BOSNA I HERCEGOVINA U PRETHISTORIJI I ANTICI
PRETHISTORIJSKO PRETHISTORIJSKO DOBA Prethistorijsko doba cini besklasno razdoblje od prve pojave covjeka pa do nastanka drustvenog raslojavnja i prvih drzava. Zavisno od materijala od kojih je covjek pravio orudja i oruzja prethistorijsko doba moze se podijeliti na: kameno doba i metalno doba. Kameno doba dijeli dijeli se na starije kameno doba - paleolit i mladje kameno doba – neolit. U paleolitu covjek je zivio u sitackim hordama a osnovni oblik njegovog rada bili su sakupljanje plodova prirode i lov. U ovom dobu glavna orudja su bila klin i toljaga, kasnije sjekira i koplje ljudi su lutali za hranom a stanista su im bila prirodni zakloni !pecine", a prekretnicu prekretnicu cini pronalazak vatre. U neolitu dolazi do usavrsavanja kamenog orudja i njime obavlja nove poslove. #d posebnog znacaja je pripitomljavanje zivotinja cime se covjek pocinje baviti i stocarstvom. Koristi se mesom i mlijekom a od dlake zivotinja pravi odjecu. $kitacku hordu zamijenio je rod kao zajednica koja je nastala na krvnom srodstvu gdje je, u pocetku, pocetku, glavnu ulogu imala zena a nesto kasnije tu ulogu preuzima muskarac. %ise rodova cinilo je bratsvo a vise bratstava pleme. pleme. U pocetku pocetku ovog perioda poslojala je zajednicka zajednicka svojina da bi se kasnije razvitkom proizvodnje stvarali viskovi proizvoda. #ni koji prezimaju visak postepeno se bogate i tako dolazi do stvaranja bogatih klasa u odnosu na siromasne. Zbog toga, klasa bogatih, da bi zastitila svoju imovinu, stvara posebnu organizaciju – drzavu. Prvo klasno drustvo bilo je robovlasnicko. U metalnom dobu zamjenjuju kamen kao materijal za pravljenje oruzja i orudja. Poseban znacaj imao je pronalazak i upotreba zeljeza kao najtvrdjeg metala. &oslo je do pojave zanatsva a potom i trgovine. $ve to dovelo je do izgradnje stalnih ljudskih stanista !naselja", sa kucima nad koljem !sojenice", te drugim sadrzajima. %azno je istaci cinjenicu da se iz prvobitne zajednice razvila dva tipa klasnog drustva: robovlasnicki robovlasnicki i azijski. 'a tlu (osne i )ercegovine )ercegovine covjek se naselio u radoblju starijeg kamenog doba, u vrijeme kada nije bio razumno bice !koji se *zickim i umnim sposobnostima znatno razlikova od razumnog cvojeka, homo sapiensa". 'alazi starijeg kamenog doba su gruba orudja: kamene strugalice, siljci... pronadjeni na lokalitetima: lokalitetima: %elika +radina na %relu ame, u Kamenu, aloj +radini, %elikom ajdanu ajdan u kod esnja, esnja, %isokom brdu itd. i td. /z mladjeg paleolita na tlu (i) je otkriveno nalaziste u pecini (adanj kod $toca, a njegov najvazniji sadrzaj predstavlja gravura na stijeni koja ima oblik zivotonje slicne konju, te veliko broj kamenih altki, nakita... U neolitu ljudi se pocinju baviti stocarstvom i zemljoradnjom. #staci materijalne kulture iz ovog perioda ukazuju na izuzetan znacaj prostora (i) za izucavanje evropskog evropskog neolita. #vaj period se dijeli na: starije, srednje i mladje kameno doba. 'ajpoznatija nalazista iz starijeg paleolita su na lokalitetima. +ornja uzla, #bri, Zelena pecina... 'aselja su smjestena iskljucivo pored rijeka a na prostoru (osne ova su se naselja sastojala iz odredjenog broja kolibi, a na podrucju )ercegovine koristila su se pecinskim zaklonima. /z srednjeg neolita najpoznatiji lokaliteti su: u Konjicu, u +rbaci, u uzli itd. Posebno je karakteristican tip sojenickog naselja u uzli, kuce koje su radjene nad vodom. 0edno od najpoznatijih nalazista iz mladjeg neolita je u (utmiru kod $arajeva, nalazi se na otvorenom ravicarskom ravicarskom prostoru ali u blizini rijeke te sumskih masiva bogatih divljaci, kuce su tipa zeminica. #d kulturnog materijala pronadjene su: kamene altke, zemljano posudje ljudske *gure, a posebna znacaj ima keramika. Znacajne promjene u nacinu zivljenja izazvalo je otkrice metala koje je dovelo do velikih seoba !indoevropske seobe". Prema metalu od kojeg su pravljena oruzja i orudja tog doba razlikuju se: bakarno, bronzano i zeljezno doba. ragovi ragovi naselja iz bronzanog bronzanog doba doba pronadjeni pronadjeni su u pecini )rustovaci, na gradini gradini Zecovi, na %isu, %isu, +racu, &vorovima... &vorovima... Pronalaz Pronalaz bronze izazvalo je jos veca pomjeranja. 1okaliteti naselja su brojni: +lasnica !23 – tak lokaliteta", &onja &olina, &ebeli brdo, rostuka gradina ... Prema pronadjenim ostacima moze se reci da je zivot ljudi bronzanog doba znatno unapredjen kuce su bile bolje gradjene u grobovima grobovima su pronadjena razna oruzja i nakit...
1
Pojava Pojava novog metala-zeljeza metala-zeljeza dovela je novog pomjeranja stanovnistva. Prepoznatljiva Prepoznatljiva su dva perioda: halstat !po nalazistu groblja )alstat u +ornjoj 4ustriji" i 1a ten !po 1a tenu-sojenicko tenu-sojenicko naselje na obalama, u $vicarskoj", nosioci su bili Kelti. Za prostor (i) zeljezno doba ima poseban znacaj zbog toga sto u halstatskom periodu pro*lirani su /liri kao narod, koji su utjecali na politicka, socijalna i kulturna kretanja i zivot na ovom prostoru u duzem vremenskom periodu. Posebno su znacajna i istrazena dva sojenicka naselja iz ovog doba: ipac na obali Une kod (ihaca i &onja &olina na $avi kod (osanske +radiske. $to se tice drustvenog zivota u prahistroji ljudi su prvo poceli zivjeti u porodicama, potom u rodovima, rodovima, plemenima sve do nastanka klasnog drustva i drzave. Porodica je prosla kroz cetiri 5aze: Porodoca krvnog srodstva !nisu regulisani spolni odnosi, svaka zena pripada svakom muskarcu" Punalua – brak !iz braka su iskljuceni bratici, sestricine .." $indijazmuicka $indijazmuicka porodica !jedan muskarac zivi s jednom zenom, poligamija je pravo muskarca" onogamna porodica !brak jedne zene i jednog muskarca" Porast Porast proizvodnih snaga u metalnom dobu doveo je drustvenog raslojavanja jer su visak proizvoda ucinili odredjene zajednice bogatima nasuprot vecini koja je bila siromasna i tako dolazi do nastanka klasnog drustva. U takvom drustvu nejednakosti nejednakosti ukazala se potreba za organizacijom organizacijom koja se zove drzava a koja ima za cilj osigurati dominaciju vladajuce klase nad podcinjenom. podcinjenom. U proslosti proslosti razlikujemo razlikujemo tri osnovna tipa drzave: robovlasnicka, 5eudalna i kapitalisticka. Prahistorijsko doba: &ijeli se na: kameno doba !koje traje od oko 633.333 godine do oko 78.333 st.e." i metalno doba !od oko 79.333 godine do .333 godine st.e.".Kameno doba se dijeli na starije kameno doba ili paleolit i mla;e kameno doba ili neolit. Paleolit:
kim hordama, hordama, a osnovni oblik rada su skupljanje plodova plodova prirode i lov.$lu=i se oru;ima od klesanog kamena !klin, toljaga", a ne?to kasnije sjekirom i kopljem.1judi kopljem.1judi su =ivjeli u pe@inama. Neolit: a kamen i njime kr>i ?ume, pravi ku@e !zemunice, od drveta, sojenice", naseljava se uz obale jezera i rijeka i izra;uje savr?enija oru;a !testere, no=eve, ?ila".(avi se izradom keramike keramike od gline, gaji povr@e i =itarice, po>inje pripitomljavati =ivotinje i po>inje se baviti sto>arstvom.$kita>ku sto>arstvom.$kita>ku hordu zamjenjuje rod !gens", kao zajednica koja je nastala na krvnom srodstvu.U srodstvu.U po>etku odlu>uju@u ulogu u rodu ima =ena a kasnije mu?karac.%i?e rodova >ini brastvo a vi?e brastva pleme. Metalno doba: etali !bakar, bronza, =eljezo" zamjenjuju kamen kao materijal za pravljenje oru;a i oru=ja.Usavr?ena je proizvodnja proizvodnja metala iz rude a u zemljoradnji se koriste ralo i gvozdene motike.0avljaju motike.0avljaju se zanastvo i trgovina.+rade se naselja sa ku@ama nad koljem !sojenice". Bosna i Here!o"ina # $aleolit#: 'a tlu (i) >ovjek se naselio u razdoblju paleolita prije oko 733.333 godina godina u vrijeme kada >ovjek nije bio razumno bi@e !neandertalski tip >ovjeka".'alazi iz ovog perioda su gruba kamena oru;a !kamene strugalice, ?iljci u vidu sjekire" koja su prona;ena na lokalitetima %elika +radina na %relu ame, u Kamenu kod u?@a Usore, aloj +radini u Kula?ima, %elikom ajdanu kod e?nja, arkovcu u &etlaku kod &ervente, Pe@ini u +lamo>anima kod (anja 1uke, %isokom brdu 1upljanjici itd./z mla;eg paleolita na tlu (i) je otkriveno nalazi?te u pe@ini (adanj kod $toca !gravura na stijeni koja ima oblik =ivotinje sli>ne konju, te veliki broj kamenih alatki, graviranih kostiju i nakita, malih ?koljki, zuba jelena i dr.oru;a". dr.oru;a". Bosna i Here!o"ina # neolit#: #staci materijalne kulture kulture iz ovog perioda ukazuju na izuzetan zna>aj prostora prostora (i) za izu>avanje evropskog evropskog neolita u kojem se mije?aju dva stila:editeranski i Podunavski. Podunavski. 'ajpoznatija nalazi?ta iz starijeg neolita su na lokalitetima +ornje uzle, #bri kod Kaknja, Zelena pe@ina kod ostara, avli@a pe@ina iznad vrela iholjine u blizini 1jubu?kog i dr. 2
Karakteristika ovih naselja je da se nalaze pored rijeka, da imaju odre;en broj koliba i pe@inski zaklon !iz sigurnosnih razloga".1judi izra;uju i koriste posu;e, a izra;en je i prvi lonac i to ru>no bez lon>arskog kola./z srednjeg neolita nalazi?ta su lokaliteti u Konjicu, #brima, 4rnautovi@ima kod %isokog, +rba>a kod $latine, u uzli itd. U uzli je prona;eno sojeni>ko naselje od ku@a koje su gra;ene nad vodom.U mla;em neolitu najpoznatije nalazi?te je u (utmiru kod $arajeva.adi se o naselju koje se nalazi na otvorenom ravni>arskom prostoru, u blizini rijeke i potoka, te ?umskih masiva bogatih divlja>i.Ku@e su tipa zemunica, a prona;ene su kamene alatke, zemljano posu;e, ljudske i =ivotinjske *gure.#d =itarica se uzgaja p?enica, je>am, le@a, od vo@a se gaje divlje jabuke, lje?njak i dr., a od =ivotinja gove>e, ovca, koza, svinja, psi i pripitomljeni jelen. Bosna i Here!o"ina # %etalno doba: Pojava metala zna>ajno je uticala na razvoj doga;aja u (i).udarstvo i metalurgija su postale va=ne privredne grane koje su bile izvor =ivota ali i uzrok pohoda brojnih osvaja>a.Prema metalu od kojeg su pravljena oru;a i oru=ja, metalno doba u (i) dijelimo na bakarno, bronzano i =eljezno doba. Bosna i Here!o"ina # bakarno doba: ragovi naselja iz bakarnog doba prona;eni su u pe@ini )rustova>i !kod $anskog osta", na gradini Zecovi !kod Prijedora", na gradini 4lihod=e u dolini (ile ! kod ravnika", na %isu !kod &ervente", +racu !kod Kre?eva", &vorovima !kod (ijeljine" i dr. Bosna i Here!o"ina # bron&ano doba: %remenom je >ovjek spoznao da mije?anjem bakra sa malo kalaja dobija znatno >vr?@i metal a to je bronza. (ronzano doba traje od 7A. do B. stolje@a st.e.. 'aselja se iz sigurnosnih razloga grade na uzvisinama-gradinama zbog lak?eg branjenja. ragovi naselja iz bbronzanog doba prona;eni su na prostoru +lasinca, &onje &oline na rijeci $avi kod (osanske +radi?ke, &ebelo (rdo kod $arajeva, rostruka gradina u $ovi@ima, %eliki gradac u Privali iznad (u?kog (lata i dr. Karakteristika: ku@e su bolje gra;ene, u upotrebi je zidana kalotna pe@ sa pe@nicom za pe>enje kruha, hrana se >uvala u velikim kerami>kim sudovima ukopanim u pod ku@e, koriste se =rvnjevi za mljevenje =ita i namje?taj. Bosna i Here!o"ina # 'elje&no doba: Pojava =eljeza se zbila na kraju . milenijuma st.e., a razlikuju se dva perioda : hal?tat !od B33. do 923. godine st.e." i laten ! od 923. do 733. godine st.e. ". U (i) u hal?tatskom periodu nalazili su se /liri koji su bitno uticali na politi>ka, socijalna i kulturna kretanja kao i =ivot na ovom prostoru.'aselja iz bronzanog doba nastavila su =ivot i u =eljeznom dobu, kao npr. %is kod &ervente, Pod kod (ugojna, Kopilo kod Zenice, %elika +radina na %relu ame i dr. Posebno su zna>ajna dva sojeni>ka naselja iz ovog doba : ipa> na obali Une kod (iha@a i &onja &olina na $avi kod (osanske +radi?ke. Karakteristika: ku@e imaju pod od ilova>e, sobe su imale pla5on iznad kojeg je bio tavan, na sredini ku@e se nalazilo ognji?te, u upotrebi je sa> !peka" za pe>enje kruha, te >etvrtaste kerami>ke pe@i sa pe@nicom za kruh i povr?inom za kuhanje.Znali su za p?enicu, je>am, proso i zob, grah, le@u i gra?ak, jabuke kru?ke, tre?nje, drijen, lje?njak. Dr#(t"eni odnosi # $rahistoriji: 1judi su prvo =ivjeli u porodicama, zatim u rodovima, plemenima i plemenskim savezima, sve do nastanka klasnog dru?tva i dr=ave kao aparata za prinudu.Porodica je pro?la kroz 9 5aze razvoja: 7.Porodica krvnog srodstva !svaka =ena pripada svakom mu?karcu i obrnuto". .Punalua-brak !iz braka su isklju>ena bra@a =ena i brati@i svih koljena, te sestre mu=eva i sestri>ne svih koljena" C.$indijazmi>ka porodica !jedan mu?karac =ivi samo sa jednom =enom, a poligamija !nevjerstvo" je pravo samo mu?karca, kod razvoda braka djeca pripadaju =eni ali se zna ko je otac djeteta". 9.onogamna porodica !najsavremeniji oblik porodice koji se zasniva na braku jedne =ene i jednog mu?karca". Stari "ijek ) Antika*: $tari vijek !antika", obuhvata period od osnivanja prvih dr=ava u 4ziji i 45rici !9 milenij st.e" do propasti Zapadnog imskog Darstva !986. godina n.e.". o je period klasnog robovlasni>kog dru?tva, koje se najprije pojavilo kod naroda $tarog istoka, a ne?to kasnije se javlja razvijeno robovlasni>ko dru?tvo kod starih +rka i rimljana ?to je imalo odraza i na cjelokupne evropske
3
prostore pa i na prostor dana?nje (osne i )ercegovine. 'a tlu (i) prepoznatljive su dvije anti>ke etape razvoja: prva-ilirska i druga rimska. Ilirsko ra&doblje: /liri su pripadali grupi indoevropskih naroda. U anti>ko doba, /liri su naseljavali zapadne oblasti (alkanskog poluostrva !od 0adrana do orave, od 4lbanije do /stre" uklju>uju@i i prostor (i), a smatra se da su na (alkan do?li iz srednje Evrope. %ode@a /lirska plemena su bili 0apodi, &ezidijati, &almati,&icioni i &aorsi. %eliki uticaj na /lirska plemena u drugoj polovini prvog milenijuma st.e. imali su njihovi dodiri i mije?anja sa Keltima i +rcima. Pleme Kelti !+ali" je indoevropskog porijekla. U Evropu su do?li po>etkom 7. milenija st.e. a na prostor (i) su do?li C83. i C63. godine st.e. Kelti su izvr?ili veliki uticaj na ilirska plemena, tako da su /liri od Kelta preuzeli lon>arsko kolo, plug, grablje, razne alatke i dr. +r>ki uticaj na ilirska plemena ostvaren je preko gr>kih kolonija koje su oni osnovali od kraja 8. stolje@a st.e. a naro>ito u 9. stolje@u st.e. kada je +r>ka kolonizacija 0adranskih otoka dobila ?ire razmjere. 'ajzna>ajnija +r>ka nastamba na tom prostoru bila je 'arona !dana?nji %id kod etkovi@a" odakle su dolinom 'eretve vodili glavni trgova>ki putevi u dubinu (osne, i istim za Podunavlje. /lirsko-gr>ka trgovina je bila veoma razvijena. +r>ki trgovci su iz /lirika iznosili metale kao ?to su zlato, srebro, bakar, =eljezo, a donosili svoje zanatske proizvode kao ?to su nakit, posu;e !metalno i kerami>ko", oru=je i dr. Ri%sko+Ilirski rato"i: %e@ u C. stolje@u st.e. na (alkansko poluostrvo su po>eli prodirati imljani i to preko jadranske obale. Pobjedom nad Kartaginom, imljani su ve@ sredinom C. stolje@a st.e. postali dominantna vojno-politi>ka sila na srednjem 0adranu. imljani su sa /lirskim plemenima ratovali oko dva i po stolje@a, od B.godine st.e. pa do B.godine st.e. tj.do sloma (atonovog ustanka. / imsko-ilirski rat je zapo>eo B godine kada su imljani napali 4rdijejski savez !/lirsku Kraljevinu na >elu sa kraljicom eutom" gdje su odnijeli pobjedu nad /lirima. // imsko-ilirski rat je zapo>eo 7B godine st.e. a ne?to kasnije u periodu od 787 do 768 godine st.e. i do tre@eg, u kojima su imljani tako;e odnijeli pobjedu. ime je prestala da postoji /lirska Kraljevina a im je zavladao isto>nom obalom 0adrana ali ne i njegovim zale;em, jer su =estoki ratni sukobi sa &almatima, 4rdijejcima, 0apodima, &ezidijatima tek prestojali. imsko-dalmatski ratovi: rajali su oko jednog stolje@a. $a prostora 'arone, koja je postala jaka rimska vojna baza, pod vo;stvom konzula +aja arija Figula, imljani su se 726. godine st.e. uputili prema glavnom &almatskom upori?tu &alminiju koji se nalazio iznad dana?njeg &uvna.U =estom sukobu imljani su bili potu>eni. U novom napadu imljana !predvo;enih novim konzulom $cipionom 'azikom" imljani su zauzeli i potom spalili &alminijum, i time je za izvjesno vrijeme sru?en otpor &almata. 8A.godine st.e., &almati su napali na rimski teritorij zauzev?i $alonu !$olin", a tek nakon dvije godine ratovanja &almati su potisnuti. Koriste@i se rimskim gra;anskim ratom izme;u Dezara i Pompeja, ilirska plemena su se 2.godine st.e. digla na op@i ustanak. 0apodi su prodrli u sjevernu /taliju a &almati su pusto?ili primorje.U odlu>uju@em sukobu 9A. godine st.e. rimski odredi su pretrpjeli stra?an poraz kod $inodija, a naredne godine &almati su ponovo zauzeli $alonu. 'akon ?to je preuzeo vlast, #ktavijan je C2. godine st.e. napao 0apode i osvojio utvr;eni grad etulum, a potom je krenuo na &almate. %o;ene su te?ke borbe, a otpor &almata je sru?en CC. godine st.e.. &almati su se morali obavezati na pla>anje danka te predati kao taoce 833 dje>aka. imsko-Panonski ratovi: 0edan od posljednjih ratova imljani su vodili sa Panoncima 76. godine st.e. kada je pod rimsku vlast do?ao i prostor sjeverne (osne. ime je u posljednjim godinama stare ere prostor cijele (i) u?ao u sastav rimske imperije. imljani podi=u brojna utvr;enja ?irom ovog prostora kako bi mogli osmatrati i kontrolirati pokorena plemena. e;u najzna>ajnijim utvr;enjima bila su : (urnum !/vo?evci kod Knina", 4ndetrium !+ornji u>", +ardun !kod $inja", )umac !kod 1jubu?kog", i dr. atoborna ilirska plemena su se te?ko mirila sa porazom te se 6 godine n.e. di=u na ustanak. Ustanak podi=u &ezidijati na >elu sa (atonom, te se po njemu ustanak i zove (atonov ustanak. 'jima se pridru=uju i druga ilirska plemena, nakon >ega imljani sklapaju mir sa +ermanima, okupljaju brojnu vojsku i pod vo;stvom iberija i +ermanika kre@u na ustanike. Ustanici su dvije godine uspje?no odoljevali imskoj vojsci, me;utim na kraju ipak imljani odnose pobjedu. (aton se predaje imljanima B. godine n.e. kada je sru?en otpor ustanika. (aton nije ubijen ve@ je deportovan u avenu.
4
BIH U RANOM SREDNJEM VIJEKU
ani $rednji vijek trajao je u periodu od %// do G// stolje@a, a ovaj period karakteristi>an je po pojavi 5eudalizma. 'a historijsku scenu stupaju : +ermani, $laveni, 4rapi, urci i mijenjaju dotada?nju strukturu anti>kih i isto>nih naroda. Zapadno imsko carstvo je palo 986. godine , ali se hri?@anstvo i dalje u>vr?@ava kao i dru?tvene promjene, mada u nestabilnim okolnostima. (osna najmirniji period do=ivljava za vrijeme vladavine /sto>nih +ota !od 9B3 – 2C2. godine" i iz ovog perioda poti>u i prve spoznaje o organizivanosti crkve na ovim prostorima. $lavenizacija na?eg prostora po>inje u %// stolje@u kada skupine $lavena, predvo;ene 4varima prelaze rijeku $avu i po>inju sa prodorom na podru>je (i). $lavensko zaposijedanje (alkana trajalo je du=i vremenski period u toku %/ i %// stolje@a. 'a (alkanskom poluostrvu u ranom srednjem vijeku se 5ormira vi?e ju=noslavenskih dr=ava : akedonija, a?ka, &uklja, )rvatska , (osna i dr. &oseljavanje $lavena na prostore na?e zemlje, ina>e, je jedan od najkompleksnijih problema koji se ve=u za povijest na?e zemlje, jedni su tvrdili da su (osnu prvo naselili )rvati pa ona s pravom treba da se ve=e za )rvatsku, a drugi da su je naselili $rbi pa treba da se ve=e za $rbiju. 'a takvim teorijama izgradilo se neosnovano H istorijskoI pravo na na?u zemlju koju, na=alost, na?i narodi ve@ stolje@ima pla@aju. o se pokazalo i zadnjem ratu od 7BB – 7BB2. U srednjem vijeku u na?oj zemlji =ivi narod koji se zove (o?njani. Za na?u zemlju je speci*>no to da je njen naziv predslavenskog korijena i nauka je ve@ utvrdila da se (osna u rimsko doba nazivala (assania. aj naziv se ve=e za jedno ilirsko pleme koje se zvalo Poseni pa se smatra da su ih pogre?no zvali tj. zvali su ih (oseni. U procesu slavenizacije od (assania je nastao naziv (osona a zatim (osna, a njen narod (assani, od >ega se u srednjem vijeku nazivaju (o?njani. Prvi pisani trag o (osni datira iz G stolje@a u djelu bizantijskog cara i pisca Konstantina Por*rogeneta H&e administrando imperioI ili H# upravljanju dr=avomI koji (osnu pominje pod imenom (osona, i pominje je u sastavu susjedne $rbije i pominje i dva grada &esnik i Kateru, zatim u djelu Popa &ukljanina iz 7. stolje@a. %e@ je objavljeno posthumno jedno djelo od uhameda )ad=ijahi@a pod nazivom H(osna u G stolje@uI koje otvara niz novih pitanja o tuma>enju Konstantinovog djela. (osna je u to doba bila po naizmjeni>nom vla?@u susjednih dr=ava a?ke, &uklje i )rvatske, te u znaku globalne predominacije >as %izantije, >as Ugarske. %a=ne podatke o na?oj zemlji dao nam je po imenu Dinam i Kinam koji pi?e o bosanskom banu (ori@u da se bori na strani Ugarskog kralja i usput spominje da se njegova zemlja (osna prostire sve do &rine i tu se grani>i sa $rbijom. 0o? pi?e da su (o?njani narod koji =ivi samostalno, ima svoje obi>aje, zakone i svog vladara. /ako su mnogi histori>ari osporavali ovo djelo ono je veoma dragocjeno i kada se taj podatak uporedi sa ostalim podacima u tom djelu mo=e se vidjeti da Dinam iznosi dosta ta>ne podatke. 7. (an bosanski, ban (ori@ ! 7729 – 7769." (an (ori@ je prvi poznati bosanski ban i bio je velika? iz $lavonije. $a svojim se >etama pridru=io Ugarskoj vojsci u nastojanju da povrati ugarsku mo@, me;utim, Ugarska vojska se s njim mimoilazi i odlazi za (eograd, a bosanska vojska se vra@a u (osnu. (izantske vladavine u njegovom periodu (osna se rje?ava tek 77AB. godine i tada se pojavljuje prvi pomen sljede@eg vladara (osne bana Kulina. . (an bosanski, ban Kulin ! 77A3 – 739." (an Kulin je drugi ban (osne i u njegovo doba u diplomatskim spisima (osna predstavlja izgra;enu, >vrstu dr=avu nazivanu : vojvodstvo, banovina, kraljevstvo...(osna se prostirala od &rine do +rme>a, sa oblastima (osna, Usora, $oli, i &onji krajevi oko $ave.(an Kulin je najreprezentativnija li>nost bosanskog srednjovijekovlja, jer se za njegovo ime ve=u : politi>ka stabilnost i privredni prosperitet zemlje ! razvijeno rudarstvo i trgovina sa &ubrovnikom", a poznata je i njegova povelja !ugovor" koji potpisuje sa dubrova>kom op@inom B.BA.77AB. godine !Povelja Kulina bana " koja je bila prvi me;unarodni ugovor (osne. (osna je imala potpuno izgra;enu 5eudalnu strukturu vlasti. Bo!#%ili Prvo hereti>ko u>enje !suprotno u>enju katoli>ke crkve" javlja se u vrijeme Kulina bana i uzelo je ?irokog maha na bosanskom podru>ju koja postaje sredi?tem i stjeci?tem novog u>enja 5
bogumilstva !Drkva bosanska". #vo @e imati velikog uticaja na historijsku sudbinu (osne koja @e se na@i na udaru inske kurije koja je vodila nekoliko krsta?kih ratova protiv heretika – nevjernika. (ogumilstvo korijene vu>e iz ale 4zije, a javili su se u (ugarskoj i akedoniji ve@ u G stolje@u. #snovne karakteristike njihovog u>enja bile su : o?tro protivljenje crkvenoj hijerarhiji, slavljenje samo isusa Krista, a ne svih svetaca koji se poistovje@uju sa isusovom veli>inom, ukinut je kult ikone i njeno dizanje na nivo bo=anstva, $ve treba pri>estiti i ispraviti, pa su se po tome i zvali J>isti, Jpravi hri?@ani Jbogu mili, ne priznaju vaskrsnu@e, pri>e?@e, odlikuju se krotko?@u, @utljivo?@u, bezgglasnog smijanja i izgledali su blijedi od posta.U narodu su bili vrlo aktivni, =enama su davali svojevrsnu ravnopravnost i bili su ne samo vjerska , nego socijalna sekta, jer su ukinuli centralisti>ku vlast i svemu ?to se protivilo opstanku bosanske dr=avnosti !borba protiv pape, ugarskih kraljeva, srpskih vladara..." Drkva bosanska predstavlja izdanak bogumilstva. ,- Bosanski ban. ban Matej Ninosla" )/0,0 1 /023-* atej 'inoslav je za tre@eg bana bosanskog postavljen 7C. godine.U to vrijeme imska kurija je vodila o?tru borbu za ukidanje Drkve bosanske i hereze , te je vodila krsta?ke ratove protiv nevjernika. (orba za opstanak Drkve bosanske bilo je ne samo vjerski , nego i politi>ki problem, a odbrana navodne hereti>ke !Drkve bosanske kako su je zvali u imu" bilo je od dr=avnog zna>aja.%odio se trogodi?nji kri=arski rat i bosanska vojska ateja 'inoslava je uspjela da odbrani zemlju , kojoj je rat nanio mnogo ?tete.'akon rata potpisan je sporazum sa &ubrovnikom o trgovini i prijateljstvu u kome on sebe naziva J ja, atej 'inoslav, po milosti bo=ijoj veliki ban bosanski u kome se obavezuje na odbranu &ubrovnika ?to dovoljno govori o stabilnosti bosanske dr=ave. 'inoslav atej je pomo@ pru=io i $plitu !na njihov poziv" kada je bio u sukobu sa rogirom, te se iz ovog mo=e zaklju>iti da ga $pli@ani nisu do=ivjeli kao heretika, jer u svom ustavu su imali da je zabranjeno svako gostoprimstvo hereticima. (osanska biskupija se zbog krsta?kog rata povukla sa sjedi?tem u Lakovo, dakle izvan (i), ?to @e biti od sudbinskog zna>aja za otvaranje prostora za djelovanje Drkve bosanske. (an 'inoslav se pokazao kao odlu>an i sposoban vladar koji je nasuprot nastojanjima ima i Ugarske da uni?te bosansku herezu uspio da u>vrsti i potvrdi djelovanje Drkve bosanske. U svemu se u>vrstila stale?ka organizacija i struktura bosanske vlastele koja je predstavljala neki oblik politi>kog naroda srednjovijekovne (osne. Posljednje spominjanje bana 'inoslava poti>e iz 79B. godine kada je obnovio, raniji ugovor sa &ubrov>anima. 'inoslava naslje;uje njegov ro;ak ban Prijezda. 4- Ban bosanski. ban Prije&da ) /024 1 /056- * (an Prijezda se smatra praocem bosanske vladarske dinastije Kotromani@a. U njegovom periodu (osna je podijeljena, pa je ban Prijezda vladao (osnom i &onjim krajevima oko $ave, dok su Usora i $oli izdvojene u posebne banovine i povjerene na vlast razli>itim kraljevim suradnicima, da bi potom bile pripojene a>vi kojom je vladao srpski kralj $te5an &ragutin. eritorij (osne razbijen je na nekoliko oblasti, a centralna vlast se uop?te nije osje@ala, te je u zemlji zavladala nesigurnost koja je usporavala trgovinu i druge privredne djelatnosti. (osanski heretici – bogumili pripadnici Drkve bosanske su izvo=eni kao roblje, ?to je rimska crkva odobravala. 2- Ban bosanski. ban Stje$an I Kotro%ani7 (an $tjepan / Kotromani@ je bio Prijezdin sin i naslijedio ga je na >elu (osne. U njegovo vrijeme papa u (osnu ?alje Franjevce od kojih o>ekuje istrebljenje bosanske hereze Mbogumila. 8ranje"i U G/% stolje@u dolazi do teritorijalnog ?irenja (osne i to na podru>jima masovno nasljenim pravoslavnim i katoli>kim =ivljem, dok pripradnici Drkve bosanske ostaju malobrojniji. %e@ 7B7. godine papa 'ikola u (osnu ?alje Franjevce koji 7C93. podi=u 5ranjeva>ku vikariju i samostane.Poseban uticaj 5ranjevci su imali zato ?to su bez prekida vr?ili svoju misiju. Franjeva>ki red Jale bra@e spada u Jprosija>ke mona?ke redove. #sniva> je Franjo 4si?ki, >ije je u>enje o odricanju i siroma?tvu prihvatio ?iroki dru?tveni sloj. Franjevcima je po?lo za rukom ono ?to stolje@ima nije uspjelo ugarskim kraljevima, a to je obuzdavanje Drkve bosanske
6
i njenog u>enja. Prema nekim podacima oni su u periodu od 7CCB – 796C, uspjeli da preko >etiri petine =itelja (osne obrate na katoli>anstvo !oko 233.333 ljudi." 2- Ban bosanski. ban Stje$an II Kotro%ani7 ) /,00 1 /,2,-* 'a izmaku G/// stolje@a na (osnu su svoju vlast pro?irili poznati hrvatski velika?i Nubi@i i vrijeme njihove dominacije trajalo je sve do 7C. do dolaska na vlast bana $tjepana // Kotromani@a. $tjepan // je u>vrstio vezu sa ugarskim dvorom i pod ugarskim protektoratom uspijeva da vode@i samostalnu politiku znatno teritorijalno pro?iri i oja>a bosansku dr=avu. %rhunac teritorijalne veli>ine i politi>ke snage srednjovijekovna (osna je do=ivjela za vrijeme vladavine bana $tjepana // Kotromani@a i narednog bana !kralja" vrtka / Kotromani@a. vorac srednjovijekovne bosanske dr=avne stabilnosti i njenog unutra?njeg napretka bio je $tjepan // Kotromani@. 'a samom po>etku svoje vladavine (osni je pored &onjih Krajeva ! (osanske Krajine" pripoio Usoru, $oli, =upe &uvno, 1ivno i +lamo>, zatim primorje od 'eretve do Detine. Pravoslavlje postaje va=na vjerska komponenta pored postoje@ih katolika i malobrojnih pripadnika Drkve bosanske.jima (osna se u vrijeme $tjepana // Kotromani@a prostirala od $ave do mora i od Detine do &rine. osim ?to je teritorijalno pro?irena (osna je i privredno oja>ala. U (osni se otvaraju rudnici plemenitih metala, razvijena je trgovina sa &ubrovnikom i drugim gradovima jadranske obale, a postepeno su po>ela da se uobli>avaju gradska naselja. %je?to je vodio svoju spoljnu politiku, pa je u>vrstio veze sa imskom kurijom i Ugarskom. nakon njegove smrti prijesto u (osni zauzima njegov sinovac vrtko / Kotromani@. 9- Ban bosanski i /- kralj Bosne T"rtko I Kotro%ani7) /,2, 1 /,/-* vrtko / sin je %ladislava Kotromani@a i jelene Nubi@ i bio je po redu 6. ban bosanski, ali i prvi kralj (osne. Kao ban naslijedio je $tjepana // Kotromani@a. u prvim godinama vrtkove vladavine od zna>aja su politi>ke promjene koje su nastale u bosanskom okru=enju. vrtko / vladao je nave@im teritorijalnim podru>jem koje je $rednjovijekovna (osna ikada imala. U jesen 7C88. godine u manastiru ile?evi krunisan je za kralja i uz vrtka dodao ime $te5an ?to @e pored svog imena imati svi naredni Kotromani@i. vrtko / $te5an Kotromani@ bio je kralj $rbljem i (osnom i Primorjem i zapadnih strana !?to dovoljno govori o veli>ini tada?nje teritorija kojom je vladao".Krunidbu su priznale : srpske velmo=e, ugarska, dubrovnik i leta>ka republika.. U vrijeme vrtkove vladavine teritorij (i) dolazi u prvi neposredan dodir sa #smanlijama kada isti zauzimaju oblast 'eretve i (ile@e.'a Kosovu je odigrana >uvena kosovsa bitka, u kojoj #smanska vojska osvaja veliku pobjedu. $rednjovijekovna (osna u vrijeme vladavine $tjepana // i i vrtka / do=ivljava najve@i uspon, ra;a se novo dru?tvo i nova civilizacija na ovom prostoru. +ra;anstvo postaje posebna struktura dru?tva, razlike u stale=ime postaju izra=enije, podi=u se bosanski gradovi, a materijalni =ivot postaje superiorniji u odnosu na duhovni.(osna je u vrijeme vrtka / bila na vrhuncu svoje mo@i, a njegova smrt 7CB7. godine ozna>ila je zavr?etak uspona bosanske dr=ave i po>etak njenog kraja. DODATNE KARAKTERISTIKE SREDNJO;IJEKO;NE BOSNE NA NJENOM ;RHija je veli>ina odgovarala onovremenskim gradovima na (alkanu i u Evropi sna=enje dru?tvene di5erencijacije gra;anstvo postaje posebna dru?tvena struktura bosanski gradovi imaju trgove na kojima se odvija dru?tveni i javni =ivot, a u sredi?tu naselja se nalazila crkva u arhitekturi se osje@a gotski uticaj i uticaj ra?ke i moravske ?kole kultura srednjovijekovne (osne prepoznatljiva je po ste@cima kao nadgrobnim spomenicima nakon vrtkove smrti dolazi do op?teg haosa I; PO>?A;?JE PERIOD OSMANSKE UPRAVE U BOSNI (1463-1878)
Os%ansko arst"o #sniva>em #smanske dr=ave smatra se knez #sman !iz plemena #smani" koji je osnovao svoju kne=evinu na sjeverozapadanoj obali ale 4zije. 'jegovi nasljednici su je ?irili i tako dolaze i na 7
(alkan. 'a >elu #smanske dr=ave je bio sultan koji ima neograni>enu mo@ a jedinu pomo@ dobija od vezira i to vojnu pomo@. Dijelo dr=ava se dijelila na ve@e upravno teritorijalne jedinice koje se zovu ejaleti kojima upravljaju begler-begovi, ejaleti se dijele na sand=ake kojima upravljaju sand=ak bezi, sand=aci se dijele na kadiluke a kadiluci na nahije. U cjelokupnoj dr=avi je bio uspostavljen timarsko-spahijski sistem. Posjedi koji su dodjeljivani za vojne zasluge zovu se timari, a za dr=avnu slu=bu zijameti i hasovi. #smanska vojska je bila veoma dobro ure;ena a >ine je spahije – konjanici i jeni>ari – pje?adija a uz njih su tu bili i pomo@ni odredi. J+aza, sveti rat, bila je ideal, zna>ajan >inilac, u osvajanju i razvoju osmanske dr=ave. $vrha svetog rata nije bila da uni?tava, ve@ da pod>injava nevjerni>ki svijet. mada je neprestani sveti rat bio osnovni princip ovog carstva, ono je u isti mah istupalo kao za?titnik pravoslavne crkve i miliona pravoslavnih kr?@ana. /slam je hri?@anima i 0evrejima garantovao =ivot i imovinu pod uslovom da budu pokorni i pla@aju danak. (ilo im je dozvoljeno da slobodno ispovijedaju svoja vjerska ubje;enja i da =ive u skladu sa sopstvenim vjerskim zakonima. U osmanskom cartsvu su postojale dvije osnovne klase : vladaju@a !vojni>ka klasa" i podre;ena proizvo;a>ka !raja". $ultan ehmed El Fatih !#svaja>" koji 796C. godiine osvaja ve@i dio (osne, a 79A. godine )ercegovinu. Kompletno osvajanje se zavr?ava u prvoj polovini 76. stolje@a Teritorijalno (irenje Bosansko! sand'aka # /2- i /9- stolje7# (osanski sand=ak je bio polazi?te za sva osmanska osvajanja prema srednoj Evropi sve do osnivanja (osanskog ejaleta 72A3. godine. a vojni>ka uloga ovog sand=aka !ejaleta" zadr=a@e se do kraja njihovog postojanja. (osanski sand=ak je osnovan 796C. godine i znatno se pro?irio tokom G%/ stolje@a ! od $medereva do (anja 1uke, osvojena $rebreni>ka banovina 727., obrazovan Zvorni>ki sand=ak , a pohodi su usmjereni prema &almaciji, 1ici i $lavoniji. emu je grad dobio ime. $a>uvana je vaku5nama – zadu=bina /sa bega /shakovi@a po kojoj se vidi da je time i zapo>elo urbano 5ormiranje grada. 'a taj na>in nastaju i mnogi drugi gradovi u (osni. +odina osnivanja grada $arajeva uzima se 796. 'eke od ostav?tina su : Dareva d=amija, dvor saraO, tekija na (entba?i, han na (a?>ar?iji !Kolobara", most preko iljacke, hamam, izvjestan broj du@ana, te mlinove na iljackoj. Ko je bio ehmed pa?a $okolovi@ i njegova uloga ehmed-pa?a $okolovi@ je bio rumelijskog porijekla i pre?ao je na islam. Postavljen za tre@eg vezira Porte . Prve zadu=bine podigao je u rodnom selu $okolovi@ima, koje je kompletno prihvatilo islam. u je sagradio d=amiju, mekteb, musa*rhanu, imaret, vodovod i >esmu. Podigao je most preko &rine u %i?egradu i onaj na rebi?njici !4rslanagi@a most", karavan-saraj itd. na@aj i #lo!a >a&i H#sre 1be!a +azi )usrev - beg je postavljen za prvog sand=ak-bega (osanskog sand=aka od 727–7297.g. Poticao je iz ugledne porodice i bio je veliki vojskovo;a. Zahvaljuju@i njemu i njegovim zadu=binama grad $arajevo je ubrzo postao veliki grad ?eher, a do tada je smatran kasabom. 'eke od ostav?tina su d=amija i preko puta nje medresu !Kur?umlija". U njenoj blizini podigao je hanikah-poseban tip medrese, zatim hamam, bezistan uz kojeg je podigao i >uveni a?lihan. #sniva> je i vi?e humanitarnih ustanova, imareta i musa*rhana, zatim preko 33 du@ana u sarajevskoj >ar?iji. #d 7268-726A. bosanski sand=ak-beg bio je )amza – beg , a od 726A dva mjeseca Ferhad – beg %ukovi@ &esisali@, potomak poznate srednjovijekovne porodice %ukovi@ – &esisali@, utemeljitelj >uvene Ferhadija d=amije u $arajevu. Pre?av?i na islam postaje Ferhad – pa?a $okolovi@ na@aj i #lo!a 8erhad 1 $a(e Sokolo"i7a Ferhad-beg je 7289. g. imenovan za (osanskog sand=ak-bega, a sjedi?te san;aka postaje (anja 1uka. U (anja 1uci je podigao 76 javnih objekata, od kojih je najzna>ajnija d=amija Ferhadija u njenoj neposrednoj blizini dao je da se podigne 33 du@ana, zatim karavan-saraj, banja, saraj-dvor, te jo? neki objekti. 8
72A3. g. osnovan je (osanski ejalet, njegov prvi begler-beg, koji je dobio titulu pa?e bio je Ferhad-pa?a $okolovi@. Kada je ubijen, posmrtni ostaci su mu preneseni u (anja 1uku. Poslije Ferhad – bega za novog beglerbega do?ao je )asan – pa?a Predojevi@ i odmah krenuo sa novim osvajanjima. Zauzeo je ipa>, Ntuli@ i (lagaj na Korani, a nerdne godine 72B. i (iha@. Utaborio se podno $iska 72BC. godine i po?to nije dobio o>ekivanu vojnu pomo@ sa velikim gubicima od habzbur?ke vojske osmanska vojska se povla>i ! me;u poginulih 8333 vojnika i o*cira bio je i )asan – pa?a". Poraz kod $iska ozna>io je kraj daljeg napredovanja osmanske vojske prema zapadu. Zbog ja>anja provincijske vojske ustanovljen je timarski sistem koji je va=io samo za (osnaski ejalet. Ti%arski siste% (osni je od samog po>etka osmanske uprave bio nametnut otomanski 5eudalni poredak. Postojale su dvije vrste posjeda koji je spahija mogao dobiti od dr=ave i taj je sistem poznat pod nazivom timarski sistem, bio je vojno-5eudalan: Zakupnici tih posjeda morali su se odazivati s oru=jem i konjima svakom pozivu na vojnu du=nost, isto su tako morali dovoditi i uzdr=avati i druge vojnike u upravnom razmjeru sa svojim prihodima. Kad su #smanlije osvojile (osnu, i kr?@anin je mogao postati spahija i dobiti od dr=ave timar, a da se nije morao odre@i svoje kr?@anske vjere. Osni"anje Bosansko! ejaleta /253- !odine. sand'ai i sjedi(ta $and=aci koji su u?li u sastav (osanskog ejaleta su: (osanski, )ercegova>ki, Zvorni>ki, Kli?ki, Pakra>ki, Kr>ki, Po=e?ki i (iha@ki. +ranice ejaleta nisu obuhvatale samo prostor dana?nje (osne, nego i susjednih dr=ava &almacije, $rbije, )rvatske. $jedi?te ejaleta je prvo grad (anja 1uka, pa onda je izmje?teno sjedi?te u $arajevo. e;utim, grad $arajevo je zahvatio veliki po=ar pa je sjedi?te premje?teno u ravnik. Kada se $arajevo obnovilo sjedi?te je ponovo u njemu i tu i ostaje. Cirenje isla%a i orjentalne i"ili&aije Prije dolaska #smanlija u (osni su bile tri vjeroispovijesti: bogumilska, katoli>ka i pravoslavna te ni jedna mije imala samostalnost kao organizovana vjerska snaga. Zbog toga je u (osni i do?lo do tako masovnog ?irenja islama. 'ajmasovniji prelazak na islam bio me;u bogumilima. Prihvatanjem islama 5eudalci su kao timare dobivali svoje stare plemenite ba?tine i tako zadr=avali ranije posjede, dok su seljaci dobivali izvjesne povlastice. ijeka &rina predstavljala je pravu granicu kad je ?irenje islama u pitanju.'ajintenzivniji period prelaska na islam bio je u drugoj povini 76. i prvoj polovini 78. stolje@a, a nastavi@e se sve do sloma osmanskog carstva. Prelazak na islam nije bio pod patronatom dr=ave, nego dobrovoljno bez sile. $provedena su na>ela iz KurQana : J%ama va?a, nama na?a vjera J iJU vjeri nema sile Posebno zna>ajna uloga u ?irenju islama odigrali su gradovi kao centri islamske kulture i civilizacije. #smanlije su sistemom vaku5a podizali nova naselja ili su razvijali ve@ postoje@a. i se gradovi razlikuju od evropskih po nastanku, razvitku i svojoj ulozi. %e@inu stanovnika >inili su uslimani koje su gradovi privla>ili brojnim povlasticama koje su davale osmanske vlasti. %eoma va=nu ulogu u 5ormiranju gradova imali su vaku* !zadu=bine" jer su uz vaku5ske kultne objekte nicali gradovi. %aku5e su osnivali osmanski dostojanstvenici : beglerbegovi, sand=ak – begovi, pa?e, uleme i dr. o je ra;eno prvenstveno iz vjerskih razloga, jer islam tra=i usmjeravanje imetka za op@edru?tvene potrebe. $a islamom ?irila se islamska kultura i civilizacija posebno u s5eri gra;evinarstva, a osim sakralnih gra;eni su i privredni objekti : trgova>ki objekti, objekti dru?tveno – prosvjetnog karaktera, mostovi, hanovi ....%elika pa=nja posve@ena je stambenoj arhitekturi i kulturi stanovanja. 9
azvijaju se tri vrste gradova a to su: proizvodna, obrtna i kulturna sredi?ta. %aro?i su naselja koja potje>u iz srednjovjekovnog perioda a u doba osmanske uprave do=ivljavaju stagnaciju. Kasabe su naselja sa muslimanskim =ivljem, sa>injena od vi?e mahala, sa glavnom d=amijom, >ar?ijom, sedmi>nim pazarnim danom itd. Prvi gradovi koji u ejaletu dobivaju status kasabe su 'ovi Pazar i $arajevo. Neherom su nazivani veoma razvijeni gradovi a to @e postati (anja 1uka i $arajevo, a naro>ito $arajevo. Bosanski ejalet # ;II stolje7# Unutra?nje slabosti Darstva bile su rezultat slabljenja klasi>nih institucija sistema, prije svega timarskih organizacija kao osnove timarskog sistema. Krajem 76. , a naro>ito u 78. i 7A. stolje@u za=ivljava proces razaranja dr=avne svojine na zemlji na kojoj su izgra;ene klasi>ne osmanske strukture, poznat pod imenom >iRu>enje. elo da slabi. #vim promjenama je ote=an polo=aj raje odnosno udvostru>ene su im obaveze, a porezi su stalno pove@avani. $voje vi;enje o uzrocima stanja i mogu@im pozitivnim rje?enjima iznosi )asan Ka* u djelu Jemelj mudrosti o ure;enju svijeta &jelo se sastoji se iz uvoda, 9 poglavlja i zaklju>ka. Ukazuje na tri uzro>na lanca koja rezultiraju nizom posljedica: zanemarivanje pravde – dr=avni poslovi se ne povjeravaju sposobnim nemaran odnos prema savjetovanju – oholost velika?a i nesaradnja s u>enjacim ljudima indolencija u rukovo;enju vojske – vojnici se boje starje?ina / poglavlje: # na>inu ure;enja dr=ava i njenom trajanju // poglavlje: # savjetovanju, molitvi, mi?ljenju i planiranju /// poglavlje: # nu=nosti upotrebe ratnih sredstava, ratu, organizaciji vojske i podizanju njenog morala /% poglavlje: # preduslovima za pobjedu: Zaklju>ak: # sklapanju mira i ugovora Po svom znanju i pona?anju Pru?@ak je u=ivao ugled u>ene i zaslu=ne osobe U 7A. stolje@u na prostoru (osanskog ejaleta vo;ena su tri rata : mleta>ko – austrijsko – osmanski ! kandijski " austrijsko – osmanski austrijsko – osmanski ! &ubi>ki rat" Kandijski rat trajao je 7892 – 766B. i zapo>inje ga sultan /brahim protiv leta>ke republike, a u isti se uklju>uje i 4ustrija. U vrijeme izbijanja ovog rata (osanski ejalet je imao 8 sand=aka: (osanski, )ercegova>ki, Zvorni>ki, Kli?ki, Pakra>ko – Derni>ki, Kr>ko – 1i>ki i (iha@ki. Po>etak Kandisjkog rata nije nagla?avao da @e na ovom dijelu rati?ta biti tako brojni sukobi i da @e taj rat trajati skoro >etvrt stolje@a U toku G%// stolje@a nastavljaju se ratovi izme;u 4ustrije i #smanskog Darstva koji nisu zaobi?li ni (osanski ejalet. 'akon tih ratova sklopljeni su mirovni sporazumi, a za na?u zemlju je najva=niji JKarlova>ki mirovni sporazum na kojem su utvr;ene dana?nje granice na?e zemlje. (e>ki rat 76AC.–76BB.g. !Karlova>ki mir" (e> kona>an udarac urcima zadaje 7. septembra 76AC. kada je uni?tena turska vojska. #vaj se rat pretvorio u op@i rat za potiskivanje turske mo@i iz toga dijela Europe. Kona>an preokret donijela je pobjeda carskog vojskovo;e Eugena $avojskog 77. septembra 76B8. u bici kod $ente, >ime je skr?ena vojna mo@ novog sultana usta5e re@eg. a je vojna pobjeda dovela do po>etka mirovnih pregovora, koji su okrunjeni 6. januara 76BB., sklapanjem mira u $rijemskim Karlovcima. Karlova>ki mirom teritorija bosanskog ejaleta osjetno je smanjena ostav?i skoro bez cijelog cerni>kog, po=e?kog i li>kog, dijelova kli?kog i hercegova>kog sand=aka. Rat &a Pelo$one& )/6/4-1/6/5-* 1 Po'are"a@ki %ir U decembru 7879. g. Porta je objavila rat %eneciji. #svojila je ranije izgubljeni Peloponez. 'a bosanskom rati?tu zapo>ele su borbe u pograni>nim oblastima. 'ajve@a bitka vodila se 7872. g. kod $inja gdje su osmanske snage pretrpjele poraz.U aprilu na 7876. g. u rat na strani %enecije 10
ulazi 4ustrija. )absbur?ke >ete upadaju u (osanski ejalet i zauzimaju (osansku +radi?ku, 0asenovac i Kostajnicu. le>ani osvajaju )utovo i Popovo polje, /motski. irovni ugovor potpisan je u Po=arevcu 7. juna 787A. Po=areva>kim mirom, dijelovi (osanskog i Zvorni>kog sand=aka od u?@a &rine u $avu i Unu do 'ovog ?irokim pojasom od 6 km koji je obuhvatio (r>ko i (ijeljinu &ubica, +radi?ka, Koba?, (osanski (rod i Furjan do?li su pod austrijsku vlast. leta>ka republika je izgubila Peloponez, a ovdje je dobila /motski i vinu, a izgubila +abelu. &a bi izbjegli leta>ku republiku uz svoje granice &ubrov>ani su ustupili dobrovoljno (osanskom ejaletu Klek i 'eum na sjeveru i $utorinu na jugu. Cta je to Ahdna%a 4)&'44 je povelja koju je sultan ehmed // izdao 5ranjevcima tj. katoli>koj crkvi kojom im se garantuje slobodno djelovanje u (osni. &anas se prijepis 4hdname nalazi i >uva u samostanu u Fojnici. Pokret &a a#tono%ij# Bosne i Here!o"ine Uvo;enjem novog poretka uvedene su vojne, administrativne i porezne promjene. %ojnim re5ormama se predvi;alo uvo;enje nove moderne vojske a ukidanje jeni>ara, spahija i svih drugih dotada?njih odreda za koje se smatralo da su preskupi. Prije nego su do?li na red kapetani oni se okupljaju da poku?aju sa sultanom dogovoriti da se sprije>e nove re5orme. o nije nai?lo na sultanovo odobrenje pa je osnovan Pokret za autonomiju (osne a na >ije >elo je postavljen )usein –kapetan +rada?>evi@. )usein je imao na po>etku uspjeha, ali ga izdaju 4li – pa?a izvanbegovi@ i $mail –aga elu sa #mer-pa?om 1atasom na >elu. #n je savladao otpor i zarobio vo;e. U tim bitkama poginulo je oko 233 bosanskih muslimana. 1atas se slu>ajnim ubistvom oslobodio i starog 4li-pa?e izvanbegovi@a. 1ikvidirav?i pokret muslimana, okrenuo se hri?@anima koji su od njega o>ekivali pobolj?anje socijalnog i politi>kog standarda. o je izazvalo pokret hri?@ana u )ercegovini 7A27.g. a, 1atas je zato okrivio 4ustriju i Drnu +oru. ;rije%e dono(enja i $ro"oenja tan&i%atskih reor%i ahmut // je predvodnik Janzimatske re5ormeS,koje iako su predvi;ale da olak?aju =ivot gra;ana u #smanskom carstvu, u>vrste mo@ sultana i oja>aju carstvo u ekonomskom, politi>kom, vojnom i kulturnom smislu, nije bila naro>ito uspje?na. $porost u njihovom sprovo;enju, stalni sukobi Porte sa usijom i drugim silama, unutra?nji nemiri te slaba centralizovanost carstva su bile glavne ko>nice provodjenja tanzimata. /ako su tanzimatske re5orme pribli=ile Portu tada?njim evropskim standardima, sporost u njihovom sprovo;enju nije mogla zadovoljiti velike evropske sile. e5orme u oblasti obrazovanja, *nansija i kulture su zna>ajno popravile ugled u o>ima mnogih evropskih sila, koje su u te?kim vremenima prisko>ile #smanlijama. 4ko izuzmemo (alkansku krizu, re5orme na podru>je (i) su ostavile mnogo vi?e pozitivnih promjena nego negativnih. A!rarno $itanje i $okreti hri(7ana 'ajte=i problemi u agraru nakon ukidanja spahiluka bili su >iRu>ki odnosi. iRuka" dobijao je od >i5>ije oko 7MB roda i obavezu da odre;eni broj dana provede na begluku ili u radu na obavljanju nekih ku@nih poslova !beglu>enje, angarija-ukinuta ahir pa?inom odredbom-ali je naturalna obaveza pove@ana od 7M2 do T" 11
amazanskim zakonom 7A2A.g. izvr?ena je kategorizacija zemlje i kodi*kacija >iRu>kih odnosa. Bosanskohere!o"a@ki #stanak ) /562 1 /565* $elja>ki ustanak !7A82-7A8A" po>eo je u )ercegovini, a zatim je zahvatio dijelove zapadne i isto>ne (osne, $and=aka, akedonije i (ugarske. #vi ustanci pokrenuli su slo=eno isto>no pitanje, izazvali su rat $rbije i D. +ore, a ne?to kasnije i usije protiv #smanskog carstva. #snovni ciljevi ustanka u (i) bili su: ru?enje postoje@eg agrarnog sistema i stvaranje slobodnog selja>kog posjeda, oslobo;enje od osmanske vlasti i ujedinjenje s D.+orom i $rbijom. #dmah nakon izbijanja rata #smanskog carstva sa $rbijom i D.+orom, ustani>ko vodstvo proglasilo je ujedinjenje (osne sa $rbijom, a )ercegovine sa D. +orom. Porazom 7A88 bosanski ustanak je dospio u krizu izgubiv?i oslonac na slu=benu srpsku vladu, ustanici su osnovali privremenu vladu. #na se trebala brinuti za sve narodne interese. okom isto>ne krize, (erlinskim memorandumom, ajh?tatskim dogovorom !7A86.g" i (udimpe?tanskim konvencijama !7A88.g", 4ustro-Ugarska je tajno dobila saglasnost usije da mo=e zauzeti (i). Ka$etanije okom 78-tog stoljeca mnogobrojne pobune dovele su do znacajnih drustvenih i politickih promjena unutar (osne. 'ajvaznija promjena je, prije svega, bila uspostava K4PE4'/04 u (osni. Kapetan je bio vojni administrator u pogranicnim pojasevima i njegov zadatak je bio da uspostavlja vojsku, provjerava putnike koji su prelazili granicu,odrzava puteve sigurnim od razbojnika i da izvrsava razne druge policijske i administrativne duznosti. eritorija kojom je upravljao se zvala Kapetanija, koja je mogla biti manja ili veca od Kadiluka. okom 78-tog stoljeca ovaj sistem je bio znatno prosiren na unutrasnjost zemlje,a takodjer su bile prosirene ingerencije samih Kapetana, tako da su neke porodice pocele da tretiraju Kapetanije kao nasljednu instituciju. U vrijeme sklapanja Karlovackog mira 76BB godine, u (osni je bilo 7 Kapetanija, da bi krajem 7A-tog stoljeca njihov broj porastao na C, pokrivajuci prakticno cijelu (osnu. Kapetanije su postojale jedino u (osni. U svojoj sustini, Kapetanije su predstavljale skoro apsolutnu nezavisnost (osne, sto se tice lokalne uprave, dok se morao placati porez #tomanskom Darstvu, bez razlike. ali to je ipak cinilo (osnu veoma privilegovanom u odnosu na sve ostale zemlje koje su bile u sastavu #tomanskog Darstva ; PO>?A;?JE BOSNA I HERCEGOVINA U VRIJEME AUSTROUGARSKE VLADAVINE (1878-1918)
OKito od strane katolika i pravoslavaca. Filipovi@ je uputio Proklamaciju stanovni?tvu (i) sa rije>ima da njegova vojska dolazi u prijateljstvu da uspostavi mir i red. 4ustrougarska vojska pre?la je granice (i) B.8.7A8A. sa sjevera i juga sa ciljem da ?to prije do;e do $arajeva. 'ajve@i otpor su pru=ili muslimani kojima se priklju>io jedan broj pravoslavaca i mali broj katolika i jevreja. Dentar otpora bilo je $arajevo, a organizaciju otpora u sjeveroisto>noj (osni predvodio je mu5tija Nemsekadi@. $arajevo je palo 7B.A.7A8A., mnogo branitelja je zarobljeno i osu;eno na smrt. / sam predvodnik otpora u $arajevu uhamed )ad=ijamakovi@ je osu;en na smrt vje?anjem. 'a prostoru sjeveroisto>ne (osne =estoke borbe su se vodile u uzli i +ra>anici. uzla je okupirana . septembra 7A8A. ANA ;?ASTI /ako je (i) okupirana 7A8A.g od strane 4ustrougarske ona je sve do aneksije 7B3A. ostala pod sultanovim suverenitetom. Pregovorima Potre i 4ustrougarske od 7.aprila 7A8B. u /stanbulu utvr;eno je da okupacija ne@e vrije;ati prava sultana nad (i). &one?ena je Konvencija kojom se garantuje sloboda vjeroispovijesti, a naro>ito muslimanima. #stale odredbe Konvencije ticale su se vojnih pitanja. 4ustrougarska je u biti zadr=ala: 12
zate>enu osmansku administrativnu organizaciju pravni poredak poreski sistem i postoje@e stanje agrarnih odnosa. (i) je zadr=ala podjelu na 6 okruga !$arajevo,ravnik uzla,ostar,(anja 1uka i (iha@" i 69 kotara. $vi operativni poslovi povjereni su Zemaljskoj vladi. Ne5 vlade bio je zemaljski poglavar. DEMO>RA8SKE I SO=IJA?NE PROMJENE Podru>je (i) je sredinom 7B.st zauzimalo 2738 km sa oko milion stanovnika. 'ajve@i broj stanovnika su bili pravoslavci, zatim muslimani, pa katolici i ostali. 'ije do?lo do znatnih promjena ni u kasnijem periodu. Proces >iRu>enja uticao je na 5ormiranje socijalne strukture bih stanovni?tva koji se zadr=ao sve do 7B7A.g. %e@inu stanovni?tva >inili su kmetovi !>i5>ije" a ostatak su bili slobodni seljaci. U gradovima stvara se novo gra;anstvo: pripadnici vojske, >inovnici, intelektualci, radnici !uglavnom su ovo bili doseljenici koje dovodi dr=ava". Ukidanjem esna5ske organizacije stvara se novi dru?tveni sloj-najamni radnici. Za vrijeme 4ustrougarske izvr?ena su 9 popisa stanovni?tva: 7A8B,7AA2,7AB2 i 7B73. Prira?taj stanovni?tva od prvog do posljednjeg popisa iznosio je 6CV. 'ormalan prira?taj stanovni?tva imalo je samo pravoslavno stanovni?tvo koje nije vr?ilo ve@e migracije. uslimani su imali nizak prira?taj zbog migracija u ursku. HER=E>O;AFKI ano iseljavaju. Ustanak je po>eo napadom oru=anih ustanika na =andarmerijsku stanicu u Ulogu u januaru 7AA. a zavr?io u novembru iste godine. Ustanak je ugu?en i nijedan od ciljeva stanovni?tva nije ostvaren. $peci*>nost ovog ustanka-ujedinjenost uslimana i Pravoslavaca u dobijanju zajedni>kih ciljeva!?to je rijetko zabilje=eno". KA?AJE;A ERA 4ustrougarska je u po>etku uprave pokazala brojne slabosti pri upravljanju, a jedan od primjera je )ercegova>ki ustanak. 4ustrougarska je morala na@i na>in za ?to e*kasniji sistem upravljanja. #soba koja je to mogla uraditi je (enjamin Kalaj, koji je 7AA.g. imenovan za zajedni>kog ministra *nansija. Kalaj je od po>etka te=io ka aneksiji (i) smatraju@i kako (i) mora biti sastavni dio 4-U onarhije. #slanjao se na obrazovane o odane >inovnike u zemlji. 'astojao je uspostaviti apsolutnu samoupravu u kojoj bi se vladalo bez naroda. /zvr?ene su izvjesne promjene iz oblasti pravnog poretka: ukinuti su samo oni osmanski propisi koji su bili u suprotnosti sa na>elima o gra;anskoj jednakosti svi ostali propisi su zadr=ani #vim je pravi sistem (i) postao veoma slo=en. Kalaj je nastojao da odr=i ravnote=u C vjerske grupe. &a bi u tome uspio morao je kontrolisati i spre>avati nacionalne te=nje doma@eg stanovni?tva. 'ajva=nije pitanje 4-U politike >inile su *nansije. U (i) je vladao sistem samo*nansiranja bh uprave. 7A8B.g naredbom su ukinute carinske barijere i uveden je austrijski novac umjesto osmanskog. Darine su donosile velike prihode,ali s druge strane osnovni teret *nansiranja snosio je bosanski seljak putem poreza. U ovo vrijeme nije se rije?ilo agrarno pitanje ?to je izazvalo nezadovoljstvo kmetova i ostalog stanovni?tva. Postupno se 5ormira i bh vojska. #snovane su 9 vojne komande u uzli, $arajevu, ostaru i (anja 1uci. (osanski vojnici su ratovali na svim austrougarskim rati?tima !na (alkanu, na ruskom,poljskom i karpatskom rati?tu". OR>ANIA=IJA ;JERSKIH AJEDNI=A #d samog po>etka 4ustro-Ugarska je nastojala uspostaviti upravu nad vjerskim zajednicama !pravoslavnoj, katoli>koj i islamskoj" u (osni i )ercegovini. 4ustrougarske vlasti A.3C.7AA3. zaklju>uju konkorad sa Darigradskim patrijar?om, >ime 4ustrijski car dobiva za pravo da imenuje episkope i mitropolita i predla=e ih na potvrdu Patrijar?iji. ime je pravoslavna crkva u (osni i )ercegovini direktno zavisila od austrougarskih vlasti. 4ustrougarska je nastojala 13
diplomatskim putem sa %atikanom da umanji uticaj bosanskih 5ranjevaca u (osni )ercegovini i da uvede savjetodavnu katoli>ku hijerarhiju. 4ustrougarska je 7A.36.7AA7. sklopila konkordat sa $vetom stolicom >ime je 4ustrijskom caru omogu@eno da predla=e kandidate za bosanske biskupe. Prvi vrhbosanski nadbiskup bio je imenovan 7A.3A.7AA7. 0osip Ntadler, koji je vodio agresivnu prozelitisti>ku politiku prema muslimanima. ek 7A8A postavlja se pitanje pravnog statusa i ustrojstva /slamske vjerske zajednice. 'a relaciji (e>-/stambul odlu>eno je da ?ejhulislam .3C.7AA. imenuje )ilmi e5. #merovi@a za bosanskog mu5tiju >ime se uspostavlja zasebno islamsko starje?instvo u (osni i )ercegovini ?to je kasnije potvrdila i 4ustro-Ugarska. Dar je imenovao prve >lanove Uleme i time je u (osni i )ercegovini uspostavljena institucija ijaseta. Kke a djelovale politi>ki u izvr?avanju zahtjeva nacionalnih pokreta, pri >emu je borba za ?kolu bila presudna. Po>etne ?kole za muslimane bile su sibijan mektebi, gdje se uz arapsko pismo u>ila i arabica !pismo prilago;eno bosanskom jeziku". Zatim su postojale ru=dije kao ni=e srednje ?kole, te medrese kao srednje ?kole za naobrazbu uleme: hod=a i imama. Pravoslavne i katoli>ke ?kole radile su u okviru svojih crkveno-?kolskih op@ina, bile su vezane za crkve i manastire. Pravoslavne ?kole vodili su popovi i u>itelji a katoli>ke su osnivali 5ranjevci i milostive sestre svetog %inka iz Zagreba. (osna i )ercegovina 7B79 nalazila se na evropskom za>elju kad je u pitanju pismenost stanovni?tva, odnos je 7 u>itelj na 8 naselja. Zemaljski muzej koji je osnovan 7AAB u vrijeme austrougarske uprave i /nstitut za istra=ivanje (alkana 7B39 dali su zna>ajne rezultate na planu kulture i nauke. /z naroda su pronikle kulturne potrebe koje su bile u skladu sa tada?njim zakonom, kao ?to su: srpska HProsvjetaI, muslimanski H+ajretI i hrvatski H'apredakI, >iji je osnovni zadatak bio da ?koluju i poma=u siroma?ne ;ake i studente, odnosno da stvaraju nacionalnu inteligenciju. %remenom su ova dru?tva postala prve matice nacionanih pokreta. BORBA SRBA A =RK;ENO+CKO?SK< I Mela je 8.7.7AB6. predajom memoranduma dvorskoj kancelariji u kojem su iznijeti zahtjevi za ve@u slobodu srpskih vjerskih i ?kolskih institucija: slobodan izbor sve?tenika i u>itelja, slobodno osnivanje 5ondova, u>e?@e u postavljenju mitropolita, otvaranje >itaonica, pjeva>kih i drugih dru?tva itd. 7ABA u $remskim Karlovcima izra;en je 'acrt ustava crkvene i ?kolske samouprave srpskog pravoslavnog naroda u (osni i )ercegovini i uru>en je Kalaju 8.38. iste godine. $tatut o autonomiji je 7C.3A.7B32. potvrdio car Franjo 0osip >ime je crkveno ?kolska uredba postala zakon, i time je borba $rba za crkveno-?kolsku autonomiju uspje?no zavr?ena. (orba uslimana za vjersku i vaku5sko-meari5sku autonomiju zapo>ela je predstavkom caru 7AA6. kojom su tra=ili vaku5sku samoupravu. &odatni razlozi za nezadovoljstvo uslimana bili su odnosi u agraru i prozelitisti>ke akcije Katoli>ke crkve na pokr?tavanju uslimana. 4kcijama i protestima rukovodio je mu5tija &=abi@ po kome je pokret i dobio naziv. $a >elnim rukovodstvom !4li-beg Firdus i (akir-beg uzli@" &=abi@evog pokreta dolazi do saradnje sa srpskim pokretom, >ime je izgra;en prijedlog o viziji politi>ke autonomije (osne i )ercegovine u okviru 4ustro-Ugarske. (orba za autonomiju je okon>ana 72.39.7B3B. nakon 4neksije (osne i )ercegovine, prihvatanjem $tatuta za autonomnu upravu islamskih vjerskih vaku5skomeari5skih poslova u (osni i )ercegovini. (orbu $rba i uslimana za autonomijom u vjerskom i ?kolskim poslovima je u stvari bila borba za politi>ku autonomiju (osne i )ercegovine, s tim dok je to za $rbe bilo samo prolazno rje?enje a za uslimane trajni cilj. OSNI;ANJE PO?ITIFKIH STRANAKA Prve politi>ke stranke u (osni i )ercegovini nastaju u drugoj polovini prve decenije 3-tog stolje@a, i po svom karakteru odgovaraju tipu narodnih organizacija koje nastaju u kolonijama u doba njihove borbe za nacionalno oslobo;enje. #kvirni uvjeti za slobodniji politi>ki rad stekli su se nakon Kalajeve smrti 7B3C., kada dolazi do ukidanja preventivne cenzure ?tampe, poreske re5orme, okon>anja nekih pitanja vjerske autonomije i sl. Prva gra;anska politi>ka stranka u (osni i )ercegovini, bila je muslimanska narodna organizacija !'#", 5ormirana C.7.7B36. U programu ova stranka tra=i muslimansku vjersku i
14
vaku5sko-meari5sku autonomiju, te politi>ku !dr=avno-pravnu" autonomiju (osne i )ercegovine pod sultanovim suverenitetom, pri >emu je imala je podr?ku muslimanskog stanovni?tva. &ruga muslimanska stranka pod nazivom uslimanska napredna stranka !'$" osnovana je 9-6.3A.7B3A. inovnici, tako da je u nacionalnom pitanju zastupala prohrvatski stav !>ega se nominalno odrekla C7.37.7B73". $rpska narodna organizacija !$'#" osnovana je na skup?tini 8-C7.73.7B38., ujedinjenjem tri glavne politi>ke opcije koje su se o5ormile medu srpskim gra;anstvom. Politi>ki program $'# >inila je sarajevska rezolucija. 'a inicijativu gra;ansko-liberalne struje, kojoj su se pridru=ili i 5ranjevci, do?lo je do 5ormiranja )rvatske narodne zajednice !)'Z" 7.3.7B3A. kao prve politi>ke stranke bosanskih )rvata. emelj programa >ini zahtjev da se hrvatske zemlje priklju>e )rvatskoj. $arajevski nadbiskup 0. Ntadler, koji je smatrao da je osnovni zahtjev hrvatske politike da okupi katolike, osnovao je 7A.37.7B73. svoju stranku - )rvatsku katoli>ku udrugu !)KU", i ova stranka tra=i priklju>enje (osne i )ercegovine )rvatskoj A-B. juna 7B3B., osnovana je i $ocijaldemokratska stranka (osne i )ercegovine !$&$ (i)", >ime je zaokru=en strana>ki mozaik do dono?enja Ustava 7B73. godine. ANEKSIJA BOSNE I HER=E>O;INE Pitanje aneksije (osne i )ercegovine stavljeno je prvi put pred vrhove onarhije 7AA. 4neksija je ponajvi?e zavisila od odnosa !sporazuma" 4ustrije i Ugarske o na>inu anektiranja (i). Ugarska vlada je tra=ila da se dio (osne priklju>i Ugarskoj !okruzi (anja 1uka i (iha@", a ostali 4ustriji koja nije prihvatala ovaj prijedlog. /zbijanjem mladoturske revolucije 7B3A, kada su mladoturci vratili na snagu liberalni osmanski ustav iz 7A86, stekli su se uslovi za normalizaciju stanja u #smanskom carstvu. U to vrijeme politi>ke stranke '# i $'# !muslimanska narodna organizacija i srpska narodna organizacija" tra=e od cara I?to skoriji, suvremen i potpun Ustav za pripadnike (i), bez rje?avanja dr=avno-pravnog polo=aj ovih zemaljaI. Pod ovakvim kolnostima do?lo je do progla?enja aneksije 8.73.7B3A. carskom proklamacijom stanovnicima (i). Za razliku od Engleske, Francuske, /talije, usije, $rbije, Drne +ore i #smanskog carstva, jedino je 'jema>ka podr=avala aneksiju. Pod uticajem 'jema>ke diplomatije #smansko carstvo je priznalo aneksiju 6..7B3B. i time je 5ormalno (i) pravno pre?la pod 4ustro-Ugarski suverenitet. 'akon njema>kog ultimatuma usija je 7.C.7B3B. priznala aneksiju, a nakon toga i $rbija i Drna +ora. 4neksiju su odbijale da priznaju $'# koja je nakon priznanja od strane $rbije promijenila stav i '# koja je posljednja priznala aneksiju A..7B73. 4neksija je otvorila pitanje trijalisti>kog ure;enja onarhije >emu su te=ili hrvatski politi>ari, ali takvu mogu@nost 4ustroUgarska im nije nikad omogu@ila smatraju@i to najve@im potencijalnim problemom dr=ave. BOSANSKO+HER=E>O;AFKI ajniji pravni propis je Zemaljski ustav !statut" za (i), sve>ano progla?en 3..7B73. u prostorijama Zemaljske vlade u $arajevu. Ustavni poredak je regulisan sa jo? pet zakona: /zborni red, $aborski poslovni red, Zakon o dru?tvima za (i), Zakon o skupljanju (i) i Zakon o kotarskim vije@ima. $abor nije imao nikakvog uticaja na upravne poslove, mogao je samo da Hsara;ujeS na zakonima, a za sve odluke prije dono?enja na saboru bio je neophodan pristanak vlade u (e>u i (udimpe?ti. Prema izbornom saborskom redu, gra;ani su po kon5esionalnoj pripadnosti bili podjeljeni u tri kurije. $vakoj etni>ko-vjerskoj grupi osiguravan je odre;eni broj zastupni>kih mjesta, srazmjerno njenoj brojnosti i udjelu u ukupnom stanovni?tvu zemlje. Zemaljski savjet kao poseban organ je preuzeo sve poslove komuniciranja sabora sa ostalim organima vlasti. #vaj savjet je >inilo B >lanova !9 pravoslavna, C muslimana i katolika" birali su ih saborski zastupnici iz Hsvoje sredine za sav saborski periodI. Zemaljska vlada je nastojala da stvori radnu ve@inu sastavljenu od zastupnika sve tri kon5esije, pri >emu nije bila optere@ena stvaranjem bilo kakvih dvostranih koalicija. 'asuprot njoj djelovala je opozicija koja je kao i vladina ve@ina bila kon5esionalno mje?ovita. Posljednje zasjedanje $abor je odr=ao 7B79. godine, koje je prekinuto ubistvom prestolonasljednika Franza Ferdinanda u $arajevu A.6.7B79. U mirnom periodu zasjedanja $abor se bavio pitanjima naziva slu=benog jezika, agrarnim pitanjem itd. BOSNA I HER=E>O;INA < PR;OM S;JETSKOM RAT< )//4+//5* jesec dana nakon $arajevskog atentata 4ustro-Ugarska je objavila rat $rbiji ?to je zna>ilo po>etak Prvog svjetskog rata. (osna i )ercegovina je u ratu bila ratno podru>ije i ratno zale;e. 'jeno stanovni?tvo i materijalna dobra pretrpjela su te?ka stradanja i razaranja. a>una se da je u (i) demogra5ski gubitak iznosio oko 72V od ukupnog stanovni?tva !C33333 lica". 4ustrougarski vojni krugovi nastoje da (i) pripoje 4ustriji, a predsjednik Ugarske vlade nastoji da je pripoji Ugarskoj !.73.7B72 plan o priklju>enju (i) Ugarskoj". /stovremeno na drugoj strani 15
je tekao proces rje?avanja jugoslovenskog pitanja, ?to je vodilo stvaranju zajedni>ke dr=ave ujedinjenjem Kraljevine $rbije i Drne +ore sa ju=noslavenskim zemljama )asbur?ke monarhije. U Kr5skoj deklaraciji 3.8.7B78. iskazana je odlu>nost da se po okon>anju rata obrazuje dr=ava $rba, )rvata i $lovenaca kao Hjednog troimenog narodaI, te na>elo samoopredjeljenja. &r=ava bi bila uslovna parlamentarna monarhija sa dinastijom Kara;or;evi@a na >elu. U me;uvremenu vo;e $lovenske ljudske stranke objedinjavaju sve ju=noslovenske politi>ke grupe u 0ugoslovenski klub, koji je C3.2.7B78. iza?ao pred Darevinsko vije@e sa deklaracijom o stvaranju jedne ju=noslovenske dr=ave !ajska deklaracija". 'a osnovu rezolucije hrvatskih, srpskih i slovenskih politi>ara !Zagreb C.C.7B7A." koju je potpisalo i pet politi>ara iz (i), se u Zagrebu konstituisalo 'arodno vije@e $rba, )rvata i $lovenaca. U $arajevu C7.73.7B7A. o5ormljen je +lavni odbor 'arodnog vije@a $)$ !srba, hrvata i slovenaca" za (i). C.77.7B7A imenovana je prva 'arodna !zemaljska" vlada za (i). 'arodno vije@e na sastanku u Zagrebu 9.77.7B7A izabralo je A lica za postizanje sporazuma o ujedinjenju sa vladom $rbije kojoj se kasnije priklju>ila i Drna +ora. #va delegacija je na tim pregovorima istupila sa zahtjevima za 5ederalisti>kim ure;enjem nove dr=ave. Zbog spleta okolnosti 'arodno vijece se obra@a regentu 4leksandru Kara;or;evi@u koji potom progla?ava Hujedinjenje $rbije sa zemljama nezavisne dr=ave $lovenaca, )rvata i $rba u jedinstveno Kraljevstvo $rba, )rvata i $lovenacaI. ?A;?JE BOSNA I HERECGOVINA U MONARHISTIKOM PERIODU 1918 ! 1941"
Osno"e naionalnih i $oliti@kih stre%ljenja /ntegracija ju=noslavenskih zemalja u prvu zajedni>ku dr=avu Kraljestvo $rba, )rvata i $lovenaca temeljena je na razli>itim idejama od ilirske do sve srpske, hrvatske i jugoslovenske. Uzroci razli>itih tuma>enja su nesporazumi speci*>ni za period od dvije decenije koliko je trajalo Kraljevstvo $)$ !7B7A – 7BB." i Kraljevina 0ugoslavija !7BB – 7B97.". $rpska politika temeljila se na pripajanju (i) $rbiji ! ?to je i uspjelo jednim dijelom zahvaljuju@i prosrpski orjentisanim stranama, pripojeni (iha@, (anja 1uka, e?anj, Klju> i dr.", a hrvatska politika u (i) je bila diktirana politikom iz Zagreba. uslimanska opcija te=ila je ciljevima odr=avanja jedinstva, eventualno borba za autonomiju uz poku?aj rje?avanja pitanja (o?njaka.$ve je ovisilo o volji srpskog i hrvatskog politi>kog kursa. Or!ani&aija "lasti i njeno djelo"anje # $eriod# la'no! $arla%entari&%a Formiranje Kraljevine $rba, )rvata i $lovenaca dovelo je do izvjesnih problema kada je uloga >lanova vlade bila u pitanju. /ako ju >ine trojica ministara iz (i) !ehmed $paho, Krulj i 4laupovi@" na povr?inu isplivava nacionalisti>ki 5aktor koji je najvi?e do izra=aja dolazio kod imenovanog regimenta. 'jegovim ukazom su odluke postavljene, a odlukom (eograda potvr;ene, tako da je u stvarnosti %lada imala ovlasti u pitanjima koja su se doticala tek lokalnih problema. 'ezadovoljna pozicijom %lada daje ostavku po>etkom januara 7B7B. godine, da bi ve@ krajem mjeseca iste godine bila imenovana Zemaljska vlada kojoj su pripali tek unutra?nji i vjerski poslovi, kao i pitanja iz oblasti pravosu;a i poljoprivrede. 'ovo5ormirane ili stranke koje su obnovile svoj rad u programskim ciljevima su imale sve one koje se razlikuju od stvarnog interesa koji bi trebao biti, a to je predznak jugoslovenski, i obilovale su vjersko – nacionalno obilje=je. $ jedne strane nalazili su se radikali, demokrate i zemljoradnici, a na drugoj one stranke koje su predstavljale uslimane i )rvate. 'e treba zanemariti i ilegalne partije kao ?to su KP0, ali one nisu bitno opredijelile politi>ki kurs ovog perioda. $rpska bur=oazija nije krila svoje ciljeve vra@anja monarhisti>kog sistema, a najve@a prelamanja tog perioda dogodila su se preko le;a (i) koja je bila Jal5a i omega cjelokupne zbilje zajedni>ke dr=ave. Kriza Kraljevine odra=ava@e se u ovom tonu sve do njenog raspada 7B97. godine. U razli>itim verzijama prijedloga Ustava (i) nikada nije bila cjelovita, nego podijeljena izme;u )rvata i $rba, a vrhunac la=nog parlamentarizma de?ava se 7B7. godine kada se izglasava %idovdanski Ustav po kojem monah postaje neprikosnoven : potvr;uje i progla?ava zakone, saziva i raspu?ta skup?tinu, postaje vrhovni vojni zapovjednik, ogla?ava rat, sklapa mir, ne mo=e biti tu=en i nikome ne odgovara...%lada Kraljevine $)$ postala je pseudoparlamentarna. U po>etku 5ormalno nisu dirane granice (i) iz turskog paragra5a i imala je ure;enje u oblasti 6 okruga : sarajevski, tuzlanski, mostarski, travni>ki, vrbaski i biha@ki i tek 5ormiranu Pokrajinsku vladu sa simboli>nim brojem resora kojima je mogla upravljati : poljoprivreda, voda, prosvjeta, vjera, socijalne politike, odjeljenje za unutra?nje poslove./sta pokrajinska vlada biva likvidirana 7B9. godine i (i) biva zahva@ena procesom rastakanja svog 16
organizma. /ako nepodijeljena nije imala jedinstvenu upravnu cjelinu sa sjedi?tem u $arajevu, jla pod centralisti>kom vla?@u i kompletan proces vodio je centralizovanom politi>kom sistemu. Stano"ni(t"o Za vrijeme monarhisti>ke 0ugoslavije izv?ena su dva popisa stanovni?tva 7B7. i 7BC7. godine. /zja?njavanje na popisu nije bilo prema nacionalnoj pripradnosti, nego prema maternjem jeziku i vjeroispovijesti. o=e se tako pretpostaviti da su svi govorili srpsko – hrvatski jezik, imamo jasne podatke o vjerskoj pripadnosti, dok podataka o nacionalnoj strukturi nemamo do 7B9A. godine. Prema prvom popisu iz 7B7. godine bilo je oko 7.B33.333 stanovnika, od >ega je B6,8V govorilo srpsko-hrvatski jezik , a ostalih C,CV . %jerska pripadnost ogledala se u 9C,V $rba, C7,7V uslimana i ,7V )rvata. &rugi popisi z 7BC7. godine izvr?en je po banovinama, tako da se za (i) ne mo=e porediti sa popisom iz 7B7. godine, jer ve@ tada nije bila u svojim historijskim granicama. $tatisti>ki gledano (i) je imala preko .C33.333 stanovnika, dok je u cijeloj Kraljevini broj stanovnika bio oko 79.333.333. Prema bosanskim banovinama ! &rinska, %rbaska,Primorska i Zetska" podaci su sljede@i : Pravoslavci oko 7.3CC.333 Katolika oko 223.333 uslimana oko 872.33 Evangelista oko 77.333 #stalih hri?@ana oko 77.333 /zme;u dva popisa se ne mogu praviti relevantna pore;enja, ali jedino ?to je evidentan je porast stanovni?tva. Pri"reda (osna i )ercegovina je privredno bila jedna od najnerazvijenijih podru>ja u okviru monarhisti>ke 0ugoslavije koja je opet spadala u red najnerazvijenih zemalja. /ako izuzetno agrarna zemlja, (i) je imala i speci*>no razli>ito rije?eno agrarno pitanje od drugih podru>ja nove dr=ave./mala je >iv>ijske odnose , dok su u &almaciji vladali kolonatorski, a to je podrazumijevalo usitnjen posjed, opadaju@a obradivost zemlje. $li>no je bilo i sa privrednim odnosima, pa je opadaju@i razvoj privrede i velika ratna razaranja speci*>nost koja je najvi?e iza=ena ba? u (i). /manja aga i begova se uni?tavaju, ljudi su nestajali preko no@i !likvidirani", paljeni su begovski >ardaci, a beglu>ka i kmetska zemlja je prisvajana. o je svakako rezultiralo vjersko – nacionalnom netrpeljivo?@u, a ovakva agrarna pitanja speci*>na su sve do 7B97. godine. /ako je u javnosti deklamovano da @e uslimani za oduzetu zemlju dobiti nov>ane naknade u narednih C2 godina , stvarnost je bila totalno druga>ija. #duzeto je 7.88.333 hektara dodijeljena je selja?tvu ! 223.333 hektara", a muslimanski bogata?i i veleposjednici su preko no@i ostajali osiroma?eni. +lavne grane industrije >inile su : drvna, metalna,saobra@ajna, duhanska, hemijska industrija i rudarstvo. Karakteristike ovog perioda su : te?ko premostiva i nenadoknadiva ratna ?teta na industrijskim postrojenjima nedostatak visoko ?kolske stru>ne radne snage nepostojanje koncepta industrijskog razvoja dominacija stranog kapitala nekvalitetna i neadekvatna saobra@ajna in5rastruktura te=nja centara mo@i van (i) da ju ostave u kolonijalnom podru>ju, a usmjeravanje razvoja privrede nije zahvatalo (i) Primjera radi: azvoj privrede u $loveniji bio je ?est puta ja>i i ve@i nego u (i), (i) je imala 72V ukupnog stanovni?tva Kraljevine, a broj preduze@a 8V $lovenija i %ojvodina su imale isti broj stanovnika i 96V industrijskih preduze@a K#lt#rno 1 $ros"jetne i "jerske $rilike U vrijeme monarhisti>ke 0ugoslavije (i) je bila na niskom nivou obrazovanja i kulture. Prema podacima iz 7B7. godine 22.2V stanovni?tva jugoslavije je bilo nepismeno !oko 7 miliona stanovnika", a u (i) preko A3V. U $arajevu je postojao Zemaljski muzej i u (anja 1uci Etnogra5ski. 'ije bilo visokih ?kola, emisionih radiostanica, opere i sl. /slamska vjerska zajednica je bila ne samo vjerska nego i jedina nacionalna organizacija uslimana i posljednja brana denacionalizacije, politi>kog i ekonomskog ugnjetavanja uslimana. /%Z se uspostavila tijesnu saradnju sa osnovanom 0ugoslovenskom muslimanskom organizacijom, ali su njeni lideri uz 17
pomo@ /%Z naj>e?@e ostvarivali li>nu korist !naj>e?@e politi>ke naravi". Progoni, ubistva , preseljenja, plja>ke i paljevine kojima su bili izlo=eni uslimani u (i) i $and=aku primoravali su reisul – ulemu &=emaludina e saradnja sve tri vjerske organizacije je bila tolerantna ?to se ne mo=e re@i za politi>ke stranke. Cestojan#arska diktat#ra 36.37.7BB K410 4leksandar ukida Ustav kraljevine $)$ koji je bio done?en 7B7. godine, jer mu je smetao parlamentarizam W po>inje da vlada sam zemljom.Zna>i suspenzira zemlju W raspu?ta 'arodnu skup?tinu, ukida politi>ke stranke W sva udru=enja gra;ana.Ustvari, ovakav sistem je vladao od po>etka njegove vladavine , postojao je prije la=ni parlaterizam.#n se oslanjao na vojsku W generale.#d 7BB godine djeluje 73-tak politi>kih stranaka W to najvi?e nacionalisti>ke.e;u liderima su bili:ehmed $paho, 'ikola Pa?i@, $tjepan adi@, idr.$ve je to >inilo jedan neregularni sistem vladanja#bjavljivanje ?estojanuarske diktature zato odgovara vladaju>em sistemuada sva plemena u Kraljevni $)$ !$rbi, )rvati i $lovenci" postaju jedan narod, jugoslovenski narod.Kriju@i se iza policije, pravosu;a kralj se =estoko borio sa svojim protivnicima.Zemlja je podjeljena na B banovina:&rvaska, $avska, %rbaska, Primorska, &rinska, Zetska, &unavska, oravska W %radarska.(i) je razdjeljena na 9 banovine:&irnsku, %rbasku, Primorsku i Zetsku.(anovine su bile podre;ene centralnoj vlasti.7BB godine donosi se Zakon o banskoj upravi W uspostavljaju se banska vije@a.$astajala su se jednom godi?nje.(anovine su se dijelile u srezove u kojima su postajala sreska vije@a a srezovi na op@ine sa op@inskim na>elima. Oktroirani kih stranaka.Kasnije, nastupa kriza u zemlji pa se pojavljuju stranke.$tvara se 0ugoslovenska radikalna selja>ka stranka, koja se 7BCC mijenja u ime 0ugoslovenska nacionalna stranka. Pok#(aj ederali&aije &e%lje $elja>ka – demokratska koalicija poku?ava prva da otvori pitanje dr=avnog ure;enja 7BCC. godine.ada po>inje sukob mi?ljenja pristalica centralizma i anticentralizma.&onijeto je vi?e rezolucija tzv.punktacije kojima se nudi model 5ederalisti>kog ure;enja dr=ave. 'ajva=nije su zagreba>ke punktacije a>ekove,sarajevske $pahine, Koro?>eve i punktacije 1jube &vidovi@a. Zagreba>ke punktacije se zala=u da narod bude izvor suveriniteta, te da selja?tvo bude temelj organizacije na?eg sveukupnog =ivota. $pahine punktacije su bile da (i) bude 5ederalna ravnopravna jedinica. Punktacije 4nte Koro?ca tj. $lovenske predvi;aju ujedinjenje svih $lovenaca u samostalnu $loveniju u okvirima Kraljevine 0ugoslavije. 1juba &avidovi@ predla=e punktacije uspostavljanje regionalizacije zemlje sa uspostavljanjem samoupravnih oblasti sa sjedi?tem u (eogradu, Zagrebu i 1jubljani. U osnovi zajedni>ko za sve punktacije je da je diktatura i centralizam uzrok svih dru?tvenih [email protected] izvr?en je atentat na kralja 4leksandra i ubla=ava se diktatura. #sniva se zajedni>ka koalicija vlade $tojadinovi@ – $paho – Koro?ec i 5ormalno je ozna>en kraj ?estojanuarske diktature. $tojadinevi>eva vlada je tra=ila da serije?i Hhrvatsko pitanjeI.#na je dolazila u sukob sa zna>ajnim strankama iz $rbije.Knez Pavle i $tojadinovi@ su iza?li pred $kup?tinu i $enat i pokazali projekat sa nacrtom konkordata sa %atikanom.Projekat ne prolazi Zbog toga predstavnici svih opozicionih stranaka potpisuju Hnarodni sporazumI kojim se ujedinjuju sve stranke koje su bile protiv vlade.#rganizuju se prijevremeni izbori i to su bili posljednji izbori u Kraljevini 0ugoslaviji prije njenog raspada u aprilu 7B97 godine.'a izborima $tojadinovi@ gubi stranke Hnarodnog sporazumaI dobijaju ve>inu.Knez Pavle zbog toga smjenjuje $tojadinovi@a i njegovu vladu.'ovi mandat nudi Dvetkovi@u sa zadatkom da rije?i hrvatsko pitanje. 7BCB sklapa sporazum sa a>ekom o stvaranju (anovine )rvatske.#staje pitanje podjele (i), %ojvodine.Protestuje se zbog podjele izme;u Zagreba i (eograda.$porazum je na kraju zaklju>en 6.3A.7BCB.godine >ime je (i) podjeljena na srpski i hrvatski dio.
18
S$ora&#% ="etko"i7 1 Ma@ek G Me#ratni $eriod Kralje"ina J#!osla"ija )itno rje?avanje Jhrvatskog pitanja nametale su unutra?njo – politi>ke okolnosti i prilike, s ciljem neutralisanja pro5a?isti>kih organizacija 5rankovaca i usta?a, >ije su te=nje bile izdvajanje )rvatske iz sastava Kraljevine 0ugoslavije, te najezda njema>kog i italijanskog 5a?izma. Predsjednik %lade Dvetkovi@ i vo;a )$$ – a a>ek A.3A.7BCB. godine potpisuju sporazum koji je sadr=avao dvije ta>ke : osnivanje koalicione vlade Dvetkovi@ – a>ek osnivanje banovine )vatske Uredbom o banovini napu?ten je koncept dr=avnog jedinstva vje?ta>ka tvorevina Jjugoslovenskih naroda. %elikosrpski krugovi su odmah istupili sa 5ormiranjem $rpske banovine koji nisu realizovani, i ovakvo preure;enje dr=ave koje su sprovele hrvatske snage i poku?ale srpske i?lo je na direktnu ?tetu (i). 'iti jedno od ovih rje?enja nije nudilo nijedno od kona>nih rje?enja dr=avnih i unutra?njo teritorijalnih pitanja tada?nje 0ugoslavije. ehmed $paho vo;a 0ugoslovenske muslimanske organizacije je na vijest o mogu@em sporazumu Dvetkovi@a sa a>ekom, a>eka upozorio da ne >ini koncesiju na ra>un (i), ali je sporazum potpisan nakon smrti ili ubistva ehmeda $pahe , na >ije mjesto dolazi &=a5er Kulenovi@. &=a5er Kulenovi@ je isprd 0# uz hrvatsku i srpsku banovinu tra=io 5ormiranje bosanske banovine i sve je vi?e bu;ena davna =elja o autonomiji (i). Zbog ovih istupa do?lo je do raspada koalicije trojne vlade u Kraljevini 0ugoslaviji.$rpski su se politi>ari odmah usprotivili poku?aju autonomije (i) , a neslaganja su uperena i prema )rvatima za koje se tvrdilo da im se previ?e ustupa. Pitanjem polo=aja (i) i njene autonomije bavile su se i gra;anske stranke i gra;anski politi>ari, ali i ilegalna Komunisti>ka partija 0ugoslavije. 'a njenu inicijativu ogla?ava se i bosanskohercegova>ka studenstka omladina koja isti>e privr=enost rodnoj grudi i svom zavi>aju. $tudenti su ve@inom bili () gra;ani koji su studirali u Zagrebu i (eogradu i tra=ili su autonomiju (i). Pisma studentske omladine predstavlja@e historijsko egzistencijalno zajedni?tvo naroda (i), a sadr=ana je i ideja Jbratstva i jedinstva. mada se vo;stvo 0# na razli>ite na>ine borilo da o>uva autonomiju (i) i samostalnost (o?njaka u odnosu na $rbe i )rvate, ono zbog datih prilika nije uspjelo niti moglo rije?iti pitanje (o?njaka, niti ga podi@i na vi?u razinu nacionalnog pitanja. ;II PO>?A;?JE BIH U DRUGOM SVJETSKOM RATU(1941-194# G")
OKje (alkana pa nu je pitanje uvla>enja 0ugoslavije u rojni pakt bilo od velike va=nosti.Pristupanje paktu desilo se 2.3C.7B97 a istupanje odmah 8.3C.7B97g.)itler je brzo reagovao i napao Kraljevinu 0ugoslaviju 6.9.7B97 g.Pred nadmo@nim i dobro naoru=anim trupama povla>ila se jugoslovenska vojska.Fa?isti>ke trupe su 7C.9.7B97 stupile na tlo (/) i za svega 9 dana ovladale strate?kim ta>kama !72.9. su zauzeli $arajevo i zarobili >lanove %rhovne komande". 78.9 izbile su na jadransku obalu a istog dana potpisana je i bezuvjetna kapitulacija. ST;ARANJE NDH )Ne&a"isna Dr'a"a Hr"atska* U toku okupacije u Zagrebu je 73.9.7B97. uspostavljena '&) na >elu sa usta?ama 4nte Paveli@a u >iji je sastav u?la i (/).Ulaz (/) u '&) za usta?e je prestavljao realizaciju histrijskog prava a za okupatora vojno-privredni interes.&emarkaciona linija razgrani>enja izme;u njema>kih i i talijanskih trupa i?la je od (os.'ovog preko Prijedora,(anja 1uke,0ajca, ravnika i ju=no od $arajeva.#va linija je podijelila (/) na dva dijela njema>ki sa C7 srezom i italijanski sa 8 srezova./talija je morala zbog interesa prepustiti 'jema>koj eksploataciju privrednih blaga:drveta, ruda!=eljeza ,boksita".'jema>ke snage su se borile za uspostavu usta?ke vlasti kako bi sa ?to manje svojih jedinica koristila postoje@e resurse za interese svoje ratne industrije./talijani nisu 5orsirali uspostavu '&) vlasti zbog lak?e kontrole teritorija na koje su pretendirali!jadranska obala". BIH # ok"iri%a NDH
19
U usta?koj propagandi nezamislivo je postojanje '&) bez (/).#vakav stav je zauzet jo? iz ranijih vremena !tekst Paveli@a iz 7BCA:(/) je srce hrvatske zemlje a uslimani plemeniti dio hrvatskog naroda".Paveli@ je zakonskom odredbom 8.6.7B97. odredio isto>nu granicu '&) na &rini!med na &rini ili Kineski zid"koja @e za sve vjekove odvojiti )rvate od $rba.&a doka=u zna>aj (/) za '&) usta?e su dale preseliti Podpresjedni?tvo vlade u (anja 1uku !9.2.7B97.". (/)!27333km "je predstavljala gotovo polovinu teritorija '&) !773333km " a po svom geogra5skom polo=aju vezu izme;u hrvatskog sjevera i juga,vojni>ki najprirodnije upori?te itd. Poseban zna>aj je u bogatstvu ?uma i ruda.#vakvom politikom veli>anja zna>aja (/) usta?ki krugovi su maskirali gubitak velikog dijela jadranske obale ustupljene /taliji. Usta?ka politika o (/) je od po>etka uzdrmana sa dva elementa: politikom obra>una prema $rbima i dokazivanjem hrvastva uslimanima. 'e gube@i nadu da @e $and=ak u@i u sastav '&) svojom propagandom usta?e su prenosile vijesti o stra?nom stanju sand=a>kih muslimana.e;utim ove teritorije im nisu pripale kako zbog nezainteresovanosti 'jemaca i /talijana tako i zbog velikog prisustva >etnika i partizana natim prostorima. Usta?ka vlast u (/) je uspostavljena u julu 7B97./zvr?ena je podjela na velike =upe od kojih su neke bile sastavljene od teritorija )rvatske i (/) kako bi se (/) asimilirala sa )rvatskom. #tpor uslimana kroatizaciji po>eo je sa saznanjem da ni hrvatski narod u cjelini nije priznavao usta?e za nosioce nacionalnog pokreta. #tpor je izazvalo i manipuliranje vjerom i vjerskim osje@ajima jer je ravnopravnost dviju vjera bila samo 5ormalna. Usta?ka politika podrazumijevala je i raspirivanje antisrpskog raspolo=enja kod ulimana. (iolo?ko uni?tenje $rba i 0evreja trebalo je obezbijediti stvaranje >istog hrvatskog prostora. asovni pokolji nad $rpskim =ivljem izazivali su negodovanje i strah kod uslimana. Za svoje pokolje u?ta?e su okrivljivale muslimane nakon >ega su uslijedili >etni>ki pokolji uslimana. 'izom otvorenih rezolucija-protesta!objedinjenih 79.A.7B97." uslimani su se oglasili protiv ovakve usta?ke politike. / u dr=avnim slu=bama uslimani nisu bili ravnopravni sa )rvatima !zaposlenih u dr=.slu=bi aprila 7B99 svega 8 V". 73.38.7B97. '&) je podjeljena na =upe koje su se dijelile na kotare a ovi na op@ine. Ain za ostvarivanje neke vrste autonomije i za zemlju i za bosanski muslimanski narod. 0edan od naj>e?@ih zagovornika autonomije Uzeiraga )ad=ihasanovi@ smatrao je da (/) treba da bude autonomna pokrajina pod protektoratom 'jema>ke pa kad ova kapitulira da (/) postane samostalna. #n je smatrao da partizani nemogu osnovati svoju dr=avu.$tavovi ove politike uobli>eni su 7.77.7B97. u vidu emoranduma upu@enog )itleru.'eki stavovi emoranduma: -osnivanje bosanske musl.legijeI(osanska stra=aI -izdvajanje svih muslimanskih vojnika sa 5ronta u (osansku stra=u -kontrola, opremanje,naoru=avanje isl. vodila bih njema>ka vojska -usta?ke vlasti da obustave akcije na ve@em dijelu teritorija (/)!nazvan teritorij(" -na teritoriju ( stvoriti HXupu (osnaI sa sjedi?tem u $arajevu itd. 4utori emoranduma nastoje na teritoriju ( ostvariti muslimansku ve@inu pa predla=u doseljavanja uslimana i iseljavanja $rba i )rvata. #d sredine 7B9C. osnivaju se manje teritorijalne muslimanske jedinice sa lokalnim komadantima i sa ciljem odbrane naselja od >etnika i dr.neprijatelja!legije,zeleni kadar". FETNIFKI POKRET /4/+/42 ki pokret u (i) dio je ravnogorskog pokreta &ra=e ihajlovi@a a to ?to je tako omasovljen rezultat je mnogih historijskih okolnosti od kojih su dvije najzna>ajnije : odnos usta?a prema $rbima i postojanje jakog '#P!narodnooslobodila>kog pokreta" >ija je politika suprotna uvjerenjima &ra=inih >etnika.Prve >etni>ke vojvode u (i) bili su samozvani ,iskvareni, kriminalni tipovi koji su imali apsolutnu vlast u svojim odredima.U avgustu 7B97. uspostavljaju intenzivniji kontakt sa &ra=om ihajlovi@ koji tada ?alje svoje emisare da se stave na >elo i organizaciono ustroje postoje@e trupe. 'jihovim dolaskom pokret se omasovljava i postavljaju se ciljevi pokreta iz emoranduma $tevana oljevi@a o Hhomogenoj $rbijiI!emorandum datira od 3.6.7B97 >ija je osnovna ideja je da $rbi imaju pravo na polo=aj vode@e nacije na (alkanu a da bi to postigli moraju prvo postati vode@a nacija u 0ugoslaviji".#vo se mo=e posti@i uni?tenjem i progonom uslimana i )rvata sa ovih prostora.$voj program su realizovali masovnim ubistvima i terorom i naj>e?@e u saradnji sa okupatorom.'aj>e?@i oblik ubijanja bilo je klanje nenaoru=anih ljudi,=ena i djece.'ajstravi>nije akcije izveli su u jugoisto>noj (osni nad muslimanskim narodom Fo>e,+ora=da,%lasenice i $rebrenice u decembru 7B97 i januaru 7B9./zvori ka=u da je u tom napadu stradalo 2333 ljudi.Zlo>ini na ovom podru>ju astavili su se i tokom 7B9 i 7B9C g.U tom vremenu postoje tri grupe >etnika: 20
-talijanski!isto>na )ercegovina" -kolaboracionisti>ki!srednja i isto>na (osna"koji su sara;ivali i sa usta?ama bez obzira nato ?to su zakleti neprijatelji -pobunjeni >etnici!sjeveroisto>na (osna i isto>no od $arajeva" estvovali u svim njema>ko-talijanskim o5anzivama .'akon gubitka $rbije 7B99 . ihajlovi@ je skoncentrirao trupe na podru>je oko uzle namjeravaju@i je oteti partizanima.#va operacija poduzeta krajem dec.7B99.nije uspjela.ada su >etnici po>eli da se odvajaju : prvi na Zapad da se udru=e sa (ritancima,drugi se sa ihajlovi@em nastoje vratiti u $rbiju a tre@i se jednostavno razi?ao! ?ume,sela...".ka ideologija obja?njena je u mnogim radovima ali vi?e sa ideolo?ke-teorijske strane nego genocidne-prakti>ne,egzekutorske. NOP .KPJ i NOO)/4/+/42* KP0 je u toku i nakon okupacije stala u odbranu zemlje organiziraju@i '#P!narodnooslobodila>ki pokret" na bazi nacionalne,socijalne ,polne i dr.ravnopravnosti.'#P je vo;en iz jednog centra od strane vojnog i i partijskog vrha KP0 za cijeli jugoslovenski prostor.'#P osim oslobodila>kih ima i druge ciljeve vezane za stavove KP0 o promjeni dru?tvenoekonomskog poretka!postoje@i kapitalisti>ki u socijalisti>ki".Pod vodstvom KP0 ,'#P je donosio odluke i rje?enja koja su ukazivala na konture unutra?njeg uredjenja budu@e 0ugoslavije.e konture su odre;ene na zasjedanju u $tolicama 6.B.7B97g. /deja KP0 saradnje,bratstva i jedinstva bila je klju>na politi>ka deviza '#P-a.KP0 je sticala sve ve@i ugled kod naroda na osnovu odricanja ,spremnosti na =rtvu itd. Uporedo sa vojnim operacijama odvijao se proces smjene stare vlasti novom. 'ovo nastali organi vlasti '##!narodnooslobodila>ki odbori" organizovali su se po upustvima Edvarda Kardelja iz oktobra 7B97.re=a '## je po>ela da se ?iri i preuzima ve@i dio upeavnih nadle=nosti.'## su organizirali rad u pozadini,obezbje;ivali prehranu stanovni?tva,>uvali red i mir... 'jihovo privremeno postojanje potvr;eno je Fo>anskim propisima iz 5ebr.7B9. I ASJEDANJE A;NOJA #dr=ano 6 i 8 .77.7B9 u ([email protected]%'#0!anti5a?isti>ko vije@e narodnog oslobo;enja 0ugoslavije" konstituisano kao op?tenacionalno i op?tepoliti>ko predstavni?tvo '#(e.Privremeno se odustalo od osnivanja %lade-njegovog izvr?nog tijela.#dluke: utvr;en karakter i organizacija 4%'#04, usvojen Proglas narodima 0ugoslavije, inicirano osnivanje zemaljskih anti5a?isti>kih vije@a (i)-budu@i polo=aj Postojala su dva stava o budu@em polo=aju (i) u jugoslovenskoj zajednici: -autonoman polo=aj !?esta 5ederalna jedinica" za ovo se zala=u >lanovi PK KP0!pokrajinski komitet" -status autonomne pokrajine direktno vezanes centrom 5ederacije –stav DK KP0!centralni komitet" $tav PK KP0 podr=ao ito i Kardelj pa je i (i) uvr?tena ukao 6-ta 5ederalna jedinica. I ASJEDANJE A;NOBiH+a #dr=ano je 2 i 6.77.7B9C u rkonji@ +radu. &onesena rezolucija o konstituisanju Z4%'#(i)-a kao op?te politi>kog predstavni?tva naroda (i). ezolucijom je izra=enma =elja naroda (i) da njihova zemlja koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni musliamanska bude zajedni>ka i zbratimljena u kojoj @e se osigurati potpuna ravnopravnost $rba ,)rvata i uslimana.Prvi predsjednik izabran od delegata bio je dr.%ojislav Kecmanovi@-ljekar iz (ijeljine. II ASJEDANJE A;NOJA #dr=ano u 0ajcu B i C3.77.7B9C. U radu su u>estvovali i vije@nisi Z4%'#(i)-a..#dluke:4%'#0 je progla?en vrhovnim izvr?nim,zakonodavnim i predstavni>kim tijelom 0ugoslavije za vrijeme '#-a.#brazovan je 'acionalni komitet oslobo;enja 0ugoslavije!'K#0" preko koga @e 4%'#0 ostvarivati svoju izvr?nu 5unkciju.&a bi se ostvario princip suverenosti naroda 0ugoslavija @e biti organizovana na 5ederativnom principu. Predstavnici vlasti u pojedinim budu@im 5ederativnim jedinicama za vrijme '#-a bit @e '##-i i zemaljska anti5a?isti>ka vije@a.$voj staus u budu@em sistemu (i) nije stekla na osnovu nacionalnog kriterija nego kao zajednica naroda koji u njoj stolje@ima zajedni>ki =ive. II ASJEDANJE A;NOBiH+a #dr=ano je u $anskom ostu C3.6.-.8.7B99.#dluke: Uz ponavljanje teze da (i) voljom svojih gra;ana postaje 5ederalna jedinica u okviru nove jugoslovenske dr=ave donesena je #dluka o konstituisanju Z4%'#(i)-a u najvi?e izvr?no i zakonodavno narodno predstavni>ko tijelo 21
5ederalne (i).Usvojena je i &eklaracija o pravima gra;ana (i) koja ima karakter ustava i njome su garantovana prava : osnovna ljudska, nacionalna,sloboda izbora i dogovora,udru=ivanja i ?tampe, ravnopravnost polova,sloboda ?tampe,pravo glasa sa 7A g.... III ASJEDANJE A;NOBiH+a #dr=ano 6.9.7B92 i ujedno je i posljednje zasijedanje.Z4%'#(i) je posebnim zakonom pretvoren u 'arodnu skup?tinu (i) koja je odmah donijela Zakon 'arodnoj vladi (i).'akon 7B7A (i) je opet imala 'arodnu vladu .Ukazom o imenovanju A.9.7B92 predstavnici vlade postali su: -odoljub lanova. ;OJNE AK=IJE NA PODRkog okupatora zapo>eo je nakon intenzivnih priprema koje su obavili komunisti.Prve borbe zapo>ele su 8.8.7B97. napadom 5ormiranih partizanskih grupa na : &rvar,(os.+rahovo,+lamo>,$okolac,$rebrenicu,%lasenicu,+ra>anicu...$tvaranjem oslobo;enih teritorija okupacioni re=im bio je znatno ugro=en.U ljeto i jesen primjenjivana je koncepcija borbe oslonjena na selo!po direktivi KP0" ali to nije zna>ilo da je zapostavljen otpor u gradovima .#n je samo prilago;en partizanskoj taktici:gra;anska neposlu?nost,sabota=e,diverzije...Proces objedinjavanja partizanskih jedinica zapo>eo je stvaranjem Prve proleterske brigade u udom 7.7.7B97.Pod komandom vrhovnog komadanta 0osipa (roza ita partizani primjenjuju taktiku Hpogodi i bje=iI , napadaju@i uglavnom no@u zbunjuju protivnika a poslije nestaju u planinama i ?umama.U (/) posebno isto>noj u prvo vrijeme '#P nastoji ostvariti saradnju sa >etnicima !oktobar 7B97" bez obzira na prirodu njihovog pokreta.&o saradnje nije do?lo zbog toga jer su partizani =eljeli borbu bez rezerve a >etnici strategiju de5anzive i i?>ekivanja. Krajem decembra u isto>nu (osnu dolazi %rhovni ?tab i komadant ito pa je do?lo i do poleta ustanka. %eliki teritorij je oslobo;en ali zbog jakih agresorskih o5anziva do kraja 7B97 i u prvoj polovini 7B9 glavnina snaga '#P-a odba>ena je na crnogorsko-bosansko-hercegova>ku granicu.Procjenom %rhovnog komadanta te=i?te'#(-e se prenosi na (os. Krajinu.'a svom o5anzivnom putu u krajinu oslobo;eni su : Prozor, +ornji %aku5,&uvno ,1ivno...#slobo;enjem (iha@a, Dazina,(os. Krupe i dr. stvorena je ve@a kompaktna slobodna teritorija !23333km " nazvana (iha@ka republika.#slobadjanjem teritorija sa mahom muslimanskim i hrvatskim stanovni?tvom sve vi?e se ?iri '#P i 3.77.7B9 obrazovana je '#%0 P# !narodnooslobodila>ka vojska 0ugoslavije i partizanski odredi". Zbog zna>aja ovih teritorija pokrenute su od strane okupatora o5anzive H%ejs / i //I sa preko 733 333 vojnika pa je po>etkom 7B9C (i) bila popri?te krvavih sukoba.U akcijama su anga=ovane sve jedinice '#%0./zbjeglice i ranjenici su ote=avali i usporavali pokrete jedinica ali ih nisu ostavljali zbog ranijih lo?ih iskustava!Kozara,Zlatibor.."u?enje mosta na 'eretvi bio je tekti>ki potez da se spase ranjenici i onemogu@i povezivanje 'ijemaca,/talijana i >etnika.U svom nastupanju do nogu su potukli >etnike &ra=e ihajlovi@a koji su se morali povu@i u $rbiju. Komanda njema>ke vojske u '&) smatrala je da se %ejs o5anzivama nisu postigli =eljeni ciljevi pa su se organizirali u ponovnu jo? masovniju!73 333vojnika" o5anzivu HNvarcI.'ju su okarakterisale bitke na $utjesci,Zelengori...B.B.7B9C kada je kapitulirala /talija razbijene su snage talijanske vojske i u (i).Posljednja o5anziva u (os. Krajini izvedenaje 2.2.7B99. desantom na &rvar.kona>nim oslobo;enjem uzle 78.B.7B99 zapo>ete su zavr?ne akcije za oslobo;enje.#d 6-79..7B92 oslobo;en je ostar a do po>etka marta i cijela )ercegovina...6.9.7B92 oslobo;eno je $arajevo.&o 7.2.7B92 i posljednji dio (osne o>i?@en je od njema>kih trupa.#stala su jo? upori?ta :>etnika i usta?a koja su isto razbijena do 2.2. >?A;?JE BOSNA I HERCEGOVINA U SOCIJALISTIKOJ JUGOSLAVIJI (194# ! 199$)
Osno"e ra&"oja dr#(t"eno 1 ekono%sko! i $oliti@ko! siste%a Prvi ustavotvorni dokumenti F' 0ugoslavije i njenih republika sankcionisali su tekovine '# –a i socijalisti>ke revolucije. U$4%#%#'4 $KUPN/'4 22
B.77.7B92.g. Ustavotvorna skup?tina je donijela svoj prvi akt pod nazivom J &eklaracija o progla?enju F'0. Progla?enjem F'0 ukinuta je monarhija u 0ugoslaviji, a dinastija Kara;or;evi@ gubi prava koja je do tada imala. Ustavotvorna skup?tina je nastavila rad na dono?enju Ustava. &ominantna je dr=avna svojina nad sredstvima za proizvodnju i prirodnim bogatstvima zemlje, te na zadru=noj i privatnoj svojini. #rganizacija dr=avne vlasti se zasnivala na principu narodnog suvereniteta i politi>ke reprezentacije, ali sa visokim stepenom njihove centralizacija uz primjenu sveobuhvatnog dr=avnog planiranja. /zvr?ena je maksimalna koncentracija ljudskih i ekonomskih potencijala, kako bi se mogla ostvariti brza obnova i po>eti izgradnja razru?ene zemlje. lanicama u F'0 prenosi na nju dio prava (ih ima svoju dr=avnu teritoriju koja se ne mo=e mijenjati bez njenog pristanka %last proizilazi iz naroda izra=ena preko slobodno izabranih predstavnika A>RARNA RE8ORMA /49- !4grarnom re5ormom bez ikakve naknade oduzeta je zemlja i ostala poljoprivredna dobra svima koji se je obra;ivali isklju>ivo najamnom radnom snagom, kao ?to su banke, akcionarska dru?tva, veleposjednici isl. (ez naknade je oduzet i vi?ak zemlje preko 73 hektara crkvama, manastirima, samostanima, vaku*ma isl. 0edino institucijama za koje se smatralo da su od ve@eg historijskog zna>aja moglo je biti ostavljeno i do C3 hektara obradive zemlje i C3 hektara ?ume. $ve je to u?lo u 5ond op?tenarodne imovine kojim je rukovala &r=avna uprava narodnih dobara !&U'&" 'ajvi?e zemlje i poljoprivrednih dobara oduzeto je u ravni>arskim krajevima %ojvodine i $lavonije od pripadnika njema>ke i ma;arske nacionalnosti. 'ajve@i dio oduzete zemlje dodjeljen je tkz. Kolonistima, siroma?nim seljacima iz (osanske krajine, 1ike i Drne +ore i to isklju>ivo srpske nacionalnosti. o je pored socijalnog bio prvenstveni politi>ki cilj agrarne re5orme i kolonizacije.!#sma o5anziva". Za dalji razvoj dru?tveno – ekonomskih i politi>kih odnosa u (i) , pa i u 0ugoslaviji ima konstituisanje KP0 (i) u okviru KP0, a osnova>ki kongres je odr=an u $arajevu 7B9A. godine. nogo toga @e usporiti i promijeniti sukob $taljina i ita, zbog toga ?to se ito nije htio povinovati njegovoj torturi. ke i ekonomske prilike. Pomo@ koju je 0ugoslavija dobivala od $$$-a odjednom je prekinuta i to se osjetilo. e?ka situacija je bila u cijeloj zemlji osje@ala se glad, nedostatak osnovnih =ivotnih namirnica itd. Pomo@ sa zapada je sporo stizala pa se narod snalazio. %eliki je pritisak izvr?en na selo i oduzimano je sve u korist dr=ave, ?to @e dovesti do prvih pobuna seljaka. AKON O NA=IONA?IA=IJI /49- !#vim zakonom pre?le su u vlasni?tvo dr=ave banke, industrija, saobra@aj, osiguravaju@i zavodi, rudnici i druga preduze@a doma@eg i stranog kapitala. #vom mjerom pre?lo je u vlasni?tvo dr=ave B3V industrije, a novom nacionalizacijom od 7B9A.g. i sva preostala sitna industrija i trgovina, osim sitnog zanatstva. 'acionaliziran je i vi?ak stambenog 5onda. / ovom je imovinom rukovodi &U'&. Proces nacionalizacije u 0ugoslaviji dovr?en je zakonom iz 7B2A.g. kojim je izvr?ena nacionalizacija preostalih najamnih zgrada i gra;evinskog zemlji?ta. 7B23. godine u ote=anim dru?tveno – ekonomskim i vanjskopoliti>kim uslovima po>inje proces samoupravljanja, koji je trebao da dovede do bitne promjene odnosa prvenstveno u procesu proizvodnje, a zatim i u dru?tvu u cjelini. #ja>ane su bile pozicije narodnih republika, posebno lokalnih organa vlasti, kao i organa Jnarodnog samoupravljanja - #tvorena oru=ana pobuna desila se u Dazinskom kraju i pro?iriti @e se i na susjednu )rvatsku. Ubrzo su tamo poslane vojne snage tzv. 0'4 i pobuna je u krvi ugu?ena . /n5ormacije o tome ?ta se desilo nisu smjele procuriti u javnost. U roku od mjesec dana pobuna je smirena njene vo;e su ubijene,ali je to bio signal dr=avnom vrhu da ne?to mora promijeniti. 0ugoslavija @e krenuti putem samoupravnog socijalizma, tj. pod parolom 5abrike radnicima i osnivanje tzv. ##U-a. 0edno se vrijeme >inilo da 0ugoslavija ide dobrim putem i da su svi sa poslom i zadovoljni.
23
'akon $taljinove smrti ito ponovo uspostavlja saradnju sa $$$-om ali se od ?ezdesetih godina pro?log stolje@a njegova vanjska politika sve vi?e okre@e prema zemljama tre@eg svijeta i do?lo je do osnivanja tzv. Pokreta nesvrstanih. %eliki broj >lanica tog bloka bile su islamske zemlje ?to je, vjerovatno, utjecalo da ito po>ne razmi?ljati o tome da proglasi uslimane kao naciju. &o tada su se oni opredjeljivali kao $rbi, )rvati ili kao 0ugosloveni ne opredijeljeni. U tom periodu (o?nja>ki intelektualci se, tako;e kroz svoja djela bore i zahtijevaju da (o?njaci trebaju da se priznaju kao nacija. 'ajvi?e je protiv toga bio ilovan Lilas. Stanje ra&"oja # seri dr#(t"eno 1 ekono%skih i dr#!ih odnosa 7B96. izvr?ena agrarna re5orma 7A9A. donesen Zakon o nacionalizaciji #snovni planovi privrednog razvoja istaknuti su u Prvom petogodi?njem planu koji su bili usredo>eni na razvoj onih djelatnosti u kojima je (i) u usporedbi sa drugim krajevima imala prednost : izradnja pruge (r>ko – (anovi@i izgradnja pruge Namac - $arajevo izgradnja pruge &oboj – (anja 1uka drvna industrija Nipad Energoinvest i Unis metalur?ki kombinat Zenica hemijska prerada drveta /ncel itovi rudnici mrkog uglja u (anovi@ima i srednjobosanski rudnici industrija obojenih metala ostar i %lasenica automobilska industrija 4$ u okviru U'/$-a )idrosistemi na : rbi?njici, 'eretvi, ami, %rbasu, &rini ermoelektrane uzla, kakanj, +acko i Ugljevik (roj zaposlenih porastao je pet puta, a broj zaposlenih u industriji pove@ao se za A puta (roj osnovnih ?kola se sa oko 7C33 popeo na .9BB (roj srednjih ?kola se sa 79 popeo na 92 (roj vi?ih i visokih ?kola se sa 9 popeo na 2C 7B98. godine postojala je jedna radiostanica, a 7BA3. ima ih 9 no, i odredbu za ve@e privilegije republikama i autonomnim pokrajinama, a (o?njaci su prvi puta priznati kao nacija i mogli su da se tako izja?njavaju. #d tada, pa sve do raspada biv?e 0ugoslavije taj je Ustav bio meta stalnih napada unitaristi>kih i centralisti>kih snaga, naro>ito iz $rbije i Drne +ore. Slabljenje j#!oslo"enske ederaije &ok je bio =iv ito uspijeva da sve to na neki na>in smiruje, ali poslije njegove smrti 7BA3. godine sve @e se polako po>eti mijenjati. 'aro>ito se situacija zao?trava kada na >elo DK KP0 $rbije dolazi 7BA8. godine $lobodan ilo?evi@. %e@ 7BAB. godine u dr=avi je izvr?en prikriveni dr=avni udar a na njihovoj strani je i tada?nja 0'4 sa ogromnim arsenalom naoru=anja. &obro se znalo da je 0ugoslavija mnogo novca ulagala u naoru=anje. Plan je bio stvaranje H%elike $rbijeI ,a dobro se znalo ?ta se htjelo posti@i tim planom. %i?estrana>ki izbori u (i) odr=ani su u novembru 7BB3. godine. ri nacionalne stranke : $&4 na >elu sa 4lijom /zetbegovi@em, $&$ na >elu sa adovanom Karad=i@em i )&Z na >elu sa $tjepanom Kljuji@em, osvojile su A6V mjesta u () $kup?tini, dok je preostalih 79V pripalo manjim partijama.$ve tri stranke su pored o?trih mimoila=enja o5ormile koaliciju, a za prvog >lana () Predsjedni?tva izabran je 4lija /zetbegovi@ sa jednogodi?njim mandatom. Kako je vrijeme odmicalo uticaj nacionalnih lidera se pove@avao, a zna>aj i ugled 5ederalnih institucija i lidera rapidno je opadao. De%o!rasko stanje $re%a $o$is# i& //- !odine
24
U vrijeme socijalisti>ke epohe izvr?eno je ?est popisa stanovni?tva, a posljednje obavljeno bilo je 7BB7. godine. U (i) je prema posljednjem popisu bilo 9.C29.B77 stanovnika. %eliki prira?taj stanovni?tva (i) ogleda se u nagloj industrijalizaciji na?e zemlje u poslijeratnom periodu. uslimana je bilo .B32.37A ili 9C,8V $rba 7.C69.C6C ili C7,CV )rvata 82,36A ili 78,CV 0ugosloveni i ostali CCC.96 ili 8,8V I PO>?A;?JE B % H U ODBRAMBENOM RATU (199$-199#)
Disol#ija S8RJ #d decembra 7BB3. do januara 7BB7. predsjednici 6 republika su se sastajali nekoliko puta - tzv Yu samiti. $astanke je sazivalo predsjedni?tvo $F0 koje je u>estvovalo u razgovorima odr=anim do marta 7BB7. U drugoj rundi od marta do juna iste god. $astanci su odr=avani po republikama. $lovenija i )rvatska su zagovarale labavu 5ederaciju suverenih dr=ava ?to su predstavnici $rbije odbili. 'a posljednjem YU samitu u junu 7BB7. (i) i akedonija su iznijele kompromisno rje?enje za o>uvanje 0ugoslavije ?to su svi u principu prihvatili. Kada je u pitanju (i) bosanski predstavnivci nisu prihvatili podjelu na kantone po nacionalnom principu. - U jesen 7BB7. rat u )rvatskoj i kona>an prestanak postojanja $F0. -'akon organizovanja re5erenduma u $loveniji -decembar 7BB3 na kome se AAV glasa>a izjasnilo za izdvajanje iz 0ugoslavije i )rvatskoj 2.6.7BB7. !B9V za izdvajanje", one su 2.6.7BB7. proglasi>e nezavisnost. /ntervencija 0'4 u $loveniji je bila bezuspje?na i morali su se povu@i. - rans5ormacija 0'4 od >uvara jugoslovenskih tekovina do eksponata velikosrpske politike. $rbi na podru>ju Kninske krajine na re5erendumu od .B.7BB3. su proglasili J$rpsku autonomnu regiju Krajina i u maju 7BB7. su se izjasnili za napu?tanje )rvatske i priklju>enje $rbiji. $ukobi u )rvatskoj su eskalirali 7BB7.opsadom %ukovara, 8.73. bombardiju avionima Zagreb, a 6.7. &ubrovnik -&isoluciju $lovenije, )rvatske i (i) EZ i $4& je priznala 8.9.7BB.god Reerend#% &a ne&a"isnost 'a kon5erenciji EZ o 0ugoskaviji u decembru 7BB7. postavila rok republikama 0ugoslavije da do C.7.73BB7. podnesu prijavu EZ za priznanje nezavisnosti. o su uradile: $lovenija, )rvatska, (i) i akedonija. U izvje?taju EZ-e nakon prijava istaknuto je da bi za (osnu mogli prihvatiti nezavisnost samo ako (i) odr=i re5erendum. B.. i 7.C. 7BB.. +lasalo je 69,C7Vstanovni?tva. #d toga je JZ4 glasalo BB,99V, a protiv 3,BV. 'eva=e@ih je bilo 3,2. $rbi su na poziv adovana Karad=i@a, uglavnom, bojkotovali re5erendum. Ubrzo je i zvanoi>no zapo>eo rat u (i). Me#narodno $ri&nanje dr'a"e BIH $avjet ministara EZ donosi odluku o priznanju epublike (i), koji stupa na snagu 8.9. kada i priznanje )rvatske i $lovenije. .'ezavisnost $lovenije, )rvatske i (i) EZ i $4& je priznala 8.9.7BB.god - 'akon priznanja od EZ i $4&, prve je priznaju $lovenija i )rvatska. %elika $rbija i %elika )rbvatska nisu odgovarale ni /taliji, 'jema>koj, %atikanu zbog planova srpske prv. Drkve prema uslimanima i njihovoj kulturi kojima su bili ugro=eni i interesi Katoli>ke crkve. ja, gradove, objekte i komunikacije 7BB. kao odgovor na priznanje (/) lideri $&$-a su u (anja 1uci su proglasili nezavisnu srpsku republikusa namjerom priklju>enja 0ugoslaviji. -/z )rvatske je tako;e jedan dio jedinica ubacivan da pomognu paravojnim snagama )&Z. e kako je (i) izlo=ena unutra?njoj i spoljnoj agresiji i zatra=ila od me;unarodne zajednice da pru=i za?titu i pomo@ ./ .2. 7BB. (i) primljena u >lanstvo U'. Uprkos me;unarodne pomo@i i podr?ke i osude agresora, ratne strahote su se pove@ale Odbra%beni rat 25
-Krajem marta 7BB.eskalira rat u (i). 0'4 je u (i) imala oko B3.333 vojnika i ogromnu prednost u oru=ju :skoro sva vojna skladi?ta je kontrolisala, te?ku artiljeriju. )rvatske snage oko 7333 ljudi i bile su dobro opremljene - (osanske snage su imale oko 23.333 ljudi. atni ciljevi srpskih i hrvatskih snaga bili su da osvoji ?to vi?e teritorija ne biraju@i sredstva za realizaciju istih. - 0'4- je zausela (ijeljinu 9.C i Zvornik 73.9. 7BB. i pri tome po>inju masovna ubistva i zlo>ini nad muslimanskim stanovni?tvom. #pkolili su i bombardovali $rebrenicu, +ora=de i Xepu. . -$avjet bezbijednosti je u maju 7BBC. te gradove zajedno sa $arajevom, uzlom i (iha@em proglaio J$igurnosnim zonama. 'a zahtjev vlasti (i) i U'- o povla>enju 0'4, ona se i povla>i ali samo oko 79333 vojnika dok 82333 ostaje i svo naoru=anje. asovnim ubistvima i protjerivanjem pripadnika drugih etni>kih grupa, oko miliona stanovni?tva se pokrenulo sa ognji?ta. epublika )rvatska i (i) su u toku 7BB. potpisale vi?e sporazuma o saradnji - prolje@e 7BBC. $ukob izme;u bosanskih i hrvatskih snaga u $rednjoj (osni i )ercegovini. U toku ovih sukoba obje strane su po>inile zlo>ine nad civilima: hrvatske u 4hmi@ima a bosanske u %itezu. #va neprijateljstva su okon>ana u 5ebruaru 7B99.uz prijetnju me;. Zajednice )rvatskoj U junu 7BB. U' su poslale za?titne trupe u (i) sa humanitarnom i pregovara>kom misijom. -0anuar 7BBC. %anes-#enov plan o podjeli (i) na 73 kantona koji je odbila $kup?tina bosanskih $rba drugi plan iz avgusta iste god. #dbila je bosanska strana. 'astavljene su granatiranja gradova i masovna ubistva civila: 2..7BB9.arkale... - 4vioni ameri>ki i (ritanski su u nekoliko navrata bombardovali polo=aje srpske vojske oko +ora=da >ime je sprije>en masakr ovih nedu=nih civila. - 77.8.7BB2. %ojska (osanskih $rba zauzima rnklavu $rebrenicu gdje je pobijeno oko A333 mu?karaca. Ratna stradanja i ra&aranja - $tradanja ljudi -oko 33.333 od toga MC uslimani. 'ajvi?e je stradalo civilno stanovni?tvo. -2..7BB9.arkale $arajevo -6A ubijenih, 7B8 ranjenih - 2.maja- Kapija uzla -87 ubijeno, 79A ranjenih Uni?ten je ve@i broj kulturnih dobara, naro>ito sakralnih objekata.-najvi?e d=amije: 4lad=a u Fo>i, Ferhadija u (anja 1uci i mnoge druge - 78.2. 7BB. granata zapalila arhivski 5ond #rjentalnog instituta u $arajevu - stradalo 333 originalnih dokumenata %ilajetskog arhiva. Dejtonski s$ora&#% 7.novembra 7BB2.god. $astoji se iz op@eg i okvirnog sporazuma te iz 77 4neksa sporazuma: - 4neks 7-a: %ojni aspekti mirovnog sporazuma, dodatna pisma i izjave. - 4neks 7-b: egionalna stabilizacija, - 4neks :+ranice izme;u entiteta, - 4neks C:/zbori, - 4neks 9: Ustav, - 4neks 2: 4rbitra=a, - 4neks 6: ljutska prava, - 4neks 8: /zbjeglice i raseljena lica, - 4neks A: Komisija za za?titu nacionalnih spomenika, - 4neks B: 0avne korporacije (i), - 4neks 73:Divilna implementacija, - 4neks 77: e;unarodne policijske snage ?ITERAT
26
