vlašću i j a kim. među so bn o z3\'adeni m feuda Jci ma nije mogla dugo iti istim putem kao Sr bija. Ona nije mog la kao cjeli na od l učivati o svom dr!anju prema Turcima . Sukob i između vel moža hrlO su omogućil i Turcima da obnove i poj a čaju 5\'Oj utjeca j u Bosni. Prelaza k H rvo ja Vukčića na st ranu kralja lis-munda najViše je pridonio. d a Uga rska obnovi svoju vlast nad Uusnom. Kada je rijcšcn(l bosansko pitanje i kad a je napukon prestala s\'ab op~snosl od napuljske dinastije, ligmund j l'; poku!ao da slomi suvile Ill oč n oga splitskog hercega. Pritom mu je dobr o došao sukob njego\" s velmo!ama bosanskim, osobito sa Sandaljem H ra n ićem: Sandalj je pomogao despotu Stefanu u ratu protiv Muse, a H rvoje je upa o u njegovu oblast i opusto!io je. Zigmund je POČC
   599
   
   KARTA XIX
   
   Nou.
   
   DONJ I Oslf'Ol)i ea
   
   o
   
   B~
   
   o
   
   OC/~
   
   o
   
   TER I TOR IJ I
   
   BOSANSKIH VELMOZA U _ __
   
   IIRVOJA VUkČiĆA
   
   "o. ..
   
   lt..12
   
   • ...... 1(;38 _ _ _ PORODICE PAVLOVI CA • • _HERCEGA ST.J. VUKCICA_ .. 1"60
   
   Fatnic4
   
   ,. •
   
   KARTA X IX
   
   10. Međusobn e borbe velikaša i jačanje turskog utjecaja. _ Turci su medutim poslije obnavljanja j edinstv;) svoje: dr žave pod Muhamedom I. (141 3) pojačal i svoju aktivnost II Bosni. Ako H rvoje moida i nije prije imao veze 5 njima, zbog kojih jc: optuiivan i osuden, tada je II njima našao prirodnog saveznika. Po sporazumu s Hrvojem skopski krajil nik Isak-beg upao je ljeti 1414 II Bosnu. Jedno tursko odj eljenje: prodrlo jc: preko Hrvojeve oblasti do okolice Zagreba. S Turcima je II Bosnu doša o i bivJi kralj Tvrtko II., koga je H rvoje želio da d ovede na prij e. stolje: mjesto Ostoje. svoga protivnika i uga rskog vazala. U zemlji su opet bila dva vladara; jednoga je pomagala Ugars ka. drugoga Turska. Buvia§tc jc: opet zavl adalo II Bosni. Da bi odrlala svoj utjecaj u Bosni i spriječila pUSlo!enje H rvatske i Dalmaci j e preko Hr vojeve oblasti, Ugarska je morala up utiti svoju vojsku preko Save. Ljeti 141.5 Turci su iznenadi li i satrli tu ugarsku vojsku, vjerojatno II blizini Doboja. Turska je pobjeda izm ijenila potpuno položaj Bosne. Ugarski je utjecaj bi o jednim udarce m Zbrisan. Vlastela i kral j Ostoja odmah su izmijenili svoje drfanje. ,.Sva je Bosna jednodušn
   I ,
   
   Ostrooica o
   
   TERITORIJI BOSANSKIH Vl1mZA U XV ST01J, _ _ _ HRVOJA VVKCtČA ..: 11,.U
   
   /&olt
   
   • _PORODICE PAVlOVtCA ..o 1'>.. " _ ' .-n0T0Jl ____ I1 ( RCEGA STJ. VUKCiCA .... 1
   
   I
   
   •
   
   I
   
   I
   
   kneza P avla .. ; ,.Bosna je gotovo porušena, il veli ka!i i~med u sebe spremaju n ajveće istrebljenje .. ; ~Bosanska jc kral jevina II uobi čajenoj i velikoj neslozi .. ta ko su govo rili dubrovački izvjdlaji o stanju II Bosni II to vri jeme. Cak je i sultan morao slati izaslanike da posreduju II izmirenju vlastek. Na stanku održanom tom p rilikom većina je svaljiva la krivic u na kralja Ostoju i :tahtijevala, da bude maknu.t. O ... se morao noću spasavati bi jegom. Turski utjecaj \1 Bosni dobivao jc sve čvršću podlogu i pripremao j e teren za njezino konačno un ištenje. Vc:1moie ne poziv aju turske če te samo kao po m oć II medusobnom obraču nava­ nju. Uzimaju i stvarne obaveze i postaju sultanovi kletvenici. Poslije P avlović a dolazi na red i vojvoda Sandalj Hran ić. Da bi o nem ogućio, da T urei pruže pomoć njegovim protivnicima, on priznaje t ursku vlas t. Turci raspolaiu bosanskom zemljom, oduzimaju je i dijele po svo joj volji. Sam Sandalj i st iče u jednoj ispra"i, kako je dobio d io Konavala ,.miloUu i darom božjim i veli koga sultana Mehmed-bega •. ,.kada se Petar Pavlov ić iznevjeri ca ru sultanu i ubi ga !sak, carev voj voda. s carevom vojskom". Ko liko je Turska uspjela da stvori me tež i dokle je dopirala bezobzirnost feudalaea. vidi se na jbolje iz dogadaja za vrije me rata, koji je voj"oda Radosav Pavl ov i ć vodio prol iv Dubrovčana (1430-32). Kad su D ubrovč an i nudili savez Sandalj u proti,' Pav l o vića , on je traiio od re publ ike 4.000 du ka ta, da bi ti m novcem mogao ishoditi na Porti od obre nje, da. zaral i na Pavlovića. j er se taj nalazio pod turskom za!titom. Za vrijeme ratovanja stvoren je bio i plan. da Dub rovčan i, Sandal j i sam bosanski kralj Tvr tko l l. ku pe za iO.OOO du kata od sultana čitavu oblast ,·oj vode Radosava i podijele je izmedu sebe. Sultan šal j e svoj e izaslanike, da in·jdaju i rjd avaju spor Dubrovn ika s vojvodom. On dodjeljuje Republici jedan dio Pavlovi će ve oblasti (Trebi n je s L ugom i Vrm s Kl obukom), da bi uskoro poništio svoju odluku. Pri"remeni uspjesi jedne ili druge strane post izavani su. ra zumije se, prosipanjem silnog novca na Porii i sla njem bogatih darova. Upletanj e T uraka u bosanske poslove nije se zadri:alo samo na raspirivanju i iskorišl:ivanju razdora medu pojedinim fellda lcima. na roč i to onima koj i su bili bliži njiho\'oj g ran ici, kao
   
   601
   
   T" ;to su bili Pavlov ići i K osače. Turci pomafu i prctendente na pri jC1itoJ je. S njihovom vojskom dolazi II Bosnu T vrtko II . (1 414 ), i oni utječu i na njegov ponovni dolazak n a vlast (142 1-1443). Poslije, nezadovoljni s Tvrtkom. podupiru protiv njega kao protivukralja Ostojina sina Rad ivoja ( 14 !~2). Bosna i formalno priznaje tursk u vlast i obvezuje se na plaćanje godišnjeg danka. Neuredno isplać ivanje toga danka iskorišćuju Turci, da i dalje jačaju svoj položaj II Bosni. a kao zalog zaposijedaju neke gradove. U zalud je kralj Tvrtko II . molio Mlečane , neka mu pozajme 32.000 dukata, da ih iskupi. Poslije biLke kod DQboj a Ugarska nije vi Je godina mogla niha poduzimati, da pri,'uče Bosnu na svoju stranu. Ali kral j Žigmund n ije potpuno odustao od svojih namjera. da Bosnu što l jdnje vde za Ugarsku. Nije ipak pokušavao da to I)()stigne silom ka o pri jašnjih godina, nego sporazum om s Tvrtkom II . Bosanski j e kral j ubo u pregovo re i u rujnu 142i obvezao se. da će prijestolje ostavi ti, ako umre bez zakonita potomstva, 2 igmundovu tastu H ermanu Celjskom. rodaku Kot r oman ića . Pod okolnostima , II kojima je sklopl jen, taj je ugov or mogao imati samo štetnih posljedi ca . P avlov i ći i K osače nisu sc usudiv a li da otvoreno napuste T urke. a boj ali su se i jačanja kra ljevske vlasti. Bosna p ostaje poprištem borbe izmedu Ugarske i Tu rs ke. Turci otvoreno pomažu pre tendenta Radivoja. ko j i stječe i nclto pristala II zeml ji. T vrtko 11 . je naj zad opet prisiljen platati sultanu danak od 25.000 dukat a. l l. Posta nak He rcegovine. - Feudalna anar hija. koj a je od k raj a XIV. st. sve više zahvaćala bosansku drfavu. imala je većih posljedica i naj j ače se osjećala u njezinim južnim kraje. vima, koji su razmjern o kasno uklopljeni u dr!a vu i "iše izloženi bilj razornom djel ova nju Turaka. Sandalj Hranić je za duge svoje vladavine (I392- 1435) znatno proš irio i zaokruiio svoje posjede. koji su sezali od M ilcševe d o Ce tin ~. Neko su vrijeme bil i p od njegovom vlašću i primorski gradovi Budva i Kotor. Moćn ij u vlas telu. ka o Sankov i će u Humu. potpuno je odstran io, a druge je natjera o na poslušnost. Tu je on, k ako sam isti če . ~po milost i božjoj u punoj driavi i s mojom braćom s knezom Vukcem i s kllezom Vukom gospodujući i uživaju ći i od toga da ·
   
   • 02
   
   jući
   
   i u djdjujuć i svojim slugama i plemenitim ljudima na moju volju dajući i zapisujuć i u baštinu i u plemenito .. . Od sm rti kneza Pavla R adinovića (14 15) i vojvode H rvoja Vukčića (14 16) Oil je najmoćniji čovjek u Bosni. Veze s kraljevinom ilije otvoren o kidao, ali su one postajale sve labavije. a njegova je pol itika .zavisila sve više od T uraka. Oblast Sandalja Hrani ća naslijedio je njegov sinova..: Stjepan Vukčić Kosača ( 14.55-66). T u je promjenu pokušavao iskoristi t i vojvoda Radosav Pavl ov i ć, da ojača na raču n Kosače. Protiv ovoga po bunila se i vlastela u zapad nom Humu, gdje SIl bili najmoćniji Radivojevići , i zatražila zašti t u kralja Z.gmunda. Pritisnut. p ozvao je vojvoda Stjepan u pomoć Turke i n~ samo da je od dao jedinstvo svoje oblasti, nego j\l je j pr i li č no uvC': Ćao. Pav! ov ićima j e 0 11':0 T re binje i ŽUJlU Vrm s g rad om Klobuk om pa ib potpuno istisnuo s prill1orja. Radivoje" ići i P av l{" 'ići platili su svoje neprijateljstvo prema Vukči ć u i time, da Sl~ izgubili udio u prihodima od dri jevske carine. T ako jC': velike PI ihode od trgovi ne na ušću Neretve odsada uiivao samo Kosača (Dubro,'ča n i su mu nudil i jC':dne godine za otkup drijevske carme 5.000 dukata. a on je tražio 8.000). Pod Stjepanom Vuk č i ćem ubrzava sC': proces izdvajanja j užn ih oblasti il, bosanske drža ve. One stva rno postaju posebna politička jedinica zavisna od Turaka. Stjepan Vukčić. siguran. da ć~ ga T urci zaštitit i, razvija bezobzirn u a ktivnost na ra čun susjeda. Kad su Tu rci zauzdi prvi put Srb ij u ( 14.59), on upada u Zetu i osvaja gradove Medun i Sok o, koj e je posli je obnavljanja dC':,potovin e morao napustili . Ka o odgovor na pokušaj hrvatskog bana, da mu otrgne zapadIli di o H uma, dobo je njego\' napadaj na grad Omiš. Poslije duž e opsade osvaja ga, a s njime dolaze i P oljica pod Vuk čićevu vlast (144 0). P r~m a Bosn i K osača se drži više ka o n~pri ja telj nego kao »veliki voj voda rusaga bosansk oga ... U vrijeme, kad je Bosna prišla savezu kršća nskih {lržava protiv T urske. on radi za Tursku. Pri promjeni na prijestolju. ka d je došao na vlast kr alj Stjepan T omaš (1 443-61 ), on zajedno s Turcima pomaže starom pretendenlu Toma!evu bratu Radivoju. Rat iz medu njega i bosanskoga kralja prekinut će se izmirClJj~m u proljeće 1446, ali traj na suradnja nije bila moguća. Sukoba je bilo stalno i ka snij ~ .
   
   603
   
   Da b.i, šio vi~e istaknuo svoju n ezavisn ost od Bosne, Stjepan Vuk člc se u listopadu 1418 proglašuje za »hercega od sv. Save •.
   
   J za .D u br~včan e j e ~tjepan Vukčić bio vrlo tdak susjed. Otk.ada Je dobio vlast. on i 51.1 ga obiljeiili kao .. sasvim sumnjivog čovJeka •. Naročilo je Dubrovčane pogadala njegova tdnja da e~.onomski ojač~ svoju zemlju i da svede na ito manju mjeru njihovu posrednič ku ulogu u t rgovini. H erceg j e pritegao dubro. vačke Irgovce u Dr ije~'i.ma i .zaprijetio, da će ih zbog ~nezdravog ~zduha .. udatle ~resebtl dal je u unut rašnjost. Htio je da izvuče sto ve~~ zakupnl.nu za drijevslm carinu. Zabranji \'ao j e svojim podanl~lma da si laze u Dubrovn ik radi kupov anja soli; tu zabran u Je .proteg~o. zatim i na ljude drug~ bosanske vl astele, koji su morah p relaZiti preko njegova teritorija. Zalo je otvorio opet ~ ovu so~a.nu u Suto/ini, prol iv koje su se Dubrovčani pr ije to- .I hk~ bO~lh . Um n uiavao j e sve "iie broj mjesta, gdje se plaćala carma I neprestano je povisi\'ao i izmišljao nove carine. H erceg je, ~aslojao d~ od ~uvoga na ul azu u Boku stvori gra d, koji će s\oJom trgovIIlom I manufakturom k onkurirat i Dubrovniku i Kotoru. Od lučio .ic da u njemu podigne radionicu za tkanine. D ov~o je m.ajstore i ~a dnike izvana i dao im watne povinstice za ",še godma. Da bl pov ećau broj stanovništva u Novome ~~dtao. je sve. d ugov~ onima. k oji bi se u n jemu staln o nasta ~ ~I h. ProIZvudnja tka nma muraia je prilično uzeti maha. kad su I Mle čani i9l.upali proliv nje i zab ra nji vali svojim pudanicima da kupuju t kani ne izrađene \I Novome. Samu su ih \l Kotur trgovci mogli u\'oz iti. al i uz carin u ud l OG!•. Pril.is.ak. kuji ~ herceg Stjepan vršio na Dubrovnik, bivao je sve tef i l.p rouzročlO je najzad otvoren r at (145 1-54 ). Tijek toga ra ta otkriva nam potpuno rasulo. u kome se bosanska ddava nala~ila. H erceg naval j uje na Dub rovn ik. POllo je dobio d0l'u!Ien}e ~d sultana. da može voditi taj rat. Započet kao sukob izmedu. Jed nog fe~d~ I ~~ i ~e? n ug . grada. rat je dobio mnogo šire ra~~Jer~, za~v~I.JuJuel na jvIle dlplumalskoj vjdl ini Dubrovčana, kO JI sU.I~ k oTlS tlll s.ve hercegu nep rijateljske snage. Dubruvčani $1.1 p redobili na SVOJU stranu kralja Stj epana T omaša idesputa D ur~a Brankovića. Prvi im je i vo jskom pomagao, a drugi se na Porll zauzimao za Rep ubl iku. 604
   
   •
   
   I •
   
   I, I
   
   !,
   
   I ,,,
   
   I Pavlovići su jedva doče kal i lu priliku, da skoče na hercega. jel" su se nadali, da će natrag dohiti izgubljcne oblasti. učinjen je i plan, d a Srbija, Bosna i Dubrovnik ~ kul' e .. od ~l!il ana ~a 150.000 du kala hercegove zemlje i podijele ih . H erceg Je sa s,'oJe sirOIne nudiu Veneciji. da zajedničk i osvoje Dubrovni k kom b iniranim n apadajem sa mora i s kopna ; grad bi osta o Mlečanima . a on bi dobio 200.000 dukata od .poklada., koji su se u Dubrovniku nalazili. Dubrovčani su se nadali, da će slomiti Kosaču v iše izazivanjem nereda u samoj zemlji nego vanjsk om pomoću. Uspjeli su da proti,' njega pobune njeguva najstarijeg sina V~a­ dislava i mnoge veli kaše. naručito voj vodu lva ni b Vlatk~vlć~ (R adivojevića ) s braćom. Obvezali S~. s:. da Ćt. im i~plaĆl\'atl rloži vo tnu pomoć od 600 perpera godisnje (dav ali su Je gotovo pb stoljeća. do 1498. kada j e umro posljednji o~. bra će Vlatkovića). Dubrovčani nisu prezOIli n i od tuga, da uCIJene glavu hercega St jepana: ohećali su onumc. tk o ga ubije. odmah 15.000 dukata. zatim 300 dukata gudi! nje do k raja livota, dubrov ačk o vlastelinstvo i kuću u gradu u vrijednosti od 2.000 dukata. Sukob izmedu malene. ali ekonomski jake Dubro vač ke rep ublike i he rcega postajao je sve više nepov ol jan za njega. Dubro,, čani su poku§ali da iskoriste priliku i proši re svoj teritorij na njegovu štetu. Kralj T omaš .im je udsl\Ipio župe Vrsinje (d~n: Zupci) i Dračevicu s Novim, koji su Du brov čani naročito .~c1J:iI dobiti zbog ekonomske uloge, koj u mu je K osača naml.relll? ; ali ostvarenje te njihove ždje ipak nije bilo muguće . Kada Je zaključen m ir, uspostavljc na je stara granica izmedu zaraćen ih strana. 12. Propast bosanske driave. - Već il'. dosada~njeg izlaga nja jasno se moglu opaziti. k ako su u Bosni unutrašnje sup r otnosti bile naročito zaoštrene i koliko je t u sl abilo otpornu snagu drfa"e prema T urci ma. Po rast m oći feudalaca i nji-hova medusobna borba, u koju sc sve vj š~ upleću T urci ka o od lu čuj u ć i či­ ni lac, svagdašnja su pojava. 'Dobar dio držal'nog te r itorija samo je prividnu u sasta vu ,.rusaga busan~kog •. K osa~e i Pavlovići. gospodari južnih i istočni h obl asti, vile zavise od T uraka nego od bosanskoga kralja. Ako ulječu na p rilike u samoj zemlji, či ne lu viJe sloga, da pojačaju njezino unutrainje rasulo.
   
   605
   
   Posljednji bosanski vladari pokubvaJi su otkloniti opasnost od Turaka oslanjanjem na Uganku i papu. U odnosu prema Turskoj i Ugarskoj trebalo je da Bosna pode onim putem, koj im je išla Srbija od Ango rske bitke: u nem ogućnosti da se Sama potpuno oslobodi utjecaja i zavi~uosti od T ura ka. ona j e trafil a da ih paralizira i da se održi uz ponlOć onih sila, koje su prije najviše ugrobvale njezinu umostalnosl. Ali je centralna vlas t u Bosni bila isuviše daba. da bi se mogla provoditi neka određen a i konzekventna politika. Potrebno je bilo svladavati i otpor dijela vlas tele, koja su zazirala od ugarske vlasti, a naročito voditi nepomirlj ivu borbu proti,· _cr kve bosanske .. , koju je Rimska kurija oduvijek nastoj ala potpuno uništiti. T o sc među­ tim nije moglo s uspjehom provesti. a pokuša ji S\I samo pojačavali un utrainje suprotnosti i s!abili otpornu snagu zem lje. Ka ko je sam kralj Tomaš ne kom prilikom izja\'io predstavniku kat ol i čk e crkve, on bez pomo ći izvana ne može da sc bori protiv Tura ka zbog heretika, koji čine većinu u njegovoj zemlji i koji bi vile voljeli T urke nego ka tol ike. Ipak se opala neka življa aktivnost k.. to!ičke crkve da pojača broj svojih pri staša. Kral j Tvrtko je u početku 1436 obećao. da će svim s'·ojim silama litititi franjevee_ koji su još u XIV. st. počeli podizati svoje samostane II Bosni. i dopu~ t ao im da propovijedaj u slobodno .. riječ boi-ju i istinu svete katoličke i ri mske crk ve« i da bez ikak va smetanja preobraćaju narod na katoli_ čanstvo. K arakteristično je, da kralj ispra vu tl tome izdaje. dok se nalazi u Ugarskoj, II Stolnom Biogradu. Ali naroč ito vidljivih uspjeha nije bilo, jedno zbog otpora, na koji je svaki takav poku!a; nailazio u zemlj i, a drugo i zbog sukoba medu samim {ranjevcima. U to je vrijeme i koncil katoličk e crkve u Baselu poduzimao posljednje pokuhje, započete jo! 1483. da ~crkvll bosansku .. i s njome cijelu Bosnu privede ka tolicizmu, ali ni ti pokušaji nisu imali uspje ha. Poslije privremenog pada Srbi j e pod tursku vlast (J439) očc­ ki valo se, da će ista sudbina s ti ći i Bosnu. Tvrtko l l. je tražio od Venecije odobrenje, da sc sa svojim blagom i porodicom može u potrebi dd oniti na njezin teri torij. U isto joj je v rijeme ponudio, neka ona preuzme upravu Bosne II svoj e ruke bilo jav no bilo prikriveno, ali je Venecija to odbila. ne feleći sukob s T ur-
   
   606
   
   ,
   
   I i
   
   I i
   
   -
   
   cima . Kak o se med utim ratovanje između Ugarske i Turske ubr%o poslije pada Srbije ra zv ijalo nepovoljno za Turke, nisu o ni mogli obrać ati svoju pažnj u Bosni, i ona j e ostala po strani. Takav odnos izmed u dviju sila, koje su imale najvik utjecaja na Bosn u, odrazio se i II promjeni na prijestolju u Bosni. Kad a je umro Tvrtko ll., vlastela su dovela na vlast Stjepana TomaŠ
   607
   
   i u propalom pokušaju, da bude okrunjen novom krunom. koju mu je Rim poslao (1446). Kruna je već bila izradena i u Splitu predana hva rskom biskupu T omi, papinu legatu u Bosni. Ali krun isanje se nije moglo obaviti. "T voj prethodnik Eugen - poruč i vao je kralj Stjepan T omaše" il 1161 papi Piju l l. ponudio je mome ocu krunu i htio j e osnova ti u Bosni bisku pske crkve. Otac je to onda odbio. da ne bi izaz,'a o protiv sebe md nju T uraka, jer je jo! bio nOI' krićanin (t. j. katolik) i još nije bio prognao heretike i maniheje iz svoga kral jev.t!va.w Ustvari vlastela su na jcdnom sastanku sp ri ječil a kru nisanje kral ja T omaša rimskom krunom, i ona je morala bit i vraćena u Ri m. Opasnost od Turaka mogla je igrati tek sporednu ulogu. Katolička se erkva nije odricaia svojih namjera. da uniŠli patarenstvo u Bosni. Papini su legati nastoja li i d alje, osobito s pomolu franjevaca. da povećaju broj kat olika i u narodu i kod vlastele. Pod njihovim pritiskom počeo j e i kralj T omaš progoniti palare ne. Neke nj ihove starješi ne morale S\I napusti ti zemlju i našle su ut očišta i za!!i te kod he rcega Stjepana Vu k čila. _Tri pn·aka hereze, moćna na kraljevskom dvoru .. , up u ćena su u Rim. gdje su sc morala odreći pata renstva. Dvojica su po pov ra tk u u Bosnu ostala vjerna katoličanstvu. a t reći je krenuo vjerom i prebjegao k hercegu. Taka" postllpaJ.: u doba. kad se mogao svakog trenutka očekivati gla"ni udarac oJ st rane Tu ra ka. postizavao je ustvari sup rotan učinak od onoga. koji je Rim lel io, i slabio jo; " iše i onako razrivenu BosIl u. Kao i druge feu da lne d dave, koje su un ištili. Tun.:i su i Bosnu postepeno za više decenija sislenlatski slabit i i ra zara li nje:tinu otpornu snagu. Poslije pljačkaških pohoda dola!il0 je aktivno miješanje u unutrašnje odnose, pomaga nje prete ndenata na prijestolje, raspirivanje borbe izmedu pojedinih feudalaca i njihovo dovodenje u vazaini polobj prema T urskoj s obavezom pl aćanj a danka, koji je zatim nametnut i bosanskim kral jevima. Usto se zbi valo i trajno osvajanje stratd ki važnih t oča k a. Od p očetka 1451 Turci drže u fupi Vrh bosni jedan od najjač ih bosansldh gradova. H odidjed. koji je i prije, č in i se, bio privremeno u njihovim rukama. U srcu Bosne zapovijedao je torski »vojvoda Vrhbosne«. Pokušaj kralja To ma ~ a u proljeće 14 59. da preotme Hodidjed, ostao je bez uspjeha. T o važno utvrdenje
   
   <608
   
   Zb lnlk kn tja r " flklO
   
   Peća c
   
   kral j_ ScJ ep ana TomdevIća 1>; rod. I ~U
   
   TAU:." LXVI
   
   •
   
   H~t: OCG Mil',,, , ... ~E (: "lUf'''TIf U'rt tC r n
   
   ,o11.- , :( :r»\'1 .... H CP. r. CC W " .n . or; II<{ 8 Jr, E fltI it" lU E If
   t tr .n. WE- tl
   
   If U
   
   ' .. ..,0 BItAI,,,1011 "'-rtr C"CK"cn "!J C'I Ai'
   
   r 0'l11 lu Gucn,. .. u fi( "Đ rt r; l UrorH nf n·, fAd' .nr'..,TIl Te"'t a(~
   
   r
   
   1'.11"1:
   
   Cl;"f ... ·r
   
   .. rlHIl.
   
   ,.4
   
   lt .... f""'"
   
   ..
   
   •
   
   I(opll~rovo bosans.o ev;ondelit. XIV. $t. Narodna bl bliolt~a uLl ublja nl
   
   OSIlil o j~ U posj~du Turaka. Osim· toga T urci su ~ko n omski iscrp· ljiva.li Bosnu n~ samo pljačkanj~m i danci ma, nego i pov remenim ucjenama . Ljeti 1457 žalio se k ralj papinu legatu kardinalu Car vajalu. da mu je sultan samo od pada Carigrada iWlldio višI:' od lr.oJI{)Q dukata. Posljl:'dnji bosanski kral j Stj l:' pan Tomaš l:'vić (1 46 1-1463) poku13,' a o JI:' da pri prem i zemlju za konačnu borb u protiv Turaka P oslije pa da Bi zanta ( JH.!!) i Srbije ( J459 ) bilu je jasno, da suhan Mehm~d II. Osvajač sprema uni štenje bosanske države. I pojedini fe-uoalei , koji su se prij~ oslanjali na Turke. trgJi su sc u poslje(l njem trenutk u. Herceg Stjepan Vukčić izmi rio $~ s novi m kr a ljem j pristajao je da podupire njegovu leinju. da do bije p"m"ć od Z;:pada. Na dd.avnom saboru u povodu krun isanja krunom pd nim pristank"m .~vih prvaka i gospode kraljevstva ... Uzdajući sc II po m oć kršć anskt koalici j~. koju je oq;anizira l) pa pa Pio IL Stjepan T o makv i ć j~ otkazao plaćanj~ danka sul tanu ( 14l,2). O čtkiva!o sc prema t
   609
   
   '1, p~.ku šao da $e $p~si bijegom iz ze mlje. ali ga je stigla turska ko_ ?JI~a u gradu Kl JUČ U na Sani. i u n sc mo ra o predati. Pošto mu !e ~znud~n o naredenje. neka sc svi gradovi predad u Turcima . I njega Je stigla sudbina spomenutih vc!ikaša. Samo nd lo vi.\t od mjesec dana bilo je potrebno Turcima. da unišle bosansk u fe ll~a!nu d~.f~\.u ra uivenu unu l rašn jim sukobima i prepusten" $voJoJ ~udbml ud strane $ila. kojih je pomoc očekivala. Na (Itpor n~r.odnlh mas.a nije se moglo mi.,liti. ~ To rei su u mojuj kra lje_ VI ni - poručivao je Stj epan T omalcvic papi P ij o Il. _ sazidali nekol iko t\'rd ava i pokawjo sc ljubazni prema seljacima: ohecavaju. da cc .s vaki od nj ih bi t i ~Iobodan. koji k njimO! otpadne. Pro$t um seljaka ne riu umi je prijevaru i misli. da će ta sloboda uvijek traja ti. Lako je mog ute. da tc narud. tim \'aran jem zav ed~.n. od mene otpasti, ako ne vidi. da sam tvojom vldču ojača~ . ~I vl a stel a ne ć.e sc dugo odria!i u svojim graduvim3. kad jc: seljaCI nap u ste . ~ SVI potnali izvori govore o b r7.om i lakom zauzima nj u. B~~ne. J ed i n ~.su v remen i tu rs ki h is t o r ičar Dursun -beg zna da k,tn Jast" I s Orij entaln im pretjerivanjem priča o nekom otpor~ U ponekim krajevi ma poslij e p redaje Bobovca i dru~ih gl avmh ~r~ d ova .• Orugi opet nevjern ici fi tel j i pak la _ pile on - uzdaJuć.1 sc. u svoju snagu i čv rs t inu svo jih mjesta produii;e da sc od u~'ru. I b ~ n e ..Pov ukoše sc II nepristupa čna mjesta i zbjegove:" Posto Je si lkolI Ilo opisao. kak lla su oblika tc ~pećine. pod pla~lO a~lla. D ursun-~~g nasta.vlja: "Buntovnici pojedinih pon r~čJ3 ?Jeh u sc $akup.!l na po Jedn o od tako nep ristupačn ih i tvrdih mjesta u go ra~a ~J~ bi ka o demoni iza brali $ebi jednog vodu. Odalle su sc udu[l!rah I U p rk()~u bili uporni. odlu čni da sc bore ~ po.~jedonos~~m vojskom ... A li sc iz svega izlaganja osjeća. da to niJe o rg~mzlran otpor na roda. nego hjdanje o zbjegove pren turs k o~ n~ Judo m: ~U svakom od tih zbjegova bi.... je sakupljen narod '~ čitave jedne oblasti. Iz nj ih toliko robl j:1 povadi._e. da tc: ne bl ovoga ili onog razl oga moga o "pisa l i ni najl'jehiji p~sar ... Kad sc ~o r~a .do\·ršavala isl amsk om pobjedom. pri.ie neg" bl otpučelo ..obiJenje I pljačkan je. mnogi 511 nevjernik i nevjernica. ml adić i djevojka. i djeca. iz straha, rla i'h Turčin n ~ bi uzeo. ispuštali d ui u. skaČU(L svojevolj no II pruv a lijll~. Dok je t urs~a . voj.s ka osvajala Bosnu. kralj Mati ja., Kon.i n niJe Ill\lgao da JOJ pri tek ne II pomoć. Sul tan Mehmed II. hi" je
   
   !
   
   I
   
   !
   
   , , l
   
   I,
   
   !z
   
   610
   
   •
   
   ,
   
   nared io smede revskom sand fak-begu , d a sa 5V 01'11\ o
   .IJ
   
   5VOjU staru upravu .. , pisa o je milanskom vojvodi jedan oa nJegovih izvjestitelja. Bosna je dobila uskoro još jednog ~kralja " , koga je postavila Ugarska. Kao što je Vuka Grgurcvića imenovao za despo ta Srbi je, Matijaš Korvin dao je naslov kralja Bosne velikašu Nikoli !l očkom ( 14i1 - 14ii ). Iločki je kao kralj Bosne kovao i svo j no'·ac u dosta veli kim količinama (očuvano je šest vrsta s više varijanata). Već i sama ta činjenica. jedinstvena u historiji turs kih osvajanja, da je sultan u pokorenoj Bosni, uz uvedenu tursku upra _ vu. bio prisiljen da predobiva narod fiktivnim obnavljanjem stare driave, pokazuje, da turska vlast nije bila na čvrs tim osnovima i da je protiv nje bilo otpora u narodu. To se lije po vidi iz držanja stanovništva pri provali kršćanske vojske na pokoreni teritorij. Kad je 1480 jedna ugarska vojska prodrla u taj kraj. mnogi S\I Vlasi prešli na ugarsku stranu. I duće je godine herceg Vlat ko, ~ na poziv Vlaha~, poduzeo napadaj na Bosnu. ko j i sc nes retno svršio. »Sve je u Bosni u vrijenju. Ono malo Turaka tl njoj pobjeglo je. a Bosanci jedni dru ge p l jačka ju. ranjavaju. ubijaju: ali svima je u ustima Matija (Korvin). Matiju zovu. Ma tiju žele. u Ma tiju su uprk oči sviju « - obavještavali su dalje Dubro v č ani napuljskog kralja Fe rdinanda ( 1481 ). To je bilo posljedicom smrti suitana Mehmeda I I. i nereda na~talih u Turskoj. koje je iskoristio i Ivan Crnojev i ć. d;, se ponovo vra t, II Zel u. Herceg Stjepan Vukčić Kosa ča, koji sc od dolaska na vlast uglavnom držao Turaka. uvidao je. da ga to ne će spasit i i da co:: ga, po njegovim riječima . »vclik; Turčin svega proŽderat; •. S posljednjim bosanskim kraljem izmirio se i tražio kao i on potpo ru od zapadnih si la, Ugarske. Venccije. Napulja i katoličke crkve. Ali j u samoj Hercegovini razdor jc paralizirao hercegove planove. N jegov najstariji sin Vladislav pobjegao je 1462 k sul tanu i ponudio mu 100.000 dukata. ak o mu dodijeli polovinu očevih zemalja. Turci nisu mogli dokraja pomoći Vladislavu. ali je zato sultan zahtijevao od hercega. da mu on isplati s\'otu. koju mu je njegov sin obećao, ili da mu preda tri svoja grada (Kl obuk i Mičevac II Trebinju i Cačv inu nedaleko od Sinja). H ercegu je ipak bilo draže nagoditi se sa sinom i odstupiti .iedan d ,o
   
   612
   
   ,
   
   l ,,l
   
   !,
   
   ,,
   
   bl asti. Vladisla\' je imao tada svoje »vazal e«, carinike i posadu o o gradov ima. Pod takv im okolnostima T urcima nije bilo teško. j~ već 1465 osvo je najveći dio Hercegovine. Mlečani su o?et iskoristili priliku. da zauzm u primorje od Neretve do Ce.tlfi~ (Krajinu ). Kralj Matija! stavio je svoju posadu u grad .Poč l telJ a ušću Neretve. Pod vlaUu Hercega Stjepana ostao Je samo "uzak pojas zemljišta u pri morjU . s N · OVim na u Iazu u Boku Kowrsku. . Tak o smanjenu i rani venu oblast osla vio je H erceg Stjepan )\' ome srednjem sin u Vlatku (1460-1 4 82) isključivši iz naslj,~d ­ stva najs tarijeg sina Vladislava zbog sukoba. koji j ~ imao s ~~I!n, Vladislav je pokušao da se održi neko vr ij eme u Jedno~ dlJ;lu čevine ali je ubrzo morao napustiti borbu s bratom I presao je u SI~voniju na pos jede. koje)e dobio od kralja M~tijaša..~ro­ ti" Vlatka ustali su i VlatkoviĆ! u zapadnom Humu, pokon!! se neposredno kralju Matiji. Bez mnogo napora Tu~ci na p~­ četku 1482 zauzeli Novi , Time je napokon nestalo, drzave. kO JU ~\l Kosače osnovale. Medutim. Jajačka i Srebrnička banovina održale su s~ neko liko decenija j uza sve stal ne napo re T uraka, ~~ ~ onacno zavladaju čitavom Bosnom. Ali kao što Ugarska ~~Je Imala snage da prema SI'hiji očuva Beograd i Sabac. ona filJe m.ogla d.a. ~o u čini ni sa svojim uporištima u Bosni. Citava obramoena, hmp od čeliri banovine podlegla je za kratko v r ijeme dvadese~lh ~ " ­ di na XVI. st., kad a je Turska započela svoju . snaln~ or~nzl~u protiv Ugarske. Srebrnik je pao u turske ruke 1.:>1 2, .Saba< , B(;~ ­ grad 1521. Uskoro poslije bitke na Mohačkom polJU nestalo Je i Jaj a čke banovi ne 1528.
   
   ;11
   
   I, ,
   
   I
   
   I I
   
   I , ,,I I
   
   l
   
   13. Kultura II Bo~ni X II .- XV. s tolj eća. - K n.i i ž e \' n o s :. Kao i u ostalim srpskim i hrvatskim zemlj ama. i u Bosni se ra~ ­ ,.ila pismenost. tek kada su se. n jezin~ slaven:ki .stano,,,?ici: pn mivši kršćanstvo. počeli koristiti tekovmama ucemka CHila! Metodi ja. Nalazeći se izmedu dva najstarija žari.šta južn?sl~v~nske pi~mcnosti, Bosna je u vremensko m razdobl.J~ od ~ . -X!': ~ : . bila pod ru čje , kam o su.u isto vrijc~l: dolaz1!! gl~.g ol}a~k! . ~ ~~~ r ilsk i tekstovi i iz SUSjed ne glagol jaske DalmaCije 1 ,z JU~. i stočnih makedonskih i srpskih ~ema!ja. Stoga se II srednjevJe.
   
   613
   
   ~.
   
   I kn vnoj Bosni ut ć i rilicu. koja je opće pi smo crkvene knjif evnn$ti i državne upra ve. udrbva i gl agolj ica. i to mn ujo!u duie neg" sto je to b ilo u ostalim južnoslavenskim zemljama ći rihk og p n. <]ru čj a, Taku vec najsta riji bosansk i pisan i spomeni ci iz kra ja XI I, i poče tka XIII. s\. pokatuju tu dvojstvo II upotrebi obiju sla venskih a zbu ka , Uz poznatu povelju bana Kulina iz~ . liMI pisanu ćir i licom i na na rod n om jeziku sačuv an je. na primjer, i jedan ..dIomak Djela apostolskih. \. Z". Grškovićev odlomak pi san ~Iu._ goljicom na kraju XI I. ili u početku XII I. stolj eća . Zanimljiv" je pritom, da sc ml lom r ukopisu nalaze i naknadne bi lješke p isane ći rili com II XIV . sl.. .što j aSI)(' )lokazuje, cla 5(1 laj glagol j ski rukop is Ilpotrebljavali i oni, knji SlI sc inače služili ć irili co m Kara kt er i.• ti Č n o je is to tak o. da i II ostalim ć ir ihkim obredni m evandd je. koj e sadrži sve knjig e No voga za vjeta. pS;I)mc i neko li ko apokrifnih 5pi~a. il p isao !!a je krstj:. ... in H val Z " helcej.!"1 H rvnja Vukčića . ili t.ajnič k o evandc1 je (odlomak). II kome ll' čak nekuliko rc' dab nap isano .l:"lagolj icom. i Rukop is krslj an ini! ~ ados a vi! iz vrelllen~ kralja T " ma ša , T a oskudnost bosanske srednjovjekov n,' kn jižev nosti. ka o i njezin ~trogo obredni k"rakler ~I·" kak o Su posljedica specifi č n i h u'·je ta . pod kojima SII naslale i J.ivjde 5rednj ovjek m'na bosanska drill"lI i nj ezina crkva. Kak o su ..crk vu bosansku .. prugonili i katolici i pravuslavn i. a s dolaskom T urab nes tal o ic i njezi ne hijen:rhije. naravno je. ",o se sačuI' al" vr l(> mal o r ukupisa. koji ~u nas tll )' u nje1.i ni m redovim
   \"( .
   I, ! ,I
   
   , , I
   
   •
   
   ,
   
   l
   
   ·· ' ev noSl .l. k a k vU 5U ·,m·.. l, ostale J'už nosla vens kt k nJI
   
   knjižcvl)(>Sli toga doba . Posebni uvjeti . pod kojima sc razv ijal a srednjovjeko,·n a bosanska pismenost i književno~t. svakak o ~u '. uz o5 tal,o. pr{)~zro­ č il i zllOimljivu či njenicu , da jezi k bosanskoh rukopisa s Jed ne ~tru ne cuva trag ove velike stari ne, a s druge strane č~va. cr te ŽI~ ~' uf:a narodnog jezika više, negu .hu to " idimo u srednJ<,vJek ovn oJ srpsko j književnosti .
   
   U m j e t n o 5 t. It kasne ant ike i ra nuga Srednjeg vije ka sa cuvalo sc u sredi~nj oj Bosni nekoliko o~no v a kr .• t anskih bazilika sa zaniml jil'im ornamentalni m i figu ra Inim kam enim reljef im a: najl jer.ši ~kra s imale su bazilik e tl Z eni ci i Dabrav inama iz Vl. stolj e ć a . U mjetnost kasne antik e, naročit o kam eni reljefi. utjt"( ali su znatno i na na jsta rije kamCTlC spomeni ke i7 vreme n a poslije m ukrasti M isal hcrce~a H rvoja. koji je. na,s ta o i~medu 14.03 I. 1415. In icijale. ornament I' i minijature raclw .Ic nekI da~m~tlns~1 ma J' stur.·k" ji je staja\) pod zna tnim Uljcca jem toskansklh .lunHnato ra. 61~
   
   614
   
   ,, TA Bl. ...
   
   o
   
   • •
   
   •
   
   ostalom slikarstvu tih stoljeća u Bosni i Humu oČu"an., Ji: sasvim malo podataka. Za freske crkve u Dohrunu. koje su iz posljednjih godina X IV. st., ne bi se moglo pouzdano reći. da su historijski vezane za nekoga bosanskog vladara . Te freske 1)(1 stilu pripadaju slikarstvu srpskoga moravskog stiJa. Osim stranih iluminatora i fres ko-slikan: bilo je II Bosni i Humu II xv. sl. i primorskih majstora. k oji su radili ikone, zavjetne i oltarske sl ike. U Humu ima ikona iz kasnoga XIV . st., koj e su vjerojatno preko Dubrovnika importirane iz Italije. U XV. st. jaka du brovačka slikarska škola slala je svoje majstore u Bosnu i Hum. Bosanski {eudaki njegovali Sll i vladarski portret. Već ban Ku lin spominje u natpisu svoje crkve II Muha ši n ovićima. kako je na njoj postavio svoj ~u braz" nad pragom. U Hrvojevu misal" ~ .. čuvala se njegova reprezentativna minijatura na konju. Nil pečati ma banova i kraljeva čestu sc javlja repre2.entativni kasn,,gotički portret vl ada ra na konjU i na prijestolju. Fini portre: Stjepana Tomaš e vića pred Kristom svakako je rad nekoga put u· j ućeg slikara. koji j e došao na dv or posljednjega bosansk og k rao ljao Osim službenoga vladars kog portreta, koj i su na dvoru r;]· dili i njegovali tuđin ci . u Bosni je njegovan i ~ portret" - ak" bi se to smjelo nazivati portretom - II domaćoj umjetnosti na reljefima stećaka i II i1uminiranim rukopisima. Ka o pri nljeri na ivni h portreta te vrste d"laz~ u "bzir: lik gosta Milutina Ila n jcgov'u stećku (na Humskom ko d Foče) i "autoror!ret~ k r~\j an i n a Radosava II njegovu rukopisu . Po svome geog rafskom položaju srednjo\'jeko\'na sc Bo~n" nalazila u mrtvom trokutu izmedu Primorja. Podunavlja i Muravsko-vardarske komunikaci je. Sve granične kulture : mediteransk o- romanska. bizantska i srednjoe vropska. bile su w oiim zal eđem okrenute prema Bosni. I tako su na tom području. kuje nikada do kraja XV. st. nije u cjdini pripadalo ni jednoj razviJenoj evropsko j kulturno j oblasti. stalno postojala dva p,· ~ " ea \I umjetnosti: jedan. koj i jc služio kao temelj. alltohtoni. primi livni i zaostali stil, koji je stagnirao, i drugi promjenljivi pra" ,K imporlinmi h um jetnosti. koje su se smjenji"ale u vezi s I,olit;,;kim d oga đajima . D(,mača sre
   P ortret Hr voj a "",k e l ća . Iz n jegova l:1ago lj skog misali (Ca rigrad, BIblioteka Sa ra ja)
   
   uvn:
   
   'I, TAliLA LX VIII T" U l.A
   
   -
   
   ..
   
   -
   
   I Gnd Ja jce. ,.'rd ava l erk".
   
   1\".
   
   Luke 51 :r. vonlkom
   
   Gr~d I"očltelj. ~kllla GaHan~
   
   klpelalll "
   
   LX [~
   
   ;
   
   ,
   
   H~ lal()
   
   niUa. Danas o t oj vTsti umjetnosti na.jv jsc podataka pruia;!,; mi nijat ure bosanskih skril)\orija i ka meni nadgr obni spomenici s l eće;.
   
   la ko mi nijature d omati'h majs tora i stećei pripadaju i~toj "rsli umjetnosti. njiho\' sl il nije identičan . Minijature su radt ne za potrebe _crkve bosanske .. , koja je imala svoje učenj e i svoje IT::.dicije. Temc:l j minijature bio je romanički: u ~a je tek ka m ije. kad je II Bosni ogrubjela, pojednostavl jena i primItiv no prestiJi:r:irana. dobila oblik pred roma n ičke umjetnosti. čak i ohl ik um jetn osti iz prvih s toljeća Seob.:: naroda. Steće i nisu ni izbliza onol iko vezani za .crkvu bosanskll~. ko liko se to obično ist i če . Slcćkt upo t rebljavaju njezini vje rni ci. kau i p ravo~l avn i i katolici ; osim toga oni vjerojatno nisu tuli kn ~ tari. kako se to u posl jed nje doba isticalo. Prvi sigurn(> datirani w:ćci s natpi sima pojavlj uju se tek u X IV. stoljeću. N ajv eć e nl" kropvie steć aka u Bosn i j H ercegovini veći nom su iz XV. i XVI. s tul jeća . Tako je. na primjer, u čuven oj Radimlji kod Stoca na j"iie s teć aka iz XV I. st oljeća. Ve ć i sam taj fakat ne dopust:. nam da početke s t ećak a veže mu za »erkvu bosan sku .... Jedno ]<: pouzdanu: steće ; ~ U svojim osnuvnim oblicimi! i orn a mentikom vua n i za lleoma stare uzore. Neki steĆd. na roč it o II istočnoj Hel re~{l\' ini i Crn oj Gori. pokazuju vdike s li čnos t i sa sarkofazima S (Irug'" strane ope t neki anti k n i nadgrobni spomenici l: Bosn i i Hercego\·ini imaju ornamenil: gotovu identične s orna .nel11ilwm steća ka .
   
   ,,, '. ',.
   
   ,
   
   OI; ,
   
   +
   
   • •
   
   ,.
   
   ,
   
   ,
   
   " val ov rukopil.,
   
   Evanđeli st
   
   M3cej
   
   Klesa n i ukras na stdc ima sa mu se na najstal'lJlnl pri mjcrcl ma drži \Izora s anli kn ih sark of3l)a i stela: na primjer. na ne k ill: stećcima u H ercego\' ini ponavlja se rcd arkada. kuji pre
   6i ;-
   
   upućuju
   
   Ila utore s tekstila. Ć ilimi sa scenam a lova it XV. st. i nešto stariji Wim; s pr;.wr;ma it pkm;ćkog života iz Francuske i Njemačke ne razl ikuju se mnogo od figuralnih kom p ozicija n~ MeCcima . Vec shematski oblici na t kan in i. u kamenu su postal i j u; teii i ncspretniji. Go t ič k i Jc uzor samo rijetko di rektnu kopiriln. Ornamenti i figuraini motivi na steecimil prenesem $U pollajvi;e s tekstil;) XIV. i XV. sto l jeća. Teško bi bilo pretposta vili. da su bosanski ple mi ći čes l o kupova li zapadnoe\"Topske vezove i I:lpisC"rije Ja scenama vi tešk ih zaba,·a. pa da je sa tih importira n ih gobdi n a direk tnI> preuzeta i tematika i formalna obraclb;) firtJ ril ln ih motiva na ~teČeima. Mnogo je vjerojatnije. da je n., samim dvorovima bosanskih i h e rcegovačkih plcmiča cv jetala \' ezilj~ka i tkala čka umjetnost. Ona je mog la imati tjdnjih vela , lildašnjom umjetnoitu tekstila. Vjerojatno je preko domaCih ~ i lima s figuraInim motivima prenesen na reljefe stcta ka ta j t ipično feueIa ini repertuar kilsne gotike. Nastal i i1. raznO\'r$nih elemenata. česlo iz pozajm ica. sleeei ka o cj elin u predstavljaj u origin
   ,,
   
   I ,,
   
   I
   
   i i
   
   ,
   
   Znntn,) vece gradcvine na terituTIJu Bosne llodizali su prut ll'nici pat arena: katolic i i pravoslavni_ lj centraln im ~vo j i n ' IIbla~tima patare n i su tc gradcvine porušili. Ponek i preostal i fr agment svjedoči. da je i u srednjoj Bosni bilo. na primjer. romanič kih crka va s p recizno klesanim kap iteii nH' Višc se: srednjo,jeko,,",: rcligiuzne monume ntalne al'hitekture sačuvaj!) \I sje.ve . rouparl nim i jll~ojstoč nim krajevima . P?znat.e $U erh '.e II .JaJc",. ~dje je p05tojala katedraIna crkva s,'. Katarmc. u ~oJu su 145q prenesene tobožnje moći sv. Luke_ Orl pravo5lavll1h. crkava IZ t ih vremena sačuv ala sc (lo danas crkva hercega StJ el)ana kod Goratdr jz g. H 54 . .1o ~ ni je dovoljnu ispitan utjeca j i~~očn ih. sr pskih krajeva na srednjovjekov n u arhitekturu u ;MočnoJ H ereqov ini i II i stočn oj i srednjoj Bosni. Za neke ~r k ve iz XVl. ~\.. Z\"a II XIIl. i XIY. ~\., n., primjer: DobriCel'o kOfI T rebmp. Zaval.a na Popuv,", polju i Ozren kod Tuzle. Na takvu pre.tpnst3vkll nat ,' i,e Up\ll:uju obl ici temelja. koji se ponekarl saSV llll podudura.!\: ~ temeljima stare raške arh itekture. Od sv jeto,'n~ sre{lnj(wjek ovne arhitek t llrt os ta ~. Je u .'~osni i Hercegovini znat
   , IZVO RI I LITERA TURA
   
   I z' ori. Domaćih izvon $ bosanskog pod ru~ja ima vrlo ma lo :<.ICu· nmih . od vluleoskih iS!'UYD sačuvao se samo yr lo nez natan broj, i I" 'etinom izyan Bosne, ka o n~ primjer malena. ali dragocjena zbirka iSl'ra". i,. XIV. ~ •. u KOrmcndu II Ue-arskoj u ~ rhivu obitelji Ba tthyany. Objavio ih Jt L. T h a II o e l Y. St udie n zur Geschich te Bosniens und Serb,en~ "n M;It~talter, 19 13 (p rdIMUI)~nO il eZM XVII[, odn. iz W!~S_ Mill. a,,~ Bosnicll und de r ~I HCCJo(ovin. XI). U GZM objavljeno je još nekohko sre ,j· njoYjekO"n;h bosanskih isprav~. Popis i d;plomatičku analizu svih yluleo ski h iSprav" dao je A. e o II O" j e" " raspravi BllacTcocl
   Valne podatke prubju nldj:'robni natpis; obj8l'ljivani u TllliČ,lim h rojevima eZM, pre>IAmpnni l)onajviAe kod JO. CTojaHo8Hh . (3an HcH) . Va!nije 1.birke specijalno za historiju Bosnt jesu: E_ Fe r m e n d f in. ACla Bosnae potiuimum ecduiasl;e. cum in!!eltis edito ru m documen torum re).!esti s ab ~nno 925 usque .d .nnum 1752. MSHSM 23. 1892; L. T h a Il o c I Y _ A. H o r I" I h. Codex diplomaticus partium regno Hungaria( ~dnexarum; SUnaIUs. CUl r,,", el oppidum Jajcu (1450-1527). 191" . I'dl0 ~tade za hisIOriju srednjovjekovne Bosne ima takoder u zb; rkam~ T lo a I· IOcI~·· B arllh'$. Codex S la!!'.)'" Tballoczy·Horv~I!'. Code).: (omi!a t uum Dubicza, O rhAn el San~ (I'. ilVO ff U hn'alsku pOl'ijesl u ()vom razdoblj u).
   
   I, • •
   
   Od dom,~ih narativnih izvora ndlo vIJe st, o Bosni nalaz,mo u~I ... nom kod Popa Dukljanin., Tome. a rh iđ akona, Mihe Mađije"', Pavla Pavlo . vit •. " Hp ski m rodoslovima i ljetopisi ma, II bio~ranj 8m a kralja Dr.tulin l ; M~)l(>I:: Std ana Laza revita i II uspomenama Konstantin. Mihallović ~ jz Oflf(wice. l ' uguskim ispravama nalazimo rnllogobrojne podatke. koji se odno,r nl Bo~nLl. II zbornicima F e j ~ r l, F r ~ k II O i. (dob' Mal ijah I\:orv;".). Ccxk,. d,plomaticus patrius, Code" diplomalkU$ Hungaricus Andet.ve" ~ I ... (odu Zichy, Cod"x Arpadianu$ i dru!!";. Bosue St dotiču; !lariji uI:"arskl I,isci Ro~erj j t. T burocz. Kalirnah, Bonfin i neki drugi. Ma ter ijll iz različitih ta lijanskih arlli,-, lIHlaz; sc u pOlnatim zbirka".. A. Thdne.a. J. $afarika. S. Ljubit., V. M .ku i ev n, '" J o I ~ e, zalim u I. N a g y - A. N}" r y, Magyar diplomacziai cml4!kek M'lb.v 's ki,'ly ko r ")01 (1~5S----I490), [_ [V, 1875·78. i L P a ~ I o r. ACI '; inediu b.Mona n! ponlificum Romanorum p r;,eserlim saee . XV , XVI. XV!' ill"~1Tantia, l (1 37&-1 464 ). 1904. [)lo~l n Jo(r»,le la bosanSku povijul XV. u . im a ar3)!'on ski a r hiv u Barcfloni. Ona jo~ nije sistematski iskori~tcn a i objavljena. Manju zbirk" da!> Je T h ~ I I (o e 7.)' " _'pom"n"tom djtl", Studie" lii i Ge 'd" c h' ~ Bo'n'e,,~.
   
   , I
   
   l ,
   
   O,unt.ki pisci imaju razmjnnlo malO poda taka o Bo~ni, Po~ lije p"'ih "ijHl i kud KonSlantina Porfirogeneta. 1.a XII, ~1. ima ne~h' "ije"l, 1\ ; n "m. Op,irnije govur e O Bosni tek posljednji bizanaki llistu · tiČ3t! X\ ·. .ogl. Xl . O Zij!mundoy,n ' " ojnantR n~ B,, ~n" ima podata ka kod E. W i n d e c k e a (" . izvo re u~ !)Ot l. X,. Zd pitnnj" ~CTkve bosansku - njezino u~enj~. obred~ i ustrojsIvo .'zvurnR j c Ir r a d~ r:llmjc rno o~kudn~. Medu rijetkim rukopisim a. koj i lU sc ~ Mu" tl i. " n~ ~ "mn j tvo l>Qtječtl iz nje1.ini h redova, n ijedan ne tIlate S '~I( · ma . ~k t ni n ino učenje j ob rede nili prikazuje potpuno njClino ur eden) ~ Od n io l"u naj va"n,ji: f ra)::me na l Batal ova eyandelja iz 1393 li zd )b . eTO · J I Ho . Il I, Jella!! npHllo, " nOJHaBa lhY 60eaucKHjex 60ry.,,\.,&. SL:rine JAZ U XV1!l . IfI96). rukopis k rst jan ina Hvala iz 1404 (u~fI . D. D a n i Č i f . H ~ Rlol ruk'.IP;~, iSlo 111. 1871. i F. R a č k i. Prilozi 11 poviut lIo.an~kih palat~n •. ' ~ H) I. 1869). Nikoljsko evanđelje iz istol!: vremen. (ild , D ~ " ,. l 18(4). ~fetkovitc vo evandelje, vjfrojalno iz pO<'etka XV. st. (ilru, blien(>; ".l,, ~e . ku ie ~u osob it o ,·až"e. objavio je M. S p e I • n. k i; U
   
   t,
   
   62 ! 61U
   
   ••
   
   A' slP h XXIV, 190"1), i r ukopis knljan;". l(aoo5a\'1I iz "r~ mc nJ izm~d u 1443 i 1461 (usp. o nje m u F. RlIČki, Ov. prilo,. .. za [>Qviul boU1UkHI pataren ... Surine JAZU XIV, 1882, i V. J. g i t, An aleeta Romana. AfslPh XXV. 1903). - O .
   M.
   
   XI V_X"
   
   H (K~
   
   )'
   
   O~im rukopisa ravu, k Oje potječu ll cpo.
   v d čiPIlo", Ilije r arh ije .crkve
   
   b n~.n~k e~
   
   ili njninili " .i emika. To ~ u.; BolinoPOljsk, izjava iz 1203 (u lat. prijevodu, izd. T. S m i č i lt I DS II CO IlJ, 19(5): neke i.prave XIV , ~l. iz l\ijtmenMko~ Jrhiv» (1'. gore): tUIamenat ,Itosta Radina i. ] 466 /izd T r II h e I k a II GZ M XXIII. ]911. i lb. e T o j • Ho 8 Hil. C pn c~ e n08e.'b~ I. 2: u~p. takodu T r u h e I k a, Jot o tU llImenlu gosta Radina, GZM XXV. 1913): neke isprave i pi~ma il Du brovačkog arhiva (Obj.,·ljeni II zbirkama Miklo;'iča. P"dt .. i SIoji' nOI·it,).
   
   e.
   
   Nalpj~i
   
   I\~
   
   I
   
   I ,
   
   iako \\\wlobrojni. ""drile !loncki d r ~gocjenl !lodat"k (Izd. L T o j, H II H" h. 3'"H(I1 : usp. ta k oder T r u h t I k a, Ull epe 3Y. i.to XLVI. 1934). l'o d 3tak~
   
   
   I
   
   e.
   
   o »erk"i bosanskoj_ i njezinoj h ijUMlliji inHl
   
   od pojedinačnih izvora. ku.iI su Uj!lal'IIom nUI~li i,,'an Ao~ne. ~I"vm .o~an~I,;m k r"lj~nima. l{"d .lAZU 270. 1!l-l9): dl'~ ru kopis" XV .._t. il mletačke /Il~rdon e (il.d. f. R:l ~ li i. Prih".i >.a po\"i~<1 tous,," ski]' Put;t. rtni<, Slarilt~ .!AZU XIV. 1&<1): I"smo l';' !>" Eu)(tl1o IV. le,,"ltl Tomi hvar. .,kom i, 14~5 (Il.tl. Pnrlnti IV): pi~lI\o 11'.1110 IIl(' CY il 63. Ise.:;. ~ l>otl"",;ji iz istOj! I rel1lenn H. :1 \. 'I H 1.. ]\lhHlII(I
   6·,·)
   
   --
   
   L I t e r a t ura. Interes za
   
   p ro~I"~1 Bos " ~
   
   i I>ok u'aji. da se o na pri ' k aže ukupn o. pripad aju u nije me sla bljenja Tu r.kog Ca,"!I'II, kada s. uč e kivalo. dD će i ona bit i os iotlOd e na od Tu r a ka. P rvo zna tn ije d jd ejest M , S e h i n, e k, Politi.c!' ~ Geschichk de ~ Kiilligrei(he.< Bosnien und Ra ma vom Jahre 867 bis 1741, 1'S;. Od d oma6 h pis~ca dao je prvi prel!lctl bou nske povijesti F . " s. P e j ~ č e V i t " djelu H istotJ~ Servl~e. l;!:,H . U.koro j e iz;;Ja. opet od jedno,", Nije mca, tajedničk i p r i k aul\~ historiJl. Srbije i Bosne: J. Ch r. E II \: e l, Ge>
   M"
   
   nlld~lie "
   
   (j\I !> rovHčkOj "radi. k o ju su u ~vujim zbirkama objnil i Gelcieh.Thal 16czv i .lorlCu (I'. izvo re u,. I'O~1. X.J. i II "radi iz rim~k i h Mhil'» (ild. Thtin e~, Fe r mendžin. Smičikl a s i Farl a ti. 11I.I·ricum ~~crum IV. 1769).
   
   u . K a n! b ~ r u Cro. t i. u er a 3, 193
   I
   
   , •
   
   I
   
   e.
   
   O~im
   
   .pomen utih djeb im • .in, nckoliku cjelOVItih prikn~ bo.ans k·, 1I,,!otlje To .~u; S!al'olJub Bo,nJak l!. P . Jukit), ZemljopiS i p<)l'je· (· nk~ SM"e. 11\51; A K n e! e' i~. Krntka poviJc< t itralja boS3n.kih I-I::. II!8~_f\7: i~t'. Pad B o P"" II 1.. DOCII3 " X~puerOHHII3. 192~. hi~t"rd.
   Zn
   
   r~t e (I. ht . lU qp.'kll p.(\vije.<1 u ",·om rndoblju). zna t niJe .., ra~"r~I·~ · B n o p o 111110. Tep ,nopHja." u, pnaoi (.oca )lc~e .!lplK aae y cpeIlH....: H~" .. r.lar \.·AH ]I..;. !lU.; : ,1.\ . :IIfIl H h. :k"!I,oe XepIIU8 CH. CaRe, ;"" 1><'1
   
   I!un; H .1. p). " ' I' a II. HelllTo (, 5oe ..... O .Il.6apcl(oj .. ,la6"oOOea I< C",uJ ~'n HcKonHj l\ II O cprrCK" M M al\aCTllp "M~ y DOCIIII. rOllll ,ulbl1 ua Hl! [I. !8711 Rudarstvo: I\. J i r e č e k. Die I-I andel~~trassen. i B. C ~ a I' H lt , CT~po 1'.'· .. nl>C~u lIpaflO (v. Iii. 11 srpsku poviju l u ovom razdoblj u). Numizmalik a: C. T r u h e I k a, Nalaz bosanskih Ilovae~ ob ret e" K<>d Ri biča, GZM XVII, 1905. Sistematski pregled s osvrtom na prija~n" , ilte ra ,uru dao je L R e II g j e o, Noyci bosanskih banova i k raljeva (ist o LV, 1943). Usp, takoder M, lJ II li Mh. Be.llll~ " 6ol:aHcKK :IJIaTlIH K. Hl! Ill , 1%1,52, i re pliku l. Rcng jela u Numilmatj k~ V, 195J. unutarnje u rede nje : IC J i r e če k. BOAAa i Herec~ovin. za ~ I ~.·· Cftropis Cuk~ho Musea Lill. 1879; C. Tr I/ h e I k a, Drh vnn , uStrojstvo Bosne II doba prije Turaka. GZM XIII. 1904 (prer~. Nap retk()Yoj Povijesti B. i H.; isti. Hi~lorička podlol::u a/! r arno .: I'i'anj~ " Bo.vtk ". $Ild beno Mno u
   
   O kat"ličk"j erl,vi. osim poglavlja u Nnpre t kovoj P"vi.iest i: D. F ~ r· I II t i. lityncum ~~crum IV; M. B a I i n i Ć, Djflovanjc Franjev~c~ u Bo~,,, '1 Herce)!""v", i I. Za".reb 11181; A. Ii o " e r, Dva od lomka ir. poveće~ r.d~ " k rš{nn._koj crkVI u Bo~ni (Spomen.knji!!a i,. 60$ne. 1901): J. B o t i l· II oll.be, ]93-4; l R u P t I č. En(~tehunJ! de . 'fr~n'-i~llanerflfn r rci~n in Bo.nie n und de r HfTze):owinJ und ihre Ent ... ick· h"'l:: bi" >.um hh re 1878. W37: F. S i ~ i Ć. Ne~to o bos3nsko·d~kov a čkoJ "i.ku piji i d.kov~čkoj kaudr,.,!;. Godi~njic. Nl: 44. 19;j5. O I,n r ;,kte r u i pn~l~nku ~crkve bO.
   l,
   
   i •
   
   I
   
   To je potaklo F. R a č k o I: a. da dovr!; svoje djelo BOjJomi]i i Pa· II renl (Rad JAZU VII. VIII i X. 1869 i lSiO; Z. izd. SAN 193] ). koje je izradio na os novu cje lok upne irade dotad a objPvljene, kao i n ek ih prijl'oepozno tih spis a. Protivno Pet ranovi~u, z aključio je, da je _crkva bo· sarrsk a4 bila u svemu izrazilo patarenska, ali da se s vremenom _udaljil. od strogoga lumačenj a svoje p rvob itne nauku. Mišljenje Račkoga bilo je uglavnom prihl'aceno, jedino je što sc liče redovničkOI:" obi ljdja .krstjana«, kao i stupnja pribli!avanja H rkve bosonskec pravovjernom učenju bilo poneki h razl ika u m i~ljenji m 3. Na st an ov išt u Račk oga s toje V J. K la i f (usp. naročito _BosanskH erk,·u i Patareni. u knj izi C rt ice iz hrva tske pro~losti, 1928), 1'. S i ~i ~ (Povijest Hrvat a za kraljeva iz doma Arpadovičl. 19014). K. J i r e č e k HCTop .. ja Cp6a (prev , 1902'), O. P r o h a s k a (D as kroatisch·serbische Sch r irttum in Bosnie n und de r Hcrzel:owina, 19l1) i dTllI:"i. U prilog u BORomi[s!v," i boljštl'ium (Ju:;-osl. Njiva 19(9) Prohaska je najzad. kao osnovno obi. Ijdje :>crkve bosanske4. istakao uZ os t alo i njezinU tobotnju tdnju za .pravim komunizmom4 (t akvo je mi šljenje ve ~ 1905 zastu pao M. P o fl o· \' i C, Bocom ilen und Paluener. Ein Bei tug zur Geschichte des Sozialismus " Neue Ze it XXIV. l. Bd.; pr ev. u Razredna bo rba l. 1906--190i, Dop6a 4. 1911). P r istaju~i ;na~e Ul I:ledi!lte Račkoga. r. 4" ," Mo lU II H~. OICO 60r),MII.IIC1"ll3 y CpeAIh~Be"oBlloj DocnI< (Prosveta XXI. (931). pO!lt3vio je hipotuu o mogutnosti. da se bosa nsk~ hereza. kao i njoj srodne he reze _ s obzi r om na _ n eobično teritor ijalno podudaranje4 _ dovede u uiu vuu $ arijanstvom ostataka Gota u Bosni. MgJjenje Pet r.novića p reuzeo je u suAtin, A T o M (pseud. S,m~ Tomića) . K'lCoa je 6 H"g cpe;UbeftjeKoĐK3 »UPKDI 60caHcKu _ ~"jepo 60cal!cKac (8053n51;3 Vila 18!12 i 1894), al i je. po ta knu l novijom I!ra~nm. ogra n ičio utjecaj bogumiIstv. na neku :>zasebnu dru!bu bOll"omilsknc. koj. se rulikovall od pata rena (t. j. krstja ni) dub rovačkih spisa i .erk ,·t bosansl,e4 kao jedne konzCTvutivne pr~v"slavn r crkve. Jo; d ~ljc od Atoma otišao je B. r JI y lU a u. CpeAIbOleKOBlla .60C311CKI l\~lKB R~ (OPIl1l03 .. I{JH<1> IV. r9'1(). koj i je ospo rio postojanje bilo kakvi~ he rel ika ili here t ičkih utjecaja u prayoslavnoj .crkvi bo~. n~oj •. Iloja se z~jedno • drtavom odijeli la od srps ke cr kve. U knjizi l-I CTIIH3 o 00 rO" ''''''>l3 (1945) izn'o je najud mi~J jenje, da nije po:«ojal3 ni t i bogum ilsk a niti drue:e duali. ~Iičke hereze na Zapadu. Do iSlog uklj utka o nepostojanju bo:::-umil· 51"0 uopće doSao je tl isto vr ijeme bugarski historičar H. n. 5J[ a r o e ll. DCCf.!lan H. npeaaHTCp KosIea "pOTII8 60roMllitlrre, 1923. Uspo redo S~ sve j~čim istic~njtm pravoslavlja .c rkve boSllnsl;e~ n~ srpskoj stran i, pojavila sc nn hrva tskoj strani tetnja, da se ~crklO bo ~an· sku dovede u štO tjdnju vezu s hr vatskom ~laJ!oljaškom crkvom. F. '" i I o b a r. Ban Kul in i njeltovo doba (GZM XV, 19(3). smat ..o k oo· sansku be rezu nepo$red n,m izdan kom ~Iagoljl;;ke .narodne crk,'u. koj~ je upJla tl bogumilst vo zbog progona slaven sk e slu1bc božje od ~1TJn .
   
   -.
   
   6"
   
   ] Rima. I. P i! a r. Bogom;!stvo kao re!i ~;oznopovj esni. te ka o so cij alu ; i po!i liek i proble m (1927), p rilIV. ti o je ovu misao. kOJU SU dalje r~lVi l i M. Vc g o. Povijest Hum ske zemlje (Hercegovine) l, 1937, L. P e t r o v I < (Djed Ii rvll" Ch roato rum ded. Kalendar Nap redak 19012. i Hrvatsk", podrijetlo lx,.~umiISlv " Spremnost l, 1942) ; Ć. T r u h e I k a, Bosanska na rodna (patarenska) e rkv a (N ap retkova PO"ijes! 8 . i H. I, 19-12). Oni su " ~DO me nul i m pr ilozima ust upali mi{ljenje. da _ukva bosansku nik bil~1 ni " kakvoj vni s bo~umilslvom. nego da je manje vi~e bila nepo· nedno poveuna s hrvatsIli m gla goljdt vom. a poli tj~k i p riti sak ugan;k :h kra ljeva p.od rta,·an od p.pa p rouzro~io je. da se _crkva bosansku otu· dila od Rima i očuval a neke kon zer vativne crte, ili je čak bio utrokom i njezma prop. danj. i n. jud potpunoga unutrdnjeg rasula.
   
   '.
   
   kr"tj ~ll ima
   
   (Rad JAZ U 270, 1949). i A. S o I o.' j e " , koji jc prvi pul pod u. zco zn31:ajan nnpor. da mi$ljenje Račkog a potkrij epi novom , radom s ral· liči t i h pod ru čj a. To su: Vje rsko u ~enje bosanskc erkvc (izd. JAZU 194!'1; ["ne. pr ijevod. donekIc promijenjen, u Bulletin de la cllsse des lett res .... ~ Stric. T. XXXIV, Bruxel!cs 19(8);Jecy Jl H 60rOll a MH· uUllja 6oClle, God'!nj ak h to dr. B. i H. 11. 1949: 4'~· HJl3jaj KTK. naTepuKlI .. t(YAYr CpH )OI BIISI IITHeKIIM IISBOP"M8. JOOP" H': IIUOU XXI . BllaaHTu' .. OfIlK H KllcTln'YT I, 1952. BibliOi!' rafij u litcratu re za _crkvu boS.t nskuc do 1940 V. J. S; d a k. Crk VI bosanska (1940). a za kasn ije vrijeme i I t i. Oko pilanja ... (1 9501 Usp. takoder A. S e II m a u s, Dcr Ncu man ieh 5ismus auf dem B ~ lk3 n. Saecul um 11. 1951.
   
   P remda je B. T, o p o n II h (0 0<:11' II Xepu eroHII"a, 1925. i X"CTOP .. ja 6 0cHe I. 194()1 II osnovu prihvatIlO mi~]jCllje Račkoga. on je njegovu misao o evol ucij i -crkve bosansku pro~irio utoliko. ! Io je pretpostavio. da se ona vet od $voga početka u koječem r azliko"lla od pr vohitnog
   
   Po jed inačne
   
   OO ~um ilstva .
   
   Gluifeu raspravi iz 192~ dala je pOlicaj J. ~ i d a k" Z8 raspravu PrObl em bosanSke crkvc u na$oj hi storiogrM iji od Petranov ita do Glu~c . (Rad JAZU 259. 1931), u kojoj je izrazi o miiljenje o -crkvi bonn~kojc kao prvobitno k a t ol ičkoj biskupij i s iz raz ito slavenskim obilježjem i jakim utjecaji ma crkvene kulture b tOka. Ona se osamostalila u 3O.im go· dil'lnlO o XJJ!. st.. kada je Rim , pomognu t od ugarskog kralja ka o vrh o,·. njeZ in red noC' "Mpod~ra Bosne, nu tojao da .crk,·u bosansl;uc ,.k rstja nu pr eus troji po UlO r u ostalih bisk u)lija na Zapadu . Premda "U je Zapadna i iSločnQ crkv a - kako grč ka, tako; srpska _ oSudi"ale kao he re ličku scklu du . li s tičkog li)l'. ona se lI ij~ od nji h razlikovala P.... "Vom uten ju i osnovnim kr!itansllim si mbolima. ~idak ie svoje mišljenje ~ vremenom rauad io urupra vama: Pra,'osla,'n; ist Ok i -crkva bosanSka« (Sa vremenik XXVII, 1938): »C rk\"a bosanska_ i probl~m bogum ilstva " Bo~" i. 19<10; Sa mosta lna ."kv, bosansku i njezin i r edovnici (NVj L. 194 1--42): Oko pitanja _crkve bosanskc. i bOl!'umilstva. HZ JIl, 1950. (Usp. takoder: Bosna I zap.dn i dualisti " prvoJ polovici XII!. stoljeta, Ho~ov ~oo r nik. 1952·53.) U 5vOjOj krit iei tih nalora, M. B a r a d a. Sidako\" problem »oos3nske crkve •. NVj XLIX. 19-10-41 (usp. i OS" r t na odgovo r J. Sidaka. isto L, 19-11--42) m i~h. da okvir Račk oga mo ra ostati nepromijenjen i da je, prCmll lomc. bosanska hcrcza bila u poče tku $"8kako pa tuenska (bo!:"u· mitsko imt , mai ra ZI nju pogrdni m). Usp rkos tome dop"~ta nekt korek. ture postavaka R. tkoi!' u pojedinoSIimlI. ui:"la"tlom Isto gled iSIe ~auzcli su takoder: M. D.H"" ", JC Jla" npK!!or 3~ XH C'TOPHjy nna peHa y 6 0<:"11 (360pIIKI\' <1> I811'. YIIHR . )' ot'O.pa,.l.Y I, 1948), O K n i e ". al d. Vjcrodostojnost latinski h izvo ra o b~san ski~1
   
   6213
   
   ,
   
   I I
   
   I
   
   I
   
   rasp r ave: J. Paulcr, Ka ko i kada jc Bosni prip al a Uga rskOj. GZM 11. 1890: M. Prc l o!!. Stud ije iz hosanSkt 1'0\";' je."li. h,je,taj "elik e gimnazije u S3rajevu, 1908: B. Tl o p o III h. Dali DOPIIh II IberOBU nOTOMu"" rue CAIi 182. 1940; i s t i. SaH KynHIl. rO,D. .. · UI .... Kua 114 34. 1921; B. r JI)oI wau., n oaeibe MaTIIje HIIII O(Jl aea, 1912 (u."Il. o njim~ takoder raspr~\"e M. K osa u r.,aey CA'H 1'23, 192i, i.1 Npg ~' n 11 Rei;etarovu zburn n"" 1931); L. T h a 1 I oe z}", Istrrtiv afl:ia O postanku l>()!opnsl'e banovine. GZM XVlU. 1906; M. PH(THh, 6 0C II3 O,D. ( >IPTI! Oall3 MaTIIje HIIIIOCI!aS3 liO aJla.!l.e cpe .. CKor a Kpalba CTe8al V. 1!r.l5; F. ~i."it, Studije i~ bon nske histor ije. l. O ralu h~lI u Tnlll:l s ul:,.. ~k ;'" l;ra!jelll Ljude vitum I godine 1363. ll. Kad je blHl Tvrtko postau kralj srpski i bosansk i i kad je umro, 111. H ~t o rifki pregled k ~loli~k e bisku pije bosanske do godinc 1701 (GZM XV , 1903); K. .1 ir e· ~ek, Vlastela hum ska na natpisu II Veličani m a (isto IV, ]892); H il. PYll a· p . u, Oa1101l. lbC TBPTKa lialla 035~ 13n ). i TPK ,D,O,D,aTK. ~ pacnpaRH _6.1I0Balbe TBpT"J li aKu. isto VI, I~ (oboje prdL u 3150pII""Y Hil. PVIl8P'l8 l. 1 93~; B. Tl o P o HK h. KpaJb TBpno l l\, .ll II H K~. O K p ~'IlHcalby TupTKa ~ 3.& KpaJbI, ruc CAH 167, 1932; H. P . AO j'l II h. 06peJl KpyHIIC81b3 6oe3KC1(or KpaJba Tepna J. 1948; J. R II d o n i Č, Der Grossvo jvode von Bosnie n. Sandalj Hra n;!! K M'ČI, AfslPh XIX. 11197 : i lti. O KH e3y na ••w PaJleIlOBKh~·. ]IMC 211 -212. 1902; .lb. 1\08" ~ e B Kh , 3 11a .. eKK T~ Bl!aCTeoCJ< ~ nODOJl HUC cpclllbc r BeK', PIJIOjCBHhll' 'Đ yp \ieBlI"K' BII3TKO BHhl<. r OJUlWlbllI1a HI.J X. 1888; G r. (. r t m ot n ; k. Prodaja b OS&tlsko:: pr imorja Dubrovniku "odine 1399 i kr a.j Ostoja. GlM XI. 1112]1.. i oocaK0<8 Kpa.'bKUa rp~'6~. r O.'l.KUJlbaJi HCT. liP. 6 K X. rv, !95:!;
   
   627
   
   •
   
   M. r
   
   u II 1>. Je.. ell l rp)·6~. npMOr 6ot~HtKOj II<."TOpllil! (139]·99,. Hr 1· 4. 1953; M. .!l II" II II, B(em EOepxapJl3 BHlIlIuel o 6()(:1I1I. JH'-l I \935; CT. CTa ll oj(8l1h, Pi po Sp~no. npn. r.UC"MK 1901; A. H aMII BOjBO.U Pa.o.OClB n aMoMlIh, JI eTonIle MC 245-246, 1907; C. T, u h t I k ~. Vuk B ~nić Kotromanić. eZM 27, 191~; B. "RopoBMII, KaKO jt IIOjIIO.U Pa!lOe"aB n~B,'OHIIII npo/lauo LJ..y6 poB'13HIIM3 KOHaB""'. rO/lK lll lbHU1 H'-l 36, 1927; Cpe6pellHua ~a BJ!U.t MtnOTa CTeBaHa, npll .. O]H KJHPOBHHKO M .0!lHlJe 1~5 1-1 4S4. isto x . 1888; Ć . T r u II e 1k • . eine apokr~'phe 1nseh rifl de5 !·te nogs Sltphan. Wiss Mill. 111. 1895 H~ . P Yft a p a u, O lIatnllcy !ta UPKBK xepuera CTuaHa ). rOp3ll'AY, r~a c CA H 16. 1889; A. H BJI h, Kua II 011 Kora je Ct jenaH BYK41111 ~06110 THTY,' y xepuera CB. Case, JltTOnKC MC 230. 1905; B. e T e dl a Ho" HII. l(p ako Mami. npc". DUWKOJ II 60tllH, islo 331. 1932; is I i PITonalI", MpaJba MatHje l' DoeHH. iSlo 332, 193'2; L. T h • II (> Cz y, Povijen bonovine. ,Ind a i ~a,oii Jajca 14.30--1SZ7 (prev. 1916). O knjife,,"om radu u Bosni ,'. gore spomenute prilogt D. Pro· baske i V. Vrane. O umjclnosti, napose sletcima. pi u li 5U: C. T, II II e'" 3. Staro· k ",ćan .k •• ,heolocija, 1931; i II i, Osv n (v. go re); i S 1 i. Sredovječni 5letd B. i H. (Naprttk ov. Povijest 8. i H.); B. c. a p Mh, 6ory""~CKM rp060Đ H H 6ocall~H"., "L'ltH.!l3P Hapo..... o jeJlHH<."TBO m, \932 ; J. S i d I k. P roblem (~. gore); A. S o lov J t \', Juu li hoc-omili (v. r-ore); A. II e n a e, Radimlja (1950) i 0 "080 (1951), isc rpne monografije o najznačajniji m nekropolama Sa sleteima II Horcccovi ni i iSIotnoj Bosni. - O tv,d, n, padovima. osim pojedinatnih p,ilol:8, najpotpuniji je rad C. T r II h e I k e. Ndi gradovi. opis najljepW, sredovječnih grado~a B. i H.. 190~ . ~
   
   I
   
   l
   
   Xli I'OGLAVLJ E
   
   DUBROVN IK OD POSTANKA DO KRAJA XV. STOLJECA Postanak. _ Prvih gouina V II. st. s ru5ili lU Avari i Sbveni stari grl:ko. ri mski grad Epi daur. koji ~e nalazio na mjes tu današn j eg Cav tat a. Pri kraju VII. ili U VIII. ~t. spominj~ $e prvi put nasel je Ragus ium , koj e Idi dese tak kilometara prema sjeverozapadu. Kasnija t,adicija tvrdi. da su nek i hjegu nci ;1. Epidaur .. umovali Raguzij. Smatra se. medutim. da je postojal o neko naselje i~ ilirskog doba , oko kojega su se vjerojatno kasnije. 1.3 vrijeIne avarsko-slavenskih n;wl.la . okupljali bjegunc i i~. Epi,hll!r~ i drugih k rajeva. I.
   
   Rag u1.ij se nalazi na visokoj morsk oj hridi. koja je u pri . jašnja vreme na bila opkoljen a m orem sa $\'ih strana. Na tome d osta za Jtićenom mjestu on je d ugo staj a o kao neznatno ribar. sko- pomorsko naselje. Na suprotno; strani, n a o bron cima brda. nalazilo se zemljiite. koj e su stanovni" Rag...zija počeli ohrad i· \'a ti v rlo rano. T u su, prema kas n ijoj tradi ciji, doseljen i Sl a ~eni izgradili malo na selje odijeljeno morskim kanalom od Rag-uzija. To je mjes to na zva n o Dubro vnik, \"jerojatno po dubravi (šumi ). koja se tu nalazila.
   
   I
   
   I
   
   i
   
   2. Počeci. _ Dubrovnik je u poče t ku pripadao Bizantu pa je > nckoliko n a ših pr imorski h g radova i otoka sačinja"ao bizan tsku lemu Dalmaciju. B udući da su Slaveni uuzdi S~U neposrednu o ko li n u Dubrovnika, njegovi su se posjedi i vinogradi nalazili na podrul:j u, koje jc p ripadalo Zahumljanima i T ravunjanima. Slično j e bilo i s ostalim dalmatinskim gradovima, koji su svojc posjede im ali na sla vensk om teritori ju. Za mirno uiivanje tih
   
   629
   
   6Zfl I
   
   p"$je
   630
   
   ,
   
   l'"kra j ina obuhvatala rlio južne D almacije .. ~ IlIJC i s l.lj ~J~eno. Ila jc OlJa pos tojala i mnogo prije. Dub ro"ačk l Je strateg. ~ala.kal on stradat. oko g. 1040. kad ga je na jedno,m l o bo~e p r~J
   U X I. st. znatno je poras la valnost Dubrov nika i u
   
   , ,I
   
   l
   
   crkve nin~
   
   st"a rima. Papa je 1022 pod igao Dub ro" a čk u bis ku piju na stu panj nadbiskupi je i pod njezinu n..,pos red nu vlast stavio prosIra no I)odručje. koje sc prublo od Ne retve i Boja ne na prim~ rj." do dubo ko u unutraš njost. Tome su se oduprle cr kven.., starjesIne \1 Splitu i Baru. pa je kasnije dukl j anskoj drlav i us pj d o da u Baru dobij.., s"oju nadbi skupi ju (1089). Got ovo puna dva st oljeća tr3 ' j ala j c borba izmeđ u le d" ije nadbis kupije ok o j urisdikcije n~ d lini podr učj em. U polovi ni XI I. st.. za vri jeme nazadova n ja Zete. Barska je nadbisku pija bila ukinu ta. Pono,'o jc usposta v. ljena po tk raj islog stolj..,';a, ka d se Nema nj ;n si n Vukan pn ·
   
   631
   
   KA R TA XX
   
   I
   
   •
   
   •
   
   klonio katol ičkoj crkvi. a horba izmedu Dubrovnika i Bara d,,· "r~cna je tek 1255. :\la kraju Xl. sl.. prema starim kr onikama, ratovao je pruli \' Dubrovnika ~.etski kralj Bodin. ali nije uspio da ga osvo j i. h l; ;1.vori govore i o prolaznom m!e\:I<;kom osvojeniu Dubrovn ika IIiI . Da bi se obranio oJ mld ... !:ke opasnosti. Dubrovnik se slavi" pod zaštitu Normana ( 11 72). ::lli ih je napustio. čim S\I Mk,;an; presiali ratovati protiv Bizanta. Dc~etak godina kasnije. kad su unutrašnji neredi i rato,·j s 1\'ladariUl~j. Normanima ; 6rbima oslabili Bizant, Dubrovnik je ope t pri znao vlast N..r mana (1186-90). Za to sc vrijcme 011 borio sa Stefanom Nemanjom i njego\' im bratom Miros lavom. koji su hai tada bili os" Ojili primorske gradove Zete i uzalud pokuša\' a1i da zaUlm\1 Dubrovnik. S Dubrovtanillln s u potpisa)i mir lISu, kojim su jedni drugima zajamčili sigurnost i dali slobodu trgovanja. Pri kr aju X II . st. Dubro\'nik je I)onol'o priznao I'last Biza nt:... premcla su unmednji su kobi bili oslabili njegovII snagu ka" i uljecaj i ugled na Jadr~ n s k om moru. Sud ionici u Cc{vrtorn kr ifarskom ralu urnijl': šali Sll sc u te su kobe i z(lllzcli Cnrigrad ( 1204). Tu JI': I)riliku iskoristila Venee;j", d .. Z~Ulme sve važnije dijdovl': bizantske obale od Jadranskog mora do Carigrada j da zago~l'odari go,l0VO či t a\'im jugoislOčnim dijelom Balkanskog poluotoka. Tada je i Dubrovnik pri7.nao vrhovnu vlast Vl':nceijc ( 1205).
   
   • --' -•- -••-• :::> • • • • "-' 8 " . c:: -• •" <{
   
   ~
   
   ,I
   
   S. Drui tvl':no- eko nomska li lruk!ura Dubrov ni ka do X II. stolj cea. _ Dubrovčani su se najprije bavili ribarsl\'om i pnnw rstl'om. a agrarne proi7. vode dobi,·ali Sll sa lemIje iz neposrednI': okoline, koju su vjcr"jatno sami ubrađiv a li; na kojoj sc ka sni ic !1.ominju i njihov; vioogradi. Već u prvim vijestima o Dubrovnik u spominj u SI': njegovi brodovi. a araps ki pisac lo risi kale, dn ..stanu"nki Dubrovnika. ra di;n; i ratoborni Dalm at inci. imaju ;maino brodovlje i plove daleko~ (1153). Uz taku razvijeno pomorstvo mora da je u Duoro"niku "rl" rano postojala Orodogradnja. ka o i drugi zanali u vezi s pre ra d:va njem drvela. Drvodjc1jski su" !anati uili Po,trebni i zato, što je Dubro,' nik šes t s t oljeća ui o veći n om dT\'c n grad. Osim tih sl'a kako sc rano razvio i k OI-ački za nat. a vet je tada billi. dobro,
   
   632
   
   -
   
   •• o" ~
   
   o"
   
   < o <
   
   ~ < •
   "
   
   > o
   
   cl..
   
   - -• ., , " • ~ •• " • ""- , o
   
   :5 - • ·u o
   
   O
   
   z
   
   [
   
   ~
   
   c>
   
   •< •
   
   ~
   
   <
   
   o.
   
   -o
   
   ••
   
   .~
   
   I
   
   o, < >
   
   ••• •
   
   o o
   
   -
   
   ,-• •
   
   I
   
   poznata j gradnja kamenih zgrada. naročito crka"a {X . - Xl. stoljeće}. U XI $l. iuaduju sc: 1,1 Dubrov niku emajli. či ja jl: IZra db a bila jedan od flajsavršen ijih zana ta onoga vremena. S:l cenlrom II Ca rigradu.
   
   I i
   
   I
   
   I
   
   Obrt nička
   
   pro i~vodnja
   
   Dubrovnika. ekonomsko podizanje
   
   zc",:.1j:. (I Iljq;o\'u susje.istvu. neplodno 1.cmljište n jegovI' oblasti i geografski polnbj samoga g rada potical i su Dubro\ čane vrlo rano, da sc bave trg o,·inom. Ko pnena i pomorska trgovina povcz .. le su Dubrovni k najprije s našim primorskim mj~_ stim:c i s oblast ima 1,1 zaleđu , zatim 5 prekomorskim zemljama. u prvom redu s Italijom i zapadnom o balom Balkansko!; puluotoka.. Stojeći pod vrhOl'nom vJašCu Bizanta, Dubrovčan i su sc nesumnjivo koristili i njegovom zaš titom i priyikgijima. ka" i njegovim privrednim ustano"ama i urganizacijom. a isk"~lv;, ,ostalih bizantskih podanika svakako su preno ~ena i u Dubrovnik. Sve je to pridonijelo. da se Dubrovni k do XIII. st. .::zl" i" " vc oma jako pom ors ko.lrgo ,'ačko središtc na našcm prinw rju. Dubrovčani su stajali u pri\Tednim vczama s či t~"im nizom ta· lijal15kih primorskih gradova. a od polovine X II . st. sklopili su , nekima od njih i ugovo re o prijateljstvu i medu so lmo i 1.a.~tili sta noynika. Ti ug-o,·o ri. koji su omogućili još večl n;,predak trgovin~ Dubrovnika. sklopljeni su s ovim gradovima: MoHetta ( JI4S), Pisa (11 69). Fano ( 1199). Ancona ( 1199). MonoJwli (1201 ). Ilari ( 1201). T erm oli ( 1203) i Bisceg1ie (121 1). kao i Rovinj u Istri ( 1190). U nizu tih ugoyora zn>lčajan jc lI ~()\,O' sk lopljen s Pisom, velik im trgo,' ačkim centrom na Tirenskum moru. čiji su ljudi preku Ancone mnogo trgovali 5 Carigradum. pri če mu im je Dubrovnik složio kao baza na plltu za hwk. U istu je vrijeme Dubrovnik razvio t.go,·inu i s balkanskim zemljama. O tomc najbolje svjedoči ispra"a bosa nskog bana Kulina iz g. liS!), kojom jc Dubrovčanima dopustio da slobodno trguju po djelo; Bosni i u koj oj je pry; ]lut zapisano sla ve nsko imc Dubrovnika. Na trgovinu Dubrovnika s Imlltra~njo5ću upu· ćuje j mirovni ugovo r s i\em.lnjom (1 186). koji jc Dubn.!yča­ nima dopustio da slobodn o trguju po eijdoj njegovoj zemlji. A 1'0 \'ijest im
   -
   
   •
   
   Razvijeniji obrti. razgranata trgovina i p..,jačano pomors!>·..,. kao i i~kori;tivanje zem!ji;nog posjeda. stvorili SlI pot!!og\! ~a jaču društvenu diferencijacij u med" dubrovač kim sta nOl'niitvom_ lJ rt:do,·ima ugledniji h dubT<)\
   &34
   
   II
   
   potrebna radna snaga. koju su mogli dati samo Slaveni. !,\jihovo prodiranje u Dubrovnik pojačalo sc o.~obito od XL st .. ~ada .se !!)ominje l,natno veći broj slavenskih imena medu n)egovlI!l stanovn icima. Ostao je. i poslije toga. neki broj Romana u Dubrovniku. ali je slavens ki elemenat tako naglo ojača o. da su do kraja XIII . st. vetinu njegovih stanovnika. a i znatan dio vlaSIde. sačinjavali Slaveni. U okolini i na otucima fi .. jcli su seljaci. među knjima mje bilo Roman a. Nije powalo niJta o agrarnim odnosima u Dubro, niku II najstari je nijeme. ali mora da su i tu, kao i II Dalmaciji. i pojedinci'j crkva ra no imali feudalnih posjeda_ Na lo IJas p.o~l sjcću ispra\'a. kojom su predstavIlici Dubrovnika 1023 poklomh otok Lokrum redovnicim a benediktinskog reda. Sudec; po kasni jim dokumentima, poloJaj seljaka na na jstarije m području Dubr"vnika bio je bol ji nego u ostalim dijelo"ima njego,·c oblasti. To $e zbilo ka o posljedica eko nomskog razvitka samoga gnld:: i p"djele rada u njemu, što je nametnul n veeu IlOtrcbu za radnum $nagom. Nju Ul u počctku mogli dav ali samo seljaci i~ nel"'!Tedne okolice grada. koja mu jc tada pripadala Za t,. k tim seljacima trebalo i da t i veću slobodu, da raspolažu sobom. a i ola kšati im boljim postupanjcm rad na zemlji. kak o bi se od'učili da ipak, jednim rlijelom. ostanu na selu. Vjeroja tno je zalo bilo kasnije na tom dijelu dubrovačkog te ritorija najvi še 5100<>dnih ~eljaka. koj i su zemlju obrađh·ali na tc.melju privatno!'r::.'·· nih ugovora. Takva je bila clruSt,·eno-ekonom ska struktura Dubrol'ni!'::! \I XII. st.. kada se l Hil pn·i put spominje kao "communit::.~ R:: , gusina", ( dubrovačka općina). T ada su već bile utvrđ em i gra nice Dubrovač ke oblasti. On:> sc pru!ala oJ Zupe na istoku d v sela Zatona na zapadu. dakle oko 10 km sa svake strane grada _ to je t. z,', A~tarea. I. j. kopn o - a na moru su joj pripadali ot,o
   napredovanja ~ve "iše uČ\'rJćivala i prudublji,-ala klasna podjela njezinih stanovnika. U X II I. i XIV. st. Dubrovnik je proživio dultu periodu mira. kuja je mnogo I)Oll)f)gla. da sc jače ran'iju 5Ve grane njegove pri"re(k, Samo za I·jade kral jeva Uru5a I. j Milutina bilo je viie puta ostrih sukoba izmeđ" Srbije i Dubrovnika i prol'ala srpske vojske nn gradski teritori j. Za ~vc ostalo vrijeme Dubrovniku nijt" nikada zapri jetila opasnost. da ga netko zauzme: od luga ga je ~titila moć \lenee i.ie na .Jadranskom mo r u. OJ kraja XII. sl. Srb ija st· izgrad uje u vdiku i ekonomski ja ku dda,·u. koja je na kopnu sa svih stra na okruži vala teritorij (l"brovačke o pćine. Ncštu kasnije. osobito u X IV. st .. napreduj(' i Bosna. T c d" ije drbve postaju gla,'no podr učje poslo,'anja DubrovČnna. kojima su srpski i bosanski vlad .. ri dal'ali trlto va čke !,o,·lastiee. U islU vrijeme sve sc "iše ra!,'ijaJ.. i jačala na ci· jelom Sredo1.emn om moru trgo,·ina. koja je i Dubrovnik puve_ ~al" s mnogim udaljeniji m l.cmljama i učinila ga važnim po· sre _ stalnost s ugarsko-hrvatskim kra ljem kao nominalnim vr hovnim •. a:ititnikolll_ U iSlO vrijeme. zbog sl ab ljenja centralne vluno onemogući. Da bi zahitil a interese svojih gradana. d ubrovačka se vlada mn ogo trudila. da uspos l:lI' i i od rži dobre odnose s Turcima.
   
   63'
   
   i I l
   
   ,
   
   ,. i
   
   I
   
   Zato je od 144 2_H da" al a Porti godi~nji poklon od 1.000 d ll~ ka ta u srebrnom posudu. a pri kraj u H 58 morala se obvezati uz Jloklon vezirima . na stalan godiš nji h arač orl 1.500 dukata. Taj je bara č rastao. dok 1484 nije ustalje n na 12.500 dukata. u koj u je sumu bila Uključena i globalna upla t" za carinu. T urska je ostavila Dubro vnik na miru i onda , kad sc poslije padil Bosne i Hercegovine njezina I'iast učvrstila na cijelom terituri,ill oko dubrovačke gra nice. U isto je "rijeme Dubrovnik uredivao i svoje odnose s r;n. l ičitim zapadnim zemljama. S Venecijom je stalno hio u dohrim odnosima.. ča k i u počcIku XV. sl.. kada je ona zauzela ci jelo primor je Dalmacije. Ipak su mnogo bolji bili odnosi s drug-om talijanskom državom. s NapUljskom kraljevi nom. s kojom su D ubrovČllni trgovali od njezinn postanka i koj" im je dala ve\ik e privilegije za pomorsku trg ol'inu. zbog čega su oni n" stojali Ja s njom budu u i to boljim političkim ve~" ma . U toku ova dv .. stoljeća Dubrovčani su znat no pro.'irili i granice svoje obla~ti. U doba, kad sc Dubrovnik razvijao usnaino pri\'redno sreJište. on .ic imao dovoljno snage oa pristupi rje!avanju toga važnog pitanja. Na proširenom području bilo jc više oIuotok I'djcša( (Hat) 1... 8.000 perper;: i 500 perpera god išnjeg danka. N .. tu je prodajo prist ustal o go tovo
   
   6-3i
   
   •
   
   I
   
   •
   
   .10 Hlora. j otada JC gran ica išla vrbovima brda . U drugoj »01 0_ vini xrv. st. Dubrovni k je definitivno utvrdi o svoju vlaSI nad ulokom Mljetom. koji jt do l.lda bio II posjedu tamošnjeg benedik tinskog samostana. a pod vrhovnom "]ašću Srbije. Godine 1399 proda o jc bosanski kral j Ostoja Dub ro"niku Primorje od Oruica do Stona. PO!1ijc čega sc stari dubrovački leritorij povezao s posjedima na Peljdcu. Cijdo to !Iodručje pretvoreno je II feudalni posjed dubro" a č ke vlastele ma log broja građanskih porodica. Napokon su II početku XV. st. Dubrovčani do~ l i i II posjed Konavala. T u plodnu župu kupili su II dva maha; jednu polovinu nd Sandalja Hrani ća g. 1419, ii drugu s Cavta tom od Ra dosa va "udović .. 1426. V lastela i jedan dio gradanskih porodica podijelili su tu oblast izmedu sebe. pri čem u je svaki l1lu;ki čl an porodice dobio odn:de ne dijelove. T ako su Dubrovčani uokru!ili i proliTil; 5"Oj posjed i zahatil; nekoliko plod nih područja. koja su prije lIriradala srl'!koj i bosanskoj drža'·i. Na njima su zatekli brujno s!anovni;\vo pravoslavne vjcre, koja "ll Dubrovniku nije bila ni dopu lite na ni prizn"!a. Zato je d ub rovačka "Iada sve poduzimal~. da i u tim oblastima proširi katolicizam. pa je posli je čest o is ti cala. kako je u to ulagala mnogo napora i mate rijalnih sreds ta va. T oj su s" rsi služila i če t iri no\'a franjevačka samostana. podignu ta na granici i u novostečenim oblastima. i lo II Stonu, Slanome, na iz"oru Omble (Dubrovačka rije ka) i u K onavlima. Takvo I"'Slupanje Dubrovčana s pravoslavnim .. II Stonu i na Pdješeu uvri jedilo jc. čini sc. Stefana Duianu. i on je namjeravao da im odu zme tu oblast. koju im bjcše prodao malo prije. Zato u svojoj ispravi od 19. V. 1334. kojom je poh' rd io svoju prijašnju da rovnicu. isti če da ~su sc zakleli kralje\'Sh'u mi vlas tde dubro,· ački. da prebiva pop srpski i da poje u crkvah, koje su u Stonu i u Ratu. kako je poveljalo kraljevstvo mi. _ A i poslijc, karl s u Dubrovčani dobili Konavle , ostali su tu pravosl avni POlIovi. ali je pravosla"oa "jera bila; odatle postepeno potisnuta. Slično su D ubrovča n i pOStupali i prema ostal im pravoslavnima. ko j i su
   •
   
   !
   
   I
   
   I• •
   
   Il e kancelarije. Takvu pustupanje prema pr;" 'o§\avnim ;, odgovara I" je ne salllO vj ersk im shvaĆimjima. nego i poli t ičkim interesim ~, starih D ubrov čana. koji su sc bujali. d., če s rJIs ka ili bosalllika drbva lako pripoj iti njihovu malu repUbliku. a ko njezino Stanov ništvo bude većinom pr;,vosl a vno. Medutim. "jerska snošljivost u pojedi nim sl u čaj e vima i prema ugled nim 1il:nostim .. nije im bila opasna. pil su zato dOPllsti!i Vuku Brankovico_ kad a je 1390 namje ravao skl on iti se u Dubrovni k . da podigne crkvu ~po svojoj vjeri.,. a na tu su pr ista jali takoder i onda, kad su i Sandal j H ra ni ć i !ljeb'lIVa iena željeli irnali svoju crkvu u Dubrovniku ( HM-3.,» . Pošto je Dubrovačka republika dobil osal1sk~ drJ:ave. T o sc osobito do gad~lo od kraja XIV. st.. kad ... jc narod u dosta velikom broju počeo da sc skla nja I,l Dubrovni!: prc(i t uukim provala ma. A do lazi li su po nekad u dubro"ačk u oblast i pojedinci iz dalmatins kih g rad ova i s otoka. Dubrov ča ni su obično rado primali dosel jenike i bjc!!"unce, ako ni su dolazil i u ,·elikim s kupinama. jer im je stal no biia potrebnOI tuda radna snaga. Zbog toga su često imali sukoba ~
   639
   
   ,
   
   TAliL A LXX!
   
   ·lenama. kćerka kralja Dragutina. bosanska kraljica jelisaveta sa svoja tri sina (J302?). zbačena bugarska carici.! Ana. inače kći kralja Milutina (133;-46). despot Đurad Branković (1440-41 ). njegov slijepi sin Stefan (1 460) j jelena. udova despota Lazara. sa kćerkom Milicom (1 463 ). najzad dvije posljednje bosamk<; kraljice Katarina i jeleno (1463). kao i dva hercegova sina Vlatko i Vlanislav. kad Su im Turci preoteli zadnje ostatke Hercegovine, N a osnovu svega toga bila jc nastalo II narodu izreka. koja jc zabilježena već g. 1440: ako zeca gone. i on se sklanja II Dubrovnik .
   
   .5. Privreda od XIII. do XV. s tol jeća. - Opći ekonomski raz· vitak II Evropi. a osobito II njezinim juinim zemljama od XIII. st. dalje. zahvatio je i Dubrovnik. koji sve "iše razvija i jača svoju mno gustr uku privredu. napose zanate. trgovinu i pumo rst,·u, Z a n a t i. Već na kraju X II I. i u prvoj polovini XIV, st. radi u Dubrov niku znatan broj obrtnika. koji su uglavnom pod mirivali osobne potrebe domaćeg stanovništva , Ka da je Dubrovnik postao veće pri"redno i kulturno središte. osjetila K po treba. da sc uvedu 110l'i zanati. Zalo se od kraja XIV. st. dubrovački zaoali množe i granaju. javlja se ~ve veći broj domaćih obrtnika. a doseljavaju se i !Ilnogi tudinei. Otada Dubro\'Tli k postaje "ažno središte ob rtnika. koji rade 7.a i7,VOl. Napredak dubrovačkih obrtnika. o~obilO nj ibova speciJali?acija. uvjetovao je i PIIrIjelu rada i omogućio usa\"Tšavanj~ uruda i povećanje proi 7.vodnj~, Tada sc najvi SC razvija tek stilni obrL bojadi~'lIIje tkanina , pravljenje stakla. zlatnih. srebrnih i mclaln ih predmcla. oružja. slika. brodova, i zr a đevina od ,'oska i kože i t. d , Dubrovačka je vlada pozi"ala inozemne str učnja k e. davala im velike [>o\'lastice. ;ai lila obrtničku Tobu uvodenjem različitih carina, brinula sc za n)eziml izradbu i jz· voz , U počcIku XV. st. uređene 5\1 i pojavljuju se uZ manje obrtničke radionice i "elike radionice manurakturllog karaktera. većinom izvan grada. u kojima su uz nadnicu radili ne samo radnici , nego i mujs!ori. za račun vlastele. bogatij ih grudana istrunaca. Obrtnici su bili II veli koj vcćini iz DubrO"nika i njegove "kolice. a samo Sll puneki stručnjaci dolazili i7. inozemstva. u
   
   Dubro"nl~
   
   Crt tf prem. Tet jel u
   
   u XV.
   
   S t ol leću
   
   tu d ~ n ~
   
   kIp u s,'.
   
   Vlahi
   
   \
   
   ~
   
   •
   
   ->"
   
   °
   
   "" •"
   
   -•• ,• <
   
   .-o• "" ••"> "" ",•"
   
   •• ••
   
   ,•>
   
   •, "
   
   prvom redu ;7, Italije. Običnu radnu snagu davala S\I ~da ~ dubrol'ač k "g teritor ija i iz neposrednog zaleda. Poloiaj lih rarl n ;!;a hin jc dosta težak. jer "U nadnice bile male. a radn o je "r;jenle trajalo od Tanog jutr a do kasno l j noć. Radnike su mno go ;7.rabljiva1 ; majstori i vlasnici većih radionicu. zbog čeg" ~U izbijali sukobi i sporovi, osobito II vez i s ispla~ivanjcm nadnic<' lJ robi ili h rani . U prvoj po lovini XV, i II XVi. st. drbvn~ su vlasti ne k oliko pula izda'"aJe naročile propise. kojimo su Il
   •
   
   I
   
   !
   
   T r g v i n a. Najvažnija grana privrede bi l" jc ugovin", . Ona j e napn:dm-ala uporedo s r"zvit kom trg-ovine n" Sredozernnom moru i s ekonomskim uzdizanjem Srbije i nO$n e , NaJ priJt je bila samo posrednička. a " XV. SI.. kada sc: ~ ;;-raclu puvećala proizvodnja robe. javlja sc i izvozna trgovina ~amob Dllbrovnika. Dubrovčani su se vrlo rano počcli baviti 1 pomorsKom kupnenom trgol'inom. ali ipak ne uvijek objema podjeanaku, I I XIII, i XIV_ st.. kad sc Dubrovnik nal:.zio po.-l \'laš ć" Veneciie. prevladu.ie lJ njemu kopnena trgovina. To je bilo vrijem e. ka~;
   64;
   
   ~ M lečanima,
   
   ali su in a če trgov ali i s drugim m edi te ran~ ki m ~emljama, naivi Je s južnom Ital ijom. U t'" $U ,,"'mlje oni prenosili zapadnoevropsku rohu, našc drv o. koralje! mdale. a izvuz il i iz njih žilo. Ian. pamuk . '",t"'r. mirodi je. nakit'" i različite ~ku · po~j ene predmete. loš veći razvitak du b rov ačke trgovi ne nastaje od mah u počet k u XV. stoljeća. Ni sukobi i ratovi na Balka nu ni provil\<: T uraka nisu JOogl i zaddati dubrovačk e trgovce. da u sve vecem broju idu u Srbiju i Bos nu i da razl'ijaju svoj'" poslov ne VC7:t I njima. U islo "rijeme dizal a $e i njihova pomorska trgo vina. U cijelom X V. Sl . dubr ov ačka trgovačka momarica stal no napn"duje, a u pomorstvo Dub rov nik ulde sve više svoj ih kapi ta la. T ada su D ub r o včani bili pod jednako aktivni i na kopnu i na moru. Njihove trgovačke ko lonije na Balkanskom poluotok u postaju mnogobroj nije i veće. a trg o\· aČk o poslovan je mnogo življe i jače. Na moru pak dub rovački brodovi. kojih tad a ima mnogo više nego prije. sa obraćaju sa sv im ohalam a Sreil07.emnng moril. il nj ihovo sudioniš tvo u medunarodnoj trgovini mn ogo je 7.natnije. Tako je II XV. S l. Dubrovnik najzad postao najvat" ij:. tJgovalka lu ka n:! upadnoj oktli Balkanskog poluotoka. Na taj razvoj duuro l'ačke trgov ine znatno je utjecala i eko nomska politika Venecije prema da lmatinskim gradovi ma. koji ~u u početk u XV . st. došli poil nje1.i nu vlast. Mle čani su r .. zli č i lir: , P·OstuI)cima sp rečavali njihov" trgO"inu s drugim zeml jama osi m , Venecijom i njezinim posjedima. a D ubrovčani su mogli ila trguj u sa svima. Tako je Dubrov nik I)OslaO najvažniji posrednik iunedu bal kanski h ze ma lja i Zapada . II lo sc vrijem(" u Dubrol' niku javljaju prvi kapitu listi·pudu· letnie;' Obrtnička proizvodnja. jz koje sc izdižu rad io nice nlU ' nu rakt urn og karaktera. razg ranata kopnena i pomur s k~ tr!,:",ina. povećanje 7.emlji; nog llosjeda. dobi,·anje jeftine radne snage. a pri je svega poslovanje Sii srpskini i bosanskim rudniei,na onl<" gućili su im da steknu velike kap ital e. Taj su nova c ,mi ula ga li u pro~iri\"a njc starih i poduzi ma1l je rlO,·ih. naroči to novčanih I)()slova, ka o šIo su kredi tira nje. ilava nje za j mova. osigura,·a nje robe i brodova . mi jen janje nov ca. pa i rul i či t i lihvarski poslovi. i to ne sa mo između sche. nego i s trgovcima iz Srbi je i Busne. koji su u znatnom broju dolazili poslom o Dubrovnik i lnje su
   
   Dubrovčani
   
   I
   
   i
   
   uvelike kreditir ali. Tako se u Dubrovniku poja"ljuje velik broj vl astele j građa na, koj i se bave samo tim poslovi ma. pa sc napokon uz vlastelu stvara i posebna skupina dubr ovačkih građanski h porodica, koje posIa j u na jviši i naj bogati j i sloj gra· dana. A samu vlastelu kritizira jedan suvremenik i l.:!mjcra im, šln sc b~ve posl ovima, ko ji su ih nedos tojni, tc kaže. kal:" on:! ~drže i v jcru j u. da je bogatstvo s r eća. a stjecanje i gomilanje blaga jedi n~ vrlina «. Sve su to obilježja nove g rađanske klasc. koja se javl ja u periodi prvih pojava kap it a li stičk ih o
   I
   
   preko Trebinja, Ljubin j« i Stoca spajao Dubrovnik ~ dolino m Ne retve, a preko IV:ln _planine ~il az i o u centralnu Bosnu, srcri ište nje7. ina rudarstl'a. Treći je put vodio uz more preko Boke Kotors ke i ZClS kog Primorja do uŠĆa Drima : odatle je preko Skadra išao na Prizre n. Kosovo i u doli nu Vardara. Na uUe Neretn, stizal o sc četvrt i m putem: il i morem pu~ko Stona iti preko POPOI':' polja. Oc! gla vn ih putova odvajali su s.. .!mgi manji. koji su medo sobno pove:ti val i razli čite obla~ti Bosne i Srb ije, a koj i su 1;,kodcr bil i I'afn i za d ub rovačku lrgnl'i nu. iz Trebinja je I'o
   !
   
   Na drugoj strani mor e je spajalo Dubrovnik ! či ta vim poznati m svi jetom_ U njegovu su luku svra ćali brodo vi go((>vo ~I'i h medi teranskih zemalja. pa i Du br ovčani su Sa svoj im brodovima išli II mnoge tll de ze mlje. n ajv i ~e u važ nije luke Jadransko/!a i J onskog lllora. a u X IV. st. po nekad i do Male Azije. S,ri je. Egipt:s i Tripoiisa. U XV, st. jače sc povez uj u s.a za l)adnom Ita· lijom i ~ I)anjol s k o m. idu čak do Engleske i Fl andrije. :I na Lc,'antu održavaj u redovite I'eze s istočnom Grčko m . Trakijom i usobito s Aleksa ndri jom, važnim centrom za trgol·inu kolonijalnom robolll . Poljoprivreda; ri bo lo,'. Na du br ovačk om leriloriju poljoprivredom ~ I'; bil"io veći dio stanol'ni';ll'a. Agrarnil proizvodnja podmiri"" l .. je sa mo maH dio doma6 h potreb;! .•1 pogotovu jI.'" bil n mal o žit;lTica. Zbog loga sc clubrovačb I'lada staln o brinula za d o\'o~ žila. česlo i iz vrl o udal jenih zemalja. U većoj k ol i či ni uzgajali su JOI maslinu i vi novu lozu . zati111 razl ičito južno '"oće: i po vrće_ Dosta je do bro bilo razvijeno s toč;!rstvo. naroči:.., uzbuj.:njt bil ne sto ke. Nju su seljaci umo gu držali u oblastima dui: kopn ene !;ranice. ali ipak domać" stočarstvo n ij~ Uloglo da pod mi ~i potrebe Slanol'ni!;tva_ pogotol'u jer SI' ono mnog o hranil o mesom. Zato se stoku l.a klanje uvoziia u velikom broju. i \0 najviše: iz kraj eva is t oč n o od Dubrovnika. l{ibolol' je Slaro zanimanje Dubr ovčana, i ono j~ bilo I'ažna privredna gran a primors kih sela. osobit" na otocima. Dubr,,"ačk i 5U ribari i.;li n.: ri banje i izvan sl'oj ih teri torijalni;) v"da. o»ol>ito u podmčj r Oloka Visa bogato t. ZI'. plavom ribom. koje preko ljcla 101'e u golemim ko1i':inama. a zatim sole. Ribari. osobito oni s otoka K ol očep.: . va di li su iz mOra koralje ne samo u dub rol'ački m vodama. nego često i " Egejskom moru i Kod otoka Mall~ . Taj je lov bio obilan i unosa n, tak o da je Dubrol'nik izvozio u !tali j u. Francusku. pa čak i na Lcl'ant na 5toti n ~ kilograma koralja_ 6, D ru h vcui odnosi, -
   
   I
   
   I
   
   V l a s t e l a. T eri torijalnim proši renjcm Dubrovačk e republike i njer.i nim ekonomskim napretkom od X II I. do X V. Sl. najvi~ e su se koristila vlastela. K ao vodeb.
   
   6" 644
   
   -
   
   klasa bila su, U:l crkvu, najveći posjednici zemlje u D ubrovniku. U isto vrijeme. vlastela su financirala i vodila sve grane dubrovačke pril·rede. naročito vanjs ku trgovi nu i pomorstvo. Kak o Ml pritom u svojim rukama imala i političku vlast. mo gJa su da is koriste svaku priliku. kak o bi s uspjehom zaštitila svoje ink, rese. I:r: vlasteoskih redova popunja"ala su sc gotovo sva činov, nička mjesta II Republici. Prema tome su vlastela imala done kle: obilje!ja i trgovačke bu rlaazije i feudalaea. Ona su bila glav ni nosilac privrednog :života Dubrovnika, kao !to je to biJa grad~n­ ska klasa na Zapadu. a u isto vrijeme posjedovala su go luvu svu zemlju i imala poli tičku vl ast kao pravi feudalci . Otuda dubrovačk oj vla~tcli specijalni karakter, čime se iz jed na ču j e s patricijatom Venecije i nekih drugih gradova, a to je mnogo utjecalo i na oPĆi razv itak Dubrovnika. I)rvib decenija X IV. st. u Dubrovniku je bilo najviJe oko 200 punoljetne muške vlastele, II drugoj polovini taj je broj pao na oko 150: II XV. st. popeo sc na oko 250~.'~OO. Medulin:. za g. 1~2:; pouzdano sc zna. da je u Dl1hrovačkoj repuhli ci uku!)oo bile mušk e vlastele 39 1, g. 1~2i 414 , a g. 1442 S.'j3. Svih članQva njihovih porQdica ulOglo je biti dvaput tuli ko. G r a d a n i. U XII I. sl. znatno se proširilo područje samng grada i pO"e(ao broj njegQvih stanovnika. Oni su bili obrtnici, trgovci. pomQfci. radni ci, ribati. nQsači i sl. Kad a su se meduti m vlastela u prvoj polovini X IV. st. zatvorila u SVQj uski krug. a Dubrovni k se počeQ jačc eko nomski razvijati. nastala je i medu ostalim nje gQvim sta nO"n iitvQm znatna imovinska i društvena ,iifercncijadja. Bogatiji izmedu njih postepeno su sc odjeljiva1i od ostalih pučana i sh'arali posebnu dru!tvenu skupinu gradana. koji su PQ svom l.)Qptstvu i privrednoj d jelatnosti biJ i ravni vla_ steli. Posjedovali su dosta zemlje. organizirali velika trgo,oačka. obrtnička i manufakturna podu!eća. ulagali I'elike svote novca u brodQve il i dava li II zajam i uopće PQslovaJi kao i vlastela : nitk o izmedu njih nije bio obrtnik ni trgovac na malo, a vjenča­ njima su sc povezl\'ali samo u SVQme krugu. Oni su hratov.Hinu SI'. Antuna os nOl'anu u XIV. st. pretvorili u svoju korporaciju. po čemu su prozvani antun inima. S vremcnom su se dru~tveno odijelili od os tal Qg stanQvniš\va. a ekonQmski se sasvim prih1iJili
   
   646
   
   I
   
   l
   
   vlasteli. U svemu su, da kle. podsjecali Ila bogatu burioaliju zapadnQev ropskih graduva. sa Ml jelU. izbijali su nemi ri II n .... rodu nezatl()voljnom svojim položajem, tako da S1I nastajali su kub; ; s drJ:avnim vlastima. MnogQ ozbiljniji je bio pokret dubrovačkih seljaka. kad:. ~u nad osav . Pavlo,oie j!430· 32) i be rceg Stjepan {H5 1-54i na· pali Dubrol' ačku republiku. Cilave skupi ne seljaka pridrufi1c ~u sc njihovim četama i aktivno u~le u borbu. ~ poslije se zajedno s njima povukle u Herce~ovinu . S e l j a e i. Sirenjem dubro"ačkn g teri tQrija znatn u ~e p". veeao brnj seljaka" Repul>lici. Tn s,' najprije dogudil o kad je Dub rovnik dQbio po1:Jotok Pdjcia c. a zatim Primorjl' ; l\onav1c. U tim su "bla.slima Dubrnvčani nOlJU d"sta radne snage. koju su l)rescljavali i u ostala I'odru<'ja. l' iu,. su vrijeme prdazil i na njihov LeriM.ij i mnogi seljaci jz u"ulra~njosti. kojih je radna snaga t"koder bib PQt rebna Dllbrov niku II doba. kad je napredovala cjelokupna nj egova pri,·red.\. Karl Sll dQbivetli spomenuti krOljcvi. novi dubrovački IH.danici našli su sc II gorem POIOžajl1 nd
   ,,17
   
   I
   
   • •
   
   stano"oiitvo. bez obzira na njego\' prijašnji polo!aj. pretva,-;,] .. u km etove i tako mnogima nametala terete Ide od prija.'njih. G olema veći n a seljak" II lim oblastima pOSlala je tada za,.isu;m kmetovima. koji su bili \'c1.an; 1.a ~cmlju i dužni da ~\'oj"" g.ospodarirna daju dio plodova, poklone j besplatnIl T .. dnu snagu, Kmetovi nisu smjeli napustati zeml ju. niti su ih drugi mogli pr;mati. a gospodar jc: imao pravo da ih otje ra. Ak o bi sc to dogodi] .. zbog neposluinosti ili neke: hi"ice: kmeta. gospodar mu nije davao nikakvu odstetu. a inače mu je davao naknadu solom Y.!. Dopuštahl. nekima da napuste svoje gospodare_ cl>! promijene zanimanje, da svoje sinove odijele nll ,c bc. dOl se oslobode od ličnih obavezil i sl. Sve je lo odgovarulo tada~njit1l ekonom skim i dru~tvenim potrebama DIIbrovnika. Os!obodl'na radna snaga selja ka bila je potrebna udrusim prh' rednim gran ama. u kojim a su l'lastda takoder bila ulož ila SVO;l' kapitale.
   
   648
   
   R o b o I' i. Arhivski dokumenti iz XIII. i početka XIV. st. mnngo gOI'ore o velikoj trgovini robljem u Dubrol'niku. Dubrovčani su robovc kupovali na I)rads kom trgu i na uiću Nerell'e pa ih llroduvali II inozemstvo ili ul.otrcbljaval i II ~vome gOSl'odursiVU. Cini sc. da je to lada bila 7.aklj ucna faza jedne stare grane trgovine, koja je mllogo vjekova cvala II Dubrovniku. gdje je rooovska radna snaga bila potrebna. dok sc jo; nije bila razvila p"a d~ka pri vreda. Kasnije je pOIrebama DubT<>vnika viJe odgovura!" radna sn:tga ljudi. koji ~U rnogli o~) slubodno ra.le kao nadnibri ili knj e su dubrov~čb vlas tel" po.~lavljala na svoju zemlju. Tada je i trgovina robljl'm počela jenjuvati. a g . 1416. na prolesi bosall.~k og kralja Ostojc. ona je i zabranjena. premda ~e rohlje- iz dalek i!. ludih z('malja i dalje prodal'al" na duhrovačkom :rgu.
   
   ,,
   
   I •
   
   7. Državno predenj e, - U doh~ mletačk(, vlas t ; (1205-13,'18) na &Iu Dubrovnika st;:.jao je kn ('z (comes), koga $" Mlečani slali iz Venecije. Njegovu je vlast donekle ograničal'alo vijece (eon.ilillm) "a~tavljello od bogalijih i lIgkredstuv ni e; m a. a uskoro čak i pojačati svoje sudioni'iI'o LI vu_ denju grudske opći ne . Tako je- Dubrovnik s vrl'TIlennm stekno položa j ;",Ionumne km"un c, i Dubr ovčani su. zajedno s kn ezom. vodili unlltra;njll. a i I'.mjsku po liti k u gotovo pOIpuno samostalno. Nazo čnost Mlečana u uprav i nije Sl' m nogo osječala: ona se jače primjećivala. samo kad su posrijedi bili č i sto mletački interesi. To je proistieulo i i7, obaveza. koje su DlIbrovčani bili preuzeli. kad su se I)odlo!ili vlasti Ml e tačkl' republik e. Ve':ina tih oba vezn bil~ je furmalne prirode: one- su bile i (\osta lake. izuzev malu I'ojnu porno':, koju j e Dubro.-nik morao dal'ati Veneciji kada je ratovala u Ja dranskom moru. 649
   
   Uhrićuj ući svoj polobj i j a bjući sloj D ubrovča na, koj i je us koro postao
   
   svoj utjecaj , bogal iji p ravom vlastdom. 1)0~t igao je i nove uspjehe. Uz Malo vijeće (Consiliu m minus ). koje je s kn ezom uprav ljalo Dubrov niKom. ustanovl jeno je 1235 i Ve l iko vijeće (Comilium maius). a od 1253 spominje sc i Vijeće umol jenih (Consili um rogatorum ). U svim H I tiOl vijećima sud jd ovala ug lavnom vlastcl:: . K:,ko je we jačim pos tajao uljef;'j vla stele. nastajali sn novi sukobi s ml e ta čk i m preds tavn ikom. dol: nije najzad kne! Marko ./ustinij;1O prist upio uredenju spo rn ih pi tanja i kodifikacij j pravnih odredaba i običaja. T:, ko je nastao zborni k zako na poz nat ]lod imenom Statu t Dubrovačke općine. Pošto $U Statut na jprije prih,-a ti li Ma lo i Veliko vijeće. dakle s,'a d ubrov a čka \' Iastela. iznesen je pred sku pi tinu naroda, i ona ga je odobrila 29. svibnja 12i2. T im !u vlastela I)Qstigla veli k uspjeh. a D ubrov nik je do bio svoje osnov ne zakone. Statut je napokon udanovio pravo vlas tele. da uprav ljaju zajedno s knezom. jer je knet ubud u će mogao birati ~Ianove Malog djeća sa mo na godinu danu . i to jedino izmedu onih. koji su po porijeklu i rodenju iz Du hr ovni k<. . A č lan ove Veli kog vijeća birali su kn ez i Malo v i ječe . naj prije izmedu bogati j ih i uglednijib sta novnik a D uhr ovnika pa i tuđi n aca , a kasnije $amo izmedu vl astele. Ovo posljedn je je uzakonj eno izmedu g. 1332 i 1548. i otada D ubrovnikom upravljaju samo vlastela. Posl jedn ja po l itička promjena u his toriji sta rog D ubrovnika dogodila se 135&. kad je Venecija mi rom II Zadru morala U~ os tale posjede na pus titi i Dubrovnik. Dubrovča n i su 3e lada ugovorom u Vi;;egradu 2;. svib nja 1358 Slaviti pod vrh ovnu vlaSI kral.ia Ludovika L Kralj im je priz nan potpunu autono miju. II on; Su Sc obveuli . rl" ':e plaćati .~OO dukat" 8"di~njeg danka i u ral U poruagali jtainOI11 "alijon:: ostak Su nb:l\'czc bile višc formal ne prir"tk:. Dubn,lvnik je ustvari otari" saSVUll slobodn a. drž av ica.. koja se is prv" na liva!" opći n om, a 0<1 1)(1 čet k a XV. st. i repub likom. T u drž.avnopravllu promjenu "lastd" su uspjd;: da odli<,oo iskoris te za sebc i prig rabe liV U vl a ~t II općini. Ta da sU oni na pokon pos tali potpuni gospodari Dubrov nika i jedini poli t ički fak tor u njem u, osigurav;;i (Idini tiv no s'-oju prevlast i u dru!t,·eno-ekonomskim pita njima. Otada je Veli ko vijete biral o i~
   
   650
   
   I
   
   redova vlastele knct.a i č lanove ostalih vijeća. za tim preds tavnike državne vlas li i go to'-o sve slufbl: nike. To su. medu ostali ma. bili: blagaj nici. koji su uprav ljali d r!a,'nom blagaj nom. konovi i kal.ctani. drfavni ~uei . odvjetnici. u pov jedoici ut"
   DubrO"niku su postojala dva sud a . jedan za gradans ke, a drugi za krivične sporoye, DubrovIIi\:: je još imao i pet yrh
   Svoje držav ne fina ncije Dubroyčani su dobr o orga niziral i i vrlo uredno vodiH. a imali su čita, niz činovnika. koj i 5u ~t: Z~ to bri nuli. Ubiranje državnih prihoda dava nu je u ~llkul-'. i lo obično ylastdi. ;; ona su neh od njih ponebd pre[)ušI"la drugima u podzakup. Najvažniji prihodi bili su carine. trosa";na na 1'1 110 i proizvodnja j proda ja soli. Carin u su ubirali na uvc.zc nu i izyezenu robu , a prema njezinuj \Tijednosti. ZOlkupnici soli [llaćaii su II XIV. st. ll_l 0.00(1 pe rpera gooi; n je. Tw, _ ~arin u na vino pla';ali su proizvod"či na svu količi n u vina. koj u s" dobili: t;, 5(. lroilarina dOlval ... II zak,,], u Xl". SL ZU :'-7.000 perpcra. II na kraju XV. st. za 9-[:::.000 f>erpef:l. Proizvuc nulU. postala s l'edi~te cjelokup ne gradske i dTŽaYn<: administracije. Isprva su II njoj .-adili SOln,o d omaći ljudi. obič o o svećen i ci. al i od kraja XIIi. s~. za gradske llotare i kan,elare dovode Dubrovčani ~ Iwlovane ljude iz in o1.e mst va. Misli se. da je [Irvi &tr.mac syjetov nja]:. koji je raciio " Dubrovni ku kao nota r i kancelar. bio T omazin Je Saverre iz LombarJije. Oil je počeo da r .. di u Dubrovniku 1~7 1) i ostan u njemu sve do .• voje smrti 128G. Proveo je bolju organizaciju i uI'eo veči red \I općinskoj kancelariji, počeo vod ili posebne kn jige za pojc.dinc: 1'1"5te kancelarijskih i not .. rskih poslo\'i~ . a $,'e knjige kum;epata (im brel'ijatura) i prijepisa čuvao uredno i pažlji vo. Uz pojedine dokumente. koje su več otprije čuvali II drhl'noj blagajni, sarla poči Ilju da č uvaju i sve spise službene kancelarije i nola rijala
   
   652
   
   l ,
   
   ' . le mcl"JI današnJ' c.m Duhrm'ačl:o m T ako ~u. ustvari, po IOlem arhi,·u. Zbog "'oga geografskog položaja i tivih i mnog~tr~k ih Ye.za sa stranim svijetom Dubrov nik je mOff.to da n na!lfll l ~nlloglm ludim zemljama prikupi "c.oma zanimljive vijes ti i sakuI" ho?ate h i~l o r ij!ke itvoTC. Zalo rIanas Dubrovački arhiv Čil"" ~eob.,čno vaine i mnogobrojne dokumente ne samo za l>ozlla\'~nJ c ~IS.I':­ rije Dubro"nika i jednog dijela na ' ih zemalja. nego., z;.. ' S[I:::' vanjt prošlosti cjdokupnoga BalkanskoE poluotoka I "cecE d ,jda mediteransk ih kr aje"a. . ' . Zhirke dokumenata u Dubrovačkom arh IVU pOČIIljU . uglal' , nOli>. od kraja X II I. stoljeća; izvora iz l~rij ...;n!ih ~rem~na. i~~a u neus poredivo manjem broju. Većina tIh arluvsk,h zbIrk I lUC do kraja Republike (1808). S"e važnije dokumente JIlu!c?,Q prcllla njihovu karakteru i sadrbju podijeliti u čctiri "elike .grul,e: 1)01 it ičko-d iploma tsk ll. fi na nci j sko-eknll omsku. ja" Dopra,, ' THI i pr;,·:.lnopravoo. Prvu grupu čioe svi oni arhivs ki spisi. koji sc odno~c 0<1 v,,· dcnje ullutraš n je ddavne politike i na mcdunarodne odnose Dub rovn ika. P u svojoj sturini . vrijednosti i broju. n~ p~"om mj<:$tll ~tojc zapisnici triju držav nih viječ .. od 1301-1808 ( ~~­ form;ltioncs .."eta cor:siliorom), la njima rIolazi službenu dop's,' vanje I'lade od 1359-1808 (U ll nac et eommissiones). z:nim Sl'a pism:: upućena "bdi . kan i dubro"ački privilegiji d~bi1"toi u. inozemstvu (Acta Sanclae M
   •
   
   "jckova_ U Dubrovačkom $1,1 arhi vu one sredene. vrlo dolwo tu va ne i pristupačne I\'akome la nauč"i rad. 8. Kulturn e prilike. _ Do druge polovine X IV. st. u Duhrcw. niku je bilo mn ogo malih drveni!. kUĆa . One su bile jeftine. p~' ni sva nastojanja državnih vlasti nisu spriječila. da ih ljudi ; dalje grade. Bilo je još i ku ća u suhozidu kao u dubrovačkim selima. a mo ogi stanovnici. osobito u n::js tarijcm dijelu grada. iiv jcl i su u kamenim kućama . Budući da su poiari nekoliko pUl obraml od različitih epidemija. Zato $U medu prl' ima. a n",žda i prvi na svijetu, uredili kont umac na mal om otok u Mrkan u ( IS7i) i sistematsl;i organiz irali horbu
   
   •
   
   ,,
   
   I i
   
   I •
   
   proti,' epidemija. koje Su gotovo periodički hara le. Od polovine XIV. JI. II ])"brOI'niku postoji neka vnta bolnice. koja je slu· lila j ka o dom za izn<:mogle starce. a koja je 1540 1)N:tvorena u pr~" u bolnicu. U tom domu postojala je apotek., već ob, /:. 140:1. :l frauje\"ački je samostan imao s,"oju apoteku vcc prv;), decenija XIV . stoljeća _ Bil(\ jc II Dubrovniku apnteka i I'rij t tog" vrenlena. One dvije apoteke. koj e pripadaj" II red prvih u Evropi, r;Hle još i danas. Osi1l1 privatnih bilo je stal n o i držav nih al)otekara.
   •
   
   bile ,-dika rijet kost i nala7.ile se ;;-010VO isključivo II rukam a ~"e­ t enika. a kasnije sc spomi nje $I' e vI:6 broj svjclovnj .. ka S,l 1''' nekolik o knjiga različi t a sadrbja. Osim brojnih ud žbenika l" . tinskog jczika. teologije. pravil i medicine, naiaz,imo 11 lljil""-;"I privat nim bibliotekama djda grč kih i rimskih histori[-i\r';. fil" . zo ra i pjesnika. srednjo\'jekov nih filozofa. a raps kih mcdicinslo.ih pisaca: kao i poneko djelo iz talijanske i francuske: lilerilturc. Tada jc: već bilo II Dubrovniku i nekoli ko pravih od uševljenih bibliofila. od kojih su dvojic" II Hed ;n; XV. st. osl a,-jl:l sve sl'".i.. knj ige drlavi. da osnuje javnu knj ižnic u. Druga su dWlj ica lI~i· nila to iuo na početk u XV I. st.. os tavi".; oko (,00 wojih knji~a . K TI j i f. e v II o 5 t. Vrlo sc ran o j a vlja II Dubrovniku humanistič ki po kret. k om~ prist Up aju mnogi Dubrovčani, veCinom il r~dova vla~tele. Djela grčkih i rims kih kl asi ka ne samo što ~~ č itaj u i komeotiraju. nego sc javlja btilV nil. domaćih pi~"cil. koj i se na njih ugledaj u. Poznati su Vuk Bobaljevir iz prve 1'''_ lovine X V. st.. I')i\"o Gučetić ( 1 '151 ~1 502). Peta r Me n ~elić (1451-1508). Karl o PlIcic ( 14.';8-1522) i čuven; ~O\' j cnhn; pj esn ik " Ili ja Ctijev i ć ( 14G3- 1520). S, i s u on i pjevali na lalin ~ k om jeziku. a Guh: t ; ć još i na "rč kom i na rodnnm jezi k u. U g ru pu dubrovačkih humanista pripad;, i vr lo dob,.i 1I ;5 tOl i č;,r Lu do\·ik Crijevit-Tu be ro (1459-1 527) . koji je \I sv ml1 latin$kom djelu pr ikaz1'O his tor iju svog.. vremenJ S osobitim ohzirom na Tursku .
   
   I
   
   Pot rebn o je. da n;'I,ose spomcnemo Bcnka Kot r uljevita. ista knut oga dubro,' a čkog trgovca, koji jc jed no vri jcmc bio i ministar fin a ncija na!Juljskog dVMa. Uz izgubljeno djelo iz h,._ t'Ulike on je napisao HSS na tali j an skQm. trgovačk om jcziku «JI-; vremen .. djelo -o trgo vini i sav rknorn trgovcu •. II njemu j~ prvi U svjetskoj nauci ohradio na naučnim tcmeljima pi tanja P
   ,• -"--• < >
   
   • •• •• •> • ••
   
   ~
   
   l
   
   o
   
   TAI,ILA LXXIV
   
   jim se shvaćanjem Kotruljević digao nad većinom svojih sugradana. kĐjih je k onzeT\'a ti~am , prikriven bogataškom razmetljivo;ću . o.štrQ šihaĐ u ~vom (ljdu. Gotovo u isto vrijeme s prvim humanistima, Dubrovnik je dao i prve pjesnike na narQdnom jeziku. Ali prije pjesnika, kojih su imena ]loznata, u DIlbrovniku je nesumnjivo bilo pjesnika, koji su os tali nepoznati. Upućuje na njih neko li k o stihO\'a zapisanih ćirilicom oko g. t450 na jednoj knjizi carinarnice. koji su do danas ostali kao najstariji umje t ničk i stihov; II dv anaestercu. s rimulJl po sredini, na nar\ldnom jcziku. il kada je ekonomski i dr uštv eni razvoj Duhrovnika dobio us-Iavnom oQaj oblik, knji su tada imali gradovi Italije, i kod Dubrovčana je našao odjeka vd iki renesansni pokret. Kako su za takn pokret drušlvenĐ,ekonomski uvjeti bili povo lj niji nego u bilĐ kome drugom kraju kod na s. DubrQvnik je postao sredi.šte Renesanse u jufnoslavenskim zemljama. Tu se u drugoj polovini XV. st. javljaju d\'a istaknut~ pjesnika: Džorc Držić ( umrĐ oko 1'. 1500) i Siško Menčetić (1457- 1527), koji ot"araju sjajnu epohu stare dubrovačko-dalmatinske književnosti . Pišući nar odnim jezikom i koristeći sc mnogim elementima narodil': poezije. a pritom stojeći pod jakim utjecajem razv ijene talijanske knji kVllĐSti, ta dva pf\'~ dubrovačka pjesnika. kao i v ećim'! kasnijih. uspjela su da veoma lijepĐ povežu različite elemente i utjecaje i da sh'o re djela. koja po svome nar očitom karakt eru i originalnosti imaju ne samo kulturno-historijsku . nego i pravu umjetničku vrijednost.
   
   Nikola Boiid~ro"ic, ., riptih " dul>,Uvaćk oj cr kvi na Uan č am a
   
   U m j e t n 1,1 s t. Razvoj IJmjctnosti lt Dubrovniku je po sVoJ,m osnov mm karuk tcristikama dio QPćeg razv oja umjctltosti u Dulmaciji. U cijelom Srednjem vijeku taj razvoj pokreću i omogućuju II suiitini iste ekonomsko-društvene snage, a usto je i dubrovačka umjetnost vezana mnogim vezama s umjet noŠĆu u Dalmaciji; u nj oj se opažaju i utjecaji srednjovjekovne umjetnosti Bizanta i Srbije, odakle su neki slikari i prelazili u Dubrovnik. U nekim razdobljima i na nekim PQdručjima umjetničke djelatnosti Dubrovnik sc osobito ističe, a pri kra ju XV. i u prvoj polovini XVI. sl. , kad se u Dalmaci ji već osjeb opće na zadovanje. Dubrovnik je jo~ uvijek snažna podloga za fazvĐJ
   
   657
   
   I.
   
   II I I
   
   •
   
   umjetnosti, koja ta da pos tile u njemu svoju kulminaciju. U to se vrijeme jedino u Dub rovniku na stavlja širi ra zvoj domaćih um jetničk ih radi oni ca, pa sc II nj<.:IllU pojavljuje jed ina d O Il,a ća slikarska {kola. koja znači samosta lno, specifično dozrije,'anje do ma ćih slikarskih nastojanja prijašnjih uoljeta II renesansne oblike. §koJa, koja je dala j ač e individualne slikarske ličnosti. N apoko n Se nu kraju XV. i II prvoj polo vin i XVI. st. ostvaruje II dubrovačkom graditeljstvu (i s njime povezanoj skulpturi) odreden spoj kasnogotičkih i renesansnih elemenata kao spec i fičim opći stil. koji označuje djelovanje domaćih majstora, stvaralaca niijzna bj nijih graditeljsk ih spomenika toga dob a. l! najstarije periode gra ri cvne djela tn osti ~aču val o se razmjerno malo spomeni ka (ostaci crkve sv. Stjepana u na jsta rije m d ijelu grada. koju spominje j oš u sredini X. st. Porfirogenet, mal ena crh' a sv. Nikole u sjevernom dijelu grada, Prijekom, ~ malenom kupolom. i dijelovi n kve SI'. Jakova na Pelina rna; na otoci ma Sipanu, K oločepu i Lopu du nekoliko crhica sli čnog tipa ka o i Sv. Nikola). Iz predromanih potječe takoder više fragmenata pletern e skulpture u Dllbrovniku i na ot oci m ~. medu kojima sc oni. ho prip.ulaju njezinu kasnijem ra2dob!ju (kraj X r. i početa l: X ! [. st.) ističu boga~tvom I:ombinacija. u koje s~ vet mije~aju vegcta bilni elementi. NajZflača jnija grad cvina romanič.ke epohe bih: je stara katedral a , koja je propala II velikom potresu 16Gi. Prema opisu suvremenik a i prema reljefu grada nil kipu sv. Vl aha (koji prikazuje grad iz prve pol OI' inc XV. ~:. ), bila j e to velika trobrodna ba ~ilika s kupo lom. Gradena u XIII. i u prvoj 1)0iovin i XIV. st., bila je bogato ukrašena i oslikana freskama. Ka o i u ostal oj Dalmatiji. tako ~e j u Dubrovniku rom ani čki o blici dugo zadrfavaj u, i još u polovini X IV. st. klde Milla iz Bara hek.safore fr;;.njeva č.kog samos ta na u rom a ničkim oblicima, daju 6 im kap itcle, u kojima se isprepleću ljudsk i i život in jski likovi s li Ue nl i viticama. Sama franjevačka crkva, koja je sagrađe na u pn'i m dece nijima XlV. ~ t. , kasn ije je popravlja n;;:;. kao i dom inika nska crkva, koja je iz vremena gradenja ( 1304-1306) zadržal a ~amo dijel ove portala ; njezin j e klaustar dograden u dn'goj polovi ni XV. st. u gotič kim oblicima od do m aćih klesara. R om aničko; periodi pripada j u i o~ tac i nekadaJn je benedik tinske
   
   658
   
   opatije na Lokrumu i veći broj . ~ra.gmc;nala sk.ulp ture u gradu. a na otoku Mlj etu crkl'a S\' . MaTlJc IZ X II. sLOIJeea. Pclnae$ti je vijek najsj a j ni je razdoblje gradevne djelatnosti u Dub rovniku. Njezin razmah okuplja ve\i~ broj m.a~s t ~ra kamenara kako iz Dubrovni ka i cijele Dahnacije. lako l 'z I~~zem: stva. Medu l udi m ma jstO"ima osobito se iuiče juinotahJansk1 graditelj O no frije dc la Cava. On gradi (I! .3(j -~8) grad~kl vodona rl a 1-1.38 velik u česm u kod vrata od I Ila, malu (tsmu vo., 3'0 sup rotnoj strani grada. Poslije poiara Kndcva dvor~. 14 .") . nofrij e radi i !Ill ohn ovi dvora , ali već g. HG3 eksplO7.I!a Ilnt š t a,,~ tu ·gradevinu. Godine 1461 stopio je II slu iho R cpu l~llk e l?ozn a ~~ majstor to sbnske renesanse Miche\ozz~ Mi cb clo zzl .. kOJ.I r~ol na utv rdiv anju gradskih zidin;;:; i u tv rđenja u S~o n u; pItanje nJ~­ govil lltjecaja na izgrad nju samog. dvora o~taJe sp~~n~ . .Posll,!c njega došao je u Dubrov~ik .l.u:aJ DahnalInac. k.o) , ~e Izmedu ostalo ... a radio i na grads ki m z,dm a ma u Dub rovmku l Stonu.
   
   ,
   
   •
   
   I
   
   I ;
   
   057m todih majstora rade na Kn eževu d:voru i d...u~i~ ,spo: menici m a ~la!no domaći majstori. Tako IITv,], decentla X\ . s .. radi II;: izgradnj; ~vonika dominikanske crkve (koji im:: još tr adicionaln:: roma n ičke oblike) nekoliko majstora, a druga gru~a izraduje gra dski sal s tornjem. Domać: majstori.kldc HiS b p Orlanda. a n~ kraju XV. st. portal crkve fr~nJe"l, čkof," . sa.mostana s li\;Olll Bogorodice, koja drži mrtv og sln~ !~~ 1; ~~~e m~I". Godine J5](j-22 Jlollignuta j e. prem a moddu PaSKOja MilIčeVića: l,!;:rarla d u brov ačke carinarni ce.• Divona«, na k~joj ~. renesa;5Tl1 i kasnogoLič.k i g rađevinski i dekora ti vni e\em~nt' ,!)ajilJu II s\;,~~: no jedinstvo. God ine 1520 otpoč~o j e ~a J.st~: Pe ta r A~~!Tl.J JC g:adn j u zavjet ne crk ve S\'. Spasa l sh'ono hP.H:an $po.mem\; oubro,'a~ kos renesan snog gradi tei.ish·a i dd:oratlvne sklll!,tore. Domaći S1' m ajs tori sagradili i niz palača u gradI: i ljemikovaea I'l>l~t el e i7.van grada. Samo neke gradske palače sacLiI'alc SIJ nakon potresa l6G 7 svoj prijašn ji oblik, ~ sa ~uv a n; ljet: niko," ci it XV. i prve polo"jne XVI. st. na Lapadu. u Grozu l Rijeci. poka7. uju zanimljivu ~pajanje got ičkih i renesa nsnih elemenata. U XIV. j XV. sl. procvao je i um j et nički obri, osobito 11~­ tarstvo. Domaći m a jstori izrad uju r askol no srebrno posude, kOJe
   
   Dubrovča n i šalju na d ar stranim vl adar ima, a osim t oga i druge
   
   ukrasne: i crkvene predmete (na pr. spome nu ti kip sv. Vlaha ). Najzad se u XV. st. ističe i dubrm'ačka slikarska škola, koja je dala nit vrijednih imena i djela. Ti majstori pOlječu čes l o iz slikarskih porodica, koj e iz generacije u ge neraciju nastavljaju svoj zanat (Ugri nović. Dobričević, Junči ć, Božidarović i drugi). Medu prvim majstorima, koji se u lO doba ističu i od kojih su ostala sigurno sačm'ana dj ela. nalati se 1.<>vro Marinov Dobričević iz Kotora (slike u domi nikanskom samostanu i slika na g lav nom oltaru crkvice na Dančama) i Matko Ju nčić. Dubrovačka slika rska ikola postiže vrhunac u rad ovima Nikole Božidarovi ća, koji 151S sli ka za porodicu Durdevića jednu .. svetu konverzaciju .. (Mariju sa četiri sveca; slika se sačuvala u dominikanskom samostanu), . Navjcšte nje« na Lopudu (1513) i t r iptih na Dančama (15 17). Nikola Božidarov i ć, sin slika ra. hij ak najzreliji domaći majstor, u čijim se slikama napok on razbija ukočena she:ma svetačk ih sl ika i koji svoje likove: osobi to njdne ljepote postavlja II ~j rok kski pejzaž. U isto vrijeme radi još j ed an istaknuti majstor. Mihailo Hamzić , od koga je ostao triptih sv. Nikole: na oltaru domini kansk e crkve: i. vjerojatno. "Kr!tenje Kristovo . iz Kndeva d\' ora. Ka o iz O.'l ta le Dalmacije:, tako je nesumnjivo j s dubrovačkog područja odlazio ponek i umjetnik u inozemst vo i postao poznat po svo me umjetničkom radu. Mofda sc neki krij e pod općim nativom Schia vo ne i sl. Jedan od najranijih umjetn ika, koj i je: iz naše zemlje otiho II Italiju, svakako je kipar Šimun Dubrov ča nin , k ome j e ime (Si meon Raguscus) II X II I. st. uklesano u portale crkve u Barletti i M ontesantangeiu (o.: južnoj Italiji). U XV. st. spominje se: kao pomOćnik D on atellov u Padovi medaJjer Pa,'ao Dubrovčanin -Pa ulo de Ragusio (142G-i4?), koji je vjerojatno r adio i u dubrovačkoj kov nici novca.
   
   i i
   
   IZV ORI I LlT ERA T URA
   
   I :r.,' ori. Za najsla~iju povijul Dubrovnika e-lavni je izvor KonSI an I i n Po rfi ro e-enel, ~ adminiSlrando imperio (Bonnski Corpus), tiji su odjeljak o Dubrovniku donijeli F. R a č k i, Documenla (tl origi· nalu i l:linskom prijevodu), CT. CTallo j eB Hh . BB. nOPOIIH h, O,a,i!Oplllll 119BOPH U epneKY HCTOPHj y l (sa srpsko·hrvltskim prijevo· dom) i F. S i lić, O hrvatskoj kraljici Mare-areti (rcvija »Dubrovnik. I, lm,i posebno.19lO,u prijevodu), u kojoj je raspr3"i Siiiit dao t~ kode r prce-led ~vih najstarijih dub rovačkih kroni čara. Za kasniju historiju Dub rovn ika veoma Su vafne 1;~line, koje je obja· vio T. S m i Č i k I a s u Codex diplomatieus COS. zatim F. M i k 101 i Č. Mo· num enta serbie3. M. nYUHh. CnoMcnnUH ep(:icKII. i lb. CtojaH~B "h, CpncKe nonCJbC H nn eMa, 1~1I, Jl)'(:iPOB HH ~ H eyeC;!.H IbCrOUII, 19~ 11934. Za mletačko.dub r ovačke odnose glavni je izvo r zbirka V. M a l,u. ~ e ,', Isprave za odno~aj Dubrovn ika prem~ Veneciji (sreelio i obinvic- ,M. Sufflay). Starine JAZU 30 i 31 (1902 i 1905). Za odnose i~meel" D"brov,,,l,. i U~arske (1358---If>26) glavna je Zbirka G. Gelcich-L.. Th~116ezy,
   
   ~:;)~~~r~~~ro~:~:~~~~~k::~~~~~ai~Dra~~:~:ee-r~~~ ur:.~~~ci ~~.lg~;:~ 30~ l1hD ,
   
   TYPCl4CHIIUII 1- 11 (l348--15'2ll). 1940, 1952. Z~ odno,e su gradu B, M, KY lU e B, HeToPl1: ((IceAI1Io1X 11>4 HapollOI1 1 (1874) l HCTOPlljCl<1t cnOMCHn UI1 JylKHIIX C..ooeH' II OKO.lItIl~ l1apo." I ~ (1~2?; zatim. u kraćim izvodima. N. J o r i a, Notes et ex\r3ilS pou r SHVlr ... I, h,· stoire des Croisades II (1899). Sve isprave na stranim .ielidma o odnOSIma Dubrovnik;) s drugim državama i grado\'in.a do pad. Repuhiike, kao i mno,"obrojna akta, koja su $ lime u ~li. sab rao je i ObjD\'io J o Đ a lt P a,a,ollllh u pet knjiga (9 sv.) zbirke Jly(:ipO'88'lKl IMTa II nOBe....e (Acta el diplomata Ragusina), 300PIIHK HJK III CAti, ]93~·51; f.\. MapK(j· Bllh. BKJ3HT11C~e nOBC"'" Jly6polla4K01' apxl1u. 360PHll~ PMon BIIS8HT. lIHCT. CAH l. 1952. Dub rovnika
   
   5 drugim zemljama objavili ~ ee~ lII e nU'RTHI1~11 10lKu",,, ConBIllI u
   
   ~:~~s~i~ia s;:~~~c:t ~~~ro:i~~~:. ~av~:s~~c~ ~:~~~=::~:~:~i :~. :~o~~~
   
   vatni do pada Republike, a vladina korc:spondeneijl sistemaUki je POPIsona od
   
   660
   
   661
   
   -
   
   l~•. ali Z~a ! II~. br~! p isama pOSIoji I iz prijdnjih todina. Z~pi ~rlik~
   
   Prvi Ij e lopisci i davna hiSloriOJ: rafija dubrova čki (Rid JAZ U 6s. 1883) i a. M I K)' weR, H )I;aeAORaH H_ 06 "CTOVH~eeKHX na ll_THHWax 6 ..To nll· c;rru,a ll .I.lv6 pooHKKa. 1867.
   
   SJ~d",c.~ SYl h. '''JU YI~ta do 13;9 obj~vil. je Jugoslavc"sk ~ akadem ij. u
   
   .,.,1 knjiI:I zh lrk e /1\ o .. u m" II I II R II U ~ ,.,. " ' " ,,) • . . , M ~ -. . ilJI '0'" nastava k . JI" N"~. O ll .. y~e ~. ha liy6poIl8'u,e J>CI1)'6,7HKe l (1 3S0-13ll3). U izd CMi, 1951. S,sle""tsko obj~vlj j""nje vladin e korespondencije ~al'otco jc J, T a /I" b, nHe.la H YIIYTtTU lly(jpODa~ M " PC"y(j'HK~ J (13.'>9 1360) izd. e ,AH .1,935: - Veoma bogltu tradu Za lHIY rcd "~. dru;t\'cnu ~ kuU'urn " h ll,lonJII '~ prvih I
   ObJavlJ~ van r . ... fl e '" Om II H K, )(aHuc.l aj)HCKH II IIOTapCK H elllle" r (1278.
   
   I ~I). , Izd. CAH 1931, i Spisi dubtov3~kc k'''celarije I (I~7S- 1 282). izd.
   
   HI<\. mS1 . J~Z U U Dubr OI'niku, HIS!. Ostale seri je ~rad~ ni SU 'lIkDko obj avljivane.
   
   K
   
   dubro"ačl
   ~akon ske Sp?men ike Dub rovnika objd oda niii su: V. BOl: i~ i t_ . J,retek, L,,,," r st atut oru m civi ' a l is Ragusii MHJSM 9 1904'
   
   A. CO.l0a je ~. M. n e T e pK08Hh , 11y6po..aq~~ BaKO""" 'l'/,U6: (K'hHra CBH l( pe
   "90'
   
   ,
   
   ,,
   
   i
   
   ,) J:
   
   ~ ~oj~vc t. zv .. Anonim. pri kraju XV. st. nije se tnč u"ao ni jedan
   
   h ,stor~Jsk' SpIS sas tavljen u Dubrovn iku os im n e~ t o fral:mell"~ u stihovim a kioJe Je o. 13-(~ n~.pisao neki M i J e t j U S i koji nemaju vete vrij edn()S!; (zd. "!al as, M, letu ,'ersus, u Bibliotek. I I povijest dJlmU insk u I, 188:!).
   
   I
   
   Iz k:Jja XIV. SI..POljete rukopis I v . n m R a v t n j a n i n., koji je 1384 ' B! bIO dub rovačk, kancelar i kao lak a ,' dBO pod n~ llo vom Hvsto rl. R A.t U S~1 ge ografsl, i opis ~ rada i '.ivota U njemu. Rukopis n;je do· da na , objavlje n (usp. Rački. Prilozi za povijest humanizma i renai$Slln" ) ... . Rad JAZ U 7~, 1885).
   
   .. Za poznav~nje d rla"nol' uredenja. drul tvenih. ekonomskih i kulturni h Prlhk a u. prv~J polOvici XV. SI. veoma je dob ro dje lo F i I i P a d e
   
   ~ I ver s '. s: S~ tns
   
   aedifie;orum. polil;ae c l laudobilinm consuelu di num m , ly l3t e""'ta t ll Ra!:'usii (izd, V. Brun elIi u p rogramu gimnazije II Zadru 1879--1882). koje j e !440 de Diversis napi sao kao direkt or dubro"ač ke 'k oJe. Osi m a:-ore nnedene " sp rave F. Siiiča . O hrvatskoj k raljici Mar. ~areti, oSlI roj dubrovačkoj his to riografiji raspravlj aju: N. N o d i I o,
   
   I
   
   662
   
   ,
   
   i
   
   l i t e r a I Ura . Jo~ uvijek n em. jedne dobre, ri a arh i,'~Ireg lcd i povijuti Dubrovn ik •. To su: A nn~re$ Ra~u $ini A n on)·m i. i1~ m Nieol.i de R I Q:n i nl (",StlS", 14. 1883). i Ch r onicl Ragusin. Junii R elIii, item Joann; s Gondulae (isto 25. 1893). kOjD je od s vili najbolja. n a roči t o za periodu 'i bornvkn u DubrO"" ik " (1587·S9). Sličnu historij u ',"pisao je dubro"nčkl vlasIeli n J a ko v L u k a r e v i i! (Lll cea ri). Cor>i<»o risI TeIlO dCl:li ~nn al i d; Ra~u .. , 1605. U domi nikansko m samosta nu II Dubro vn ik u čU"aj~ se u rukopi$lI dva dobra djela S er . f i n .C r ij~v ; t. (1686 17M).\lrvoll pov ijul dubrova~ke e rk"e (.S ae ra Met ropoli S Rll)'u$in B~) i drlltO o zna· men itl ", Dubrovča nim a (_Siblioth eCI RaQ:usinu ). Najvdni .ie djelo za povi . jest dul>rovačk~ e.IIVc o s\~k i do dana s D. F ar I a 1 i, 1I1yriculn Sacr um VI. 1800. Na o SnOvu kron ika, objavljen ih ineobji vljenih djeln i upisa sasu,';o je nekrjtičkl i op.i rno F r. A p P t n d i n I svok KOl iz;e iSlo rico_ c riliche sulle ,n" chili, stori a e lellua tu .. de' RJru sei I-II (1 802-1803) . koje .u dugo "re mena bile najvatniji izvor U poznnv2nje dubrovač ke kllltu''' c hislorije. Nekako je u isto vrije me madars ki historičar J. Ch. E 1\ I: e I napi"ao Gesch ich t e des Fre)' staate< Ragusa (1807). dOlta nek rit ičk i i p<>vrtno, ","z poznavanja najpOl rebn ijih izvo ra. I(njillu j~ preveo i hi storijom XIX. !1. dopunio t. S loj I n o ,. i t. PI je Ona 1922 obja vljena u :2. izdanju kao Po vjest DubrO\'3~ke republike. Dos ta dob a r prerle d povij uti Dub rovnika i opis njegovih naj va~ n;j:h ~I'omcnil,a dao je G. G e I e j e h " svo m mnlom djelu Dello ~"ih!l>po ei"i le di Ragusa con$i dc rat o n . ' MIOi ",onumen t i storici cd ~rt istie i (l~). Ml1 oro je opši rn iju h isloriju Dubrovnika napi sao l u i I)' i V i I I a ri. T h~ R~p ubl ic of RalIUsa . An Episolle of the Turkiseh Contluut (1904). koj. u/:13vnom na!irok o prcprita"3 "e f poznate dogadaj. iz kronlk ~ i objavljenih djela. bez ikakvih sa mostalni h studija i dublJ.g ulafenj, II p ojedi no prob le me . Poku! aj [l , C v j e t k O v i Ć a, da p ril,a!c Ive vje k o"e dubro · vačk e povijesti u djelu Uvod u povijest Dubro"lčke Republiile I, 1916, i PO\'ijest Dubrovačke Re publi ke l, 1917. n e mole se s matrat; u spj~lim. DO:SJd najbolji k ratk i pregled dao je K. J i r e ~ e k pod nu;ovo l'D ~ Du b rovnik~ u ~d kom leksikonu 0116v Slovnik N. ufn}' Viil. itoji je u prije vodu obja " lje!! kao pr edgo vor knji ti M. P e lU e T a pa . !l}'6pOB8QKa
   
   HY"H3.UTHK3 l, lm, Prema tOm Jirečeko,'u prel/"Iedu raden i Su i svi k uniji. medu njima i ~".tno optirniji, koji Je J. N. i:)' dao u Hn:aUkoj enciklopediji V. 1945. Za sve strane hislorijskol,t li~ot, Oubrov. nika ima mnoj."O dral,tocjenih podataka u JHpe~e"'P~.IlOH'lh. 11croPHj. Cp6a, i u !>-\. M e d i n i, Starine dubrm·a~ke. 1935. OdnOK 'zmtdu Dubrovnika i Venecije, koji ispunj~"aJu "elik dio dubrovIčke historije, Ob radio je S, ljubit u raspravama: Ob odno_ biih dubrovatke sa mleta~kom republikom tja do J:'. ]355 (Rad JAZU S. 1868); O odnohiih med" Dubrovčani i Mletčan; za ugar.·hrvatskog ,.1.... d anji u Dubrovniku (i.to l i. lS71): O odnoSajib medu republikom Mle. t ačkom i Dubro~ačkom od ~t k ~ XVI. stoljeća do njihove pro;>~sti (isto sa i 54, 1880). O odnosima Dub rovnika prema Ugarskoj raspravlja B. C ,. j e t k O ,. i~. Dubrovnik i Ljudevit Velik; (l3.=;S 1382), 1913. O Odnosima I Turskom pilJIO je dos ta Slabo JI. B o j" o B III" llv6pOBHKK H OCMallcKO UDI>t:TBO I. 1898. I istu temu. na osnovu nove arhivske I:'rade, obradio je "rl o dobro' H. 6 O)IC H II, .!lY6POH II HK II TYPcK, l' XlV " XV BeKy. izd, HeToP. "Hct. CAH 19&2. O po rijeklu i uopčc o itanOvn;;I\'~ D~bro"n;l," pisali su: K J j t t. ~ e k odlič nu studij u D'e R OIll~',cn in den Sladten [hTmat ien~ \l'fihrend de. M;lI cJallC r!i (Dcnkschriftcn Akad. n~II I<" u aeču 48 i 49. 1!)()1 i 19(3); li D o snovu arhivske pade i terenskih ispiti"nnjo ; 11, C lt ll.' H K. ,QI'('jI)OH"'t ~ I, OKO."'''" (Hae~.,,,, CA~[ 23. 1926); M. Re li e t n r. PopiSi dubro,,' čkijeh vln.I roenO.laPH.u 0-'\ XlI.Ilo XV ~ella. CIIO " CHHK CAI1 6G. ]926; B.,. T'0pOBH h. I(a"o je Boj_o.lla Pa.lloCJtIB n ....oHllh nPO;U810 JJy6poĐ~aHH .. a KOHall .. e 142.'>1427. rO.llKLUIt>HUa Hl! 36. 1927; G. C rc m o li n i k, P rodaja bosanskoj." primorj. Dubrovniku indinc 1399 ; kralj OSIoja. GZM 40, 1928; V_ Fo r e· I I f. Ugovor Dubrovnika u srpskim " e1ikim lup:mom Nemanjom i lt'" dubrovlfkl djedina. Rad J AZU 283. 1951: B. G u -'; ć. Mljel 1931; Kako je Mljel pripIO Dubrovllfkoj republici. Re!e13 ro,' zbornik, 1931; V. l i ~ i č, r. lopud. h istor ifki; 13\'Temen i p rikl~, 1931; Kolo~e" nekot i sada. 1932: TT> dubrovačka otočita (Oaku, S,., Andrija i Ruda), 1935. Za drbvno urede"je Dub rovn ika još uvijek su got ovo jedi ne r~spT3ve I{ O S I e Voj n o v i t. (i.ko su radene be~ dubljeg pozna,·anj. bogate arhivske I:'nde): O (\rbvnom ustrojstvu republike dubrovačke. Rad JAZU 103 (1891); Sudbeno uS!rojstvo republike dub ro,·afke. isto lo.;. 108. 114. 115 (189]_1893); Crkva I drbv8 u dubro"ačkoj ,"publici, isto 119, 121 (1894, 1895); Drhvn ; r i zničari republike dubro"ačk e, iS1(o 12; (1896) i
   
   StariH JAZU 28 (1896); C~rinski sust av dubro,'ačke republike. lbd JAZU 129 (1896). V rIo su dobre kra~e studije: M. R e l e t a r a, Dub rovačko veliku .. Uefe. revija .Oubrovnike I (1929): G. e r e m o I II i k l, OdliO' Dubrovnika llfema Mlecim~ do g. 1358. NS 12. ]933. i M. Re .. e l a r~, .DruKovi. mletačkih knezn'" u Dubrovniku. is.o 12. 1933: I u ekonom· sko_dru~h'enc odnose H. 6 O lli rt II l, Ewollololc,," " JlPYLUT1Ie" " plSlI"nK 1l.)6pUB.m~a y XV " XVJ 8U)'. Hr 111, 1948. Tribute. koje je Dubro'Tlik plač..:.> susjedn,,,, vladarin,a. najpot punije ~ obradi", M . .rl" H"~. ,Qv6po· "'~KII Tp"('),T". [.... ~ CAH 168, 1935; J. T a d i Č. O dru~.venoj strukturi Da]macije i J)"brO"n ika u ~ reme Renesanse, ZC &-7. 1952'3. Ni o jednoj j!'r.ni dubrovač k e privrede nema jo~ i~rl'nc idolIce monol: ralijt. Za opti p regld dubro\'3čke t rJ:'0.ine jos uvijek je nljboljJ rasJ,ravI K. J i r e Č t k. Die I'lede ut unl:' von Raguu in der Handds, I:'e~thithte des ",;ue\~lteT$ (Almanach Akad. nauko u Beču 4';. 1899; p re,·. B. Cvjetković 1915), Na dubro"ačku trgovinu, rio SC mnogo odnOSi I dru~i odlični rad J i r e č e k a, Die Handels~tras~en lInd IlcrJ:'wcrke "on Scrbien lind B O$ni~n wahrend des MiUdalter s (Abh~"dlunl:c" Ceil rov8Čkog novca. R.(\ JAZU 266, 1939; V. For e t ll. Ne koliko po~leda na pomorsku t rgO"inu Dubrovnika u srednjem vijeku, ~DubTO' vaČko pomo r.tvoe. 1 95~; B. H r a b a 1<. Dubrovačka naseobina u kopa-
   
   fl""
   
   j
   
   I
   
   •
   
   O TprOn~KI<" 0011<0", ,,, !lv6p081u,,,a ea fi
   lSOO), 111' 1----4, ]952.
   
   Z. posUn8k i historiju D b a tk k3nce!'rije i notarij31~ :;I: 5U°;-dOa;~"'a, k~. i Z~ organizacij." ml'~Clallerlich( K,nllel der Ra/:,uSllner (ArSIP~ ~~it I~;.e čee k, D,e . ' .. '.. r e II, o· J n I k. Dubro"3čk. k.ncduija do odine]3O(I' "ačke arhi'-e (GZM 39 ]927' I/' . ' najstarije knjIge dubro· noerao AyOpOBl~KII ~~XHB; ~alak, ISIO 4 1, 1929); i S I i, Kua je listina il XI! i X!II t ,_~ (s,o '-4,19.32); ,sli, NekOliko duhrovMkih $uco,,' (Islo 4& 1931)' i ~ ti 1/ CI JheToII (Cno .. e))H" CAll 91 1939) ' M OT'PCKe ~IICTH"t aIlHIl, ""O""s " cme T.p. HHK ul. 38Hj~. H ""'",w I~"II cplleKH II ~eN l '93 " .. oJeoMlI, HCTOpllja cpn · iako nepotJlun s3 t . . . Y , I 7; JedIn, katalo/:, DubrOvačko/:, arh;.,. eZM 2~ 1910-' V SFavlo .J,e , objelodanio J. re.'''Hh, iJy61'0sa""l! apXHB' -, , . oret, , D"brovDčki a rhiv, HZ IV, 1951. '
   
   d~tavne
   
   ';s;.
   
   P
   
   "
   
   T
   
   'I> ~n kl1ltu~~u h,istoriju Dubrovnika u XV. i u I. polo"in; XVI St nD!QJeslldvIJeJl r ~čeko"es!d"'D . . M ellčctić, AfslPh XVII! (,~,). ,u '.IC. er rn)!usnnlSche Djchter Si~k'l . O~ , I BeltrJge zur r~"u"" " " "" ,., . SChIChlC, ;SIO XXI (1899) O . . -', > . .1 erat uree· . . lwman,zm ll su J"s~lI' FRa ~ k i PrOo z'
   
   pov,est humanilIn" i rCllaissBncc u Dubrovniku' O·, ... .' )~ I '.a Rud JAl U 74 1885 i Iz " .. . , a mae'JI I -,rv31819-~~14):' R~dij rl~~~r'l~al 1910. , ~l m:ndlh dana triju humanista Benc,ić), Ra: 19 arlo P. PUClt, IhJa L. (rijević i Damjan P . je"" II' . . ' .15, fl. l( o " e H A IIII. Kp),HHca,(.e H,' Hje UJlH. ) .':3AUIHJH nO)1II0HKja J1eu, 3(;OPKHK pa010"~ "'"cTI, nOgo kultur"o·hiSlorjjskih IICT ' a I u "JIe-amJ: P. J e p e '" H h . J. T a 01 Mh, npIIA03H 31 O~"JY 3.!1J)Ucnelle K)'AT}'pe crapor lly6pOBHHK3 l-Ul IQ?j) 194(}' J ',. T a d I t, Promet putnik. U starom Dub rovniku, 1939.'
   
   :'J
   
   J:zc':ooa
   
   ,~I p/)"ij~~t umjetnosti. Pr iručnici s li ko\'nog m ~.
   
   t.~ . , J ' J • • U oba vtlikl izdanja sni maka umjetničkih spomenika Dalml C'Je. u l, v .e k o ,. j t e v u (Bau- und Kunst ·~nkm 3~ DDimatiens odnosno ~r'de"nl , umjetnički spomeniti Dalmacije) i G u rl; t t· K o~" I c z y. "kV u ~o.:nkm!Je r der KunSI in Dalmatien). na velikom bro,·, pro U'nl SU . "k' labl~
   
   l
   
   13ko jo~ ne postoji djeto, koje hi obuhv~lilo cjeloku pni ,u"oj umjel. nosti 11 Dubrovniku od VII. do XVI. st., pojedine >u epohe "mje!nosti•• utim razvoj pojetiinih lI"n a umjetnosti u Dubrovniku bil~ p redmet mnotih obradbi, napose u najno,·ije vr ijeme, kad su posu!:,n,,! i mnO,,"i v,lni rezul tal i. Medu dosadašnjim pregjedima saeuv.o ,ir. jol uvijek .voju vrijednost rad G. G e ! cic h a (Dello sviluppo ... ; v. tore), a u ok "iru razvoja umjelnos!i u D.lmaeiji obradili su neke umjetničke spomenike Dubrovnika H. F O I n e s i C s (Studien Zur Enla'kklunrse-eschic hle d C! Architectur u. P las t ik Ocs XV. Jahrhundert in D.lm.lien, Jahrbucb del ZK, 191i), :\... BaCIIh (ApXHTelrbuch der ZK , 1917), prikazi ličnosti NikOlt 80!i· duo"ič' i Mihaji. 1-Iamlita od M. K, lU a H H II . (y"CT"""MM nper"c!.. 1939) ; rad K P r i j . t e l j •• Prilozi slikarsIvu XV.-XVII, s:. u Dub ro~· niku, HZ IV, 1951. od dubrovačkilo umjetnika. koji su djelo"ali u inozemstvu, obradu;f C. F i $ k O v i Č. Dubrova&i zlata.i . ... rad P . vl, Dubrovčanina (\>aul"s de Rarusio) " Dub ro,' niku, a Đ, B O l k o,' i ć ličnost Simeon. !.Juorovhnina (C. K rAacH HH, 1938).
   
   umJctn, , spomenici Dub rovn ika (kod h'eko"it~ čilav "'czak), StO .SC lič~ materijala i JlQdataka objavljenih u časopisima, treb. JPomC~ut l p riloge ~ st Droj U riji Sta roh"'mske Prosvje te (crkve sv. Jaka.-D n a ~eltn3ml' 1\'. NIkOle na Prijekom i t. d.) i u Jahrbuch des KunSlhist. In stllU! n der k. k. ZK (rup ra,'e Folnesicsa 1914 i Kovača 1917).
   
   666
   
   667
   
   -
   
   X [) I. ['OGLAVLJE
   
   HnVATSKA OD X II. DO X VI. STOLJECA I. PQlQiaj Hr vatske i Dalmacije poll Arpa dQvi ćima. -
   
   I i
   
   I,
   
   Fl.lrmalnirn aktQm krunisa nj .. u Biogradu n .. moru poslaO je Kol o m ~n zak oniti m baštinikom s" ih prava. što su ih imali hn' ~lSk i kralje,·;. Iako on u tom času j01 nije imao u svom posjedu Dal maciju, t. j. temu dalmatinsku. on već nosi naslov kralj a I In 'atsk!'; i Dalmacije, Godi ne 1102 Kolom;1O nije ni po kušao da svoj u vlast prot!';gne na grad o,'!'; ZadM. T rog ir, S pli t i na oto ke od nos no otočke gradove K rk. Rab i Osor. SI·aka njegova nas il na " ojoa .. kcija protiv tih gradova la ko bi bila uzro kovala medu na rod ne spo ro,·c. napose zbog d ržanja Bizantskog carstva. u čije j(' im!'; tad:: Veneci j a držala tu tem u u svojoj vlasli. Osi m toga bio mu je smetn jom j bra t A lmoš. koji je misli o. da hrva tsk:! zemlja. kal' di o pat rim onij a A rp ad o v i ća. ide njega po od redbi kralja Ladislav::. koji ga j (' tu ponaviu kraljem. Zbog toga je "ile puta ust:,o p rotiv Koloma na, t raIe ći proti,· njegil i "anjske sav('znikc. Da bi diplo matskim put em prip remio svoju akciju protiv dalIlL ati nskih grado,·a. Kolo man je nastoja o da sC priblii i Bizan tu. T ime sc on nad ao lak oder. da će otkl on it i iniervc ncijl! Venecije. Neš to rodbinskim vezama. a osobito iskori šć uj ući raln i su koh Bizant.a s Norma ni rnu. p o~lo m u je za ruk om. da dobi je od Bizanta dop ui tenje. da II Dalmaciji slobod no postupa po svojoj vo lji. Svoj poth" at dovrlava Koloman 1107 za uzima njem Trogira i Spli ta, a Z adar je došao pod njegovu vJ ast već 1105. P oHo $U ga tri _ca rska g rada .. Zada r, T rogi r i Split priznali za vrhovnog
   
   669
   
   J
   
   ~os~odara. ~oša l jc Koloman, po tpomognut od brodovlja svojih
   
   .ovl h j>Q.~amka, ~omoT$ku d(spcdiciju i pro tiv g radova na 010~Lma, k OJ'..' .u ula,zl l,. II ~aJmalinsku l<::mu, t. j. protiv Raba. O sora I .Krk~. N'II!ao JC JedIllo na neznatniji otpor na Rabu koji "c blO oč'lo organizi ran od Mlečana, pa $U i l:l tri grada 'priznata K oloma nov u vlas t.
   
   .
   
   ,
   
   ~ako je K~Joman postao stvarnim gospodarom cijele dalma_
   
   tl.ns ~ t~me. P~' ČC~U ~U mu ~sobito po mogli svoj im utjeca 'c m tro_
   
   .!p rsk, bIskup 1 splItskI nadbIskup. Da jc cijeli ta,· potb,,;, ,. golovo bez r' ' k ' sv r~ , o 'c K r ' pro. ,)c\·a."Ja TVI, ~rcba pripisati napose t ome, Ua J .•~ oman sVIma tll~ gr~~ O\'lma priznao autonomiju, uvaia_
   
   vaJuc I slob~de, Jto su Ih pnJe ima li. P rema Koloman ovoj ispravi g~~~u. Trog'ru od 25. V. l J07 tc su slobode bile ovakve: l. kra lj Ou<:caJe pod zakletvom Tro,i ranima tvrdi m·" , . ., , . . "b' . ..J.J mllmza mi r ~ ~amt će ,h .od. njih?vih neprija telja; 2. Trogi ra ni nisu d~!nl nJ~mu, kao m nJegov im nadjednicima "Iaćati tribut t . ~Tll~u~ nma (tdbu!um pac i5), ! to su ga da lmatinski gradovi' p'l;' a I r~ats k i~ vladar.ima: S. kralj obećaje, da će potvrditi za b i~ skup~ I. granskog pnora ona lica. što ih buele kler i narod II Trog.,ru lz.abr<~o; 4: i1~pu$t~ T rogi:anima, da se sluie svojim starim pra.vlma l p.Tlz~aJe lm lime pun u a uto nomiju: 5. od r.lzli č itih ca,:~na, ŠI? ,h 1II0ze mci pla~ajll II gradskoj luci. kralj dobivu d~ Ije tretme. grad~~1 kn~z Jednu treti nu. a biskup desetinu od CJ~lo~u~~e sl'ote .(o l?ba Je .provedena po istom načelu, koje j e pmnJcnJlvano kao pnhoda fupani,·,, , . ,. . k raJ(01VaO ,. 'h· d 'h . . .dIObe . pn ~da fupamje dVIJe t reći ne, a župan jed n u): 6. kralj se obve:u~e da. ne će d?pustit~ , da se II gradu naseli koji Madar ili dru.gl t udl~ac proh.'· ~olJe ~rad~n;:, čime je potvrdeno organizaclO~o .".acelo, d~ Jed inO 1.aJedlll ca svih gradana odlučuje, da li će pnmJti n~~(I lJce za svoga člana; 7. kralj oslobOI da gradane od t eret ~ p.flsllnog IIk~nač ivanj a. ako dode zbog krun isanja ili r~spravljanJ~ o poslal' Ima ~' ladanja; 8. l J:l kr aju dopušta kralj S\ a~?m trog, rs~(I~. gradamnu. da se sa svojom porodicom i druz ln om, kao, Cijelom svojom imov in om oebeli , bude li ga !;_ Ital a njegovo vlacianje.
   
   . Slične ili. is te slo bode prizna.o je Koloman i ostalim grad o_ vima da.hnahn~ke teme. Na temelju tih sloboda bili su oni samovIasni u donošenju pravnih pravila za svoju gr adsku općinu .
   
   670
   
   I
   
   I
   
   \
   
   I
   
   ,
   
   njezin teri tor ij i njezine članove. sa mov las ni u u l'ravi i sudstv u . ll. iz r:w no podreden i kralju. U uspo red bi s d rugim graciovima južno od Gvozda ti su gradMi uživali naroči l o povlal ten polobj. Kako su takv~ slobod~ po tipu trogi rskom bil~ za dalm atinske gra dove na jveći mogući stupanj slobode, on i na stoje. da im koci SV
   -
   
   ,,-
   
   T A BI.A I.); X\·
   
   I
   
   Slavoniju pa ntim preko Slavonije II H rva tsku i Da lmaciju, s(v
   Us prkos tim razlikama održali su se 1.1 svi ma područjima i nek i ostaci rodo"skog uredenja, zbog čega ona pokazuju mnoga zajedničk
   672
   
   Dr~en,
   
   vratnice ma litora Bu~lne {llI 4\. lJe talj i: lore. Sn t. t,l kntja : do lle. BIćeYlaje 1.,lsta. Spili. II I Iedrit i
   
   -
   
   T ABLA LXX vI
   
   I
   
   (Inl;tvo imalu svuju odjelilu organizacIJu. kojJ je za vrijeme razvitka hila prema konkretnim prilikama sad jače. sad slabije izgT"a\ske. Dalmacije i Slavo nije. gdje je " !ada" i upra vljao han. k"ji j e cesto vrii" ta kode r funkc ije inače rezervir a ne za kralja, Ta bi se urgani%ac ija još jače ista kla. kad je zemljom upravlja o (Iux.lterceg. o b ično brat ili ~in kraljev. k nji ,je ima,. n:ke znacaj ne atrihute vl adara. J o; je veći napredak b iu. kad sc iz insti · lucije dIlX~I . duka ta. raz vin imlilll! _mlad og kralja" (rex iunior). Ociavalo sc. naime. da j~ za li,·ota kraljel'a okrunjen i njegov ~in kan . mlad i kr alj , da mu je pov jerena uprava oul:ata "lrvat : ~ ke: taj je m larl i kralj i herceg imao o hilj dja više ili man je sa mostalnos vla dar a. Društvenu J>Odl o;:,u sa lllos talnog pul ož:tja. koji je laku Hrl"at~ka i sjeverno i .iužn" od Gvozda uspjela sačuvati . pr~dstal'ljal o je njelino plemst"(l. prije ~"esa m()ć ne feudalne porodice. koje južno od Ku])C ,,{l haja XII. st. dobil'a ju kara kler malih dioasta . M
   
   I
   
   u hrva tski m zeml jam a !il "ri jl'm~ ['rv ih Arpaduvi Ći!.. Ka d su madarski kralj evi p()~ta l i i hn·a tskim vladariIll Ol. o ni uvode" srednjovjekovnoj Sl a voniji oblike vladanja. koji su sc već prije bili razvili II Ugarskoj. T o je prije svc:;:. feudalizam II "bl icima I. 1.\'. ~ dona c j (ln::ln(l1!" sistcm a_ i s njime I'o l'ezan" u .. ~denjt: hal .itv~ k ih županija. Kulo",an jc ka" ~ak "nit: vl ada r hrvats ke drla ve postao u smislu pll\ri"",nijalllog shv .. i:Tije posjedova li hrvats ki kra_ lie"; (terra regalis. lerr; torimn reS:l]e). Zemljom , koja je bil a 'I nj cg"vu neposrednom "lasništvu. un je slobod nu raspulagau: ~emlj:l it: " bradil'ana za n icgol' račun ili jC' "n pnjcdine n j ezine ,lijdove daril'~\O po načelima feudal;zma. Up ravu II hn'ntskim ze mlj a ma povj erio je Ko loman banu. kuju je čast preuzeo il. pri jašnje ga hrvat:;kog driavnog ustrojstva. U s redn j ol' j eko"noj Slavo nij i počeo je on uvodi ti lup.mije Ill' usarskom uzoru. Tako su 5v"kako orsan;zir~n~ t r; župamje:
   
   2..
   
   i I •
   
   I POr/ai mal ' lora RadO"ana nl
   
   Ira tedralI u Tr"l,. I ~ "
   
   . ' " '' -~
   
   Promjen ~
   
   6;3
   
   Zagrebačka, Varddinska i K riževačka . Ali osim tih novih Županija postojale su tu i dalje [",jedine stare župe. Il kojima ~"
   
   sc sač u vali ostaci seoskih o pćina. Na teritor ij u H rvat~ke i Da!_ macije nij e bila organizirana nijedna kraljevska župa nija. . J~š za Kolol/1anova života pojavilu sc nano vo pitanje da lma _ tmsklh gradova. koj i SII. kao i I)rije. opet postali predmetom međunarodnih sukoba. Kad je Koloman dalma tinske gradove podvrgao svojoj vlasti. Venecija nije intervenirala orui:lnoll l snagom. ali sc nije od rekla s"ojih prctenzij;:. n~ dalmatinlkc gradove. koji su bili preduvjet za gospodstvo na Jadranu. Is to je tako i Bi1.ant mirno pratio. kako Koloman osvaja dalmatins ke gradove. ali se nije mogao pomiriti s miUju. da bi oni ostali traj_ no u tudem !,osjedu. Dok mu ne uspije da te gradove I'0drt.-:l i svojoj neposrednoj vlasti. on ih je radije volio vidjeti u posjedI.: Venecije. koju je- smatrao svojim vau lom. A raspolole nje \I grado"ima okrenulo sc takodu u korist Venecije. Usprkos pre_ uzetoj obavezi. da ce- Zio biskupe u gradovima polvrdivali li cil izabrana od klerll i naroda. Koloman je nil te pololilj~ dovodi" Madz:r". ljude svoga 1)oI'jerenja, koji ~u imali velik lIt jecaj na grads ke- ]lo~lovc. nill)Qse na izbor gradskoga kneza. Osim toga je Ll Zadru i SplitIl smjestio svoje vojne posade. a u gr adsku splitsku kul" i 3voga purez nika. Sve- je to izazl'alo nezadovoljstvo \I grildskim opći nama . koje su. oua"l jene sa me sebi. tro~ile sV"je snage II ullnlra.i njim borbama i tako postajale- plijenom Čil S jed"oga. bs drugog neprijatelja. U takvim jc prilikama Vcnecija zapo~eIa 1115 rat. ko j i je trajao s prekidi ma pu nih de~d god in ~ uz promjenljivu s,.~­ tu. Prvi je cilj Mlečana bio lbb. knji je odmah pristlIo du primi mletačku gos]lndnv o uz uvjct. da mu bude priznat aUlOnolllll i položaj s dOlada;njim slo hodam a. Mle čani HI zatim osvo jili Zadar i Biogrild na mor u. al i nisu mo~1i zauzeti tvrdave zadank<-. koju je branil a m ad;lr~ka posada. Iduće godine Jloduzimil Vent·. cija novu ekspediciju i uspijev a da zauzme ci jdu dalmatinsku temu. a osim Inga i gnl
   614
   
   ,
   
   bili potuten i. a sam je dužd Ordelafo F~ledro po~inu~. r-,·l lebni "tvorili u zada rsku tvrdavu: BIograd, Šibenik. Trngir 5\1 ~ . d-rZd . S "Iii 'dodoše pod kral je\' u vlas t, ,I Mlcčam su za rza I a .ar. ~(It. Osor i Krk. Tada bude sklopljcuo primirje. na pet godl.~a na temelju statusa quo. Poslije primirja došao Je \I I?almac l ~u kralj Stjepan {1116-11.3 1}, ~in i nas~j~dni~. Kolomano" , l pOI"Td~o dalmatinskim grado"ima njihove pTlvlleglJe. a sve \0 .be~ 5m~tnJa od stril ne Mlečana , koji su u to vr ijeme hili zahavIJcOl vOjnom ekspeciicijom u Sirij i. Na pO I'ratku s tOgil ra.ln~g po.bod~ ~u!~ Dominik Michieli navali i zauzme 1125 Trogir I S~ht. 11 Ta.ZO rl Biograd. da ne bi vi~e mogilo služi t i kralju. ka(l VOjno ~I:on~ ~ t:. I lako su svi dijelovi dalmat inske teme došlI. pod vlast \ ~necIJ~' a planov i Arpadovi ca. da zavlada j u dalmaIInskom temom. pn . vremeno su propali. Kralj Sljepan nije nišla poduzeo p r~.ti~ lOga novog 51anJ3. već je svoju pat nju obra ti o Bizantu. kOJI J~ n.er~do gl~d~o na redol'anje ugarske države injezirn.: ek.s pan zlO nll;učh teznJe p~e . ~Ia Balkanskom polootoku i .Jarlran~kolll moru. jer je lO bila nJe gova interesna sfe ra. Svaki pnkret Ugarske u tom PT~V ~II n~ ­ llojao jc Bizant p;l raliz;rati svima. sr".(!stvima. Nal:OSe Je lsk,on: ;':i.. ao borbe u dinastiji Arpado\,lća I dao za~lonlštc Alm:'su I njegovu sinll Beli, koj e je K~lon"l1l r~d SVOJU sm~t . 11 '.:'> d~l~ oslijepiti. da tako osigura nasljeds tvo StJepa~u. U takv 1l':. Je pn rkama Stjepa n 1127 na valio na Biza nt. all se rat 5\'0'10 1129 ~ez rezultata i 5 uSl.ost3vom statusa quo. Kralj Sljq.30 um~e [131 bez mu!kog potomka, odredivIi za .~a~ljed~!ka s:oga. nsh· jepljenog bratučeda Belu, da bi I~ko SI>TI.J.eČlo mlJcšanJe ~Izanl.a u ugars ke poslove. U tijemoj vCZI sa. SrbiJom, malla rska J~ ~oh; lika bila tada upravljena \I prvom redu na ~.alkanske ,.t:an. U ,'e VeneCIja DallIIa elju OSIlIl ·· JC · vo d en 11.33 . iz'''''bila rat u. k OJI ,,Zadra i ot oka. U doba Beli na nasl jcllnika. malodobnog sina Gejze ll . ( \1 <11 _1 162) zbivaj u se dva ·važna d ogađaja: dr~gi križa rski rat ( 11 4: -1 149) i ofenziva Bizantskog cars tva pro.tLv. Zapada .. Ugarsk~ I Hrva15ka našl e Sll se tada \I tešku polOžajU Izmedu RlmskQ - ~J ~­ mač k og i Bizantsko:; c(ifslva. jer je jedna i dr\lga VclC.vla.lt .Ilqela osvojiti te zeml je. Napori cara MaoueLa. da o~tv~~1 s.voJe .~a: mjere. ispunili su gotovo d,"a decenija borbama J bl! 1 djelo mI cno
   
   675
   
   I
   
   okl-tlnjen ; uspjehom. Odmah 1)0 svriie tk u drugoga križarskog ra la Manuel je mi slio. da je \Io)ao zgodan eas. da obra t'irnil sa Zapadom i sprijeti njeguve da lje voj ne na Istok. Da bi ;1.\. da će promijeniti svoj u pol itiku pod uvjd om, da mu preda na (ldgoj svoga mladeg bra ta Belu i u istu mu vrijeme izruči njegovu . bai tinu _, t. j. H rvatsku i Da lmaciju. koju mu je več otac Gejza !I . bio nami_ jenio. Stjepan prihvati po nudu. ali usp rk os tome nije iskreno mislio. da Sl' odrek ne !-I n'a tske i Dalmacije u kori st Biza n!a. Ma lo PQslije nego je skl opljen ugovo r, uputi se u Dalmaciju, da ondje učvrsti svoje pozicije. Da bi prinud io Stjep;ana na pu~ti­ villljC pn:u7.etih obaveza. uda ri Manuel ! I&! preko Srijema na Ug:Hsku. i Stjepan se pun""o ubveie, da će caru predati Belinu .baiti nu •. Manuel up ut i na \0 v(\jsku, koja je zauzela ne samo H rvatsku i Dal maciju. nego i Bosn u. Druga je vojs ka osvojila u to vrije me Srijem, Stjepan poku ša još jednom 1166 da se 0ilrc
   
   6i6
   
   Manuelu, pri cem su ga pomagale i druge drla"c. ~,apoSl' Vene· '.. k '~ 'e nu ado gledala j a čanje bizan tske vl as\1 ,na .Iadra.~u. np. OJ J S·· II t k I Dal maCijU ~tjepanovc vojs ke 1.allzeSe ponovo TlJ.em. : Tva S " . k ' . Odluk a u tom dugom ratova n ju pala Je najzad l. 16 1 \~ k OTI S. I ant sk(l cara. U bit ki blizu Zemuna ugarsk... Je VOJ S II pret.r~ "ljela tda ' k- )IOraZ, pa ,e ' S,,',piln III . m(lrao 1\'! anuc!lI ođstupllL . _. d II :Iio Dalmacije. Bosnu i Srijem. Od hrv atski h .~mal)a. n~~e ~~.: d bizantsku " last sre dnjovjekovna SlavolII)a d" Im~~t, J. ~doe od Iloka do uŠĆa Bosuta na istok u, i sjeve.rn ll Dal~\laeIJ.:: ulJ)~' ­ li ke do rijeke Krk e. G rađ o"e Zada r i T rog ' ]', kao I "tuh B rač, Ih'ar i Vis zad ri ali su i dalje Mlečani.
   
   h<
   
   I
   
   I
   
   Trinaestgodis nje bizantsko vlada nje nije os t;~vilu. dublji~1 tr~: gova u Hr-'ats koj i Dalmacij i. U ime e~rll vl a o a ~. Je naIllJ~sm\; " Split u l)(Id imenom duxa. a Hrv ats ka. Dalmael.Ja o7.nac':~I;ltl Sl' ili bo kr aljevstvo-regn um ili kao duca tus, OsubIlu. se prl\n"~" riržala biUlOlska vl aSI pre ma crkvi i na!l la u nadb lsku]>u sJ)hl.. cOVJt • . ka " kakav . 'j(l, . .ic bi ,o potreba n.kDobre "ri· · s k om R a)oerlJu ., .. ' l' _ \Ose s bizanlskom vlaUu isko n šc uJc Ra jnerIJe nil . '~ .. S! SJ' ,\ cr kv e i sebe sga. Kaku su M lečani .1154 .l.l~p~eh. da )la,\~~. Z~a d ars k u \)1' skU I';' " podigne na rang •nadb lskupl Jc k I _rn etTop(,I'Je ,k' , .' . . k.", '.'r.'''ane bi skupe kreko,::a, r~.ps ug .... n.,nrs " gu l'r>l,n"" sl JUJ ' ~ ~'" , . ' ." Ir na i hvarskoga. tn j e Rajner,]e , uzdaJucI se u p O~I.~Ć Iz~nta . , SHljao da lu IItlVU cr kve no uredenj e u D.alm
   :ke
   
   Manuel. . B l Od mah poslije careve smrl i zauzC(I je njegov g~Jena~ e a, ko 'i je II i2 na sli jedio Stjepana III.. S rij em. Bosnu I .svo~u .~a,. sli~u. Hn.atsku i Dalmaciju, Tada sc i Zadar pod loi.o nJ egu'''J vlasti. odbacivši mletačko gospods tvu.
   
   6ii
   
   Staool'nici Zadra bili su tada u preu:i:noj većini Hrva ti. Oni su sc nekoliko puta u XII. ~t . dizali protiv ml etačke vlast i (1159. 1164, IIGS, 1180). Zbog neuspjeli h ust anaka prij!'; 1180 moral i su Zad ra ni srušiti gradske zidine. primiti natrag mletačkoga kno: _ za i priznati za visnost svoga nadbiskupa od mletačkog- pa trijarha uGraddu. Kada su sc 1180 napokon oslohoclili mletačke ,·Iasti. iza brali su H rvata Damjana Desinju za svoga kneza. a kral j Ikla III. dade im popravili srušene zid ine i smjesli II grad "o;nu pOSOInu. Napadaji M leča na 118i i 11 88 nisu imali uspjeha. Da st ubu _ du će osigtiraju ~ morske strane. Zadrani sklo?i~e 11 8" sa v.:::- .' Pisom. starom su parnicom V':: necije, obvezujući S~ na uzajamn u pom oć i obranu. Poito su 11 90 uspjdi potući mleta čku notu kod rta Puntamike blizu grada. nestalo je na nek o vrijeme neposredne opa.mos ti. jer je Ven.::cija iste godine sklopila primi rj e s kraljem Belom HI.. ali je I 194 j o~ jednom uzalud po kubl a
   678
   
   . bili istaknuti patareni i glavn i širitel j i dual. ističke . . M ukt". Bosmo Splitu. Tamomji nadbiskup Bernard progonio Ih JC lsprw, l ~'ak iIII :taplijeni o im\ltak. ali su sc oni kasnije O
   I
   
   I
   
   I, I
   
   3. PcKctak propadanj ... kraljevskih iupa ni ja u lT~d~jovjdIOV . noj Slavonij i. _ Za vrijeffit: rato \' a iz~ed u ,-!ga rs~e I B lza.~ ta 1>0ka z"la se organizacija "ojsko:: na tt:~dJu kra l Je~'~klh .fup a?'ja pr: $labum, da obrani dria\'u od va nj skog nep riJatelja .. Kako s • "sim toga. halj odrekao prava na investituru (T~v.emh p~d a ta. li' je tako znatno oslabio njego\' nadzor na I'eh k. m pOSjedom ~rb.e. on je od XII . st. dalje bio prisiljen d~ se u l~rvom rc.(~u osloni na svjetov ne fcudalce. Kra lj otada darOJe umlJ.e sve č~~ce i II 5ve vdem opsegu svjetovnim licima. kuj a obv~uje na .v Jc~­ nost . Iako sc ta lica. osobito u prvoj fazi toga razvoja. n.a.?lv" jU lUI.ani (comites). oni niSll više kral je\' i sl ui he ~i ci kilO pr.'je. v~ć pravi vlasnici darovanih posjeda, os.lobodem oo vlast. staflh l. ul)1\na i podvrgn uti nepos redno kralJU. . .. P rvi dokumentirani slučaj nOl'e županijske orgamzacIJe na IIl'vRlSkom teritoriju potječe iz 1193, ka da Bela 111. daruje . cijelu 1.emlju. koja pripada županiji Modru š i ~. k rčkom kn c1. u Bartolu i njegovim nasljednici mil ka o ~ vječ nll baštinu _.. Tu ,.nu ~c mlju daje kralj sa svim njczi~im pril.'.o
   619
   
   -
   
   feud a la.:, II ~ Iučaju. neprijateljsko8 'lapadaj a. bra n iti vlas titim snagama St-oJu zemlJu, a braneći nj u. branit će ujedno; drt""u . .F eudaliza m. k ~ji II to d oba do b iva II Ug arskoj wojc zavr~lIt.: ;b!tkc .. pred5t~vlJa. ~onek.lc. varij antu feudalnog uredenja. am e ~ ono.'n~kl t cmcJ~ . . l. J. "dllus izmed., selja ka i {eudalca. ustaje I tu ISI I. OSil~V", J ~ pr oizvodač i l u km e t e konom sk i "'<"-l a u k,"o " du lza [eudaJ če,' u zeml JU, . kOJ' u obraduJ'e i 'nd o JJ'" l "I VI". O n JC an ,da .: cu d aku d aj e od reden u zcml jBnu rentu _ II rad n"j snazI. dlJc:!lI I'Tiruda ili novcu.
   
   Razl ike IC, ~rema torne. oči tuju u odnosu izmedu kr aJ'~ . cuda!aca .,ka o ,I " s~moj klasi {c oda laca. U uga rsk om {e'~d'a~ lizlIlu. kOJI so: IzgradIO na os nol'u kral j evskih d onaciJ' a n iJ"o nikad l ' . ~ sc . 1'.0 p uno raZ"lo ~iSlcm ličnoga vazal nog udn os ~ iz m ~ c1 l1 ", " " " ·~enlora . ' k l \'~zJjI" . . . . pre mda o ve liki fcuda lci ,' m aJII I u svuJe \"t~ZO\'~ , VOJni e. I u Je sva k i plemi ć. koji je pri1l1io od kralj a d onaciju ne poskredno v lašću . tak o da pos'oJc "' co' ' . pod . kral . jevom . sa m o d una ·" IJ.e. OJC Itvlru IZ kralJ cvc pa tTimo n;jalnc vlasti. Donata r ka" Immala c fcuda veza n jc $ k l ' k d " '" k " Ta JCIII au o na tUTom Jcdino zo:. ul .Io nI. nJU dobiva kao don aci ju.
   
   , I
   
   [
   
   Kod k ra lje~'s k ih donac ija vatnc su j oi i uvc o kolnosti. Osob~ "ti bd arcna n .. ci J'om n'" J~ P '"" " d " kraljevskom.du. . ' a ko V",' .• CIIHC. pos ta je n-"', a ro'anJem plemi Ć I do b, va sve plemićke l.ovl:15Iicc. jer doaClOnalno dobro m o~." posjedO"ati samo plemi~ . Vrijed n osi nu ruv~noga d o ~ra n~je sc r~ č unala I)(>v rši n ~ kim mjeram:.o vc'; P" rOJu km etskih sc.! ,! t;t. kOJ a su st: na tom do b J", K sk n ( . .. ru na aZI a . m~t k o~ sc I tc st:u , ~! b' Jaše organ izira na gospodarska jed in ie;t. Il · JU ulaze temlJ, sne p ov rši n e pr ije ko p ot rebne za uzdda"anj e ~:dn e km ets ke por?dl.ce. ponajviše š ire kmetske p"",di ce. t. j. · dr u g~ : T(,. su: k uca , k uĆl~te. oranice . livade. 3 "'ako je kmt:!. sehsie 'malo ' ~d "čk I" b pasnJa " " ka. sk" · o 'i pravo . isk or iUivanJ'a za J~!lI su ma , voda. Vlk km etskIh selišta bil o j e orga ni ziran o II se lo.
   
   b
   
   . Kralj. odoljt.ć i. donaci}u .. obaveUlje donata rOI ponajviše s .. "", t1.l ot.l~1 VUjnu sluzbu , k OJU Je već bi o dubn vrš iti ka o svaki drugi ple'~ltc, hU1.ctnu Je u sa moj donacionai n oj ispra vi odred en o. rla.J~ do natar dubn stay;ti kra lju na r:1 5,)0Ia""J'e odreden b ruJ" "o .. d.ogadaolu i kud d ar i,' anja ,'eti h po~jeda. , J n',k·a,. T o 5~ prtJe k ao što Je tu bi lo. kad Jt oaT1\"ana žu panija Modrub o
   
   680
   
   ,
   
   I
   
   I
   
   Kad su učestale d onacije. počeo se siva rati 110" sinj feudal· nog plemM"a. koje je svoj korij en ima lo II daro "anom posjedu To no>,o plemstyo razliko,·ah. se u poče tk u od plemstva. koje" je bil" roduvsko g p orijekla . a li jc ta ra zlik a s "remeno m ,ye \'i ,~ i.\četa val:, i najza d sc slvoril3 jed instvena k l a~a plemi';a. u koju su ul azili i 1)05jed n ic i slarib " pl emenšt; na .. , ka o i p osjednici kr a ljevskih do nac ija. S";)ki jc dona cio n 31noplemi ćk i posjed (;ura posse» io n aria ) čini" jednu posebn o orga nizi ra n u upravnu . sudbe" " i ek onomsk u cjdinu. k ()j~ je bila izuzeta ispod vlast i k"aljcvsk ih Žup~n" . Posljedi ca loga procesa bijak sla bljenje .. las ti župana. a dosljed n o i kralja. u imc koga su župani upravlj;)li pujed in im iLlpanijama . T o jc bio početak ras padanja staroga žu p;mijs!:."g I1 rOOen; ... jer su tada i drugc org aniziran e jedinice (pkllli ćk~ i /!:r" d sk e " pć in e ) na SIojale da se oslohode hipanove "lasIi, Za ra~voj k as nije hrvat ske povijes ti vain u jc. da SI." pOl kraj XII . i na poče tk " X II I. sl. po~inju na illo!e n im točkam;t z::ml j e o rganizirati "ladanja m oćni h p orod ica . Vladari su im. bez o bz iTil na njiho\'o po rij ekl o. da\' al i (lonacije ili I)o tvrd ivali njilu"c I'leme ll,ke baštine kao do n ar.ionaJ n e posjed e. T e ~ " pOJ"odin 1'". stepeno wc .. iiic 'i rile $\'oju vlast no"im donacijama inasilni tl ' pr isvajanjem t ud il, ze mal j a. tako da su neke od nj ih " la da!.: pO pIIt malih d inasta . Bili su 10 knel""; K rč k i. ka sniji Fran kllp:l11<. koj i su 122" postali ta koder feuda ln im gosp'l(13rima II Vinodolu: kn ezovi Bribirski . k oj i su svoju br;b;r~ku plemenštinu I'r;1I\ili ka" kraljevu do n aci ju lI<: k a ko lt istu v ri jeme. ka d su krčk i k oet"vj d o uili Modrušu! cetin sk i knez ov i. ka sn i ji f\"dipti6. sa srcrl i; tem 5voji h p O$j ed a o kv sred n je Krke II Dalmaciji: " miški knez"vi ;7. brats t\'a Kač ića. sa s icdi~te m ..Jadanja u O",i ~u. prvti, k oji h .su se zbog n j ih lOva gll sa renja i na lu č injenin: oslu n i ~m, opluf bu o njih ov u patarenstv\l dizal e prave križars ke vuj n c: krbavski knezov i. ka sniji K urjako,"ći. sa sredili lem " Krba " i, L' srednjovj e kov n oj Sla vo ni j i bil a j e moc na feudalna po rod iCi! guričkih . vodičkih i hlagajskih kn ezo"a, ~ r od Babone r;"\'M. k oji j~ imao svoje p orije kl o u pleme nskoj lupi Gorica uz des nu (lhu]u Kup,e (i zmed u Karlo"ca i Sis ka ). T a je I)Orodica novi m donacijama pro~ irila v last na zapad do k ra nj ske ~ra ni ee. a na is tol: .io rijeke Sanc.
   
   681
   
   U, lelj i. da ri jtii pila nje nasljt:dslva u dinastij i Arpadovi':a 'u sll1~s l u načela Jl~ i moge njtu re i da učvrsli palaiaj ~v oga 5;na ElI1e~'ka . Ikla ga Jt: dao dva pula krunit i ZOI kralja: I IS2 u kra lJ.a ugar.skoga. a 1194 ta kralja hrvatsko-dalmatill$koga. Tada mu .Jt: ]lr~a a o H rv atsk u j Dalmaciju u Jlost:bnu upravu. a ]ln:d sV~Ju. ga Je, smrt ~dredio za jedinog vladara u cijeloj dria \ i pn ]l rmcl~u ~m~ugemtur ... (1 1!)lj-120~ ). To m je prilikom j n~ ja~c nagl~s,~ Jedm.s.lvo drtave i time. što je odstupio od običajOI . dOI nlladl sm doblje u Ilosebnu ul'Ta vu jedan dio drfave kao du b lo u kome tc samostalno vladati. Takav odlični dukat bil" je !--ln'al _ ~ h i Dalm.aci)a. Pritom j ... posve mimoišao mladeg si na And rij u I dao mu Jed mo gotova novca i imanja za njegovo iztlržavanjc ;.z obavezu. da podu zme kri fars ku voj nu. koju on sam nije povco usprkos svo me obećanju . Andri)a ~e nije ~omir i o s (leeVo m odlukom. da ne sudjeh'jr II vladanJ U. l ustao Je protiv Emeri ka traieći H r-'atsk u i D'llma . ciju kao svoju ba;tinu. On istupa ka o' nezavisni vladar $ nasi u_ vom: _Andrij a. sin Bele III.. hožjnm mil ušću dux Zadra i cijele D al~~acije . ka o i Hn:atske i Huma • . U bitki ll!)!) Andrij" bi ~obIJ~den. a u skloplJ eno m komprom;5nom miru priznJQ m u i~ Ea:"!';n~ vlas t herceg;: (tl ux ) u H rvatskoj, DalmJciji i S!Jvon;ji. D mJ stl čk e borbe iskori~ći\"ala jt vl
   ; ir.gubi sve one pri\
   I
   
   !
   
   ,
   
   Na zauzeće Zadra Emerik ni je moga o rea gira ti n i zalO. sto je bio ponovo upleten u d i nastič ke borbe .s Andrijom. jer je !eHo osigurat i nasljedstvo svome si nu Ladislavo. Za tih borb;: bio je A ndrija IWB za robljen i zatočen II Knegineu kraj Va raldi na. Poslije kratk otrajne vladavine Ladislava pos tad e na pusljetku kralj em AndrijOI. Njegovo vladanje ( 1205-35) pripada u dob~ dub ukog previra n ja izazvanog promjenama u posjedovnim odnos im;).. Tada je bilo pril ike za svakoga. naroč ito II dinastičkirn borbama. da se t bog »1.Jsl uga~ , pravih ili fiktivnih. dočepa ze mljiš nog posjeda i tako 'Ude u vladajuću kla su sveten st\'~ ; plemstva. Medu donata~il1la počeli su se iSlica ti (ini. koji su imali ~rećc i veza. da dobiju veli ke posjede. pa su li vdi k i feu > da lei stalno širili svoje posjede i nasilnim pu tem otimali zemlj u slabijim a. Glad za zemljom, tim gl avnim izvorom bogatstva i vlas ti. bila je opće nit " . U tome previranju novi ljudi Iloslaju p l em ićim". a stari slobodn jaci gube svoju temlju i slobudu. Ta; proces druš tvenog raslojavanja bio je ubrzan tak oder loš im i nesp(l50 bnim vladanjem Andrije. koji je prekomjernim d a"anjem dooacija i sa m neh oti ce skret
   683
   
   -682 •
   
   •
   
   ,
   
   rij al na sredstI'a. ali nov i su $(' donatu; opirali sve vi;" vUJni" dužnosti, kak u JI' njiho,·a snaga rasla. P rck ~mjcrni ll1 darivanjem zcmljis nih .posjeda slabila JI' 1'''. s l c~ no I ckol1omska m oć ,·Jada ra. Da bi na nek i nač in nadok_ nadio izg ubl jene doho tk e. Andri j a II. jc trafio nove izvore I)~i h~a. Napose je zloupotrebljavao kovanje novca, kojI' je 1,,10 Jed no od najv ažnij ih regainih pravO!. Stalnn je oskudijn'a" tt novcu pa sc nije zad ovoljavao uobičajenom clubiti kraljevsk.: kOl·nicc. vec je čeUt zamjenji"ao no"ac i pritom ga stai n" k,"ari o. ~a,' ~o je kOI'al i IlOvac po va njskom obliku jednak 1l0 VCU, k"ji JI' 1.. ,,, II o pIjteaj u. ali je II lom njegovu novcu kul i';ina H~h r a bila znatno manja i nadomješ te na jdtinijim I(gurama . laku da je stvarna vrijed nost bila ča k i za polovinu manja od .wmin.alne. Zatim bi stari. holji novac I'0vubo ;z optjeca j". a kral,evs ki m jenjači pr imoravali 5U ljude. da stari novac zamijene za nov. , guri. Takve novčan~ opera cij~ morale su znatno U7,drma t i ekollo1l1ski žiVot i pogoršati ekonomskc pr ili ke. ia ko Sl! t:: pojavI:: - zbog pose bnoga no vČ;t nos sistema II Slavoniji ustale uglnvnom ogra ni če n e n;) Ugars ku. . P"oli,' krajje ve puliti ke i pritis ka velikih fe uda la ca dižu sc s":dnj i i ni~i . plcn.li~i. koji sc nazivaju servie ntc~ regis (kralj evsk, služ beniCI ). Bllt Su to pripadnici
   6S<
   
   I
   
   ,I
   
   I
   
   k""lr,,li raju nJ cgove pos tupL.:c. Dalje kralj jamči . da s~ f\· ien\ e $ regi s ne smiju hil i uhapšcni ni liicn i im"v ine za \'olju neL.:of .nogutnika. već j cdi no naL.:on redov noga ~ lId sko~ pos tupk a : (b su oslnbud e ni svi h daća i poreza na 5vojim imanj ima. kao i dul nost i uk onačiv anja i gošćenja kralja. kad putuje ze mljom : d;: donacionaIni [losjcdi. što ih oni drk, prdale na njihove ba;l.ini ke i n;: s\'e čla n ove njihova roda. a tek kad tih nema, "raća Ju ~e o ruke kralja: da su seT\' iente~ rcgis d u! n; ić i \I ral n SVOI11 tro~ku samo \I slučaju . kad tuda vojs ka napadne zeml ill. il ka d kralj v"di voj ~ k\l izvan d rla vnih g ranica. ima o n da snosi trn.-. ~kllve. Odredbe Zlatne bulc up rav lje ne su i prOli\' tud inaca . lW jI ~U preuzeli mah;::. pa se A ndrija ,,]'ve1.uje. lb i~n ne će ~u~.i e~ lj ivati nikakvih viši h služba bez pristanka kraIJe~.sko!! ~'IJe~~ I d~ im ne te davali dunac;je. Zlatna bu la istupa I p rnt" ,·t~ e!! sveće n sh'a i plemsIva . Za branjuj e bisklI pima. da crk ven u dc~c­ li !! 1I ~kupljaju" novc lI mjesto" natur i. Na velikak sc nrlnosi l.b;·vcza kril I ja. da nikot11l' ne cc darivat i čitav e županije i da nitk" li t može imati dvije il i "i.~~ sl užb a osi m pala tin i.l. h~n~ i rlvor , kih $urlaca kralj a i kraljice. Kralj sc. dalje. ulwezllj c. Il" (l' presta ti .~;' 7-!oupotrebom u kovanju no vca i da cc nO , 'ac iedn<·f k""~nja oslav;ti II uptjecaju ba r jedn u godi nu. Zlat na je bula u cijelosti o
   685
   
   -
   
   da to pravo 0l>ozove. On je to i uči ni o 1231 u privil~giju , u komt. je. uZ neke i!mjenc i do pune. I)onoyio obeća nja i obaveze iz Zlatne bule, ali izostavio priU1anj~ prava'na otpor i prO l e~t. Ali ni opoziv tog:. pra"a nije za ustavio proces izgrađivanjO! plemstvO! u pravn u organizirani stale!. koji će kao ,.narod . (]>OPUI U5) postali nosioce m političkih praYa i kao "ladajuća klasa $utijcl,,vati uz kralja u upravi državom. U proces u emancipacije 0([ lu panske "Iasti javl jaju .(: ljavali na mjestima. gdje je bilu uvjeta za njih OI' rad . T o 'u bi la mjesta po prirodi boga lija. gu!će naseljena. na prometnim p". tovima. a u prvom redu podgrađa utvrdenih mjest'1 II pojedinim županijama. gdje su bili bolje za~tiče n i u slučaju opasnosti od neprija telja. Stojeći pod zaštitom kralja na temelju priml jenih privilegija. odnosno pod zašti tom župana u županijama. _gos!i_ $<: već ran o počinju posebno organizim\i. al i ~" te organizaci je još uvijek bilc pod lleposre(lnom vtasću župana, koji je svoju vlast često zloupotrebljavao. Pr~ jos većom opasnoitu na;1i su sc ..gosti_ , kad je s izd"ajanjem "elikih feudalnih vlastelinsta"a počelo raspadanje župani jskog uredenja. Opasnost je ldala II tome. da .. gosti _ i njihove or gO! niza cije dodu u takvim prilikama pod vlast rcodnlne gospode, koja će s n j ima postupati slično ka,) s kmelovima. Jedin i izlaz iz tc situacije bio je. da se i ",::usli. organizirani u $Voje 0l";;ne oslobode "lasti župana i pudre{lcneposred no kra lju i da u is tu nijeme dobiju s pomoću kral.i<'"l'-
   
   I I
   
   ., kih privjIegija lakvu organizaCIJU. koja će im jamčiti . da ne ce l)Ostati plijenom pohlepne gospudc. i II kojoj će sc moći baviti ~vojim za n imanjem. Tu nji hovu tdnju po(\upirali su i kraljevi . kojim .. nije; išl() u račun. da još vile ojab zem ljišna aristokra · cija time, ~to bi dobila u svoju "last i naselja obrtnika i trgovaca. Iz prve polovine X II i. 51. sačuvao se niz kraljevskih privilegija . po kojima sc _goui. izuzimaju ispod fupa nske "la~ti., ~ njihove organizacione jedinice podređuju nepos redno kraljU Ih ballu . Tako ~go5ti. grada Varai.di lla - prema ne dovoljno po· u~danoj i~pra"i primaju već 1209 od Andrije ll . naroči t e slohode. il s pO Ij)UnOlll sigufllo;ću može sc 10 utvrditi za glH!im, 1~~O . Sačuvani su ,io, privilegiji "gostima" Perne (1225). Vukovara (1231). Virovi tice (1234 ). Pe trinje ( 1240), Samobora (J2.12). Gradeca (Zagreba . l242 ). Kriievaca (1252). Jastrebarsk og ( 12 .~ i ) i t. d. "Gosti. u navede;nim op.cinama nisu dobili jednako opsdne povlastice. no svima im je zajedničko to. da privilegije primaju ' bosti" kao cjdi na , ka o općina. i da sc lako formi rana opć ina itnzima od vlasti lupana. U tim opći n ama vrši sudsku; upravnu "Ia~\ sudac. koga opcina .gostijlJft sa ma i~"berc. Da bi im se stvovlastice dobili so _gosti_ Gradeca (današnji Gurnji gn. d II Zagreb u). Ta j je privi legij u najsvečanijoj ronni pod zlatnim pečatom dao Bela IV . gradci:kim "gostima .. ](i. Xl 1242. Od privilegija danih »gonima. u drugim općinIIma ra1 likuje sc taj i po svojoj opsežnosti j IlO priznatim pral' ima. Prije '''ega lu se na glašuje. da krll!j želi os no\'ati _slobodni grad. radi sigurnosti državne gra nice i drugih koristi. Bela izdaje taj privilegij neposredno poslije pro"ale Mongola. a ta je upravo bjd"dano doka!ala. da Je postal' ncdol'oljnim sisum obrane lemI je, koj i je počivao roa županijskim gradovima s njihovim
   
   , služ benicima. Sloga su Mgo5ti~ GradC':ca op ravdano r)Tl!dložih kralju. da cc on; ka o općina pn:,,~eti obranu grada i podić i obrambene 1.idinc. a kral j neb im stvor.i zu to materijalne mogucnusti, dajući im povlastice \I vršenju obrta i trgovine. Samo
   
   r"rmiranj.: slobodnog grad" nu Gradecu povezano je s
   
   •
   
   I
   
   -I
   
   ••
   
   --
   
   općom
   
   tendencijom oslobođenjOl. općina ~gus tiju. od fupalUikc "lasti. il najezda Mongo la imala jt tek lU posljedicu. da su po\·lasticc za "gostc_ Gradeca bile tako !iroke. Ti ..gosti. dobivaju osim samouprave i .vIOlstito:; sudstva jus j punu autonomiju. t. j. ovlnšlenje dn siim; prupisuju sebi pra " na pravil". koja vrijede za članuve i tC l'ilnrij njihov(· općine. Osim loga jc ekonoms kI' baza u vezi s njihovim zanimanjem bilu Innogo iiir~' kralj iln daj e pravu. da dva pUla sedm ičn u ride sajmov~ n:' teritoriju ul)ćine. koje pra vu pro~iruje 125\) j,,~ i liu1<:. cl" mu~u rlriali je(l:m ,·eliki godi~nji sajam. Novoosnovan i grarl kao općina _gost iju. dob iva od kralj a I'dikt povdint ~~mlj<" u svojoj okol ici. Posebno obiljeije tc Zlatne hule je j o~ II lome. !to Su "gosti. Gr,ldeca ohvczani prCnlll kralju i na vojnu dužnusl: on; mur a.iu opremiti desct oružanih voj nik ll. kad kralj i{le 1111 vuj nu u primorske strane ili protiv Koruške i Austrije .
   
   ......
   
   -
   
   •• ~
   
   ~ ~
   
   ••
   
   .•, N
   
   • GoSli. Gradeca doš li 5U. dak lc, tim privilc{:."ijem II isti 1'''lobj pr<;01:' kralju. u kome su bili obdareni feudalci: oslobodeni su ud županske vlasti i n.. temeijU dunacije u)wezan i I'rema halju l j.. "ojnu duž nosl. Od veli kih reuaaJaca razlikuju se pu tome. Slo im kralj svojim pOvl"Sl icama osigorava ekonumsku ba1.u potrebnu zn njihov" osnonw zan imanje. t. j. 7.a ubrt i trgovinu. T,l jc takoder razlo,!:", ~tu su sc gradovi S1natntli kao riktivne plemićke "~,,b::, (qu asi un~ perso ni' nubi!i ~). t. j. ;;rad je kao cjeli na. odnoS1lu gradska optinil rl~mi(' Si! s"ima plemićk im povlasticama. Tdn j a ta Ils lobodenjcm od illpa nske vJasli javlja se i kod hrvatskih braUta"a (generationes ). lih ostataka 5co$kih općina. kuj:! in" tako primaju ud kra!jn Ilrivilegij. 1"" kumc su uslvoo· den;; ud pmllvžnosti svih dui- nosti premil Županu. odnusn" prem;.! gr~ dll Županije. podignut:! II reel kraljevskih službenika (s~r"'ic: ntes regis). t. j. II red plem ica pod neposredne'ln "la.lć\I kralja
   
   6'"
   
   " ,. --"
   
   ••
   
   .:: N
   
   ~:::
   
   •
   
   -
   
   TABLA I.D vm
   
   Posjedi crkve i crkve nih "soba bil i su ionako "ef ;ZlIuti ud \,j~li iupa n uv(,
   
   , • •
   
   ·
   
   oo
   
   ...
   
   '
   
   I Katedral. u Tro,l ru. apside (X III. s t.,
   
   O!prij~
   
   -\. Hrva llkt um ij e u doba proval e Mongol a. - Cijeli taj l',."ce~ 7,načio je slabljenje I'laS I; tupaoa. rasp adanje žlli>ilnijs ke nr~ani~acije. a po tome i slabljenje kralj~ v e vl il .• \i. Sin inasljed· nik Andrijin Bela IV. (1235- 12;0) pokušavao je d .. ta j Im>ces zausla,·j. Odm ah po s tupanj u na prijeuo[ j~ on jo:' zajedno sa ~"nji", bralo", Kolomanom. ko ji je vel: od 122(i bio hrvatski herceg. " dlul;in skulit i "'oć vlastele. koja su u ~vojoj Idnj; ~a sirenje", vlasli i uveća njem svojih posjeda ug-rutaval" jed nak" kral j a kao i niže plemstvo. On je po ~v".iit!l pc)\'jeren ic;rna {I ao istrd.iti. klije su zemlje IHipadale iupaniji. a 7,atim bil e daruvanjem ili olimačinom iluze te ml vlaSIi iupana. U Slavuniji je til i~traSIl prnv"di" ban: odmah Im,l;je ist ra!l' e dunusio je odluku i .-raćao žup'Uliji nepravedno n\~te ze m lje. Ikla jc "pozvao mno~a .sU\' i ~ n a i slema danJ\' a nja~. što ih Je pod ijcl;ll Andrija . T~ je odloko. pu,ltudil:a i wjctnv ne vclika~e i crk"en~ organlzac'Je. n:ap"~( vi tdk e reuuve tc""plar:! {hožjaka} ; ,vanovac.. (krib ra). Ali jt re7.ultat biu sa m"
   •
   
   -
   
   ženi $\al ni m n;!padaj ima izva na. a u gradu su se stvorile slrank e koje .~u pristajale uZ jednoga ili d rugog prelende ntll. Od vdi b : šk ih pUTod ie;'). kuje Su se n" tjcell l.:. da stek nu vla,t nad 1i:. I",ati nskim gradovima. is t iču sc na roči t o: cetins ki knew"i (knex 0 0malll). omiJki knezovi K ač i ć i i knezOI' i Bribirski. a malo ka snije i. knez"vi Krč k i . U poče t ku X II !. st. ističe se bo najmo('niji vc. l, ka 5 u H rvatskoj i Dalmacij i Domaid sve vrileme. vec. po~ve ~.at,.ara u sl'oj orga niueioni kru g. isključuj,,~i s"ak~ ut~eea}. I~J,čk og delll(: nta. C rha je eksponent p::lpinske pol,t, ~ e t shJcd, upute iz Ri ma. O na z::Iuzima neprijateljsko drž;)n.!\: prem::l prete nzija mil sv ih vel ikašk ih hn';1!Skih porodica be! ,·:tzlikc i nas toji da par::llizira njiho\' u t jec~j II gr::ldovi rn a. Op(:e nezad ovoljstvo nal io je svoj odraz" ;irenj u patarenSl\·a. P~t r::l ;alje vec 122 1 ~voga n aročitog legata 5::1 zad~ t kom. da ukroti ~ h eretike i gusare~ u Om i!u i uredi prilike II Dalma. ciji i Bosni. Taj legat. po imeau Akoncije. ~očis t i Splilod heretika~. i !,ozove u kri.larski ral prOliv omiš kih Kačića cijelu DalmactJu l I-!n·a tsku. Kač i ći Su se pn:d silom I)()korili i obećali. da će odu~tat; od nap;uJaja na .kršcane«. a da jamstvo bude I'eec:. bile su nji hove lade spaljene. Med utim. lnaČiljn lJ je. d" gradani S"lita. ~dje je Akoncije boravio. bi raju njemu u.~prko$ za gradskoga komesa Pe tra. humskog kneza. takoder -heretika ... zlJog čega papin Icg;')t udar; Split interrfiktom. Td.Hk ud ::lra( za Ugars ku i Hrv::ltsk u bila jc I)rovala Mongol:. Jerin~ njihol-a I·ojska pod Batu · ka nom provalila je 1241 u ugarsku, Već lU sc u ofujku prvi pu t sukobili /I'lon"o1i ; M::Iibri. i II tnm su sukobu Mada ri bili r::l zbijeni i natjera;)i u bijeg. Bel a jc zajednn ~ bratum Kolo mao um. hrvatski m hercegom. pn_ ku_a o da or':::-.1nizira otpor. ali mu to 7. bog upeeg nczad(lI'oljsl\-a u zem lji nije puši" za rukom. Veli kaši su bili neraspoloženi proI
   
   I
   
   I
   
   I
   
   I I
   
   ! I
   
   I
   
   I, I
   
   I
   
   ti, kralja i hercega, jer su im oduzimali njihovt posjede_ A u narodu je licia izazvao negudov a nje tim, ho je prinl;o i u Ugarskoj naseli lJ 40.000 ku manskih po rod ica. koje ~u bježale pred MonglJlima. Ku mani ma je pod ijelio m nogo zemlje na gra ni ci. nad::lju';i se. da će on i obra niti Ugarsk u od M ongola. Ali osim loga Bela se nadao, d::l ce mu Kumani , kad mine opasnost od MIJ ngoia. bi ti vojn i čk i oslon u borbi s domaćim; st ranim ne prijateljima. Ipak se lida sa sakltpljeJlolll vojs kom suprots ta vi.., r.Iongolima na rijeci Saju. blitu grada J egre (Agris), ::Ili je pre· trpio sIrahovit poraz. Herceg Koloman bi tdku ranjen i iste ie godine um ro. Mongol i su. plijčneći i paleći. nastavili bez zap reke svoJe napredOI·a nje. utv rde ni Sl' gradovi padali bcz otpora. a na· roc! je u općoj panici bjebo sa $vojom imo,·i nom. Bela je k r ~­ nun l>Tčnla Zagrebu. a zat im pot raž io zakloni;tc II D alm::le;;1. Mongoli su op usto!;ili Zagreh, sr ušili katedralu i naS lo,·jli u pra vcu Dalm acije kraljevim tragom . M ongolski konja nici. navi kli rn · In,'ali na prostra nim ravnica ma, imali su l u manje usp jeha. A kad je stigJa vijcst. da j e veliki kan OgJaj umro. povukli su 5~ 1242 iz Hrvatskc. Dalmacije i Ugars ke. ostavivši za sobun~ ratu· renu. opustošcnu i opljač k a n u ze mlju. liu; i laki us pjesi MonglJla pokazali su očigl edno, da jc voj· na organi7.ac;ija nedovolj na i da treba nano\'o organizirali obra. nu zemlje. T vrdavni dužben ici (iobagio nes caslr i). kojim.: je bi la povje rena ubra oa županijski h gradova. nisu ispunili 5\'0.1" duž nost. A još se manje moglo u času 0p::lsnosti provč~ti. cia b: lupani iz pojedinih župan ija pri ..di kr::lijtJ potre bnu vojslu.. Slič n o je bilo i s kra!je,- im donata rim a . koji su ul)ravo II naj · k rit i čn ii,clll času izb jegaval i da pre ma krlllju izvrk SV
   691
   
   bu sospudara, a osobi tu Su mn"si u~i1ll ali zemlju. koja je pripa. dala iUI)anijskim gradovima pa zapravo bila kraljeva. Da spri. ječi tu ix:spra,-nuU. Bda je 1248 postavio za bana Stjepana ; Ul širn ke ovlas ti stavio mu II duinu~ t. da uredi I)O~jedovne udn()s~. ispita. kuje su zemlje protupravno prisvojene. uspostavi prija. inje pravno stanje i vra ti zemlje njihuv,m nekadašnjim vlasni· cima. prije svega fupan ijs killl gradovima. Stjepan pruvodi svuj ~adatak odlu~IlO i putuje od županije do iupanije. od mjesta d" mjuta. odreduje granice i v,aca nepravedno oduzetu zemlju fu · panij~kim gradnvima. Z~ cijdo vrijeme svoga ra~mjerno du~,,~ banovanja (12,18-12(;0) zabavljen je tim poslom jednako II Sla _ nmij;. bo i II Hrvat.skoj i Dalmaciji. Teritorij. na kome j e vr~i" vlast ka o _ban cijde Slavonije., bil' je vrlo prostra n, jer su 11 njega ulazile i Hrvatska i Slavonija. pa je on teško uspije\"3u d~ svoj zadata k !"uda izvrJi. Zbug toga je tada uvedena značajn:l reforma u uprav i: usim " bana cijele Slavo nije. javlja sc i "lITi· monk i ban •. koji - pud njegovim nadzorom - upravlja na· pose H rvatskom i D almacij om. Na taj je način naj,-iša uprava u Hn·atskoj , Dalmaciji i Slavoniji bila povjerena Stjepanu . malu· do bnom sin u Belinu kao hercegu i vcć krunje nom ~mladom kra_ lju . i dvjema banovima. Da bi kralj i u dalmatinskim gradovima uveu red i smino burbl) ukolne veli ke vlastele za te gradove. il pojačao lit jecaj <>"odom osobito privilegij kralja Bele. kuji jc 1242 dao Trugiranima. kad j e na bijegu pred Mongolima bura"io II tom ,rradu. ikojilll jc darovao njima neke svoje _kraljevske zemljt~ . za koje Su ope: Splića ni tvrdili da su od da\,o;rle hile nji hovom baštinom Borha iz med u njih trajala je pUrle Iri godin~ i zavriila sc 12H time. da se Split. knji je za vrijl:'me borbe izabrao knezom bosan~kog bana Nin oslava. morao Ul, nepov olj ne uvjete pokoriti her· regu i banu Dioniziju. U doba. kad je Bcla /)ora,·io na bijegu \I Dalmaciji , pada i l)I)nO"TlI po k ušaj Z adra. da se oslobodi ml e ta č k og guspodstva.
   
   692
   
   Gohen~lauf()veem, upulili su Zadrani. prema ]l~I~am]em d.og~ ­
   
   vuru .. pos lanstvo Bcli, kuj, je ta da bor,a"i~ ~ KI'.5u. m.olce., !;~, da ih primi pud svoju vlast i zahi t u: ~ra l ~ Je pnstao l pnznao Z;,rlra nima njihove slare: slobude:. ah Je njegova :!ast uad Zal~ dro rn bila kratkotrajna, jer su već 124 .5 Mletafll opct zauze,
   
   I
   
   i
   
   l
   
   Zadar
   
   I
   
   I ,,
   
   T aj put je Venecija kaznila Zad ra ne vri" tclko. OM da de ]I(I!puno sr usitl gradske zidi ne; sag r'a,! iti ~". grada ka~tel za S"u ju posadu. D" izbrik ,~va ki trag p~ osl(~st~. I prek ,"e ~"~kI] v~~~ s Hn·atskum. mUuči naseliti grad lsklJuc,'-o . ~!~~a~,,~a . Ah tl nisu htjeli !ivjeti II gradu. kojega su sta.n ovnI.CI 1.'''Je1l 1)0 .o.k,~I­ oim hrvatskim mjestim:., uvijek sp rem ni da Ih ~apadnu ll.' 1111 bilo kako smetaju . Zbog toga vlada promije ni svoJu od~uku l d(l ]lust i 124 i" izbjeglim gradanima da s<:: uz odred~~e u~ Jete. :rat~ , Zadar izgubi tada gotovo sasvim svojll autonomiJu ..\i~.neClp, mu j~ ubudu će slala za kneza .. koga ~e htjela. Gr~dan' Zadra n.1S~ sr "iše smjeli ',enili HrvatICama ' z zalcda. 3 Zad rank e udavati zn Hrvate. niti su oni smjeli vi~e primati lin'ate u grad na stalan boravak bez ixriči t og odobr~ nja du ždeva. • N uv; oblici d ruštvenO!;3 i ddavno!;a iivula u drugoj 1'01,,,'int·XIII. stoljeća. _Poslije proval e M ongul~ iskrslu je ~"n".v." i pitanje kralje,'skih dubara. Ali. ak~l .ncl~ i K(ll om.a~ ~'er pn~e provale Mongola uisu mo gli zau.uavl1~ taj pruces. JO> te .m~~I~ m()"o:o tn uradi ti Bela poslije povlačenp Mongola ..1 ad sc Ja,I Ja . o g. k'J..' na tem elJ'u ili izmmjenih ili sh'arnlh zasluga
   693
   
   ..J
   
   ih ~"Iržalj ..u !,nkorn osl i. Plemstvo Iraži tada nove organiza cionI' ob],~ e ..k~~ 1 b, mu om ogućili da sudjeluj\': u v r~e nj u drfavne vlasIi. ~ 01>(;.'J.e kralja Bele bilc su u lo doba JlQ kolc bane i bor balll
   . I~ e r ~eg Bel.a preuzme 12(;8 I'Jadanje lj Svom d uk atu. ali unln:: vec Idu(:e god mc. a Sljepan bude nato opet uspostavljen II ča Sl i s! avon~kog herc.ega. N.~ On sc ni lada nijc pri mirio. nego je ~ ~arlorn 1... kraljem obIJU Sicilija. sklopio savc7. proti,· oca. Tat Je savcz bIO po lalnom ločk om za da lje veze Ugars k~ i Hrvat!;i; ·. ~ Anl uvi ncima. koji su kasnijc posta li njih ovi kraljevi. ~ U dobo. .'.":ada n.i a I~ de IV. zbiva se puno raspadan je kralj,,"," _ ~ k o?? zemljIsnog pos jeda i župani jske organizacije. T ad su M ' Ja" Ii" ~ovi oblici orušl\·enoga ; drž:l\'nog fivoll! . J> le m$I\"O 5C o~ga n !z'ta II sl ~ ld. ko me prav "i poredak pri~na.ie neke f)O,", ~­ s~,ee. pred drugI m druŠ\l·eni", klasama, napos~ što sc tiče up rav. ljanja držal'orn. T aj privilegirani stalež <"ini po li t i čki _narod_ (~o pul u .~) 11 ~ I~prot" os ti s drugim 5ta[ di ma . koji ;mo.j u manja ili ",kakva politI čka prava pa su iskl .i u č~n i od upnll·ljo.nja d rla. VOI~. Tada ~e javlja j u [>oče i ne forme organi zacije p lemsIv;, II vez" ,5 n o\'o~~ ~rll"anila ci jom žu pa ni ja. koje se iz kralj evs kih fu JlamJ~ , razvIJaJU S vremenom II autonomna plemićka lijela (kor. POraCIJ~). U amo.no mn c plemićke fupao;je. Ja ča se orga nizacija fel~rlalol h I"las.telmstava, koja su jZUl~11! od "[asti župana. a na kOJ~ma "Io.stelm. podreden iz r"vno kralju. vrii neposredno upra" . nu I s,lIdbenu "la.s.1 nad kmelo,·ima. U \0 se vrijeme nvata i građ a n s k e stald. kOJI. organhi ran tl svojim općinama. imn nek c po. ,,[astice u vr.~enju obrta i trgov ine. ali nemo politič kih prava u ddav noj upravi. OsnO"ni p roizvoda či bili su bez ikakvih političk ih pra"a, a ekonomski ~o bili cksplua ti rani od vladajuće klase. Sirenjem feu 694
   
   •
   
   •
   
   I
   
   d ;, lno!:a vclikug posjeda mn ogi su slohodni zclnlii'n; posjedili<:: pos tali kmd ov;. D rugi ma jc upet. koji su drbli bpanijsku u mIj u. pošlo 7.a rukom da se kod ra spada nja župan ijs ke orga nizacije oslobode 1'0I1Iožništ"a župa nijs kom gra du i župa nu j da sl'oj zav isni ze ml jiini posjed prclvore u sl obodni U doba Bele IV. oj a čal a je i osamostalila se I)rema kralju ; vla~t ban:! kao upravi telja H rvatske, Dalma cije i S[av(lnije. Ban. oso bito poslije J)rovale Mongola. vrši samostalno funkcije. koje su i "ačc bile ču,'anc samo za ha lja. Tako on podjeljuje u svoje imc i po Sl'om mi§ljenju kraljevske darovnice i da je ~gos t ima. II grado"ima privilegije. kakve i nače mole podijcliti sa mo kral j . Tak u je ban Stjepan 1252 os novao slo bodni grad Križevce. po' di.icl j,,!; nj egovim _gostin11l. iste one pri" i[egijc, k oj~ je Beb IV. cleset godina prije dao ~so stil11a .. na Gradecu u Zagrebu. No"o se uredenje pokazalo 1111 .. o pćem sa bo~u kraljevsh'a l ijele Sl av oni je«. koji je 1273 udrfan o Zag rebu. BIO jc lt, prvi sailor II hrvatsk im zemljama, od koga se nije sat·u va[;. san'" us[)omena. več i pral'n; propisi. koji su na njemu do ncseni. U tim sc propisima jasno odražava. d o koga jc stupnj~ dozrd .. nol' o uredenje. Kako je to prvi stald ki sabor u cijel"j Ugarskoj i Hrva iskoj, nema ,umnje. da je novo uredenje h ~že sazrelo .., H rvatskoj ncgo u Ugarsk oj. Time jc indiv idualnost H rvatske hil a n aroči t o ista knuta, jer hrva tsko pl e m ~ t"o vr~ j u suradnji s banom najviš u funkci j u udrIa vi. t. j . zakonodaVni':. Prema t ome sc t aj sabor jav lja kao korelat slabljenja k ralj e v~ k c ,·lasl;. jer 7.akomke norme ne donus i vik kralj sam. nego sabo r pk· ~ića na <"elu s banom, koji taj sabo r sativa, predsjccia 1I1 U i sa nk cionira njegovc z aključke. čime oni dobivaj u snagu općeg zakona . Tako je orga ni ?irano plemstvo postalo do; s t~, p oli t ičkim faktorom, koj i sudjeluj e i u zakonodavnoj funk ciji drb"ne vlasti. Sastal'. rao j značc n j e toga sabora prikazuje isprava ba na Matije od 19. IV. 12iS. Nacrt pravnih p ravila i njiho,'u formulaciju izvršili su sudi oniei sa hora. a \0 su bili _p]cmič i i wrda"n; služ benici" (nobil cl et iobagiones cas trorum ). t . j. srednje i niže plemsh·o. kojc sc inače jal'ljalo pod imenom ser,· iemes regis. i vo jnici. koji su imali da brane !upanijske gradove. Kad se raspulo i ll pa nijs ko Il rcde nj e i formirale sc slobodne općine ~g('-
   
   695
   
   -
   
   stiju •. našli su so: tVrda"ni službenici u k ri ti čnu polo!aju. j~ r jc njihov" službIl poslal .. slIviinom. Ali po 'vom ~ vojničkom zva . nju. koje se smalral o udličnijim. mno!;ima je od njih pojio za rukom da sc oslobode ve~a sa županijskim gradom i "du II po. I'la;teni stald plemstva kao njego,·i pripadnici najnižeg rcda U tom se položaju oni javljaju i na sabo ru od 1273. Sudiu ni ci sa bura bili &lI S tni, urij a triju slavunskih župan ija : Z :: g .ebačk c, Krihvačkc i Zagorske- (Varaždinskc ). Zaklju čci sa bura ozna čeni s[) II spomenutoj i.I))ravi kao _pr" . va kraljevst\"ll i b,tnovinc. (iura regni et o.. natl1$). Na molb" saburs kih suoiun ika ban potvrduje done se ne zakl j učke uz illO, tlVa ciju. da sc oni zas ni vaju »na istinskim i zakonitim ra zluzi. Illa •. T o je dakl e no\' pra"ni poredak. a ne možo" slari i d"hr i nhičaji. h.jc \'alja utvrdi ti. jn bi sc to u tom sl u čaju hilo naroč ito i nilglilsilo.
   
   Zaključci sc ..drwse na I)TOeesua!n!> pr.. vu. na pud a,·anj a. \ to ih duguju ]Ilemici. tvrdavni službenici i nj ibo," i kine-l ovi. na na. $ljed no jJrav" ; t. d. l\'e$,unnjivo im je svrhom. dJ se u kra lje,.. SII'U Slavoniji Hvcde red; dukrajči salJl\)\·olja i na silje. koje je Hndje biJo 7.a,·ladalo. Proces (ormiranja plclus!va u stald b ,! i proces reorgani1.acije tupanijskug uredcIlja doh iIi 5U u tim lli. kljlltcima konkretne oblike, kuji 511 biii lemeljem za dal ji ra o zvoj. U td nji. da sc organi1.ira \J stald. piemsI'·" je našI" zg" . d:m organizacioni okvir" kraljevskim iupanipm,," k(lj. SIJ , c raspadale. Niže se plemstvu. naime. sasIujal .. većinom iz ljud i. kuji Su prvobitnu pripadali iupanijskoj organizaciji. pr ijc wega ka u iobagiunes casIri. ali su se don .. cijarn~ [vrda,·nih zem!ji.; ta (terrOle ca.llri) os lobodili od župans ke "lasti i postali plemići. Bil ,) je medu plern~ l vul1l i takl'ih. koji Su imali ~"oi~ posjede na te ri. lOrijll županije. 1)01 ih je kral j oslo bodit) od ,·Iasti tUpIm a i pn. diga o u red ~kraJjcvskih s! ufbenika .. (scn· ientes regis). li t.. h .u saSlavu počel,) se plemstv u smatrati zakonitim ba! tin ikom žOI)a. nijskog urede nja. al j mu je dalo nov sadržaj: kral j e vs kc se ill' [,a"'Je pretva raj" II I'lemickll amml()llllla tijela. u kojima je "" . sil ac j predstal'nik vlasti II stalci orgllllizirano plemstl'u zajednn sa županom. ko!>" postavlja kral j. U tuj nO" oj županijskoj orga. nlZilClJ' župan je. doduše. j oš " vijek I)(wjerenik halja. ali tle l)rol'Cl(li "i,e kraljevu volju II vudenj" ilJpanijskih posIO\·n. ,'e':
   
   6""
   
   -: --
   
   ,•
   
   v,
   
   • ••
   
   ; "
   
   -
   
   T ,
   
   TA Br.. .. LnXI1
   
   ie II tOI11 pravc u vezan i za vulju plemstva iskazanu na tUI ' ~n ij. skim sku pštinam a. Odnus izmedu tUI)ana i 1,Iemstva pom ih' ~e II daljem r:u;vuju sve vi~e II kuri st !,Iemstva. koj e I)Qsta je .. dlu l:nim faktorom u i.u!,anijskim pus luvima. Novi pu redak II l upani j .. ma ud ra ~uje ~C j a$llo u zakljuh:im:, s~ bora od 12i3. u kojima se na kraju odredu je i tu. da ce ~a 7.:1gr", ba čkim. odnosno križevačkim županom sudi ti i:ctvorica pkmita i dvo jica t" rd avnih službenika. ;:;:upan. dal;;!",. ne ,'rij ,·i": ~am u im", kraljcv o sudbenu i upra" nu vl ast" tupani ji. već lU njega i povjereni ci plemst,·a. Time župan ijc potpu nu mije nJa1u $\"uj u orga nizacionu sadri inu j pos ta ju j akim UI)orištem " st:l' ld pov e7. anug plc u15t\"a. oso bit u srednjega i nilega . Po~ l " le os\"o j il o lupani j u. lu sc I)lems\vo mogln na žup an ijskim sku!'.:'t ;· nama oduprijeti i kralju i velik aJima. a u i$ln "rijelllc povez:,t; ta k"del" svoje 7.ajedničke interese u odnosu prema kn,et o'"lIl1.\
   
   •
   
   Grb linda Spll!a II
   
   Peč.!
   
   !'nll I.
   
   B r;b;rs k o ~
   
   poće !k, XI\'.
   
   II
   
   st.
   
   poćelk~ X I\'.
   
   sr..
   
   Takvo organizi ranje i povezivanje m~lo g plenlS \\"l' p" k"7";" sc narui:ito potrelmim i Sloga, slo .I u II to vr ijeme u S l~\' on;;: "eli ka.lke porod ice vodile uporne i krvave borbe i medu s<,ho n: i protiv tada~n)cg kralja Ladislava IV. K'llnam;n (E!i~-!~q() U tim su borhama bile naročit o zaok upljen e: l)Urod ic;> ~01"; ~k;h i ,'ud i čkih knezova. porodic" Cisingovaca. nje'T1a č koS I'"ri j~k l., kuja je ste kla velike posjede II Slavoniji i Ugarskoj. i PQr,,(h~:. G ut · Kekd. koj oj je pripada ... onaj ban Stjepan, šIo mu je BcL· [V. povje r io rcviziju zemljišnog posjeda II Hrva tskuj nakun I" v,tJe Mongola. Te Su burbc bik "rlu kr va ve i p"prima ic su ka dkarl; karakter krvne os,'ete. Dakako da jc II lim l",r l> ll11 :' bij, o,;m kmet ova izloieno i mal o plemstvo. koje nije ,ungl .. 011 ~t hrani od na silja tih m og ućnika pa jc zbog tog a trdil o sl' a' l. zajedničk oj o rganiza ciji. /\ zlo sC ""eć al" i time. i to Su pnl"";' nici n"lIdenih pororlica dolazili kao palatin i. bano vi. iup.. n; , \'isoki dvo rski slulbeniei na naj v;;e polofaje u rl r!avn .. i 11l)f;I\· pa Su II lome svojs tvu i dalje nasilnički pustu pa li. M .. I" pIe r. . stvo na stoji da organ izirano brani svoje interese i sa$la!e se ~aCi toga porl banovi m pr"'dsjedanjen' na sa bo re. a ]lIII! pretis)eci:"! . njem župana u županijske sku pšti ne. T ako. na pr, tvrda v ni sl,,· fb", ni ci grada Zag reba. koji su imal i svoj'" j>Usj",de 11 Tu rnl"') l\.. I..raj Z 3greba. dob;"aj" na saboru II Zagr~hu 12iS svojli l""
   
   ~bnu
   
   I
   
   I
   
   nile općin e Tu ropolje., Borbe slavonskih velikaša IK.Js la!e su j oš oštri j e. ka l1 su s," " njih upleli tak oder knezovi Krčki, Pa ni tad a. kao su ti vd j· kaši 12$0 skl opili mir. anarhija i ralovanj<: ni je r rc~taln i bacilo j e zeml j u tl očajno Slanje. Ni južno od GI'old a ni su pril ike bile bolje. Tu ~U ~C med u sobom borili gradovi Split. Trogir i Sibenik. a moćn i kn czovj Bribirski. IIii čelu s Pavlom. primorskim bano m (od 1:113), n ~sto _ jali "II da II torne mctdu zav la daju dalmatinskim gra dOI·jma. P" i cijelim hrvatsko-dalmatinskim primorje m. No na lom putu suko bili SIJ sc s orn iškim knezovima K ačići ma . koji uistinu nisu priznavali ni čije "lasti. vcc $U salil i podu.timali svoj~ gusa r$k~ po,_ hvate. Ka d su :'1lečani navalili na QmiŠa" e. uspjelo je 1 ~87 b,lIlIt Pavlu ua se dočep a Omi!a i tako učvrsti svoj~ pozicije. Bribir ski su knezovi j o; vi;e ojačali. kad Sll pristali uz dinastiju Anjou. kuja j e vladala u Napulju i Ski lij; i nastojala da posli j e smrli Ladislava IV. dode n<: ng:lI"sko -hrvatsko prijcslol j~ Karl o Mar _ tel. si n Karl a ll. Ponla1. u ći tll kandidaturu prnti v A ndri.ie I ll. Ml ečan ina ( J ~90-130J), jedinoga mu škog !,olomk:! ArpadOI'ic:!. ba n Pal'ao dobi ! ~9~ od Karl a JI. čitavu l-Jn'atsku i Dalm:lciju u nasljednu gospoštiju (dominilIm). Godinu dn n::: kasnij e " č iniu j~ 10 iA nurija MleČilnin . U unutra,njim borbama osobito su knezo l'i Bribirski toli ko oj a ča l i. da im je n.: kraju uspjel o , lo· I'esti na ugarsko-hn·al.Sko prijes tolje Karla R obe rt.:. si na Karia Marlela. koji je med utim umro. Anžuvin a, Karlo Robert )1(' $Iade poslije smrti Andrije Ml eča n i na kral jem ugilrs ko-hn·:r.tski IlI kao prvi vladar iz dinnuije A njou Te su bo rbe bile vrelo m bogacenja veli kih feudalaea , ali su o ne u isto .vrijeme uzrok ovale osiroma~enje ; bijedu ši rokih nilrodnih slojeva, Podjarmi je na kla sa kmetova l11or1l1<:1 je podnositi s ve te re te, da bi proi7.ve!a ono. ' to je za "i"ot cijelog drnšh'a bilo potrebno, A opća ncsiSlIl"llost ; ka ot i čne posjedovnc prilike sniziva le su tu proizvodnju nn na jman ju k oličinu. Iz kraja X III, st. sačuva o se d ragocj en do kumenat o tom e. na koji su sc n a čin do ta da slobod ni ljudi 7bog .irenja reurIalnog sistema na.{Jj u ~:l\";­ sno m polobju km etol"a i I)od kojim se to uvjetima zbilo. T o je Vinodols ki zakon. saslal'ljen 1 ~88 u Novigr ad u (da našnji f\ovi 698
   
   I
   
   o rga nizacI Ju. koja je bila temeljem za razI' ita k "'pJeln e.
   
   •
   
   ,
   
   l
   
   Vinodol$k i u J-Jn'atskom Primorju) n,1 hrvatsko", j eziku. pisan J11agoljico ll1. U doba , kad su knezovi K rč k i J~~~ dobili \· inotio l. sk u fupu od 'Andrije IL. Vi nodo1ci su živjeli u svojim sl(l bodnim <>I)tinama. kojih je bilo devet : Novig rad. Ledcnice, Bribi r. G ribne. Dri ve nik . Bakar. Hreljin. T rsat i Grobnik. Li ca stalno n;lseljena n:! teritoriju jedne općine čin i l :! su jednu orga niza cionu zajeiIn icu bez obzira ni.( krvnu vczu lIl eillI njima: susjed je SI' sjed u potrebniji i bliži od udalj enog rodaka. koj i boravi na terito riju dru ge opći n e i njezin jc čl:!n. U središtu sv ake opći ne nil laz;o se grad . u kom e se sastajalo opć insko vijeće. koje je rjcšava lo zajednič k e poslove opo; ine. Clanovi opći ne bili su slohonni sdjaei na svojoj slobodnoj zemlji, koji su se ba l' il i ratilfstvOll1. s ločarS!I'O Ill , vi nograda rstvom i pčel:HSt\' OI1l . Ia ko je posloja]o pr iv:! ln o vl as nišlI'o na zemlji, č i ni se. da I'ećeg ras]ojal':!njOl II n.. selje nju nije bilo i da su u n ačelu svi članovi o pćin!': bili u pr::vi m;j jednaki. U t .. knl uredenju zatekla je V inodo1ce donOl cij r " ih knelOl·
   699
   
   T"kv(l prav n" u\l'rd iva n je odnosa iz med" vlastele i km etOI ri jetk i i os kudn i izvor i govo re sa lUo) ,. pojedinim. d'lsad a nedovolj no "bj ll! njenim eleme ntim a loga razv itk;, o doha Af])adov ića. Zbog napred ovan ja feudalnog p<>retka i II vezi s kralje,-sklnl darO>' .. icama (d"nacijam a ) Sla vonija je II XII . i XII I. st bila sva kak o pudijeljen;:. u velik broj ,-Ias telinuava. di jelom velikih I",sj eda II jed nom sastan •. a dijelom i vri" razbi jenih i med u. "bno isprernijehnih. Za prvu vrs t u neka posluži kao I)r imjer dn ri\lanj e Modruškc ?'upanijt kn eto vima K rčkim ( 1193). n za drugu činjenica. da sc od Podsuseda do Z agr eba . na 12 kIll (hlgOlO l)utU. uH.ral o pri j eći pre ko posjeda šeslorice feudalneII . Kod darivanja vetih pusjeda. a osobit" cijel ih županij a. fe udalac bi pri mi o od kralji! i pra"a. kojima je I)ovez ivao taj posjed u cjelinu. Tako je topuski ol)at I)r imin 1211 zajeli no S G o rskom iupanijom II P"kUI)lju i I,ra" o dil m jes\<) dotadašnjega kra lj evi! ku· mes;, poslal'i s\loga či novnika. upra vi te lja (011 sc 'I 10111 sinčaju n,.zin, c"mCK c uri~li s . a inače off icialis ili takoder comes) sisI''''' "l aku ka" n e k ada~nji kraljevsk i komc s. Opal jt dakle ima" pra· 1' 0 I'i;ega i Iliieg sud SIva nad sl·im kmetovi ma odnosno jub:::;:innm' il cas ~ ri. n plem ići Su u spomenut oj županiji. kao i II duba
   
   I,
   
   :
   
   .
   
   i
   
   ,,
   
   hncegovo. "olpadal i pod j urisdik dj u bana i hercega. Ali sli~ n u. i" k" ne tolik " jak u i>"vcza nost feudalnog posjeda PVk3ZIIJlJ l razbijena \'Iasteli n ~tva . A ko je vlastelin imao u nekom sci " najmanj e desct seliš ta. lIlog ao jc nad ti m ~v o jim kmet ovima postavi li svoga činovnika. koji sc nazi vau ves nik . vi llicm il i lupan. Dužnost mu je bila d" ~" k uplj a date od kmet o'·a. a o n je sam bio od nj ih osl obodell Takl·a sc ,,!>ravna j edin ica na7.iva kukad II il,\,or;ma 511panatu~ . Yl"ln icatus il i kne~ealUS . . Kad jc kralj. usim su(l..ke vla st i i "I,ravnih funkcija . a " feudaleima i druga svoja pra'·a . g ubi o jc potpuno vlast nad d,, · ""'anom zeml j om . Sto sc lite is k ori;ći\lanja. dijc:le se veli ki feudalni p",jedi " XIII. 51. Il t ri di jela . Bilo je feuda laca. koji su d io 5"Oga po ~j ed .. davali" feud mali m plemićima . Zagre b ačk i kap lul. na pr .. );addao je ,.d svi h svojih posjeda II Z agrebač k oj ill l'a niji na 1'0.'etku XJ V. st. " neposred nom 1)05je(lu sam o nekoliko scla p"d Med"ednicolll i ta je da vao pojedinim kan onicima na uiil'anj e (prc bende ) ili bi ih 7.adržao k,,,, 1.aje dnič k a ci jelom kanoni č kom zl'''I"lL Sve j e "K ta le posjede davao II feurl. Ti crkveni \"azuli. na · n· .. n; P" fe l,du ili prediju prcdijal,s tima. davali SI' kapt o lu u"n~ za kupnine godiinji cell5u ~ i neb I,odavanja u naravi. D ru gi sc di,. feuel aki iskorištivali sam i ~ pomoću radne snage svojih kn'e· tm'a u obli k u tla h . T aj di" ni.ic bio svuda j ednak . kako poka . zujo poda ci () o psegu tla ke. koji su i s"više osamljcn i. da bi (10pu;wli neke opće zak ljučke. Redovita tlak.. kmet ova topuskog o pal a izn osii ll je na poče t ku X III. sl. .k~t dana godi~nje. ~ km etonI na p" sjedim~1 ~.abrebač k og k"pl"l a " sredini X IV. st. IZ-Z" dana. lak u it osi'" te red ovite tla ke postojala i ne redovita . IJO sjed. koji j~ feud"l ac neposred"u isk or i šći vao. ~.ijc po l.i n: pod.acima moga o biti I·elik. j er nereduv ita tlaka "'Je l)IInaJv l ~e b,la I·czana z;, 1,,,ljske rall(>I'e. Bel ob~ira na 10. kada sc ika k". formiliw feudal ni vd ik i posjed II Slavo" iji. ti podac i" razmj erno mal"j tlaci _ n aroči t o .ie bila ma lena tla ka topu skih kmelov a. k"ju je 1.ajed no ~ o rganiza cijom I.osjeda i k.mctsk im oha~.e za",~ ba;'tinio topu ~ k i op" t od hercega - do ka ZUJU. da Je vel ,ka '"etin a fe ll dalnoga ,"clikog posjeda bil;j p"dijeljena II mala gO~I)f ,· d::rs tv3 ; dudijeljena II posjed i ,", iskori~ćil anje kmCl(Wnm,
   
   i Ol
   
   -
   
   }>rtma lome je oTg:lni.tacija feudalnog-a velikog posjeda II Sla_ voniji II XIII. st. bila II suš t;ni na i ~ t om stupnju kao i ona n~ Zapadu poslije propasli ~ istcma pridvornag gospodnrst\'a II XI. i XII. st., iako nije ~igu rn o. da li jc i II Slavoniji prije prevla-
   
   I
   
   di"ao taj sistem. Stru,ktura . kmetskih ob.wua II XIJ . i X III . ~ I . II Slavonij i p<> kazuJc, naime. n cke oso bitosti. koje bi mogle proizlazi ti iz 'lrukčijeg stvaranja feudalnog društva, pri j e svega kr aljevim d.:ui v anjc ll1 prihuda od puluslobodnih seljaka p ojedini m fcudalcml
   , ;
   
   I I
   
   , ,
   
   :•
   
   I
   
   leDije dl>bi,'a1e kako crkv cne ins titu cije-. u,k u i svjeto,'ni feud,Jci, Zagre baCki biskup i kaplol sabirali su sa svojih direktnih I,osjeda čitan] marturinu ... osim lo!!,a su imal i I f JI m a~ t \lrine na području zagrebač k e bis kupije: ako je crkva dala svoJu zemljU " feud. njezini 511 v~za1i, predijalisti. m.imali ka l> vlasnici posjeda}S martu rine od kmeto,'a. a e rl"'a je ka o dominu.1 tenae dobival.. 2'.i. Od plemića su na pT. Babonići bili oslobodeni od pia· en nja za ~VC sl'oje p<>~jede. XII , st. ... nilročilo II X I H, st.. kalla .Ie I,odižu gradO\'i, zbiva sc i postepeni prijelaz od tl;,ke inat ura lnih podal'anja n:l r1l'l'čana I, .. davanj ... Zbog we vcće po trebe Z" novcem. I'l astelin zahl ijeva tive "iše novčana IxxI:l\'anj~. a 10 sili i km ~la. da prirod svoje zem lje proda na Irgu. Razvoj II tom prOlveu i1. ao je d"st~, po!ag:l n(). Il"ema nesigurnom pur!;l\ku iz XTlI. st.. već .ie kral j K ohuna" zahtijevao martu1"inu S""'O II nov,u. a neslmllljivo se t ~ kr" lie"s k.. daća stvarnu p laćala 11 ,1(I,'CO \'tC 11 dn'goj ]lolo,.ini Xli. s t oljeća. U XIl!. Sl. slijede kralje~' primjer " h .. i plemstvo, Godi nt" 1229 dubi" je za grebački bi~kllp pravo SnO,'llni samostan Bcl"!;,,t selo S'I\\·ar i 30 ~clišta ratara "d ob",'elc or:lllj:l. "li mjesto lOga mOl""ju da"ali 50 denara. 40 mjera žita i 1 koko;. Od naturalnU, poda"anja m ije nj .. sc II X II I. sl. jo~ i banski ulaz (descensus ban ali~). !'io\"a se nnd::,"a data naT-iva cum mmat io dCSCClll11S banJ1is. den~rii dc~ccnsualcs ili banm';tina. ti dUŽOJ perspektivi omogućilo je ukidanje tlake - aJt"ie prije i II Sla"oniji pustoja!a II 7.nalno \'ećem 0l}5e~u - i zamje na n;! t llral ni h podavanja no\'čanima. Slva ranje- razmje rn o ~lobod nog" seljačkog posjeli;! i neko pOhotJsanje II stanju selja kil. koje traje do početka XV. s tolj eća. I z jedna č ivanje lJ teretima nsobito je p"pra\ ilo po iužaj sen';!. Ta j je r.. zl'oj išao vrlu ~poro. pn SIJ tek " X IV. st , sen'i izjednačeni s "stalim scija<:ima. Na IlOl ()zaj kmelO"" utjecao je o tom smislu i polo hj no,"ih ll:lscijenika. kolonista. Svaki je dastelin nastojao d;;. pO"cća
   
   e
   
   703
   
   •
   
   ", .. je prih~de. a tu. je rnugao pus tići f>u"ećanje rn k"ličine uhr ... .dene zemlje. krčenjem 'um ... t. j. nasdjavan jem novih ljudi l' p~, čet k u su sc nudja,'ali većinOIll inoze mci. pa Su ti prvi kulu. nlstl i n:u;h' ~ n i h .': S II i I e s (husJ><' s.s tranac. doš lj ak ). N o kasn ije. kad. su se os'".'. Il Jlh Il ..sdja,·ali i domaći ljudi. jo! ''''ijek su. 1>C'1 .' bl l r~ ~ .. !)orlJeklu ~a selje nika . i ti nazi"alli huspites. U d ru!:'''J Il UIO I'HlI X II I. SI. taj se ler",in tak u sufuje. da uz nač uje samu :!'.radu ni na (n;: I,r. hospite~ de Gradec. Dubica i t d. ). a nase . ljene ra tare nazi"aju co luni. liberi subdi t i i liberi hom ines. S novim j e I)a~el jen i e im a "lastdin različito postupao. Ve ci. 11<101 ih je pozi"a" na sv"ju zemlju pa im je prema tome m ura" dati bulje ll\·j .. te od nnih. pod kujima su fi"jdi njegnvi kmelo'" , knl o nisti klnkotkih i d ubičkih plemića p l a ć aju 10 denar a ma riu. ri ne}. al i je katkad lr:,ži" ista pOrlavanja ka o i "d "stal ih km e. Wl'a (tOPliSki npat traii "d !lNpita !N de nara gudišnje Ilime ma r. tlIri ne. lJ j ellna ku S\·"tu pla':aj .. i njeg"vi kmeto vi ). . . U propisima pravu i dužnosti k"]"nista gotovo se uvijc k Is l ,če. Ila Sll I i h e r i h u III i n e ~ i ,I:. m"g ll napustiti vlastelin. ;;[1' 0 ka d gud h oće ..AIi j~ n a~eljc nik~ bil " u"llće m~I ". pa je I'adnn . na.S:'. 7.buli loga bila d~a g<>(jcna: "'as.tdin dakk na stoji da na "eljellIk a zadrži na SI'IJ]oj l.c mlji. ~ kral je,' autorit .. t pomaže "a II ("m na stojan j u. Andrij~ II . za branjuje 121 l. da sc na zemiji tOI)lIsktog opata naseli č"vje k . knj i bi svoji m odlas kom nani .. ,telu bil'iem vlasIel inu. ali m u lim ne u);raniČ"je slobodn o nap ll't anje seliIta . vec m U ~a ns i:;!""~"a riječima: ~ka" sto se sl". b"da n useli o lako neka ,lu bodan. kad h oć ... iseli •. Pod šte. [um. se t"" mi sk \'jero)~tn" n ep laćene daće ili duinos ti. ju jt· l" I ka ~n'Je "lOgla hIl l jedna ..d zapreka za slobod no napu. ~t an je sdilta. U~prk()5 djelomi č nom pusl"janju "<"Zivan ja za zemlju _ ~;U'ot I1 0 kod sen'a - uistinu se i starije stan ovništvo s vlas te. IJ nSh'a selil". a la je poja"a nesumnjiv" učes tala pod ut jecajen. pran kolo nista . Medu so bna o beća nj:. pujeuinih vlas teIma. da ne će jedni d rugi ma otimati kmet o"e (rusti ci. jtoha gio nes. s.. rvientes). I)'" tvrduju upra v" tinjenicu. da SIl se i kmetovi selili na iman ic o nog vlas telina. koji im je prula" bolje uvjele života. Privia . .:cnj~ l udih kmet ova bija;; .. u tl) 1101, .. vrl o čes t a I)opva. LJ ne-
   
   I
   
   god
   
   ,
   
   pres tan om rat o vanju, pogtotovo u drugoj polol'ini X III . st .. kad je pot puno nestalo kraljeva autorite ta. I'di ka ši su na~1i jako ora!j e u otiman j u p ro ti,'ničkih kmet ova. Z bog loga 5e vel ikdi. ~klallaj ući I) ri mi r je. obvezuju. da ne cc ~j ed an km etov .. i sluge drugoga na šte t u i td k.xu d ru goga primili~ (u m iru izmedu mo sl avat k ih plemića 1283 ili Gi.singol'aea i Babonića IZ i8). Pod utjecajem lab'a razvitka , osobito u vezi ~ polo!a jem ko lon ista i veći m izjed na č i vanjem km ets kih obaveza u doba reforama u sredin i X IV. st.. starije stanov ništ,·o popravlja po. $tepe no svoj položaj i stva ra najz ad II X IV. st. s kol onisti ma jedinst ve n ~loj kmet ova. O agTarnim odnosima južno od Gl'ozd a u X II . i X III . st. ima vrlo mal o podataka. Samo su ndto više poznate pr il ike na imanj ima c rk ve i gradana II dalmatinskim g radovima. jer su se II notarskim knjigama sačuvali ugovori izmed\1 vlasni ka zeml je i Idaka. Opaža s<: naime. da samostani sve manje obr:.duj u 7.cmlju pomoć u kmetova (serva ) i da prelaze Oa zn:.tno slobodni ji mičin obradivanja. na tcžaštinu ili kolona!. Ugrlvor i se obi čno odnose na obr ..
   t. Dliavn; prihod i i fin a nci je
   
   I
   
   ,
   
   Hn'ats koj i Slavoni j i tl XII. i XIII. Slaljeću . _ LJ doba feudalizma driav na bla;ajna re· dovn o nije bila odijdjena od kraljevs ke. pa su i II Ugarskoj kr aljevi prihodi u XII.-XIIL SI. jedini oblik općih drla"nih priII
   
   i 05
   
   I
   
   hoda. Kraljevi prihodi dijele se u tri gru~: od kraljevih domena. legalnih prava i kraljevskih dača. Na svojim cl o m e n a m a dobivao jc kralj od kmetova ista podavanja kao i drugi feudalci. U doba prvih Arpadovića. Ladislava i Kolomana. kralj je bio najveći veliki posjednik II Slavnniji. Čitava njegova zemlja bila je podijeljena na ?upanijc, ko_ mitate, kojima su II ekonomskim. upravnim i sudskim poslovima upravljali kraljevi župani. Zemlja. na kojoj sjede kmetovi (castrcnses). pripada pojedinom kastru. kmeto"j j~ "živaju, a kad izumre porodica. zemlja se vraća kralju. Zbog mnogih da rovnica II XII. i X II I. st. kraljev se pos jed znatno smanjio. a uporedo s tim smanjivali su sc. daka ko. i m;p<>srcdlli kralj evi prihodi. R e g a I n i m p r a v i m a nazivaju se sva prava iskuriši:i ,·anja. koja je vladar u načelu zadržao isključivo za scbe. To je prije svega pravo ~o vanja novca. koje je sve do kraja XI!. st. ostalo regalom. Uprav" po pravu kovanja vlastitog nov e.. Slavonija pokazuje svoj autonomni položaj u odnosu prema Ugarskoj. Sve od hercega Andrij~ (1 196-1204) pa d" Ludovika l. kuj'" se II Slavoniji posebni novac. ko ji se razlikuje od kr .. ljeva v ~ ćim oblikom, vrijednošću i s olidno šću; kraljev nije dapače ni imao pravo kolanja II Slavoniji. Prvi su novci " Slavoniji kovani po uzoru denara iz Friesacha (u Koru škoj ). pa su im po težini i vanjskoj formi bili sasvim slični. Zbog to ga S" nazivani »hrvat~kim frizaticima • . Od hercega Kolomana počinju SC k"vati ..sl avonski banovci« (moneta b.. nalis. d",narii zagr ... bienses). koji su doskora istisnuli iz promda i frizaškc denare (posljednji se put SI'0mITlJu 1239). taj jedin; tudi novac u Slavuniji. Kod kovanja ili i7,mjene starog n"v ca za nOVI Lmao je herceg ili ban osobit prihod. Na raz lici izmedu nomin
   plaća po svakom selištu. T ek otada se mogla slobodno i nesme -
   
   ,
   
   tano razvijati trgovin a, pa su pojedinci mogli bez bojazni gu bitka gomilati novac. Slavonska je kovnica bila u Pakracu. a kasnije u Zagrebu. Upravitelji zagreb ačk e kovnice II drugoj polovini Xln . s t. 5U talijansk i trgovci; komora im je sigurno odbacivala znalan f>Tihod. jer kupuju ili uzimaju u zak up velike posjede II Zagr~ ­ hačkoj županiji. Pravo iskorišćivanja i kopanja ruda vladar je takodt:r zadržao za sebe. U rudarstvu je Slavonija mnogo zaostajala. tako da se lu nisu razvila rudarska naselja nit i posebna daća (urb"ra ). koju su dmgdje plaćali mdari u obliku 7s dobivenol> prihoda. Jedan od najunosnijih regala bilo je pravo carine (ius tri buti ). Svi trgovci , koji izvoze ili uvo>,c robu , plaćaju pograničm, carinu. koja se nazivala tridesctinom zhog toga. što sc plaćao trideseti dio od vrijeduosti robe. Tridesetničke su postaj~ loi],: najprije na pograničnom teritorijU (S . na ~V?Jltr: 1)(1sjedima ca rinske postaje. tražeći od trgovaca da~u. Kak o J.e to bilo protiv privilegija. trgovci su se .potu~ili. kralJU. ~~ La.dLs!a.,· IV. zabranjuje 1290 podizanje no",h m,tmca , trazl uk,dan., e samovol in o postav] jenih. l j e v s k e d a ć e. koje se javljaju pod vrlu različitim nazivima. dij ele iC na redovite i jZ"anrednc Kral j naime kao
   
   Kr,;
   
   70i
   
   -
   
   vrhovni vla,nik (d ominus natu ra li!) či tav~ z~mlj c t) po rezuje ne sa mo neslo bodne:. nego i slQ bod ne ljude na svojoj. plemit koj i crk venoj zemlji. Jedin o servi. koji su u privatnoj d asti .
   708
   
   i I
   
   i
   
   I I
   
   USl/n tih naved eni h podal'an ja kral j j e tražio tlaku ili ra" botu ne sa mo od svojih. nego i od crkve nih i plemi ćk ih ]>odložnika. S I>omoću n je je pokri,'ao sve javne po trcbe (gradnja cesta. utvr da. jaraka. dovoz hrane i drva za cas trum i t. d.). kao i svoje privat~e (o pskrba dvora . obrađivanje zemlje. dOYOl drva i dr.). T~k 1231 oslobođeni su km etovi plemića; crkv e od javne rabot e (gradnje cesta i jaraka). ka o i tlake na vladarc"im posjedima (u vrtovima . zb'Tadama i radi oni cama). Prihodi. koj e su Arpadovići kao naslj ed nici hn'atskih vla dara d ob;"ali od 1102 dalje u Hrvatskoj, ni su sc ug!al'nolll razlikoyal i od n jihovi h prihoda u Slavoni ji. I tu sn sc oni sastojali oo prihoda kraljeyskih posjeda (tcTra regalis. terr; torium Tegale). da ć a sa zemalja plemstva ili crkv e (fiscal.:' tributu m. teTraglum ). carina. globa i zalaz a (hospi t ium ). Za razliku od Slavonij e. gdj t: je od L adislava bila go tovo čitil ViI ze ml ja u kraljevim rukama. vladarev; su posjcdi u Hn·at.skoj bili znatno manji i prema lome su donosil i malo prihoda. Prema hn'ats k. om ple mstvu zau1.eo je Kolo man. sudeCi prema Iradici j i o ; nstituci ji _dvanaestero brats tava plemcnitih l l rv a ta ~. takođ er osobito sta novište. Clanov; .s u tih plemen itih bra tsta .. a clobil i oslobodenje od d aćt (c.:'nsus), T aj se oprost od da će vje rojatno odnosio. kao i " Slavoniji. na 73 yla clare,'a censusa s ple;nitkih posjeda. Da je Ko loma n uveo taj princip di ok na t ri dijela. k oji je dotada bif' uobičaj e n u Ugarskoj. vidi sc po privilc~ gij u dalm atinskim gra dov ima (daju % lutke pris tojbe). Clanov; su dvanaeste ro bratst ava mogli I· jeroja tno za d ri ati cijeli pri hod dobiven (Id njih oyi h kmetova (homines). B. Rar.doblj e premoCi feudalne vlas tcie. -
   
   Dolaza k na]>u ljs kih Anžuvinaca nil ugilrsko- h rv atsko prijelitoije nije puna dv a desetljeća (do 1322) n i u če mu uljeeilo na razvoj p ril ika u hn'atskim krajevima 5jel'erno i južno od Gyo!da. Premda je taj ranoj u osnovu teka o istim pravce m i uspo redo s ra~vojem u Uga rskoj. on pokatuje u hrvaukim kraje vima n ~ka posebna obil ježja , pogotovu u Hrvatskoj j užno od Gvozda. odnosno u .. kral je";ni Hry a tskoj i Dalmaciji .. (regn um Croat iae et Dalmati3c). kak o se ona naz ivala do 1359. 709
   
   ,
   
   I
   
   I , I
   
   Kao i drugdje u dda vi Arpadovi ća , u hrvatskim je krajevim a od 70- tih godina X i Ii . st. vlast veli kih zemljišnih posjednika tolikQ porasla. da se u Slavonij i može govori ti o gotovo neognničenoj vladav ini ve likih feudalaca do 1326-2;, a " H rvaukoj dQ sredine X IV. s tolj eća . U !lepeekidnoj mcdusobnoj bor bi ul.di zale su se pojedine veli kaške porodice do najviše vlani. banske, na stoj eći da jc učine nasljednom i. po mogućnosti , ravnom hen:dkoj (duJO ). Na sjever od Gvozda bilc su to porodice tudeg porijekla, donatari bez korijena u zemlji, osim Babonića u Pokupiju i Pou nju, a u Hrvatskoj su svi oni ~ osim možda knezova K rčkih - bili potomci staroga rodovskog plemstva Zhog toga su oni, napose knezovi Bribirski , i bil i politi čki nosioci trad icija Slare hrvatske države. premda nisu svijesnQ ini za njezin om Qbnovom. Bribirski knezovi iz bratstva $u bi Ća . kQj e sc spominje !Id 1182. poloiiii 81,1 temeJj svojoj ka sni joj mQ';; u borbi s DomaI dom iz bratstva Sna čića. pr"im izrazitim feudalcem u Hrvatsko j na početku X II I. st.. i u čv rstili sc tada na pod ru čj u između Kr ke i Zrmanje. Oko 12i3. kada Pavao 1. preuzima čas t »primorskog ba na «, koj u knezovi Bribirski drže punih pcdesd gvdina, oni su podlQžili ~VQme utjecaju gradQve Sibevik. T rogi r i Split. Isk ori šćuj ući bQ rbu za prijestolje, oni su 1292-93 od obQjice takmaca dobili u vladanje (dominium ) či t av o područje od istočni h gra nica Ga cke županije dQ Huma, s na sl jednom ban. skom čas t i , 128i pos tali neposred ni gQspoda ri Omiša. a od 1299 dQ 1304 zavladali i Bosnom do Drine. Usprkos tako i irokoj teritorijalnoj podlozi i jakim upori!tima na mQru nisu knezO\,i Bribi rski mogli dQ kra ja svoje vladavine razvi ti po morsku snagu, pot rebn u da probiju Qbruč. koj im je Venecija sapela hn'atsku obalu. Godi ne 1294 bili su, !toviše, prisiljeni da se odre kn u ptava plovid be na sjever od crtc, kQja ~aja otQk Unije (bli~u južnog r ta h tte) s Anconom na ta!ij anskoj obali, a uzalud na borba ZlI posjcd Z ad ra postala je zametkom n jihove b liske prQpasti. Sjeve rno od vladanj a knezova Bribi rskih prosti ralo sc pod ručje, koje sc nalazilo pod vl asti knez QI'a K rčkih . Osim svoje d jedovine, otoka Krka , na kojem se spomin ju Qd 1133, oni su U početku X I V. st. posjedovali na susjednom kopnu župan ije ModruJu , VinodQI i Gacku (s Otočcem) i imali kneievsku čast u 710
   
   ,•
   
   ,
   
   I I
   
   Senju (od 1302). Kao gos podar i Modru;'e i Senj~ on.; ~ u .driali jedini prirodn i izlaz iz Pokuplja na more. kOJIm Je vec _tad~ kretao jedan od najvainij ih trgm' ačkih putova u H l"vats~oJ ..AI, je njihQ" polit i čki položa j bio Qsohi t ~o tome, Uo 511 001 " . ~ ~t~ nijeme bili podložni dvojicI reuda lmh gospoda ra : Vene~IJI ~ "garsko-h T\'a tskom kralju. interesi kojih su . sc .SllkoblJa vah zbog posjedovanja obale i " lasti na mor~' . : "" .' m .It d'.'Ollt l·\I ~ a zavisnost prufala m Offuć no s t. da u znatno} mJen oSIf(ura.111 ~""J~ • • • samos talnost. premda ih je Veneci ja nas tojala Ito tJe~ nJe ,'czall uza sc prisego m vjernosti i podavanjim u u nQVcu. Od Kranjske do granice današnje Bosne i od Save do Gv ozda prostiralo se u početku XIV. st. vl ada n je velikaške j)orodice. koja se najčešće nazi vala po knezu Ba ~negu. Poja~l j ~je se u izvori ma od kr aja X II. st., a u sredini X III. s\. spomm)e sc zajedniCiI petero bratstava (generati Qne s). kojQj !e i. ona pripa~a~a : S,-a su ta bratst va živjela tada oko grada S t cnlč nJaka II GO TI čko) l upaniji u J' okuplju. Poto mci Babol1e1(ovi (za kuje ~e II n~"ije vrij em .... uobi čaj il o prezime Babonići) no ~;li su tast bOlila ~čl:~ve Sl~vu ni.i c~ gotoV \! bez prekida od sred im: XH!. ~t. .do !!~:3, ink(> ino nasljedno pravo na tu čas t nij e bilo pr i1.nnto nl\ 1 SI.! .Ic sa mo "ni uživali. U isto je "rijeme. od 12G7 du 1309. banska bs( " S\a"l~nij; gQtovo trideset godina ostajala s kra ćim pre ki~im ~ \J pO~Jed ' l ]lorodice Gisi ngovaca . Oni su imali prostra ne posJ~(1c zal'~dn"J Ugarskoj i. u krajevi ma izmedu Save i Drave. all '.1'0.1 pO'JeIJ u Slavoniji nisu razvili do teritor ijalno više man je j)Qvelanog ,·ladanja. Sjede ći ponajv iše II Sk radinu na rijeei Krk i. bio je han Pa,' ~~ _ koji sc na SVQ j im novcima. ŠlQ ih je kovao PQ uzor" ~Ielačklll srebrnih groševa. nazi .. ao i dux (he rceg) - do 1.~ 1 3 pra" 1 vladar. Po njcmu se datiraju is pra,-e: kao. ~Qspoda~ ~viju ~b~.r~na ... ~ ­ zala. varoši tvrdava i sela .. u SVOJOJ banOVim. on ,Ual I plem Icima. pa i ~'eli ka šima. koj e spreča va da ojačaju oa itctu I~o j ih slab ij ih bratstveni ka. Sam je, medu tim. ]lr isl'aj.~o t v~c.ie .S".r ao ov~. ]lodcfavaQ gusarenje Omišana. koj~ su svoj ~lIJen dijeh!. "I Brlbi r, kima . a pravo. da ubire kral Jcvskt pn hode. u. m!e t~čkom Z adru. pretvo rio je u unQSIlO vrelo stalnoga g~dl ~IlJ.~g P~I~lo~a. Knezo.. i Bribirski pomagal i su dodu!e gradove. 17. kOJIh su 11."1 .. -
   
   I:
   
   i II
   
   KAr-T A XXI
   
   " čili najviše gotova novca, ali nisu u tome bili dosljedni. Ta ko su Splićane obdariti prljvom. da svagdje u njihovu vladanju slo-
   
   ,
   
   bodno trguju (1302), II Skradinjnnirna su priznali gradansk u slobodu (130~ ) za godišnji dohodak od 2.600 libara. kolik o jt: iznosio i prihod it Zadra, ali su u isto vrijeme dopuilali da nji. hovi podanici Omiilan; plijene stanov nike primoukih gradova. kao što 5U to i prije tin ili. A upravo ta opasnost za nesmetani razvoj gradova naj"ik je pomogla Veneciji II njezinoj leinji. da se šlu više učvrsti na nnio; obali. Venecija je: tada držala II svojoj vl asti sve otoke duž na.k ob.. ]e. od Krka do Korčule. Jo š nedavno. 1278, predala joj SlO zbog zaštite od Qmiških gusara opći n a hv arska (koja je osi m otoka Hvara obuhvlltala takoder Brai' i Vis ). Ali su Zadrani ttiko podnosili ograničenja. koja im jc Venecija nametnula poslije njiho"a neuspjelog ustanka 1242-43. Kau uvijek dotada. nastoja.li su da sc na bilo koji na.čin oslobode njeline 1·lasti. Ta im sc prilika ponovo prulila poslije 1309. kada jc pa pa prokleo V~­ neciju zbog prisvajanja grad a Ferrar~ i taku udrijdio njezine p(ldani k ~ obavc7.c vj~rnosti . Us k uro s u s~ pojavili prvi 2naci otpora prot;\" mletačke "lasti na otocima Krku. I-Ivaru i Pa!:"ll . a 1311 pobunio sc i Zadar. p" svcmu se č ini. da su ti događa ji bi li u najuioj vez i s akcijom km:;r;ol'a Bribirskih proliv Venecije. S potporom Omibna. plemićka porodica Sla\'ogosta digla jl' 1310 ustanak. na Hvaru i preuzela vlast. ali je Venecija ustanak odmah ug'\Isila. O tpor je Zadrana po trajao doduše od lSI! do 1313, ali ni moralna p
   , ,-,-
   
   "
   
   I, ,
   
   ,
   
   I
   
   •
   
   I -•
   
   -
   
   I
   
   •
   
   HRVATSKA POSlIJE ZAOARSK06 UIR,.,.
   
   I
   
   r u ..
   
   ...""
   
   A
   
   -
   
   osa
   
   i
   
   •
   
   --
   
   ,;
   
   I
   
   I
   
   su sc ba At inski gra dov i Kamičac i Kl jučit nalazili na srednjem toku Krke. a koji je drŽM i Cetin~ku županiju sa Sinjem i l\'rdi grad Knin. Zati nl knezovi Kur j ak ovići. iz bratstva Gusiea. pr". zvani po Ku rijaku (od osobnog imena Ci r i;ak), koj i su u početku XII I. st. doni darovn icom u posjed Krba"ske župe i kasnije zavladali krajevima oko izvora U ne. kuda je vodil a stara ~V(lj­ ni čka cesta_ iz Slavonije prema moru. Nadalje su to bili kn ezOI'; Mihovil ovi6 II Livanjskoj ~lIpanij; i Stipani ći II Daln j im K ra j ima oko sred njeg Vr basa. u nauci poznatiji pod imenom Hrvatini ća. kako su n:'1.,·an; po koelu Hrvatinu iz loga vremena. a potkraj Mladen ove \' lada vine pridru!ili 5U se n::pokornoj vlasteli i K otro m an ići. kojima je Mlade n ka o ~"ojim va· zalim a vratio da st u sredi šnjoj Bosni. Svi su o ni na; li potpure II sl avonskom banu "'anu Bab o niću. iza kog a je na kra ju &tajao i sa m kralj. Ban Mlarl e:n je puvrh tog~ odbio od se be: i primors ke gra· dove, koji se sve vi!ie priklanj aju Ve neciji. Ve č 1315 uzalud je opsjedao Trogir. pomafuči izbjeglu v laste:lu protiv grads ko; puk;:;. koji je pod vods tl' om Ma teja Zo re ka o doživotno iZ llh ranoba . kapetana pl1ka ~ odu7.e," 1310 "IaSI plemićima , Bao"v protivnik. splitski plemić Miha Madijel'. oplulivao ga je kas nije. da je orobio i osi roma§i,.an g rad ove Dalmacije i J-ln'::tskc, koi i 5U htjdi iivjeti u miru i zadrla ti svoje pravo«. Mladen se doista nije 1<1d o" 0];al'ao onim pravima. koja je do tad ufiva o li Si beniku. zbog čega ~C nje),: ov odn os pre ma lom gr ad" \'flo ~ao1
   il3
   
   Tako je kralj Karl o 1., ko.ii j~ u to doba v~i: sVIJesno išao ta apsolutnom vlaUu. uspio da uklon i najjačcs:a medu hrvabkim (euda kima. Pošto s~ 13 10 i po treći put okrunio i najud pot_ pu no učvrs ti o na prijatolju. on je najprije s pomoću crhe. ni fes: plcm5t1'a i gradova slomio u tdkim ho rbama ugarske feu _ dalee. od kojih je najznatniji. Ma tija Cak. gospodar SIOI'ačke. umro 132 1. Vanjski su goslije Mladenova pada skrši otpor i ostale hrvat ske vlastele. kralj sc zadovoljio time. da svoju "last ojača na 5j~verU od Gvo1.da. Ondje su Baboni'i postigli s djelatno!ću bana Ivana vrhunac u svom usponu do vlasti, ali već [323 gube bansku čast, a ban Mikac. iz madarskog roda /\ko1. koji je do smrti kralja Karla [ 3~2 provodio njegovu politiku u hrvatskim krajevima. potisnuu ih je 1326-2i iz Pokuplja, oduzevši im tvrdi Steničnjak. Dtada se tdi!te tc po rodice prenosi II Pounje. p~ [.'130 njezina gla\'na grana prvi put nosi ime po b'Tarlll Bl agaju na rijeci Sani. po koj em se proz"ala knezo\'im~ Blagajskim. Ban Mika c je [32':' dokrajčio i otpor Gisiogovae"" koji se "iše u daljem razvoju nimalo ne ističu , a da mu vlast što vik učusti. kralj je iste godine poništio sve podastice vlastele. koje su je izuzimale ispod banske sudbenosti i J>odvrgavale nepo sredno kruni , i uspostav io sudbe nos t bana u njezinu plinom opsegu. Ali ni ban Mika c nije imao uspjeha južno od Gvozda.. K rčki su knelovi , doduk ostali vjerni kra lj u, koji ih je 1323 obdar io i Drdničk om lupom oko Plitvičkih jezera. proširujući tako njihove posjede dalje prema sjeveru u nisku Slavoniju. Ali je Nelipac vci:. 1323 ponovo prisvojio grado"e Kni n i U nae. koje je prošle godine predao kralju. i ustJ"3jao je do svoje smni 13H u utporu protiv kralja. Kroz tu vrijcme je rcudalna anarhij;: razvila o H rvatskoj 51'oje najtcie oblike. Nclipac. koji nije imao banske čas t i. nije imao ni dovo ljnu snage. da slijedi primjer knezova Bribirskih . .Juraj II.. Mladcnov brat. koji je sjedio u Klisu. i kn ezovi Kur714
   
   •
   
   l
   
   jakoviti nisu mu to dopuhali. U n j ihovu su se borbu upleh i primorski gradovi. koji su pritom i najv iše stradali. Velikaši su im pljačka l i zemlje. omdali t rgo\·inu, hvata li ljude zbog otkupa i otimali stoku. Posljedica je toga bila. da je vlast Venecije pri .z nac) \32i Split. a [329 Nin. Područje se Hrvatske osj etljivo sma njilo i Ila isto ku. Ban bosanski Stjepan II . K otromanić. koji je padom Mladenol'im opet vratio Bosni samostalno~\ . proli rio je do 1329 svoju vlast preko velikih kraških polja sve do Dinare. a osvojio je i cijelo Neretvans ko primorje izmedu Neretv~ i Cetine. Kak o su i Hrvatinići u Dolnjim Krajima priU; banu Stjepanu. granica H rva tske prema Bosni pomakla 5e otprilike na crtu od srednje Une do donje Ce tine. Medusobno podvojeni. hrvatski s(: velikaii nisu mogli odu prijeti sve veĆ(:m pritisku Venecije. Jedi ni j(: Nelipac< II sl'ojoj upornoj borbi s grado\'ima. bio za nju ozhiljnija opasnost , koju je ona na stojala ukl oniti o k upljajući oko sehe njego"e pro tiv nike. Medutim. stra hovanje sviju njih pr(:d kraljevim dolaskom lako bi uklonilo i til opreku. kak o 5e to poka:wlo 13·Hl, T e su sc pri like promijenile tck lJ doba kral ja Ltldovika l . (1342-82). koji j(: odlučno nastavio politiku svoga CIca od prije dvade~cl godina. Cim je Ndipae umro. njegova je udovi ca Vlad islava bila 1345 prisiljena. da v rati kralju niz utvrdenih grad o\·a. medu njima i Knin, i da sc og r aniči n .. posjed Cetinske ŽUP'" [ Kurjakovići. koji su se istom prilikom podvrgli kralju. ~l omlj e ni $ U oko 1356. kada je kralj uveo svoju upravu u nekim njihol'im !uparna, a kneza Gregorija. gl av u Toda, ubno zatim zatoči" u Uga rskoj. Knezo\'; Bribirski. koji 5U pred Nelipccm potraf.ili za· ~ tile u Venecije. ostali su joj privrženi d okraja. Dok je posredovanjem knetova K rčkih ostwl' i čka grana odstupila kralju 13~i Ostrovicu za tl'rdi Zrin II donjem Pounju i nastal·ila svoj livol p" tI no\' im imenom knezova Zrinskih. iduće je godine ( 1348) um ro posl jerlnji izrazitiji predstavnik knezo\'a Rribirskih. Mladen Il l., a njego\' brat Pavao III .. gospodar Klisa. predao ~ kralju 1356. Tada su već Bribirski izgub ili; ,voje posljednje: utvrde ne gradove: Klis. Skradin i Omiš. g, Sorba s Venecijolll za posjed Dalm acije. - Bribirski S\I kn~ ­ 'Zc",j propali zajedM s mletačkom vl asti u Dalmaciji, II koju su
   
   il5
   
   •
   
   rI
   
   ,
   
   le jedino i poutdava!i II posljednjih dvadeset godina s... og stanka. Tako nes tanak mletačke vlasti nije bio rezult at domaćih napora: nego iosključi~o velikih političkih zamisli. koje je proveo kralj Lu?o ... ,.k . Pas~vnost Karla 1. Il pitanju dalmati nskih grad~\' a objašnja,·;a njegova tdn ja. da potpuno ili barem djelo_ mI čno ~a ... lada s... ojom napu ljskom baitinom. Zbog toga je i po· dda,:ao d~bre ~dnose 5 Venecijom. Ludo,oik, koji je dolazak do ... Iastl .u Napulju posta ... io sebi ka o konačan cilj . s pra ... om je na~rotlv gledao u ~'eneciji glavnu smetnju. da taj cilj i postigne. 0 51": . Ioga sc kraljevska vlast u Hrvatskoj n ije ni mogla uspostavIt, tak o dugo. dok su sc feudalna vlastela mogla usloniti na pomoc Venecije. eim sc kr alj ljeti 1345 prvi put uputio u Hr-'atsku. Zadrani su st" obratili na njega S IlloIbom. da ih oslobodi od mletačke vl
   ncra s ... e do granica Drača«. P r ... i put od doba kralja Zvo n imir~ bila je hrvatska obala sa s... im otoci ma oslobodena od mletačkoga gospodst,oa i održal a se tako do 1409 odnosno 1420, kad se Venecija iznon i definitivno na njoj ul ... rstila. Povratak dalmatinskih gradova pod ... last ugauko-hrvatskoga kral ja bio je do n('kl e posljedica i društ ... e nih borba u njima. U XIV, sto sukobljavao se i u našim primorskim općinama. k;1O i drugdjc u zapadno j Evropi. gradski puk 5 patricijalom. koji je nastojao da prisvoji svu vlast u gradu. Premda su se g rad ska ...I;utcla ugledala prilom u primjer ml et ačke vlas telc, ona ni su mogla ~ priječi t i. da im Venecija za vrijeme s... oje vlasti s kuči autonomiju i da nastupa kao posrednik u njihovoj borbi $ pukom. Vlastela su s pravom smalrala. da im vlast ugarsk o. hrvat skoga kralja osigurava mon opol političke ... Iasti i. prema tomc. slobodno raspolagan je op';;nskim prihodima, a Venecija se u interesu održanja svoje vl asti u Dalmaeiji u mnogom oslanjala na puk. T aj je zbog toga bio skloniji vlasti Vcnecijc negoli ugar· sku-Ilrvatskog ... Iadara. iako je u to doba bio već isključi ... o hrvat sko/{ porijckl a. Pokazali su to već dogadaji u vczi s oslohodcnjcm Dalmacijc. Nisu samo pučani II Zadru za vrije me ust'-lnka proti,· VC11ccije 1346 ko ... ali urotu pro tiv plems tva, koja je išla za tim. da grad preda MIcčanima. ncgo se puk digao pro ti" vlastele i u Trogiru. Sibeniku i Splitu 135i-59. Pošto su prva d,·:. mjesta već bila osiobod('na od mletačke vlasli, puk j(' protjerao vIastcII.; i preuzeo upra ... u grada. ali jc nova vl ast ubrzo uspoS!ovil a star; poredak. Kral j Ludo ... ik je poslije U5S odmah pristupio podj~anju mornarice. povjcri"!i ..admiralu Dal ma cije i Hrvatske. no upni' "U otoke B rač, H var i Korčulu. Ali je Venecija i dalje zadriala prcmoć na moru: pokazao je 10 i novi rat. koji jc Ludo"ik. opet u zajednici s Gcno ... om, poveo proti,o nje 1378-81 i koji je za· vri io mirom u Turinu. Uza sve to osigurao je tim miron: SLonje st ... orenu 1558 i obvezao Vencciju na plaćanje godišnjeg tributa "d iOOO duka ta. Uporedo sosloboden jem Dalma-cijc, Ludovik je IlSpostavio i nekadašnje granice Hr-·atske prema Bosni. Godine 135i prisi-
   
   ii;
   
   lio je bosa nskog bana T vrtka. da mu uime mi raz.a za knu Jeli sav~tu odstu pi sav H um s desne str;m ~ Ner~tve, zajedno s nere tvanskom Krajin om i obla1ću Zav ršjem. 10. Upravno ured enje, , udo" anj e i porez ni sistem u XI V. 5 \ G-Ij eću . - Premda $U AnIu vinei i poslije 1323 dosljedno nastojali da ojataju kraljevsku vlast. ne sazh'aj ući ugarsk i sabor j pretvarajući kraljevsk o vi jeće u .svoj savjc toda" ni organ. oni ugla,· _ nom nisu oslabili posebni poiobj Hr. a tske u skl opu ugankih zemalja. M eđu ti m . Hrvatska nije ni tada bila jedno jedinstveno upra,'no područje . nego sc dijelila u dvije banovine: Slavoniju i užu Hrvatsku s Dalmacijom. Pošto je obno\'io svoju vlast juino od Gvozda. kralj je 13Su ob novio i čas t hrvatsko-dalmatinskog bana. koji je. čini sc. bio po svom polob;u jednak slavonskom banu. Usprkos tome bila su oba podru čja usko povezana u osobi he rcega (d ux ) iz kralj evs ke porodke, koji je od 1349 do 1376 _ ~ prekidom od devet godina - imao u hrvatskim zemljama ~va prava vladara. On je postavljao banove, sazivao sabor. podjeljivao plemstvo j t. d. Od 1392 pojavljuje sc na prekide i jedinstveni ban .Dalmaeije. Hrvatske i cijele Slavonije«, u ponečem sličan he rcegu. Ali u to doba razvijenog feudalizma mje nipošto bilo mobuće povu ći čvrste granice medo pojedinim upra"nim oblastima. U istočnom dijdu Slavonije Baranjska jc iupanija. sa središtem u Uga rskoj. i klllin ijc još obuh atala neke kraj eve julno od Dra Ye. koji su u crkvenim stva rima pripadali Pcčujskoj biskupiji. a mač"anskom .ie banu bil a posli je 1310 podložena Vuk ovsh iupanija (ponekad i Pofd ka). U skladu $3 svojom osnovnom politikom oslanjanja na cr[;:.' u i srednje dru! tvene slojeve, nife plemstvo i građanstvo. Anžu vinci nisu poslije [322 ni jednom prilikom po"jerili bansku vlast kojem pripad niku starih kndevskih rodo"a u H.,·atskoj. Oni su ta banove postavljal i isključiv o manje plemiće tudeg porijekla. koji su imali posjede u Slavo niji i koji su "ećinom dugovali kra lju svoj uspon do moći i bogatsh'a. P01to je razvoj feudalnih odnosa rastotio upravni sisIem kraljevskih župani ja. koji je počiv~o na organizaciji tvrdih kra!j ev_ 718
   
   I
   
   ,
   
   I
   
   skih gradova s njihov im služben icima. novo je upravn o ured eni" dobilo u X IV. sl. odrede nije oblike. Kraljevsk e su županije ustu pile 5 vreme nom mjesto novim, plem ićk i m županijama ; njima je dodu~e i dalje bio na čc\u imenovani župan kao predsla" nik kra ljev, ke ,-lasti. ali je niže piemstvo sve više ra tvijal o u njima svoj." autonomiju. sudbenu i upravnu (universi tas nobilium). Područ.l e no,.ih župani ja (comita tus) nije bilo jedinstveno. nepreki nut o. iaku su one imale svoje županijske skupitine i činovnišl\'o bi rano it redova nifcg plemstva. Ako su sc na njihovu podru čju nala I.ili posjedi velikaša. oni su ka o posebna .Imdlva. (comi lat~s: u uiem smislu naz iv za gospo;'t;ju jednoga kornel a. kneza) bIl, izdvoje ni iz iupanijske uprave. izuzeti ispod "lasti tupuna i izravnO podloženi banu. a iste su povlastice uiivah, tak oder erkv~ ­ na vlastelinstva i slo bodni gradovi. Ali je kralj 1369 osl obod,,, lr:::nezl1Ve Blagajsk~ i od tc zavisnosti pa ih neposredn o podvrj:"au scbi. Preostali leritorij županije bio je podijeljen u dlstrik tc. ko tMC; bila su to ugl:lVllom podr učj" nekadašnjih malih župa . ostataka seoskih općina (zbog če!>" so se nazi"aia i generationes. bratstva). kojima je upravljao "mnes tcrreSlri~ ( ~plcm ensk; ~ i UI)Rn). kao i maIlji kotari oko kral.i ev~kih tvrdih gradovR 1,,><1 upravom kaštelana (graš~aka. ]Jorkulaba). Takvo iupanijs ko oreden.i'" koj emu ic
   ,
   
   J
   
   'f TADI.A
   
   razvijeno. da je. osobito svojim baštinskim uredbama, utisnulo posebno obilježje o11djdnjem pravnom životu, pa se u i7.vorima X IV. st. izričito ističu običaji i prava ~ plc!"enitih ~ Hn'ata (con_ suetudines. iura Croa torum ili Croatiae). odnosno "pravda J za kon hrvatski~. Medu takva prava ~plemenitih~ l-hvata ubrajal o se i oslobodenje od plaćanja svakoga izravnog porel.a ili daće, U Slavu_ niji je. naprotiv. svak i slobodni čovjek. pa načelno i svaki plemić morao plaćati marturinu. izravni porez na zemlju po jednom sc1j~čkom scli~tu ili ])lemićkoj kuriji. i .lobit od kovn ice (lucrum camerae). koja je u ob liku izravnog poreza (collecta septem d{'nariorlJm ) zamijenila nekada šnji prih od od sva kogodi.n jr z~­ mjene novca , Oba su ta poreza tekla lJ banskll blagajnu (camera banalis). a odatle jednim svojim dijelom kralju. Osim nj ih spominje se \I XIV. st. i novčana daća banovština ili banUina. ko jom sc otkupljivalo banovo pravo na stan i hranu pri obi1aženjn zemlje (i us desccnsus. zalaz ). Kra lj Ludovik je nastojao da u Slavoniji uved" ugarski porezni sis tem. U Ugarskoj je luerum camerae 13:!3 odnosno 134~ ~amjjenj en t. zv, portalnim pvrezom (od vrata. kro z koja mogu proći sijenvm ili žitom natov;lrCJl;l kola ). pa j e kral j ]3,'>1 proširio tilj porez i na slavonsko plemstvo ~i ,."".:d l1 Save i Drave .. te \I županijama l'ožcškt>j i Vuk(lvskuj. oslob;ldaj\lci ):il pritom "d plać;mja marturine i daće OIl sedam o e nara. Premoa jt: to ZJlilči)\! nt:k o smanjenje poreza. ta sc reforma - zbog otpora plcmstv;l - u Slavoniji nijI': provela. pa se marturina i dalje p l aćala. Ali je Ludovik 13,,] s uspjehom opteretio ])U(lložnike na kraljevs koj i priviltnoj zemlji plaćanjem L zv . devetinc od žita i vina (!lonae) gospodaru za pokriće njeguvih vojn ih potrebil. Tako su svi podložnici hez razlike bili izjednačeni u jednoj oba v ezi j;1Vnopravne prirude. k oj;) nije z""' isila 0<1 njih ova dogovora s gospodarom _ Kako su uni u to doba plabli i desetinu c rkvi. a wome gospodaru davali darov" i tlaku. bili su od sredine XIV. st. i pravno sasvim odijeljeni "d ostil lih d r uštvenih klasa, Tim e su feudalni odnos i hil i dokraja izgradeni, Organizacija uprav e. sutlo,'anja i financija bila je prije sv,> ga zadaća sabora, koj i jc od kraja XIII. st. postao stalna usta !lO\'a feudalnoga pol i tičkog uredenja. Svako od obaju upravnih
   
   Spal31inu s. nov~C li:r.d~ Spt ila iz XIII. Sl.
   
   , Aanovcl Iz
   
   kraj~
   
   XIII. SI.
   
   720
   
   I Novac knezo,' a BribirSkih Iz Xl \'. st.
   
   J.,x)txm
   
   -
   
   r 'rAB!. ... I.XXXIV
   
   područja
   
   Hrv atske imalo je svoj sabor (gcnera1is cong rc:gatio). koji je ban od vremena do vremena sati"ao po na logu k raljc,'u ili hercega" u, Sabor nije u X lV. st. imao jooŠ ločno o(hedcn sastal' niti djelokrug rada. Svaki je plemi ć. i veliki i mali, im ao pravo ua ga polazi. il ponekad bi se na saboru pojavili i pred-
   
   stavnici slobodnih gradova. I I. EkonolD.'lko _dru štve na s truktura Hno at5kc: u XIV. 5Ioljeeu. Usprkos činjenki, da su se medusobne borbe i nasilja reudalaca morala mnogo puta ncpoI'uljna odraziti u daljem razvoj " proizyodnje i razmjeni proizvedenih dobara , robno-novčani odnos i pokazuju u X IV. SL II cijelosti. nesumnjiv napredak. T o
   
   je, dakako, znatno olakšala politika Aniuvi naca, koj i 5U nove izvore i oblike privredne djelatnosti, što SII im pružali rud nici i gradovi u Ul!urskoj , umjeli iskoristiti u inten:su svoje dinastilke polit ike. Oni su na toj materijalno jakoj podl o~i usrjd; da za d u.!:e vrijeme potisnu razor ne snage fendalnog društva i da po hjedom nad Venecijom osjgu~aju zemlji ne smetani pos jed mor ske ohale. Prema tome. ekonomski napredak Hrvatskc II XIV. $1. znatnim je dijelom rezultat općega raz,'oja u cijelom pa nonskom basenu. Nema, doduše. du,'oljno konkretnih podataka. na temelj u ko jih b i se moga o pratiti porast proiz Yodnih s na ga u tom razdo blju. Ali činjenica. da Slavonija svc do 1384 kuje ~\"oj vlas tit i nOl'a c. sre brni banovac. kojemu vrijednosI lamo neznatno opada. da nj ezina trgovina obuh'·a':a vrlo različit e proizvode poljop rivredne i domaće rad inosti, a da se novčana re nta IIiSlo vrijernI.' sve više učvršćuje - sve to upućuje na povećanje proizvod nje. koja pretpostavlja i stalan. iako razmjerno "rlo spor porast proizvodnih snaga. Tropoljni sistem u obradi"anju zemlje. p roširivanje obradivog tla krčenjem l uma. svc lira upotreba .'oden e snage u mlinarsh'u. pojačana I) rimje na željeznih oruda za rad. iznoknje nekih proi~voda kućn e radinosti na trg (u~ 0$ta10 i domate čo he naz vane .. daro,·cc~ ) I)ok,uuj u velik udio poljopr;" vrcd~ U tom razvoju. Premda se zm'isno stanovnihvu na selu i dalje razlik o,·alo medu sobom po svoji m o bavezama prema vl astelinu. a ekonomski je napredak i sam omoguc;\'ao oalju nje,l!"ovu diferencijaciju. I(acedral a u SIbeni ku . Iscot"1 di o (XV. st.)
   
   72!
   
   ,
   
   ipak sc ono donekle ekonoms ki i pravno ujednači valo. U ]ln'u j polovini X IV. st. ne stalo jc najzad osob no neslobodni" serva. U ,·.d ima se viSe ne s])ominju slučajevi prodaje i poklan j anp nasljednih scn'a i a!leilla. kao u drug oj polovini X II I. 51.. a servi.
   
   koji su 1)0(1 Medvednico m poviše Zagreba obradi" aJi kaptolske vinogr;jde i bili osim lu!;" obvezani na različitI' slulbe. izjednačeni su i pra"no S ostalim podložnici,na onim časom, kild SlI bili vptcrcćcni plaćanj em marIu rim:. koje dotada ka" servi nisu plaćali.
   
   I •
   
   Dalj i stupanj II lOm procesu ujednac:i"anja hijaše u"ode njc t. ZI'. dcvctinc 1351. Tim je či n l)m odnos kmeta !,remOl vla~te1inll izgubio sl'uje pr;'"alnopra"no obiljdje, i vlastelin nije više ni leoretski irnao pravo da svoga kmeta oslobodi "d te obave ze, koju ~e sastojala II jednoj Sf:drnini do jedne desetine prirod" s kmctU\'a zemlj išta. Uza sve to km et (eolonus) iadrfao je svoju re!al;"llu sivbOOa. zbog čega se u vrelima i naziva slobodnim pod lofn:kom (s nbditu s libe r). On može posjedovati i obradi,·.ni zemlju na imanju drugQg .. g ospodara, il može se i preselili nll drugo ,'Ia.ltcliosI\·o. Ali upravo činjenica. da se to njego\'o pravo od kraja X II I. .It. uvijek iznova potvrdujf: zakonom. dokazuj<:. cl;! j e ono hilo II zbil ji sve višf: idvfeno snmovolji ,·lastelf:. Kmel nije dodll~e bio zakunum prj,'ezan za zemlju. ali jn jf: mogao napustiti salllo ul' ..d red ene uvjek: . Ia dubije dopuštenje i d;! ispuIIi ~"e dužllosli prema svome guspodaru. Kako je potreba 1.., "ulnom snagom bila velika - ~crna "' rn rt~ u Hf:dini 510Ijf:(a zacijelo ju je samo ptlvećala kralj je 1.'165 čak izričit o 7.;lbru nio. da vlastela kro z Iri I>odinf: un pće i primaju IlIde kmetove. A upra vo $U iz sedamde~etih godina poznati neki slučajf:l'i Ol;m;! nja kmelu"" u hrvat~kim k r"j evima. Tako j~ s<:lmo u jednoj pril;(i ISi2 dva
   -
   
   -2" ,
   
   je 1.:"1'101 držao II zajedničkom vlasni§lvll, bili manje ..,pterećell; dui"..,stima negoli k metovi na predi jima pojedioih kanonika. Svi su doduse Illorali plaćal i marturinu i t. zv. izvanredni porez il i dacu II nOVCII i prirodu, svi $U morali darivati vlasieli na ,.darovima. (mun era ) ba rem o Boliću, U5 krsu i Sv. Stjepanu islulili nlll »Sos f'u;~innnH ili tlakom. ali ~\I obaveze kanoničkih kmt 10V:1 bile tde. a i pojedini su kanonici jače iskorišćivali svoj<' kmC\ove. Redovita j e tlaka zajedničkog km eta iznosila dvanaest d:ma u godini. a kanoničkoga dvadeset i kst. ali je ona - 5 o bz irom na l)odvHz, dopremu d,,"a. izradbu kolaca 1.01 vinograd. različile grad n je i d r, _ b ila OSIvari veća. Koliko je gosp·odar bio zainteresiran na tome radu, pokazuj~ odredba, prema kojoj km et lllože olkupiti tlaku od jednog dana s parom volova za če lrde set denar" - mal'lurina iznosi u to vrijeme IS dcnar~ godiš nje a wtlučnik. (kak o se kasnijf: naziva ) dobiva od gospodara na dan 5vega pola .. dohroga hanskog denara ... Da su li pTopisi sta tula predslavijali ~apravo minimum zahtjeva prema kmetovima. s"jc dokOni je sam pisac statuta. koji I)OVeĆavanj e tih zahljen od str,lIlc p-ojedillih kanonika po bija, uz os talo, objašnjenjem. <1:\ ~II kmctovi ipak ljudi (w ... colonormn, qui. si servi Suni tamcn homines suni .. ). Premda je znatan dio slobod nih ljudi. slulbenika kraljeva grada (i obagiones caslri) i pripadnika nekaddnjih seoskih Ol>tina. uspio da saču"a svoj u nezavisnost i da s "remenom dobii e priznanje pIcInstva. ipak su i \I X IV. st. mnogi od nj ih posta li zavisni kmctovi. Oni su to postaj ali silom ili su se sami. zbog nci mMtin e i gladi. predavali u kmetstvo. Nasilni gubi tak sl..,bode nije sc ograničal'ao na nemoćne pojedince: ima slučaje"a _ a ti su u XV. s t. postali joJ češći - da su čitave plemićke optine (general.iones) pretvorene u kmetove. Medu neplemenit e ljud e. koji su oslali potpuno slobod ni. idl l crkveni vazali. L Z". predija listi. koji su za vojnu službu \lži" ali reud s kmetovim;: i. \lZ ostalo. zadrfa,'ali od marturine jednu tre ćinu. Premda je predijal;!ta bilo prije i na imanjima druge viastek, od XI\". st. spominju se oni samo na erb'cnim posjedima. P okušaj predijalisIOl zagrebačkog biskupa. da bo rbo m slel:ml plclllicl; u slobodu. svršio je 1340 potpunim neuspjehom.
   
   723
   
   -
   
   im~
   
   Na području primorskih grads ki h općina u Dalmaciji i dalje se odrfao kolo na !, ali se ta m o~nji colonus bitno razlikovao od kolona. kmeta. u Slavoniji. On je drho zemlj u u zakupu i obradivao je isklj učivo na temelju ugovora pre ma običaju dotične gradske optine, dajući vlasniku polovinu ili t rećinu svoga priroda. U X IV. st. sve su čdće vijes ti o Vlasima. orlnosno Morla cima u ufoj Hrvatskoj . Prvi sc put spominju u izvo rim a J32s! ka o saveznici bana Mladena ll. Bribirskoga u bor bi s njegovim protivnicima. a jeda n podatak iz ]344 govori več o nj ihovim ka tunima sje\'erno od Velebita. Ti su se gorštaci do kraja X IV. st. proiiirili čitavom Hrvatskom od Neretve do Gvozda. Sa svojom stokom spu~ t a!i bi se zi mi na područje pojed inih primo rskih gradova, koji su sc tome odluč n o opirali , pa je na pr. T rogir imao privilegium regale. prema kome sc VJui ne smiju zadriavati na njego"u teritoriju. Ali su Vlasi tada ufivali potporu drfav ne vlasti. jer su večin om bili ,.kraljevski _. t. j. podlo!ni samo kralju, kojemu Su pla ćali ~podimni du kat_ i služili ka o ko njanici_ Vlasi nisu bili samo ljudi od redena zanimanja, premda su sc tada isključivo bavili s t očarstvom. Oni su prvobitno bili romanskog po rijekla. pa su njihovi potomci d" danas sačuva li mnoge romanske nazive u vezi, uzgojem stoke. A već najstarije vi jesti prikazuju ih okup lje ne u posebnim ujednicama. koje su saču­ vale neka obilježja rodovski!! odnosa i uih'ale naročite slobode. osobilo u sudovanju. 2ivjdi su II katun ima. zbog čega Sll ih ponekad naziva li i cat.marii. pud neposrednom vlaJiću svojih kne· zova (comites. primicerii) i vojvoda. Te su sc univ ersitates Valachorum toliko izdvajale iz za jednice svega ostalog stanovništva. da se koj i put razlikuju od driave u cijelosti ( ~strana Vlaška_o totum rcgnum Croatiae cl Valachi in eo e~i$lenies) . Uza sve to se zajednice Vlaha nisu sastojal e nd lj udi jednak oga materijalnog i drll;tvcnog položaja. Direrencijacija je u njima, koliko mQ7.emo sud iti iz ndto ka snijih podataka, već tada znatno uznapredo,·ala. Tako sc. na pr., u opčini cetinskih Vlaha na gospoIliji Ndipč i ća ,.dobri Vlasi " ili ,.dobri mufi katuna ri" kao društveno ugledniji sloj starješina odvajaju od svojih ~ljudic. Poneki od tih mogao je biti tako ~u bog . ter sira nima_o pa sc zbog toga njihove dužnosti prema gospodaru razlikuju prema tome, da li imaju ili nemaju ~scla ~. I. j. svoj zemljiIn; posjed. Onaj, koji
   
   scio, ~slufi s u nčom", nepoznatom dačom u novcu. onaj. ~ ki nima scia ~ , dužan je da sl uii kao konjanik, ~!lĆitOIll i 5 mačem. ali stri'ami i s mačem «. a najsiromašniji medu njima daju gospoda ru samo nek i neznatan dana k u novcu. Svj su pak morali po s\"akom pojedinom pastirskom "stanu .. plaćati, uz onalo. i .. podimn; dukat_o Za razli ku od XIII. st., koji: obilježava osobito postanak znatnog broja slo bod ni h gradova kao središta obrta i trgovine. u XIV. 5t. povl astice ne kih medu njima proši rene su i učvr.i:ćene na pr. time, ! to su podrcdeni sudu vrhov nog tavernika na kr aljevu dvo ru, a osnovane su samo neke nove slobodne \'a ro~i, ka o Zelina uMoravečkoj fup i ]328, Trg ili Ključ ispod tvrdog Ozlja na Kupi 13S!9, koji je nast ao premjcltanjem starijeg naseJja u neposrednoj blizini, Kra pina u kncštvu Zagorju 134i i Kop rivnica J S,~3 odnosno ]356, kad a ju je Ludovi k I. obdario slobodama ~g la\' n oga kraljevskog grada" po uzoru Gradeca. Stan ovnic i njihov;, koji se u iz"or ima na7.ivaju cives (gradani) i hospites (gosti ), imaju pravo da svake godine: bira ju svoga suca_,·illicusa. da slobodno dolazc i odlaze iz va roši i da n eog rani če no raspolalu svojim imutkom. Svakoj je varoši priznato dakako pravo održavanja tje:dnog sajma. al i su sc one u svojim poda"anjima il)ak me du sobom razlikovale. U os novu ista prava slobodne "a roli priznao je zagrebački kaptol i svom naselju ,.Lepa ves« ispod Gradee:a 1344 . a Krbavski knezo\' i potndili su USi dotad ašnju slobodu grad u (civitu ) Skrisi (Scrisia) ili Bagu ispod Velebita. koji se nalazio na njihovu terito ri ju. Slobodna opći n a n a brdu Gradecu razvijala se i dalje pod zdtitom kralj a i u neprekidnoj horbi sa susjednim kaptol om Zagreba čke biskupijc. koji j c: od kraja X lII. st. uži\'ao osobile povlasticc na g ra dečkom trgu i tako učinio nje:govc gradan e II koječem zavisni ma od sebe. Osim dvaju ovećih trgova sedmi čn o i veli koga godišnjeg sajma kod trkve sv. Marka. koje je održa" al a na temelju prijašnjih privilegija, gradečka je optina 1372 dobila pravo da odrfa,"" još jedan godišnji sajam kod fupne crk vc sv. Margare te ispod gradskih zidi na. U va roši ~u bili za_ stupani najrazličitiji obr ti, od ,.hleoopeka ... koji su zana t obično obavljale iene, do mletačkih zlata ra. Cehova još ni je bilo, ali su se: oortniei od sre:dine XIV. st. ud ru!;\'ali prema narodnosti i vrsti
   
   725
   
   ,-I
   
   I,
   
   obrta II br.. l u\· , \ inc: (cunfratcrnita$ ili calc:ndinum ), koje: j e md zir ... lu gradsk u vijece. Tako sc sl,ominju bratovšti ne Slavcna. Lil' (;na i Nijemaca, pa zadruge mes;, r .. i kl obučara s iza bra n im (Ick,mi",il.. k oje su pretIlDdile budu ćim cehov.jma, ali je hrvat sk i elemenat bio medu obrlnicim" tako brojan. da jc jezi k j aYuo,!; živo ta bio hrv a tski. Grade c je sa susjednim Zagrebom postaH m:di;tc sv ij u t TgoI'ačkih puto\'a II zapadnom dijelu Slavo nije. Ti su [)u! uvi doduk sa mo ponegdje om ogućiv al; promcl kolima. ta ko da su ro bu ])Tcnosili ugl av nom konj i i ovokol icc:. ali su Z,,greb po\'uivaJi s Pud ravjno1H i preko nj e: .~ !Igarskim i lIlIstrijskim 7.cm lja l1la. ~ gradovi nw II sjevernoj Dalmacij i (doli nom U ne). " Illorem kr,o Senja i Rijeke tc " I"ven~kim I)okraji nallla i preko n jih I T rstom i sjevernom It alijom. Zagrebačko je tržiš te. prema tome. f;'\l\'atalo ,'eć II XIV. st. da rinu. ipak je trgovi na nai1inila na različi te sme tnje. Om etali $U je t r id esc tni ča r i sVfljim Tl('.!akonitim zah tjevima. vla s tel a otvoreno m pljačkom. seljaci I)rekupava njem cesta i na platom za njihovo po nu"no uspost:I\·ljanje. a j o~ se i u drugoj polovini X IV. $\. pri mjenjivalo kolekti vno jams tv o Z;1 d ugo, 'e pojedinih s ug radana i t. d. Jo š uvij e k su i po moru plja1:kali gusari, pa S\I Ollli ~ ani i II XI V. ~t. često ollJetal i trgovinu i~",cd" naš ih pri m orskih sradov;1 i su pro tn/! t ~lijanske obale. O slo bodenje Dalm acije oJ mletačk e vlasti takod er je u prvi čas nepovoljno uljccal" n" trgov inu da lm at inskih gradova. Venecija je 13(j~ zabrani la. da nje~ine lade ukrca vaj u u Dalmacij; robu za M ed iteran. al i j e ta smet uja pu tOIkla g rad Ike opći ne da sa me izgra(le brodc!\'e za dugu plo"idbu i tako I)rcllzmu trgovinu s Medi teranom u svo je ruk e. novčari. koji svoj ka S ra zvit kom trgov ine pojavljuju se pital ul a tu u zakup držav nih prihoda i poreza _ T;lk o j e 1 3~~
   
   726
   
   g rupa
   
   grad ečkih
   
   grada na uzela u zakup na godinu cla n:l ue sam o ~I'~dečku kov ni cu banskih denara i t. zv. rlohit han ske konw rl·. nt~n i wc daće II Slavonij i. " ukupn om iznosu od 155(1 maraka ili oko 3.'JO.OOO ba nskih dena ra. U sredi ni X IV. ~t. dovr!ic rw je uglav nom i sh 'aranjc pl emić­ k ut slal da. iako razvitak u tum pravcu pokazuje razl i či te osobi ne lC krajevi ma s o bij u stran a Gvozda. U Slavo nij I jt dodu še jlli i u sred in i XIV. s\. ponek i slulbenik kra ljeva grada l)()$lao prOlI'; plem ić (nobili s su\'iens regalis). al i je taj l'ro(e~ pret"ar anja slobod nih ljudi u p]emic:e bio ugl a vnom za vrkn. J ed instvenom staldu podložnika s uprotsillv i" se najzad jedinstveni .'tald plelllića bez obzir" na pu rijc kl o i veliči nu posjeda. T a k(.z"anom obnovom Zlatne bule 1.1 .~1, k(.ja je zap ra vo hil a jed:!n nO" i zak on. p riznat;) je svi ma plemićima bn ra zlike _j edn a i ista sloboda ~ . a uklonj en:! j e i sva ka pra"na raz lika iZllledu don:lcij e. od kralj:. dar ova nog posjeoa. i plemenšti oe Mnosno na sli_iedene b:li t ine. Zabra IlOm pod jele plemićkog posjeda i I'rizn~­ nj em pra va nasljeds t,·;) nj eg-m·a II rodu (a vitici tc t) ,,~if! uran:. je plemstvu mate r ija ln a podl0l>" njegove društv ene i politič ke 11106 . Ka ko su sc tc prOmjeIle od nosile podjed nak o na plemstvo u Ug;.rs koj i Sl~voniji. one ~u lIlatno utjeeal~ i na zbli ženje tih 7.(' ma ija. pa će Ic ist ovjetnost kla $nih i s tald ki h interesa 5ve više odraziti i n nj ih ovim d ržavnoprav nim od nosima. Usprko~ tome 7. l>l iže nj u. slavo nsko sc plem5t'·o nije odrical o svoj ih Ilosebnil, pra'·a. koja su z na čila neki suvi!ak II odnosu prema povlasti cama ugarskog plems h 'iI _ Ta ko mu je pri kraju X IV. $1. prizna tl' pravo da b"!lu ka o predstavni k u kraljevske vlast i Sllprot~ta\'i izabranog pro tono((lra. tuv
   "• ;s •
   
   zajednica ,.d uodecim generationum Croatorum .. _ koji sc na;i,' u tak,' u obliku pojavljuje tek u sred ini XIV. st. - predstOl,' ja pltmička bratstva. koja su udrufivala sve one, što ih jedna ispra"a iz 136J naziva ~pra,·im. prvi m i priroijnim plemićima kra ljevine Hrvatske« (veri. primi et naturales regni Croa tiae nobil!s). U isto vrijeme postoje u Hrvat.o;koj na kopnu i na otocima plem i ći. koii ni su pripadali užoj zajednici dvanaestero bratstava. prcn~da ih je »općina plemića kraljevin e Hrva tske. (u niversitas nobilium regni Croatiae. !360) uvijek ubrajala u plemstvo_ Ali se iz S3C"vanih dokumenata X IV. sl. vidi. da su tahi plemići nastoja!i. da im se prizna č!anstvo u !talelkoj zajednici dvanaestero brzlI· sta"a i da tako uživaju nj ihova "prava_ i ~objčaje .. , koje su,'re· meni izvori jasno razlikuju od ugarskih. osobito u baitinsk om pravu. T o dvojstvo u feudalno j klasi u Hrvatskoj. nepoznat" iTednjo,·jekovnoj Slavoniji, nije nauka do danas objasnila. Zna tajno je. da Su mali plemići trafili II pripadnosti zajednici dva naeste ro bratsta"a oslo n protiv pritiska moćnih feudalOlea i da je Ludo"ik 1., kak o sc 1'0 svemu či n i, uglavnom iz isto/:" razlo glI podupirao tu zajt:dnieu. Medutim. ni ona sama nije os tala po~te · dena od ra>.Ornog utjecaja moćn ih fcudalaca. pa je. na primjer. bratstvo krba\'skih Gusića. barem jednim svojim dijdom. izgu· bilo" XIV. st. svoje plcmen!tinc i postalo podložno kne1.Ovima Krbavskim. koji su se iz njega izdigli i zamijenili ,.plemensk i~ sud svojim. I treca 05nO"na snag a feudalnog poretka uz kralj a i plem stvu. crkva, imala je značajan udio u promjenama. koje su dr\! 'tvo i drbva doživjeli u XIV. stoljeću . U doha premoći velikih feudaJOlea ona je mn ogo izgubila od svoga j!olemog materi jaln o/i boga tstva . pa je zbog toga i pomagala kralja u teinji. da ojača svoju vlast. Ali je kralj i sam nastojao da iskoristi njezin o h(. gastvo pa je svoju pomoć pri sakupljan;\! crkvenih prihoda na plaćivao udjelolll II tim prihodima. Kako sc u iSlo vrijeme ri_ s kali~am papinskog dvora u Avignonu razvio u čitav sistem ek~ ­ pJoatacije. pritisak ukve na vjernike postaja o je sve osjetljivij i. Povrh ~vega. svećenstvo je svojim nači nom života i sve livljim učclćem u trgovini i lihvarsivu samo obaral o ugled. ko ji je crk va dotad uži'·ala. Ono je. prema riječima biskupa Kafotića iz p .. četka X IV. st., slulilo da"lu mjesto Kristu. a jedna glagolja~ ka
   
   '"
   
   I
   
   I
   
   I
   
   pjeltll:l iz kraja istog stoljeća. kada je crkv o na Zapadu uzd rmala vdi ka shizrna, osuduje svećenstvo, od kard inala na niže. da slllii samo svome "prevtilom trbuhu~ i da sva koga iskrenog sljedbenika Kristova -u pokori i uboh"'i" osuduje kao here tika. Ne z a čud uje dakle značajna pojava. da je erkva u cijelom X IV. st. uzalud upotrebljavala nekacI moćna sredstva ekskomuni kocije i in!erdikta. da vjernicima nametne svoju volj,,_ U dugotrajnoj i često žestokoj borhi izmedu tagrebačkog kaptol" i ;r"d cčkih gradana za različite izvore materijalnog blagostanja, svećensil'O se služilo nasiljima na jgore vrste. uli ni gradani se nisu !aCOlli cla pri kraju g. 139G 7.asl>U katedralu streli cam a i d;) j~ biju lumbardama. Od 1280 do 13-10. a osobito poslije 1318. na podrulju Zagreba č ke !.iskupije vodili su ogorčenu borbu protiv crh'ene desetine svi slojevi stanov ni itva. od bana j vlastele do gradana. predijalista i kmetova. U to se dnba. u nejednakom razmjer" kod različitih proitvoda. plaćala deseti na na s" e domaće živ otinje osim goveda. na sve vrste iiia i sočiva. na proizvode I'l:elarstva. lan, konoplju i vino. pa čak na oporuke i prihode od mitni c;). mostovine. brodarine i kunovine. Godine 132& zagre· bački je biskup stekao najzad pravo na puni iznos desetin~. koja se mole otkupiti no\'cem, a otpor plem stva nastojalo se ublaž iti na taj način , da mu sc za pomoć pri sakup!janju desetine prizna pravo na njezin šes naesti dio. Otpor je. međutim. i dalje potrajao. naročito ondje. gdje se u njemu Ilokatal a tdnja bi sk upskih predijalista, da svoj "azalski odnos prema biskupu zamijene potpunom plem ićk om siobocIom. Ta borba. koja sc od 1337 vodila i $ upotrebom oružja. dokrajčena je 1340 porazom prcclija!ista. U tome je dragocjenu pomoć pružio crkvi sam kral j . koji je ionako clobivao svoj dio ml crkvene deseti ne ka o na gradu la pomoć njego"ih sl užbenika pri njezinu sakuplianj". Od toga je vremena otpor protiv desetine imao samo mjesno i • • povrem eno l,oacenJe. 12. A utonomija dalmatinskih gradova i njiho,' un \1 traš nj i raz voj od X II . JI. do pada pod Venecij u. _ Auto nomija. koju je Koloman priUlao grad skim općinama u bizantskoj lemi Dalmaciji. ostata je svrhom i za njih i za druge gradove jufno oJ Velebita.
   
   729
   
   -
   
   I
   
   I
   
   Oni. koji ~ U jc vei; imali. nast ojali su da je zadrle ili č ak i pro. ~irc. a druSi su tdi li 1.<1 lim. da je steknu. J edn o i drugo zavisil" .IC od odnosa svakoga pojed inog grada prem~ politi čki m sna _ gama u njeguvu susjedstv u : ul:arsko-hrvat$kim vladarima. hrv atskim feudakima i Veneciji. Kako je taj od nos bio s VN: mcnOlll I,odvrgnut stalnim promjenam:•. au tonomija pojedinih grado\';! redov no se mijenjala zajedno s njih ovi m političkim polofajem Prije $\'ega su se dugo trajna vlast Ve necije nad nl ocima Krk om. Cn:so m (s Osornm) i R ~bo m ka" i Ilporna borb:l Z:ldr<1 protiv mleta č k e v la ~ t i mora le odr<1zi ti u vci;cm ili manjem ogra. ničenju njihove aUlonomije. osobito u iz boru kneza i bisk upa Split jc ~vuju auton omiju sačuvao uglavnom newknlltu. l ' \'ri jeme sve osje tl jivi je" prit iska ~ 1I 5jednih (elldala~a. on jc 1239. po s:wjct u red o" nib Mah:: braCe. koji su tek nedavn u do;li iz Ita lije. uzeo za načeln i ka. l' ole5tatOl. GOlrg:I1lOl dc Ancindi s iz An co ne. Taj je prema IImru talijlInskih gradU"a organi 7. irao Split kao pravu knmunu. prn' medu dalmatinsk im gTrulovima. Dotad su se Splić;lIli upravljali po (h'cv nim ~dob rim ohičaji m n .. . n Gargml sastavi te »o bičaj e_ II ureden kapi illi arij i doda im »mn ogo drug ih 7.:1kona_. Tom je prilikom bilo odr~­ deno. da se mjesto kneza bira ubudu će na godi nu dana potestat. Gnrgan je dod uše udario čv rs te temel je daljem komunalnom životu Splita. ali su upravo njeg ove reforme najvi~e potnklc kralja Bclu IV" da poj a ča svoju da st nad Splitom. Već 12H morali $U se S pli ćn n; ohvezat; . da cc za kn nn birali ubuo "ć" sam o podanik a ugauko- hrva l5koga kralj a . ali im je Bela ; ~am nametao kne1.ove. a Kolomanov pril'ikgij ni je im uopće ni P" _ t\Ttlio_ Ipa k je Splilod 125 1 dalje birao u7. kneza. koji redovi t~, nije stolovao u gr:ldu, takodcr potcstnta. koji je stalno b"rnvio II gr adll i njime doi stn upravljal>. Za raz liku od kneza. koji je bio iz Hrva lske ili Ugarske. potestat je goto vo u" ijek bio neki ~tru tnj ak iz !talije, vjdt uprOlvl janju i za koni ma. Ali n i 10 ured enje nije ostalo nepromijenj eno iz gl,dinc u go(linu. Bilo je i ka snije ~l učaj c,"a , da je Split imao knez;t i da su ZOI vrijeme njegove nen azočnos t i upr:.vlja li sradOlll suci (iudices). a ponekad nije bil o ni kn e7.a ni potestatn nego samo sudaen. U dobn kn~zova Bribirskih. od 1273 do 1322. Split je uz kneza iz tc porodice imao
   
   730
   
   uv ijek i potestata. koj i Je zacijelo bio birnn usporOlzumu s knezom. S mnogo manj e poremećn ja održa vnin sc aut onomi j:1 Trogira . Na l aZt':ći sc u plod nom i dobro na"odojenom kraju. or. je biu mjesto. u kom e su u prvom redu živj tl; posjednici zeml iii ta. obrtni ci i 7.ell)ljoradni~i, uz nesto malo trgo\" ~ca i m()rn~r n. 'Njego\' smjdtOlj nOI moru nij e bio tak o ista knu t ka o koe! Z adr a. zbog čega ni je posta o loliko ka o Z~dar predmet m l etačkih aspiracija. a n ije imao ni kopneno 7.1lačenje Splita, gdje se svršav ao najpovoJjni j i i go tov o jedi ni prolaz iJ: primorja južno od Vele . bitn u poz;ldi n". u H n'atsku i Bosnu. Za ra diku od Zadra i Splita. 2ahl'a l j uju ći povol jnim uvjetima svoga skrom n ijeg ra? ,'oja . Trogir jc uspi I' da svojti autonomiju sačuva ne oslab!je nu . nli je - protiVilO Splitu - zacl rfa o tak oder stari na čin komu nnlnog ure denj a. On ic II XIII. st. redo"i to birao za kneza ko jega hn·Olts kog feudalea. " oepos rednu su upravu vr~ili suci. 1'0_ slije 1241 rektor. a katkad. od 1243. i po \cstat - isklju tivo d,, maći plemići . Trogirski j e potestn t već od pocctka bio 5nmo izvrl ni orgnn grad skog vijeća i predsjednik suda. a vr h"v"u ;1: dast. iako 5nn1O nominalnu, imao kn ez. Ni tu sc po te~tati ne biraju redovno wa ke godine. pa je grad I'esto hez njih . a nepo, sredni su p redslavni6 \·lasti. uz kncza. Slici. Sloviše. 1269 i 12i l nemali grad u ni kneza ni potest"ta. a dast vrJe ~(onsule! comuni s Tragu rii~. Svi su ti nosioci vl asti. POl i pMcst;]l i. dn 1?83 bili iz uga rsko-hrvats kog kraljcvsl,·a. a zn ti m uzima i Tro;-ir 5tručnjn k e iz Italije za polesla tc. Sibe ni k. koji sc prv i plll spominj e 1066 kao kraljevski »<.:astr um ~. razvio se doskora II , ako velik o grad ško naselje. da m u je kralj ispravom od 116i pr;1.nao aU lonom;; u prema trogirsko,n lipu. Iz tc S~ ;sprnve. uostal om. razabire. dn sc grad već pnJe \IIHal'l; ao po svojim lIIunicip,. lnim z.1 konima. a da je 11 6i bi" u svemu izjednačen s ostali m gradovima. Nin je 1205 do bio s lične povlast ice od And rije II .. kOJI mu je zajamčio pravo rl;, bira ~vogil kneza slobodno i odakle ;l;e! i i , la taj kn ez upravlja g radom prema njegovim stnr im obilajitna. Keki posc bn' privilegij. kojim bi kral j 'bio udijelio grad sku samoupravu i Skrad inu. nije doduše pOUla t. ali sc grae! ! 294 spomi nje i zričit.o kao ~ k omuna .. sa svojim sucima i vij ećem . a
   
   i 31
   
   13001 pritnaje m\l ban Pa,·ao Bribirliki punu aut onomiju. Ludovik l. daje m u najzad sva prava, sloboš tine i statute. koje ~u imali i drugi dalmati nski gradovi. U XII. st. javljaju se, najprije samo ka o mjeSla. također Hvar i K orčula. !lvar se 1202 na~iva vcc gradom. koji ima urr denu komunalnu upravu i gdje se sudi po gradskim običajima. Kada je 1331 bio konacno redigiran njego\" statut, VcnecijO! _ pod čijom je vlašću bio tada !-h'ar - priznala je ujed no sa statutom i njego"n autonomiju. Kor~ula je bila tak oder već autonomna komunn 12ti5. kO!da je sasta,·ljen njezin slatu\. Svi ti novi grado,·i razvijaju i odrJ.avaju svoju autonomiju uporedo s onum ~tarih gradskih općina. tako da u tom~ ncmn u XIV. s\. medu njima nikakvih razli ka . Međutim. a utonomne komune !-kara i Korčule r azlikovale su se od gradova na kopnu po lome. ~to je autonomija tih gradskih općina bila ograničena na gradske zidine. a njiho\' teritorij izvan zidina bio njima podložan i nije ni u kojem obliku sudjelovao u Velikom vijeću, pa ni U kasnijim puckim skupštinam a. Komuna Hvara. u početku _kom unn Hvara i Brača ... sastojala sc naproti,' od I·h ·ara. B rača, Visa i obližnjih manjih otoka. a zatim H"ara i Visn sa susjednim otocima. Kom una Korčule takoder je obuhvatala istoimeni otok i manjc oto ke u blizini. U oba slučaja l)redstavljao je komunu cijeli njezin teritorij . a ne sam grad. koji je zapravo bio samo ;Iavni grad komune_ I'rema to.ne članovi Velikog vijeća nisu morali stano"ati u gradu. a ipak lU bili njego,·i I)UnOp ravni čla­ no\"i i mogli preuzimati sudačku i druge komunalne dužnosti. Za vrijeme Jlri\"T~mene mletnčke vlasti nad T rogirom i Splitom od 1322 odnosno l32i do 135i. izgubili su i ti gradovi pravo da slobodno biraju kneza; slala im ga je Venecija od svojih plemi b. On je up ravljao gradom zajedno sa sucima, koje je biralo Veliko ,·ijeć~, i sudio s njima u ci"il nim parnicama. a u kaznenim parnicama sudio je sam na temelju gradskog statuta. S povratkom njihovim. kao i sviju drugih gradova i otoka. pod "Inst u;arlko-!JrI'atskog kraljn 13.S8 nije odmah II potpunosti usposta"ljena i njihova autonomija. Ludo"ik I. nii e doduše dirao u njiho vu unlltrainjll samoupravu i do puštao j~, da uzimaju 1.a upravljanje grads kim poslov ima ponekog pravnika iz !talije kao po testa ta. ali je do kraja života naređ ivao. koga treba da izabe ru
   
   732
   
   ,
   
   i primc la kneza. T ako sc na pr. trogirski knez Franjo Jurjev iz Zadra izri či t o naziva ~po naredenj u kraljevu comes~. Slabljenje kralj evs ke vlasti poslije Ludovikove smrti 1382 i dugo razdoblje: unutrašnjih borbi II ugarsko -hrvatskom kral je\"stvu, koje su Dalmaciju privremeno dovele i pod vlast bosanskog kralja, bijahu uglavnom pO\'oljni za odr!anje autonomije gradova. Tako Split bira po volji kneza ili ga zamjenjuje .reklOrima~ izabranima na mjesec dana. a 1390-95 nalaze sc na ~e l u gradske uprave .rekto r i i suci .. , pa zatim. osim njih. ope t izabrani knez. Veliko vijeće u Trogiru takoder je [S7i donijelo zaključak. da se uz kneza biraju ubuduće svaka tri mjeseca po tri rektora. a 13Si sniženo je vrijeme trajanja njihove službe na dva mje!eea. Za vrijeme Hrvojeva herceštva 1403· 13 Split je morao primiti za kneza onoga, koga mu herceg odredi. ali je s njeg ovim padom opet stekao prijaJnju slobodu i zadrfao je: do ko na č n og pada pod vlast Mleča na . Ta je. naravno. odmah duboke> pogodila njegovu autonomiju, jer mu je slala kneza iz Venecije i sm jestil a ka!telana s posadom u sam grad. To je Venecija. uostalOJll. radi!;, i tl cln'girn svojim posjedima. Već u X IV. st. mijenjalo se pod njezinim "ećim ili manjim utjecajem i prema nje~inu Ulorn takoder unutrašnje ur~denjc dalmatinskih gradova. Premda sc plemSIl'O već do tog-a "remena formi ralo u ,·Iadajuću klasu pa je čak i bogatom i moćnom svećensh' u onemogući l o da izra"no utječe na upravu grada_ ipak je u rjdavanju važnijih pitanja sudjelovalo i cjelokupno stanovništvo. dakle i gradski puk. p1c:bs, u gradskoj skupštini. U to je vrijeme još uvijek poneka obogace na pučanska porodica mogla biti primljena medu plemiće. Ali je s vremen om eksklutivnost plemstva. ko ie je u svojim rukama sve više okupljal o i vlas t i prihode. ra sla. a zatvaranje VelikOj:" vijeća II Veneciji 129i još ju je i pojačalo. Tako je plems tvo i u Splitu donijelo 133~ zakun. prema kome ne može ,-iše ući u Veliko \"ij~Će. t . j. u plemstvo uijedan pučanin. Trogirski statut od 1.'122 nije iiuo tako daleko. ali jc i ondje bilo primanje pučana u pJemsl\·o uvjetovano dvotrećinskom većinom u Velikom vijeću. T aj je razvitak bio toliko opcenit, da je i plemstvo na j-haru 1334 .zaklju čilo da ~za tvori "" Veliko vijece za svakoga. ~iji otac
   
   733
   
   •
   
   i djed niSl1 bili njegovi članovi . a plemstvo na K orčuli ugled alo 8C II .,rimjn H "ar,\ 1356. Tt: promjt:ne nisu naravno provt:dene bez unutrašnjih burba, koje ~u u ne kim gradov ima do bile obilježje inazi ti h klasnih sukoba i gradan~k ih ratova. Gradsk i puk nije bez otpora primio pretvaranje plemsh'a II is k ljučivog gospodara grada . U Trogir u ( 13Si). Šibeni ku (1358) i Splitu (139S-1402) pui':ani Su prNjerali plemiće i na kratko vrijeme sami preuzeli vlast. Ali je plemstvo ]lonaj"iše POfll()ĆU drZav ne vlasti svagdje uspjelo slomiti otpor pučana. iako sc l)()rb~ u drugom obliku nastavila i kasnije. pa i 'a mletačk e vlada,·ine. P u čan; su se uli-Iavnom bavili obrtom i trgovinom . Oo kovača do najfinijih ci zel atora i zlatara. od drvodjelja do savr-'cnih drvorezbara. od iz r ađivača ribars ki h čamaca oo graditelja vc. likih brodova. od neznatnih klesara do k ipara-omjetuika. od graditelja običnih kuca d() majstora. koji su podizali sjajne kampanile (zvonike j - s"i su sc ti oh rtniei i m!ljstori mogli naći po dalmatinskim gradovima. Osim njih bilo je ta koder Jlostnlara, pe kara. krojab. limara i drugil,. U većini gradova ob rtnic; niiina mornara sv. Nikole od Zdorija, osaovana 1349 7.bOI; z!lštite interesa brodovlasnika. kapelana i mornara. U vezi s pomorstvom imil od ~ana t a osobito značenje brodof'r~dnja. koja se II dalmatinskim gradovima razvila vrlo rano. Već u XIIl. st. imaju Split i Trogir svoja brodogradilišta. u kojima S~ gr!lde d(Ista ,·elike Jade. Ratujući proti,' Omi~an;l . Splićani su 1239 mogli u svoje lade smjestiti odjednom 1200 ljudi: Ulme li se, da su to bik samo osrednje lade. od kojih je svaka mvgla da ponese oko 30 ljudi. Spl i ćani su tada raspolagali sa oko 40 lađa. Svoja su brodogradilišta imali nadalje Zadar. Hvar. Sibenik i Korčula , čije je hrodogradilište bilo na glasu već u XV. stoljeću. Postojanje posebne bratovštine .kalafata« u Rabu
   
   i34
   
   UpućuJe
   
   takVl1er na postoj:lJlje b rodogr~dil i ;ta . Razvijen()j bn,· dogradnji bila je potrebna i proizvodnja konopa. koj" je bil" napose jaka" SjJlitu . zatim proizvodnja platna za jedra i katr~n!l 7.a mazanje brodova. Ne mol.e sc utvrditi. da li je inan D"brovnika posto pia veĆi! l'rnizvodnja tka ni na II još kojem dalmatinskOlIl gradu. ali je poznata jedna l)Qjadisaoni~a tkani n" II Sl'litl'. Kož" se oaproti,· ~trojila posvuda. a dokumentarno jc to utvrdeno za Zada". Split. :;ihenik, H"ar, K orčulu i neka druga mjc.~"l. ~ ibanlvo jc. naravnO. bilu ra~vlJeno jj g";'ll .I<"I""do,·i",<:, l~il)oI""" bil n je jedan od glavnih uvjeta 7<1 dobru trgovačku ~aZ"'-iCIl\' s hr"atskim zaledem i Bosnom. ~d.ic so se 7.hog stoča1'Ske pri · vrede tro;il" gol~m~ količine morske "oli. Upnn'o trgovin;~ soli" omogućuje dalmatimkim gradovima ~iroku razmjenu robe ,hližim i daljim zaleđem i pridonosi lII'elikc njihov" m,,!er; j;';l1"'~' hlagostanju i ral.\·njn njih(",<: obrt,,- K!ldje poslije 142(J tr~( '­ vina solju prelazi!a sve vi.:Oe u posjed Mletačke republ ike. dcdtnn!inski su !'radovi l)retrpjeli jedan od najldih udara c:: . Rep ll hlika je počel:: d,l eks plo"tira dalmatinsh solane II kori.! ;;.~,.­ vaca i tr~",'ine svoga glavnog grada. a kasnije je til trgo,'int: prcozela isključi"" u .voje ruke. U gradovima na kopnu. gdje su !Ivjeti ~a rat~rs"'(' bili n<:i,to l'nl"oljniji nego na o\
   \
   
   ~'J ~
   
   'W
   
   -
   
   T,,8l.A LXXXV
   
   •
   
   Kako podru~je dalmatinskih gradova "'Je bilo ogra ničeno n~ prostor izmedu njihovih zidina. nego je obuhvatalo veći ili manji dio neposredne okolice. a I,onekad. i cijele otoke (tako su na pr. Zadru pripadali susjedni ntoei i Pag. a Splitu So1ta i neko vri jeme Bra~). poljoprivreda je imal a u njihovu ekonomsko1U razvitku naročito značenje. iako ne sI'agdje jednako veliko. Svi su plemići "lasnici većih ili manjih komada zemlj;;ta. koje oni obraduju ispn'a pomoću Tobovske i plaćene radne snage ili ih daju na ob radi vanje .kolonima~ na ugovoreno vrijeme za dio ploda, il u rijetkim slučajel'ima za odredenu godi~nju svotu novca. Osim plemića vlasnici 5\1 polja i pučani, crkve. saml,st;ln; i bratovšti ne. Bogatiji pučani obraduju ili daju na obradivanjc svoju zemJju na isti način kao ; plemići. a siruma!nij; j~ sa mi ob raduju. Agr~rnih robol'a nijc više biJo u tom razd obl ju, ;lli je bilo k ućevnog roblja. a takoder se i trgo"alo robol·i ma. iako svr manje. U T rogirskom st;l!utU iz 1322 i zrič ito sc govori o trima vrstama stanovnika u gradu: I)lemićima . pučanima i robovima. Plemići i p\lčani n~zivaju se .~lohodni ljudi« i ra~.1ikujll sr od neslobodni h robova. Veliko .. ijeće u Splitu donijdo je j oš 23. X. 1373 rjdenje. da Splićani ne smiju prodavati svoje robove 1," izvoz niti ih slati izvan Splita. ali im jr još \Ivijek dopušte no ku pili robove od tud inaca za svoju li čn u upot rebu. T i su robol'i bili bc5pra\'ni. U vrijeme mleta čke vlas ti poslije 1421) rohov~ II gradovima vi~e nema. Gotovo ~\'a zemljišta na gradskom teritoriju obradi vana ~u u ~kolonatskonH odnosu_ Oni. kuji ])Tellzimaju na ohradil'anjc neku zemlju. ili su punopravni gradani-pučani. ponajvišr iz pTedgrada (\·;:ro;i). ili seljaci iz bliic okolice_ Dal'anje i uzimanje zemlje, uglavnom vinograda na obradil'alljc uredeIlo je gradski m statutima . i propisi o tome gotol'o I\'agdje su jednaki. Ooaj. koji prima vinograd na ohradivanje, dužan ga je ohruali u veljači. okopati u oiu; ku i tra nlju. a prekupati u lipnju. Toj IC obavezi dodaje u nekim grado"ima \I XIV. s\. i ta. da jc onaj. kuj i sadi 10zII duho ml svaki vTit' vinograda zasaditi šest stopa, odnOSilO
   
   -'
   
   .
   
   p. l ač a
   
   , Vri' i]i we'cno. ><: ol o i I'r~'e ....
   
   736
   
   mj<:ra .a ..,mlju. u
   
   t
   
   jutro pro.jd-nc u n, lj.
   
   ,.~u"alo
   
   - .....-- -.
   
   Cip Iko u TroIir" (X V. i t.)
   
   J
   
   kasni je četir; stope ma sl ina. Svaki radn i od nos izmedu vlasnika i obradivača zemlje morao jc biti osiguran pismenim ugovorom. j pritom sc uvij ek ističe, da je obrađivač dužan ispunjavali uvjete ugovora prema sta tutu o bičajima grada, II kome jc ugovo r ~klop l jcn. Ugovor i za vinograde sklap
   ima n:dovito jedan od idoicn ih oblika. Osim vinograda siju ratar i i žitarice. ali one nisu nika ko tlo-
   
   --
   
   ,•
   
   >
   
   •
   
   •> •
   
   -
   
   u
   
   voljne . a p rehranu gradsk og sta n ovništva, Ži t o s u gradov; morali u voziti , ponaJviše iz Apulije i Maraka na suprotnoj obali Ja dransk og lllora. Zbog toga gradovi na ~toje , da zemljište bude zasij;mo što više žitaricama; splitsko Veliko vijeće , na pr., zabranilo je saditi vinograde "a zemljištu, n a kome mogu uspije vat i iit ... ri ce. Uza sve to nije Spl it mogao svojim pri n osom ž itarica preh raniti stanovništvo više od Iri mjes"ca II godin i, Slično je bilo i u drugim grad ovi ma . Vlasnici su davali polja na obradivanje za ži tarice reuoI'ito na nekoliko godina_ najma n je na dvi je, uZ slične uvjete ka o i za vinograde. Stočarstvo je bilo razvi jeno u svim gradovima. ali su pretežno uzgajali sitnu sto k u. Sva k i j e ratar ima o ]lo "i~e ovaca i koza, a bilo j e i bogatih ljudi s ne kolik o stotina, pa i do tisuću glava sitne stoke. Koli ko se ovaca mog lo po nek ad uzgajat i n a teritOriJU splitske op<' inc. pokazuje podatak, prema kome je humski kne;. T oljen 0.1236 oteo Splića nima u jednoj prilici goto vo SO.OOO OV
   737
   
   hovu trgovinu kako kopnenu, tako i pomorsku. Njezin~ jc zna: čenje od XII. st. pogotov u poraslo. jer su i dalmatmskI gra
   738
   
   oblici. kao što su bile t. z\'. »eo1\cgan tie", L j. udruienja trgov"ea j ljudi. koji bi nOV
   739
   
   1
   
   I
   
   ja! nog bosa!stva tdio za ito večim sudjelo"anjem II p"litičko j ,·lasti. Feudal ni su odnos i uvijek iznol'a rada li nove moćne feudal ce, a vladari ni su mogl i svoje al' solutist i čk e težnje oprijeti o jaku gradansk u kla su. T raže';; pouzdan ~ slon II slulben icima niiega d ruhve nog porijekla. po najviše ma n jim plemićima, koje Sll uzdigli do bogalst\, posl užio u borbi prot iv dr ugih feudalacol. Mnogi od njih izgu. hili su tada i časti i pos jede. Nezadovol jstvo je zahvatalo sve v eći hroj ve.likab u H rvatskoj i Ugarskoj, a otpor prol;" ~!en · skc vladavine .. dobivao je sve "iše obilje.fja poli tičkog pokre ta . koji je promjenu na prijes tolju učinio svojom s"rhom. Razvoj u tom p ravcu ola kšala je i okolnost. da je S"ojim zaru kama, a uskoro i brako m s Marijom. osigurao sebi p ut do ugars ko· hrv at. skoga p rijestolja Luk semb urgovae Zigm und. Premda $ll II to m pokretu sudjdavali i mnogi ista knuti ugar· sk i ve1ik aJi. pa se o nekom nj egovu nacion alnom obiljd.ju m: može nipolito govo r iti, njegovo je pravo sreditte bilo od početka do kraja u jufnim, pogr an ičnim hrvatskim i srpskim oblastima. Poslije prvoga, osa mljenog pokubja ustanka. k oji je u H n·a tskoj potk raj 1583 pokre nuo prior vi tezo"a h'ano"aea u Vran i, h an od Palifm:, i poslije: urote otkri vene iduče godi ne u Za dru dvor je dod uše u č in i o ne:ke ustupke nezadovo lj n im velika šima i nastojao umiriti plemstv o potvrd om ~vij u nj egov ih prava i povlastica. ali su vodstvo pokreta 1385 preu zela t rojica
   
   74.
   
   b raće Ho n 'a ta. od sIari ne mađarskog porije kla, ali udomaćenih
   
   ,
   
   u S~avoniji, pa je upravo n jihovom 1.35l ugo m došlo pri kra ju I C godme do tC 'lleljitog preokre ta. On i so na p rijestolje dovel i na. p uljskoga kralja Ka rl;:. O račkoga , koji je jot nedavno kao rada k Ludovikov bio više godina he rcegom Ir H rv a tskoj. Ali kako ni on nije: mogao zadovol.ii ti svakoga pojedinog veli kaša. počela se oko potisnu tih kraljica, koje su bile prisiljent d" se i fo rmalno odre knu ,·lasti. okupljali st ranka njegovi l, protivni ka. koja !nu jt podnlg mjeseca kasnije od uzela i krunu i živo t. Smrt Karla I I. postala je valnom prek ret ni com u daljem ra zvoju. B ra ća Ho rv at i nastavi li Su borb u u imc Iljegova nedo. raslog sina Ladisl a va. Pokret se uskoro p ro.i rio po velikom dijetu Hrvatske, all su dalma tinski grado.. i i mnoga is taknuta vl astela, medu njima knez Ivan Neliptit i pojedini od knezova Krčkih , K' lrjakovica i Bribirski h , ostali vje rn i bud imskom dvoru. Sredi.stcm oružanog otpora postala je Mačva. u kojoj je bio banom Ivani~ Hon·a t. U is to vrijeme. ljeti 1386. tal)OčeO je svojom samostalnom djelatno;eu II Hrvatskoj i bosanski kralj T vrtko, ia ko .ie priv idno nastupao II im c Ladi sla va Napllijskoga. Otad<.l se ~tranka kralja T vr tka. koj u je u H rva tskoj predvodio Ivan od Paliž ne. spojila s napuljsko ln str<.lnkom Pavln Han' ata. z a grebačkog bis kupa. u jedinstven pokret, koji je nabc po tpo re i kod Srl)skoga kneza Lazara. PakuJl a j budimskog dvora , da pregovorima stiša taj pokret. 5vdio se potkraj srp nja 1386 kataS lrofo m kod Gorjana u Slavo. niji. gdje su lISta nici za robili kra ljice i, uz ostale velika~e. ubili i palatina Nikolu. K ra ljice su za tim zatvorili u N ovigrad na ušću Zrmanje. gdje je .Jc1 isaveta n;ošla nasilnu smrt. 2:il;"mund, koji sc t38i okru n io za kr alja. uspio jc doduše: uz pomoć M lečana spasi ti ženu, a li svojim pris tašama u H n' atskoj nije moga o pru· ži ti pomoći. T ako su se napokon i dal mati nski gr.. dovi osi n: Zadra podložili vlasti T vrtka, k. oji sc 1390 proz"an kralj err. Dalmacije i J-In' a tske, a vec je prije opet zavl adao nekad 00sturijenim ob lastima zapadno od Ne reh'c. Medutim. već i duće godi ne umrli su i Tvrtko i Iva n od !',,1ižne. Premda je novi bosans ki kra lj Dabiša po kaz ivao isprva voljc, d;: slijedi primjer svoga prethodnika, ugovorio je najzac 1393 mir sa 2igmundom, koji mu j e za nasl jedstvo bosanske
   
   i4J
   
   -
   
   T,, krune j>nm3o posjed stečeno/) dijela H n-atske i Dalmacije. T o je :ligmundu omogučilo d
   742
   
   I vani~ Nelipčić tavladao Kli som. gradovi Trogir i Sibenik pod-
   
   l ,
   
   lof ili su sc vlasti bosans kog kralja Ostoje, koji j e nastupao u im e napulj~k(lg dvora, II " zhilji radio isključivo za I"(lje intere~e. Doskora se u nj egovu posjed u na5ao i OmiJ. Tada je L adisla" N .. puljski, pomognut od pape. odluč i o da čitavu Slva r Ulme neposredno II noje fuke. Ljeti 1402 njegov je nO"i na mjesnik Aldemaris(O ubo s brodo" ljem u Zadar i u suradnji s bosanskom vojskom olvojio Vranu. po ~ l ijc čega se do kra j a 1402 S\·U O"lmacija, go tovo bez ikakva otpora, pokorila La dislavu. Ta j je us pjeh utjecao na obnovu pokreta u U garskoj i Slavoniji. premda ni tllda nije o kupi o "'U hrva tsk u vlastelu. Moćne porod ice Ku rjakovil:a . Zrinski h. U1aga jskih i Berislavi l:a (11 Pofcškoj iupa niji) ostale su \'jeme 2igmund ll. Ladislav j~ napok on i ~am prd ao 11 Dalmaciju. ali se na dalji pll t nij e O(h·afio. Usprkos protivljenju uga rs kih veli kaša okrun io se " Zadru na početku ko lovoza 1403 7.a ugarsko -hrvats koga kralja. Kak o je obred krunisan ja iZ\Tš~n sa svi m a kra _ ljevskim insignija ma. a kr una s,'. Stjepan a joi uvijek ~e nalazila u posjedu Zig1l1unciovu. koj i sc uhno oslobodio za tvora , nije poznat u, kakvim se to znacima kralj e\'5 ke č a s ti Ladisla\' okru ni o. Upravo zbo; toga nije to krun isa nje da lo Lad islavu sjaj i ugled zakonitog vladara. pa je 2.:i g mund još 1403 lako svladan pokret u Ugarskoj j općom amnestijom razbi u redove svojih protivnika. Taj tako nagl i preo kret obeshrabrio je Lad is!.. va. On je i1l1 enovao .~vojim namjesnik om vojvodu H rvoja. ko!)a jc uZl"isiu na časI splitsk08 hercega. i predao mu osim Splita otoke Ur .. č. H var i Korčul u pa se potk raj 1403 vrati o u Napu lj. 14. Kunačn i g ubitak Dal macije. - Od toga I'remena ho rba tra je s izm jeničn om srećom do 1408. II tdi! te se njezin o nalazi lo II Bosni. koj u j e Zigmund na stojao upok orili prije s" ega kao sred ište o tpo ra. T o otezanj e rjcienja omoj!" u ćilo j e Veneciji. da iz tih događaj a pokuša izvući ~t{) više koristi za sebe. U prilog su joj i§le i unutra;;nje bor be u dalmatinskim općinama. koje su sc razli č ito isprepletale s vanjskim ranojem pu nim čestih i neočekiva n ih promjena. U tim sc borbam .. i opet od ralavala klasna opreka. koja je gradski puk dijelila od vlastele. Bila je lo opća p oj ava u Dalmaciji na kra ju XIV. i u poč ~tku XV. stoljcća.
   
   H3
   
   Poncgrije nlJe se ri.\zviJa dalje ori različitih kazn~nih postupaka. ponajviše progonstava (u Sibeniku 1404) ili neu.lpjcle urote (u Dubrovniku iste godine). Ali j e otpor, koji su stanovnici otoka Paga pružali vladavini zadarskog plemstva. još 1394 urodio oružanom borbom i krvavim kaznam a. koje su se ponavljale i idutilI godina, a pučani su u Splitu 1398 pravim građanskim ratom oduzeli vla~t plemstvu i uveli u Velik o vijeće gotovo pedeset »populara" s pravom, da budu izabrani za suce. Izbjegla vlastela nastavila su borbu uz pomo'; plemstva iz drugih općina, koje je u pobjedi splitskog puka s pravom vidjelo opasnost i za svoju vlast. Pomognuta od dubrovačke vlastele i od hrvatskodalmatinskog bana, vlastcl;:: su sc najzad 1401 opet dočepala vlasti u Splitu. Bilo je dakle dovoljno razloga i unutrašnje i vanjske prirode, da sc u dalmatinskim općinama pojavi misao o mletačkoj zaštiti. Tako su sc Veneciji obratili Pažani i Splićani, a i Zadar joj je 1401 uputio takvu molbu. Venecija je, doduše. bila i tada uvjerena, da joj tek posjed Zadra osigurava vlast na moru, ali je svc tc ponude ipak odbila. P ostupila je tako i s prijedlogom Ladislava 1403, da uz neke uvjc tc prcuzme Dalmaciju , ali je njegov pril'remeni uspjeh iste godi ne iskoristila, da obustavi pla tanje godišnjeg danka Zigmundu. Kada je tigmund 1408 svladao križarskom vojnom Bosnu i zaposjeo otok Rab. ustanički je pokret bio dokraja slomljen. U tom sc času Venecija odlučila da primi ponovnu ponudu Ladislava Napuljskoga pa jc za svotu od 100.000 dukata kupil a od njega !l. srpnja 1409 posjede. koje je još imao u svojim rukama (Zadar. Vrana, Novigrad i Pag), kao i sva njegova prava na Dalmaciju. Budu';; da .~u joj se sami podvrgli takoder Rab, Osor i Nin, mletačka se vlast proširila u jesen 1409 na sve oto ke sje. verno od Zadra osim Krk a. a njezino je brodovlje povrh toga podsjelo Šibenik. Nastojanje Venc(:ije, da jednim do govorom sa 2igmundom uzakoni svoje stečevine , propalo je poglavito zbog njezina zabtjeva, da sc zajedno s njima odrekne, uz novčanu odštetu, i naslova kralja Dalmacije. Tako je uporan otpor Šibeni ka doveo naposljetku 1411 do mletačko-ugarskoga rata. Premda sc taj rat vodio i na mletačkom zemljištu u sjevernoj Italiji, Ml eča ni 7~4
   
   su uspjeli da se održe u svojim novim posjedima. a 1412 predao im sc i Šibenik zbog oedovoljne pomoći kraljeve. To je stanje Zigmund priznao i primirjem, koje je 1413 sklopio s Venecijom na pel godina. Kako je hercega Hrvoju HI S proglasio nevjernikom. 2igmund je opet post:.o gos podar Splita, koji se oslobodio bunom. i otoka Brača. Hvara i Korčule , kojc je predao na privT<:menu upravu Dubrovniku (do H17). Hrvoje se održao na kopnu niže Splita. a kad je )41(; umro. učvrstio se ondje njegol' šurjak, knel Jl'ani .~ Nclipčic.
   
   l
   
   \
   
   Venecija sc nije zadovoljila tim uspjesima. Ona je od kr' uvjd. da nova "last ne cc nij ednog pučanina učiniti plemićem i članom Velikog vijeća. Godine 1420 raton.nj e je prest
   745
   
   podru čj e opći na
   
   iZ"an njih. Hrvatska je na moru zadriallL
   
   ~am o
   
   i odrhnje.. , pru žil a je starjdini rod a Nikoli. koji se prvi pro-
   
   primo r j e od Rječine do Zrmanje, sa Se njom ka o jedinim zn atnijim srcdi~tem trgovine i najzgod nijim iz lazom iz ullutra; njosti ,
   
   te obalu od Žrnovnice kod Splita do Ne rctve, koja obala nije imala ni toli ko zna če nja. a i n ju je nap osljetku izg ubil a ]44 0. Od otoka saču vala j e doduk Krk . al i ~ njegov gospodar. Ivan J-' rankapa n. 14 5 1 predao u zaštitu Ve neciji j d" ije god in e kasnije
   
   osigurao joj s"ojum opo ruk om posjed otoka, koji je ona 1480 i preulela. M ktačk i
   
   l
   
   je
   
   obruč
   
   I
   
   oduzeo Hrvatskoj osnovni pred uvjet za
   
   dalji ckonom5l;:j napredak: neposred nu; sigu rnu \, CZ\I s m ore IlI i prekomorskim trži Ale m, il umrtvi o jc i nekadašnju nj c1.inu kolijevku. r.alcde grad ov.. Juino od Gvozda. Središte narodnog razvoja počelo sl: od XV. st. sv~ više premještati II Pa no nsk u nizinu, iako $U uvjeli 2;l kulturn i rad bili i dalje povoljniji u gradovima pod m l eta čk om vla$ti. T aj s u proees ubrzale provale Turaka od I>očetka XV. stol j eća. Sve $U te promjene nepo,'olj no utjecale na purast proizvodnih snaga. razvitak proizvodnje i razmj ellU dubar~. Počelo je dobil propadanja. koje ut 05t310 obiljduje i ponovno ja~an.ie velikih feudalaca. 15. Ponovno jačanje fe udala ea. - P remda se 2igmuntl uspio odriati na ugarsko -hrvatskom prijes tolju pllnih pedeset godina (13Si-1457j pa je poslije k on a čne po bjede nad nap ul jskom strankom njegova vlaSi osta la dokraja neprijeporna. upravo n jegova dugot rajna vladavina i nji:zin e neposredne posljediCi: u dinaSličkim od nosi ma omoguCi!e s u velikim kuda kima d;. s ma· terijalnim bogatstvom učvrste što j ače i svoju politi čk u m oć. Kralj im je to još i olak;ao svojoll1 stalnom odsu t nošću iz zemlje: od 14 1:! dalje Oil je. s jednim malim prekidom, proboravio izvan driave dvadeset i dvije godine. Takve pr ilike. kao i os kudica" novcu. koj a je 7.ig munda zbog njegovih ši rokih po l itičk ih interesa progonila cijelog iivotOl, još jednom su u H n'a tskoj stvor ile "vjet za obnovu oliga rh ijs ke \'la· davine ka o u doba Bribirskih. Golema drlavina knezova Kr č kih , koja sc s vremenom proširila \I Pokuplje i Pounje i koja je o~ im wc razv ije nij e ruda rske djelatnosti poslije 1392 imala \J posjedu Senja _ prema jetlnQj izreci mic tačke sinjorije - svoj ~ temclj
   
   ,
   
   zvao F rankapanom zbog tobožnjeg s rod stv 3 s rimsk im Franglpa n imil, potreum, sreds tva za novČ;.n c po thvate velikih TiIT-mjcra. T ako je Nikolu kao han Hrvatske i Dalmacije dob io 1426 u Z~­ log od kral j a , kome je uzajm io zna tnu svot u novaca. gotovo c~­ jelu Hrva tsk u do Ce tin e s Pounjem i »sv ima kraljevski~n V~a s l­ ma c. Usk oro za tim osigurao jc rodbi nskim veza ma s ,v"n,&em Nelipčićem. posljednji m muškim po tomko m cetinskih knCJ;~\'<1, svom:: rodu i posjed njihove pros trane bastine. kojoj $U PTl P~­ dali i strategijski tako "ažni gradovi kao Kli s i Omi~ .. Kad ~ Je Nikolin sin Iv an (A ni) J43:! nasli jedio oca u banskOj t;l ~t l. a 14 34 . poslije smrti Ivani,eve, pre uzeo h a~ tint~ N.clipči ~~. u. ~·lrva t ­ skoj sc vik nitko osi m dunekle krbavsklh KurJ ak~v lca. mJc "' ~.­ gao oduprijeti tom uspo n u Frankapana do prave ? tnastlč~e mo.c.1. Ali taj uspon nije dugo po trajao. F ranka]>am su vec o t rTlJ~ imali opa.s n ~ ta km;.ce II grofo,·ima Cel j ski ,n. koj i 511 k.ao rotlae ~ Zigmundovi 7.avla da li Slavo nij om i nastojali. d~ s~'ojoj "last: pod"rgn u tak ode r Hrvatsku, a I4Sfi $up rotst3v,0 lm Je dvor mjvog protivniku u bra ći Tal ovci ma. Porijeklom iz K o~·.1:\lle. tetv(>rica Talov;.ca _ M at ko. h ·an. franko i Petar - kOJI su sc prozvali tim imenom tek 1434. b d ih je kralj obdario imanjem Topol ovccm II Podravini. stekli su u sl užbi ZigmUl~da i. boga tsIvo i moć. Oni su otad" dvad eset godina odlu/:no utj ecali na razv Itak dogadaja. a posljedice toga osjećale su se i kasnij::. !'~eu7.evši U7. ostale časti i bro j ne posjede \J Slavoniji ta koder ba!ilmu Nelipčića i časl hn·atsko-.I.:llmatinskog bana. Talovci SII Ip~ije<:ili dalji usp on r rallkupa na , koj i Sll se poslije I:anove. sm,rtl J4.'1r: počeli ionak o sve više razdvajati. ilok sc nisu naJl ac lH9 , po tpuno rascijepiti II osa m odijeljenih gra na. Ba~tina Ne1i pf ib i zatim Talovaca . koja se pros ti rala od Zrmanie do Cetine, nalazil.. sc na području. gdje su se tada sukoblja,'ali n ajrazli čitij i interes i. P rije s,'ega je Veneei.ia ,'eć poslije J420 na stojala da se docepa onih tvrdih grad.ovll -:- Ost~o­ vice, Klisa i Omiša, - koj i bi joj tek potpuno OSIgurah pOSJed obale. Da to postigne. pokušala je predobiti bosanskog kr alja. pa se od toga vremena i Bosni) sve "iAe upleće u hrv ats ke priliki:. naročit I' za vladanja Stjepana Tomaša, koji je ~ naslovom kralja "Dalmacije i I-IrvatOl" preuzeo i politiku T vrtka J. u I-Jn'at -
   
   '47
   
   skoj. Medutim. ta j e politika u doha T "rtkovo bila rezultat sasvim dru g ač ijih prilika. Sada je Bosna, iznotra vc'; odavoa rastočena. bila stalno na ud arcu Turcima. a pov rh toga je Stjepan Vuk čić vodio u Hum u svoju posebnu politiku. Tako su prilike na jugoistočnoj gra nici H rvatske postale oJ 1440 dalje jolo složenije. pa su i Stje!)an Vukči ć i, nešto kasnije, kra lj Tomaš podjednako lelili ta tim. da na bilo koji n ačin prisvoje baštinu NelipčiCa. Ali su nju htjeli u isto "rijeme i Frankapan;. koji sc dugo nisu Immirili s njezinim gubi tkom. a privlačila je najzad i Ku rj ako"ice i grofove Ccljske. Od lih velikal'kih rod o\'a Celjski su imali najviše naoe , da će postati politički pOlpuno samostalni. Sa svojim prostranim 1'0sjedima. koji su 11 Sl;woniji obul1l'alali cijdo Za;;orje s VaralJinom. a za lilO i samim Gradecom. svojim razgrana tim rodbinskim vczama i napose srodstl'om sa 2igmundovom porodicom . oni $U se poslije smrti Matka i Ivana Talovca 1445 proglasili slavon skim banOI'i ma. 145·1 prisvojili naslo,' hrvatsko-d almatinskog hana. a do 145(; za\'lalbli i svi ma tvr
   ,
   
   ŽUP;!n Dubičk.: župa nije. tada II (ijc:losti posjeda toga reda. A bilo jc napokon i istaknutijih poron ica i pojedinaca, koji su za neko vrijeme. ponajviše za h "alju j ući milosti vlad ara. pos tizali ugled i moć kao, na primjer, njema čka porodica Albena. Od njih j e h 'an, "rho\'ni kan cela r Zigmundov. bio ""ječ i ti gospodM_
   
   Mcd\'crlgrnda poviše Zagreba. a dobio je
   
   II
   
   zalog i polovinu g ra -
   
   dečkc opći n e.
   
   I
   
   I I
   
   •
   
   J' rc vlas\ tih feud alaca u hrvatskim 7.cmljama. od kojih ni. jedan nije bi n dovolj no moćan, da sc namdne drugima za gospodara i da sc duže vrijeme odupre kralju udruicnom s n jegovim prut iv nicima. imala je II svemu ldk;h l'o$ljedi~a. Ivan;i Neli!X'ić je dodu';e uspijevao da do kraja livota spreča,-n Veneciju II pro~irj\'anju njnina po~jeda u Dalmaciji, ali je ona liskoro poslije njeg ove ~mrti luliko ojačala, da .ie 10144 prisvojila Orni; 5 I'u Ijieima le uspjela split~koj erhi povralili dese tinu I hrvatsko; područja i preuzeti ulogu posredni ka medu zarate nim reudal cim~. za štićujuć i u s"om interesu uvijek onoga od njih. koji joj jc II .\usjedst\'u mogao biti najmanje pogibclj;ln. Tada je ponuda od strane pojedinih feudalaca Veneciji. da preuzl1]e ovaj ili onaj lvr(li grad, postala redovitom pojavum; u tOIll je .\I'ojim primjerorn prednjačio sam ~han Dalmacije i J-[rvata~ Pelar Talv\'ac. Ia ko j c "krštava nje tolikih različitih interes;, u 7ah:du njezinih gradova omelo Ve neciju. da II pravo vrijeme pronade najpri kladniju. prividno za konitu (ormu. koja bi joj osigurala neposredim posjed KJisa iJi Ostrovice. te ~ll međusobne borbe ise ~nl e zemJju upravo tada. kad sc s nazadova njem Bosne opasnost 'od turskih provala sve jasnije nazirala i kad je napro tiv mogućnos t olpor;l postajala sve slabijom. Premda se pujam "turske ne,'o!je" kao djelomičnog uHoka vise ili manje općem osiromaknju pojovljuje na sjeveru od Gvozd a već II potetku četrdesetih godi na. ni ondje sc pril ike nisu razvijale povolj nije. P re\'!ast feudalaea urodila j e i tl: "opći m mel tiom i bezakonjem«, kak o se iuazio sabor oo 143~; II pojedinosti m a navooi on. uz ostaJo. na silno prisvajanje pl emić k i h poijeda od strane mogućnika, plja čku crkvenih imanja, umo,·oljno zauzimanje tvrdih gradova i drugo. §to sc najzad izrodilo II _naj veći rat«. I sama je državna vJast uveli ke sudjelovaJa u tom bezak onj u ; 1mbirači martu rine česlo su počinjali nasilja nad podll-
   
   749
   
   748
   
   hru k,'aJiletu proizIloda. nego SlI na Tu.ličite: nači ne s prečavali izdva janje: materij alno jačih obrtnika. onemog-ućival i medusohnu konkurenciju i osigura" aJ, majstore: II odnosu prema njihovim ~ djetiĆima. (kalfama). Medutim. gradske općine tada ~c.slo gube svoju upraVilU 5n~ moslalllosI i padaju pod vlast fc:uilalaca, a nove sc II XV. st. vise:
   
   "icima, oso bito time. šIo su. prolivno zakonu, !ahtije"ali od njih. ria ih s njiho,'o m pratnjom primc na besplatno k onači~te i hranu. a ;z\'anredna daća (diclI il; riz. prema jednom madarskom izrazu). kojom jc trebalo pokriti sve veće !T(I!ko\'e za obra nu zemlje. preu'arala sc postepe nn u novo. redovito porezno oplerećenje.
   
   Ta su nasilja i tereti po gadali prije svega nepusredn o kmeta. Sačuvana vrela nt govore. dodušc. izričito o nekom pogoršanju u dotad uobičajenim feudalnim jluda\'anjillloljopri\'rcdnog Muda, o"lIlj ~1 .. atrcn o je Mužje bih, jo, uvijek razmjernn rij e tko d"macq:-a bijelog platna (darovec ) i sk ullocjenijih tbnin a izvana. Ta sc roba doprema ili b pnrno';u ljudi i iivotinj~ ili je (Iovoze na dvokolicamll (bit;":lc) i k"lima. koja I'uku 1-3 para teglećih fivotinja. U gradečkoj sc općini pojavljuju u sredini XV. st. pr"i cehovi. drušiva obrtnika po strukam a. knja nsloba d aju obr t od nadzora g radske općine i o r~anizir
   ne osmY
   I I
   
   I •
   
   Prelllas! fcudalne gospode - mc!!u kojom SlI neka ml.jmo ć. nija i sam:: pril,adaJa crkvtnoj hijerarhiji - bili! je ta crhu II cijelosti vrlo nepo,'oljna. Fcudalci su nastojali da 5 pomotu p... lron al~kob prava podrede sebi crkvu na svom vlastelinstvu. pris\'ajali su njezina zcmlji~ta i, zajcrlnn s ostalim plemstvom. spreč;"'ali $akupljanjc desetine. Uop će sc na svim st ra nama pojavlji,' ao atp,or proliv crkvenih po rua I,a i onih. koje j(' za borbu s nevjernicima uvodio crkveni koncil u Baselu. lXcki idejno i orgunizaciono jači pokret protiv erkv(' i njezine nauke nije se odatle r<'lzvi o. U početku XV. st. bilo je svega nekoliko sl u ča­ jeVil pristajanja lIZ I-iusuvo u čenje; to su bili rijetki hn'iltski daci na pra~kom sveučilištu . Veće značenje dohi o jc husitizam sa mo II m>!darskim ",!seijima II Srijemu i II i~točnoj Slavoniji: s redištem mu je bila Kamenic::. Potkraj tridesetih godin;: suzhijilO j e tc husite j edan od najpoznatijih inkvizitora toga \'remena _ Jakob dc Marchi.,. kuji je naredivao. da i mrtve svecenike optuže ne zbog hereze iz groba iskopaju i spale. Ul. husite spominju se ondje II ve!i S djelatno šcu log ink\'ititora i L.osaoski here ti ci. pod imenom B05njani (80511(,115es): oskudni i \"Temcnski ograničeni ]lodaci razlikuju ih od Srba (Rascia ni) kao "cćine Sj;}no,'ni.lva II Srijemu. JOi uvij ek su županije u istočnoj Slavoniji - Požeška. Vukovska i Srijemska _ imale svoj odvojeni pllt razvitka u odnosu prem., drugim županijama na zap>!.!u. Na slavonskom ~abof\l sudjeluj,! u XV. st. samo predstavllici županija Zilgrebačke. Vl'raždinske. K rižcvačke i Virovitičke. čije granice nisu prelazile širu okolicu gr~da Virovitice II Podravini . I sa m poj'IIn Slavonije ili Slovinjl\ _ koji 5e izraz pri kraju XV. st. sve čdć(' upotrebljava II saču\'an i m vrelima _ \Izmiče na jugozapadu pred hn'atskim ime nom. pa se krajevi izmedu Kupe i G\'ozda II upra,.i 5\'C "iše uhrajaju II Hrvatsku te podlijdu vlasti hrvatskog bana i sabora.
   
   75 1
   
   l I
   
   ,I
   
   Od sreriine XIII. st. sve do 1,1 drugu polovinu XV. st. oba su upravna područja bila samo za vrijeme Matka Talu" ca podreden.. zajedni č kom hanu , II od če trdese tih godina porasl e: su razlike medu njima jol i po tom e ..~to jc: sa bor Slavo nije: p oče o na ugarski sabor slati svoje p n:([s t,wnike (nuncii . oratorc:s rc!; n i Sdavonic:). Oni su zastupali kral jevinu Slavon iju kao cjd inu. a ne: njezine: !>o ra510 z na čenje bana. koji $" II to doba ~liće n a~i\' a i POI kralj (v icern). a li s... IIsto učvrstil o i pravo plemstva , da bira protonota ra ili čuvara banskog petat:l (14.'19) i tako još jače istakne svoje neposredno sudjelov;ln j ... II oržnvnim poslovima. Ncneden ... pTilike na prijes tolju l.a više od pet desetljd::l uhr _ zale S\I slabljen je mnnarh ijske vlas ti u korist staldkih u~tanov a (iupanija i sa bora), pri čo:.mll je ~Ia\' n i lll dobitnikom bilo viso ko plemstvo - premd a je ono i tad a moralo dijelit i " last s nižim plemstvom. 2:igm unda. koji je ,'eti d io iivo ta proboravio u ludini. naslijedio je na kratk o vrije me nj egov ze t. Habsburgovac Albrecht ili Albert ( 14.'18- 14 39): zatim je II gradanskom ratu osigurao sebi krunu poljski kralj Vladislav (1140-1444), a kada .ie poginuo u bilki s Turcima kod Varne. pri jestol je je oopalo maloljetnog A lbrechtova sina Ladislava prozvanog PosmTčc (Pos thumus). koji jc tek posljednjih godi na pred sIIIrt utjecao ponešto na drbvne poslove. U isto su sc doba uprav o zbog tih prilika na prijestolju us-arske i hrvats ke zemlje 5Vr viie pribl ibvale austrijskim i češk im zemljam a. U ve7.i s prod iTan jem Turaka u sredn j u Evropu. laj je pravac II van jskoj politici postao _ uz unutrašnje-poli tičko jačanje stalela na račun kraljel'ske vlasti _ .zna čaj n om komponentom \I Jalj em razv oju i \lgarskih i IIn·atskih ~emalja.
   
   I
   
   I
   
   II , i
   
   N i vlaJavina Hunjadijeva si na M atijaša Korvi na, koji je poslije smr ti L:lIlislava Po sm rčeta bi o izabran 14 58 kral jem i zatim do ].190 udari o jak osobni pečat svcm u političkom zbi vanju u Podunavlju, ni je u tom e značila neku dublju i trajnij u pronjemu. Ona je u ponečem bila slična .·ladavin i Anžu vinaea; kao i ovu. obiljduje je pri vremeni uspon kra ljevs ke vlas ti d o gotovo a psolutne m oći. ali premda je ona raspolagala golemim iz,'o rima materijalne i vojne snage, nije mogl a ni! ta bitno promije niti u odnosima druiitvenih klasa. Materijalna se podloga kral j('Vc vla .'ti nije "i~e sastojala u zemljišnom posjedu. ma koli ko on jo~ uvijek bio watan: prihodi s kralje,·skih imanja nisu prelazili visin u svote. koju bi njegovi trid eselničari u gudini dan a sakupili od cari ne na uvezen u i izvezenu robu. Gotovo 80"/0 svi h pri hoda odbacivali su rudnici zlata i soli tc jzvanredni porez. dica. koji Mat ija~ nije ipak uspio pretv ori ti u redovan oblik oporezova nja. U borbi protiv veli kih feudalaca M;'l ijd sc doduše oslanja o na ni že plemstvo i gradanstvo. ali je ekonoms ki temel j feudalaea uSlav;o uglavnom netaknutim. Tako je on i u Slavoniji oslobađao male plerni te nam etnuiih dužno sti prema ,,·rdim gradovima. 7.a~ tićiv ao grildečku ka o i druge op6 ne. nastojao osigur ~ti mi r i reri. o.luzima.o vlas teli tvrde gradove i t. d. Godine 1466 upet je tVTde gr:ldovc j uin" ud Velebita preuzeo u svoju izra" nu "last: H69 oduzeo zauvijek Frank apan illla Sellj. il 1479 tvrdi Sokol s ,·aroši BrinjalIla i cijeli Vi nodol : u dva maha sam je predsjedao sahorima, od k,.jih je onaj od 14 81 trebalo da za d .. osjetlji,· uda rac fe udalcima. Sve to nije moglo d okraj č iti feudalnu anarloi.iu i medusubnu borbIl vl ~ s tcJ e. zbog čega sc kraljeva vlast ju!nu od Velebi ta nij e mogla u čv rstiti nit i je mogla t raj nD zad ržati Klis. a ral je 5 Frallkapanima imao. š t o,'i~e , za posljedicu lubitak Krka ( t480). Poš to je id iš t~ u svojoj ,·an jskoj ]lolitici od 1468 dalje prebacio na ~apad . II edke i austrijske zemlje, koji h ]>o~jed je trebalo da mIl pribavi carsku krunu i hegemoniju II srednjoj Ev rop i. on jc b Ik i sarn svuj om nebrigom i ldkillI no,·č a.nim teretima. omogući o dalje tra.j il\ljC fcudalnog bezakonja II Slavo ni ji. Tako je njegova stalna potreba za nov ce m u či nila uzalud nom tešku osudu. ko j u je sabo r 14S1 iz rekao gO IOvO nad svima velikašima . 1 !-In·atskoj i Slavuni ji zbog njihovi11 nasilja.
   
   ns
   
   -
   
   Premd" je usuda gJa'ila na gubitak g lave i zapljenu i1Tlutb. kraJj je naj7.ad pumilovao osudent. a Sla \'o n;ji name tnu o nuvu daću kau neku naknadu. Tek pri kraju njeso,'a života. I·HlI,. ~al'isao je jedan pisar u svom glagoljskom rukopisu - oči to pod utisk om udaraca. koje su prije svega podnijeli Frankapani - da Matijaš .biie I)odbil poda sc vsu hrvacku gospudu • . 16. Opas no st od turs kih pr!>vala i borbe s Turcima. _ Anar_ hi ia je u hrva tskim zemljama imala pogoto,'u teške poslj ed ice. jer su sc ont od propasti bU,"lns ke dd;w e H G.!! pret vo ri le II nt .."sreo_ nu područje i prohodi;;te turskih akimUi j a. Pitanje ob"am' ud njihm'ih pljačka;; kih pro"ala i najzad pravih osvajačkih puhnda postalo jc već iada iivot nim pitanjem hrvats kog naroda. Premda su Turci već neposredn" poslije svoje pobjedc nad 2ig,nllnd(llll kod N ik opoljli na donjem Duna"u ( 111%) prvi pul ['rovalili u hrvalske krajeve iWlI::du Drave i Save. a poslije 1414 ulijeta li sc poneki put II Pok uplje i jui"u lIn-atsk". ra7.dnblie veli kih i učestalih pruvaJa ro~inje tek I4GR. Do tuga vrcmcn;, I)uduze lc ~" vcč bile i pTve mjere ubramuene prirude. kuje su vcći di" hrva"kih zem al ja učinile najzad" XVI. sl. pravim voj ničkim lugu ri.~It:OI Vojnl>m Krajinom. T a k.. jc: 2i,l!"mund za, n"'ao 14 5:? svuj sis It:'" "brane. kuj i je U.'l5 bi" s lI .. kim promj:::nama i uzakonjen : dul granice prema Vr.neeij, i Bosn i u~"''''a na utvrd,II11 .. : t~k ak .. lt sna!,e nisu hile d""oljnt_ mnra" ic priskučit, II p"muc cijeli lahor. a ~.ali m. na kra j u _opii ustana k. (imurckcija )_ u kujem Iri nn .'1.'1 kmel" oll' a" P" jedan "premlieni konja nik . Taj je ubram beni s;~tem uio pu ~liie p;ula Busne \lč\'l"" h" jul i "snivanjen) Ja j a čke i Srcbrničke b<"l.nuvine II ~je\'\::muj Bosni. .. Ii unal"~ tume ni;t: muga" SI)riječili. da Turci zaIl rie II trajnom pusjedu dolinu rijeke Sant s upori~tinl a u h 'rdum Ka lllen7radu i K ljuču. l~ Inga dub"ko urezaoug klina. ka o i !iruk:: osn""ice II ~raškim ""ljimI! ispud Dinare. ot\';orau im sc liU' u hrv"tske kr;, kve na zapadu i jugu. Taj jt nedu5tJt" k "bf~nc trehaI" dlJ -
   
   •
   
   •
   
   l •
   
   i
   
   "ekle da nad omjesti kapetani ja, koja je poslijc I'W!) uSm),'ana u Senj" i kuja je svvjom vojnom ol"ganiza cijo m ohuhva!ib " w ledu lakuder cijelu Gacku s utvrden im O t očceUl i. ndt o kasnije _ slI$jedne Brinje s okolicom. a u priUlorj u ispod Velcbila Star; J.:rad i Novigrad na uscu Zrmanje, }\k" sc vec prije p:lda B nsn~ opasnos' od lurskih pr/wak. oSJelila" razl ičilim oblicim;,. pa sr čak i krbavski biskup 14 60 po"ukao zbog nj o: iz U nbin c u udaljeni j u Modr,,;u, u~pj es; Turaka II I~"sni 14/iS o([,·a1.iI; Su Sr" u nj ihovu prod ru'u do sa mo;;a Senja i zouunljenj" hn'alskog bana PavJa SIlirančiča. a u pot etk " 14 /i-I\ zbil;) sc i pn';: njihova vet.. provala. ! kojom je zap"čell' I'r::tn
   7."15
   
   -
   
   pomoć Hrvabkoj. Uskor o za tim. 1414, pitanje njez ine obrane
   
   I
   
   bilo je prvi pm predmet rasprave na zajed n i~kom saboru ugro. ženih austrijs kih pokraji na. Organizacij u obrane trebalo j e da olakšaju i neki ad.ni n;. strativni pos tupci, Od 1464 dalje upravl jao je ponov" oslo bo. deni.m kraj evima u Bosni za nek o vrijeme gubernator odnosno. poslije l4 il. _kral j. bosanski , kđji je usto bio i ba n Hrvatske i SI1.vonije, Ista je potreba urodila još jednom pojavom vrlo va. Inom za dalji razvitak hrvatskog naroda. Iako je Posavska Hrvat . ~ka bi.la od X. st. dalje sastavni dio hrvalske drhve, hrva tsko je Imc bilo mnogo vjekova ograničeno na krajeve jufno od Gvo~da kao mat icu drlavc. Sa sve čdćim pre1až~njem tamoinjeg plem . stva - koje je bilo pravi nosilac toga imena. napose njegovih d~anaestcro brat,s.tava - preko Gvozda na područje Hednjo. vJekovnc SlaVOnije počelo je hrvatsko ime potiskivat i općes!a. venski naziv stanovnika" tim krajevima. Med utim. premda se ono najkasnije u drugoj polO\' ini XV. st. bija pro!irilo vet do rijeke Kupe, ipak se još i kasnije dugo OSjećala radika izmcđu SJovinja ili Sluvinske zemlje i Hrvatske. Nije ih dijelila samo upravna Ilodjcla. nego i svijest o pokrajinskoj poseb nosti. koja se očito­ vala i u imenima Slovinaca i Hrvata. Njihovo tjdnje 7.bJifavanje biJo je II to vrijeme prije svega posljedica turske opasnosti. Od 14i'G dalje oni su bili podredeni zajedničko m banu. ali su obje umI je zadrhle s\'oje posebne sabore. Dalji postupci za ja čanje ubrane bili su: priznanje prava Slavoniji l4i7 . da 7.01 vojsku. koju na svoj troiak podig ne. iza. ~re vlastitoga kapetana kao vrhov nog zapovjednika. i uzako~jenje (1 ~72) njezina _starog obil:a ja". da plaća svega polovinu .znosa onoh poreza, koji se plaćaju u Ugarskoj . ~urs.ka je nevolja već u to doba. kad a Turci jos nisu išli za osvajanjem hrvatskog područja, prisiljavala hrvatsku vlastelu. da s.e s njima nagadaju i propuhaju ih preko svoji h posjeda. Godme 1480 učini o je to i sam kralj, da time nanese §tetu ze""Ijama cara Fridrika ilL s kojim je lada ra tovao. Smrt k~al j~ Malija,a 1490 dokrajčila je u iSli mah i njegova oas tojanJa za apsolutnom \·la!tu i primirje s Turcima. S iz~ rom češkoga kralja Vladisla\'a IT. iz poljske dinastije Jagel o. vića uspostavljeno j e II cijelost i Slanje. kakvo je bilo prije Mati-
   
   756
   
   , I
   
   I
   
   jaia. Zajedno s n jego\'im poreznim reformama nes tal o je stajaće vojske, a ,'ojna je duinost plemića bila og raniče ,la. Materijalna podloga monarh ijske vlasti naglo se smanji\'aJa lbog ustuIlanja "nosnij ih kralje\'skih prava velikdima. Vel' d csc tak gudi na kasnije ( 150S) ukupIIi iznos kraljevih prihoda .spao je gotovo na čet vr tinu; prije svega su presahla dva glavn" i7.vora _ rudnici zlata i izvanredna da<.'a (dica). Već laka,· razvoj prilika u Ugarskoj mora o je biti povoljan za Turke. a pogotovu su oni mogli da sc okoristc gradanskim ralom, koji je poslije Ma tijdeve smrti izbio u hrvatskim zeml jama. Frankapani su tada opsjeli Senj i nastojali opet 05vojiti s"oje izgubljene posjede. a " Slavoniji su se pristaše kralja Vladislava ~ukobil i sa strankom njemačkoga kralja Habsburgo\'ea Mak,imilijana. koji je na tcmelju Matijaše va ugovora s nj egovim ocem. carem Fridrikom Il l. UG3, prisvajao pravo na ugarsko-hrvatsko prijestolje. T::. je borba dokončana 149 1 novim nasljednim ugovorom. k ojim je Maksimilijan osigurao svojoj porodici posjed ugarske krune u slučaju da izumr" ]agelovi':i. ali je gra đan ski rat u HrvatskOj i dalje potrajao. U~prkos lome nisu Turci u p očetku imali uspjeha Sa svojim akinima. Kada su se u jesen 1191 vraćali iz Kra njske. Ion'atska ih je vojska najprije porazila negdjc na gornjoj Kupi. a zat im dokraja uništila kod Vrpi!a blizu Udbine. U tim je borbama izgubio iivot i Gcn-Eljas. koga je nab na rodna pjesma prosla"ila pod imenom Đcrzelez Alije. A klik a je u to nijemc) jajački ban Emerik Derenč in s us],jehom upadao na tursko lcm lji ~te. bu~an­ ski pda Jakub okupio je 1493 znatniju vojsku. u kojoj su osim Bošnjaka sudjelovale i pomoć n c čete ;7. Srbije i južne Rumelije pod svoj im sandfak -bego\·ima. S tom je vojskom Jakub-p1.ia provalio preko U ne u Slavoniju i u Sta jersk". a na pOI'Tatku preko Hn·atskog Zagorja i kraj Zagreba skrcnuo Ila jug. spalio Modruill i udario pravcem prema Udbi ni. gdje ga j~ dočekala hrvatska vojska pod Emerikom Derenčinom . koji jc ned:.vno bi n preuzeo banstvo u Hrvatsko j. Frankapani su sc dodu;~ pred za jcd n ičkom opasnošću izmirili s banom : ~voj glavni ciJj, posjed Senja. nisu ionako postigli. Medutim. u bi tki kod Udbine na Krbavskom poJju 9. rujna 1493 Turci su izvojevali odlučnu pobjedu.
   
   757
   
   -
   
   " .Hrvatski poraz~ (cladis croOIlica ) - ka ko jc bitka na Krhal" ~k"m polju naz,'ana II ugo"oru II J.rimirju ~ Turcima I .H)$ _ nij e još inlao 1.a po~I.icoicll nikakav g u bilak zcmlii~ta . Sve \1" 151:1 Turci nisu "pada)i II hrvatske l.eml j ~ s čvrstom namje'" 'I11. Oil ih uS\'a j aju. nego da se nagrabe pl j ačh i rohlja. Uza .l Ve l" j c Krbavska bi tk a itnala veJi ku zna čenj e 1.<1 dal j i otPUf II " " im krajevima . koji ' " bil i najvi l e izl o žen i njihovim napadaj i"", i koji 511 najzad l)n-. I)O~t a 1i ci ljem n;ihl.vih uS'- a janja. Bi l,) jc t .. sta ro hn'illsko p odručj e iz m eđ u Gv o ul:;! j Ce tine. gdje jc hr n,l. sko plemstvo, o,obi lo on o uil _dvam\c$(cn. I'ltI1H! I"'" bil" rl:,j. razvijcn;jc i najjače ukori ,jcnj enu. A upravo jc hr vats k" plem~I\''' d oživjelo II Krbavs koj bitki lako td:lk udarac. broju zaroblje ni h ni.11I ~a svim poul.dani, ali najniži od njih govori" 1.50n ljudi: med .. J;a robl jenima se nalati o i ban D trenČ i n . Kak o je osim loga bi lo i drugog roblj a. j eoa n s U"re lll e nik z~pi~ uje vijest o tome. "da je 'I cijcioJ toj zem lji ostal.. ma l" I jl~d,. da su svi I)ob ij cni i po h va tan i_o a hn'a tski s.. sI31cfi bl .. u Isto doba kralju M aksimilija n u. oa SLI im poslije lolikih tLl rskih provalu -gTuriovi i kuce pr~H. n e . pooložniei i km etovi <>dv( dc~i. imanje oteto. puroblje nn i l)Opaljen" • . Idu će g"din(' lllug la ~e l.zvm~:.edlla .ku.ntrihucija ubirati S:lI"U na ~ j eve nl od So. Vt. jer su J u~nlJI ~raj~~ 1 hili već znatno 0l)usl() ~<: n i. " ndt o kasIlij e p.. _ h.a r.ah su 1.~rCI.1 $a n.lO H rv a tsko Zago rje Veo:' se u tr. doba 1'''_ čInJe smanj ll'<1tl brOJ I)oreznih dimova i u s jevernoj Hrvatskoj. Opadan!.e $ta nov ni! l\-a zbog t urskih akina bilo je naj j al'e d ui pu lo,·a. ~~JlIll? 5\1 sc. napadači kreta li prema zapadu. T i 5U IIII _ lovi presIJecall veze '~Illcdll umllra šnjusti i pr imorja. pa ~1I tak" s 'remenom Turci potpuno onemogllćili i trgovinu. k oj~ se d,, tada obavlj al a pre ku Modruše. T aj j c k raj već 14 86 le.~k" I"" strad"" "d Tu raka . pa ur b:lr m"druiik
   , SS
   
   ,,,
   
   II
   
   I
   
   I
   
   ~"
   
   svoju 32 lla5e1j~ obuhvatalo - ka ko se čini - cijelu iu!,:m iju. navodi tc godine veli k broj na pll~te n ih ~ sd a .. . seljački h posjeda. " pojedinin1 naseljima, ponegdje je \)roj du mać;n st,wa sr :' o 1.a jed nu t reći n u i "išc. Zajedno s:o slanovnihv01l1 počeli SII sc .m3 nji\'atl I I)rihodi vlastele. koja su ~ve "iše os kud ijevala no vcem ka o. na pr .. g ospoda! Brinja. knet Ani Fra n ka pan. ku ii dlU~ .pravog ubo~ t,· a . mo li n. H90 odgod u nek ...g duga. U takvim su pril ikama h rvatska vlastcla trafi la izla z na ~v~ moguće n a čine. Nedug o poslije Krbavsko!: razboja obraćaju se 1)011); njegovi . najpozna tij i si novi prelat ; i ",agoa ti. ka" i mutniji plemi ći i svi prvaci. zas tup ajući cijelI, nesretn o k raljev stv o h rva l s k o~ na s ~ h(\!' 1I II S iha'; u. ~ molh om Z~ po mo ć. " kn.ioj IH' isključ uj o mogućnos l. rla ć e se ll" hil" ko j i nat'in nil gIloit i S Turcima . N ij e lO bilu lamu pral na prijetnja . Od 14~1~ Ital;e t'\lj~d in i velikaši kao Blagajski. Kurj aku,· i ći. Z r ins ki i oru g i. I'" i nl:",ji I)kmići. pos ta j u na nek n vrijemc slIltanovi haračn ici i p ro p'" ita j u n jegov .. čele preko ~vojib temlji ~ta . koja tako nsi!:" r;..·"ju 0{1 pljai:ke. Ali SlI oni u i~ti ma h nast oja li da sick no PVI110( H,dlShU!'~,, ­ vaca i Venccije. kojib su posjc{le T u rci če~to napadali i nd ko jih su prvi . osim toga. težili za u ga r~k,, - hrv al sk im pr ijes tol jem . Kad njihova pomoć u nnv"u. oruiju i baru tu. a , vre me nom i u manjim vojnič k im odredima nije d os taja la . pojeoin i su pl emi ći prelazi li II ~ve '-ećeru broju u njihov" sluihu i rutov a li za n j ih o,' raču n izv:ln svuje tem lje. Usto sc i n~ jedno j i oa dru g"j .• tr~n ; sve češće pvj;, .. ].jivala misao. da sc tvrdi gradovi na h rvatskoj g rani ci _ koji izrar. upr .... o oo t ... ga vreme na posIaje Slal a n ge og rafski poj am . upotrebljavan; u n jem a čk om jezik " - 1.amij e nc posjedima na a ustrijs kom ili mletačkom pooručjll. Tak ... je upravo hrvatsk" plel11sl\-o_ r.a ra zliku od slavonskoga. uSpol t" vlj a l" 5VC " že osobne i materijalne odn o$c osobi to s Habshurgovcim u. Te je vete j o~ va e učvršćivala činjeni ca . da jc plemst vo na j ugu od K upe - knj i je kraj tad" " eć "la1-il> u opra"n u l' l> litičk i poja m uže HrvaLSk e (Donja H rva tska . Croatia infnio r) - bilo gotovu n3puš teoo i od svog~ vladara i od .~voj ih stald kih dn, gova II ~S lo v in ju •. Ne može se reći. da kralj Vlaoisl" .. nije uopće lloka zivao brige 1.a ohranu Hrv"uke. U posljednjih oesct g odina
   
   759
   
   "
   
   ,
   
   K A RTA XXIt ~voje
   
   vlada vin" truiiu j" prosje čn o više od jedne četvrtine svojih izdataka na m:dr!a vanje stalne plaćeničke vojske od goto"o J. 400 mumaka, koji ~ ll dijelom bili razmjdteni po plemićkim grad oVima na hn'atskoj granici. al i su njegovi pri hodi - kraj sve ""_ .:ih izdata ka - postajal i ionako sve manj i. ~ Sl ovins ka . pak gospoda - i sama ugro!ena. iak o mn ogo manje _ uporn o su branila sl'oje pra l·O. da ne ratuju ~izvan granica i meda ~ svoga sl avonskoga kraljevstva. pri čem j" oglavnom dulaz ila u obzi r upral'O H TI'a tska. Uustal om, prilike su u Sl av onij i pQslije 1493 bile tuli ko rastruI·ane. da se njezina vlastita obran a mugla sa mo s nap orom organizirati. Poha se Ivani. Ko rvin, neza konit i sin Ma tijdev. koji je und je naslijedio 1'0 ocu znatna imanja, odrekau časti sla. vomkog hercega. II Slav oniji je 1-494 izbio gradanski rat. u kUIl1':: se 011 zbog nekih svoji h grad ova sukobio sa zag rebačkim bis kupom. iste pak gudi ne poveo je kral j vojnu lirotiv hercega LOI' re Iloč k oga, kuji se proti\' njega di gao, i osvojivši n jegov g r~ d [lak na Duna vu prisilio g" t495 na puslušnost. Premda je I \'ani .~ 149.~ preuz eo bansku čast. njeguvi sc udnus i p~enla kral ju nisu Il r~di1i sI'e do 1499, kada Oill je kr"lj priznilO Ilajz~ d tu čast do?;ivo tnom. Njihov sc su kob odra7.io u "pravi tako. da je 14.9i -98 n1l$tu pil o pra vo rlvoviašće, a ni poslije " 'anišc"e smrti 1504 nij e sc stan je u tOllle promije nilo na uolj e: 1508- 10 bila su \l i~to vri jeme u sluibi čak četir i bana. Dal jc uzroke nemira donosila je so bom osobi to borba srerlnjega i nižeg plcmstva za hu nepus re dni ji udio u političk om fivo tu - pojava tako 1.Ilačajna za općeniti razI'oj II tadašnjoj Ugarskoj - i nieguv i stalni su· kobi s vdikdima. Premd a je Ivani i!l Korvin ka o ba n hn'atsko-slavo nsko -da lmatinski ulufi o mnogo truda u obra nu zeml je i izvojel'ao. !tol'iše. neke pobjede nad Turcima, primirje, koje je 1503 ugovoreno s nji ma na sedam gud ina i koji m je bila dovršena zajednička akcija ml e t ačku- ugars ka od 150 1. nije ll imalu oslabilo voj n ički pololaj Turaka. Oni su i da lje zad rb li tl svoj im rukama 5\'a glavna uporiJIa za napadaje na hrvatske oblasti. osubita Kamengrad , sredilte nj ihove voj ne urganizacije na pod ručju iz medu Sane i njezina pritoku Japre, koje sc dubo ko usjekl o II hrvatsku zemljište.
   
   ''''
   
   I
   
   I
   
   u
   
   HRVATSKA , '~vu...
   
   I'0I.0.. '''''
   
   XVI
   
   HOI..Jf.''''
   
   r,,,noč'
   
   ~ 1'OdrVC~ ozna4n0 === ~,
   
   l
   
   !
   
   ta"" POSfltI pod "'oku
   
   Y~/fl
   
   l . (/ptSOfW q'r ift'
   
   m~ pod<> podruc.)" """". . . ----. __ pod Turke 't---~'----
   
   ----t'
   
   Pritl1irj~
   
   Tu rcima pružilo je ugarsko m dvo ru priliku. d" u Yc~i ~ ralom Cambrayske lige proti,' Vcnedjc pok n :ne pitanje mlet ačkih posjeda u Dalmaciji. koje je joj od 2igmundo\'ih vremena ostalo nerijeie no. Poslije bezuspjcinih pregovora. ugar ski je sabor dodu,e 1510 zaklj u čio da ude u ral za oslobodenje $
   
   Dalmacije:. :lli sc ta odluka slomila na vlastitoj
   
   .
   
   ,I
   
   , ,
   
   I, I
   
   nemoći
   
   i mle -
   
   t ačkim uspjesima u ra tu protiv spomenute lige. Da je tada o zbiljan vojnički pothvat u bilo kojem pravcu bio po tpuno nemoguć.
   
   pokazala je uskoro zatim obnovljena djelatnost Tu raka. tim je isteklo primirje. oni su 1511 poharali modru ški kraj i Pokuplje. l :>l~ pro,-aJili do Skradina, a 1513 osvojili pogranično područje izmed u Cetine i I motsko~a . Kako su jo; za rala ~ Venecijom 1499-1503 :tauzdi Makarsku. a u isto vrijeme izbili na more zapadno od Trogira. gdje su :tauuli Bos il jinu. T urci sv tci ko ugroz ili mletački posjed u srednjoj Dalmaci ji. Ta je opasnost još i porasla. kad su Poljica 1.~13 umijeni la mletačku " rhovnu vl aSI lurskom za~titof)) i ohnzala se !>ritom na plaćanje harača. Usprkos slIe",u. slavonsk i ,~1I ~c stald.i oglušili banovu pozivu. da p!'iteknu II pomoć Hr"'lt.~koj. Neka je prorlljen.. nasl .. la. tek k .. d je kralj e,' kancelar i vespriltuki biskup Petar Berislavi ć imenovan za bana 1513. 1\.r02 punih sedam godina. do svoje smr t i 1520 kod Ko reni ce. uložio je on sve 5\'oje snage 11 obranu zemlje. koju je sretno zap&eu pobjedom na d T urci ma kod Dubice 1513. Pomognui osobito od pape 103'·a X .. koji je iz bojazni. da Tu rci ne zaprijw~ hali ji. ako osvoje H "'atsku i ulv rs!e sc na istolnoj nbali Jad ranskog mo ra. snabdijcvao H rvatsku hrano m. ond.iem i novcem. ba n Petar je l5l!> prdao II Dalmaciju. ali je bio suzbijen kud Novi grada. Premda sc .l a jce tada odrb.lo 1'0gla"i to njegO VOItl bri,Itom. nij e mogao s prij ečiti. da sc Turci ne u čvrs t e u nekim twdim gradO"ima II sjevernoj Dalmaciji i
   i 6J
   
   •
   
   -
   
   r, Pogranično
   
   ratovanje na hrvatskoj gramcl mJc vi~c presta jalo poslije 15l!; ono nije bilo prekinUlo ni tada. ka d ,ir )51<) primirje ol>c1 obnovlje no na Iri godine. Banska čast nije jol du!!" puslije Berislavić<:vc smrt; popunja\"ana. pa i ka sni je je. po . ijr_ čima l'u:pina legata. bila "potpuno rawrcna~_ Medutim 5U Tun; 1521 osvojenjem Beograda i Šapca otvorili se bi put u Panonsku nizinu. :r.auzcl i dio Srijema i p<:>harali is t očn u Slavoniju: 1522 "svujili Kn in i Skr adin. a potkraj 1523 i OS \TOvic u . k"ja je bila glavno upori l tc za nhranu ma njih utvrrla južno od Vekb ita: zimi od 1523 na 152~ neprek id no upadali u Po kuplje. 1524 zautdi Sinj. 152.; poharali diu primorja na sjever ud Vdebita. a 1526. na putu I)TClllOl MohaČu. po korili din istnčne Slavunij .. s Osijekom. Prodor Tura ka II tc iSlOčnc krajeve bio jc sam o prolazn« l"«p«, na njihovu putu l' srednju Evropu: njegov pnl\'3e nije tana j oi bio usmjeren prem" za pad u. II područje izmedu Save i Dr,,VII'. P remda je čita"a g rani ca ud mora d" Kupe bila u to doba izložena njihuvim napadajima. glavni j c udara c bio ipak nami jenjen Hrvatsko) ispud Vdebila. Od 1513 du 1524 Turci S\1 traj : no lilvladali čitavim njezinim p"drucjem ud Cetine d o Zrmanje tuim Kl isa i Obrovca. Samo u: primor,ki poja~ ud Novig ra da na sje veru du Omiša na ul;cu Cetine odrbo jo!; uvijek gulovo ne prekinut II mletarku1l] posjedu. jer je Vencrija tada ii\"jda II miru s T urcima.
   
   •
   
   17 . Dru ~ l vene pra mjcnf. II Hrv at~ koj na kra ju X V_ t II počet ku XV I. 5Iclje.:a. _ Peln aestgodišnji nalct i T uraka. koji ni s god,nOlli 152b nisu još pre,tali. imali ~u za hn'auk i narod najlci.,)osl .iedice. Proce.; njegova rasdjavanja. koji je _ II vezi ~ tur skim akinima _ zapoc("o u drugoj pa lovini XV . 51.. ušao je naskon. poslij(" Krbilv ske hitk(" II svoju alcu tnll fazu . Vei: J.'i16 mlr t .. č k i poslanik n~ ~VQm putu od Zagreba do Senja prolazi potpuno puslim krajevima. u kojima nije mogao naći oi niljnufnije hrane. O d dvadese lih godina teku l)fa v~ selidbene str uje ne sa m" u bl ik. za!lićenije krajeve. osobilo II mlc t ~čke posjede na kopnu i olocima. nego i dalje. II zapadnu Ugil rsku i na Ape ni nski polu-
   
   "lUk U prvo je \'fijell1(" Pokuplje kao razmjerno s;gl1rn ije naj,· i.~e pril'lačiln bjegun ce iz južnijih hrvats kih kr aje\"a. pn sU SI" onamo. usobito na ozaljsku gospoštiju Fraokapana, preselja"nli podjednako i sdjaei i pIcmiCi. S njima $t: Jir io i nj ihO\· .':o'·or i glago lja.ška služba bolja. i premda je zagreba čki kaptn l vcć od 1517 Sl'rcfilvao njc7.inn širenje. ipak Sl- južn" "d Sr.ve .~Jlomillje olada ,·el ik broj pnpova-glagolja.'il. a II nekim ~c mjeslima odrI"'a ..~ r o'·išc. jaka glagolja.ška t, .. dicij .. ~otovo d"a stnljcca . Ali je vcć tada bilo i preseljavanj:. II obratnom smjeru: 'z slobudnih krajeva izloženih pro,"ala",,, T uraka na tursku zemljiitc. gdj(" je fi"u t bio mirniji i sigurniji. Broj tih pr("bj eg~ bio jc. dak;!k,, _ oo.natan p"em~ golemom broju rohlja. koje ~U Turci si lom od vudi li i koje suvremeni Saouclo. sam n Zli krajev e između Bihaća. Senja i Vin odo la. ci j eni do 1520 na ';ezdeset ti suć" usuba.. Od druge polovine XV. st. pojavljuju se .r"duše i '[lrebjezi~ s turskog 1',,(lruČja. uli tek II XVI. 51. I}uslaje 13j nal i... Ul iml"" . uskoka •. ~ inonim za čitave g rupe bjegunac,, : koj~ svoj zajed nii- ki ii,·ul. rcdo" n u s nekim obiljcijima svoje n.lI1"urln~ samouprave. nastavljaju i na novom liu. T c prumjene u naselju prouzručene ši ren jem lursk e vl",!i potpu no Sll izmijenile dru~tvene od""$t" na Slaram hrval sko m! tlu. raskinule zau vije k drevnl"" vue medu pripadnic ima plemićkih b r al~ t a"a i uništile do kr ajil ~;,jedniell .dvanaeste!o plemen;, ... U pIcmickoj klasi bilo je. doduk dubljih promjena i razlititih presl oja"anja vcc otprije: od toga nijc ostala pohedena ni spumemlta zajednica. po;l"viti čuvar hrvatskoga ab i čaj n oO! pra' ·a. Nisu sc samu pojedina bratstva grana)n d~ l je II » k"ljcna~. kuja Su n'''j e . pleme nsko . ime 1.amjenji\"a';, nuvim. geografs kim. oil i su sc samo poneke moćne ,>orod ice il(h' ajalc iz svojih bT3t~la" ll i prisv;'j"lc p)ernen~lillc oMalih bratslveni kil. pretvarajuc i ih " svoje kmelove. Poneko vel iko bratstv u ,·;.spal o ~~ s "remenu", na viie manjih s pasebnim imenima ili je sehi podlofil" nl'ko ", .. nje brlltstvu i nametnulo mu svuje illll'. A dugađalo se takođ er. riJ je "išl"" starih bralst .... ;, uzel n zajedoič k o itn ~ župe. II kojuj su !ivjcla.. i da su nek a neplemenita bratstva postala plemenit"n a šlu St redovno zbivalo s os tacima nekadašnjih jobagiuna ea<',; U l poje(line kralje\"ske gradove. koji ni,u prdli II posjed '"' ~ _ stek K"d su krajevi južno od Vclehita ((IH L.~24 ). il \Iskoro Z~-
   
   763
   
   762
   
   •
   
   -
   
   tim i om sjeverno od nj ega (1527 i 1528) pali pod vla st Turaka nestala su i sva ta plemenita bra tsty.l. o kojima poslj ednji sa č u­
   
   van i podaci
   
   potječu
   
   iz dvadesetih god ina XV I.
   
   stoljeća .
   
   Sl ičan je bio i razvita k slobodnih o~Cina, koj e su se neSlu duže .xuvale u krajevima južno od Kupe . izmedu U ne i Kora ne. a od reda su potekli" od službe nika kra ljevskih tvrd ih ".,.aduv a. koji su se ponegdje oddali do u XV I. sloljo::«. U pravo II dob ... kad Su I'ro"alo:: Turaka sve vile učestale i ugr ozile matt rij ain i
   
   temelj velikaških rodova u Pounju. on; su nastojali da tl' slobodne općine - ili ot vorenim na siljem ili lobo~njim 117.;11I<1n jc1II
   
   •
   
   u zaJlitu - pretvo re u svoje kmClove. O d to ga sc nisu mogl a obraniti ni una bratstva. koja su USI )jela da na tcmelju kraljev _ skog pril·ilegija budu uvr!lena medu l)lemiće. l:Iil o je najtad j oš i u počeiku XVI. SI. sl uča jeva. da Sn sc pojedini motni;i čl a­ novi bratst va. koje je o no iu bra lo U s\'oje ~s1arjdinc« i č\ware svojih tvrdih gradova. pretvorili u nj eg.",e gospodare. P ri j e nego su T urti zavladali lim krajevima. već je pretdan di o slo botlnih općina u njima propao, a njihovi su pri l)adnici pretvoreni II km etove feudalne gospo de. ISla je opa$nos \ zaprijetil a u :?O- im godinama i slobodnoj općini ili bratstvu u T urovu pol j u kraj Zagreba. koje je o. l1 fii podiglo za ob ranu od T uraka IHdu Luk avec. Kn ez Iva n Karlo_ vić, iz I)orodiee krbav ski h Ku rj ako,·ića. koji je 15~i' izg ubi" zauv ijek svoju oče vi nu . nastojao je da i turopoljske plem iće pretv ori II svoje kmetove. kao što je to običavao čini ti i II Pounju Ni.ie on bin jedini medu hrvatskim velikašima. koji - r'O rijl.'čim" K rste Frankapana ~ ra7.6 nja .. . uboge plemenile ljudi. otijući j e lIoda sc podbiti i se bri je učin i ti«. P rema svjedočan­ stvu. koje je niie plemstvo (univ e rsitas nobilium ) II lI rl'a ts koj izrazilo 1524 u svom pismu au strijskom nad,·ojvodi Fe rdi nand u. to je bila of)Ća pojava u OnO vrijeme najveće ol)asnosti izvana. PoJo!a j kTneto\'a ili sebara - kak o se oni u X IV.-X V1. st. ponekad tak ode r nazivaju - morao jc biti uto liko tdi. Već 1499 osuduje kral j plemiće. koji noću oti maju tude kmetove _ pojava, koja je tada očito bila vl'lo če~ ta - a tcžnja. da ih sc ~ a _ konom trajn o pr ivde za zemlju, pobijed ila je na jzad 1514 1'0~lij e veli kog ustanka ugarskih seljaka. T eret, šio ga j e slavonski
   
   ...
   
   I
   
   kmet morao podnositi prije značajn e p rekr etnice. koj u ta godina obiljd uje, nije dakako - kao ni ikad prije _ bio svagdje jed nak . Na modrušk oj gos poštiji - kak o pokazuje nje zin urba r iz 141l{i. jedini. koji sc ;1, toga vremena sa ČIIvao na području j užno od Kupe - prevladavala je uz a sve razl ike po pojedinim ~vasi _ ma~ i »km l.'cki rn selimaw, novčana renta (u različitu iznos u), Ak o j e pojedi ni podloini(i nis u pJaČali. bili SII du!ni da slule .. ko njem~. »gradonl«. »s tr ilom «. »:tdel ami. i d ru gim vrstama sl uilic. ko,it su mogli 7.amijeniti l očn o odrede nim iznosom II no vc u. Bil o je medutim mnogo njih. u koj ih sc gl a vna »s!ufba kmecka. sastojala od naturalne daće , pona jv i ~e jelInI.' četv rtin e prinosa e>d različi ti h žita rica (t. Z". četrtinj ac i ). il neki su plaćali i u 1I01'( U i u naturi. Cini sc. da je svega jed uu od ,1)2 nasc\ja- a I I njemu .{' nalazio "JaSlelinski dvo r bilo duino da. osim natu· ralne rente. daje la kod u »gosjloščinu_ (tlaku) d"a dan a u sedmic i po s"akom kmetu. Svi su podlo! nici osi m toga donos ili II grad . časl i. o i\'Jiholju_ Božicu i Uskrsu: ti su s,", oarovi ka o i Jrugdje. sas tojali pona jv i~e od kru ha. j a ja. sira. janjaca. ko puna i svinjske lopatice (zarebrnik ). ali s u ~e i on; mogl i olk ,l1)!\I novcem Gnrnie,", ~a posjedovanje vinograda ni SlI pl a t ali . Od oslalih slulba spo minju s(: kod nekih i .to\'ori~ (podvo~ ). od koji h je j~an olpadao na ~veliki pUlo" izvan vlasteli nsl\·a. zatim Sl)remanje i dO"oienj e si jena. drva. dasaka i sL Mnog i su podlož ni( i imali svoj . dda k« II mlinu ili m lin ištu, pa mljevenje fita 'Iije. pr(:ma to m(:. vlas telin utini o svoj im monopololl1. Uz porl ložni ke. koji 5\1 posjedovali ze ml ju - ugla\' nom po j~dno .~el{! . od 12 dall a odn osno rali i ~s inoko ; ~ t oge čctire~. u prosje ku hil o je i ~ I'odv o r aca « . koji ni su \l opĆe imali zemlje. nego su slu žili isk ljučivo II vl astc1ino\'u dvom. Dužnost i kmet ova sjeve rno oJ Kupe bije su. čini s~. u 10 vri_ jeme broj nije i teže:. U pe t sela na vlasteli nstvu pa vlimkog sa mo stana II StTC-ti (d an. Pa vlink!oštar itrT\edu Križevaca i " o pri,'oife) - koj ega sc urbar iz 14 ii jedini ~ač\l" au - ~colo n i ... od - , nosno »jobag ione5. mora li su d"apul godii!nje plaćali ,.dad um . ili .cemus« II it. nOSII od l~ Jo l.~ de nara: predavati odrc:denu. danas pobli že nepuznalu. mjeru pknice i zuhi i tripu t godiš nje · darove •. koji s u ~t sastojali od kr uha (l) rOZvanog .. bel: man t·"l. ~opun a i svinjske 101)a1i(e. jaj .. jli sir a i pilića. Povrh tog:l su i6;:,
   
   ,
   
   •
   
   -I
   
   ,
   
   uime ·gospudčillc. mora li tri dana tl godini " rati. podači ' ; , si_ jati samostansku ',<: Inlju. ~atirn fC li. kusiti sijeno. brali ~"()ž lk i svr šava li sve I)o~l\)\'e uku "ina. il !I jescn , ak" jc trc hal", "" diti "pel cet;, i ili pct dana. Pustojala jc: jo_ dužnos l I,,,d,'ot U ni j (" 1 .. hl'atila hrv;llSkc krajeve. ali jc njuinc p"sije
   ,
   
   nile na ci jelum pod r ućju i-I rvaukf". ipak 5e u n" ~Vt· vik utjeri_ val a od njih. pa je - u putra~i za nOI-i m iZl'or ima banskih prihuda - i sam ban Pct~r lkriS\;ll'ić slijedio" tome p ri"ljer ostalih I'di kaša i plemib. Osim tuga j e zagreoački kaptol. star; ta konac ~radečk e "pćinco. ul)ravu na I)"četku XV I. st. uspiu da razlititim pugodnostima privuče stra ne i domaće u guvce na svoj trg i tak" naizad izvuče gbv n u k orist i1. odredoe. da sc na zagrebač k om trsu uwra iznijeti na prod a ju sva dovezena roha_ Kap tol jc tada sa · ):radiu nOl'e dućane. koje je i~ na j mlji\'ao ,tranim trgovcima i,. Italije i Njemačke. pa je ta novina te.k o p Olada1a gradcč k e trgovcc. koji su mor11li pJaćati "iše dab: lbog toga su $~ mno;!i ..rl njih i ~ami preselili na kaptolsk i trg. Kralj jc doduš~ U~C,' u zaštitu građ a ne. ali je usprkos lome Kaptol već prv ih godina XVI. SI. I)ostau " ~i ll ijim središtem tq;uv in e od ~ra(lečk~ 01)6n~ . Ta je l)(očela očigle d no n;na d o,-ati. pa se herceg [I'ani; Kor"i n ju, I.~OI iaI i kr alju. da jeo ol)llstjc1~ i SI'" vi,e propada . IS. Dolazak H~b$bur!:ova~a na hrva tsko prijestolje. - Ebpa n zija Tura k a u hr"" lsk im zemljama nije im a la rl nbokih posljedica saUlO u ekonoms k,,-drušh'en;m odnosima. nego je orlr:.lila rlalji I))",,'-ac i njihovu 1)Olitičk o", ra zvoju. i'rcvlast ugarsko-hr-'atskug pklll!t,'a. nal'ose vclika~a. i potpuna nemoć vladara ka o u o siuca središnje vlaUi. stvorile su na poku" 1.~25 tdiku financij5ku hiw: vr ijednost n" .. ca pala je na jednu t'0l."'in~(. pa nujzad i na jennu ·treci"u. Ekunom~ k (" te .. koće ju~ Su više za"\tr;ll-ali tlru; ,,-cni ~uk"bi o plemićkoj kl a si i neprenwsti.-i ja~. knj i je. 1'0/:,otovu I)oslije 151~. dijdi" pIcIllice od kmetu,.a _ II takvin, j c pr:lik~ma o b ramhena sl>osobnoS\ drhl'e sa sl'im smaln ks;d:l: pitani~ njezina daljeg opstanka samu sc od sebe namttal o. Prije s"ega je H rvalSka. kuja jc b il:. Turcima IIrva na uda r· cu - već ta tl a su Slavoniju nazi,.a li pl'erlzidcm (antemural e ) Uga rsk e _ oSJc t il:1 svu o1.biljnost loga polužaja. Stalno I) U ~to­ .~C"" od Tura k a i "I)ravllo sv,' više delorg;llIizilana. ona sc d ugu koleba la izmedu triju mogućnost i. kojc Su I>udjednaku us-rofala!~ dr!avnu zajednicu s US-ankHm. Nisu se samo l)Ujedinci na različit e llači n e nagadali s Turci ma , tlC!!O je od Krba " skc bitke .lalje i Sanl hrv a tski sabor ponckipu! Oll'ore n" I'okrcull o pil~njc " mugu cn os ti kulekti,-nog sporaz umijcvanja sa sultanom. Uči-
   
   76i"
   
   I
   
   TAliLA ' .. ][J:J:VO
   
   mo je 10 jo;' 152. , kada jc pomoć IZ austrijskih zemalja p očela već poprimali odredenije oblike. Osim osobn ih vela. koje su pojedine velikašc i plemiće na razli čite načine zblilavalc s habsbudkim dl·orom. ta j jc 1522 poslao banu Ivanu Karloviču u pomoć nešto voj,~ke , kojom se on poslulio i U sukobima s ostalim velikašima. a 1524 preuzeo brigu oko obrane dvaju gradova u posjedu Zri nskih. Hrvatsko s.. plemstvu sv.. viie privikal'alo misli, da nadvojvodu Ferdinanda. kome je ionako odavna priznalo pravo na ugar sko. hrvat . 51..0 prijestolje i koj i jc us lo bio rodbinskim vezama povezan s Ludovikom l l., smatra nekak o svojim ~gospodarom« i da mil sc obraća u različitim pitanjima. Potkraj 1524 pOliva ga. štoviše. niže pl"mslvo, neka u Hrvatskoj imenuje bana. Ali sc u is lo vrijeme poneki velika! nadao i pOlnoći od Venecije. koja je pojedinima od n jih doisla pružala potpo ru i zbog obrane svoga posjeda u Dalmacij i pomagala olpor nekih ul,:roženih gradova. Ka da ~e potkraj siječnja 1526 sastao II Križevcima sabor, koji je zaključio. da Ludoviku ll. otkaže poslušnost. misao o uiem oslonu n~ Ven eciju nije jo. izgubila svoj II pri-
   
   ,
   
   vlačivos!.
   
   Medutim . w razli ku od Venecije, koja dalj e od I)omoči \I novcu i oruiju nije htjda i6. nadvojvoda Fcrdin~d j ... svi je. sno išal' stopama svojih preGakn i razl ičitim oblicima pomoći utirao scbi ]lut do vlasti u Hrv.lUkoj. On je već 1523 bez uspj eha predlagau Ludoviko. da Ill\f odstupi H rvatsku. koju .ic namjcra· vao ože povcl,ati sa sl·ojim naSljednim zcmljama . Katas!rofll na Moh;lčkom polju 29. VIII. 152(; omogUĆila IllU je. da nll j zlld postigne. štu jc želi!>. Nastavljaju(i svoja osvaj.,. njao koj., su 1.;13 započeli na hn'atskom zemljištu. TUT(; 5U pod .sultanolll Sulejmanom II . u kolov01.11 1526 osvojili Hok na Dunavu i Osijek na Dravi. a zatim kod Mohača II juinoj Ugars].;"j uni.stili znatno slabiju ugarsku ,·ojsku. Kra[j Ludovik jc na bi· jegu s bojištu zaglavio II jednom POto].;u. i kaku nije ostavi" po· tomka . ogarsk".hrvu!sko prijcstulje bilo j~ ispražnjeno. r.;adv".i' vuda Ferdinand nije dodll~c lOol,:au spriječili. dil ugarsko srednje i niže plemstv u. II sklad u s.. ~akJ .iLlčko m sabora od 1505. izaherc i "kr"ni kraljem .Iumaćeg velika';a [yana Zapni ju. knji ga j( 1514 spasi"
   7&
   
   S l aT3 Ul:'reb3~lI.a kal"dr~b lprije re51~uraclic)
   
   ••
   
   •
   
   J
   
   -
   
   T" ~ I, ...
   
   L XXX\' III
   
   ""-, o
   
   • "•"
   
   e
   
   ~
   
   • \ \~
   
   ,. •
   
   •• ,:
   
   -••
   
   ,"• •
   
   •• -
   
   ~
   
   l
   
   uglavno m vc! ika ša. iza brao je na lO Ferd inanda kra ljem u sredini ptosinca 152fi. T aka,' razvoj pril ika u Ugars koj podijelio j e hrvatsko ple mstvu. Plemst vo j užno od Kup e. j ače izl oženo udarcim a T uraka - samo s.. već uoči mo h ačkog poraza n a~ivalo .. ostacima« (rcliqui ac) nekad a!njega broj nog i motnog plemstva _ ostalo je privr!eno F .. rdi nand u. a plemst vo u Slavoniji I:gl avn om je pristal o uz ZapoljII. U lom je pravc u m nogo utjecala i promje na u drlanj ll kneza Knte Frankapana. koji jt': poslije Moh a Č k.e bitke j ed in i II tim krajev ima raspolagao nekom oruiJ nom silo m. eim ga je s l avon~ k o plemstvo na sa boru u Ko privn ici potkraj rujna 1526 izabra lo za ~ b ra ni ča izd ti tnika k ra lj evstva«. o n je ugušio bu nu madars kih selja ka s des ne ura ne D un ava. koja je iz bila posl ije p(ov ra tk a Tura ka. a kada je us koro u tim prdao na stranIl Zapotje. im .. novao ga j'" o n hrv atsko-sla"o nski m banom i vrhov. nin' kape tanunl u j ugo zap adn oj Ugar~k oj. U lo je vrijeme već Ferdi nand nas tojao. da ga hrvatsko plemStvo na temelj u baJ t in~kog pra va p ri~na kralj",m. Poslije pregovora, koji JI' pOIrajali pu na tri mjesec a i II koji m a .i'" plemstvo v",zlllo pri~ na nje u~ uvj ele i o"će- politi čk e i kon kre tno-obra m _ be ne IlTirode. sastao ,e najzad II gradu Ceti nu bli~u rječice Kora ne. koji je prip adao slunjs koj grani Fra nkapana. sa bor hrvat_ skog plemstva 3 J. X II . 152G. Sedam veli kaša. me d u kojima Su St nal a ~i l i knezovi iz porodica K o nCJlOvrijedc lln uz ddati. Ilot\'rditi i obd r-
   
   žavati~
   
   sva prava i zakon Hrvatske. Ci ni sc . ~toviše. da su prema kasnijim riječima samog Ferdinanda - nastojali postići takoder ,.sjedinjenje (unionem) austrijskih' zemalja i Hrvatske«. ali nije poznato, u kojem su ga obliku zamišljali. Izbor Habsburgovaca za hrvatske kraljeve bio Je pr ije svcga rezultat opasnosti od Turaka i onih veza. koj e jc hrvatsko plem stvo podr!avalo s njima zbog te zajedničke opasnosti više od čc ­ tvrt stoljeća . Uza sve to nije on U prvi čas obil j ežio nikak"u prekretnicu u razvoju hrvatskog naroda. Dapače. podvojenost izmedu hrvatskoga i slavonskog plemstva u pitanju ,·Iadara produbila sc u dugo trajan građanski rat. za vrijem e kojega su pod Turke pale Jajačka banovina do rijeke Save i Une (potkraj 15~ 7 j na početku \528). Krbava ( 1527 ) i Lika ( 1528) , Pa ni tada nije pomoć. koju j e novi kralj mogao pružiti. bila dovoljna. da sačuva harem ono, h o je poslije tih teških gubitaka prcos talo. Obrana granice tek se ponešto ojačala osnivanjem kapetanije u Bihaću na Uni (1 527) . koja je - zajedno sa starijom kapetanijom u Senju - zadržala na tom području dalje prodiranj e Turaka prema zapadu. Od nekadašnje kolijevke hr vatske države. Dalmatinske Hrvatske. još sc neko vrijeme drža o samo Klis. koji je. okružcn sa svih str~na tudim 1.emljiŠtem. branio prilaz k mletačkom Splitu. Ali kada je Ferdinand, poslije desctgodišnjih vapa j a hrvatsko g plemstva , koje se zb og naglug por asta turske opa snosti izmirilo i napokon u cijelosti prik l juč i l o Ferdinandu. prvi put 153 i poslao oveću vojsku. da potisne Turke . ta je vojska do živjela težak poraz kod Gorjana. u kojem SlI imal i udjela i pasivni otpor slavonskih kmetova i vojna prem oć Turaka, Tada j e nepovratnu izgubljen i Klis (J53 7). koj i se j oš odupirao sam" herojskim zalaganjem njegova braniča Petra Kruž!ća .. a posli.~ e osvojen j a Požege (1536) i pobjede kod Go rjana :."rcl s:' defInit ivno u č vrstili svoju "last nad srednjom SlavOOlJom, 1 ako sc njihova ofenziva u hrvat~kim zemljama. iako jc njez ina žestina j p~odornos t sve više popuštala. produžila jo~ uglavnom do sredine XVI. st. i naposljetku sc ograničila na kra jeve izmed" Un e i Kupe. Uspor~d o s nazad ovanjem turske 1110ći rasta o j e utj ecaj Hab~ ­ burgovaca na Hrvatsku i tek se ~ vremenom potpuno pokazal o
   
   770
   
   znače nj e
   
   cetinskog izbora. On je HrvatIku na vjekove usko povezao sa slovenskim i drugim austrijskim zemljama, a preko njih sa cjelokupnim ~hivanjem II srednjoj Evropi. 19. Istra od XII . do XV. stoljeća. _ U XII. st. ubf1.ao se proces upravno-političkog razjedinjavanja Istarskog poluotoka, koji je započeo već prije i svt.Šio sc najzad stvaranjem samostalnih feuda lnih teritorija i gradskih općina. T ome je znatno pridonijela slabost biskupa, od kojih su neki imali pod svojom vlašću velika područja. Kao crkveni dostojan stvenici. oni nisu neposredno "ršili vlast na svojim posjedima, nego su njihovu upravu i obranu prepuštali svojim »zaštitnicima« (advocati) iz redova svjetovne gospode. Radi bolje za!ti!e crkvenih interesa, biskupima je bilo do toga. da njihovi advokati budu moćni feudaki, ali je to imalo za posljedicu, da su oni prisvajali biskupske posjede i postajali nezavisni od hiskupa. Tako se na primjer neki grof Majnhard II 2. polol"ini XII. sl. osilio u srednjoj Istri uglavnom na račun biskupa u Poreču, il njegovi su posjedi još potkraj istog stoljeća prcšli nasljedstvom na grofove Goričke, Sa slovenskoga Krasa pro.~irili su sc prema Kvarnerskom zalivu grofovi Devinski. koji su kao za~titnici puljskih biskupa držali, već u prvoj polovini XII, sL njihov e posjede Rijeku , Kastav. Veprinac i Mo;Ćeni(e. Na razjedinjavanje zemlje utjecalo je i slabljenje vlasti markgrofova. Oni su ionako boravili izvan zemlje, pa ih je u Istri zastupao nuntius marchionis. To jc olakšalo nastojanja gradova. da se što više osamostale i usto opet dobiju vlast nad nekadašnjim svojim teritorijem, obnavljajući na njemu i kolonatski odnos u onom obliku. u kome jc ondje postojao prije uvođenja feudalnih odnosa. U poredo s općim razvitkom gradova u južnoj Evropi istarski gradovi postaju u XII. st. ekonomski sve jači. Jako svoju ekonomsku o~novicu proširuju na novostečenom ter itoriju, koristeći se u pojačanom opsegu prihodom od ob r ađivanja zemlje. oni i daljt crpu svoju snagu prije svega iz porasta trgovine. razvitka zanata i p ove~anja optjecaja novca. Na taj način. u ~tal ­ noj borbi s oslabjelim feudaleima i Venecijom, oni postaju u XII. ~t. slobodne komune.
   
   771
   
   -
   
   . ~j~hO\"a $~ s,::unoupra"a toliko raz vIJ a. da sc potkraj XII . st. Ja vljaju U njIma konzul i kao prcdstavnic i upravne i sudsk., vlasti ; U Puli se oni spominju već IIii, prije neg o u dmgim gradovima. Dal ji znak jača nja gradskih optina bili su na čc Jnk i (I~~ t es~a.ti ! redovit~ birani m.edu obrazovanim tudin ci ma, koji su bd, vJcsl! upravnIm l sudskim poslovima. U Kopru sc spomin je načelnik uz četvoricu konzula 1186. a u Puli 11 99. Nosioc i grad _ ske suverenosti su vijeća gradan a. veliko i mal o. a II izva nrednim prilikama saziva sc i skup!tina svih gradana.' Premda sc ut jecaj fe udal izma jače osjeća o iz van gradskih leritorija. nijc on ni tu potpuno prevladao. Mnoga naselja otela su sc neposrednoj vlaSIi feudalnog go~po(hua i razvila u ol)Ćin e . koje nisu doduše imale toli ku samostalnost ka o gradovi. ali nisu više bile ni ob ičn e seoske općine. Medut~m . V~nedja je vec tada počd a da ozbilj no ug-roiava samostaIm raZVItak gradova. Koliko je poznato, rat izmedu Venecije i gradova Pule. Kopra i hole buknuo je tek 114 5. Grad ovi ~u bili poraženi: oni su moral i položiti zakleiVU vjernosti du f du l uz odred.ene uvj~te pristati na pružanje vojne pomoti. Pul a je napose prllnala ltroke pO"lasli~ mletačkim gradanima nasta. njenima u gradu, a Kopar se obvezao. da ne će t"d incim a prod~vat i pol.J.oprivrednc proizvode bez dopuštenja dužda. Pet god~na. kas n ~Je (11.;cl) ratuj u s Venecijom Pula, Rovi nj . Po rct-. Novt grad l Umag, al i liga istarskih gradova doiiv lja\·a i taj put p~ra~ . Pula se ponovo dile ll!):; proli,' Venecije. kada je O"" ~lla . ~a.r~ ćena s Pisom i Zadrom . no Ml eča ni su opljačkali grad I prtslbb ga. da opet priseg ne vje rnost nuždu. Nov odnos snaga nasta o je u lstri 1209. kad je veći dio polu o t ~~ a - osi m tcrito rija jedne grane grofova Gori čkih . koj i je ka.snlJe pro zva n Pazinskom grofovijom. i feuda grofova Dcvi,,skih ~ pao pod neposredno vlast ahilejskih patri ja rha. koj i Su ;ast.ojali da o~~a n izi raj u upravu i sudSlvo. kak o bi svoju vJast ~~o Jač~ u čvrsttli. Na čelu gradov:. stoji ge neralis gastaldio, ka snij e nehtan~5. odnosno marchio htrie. Gradovi doduk uspijevaju sačovatl autonomne oblasti. ali pod vrhovnom upra vom grad ~koga gastalda. koga postavlja patrijarh. T aj oapa če vezuje i I z~or gr.adskog. na čel nika uz svoje odobrenje. Pulu su nauojali p .. vezatl na taj n ači n. da su 124 2 preni jeli upravu toga grada na 772
   
   načcln~ka N~ssingu cr ru iz porodice Sergijevllca, koja je bila po-
   
   , ,
   
   i
   
   znata I pod nnenom Castropola. Već iste godine Pula je u ralu s Veneci jom. ali su Mle čani srušili gradske zidine i opljačka ! i grad. a na počctku 1243 obvClala se Pula. da će za načelnika uzeti M leča n i na. U ta nemirna " remena gradovi sabira;u u pose bne ~ta tllte svoje pravne propisc, po kojima se upra vljaju; to je bil o za njih od koristi i zbog toga, što je načel nik ka o ludinac slabo po znavao ured enje gradova_ Istarski su gradovi bili odviile slabi. da bi mogli prufit; uspjda n otpor na dvije strane _ i patrijarhu i Veneciji. U'-jereni. da im od nepos rednoga feudalnog gospodara prijeti veća opasnost. Olt i se predaju Veneciji. Usprkos zakletvama vj..:rnosti. koje su v eć prije od vrem ena do vrem ena polagali duldu. oni tek tada gube konač no svoju samostalnost. Pr vi se prcdao Poreč IZ6i , latim Umag J2U9, a Novigrad i Sv. Lo vreč 12 il. Kopar. opsjedn ut od Venecije, pokorio se 12;9, a 1283 priznali su ml et ačku vlast Piran i Rovinj. Pula ~e i dalje odrfal~ pod Sergijeyci ma. ali kada jc 1.318 u r~tu , Venecijom doži vj ela i opet neuspjeh. u gradu se stvorila puč k a stra nka. koja je 1.331 protjerala gospodara iz porodice Castropola i pr edala nnjtad grad Venecij i. Medutim se Venecija ~iri la i ina če po Istri otimajući posjede patrijarhu. Kad a se patrijarh poslije 1409 umi jdao II rat izmedu Ugarske i Venecije, on je izgubio sve "'oje posjcde. Mlečani su 1420 os vojili Akvil eju. a mletački je dužd pOSla o istarski markgrof. U sredini poluotoka odr!ala se i dalje Pazinska gro fovija. č iji Sll gospodari $ . vremenom proJiril; svoj u vlast prema području rijeke Raše. Grofovija je na temelju ugo" ora o nasljedstvu s grofovima G oričkim pripal a 137-1 Habsbu rgovcima. koji Sll 1466 dobili ugovorom s grofovi ma \Va1see. nasljednicima devin _ skih grofova. takoder posjede na Kva rneru. Stanje, koje je u htri konačno stv ore no u drugoj polo" ;ni XV. st.. bilo je odlučn o ta njezin dalji razvitak. PolIO je mnogo st ol ječa prodirala I mora, Venecija je zavladala uglav nom južnom i tapadnom Istrom te istočnom do Pl omi n a. On3 je posjedo. vala grad ovc i najplodni ji poja! Istre tc potpuno osigurala Ivoju vlas t na sjeve rn om Jad ranu proti" "'ak oga pok ušaja, da
   
   -
   
   la vlast bude ugTolena. i II samoj Islri usposta vi la $ H absbur _ govcima neke vrste ravnotdu sila. U tom stanju razjedinje nost;
   
   ht ra je ustala
   
   ,I
   
   I
   
   SVt
   
   do kraja XVIII. stolje ~a .
   
   Sire nje j učvršćivanje mletačk e vlasti flil zapadu l Jugu poluotok a imalo jc: za poli t ičk e: i druJtvc nc odnose u tom dijelu umIje: svakako yel:c: posljedice negoli vJast grofoY:ol Goričkih i Devinskih, kao i njihovih naslj ednika Habsburgovaca u srC':đnjoj i i st očn oj Istri . Ist.~r$ k.i ,su g~ado\'i potpa~ali I)od Ve neciju jedan za drugim. II kra Cl m ,[, du.bm vremen skim razmacim a. i kak o sc: koji g rad predao, tako jc: i dal je ostao područjem za scbe. Venecija je o~ t~~ljala gr~dovirna j gradi ć ima , da ~C: i dalje upravljaju po svoJi m statuhma. no npravo su svu vlast u gradovima imali načelnici. koje je ona I)Ostav lj ala iz redova s"ojih plemića. Od načelnika j e više manje zavisilo i sudovanje. !stank i su grad ov i izgubili uskoro ne kadanju moo:. Kada se Kopar 1.348 pobunio proti v Venecije. bio je to posljed nj i .tnak njihova ot po ra. Poslije toga su se oni zauvijek umirili. P oli ti čk i interes gradan a za o_ kupljen je nj ihovim unutarn jim trvenjima. što je za vlast Mic . čana bilo ne samo bez opasnosti. nego im je i kori stilo. Već su prije im uć n iji gradan i imali prevlast u gradu. a kad j e u Ve ne. ciji na ko ncu XIII . st. zatvoren pristup u Veliko v ij eće i to pravo pos talo u nekim porodicama nasljed no, poveli su se za tim primjerom i istarski gradovi. U gradovima sc na jednoj strani izdvojio sloj plem ića. koji svoj im pristuJ>Om u Veli ko i Mal o vijeće sudj eluju u upravi grada. a na drugoj je straui puk bc7 političkih prava. Ven ecija je imala razloga ria ostavi svaki grad bez upravno poli tičk e veze s drugim gradovima. Ona je tako J>Ostupila. j er .it prije svega nastoj al a da osla bi osjećaj uzajamne povezanosti medu istarskim gradovima. Mleta čko podru čje II Istr i bil o je uglavnom jedinstveno samo u vojni č kim poslovima. To je bilo potrebno zbog obrane posjeda, koji je od Venecije bio odijeljen morem , a s kopna m ogao la ko biti ugrole n od njezinih neprijatelja. J edinstvena vojnička vlas t uspostavljena je ISOl , kad je .ta vojničkoga glavara imenovan poseban kapetan. od 1304 sa sjediJtem u Sv. Lovreču iznad Lim · ske drage. Po seoskom teri toriju nazivan je i paunIItičk im ka pe-
   
   774
   
   ta nom - ca pitano del paisen a tico. Bi o j e nadleian i za rJcša va · n je spo ro,·a medu o ptinama. Al i ni to jedinstvo nije bilo potpuno. jer je na pou ručju Kopra voj ni čki upovjednik bio gra d· s ki nače lnik . Od 1S!>6 do 1394 bila su dva kapetana : Ul. kapetana " S,·. Lovn; ču. koji je zadr!ao vlaSI na d područjem julno od rij eke Mirn e, imenovan je osob it kapetan ta kra j iznad Mirne. od 1359 sa sjo::dištem u Grožnjanu. Kad se Venecija IS!)4 doč<- ­ pala utvrde Raspa u sjevernoj Is tri , oba jc kapetana zamijenio kapetan od Raspa , koji je postao ,·ojni čkim zapovjednikom mle ta čke istre. i%uzev!i Kopar. Njegovo jt: sjedihe 1511 prenese no II Buzet. Ni srednja Istra, kojom su zavladali grofovi Gorički, n ije sačinja1'3la j ed inst ve no pod ručjt:. Ono je d ugo bilo lamo sk up posj eda. i tek st: 1342, poslije njihove dio be, povezuje o n aročitu grofoviju , koja sc naz ivala Pazinskom grofovijom. od nosno istarskom pokrajinom. kad su sc podrazumijeval i i posjedi U podru čju rijeke Rak i dru gi posjedi u btri. U Pa zi nsk oj g rofov iji vr; c vlas t. u ime feudal nog g05 poda ra. d,'a ka petana. jedan u Pazi nu. ugl ed niji , a drugi u Za,'r&ju. koji je imao pod sobom posjede II području rijek e Mirne. Uz njih su predstavnici "Iasti sudac i gastaid. Pkmstvo slabo utječe na javne poslove. ia ko ono po ispra vi g rofa Albrechta IV. od 1365 sači njav a posebno pokraji nsko tijelo sa znatn im povlasticama : s vecenstvo. na čelu s malom biskupijom u PiĆnl1. jO$ je slabijt:. PiCan sc spominje ka o grad , iak o njime upravl jaj u ka o sa seos kom općinom. a ist" lako i Pazin, sjedate kapetana i mjesto, po kome je g rofovija dobila imc, Ni mjesta na Kv arnerskom l.ali'·11 - Kasta,·. Veprlnac i M o!tenice - nisu se razvila u g radske općine. iako su znala oču. vati stanov Ite povlastice prema feudalnom gospodaru. Predstav _ nik feudalne vlast i na području tih opći na bio je ka petan sa sjedište ll1 tl Kastv u. Uredenj e optina propisano je statutima, koji s u napisan i hrvatskim jezi kom. Statut Kash'a sastavljen je vjerojatnu na kraju XV, stoljeca. Vepr i na čk i statut na stao je 150; . a statut M oštenica oz nače n je godinom IGS;, Svi 5<: ti statuti pozivaju na ltarije odredbe i ponajviše 5U od raz mn ogo starijih druš tvenih odnosa. Neke su odredbe un ese ne po \'olj i ! eudaJnoga gospodara. Obaveze tih triju mjesta prema !eudak u sastojale
   
   775
   
   ,
   
   su s~ u obav~zama općine kao cjdine. Kasta\" je morao prem:, n::tu tu da,'ati 100 maraka godisnje i desetinu od vina. jan jaca. k odića i žita svak~ vr$t~ . V~ prina c j~ imao davati 5amO de setinu. a isto tako i Mošćcnice. Inace su M ofće ni Čani. pr~ma nji. hovu statutu, »slobodni kmeti_ i mogu slobodno raspolaga ti SVIl . jj", imanjem, ka o što su raspolagali njihovi predi. Gospoda su imala i drugi lo prihoda. tako od prodaje desetinskoga vina. koje sc u mjestu prodavalo po najvišoj cije ni i tl v r ij~me. kad s~ nije smjelo točiti ničije vino. Uno su dolazili prihodi od globa za raz· ličite pr~kršaje. od kojih je jedan dio išao gospodaru. a drugi općini. U Veprinačk om statutu nalIodi sc. da nov ča n e kazne do U$
   776
   
   I
   
   lizam je napose duboko zahvatio sred nju htru, gd jc su seljaci bili izloženi jakoj eksl)ioataciji. PatinsK.. grorovija bila je ta Ilabsb urgovcc sa mo izvor prihoda, pa su je oni od 1.~80 davali u zalog kap~tanima. a kasni je prodavali pojcdinim porodica ma. Prilike su [,jle t .. ko lci ke, da je 1409 bukmlla u Pazinu buna. koja je u krvi ugušen a . Obrt jC'. razum ije sC', bio liBe ratvijcn U g rado,·ima. Dokumenti navode ob rtnike različitih struka: ko,'a Če . stola re, klesa re. zidare. kobre. cipelarc, k rojačc , pekare. tk alcC'. bojadisare i dr. Obrt je prije svega podmirivao d omaće potrebc. no neki obrti . kao ko!arski u Puli . bili su tolik o ra zvijcni, da nulno prelposh.'ljaju it,·oz svojih proit"oda. Za gradove je trgovi na imala veliku v3.in051, naročit o pomorska. hvozili su uljc. vino, drvo , kamen, so i dr. Neki gradovi sklapaj u trgoIlačke ugovure s drugim gradO"ima izvan Istre. kao na pr. Rovinj s Dubrovnikom 1188, Piran sa Splitom 1192 i 12iO. a Labin s Rabom 1215. Si renje mle ta čke "last i stvo rilo je u gra dovima tdak ekonomski pololaj . Sloboda trgovine je pod Ven ecijom bila og rani čen a : brodovi, koji bi sirgovačkim terc tom isplovili iz neke ista rske luke. morali su pristati u Veneciji i tamo iskrcat; teret. no "ino nije sc smjelo uv ozjti u Veneciju. Inace je bilo potrebno naroči t o dopuštenje Senata. da mo!:"u brodovi s trgov a č kim teretom ploviti u neku drugu lok u. T rgo"lna kopnenim putcm b;la je pod mleta čkom "lasti slobodnija. Od log~ je najveću kori st imao Kopar. zhog svojih dobrih veza 5a zaleđem. tako da sc pod Venec ijom raZIlio Ll najzna tniji grad u Istri. Od XII I. st. dalje ekonomsko se stanje u zemlji postepeno pogoršavalo. istra je napose stradala za dugotrajnih borba izmedu Venecije i akvilejskog patrijarba. Osim ioga čcsto sc pojavljivala kuga ; prenescna obi č n o iz Venccij~. nailazila je u krat kim razmacima vrem~ n a i lestoka harala. Stan ovni§tvo sc prorjedi,'al o. zemlja je ostajala neobradena, Sh'arale sc pustoši i moh'are s leglima malarije. Ta jC' bolest stalno mučila i kosila stanovni~tvo. osobito u p odručju Pule i na sjcIICTozapadu oko Novi grada. Ekonomska se propast nije dalil izbjeći. UtOlIl jc stekla zasluga i mletačk a uprava, s jedne strane nemarna i labava. a s d ruge budna ta svaki nepoželjni pokret. NapoK je nanosila gradovima !tete njezi na t rgovačk a politi ka. Najtdi je pad tii
   
   .dož ivjela Pula, nekada najznatnij i i najbuntovniji grad u Istri; potkraj XIII. st. broji još uvijek 5000-6000 stanovnika, što je razmjerno dosta, ali pri kraju Srednjega vijeka pada na svega
   
   'nekoliko tisuća , Stanje je u cijeloj htri tako tdko, da službena vijest iz [Si5 ističe. kako sc za Istru mole reći da je sva opu-
   
   ,
   
   stjela. O druitvenum urede nju istarskih Hrvata u tom rndoblju ·
   Ji8
   
   I,
   
   l
   
   I
   
   20_ Kultura. - K njiževnost. U razdoblju od XII. dl' XVI. st. nas tal e su u hrvatskoj knji!evnosti zn atne prom jene. Već je konačni raskol izmedu Istočne i Zapadne crkve. koji nijt mogao ostati bez utjecaja na kn jiževnost u doba, kada su mono pol u kulturn om livotu imali II rukama cr kve i crkvtn i ljudi, a usto sve jači dod ir s bogatom talijanskom književnošću bio u7.Tokom da su ljudi spise najstarijega doba doduk i dalje prepisivali i či ­ tali. ali su počeli i prevoditi nova djela s latinskoga i talijanskoga. a nt ko vrijeme i s čclkog jezika. Dodiri s čclkom knji !ev nolću n astali su u XIV. st .. kad jt car Karl o IV. , putujući jtdnom preko Senja, up07.nilO hrvatske glagolja.' e i po zvao ih II Prag. l \I pismu ima u to dob .. zn .. tnih promjena. Glagoljica sc doduk na svojem području i dalje upotreblja,'a ne samo II crkv i. nego i u natpisima, privatnim ispravam a i zakonima (Vinodolski !akon 1288). ali uz nju liv i u nekim krajevima i čiril i ca u o nom o bliku. u kojtm sc raz vi la u Bosni (zapadna ćirilica ) . Od sredine XI\'. st. javlja se i latinica. tak o da u pismu ,·lad .. "elika !aroliku~t. ali latinica pod utjecajtm primorskih gradova uzima sve "iše maha. Još su se veće i \'ažnijt promjene dogodile u knji1. ev!l()m j~ ­ zi ku. Prepušteni sami sebi II kat oličkoj latimkoj crkvi, uno sili su glagoljdi s vremenom u s"oje spise namijenjene širim slojevima SVt više elemenat a livoga narodnog govo ra. koji II to doba u m'kim njiho" im djelima sasvi m prevluduje. No još jc odlučniji u pitanju je!iir.a bio utjecaj primorsk ih grado,·a. koji su. kao i drugi zapadnoev ropski g rad ovi od XIII.-XV. st. doiivlja,'ali svoj naj· veći u~pon kao sredi!!ta trgovine, pomorstva i obrta i kao sjedišta najrazvijenijeg g ro.da nstva na sl:lVenskom jugu. Ti gradovi u to doba nisu viAc. bili ono. što su hili nekad. u doha borbe proliv slavenskog jezika u crkvi. Oni ~u sc za $101jtb prilivom pučanstva iz okolice ne samo poslavenili, nego se II njima stal i] ja,'Jjati i prva pi5meno5t II hrvatskom je~iku. ispocetka daka k.. i tu u vezi s potrebama crkve. Kako u tim g radovima nije bio II običaju crkv enoslovenski jezik. upotrebljavali su tvorci ]ln'e hrvatske pismenosti u njima čisti narodni go\'or. pa i kad su sc služili vct postojetim glagoljaškim tekstovima. Kak o su ~C u tim gradovima vet od XIV. st. njegovali i drugi književni rodovi osim strogo crkvenih, prevladao je II hrvatskoj knjiž evnosti VtĆ
   
   i79
   
   ,
   
   tn doba živi narodni govor, mnogo I)]"'J" nego II drugim južnoslavenskim književnostima. To se dogodilo pogotovu od druge polovine XV. sl., ka d je nastala nova, svjetovna književnos t rcncs;:nsc: crkvenoslovcnski sc jezik i glagoljic Je popularno bilo T II n d a lov o v i II e n j e. priča veselom irs kom vi tezu. kojemu Je za vrijeme duge m:Sl'jestice duša lutala pa kl om i rajem i k oji je, d"šavši k sebi. ispričao njezina neobična I'iilenj;. i otad promijenio način života. Od života svdih na jomiljeliji je bio Ž i v o t svetog .J e roi i m a. koga su zbug porijckl;l iz rimsk e Dalmacije smatrali Hrvatom (»Jerolim Hrvatin~ ) i izu miteljem glagoljice. Potkraj toga doba preveden je u Dub rovniku čitav zhornik legenda o svecima. medu kujima jc i Ž i v o t ~ vet o g a .r o s a f a t a. zap rav o kristijanizirana Budina le genda. čuvena i mllugo čitana pripovijetka. napisana II slavu asketsk og života. II u ostalim južnoslavenskim književnost ima već prije prevedena s grčkog jezika i pomata pod imenom Va rI a" m i I o a s a f. istn su taku popularne bile legende o bogorodici. obično nazivane čudesima (M i r a k u l i s l a v n e d i,' e M a r i j e. tiskani u prvoj hrvatsk oj tiskari II Senju 150i ili 1508. ali vcć i prije prevedeni ). U to jc doba uho II h rvats ku književnost iz zapadnih izvora čitav niz m o ra l no-d i da k t i čk i~ djela. koja su u stran im književnostima nastala večinom vec u ranijem Srednjem vijeku. Tako je II Njtomačkoj u XI1. st. napi$an latinskim jczikom L ue i d a l , mala cnciklopedija tadašnjega ogr ani čenog znanja o vJcn i prirodi u obliku razgovora izmedu učcnika i učitdja. II jC'
   
   dan ga jc od naš ih glagoljaša. -boraveći u eeškoj, prcveo s če­ škoga, ali je isto dje lo kasnije još jednom p revedeno s talijanskoga. Mnogo ~e još i kasnije prcvodila talijanska knjiiica Cvijet kr epos ti (Fior di virtu). U kojoj su se objašnjavale pojedine vrline i njima protivni poroci s anegdotama i navodima ne samo iz kršćanskih pisaca, ne go i iz starih filozofa. a isto tako i moralni distisi tobožnjega Katona (Disticha moralia Catonis). koji sc kod nas zovu Kn jigc K ata mudro ga. Bilo je i takozvanih II r e n j a , a najomiljelije od njih bilo je prenje iz medu duk i tijela grcšnikova \1 ČaSll smrti (K a r a n j e d u š e s t i.j e l om ). nal,isano lati nski II Engleskoj na početku XII!
   
   II
   
   ,
   
   stoljeća.
   
   K r o n i č a r s k i r a ,J ovoga doba
   
   °
   
   I
   
   J
   
   780
   
   ! •
   
   i
   
   hrvatskom jeziku prt:dstavljaju razasuli zapisi popova glagoljaša <> vdikim događajima svog:: vrcmena. na pr. zapis popa Martinca iz Grobnika o nesretnoj Krbav skoj bitki 1493, ili pokušaj kratke svjetske kronike Simuna Klimantovića (ili K1imentovića) iz Lukorana kraj Zadra. koji nije došao dalje od suhih bilježaka. ili naročito takozvana H r v il I s k a k r o II i k a, ustvari prijevod prvih devetn aest glava Ljetopisa popa Dukljanina. Prijevod je nastao "jerojatno II XIV. st. n egdjc blizu Solina ili Splita, a prevodilac se ograničio na prvih devetnacst glava očito stoga, što je mislio. da tc glave sadrže hrvatsku povijest. Zato on kao Hrvat redovno zamjenjuje izraze »Slaven i ~ i »slavenski" riječima ~Hrval« i »hr\"atski~. A li naj važn iji su dio te k ro n ike pn.Jjednje dvije g lave, kojih n ema II popa Dukljanina. U njima se najprije rječito opisuje sretna vladavina kralja Zvonimira. a na haju n jegova smrt. Kr oniku je preveo na latinski Marko Marulić (Rcgum Dalmatiae et Croatiae geS\;l l. Obilniji je u XIII. i XIV. st. bio kroničarski rad n;: la ti n sko nI jeziku II primorskim gradovima . I poslije Ljetopisa popa Oukljanina. koji jc postao naročito popu laran u obliku upravo spomenute Hrvatske kronike , bilo je prema kraju Srednjega ,·ijeka u da lmatinskim gradovima kroničarskog rada na latinskom jcziku. Najvažnije je od tih kroničarskih djela H i ~ t o r i a S aIon i t a n ~ splitskog arhiđa k ona T ome iz XII! st., a u Splitu i Zadru su II XIV. st. bilježili dogada je svoga vremena Miha M,,· dijev. Paulus de Paulo i nepoznati pisac spisa (> opsadi Zadra II
   
   781
   
   T ,
   
   vezi s potrebama erkve i sastojalo se ispočetka od prevedenil! latinskih pjesama ili se ubrzo razvilo u samostalnije religiozno pjesništvo i legende II stihovima. a ima i satiričkih stihova protiv pokvarenosti svecenstva. Ti su naši najstariji stihotvorei SI\'Orili naše prve me tričk e oblike, naročito osm~rac i d"'lIlaeslerac, koji će od njih preuzeti i svjetovni renesansni pjesnici od kraja XV. stoljeca. I čakavština toga starijeg pjesništva uljccat će na prvc renesansne pjesnike, pa čak i na dubrovačke, premda su Dubrovčani bili štokavci. Kao nov kn jiževni rod pojavila se potkraj ovog razdoblja i srednjovjekovna duhovna drama, koja sc o. 1500 prikazivala po našim gradovima i gradićima duž cijelog Jadrana. Takva su se dramska prikazivanja razvila u zapadnoj Evropi bez veze s antiknom dramom i crkvenim ku\tom i iz nastojanja crkvenih ljudi. da narod ono. o čemu mu sc propovijeda u crkvi, vidi II živim slikam a . Dalji je korak bilo osamostaljivanje i prenošenje pri· kazivanja na sam ostanska dvorišta i trgove, pri čemu su mjesto latinskog jezik a prevlad"li narodn i jezici. a brigu oko prikazi ,'anja priredaba preuzelo je cehovsko grada nstvo organizirano u bratovštinama, unoseći česlo u te dram e mnogo svjdo,·nih. pa i komičnih elemenata. Iz jednQStavnijih početaka razvile ~\l se s vremenom goleme predstave, kQje S\I u bQgatim zapadnoenopskim gradovima o različitim blagdanima katkada trajal e pu "iše dana i u kojima je bilo zaposleno po više stQtina predstavljača. privlačeći gQmi le naroda iz gradova i okolice. U Italiji su se takva prikazivanja razvila od XIII. SL iz religiQznog pokreta u Umbriji. kad ~u skupine ljudi običava l e pjevati Jlobožne laude (lat. laus, pohvala), koj e su sc doskora pojavile udijaloŠkom. a zatim i u dramskom ohlik u. U hrvatskoj su se književnosti t~ drame razvile po uzoru na talijanske, a nepozna ti njihovi sastavljači nazivali su ih prikazanjima, skazanjima ili mi~terijima (čakavski miŠIeri ). Najčešće su se prikazivali prizori okQ Kri· stova rodenja i muke, a kasnije su se dramatizirale i svdačke legende (kao život svele Margarete. prikazivan u Zadru 1500). I kod nas je bilo predstal'a, koje su trajale "iše dana. kao M u k a Spasitcija našega, koja sc prikazivala na Cvjetnicu i nastavljala na Veliki petak T o jc bilo moguce stoga. što tc drame nisu imale zaokružene radnje i nisu z"pral'O bile ništa drugQ nego
   
   II
   
   •
   
   I
   
   1345-46. koji dobrim dijelom ima publicistički karakter. U sjevernoj Hn·atskoj pisao je u XIV. st. na latinskom jeziku Ivan arhidakon Gorički, koji je kao učen čovjek i bolonjski dak sastavio Statuta zagrebačkog kaptola. a - prema mišljenju nekih - i izgubljenu ChronologijlL .Jedna od najzanimljivijih grana te kasnije knjilevnosti su prijevod; popularnih zapadnoevfopskih romana, kojih je moralo biti mnogo više. nego što ih danas imamo u rukama. Već je o. 1300 negdje \J sjevernom Hrvatskom P rimorju preveden iz nepowatog originala roman o Troji (Rumanae' troj sk i). jer se vec oko sredine XIV. st. nalazi prepisan u Bugarskoj. odakle je dospio i u Rusi ju. Premda sc II romanu opisuju dogadaji ;z H omerovih \'Temena. ipak su sve ličnosti kao ohično u srednjovjekovnim romanima prikazane na suvremeni način, pa sc Homerovi junaci i žene vladaju kao vi tezovi i "gospe" Srednjega vijeka. Mnogo je opširniji rom"n o Aleksandru (A I e k s a n d a r Vel i k i), nesumnjivo najljepše djelo hrvatske i srpske književnosti Srednjega vijeka, rašireno u prijepisi ma po svim našim krajevima i u Rusiji, gdje je poznato pod imenom _srp ske Aleksandridc", (naden je zajedno s romanom u Akiru i s romanom o T roji još u XVII. st. u knjiinici bana Nikole Zrinskog ). T o je roman o idealnom vitezu. hrabrom u borbi. ali u isto vrijeme širokogrudnOJn i milostivom prema pobijedenima. Osim tih roman~ iz antiknog svijeta bilo je u hrvatskoj književnos ti i srednjovjekOI' nih viteških romana. kako sc vidi iz jednoga zadarskoga popi~a knjig.. od 1389. Vrlo je vjerojatno. da ~u vitdki romani <) Tryšćanu (Tristanu ). Ancalotu (Lancelotu) i Bovi (BulJvIJ d'Antona ), koji su potpuno ili djelomično sačuvani u jednom bjelorusko)ll prijepisll pod imenom ~srpskih knjiga~. takode r p"evedeni negdje na hrvatskoj obali i odatle preko Srbije dospjeli u RllSiju. U hrvats koj književnosti ovoga doba najavljuju se i neki novi k njiž~vni rodovi , kojih nije bilo u crkvenoslovenskoj knji ževnosti i njezinim izdancima. To je u prvom redu bilo umjetničko pjesni!tvo po zapadnoevropskom uzoru, pisano u stiboVima s odredenim brojem slogova i sa srokom. I ono je nastalo l ta l. mm'n
   .o ",a~
   
   l
   
   783
   
   •
   
   TIl lILlI L"XXIX
   
   'dijalogi.r.irani i \I jednostavne O$ m er~c pretvo reni tekstovi ir. Bi _ blije ili života svetaca. Sva su ta priknj.'a nja imala puč k i znača j oživlj ujući na pojcdi nim dirljivijim mjes t ima i približujuć i u: lonu narodn og pjesni JIva. lak o II njima nema vel ikih pje sn ičkih vrijednosti. ipak 1a prikazivanja imaju znat no kultu m o- historijsk o značenje kao n.ue prvo ka.r.al;! !.:. Njih će. kao i ostalu knj iževnos t Srcdnjegil vijeka. doskora potisnuti nova svjetovna književnost renesanse. li kojom prestaje isključivi monopol crkve II hrvatskoj knjižcvo()sti. T a se nova knjiftvnosl razvija već od druge polovi ne XV. st.. II isto vrijeme. dok sc joi ilivlja"aju posljednji obl ici srednjovjekov ne knji!cvnosti. Ona sc kao posljedica ra zvit ka građansk e kla st: pojavljuje u prvom rt:du u naš im najnapredni j im primors kim gradovima Dubrovniku. Hvaru. Splitu (gdje Mark o Marulić svršava 1501 S\'oj pjev »Judita_). Sibeniku i Zadru. a od d ru ge polovine XV I. st. i u sjevernim gradovima Zagrebu i Varaidinu. Za razlik u od s rednjovjek o\'ne književnosti. koja je 5\'a bila djelo svećenika. i - izuzev!i donekle romane gotovo sva pisana u pobožno-asketskom duhu. pojavlji vat ce se od XV. st. II prvom red u svjetov ni pisci. pa će i knjilevnost do biti svjetovni značaj. okrenut k zema ljs kim vidicima i pojavama .
   
   U m j e t n o s t. -
   
   I
   
   l
   
   Kao i prije. razvoj umjetnos ti u Hrvatskoj po kazuj e i od početka XII. do početka XVI. st. dvostruki tijek. Na jadranskoj obali romanički oblici Il ominiraju gt>tovo do kraja X IV. st., i pojedi ni se elementi romaničke tradicije provl ače !ve do u XVI. st .. a ti sjevernoj H rvatskoj r:umjerno rano, u pol uvini XIII. st.. javlja se goti ka ka o domi nantni uil. Ali u sjevernoj Hrvatskoj - zbog nepostojanja j ačih gradskih centara. koji u tom razdoblju pOHaju nosi()(;i novoga um jetničkog odnosa prema stvarnosti - goti ka traje sve rio u XV II. st., a u Dal maciji. ubno nakon ho je na početku XV. st. pre\·ladala go tika . javljaju se sredinom stoljeca takoder djela. koja nose vt:ć fl; lIt:s;l llsni značaj. U tom raldoblju daje razvoju umjetnosti II DJlmac;j; osobil<' o biljeije velik broj lokalnih umjetnitkih rudionica. iz kojih proizla!i u XV . st. n"'koliko snaž nih umjetničkih li čnosti. što djeluju u zcmlji i van njc ka o originalni i samostalni slvaraoc; značaj n ih
   
   . i 84
   
   Nad fTobna p tQ ~. \'\Ik o1e lIo~k Ot
   
   -
   
   ,
   
   ; .
   
   T ABLA 1:C
   
   ar h i t~kt ons k ih.
   
   skulp torskih i slikarski h djda. Dotle, u sjeve rnoj Hrvatskoj. nakon rar.mjerno kratk e i siro mašne romani čk e periode. jadja st" gotika hez ne ke b 'ute veze 5 prethodnim r azvojem, veliki sredn jovje kovni crkvcni redovi donose iz svoj ih ma l ica go tove formu le. po koji ma grad e i ukrašuju svoje (rk ve (na PL cisterciti). domaće su radi onice nerazvijene i te k S~ u XV. st. u pojedinim g radovi ma (Zagreb) javljaju imena doma· ćih majstora. Od tog se \'remena napose II ladanjskoj crkvcnoj arhite kturi. ka o i u jednom dijelu svjetovne arhitekture. jadja sve očitije rad domaćih majstor a i u k o n c~pciji i II izvedbi. Potrebno j ~ na l)o kon. da sc kod ocj~ ne ra zvoja um jetn osti u ~jevernoj Hrvatskoj uoči tak oder činjenica. da SIl provala M ongola i turska ok up acija velikog d ijela temlje (Slav onija) znatn o smanjile hroj umjdničk i h spomenika ir. toga rndoblja. R o m a n i k a. Nas t avljaj uć i ra1.l'oj započet u X l. $1. arh iteklUra u Dalmati;; rjciava za idućih st ol j eća sve krupnije i šire zadatk e. Izgraduje s~ i obnavlja niz velik ih katedraI nih i sa mosta nskih crkava. a ujedno sc ratvija i jača gradevna djelat nos t na polju profa ne arhit~kture. po č~v~i od utvrdivanja grado"a do gradnje pri vatnih kuca i pala ča o bo gaće noga grads kog .\ tanovniš tva. U prv o vrij eme crkve na arhi tekt ura zauzima cent ral no Oljen o. U izgradnji; ob rani grads ke auton omije. kat edrale i njihovi tvonici bili su čes t o nje1.i ni simboli i ponos g radana. Izg radene iz brižl jivo tesa nog kamena.. sa svc bogati.ie ukrašenim zido,·ima. p ročelji m a i I)Or talima. tc su kat edrale dokazom visokog uspona građevne djelatnos ti. Romallika dalma tinskih grad ova protkana je čes t o uglcdanjcm na ao tik u. na njene grade, 'ne i kiparske spomeni ke. koji su ostali sačuvani. pa sc tako gi banje srednjov jekOVJlC umjetnusti prema st" arnosti runo susretalo s rcal ističk om baštinom ,.]ast itog tl a. Kroz takve romani čk e oblike mogla se široko izraziti tdnja sredn jov jekovnog čO"jeka za rcaln;jim obliko,·anjem ljudskog tijela. koja je ostavila spo men u akl ovi ma Adama i Eve na portalu trogi rsk~ kated ral e. a u nizu djela Tad~nih uglavnom \J romani čkim oblicima javljaju S~ i karakteristik e. koje su i na če svojstve ne got ičkoj umjetnosti: sve jača rašč !anj enos t zidne mase. na glaše ni verti kalizam (na pr. zvoni k kat<::drale u Splitu). smioniji pokret figura, pa i novi ornamental ni i dekorativ ni motivi. r tako se uz
   
   ,•
   
   ~
   
   •
   
   ,
   
   ••
   
   ••
   
   --, "
   
   ••, -•
   
   -" •
   
   •
   
   >
   
   ,, •
   
   Č
   
   785 • •
   
   •
   
   •
   
   pojave pojedinih t ipičnih gotič ki h oblika u konst ruktivni m (sv odenje:) i dekorativnim dijel ovi ma arhitekture i de:taljima skulpture. pa i uz pojedine grad evine ka o što su crh'C fra njevaca i domi nikana ca (na pr. Sv. Domini k u Trogiru ) javl jaju i dalje u X IV. pa i u prvi m deceni jima XV. st. romanički oblici . Rom a ničkom ' u tra dicijom obiljdene prve faze: u gradnji ii· benske i k orčulanske katedral e u sre:dini XV. st .. a ostatak ro maničke: trad ie: ije: opab sc i kod nekih gradnja XVI. st .. kao što je. na pr.. zvoni k uz katedralu \I Hvaru. U tipičn im oblici ma ruvijene roma nikc obna vlja se II dru· goj polovini X I I. stolj e ća ~tarod rcv n a crkva ~v. Kr šcva na II Zadru : njezina je vanjs ka zidna masa bogato oživljeno. slijepom gale: rijom iznad glavne apside. velikim slijepim arkadama na juinom tidu i arkadama na zapad nom pročelju. U prvoj polovini XIII. s tol je:ća gradi se romanička kated ralOl II Trogiru i ohna,'lja katedrala u Zadru, koja je zadriala od prija! nje: crkve apsidijalni dio j t ime ! iroki srednji brod . Pročelje te katedrale rastvoreno je u gornjem dijelu pojasima arkada.
   nastalo je i drugo zn ačajno djel o: drveni naslo n korsk ih 5j ed al~ " splitskoj kat edrali, gd je je neki nepo:.mati majstor. uz b~ga tl ()rn,unent,Lini ukra s o~tvarj (J i nekoliko živo zapa žemh pnzora iz s\'~ k idašnjeg život .. (na pr. lik drvodjelje pri radu ). Sred~nom XIII. st. nastaje jedno od najznačajn ijih djela dalmatJlIske rumanike: por tal katedrale u T rog iru. djelo majstora Rad o~·a~a i njegove radion ice. Ra dovan je, prel .. zeći preko granicOI. ';to Ih Je umjetnosti stal,lja la religiozn;: sad rfajnost i crkvena narudžba. dao snaž ne dokume nte umjetničkog inte resa za stvarnost oko sebe. za čo\'je ka . Taj prodor real nosti u crkvenu t emati~l~ poka· zuje .~e najjasni je u reljefnim prikazim .. mjeseci u godlm p.rc ~ o odredenih ljudski h radnji k arakte ri stič nih r.a neko god l š nJ~ doba. koji S~ n~laze na unutarn jim poluslupcima portala, llk uvl čovje ka. koji kuha na ognjištu, ml .. diĆa. koji grije o ztb l~ Tu.ke na vatri, vinogradara. koji rd.e lOlU. čov jek a, koji Jiia ovce .l t. Bliski su Rado"anO\'u krugu po Ivojoj k"aliteti i d"a rd Jda ~1 X II I. st.. ito su uzidOlna u prvi sprat zvonika katedrale. a pTl ' kazuju ~Na\'j cš tenje ~ i ,.K risto l·u rodenje ...
   
   ?
   
   i,
   
   i
   
   Iako sc u dokume ntima X II !. i XIV. st. spominju ime na pojed inih slikara (medu ostalima bio. je slikar i 5ku lpto~ !luvina), ipak je u Dalmaciji ostal o razmJerno malo spomemh. romaničkog sli ka rsh'a. Lokalnim radionicamOI treba. pril~isat.1 n~k o­ liko ,·elikih drvenih osli kan ih raspela u Zadru I S plttu 'z X IU. i XIV. st .. ka o i nekoliko ikona biz.. ntskug karaktera iz t ~1r' vrf'"llIena. Mnogo su brojnije dui č itave obale crkven e kn~'.gc ukra scne mini jaturama. medu kojim;! sc i stiče maleni brcv'J~ r iz Splita iz 129 1 (dana s u Veneciji ). kojega minijature pOkaZllJL! bizanlski karakter. i crkvene knjigc s minijaturama montekasinskog karakt era , kojima sc na kraju X II I. st. prid.rufuju ru· kopisi ukrašeni na način bolonjske Uwk (Zadar. SpIL t). Veli k broj spomeni ka umjetnog obr ta, napose metalnih relikvijara ukra!enih figurainim ~eljcfi~a {Zad~r . r iznke .. kat~­ draic i ((kve sv. Marije). pokazU je kvalttet nu djelatnost IOl
   7Si 786
   
   propala u doba provale Mongola 1242) mača jn;je.su grad el'iT1~ roma n ičk~ p~riod~ bile: crkva u T opuskom. koja se spominje ll!)~. i crkva u Glogovnici. od koje su ostala ~ačllvanll II dana šnjoj župnoj crkvi tri stupca i p oj~dini fragment i skulptu rt. Ostali sač u" ani spo menici romaničke arhitek ture uglavnom su manje seoske crkve. kao 1to su one u Bal)skoj. Moro .. iĆu i Mikanm'cima i najstariji di o crkve sv. J urja u Belc u. K rijetkim spomenicima romaničke skulp ture, koji sc uglav nom ograničuju na ukrasne arhitektonske fragmente (kap itele. konzole i L d.) treba pribr"jiti i malo bro nčalo raspelo iz Mart i nšći ne. a najznačajniji spomenik slikarstva XIlI. stoljcćil II sjcvernoj Hrvlltskoj ,'jcro· jatno je izveden od stranih majs tora. To su kasnorornaničk c fresh u sakristiji zagrebač k e katedrale (podignutoj nakon 1242), koje pokazuju značajne srodnosti sa sli karstvom XIII. st. Il okolici Rima (Subiaco, Agnani ), što sc obja§ njal" a činjenicom, da je bisku p Timotej, graditelj ugrebačke katedral e. "jcrojatn o po.. eo sa sobom maj stort:. kad se iz Rima uputio u svoju bisk up iju. Zadržavanje od redenih romaničkih tradicija u zidnom slikarstvo u doba. kada je o arhitekturi i skulp turi. koja .lc stajala u vezi s arhitekturo m. prevladala već go tik a. može se zapiltiti i rm kasnijim fre~kama. b o nil pr. u crk .. i SI" . .J urja II Belcu. koje potječu iz XIV. stoljeta. Spomenidma crk ..ene umjetn osti pridružuju sc u X II I. st. i spomenid profane ar hitekture. h tog stoljeća potječu najstari ji dijelo,' ; fe udalnih sjedišta (Med vedgrad ; Susedgrad kraj Zagreba. Samobor. Okić. Ozalj, Kalnik. Oraho.. iea. D rdnik i dr.). Na do bro izabranim. prirodno utvrdenim pololajima ni f" sc gradine, kojih je oblik u .. jctovan konfiguracijom tl a. opasan sa nekolik o pojasa zidova. s kulom -branikom u sredi!tu. DruŠlveno-hi$lorijskc i etničke promjene. koje se dogadaju u Tstri u početku Srednj~g vijeka. mijenjaju j sliku nj~zi na umj etničkog r3.l:vitka. 110 k lasične kulture ulazi u kulturne krugo ..e srednje Evrope S osobi tostima regio nal ue umjetničke djela tnosti no .. og stanovništva H rvata i Slovenaca" sje.. ernoj Istri. Gradovi na zapadnoj obali i dalje podržavaju tradiciju iz antiknoga i ranokršćanskog vremena, ali pod jakim utjeciljem Venedje, koja je tim grildovima dala obilježje u cijelosti _ o nji b o.. " obliku. i u pojedinostima - u ra zličitim spomenicima. U
   
   unutrašnjosti Ist re sl ika je drugačija. Utjecaj i prodiru sa sjevera preko Furla nij e i Kranjske i mij cšaju se s lo~a!nim osobi~ (usti ma. konzerl'ati .. i1.mom i rustikalnošću u obhClma, kao I jakom retardaci jom stilova. Dru~ t .. eno.- hist.~rij.sko z?iva~je u Istri raz .. ija ~e uporedu s društveno -h,stoT1Jskml zbl\'~ nJ e~ u ostaloj Enopi . I,a pod is tim uvjetima {ivota i ra da nastaju u Is to "rijeme jednaki obl ici umjetnič.kog st.. aranja. Romanika i goti ka su obiljdje toga , 'remena. Raz.yije na rom a nička arhi tektu ra sačuva la sc u malom broju primjeraka. U Poreču ima nekoliko primjera profa ne rom an ičk e arh ite kture: bIća iz početka X III. st.. s is taknutim drvenim hodnikom duž Il. kata i malom. tipično rom;lIličkom hiforolll o I. katu. ka n onička ku ća (kanonikat) kraj poznate bazilike, sa !est tipičn ih romaničkih hi(ora (d .. ostrukih prozora pod jednim lukom razdijeljcoih stupićem u sredi ni) na pročelju i mala ku tica nazl'a na .. Kuća s.. etaca" po kam enim romanički m skulpturam a na pročc:lju. Tom ..remenu pripada i romanička hazilika \I Vrsaru, kao i erk,' a s\". Petronile kod Kanfanara (u rušc"i nama), a rane-j romanici i gradnje s trampaIlJa u apsidi crkava s... A ndrije kod .Ro .. inja i sv. Murijc II Balama. Zanimljivc 5\1 roma ni č k e pohgonaIne i okru gle gradc"i nc II Kopru i Ro .. inju. kao i tipični rO llLa n i č~~ zvonici II Balama. Pl omi nu. Starom Milju i SI'. Lo"re~u. kOJI pokazuju karakteristike: XII. i XI II. stoljeća. U "ećem br~.~u rasija ni su po Istri primjeri romani čke arhitekture skro mnijIh oblika, male ladanjske crk"i.x pravokutnog tlocrta s polukrufnom apsidom. malo istaknutom ili IIpisanol~ u čel .. ~r?kut , često otvorenoga krovišta, koje je izvana po kr Iveno škTllJilma (ta nkim kamenim pločama) . U tim skromnim spomcllich~a romaničke: arhitekture nalazimo zanimljive primjere rornalllčkoga zidnog sli karst .. a . koje uz nekoliko primje raka skul pt ure daje sli ku likol'nug stvaranja " Istri u to .. rijeme. Osim spomenutih I'c.ć kam enih skulptura u Poreč u ima u Istri pril i čan broj primjera rilne romaničke skul pture. koji su uzidani II 7,idove crka va (Vod njan) ili izlaze na \"idjc:lo kod arhcoloških istraživanja (G uran. Mutvoran). Romaničko j bmenoj plastici pripadaju i skulp tur e \J Ka rktama kod Bu ja k ao i I~ ne­ arni reljdi II SI'. Lo .. r eču Pazenatičkom i o Plominu. R oma lllčke drven e plastike, raspela sa ra,'no ispruženim nogama Kri stova
   
   789
   
   788
   
   I
   
   ,
   
   ti jcla. koja sc mogu datirati u XII. i XIII, st.. ima takodu na kopnu Istre, kao i na otocima (Bale:, Gra čišće, Galdan. Kopa, .. Susa k),
   
   Z idno slika rstvo romanike
   
   i
   
   počinje već
   
   u XIJ . st. fragm entima
   
   ili ka II crk vi Sv , Agate kod Ka nfa nara , a naj rcprc:zc:ntati,' niji primjerak slikarstva X i ii. st. su freske u Sve tom V inčen tu u nhi na groblju. koje je 51;k3(1 sli ka r Trcl/isan us (možda iz T rvib u Is tri ), U l im rom anički m sli karijama osjeca sc još utjecaj bi7.a ntskog slika rs tva. ka o i na freskama u Hu mu u sjeve ro is t očnoj Ist ri. Primjera roma n ;čkog zidnog sli ka rs t\'a iz neill' kasn ijeg vremena (Labi n. D rague, Butoniga, Bazg-alji i t. d.) ima
   
   u Istri mnogo. G o t j ka i r e
   
   e s a II s a. ]'orasl ekonomske snage da lma tinski h gradova u X III. j XIV. st. ne oči tuje sc samo u poja čanoj građevnoj djciat nosti o XV. st. dož čitave obale. koja pre· tvara drvene gradove o kamen~. nego i u postepenim promje nam a u rnj ctni~kog od nosa prema .~tvarnos ti. koje postaj u odlu ča n fakto r II p ri h vaćan ju i samostalnom s tvaranju novih um jetničkih djela i oblika. Grallanstv o nužno prelazi i preko on ih og rada. ku je ~o n cra~vije n o ekono msko-dr uštve no stanje i s njima spojeni pogled na svijet p ostavljali razvitku umj etn os ti. T dnja k re::lnos t i probi ja gnmi ce crkve ne tematik~. koja je propisivala d o t~da o kvire. II kojima sc kretala umje tn ička djelatnos t. Namjesto k ultu re i um jetnos ti vezane uz crkvu javlja sc profan a umj et nost i no\' ; oblici. koj ima se o na izražava. II
   
   Ali taj ra zv oj f ;votne podloge. na kojoj je rasla umjetno st u Dalmaciji i koji j e joi u sredi ni XV. st. dao prva renesans na ostvarenja. jenjava po tkraj toga s toljeća zbog posljedica mle-ta čke okupacije dalmatinskih grad ova. Otprije prikupljene snage d jeluju još jedno stolj eće , a !.atim se Dalmacija i II umje tn osti pretvara u I)asiv nu mlet a čku provinciju bez nekoga vlastitop: obilje!ja. Kan i na drugi m podr učjima, razd oblje XV. st. u D alma ciji je i u li kovni m umjetnostima sjaj na epoha. Zbog mnogih n aru čaba raste broj do ma ćih umjetn ičkih radioni ca: klesara. zidara. zlatara. drvorez bara i sl ikara. a g rad o,·i pMivaju i pojedine majs tore iz ino~emst"a. Tradi cio nalizam do maći h radionica,
   
   700
   
   I
   
   td-nje najdarovit ijih ličnosti prema novim oblici ma pa i dodi ri s inozemnim majstorima i um jetnoUu renes an sne h alije daju umj etnos ti toga vremena u Dalmaciji neob ično 7.animljiv i komplek sa n kar a kter. Kao ! to u XIV. st. teku usporedo romani čki i gotički oblici. tak o se u XV. st. prepleće go tika s re nesa nsom. i te le stils ke kategorije ne smij u shvaćat i krilI O ni ti se mogu o(f,' a jati jedna od d ruge neki m st rogim kr onološki m iH formalnim granicama. U fi"otno m d jel u pojedinng um jetni ka. pa često i u jedn om jed in om um je tni čkom djelu. m ij eiajLl se gotičk i i renesans n i element i toliko. da ponekad poprimaju i ka rakter jedinstvenog slila. Siri 7. ama h dobi,'a got ika u Dalma ciji SO-tih godina XV. sto ljeća. Ta d...~U to bili već kasni go t ički oblici _cvjetne_ deko rati vne go t ike. Iako da se " sk ulptorskom ra du naj1.n a~ajnijeg majst()ra lOga prave .. (J urja Dalmatinca) II s re rlini s t oljeća puja,'ljujlJ već i pojedi n;, no"a rencsansna ostva renj a. Najraniji kronološki podatak za širenje kasn ogo titkih o blika daju doko men ti u \"ezi s gradnjom tornja katedra le II Trogi ru. Kad je 1420 kod za u7.imanja g rada od str ane M Iela na bio oštećen prvi kat zvonika. dozidan vjerojatnu po tkr aj XIV. st.. pod uzeo je njego\' popra vak. a v j erojatno i zidan.ie drugoga kata. domaći majstor Matej G oj k o vić. P rvi jc kat još ma siv no zatvo ren. a gotičk i ukras n i detalji na njem u potječu vj ero ja tn o tek i,. "re me na l>opravka; drugi JI': kat i7.graden već u udim goti čkim oblicima. gotovo pos,'e ra stv oren. s čipka stim m rdihem; a pusljedn ji. treći kat d nvršava u ren esansni m obl icima leI. na kraju XV I. st. d o maći majstor Tr ipun Bo kani ć. Gotm'o ci jelo XV. st. ispunj a va u ~i benikll gradnj a vdike k:J.lI':d rale. koj a je za to vrijem e postala centar. oko kog::. st' o k upljao niz ma jstora ; na njoj rade brojni a non imn i obnnici i najwačajnijl': ličnos ti po vijt's ti umjd nosti u Dalmaciji (Juraj Dalmatinac. A nd ri j a Aleši i Nik ola Fi renti na c). P rva faza u gradnji te lc .. tcdrale protck.!a jc II razmjern o skr omnim g ra nicama i pokazuje oblike. koj i su karakteri s t ičn i t.a produh,'a nje r O man ičkI': tradicije (na pr. osnovni dijelo,·i sjeverno&: porta la ). T a sc g radnj a zatim prl':t\"a ra djelatnošć u J urja Dalm a tinca II Sibe n ik u (144 1- i 3) u jedno od najznačaj ni jih umjetn ičkih 05\,'a-
   
   791
   
   ,., renja
   
   TABL.A XCI
   
   Dalmaciji. P roširu;uCi pr-'obilnu omovu crkve. Juraj je produžio ojc7.in isločn; dio i ubaci" anjem tra ruc:pla i posla\·ljanjem stupova :ta kupolu odredio njezin kas niji oblik. II kome: ju II
   
   je potkraj
   
   stoljeća
   
   dovršio Nikola Firentinac. T a je: ka tedrala.
   
   tradi cija i spreple će s osnovnom kasno _ gotičkom koncepcijom njezina velikug grad itdja Jurja i s rencsa nsnim stru j anjima. kojima pos taje: naji7.razi li j im Ilrc:clstav . niko m Ni kola Firentinac. po lom isprepicta nju razli~ilih st rujanja lipičan spomenik razvoja umjetnosti II Dalmaciji II XV. na kojoj
   
   ~C romitničk u
   
   I
   
   stoljeću.
   
   Porijeklom iz Zadra. Juraj Matv<'jev (ili kako
   
   sam nazva" koja jc: svoj om St
   
   Georgius Dalmnticus) jc prva krupna ličnost. djelatnoU u prohila anonimnost doma ćih radion ica. jaka i originalna individualnost. Djelujući u Sibeniku. Splitu. Pag u i Dubrovni k u. Juraj j e stvorio široku škol u. Il kojoj je učio velik broj dom a ćih majstora. Svojim najtnačaj n ijim skt.l ptorski m djelima (glavama na apsida ma šibenske katedrale. reljefima na stropu krstioni ce u Sihc:niku) .J uraj je prekoracio g ranice kasne gotike i stvo rio djela. koja po svom sna inom realizmu nose rcnesans ni kara kt er. Katedral a II K orču li. koju g radi niz domaćih majstora _ medu njima se osobito ističe Mark o Andrijić započe t a je takoder II ohlici ma. koji znače na sta,·ljanje romaničke tradicije. ali se za vrijeme grad nje isprepleće s kicenim kas n ogntičkim ob li cima u zanimljivu cjelinu. Brojnim spomcnicima cr kvenog karak tera izradenima u oblicima kasne gotike pridružu j u ~e mnoge profane gradcvine. pala;;e u Trogiru (palača Cirl)icn. djelo Andr ije Alešija ). Splitu. Sibenik u i Rabu. Počet kom 2. polovi ne XV. st., u a rhitekturi i skulpturi sve se jasnije j~"­ ljaju motivi rjdenj a, koja su karakteri s t ična za renesansu. K>lpiteli 8tupo'·a. ukrasni vijenci. figuraI n i ukrasi i t. d. povode S~ za antiknim uzorima. akantu 50vO liUe i drugi de ko rat j,'ni elementi. goma,.i dječaci , koji nose girlande ili baklje, postaju omiljeli mot,\,!. T e temlencije premil renesansnoj dekora ciji pok.nuju sc vec ja.~no i II djelu Andrije Aldija. GO-i h godina XV. stoljeta. I Aidi 5e raz,·jo - U l. mnoge druge majstore (med u kojima sc isti~e $ihe nča n i n " ' an Pr ihis l avič ) - U radionici maj stora Jurja, na gradnji šibens ke katedral e. Njegovo je najzna -
   
   792
   
   .-.
   
   • ..• -•• •• -•• N
   
   <
   
   I
   
   > O
   
   U
   
   I
   
   ,
   
   T ABLA "CII
   
   čaj nije
   
   djelo krstionica trogirske katedrale (I -Hi7 J. \1 kOjoj je dao - uz neke dekorativne motive preuzete jz Dalmatinčeve radion ice - niz figuraln ih i dekorativnih ostvarenja. koja imaju izrazit rene sans ni ka r
   P.p a li ća
   
   u SplItIl (kraj xv . ili poteta k XVI. st .)
   
   793
   
   njihovih djela. ali osim kod neko liku sli ka nisu još u,'ijek fiksi _ rani autori. U po lo"ini XV. st. i~t iče sc u dokumentima spliuki ma jstor D ujan Vu;kovit T rogirani n Bla! .Jurjev. koj i radi du! čita,'c Dalmacije. i Sibe nčanin Niko la VladaMv. Iz ta kvc dom a će ~Iikarske škole pote ka o je i poznati ranore nesanmi majstor Juraj Culinović. koj i je us pr kos tome. ~t n se nakon učenja II italiji vratio u Sibenik. ostavio svojn djcla il.\"an Onimacije. Sliku bogatoga umjetni čkog razvoja u Dalmaciji toga vremena upotpu njuju i brojni predmeti umjetnog obrL:l. medu ku jima sc naročito ističu zlatarski radovi tl Zadru. Jz kraja X IV . st. po t ječe srebrna škrinja s moćima S\'. Simun:! u Zadru. rad maj_ stora Francesca da Milano. f u djelima domaćih drvorezbara h 'ana Budislavib (korska sjedala u Trogiru) i ha na iz Korčule (Zadar) ostali su tak oder $ačuvani značajni spomenici umjetnog obrta. javljajući sc II drugoj polo\'i ni XIII. st. kao tipi čni stil 7.a · pad no-ev ropskng feudalizma. golika ostaje u Hednjo\"jekovlloj Slavoniji "iše stoljeća osnov ni. vladajući stil . ustupajući mj esto tek II XVII. st. baroku. U toj ~e činje nici jasno odra žava uspore ni razvuj toga područja , koje bez jačih gradskih centara i razvije. nijeg grada nst"Ol. nema one l.ivc>lne podloge. s koje umje tnost može dostići realis t ičke obli ke rCllesanse. U toj Hedin; goti ka u svojoj kasnijoj fa7,i (poslije XV. sL) ,', cma više ZIlačenj e neko,,"o progresi,'nog stupnja u razvoju srednjovjekovne umjetnosti na njezinu pu tu k obliko\,anju rea lnos ti. nego se ogr:.niČuje na konzen'ati\'no ponav ljanje lIs toljenih oblika. U povijes ti um jetnosti srednjovjekovne Slavonije najznačaj­ nije mjesto za uzimo povijest gradnje zagrebačke katedrale. na jvećeg gradcvnog spomenika el)ohe go tik c na lom podru čj u. Poslije provale M ongola. izmcdu 1242 i 124i. gradi biskup Stjcpan kapelu. kojo jc ostala sačuvana u biskupskom dvoru u Zagrebu. ka o crkvu za prve potrebe. do k sc ne izgradi sama katedrala. Osamdesetih godina X II I. st. svršava se za bi skupa Ti moteja pn'a perioda izgradnje katedrale. kojoj pripadaju svetište sa Iri po]igonaI no zavdiene apside i sakristija. Tlocrt svetiita I'okaluje ,'ezu s osnovom er k-'e sv. Urbana u Troyesu (biskup Timotcj bio je dvo rski kapelan papc Urbana IV.• koji je dao izg radili tu erhu u Francuskoj). Dalja sc gr:.dnja tagrebačkc ka ledrale
   
   ;94
   
   I
   
   nastavlja u X IV. i XV. SI.• ka d je sagraden o zapadno pročel j e. kuje je trebalo da uokvire dva tornja. od kojih je kasni je bio izgraden ~amo jedan. Tako sc no svetate nadovezala crkvcna lada. gradena II:' način t. zv. d\'ora nske crkve. Kraju XIII. st. pripadaju oS Iaci monumenlalnog pročel j:. cistercitske opatije u Topuskom. II istom stoljeć u pripali aju i os tn ci sveliit" franjevač kc crk ve u Zagrebu. U početku X IV. st. bi la je izgra
   795
   
   prizor Krist ovo: disput e u hramu (l ). h kraja XV. st.. najz ad. potječu iz neke zagrebačke radionice i ill1lnini ra. n<: crkvene
   
   knjige. ka o T opusko.
   
   r na
   
   I
   
   ŠIO
   
   je misal tazmansko/t s\·c<:cnika J urj a dc
   
   pod ručju
   
   bIrc ostavila je gOlika mnog o vik .I pomcnik a neg o roma nika . U got ici razlikuju sc dva područja spomenika: podru čje !:"radov" na obali i područje u unutrainjoSli polu oto ka. Gr ado\' i nil Qba li . II koj ima ži"i roman sko slan ovni;lVo (izrnijdano ponegdje sa slavens kim). pokazuju i II svome vanjskum obli ku dugo tra j nu p ripadnost V eneci j i. hrncdu g rads kih zid ina. tl ulicama. kuje leku linijom nek adašnji h rimskih ulica ( Poreč). podižu se građevine iz pravilnih veli kih kame nih kvad"ra P ročelja tih palača ukra;en .. 5U rezba renim prow rima. katkada Ovo-. tro - i tctvo ros truk im portalima s grbovima i lati nski m humanističkim senten cij am;, . kom.olama i isturenim streham;,. Dv ori~ta tih !,alač" Z:l\\"araju arkade. ispod koj ih sc uspinj e stubište II gornje sobe. Na pravil nim lrgo" ima nala te: tc g rad ske lo7.e za o l>a\' lja nj e javnih poslova. raskošna prot elja crkava. koja grude lokaln i majstori (Dom enico iz Ko pra gradi katedrali, u Kopru u stilu mletačke ~ot i ke). negdje s poluk ružno o blikovani m fasadama (Sv. \·in če na t. O sor - 0\·0 posljednje navo dn o ra,\ .Jurja Dalmatinca). udv ojeni lvonici (1'0 uzoru na Sv. Mar~ a \~ Ven eciji). ronti ci za spre manje živeia (KOI)ar, B~lzc !. Po r eč ) . Javni zdenci ~ ukra ~en im grli ma i zgrade mag istrat a (Kopa r. P ul a). Taj tip g radske arh itektur(, prodire s obale (Kopar. Piran. l'or~č) i II m .. nja na selja II unutra šn josti (Bal e. Motovun. Buzet). OSlm spomenika arhitektu re ima na tom pOlI ručju i spO!nenika sl ikarsh ';) poznatijih m letačk i h radio " ica (pri kraju XV. sl.: Vivarini. Carpaccio) ka o i utj ecaja kipara (na raki sv. Nazarija ll. Kop r~ utj ecaj radionice Dc Sanctis) i primjera primi jen jene umjetnost, mletačkih obrtnika. osobito u te kstilu i :r.Iatuntv u. No \I unutrašnjost; istre: u", pojedine spomenike: mletačkog k1lTakt cra nalaze sc o blici s j evernjačke gotičke arhitekture. Mrefas t i svod ~ve t i;ta župne <;tkv!: u Pazinu utjeca u je vj erojatno na g radn ju gotičk i h I\'ooov a ra!vijeniji b oblika po č it avoj Istri. Brojniji $U primjerci lokalne gotičke arhitekture skromnih oblika. u ko joj ne ma tipi čnih rcbara , nego sc svod upire na ~idove. Broj ni su i primjerci lokalne gotičke drve" e plas tike razasote
   
   ,
   
   I
   
   \
   
   golOvO po svim mjestima ko pnene Istre i otOk 'l. Svakak o su naj značajniji spo meni ci zidnog slikarstva. ko je jc II [stri o na j većem zamahu II XV. i na p očetku XV I. st.. a koje je .. eći nom takodcf rad domać ih majstora. U malenim crkvi cama skromnib oblika. koje poslije XV !. st. dohi vaj u na proteIju prig-radeno predvorje (Iopa). sa zvo nikom II ubl iku preslice (a ta j mofe biti vrlo m3.'livan ), sl ikaj u doma ći ma jstori. od kojih su neki - ka o >to su Vi ncenc iz Kastva i Ant o n iz Pndove (zaselak kraj sela K aiiCcrge) - poznati i po imenu. Prvi je oslikao 14H crkvicu sv. l\h rije na Skriljinam a kod Bcnna. a dmgi 1535 crkvicu sv. R oka II Draguću i ostavio S\'oje imc II glagoljs kom zap isu. U crkvi ci sv. Marije n a Skril jinam" ~ačU\' alu sc nekoliko tipičnih srednjov jeko\'nih prizora' pohod triju kraljeva. kolo sreće i na da5n~ zanimljivi p ri kaz ~ Mrt \· a čkog plesa_o u kojem smrt odvodi predstavnike I"ih drujj tvenih slojeva: car~ ; kralj a ... itcza i biskupa, trgov ca i prosjak a. Na svoji m sl ikari j ama donose ti do m aći majstu ri istarski !}Cjtaf i motive bliske pu č kom ukus u. a u gotičko ~ I ikarst'·o !stre unose slo bodIl lo kalnih majst ora. koje ne ograni čavaju sahlone suvremenih slikarskih škola. Naročito .~U vrijedne freskto na spomenutom svodu fupne crk ve II J>a7.;nll iz konca X " . st. kao i freske u Oprtlj u od majstor a Cle reginusa it Kop ra il istug vr emena . [ " mnogim drugim mjestima (Bozje Polje kod Vir.inaue. lbk oto1c. Sveti V in čenat . Lindar i l. d. ) nal nc se gotičkt zidn e sli kar ije. Ne sa mo u unutrasnjosti. nego i u gr ad o"i ma na obali ukra š; val e SII one unutraš"jost star ijih c rkvi ( P ortč, Pu la ). Spo menike Istre pra ti još jedna osobitost tuga kraja: natpi si i 7.al)isi pisani glagoljico m. O"a živi u Istri od XII . st. (Yalun. Plom i,,) pa $Vc do na iih dana. Glagol jicom sc piiu crkven e knj ige, vode mati ce i račun ski dnevni ci, pisu opomke I .tal'n e isprave i kldu natpi si na spo menicim a. Mnogi od glagoljskIh ru kop isa krasan je pr imje r sitnog sl ikarsh 'a (Beram ). Iz Dalmacij e je potekao i niz um jetnika. k oji su djelo,· al i i li drugim :temI jama. Razvij aj u ć i svoj glavni fad izvan domovine i ostavljajući u ino",cmstvu s" oja na jUlačajnij a djela. oni su ušli u hi storiju umjetn osti zemalja, u kojima su radili , ali su uz raz,'oj umjetnosti II na šoj zem lji nesu mnjiv o vezani činj~ ni eorr:. da se mn ogi od njih školuju prije svo g odla ska u domaćim ra -
   
   79 i 7%
   
   r-I dionicama (Cu iinol' ;ć. oba Laurane, Dalmata - Duknović) i da neki podržavaju stalan dod ir s rodnom zem ljom ili sc "raćaju u nju ( Duknović, Ćulinov;ć), Napokon. djdatnOSI mnogih naših istaknutih umjetnika" tndini upućuje na velike sh'aralačkc moguć. nosti. koje SIJ oni posjedo,'a li. a koje često nisu mogli razI-iti II novim prilikama ~to su nastal e u nj ih o"oj domovini, neg" su mogli naći svoj puni izraz tck II razvijenij im ~redinama_
   
   U cijel"m Srednjem vijeku po~I,)jale su usk e veze izmed" dalm"t;nsk;h sradol'a i g radov a na su protnoj ohali Jadrana. ali sc djelatn ost naših majsto ra II tudin i može sa sigurnošću us taIlovit i tek onda. kada sc otkriju konkretne ličnosti, koje sc skrivaju pud karakteri stičnim imenom Schiavone, Schi:wo. Schiavo n, Dalmata ili pod imenom umjetnikova rodnog grada. U XV. st. sve su brojniji dalmatinski majstori. koji sc spominju u Ital iji. Tako Vasa ri navodi. da je \·diki firentiruk i arhitekt BrunetIeschi imao ~ slavens kc učenike~. a na ])očetku Kvat ročenta radi u rirenci. uMasoJinovoj radioniei. Paolo Stefano Badaloni - Paolo Schiuvo, čiji nadimak govori II nj egovu slavenskom porijeklu. U XV. st. radi u Venedji ni z istarskih majstora. a potkraj i~ t og stoljeća velika grul)a dalma tinskih majstora u Budimu . Najzn ačajniji su medu majstorima. koji su u XV. st. djel ovali iZ"an Dalmacije. F rancesco i Luciano Laurana. Franjo Vranjani" (F rancesco Laurana ). Vrane II okolici Zadra (").120 -25:>. t 1502) hio je istaknut graditelj. kipar imedaljer . keji jc radio u NiIpulju (tr ijumfalni luk Alfonsa Arago nskogil) i II Provell ci. Nje govo su djelo poznate biste Ikatr;c!: Aragonske i Katarine Sforza. Lu cija n Vranjanin (Lucia no L aurana), takoder iz V rane (" 1420-25:>. t14i9) ista kao se kao graditelj najprije u Napulju na g rad nji trijumfalnog luka. a zatim dvora u U rbinu za Federiga Montefcltro. jednoga od najznačajnijih gradevnih $pomenika Kl"a tročcnta u Italiji. Slavenskog j c porijekla bio moida i I)oznati kipar Nicculi) delJ'Arca , koji 1463 izraduje u Bologni dramatično oplakivanje Kr ista i grobnicu (Arcu) sv. Dominika, po kojoj je dob io svoj nadimak. Ir. Trogira je oti!;ao u Rim Iv an Dukno\'ić Gio,'ani Dalmata ( 1440-!509?). On radi zajedno s po zn atim ta lijanskim majsto rima A. Bregnom i 5 Minom da Fiesole na nadg robnim spomenici ma (s-robnica pa pe Pa vla IL ). Osim u Rimu djelovao je Duknović na dvoru Matijaša Kon' ina
   
   u Budimu. a zatim po novo u Italiji. Ka o slikar ista kao sc u Ita· liji J uraj C ulin ović - G iorgio Schiavone (1433 ili 143G-15(4). koji je nakon rada u domaćoj radionici I)Ostao dak poznalog sh kara Sc]uarciom.:a u Padovi. Mantegn ina u~itclja. Vrati" ši se u sibenik. r:lelio jc za katedr:llu dvije sli ke, koje nisu s;)čuva n e. a više njegovih slika (veĆinom likovi bogorodice) sačuvalo sc u "azličitirn svjetskim galerijama. Squarcioneol' je učwik hio i istarski sli l;ar Be rn ardu Parentino. koji umire II Vincenzi ka o redovnik. ostaviv.i \I Italiji niz slika.
   
   I
   
   iz
   
   798
   
   •
   
   I
   
   •
   
   799
   
   T (;'.vn d31\ j~ ljene isp rn"e pi, ane hrvatsk im j uikom od 128S--159!/ \ponovo ih je iz dao. s nelc i", dOl'un ~ "' n I trn n· sk,ib;.a"" (, ;'ilicom. al i s mnog im k ' utlolo;:kim j I)a l c,,!! r~ r' k im I'Clgre -"ka m a O. S u r m i n, Hrvat sk i spome nici I, do 1 ~99. MH JSM G. 1898). E . L . I E ... tv S k i. Spome nici p le meni h' općine TU fof>Olje l_Il, ]91)4. 05 ("p ra,-" idu od 1~'2" do 1526) ; L. T h a 116 e z Y _ A. tl o T v ~ I h. Code x
   
   IZVO RI I UTER:A TURA 1 Z \. O r I. Prc l:lcd objD~lje nc IZ vo rIl C građe hislo 'i o .... afskill ;z,·o.o 7.0 cijelo OVO razdvb!jc dao je V. ){ I D i f u P.ilo zi m. svoje P ovjesl i l\t ,·~ta I i ll. 1-3 (l 899- I ~). l;) XII. ~I. .ii; ~ I f. Povije!1 tI.v.la ZI k ralje\'a il doma A. padovita (] 9-t ~). Za hT\'a l ~ ku poYUe~1 mole ko risno posl uži t i ta kođe r p r~g led Izvo.a bosonske pOvijesti, ko j i je .iii~i<' obja"io u Nap reikovoj P oviJest i Bosne i !le rcego"lne I. 19-1 3. jer S\I 10 i.le zbi rke izvorne I:," dc. O hi$to ri o" ra(sk im izvo rim n XII. -XIV . SI. U!]I. F. R a ~ I; i. Ocjena ~13.1ji h i7.\'o," z> hn·~lsk u i H bsk u povjest srednje lt3 viek a. Koji!e\"n;k I i II. 1864 i 1800. Do danao j o, nema kodeksa, u kom~ bi b ila sak upljena $,'a !/T.d;, za 10 razdoblje. Gla"no je zb"k •. koj3 ldt: do Ili8, C O tl e ~ d i P I o· m a ti , ,, s r Cl;" n i C r oa l i ac . D 3 1m a ti nc e l S I ~,'oni a e JI·X V. 19(1.1-34 (u r~d. T . Smičil')."" dn "" l illl oj za mi.li I rcl>~ lo bi da ob uh,·.ti g ," du do 1400), z~ XV.•1. i PO~r.I~k XV I. SI. p reost aj u od dom.ćih zbi rk a p rije .vega I. T k a I č i f, "'oo umen" hislo rica libe rae e l re r"e civilaII, Za. &:rabia e 1-111. 1S89- 96. n HcdnjnvjekovlIu Slavoniju. 8 S. L j u b i t. LI· s t ine o O~1I013.iih i~medu j utnoga Sla "e M n' 3 i mle t ačke repub li ke l-X. 1868-91 (dopi. u do 1469). 1.n lirv"tsku. UPO l rebu Lj uh ićc ve t birk e ola k. §a\'a Index alphaJH;,licu$ . c runl . pc r$or.aru m ellocorum, MSHSM 24 , 1893 a k~o njelIII n3sta,·ak 1.1 dob. od 1469 do 1488 moie IC , danas j~ upOl r ij.<:b ili zbi rk a J anka s a fa rik3, ACla archi ... i Ve ne l i (usp. Lj"bite v~ 18pr. \·ke u Hnjifc\'ni k u II . 1865). SpomenulU zbirku s.. Lj ubU. đorlUnjav.~ d rU!:,3 nj c!:'o,'a zb irk a Comm issionc_ CI .el ul1o nes Venet ftc I. 1876, koJ~ obuh v aća iZ"jdlaje rn lel ~čk ih Pos lanika od 1433 do 1527 (M Sli SM 6, 1876). Svoju vaf UOSt ud ržala je do d an3< zbi r ka l. 1\ tl k u I j t v i ć a, Jura 'U'ni Da lma l iac. C rO"liae el Slavoniae (l 86!l), kOj3 je pryobi l nO bila nD' mijtnjena pOlitičkoj SVTl!i _ ob r ~oi d ržaynop.a,'no/:" polotaj. H rval ske od mada rsk ih preliunj •. P odijelje n. je tl tri d ijela: l. isp rlVt od ~- 11!lt1
   
   a
   
   I
   
   J
   
   di pJomat ieul comitaluum Dubicu, Orb.n et Suna, MHH 3& 1912 (ispra ve sc ndn o.se Il n podru ~e t. 7-V. Don j e Sl~ vo " ije i p o tječ u jz ra.doblja 1244 -1530); L. Th~llo C1Y ' S. D a r a b ~$. COdex dip lo moticu s comitum de Fr~nIj:CP3 nib u $. I_ lJ , Mll H 35 ; 3G. 19 \0 i 191 3 (I. ~". 1l:U- 1453. 2. sv. 1454-1521; zajedno ~ I. ZVo f.~ nkapanskim falsi fika tima, od kojih ~"Un' tl~"O$1 Pa':l; ~ isp ra"" nas\ojl spa~i t i S t j. A n :o l juk u Slamlm' Pro· .vje li. III. 5e •. , I. 1!J.I9. I 2. 1952); i I t i. Codu diplo ma]",,'
   r.
   
   G radu U posljednje decenij" XV. $1. i]" "" čel""i"" XVI. ~I >arl r · ~";)ju OV" Zbirke: f . S i I i ć. Ru ko'el SI")menika o here<:g n I "",i~" Kor · ,inn i O bo rb am" ~ Turei nm (l 4T"J-1 ~96), SUITine JAZU 37 i 38. 19.1-1 i liI:li; M. M e s i ć. Gr ~ ~a mojih rosl' rnv;) tl ~R "du«. SI"r inc J AZU r~ 11!;3. koja .ic - osinl TI,aIČitr.v i h Spo men iko - jedin a odalnk3 " .. i ,nori: Slal ,,' a ,api lu li Z"l;" r ab;r."~is '"cc. XIV. ( 1334-<>4) od a rhi đ akona I(or ičkol:" Ivana (iz<.l . l. Tk"lti~. Monlllllcnto el)i ""opa\,,~ Z3I.'rO · bic"si~ II. 1814); !. T k n I č i c. Urbar hi";;cl(a h"DiSku)!n l,a"I'nsl'ol:":>' samosta n a u SIrezi. VZA V. 1903; lt L o P 3 ~ i C. Il " 'olski u rbar;, i\\H.1SM 5. 189-: (za 10 razdohljc najvažniji jt urbar ",,>
   &0 1
   
   800
   
   i, •
   
   -
   
   1 ~85);
   
   S I j. A n l o I j n k . Z.darski ka t aSlik 15.
   
   SIOIj~Ć • •
   
   Starine J AlI
   
   4Z. 1950.
   
   Vatn i Su takoder I>ravn i sllom~niei, koje su POd naslovom _H r ,. 3 ,. 5 k i ll' S a R i l a k o n i: vinodol ski. poljički, vrbanski •• dontkl ~ I s, eir~ krčkog" olok a, kastavski, veprinafki i trS3l1kic, i~d81i 1'. >laČk i. V . Jo,!i, i I. Crnčić u MHJSM 4. 1890. Vinodolski ukon iz 1288. u ori~inalu p;'. an I:la"olj icom, p reveli su na suvremeni jnlk i !I~mpali lat inicom M . 1\0· str(nčit u svojo; raspuvi tom ukoRu U R~du JAZU 27i' . 19"..3. i M Bn. rada u dJdu . lin-llSki vll~,tosk, ftu dnl;um~ (1952). a PoljičkI lako" i1 1440. pIsan u o rilC"i " .lu Ći rilico",. Stampao if takoder latinko", A. Pa,·ich p l. prauen!h.1 u GZM XX. 1908. Nnm iulaoje Vepr inal:kog stal u!;, i/ 150i priredi o j~ R. SIroha! u Mje.ečniku pr.,·o. dr . XXXVI. 1910. (ld ,.a dskih SIalulI obj,,·lj(n i Su : Sta t ut a tt iel:C5 civi l atis Sl>a la". MHJSM 2, 1878 (ur . .I. l-IBnel); Sta lu lum et rdormatione~ civilal i~ Traguri1 . i'IO 10, 1915 (ur. I. SlToha1); Slatutum N refo rma tiones insulac B r3chi~L 1.10 l l. lm (ur 1>. Kad ice); SI~ lUt a (\ legn dvitatis ot insula e CUf1.llb~. i~to 1. 1877 (UT. J. Hanel): Stato t grnd ~ Iloka it g. 11)25, i~to 12, 193~ (ur, R. Schmidt ).
   
   °
   
   Za eloitk ~, d ru!tven~ i Ul>ravne I>rilik~ u Isui u X V. R drag ocjtn j~
   
   ilvo r g laj!"olj $ki [ I t a r s k i T D I ,. o d. koji jt naslao" Pn;nll k ~o ;<.<>", . pilacij. iHad~n . u X V. SI. na te melju starijih Isprava i da t iuno J;'o dino n: 1325_ Proi put g a j . izd.o A. Sta r~ .viČ II A rk ivu za jUl:osl.wcn ~kll " n· v je~ lIlicu 11. 1852. zalim. t ir ilicom. D. Surm in u nsvedenoj t hirc i \i"·al $l" • • Po,·aljsk l l ist;n3~ ;~ g. 1250. n"jSI~ rija hr-·nsk. isprava . pl~."n (i rilicom (poslij~ R arkn1: , Sln ri"c XII! . lMl, ir.dao L O~to;ić. Po· v., Ii.k. opat ijA. N.1rodn a , t.tin a 2. 1930). Za I>il.njf sl ~venskc .Iu!"" bolje 0,"'0,·". je zl>1rk " L. .J e I i t, 1'0". ICO his l0 rici lil urg lae glagolltr,·rom.nae ~ XI11 ad XIX , .• 1906. Od stranih !birk~ izvo rne j;"rade vrijede prij( svega n~kc m3d3rsk~ z t.oirkc. namči l O la razdoblj~ ud kraj . XIV dn po~elk3 XVI. .! o ljch Qh ilatu gradu i, XIV . ~t. . I\u.i~ isp ullj~'·;1 .... ći dIO O."O'·U" ,.h irke Co1' do .11 III. 1."l59' i G W r n l e;. A dD extera . Mag-yaf diplom,cziai cmlt'ktk az Anjou.korMI I_III. IfI7~-7G Idol'''~ do 1 39.~). Za doba k . aljn Z'!lmullda jedIIlom j t 1.birkom i d ana, Codex diplomalicus Hun!: .ri.e eccltsiu\icu, af dvi!i. od G)' F e j ~ r". u 42 ..... 1829--44, Na ~pornen"I O doba (1382- 1439) otP~d ~;n v ol. X. (s 8 .!'o•• ) i XI (u 1 $v.), Gradu Z3 rndobljc Hu n;~ dij~"ac3 sad rtava djtlo J T t l e k l. Hu· n~·lIdi"k kora "bl.'yMors.z3g0n X- XII. 1853-.51. i zbirkt I. N 3 e , - . A. N v 1\ r .'-. Magy .. dil>lomaczi.i emU kek M't}·j, kir;!l )" ko rth61 l_I V.
   
   ISi5--;"1l (donekle ~ mOŽe smatra t i nast~"kom l...jubi((v. zhi . I'~J : v . Frak ""i. Maly;l, kir'ly l~velei I-Il. 1893--95: i 51 3r;je djelo St. I\ a· p r i n. i j I. Hu nC"aria d iplomatic . Itnll)o .ibu! Mathl3e dc Hunyd reC"" liun!:3n nc II (Conspec tus dip loma t"''' ahorumQllc documenlOrumi. 1171 (ubuh'·" t~ U tnO godil". 1457-.-61). 17. vremena ",I \~58 do 1526 in'" '·romn ","O!lO i,p rova la h,,·a ts ku povij es I II II ~,.. ~hirk. C. VarjUa. Okl~v~lIar a Tou".) ,,~m1.CI ~l.!he1i Losonc!i I) ~nrfl" c"al~d Iiirl~ "et~lel (19211), kn ;; ;., ~veuk ure diO U. IvAnyi. DQb" .Ia!!~ lo'·iča l"edIRe l jt au~lrijsk~ zbi rkr F •. Fir n II" b e r~. B~ilrli l.! e .u r Geschichte Unl{. rn ~ unler <.ler Rel{ierun , dtr I\,IOiJ:t Wla· disl",, " II. un d Lud,," i!! II. In den .I"hr(: 1I 1490--1 52\1 (Arch'" (u, dir I\undt oeSlerr . Guchlc hl sQuelicIl II, 11;19). Dragocj~nll gr.dn Z" 10 dob~ 1'·"b,ill dnevnici Mlehnioa M a r ina Sanuda ml.. I dia " di M, S. 11819-19(3). u kojIma su sKuvan i ra!litl1l i7.\'je.llji. d opisi i "epe;~ iz 149.'>1533_ Uk oliko.., la I! rada odno~i na h rvat sku 1)()\";;(5t do 11)26. """ Jt ob.iavIJen" u Arki vu ~3 jUJ:oslave n .• ku I>ovjutnicll V. Vl. V11I ; XII ( 1<1 ,.,.t nlil! zbirl~ hi~kupn Tr tt:: "an n 12().1 (i7.d. II cijelO.li .1. Luc;,, > Hi....7. ~ pogl. IV._VI.. knj n i<"dinn im aju hl~t o riisk" vrijc,jn("I. $;;;it " s,·om Pr i ru~niku . Si r. 6 19---6!!!!1. Kao I laj ~il, lako ~ i H •• I o· ria S. Chris t oph or ; mnrl>· r i .. koju je na temelju ~t ariJ' I"",cnd e nap; , a" ,ap.k; bi.lwl' .lllTi>j I\o slic~ (umro J3 1;1). 0<1"0': Il~ 1\<,. l"m~llo"o z" uzi",onje Ihlmacijc (izd, D. FariMi. Ill yricu nI ~nc r "'" V. , Si;'t. Priručnik. ~U . G22--626). Najv~tniji h,~tofl"l:r3(ski ir.,·u r u razdoblje Arll,dovita je li i ~ 1 0 ria salo nilano.u", t>o nlif icum .plit5 kog arhi d.l;ollo T jJ !ll e 020I-68J. kuju jt ohja vi" F. Rnčki u ~\SHSM 26 (SC"I>I() r~> lli :, 18\f4, od svt ul'UI"'''' 411 (:1..·". prvt 23 odoose M: n~ doba I>rijt TOI": 1I 3 rod~n ja , I' a jt zalo t aj dio _ uSI)rko s različilim k Orl s"im poda CIm" -manje ,'rijeda" nc(:o dalje &"Ia v~. koje j~ Tom~ napis.o ka" "",",c m "ik Ol'i.~nill ""gadaja. Me dut im. k ~o predsta vn ik one ~truje u t "OIll ro
   bio j e I"'Slun premi svojim pohli~kim protivnicima i slavenskom bogo slulju. (Usp. o njenlu. Olim F. Račkoga , Ocjena .. takoder K S e g v ; t , Toma Spli~a nln. đrbvnik i piue. HI21,) Osim Tom;n a djela, od kOjega n.jslarU; rukopis PQ(j,,~~ i1. XIII. st. (u arhivu Splitsko!: kap tola). uču"ala ~ u rukopisima. koji 'u " ....~10 Sl a" oo
   
   riji od XV I. st., jo. jedna Histo ria salonit anorum f>(Inlificum. Una .it: n" . s umnji,-o nastila prije Tomina djel. (ide do 1185). a 1II01da joj j c auto_ rOm bio la m Toma . ( Usp. o n joj izvo re i literaturu za hrvatsku povijest
   di jc" dt B .r bez . n; l svojIm SP;WII\ De gesti s Rom a no _ rum in'perat o 'um el IU mmOrum ponlif i~um (izd \ . Bru n~m u p rOj," ra mu Zadarske g imn.zije za 1877_78). Spis se .,ij~ pm_ Pu.,o sa~uvao. jer Je ve~ Lucius. koji ~a je prvi šta mpa o, prona~ao JamO dru~i dio drua-e ~esti. a ~,·oj ll k onačnu reda kciju dobio je ttk 1387......as. Prem da jt \0 IImo Zbi rka nUistematski poredanih vijesti iz raZ l ičitih ze. malju. ipak ud rti mnOlle vrije d!>t podatke za razdoblje 129().......133I), OSObito za Mind en 3 ll . Brib irsk og a. (Usp. O njemu, F. S i ~ i ć. M. M. de B .. R~ ljetopi~a splitsko!> . iste> XX!1 - XXHI. 1~4]--42; M. II a r O d o. Skup spliUki h pe>vjesnih i~vora, NVj 49. 1940-41.) O Ol)~ndi Zadra 1346 i dOj!"a~ajima, koji su s njome bilo" ",".i. po . s toje dva suv remen a spin. sastavljena s protivnih g)cdišl~, hrv3!skol(a i mlct nč:kol;o. Prvi. POznBt pod nazivom O b s i d i o .1 n d r e n s ; s. nn· s t ao k izm~du 1~1 I 1358 (izd. Lucius. Dc regno Dalmatia ~ et Cr03tioe ...• 1666. o odatle Ilrdt amp ao E. Schwandtncr, 1748); drugi. CIIr o n i e" J a d e r t i n~, nije doud obja~ljen u o ri~in~l u nego s"mo II talijanskom p rijevodu J. M o re I I i j . (u Monum enti venuiani d i vari a lell c ralura. 1796).
   
   i I
   
   Razdoblje od I3&:' 1408 osvje tljuje OSOhito M e m o r i a 1 t P ." I i de P.ulo pat r ; t ;i J .dre n si ... Taj Wis ima I!"ot
   .uje dog.daje do 156). Glavni historiografski izvor ZI Mohačku bitk u 15:.!(i Je spiS Hrvata Stjepana B r O d a r i t a (o. UOO--I539). De conrhetu Hung a ro rum cum Turcis ad Moh~ ez (u v,~ Izdanj. od ]6(16 do 1795: o piscu u sp. K u k,,] j e v i~. Glasoviti Hr u ti proilih vjek(tva. 1886). Na ovo razdoblje odnose se najzad i prvi histo rijski spisi piuni hrvatskim Jt1ikom. To su k ratki ljetopisi hanjevlca Simuna " I i m (n· t O v i ća , Sinl"ll~ G I a v i Ć l . koji je s nek im dodaelma pr(pi$a" Klimtncovtta. Nijedan od njih ne bilježi vijuti kronoloUOlll atog pi5ca. o!,. ~ njf dOl(ndaje od 1102-1229 (izd. H. Si n.onifeld u MGH. SS XIV, i _ koli:"o st; od"o~i IlD ugarsku i hrvatsk" povijest _ .11. . F . Gomba •. Calalo\:us fontium histo riae 1Hmga ricac 11. 1931). M" rt i n d U C ~ n a l t (XI1I s t.) sastavio je na slarorrancusko", jetik" mle tačku kroniku od po · ~ I~nk" Venecije do 1275 (izd. BaI7.nni. Le clironnci1 c ilaliane nel med io tV O VII. 1001. i Gombo~ 11). Do 1280 dopire lal.i GeoUroy de V il l e ll.'· d O" i fl (o . 12(8) iR" b ( r I d e C I a r i (po~lij~ ]21 6) . Tekstov,· .vi!> tr ij u kronik a. k olikI' se o dno"" na tu op.adu. ild~o je u o ri~inalu i lITi· Jevodu P . Skok, Tri s\a ror.ancuske hronike O Zadru II godini l m. 1951 . O.J mada,-,;ki h pi.aca naJ)iSMl ie kasniji sp1i~ki n.dbisk" f' R o g er i j f kao s uvremt nik Carmtn miserabile de retnD Hungariae per Tar · IJro< anuo 12~1 dest ruCIO (kod nas izd. Ra~lcs· kron;ka. k oj a j( u ra~ličit o vrijeme u,t.vljena od yik p;,au lizd. Gombcn l. 595 666). Spomenutu kroniku p rep,sao ,e " XV. It. Ivan T h u r <> e z y (o . 143&-90) i nastavio Jt do ~od' ne H~ (1498. nlj· I'riS\upaenije izd. S<:h .... andtnc r I). on je u svoje događajima poslije
   
   805
   
   C.'m,' " ,.,,' ·''·'"',,,m·
   
   • ,
   
   ,egma,um ~I ",,- "~,,h" Lu<.lu",kO"t . mrll . Uil" CIO'ul; 1'3,vi. • samostalno Je Ila Icmclju i'flr.". i svojih dolivIJ~J. opisao događaje od 1386 dalje. za doba ~ 1471 dQ 1~95 "ah" ,;., ,~"or djelo tal ijanskog h"m.ni~l. Anl"n. 8 0 II f l II I j . (14Z7-1502). koj; je PO fetj; Mal ija;;a I\o,,';na do~ Ila b udIm ski dvor i ond;e. pu~j.ie Matija,,,-,,,,- s mrti. do\' r~'o prika, madarske PO.ijutl pod nulo\'om: Ruum Hunl!~Tlcarum dcca<1l'~ tihr., XLV comp rehc nsae (1543 i ka.nije).
   
   .. ~ II. r al II tl. Od vl,e ili manjt ej"lu\'ililo prikaza Ion·3t ." ''' l"'· vIJUlI (usp. Iiteralu ru U hn'at$ku (,ovij.t:SI do XII. SI.) j.t:dino Povit 't Hrvala od Vj. K I a, Ć Q (J I ll. 1-3. 1899-19(141 obraduj. 0"0 rndobljc ndlo Q!>lirnijc, na temelju sviju dolad pubhelranih i1.'·or3 i !ilera!llr. l-> \"rijedi naročito za p rikaz XV . i !>rve te,,·rti XVI. s tQljeca. Medulim. k~k" KI3i ć izla~ povijul hrvaukol-: narodn u okviru dina.litke hi'iori; e. Qn. na ravno. ohraća mnogo p31nj. i vanjskQj pnlilici l>ojed;nih ,'Iada ra. b l ' i dol!adajlmn II U~arskoj. pa j~ 10 znatno IIIj",alo i n" J>Ol ; pra"na povije st I Qro;riru<·nil. PriliO"' u h"' IUk, pra'·n ... ·I''''';''.,n , rjetni!; Qd \'1. ...( n' u rll III t 3 t l· X i [)od. l ak. 190&-23). . Na ~konomsko.dru~I Vtne prilikt do XVI. ~I. "dnoOracije d.-anat:Slero _Plem~"'~l; • 511. M~rlurma. SI3~onsk. data u srednjem vijeku. Rad JAZU 1.~7. 190-1: J T k. I t l t, OS larOj Zlgrt.bačkoj u~o"ini. Rad JAZU 1,6 i 178. 1909; S. Brt 'l tyen.~k), Pr"'no·povje~tni podaci o Tu rQPOlju. ,\\jeoetnik ~ravn. dt XVIII. 1892 (ras!> .. vlja i o druj!"im plem ićkim ont;n' ," aJ; 1> ••"1. p e ~ o l. 6oJbU1U Ce.u," H Bell,b PYCt1QC" "c:TOpll1l 1951 , 8: nO .. HUa. On .... T H3Y'1 eIlH~ 061l1tC"Th ....... " " T.. OUI"""" " nOJ1'Ule (Il XV-XV11 Bil.. 1951: M. Barada Hrva!,)r.i vlasteoski '.ud~I'zam. itd. JAZU, ]952 'USlI . takQder O. M ~ n d i Č •• O nekim J.ila"ji m ~ dru;;tvtno~ urt.deni~ Hrvatskt u Sredn.ifm vijeku. HZ V. \-2. ]%2. , M I< o S I re" č i t.. O radnji p rof. dr. Mihc Barade Il"31~k i yl8sleoski ft"dali l~m. 1953)
   
   Z. upo~navanjc >,,,-ćell dijda log razdoblja mote $j: jo; uvijek koTIsno upo\rijehiti ~ regno Dalmatiae cl Croatiae Hb r i ~X (1600) od .1 L" e i u $ l, ko;e !;<: djelo sv rSllV3 p rodajom Dalmacije 1409. S obzirom nl znahjnu ulogu kllno, 'a B ribirskih i I5\ 1110 nedovr;;cno (p r ikaz idt do 12(5) i _bez posijednje pi.:tn,· rnk~~. napOst u znanstvenom apa ratu, u komc ima dOSl3 po!:'rdaka . od s\"Itcijaln ih monografija za X!l.-XIII . SI. vdnijc "" V j. K 1 a i~. tlna!ski baui za Arpadovića. VZA I. 1899; M. El r a il n i t. Zur~nljt. u dan.Anjo) Hrvat.koj. Sluoniji i Vojnoj Krajini od r. 1H)2 do 1301 (Pro· I:r3m liimn. u Rako.·cu Im,n); V j. K la i c. Biun!in~kQ vlnda njt " Ilrvatskoj za cara Emanuela Komnen. (PrQgram ~"nn. zM:rehnčk" 1883): M. ~ u f f I II y. Hrvatska i zadnj. pregnuća iSIQ~n .. ,mpe rije l'od lezlon, Iriju Komnena. 1901; Vj. Kla ić . O he rcegu AndrijI. Rad .!AZl' 136. 1898; S. M i I i n o ,. i Ć. Celinski knez Domaido, 1886: l. I< u II "I i e ,. i č. Borba H rval~h s Mongoli i T3lari, 1863 1< dostn neiOČnQsti " IlOjedi"'" 'l;O\a); F. ~ i' i t. O buni II Hrvalskoj llodine 1242. NVj IX. I!!O~: M. M i r li o ,. ; t. O ekono mSkim odn,,";ma " Tro!!inl " XIII . •toljeću. HZ IV. 19,;1; M. K" sir e n t i t. Vinodolski '.~ko". Rali JAZI ZZ; , 192.~ : i" I i. Vinollol~ki zakon . HZ ll. 19-49 (u I'ovod" ruprlv,' 6. /1. r I' e K O a~. 8""O.:>;O.llLCKIlr. CT~TyT 06 06IUtC,,,ellllo>l " TlO.'''TH~'~CKO '' npoc (3)111 ('' .11.0.118. 1946); A. D a b i n O v; ć. \(akQ jc 010;;10 do olvOte nj .. ~ Invon.koj:: .' '''\or~ llodine 1273. VDA XI. 1945.
   
   Na hrvatskoj PO"ijtSli " raldoblju Antuvinaca najvi>f je od h rv 3bk,h lIi~iorobu radio Dant G r II h e r. Glavni ." nlU radQv; O lom doha:
   
   "'eh l'if. knt' cel in ski i kninski . 1886; San Mikit "'ihIlkvit 1132.5-1.1-42) NVj XXXII. Im; Vojeo-auje Lju(levita 1 " Dalmaciji la hr"3l "ki"" veinlO' hmi i SlO Mlcl ~an; od potetk3 nje~ova vladanj~ fl' do ol-l,nJ:"Otli{u,eJ.."~ pmulrj. "~ Mlclhni (I3-1Z-IJ.l8). 18!tB; Borba l.udov;k a l " "'khnl n •• ~" D~I",aciju. Rad JAZl' 152, 1903; Dalmacij~ za Ludoyika I (I:\5f-I3112·, iSlo 166. 1906. Od !>riloga drugih. h.iSloritara ,""lniji su: \. j. K l a i .'. I!rva lsl", herceri i bani U Karla Roberta i l.judevita I (]301 - 138:!). Ra ti J .... ZU 142. ]900: F. S i;: i t. Studije i~ historijt .n'-uvinskr dina~lijc. V7.A III. 1901; i. I i. Pad bani Mladen~ Suhića. bana hn'ltskOl!a i l>o~an.ko~:, eZM XIV. 19(Y.!; e. Novak. Pavao Bribirski, ban Hrvata i I-:os!>"d,,n j a t~. Cetin~ki BotIle. 1932 (pQ$. OI. iz ~Jadranske S1raŽe4): S. knu Ivan I Nelipic, Kaltnd~r Na!>redak Zs, 1938: l. T k a I č i č. Odpor i hu,," udi de.~lint II hiskupiji Z3greba čkoj II XIV v .• Rad JAZ l.. ~. IR7ll
   
   e"
   
   o
   
   ~". 25·j.1(>
   l;u t
   
   I
   
   je n~j"'anjt obradivanu u ltrntskoj hlStorio,:rr.hji. O vlada"in' krilljeY.1 tie-munda i M.tijda Korvina nema u njoj uopte nijednoC8 mono,:rr3rij. skol:' II.ikua. Tek oojl'adaji u posljednj"m deceniju XV. st .. a napo"", bilka na Krbavskom lIOIju 1493. pr;vukli su pažnju hrvatskih hislOrič3ra. S[>O. "'enUla bilk". kOj " ~ F. :j i S i f pn'i put sa mostalno obrad io 1893 (BItka na Hrbavskon ' polju). osvijeUje". je II lluvije vr ijeme _ uz IIOmo( p rij~ djelomično il i POIpunO neprislupačnih tun;kih izvora _ od A. O I e ~"i ,k og-u u ra~pr31'3 m~: Belimeni turski Ijelopisa, O bojeyima Tur3k " ,a H"'otima ",ooine 1491 i 1~93. Rad .JAZU 245. 1933: K historiji KrbankO/:.1 razboja. HrvalSk 8 Revija, 193-4; Krbavski razboj po Sa·d·ud.di"u, NVj XLIII , 193G: Bo\njak Hadum Jakub, pobj"dnik na I4. 19311, R07.doblju Ja!l'"lo>'ifa u tij~lost i posvel;O j~ s,'o.ic j.1lavne r~oJl>"~ M . M ~ ~ i f. To ~u: li"'ati Ila izmaku XV. i na počeiku XV!. vijcl, a, Ic): F SI§ić. bbor F"rdinand n I. h,,·,tskim kraljen,. Staroh r\'at ska I"o.vj,-ta. N. S. 1. 1_2. 1927, naveden" v reme"sk~ podjele ima II hTV31skoj bi.Olovke fetrnau tora vijeka. Rad JAZU 231. 1!lZ4 i 19"~ ; S dosta llelo~nO$ti). Vukoyskl (Stj. P ~ ,.; č i t. Vukovska tup. u razvilku 5,"01"1 nastljl OO XIII. do XVII I. st. I. 194(1) i Podgorska (E. L a s z o ... · s k i. Sl a rohf1'''tska lup,nija Pod~orska. Rad JAZU 138. 1899). NapoSf valja ;stlfi r~sp ra , e mld.rsko~ histo ričar. D. e s ~ n k i j a o nekim !upani. jama u XV. s t. ilO: KlI , fismeJ:H a XV·ik sdzadban (1893) ; Mat:"yaror. n~i!" I li r~ ćn"lmi rOldr.jza a Hunl'adi.k kor~ban l_V, 1S9G-1913 lu kojem je djelu obradio Ukooer luplnue Pofdku, Vukovsku. Baranjsku i Srijem. sku u doba Hunj~dije,·a,a). MnOj!O dragOcjene grade iz XIL_XVI . S! sabrao i" R. L o p. i i t u ,vojim knjigama _mjrstopisnih i povjulnih crlit3~ Bihat i hihatka kujin3 (1890, 2. izd. 1943) i Oko Kupc i Kortne
   
   •
   
   b.V311 ~ore rrdi j; veći broj
   
   m ;
   
   oo, ,
   
   ..J
   
   I
   
   (1895) . SlitnOj; je ka rakl"'. knjiga E. Lasz o ,,' s ko!:". C;ors~i KOI.r i Vinodol (1923). Od gradova obradene su povijesli: Z,greba (priJ<: SV~g-1 u o pii rn im u,·odima. kojim a j~ L T k a I t i tc popratio ~voje Spomen,ke g-rada Zal" rcba. v. iz vore), Rijeke (1'. H a u p I m a n n. Rijeka. \951 J. Zldr~ (V. B r"" e II L Storia di Zara l, 1913. s l,,;kuom do 14(9), Hvu. (C N o v a k, H~"r, 1924). Horčut" (V. Fo r c I i ć, Olok Inollloi tou;l3k dalmatin.kih komun •. napo"" nje~ovl le melj •. predmet je mno,lt"ih ra'IHava. od kojih ~u v"':nijt : E. M a y < r. Die da' ma · ti"i~tb.ir~VII( povije~ti dalmalill$kih I!:'r~dovo. 1913; M. K u t ir e n č i t, Postana!; dalm~lin skih .. edovječni h rudo" n. Si,ittv zl",rnil' (1930). i Stobod~ dalmalinskih I"r3do"3 po t ipu troJ:irskom. R~,: JA7 t1 239. 1930; F. S i S i ć. Dalmaciia i ug-,mko·hrval,lO"ijesti: V, K l a i t, Rodoslm'je k nezova Krb.v.kih od ".Iemcna Gusić. Rad JAZU 134, 1898: i.t i. Rodoslovj" ltnezoYA Nel,'T",Ć" OO plemen~ Svačić, VHAD, N. S. Ill, 1898; M. Su rt l.l', A !"ehp'c.... k hagyalćka, Tu rul 25. 1907 (Ostav~t,na l'>:elip ita); l.. T h a II (> c 1'·.• liHn' Titko ist rat"'anja o plemeII" goričk ih i "odičkih kn,,~ova. CZM IX, 11197; ;$ I i Dic o..ochichte der Groftn .. un Blaga),. 1898 (pr~li:led PO,ije'li ! ~ porodice. 5 ostalim p ri loz ima. dao je J. Sidak u HE II, Jo " . BaooniW; M. p e r O j e ,. i t. Tnlo\"cl - cel"'ski i kli'k i klle"""i. K al~"dar '~'I""dDko 1937; M. M e 5 i t. Ple me B-e risla,·ić., Rad JAZU 8, 1869. Olno"no /:"".ealo~kn djelu za h rvaisko plemSI\'V je 1. B O j n i t i t. !)er Adet "on I
   -
   
   k"lYanj~ sll\'onsklh IIOV~ C~ (1939; OW .IJ prilozi pr~'tanlp~n i II kal~lIddr~ >Nap r~dakc
   
   ll- IV.
   
   za 1937 i 194!l);
   
   193~ ·36.
   
   i~tl.
   
   Novci b
   Subiča,
   
   Num "m atik.
   
   i POS. 1937.
   
   O povijuli Istr~ ,', liT~raluru na"~d~n u u~ POIfI. V. O c rkvI u H " 'nskOJ od Xli . do XVI. st. jo;' uvij~k j~ osnovno djelo U. F . r l a T i i J. e o 1e t I. lIIy"c"m sac rum III. 1765 (splitska nadbisku . pija), IV, 17611 (suf rar,:~ne bi~k upjj~ splitske nadbiskupije), V, liiS (z3d",· sk, ""dbiskul)ij" sa svojIm suf ra!.'"""" bisllIlyricum sacrum •.. ., supl. Bulletll110 dl nl(h(olo1,:i" ~ d i MOr i" d,lmata 19(12·09 (pos. 19()9). Na p roilo" poj~I""ih bi skupij a i rcdm'a odnosno S 189; ; I. 1\ II k u I j e vi t, Priorat vranskl SOl vitui Icml'lari i ho,pit" lc, Rw J AZU 81 i 82. 188(;: f O. loj i t. I\atalol:: bencdikT;nskih ~amo1. i Topo,::rafij. z~mlii>nih posj"l). za!,: rebalko~ kaplola "., isto 286, 1952.
   
   e
   
   Poj~vlI
   
   )o".i\" u Sla"olli,h II XV, st .. u vc~i s tamo~n,i"n .busan,k,m. herelicima. obradio jt D. P ro h a I k a, HusitsIvi " bo gl)milSl vi, Cn'lll'i $ 1'10 modtrn! filologii 8 htetatur)' V. !91f>-1f; (h" . " Jug . Nj,,·; III. 1!1l9 r. Zoo.,: tijnne 1>O,'cunosli hrValske I'ovi~$ti , ugarskom. ~ do,,~kk i • :l1l.t rijKkl)nl, kan i nrlelačko", " rom razdoblju va1n~ .r ontov311j" neka djelu st"IlI" his1()riogra l ijt, ka" , B. II'" 111;' n, (",~ . $(hichte de~ UIIll:3risd,ell Mlt1el a lters I i II , 19411 i 194:; (pre,', ~ "'",I. ~. i I I i. Gli AIIll:ioini di Napoli ill Un(l' heria 1290-I~OO, l!llll (r>f~ \' s m"d rukopisa): ,I. "IC II b a e h, Ge""hkble K~iser $ij!ismunds l_ IV. 1~4,~; G. B ~ e k III a" n. Dtr i\nm r>f I\al>(r Sill:", "nd.< geg-eli die werdcndc Wchn'a ,11\ der OsmDnCII. 190~; V. Fr D k n 6 i. Mntlli a.' Co",inus. I\oni!: '"011 UII!l"arll. 1891; i ~ 1 i. A Hunyadi"~ ,,~ ~ Jar:dl"k koro. 189i>; A. li" II e r. G~· schkble OtsTcrrcich. I-Ill. 188.5·88; ~l. 1\ r e LS e h m a)' r. Ge.
   ·SHI
   
   I!/OO ; 1'. F ~"C~ l. Va t ikanski hnal$ki mol;wenik i DubrOI' atk, PSllllir , 1934. i H TI'aL.ka crkveno p rikazalIja, NArodne StaTIna II. 1932: M. K O nl· II n I, Povies l h rvaCskt knj;'.cvllo.Ci do n.rod no!': preporoda. I~~.~ Za I' r; r,,~nik<- snimaka umjellli~kih ,[,omenika, ČDSOfli~f i zbornikt, k,o I oJM'e priručnike \'. i7.vore ta h,,'aLmdbanla pojedinih spom~nik. i lično"i, Inko i " sinl~.
   
   °
   
   Cičkim l~hl·3"'nn.
   
   Za fazdohlje otl XII. do XIV. SI, lIajl)olfebnija ." djelu. "' )lriJe CIl. Vn~i(cl'o i K"r"",",lOv p rCjfltd. ove monOj!r3fijske obrodbc nn.i1.na1:aJnijih romaničkih Sl'O lIIcnik a u Dal maciji ; Lj. 1< a ra m n n. P0r1 ~1 majSIor" Radovana, RId JAZIi 262. 1938. ; e"" ;n;"e .. r~ lnice i kor splilSk~ katedrale, i~ lo 275, 19011 . O Radov. novu po rc alu "sp. takod~r D. Bo~ko"it3 " .IIC II I. 1937 (l'iCanj~ fekonsu ukcije p rvobit no!: oblik") i C, F' i. k O I'; Ć, R.dov"n. 19<\1 (mai'a ~ odličnim snimcima de t alja, n " Lek<\tl korela"r. n~k ih dO!'ada;njih 1um.ČC:nj, pojedi"ih prikau iana li u . ,,(lje lov."j·, pojed,nih m ~No" pr; i~ radbi portallI. Za s rednjol'~ko"nu Slavoniju dono.i 1<. r a m. n, O unlJc. abo (Si~;će,· Zbo rnik i VHA!) 1912· 191. Za eflohu romanik( u Ist ri " ptij. cil. littTllum (C~prlll. SCili"". i\~ramiln): mOIl" .... r"fij~kilr "br.,d»;, pojedini h sPo",enika IIC"' ;I . ;>iri prcl"led umjtcnosti II Da lm.ciji U ~po h i gotike i reneSln~e d;.j Lj. K ar.m.n, Umj~lnO.1 II Dalmaciji XV i XV! ,·ijeka (19331. Ra1l0 ; arhHe ktur e i s kulp t urc u XV. st. II Dalmaciji obradu.;.c opli rnn H. ~·ol· ne~ic •. SCudicn wr Enl""ick lu"~slfe. cl1;chtc der Architel
   811
   
   •
   
   P. 1\ n I.,,, d; ~ " NS 8, 1924, a 1\ a t a m a n ie. ule~~j u ob.i •.'~e "0"<'rioda !linine o:-uđnje (n ~ pr. II IIn'Dukoj re,-jji. 1931). !'oJed"'im nDjis\,k nutijim umjetnicima le el)Qbe p(""teeno Je ",no;:'(I udo"D. Najnoviji ".(!:Ied djelatnosti Jurja Dalmatinca ,Jao j,. I\aranlar. Cllnatsko Kolo 1952. b r. 2). a Fisković i K Prijalelj dopunili '" I>ozm,. vanje djel~tnO$ti A. Aldij3 (Albanski umjetnik And rija Aidi u ~plnu i Rabu ; "'1'. 'akode r Jlfija;nj~ Kolendićevc: radove, Dokumem j O A A. u Trogiru. 19'14, i A. A. i Nikola rirent;"DC na Trernilirna . 1929) Za pov ijU! IlI kuli,.. u epohi tOlike i renesa n.., '" OalmldJi va'IH ~U radovi K a t D m. II I. NOlU su r l'art byzanlin tt le. ~la,'U c;lthollQIlCl de DaimaIle IReeut;1 U.ptnskij II. 2) i P r j j a t e I j a. Slike do",~<'e ~kole XV. S ~ Oljff. u Splitu (1951). R.ad (\()maćih majs~orskih radionic3 "'vjdtJuj~ F i s k o v I t. Nekoliko dokumenata o na"n> starim majslur,,,,,, (1 9-19) i Umjetnički obrt u XV. i XVI. $toljetu u Spl;111 (1950). lIuminjran~ ",kOI'i~ jz D~lm~djc ; Ist re obraduje 11. r o ln e ~ i e s. O;e illum;niertcn Hand. schriltClI in Dalmatien (1912) i Beschrcibendcs VerzeidlOis der illuminie,. ten HBndKh rihC I1 in Df$tcr reich VIJ. Kusteniand. !stricn. Trie't (]9161 U.t,jele sninIk e p redmeta zlata r.ke djelatnosti iz Z.,d" dono'; I\atalol! i,.lo'.be .Zlalu i .Ollc~lo 10stario, .Ii ,"Iormath'an prCele" ,:ait E, L a" •. ~ k i. Hrvatske povije.ne J: •• de,·ine . . , (1902).• I. H ~ n ~ b t r (:" Lički J,!" radovi prolli ~ stoljeta (5. a .). daje prej1led profanol( !:,,,,,Iilelj""'n n" jednom rumjeTno .1.1>0 istraženom području. Za najznDbjniJi a r hi!d"on~ki "~>omen;k .jc"crn~ Hn·ahke. kah'dr~11l II Za!:,rebu, jo;: '''iJek "rij~đ; monoj!ralija Weis.a (",Dnj~ prije llfec:radnjc) ; , adnvi liukuIJt v;t a. Tkalčiča. S,.aba ; l. rranita (Slara k.ted"l. " ZaJl"rebu . • Za!:r .. b« 193-1·351. Mnnumentalno zidno Slikarstvo ",j~ JO'· ,scTim;j .. obradeno, a ilum;n; rane rukopiS<' obraduje D. Ii n i e ... a I d. M,sal ~azman~kol:' I' repO, la JU'ja !le Topusko , ... R.d JAZ U 268. 1'140. i Z~lIrebački liturgijski kotlek~i IX "o XV .toljeb, Croatia s.~er:, 1~. 19;11) Hratak prerled djelatnosti na,iI> umj et nika u tud;n, d ao je A. S e h n ~ i d .. r. Umjclnici rodolII i~ Oalm.rije i H,,·. Primo rja. koji su djclo"~1i " tudini. NB~ J.d ran. Split 1938. O djelatnosti F. ; L. l.aurane ima vi' .. s tudij a i monoJ,!"rMija u opCoj "iSloriji umjclno.t i, me du kojun. n&rotito ll: o l r I. Fra",. I.aurana (190;). j A. Ven 1 II r i. Storia d .. l1'ut ~ ilahana Vl. HIM. i vilin. 1923. ;stitu nji"ovu ve'.u s Dalmacijom. O 1;vOlu i djeIMno.<~ 1 Culmovit. U sibeniku obja"io j e zbirkn dokun'e""ta P li o 1t n d i t u V AlIO . 1920: O Ivanu Duknov;tu p isali SU A. S e lo n e i d e r II Sav remenik". 1914. i C, F i I k ov i t. II HZ 111. 195(1. Kao oJ}l'i r r; ručllik 13 djelRtnoS\ tih umjetnika i stran" litera t u ru o njima .Iu!; T h i .. m t· B e e k ~ r. AII,emeines l .. ~icon de r bilđelld~n I
   °\\'
   
   i !, ,
   
   SLOVENCI OD X II. D O XV, ST O LJECA 1. Polili čko-Ieritor ij a i n i ra7.voj od X II, du XV. sloljeca. - l •. pog ra n ični h kraji na i drugih jecl;nira. u ko je jC.5Io"en~k~ z~",lja ter i torijalno-po[itički hila podijeljena tt dru~"J poln~·lIlt .. X . sl..
   
   nastale ~U J", krajinc. tl koje Se ulla raspadala u. 'tiu~l1n ~~(,. ljei:i nn;. [1. jczgr~ stare K :Hanlanij~ stvara .~e vOJ"",hna 1\(.; uška: il. ujetiinjenja K aranlansk~. P"ti,.:I\'sk,· i Sa"i~)jsk.c marke Ilastaje hll(l"bl šta jcrsk st"ar~njcf" tcrit()ri.ialll,, ·~c m\ji ~ nL "lar-ti I'n.· fo"a.' koji se po Go rici nazivaju grufovi ma Goričkim. Na ceh, up r.,,·ni h jenin ica stoje "pravnici, (. j, lIojvode. mark gr"I(.vi i g rofovi. Dd.a vna ih je vlast u počet k u pos tavl jala i na ~ ,nješta[a kao svujc či novnik e. dajući im ta vujvotistl'a. krajine ih g~ofo" i j~ kao feud po službi, Medutim, Zli vrijeIlI.' ralwitka ft:u dalnil! (Odnosa. koji ~11 s,'e više obuhvatali slovensku zemlj u. čla­ novi nekih porodica. k oji m ~ Su pripad., li u pravnici na vedenih ~W· krajina. ptl~tiza"ali su u tim p"kraji na ma nasljed n u ,·laSl. II znali 10 I)olo!iti i te melje svuje di nastičke ,·Iasti. pruširoju,i IIpukrajtni 5vOj zemljiin; posjed. Gla"ne takv e p"rudict bile ~ U : II I\uruškoj Eppens tci novci. a poslije njih Spanheimol'ci. k"ji SII imali u tuj pokrajini "oj\'odsku vl aSI od l i~~ du 1 ~?f)9; " stajersko,i ispr-'iI Tra ungauci. a poslije od i 192 d" 124f. :lUstrijski Babenber8o,·ei: u Kralljs\wj i djelomič",) lak(.der u islri "d t 150 naljC' A nr!t:c1l$i. koji ~u SC' doselili iz B;:,'arskc: II Gorici "d XII. sl. (lal .k gro fuv; Gurič k i, 11 i-'urla niji. Kranjskoj i istri dubivaju J07; s'J('t"" n~ ,-I"5t a kvilejski patrijarsi.
   
   Tako su slovenskim zemljama za gospodarik mnoge inozemne p je općen i tu vrijedilo i II slovenskim lelllljama u ono vrijenle. k;Hin li najbogatiji počioju stjecali položaj (Iina~t" u pnje,linill1 pn krajinama. Borba izmedu cars ke i papinske sirank e. od koj e II drugoj polovi ni XI. SI. i II poletku XII. sl. nisu ostak po'ac(l/:ne ni slovenske zemlje. ta kodcr je bila mater ijal no i pulili<'.ki <>,i ko ri sti uuima. koj i su umjcli povcuti svoje illte resc S inte resima p.ubjedlličkc stranke: ispnčctka j e na ~I"vens kom d u I)uhjed"' aia rarska stranka. no o dru!:uj faz i burbe za ill\'esti!uru p<>hjeciuje papinskp. stranka. Za .-rijeme tc "orbe mnoge plemićke l", r"ll ire znale su steći jaku materijalnu I'"dlu!:u Za ." '01" .~n;LKU L na r"čun crkve i njezinih lI<>sjeda. No d i nas t ički teritoriji rw slovensknltl tl" niSH "astajuli svuda U isto vrijeme i na ~ličun n a čin. Ponegdje sc sl\'uri];, di · nastičk a vlast prije. drugdje jc razvitak II tOI" ~tLli~lu hi" ~I " '­ riji. ali tdnja za dinas t ič k oIll vla;ću i teri torijem poka zuje svuda isti ra1-"ojni prp.,·ac i te nden ciju. t. j. s tvuriti "last stn n~7.11";· sniju od državne i drugih ,'lasti na I,noslorn" ,to ,;;'e zllukru lenom i. $ obzirom na pril);,dn oS I zemlje. šio kO"'l'akln'jem leritor;ju. - a pritum su ])Iemićke I",rodice nastuja le odstranili oda tle sile protivn .... takvuj teritorijalnoj kuml)ak tnosti. Sve su tu radile s tendencijom i nasIojanj em. da ]lruvodl" takvu dr!av!!\!. crkve n u i porodičnu pulitiku. koj;o Će najbrže umogućiti 1",'li . 7.avanje konačne s\"The - st"aranj e "laslit"K" dinasti.:'kuS terit"· rija. U Stajerskoj a djclon,ično i \I Kuru .• koj razvi b sc din ;, stička vla.~t razmj .... rnu hrw; II Gor i čkoj sc fonnirala II hnrhi I:"r,,fo\"a Gori':kih s akvilcjskim patrijarsi ma. kojim" Ml bi li advuka ti Medulim. Ll Kranjskui. Sa"i njskuj kraj ini i II l.tri bi" jc raz,""j LI pravcu kompaktno);., din"$ličko~ tcritonJ" veoma u~!,,,,.en ~bog borbe takm""a za rrcvlan. kao i zhog zcmlji~I"'- terilOri. jal ne rasparčanost; tih pokrajinl<: u njima j t
   broj u nj ih. već većem broju svje tov nih i crkvenih gospo da ra . a osim toga su li posjedi bili teritorijalno jako i~mijcšani. T c borbe ispuojavaju poli t ičku povi j est slovensk ih zemal j a OoIiobito u X III. S I oijeću . U Koruš koj je pnrodica Spanheimovaca, koj e sc sc čla lll"' i stoljeće i po redali na koruikom voj"od~ k orn prijes!ulju. LImjela spret nom porodičnom i crkve nom pol .'t\kOl~ uč\"r.\tili svoj pokra ji nsko- kn eževs ki ]lolobj. No Spanhe,movcl SLl izva n Kor\lš ke za hvati li i Stajersku Podravinu i Kranjs k u . POti n jihovom je vlašću bila Ljubljana sa ; ir011l okolicom: koja se II vrijeme učvrići\"anja vlasti Spanheimo"aca na kranJ~k01:' tlu prvi put i spominje g. 1144. Postanak gradans ke nakoh:ne '51'0.<1 ljublja nskog g rada Spanheimovaca u "cz; je s pov~ćanJem I)ol~­ ličkoga i privrednog značenja Ijubljanskug područ): u. ono \"r~­ jeme. kad su njime ~agospoda rili SI)a nheimuve! .. LI. S t aJc~skoJ ~C 1192 austrijska porod ica Babenbergo\'.1ca naslIjedIla u Izgrad, vanju pokrajinsko-kode,·ske vl.:sti "ormi iell Traungauaca (ou I 241i). U Kranjskoj su takmaci za vlast i gospodstvo ~' p.~k~a ­ jini osim Spanheimovac.1 bili jo~ i Babenbergo\'ci. gro~(l'" \~I'nJ.e­ gorski i Andcehsi. ka o i pa tr ijarsi i1. Akvileje. Kranjska jC bda dodijeljena patrijarsim.: kao markgrof{)l'ija doduk '"cc IOi'. Il<> ti crkve ni knezu"i nisu n i zn ali ni ulOgli učvrstiti Ll njoj 5"Oj" svjetovnu ,'Iast. Slovensko Posočje. Kras i Ist ra SLl teriloriji. gdje su najja!:i tem lji!ni i političk i gMpodari bili :okvilcjski pa trijarh . ud 107i istarski markgrof. i grofovi Gorički . Oni su se borili za vlast u tim p rin, orskim krajevima. a uz njih SLl sc poj3vil;;: jo., d\"3 vaina fak tura: g radovi II Istri. koji i(lu u aulOnolilički utjecaj n~ istarske komIInt:. kao i na teritorij Akvilejske patrijaršije. Prema lo no e. \I vrijeme kada jc feud:.l .. i partikularizam bio i \1 slovenskim 7.cmljama na vrh un cu. teri t orijal n o-političk a podijeljen ost na l)okrajine. a u njima rasp" rčanos l feudalnih posjeda n1l;u dopuštale. da na slovens kom liu nastane veća politič"" jedi nica. koja loi u svojim grani ca m a ujedinila sve Slovence il i barem već i d io nj ih. Političko sjeciinj"vanje pod jednim sospoda rom p
   ,, ,•
   
   I l
   
   815
   
   . 1<
   
   I
   
   .,
   
   ,
   
   I
   
   I
   
   P TV(I, ali samo pr iv remeno j. nepotp uno ujed injen j e ::ebilo ,~ OI vrijeme češ k oga kralja J>j'cmyda Otakara IL U sredini i II -d rugoj polovini XII I. 5t. redom Su II lI1ulko; liniji izumrle neke -ocI glavni h porodica. koje su sc do tad a borile za politi čk o go spodstvo nad slovenskim pokraji na ma : Babenbergovci 1246, Andt."Chsi 1251 i Sp,lI1!icimuvci 126(1. Za nasljedstvo Bab('nbcrgo vaca započela jc žestoka burba, u koju su Sc upleli njcmf,,;:ki kralj, papa, Ugars ka. Cd ka i Bavarska. Pobjedu jc izniu Ph:m ys l Otakar II. Njemu pode ta rukom dobiti "Ja.st II stajnskoj ( 1251 i pu drugi pUl 1260 poslije privremene vladavine ugarskog kralja). II Ko ru ikoj i Kranjskoj ( 12iO). a 12i2 postade takoder generalni kapetan ahilejskog p;ltrijarha u Furlani;i. NOI taj je način stva rna vlast če';'koga kralja obuhvatila gOlOVI) (jcll)kul,no pod ručje. koje su tada Slovenci na sta va li. Medutim. nije ispravno mišlje nj e. da je ~bog slavens ke narndnosti vlad a r;,. nje!:o"/!. ta mosn ja vlast bila čvršća. negu ;1" bi inaL"e bila. Stanovi'lc ~a ili prOliv Prcmyslovaca udreduju ,,])ći mir. pravni poredak i pri _ vrednu blagus ta nje. Budući da j e češki kralj sve tu ,Ion io u zcmlju, njegov i su prista.1ie bili oni. ko ji su imnli kori5ti "rl privrcdnog napretka, mira i poretka. C rkvi!. , gradovi. koj i .~C tad" stva r;!ju, i sitni plemići su uZ Prem)'slo vca, koji iIJ znade š tititi ud nas il ja visokog plemstva_ A upravo je t" č injenica zna tno pridunijela. da je vlast češ k oga krali .. bila !rušena već poslije ne kulik u gudina njezina opsta nka. Proti v }'j'emysla Otakara II . nastupi u je 1273 izabrani nje mački kralj Rudulf l-Iahsbudki u 1.Uhtjevorn. da vrati drbvi sve, šlu j uj je s pokrajinama u I5t oc nim Alpama protuzakunitu uduzeu. Pfemy~l Otakar nije se preda,,; i.traja u je i da lje uz ~vuj pusjed i zahtje,' za Aus trijum. Stajers kum. Kuru škum i Kranj skuIlI. i"k"jc po~lije istupa kralja Rudolfa gubio II tim !,okra jinama pristak. J I-Iabsburgov~'c ih jc svojom spretnom P01itjk01u pred(>hiI'OIu. BuklJuu je rat, U od lu čujućem sudaru 12iS k"rI mj esta Diirnkrut (i~točnu nd Beča) izgubil' je češki kralj hit k" i iivot, anjeguva po rudica pokraji ne izmedu ;Hlstrijskug Podunad ja i Jadrana. T o, hu je htio j zallUčeo Pi'em),51 Otakar. produiiii su I-Iab. bursu\'ci. Oni nastuje da se ito bolje učvrste u Is tučnim Alpama. da tu udare temdje svojuj teritorijalnuj moći te da preko ~lo -
   
   816
   
   KART t \ XX tlJ
   
   I'()DJ~l A
   
   , ,•
   
   • • •
   
   •,•
   
   StD VENSKIH PO K~~ JINA "'EtnI NA JlfAt/PN/JE rEt/bAL CE SIfE/JfNOM XI' srQtJEC~
   
   .-
   
   .._. ""'.
   
   .." -
   
   ........ -...
   
   . ~
   
   SA .... ,_..,. 'R , .. _ . ,
   
   .... _'10>'
   
   ,,~-.,
   
   ,, ~.
   
   _.-
   
   al: _ ••~..
   
   _-.... ....
   
   venskih zemalja prodru do mora. Tako je na slove nsk om tlu ~a ­ počela vladavina Ha hsburgovaca, koja je II muškoj i i.:o:nskoj liniji potrajala gotovo šest sto lj eća i pt,. Ipak su H absburgovci morali isp rv a da dijele vlast i s goričko-tirol!;kim grofovima. koj i su bili glavni ratn i i politič k i savewici R udolfa Habsburškoga u borbi protiv Pfem}"sla Otakara. Njemač ki ih kralj poslij(' pobjede nad češ kim kraljem nij e mogao mimoići . Zbog tog" Su sinovi kralja Rudolfa dobili kao državni feud samo A!lstriju i Stajersku (1282). a Koruš ku je kao državni feud i Kranjsku sa Slovenskom kraj inom primio" zalog grof Majnhard Tirolski . Majnhard je bio iz porodice grofova Goričkih. čiji su posjedi IZi! bili podijeljeni izmedu dviju vladajućih loza. goričkc " užem smislu riječi . koja je dobija zem ljišni posjed u Goričkoj. Furlaniji. Istri , na Krasu. u K ranjs koj i Koruš koj. i goričk o-ti­ rolske loze. koja je nasljednik vladavine tirolskih grof",'a \I do lini gurnje Adiže i II T irolu. Prema tome. oko po sto l jeća poslije lik vidacije češke vlada vine u Istočnim Alpama dijdc glavnu političku vl"st na slovenslom tlu Habsburgovci i goričko-tirolski grofovi. Njihova se vlast nije lako \, čvršćivala Pl-cmyslovci nisu mogl i da za bora ve svoju nekadašnju vL::davinu u Istočnim Alpama. " I".ncki crkveni kn ez i feudalni gospodin bili Su tada ta koder proti\' Habsburgovaca. No oni su ipa k umjeli spretnom politikom konaC I\<' učvrstiti i proširiti svoju vla.\t. Najveći uspjeh postigla jc hab sbur,ka dinaoItička politika 1335. kada je umro H enrik. pusljednji muški potomak gor ičko-tirolskih grofnva. Tada su Hahsburgovci priklju čili svojim pokrajinama još Kranjsku. Slovemku marku i Kor u;ku. Henrik je bio knez s viso ki m tcžojama. U Tirolu. Kilr u.škoj i Kranjskoj sa Slovenskom markom hio je nasljednik spomcm,to!: grofa Majnharrla; kao rodak posljedn j eg Prcmyslovca pokušau j e dobiti za svoju porodi cu češku kraljevsku krunu. zbog čega!..c za pleo u rat s Habsburgovcima. Velik dio toga rata voden je na slovc n .~k om tIli. Nekoli ko j c god ina Henrik bio čak stvarni kralj teške, no nije se mogao u njoj održa ti. iako je nos io češki kraljevski naslov do smrti. U vezi s ratom za če;ku krunu Habsburgovci su stckli pokrajinsko gos podstvo II Savinjsko j dolin i, pa su Sl7
   
   l
   
   I, ,
   
   je s okolni m podru čjem pri k ljučili Stajuskoj, čiju s u jU?,IlL! granicu pomakli tada do Save (131 l j. Tako su sc H absburgovci na slovens kom tlu pomakli daleko prema jugu. II inttresnu sferu onih sila, koje su težile za gos pod_ .Ivnm na gornjem Jadranu. To Su bili Venecija. akvikjski pa trijarh . Ugarska i grofovi Gorički, H absburgovci postaju jedan od glavnih ta kmaca II toj borbi, II kojoj postižu uspjehe i postepeno prodiru preko haške barijere, koja im jc poslije priklju _ čenja Kranjske još zatvarala PlJt do Tršćanskog 7.a1i"a i Kvarllera. Habsburgovcima nisu bili svi lakm,lCi jednako opasni. na jmanje još akvilcjski patrijarh. kojeg a jc politička i privredna sn:l;ga od sredine XIII. ~t. brw opadala. U Furlaniji i n Istri. Mlečani su svojim ekonomsk im utjecajem sve "i~e zahvatali područje vladavint: akvilejskog patrijarha i na krajU IHO IL"pjd i da ga sasvim prisvoje . .Jači od patrijarha bili su nji hovi crkveni advokati. grofovi Gorički , koji su 1342 podijelili svoje posjede izmedu dvij u loza. Ona loza, koja jc ima la ?emlju i vlast u Is tTi i Kranjskoj sa Slovenskom markom. i~Ulllrla jc 13i4. i na temelju baštinskog ugovora naslijedili su je Habsbur govci . Tada ie unu tarnja Istra s Pazinom došla pod habsbur~k o-aus trij sk u vlast. Time je bila ostvareoa gotovo 400-godišnja politička podjela Istre u uv« dijela: mletački i habshurško-austrijski. Habsburgovci su u XI V. i XV. st. postigli o" Krasu i uz more dalj e uspjeh e. Osim nekih maojih krajeva stekli su T rst s okolicom. koj i se 1382 priključio austrijsko-habsburšk,)j vlasti Z
   povezani s Habsburgovcima, no tl lm kasnije postaju ogorčeni protivnici. Celjski grofovi ustrajno uvećavaju svoje alodijalne i feudalo e posjede. isprva u Savi njskoj i Kranjs koj kraji ni. a pus lije i drugdje. Kada je !322 izumrla porodica vov berskil: grofova. Cdjski nasljeduj u prostrani posjtod na štajerskom tlu . izmedu ostaloga grad i na5eob inu Celje. po kome i uzimaju svoj naslov. Godine 134 1 posiižu grofovsko dostoj a nstvo i otad .. Z~ ­ počinje stogodišnji na gli uspon tc porodice. čemu su najviše pri· donijele porodičoe veze. Već u dTUgOj polovini X IV. st. oni su II srodstvu s polj skim P iastima i Jagclovi6ma tc bosanskim Kotromanićima.
   
   Pravi tvorac vd ike snage grofov .. Cc ljskih jeste grof Herman I I. (u mro 1435). ali je najvažnije bilo za njihovu dalju pvlitiku i uspon njihovo tijesno povezivanje s politikom Luksemburgovaca. naročito kralja Zigmunda, kome je Herman dao zu ženu svoju k ćer Barbaru. Vlast grofova Celjskih počela sc tada širiti ne samo zbog porodičnih ve~ a . dostojanstava i služba. VtoĆ takoder i zbog njihovi h posjeda u Ugarskoj i Hrvatskoj. Celjski postaju po svome ugledu i snazi jači vd Hab~burgovaca i počinju potkopavati njihovu vlast i Ila slovenskom liu. Cinjenica. da su još uvijek bili vazali Habsb ur gov aca. bila je veli kom ~metnjom njihovu daljem usponu. No i u tome su im pQmogli Lu ksemburgovci. :ligmund je kao car uzdigao 1436 grofovc Celjskc na držuvne knez ove i tako ih napokon oslobodio od feudalne pod. ložnosti Habsburgovcima . Za Habsbur govce je to bio žesiok udarac. koji jo: za njih značio opasnost zbog toga. što je kncžev ina Celjskih prijetila da na slovenskom tlu nadvisi habs buršku vlast i zatvori joj put pre m" Jadranskom moru. Poslije 14$6 odnosi izmedu Ha·b sburgovaca i Celjskih postaju vrlo napeti: medu njima bukne rat. za kojega su slovenske zemlje mnogo pretrpjel e. Taj je rat do k ončan tek habsburško-celjskim pomiren j em 14~ 3 . \I kome JI! izmedu ostaloga bil o ugovoreno i uzajamno pravo na oaslijed <.:. ak o izumre jedna ili druga porodica. Ccljskom grof u Ul riku II.. koii je imao za žeou Katarinu. kćerku Hpskog despota Đurda Brankovića. pružilo je pomirenje s Habsburgovc ima veću slobodu za mijdanje u austrijsk e. ugarske i balkanske stvari . Sukob s Ivanom Hunpdijem, državnim upraviteljem Ugarske. koji je istupio pro tiv zahtjeva Celjskih
   
   819
   
   u Bosni i pokulao poljuljati njihOI· položaj II Hrvatskoj i Slavonij i, uuokova!! je nove borbe i ratov e. S tim je u vez i smrt posljednjega mu Jkog potom ka te porodice, Ulr ika II.. u heograd skoj tvrdavi, gdje su ga njegovi protivnici ubili 1456. Na temelju spomenutog ugol'ora o nasljedstvu Habsburgovci su najzad ]l0stali glavni nasljl':dnici gole me baitine grofova Ccljskih na slovenskom tlu. ali to sc nijt: dogodilo bel dufeg ratovanja i sporova s drugim takma cima. koji su takode r iznosili zahtjeve na tu baštinu (1456-1 460 ). Postoji mi JIje nje. da su grofovi Celjski svojim porodičnim vezama i proširivanjem svoje terit orijalne vlasti namjeravali stvorit i veliku dr!al'u nu teritoriju naseljenom južnoslavenskim narodima. Ali ne smije sc zaboraviti, da su opći pravac i sredstva njihOI'e politike bili potpuno jednaki onima. koje primjetu jemo i kod d rugih dinastičkih porodica u tadainjoj Evropi. Ako je njihova teritorijalna t:kspan2ija i porodiena poli tika bila uprav ljena prema is toku i jugoistoku. Celjski su postupali tako. jer ih je u tom pravcu - ali nikako ne isključivo u njemu _ vodio niz okolnosti, pa i slučajnos ti poveza nih s njihovom dina stičkom politikom. koju treba razumjeti u sklopu opće poli tike u btolnim Alpama. srednjcm Pod unavlju i na Balkanskom poluotoku u XIV. i XV. stol jeću. Likvidaci ja eeljskog pilanja. koja je izvriena u ralu za nasljedstvo grofova Ccljskih. nije donijela slovenskim zemljama željeni mir, nego obratno - borbe za to nasljedstvo otvaraju dugotrajno doba ratovanja i takvih orubnih sukoba. kakvih na sloven.~kom tlu nije bilo već više stoljeća. Borbe za gospodstvo nad Austrij om. Cdkom i Ugar~kom poslije smrti Ladislava Posmrčcta l 45i. koje su izbile izmedu pojedinih članova dinastijI': Habsbu rgo,·aea. nisu mi moišle slovensku zemlju. Kada je liabsburgovee napao Matijaš Korvin i pokorio p riličan dio pokrajina u Istočnim Alpama (1480-00). bila je njiho"a tamošnja vlast za neko vrij eme opet ugrožena. Ratovanju u unutrašnjosti slovens kih i istočnoalpskih pokrajina prid ružuju sc još ratne krize prou~ročene od vanjskih neprijatelja. Već il prl'im godinama XV. st. pojavljuju sc na slovenskom tlu Turci. i to prvi pu t samo na kratko "rijeme ( 1401'> i 14 t 1). Po svome opsegu i posljedicama bile su mnogo "ainije
   
   turske provale u drugoj polovini XV. st .. kada su propast srpske despotovine ( 14 59) i kraljevine Bosne ( 146.5) otvorile Turcima ši rom put preko Dunava, Save i Une na ugarsko, hrvatsko i slovensko tlo _ Naroč i to od 1469 do 148.5 zalijetali su sc Turci svake godi ne u slovenske pokrajine. ne namjeravajući da ih prisvoje. već da se dočepaju šio višt: roblja i blaga. Ratov e i turske navale prate tdk e priv redne krize, k oje .slovt:nske zemlje pro!ivljavaju II velikom broju u drug-oj polovini XV. stol jeta. J edna od nj ihovi h posljedica $U ustanci slovenskih seljaka. od kojih je u XV. st. buna u Koru škoj ( 14.78) bila naj veća. Ratovi, politi čke i privredne krize povećavahu politi čki utj«aj plemstva. visokoga klera i zastupnika gradova i trgo"išta, organiziranih II !talcfe i to s radoga. što je umaljski kne z u doba privrt:dnih, ratnih i političkih nevolja bio sve više i više uvisan od njibove po moći . U XV. st. oni su postali utje<:ajan politički faklor i u pojedinim sc pokrajinama počeli sastajati u pokrajinske skupJti ne. U okrilju stalcža j na pokrajinskim . ~up~ti­ nama slovenski seljak nije imao riječi - s bnna čajnim i }.-·~tk o­ trajnim izuzetkom u Gor i čkoj grofoviji. Seljak. koji jt pre t. stavljao golemu vl':ćinu Slovenaca, nije imao nikakv e političke važnosti. Seljak ili, kako bi se već gotovo moglo da kaže. Sl ovenac nije imao političke riječi niti je sucljel ovao u političkoj sudbini ni svojoj ni svojI': zemlje. Usprkos svima krium a H absburgovci ustrajno nastavljaju i dov ria"aju u drugoj polovini XV. st. s"oj u politiku teritorijalnog ši renja prema jugu, koja j e bila prekinuta usponom grofo"a Cdjskih. Glavna stečevina toga "remena pada u g. 1500. k ada .ie poslije smr ti posljednjeg grofa Goričkog potpala pod Habsburgovce zajedno s Goricom zemlja u Posočju i Vipavskoj dolini. na Kruu i u Furlaniji. Tako je u početku XVI. st. slovl':nska zemlja, podijel jena LJ historijske pokraji ne (Kranjska, Koruška. Stajerska, Gorica, Istra. Trst) gotovo cijela bila pod suverenitetom Habs burgovac~. Gotovo svi Slovcnci le nalaze udruženi u novoj političkoj tvorevin i. Austriji. koja sc tada stl·arala. Kada su 1526 Habsburgovci postali još i naslj ed nici ugarske krune, do!lo je pod njihov Sllverenitet takoder Prekomurje izmedu Rabe i Mure naseljeno Slovencima. koje je od posta nk a ugars ke clržave ulazilo u nje~in e gra-
   
   821 820
   
   •
   
   mce. Iz"an područja halo!lourške vlasti ostala je od slove nske !emlje brdovita oblast sjeve rno od Fu rla nske ravnice, dallas na.zvana Ikncikom ( Mle tačko m ) Slovenijom i primorski krajevi u zaleđu Kopra i Pirana. koji lU do kraja Mle tačke republike I j!)i bili pod njezinom vlašću
   
   I
   
   I
   
   I I I
   
   J
   
   2. Kol onizacij a. gcrma ni,w cij a i nacional ne granict od X II. do X V. st olj eća. - Poslijc mađars k ih provala, koje se s\'dl1\"a ju u ctrugo j polovini X. st., razm ahala se kolon izacija na slovcnskom tlu veoma jako. iako Ile II Panoniji. koja postaje dio Ugarske i gd je se sta ro slovensko i njemačko stan ovništvo veći n om uto_ pilo u mađars k om. nego II Ist oč nim AIl,ama i njihovi m i s t očn im i juinim ograncima. Kolo ni zacija dos l i ž~ svoj vrhunac u vrc_ menu od Xl do X II I. sto lj cća. Sto sc t iče ci n ičke prip::adnosti. ona o bu h.' a ća i Slovence i Nijemce, a ~o manski se deme na t gotovo i ne pojavlj uje_ Broj naselja i povriina o brađ cne zem lje lIvuda sc povećavaju . U pn·im stoljeći m a poslije naselje nj::! Slovenci su sc nastanili prije 'vega o kra jevim::! _ koj i su bili obra;tiv:lni v eć prije i bili prikladni z::! n;ueljenjc zbo)::" prirodnih uvj eta. " kad su apsorhirali staro stanovni!tvo. koj e su zatekli pri do~e­ ljenj u. oni su naseljeou povdinu do XV. st. još pro.~irili. na selj a vajući sc i u dotada ~enastanjcnim krajevima. Prije svega. u X IV. i X V. st. kol oni1.adja se i7. krajeva, koji su hili povoljniji .t::! naseljenje i obrađivanje !cmlje. širi II pojas ve lik ih ~oma na veći m visinama. koje dotada nisu bile iskorištene za naseljavanje i obradiva nje. T c se šu m~ uvelike krče i na njihovu se mjestu stva raju no\"a mnogobrojna naselja u t. z,·. ,.rovtima~ (krčevi ­ nama). najčešće u obliku osam ljenih seos kih gospoda rsta.·a i za ~el aka . koji ma su pri padale velike ze mljiinc povr!iine. Il 1)lanil1' skih gospodarsta va i torOV
   822
   
   kućama
   
   sdjalkih sino,'a, koji na imanjima svoj ih starih nisu " iše mogli sebi osigura ti egzistenciju. Privredne i druge k rize. kojt"" Su pratile to ratd oblje d ove nske povijesti. od ralavale su se u velikom broju napu i tenih seljačkih gospodarstava. Mnoga gos podarsh·a i naselja, koja su nastala. u prij::aSnjc doba la vr ijeme priv rcdnog prospcriteta. kad su ljudi nas tojali da jač e i rentabiln ije is koris te zem lju, propala S l) u idući m razd obljima pri _ vrednog nazadovanja ili zbog toga. što su omo vana u nepov oljnim krajevi ma, ili zbog različitih ele menta rn ih ncpngoda . Odlučn o je utjecal o na šire nj e i brzinu kolonizacijc st var anje veli kih \'lastclinsta\'a vladara. vojvoda. markgrofova. grofova. crkven ih dostojanstveni ka. sa most ana i drugih vlasni ka_ ka o i mn ogobrojnih manjih vlas tdi nstava, koja su bila vlasništvo ru· l iči t ih feudalaea. Manja i mala vlauel ;nst"a n aročito su pridonijela koloni~iranju slovens ke ze mlje od XI. st. dalje. Vl a3lela, I) ripadnici feudalne kl ase. koji su nastojali p ojačati priv redni doprinos sa svoga zeml jišta. šio su ga aro ndacijom ili na koj i drugi na či n 1.cljeli či m više plOvccati. bili su oni. koji su na jviše ubrza\'ali koloniziranje slovenske u:ml je u S rednjem vij~kl:. Većin a vlasnika vlastc1instava nij e bila ~Iove nskog porijekla. a ako je m eđu njima i bilo Slovenaca, oni su polako preur.eli j~zik većine feu dalaea na slovenskom tl u. t. j. njemački i. u manje", broju. romanski (talijamk; i furlansk i). S feudalc im a tuđ eg porijekla. vlasnicima golemih kom pleks::. slo,'enske zeml je. počeo je da na njihovo 7.eml jištt pritj ečc u vd ikom broju inozcmni ele menat. koji je po jcr.iku pripadao ugla\"nom Nijemcima, a plemenski naj"ibc Bavarcima. T o nisu bili sa mo plemici. nego i seljaci; a ka snije. uglav nom od X II I. St. da lje. kad su kod nas nast a jali gr"dovi, bili su to i gradan i. Ond je. gdje je njemačk o seosko stan ov ništvo po broju. a djelomično i po društvenom i privred nom položaju. nadma;ivalo slovemko_ ili ond je. gdj c su njemačka seoska naselja okrufila i odrezala sl{,"enska sela od jedinstvenoga e tn i č ko g teri torij" Slovenaca. tll .it ,,'uda ?bog prevlasti n jemačk og eleme nta na$lao proces jačega ili slabijeg ponjemčivanja slovens kih seoski h kra jeva. Ka d se u XII. i XIII. SI. stvaraju dinast;čki teritoriji u slovenskim zemlj ama i kad traje bo rba 7.a I)oi i t ič k u prevlast u njima. et n ič ki odnosi na sjever u. u uspnrcdbi I ranim Sredn.iirn
   
   823
   
   I
   
   TA B I.A
   
   vije kom, vcoma su sc promijenili, a ; kasnije su sc mijenjali. Tu Je bila jedna od posljedica germanizacije Slovenaca. a pod tim se mogu r azumjeti njemački ko!onizalorski , politički, privredni. dr uštveni, kulturni i crkveni utjecaji na Slovence, koji poč inju VCĆ II drugoj polovini VIIL stoljeća . Nijemci .se naseljavaju II slovenskim selima ili osnivaju svoja najvi.~e ondje. gdje su se još prije Slovenci bili najgu;':e naselil i. Ir::žeći zemlju. koja je bila već kultivirana i koja je nudila na st:ljenicima najpovoljnije prirodne uvjete. Tek kasnije su zbog kolonizaCije Nijemci polel; krčiti šumovitu i ~a obrađivanje manje prikladnu zemlju. U XIII. sl situacija jc bila takva. da su na nekim mjest ima jaka njemačka n,,~elja bija rasuta po pretežno slovenskom teritoriju, a na drugim su sc mjestima \1 pretcžno germaniziranim krajevima još uvijek držala slovenska sda. Tu vrijedi za današnji istočni Tirol. gornju Korušku i gornjll štajersku. Političk " ujedinjavanje slovenske zemlje pod Habsburg')" ci ma ubrza Jo jc gennaniz
   82'
   
   J(cm
   
   •.., ".
   
   '" ~= ••
   
   .
   
   'i '"
   
   •
   
   • '
   
   ,
   
   , l if.. ". -. -. -••. •
   
   , ;
   
   ,
   
   ••"
   
   ,
   
   •
   
   •
   
   TABLA X CVl
   
   Njezino ZalIHa"ljanje trebu povezati ~ društvenim i e k onom· skim razvitkom tadai n je vode,;e k la se _ plemićkog stalcža. Tom sta ležu nije više jedna od gkwnih svrha vlastelinstvo i njego\"J ekonomska i ko lonizatorska izgradnja. Treb ili k!-:l ćelO procesu. da sc ~psorbirajll tudi etnički elementi . ako su ll<> stojali u danas jo., slovenskim zelllljama . Ona je pri
   riju . gdje žive i danas. Tome je jedan od glavnih \Iuoka. što j e od samog početka broj n aseljenih Slovenaca na tom terilOrijll bio naroči!" jak i ncšt o jači llegoli u istočnoalpskim krajcv; m::l. koji su bili germanizirani: ponegdje su Slovenci bili eak bro jčano tako jaki. da su mo~!i apsorbirati manje kolonizafijskc jelSTe i grupe njemačkih seljaka na tom te ritoriju.
   
   K asno\:ot1 ć ki
   
   oltar s k rilima u S,'. Petru IZRad l elimJja
   
   Sasvim drukčije od kolonizacije i etničkih prilika n~ <=,"an' cama prema l\'ijemcima bile su prili k e na zapadu. iformiranj.: ~jeverne sloven~ k o.njemačkc etničke granice bilo je drukčijt· ,,<1 formiranja i razvitka slovenske l apadne granice. !'rema 1"00n,tnsk om susjedu na zapadu Slovenci nisu mnogo izgubili od s,'o!!a etničkog teritorija. Najkasnije do XV. st. propala su neka scla. koja su bila razbacana izmedu romanskih selil u F lIrlanskoj !l izini. i neka scla II alpski m krajevima II dolini rijeke Bek ( Fclla !. U tom dijelu A lpa. II susjedstvu Romanil. ostali su slovenski sam" dolina Rezij e i dijelovi KanaIske doline. Grani~a izmedu Romana i Slovenaca ug lavnom sc odriala ondje, gdje je nastala već u prvim vjekovima posiije dolaska Slovenaca u pokrajine oko Soče , Nadiie i na Krasu. Uopće se slovensko-romanska granica pruža od krajnjega sjevernog zaliva Jadranskog mora u pravcu
   
   lClllu Og stanovni;" 'a II g radovima nc s m'J t se pretjeriv at i. Bio je to samo t;m a k, iako utj,"ca jan i ekono mski jak sloj; v ećinu grad skog stanuvn;!!tva s ačinjav,di ~" slano,'n; ei. koji su porijekl om bili Slovenci , Lilo da SI' se popeli do go rnjih slojcva gradanst"a ili da 511 prerlstavljali niže slojeve.
   
   "jevera i sjeveroza pada. tako da Je ra vnl c;;J romanska , a kra ški i ~Ir)inski kra jevi slovensk i. Samo neka gr ad ska naselja rw ~lovc nskoj zap1l0noj grame, jesu nacionalno ;7.mi j CŠana, prije svega Gorica i Trst. G ori ca. koja je po svo rn ime nu i postan ku slovens ko na~ljc . dobila j c mnogo neslovenskog element a stoga. jer Sll je nj em ački g ro fovi Gori čki izabrali :ea 5voje sjediite: taj se ele menat j o~ povećao. kao je prvo bitno $C Io postalo trg. a kas nije grad. U odsjeku o ku Trsta i II sjevernoj Istri Slovenci su II postepenom krct.mju pre m;)
   
   mom koloni zi rali w e krajeve do mora.
   
   il II
   
   I
   
   .J
   
   II
   
   Istri
   
   čnsto
   
   (Tr ~ t.
   
   potječu i zna -
   
   Čiljn;j; počeci
   
   ta lionica i taljenja ru de. Talioničari i rudari pred_ stavljaju II mn ogi m krajevima tud i het erogen elemenat. koji je bio slabo pove zan sa scoskum sredi nom, usred kojt Su talio n ;. čarska nasdja nastala; oni su djelo m ično doili iz dru gih kraj eva. n djelomično 511 i neslovensko g porijekla.
   
   manjem broju nasc-
   
   ljavali već \I Srednjem vijeku i primorske gradove Kopar i Piran).
   
   H istorija slovenske ko loni ucije
   
   Iz loga doba slove nske kolo nizaci j ske povijes ti
   
   Mi ljc.
   
   S. Promj ene II strukturi zemlj išnog posjeda, n jego" il orga nitadja i polobj km elo,·a . - U nepos red noj vezi sa s\l'aranjem n,, "ih na selja i selja čki h gospodarstava počinje sc več od X , st. polako mi jenjati ustrojstvo vlastelinstva. KoloniSl i $U uiival i svoja gospoda rs tva obično pod povol j ni j im uvj etima nego ostali km etovi. Njima su bila odredena man ja rabota i man j u podavanja. a imali SII više pra"a tl rasp olaganju imanjem (pri nasljedstv u. pa i prodaji ), Svrha jc tih povoljnijih obli ka, koj i su sc polak o primjenjivali već od X. sl. i ~ ir i1i s kra ljevskih iman ja na imanja oSfak vlastele. tl početku bil;, da primnme ko loniste na ne ubrade n" zemljište. Pokazalo sc. da je kmd vi~e vol io da radi na onoj zemlji. kojn j e nje mu lično bila dodijc:ljena i da j e n;: njoj bnlje radio. nego j t ohradivao rabotom v1astelinovo im a nje. Sitna seljačka gospodarstva daval a 5 U i razmjtrno I'eći prinos.
   
   je poveuna
   
   s kolonizacijom H rvata. Nasc:ljavanje Slove naca vršilo st': II više ctapa. od koji h .starija obuh vaća kolo nizaciju slovensko/:" stano,·ni š tva na unutra šnjem sjevernom di jelu poluotoka. ndto mlada pri bl i1.ila sc moru ... najmlada je dje l o mi čno u veti S usc:ljava njcm hrvilBko gn i dijelom srpskog stan ovniš tva. koje su od XV. sl. uzrokoval c !l;ivalc i pritisak Tura ka na Balkanskom poluotoku. K ak o II habsb,lrško.n ustrij skolll dij elu (Pazinska grofovija. sjevcrn i dio htre ). ta ko i II rlio Istre pod Venecijom drhvne vlasti dO"ode od drugc polovi ne XV. stoljeć .. mnošj\'o slave nsk og sta novnHtva, kak o bi njime nasclile tad a jako opustjelu ista rs k u zemlju i ta ko je uči ni le unosni jom u ekonomskom obziru. D ijalo:k tološka karla islre jasno pokazuje porijeklo nje1.i na slave nskog s t ano\'ni~h' a. koje je II "iše etapa naselil o gotovo cijeli poluotok (Slovenci. čakavski i štokal's ki Hrvati i Srbi). I~omani u Istri o gr ani čili su sc na gradove i neke manj e seos ke kraje"c. O ni su govo rili svojim romanski m jezikom. koj i sc razli ko"ao od talijanskoga i koj i je u Trstu Hčeznuo td; prije 1..,0 godina. a II Istri sc ponegdje sa čuv ao čak i do da nas. no pod utjtcajc", Ve necije nad omjestilo ga je uglavno m mle ta čk o narjelje.
   
   Pod ut jeen j em toga privrednog r;:n' it ka na n ovois krče nom zemlji!;t" {eudalei su od XI. do p oče tka XIII. st. s man jil'a li. pa čak i napuštal i siste m pridl'ornog gospodant,·a. Velik a im anja. ko ja su dotada nepos redno za feudalee obradi,·ali nji hovi sl "ge i kmClovi ra botom. d ijele sc na sel j ačka gospodarstva. koja .1,,bi"aju km etovi " za k ur za ulI' rd ena poda,·anj a. Osim kmdil imao je i vlastelin veće koristi. jer je s udjelovao II povećanj u p r ihoda. U dokumentima iz XIII. st. nailazi m o više p uta na napo mene, da je. na pr.. ~samos t an tl kori st erk"e promijenio te dvore II selj ačka gospod;Jrstva~, da je podijelio pridvorno gospodarSh'o _tl korist noje kuće« i tome slično . U veoma nepotpunim izvorim;J
   
   U XIV. i XV. 51. razvijaju sc II Slove niji g rad o,·j i gra dan stvo. U gradove ~t . osim domaćih. dosel javaju i njemački iro· manski trgovci. obr tn ici. bankari. sveće nici. a i Zidovi i dr. U njih isto tako pri tječe mno;;lv o slovenskih seljaka. koji u g rado VlIna traie povolj nije u\'jett za ~yoj opstanak. Ali s broje m in o-
   
   .'-,-
   
   I
   
   -
   
   1 du srcdin(C XIII. sl. SPOflllflJC sc u slovenskim pokrajinama oko stotinu pridvornih gospodarstava, il kasniji potpuniji izvori spominju ih vdo malo. Ta promjena u strukturi vlastelinstva i promjena radne re nte u naturalnu. imala jc kao pos ljed icu duboke promjene II organizaciji vlastdinst"a \lOpCC i II obliku odnosa kmNa premil fcuda!cu napose. Obrad"no zemljište , ·laSldinstva bilo jc gololIo u cjelini podijeljeno u seljačka gospodar$l\'3 ili u još manjc jedinice (1'0jeuin(' parede), koje su obrađiva li i iskorišći"ali kmetovi daju,;) odredena podavanja. Ponekad su sc ta seljačka gospoda rSh"a nalazila u jednom kompleKSU. il drugi put isprcm ijc:iana sa seljačkim gospodarslI'ima dr ugih vlas telinstavil i rasijana II manjim grup'lIna na velikoj površin i. Zbog toga su sela oila mnogo put .. podijeljena izmt:du različi tih vlastdina. Veta vlasidins t"a bil O! su p<>dijeljena na ~oficije~ {ort:de}. kojima $0 ruko"odili upr
   s torija naoru!anih slugu. koji su bi li njegova lična ,'ojska. Dom ovi nileg plemstva mnogo su manje ras košni i često $" veom« slični seoskim domovima. Kao osobitu vrstu sjedišta feu dal ne gospode treba spomenuti i samostane, koji su po svojoj strukturi vrl o s l ični tvrdim gradovima u ravnici. U privredi je vlas telinstvo jedna zaokr užena cjeli na . Do XV . $t. vla~.telin.ie svoje po trebe podmi rivao ponajvišt: kmetsk im 1'0davanjIma l rabotom, osobi to bo se tiče poljoprivrednih i stočarski h , a i obrtničk ih proiz voda. AJi je od X I I. st. dalje ipak sve v iše tavis io i od putujućih trgovaca i gradskog trIata. najprijt: što sc titt luk.susnih prt:dmt:ta. a kasnije i drugih o b rtničkih proizvoda. . U upra vi i sudstvu feudalac jt: ta koder spajao čitavo vlasteImstvo u jedn u cjelinu, la ko da kmetovi nisu imali nibh'a dod.ira s .~okrajinskim organima. koji su nastajali od X II I. st. dalJe. P rlje svega. feud alae je na lemeIju privilegija o .patrimonija.lnom. s.udstvu. koje se II 5\'im slovens ki m pokrajinama form lralo najzad u XIV. st .. sudio svojim kmetovima u svim sporoVima: os im kad jt: bila posrijedi smrtna ka zna. On je sam rješavao I sporove izmeđ u sebe i km etu\'a. Ila primjer !to se tičt: podavanja. U njegovim ru kam a bila je i policijska vlast. U sudskim globam a vlastelin je tako dobio n ov izvor prihoda. a kmetovi nisu imali ni ka kva pravnog puta protiv nj egova iskor išcivanja . Samo u nt:kim manjim sporovima između samih selja ka ili u pitanjima naročile vrs te (na pr. sp<>rovi oko "inograd a i t. d. ) -odlu či v a o j c još seoski sud (.. veča~), ali i njemu je obično pred sjedao [eudalac iJ i njegov zas tupni k , iako su u tolO sud" .~uradi ­ vali i seljaci kao bira ni prisjednici. I u upraVljanju i isk or iići­ vanju tcrnljiŠla, koje je pripadalo selu kao cjdini. feudalei su vet u to vrijeme dobili odlučujuću vlas t. Jedi no kod suđenja o .zIOČinu. za koji jt: bila određena sm rtna katna. kmetovi su bili izdvojeni ispod neposrednt: vlas ti svoga vJa$tdina. T o jt:: sudc:nj~. naimI;:, bilo povjere:no ~ p okrajinskim sudo "ima ~ (Landge rich t). t. j. feudal nim sudovima. koje je pokrajinski k nez naročit o o.. lastio. da rjdavaju takve slučajeve u odredenim "pokrajinskos udski m okrllžjima~, na koje jt: pokrajina bila podijdjena. Kmel j~ za uživanje: zemljišta morao cla\'ati svome gospodaru .različita podavanja rabotu. Ako je jo~ zadriana rabota _
   
   828
   
   829
   
   ,•
   
   -
   
   1
   
   I
   
   kas nije i kod d rugih podavanja: a li ni \.1 nisu većinom bila više toliko u razmjeru ~ veličinom im,mja, a fcudalac sc na neodredeno vrijeme odricao pral'a na neposredno iskori~ći" anje tc zemlje. Nasljedni sc zakup razlikovao od privremenoga uglavnom po znatno manjem podava nju pri smjcnji"anju gos poda ra. Bai; to nasljedno pravo puticalo je vlasnika . da pnbolji:: l,emljiste; on je. naime. znao da radi za sche i $"oje 1'0lomke. Dobil'anje Ilasl.i~dnog zakupa (.kupnog przlVa« ) bilo je veći n om u vezi s visokom otkupni nUIlI (od 1 5~/. do či t ave vrijednosti imanja). Vlasnik j e mogao im a nje ostaviti svome nasljedniku. a s posebnim feuclalčel'i", dOIIU;lenjem mogao ga je čak i prodati. Obli oblika zakuplI bila su. dakako, opterećena o bi čnim godiš njim pod~,van.ii"'a i rabotom. Do XV!!I st. najveći dio kmetskih gOSI)oda rSI:Ll'a postojao je u ollliku I'ri,>rcmenog zakupa. Već u XV. st.. a joi više u XVI.
   
   koja je bila vcć vcoma smaoJcna u vezi s raspadom pridYornog gospodar"v;), o na sc odnosila na obrađivanje tcmljilta , kojc j c fcuclalac neposre.lno iskori šćil' 30 (obradivan je polja. kupljenje sijena. pripremanje goriva. prijevoz i l i tovare nje proizvoda za zamaK), ili sc odnosila na nekt up ravne z;ulatkc vlastelinstva (lov zločinac a ) ili na vlastelinovu zabavu (rabo ta u vezi s lovom i ribolovom). Točno ModmjeTena rahot". jc ona. koj a jc bil a odredena seljaku kao stalna s\'akogodiAnja duino!! i koja jc kao takva zabiljdena: II to doba bila jc ona razmje rno malena (2 -1 2 đana). Nara vno. feudalae jc imao pravo da osim toga trafi od kmetova prema svoj im pot rebama j nak nadnu »ru:odmjcrenu rabotu., Prema lome. najveći tercl za km eta bila su podavanja. medu njima na pn'om mjestu redovno I)odavanja od 7.tmljišla (census . .. činl.«), koja su kmetov; pla ćali obično u točno odredenoj količini ži ta (pše ni ca. raž, ječam. zob), a stočarska . plani1l5ka« gospodarstva prije svega u si ru ... Mala prava« bila su podavanja u predmetima. za koje je bio potreban nek i domaći fa d (krupica. ~poS"ača ",. Ian i radiči t i proizvodi od drveta). ili su sc udnosila na stočarstvo (telad. ovce. f.ivina. jaja. svinje). Dugovali su i različita t. tv. "pra,·a .. za ispas:u. sječu II šumi. podavanja u vezi sa seoskim sudom i različita druga podavanja u ,'eti s potrebama fe udalaea (vos ak za svjetlost i t. d. ). Naročita g ru pa teš kih pod,n'anja bila je u vezi s promjeno m gospod ara kmetskog gospodarstl' U (posmr tnina i podavanje ta naslijede. koje sc sastojalo u dav anju jednog dijel a im utka. najčešće i najljep~eg vola na imanju. po kome dobiva i imc .Slcrb· vehs",). Porezi pokrujinskom knezu bili SlJ .10 poče tka XV. st. još rijetki i izuzetni. ograničeni samo na kndev ske , a ponekad i crkvene posjede. Crk"i su kmeto,·j plaćali desetinu. Do XII I. st. obič no su podavanja bila jednaka 7..1 imanja iste veličine na istom posjedu . Velika većina kmetova. i pored vdikih obaveza. nije imala nasljedno pravo na svoj posjed. Od XIII. st. dalje postepeno se jal'lja tdnja. da sc točnije od redi odnos kmeta prema njegovu gos podars tvu. i to u obliku naročite pogod be (:.zakupa_), kojom mu felld alae dodjelj uje gospodar~tvo. U poredo s tiUle dobivaju poda\'imja sve viiie individualan karakt er. Ta se diferenc ijacija kod poda'>anja najprije i najvik primjenJuJe pri podavanjima za nasljedsl\'o (~p rimšlina . ). a manje i s3()
   
   83 1
   
   I
   
   -
   
   st. javljaju se pokušaji sistematskog prisilja va nja seljaka, da otkupe nasljedni zakup, čime je trebalo napu niti prazne blagaj. ne feudalaea i pokrajinskog kne1.a. Taj jc .pokuša j zbog veoma visoke ot ku pnine naibo kod kmet ova na ot por i uspio je samo ondje, gdje su kmetovi imali veće prihode. koje su do bivali od trgovine i u veti s talioničarstv om . tako da su mogli da plat'" otkupnin u; to je bilo osobito u K oru~koj, na Gorenjskom i u Primorj u. Ot()Or kmetova imao je i drug i razlog. Oni naime u to doba pokula"aju da orubni m bunama poprave svoj polobj i bore se za uklanjanje feudal ne eksploatacije. Upravo ti pokušaji prisilnog uvodenjOl nasljed nog zakupa bili SII po ticaj za neke lok al ne bunc. U nekim dijelovima Slovenskog Primorja (u zapadn oj Inri. Go rici i Bend koj Sloveniji) već sc od samog pob:tka rnvijao drukčiji sis tem kolonat. U njemu je seljak već od Iločctka uzimao zeml ju u najam na temelju posebne pogodbe. naj,·ae za 29 godina. a nije imao nikakvih v la sničkih prava na nju. On je .gospodaru davao veoma velik dio proizvoda (do polovine). U tim krajevim a. osobito u višim kra jevi ma Gorice, Bencške Slovenije i u Istri, očuvali su sc viSe neg o u drugim područjima slobodni seljaci. Zbog toga ima ju seljaci tu mnogo više prava i u upravi. U Beneškoj Slovenij i očuvali su ,,'oju autonomnu samoupravu u obliku ;irokih sudskih zboro"a, koji su odluči"aJi čak i uslu·
   KARTA x.,XIV
   
   --
   
   .,
   
   ...,
   
   .._.,-
   
   .. " .. _
   
   .0
   
   • 6
   
   ft
   
   . . . _ , " ".0
   
   utwfr• ....--..• ~"N'
   
   •
   
   ,.., I
   
   I
   
   lim nametima kmet ova. treba spomenu li i :>.apise sa $~oskih zborova, kojima je rukovodio fcudalac : II tim zapisima spominju se i pral'a kmetova. Oboje nam p.ikULJje ~star\l pravdu«, II imc koje Su kasnije potc:le selj a čke bune. U poče t ku su kmclovi svoja podavanja morali p l a ć ali II nalu ri, a rnbotu v<.:ćinom zaista odslužiti. Ali st već II X III. st. počinje II odnosima kme tova i fc:udal
   5:-1
   
   H,,'ori)o ......... hu., ... I,. I.
   
   l, najnižih grupa medu nJ,ma. S raspadanjem pridvornog gospodarstva. s jakim smanjenjem rabota i dodje1ji"anjem seoskih gospodarstava pridvornim slugama feudalca gotovo Sl' sasvim iščezle razlike II odnosu pr~rna feudalnI medu prija.;njim socijalnim grupama kmetova. Već jc to ;7.brisal0 granice izmedu tih socijalnih grupa, pa dokumenti XII. st. često spominju. da slug.. postaje poluslobodnim za ma]" podavanje crkvi. Uvođenje ?aku]>a i promjena naturalnih podavanja II IlOV čan,1 znatno SlI pospješiti i dovdili nestajanje pojedinih socijalnih grupa II klasi kmetova. Već II X[V. st. ne primjećuje .\c nikakl'a staleška ni socijalna razlika medu posjednicima seljač k ih gospodarstava II privremtonom iJi nasljednom zakupu. U vezi ~ uvu.1cnjem zakupa sasvim se izjednačio stvarni odnos sl'ih kmetova prema fe " daleu Jedino imovno stanje pojedinaca, a ne više pripadnost raz l ičitim društvenim grupama stanovništva, koje je zavisilo od fcudalaea. odlučivalo je o torne, kojim pravom kmet uži,'a svoj posjed. Prcl
   834
   
   uvijek teški , a život bij ed au. Seljačka je kuca in,al" obično samn jednu pro:rtoriju S otvorenim "gnji~tcm. koja je služila u isto vrijeme i kao k'lhillja i kao soi>a. pa čak i za sitniju sto ku i za mužu . Toj prostoriji pridružila sc najprij e ~Iop~ .. (n atkriti ulaz), i tek oko XV. Sl. podijelila sc unutrašnjOSl kuće II kuhinju i zasebnu sobu. ~hi!ill •. U to doba jače sc razvijaj u različiti tipovi seljačkih kuća u Sloveniji. Seljak obraduje polje najče,će plugolIl, služeći se gOl'todom kao zaprdn01Jl stokom. Usjevi "c mijenpjll .wake hi godine (tropoljni plodored ). Samo se II Primorju sai:uvao ponegdje dvo poljni plodored. a u višim kr"jcl'ima. gdje zbog strmine upotreb" pluga nij e moguća. pribjegavaju ponegdje paljevinskom načinu . Stoku većinom izgone na pa~u. Z" Slajsko stočarstvo II to doba gotov," se i ne zna. Osim tog;). kao važan način privrtdivan.ja lI'eha sl){llllcnuti domaću rddinost (iuildivanjc plamn i seljačkog oru d a ), a kasnij e. u ve~i s talioničarstvom. izradivanje drvenog ug lj<.-na i prijevo~ robe. Selj •• k je svojim po ljoprivrednim i obrtničkim pruizvodima podmiri\'ao Sam goto,'" wc Sl'O le potrebe za život. Kmctski je stalC± kao ejelina bio bez po litičk ih prava. U staIdkill1 skupi;tin::ma z::stupali su ~mC"love nj ihovi »za;til nici«. feuda lci, koji su sc svuda poj::djivali kao l)Osrednie; izmedu kmetovu i 7.emaljskog kneza. Od svih slovenskih pokrajina jedino je Gorička grofovija neko vrijeme 'mala \I pohajinskoj skup;iini i nekoliko predstavnika seljačkih upćina. koji su sudjelovali u odredi"''''j" daća pokrajinskom knez ll. U sredini X\'l. st. izgubili Sl[ i kmetovi u Gorici to pravO. Ali 10 je već nijeme. II kome s(' od sredine XV. st. položaj seljaka II vczi s turskim navalama i novim ekonom:;!;im la7.v0.iem hrw i uvelike pogorš;lI·ao. Od 1478 seljaci su se pojačanom u~njela"::nj\l od strane fc"dalaca suprotstadjali " obliku velikih seljačkih bun •• u XV .. XVI.. i XVII. st.. "li llv ijd-:. bez llspjcha. ( , R:: zvoj ob rta i (r" ol';ne, posta nak grad
   835
   
   l f ~nkcionari (tri h uni. vicarii. loci servatores, koji sc zajedno na -
   
   od. s."ojih I~dredcnil~ seljaka. Zanatska radinost doduk pQ5\oji. al' JC tehnIčki na niskom stup nju j predstavlja samo sporedno ~a n imall)c ralara. Ra1.mjcna rohe r,17.mjcrno malo 1.0a';;, a jo. JC manje vafan novac kao sredstvo razmjene. T o stanje. koje nam odražavaju rijetki pisani izvori, arheološki nalni. kau i ne postojanje većih n umizma t ičk i h nalaza iz tih stoljeća. Ilije II protivnosti 5 či njenicom. da n
   klasa, koja fivi od proizvodnje za tržiš te ili od razmjene robe.
   
   I
   
   I
   
   Isto sc tako ne !)loie 7.amisliti cgzis\cIl cija nas el ja. koj e bi živjelo od zanatske proizvodnje i trgovine. U vezi je ! timt i pita nj e su(lbine rimskih gradova. 11 odgovor treba dati posebno za gra· dove uz obalu J adranskog mora. a posebIlo za gr adov~ II unu· trašnjosti ,lovenski h zemalja. U hlri , koja tad .. dopire na istoku do Raše, a n .. sjev~rll obuhvać .. takoder Trst. Ilc\l\'al0 sc nekoliko rimskih gradova i manjih naselja usprkos prodir.. nju Slovcll;lcu na sj~v~nl i I-Irvala na jugu, a nekoli ko je gradova bilo o~novano od hje~l lIl aca II blitini porušenih grado\'[l, s novim na7.iv011l (na pr. K~par). Od ksl istarskih gradova sa sjedi~lcm biskupa - šiO je karakteri · stično obiljdje rimskog grada (civilas) II kasnom car5lV\l i ranom Srednjem vijekn - dva s~ grada nalaze na sjevernoj. slovenskoj obali (Tnl i Ko par). Da b is mo 111\'alili osob itost i lih g rado,·a. Ireba imati na umu. da mnogi gradovi '1.1 doba Rim skog carsl\'lI. medu njima i gr .. dovi u Istri, nisu bili isklju či,'o nc."\"rarn;! Ilaselj;! obrln ik:! i trgovaca_ Njihov i su stanov nici u\'e1ike"obra d iv;!li njive u oknlici grad;!. "eivih w .. či rimskog drž .. vljanina hez obzira n.a ~jegovo zanimanje i mjesto stanova nja. a ne gr;\danin~ u srednjOVjekovnom smislu r i ječi. Gr ~d se: II upra vnim poslovima ilije radik ovao od okolice:. već je sačinjavao s njome jednu cje· linu, kojom je upravljala gradsloa skupšti na (kurija) i funkcio· nari. koje je ona i7.ahrala. U kasnorimsko i biz.. ntsko dob .. postaje privreda sve viiie naturalna. u zakrll jaloj gradskoj autoIlu· mljI odlučuje jedino kurijaina aristokracija, t. j. gradani s vd ikim posjedima. koji živI'. od rada kolona i ~tiće n ib (k li je. nata), a u toj i1ristokraciji zauzim11 prvo mjesto gradski biskup_ U bizantsko doba ujedi nile su sc vojna i civilna vlast; birani
   
   zIvaju iudica-suci) pojedinih gradov .. (civitata) i manj ih m jesta (c.a~tdl.a! .u. i~to sU,vrijcme civ ilni i sud~ k i fu nkcionari i zapo,'jednICl m!11Clpke: VOjske !vojih mjesta, koja jc sastavljena od slobodnih Ati~c n ika i kolona. Trst sc II to dobil naziv ao numerus ito znači jed inicu bizantske voj ske. U franačko doba naturaln~ j e privr,Clla joii viie oja čala, jer su slove nske zemlje II zaledu bile ekonomski još nerazv ijene, a na Jadranu su imali prevlast Ara pi i N~rclljan i, koj i su ugrobvali j samu Istru. V rlo je značaj no. da Je u franačko doba nestao bi zantski sistem plaćanja neposrednog poreza. S nastupom franačke a zatim i njema čk e " rhov ne vlasti l)(Jlasa no se. ali temeljito izmijenio i bizantski upravni si· stem, i 10 usprkos otporu zeml j oposjed ničke aristokracije II g ra· dovima. Gradovi su izgubili s,'a ilj go1 Ovo sva zcmljišta 1zv.. n svojih zidina. T a su zemljišta prdla u ruke velikih vlastclinslava, koja SI1 bila djelomilno u posjedu njemačkih feudalaca , a djelom i~no ista rskih i neki h neista rskih biskupija i samostana. Na lom podrulju slovenski su agrami s tanovnici buo pre,·lada1i nad romanskim 51anovnicima. Najutjecajnija je ličnost II gradu bio biskup, koji ka tkad na st u pa kao predstavni k grada; t ršćanskom j e biskupu bila (HS dana carskom ispravom čak i grofovska \·1asl. TrSi je lako poslao biskopski grad. a upravno se više nijc nalazio II sastavu Islarske grofovijI'.. U to doba odlučuje još sa mo fcudalna vojska, a lI1i!icijska vojska sa svoj im nckada biranim komandantima gubi s\'oju važnost. Istarski g rofovi i vl astela po5lavili su u gradovima nove funkcion .. re (gasta lde i I. d. ); ilabranih funk cionara vik nema . U doba prije novoga ekonomskog poleta i komunilinog pokreta u XII . sl. jesu još ostatak nekacla ~nj c mu· nicipalne autonom ije samo i~abrani sudski pr isjednici (iudiccs), nazivani i Ica bini, i spominjanje naroda (POpulus) g radova u Ispravama. U unutrašnjosti se uopće ne mole go\'orili o odrfanju romanskih gradskih naselja, ali -tvorevine rim skog doba ipak nisu iščezle bez trag ... Slaveni sc služe uglavnom sta rim rimskim cestama. j njima se prilagoduju prometni putovi Srednjeg vijeka, Slovenci su se prije svega naseljav ali na već prije na seljenim zemljištima, prem;! tome i 11 okolici neka,la~nj ih rimskih gradov;!. U ne kim j e mjestima (Kranj. P tuj) ta povezanost 'tako uska. da se može
   
   831 836
   
   l
   
   , I I
   
   I,
   
   govoriti o djelomičnom kontin uitetu na selja ;1. predslavens ko;; vremena. Neki se krajev i u d okumentima iz IX. i X. SL nazivaju još .;:;v;tas (Krn slt i grad u Koruš koj. Ptu j j an ti kn a Soh-a na sada ponij e ml:c:nolll LiJlnič kOJll po lju II Stajuskoj ). Ali Su p isci tih dokumr:nata mislili na 7.i(lanc zgrade feud alnog dvora i zid ine nek
   decenij u X II. st. ka o grad uh'rden tidi nama; uskoro utim p ojavlju j e 5~ i grads ki sudac, 1123-24 izvor govori o SOO građa n a, 1170 spom inje sc o ndje gradanin, koji je rodom iz KQln a, jednoga od centara grada nskog pokreta u Evropi. S obtirom na to, da III Brcle bile u X II. i Xlll. st. najvažnij i grad u blizi ni današnjega sl ov~n5k og teri torija uopće, da tamo o. ] ]SO postoji već pr.... a kovnica Il ovca. da sc II tc breške d~ nare (I. z\'. friutike) ugledalo do kraja X III. st. najmanje tri naest kovn ica u Korui koj, slovenskoj Stajerskoj i Kranj skoj. kao i ugarski kra l j evi. da su oni u "elikom broju pr unadeni u Slavoniji _ čin i se vrl o vjerojatnim . (la su Brde bi le i tnačajna polazna ločk a za ra zvitak gradan stva na slovenskom teritoriju. U Ko ruškoj ~C spominju do kraja X II st. osim nrda još samo čdiri trga (Vdikovcc. Dravogra d, Celovec i Sent Vid). IL XIII. st. pet gradova (medu njima Bdjak. Celovec i VeJikovec) i nekoliko nov ih trgova. a nekoliko ma nje važni h naselja spom in ju sc prvi put ka o trgov i ili grad!>l'i jol i II idućim stoljeći ma. U slove nskoj Sla j erskoj pojavljuje sc prvi trg SJo\'enj gra dec potkraj XII. st., II X III. st. prvi se put sp" minj u če tiri varoši. medu kojima su Maribo r (1209 kao trg i 12:'4 b o "aroš) i Ptuj. u iduća d"" stoljeća ~etiri nov e varoji (med u njima Cdje. lS2S trg. a 1451 varo!). a osim njih spo minj e sc u XIII . st. još sedam. lJ XIV. st, do;e!. a u XV. st. još nekoli ko trgova. U Kranjskoj je postojanje gra dan skih n;,seolJi na dokazano za treći deceni j XIII. st., a kasniji izvori iz tog 510ljcća govol'e !> pet l'aro;; {medu njima su Ka mnik, K-ranj i L julJJjana l i osalO trgova. T eritorij današ nj e L jubljane nije bio poslije propast i rimske Emone krajem VI. st. nikad nenaseljen. !to dokazuj ll arheo loški na lazi; u pisa nim iZl'orima Ljublja na se SI)ominje prvi put l i H njemačk im ime nom La ibach a zatim drugi put Il~6 slove llskim imenom L llwigana. ali ne jnš ka o naselj~ gradana. O postojanju Ljubljane ka o utvrdcne va ro!i govori ispral'a it 1243. ali prema natpisima na novc u molc: se pretpOMaviti. da je " aroš postojala već d"a decenija prij e. Utvrde n ~ varoi bila je sas tavljena od tri dijela. koja su dijelile zidine, iak o je to bila samo j ~d na va roška opći na: .. Meslo .. i ,.T rg« (kasnije .Stari t rg«) ispod bre!uljka . gdje stoj i ,.grad .... na desn oj olJali L j ubl janice. i _Novi trg« na lijevoj obali rijeke; sva t ri di· jela grada ]>Ostoje naj kas nije II prvom d eceniju XIV. slo! j eća .
   
   839
   
   TASU.
   
   Kasnije ~e granke utvrdenog grada m SlI pom icale. U X IV. 51. usniva sc jedna varoš (Novo Mesto 1365). u X IV. -XV. 5t. takod er "cći broj trgova. U doba prvih tursk ih p rovala u drugoj polovini XV. sl. $est ma lih Irgova podignUlO je iz vojnički l, razloga na gradove (g rade sc zidi ne; naselj e sc ponekad prenosi na stra ldki zgodniju ločku u blizini; dopu!la sc slobodno doselja vanje seljačkog 5Ianovni!lva. da se ojača ohra na). II Goričkoj grofoviji nije ni Go ri ca, jed ina gradanska znatnija naseobina, bila rimskoga ili roma nskog porijekla. Ona $e prvi put spomi nje 1001 ka o slovens ko selo. 12 10 kao trg, 1329 kao utv rd en trg, a 1398 naziva sc gradom; najuglednije gradanske porodice bile $U u Srednjem vijeku prctc!no njema čke. Uglavnom su gradanske naseobi ne u slovenskim zemljama nastale najviše II XIJ I., manjc u X IV., a samo neke' i u XV. stoljeću. T ime je proces njihova osnivanja dO"rien; u idućim je stoljećima broj trgova. koji sc nanovo spominju. manji ud broja onih. koji su osnovani II Srednjem vijeku. il koji propadaju ili sc ka snije spom inju ka o sela. Gotovo svi Stl gradovi naslali na mjestima, koja se već prije spominju kao sjedi!la župnika i samostana, kao .gradovi~. sela i sl. Rawmljivo je, da sc gradan i kao predstal'uici razmjene rohe nastanjuju \I već naseljenim i važnijim mjestima. Ipak treba konst;ltirati, da je samo nekoliko manje važ nih Irgova, i to ponajv i~e' u kasni je doba, nastalo na taj n;lčin, !Io je selo dobilo ntJ.1.iv trga, tJ. prije podredeni seljaci postali slobodni _burgeri.. (tto tad a wači stano,"nike i grada i t rga). Kod važnijih gradova karakte ristično je, da se oni ne podau na mj estu sa me prijašnje naseobine. nego do nje. T akode r je kara kteris tično, da se župne crb'e gradova na laze \I početku obično izvan grad skih zidina. Osi m naselja po gradskom prav u postoje i I'lastelinska naselja, koja Jjel omično obuhvataju čak i jedan dio teri torija izmedu gradskih zid ina. Upadlji" a je či njenica, da 5e varoške kuće grade po pl anu u uski m ulicama, koje sc sve saSIaju na varoškom trgu. Vidi sc. da je plan bio izrade n za potrebe nasel ja, koja žive od razmjene robe. Planovi gradskih naselja nalikuju jed;ln na drugi, ali sc razlikuju od planOl'a seoski h naselja. Iz položaja gradova mole sc nesumnjivo ull'rdili, da jc mjesto naselja bilo izabrano iz strateških razloga (na otocima, u okukama rijeka, UT, brdo i rijeku),
   
   840
   
   -•
   
   xcvn
   
   T A BU
   
   e
   
   ,
   
   , I
   
   Slika
   
   I~
   
   Itunde H . l( o rhln lJ ana Iz I(rlln e Gore kod SkolJe Lo ke ( k r~1 X\ '. M. )
   
   što jc za n~ seobinu tog>! dob;'! ograđenu zidinama sasvim ra~.u. mljivo. Veći n a gradova nalazi sc pod no utvrdt:nog zamka. GradovimJ je kao naseljima, koja five od razmjene rube. bila u ta(iJnje ..,.ijeme dakako ]>otrdma zastit .. i za to su s<: oslanjali na ut vrd e: osim to{:"a je feudaJae time. što je izabrao mjesto za svoj uh'rdeni grad. htio ujed no kontrolirati onc hic komun ika eijt. kojt je upotrebljavao gradan in za tral'sport robe. Ipak $U varoš i za mak jedno drugon,e lud i. Zum .. \: je feudalno utvl"l1 cuj e. a ":lTO, nasel je trgo"Jcn i obrtnika. Ni poslije. kad su gradovi dobil i svoju autonomiju. nije za ma k I)odv rgnut grad u. "et gradskom {;"ospodaru. Osno'-n;l je činjenica. da je grad naseob ina obrtnika i trgovaca. inu pOI .-rdu ju izvori vec: za prvo dob a njih ova postojanj a. Varošani uživaju u obrtu i trguvi ni ,neka monopoln;! prava. Pri o~nivanju s,'u kc gradamke naseobine podijeljeno joj je pravo na j tdan ili dva saj ma sedmično, koj ; se odrIa"aju samo u građa n ­ ski m naseobinama. Svaka se varo; bori, da dobije pra,·o orlda"anja godii nji], saj mova. kuj i St da kako pon tkad oba\"ljaju i tl selima. Privilegiji određuju. da sa ,' promd cestama prolazi oba· vez"" kroz gradov e : tamo sc s.. kuplja trošari na. a II prvo se doba kuje; no\'ac. Ohrt ; trgovina ni su od početka jedino zan:manje "arošana; on i lično Jlosjtduj u nj ive i vinograde izvan varo;i. a .-aror-ke općine ~ajedn ičk e pašnjake i ;ume jtdnako kao i seoske općine . G rađanske naseobine ipak St ekonomski razlikuju od seos ki l, (os im molda manjih lrgov a) po tome, Ato su njiho,'; stanovni ci prema zanimredan posao. ak o sc njome uop,;e bave. U pra \'IlOm pogledu gradovi se razlikuju od trga jedino po nazivu. Itk od X II I. sl. moraju biti gradovi utvrdeni zidinama, a trgovi to mogu biti, aji ne moraju. Znač:::jn o je za sve gra· danske naseobint da S" to n;utobine specijJI ne. građanske kl;l$e. da su građani lično slobodni. da imaju svoje speci jal ne sudove i uprav" na čelu s posebnim sucem, da imaju svoj teritorij. koji n ije uvijci; b io ograničen gradskim zidinama i da za taj teritorij vrijedt varo~k i suduvi i ,'aro'ka upra"a. S"aKa "aroš (ili Irg) je podlofna svomt grad skom gospoda ru. Svaki gradski gospodar fa vorizira svoju varo!, na primjte Ande cbs-Me ranci Kamnik, Spanhcimovti Ljubljanu, 8 abcnbergovci Maribor, b'Tofo"i Go-
   
   841
   
   -
   
   , rički Go r icu i Pazin. grofuvi Celjski Celje. I.lorbc izmedu ]J()jc~ dinih fcudalaca za prev];IS! II slo,'cn.~kjlll zemljama ima le su lraj"u posljed icu po tome , šio su za stoljeĆ .. odluč ivale o "dnOM; i ne-
   
   valnosti pojedinih grado\-a. Nije bija slubjnom pojava. da su se naj"aln iji gradovi nalaz ili potkraj Srednjeg vijeka \I rukama pokrajinskih knew,-a, a ria sc gradov; II rukama drugih , većinom crkvenih gospodara. samo izu>.etno razvij;lju. Imena prvih gradana. koji se spominju II do kumentima i koji su dakako samo makn din tadašnjih st:lnovnika II gradovima. većinom su tuda. osob it ... njernačk .. , JIa je razumljivo. da su l' TVi ~Tadski obrtnici i hgovci došli većinom iz. i1l(lzernst"a. Druk či j e je s trgo"ima, koji su naSlali od sda. No odmah po osnivOvratak svog sdjaka iz grada \I roku od godine dana. Ako to ur.ldi, morao je sdjak napustili grad u roku od d"ije sedm in:. u protivnom je seljaka morala "ratiti feudalcu gradsb uprava, Poslije godine da na tn je pravo gos!,oo'lra zastari"alu. ; neslo bod n i je sdjak mog-au ustali II grad u prema pozn~lom principu, "g r.. dski uzduh sh-ara slobodu_. Ponekad bi feuda1ci lM)sligli Ul sebe zgod nije u'jetc. tako ,b sc seljak J1lorao predali I\jima u ruke i d .. za~tarje­ lost i nije uop~e bilo_ U doba tu rskih provala. kad je bilo tt interesu vladara, da utvrdeni gradov; budu ho jači. dohili su nek i gradovi pr ivi legij. dn iling-u primati seljake bez ika kva ogran ičenja: seljaci su sc mogli doseljavati II neograničcnu broju. a njihov prijašnji gospodar nije mogan ni u IIn'oj godini tražit;. da sc vrate. Doseljeni tuđ inci i slove nski naseljenici stvarali ~" nacionalitet grada. Mofe sc reć i. da je "ceina stanovnika i većih grado" .. bila slovenska. al i u pisanim dokumentima i djelomično u javnom životu uputrehlj""ao sc \lIdi. nj em ački jezik. E konOlllski napredak. ko.i i je od po~elb XI!. st u \tnutrašnjnsti omog-ut io osnivanje gradanskih naseob ina. obuhvatio je i gradove uz mor..ku obalu. Kak o za unutra;njo$t, tako ni za te gradove nije 1Itvrdeno, koliko je obrt II to doba postao tehnički savršeniji, Poznatije je u napređenje trgov ine; ekonomski napredak u sjevernim krajevima bio je razlogom , ria su i ti gradovi počeli
   
   -842
   
   s n jim;l mij e nja ti svoje proin'ode. vino. ulje itd. Po raz Sur:l.c~.n u i Neretlj a na omogućio je pomorski pri j evoz robe i nuroda. naro čito hodočasnika . U svim krajevima nisu zbog ekonomskih J"'O mjena nastali novi gnldovi. već j c II s tarim gradovim a počela borba la ,-eću političku samostalnost po UlO T U na tal ij ansku komunu. U toj borbi is t iče se pitanje gradskog ustava, a tijek horbe usko je pove7,;m s po l i t ičkom p(>I'ijdću Is tre i Trsta. Na zi,' komu na najprije se spom inje u T rs tu 1139. U druguj polovini 'X II. d. pojavljuje sc komuna i II istarskim gradovima . Njihovi izabra ni funkcionari su ko nzuli. od kojih nek i predstavljaju upravnu. a drugi smbk" vlast. Kudenjem jedno" dijela Ist re od vlasti feuclalaca. Tež" je bila borha prolil' istarskog m:"'kgrofa, t. j. a kvilejskog pa trijarh .. ,:t u T rslu prot;v tam
   ,
   
   ,
   
   komr.romisom. Proliv tolikog broja neprijatelja istanki gradovi nU:đusubno neslofIli ni su se mogli obraniti. U godinama r2Gi-91 I.redali su se za padni istarski g rad ovi od Kopra do Rovinja (itmedu ostalih Kupar i h ola 12i9. Pi ran 1283) Mletačkoj republici. koja im jc otad postavljala svoje potatate. a mogla je u nj ima d ržali i s"oju vojsku. T ime je autonomija istarski h grado"a bila vrlo ogra n iče na. Poslije propasti svjetovne "lasti akv ilejskih patrijarha prdao je i grad Milje i ~t a l a patrijarhova Istra pod \'last Venecije. Olad je cijela ~ markgrofo,·ija. is tra bila pod mle_ tatkom vlašću. Autonomiju komuna og ran iča" a mletački potestu ili comes. koji je obično nek i mletački plem ić. Pob une protiv mletačke vlasti (na primjer u Kop ru 1318) ne uspijevaju. a poslije n jih Mld:ani jo! viie skučuju gradsku autonomiju _ Drukčiji je bio tijek događaja u T rstu. gdje je od 918 imao grorov$ku vlast tamošn j i bisku p. Time sc povijr.st Trsta odijelila od povijesti ostale Ist re. pa jc to polazna točk a trUanskog parlikubr i7.ma. Tr.ćansb komuna dobila je od biskupa - prema izvorima. ~bog lljcgovih fina ncij~kih poteškoća - 1~53 i iroku aut onomiju s nižom sudskom vlašću , God. 1295 dobila je još i više kri vično $IHlstv(J, tako da ~u biskupu osiala samo još manja prava: ubiranje Iro;arine. kovalJjc novca. desetina i feudi. Najviša je \'la$1 bila II rukama komune. koju zaSlupaju gradski palriciji. II pokušaji bis kupa. da II XIV. ~t. opel dobije s\"ojll nekad"šnju vlast. oslali su bezuspješni. Ali i T rstIl je ~aprijel ila opasnost od Venecije. M~dlltim. orl S\'oga prvog po ra za 120~ pa sve do 1369 Trst nije hio nikad zavisniji od Venecije, nego šIo su bili is ta rski grado,.i do sredine XJ11 . s t oljeća . Ipak sc za tih stol jeta poj a čalo nezadovoljstvo T rsta proli\' Venecije lol iko. d" mu se i ta mOJiti čki polobj Venecije i oslobodio sc oci njel.ine vlasli 1380·81 (mir u Chioggi). Trst je najprije pod v!a šću
   844
   
   jc u lome nada. da će uživati l.a ~lit ll od Venec ije i razvili t rgo vinu sa zal eđem. Osi m loga je habsburški vojvoda obećao gradu veću au1onomiju, nego što Sll je imali mletački gradov i : njego,'u vlaSI predstav lja jedino gradski ka peta n, voj"od i pripldl polovina nov čanih kazni. godi šnj i [>Orez i t ro~aril\a. a u svemu ostalom je gradsk i statut ostao neokrnjen. 5, Pr ivredni i prav ni položaj gradova i !;radansh'a. - Grado"; i grada nstvo u slove nskim pokrajinama htjel i Sli primijeniti srednjovjekovni pri ncip. da obrt i trgo,·ina budu ograniče"i na gradove i grad a ne. da to bude njihov monopol. i oni ~u S~ u tom .mis iu boril i proli,' p1emsh·a. kuje je htjelo trgovati proitvodima sa svojih vlastelinstanI. kao i ]lm!iv crkvc (n~1 pr. prot iv tupnika. koji su ddaE go.J"d nim krajevima postoj"l~ je i obrtnička proOrla i trgovine. I zbog trgovanja i obrtni č kog rada seljačkog stanovništva gradov; su sc u slovensi;im po. 845
   
   kraji llama. lIaro/, ilO II kraškim krojl" ... m. a, raz,·ili manJe nego u m nogim drugim pohajin;lma tada~nje Evro pe. Medu gradskim stanovništvom ima mnogo viSe obrtnika negoli trgo.',' aca. Zast,.,pani su s... i obrti, koji su postojali u ma njim gradOV ima tadašnJe El"rope: o ni proiz ... ode ligi av nom za lo kalno trli_ šte.. i im~ samo. nekol! ko primjera, da poneki zanat II nekom "radu prolz ... odl za šire tržl!I~. Ceho"i, t. j. autonomne organizacije. u koje su o brtn ici bili duf ni da se učl a njuju , da bi stekli pra ... o obavljanja odrede nog z~ mata u gradu. pojlH'ljuj u sc u Koruškoj već u pn'oj polo"ini XIV. st., u Ljubljani pr ... i put u drugoj 1)01 0 "mi toga stoljeća. u XV st. ima ih ... eć vi~c, ali vec;'la obrtnika po gradovima nije još u to doba organi7.irana u cehove. Staluti cchova pokazuju obiljdja. koja poznajemo iz dl'ugih cvropski h graoova: traži sc odrede no "rijeme učenja , ponek;,d majstorski rad , zabranjuje se medusobn
   846
   
   da nj ihovi gradani budu oslobodeni od toga. P ropis. da sc promei m\l~e obavl~ a ti .~amo ))(. orlredenim putovi ma, a da su drugi puto V! 'Ilaprot. ... zabra njen i. ima" je namjeru spriječiti Ja promet n~ milIloide pl
   84;
   
   -
   
   TAIIJ...o. CI
   
   I
   
   trgovci" podredenim istarskim gradovima imaju ista prava kao i stanovnici tih graoova. šio ne vrijedi recipročno i 7.a stanovnike ti h gradova. kad dodu u Ml ctke, vcć je još karakterističnije. ka ko jc MIctačka ,rcl'uhlika uredil .. plovidbu po Jadr .. nsko'n moru: sl'aka lada. koja plovi J adra nskim morem. mora najprije da Ilristane u Vc:necij ;, JIa ako to nije mle tačka lada, mOTa platiti ea· rinu. ponud iti rohu na prodaju po utvrdenim cijenama" i sa mn ako robu u Venec iji ne proda, može je voz;t; u druga pristana!a : lako je zamisliti. ~ kakvim su ~e osjcćajima Tršćani morali pokoravati toj na rc.lbi . l uza sve ic prepreke dola7,; iz ltalije i s mora na sjever ~ mle ­ Lačka roba .. (t. j, kolonijalna roba - južna "itla. južno voće i so). iz Kranjske i Koru~ke prcvo~c trgovci k moru ždjczo. a i% Hrval ske uvoze stoku" kože. kn nn, mcd ... osak. bakar"i iZI'oze tu rob u djelomično II Ital iju. T a je trgovina .Iakako samo djelom ičnt, u rukama gradskib trgnvaca (I'ri ''! svega ona kolonijal nom robom . luksuzno", tekstilnom t a!ijan~kom i drugom robom. glavni dio lrS'{)vine željezom. dio t1'1;",,;ne v'n(,m). GraJovi , koji ~u u perspektil'i bU(luteg ra~"oja bili vcoma va žni. bili su, naravno. z:, kasn ije pojmove r:,zmjcrno mali, illi sc ne razlikuju od vcćine grado"a tada;nje EvrOI)e. Stanovništvo Ljubl jane cijeni 5e na IKlČctku XVI[. st. na 7.000 lj udi. a na kraju XY. sL nijc zacijelo taj broj .bio mnogu manj i. Maribor. Ptuj i Radgona nisu tada imali ni ~_OOO stanovnika. a veti na drugih gradova bijaše jo; manja. ali nisu bili znatno manji nego mnoli od njih II X IX, sl. Trst i neki gradovi u rstri bili su možda ne što "eti, ali sc i najviše procjenc stanovništva T rsta \I Sred!ljcll1 ";jeh, i do XV III . st. uvijek hecu ispod broja od 10.000 $lanoVnika. Srednjovjckovni razvit"k gradova dovršen je uglavnom u X V. sl.: II idutim stoljeći ma gradovi se malo razvijaju ili sc uop<'e ne ra~vijaju, Ni njihov vanjski oblik sc ne mijenja (zidovi s k,, lama. tijesno stisnUle kuce. dominantan poloi.aj trga i gla .." e crkve. slabe higijenske prilike, velika opasnost od pobra u dJelomično još drvcne igrade). S.. i stant'll'nici gradol'a nisu bili gradani. Izdvajali su se pkmici i svećenici. zatim pojedine slobodne kuce. pa čak i čitavi dijelovi obzidanih gradova, koji 5U potpadali pod ru1iči t c fcudakc. Ali gradska vlast prelui i preko gradskih zidina. G radani vode
   
   848
   
   , ob
   
   ~·,·
   
   G"7:,taA"'n, .Id
   
   """,, ,1t1o('.t1 L.,,
   p.'h>.
   
   -
   
   tm·lI·
   
   ~H
   
   r·
   
   'O d,IU
   
   . , "" \UJ. ri',~,
   
   S w'J;
   
   ""' ~J'
   
   ",,-
   
   l.,,", .
   
   T"'~l..~
   
   eli !csto k~ borb~
   
   Uurulalrua slr.nlC I I111nskol rukopl u IZ "' r anja 1141(1)
   
   oko pitanja. u kojem ops~gu ti n~bradani i nji hova lemljišta potpadaju pod gradsko 1tJ(l.5tvO i up ravu i koliko moraju ispun javati gradske porezne i voj ne obaveze, pa tako postižu, na p rjmj~r. da je u gradovima z.tu ranjeno oporu kom ostavljati nekretn ine crkl·i. Ni ivi ostali stanov nici gradol'a, koji !u podredeni grads kim vlastima. nisu bili gradani. Cini u'. da su zemljišni posjed u gradu i samostalno obavljanje obrta ili trgovine odluču ­ jući faktori , koji dijel e gradanina od obič nog stanov n ika grada. Za gradane ka o drui tv enu klasu . osim njihova sudjelovanja u pri _ vredi. ka rakteristi čno je j to , Ilo su lieno slobodni, ilo i oni i njihova gradska zemlj i!ta potpadaju pod naročito gradsko sudsh'o i upravu , ilto pJaćaju porez preko gradskih samoupravnih organa i Ito vrie svoje vojne obavetc. koje sc prije svega sastoje u od rtavanju i obrani grads kih zidina. Kjihov zeml jišni posjed mogao je biti II nasljednom 1.akupu po gradskom pravu (uz plaćanje ma log podavanja) ili čis to gradanska svojina. Po gr~dovima u 7.a· ledu Jadranskog mora pojavljuju sc samo u X I V. 51. pojedine l'a1ricijske porodice. koje pripadaju gradan.st ... u. a opet uživaju ista prava kao i piern ici. U početku stoje jedan p.ema drugome općina gr adana (donekle slična seljačkoj općini) i grads ki sudac, koga postavlj« go_ spodar grada. S vremcno m su grado"i izvojevali d ... a \"ažna pra ... a : biranje gradskog SUC'I i biranje grads kog vijeća, koje stoji izmedu suca j opći n e (u nekim primjerima već na -početku X IV. st.. \"e6 g radol·i u drugoj polovini X I V. st.. a gotovo svuda u XV . Sl. ). Time je stvorena Ullra',Ja i sudska autonomija. koja obllhvaća \J mnogim gradovima čak i krvno sudstvo; njezin je najvi!i funkti ona. gradski sudac. a U1. nje/:a II nekim gradovima (Celje 14 55. Ljubljana 150~ ) i gradski župan. U ve~i sa socijalnom diferencijacijom pojavljuje 5(' \J gradovima; tefnja. da sc širem gradanstvu oduzm~ svaki \lt jeca; na grad sku autonomnu up ra vu: tako sc u Ljubljl\l"li od zaj ednice gradana razlikuje uža ~općina • . još uže _va njsk o vijete_. i na j uže .. unutrašnje I' ijeee_; širc korporacije ne biraju uže. već imaju samo pravo da iz njih opowvu udreden broj članova. il užc korporacije pozivaju :tatim na mjesta opozvanih druge čla nuve u svoj u sredinu (mu ta cija). Osnivanj e gradskih naselja II Xlll. st. vrši sc jo; usmeno I,c z (Iodjeljivanja pisanih privilegija. Iz kasnijih stoljcćl' sačuvano je
   
   '<9
   
   mnogo p i~anjh pri\·ilegija . koji odreduju pravni polnfaj gradskih naselja i njihovih $la novl)ika. T i I)rivilcgiji navode njihova prava neki put fragmen tarno. a ponekad po ta nj e (n ajol"im ije jc ptujsko gradsko pravo od 13iG), ali jO! livijek ima dosta I, ram ina . ta ko da g radski s uđovi i grads ka vijeća (Iveli ke odluči-' ahu 1''' usm enom običajnom pravu. NajveCi gradovi imali S1J vet na kraju XV. st. s\'ojc vije(:n;ce i pisare, ali jo! uvijek ne ])Ostoji sred en a administ ra ci j Ol sa sudskim zapisnicima. I)oreznim kn jigama i I. d.: ad minimracija jc ograničena na čU" anje pril'ilc!{ija i izdavanje dokumenata. Polobj Trs t.. ; istarskih l,'Tadova bio je nešto drukčiji . Gra dov i ne sačinjavaju lU oaze usred vlastclinstav a, vct im jc Illl(]. vrgnuto široku zcmljiSte s brojnim selima. gdjc su seljaci (koloni i slobodni selj aci) bili zavisni od njih. a nt od feudalaea . Osim loga. diftrcncija ci ja g radskog slanovni!h'a da lje jt uznap redo· vala i o pra v n imoblitima. Postoji rulika izmedu pltmića (nobil; ) o većim gradul' ima ili gradana (c itIad ini ) u manjim gradovima i naroda (po po lani ); 5"a je vlast u rukama koq>oracija. lIil koje na rod !lcma nikakva utjecaja. iako je vjerojatno. da su neki poli tički pokre ti IOJ'ad"vima imali I\J s,· rlaJ. Dakako. uprav" zbo/-:, la";snosti sela od lih gracio va nisu sal110 trgovina i obrt (kao i ribarstvo. pomomvo. dob ivanje soli i I. d.) imali u njim a odlučujuću w ogu. nego i zemlji~ n i posj ed. kuj i je takoder uhJ:Zlwao druJw enu diferencijaciju. Pryi pisani stat\ll spomi nj e se u tim ~rado"ima već tl X III . sl.. a iz XIV. st. s;,,;uvl,ni su već opširni j i dl,tuli . iz kojih se yidi. d~. SIJ vd lada II gradovima sudili i upravljali 1>0 pisanom prayu ; pa i prva g ra dska knjiga pojavljuje sc vet ]>otkraj XIII, sloljeć>!, Te gradske oligarhije sa syojim uredenjem (Veli ku i Malu vijeće. kUr]><>raeije sud a ca i l. d. l I' obl.uju i jal:u Idnju k polit ičkoj ~a m<>Sta!nosti !lego gradovi u slo,·cnsk om za ledu. i zbog tog ll se M] eta n; k .. " i Habsburg"vci trud ~ fIl. t u IC i nju uguie. M lečan i su vrhovnu upra l'u sva koga gra du p""jera"ali ~vo m c potC51>!tu iz redovil mleta čkih f'lcmib. a Jl absb uo g"YC' su u Trst u IJOslaylja l; svoga kapetana iz redoya feud a laei'. Til11e je autonomija gr adova u lstri bila mn ogo "išc ogran i čena ncgo l j Trstu , Soei jJ.lni ; pr~vn; poredak (razlib i7.m~d tl oligarhije i " .. ro
   U gradovima toga lipa ydina stano"ni~tva je bila romanska . no ~ .. I:u\·ani spi~;, k Tršcana iz 1202 ka o i spominjanje Slayena i sb-
   
   Yenski h krmih imena u Piranu XI II . sl. ; II Kopru XIV . sl. d okazuju. d .. jc neki I>ostolak sta n,wnihya i u tim g radovima bio slavens kug porijekla. fi . Novat, kredi t, r udars tvo. -
   
   s raz" it kom grado,'" veoma se ra.'irila i upolreba noyea. Šlu do kn u;u podati i1. pis:mih dokumenata i pronađen i Ilovac. U dob a postalIka gradOVi! (XiL-XIII. SL ) ]1T('Ylađ;vao jto brdki nov3C. " koji ~u se uglt- dale mnogI; kovnieto na ~Ioyens k om leritoriju, i lada jc za mnogt novce odlučivalo na četo, da nova( vrijedi jedino ondje. gdje je koyan. Naprotiv II XIV. j XV. st. javlja sc težnja za eentraJiz.. cijom i unif.ka eijom noyea. Habsbu rgo'"ti su na svome teritoriju in ršili uni fika eiju. neke Su kO~'nice pres lale da rade . pr~tale Sll ko"ak još samo bečki nO"ae (.. " inaT _). koji st nije upotreb ljavao salllo u onu ma lo dijelova sioye nskog ttri lorija. kam" n ije b il a doprla habsburšb vlasI. Mnogo manjt uspjeh;:,. nego na podru čj u novca Habsburgo,'c; su imali na području jedin ie .. mjere i tcžine. !(dje .ic lakutkr vladala yd ika ratnolikosI. Habsbllr~ki .i~ no""c pos tajao sve slabiji: ,·Iadari iskorli ćuj u svoj novčam regal zat". da obj a Ye. da taj n o","e ne vrijedi. i !amjenjuju ga d rugim . k od kojega je procenal metala (s re bra) manji . i la polilik>! ima (n>! p rimjer. u godi nama habsburških financijskih kriza I44S i 1460;. s lične posljcciice kao i inflacija u doba papirnatog lloye ... U Srednjem vijeku je . bdič . (pfennig. dc narius) gO I""u jedini nO,"U l. koji kola u sIOYenskim pokraj in am a. a taj ima najzad 1460 SIlIll O j o; 0.1 8 g Hebra (u franačko doba 1,53 g): tek l j drugoj ]lolovini XV. st. poj a vljuju se novi oblici nov ca. Do ku ment i nain svjedoče. d .. sc uskoro ]>oslije postanka graoO" a medu kreditorima. čak i medu kreditorima ylada r3. poj3' ljuju domaći grada n i. Uz njih sc \I pos ljednjim g~inama .XI.II . SI. i u p rvoj polo"in i X I\'. st. pojavljuju i toska nsk, ba'Jkan. \ to liku ulo,nl igr3ju i 1.itlovi. kojih II g rado\'in,a ima vec u XIII. SL .. ajoš vi,e II XIV, 5\olj~u. Njima je 'teoretski b~o zabranjl:' xu tovo svaki dru"i p",
   ,j
   
   •
   
   lj y('~i
   
   85!
   
   I
   
   i
   
   -
   
   čine.
   
   Zidovi su koristi li i svjetovnim i crkvenim feudalcima, koj ima jc bio potreban nO" ac, kao i vladarima. kojima su pl aćali na ročit porez. Oni su imali svoje posebne suce. Njihova je konku rencija bila mrska gradanima, tako da su gra dani na kraju XV ; u početku XV I. st. sakupili toliku svotu novca. da su njime vladaru nadomjes ti li iidovski porez, pa je kralj zbog toga pristao. dOi istjera Zido"e iz Stajerske, Koruške i Kranjske. t tako su II slovenskim pokrajinama Zidovi ostali samo još u Gorici. Trstu i Preko murju. Sred njo,·j ekovni kreditori česio su u isto vrijeme i mj enjači novca. Oni su na kredit pozajmljivali samo u jzm,et nim sillčajevima. a za zajmove su zalaga na pra,'a sakuplja n ja trola rine i t. d . Kamate su bile veoma visoke (43}1' !t. čak i 86 i %' 1,), a sam 1'05010 bio je dosta opaSim i neobičan i za kreditora ; za dužnika, Od ruda vaino je bilo kranj sko i koruško željezo, olovo. a II njemačkom d ijelu srebro i zlato; pri ladOIJnjim proizvodnim uvjetim a unosna su bila i !diha, koja su kasnije izgubila svoju vrijednost. Rudarstvo je do X III. sl. bilo uglavnom spo redno zani _ manje seljačkog stanovništva (karakterističa n je izraz ~s! ovenska peč~ ) ; državni regal , ako se teoretski uopte naglašuje, praktički se ne provod i. U X II I. st. počinje preokret u tehnici dobivanja ieljeza ("njemačke pcći~ ), koj i se u X IV. i XV. st. nastavlja. kad su sc doselili talijanski rudari (~ talijanske peći «). Razvijaju I~ veta poduzeća. a kao njihov i vlasnici ili taloin i vjerovnici (t rgov ci, koji SJlabdijevaju rudnike nam~rnicama i za njih dobil'aju produkte) pojavljuju se gradski trbovei. U isto vrijeme počinje i te_ mal jski knez ;skorišći,· ati s"oj reg-al. Ruda rstvo pos:aje jedna od polaznih točaka za razvoj kapitalizma II Sloveniji. ho sc dakako u većem opsegu poknalo tek II XVI. st., osouito kad se oko 14 90 II Idr iji prona!la fiva i kad je idrij5ki rudnik postao jedno od najvažnijih poduze.:a za razvoj kapitalil,ma XVI. st. u Evropi. i . Po loiaj plelll5tva i postana k zemaljskih stalc:ia. -
   
   Ik lasOl feudalne gospode proživjela je od početka XI I. do XV. st. velike promjene. U vezi s potrebama višeg plemstva. koje je do~lo u slovenske pokrajine većinom izvanOI. već se u Xl. st. okupila oko plemića grupa dvorskih slufbenih i vojnih (familia). 5 pomoću kojih su oni organizirali upravu na svojim posjedima i uredili
   
   852
   
   svoju privatnu feudalnI! voj sku. Plemići su primili u svoju služb u i mnogo slovenskih neslobodnih i poluslobodnih km etova. Razumije se, da svi ljudi, koje je zahutilo to dru!tveno uzdizanje, nisu primili od svoje nove sredine samo njuin način života, vcć su nau či l i i nje zin njemački jezik i veći n om se s njom l u tom e pomalo izjednači li . Kad sc rasp al o prid vorno gospodOIrstvo. podijelili su sc ti službenici u dvij e grupe - m in iste rija!e i vitezove. Feud a lni gospodar dodijelio im je pojed ine komade svoga posjeda kao reud. tako da su oni postali njegovi vu a li na vlasti tim vazalnirn posjedima. M iniSLe r ijali su stekli p ritom i aktivno i pas iv no feudalno pravo - mogli su dakle imati i svojih vaZOIla - a vitezov i su dobili samo pasivno feudalno pravo. U X I I. st. jol su jedni i drugi jako ograničeni u svome pravu vlasniltva i nadležnosti suda. 2enidba i naslj edstvo dopu!teni Sll sa mo izmed u mi'Jlisterijala i vit ezo"a istoga feudal nog gospod ara , a i u sudstvu im je nadlehn feudalni sud njihova feudalnog gospodara. To nife plemstvo sači­ njavalo je temelj priv atne vojske velikih feudalaea. pa ih je na velikim posjedima bilo razmjerno mnogo (na pr. samo na jed nom posjedu u gornjem sliv u rijeke Savinje b il o ih je g. [HO oko 100).
   
   U X li. st. redom je izumro velik broj porod ica visokoga plemSl\'a. U istu doba priznatu je kao jedina karakteristika pripadanja klasi feudalaca pravo na feud i nošenje oružja. Mi ·listerijali i vi_ te7.ov i počinju sc, b~z obzira na njihova ogran ičenja II imovinskom i porodičnom pravu, ubrajati II plemstvo uspr kos tome , što su mali vitezovi živjeli samo II s kromnim utvrdenjima. pa ~a k i na selu u većim kućama, i ito je osim navedenih pra va postojala samo mala razlika izmed u njih i seljaka II na či nu iivHta. Pojedinačne m inisterijainc porodice, naprotiv, veoma su proširile svoj zemljišni posjed j uključile se !to,·ik u visoko plemstvo i tako popunile prami nu. koja je nastala izumiranjem starih feudaln i~ poroftica. Najupadljiviji primjer bili su gospoda Ptujska. koja su dostigla vrhunac svoje moći u XIV. Jt., i grofovi TurjaJk i. koji su od XV. sl. dalje bili najutjecajnija feudalna porodica u Kra njskoj. Ipa k sc u red ,"zemaljske gospode. podigao samo malen broj m; nislrrijala , a veći nom su sa~injavali nife plemstvo zajed no s vileZOVJma.
   
   853
   
   I S izgrad njom crkvell( org amzacije znatno su II to vflJerllC ojaca li i feudalni predstavuici crkve _ prelati. Broj župa sc dodu.:;e nije mnugo I'("'ećao. otkako su bile urede ne u XII . st.: i da lje su (ln ~ ostale razmjerno prostrane i malobrojne. Usavršila se, med uli m. " iša crkve na organiza cija . Sjeyuno orl Drave II Korui koj nas!ala jc osim biskupije u Krk i joi i La"antinska biskupija 1128. koja se prostirala i preko zapadne Sraj erske. V eći dio slovensko).! terilorija ~jevemu od Drave potpadao je još uvijek neposredno t'hd I1adbiskul.iju II Salzburgu . podijeljen II tri arhidakona!a. 51,,"enski dio Akvilejske I":trijar~ije (zemlja juino od D rave ) hi o je sve do Jfcrlint~ XV. St. podreden neposredno patrijarhu i podijeljen u scdam arhi dakonata. Al i kad je akvilcjsk i patrijarh II pučetku XV. s\. pa!> pod 1'1 01.51 M l eta čke republi ke. pokušavao je H absburgo"ac Fridri k ll!. isključiti ahilej!ki crkveni \Iljcea; iz južnih hab sl>u r~kih pokrajina. U tomc je uspio samo djelomično. 1'",to jo:- utemeljena Ljubljanska biskupi j a. nastala je dodu!e samosIaiu" crkvclkl upravna jedinica u cenlru slovcnskog teritorija ( 1461 ). ali je ona obuhva tila ~am o malen dio akvilejskog područja . Vaf-Ili kuhumi centri pojavili su sc \I benediktinskim. kartuzijan .• kim i nar"čil" ciste rcits kitn si"n,, ~\anil1la (m("Ovuivanj cm spoj i \I čvric'e jedinice pokrajine. koje ~u dotad bile podijeljene u velika. gotovo samostalni! vlastelinstva. Zemaljski knez provodi svoje tende ncije ugla"nom na dva načina: a) tim. ~to podupire stvaranje jedinstvcnoKa I)okrajimkog prava; U vezi s njime naručit oga pokra· jinsko-knde,·,kog suda. koji bi bio nadlciao za sve feudake II pokrajini: bl a zati", uvelih i na taj način. što. oslanjajo6 $e na s"oje ",inisterij nle. silom podla že !Vojoj feudalnuj vluti poje. dine feudake. koje nije mogao da predo bije pon udum feuda n i mjesta u pokrajinsko- kn devsknj upravi. Najja~u potpOl"\1 nalazio je knez pritom u nastojanjima nifes pl emstva . koje je leljelo da sc oslobodi 7-3visnosti od svoje feu dalnl' gospode i us to sprije~i prelaženje svojih kmetova na vlaste-
   
   IlI\s\\'a jačih feudalaea. Zatn je ono I.odupiralo knez .. u njego,'u; h-orhi proliv feudalne ra:bijenos\i. a za stvar-m je jedinstvenoga pokrajinskog prava. jedinstvenog suda za feudalee i drugih 1'"'krajinsko-knde"skih insti tucija. Kndev i ",inisterij .. li bili su prvi. koje je un uključio u svoje vij ece. u kome su oni sudjelovali II općim stva rima pokraji na (u Sta jerskoj Georgenberikim libelom 118(,. u Koruškoj u početku X II I. st.). A u vezi s promjenom dina ~ Slija u X 111 . i XIV. $l. niie je plemsh'o osiguralo sebi nadh~lnosl pokr.ljinsko-kneievsllog suda i slobodno raspolaganje svojim po · sjedon •. i to uStajerskoj 1291. a u Koruškoj i Kranjs koj 1338 po krajinskim priv ilegijima. koj ima se ustaljuje zajedničk o .pok rajinsko pravo-o spominjano "eć u XIII. stolj«u. istim I)()krajin~kim pri"ilegijima osnovan j e i ," zemaljski sud. (Land5 chrannen. f[eric ht ). t. j. feudalna sudska skupština 7.a sve fl"IIc! :I!c( u pokraiini. Time je učinjen gla"ni korak u pravco ujedinjavanja pokr~ ­ J;na i pravnom izjedn a čenju klase feud al aca. Sam o nd,oliko naj jačih crkvenih feudalaca (Sa lzburg i Baml>erg ) ir.gubi lo je $I'uj eksteritorijalni položaj II sudstvu tek u prvoj polovi ni XVl, &t, Plernit ka sudska skup;;tina u obliku _zemaljskog suda- i p"kraj;lIski počasni sastanci feudalaca pri stup"nju II ~ vlast sV;l koga novog zemaljskog kneza. koji jl" tom prilikom ",orao i sa:rn p"tVNlili privilegije feudalaea. predsta\' ljaju IlOlaznu točku feuda laca u borbi za njihol'o samostaln o učešće u IlOkra jinskoj upravi . I skorištujući novčanu kr;w k'ndevu ti I'ezi I uvod enjem najam ničk e vojs ke. dinastičke sporove izmedu HabsburgovaclI i borbu za .zaštitu. nad nedoraslim vladarima na kraju XIV. i u 1'0':etku XV. sl.. ta j~ feudalna korporacija - sastavljena od vi$O kog plemstva. prelata . niže g plemstva i nekoliko gra~skih pre~­ sta"nika _ u početko XV. SI. iZ"ojevala " slovenskIm poknlJ~­ nama ona prava. koja je nekad imalo pok rajinsko knde"sko VIjete. Prij~ svega je rješavala iZl'anrednim. da.ća ~a . koje ~e pukrajinski knez zahtijevao. o njihovu s~kup!Jan~.u I "IIOueI)!. a u vui s tim i o s"ima vainijim političkIm plta nJ ,,,,a. Oko~ . \4111 počinju sta ln a zasj ~danj a pokrajinskih stal da.u .svima I ~ o,.en ­ ~kim pokrajinama : uvodi sc stalaka upra ,·a. kOJa Je temelj no"c upra vne organincije u iduća tri stolj«a. Vrijeme od XII. do pOčetka XV. rt. predstavlja u slovenskim lwkrajinama vrhun ac f~udalnog društ l' a. kome odgovara i nJI-
   
   °
   
   • •
   
   854
   
   855
   
   -
   
   hOV I> unutrasnje uredenje. Uprav na organizac Ija počiv a la jc na feuda lnom 7.emlji!nom posjedu. Vlastelin je jedini posrednik izmedu km etova i zemal jskoga kneza, izmed u koj ih ncma nepo· srednog dodira . Stoga je korporacija vl ast ele mogla po tadašnjim s h vaćanji ma tast upa ti i s' -u pokrajinu. Druš tvena podjela na feudake, grada ne i kmetov e Gdrazuje $e u posebnim sudovima za svaku društve nu klasu i u stal eškom pravu. Do druge polovine XIV. st. osniva sc organizacija vojs ke prije syega na \" aza lnim yezama izmedu vazala i njegova feudalnog gospoda ra. je(i ino feudaki ima ju - osim drugi h rij etkih izuzetaka - pravo da nose oružje. T ek posli je tdkih poraza habsburške vitdke vojske u borbama sa ivica rskim pobunjenicima u drugoj polovini X IV. st. i kada na početku XV. st. poči nju T urci pro,-alji"ati II sloven· ske pokrajine, up01reb ljava knez češće najamn ičku vojsku i ~a vr ijeme opasnosti uYlači u vojsku takoder kmetove. Glavn i su izyo r prihoda po krajinskog kneza i up ri ye. koji nisu bili odvoje", jedn; od d rugih , do kraja XIV. st. posjedi pokrajinskog kneza i rega ina prava , oso bito prav o kova nja novca. Daće. koje se po· jav ljuju u X II I. st. . takoder su do kraja X IV. st. ostale og rani čene na kne!eye posjelte. gradoye i crkvu. Opće daće bile su iw~etne (na pr. l)od:IVanja u tobi - Marehfuttu - II Sta jerskoj). Tek o XV. st. proširili su sc ti porezi u " ezi s veli kim izdacima za n ajam ni č ku vo jsku na ,ye stanov ništvo pok raji ne. Ali tada o nj i. ma nije više OOlu1'i"ao knez. "eć na temelju njegov ih prijedloga pokrajinski staldi . K n j i i e v n o ~ I. Ci njenica, da odlučojući dio Yladajuće klase u golemoj veCini nije bio slovens ki. nego nj ema č k i ili romanski , dala je svoje obiljeije i \';ioj kulturi. koja se razvijala u slovensk im pokra jinama . Sa sa mostanima su dodose od X II . sl. dalje nastala kulturna bri!ta i u sloyenskim pok rajinama. O nj ihovoj ,-af nosti s"jedoče dosla velike ~birke sredn jo\' jeko" nih rukopisa djel omi čno donesenih iIIIana. djelomično tu prep isa nih i napisa nih (Slična. Kostanjevica, J urkloštcr. Bistra, Gornj i G rad. lu pa u Kran ju i t. d.). Uz sjedišta crkvenih ŽUp0B. Kultur a. -
   
   856
   
   I
   
   negdje (Ljubl jana. Ribn ica) u čili su tadasn ja »yi$a učen ja . (a rtes superiores). Sve su te škole bile crkyene ustanoy e. sa 1.3dacom, da odgoje prije svega svećenički podmladak. Prepreke za uvođenje slovens kog jezika ulit eratu ro hile su i o to "rije me jo; odviše yeli ke. Sloyen!k; je naroo bio pod;jel j t:n po razli čiti m feudalnim po kraji nama, koje Sl! u njemu raz"ijate samo pokrajinsku svijes t. Crkveni centri za SIOYCllee n alazili su sc joi uvijek u tud ini. na njema~ kom ili tali janskom teritoriju. Obrazo,·anje. !toje cr kva prenosi. u teoriji je jezi č no indiferentno. a u praksi latins ko i njemačko. importirani njema čki jezik ima prednosI po oru!ityenom položaj u syojih nosilaca, a slovenski je dru§tveno degradiran. jer sc nj ime s lu J.~ u pryom reli u kmetuv; i niii dio građanstva. Tako su ; rukopisni radoY i, napisani ili prepisani u slovenskim JIOkrajinama. sastavljeni sam o na lal inskom i njemačkom jeziku. T aj jezik počin j e oko g. 1300 da zamjenj uje latinski II akt illl;J.. ispra v;J.m;J.. sudskim zapisnicima i t. d. na cijelom slovenskom području kod "'astele i u gradoyima. iwzedi istarske gradove i Trst. Crk--a upotrebljava u to vrijeme isključh' o latinski je1.ik. Sto sc ti če sadržaja. rukopisni rad o,·i. koji tada nastaju. potpuno sc poduda raju s općim karakterom fe udalne kult ure: tn su ponajviše prijepisi enciklopedij~kih, vjerskib i teol oško-mozar· skih radoya i~raden ih u tudi ni. D ruge su teme u tim rukopislll1 pr i. hvatili njema č k i. Na tom jezi ku napisa ne su karalaer; st;čn c vi tdke pjesme. koje se JIOncka d proširuju u opsežne rimo\'ane kr(\n i.~e. Spanheimski dyor u Koruškoj bio je II ~ I1 1. st. ~a!~o. s redlsl~ njemačkih vitdki h pjesnika. T ek "\J dru~J JIOloy.'.m X\ , st: na· staju u crkyenim krugoYima u sloyenskIm pok raJ~na,ma pn'l ".~ ­ žniji histori ografsk i radoy; , pisani na njem a č kom JeZiku (AUSITlJska i Koruška kro nika. koj~ je napisaQ koru ški župnik Um·esl. i Celjska kronik a. koju je napisao neki celjski minor it, sv ~, Iri vaian izvor za pO";jC$\ XV . stoljeća). U romans kim pTlmorsknn gradovima. koji uostalom pokazuju yrlu os kudn u književnu djela tnOSt.
   
   85i
   
   •
   
   ul'0lrebl j""a ~e du XV. 51. is k lj učivo latinski jezik. Sve do cloba hurn .. niv.ma nern~ u njim a pjesnii(>'a na talijanskom jeziku. a it XV. sl. I>oznato j e tak oder sa mo ue koli ko neznatnih pje~ničkil1 proi ~vocla na lom jeziku. J ed ini 1>lIInati; i kul turn i radn ik i1. tog:.. ' '1'emen.. je human ist Pd a r I'a" ao Ve q;:eri je st. iz Kopra (I:HII - I ~H ) .
   
   C injenica . da lica, koj a su sc morala sl uži ti slovenskim jezikom u IHakl i čTlom t ivot u pri dotica ju s kmcto"ima. ne upotrebljavaju laj jezik u knjiievni!" radovim a . oe pro istj ete dakako iz nacio· nalov,!:' neprijateljstva . koje tu doba jo;; ne poznaje. To nesum njivo dok azuje upotreba slovenskog j>ozdra"a .Bog vas pri m i. kra ljcvsk3 Ve nus_o kuji njemački pjesni k Ulrik Lichtensteinsk i na,·lj;; u usta kuruš kom vojvodi Bernardu Sl'anheirnslwTIl i nj eg'" vuj pra, nji u njemačk i pisanom opisu svuga I,ut o" anp kroz Knrtl, ku ( 1227). Pa i smi jdino st o breda ustoličavani~ koruških V omena ili gl os.. uZ pojedine rij eči. Dalje od toga nijI'. ni crkva iiia pri Hvodenju slosredno sud je!o" alo prij evod ima la tins kih i njemačkih crhenil1 pjesama na slo"ens ki jezik. [ 1>0 svom sadriaju nose pjesme iz tog .. doba jasan peča t 5" oga vrem ena. Medu nji ma ima oko 40 cr kveni h pjesama i pre ko IO() kol eda vj erskog sadriaj a . Vj ersk i se demenat po" Clu je i s pril>ovjed nim u legendarn im i baladn im pjesmama toga vreo mena. Novi ~r TIlotivi javlj aju u vezi s križarskim ratovim a i nn" ij im događ aji m a {Pegam i Lambergar - borba za baš tinu ,rof
   '0
   
   '58
   
   iz d oma ć e feu dal ne problematike na J,roti,' tek su malo k
   ~
   
   prc:z bilcrijcm kvad rat ne ba ze
   
   pom. kao šio je filijala
   
   II
   
   $
   
   prc:svodc nim ili ravnim stro-
   
   Tl Jcm u St;bl; pojavilo se u drugoj polo vini X II. st. i mm lJaturno slikarstvo. pretdno dekorativ nog karak te ra. Ii rjeđ i m motil-ima figuraln e prirode. To sli karstvo pripada stil u, koji je poznat iz mati čnog manas tira St i čne , iz Rcuna kod Graza. a taj je stil opet %avisan od minijatur nog slikarstva sa bbudke ~ kol e. tada najj:,ce u pod r u čju !sto čnih Alpa. Dosta je preostalo od umjetnosti prelaznog doh .. \7, roman i1-kog stil a II gotički , koja je karakteri s ti č na za XII!. s toljeće . N aj1.lla čajniji primjer toga stil a je c;s terei tska cr kva u Kosta njevici i1. sredi ne X III . stolj eća. T o je trobrodna bazilika s popret nom ladom i za ciste rcitske crkve t ipičnim, ravn o dokrajče ­ nim istočn im d ijelo m . Njezina arhitek tura ukraitna kamenim rezba rijama i ukras n j ezi nih kap itola stavljaj u je II red z načajnih zgrada toga stila u srednj oj Evropi. Kiparstvo prelazne pe riode iz druge polovi ne XliI. st. dobro reprezent ira j u d va kipa bogo rod ice. koja ljed i s K,.istom II na ručju. u Ljubl j an i i Soičav;. Naj vaf nij i sl ikarski spomenik prelaznog stila. Ii o.hro loml}cnim naborima draperij e, bile: su freske iz minoritske crkve u p{uju (o. 1260·70). koj e su uni šte ne u posljednjem ratu. M ed u najs tarij e primjere pulp uno razv ijenoga gotič kog stila prip.. dale su minoritska i domin ikan ska crkva u Ptuju iz sredine Xll1 . st.. danas srušene. Obje su imale pravokutne lađe s ravnim stropom i _d uge koro"c:~ tipične za arh itektu ru tih redova. T c su c rkve b ile primjeri uvezen e arhit ekture t. zvo .. propovjednio!kog tipa~ . koja je _ slično kao i II ostaloj srednjoj E" ropi - utj ecala na arhi te kt uru g radskih župnih crkava u X IV. i XV. sl. (na pr. prezbiteriji lupne crkve i crkve SI'. Osvalda u P tuju. kated rala u Mariboru i t. d. ). Osim gra d~ke i samostanske arhitektu re razvila se od XIV. Sl. bujno gotička ar hi tektura skromnijih oblika; nj~1.ini su primjerci sačuvani II različitim varijantama. Rije tke su seoske ihipne ili 1.0d očas ni čke crkve sa tri broda i svodol'ima (Crngrob, Mošnje. Smarje na D olenj skom ). Rijetke su i crkve sa elva broda i 51'0dovima (S\'. Primož nad Kamnikom i Sv. Petar nad Begunjama). Z a seoskI': skromni j e crkve uvod i se tip pravokutnog broda , ravnim stro po m i užim rebrasto Sl'odl':nilO prezbiteri j em. koji ob i čno ima jed n u ili dvije traveje i ITostrano l:aI'TŠen istočni d io.
   
   Triiitu (na Dolen jskom), Trecem, naj-
   
   ra';:ircnijCII1 tipu pri pada ju crkve pra vokutnog temelja s ra vnim uropom i pol ukru2nom. prcsvod<: norn apsidom (u Gornj oj D ragi iz sredi ne X I I. ~1.. ko ja se jedina sač ",-ala cijela sa svodql'ima, SI' .
   
   .Jel ena
   
   ,
   
   ,
   
   II
   
   Dragi kod mjesta Bda Cerkc:v, Planita kod PreseTja.
   
   Jakovica kod Plan ine i više drugih, osobito II Kranjskoj), Posebni Sll pr im jeri: trob rodna crkva II H rastovlju (s lo venSka [stra) s polu"aljkaslim svodm'ima 11 brodovima i polukupolama nad apsidama i crkv e izvana pravokutne jedinuvene baze. a iznutra s odvojenim plitkim. poluv ... ijkasto prcsvodenim prezbi te Tijem (Zanigrad. Go!jcvica i nek e crkve u P rimo rju i Ist ri). NaI'oči t e tipove predsta vljaju: kapela na grad u Turjak u, prvobitna župna crkva II T um išču u P rekomurju. rot unda 5 kupolom u Selu u Prekom urju i rotunda na Mut i. Kapela na Malom Gradu u Kam nik u (o. 1?OO) j e romani čka dvorska ka pela na sprat sa dvije polukrufne presvodene allside. koj e stoje jedna iznad ·druge: pod donjom nala7.i se kripta. Ali romanički mat eri jal u Slove niji pokazuje. d .. su pojedini tip ovi g rađev ina nastajali pod različiti m uvjetima. koji se mog u i geografski grupirati: crkve s kulom nad prezbiterijem ili s jednost,lI'nim kvadratnim pre1,bi tcrijem nalau se po Štajerskoj i u D ral·skoj dolini; preko Save prelue u KIan jsku samo istočno od Zidanog M osta. R o m a ničk e crkve II Slovem ji redovito su od kamena. a u Prekomurju se upot rebljava opeka. Crkve s polukmi nom presvoden om apsidom ogra n ičene s u uglavnom na Kra njsku. U P rim orju se jaVl jaju tipovi , koji s u " Sloveniji nepoznati. ali su poznati osobito u Istri. grlje j e u tv rđena njih ova I'ela s provincijs kim starokršc:anskim crh·a m a. Veo ma sc ma lo saru"alo roma n ič ke plasti kc, i lo naj vi~e u I' czi s arhi tekturo m portala (Mal i G rad u Kamn iku , reljd jagnje,,' bof.jc!: u Domanjšovcima i Špitali čn). Najwačajniji romanički ki p je drvena bogorodica s Kri sto m u na ru ~ju u Veleso\'u. iz prve po lovi nc XIII. Sl. : on.. pripada medu bol je radovc te vrsle na Zapadu. Roman; o!koga mon umental nog slikal"$tva u Sloveniji gotovo i nem.:. ia ko je. bez su mnje. poli tojalo. Veći su fragme nti sa čuvani u %apacinoj ernpori ptujs ke crk ve; II Planini'i. U vui sa skr il)to1
   
   861
   
   Zvurnci u zap:.dnoj Sloveniji čes to 5U mediteranskog tipa M'Il' pres lieu~ , iznad zapadne fasade , a u os ta lim kraj evima dozidan i su sredini upadne fa sade ili sjelIernom zidu prezbiterija _ Rijct ke su zgrade toga tipa sa sllodo m u lad i. Najsavlienij i tip crkve I ravnim dn'eni m stropom u brod u. koj i je bio ukrajen slikannm lic koracijom. predstavljaju crkve u S", Petru nad Kamnikum i u S". Lenardu pod Ursljom gorom. Te c rkve imale ~" slikam. rlekoraciju n:. drvenom st ropu i na zido"im;; cijelug prezbi terija. a većinum i u brudu n:. zapadnom i sjevernom zid u iznulm i iZ"ana na fasadi (na I)T. Suha kud Skofje Loke. Kamni \"r h. Mulja,'a. SII. Urh. Sv. Pelar nad Begunjama). Osim podizanja te vodeće " rste spomenika nastalIljena je gradCllinska djelatnost iZ3.ZV3na n"ročitim ulIjelima. Tako su cisterciii u dotada nepreSllodenom kla ustru u Stičn; pod igli u drugoj I'0lollin; X II I. st. syodove. u tdkim oblicima najranije gOlih. U XV. st. on i su " gOlič kom ~ti !" pregradi!i istočni d io prezhiterija i nad ukrštanjem IlOstallili gotič ku kulu. Cis terei! i lj KOSla. njevici podigli su lj X III. i XIV. st. svodove u klaus tru. skratili prvobitnu erk yu i na porušenom dijelu pudigli go tičku cll1l)()ru U lirini srednjeg broda . Kartuzijanc i u 2ičamll pooovo su II !:"otič­ kom S"tilu podigli svodolle u ,ydikoj crkyi.-. a ur. prezbiterij Ila jugu dIIokainu bpclu (H:?I). a 1469 na sredini grohIja kosturuicu. Ka rtuzijanei u Jurk ! o~tru I.odigli su u ~ prezbiterij II XIV . 51. mali zvonik. s bogatim rezbarijama u kamen u. jedini le vrste u Sloveniji. Od kartuzije " Bi~ t ri (USIl_ 12r.o) sačU\'a" se S
   u,.
   
   hut je, a u Ptuju je II gOličkim oblicima JagrademI. zaparlnn cmpora u tupnoj crk .. i. U naj sa.-rknijiln gotičkim oblicima sagrađen;! je tl. H lU b". ,]očasničk" crkya na Ptu jskoj gori. Go lika je prvi historijs ki sti l. koji Se med n SlovenCima udo ma60.•Ioii"i .... tu noj skromni vlastiti razvoj i stvorio i~ lokaln in ,>Obuda i ndto syoji h ob li ka. Ka rakteristično je :ta Slo,'eniju. na ročito za njelin zapad ni dio. da su sc II njemti go titki ohlici upor. no drfali kroz cijelo XV I. st.. a II ka snijim odjecima g .... IOvo d n kraja XVII. s tol jda. T aj naročiti razvoj oslanj:. se na it\' an . redno ih'u gradevnn djelatnost II sloyens koj prov inciji od srceline XV. st. dalje. T o vrijedi napose za male grad C\·ine op isano," tipa. na kojima je tada u svodov ima zayl ada o kao najomiljenij i oblik zlljezoa!t; i m rdast;. bogato figuriran i rebrasti syod. koj i je u to doba najčešći i II susjednim alpinskim zemljama. U SluYcniji se On c!.c ko rativno razl'i u u teinji. da s"aki r.al'r~n; kamen i klOn 7.01 a dobiju reljefni ornamental ni . a Čtsto ; figuraini ukras. Na tu poj ayu plodnu je utjecala I,rastara klesarska djelatnost Ita · no,·oika u slollcns kom Kra su i dru gim zapadnim krajcyima. Dohri primjeri \imhio1.c arhitekture i klcsar\koga figuralnog r:.da saČlI­ I'lmi su II SI' . Primot.u na d Kamnikom . SY. Urhu kod 1'ol",ina. Sužidu . Seo t Vidu kod Vipa ve i II mnogim d rugim crkvama. T crituri.ialno je ta arhitektura obuhvatal.. uglavIlom Kra s. Goričku oblast i Be ndku Sluveniju. Notranjsk" i Gorcnidw. Monumentalni izraz dobila je \I gru pi d"ora nskih C"bya kr vjeroj:lIno prem;"! bavarski'" pO l icajima (na p'-. Kranj. Skofj a 1.oka. Ibdol'ljk:L Cerknica. Sent Rupe rt i trobr"rlni dvoranski I)rezbitcrij holi,, časničk e crk"e u Crnl,"Tu bu). Od gradi telja tc gr upe p"zn .. ti SII J urko (Strajt ). Amirij:: iz Loke. Pelar il Ljubljane i dru)!i . GoličJr.o doba je vrijeme prve pojave g radova \I Sloveniji. Oni !)ri padaju uobičajenim tipovima u alpskim krajcYima sred nje Evrope. kau šIo je naselje pod utvrdenim gTadom (Ljubljan a. PtlJj. ~k(!fja Loka). grad na o kuci rijeke ( Novo Mesto. KO$lanje vica ) • na u;Cu riJek~ (Kranj ). Anl ik na I.rošlou utieca!a ie n~ urhanističko: rj,,;enja sre<1njo"jtkol'oog Celja i zapadnOJ: dijeia Ljubljane.
   
   -
   
   T ... OL.\ ClII
   
   Vanjskom obliku slovCflskog pejzaža dap.. naroči t biljeg tvrdi gradovi i njihove razvaline_ Potresi. ratovi i popravci u doba baroka većinom su izbrisali njiho,- srednjovjekovni oblik, iako .~U go tovo svi gradov; na uzvisinama jz Srednjeg vijeka. a ima ruševi na, koje su kasnoantiknog porijekJa . Najčešće je \I jezgri obrambenog sis tema sačuvana prvobi tna srednjovjeko\' na glavna kuja. medu koji ma su neke malda iz doba romanike. Znatniji gotički arhitek tonski dijelovi sačuvali liU ~e na ljubljanskom gradu izvana. na ratvalinama H meljnika i Klevev!a. u Ot očcu. u Rajhenburgu, u Ptuju. na ru!cvinarna celjs kog grada i drugim mjes tima. Od prvohitnih utvrdenja gradova. zamaka i samostana sa~u ­ v,tlo se sas"im ",ajo. Vrijedne 51' spomena zidine Zičkog samo· stana i Stične. ostaci u Bistri. ostaci gradskih bedema II Ptuj " . Mariboru. Kranju iSkorjoj Loki. Lijep primjer utvrdenog grada p K'dstavlja Ptuj. Od manj ih arhi1ektonskih spomenika karakteristični $u kameni stupo,·j s tabernak ulima na vrhu (. znamenja«). u kojima sc na laze likovi religiozna sadrla ja (Volče" Goričkoj oblasti. Gornja Radgona , _kr vavo znamenjeo kod Kamnik a, Komenda. Skaručina. S". Mihael kod Laškog i t. d. ). Tim su spomenicima po obli ku najbliže lanterne na grobljima (u Mariboru ). Naročito vunu gradu prui;: Slovenija ~a povijesi kasnijega srednjovjekO\'nog zidnog slikarstva. Sve manj~ crkve bile su ukra~ene slikama po optem ikonografskom sistem" (na svodu prezbiterija MajestiIs Dom in i, il na zidovima apostoli, Blagovijest na t rijumfalnom luku. 'Poklon trojice mudraca na sjevernom ~idu. Stra!ni sud na zapadnom zidu). Majstori furlanskih radionica če­ ,tu su radiJi zidne slike i izvan::t na ~apadnoj fasadi. U Sloveniji sc na medunarodnim ikon ografskim trallicijamn razvio veom:t čist oblik oslib\'anja prez.hiterija. koji je u domaćoj nauci dobio irni' _sl ikani kranjski pn:z.biterij ... Kao primjer za ugJed sl ufi Suba kod Skorje Loke. Razvoj stila u tom slikarstvu odgo\'a ra svim stup njevima razvoja kasnoga srednjovjekovnog slikarstva II srednjoj Evropi i dijeli se II dvije periode: ranu. koja obuhvaća uglavnom haj X III . i prvlll'olOl'inu XIV. sl. (Crngrob, TlIrnišče. Vrzdencc. Sv. Janu na Muti). a od sredine XIV. sl. javlja se pll.stični realistički stii.
   
   ,.,
   
   . -"
   
   .
   
   i •••
   
   • •
   
   13--- -.
   
   ••
   
   •
   
   ._ ,......
   
   -.
   
   .(I .~
   
   •
   
   _ .iI,'t'.
   
   Pl ujs k ll:udskl s tllUI Iz 1376 Ipr n s traa.lf;I ru koplu
   
   t~
   
   Woll"nb uuel •• ,
   
   T"UI.A CIV
   
   Ru~e~inc
   
   Cells k<'>K
   
   s:r~da
   
   koji se: oslanjao na tek ovine G iottova slikarstva. Taj je: stil dol azi o u Sloveniju razli čitim putovima, ·djelom i čno direktno iz sjeve:rne Italije. kao t. zv. furlans ka manira (Crngrob, Godešče, Gosteče. Sopotnica, S" . Lovrenc kod Skofje Loke, Sv. Mohor), ili j e prenošen preko utjeca ja češkoga i tirolskog slikarstva (na pr. rad Jan eza Ah ile u Prekomurju); is ti je sti l dospio na Ptujsku go ru pomocu brikscnske školc. Na tim temelj ima razvio sc:, kao i u susjednim zemljama, u početku XV. st. t. zv. »meki stil«, koji se: od r žao i ka snije, ka d je: o. 1440 Janez Ljubljan~ki uveo u slovc:nsko sl ikarstvo k oruško-beljačk i pravac svog oca Fridrika. Iz osnova furlanskog pravca razvija sc golovo u isto vrijeme domaći stil. koji je imao svoga glavnog predstavni ka u sli karu, koji jc radio sli ke na Suhi, prezbilt:rij u Priksju i \'cćinu sli ka u Boddčama. U drugoj polovini XV. sl. oba spomenuta pravca slila su se u novi domaći stil. Njegov glavni predstavnik je: slikar crkve na Mačama (1467) i !ljcm u mnogo srodan slikar Bolfgangus u Crngrobu ( 1453). Iz posljednjih decenija XV. st. osobito sc odlikuje: s!i·lar prezbiterija na Kr ižnoj gori kod Skorje Loke i prezbi terija u crkv i u Sv. Ur hu kod Tolmina. koji je ostvario snažne T"'alis ti čke tendencije. Vrhunac i logičnu posljedicu razvoja u XV. st. predstavlja djelo slikara broda \I
   865
   
   Malo je sačuvano spomenika domaćega got ičkog minijaturnog slikarstva. Najvaln;j; su: Dc civi tate Dei sv. Augus t in~ iz 1341, raskošni rad nekog majstora Nikole, koji je stajao pod različitim utjecajima. U Kranju $U nastala dl'~ vaina iluminirana rukop;sa: Moralia sv . Grgura i~ 14\0. djelo anonimnog ,.Eme5tova iluminatora_ i~ \Vienu_Neustadta i antifonar iz 1491 , ! to ga je pisao, a molda iiluminirao, J oanne$ von \Verd dc Augusla. Ra zmjerno sc dosta grade saču\'alo za povije$! gotičkog kip.1.rsh'a u Sloveniji, ali su kipovi rijetko ostali u prvobitnoj vczi s oltarimil ili arhitekturom. Najvdn;j\! grupu gotičkih pla~tika iz pn-ih decenija XV. sl.. iako ne vik"\l prvobitnom sastavu. ~i:1I' vala je crkv a na Ptujskuj gori. Stilski razvoj ,lovcnskog mat erijala teee paralelno s glavnim etapama razvoja gotičke plastike u srednjoj Evrop i. Osobito je zastupan takozvani ,.meki stil •• a za ojim t. Z\'. kasnogotički stil s dekorativno izlomljenim nahorima draperije i njegove ka snije manirističkI! varijantc. Ikonografski su najčešći motivi razapetog Krista u kasnogotičkim oblicima. majke božje s djetetom stojeći (Ptuj. minoriti ), sjedeći (Ptuj.~ka gora ), Pietas (Stare Gore. Cdje, Svibno, Vdika Nedelja. Ljubljana i t. d.), Mučeni Krist-lrnago pieta!is (Ptu j). U ukrasu arhitekture veliku su ulogu ig rali domaći klesari , naročito i~. zapadnih kraje\'a. Zas tupane su sve kvalitete. od odličnih klesarskih kiparskih radova (p tujsk3 radionica il 1415, Ptujska gora iz 0.1410, Sv. Urb kod T olmina. St, Vid k.od Vipave ) d.o pr~­ mitivnih (radionica u Kamn iku iz druge p
   866
   
   jepi primjeri sačuvani su na Ptujskoj gori, u kapeli blosnc Gospe II Celju i u mariborskoj katedrali. Od zlatankih radova odlik uj e se napose cibo rij iz lupne crkve u .Sv. Lenardu kod Velike Nedelje u obliku scene l,rYog grijeha s Jabu.ko~~ spoznaje! svojom rijetkošću ističe se go t ički os tenzorij za relikVije na PtUJskoj gori. Opta karakteristika slovensk e sn:dnjovjekovne umjetnosti bila b.i o\'a; po pokr1itenju ona sc pojavila medu Slovencima kan iuaz.t kuJturno-kolonizatorski elemenat, osobito u vczi s bencdiktins k i~. e!stercitsk im i kartuzijanskim samostanima. U doba gotike umJe.tnu~:ka se kultura sve jaee "de za domaće tl o; II tom proecsu Igra valnu ul ogu gradanstvo i - u zapadnim dijelovima Slovenije - !lari klcsarski zanat, koji je postao temelj, na kome su nikle telldellcije karakteristične za slovensku kasnogotičku a rhitek-\uT"u, osobito za bogati k!csarski ukras svodova. U uskoj vezi s tom popularnom arhitekturom razvilo sc u XV. st. zidno slikarstvo, koje $e oči tuj e kao jedan od naj\·idnijih izrabja slovenske umj etničke atmosfere na kraju Srcdnjeg vijeka. bd se slovenski gcograhki prostor po prvi put izdvojio u Ilovoj povijesti koo poscbni kulturni čini lac. Iz njc/,'"U je izrasl ... umjetni čb djciatnos t, koja sc razvijala n:!. granici izmedu medunarodnih tendencija i struja narodni h shvaćanja umjetnosti.
   
   -
   
   •
   
   IZ VORI I UTER AT URA 1 % Yo r I. Domačih izvora historiorrarsko, kIrakter, od XII. do XV. st. ima razmjerno malo, I yetinom su ih pisali tudinci, koji $U livjeli u slovenskim pokrajinama. Najstariji poznati izvor te vrste je pjesma o aUltrijsko .SI.jerskom vojvodi Leopoldu \II. iz porodice Babe.nbtrgo\'8c. (1194-1230), kOju je napisao o. 1261 re dovnik S y f r i d, porijeklom il SVlPsk", u umost.nu JurkloSte r (izd. M. Hos., Rim.na pesem o ustano· vit elj u JurkioStra VOjvodu Leopoldu \II., C.)KZ 6, 1927); osim vijesti l% pulitičko!:" razvitka u p rvoj polovini XIII. st. ima u pjesmi i inte ruantnlh detdja Q ekonomskom po\olaju samoat.n •. Povijest ;110čnoalpski ll pokrajin. od sredine XIlI. do početka XI\I. II. u Sircm okviru njemačke povijuti opisao jt r0mjo· ltajerlki vi tez O t o k a r i % G o j I e u oko 100.000 Itiho"3 dUI!'"čkoj Austrijskoj rimova· noj kronid (Oest erreichische Reimchronik, izd. J. &emU!ler, MG, ~ .. uche Chroniken V, 1-2, 1890·93: U$p. o piscu M. L.ocllr, Der Sle;ri. $Cht Reimehr(lniSl: her O t .eller oul der Grul, MIOC 51 , 1931), koj' je ČUlO netočna kako u kronolol";ji. tak o l II prikaliv.nju činjenica lbol!' ne· osnovanih kombinacija i pocUkoi: rasplinjavanja. N.p ro t ;v, k ronika I v an I V t t r i n j s k o 1:", Liber c",tarum hlSloria rum (Izd. F. SelIneider. MG, Scrip'o 'es rerum Germ. in usu m schol~ l-ll, 1909·10: usp. o piscu, osi m ,"yoda, i F, Schneidu, Stud ien lU Johannes Yon Viet ring, Neues Arch!Y :28-29, 1903.04: prijevod na njem. jezik od W . F.ieden sbur,. u Ge· sChichtssehreibe.r d. deutSCh. Vontit, 1899) pripada" .. d najboljih histo. r iOJ:'r afsk!h rado", XIV. st. u Evro]li. Rodom il Francuske , ~jerojl tnQ i~ I..urene, Ivan Velrinjski je dolao o . 1310 u Korušku, !:(\Je je bio od o. 1312 dO svOje smrti (vjerojatno 1345) Ir\'ardijan samostana II Vet.;nju. Potk raj Ivora livOla (134(\·43) napis ao je poslije durog-odiSnje pripreme i prikupljanja rrade k roniku svijela od početka VU!. st. do 1340, vrlo pouzdan i vlhn izvor, O$Obito ZI povijut is tQtn oalpskih pokrajina od ,.edine xn!. do sredine XIV. stoljeti. Nepozn'ti minorit Iz Celja na]lillO je u srtdini Xl\l. $1. nje mačk i m jezikom e e l j s k u k r o n i k II (izd. F, Hronu, Die F reien "on Sancek und ihre Chronik als G rafen von Cilli, 1883) koja je prvobitno obradiva la povijest grid. Celja I g-rolo>"3 Ctljskih dO 1443. a kunije je Yile puta bil, p rera divana i produliv. na, najprije do kraja bor~ oko nasljedstva gro.
   
   fova Ccljskih (do ]458). a kasnije do sredine XVI. sIOIjeta. Drukčjje~ j t karik t.,., lIisloriot'r~bkj nd Jakob. U n rt I I I (-]420·30, t ]500). fupnika kod Sv. Marlina na Oholici iznad Vrpsko~ jnera II Koruškoj. NJe~ov. l
   Medutim, otkad nD kraju xm. sl. postaju i slovenske pokr.jine Jednim od eilje,'a iz&,radnje novora habsbu!ikot dlnutifkog posjed., dodiruju njihovu povijest i ruličit l opti radovi, koji su nuuli II inonm· Stvu; lak o J~n s Enlkel (t 1291 ; ;~d. Ph . St rauch, MG, Deutsche Chro· nlken Ill, 1891-1900); Oes terr eic hi sohe Chronik vOn den 95 11errSChaf!en iz vremena o. 1400 (ild. J. SeemillIer. MG, Deut.!cl'e Chro· nlken VI , 1900: o problemu Plsc, usp. K. J . Htilit, Leopold Steinreuter VOn Wien. der Vufa~er d . sogen. Ocste rr. Chronik d. 95 Hnr$dl .• Ml0G 47, 1933); Thomas Ebendorftr, Chronicon Austrilcum 928-1463 (t 1464; izd . H PCl, Sc r iplo re s ruum Austriocnrum ll, 1725: u prIpremi novo krill1:ko izdanjt MG); Eberhard W i n d e e k e, ~nk ..'ilrdigk el len Iur Gesd,ichle des Zeila ll ers Kai ser Sig mundl (t o . 1450; Ifd. \\'. Altmann, 1893; njemački prijevod Hagena u Geschicbtsschreiber d. deutsch. Vonelt, 1886, 1899'); Enej~ Silvije PiCCOlomini (t kao papa P ,o II. 1464; o. 1450 boraVIO je nekO vrijeme I u Trstu, a lično je p07.na,'ao i~ prolau i OSUle slovenske f>Okr.jine), De rebus et gest i, Friderid 111 li~e Hi'lo r i~ Austriaea (ild_ A. F , KoUar. An.lecla monumenlorum . . . Vindobonensi. ll, 1762), p isma (R. Wolkan, Der Bridwrchsel d. E. S. P ice" Foneu re rum Austriac arum ll. 61. 62. 67. 68, 1900·!8) i u nekim d ru~im radovima. Navod e mnogobrojnih historiogra fskih i~vo Tl O g rofovim a Celjskim p r i. ku pio je na jednom mjut\! F. Kronr $, Die Zritren6ssischen Quellen Iur Geschichtt der Graf tn von Cilli, BeJtr. l. Kunde d. steiermirk. GeschIclIti' Quellen 8. 1871. Mnogo veće ~naeenje od historiog rafsk ih izvo ra im a u t o doba sve bogatija, a li tek djelomično publicirana, arhivska grada, diplome jakli. Samo m.nji dio arhh'ske grade fuva se u domaćim ,.lIivim. u JUJ:'0sl.viji (u to doba ima vdniie grade $Irno II Osrednjem d rt. mOm arh,,'u u Sloveniju u l-jubljani, usp. J. M .ček. Os ..dnji dr!."ni arhi,· Slo,'enije in njtgovi probl emi, l, 1947, l u GradSkom ' rhivu u l-jubl\an;, usp . V. fabjančič, l-jubljanski mestni arh i", ZC l. 19(7), a mnOI"O viJe ; "dnije ..hivskt J:'TJde se nalU; u ruličitim uhj,'ima u Austriji (osobito Bet.
   
   ze
   
   869
   
   Grn, Celovcc i t. d.), sjc,·c rnoj Italiji (Gorica. Venecija, Udine, ari~en), u Trslu i .iuŽnoj Njemačkoj (MGnchen, Aug-sbuq:, Freisin!:, Bamberg i t. d.; detaljnija karakteristika arhivske grade la slc)Vensku historiju bil će dana u II. sv. Povijesti naroda FNRJ). Budući da siste matske zbirke isprava i dru!:ih izvora za pojedine historijskc pok ra jine (usP. Izvore uz V. pogl.) vetinom dopiru te k do sredine XI!I. st., dosada štampanu arhivsku gradu !reba tražiti po "eoma mnogobrojnim publikacijama, dijelom općenitijeg značaja, a dijelom" manjim prilo,.ima po pokraj inskim historijskim I'asopisima. Od prvih Se mogn spomenuti osobito J. C lt m e I. Diplomnt3rium misccl\um s. xm (Ur klInden zur Geschichte von Oes\erreich. Steium3rk ... 1246-1300). Fontes rernm Anstriacarum II. I. 1849, i /Ilonumenta Habsburgie' I-m, (za drugu polovinu XV. st. ). 11!S4-58; J. B i a n ch i, Thesallrus ecclesiae AQuilejensis, 1847, i Documenta historiae ForojuHensis, Arch. f. Kunde (lsterr. Geschiehtsquel\en 21. 22. ZU. 31, 36, 37, 41. 1859·69: J . Z a h n, COdex diplomaticus Anstriaco· Frisingensis, Fonles rerum Auslriacarum tl. 31. 35. 36. 1870.71, i Austro·Priutana. Pontes rerum Austriac~rum ll, 40. 1877. Kod publikacija druge "rst e treb~ da se pregled ograniči slmo na navode bibliografija: l) za Kranj sk" F. K o m a t a r, V e rzeic)mi ~ der archi\'nlischen Lileratur Kr3ins, Mitlei!. d. k. k. Archivrates l. 191 4; M. P i vec· S I e 1 c. Kazalo k zgodovinskim publil,acijam MUlejskc/f. dru~lva za Sloven i.io 1891_1939. 1939: 2) za Stajersku: Ka~alo k CZ"': l_ XX. 1926; H. U n t e r S w e g. Vcrzeichnis der in d . Schriften des !-listo· rischcn Vereines Hschienencn Abh.ndlungcn. Aufs;;lze \lnd Buchanzeigen, Zeitschr. d. Hist. Ver. f. Steiermark 41. 1950; A. S ch los S a r. Die Li te . talUr der Sleiermark in Bezug auf Geschichte, 1.andes· und Volk skunde, 1914. i llibliographie zur Geschichte, l.andes· und Volkskunde d. Steier· mark 1~14 -30, 1932; 3) za Koru!l\u: M. O r t n e r, Register der geschieht· li chcn A"fs~tzc der Carinthia 1811-1910. 1911, i Corinth ia l, Register der Aufs ilt1.e der Jahrgangc 101_125, 1911·35. 1936; G. M o r o. lnh.\tsverzC ichnis der J"hrlr~nge I--JO ('.sopis. Arch. f. vattrl . Gcsch. u. Topogra. phie {u lOm časopisu 31, 1!l5O); 4) za Slov ensko Primorje: A, P u s e h i I P. St i e o t t i. Indice g enera lc za A rcheografo Triestino 182'}.-1902 (Archeografo Triestino 24, 19(2); G. O c e i o n i II O n a f <) n s. Bibl io· grana sloriea Frinian. 1_111. 1884·99. Najvdnije grup e izvora ta agrarni sistem su zemljišn~ knjige (urbari) i praVH upule seljačkih sast~naka pod vodstvom z~stupnika fe udalaea. Spisak zemljišnih knji2"a (urhara) za Sloveniju do g. 1500, nji. ho,.i h izdanja i raspr,,·a O njima usp. kod M. 1\ O s. Srednjeve§ki urbarji za Slovenijo l. Urbarji salzburške nadškofije, 1939; u istoj .triji je 1\os kasnije izdao jo ~ Urbarji Sloven.kega Primorja I. 1948. Pra,'ne upu te ta Koru~ku i Slajerskn sakupljene su u zbirci OSlerreichische \VeistGmer 6 ilO. 1883 i 1913 (Bischoff·Schllnbach, Me ll- MUller); za Kranjskn je sakupi~ poznate tektove J, K e I e 10 i n I, Staroslovenske pravde. GMS 16, 1935.
   
   870
   
   OSim tog. treba sc obazreti na j:!'radu iz isprava u razlil:itim općim pnbli· l;acijalO. i manjim prilozima, kao i na arhivsku gradu. Glavni su izvor za povijest ohrta, trgovinc i gradova isprave: za naj · s t arije doba (ugla,·nom do sredine XIII. SI.) izdane su " općim publikaci_ jama izvora (usp . bibI. u>. V. pog1.), a mnogo Su brojnije isprave kasnoga Srednjeg vijeka. većinom neizdane; opsc!:nijih sistemalSkill izdanja svih isprov. O gradovima "CIll'. manja izd.nja navedena su u kasnij e citinnoj lileraturi. Među ispravama osobito su važni gradski privilegiji, koji odre· duju .iavnopr.,'ni potožaj gradova i gradanSIva . Budući da ~u !,"'Tad"nima, otprilike do kraja XIII. SI .. njihova prava bila dodjeljivana usmeno, i. toga vremena nem;) sačuvanih p rivilegija. ali .e mnogo gradskih privile· gija sal:uvalo za XIV. i XV. stoljeće (njihova izd, v. u IiI. o gradovima i gradanstvu). Osobito su važni pri ,'il~giji grada Ljubljane (nekritiČkO izdanje veteg dijela isprava V. K I u n, Diplomata ri um Carniolicum. Beilage zu MH" lO. 18a5: usp. i F. K O nl a t a r. Das Laihneher Pri,,;. !egienbneh, MMK 16-17, 1903·04, ; Das stMlischc Archi'· in bibach, J~hrcsbcr. Oberrealschule LaibaCh 19t),""\·04), Neki privilegiji !1a,'ode pra'·J grado,·a dosta sislema tski. tako da se može govorili O gradskom pntvu; drul(i gradovi imaju svoje knjige priv ilcgij ~. u koj ima su prikuplj~ne i potvrđene isp,""e o privilegijim": ipak sc svi ti dokumenli ugla"nom oo::raničuju na prava grado'·a i gradanstva. a n~ odreduju poslupak gr.đ· skih sudova. koji su prije XVI. st. sudili po usm~nom obi~ajnom pravu : sadržajno najbogalije grad sko pravo iz "nutro~njosti slovenskih pokra o jina je ptujsko gradsko pravo iz 1376 (F. Bis.hoff. D~s Peltalle r . Stadtrechl v. J. 1513, Sitznngsber. d. \Viener Akad .• phi1. ·h isl K1. 11 3. \88G). Osim isprava jz tog je doba učuvano vrlo malo bilježak. urbarij.lno!: i poreznog sadržoja: prije XVI. st. nema još zapisnika sjednica gradskih ,·ijctn ni akata gradskih kancelarija. koj e St ograničuju n" i~dnvanje isprava i čuvanje gradskih privilegija: I:'rađo'·; so: vrlo malo spominju u hi!lorio!!,rafskim i;.vo rima, a gr.dskih kronika nema: oskudni izvor; te vrste spomenuti su u lit~raturi o srednjovjekovnim gradovima. Pr im orsk, !!radovi uz slovensku obalu i Gorica razlikuju se od gradova u unl1tra· ~njo~1 i po tome . .ito osim rnličit ih isprava ima.in vet u Srednjem "ijeku opsežne gradske statute (koji odreduju postupak gradskih sudo". i grad· ske administracije). Prvi sačuvani tr§ćanski ~\alul na,tao je najkasnij e 1319 (izd. P. Kandler. Stalut; mun;cipali del comu"e di Trieste che porlano i" fronle 1".""0 1150. 1849). drugi statut iz 1350 (Staluti di Trieste del 1350. a cura di M. de Szombathe\y. 1930), trcći ;l 1365, če\l'rti il 1421 (Statut; di Tr;cste del 142\, a cura di M. •le Szombalhcl)". Areheo):"rafo Triestino. 111 scr .• 20. 1935), peti i7. 1550 {tiskan u Trstu 1625 i u ta lijanskom prijevodu u Udinama 1727) vrijedio je dijelom do 1808. Milje ima pisan statut od 1341. Kopar je imao slatute vet tl XIV. st .. a sačuvaTl ic stalnI od 1423 (ild. Bull nO;)i u Archeografo Triestino, N. S. 2, 1870·71), tiskan k.o Slaluta lustinopolis 1668. Najslariji sačn'· lni slatut Iwlc je
   
   871
   
   •
   
   -
   
   iz 1300 (izd. L. Morteani, Isola ed i suoi sta tu ti, Atti e memo rie della Societ~ iSlriona di sto r;a patrj. 3--5. 188;-89). Z. Piran sačuvln je dio Statuta od 1774 (Kandle r, Codke diplomatico istriano l). n.jstariJi u cijelosti latuya,,; statut oo 1301 do!iv io je jol u XIV. st. tri revizije i kasn ije 15i8 jol jednu (tiskan ie 1606 statut. koji je u to doba vrijedio). Najsta riji SUtut Gorice je iz 1307 (izd. F. Kos, Carniola. N. V. 7, 1916), a opstini statu! iz XV. SI. (Gnin. Das GOrzer St atutbuth, 1916) predsl avlja njem3~ku redakciju Con stit utionu patriae ForoJulii pat rijarha Markvarda od 1366 (p rvo izd. Venecija 1~97, po sljednje Joppi 1901). U tim , rldovim~ počinju r.n ije, II pojedinim primjerim; čak I II Xlii. st.. i vi~60mske i notanke knj ill"e, zapisnid gndskih vijet, i ,kt; /: r.dske administracije, a to nije v3lno samo za POvijut tih Il"radovl. neJ!"o i za POvijut njihovih pokraj in, ili rtr zaled •. _ Izvornu grldu o obrlu u Stajerskoj objelodanio je F. p o p e l k 3, Schrilt denkm~l er des steirischn Gewerbes l (1275---1523), 1950. O razvoju plemst va i zemaljske upr.,·t Il"lavn; su izvori osi m općih zbirka i1\'ora i arhivske ,rade, koje Su navedent u kasnije ciliranoj lile ra. t uri, prije ',-elr' zbirk" S e h " . i n d · D O P S t h, Ausguo'lhlle Urkund en Zur VerfaJSunrsgeschichte d. deulsch·OsJen. E,bllnde in Mitlel.U er (1895), i F. K r O n e s, Urkunden zn r Ceschichte des L.ndesfilrsten tums, de ' V(f\\'aUunll" und des Stiindewes.:ns der Steiermark von 1283--1411 (VcrM l ent. d. Histor. Landes·Commission f. Stei e rm . rk. 9. 1899); dio grade sakuplj e n je u starim suldkim '.birkama privilegija (slovenski .ddelnih ročinihc. njemački .Landhandfntec). za Stljusk u izdatih 1523. 1635, 1697 i 18-4 2. za Kranjsku 1598 i 1681. ZI Korulkll 1610. Za Stajersku je satu,",n i postupak vlastelinskoga pok .. jinskog sllda II civilnim i kriminalnim ,po, rovims (F. Bi,choFf, Steiermlrkisches Landrechi des Mittelaltera. 1875). Lit e ratu r a. _ Oinl. t ički te r ito r iji. Hi sto rije pokrao jina i rasp rave uz Historijski atl as au~t rU$kih alpskih pokrajina. nave· den e u bibI. uZ pogl. V.• ba"e sc "i~ manje i postankom poli t ičkih jedinica I teritorij. kao i dinastii!kom pov(jdču na slovenskom tlu. Ta ko 11 Kr~nJsku Dimitz i Hauptmann; 11 Ko r ulku Hum .nn. Jaksdl, Wuue I Brlum!lllu; 11 Stajcrsku P irchegi"u (takoder Geschichte der Steiumark 1282-1740, 1936). Mell i Kovai!ič; 11 Goricu Czocrni&r i P. PaschinI (Storia dei Friuli l_Ill. 1934·36); ta htru Benussi I Verj("ouini (Lineamenti storid della eost ituzione politic. dell'lstri. dunnle II mdio evo l_ll, 1924·25). od rasp r.,'. općeg značaj., koje se odnUK na pro· bleme o>'og razdoblja Ireb. spomenuti I I Kranjsku; A. M e II, Die h istorische und territoriale Enl9.-itklung Krains vom X. bis ins XIll. Jahrhun · de rt (1888); M. K O S. Postanek in razvoj Kranjske (GMS X, 1929); Lj. H a u p t m a nn, Grofovi V",Ij(j("onki (Rad JAZU 250. 1935); za Goricu i Istru S. R u t 8 r, Zgodovina T01minskega (1882); W. L e n e l, Vene· zianisch .istrische Studie1l (1911); M. W u t t e, Die Erwerbun ll" der GOner
   
   872
   
   Suitzungen du rch dn Haus Oste r rciCh (MIOG 38, 1920): H. W i e s I I e· e k e r, Die polit iscb~ Entwickluni" der CrafsChnft G!lrz (isto 56, 1948), Za povijest ,'ladavine Pfemysla Ot 8klra i poč~tak8 habsburške vlasti. potrebn o jc osim slI rijih djela, kao t to SIl O. Lorenz, Guchi
   I
   
   _Tur!ki napad i na Kranisko i Primorsko do prvt trdjine XVI. sto· leli .~ je naslov r~,p rave S. J Uil"' l, kojI ob raduje kronoloi'ij u. OPKi" I prBYCt turskih proval" (GMS 24. 1943). U okviru povijesti njemačko!: naselj3\·anj. e:ernlanizacij~ ist očno·alpSkih pokrajina obuh>'acaju koloni18clju Slove· nica ova djela: O. H. m m e 1, Die Anftinge d es deutschen Leben s in Ostertticb bis zum Ausganve de r Haro lin/:tTzc;1 ( 1B79); F. liron es. Die deutsche Besiedelunll" der 6stlichen Alpe nilInder (1889); E. 1\ 1 e b e I, Siedlllngsgeschichte dn deulschen Sildosteus (1940). Načinom slovenske kolonizacije bave se takoder rasprovc Levcca. Pei$ketl i Dopscha (vidi POgl. V.), " oIl novijih G. CI a u e r t, Art und Weise der alpensiawischen Landnahm~ (Siidost_foT$chungen. 1942). Povjjest slovenske kolonizscije predme t je mnog ih ra sp rav, M. K o $ a, na p rimje r ; K postanku slovenske upad ne meje (Ruprave Znan. d r. ~ 1930). Slovensk a nasditev nl Ko rO'kem (Ko ro!k i zbornik. 19-16). K postanku ogrske meie med Dravo in Rabo (CZ1'1 28. 1933). Stanje io naloge slov~nskt k olo niudjske z/:ndo· vin e (islo 35. 1940), O sta rej§; slovanski nuelitvi v I$tri (Razpt3ve raz •. U Ill"od. in družb o vede SA ZU l, 1950). Opči pregled problema ,'. u M. I( o Ion i z a e i j a.
   
   87S
   
   -
   
   1\ os. K ol on izadj~ i C'e rmani,.~cija ~I o vcnsk e lemlje (\-IZ IV. 1951). Za kolo · nizaciju nekad a njem~~koC'. k otevskog terito rija treba se obau eti na rasp ravu l. S i m O n i~, Z!,!'odovin a kočevske!,!'a oze mlja ( Ko~evsk l lbornik. 1939). a ZI kolonizadju dviju dOlina na Go renjskom P. B l a z n i k. Kolo· niucija SelSke doline (l9'.!8) i Kolonizacija Poljanske doline (G;>'\S 19,
   
   .I
   
   1938).
   
   Glavn a li ttrnt ura za al: ra rn i Sis tem: osim uvoda II različ;to izdnnj a zeml.ii~nih kn ji!,!'" (urba ra). k ao i ""oda i obrodhe pOjcd ini h vIOSlt]in! lal'a na loj bozi (blbliog ra f,ki prerie!] " M. K o S. lJ:odovit,a Slove"cev. 1933. i Urbarji ulzbur,ke nad.kofije. 1939; B. G raf e" a u e r, Boj u ~Ia r o pravdo. 194~ ), u,po redi za pojedine Sire p robleme: A. Me ll, Bel Irige zur Gcs.:llicllu dn Un le rt hDnen·Wesen~ in Sleiermark. Mitteil. d. HistoT. Ver. Hi r Slelerma Tk 40--41. 1892,93: W. M i I ko w i e z. Die Supaneive r. fa ssun!::. Mitt eil, d, Musea iver , r. Krain 3---,l. 1890·91~ J. G r uden. Slo· venski župnni v preteklosti. 191G: lilcratu.a u vezi ~ ustolič~"nrIJc m j kose.; ma, nay~dena ut po"L V.; L. I-j a u II t m I n n. Das Sch1Hfentum Buf slowenischem Boden. ZHVSt, JO, HH2. i Ober Mn Unprunr von Erbleihen in Ost~rreich, Steie rmark und K ~rnlen, Forsch u nl;'. L VerflU.· und Vefll.'altunl;'s-Gtscbichte de r Sttk rmari< 8. 1913; J. Polec. Prevedb. zakupn ih kmetij ,. kupne nl Kr.nj~kem konec XVlIL SIoietja, Zbornik znanstvenih razpra,' 13. 193;: vi.~ si nl et ičk o/1' ,.nlČaja W. fr t . a e h e T. Dc r Bauer in K ~ rnten l_ H, 1950·52 hiSI', Lj. II,uPlmann. Posla nek km eč · kc!::a Slanu "a Koro!k.m, ZC V, 1951). la l)Ovijes t obrt a. trgOvine i j,'radova nek. se usporede hi~lnr;j.ki preg ledi inlyodi iuora i li tera l" re u M_ K o I, Z"odovin3 Slol'en ee,'. i austrijskim opcim radovima. osobilo u A. L u s e h ; n, Oesle rre icllisd.e Reiclt.s"cschid". (\OOS Mittelalters 1914', i Wer u n I k y, kao i II pokra· jinskim historijam", naročilO k od Pi rcheggtrĐ, A. Melia. A. Jaks.:lt.a. H. Braumii llc r3, nen u ~i ja (u Goričku treba se korisIiii ~lorelli,icvim ""lom u izdanju Della Bone, Cloerni l.'om i Rutarom; usp. hib!. UZ V. pOI.'I .), Z. pregted bibliol.'rafije i problema u vrije nl. pOSlije Prvoga svjet~ko!,!' rata, owbito poslije pOSIanka !: rldova, usp. F. Z ..' i t I e t. Proble mi zrodoviDe slovenski h mesto JIe III , 1937. Medu radovima opče!:: znahja O "radu· vima t reba spomenUli eeo!!,,,"k. studije, koje pokuSavaju na o snovu položaju, tlocrta i gradnje kuća uključivati o postanku i karakle ru g . adskih naseobina (M. S i d n r i I ~ e h, Die .tdtisch.n SIlidie und MH ,kle in veTl:leicht nd·geogr.phiSc!ler Ih rstc1lung, Zur Geographic dcr Deut llc hc G Alpen, Siegcr·FeS\schr ifl, 1924: H, \V. Il ge t I, Di~ Sladlanlal:en iG Steie rmark, 1932: J. R u s, O ti l)u nde!,!'a mesta na pomol". Ljubljanski zyon 50. 1930: usp. i A. Me !i k. Slovenija, 1936; u Goričku USli. EM a S S i. l 'a mbiente geo!!'r.fitO e lo svi]uppo t(onomico nel Goriti.no. 1933). Postan ak i stariji razvitlk gradova u Kra njskoj obraduje u ekonomskom , p ra,'nom i polili~kom obti t u F. Z wi I t e., K predzgodovini nlUt in me štanslva na star<.> k. ran tanskih Ileh, ZC 6--7. 1952/3 : Starejsa
   
   :E-i4
   
   ,
   
   kran jll,. mcst. in mcl~anSlvo, 192!l. Pro,'nohislOrijskog je karaklera K H. Z t t h ~ e r, Dit Rechte d~ r K K rnlen·St~dle im Mitte1.lteT und ;hr Zu sa mm. nhan!: mi t den Stadtrechie n auue rha lb Karn l~Gs. 1938. Za f,':radove u Ist ri i za Trsi usporedi u vrijeme d o 1209 jo! S. B e n u I S i. Nel m~dio evo, All. e memorie deU. SocieU ist riaoa di sto ria palria 10-13. 1894·9;; za isto i još ndto kasnije vrijeme W , Lenel, Ven ezia nis.:h-1Slrische Sludl~n, 1911. za cijeli Srednji vijek G. dc Ver g ot t ini, Lineamell ti stotici della CO$til u7.ione pulitica dcl1'I~lria du ranl e it "'crlio eVO, l_ll. 1924·25 (pisac odhija romanistil'ku \tQriju F•. Mayero, Die dalm.tinisch· is\ ri",he Munizipall'crru$ung im Millelahe r und ihre rllmischen Grund. lagen , Zeitsch r . f. Reehul;'es.:h .. ger m. Abi. 24, 1903. ali se 0l!ranil'av3 na pravnu stranu. ne obazi ru či se na ekonomske temelje uruvi tak !,!' rado\'l i na a!,!'rarni sisIem, koji je za pO"ijest slavensko!:: ~tanovniS I'" u Istri d~kako o.obil<.> važon, od historijn IlOjedinih rradova '.dovolj~vaju n.uČno lek poj edine "sp rave, je r su hi storije I!.adova u cjclini v~ćinom ustarje le (tako na pr. 13 sr~dnjm'jeko\'no razdoblje rRd ovi I, isloričara Ljubljane i Novo!: MesI. J. Vrhovca): klo izuzetak treba ~pome nuti J. 2 o n t. r, Zgodo,·in. mesU Kranja. 1939 (knjig8 daje viko nego što kate naslo\'). od hi~lo rija koruik ih I! radova usp. G. M o r o. Geschichte d. Stadt Vitlath, 1940. Zn~nstvene po"ijnti Ljubljane jo~ nem~ (usp_ A. M e I i k. Razvoj Wubljane, Geogr_ veu. 5-6, 1929.:10; F, Z ... j I I e ~. RaZVOj lj"blja n sk ee~ teritorija, iSlo: F. G e s t. i n, Donuki k zrodo vin. Ljublja ne v srednje m veku, ZC V. 1951). Za povijest Goric~ " sp. F_ l( O s. K zgodo\';n i Gorice v srednjem ve ku, GMS 1-8, 1920·:n. Z, po"ije
   875
   
   -
   
   z. hi s toriju umjelno s tl osnovni j. rid F. SIcH, Monu. menta anis slo"enicae I, S rednjevdko ilensko slik.rstvo, 1935, gdje .e, Ul rep rodukcije $\";ju znabjn;h s;>omenika zidno/!" Ilikarst "a iz S rednj.~ " ijeka u Sloveniji, daje u uvod" i nj iho,· opi~, kao i analiza rllvitka Itila i slikarskih ~k ola: lu je navedena i opselna literatura. Sličnu \"tijednost ima la minijat u rno slikarstvo u filkopi si m", koji se čU"~ju u bibliutelOc r afski opis, 1929, I Oekanij. Celje I_II. 1931·32; F. Stea. Političn i okr.j Kamnik. TOlKlrrafski Ol)is. ]929. Il isto r iju srednjovjekovnoga zidnog sli. karstva I ikonogr.hkom analizom i opiS(lm rada najn1nij;h s likara daj.: F. S t e I~, Cerkveno slikarsIvo med Slovtnci I, S rednji vek, 1937: hi stor iju srednjovjekovne erk"ene a rhilekture J. G tt g o r i t, S rednjeve!kn cer· k ven. arhitektura ,. Slo veniji do Iua 1430. ZUZ. N. S. 1. 1%1. • historiju arhitekture .amaka u jednom d ijel" Slovenije \. K o m e I j. Srednjt"e~2 grajska arhitekturi nl Doltnjskem (na iSIOm mjestu). SinU1U slovenske histo rijt umjetnosti i za Srednji vijek daje f. S t e J t, O ris 'rodovine um elnOSti p ri Slov.neih (1924). a II Slovenskom Primor ju isti, Ume tnost " P rimorju (1940). U .klopu his torije "mjunost i $v;h juro~la"~nski~ naroda d,je somaran pregled slo~enske historije umjetnosti takode r .1. M a l, Zrodovina umelnost i p ri SLo.·cncih. HrvIt ih in Srbih, lm. Brojn~ rasprave o pojedinim p roblemimn i spo menicima izuk su nlrotilO u ča sopisu ZUZ. 1-20, 1921-44. i N. S. l. 1951. a u manjem broju u Rnpra· vo ma SAZU i histo rijskim časopisi m •.
   
   L u iC h i n, Stei r i$che Miinzfunde, J.h rb. d. Zentul.Komiss., N. F. 4, 1906. i Jahrb. r. Allertum$kunde 1-2. 190;-08; Fries.cher Pfenn igc, Numism. Ze ilsehr. 56, ]922: Friza~ke kovnite novca U triovin u s Hrvatskom l Slavonijom na D ravi, Savi i donjokranjskoj Krki. Su rinar, !II s., 2, 1925; V. Travner · E. B.umga r tne r. Naši uednjevdki novci, CZN 25, 1930; E. B a U m II" a t I n. r, KO" n ite Slovcnjg:radee in K.mnik v dobi Ande ehs·Merancev, CZN 28, HIJJ; Ljubljanska kovnita v. XIII. sIoicIju. GMS LS. 19:U; Beiu lie lum Friu.eher Miinl",uen. Numi son. Zeillchr. 72, 1947; Die BIGtne;1 dc r Fricsacher prennig., iSlo i3. 19019. Za mje re i utere usp. R. B. r I valle, Zur Guchichle der $Ieitisehen M a~~e. Zeitsch r. d. !iist. Ve r. f. Steierm. 29-30. 1935·36. Osim loga im a samo nekoliko specij,lnih sludij. I podataka u općim ispecijllnim histo · r ijskim radO"imn (izdanjima urba ra). Zn k redil usp. J. 2 O n I a t, Banke in banklrj; v meslih ...dnjevdke Slo,·.nije. GMS 13, 1932, i ondje navedenu lileraluru. Za rudarstvo vr ijede opti radovi i u nj ima nav.dena lite ratu ra, B oarol:ilO A. M iiii n t t, Geschichte des Elsen s in Inner·Ocslerrtkh von der Unci! bis Zum An fange dcs XIX. Jah rhunder ts. I. AbI.: Krain. Gorz und ln rien, 1909 (n.pregledno, lli S m!lOgo podataka). Glavna je litu"ura O razvitku ple mstva i zemaljske uprlIve, osim hi.torija pokrajin. i različitih ra sp rava o pOjedinim plerničkim porodicarn. i njihovim te rItorijim.: L j. H a u p I m a n n, Ma ribo rske 5tudij t , Rad JAZU 260. 1938; A. L u , e h i n, Dic sleicrischen L.andh . ndfulen. Bdtr. zur Kunde d er steier mg rkischen Geschicht5quellen 9. ]872; F. K rO' nes, LandesfUrst. BeMrdcn und StJnde des HerzOrl. Steier 1283-1411. Fo rseh. z. V.rlalSpni'· und Ver9ć.ltungsgesch. der Steierm.rk 4. 1900: H. p i rc h. g I:" e T, Landesfiirst u. Adel in Steiermlrk 9ć~h rend del Minelnlters l, isto 12, 1951; V l. L e vec. Die k rainischcn Landh andfutcn, MIOG 19, 1898; M. W u t t c. Zur Geschi chle K5rnten s in den ersten z"'ei Jahrhun · derten h ab.~bu rgilche r Zeit. Ca rin th ia I, 125, 193.5; O. B T U n n e r. L.nd und Hcrtsch. rt, 1943'; S. V i I f a n, Dtltllli rofini kot vir nd. "st,vlle z~o. ,·in •. GMS 25-2(;, 1944·~5: Wl. Milko",icz, Die KIOstt r in Knin. Arch ,,· f. I;ste ... G.schidllc 7~. 1889: M. M i k p f. Vrsta s t i!kih opalOv, 1941, iToporrafija 5tiškc zemlje, 1945: F. K o v D či Č. Zgodovin. l. van· t insk. škofije. 192;; J. Gr u den, Cerk"ene rume re međ Slovenci v petnajstem Iloletju in ust.novile.· ljubljanskc Ako/ije. 1908; J. T u rk. O počclklh ljubljanske lkofije. CZN 31, 1937. O kulturnom li"olu v. Olim opčih ri doVI (Kidrič, I. G ra fe· naucr) I gore navedenih djela o sa mostanima i crkvi (napose J. Gtuden) jo~: M. "o S (Ul sudJelO"anje 1'. SIeih). Srednjcvdki ro kopili v Sloven ij i, 1931; l. G raf e n. u. r, Porlavje Iz najst"r~j šelt"' slovensker ' pismen· 5!\'a, CJKZ 8, 1931. _Ta lIar~ velikonocna ~j5enc in le kaj. Cas 36. 19-\2, i Slovenske pripOvedke o kra lju Maljdu (Dela SAZU, razr. za filol. in IiI . ~. 1951).
   
   876
   
   ,
   
   sn
   
   I
   
   I..
   
   ..· S ADR1:A J
   
   ,, •
   
   "
   
   .... ....
   
   . .. .
   
   V
   
   prc(:,led. hi.torije nn'ih naroda Ča$opi si i periodičke pub likacije ... Kratice zu I'eil". citirane ?birke i Iw lckcije
   
   XII
   
   I>r.d~ovor
   
   Bibliop~fjj" općih
   
   XII
   
   "y
   
   DIO PRVI NA SA ZE MLJ A U DOII A PRV O BITNOG DRUSTVA
   
   ",
   
   1 RO B OVLA S" l t K OG POR E TKA
   
   !. pogla,·jje
   
   Na ša zemlja u do ba [tn-o biln o.!:" drtdh"a I
   
   Doba di"lj"~t,'a 1. Stariji paleolit u n.'oj zemlji 2. MI~di paleolit u n.~oj umlji :1. Mcwlit . . . . . .
   
   B.
   
   ,,· •
   
   Doba barha,.!,'. I. Neolit .... 2. Eneoi ;! 3. Brončano doba
   
   ,
   
   3
   
   • • • • • • • •
   
   4. Ilal1s1.1\1.
   o- L~lensko doba 6. Grči'" kolonizacija i. Makedonija . . . . R Posljedice grčlwga i I""i c,-im a BIBLIOGRAFIJA
   
   •
   
   •
   
   •
   
   •
   
   dru~ih
   
   •
   
   ul .i ecaj. na plemena u nnšim
   
   ,, "n
   
   "" "
   
   " " "
   
   IL po"I.'·tj~ Na lia z emlja" r imsko dQb a
   
   l. Sirenje rimSke vi.,]; ti n.'im '.ernljama 2. Org-anil.acija Timsk~ upra,'c II doba p r inCipala 3, Privreda i ,hušl\'eni odnosi
   
   4. Kulturne priliko
   
   . . . ,
   
   " '" " 36
   
   879
   
   -
   
   .
   
   S. Na'~ zemlje II doba op~e kdu rim. k o,!:' dru~t Yl 6. Seoba Huna i Gcrrn~n" i propast ri m~kc vlas!i
   
   SI"H "~i
   
   "
   
   7. OSl rOIrOISk a d ržava i ob nova biuntske v lasti
   
   IZVORI
   
   \ ' . r>o/!la\'lje
   
   SS 58
   
   r li TERATURA , . • . . . . . . . DI O D R U Gr
   
   NASEl.JAVANJE SLAVENA N A BALKAN SKI POLU OTO",
   
   100 Vii. do Xli. "!Ulje':.;
   
   , .. , , . ,.km, ",,,; ~\H mHr !-.~""'n1. l'ur.,ntnni),.. .., . ., r,I .{)!""H .• I'" \ ,lru,I\'("I'" , t,,,k! II'o I\",mllonjw T 1'.t,'I;~.·"",i,· J.,,>rll;k,h VU ;""'\;, .. , 4 C,,~.::;,. l uUH·:';'.:- ",,*,,,,sl~b,o<~i. r";"'''''J~ l,,;t~ns\V~ i "~,,rr·
   
   ,-."'-"'"''
   
   . . . .
   
   RA SPADANJE RODOVSKIH ODNO SA r p oeEel FO RMI RANJA KLASNOG DRUSTVA
   
   .
   
   Ill. pOIrI.vlje Na« IJ."anje Sla'"tn a na Ba lkansk i pOluotok , Ru padanje r odonkih o dnosa i počeCi formiranja klasno~ dru~I"a
   
   2. 3.
   
   . .
   
   .... . ... . . . . !).orb" p rotiv Bizan la II prvoj polo"ini VI. stOIj~tl Ekon omsko· drll~l ven i odnosi kod Sla"~na u doba napadaja na Biu m . . . . . . . . . . . . . . . . . . . A,'ari i nj iho" " ulol:''' II slavenskim o s\"ajanjima ....• Pr .. i uWjtsi Slavena II l3ulinmnjo: Ba lkanskOJ! poluotoka . . N,s~ljnVlnje Slavena" ISlotne Alpe. OJ'scg i gr ~nicc n~sc· ljaVa nja . . . . . . . . . . . . . . • . . . . . • . . . . . O~vajanje Balkanskog poluo loka i nje&:ovo nneljenj. Sla· venima ............ ........ . Odno" Sl avena u no voj rooslojbini f'remD slls.ie<1im~ . . . . . Odnos Slave"a pre ma staro~jeđincimn . . . .• .. Dr u!llve ni temelji r atvi ! k a Slavena poslije njihova naseljenj. u novoj pos lojbin i . . . IZVORI I LITE RATURA . . . .
   
   ~.
   
   5. 6.
   
   i. 8. 9. 10.
   
   .
   
   .
   
   DIO
   
   ,I
   
   I~.'.' ,
   
   4.
   
   J. Najstarije vij ..!i o Sla"cnima
   
   .
   
   "
   
   r~
   
   ..
   
   .
   
   . . .
   
   1" I
   
   H'l
   
   ".,,'J:;. IweT. Kocelj
   
   '''' ]F.
   1',·1:1:;. 1(",.,,,:,,,,;.;.1
   
   ,. t·.I.,,,, .• ,,,,I,"
   
   14;
   
   ..
   
   7. ! ~.h ,.I, M~'I:".1 ; !)O~ljcdk" I.'.,.~
   
   ft
   
   ;37
   
   : (t",;: tvena
   
   str ukt"r" od !X.-Xl.
   
   lii,
   
   ~: .
   
   I f..j
   
   68
   
   "
   
   VI. po "I" " lj e
   
   "
   
   f!r." t
   OO
   
   82
   
   ""
   
   . 93
   
   H.
   
   T R E~I
   
   •. ~. l
   
   .:",.:t~,
   
   Lj",!.·,;!: P""av::ko!: .. :1 !t....,. J),) Ul 'U;r"l,c I!n'"1 ~k r do \1O't""'~ drb",,~ "t .."""" ~,: .t. II .. ';':":'" I<,,, ,j,"';"" la n;jeme Tum;s:a ,n i njc,,"''''' ;' na,l.\e{·
   
   6. h. 7. fl
   
   JUGOSLAVENSKI NARODI U RANOFEUDALNO DOBA (V II . do XII. •totJe če )
   
   ui;'t:, " X "IC'ljetu . . . . . . . .. .. Pr,,·rc":~. d "" t~e ~ ; udnosi i orcan;wcija pol;l ičkt' vb~l ; u ;:. ,t"I ...... " ...... ... .... . g"r;" 1." I)allnn, iju i ~ t,.~"", jc l,rolj""'l>c 11C":,\- I
   .
   
   ..
   
   .
   
   VII
   
   ,,,'" 121
   
   ,
   
   •
   
   127
   
   "-~'-
   
   pOj::I~"l j "
   
   Srn sk r zemlj e u unofeu dalno (do Xli. st.)
   
   '. "
   
   1~
   
   ..
   
   IZVORI I LlTEI
   IV. pogla"lje
   
   Uvod l. EkonomSkO·d ru.tveni ranitak ev rope do X!l . stoljeća 2. Ju~ni Sloven; ilmedu Bizanta; Franaka do IX. s tolj eća 3. P ropadanje biunl~kt i f,ana~ke vlasti n.d Ju!n im Slave nima u IX. ; X. 51.; POiua novih .il. u susjedstvu J .. !nib Sl aven a . ~ . Makedonci i Sloven ci pod "l aUu B;unl a i Njc mafk e; borba S rba; Hrvata zĐ u/: "rš<'cnj e svoje drhvn c neza"isnosti . . .
   
   II r anofr",(ai " o oob a
   
   dOb ~
   
   S<\.' ;
   ,>,. , .0.
   
   ~ . Ja~anje
   
   RIJllt i njuina borba u S. Kultur~ . . . . .. IZVORI l L1TER,\TURA
   
   nuavisnOS1 p roliv mza l1t ~
   
   26.~
   
   2. P oku'aj "na ra nja samostalne fe udalne ~Iasli II Ma kedon iji ; bo rba ok o Makedonije u doba SlVa ra nja Latinskog carstv • . 3. 5i renj e ",pike drbve II borbi protiv Bizanl" . . . . . . . . 4. Makedon ija " gronica ma srpske d r b"e: njen polobj u D" ' a· 1l0"U carSIvu . . . . . . . . . . . . . . . . . .
   
   2G8 274
   
   VII L pogl.,·lje
   
   B. Dru~\veno.ekonon'.ki r a~vit ak i d r t a vn o u r t·
   
   Makedonci II ranoh lld~lno dob. (od VII . do XII. ".1 I. Postanak .Skll\·;niju ; bo rba za Solun u VII. sto1jtč u ~.
   
   3. 4.
   
   S. 6. i.
   
   S.
   
   ... Bo rb<: Bjunu i BII!:"..a O vlas1 ,,~d ma kedonski m Slavenim, P r imanje kr'Ča nS I.'" i rad Klime nt a i :-':"um~ . . . . . . . . !3o!'umilski I)ok rel u Mak edo niji . . . . ' . ... .. Mnkedon sk a d rhv~ I)od S"muilo m i n.i e no ~i r.nj~ B~l k an\\ M akedonij~ pod bizantskom vl. Uu, U~lanci mah d01\skili Sla"en a i borba o ko Makedon ije dO pol. ,ka XII. sIo Ijeta . P rivred. i d ru.llveno uredenje u Maked oniji u XI. l XI!. SI. )o(ullurl .... .. . . IZ VORI I LITERATURA
   
   279
   
   '"'" '",
   
   n.
   
   , 'O'
   
   ,O> 'OI
   
   "" '", '""O
   
   ,
   
   U"od I. Dru šl\"en o ekonom~k i rauila k Enope o d XII. do kraja XV. sIoIjeta ...•............... . ..... Z. Meduna rodni pOlohj j ugosla"e nsk lh na roda; njihovi susjedi od XII . do sredin e XIV. sIo Ijeta . . . . . . . . ... 3. Osnov na linij . histo rijskog raz viika j U\l"o.I, ,,cn01uoII>1I i Ol por jugoslovenskih naroda p rot iv njiho'" OS"ajanja . . . . . . . . .
   
   ....
   
   nedi n~
   
   .
   
   XU .
   
   s l o1Jet~
   
   do p ropuli A. S r bija i M ake donija od sred ine XII. do sredine XlV. s tolje t" . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . l. J at.nje i ekSI)3nEija srpske f~ud~llle drža"e. Učv rMcnje feu. daln o g poreika i d ržavne nuavisnos t i . . . ' .. ... .
   
   SS2
   
   ••••••••••••••••••
   
   ,
   
   .o,
   
   IX. pogla"l je
   
   od
   
   •
   
   '""" '"'" '" '"
   
   "" "" '"
   
   JUG OSLA VENSI
   A\a k edonii~
   
   lO' d t nje S rb ij e u Xlii . i XIV. sl o ljetu JO' I. Poljop r;vreda 2. lanari 3. RudarSI,"" 4. T'j:"oviM 1>. Grodoyi 41'3 ti. D r u ~tv"n i odnosi 7. Privred ' i dru"vo tl Make don iji u XII! . i XV. slolj.ću 8. Dlta"no u redtnj~ n e rn"n i itk~ S rb ije . . . . ... . , JO ... . 9, P ...., C. Opada n J t S rb ije. Srpsk. des p oto v i na k ao v.· zalna drt, ,· a. P.d Makedon ij e p o d Tu r ke I. Rasp.d.nje Duhno"e države . . . . . . . 2. O~amoslaljcnjc pojed inih o bl asl i u Makedoniji ; nj iho " pad pod tursIlu vlas1 . . . . . . ... .. . HB 3. Srbija u doba kneza Lazara i bil ka na Kosovu 4,,4 4. Srbi ia u v"zalRom odoosu prerna Turcima . . . S. Pro~,jeon ~ r p.ke politike poslije Anll"o rskc bitke 6. Princdm ranillk SrbIje u doba de~pOta Stdana 462 i. Dru;I~("e promje ne u dob. despOtOl'i ne 6. Uhr;ti ... njt Cf;ntralo e ,'IaSI; 9. Unnlrainje urt~nj~ despOlov;ne 10. Srbija ilrntd u Turak~ iMadara J l. Pn'; pad i obno" S despotovine " 4;4 1 ~. Poh odi Mchmeda II. Os,"ojač" p rOI;" (!tlpolovine 47 6 13. Propost despoto"ine za ", ijeme Durđe v; h nasljednik a H Počeci mi!:"" dja . . . . ..... . D. S r ps k i d ~'PO I; u j u žnoj Uga r s k oj L Srbi u južno j U!:" arskoj . . . . . . . 2. Sudjelo, . nje Srb' " WIS;nu ullanku 3. ~Catc JO"an Nenada . . . . . . . . 4. Posljednj i Ikspoti u julnoj Ue-s rskoj E. Z e :o " drllj:'oj ),olo\"ini XIV. II. i u XV. S( o;jtĆ~ , B''',' za , roši renje le r ito r ija ~", " h~rbi ,. 4 ~3 2. Borba proti,· Mle t aka 497 3. Zela n dUPOI""ini "9 4. Grbalj~kB bu na , d
   
   '" '"
   
   DIO ćETVR T!
   
   Srpi ke 'eudal ne drt ... c l
   
   '"'" 'OO
   
   '" '"
   
   .
   
   '"
   
   •
   
   ..
   
   "" "" '"'" '"'",.,
   
   ""
   
   ,
   
   5. Ut ... rUivanj~ C mojeYi~.
   
   "" '" "" "" ,>l
   
   ~. Osta~i ~rednjoyjekoYne sr~ske ' d'rhv~ ~ 'obn~"ij~n~J .Z~li'
   
   F. Kutlurn u
   
   xn.-xv.
   
   '!(lIJetu . . . . . .
   
   L Sq)ska književnost 2. Srpsk a umjetnost . . 3. Kultura II Makedoniji od XII. do XIV. stoljcia IZVO RI I LITERATURA . . . . . . . . .
   
   . .
   
   3. 4. 5.
   
   '" '"
   
   Xl. Po ,"I~ "I Je
   
   6. 7.
   
   8.
   
   HQ5.ans ka 'euda lna dr h,-" od XII. cin XV. stolj«.
   
   9.
   
   L Postana k bosanSke leudaln ~ države . . . . 0' Pat a renstvQ . •Crkva bosan sk u 3. Borba p rot;" osvaj ač ke poli t ike Uga r$k~ j' Ri~) ; ~ . Ekonomski razvitak Bosne u XIV. ! !oljetu 5. Uspon Bosne u doba Tvrtki [
   
   I
   
   6. Dru;!"e,,; odnosi II Bosni
   
   (
   
   " 6. 9. 10. ll . 12. 13.
   
   '" ""
   
   '" '"on '" "''"" ""
   
   XIJ.. . .:xv. 's ;oIJeta'
   
   Državno uredenje Slabljenje cem ralne . vja~ti . i . j~~~ nje . I<~u~n'i h' f~uda'la~ a' J3.0rba p rotiv p r it iska Ul::lrske . . . . . . . . . Medu s.obne borbe velika ša i jata nje tursk og ul~caj~ POf !nUBk Hcrc~lI'ovi n". .. . Prop~ SI bosanske d ržave . , . l\ul t ura " &>sn i XII ~X V. ~to!j"ća IZVORI J LITERATURA . . . .
   
   I l
   
   3,
   
   4. 5. 6. 7. B.
   
   I,
   
   •
   
   • I ,
   
   . .
   
   D ru~ ! veno·"k onomska st ruktur . Dubrovnik ~ d~ Izgrndnja dubrovačke drža ve P riv rcd~ od XIII. do XV. stoljeta Dru ~h'''n i odnOsi D r1avno uredenje , , Ku !iurne prili k e
   
   I ...J
   
   Jj.
   
   18. 19.
   
   '"
   
   20.
   
   SO,
   
   . . . .
   
   xli. ~ t~lj'eć'a
   
   ,
   
   "" '" '" '" '" '"
   
   , ,. Kolonizacija.
   
   '" '" 63' "" ,<9 '" '"
   
   ,
   
   0;,
   
   IIrv~ U ka (ld XII. do XVI. ~ r OIJeta
   
   l. P(llo.hj Hn, . t$ke I Dalmacije pc.d ArpadO"ičim. 2. Promjene u h rvatskim :emlj,m, I I vrijeme p rvih
   
   '"
   
   IZVORI l LlTEI{A TURA
   
   ..
   
   SIO" " " ci (ld XII. do XV. SI(lljtta
   
   razvoj od xn. do XV. sto]ječa gum.niz acija ; nacionaln. era n i"" od XII. do XV . sto l,ieta . ... ............. . P ro mjcrle II s trukturi zemlji!no ... l'O$jedB, njegova orpn;z~· dja ; polohj k",etO" 3 . . . . . . . . . . . .... Razvoj obrta i tr",ovine. I)OSlan ak I:radov, igradanst v a •• o. Priv redni i pravni položaj I:radov" i j!rad.nstv. Novuc, k r edit, rudnrstvo . . . ... Polohj pl"m! IV I pos," " .k zemalj s kih stalež. ](ultura Polit i~ko·lerito rij.lni
   
   ,
   
   G35
   
   .
   
   p ropI danja kra lje.'Skih županija u s",dnjovjekovlI()j . .......... . ... . Sla voniji "9 H rvatske zemlje u doba p rov~ l" Mone-ola NO"i oblici rba ~ V"n"cijom za posj"d DalmacUe Up rn"no ur~denjc. ~udo,·~nj. i I>orezn ; ~i5lem u XI V. slolječu 7" . 12J Ekon omsko·drn;!t,·ena ",ruktur~ H rvaUke u XIV . sl olj..ču Autonomi j. d~lm" « i nskih tH 3 đova ; njihov unlltr "~n;; r",vi. tak od XII. SI. do p3d~ pod Vtnedlu . . ... ;39 P ok rel nov. a r illokracij" prot;" budimsk OI: dyorl I\on"~n ; gUbitak Dolm.dj. . .... Ponovno ja~anje f"udalac l . . . . . 7~ OI'" ~ nO~1 od «"rs kih lHO\'alo ; borbe " Turcima Dru Stven. p ro mjene" )1"" l$koj na kraju XV, I II potetku XVI. $tolj,,~a . . . . . . . . . . . . . . . . . 767 Dol 3zak Habsbn rl: oY3ca na h rvatsko p rije stolj" 77 1 1 ~lr " od xn. do XV. s l olječ~ 779 ]("Itura
   
   XIV. l}oglavlje
   
   XIII. poe- l avJ;"
   
   '"
   
   IS. 16.
   
   ."
   
   IZVORI I LlT ERATURA.
   
   ,
   
   ]4.
   
   tm
   
   XI!. pog l av l jc DubrO\'n ik Od pOSIanka do kraja XV. ~ tolj e~a I. Pos!auk . . . . . . . . . . . . . . . . . . . •, Po čeci . - . . . . . . . . . . . .
   
   13_
   
   ..
   
   .
   
   I
   
   10. 11. 12.
   
   Poče ta k
   
   •
   
   ,., •
   
   I,NORI I LITERA TURA
   
   . . .
   
   ..
   
   . 669
   
   '"
   
   ."
   
   '" ." '" "" 85i
   
   .. 885