SADRŽAJ 1. UVOD..... UVOD.......... .......... .......... .......... ......... ......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... ......... ......... .......... .......... ........... ............... ..........2 .2 2. HARDVER. HARDVER...... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... ......... ......... .......... .......... ............ ................ ..............3 .....3 2.1. Pojam hardvera................................ hardvera....................................................... .............................................. .........................................................3 ..................................3 2.2.Centralna jedinica.................................... jedinica........................................................... .............................................. ..................................................4 ...........................4 2.2.1. Upravlja!a jedinica.................................. jedinica......................................................... ............................................................... ........................................44 2.2.2. Aritmeti!o"lo#i!a jedinica......... j edinica................................ .............................................. .......................................... ............................. ..........$$ 2.2.3. %emorija........................................ %emorija............................................................... .............................................. .............................................. .............................$ ......$ 2.3.
Ula&ne Ula&ne i i&la&ne i&la&ne jedinice. jedinice...... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .............' ........'
2.3.1. Ula&ne jedinice..................................... jedinice............................................................ ............................................................... .............................................' .....' 2.3.2. (&la&ne jedinice............................... jedinice...................................................... .............................................. .............................................. ............................) .....) 3. *A+,-UA *A+,-UA+.... +......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... ......... ......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... ........... ............... ...........12 ..12 4. ,(/ERA/ ,(/ERA/URA........................................ URA............................................................... ............................................... ...................................................13 ...........................13
1. UVOD
Poet!om dvade0eto# vije!a dola&i do ra&voja ele!troni!e i na0tan!a prvo# ele!tron0!o# reaja. /anije do ra&liitih vr0ta predajni!a radara vojne namjene !ao i UH radio predajni!a. Polovinom pede0etih #odina pro5lo# vije!a do5lo je do ra&voja ele!troni!e hardver0!im 06erama. /anije !rajem dr#o# 0vjet0!o# rata dola&i do ra&voja ranara vojne 0vrhe a njihova e!0pan&ija 0e do#aa !rajem 0edamde0etih #odina !ada 0e raaj prvi per0onalni ranari. Prvi ranari 0 7ili ja!o 0!romnih potencijala malih mo#8no0ti elementarnih !apaciteta i radnji a po veliini &a&imali 0 do0ta pro0tora. U dana5nje vrijeme ranar je neodvojivi 0a0tavni dio na5e# ra&voja i 9ivota 0ocijalnoj 0redini. Ra&vojem tehnolo#ije ta 0a&nanja 0e 0amo jo5 vi5e prod7ljj i pro5irj.
2
2. HARDVER Hardver je 6i&i!i potencijal 0va!o# ranara i 7e& po0tojanja !ompletno# hardvera ni jedan ranar ne mo9e 6n!cioni0ati. Hardver ine: matina ploa memorija proce0or hard di0! 6lop; di0! video !arta napajanje monitor &vnici ta0tatra i mi5. Hardver je opipljivi dio 0va!o# ranara ele!tron0!ih ele!troma#netnih i mehani!ih !omponenti ntar i i&van nje#a. 2.1. Pojam hardvera
Pod pojmom hardver <vr0ta ro7a= podra&mijeva 0e materijalna !omponenta 0amo# !ompjter0!o# 0i0tema
vi elementi hardvera 0 pove&ani a njihov rad je 0inhroni&ovan. 1 Hardver 0e 0a0toji i& 0lo9enih 6n!cionalnih 7lo!ova !oji pred0tavljaj nje#ove or#ane jedinice ili elemente. O0novne 6n!cije !oje tre7a da o7ave hardver0!e !omponente 0:
la&na 6n!cija 6n!cija o7rade i&la&na 6n!cija
U elemente hardvera 0padaj:
pravlja!a jedinica aritmeti!o"lo#i!a jedinica #lavna memorija 0polja5nja memorija la&ne jedinice i&la&ne jedinice
Ovi elementi hardvera 0 me0o7no pove&ani !omni!acionim !analom !oja je 0inonim &a dana5nje ma#i0trale !ao i 7rojnim inter6ej0ima.
2.2.Centralna jedinica 1 ?. ,atinovi8 (n6ormacione tehnolo#ije ?anja ,!a P( 2@@' 0tr. 1 3
Centraln jedinic ini: pravlja!a jedinica aritmeti!o"lo#i!a jedinica i #lavna memorija. Upravlja!a i aritmeti!o"lo#i!a jedinica ine centralni proce0or CPU !oji vr5i !ontroln 6n!cij rada ranara !oja je n9na &a ade!vatan rad itavo# 0i0tema. CPU omo#8ava da podaci 0va!om trent! 7d do0tpni onom dijel ranara !ojem 0 potre7ni to! o7rade tih podata!a. O0im ovo# CPU vr5i i aritmeti!e i lo#i!e operacije nad podacima.
2.2.1. Upravljačka jedinica Ova jedinica re#li5e ranar0!e operacije interpretira i preno0i in0tr!cije 0adr9ane ranar0!im pro#ramima 0ele!tje dijelove &a #lavn memorij i preno0i ih in0tr!cij0!e re#i0tre !ontrolnoj jedinici.2 Ona ta!oe pravlja radom pojedinih dijelova proce0ora i ranara prihvatanjem !ontrolno"pravlja!ih 0i#nala. Upravlja!a jedinica prema potre7i nala&i i itava podat!e i& radne memorije pa ih tran06ormi5e a!tivne proce0e ranar. Upravlja!a jedinica !ontroli5e i !ordinira rad 0vih jedinica ranar0!o# 0i0tema. *adaci pravlja!e jedinice 0:
pravljanje itanjem i pi0om radn memorij pravlja ra&menom podata!a i&me radne memorije i aritmeti!o"lo#i!e jedinice pravlja radom aritmeti!o lo#i!e" jedinice 0inhroni&ira rad pojedinih jedinica ranara
Upravlja!a jedinica re#i0tri i memorija rade 0!laeno prili!om i&voenja pro#rama.
2.2.2. Aritmetičko-logička jedinica
2 ?. ,atinovi8 (n6ormacione tehnolo#ije ?anja ,!a P( 2@@' 0tr. 1)1 4
(ma &adata! da o7raje o0novne aritmeti!e operacije <0a7iranje od&imanje mno9enje i dijeljenje= &atim lo#i!e <poreivanje 7rojeva &ao!r9ivanje odreivanje pred&na!a itd=.
Da!le o0novna 6n!cija aritmeti!o"lo#i!e jedinice je0te i&voenje
aritmeti!ih i lo#i!ih operacija. *a i&voenje ne!ih 0lo9enijih matemati!ih operacija primjenjj 0e #otovi pro#rami. -edina lo#i!a operacija !oj i&vodi aritmeti!o" lo#i!a jedinica je0te poreenje.
2.2.3. Memorija %emorija pred0tavlja onaj dio ranara #dje 0e 6i&i!i vaj podaci i pro#rami. U !ompjter 0 podaci pre0tavljeni 7inarnoj 6ormi <@ i 1=. Bi& od 7ita na&iva 0e jedan 7ajt i pred0tavlja najmanj jedinic &a pi0ivanje ili itanje ne!o# 0adr9aja. ?itovi 0e mo# dr9ivati ve8e cjeline ili ni&ove od 132 i 4 7ita. Ba o0nov navedeno# ra&li!jemo:
1"7itne !ompjtere 32"7itne !ompjtere 4"7itne !ompjtere
Dana0 0 monoliti inte#ri0anih ele!tron0!ih !ola o0novni elementi &a iradnj #lavne ili ntra5nje memorije. Predno0t ovo#a je e!onom0!om 0mi0l jer je tro5a! memori0anja jedno# 7ita na ovaj nain ni9i odno0 na memori0anje 6eritnim memorijama. >polja5nja memorija polja5nja memorija princip ima mno#o 0poriji pri0tp podacima odno0 na ntra5nj memorij ali &ato je od nje mno#o !apacitativnija. lavna memorija 0e #radi ta!o da 7de dovoljno 7r&a i !apacitativna &a podat!e !oji 0e nepo0redno o7raj. Upravo i& ovih ra&lo#a je ova memorija mno#o 0!plja od 0polja5nje memorije. +apacitet memorije 0e !re8e od 1+? do 1/? ali to nije 6i!0no odreeno. %emorija pred0tavlja !ljni element <& proce0or= !oji 7itno tie na !pne pre6orman0e ranara. >mje5tanje podata!a memorij je privremeno jer 0 podaci memoriji i pro#rami !oji 0 njoj 0mje5teni 0amo privremeni do! 0e ne &avr5i o7rada 5
podata!a. Untra5nj memorij na&ivamo RA% dr#e 0trane 0tati!i RA% <>RA%= ne &ahtjeva periodino o0vje9enje 5to je 7itno 0a a0pe!ta 7r&ine jer je ova memorija pno 7r9a od dinami!e jer je &a vrijeme o0vje9avanja pri0tp podacima onemo#8en. >polja5nja RO% memorija < Read Onl; %emor;= va podat!e i pro#rame !oji ne 0mij 7iti i&7ri0ani promjenjeni ili o5te8eni pod 7ilo !ojim o!olno0tima !ljj8i #7ita! napajanja. *ajedni!a !ara!teri0ti!a 0vih RO% memorija je0te da 0 relativno 0pore malo# !apaciteta i vrlo 0!pe. Bajpo&natiji tipovi RO% memorija 0: PRO% EPRO% EEPRO% PA,. Ca0he memorije 0 i&&etno 7r&e memorije !oje 0l9e !ao inter6ej0 i&me ja!o 7r&e i ja!o 0pore 0trane hardver0!e !omponente. Ona tre7a da o7e&7jedi dovoljn !oliin podata!a &a o7rad 7e& veli!o# e!anja 5to 0e ne mo9e po0ti8i DRA% tehnolo#ijom. >amim tim mo9emo &a!ljiti da ca0he memorija radi 0a tehnolo#ijom 0tati!o# >RA%"a. Ca0he memorija 0e !ori0ti !od 0avremenih HDD"ova CDDVD"rF itd. reaja. la0h memorija <6ero memorija= 0e pojavljje !ao ideja o &amjeni HDD"ova metim pro7lem !apacitivno0ti jo5 nije ovdje ade!vatno rje5en ia!o je i na ovom polj do5lo do napret!a <12 $12 1?= ipa! to nije dovoljno da &amjeni HDD. Primjena la0h memorije je po0tala ma0ovna: 6oto aparatima mp3 plejerima itd. >ve to tie na dalji ra&voj la0h memorije i 0ra&mjerno tome njeno# poje6tinjenja.
2.3. Ulazne i izlazne jedinice
6
Ula&ne i i&la&ne jedinice ili peri6erne jedinice !a!o 0e &ajedni!i na&ivaj 0l9e &a priprem podata!a prije njihove o7rade &a no0 podata!a centraln jedinic &a privremeno ili trajno memori0anje podata!a i &a pri!a& re<ata o7rade podata!a. 3 (n6ormacije ranar 0e pred0tavljaj ni&om ele!trinih 0i#nala !oji 0e javljaj !ao interpretacija 7inarne jedinice ili nle. Peri6erne jedinice mo# 7iti la&ne i&la&ne ili la&no"i&la&ne. Be!e od tih jedinica 0e !ljj na odreene portove na matinoj ploi do! 0e dr#i !ljj ptem !artica &a to po0tavljene 0lotove.
2.3.1. Ulazne jedinice Ula&ne jedinice 0 one jedinice !oje omo#8j no0 podata!a ili pro#rama i& o!r9enja ranar. /i podaci i& o!r9enja ni0 po#odni &a ranar pa ih je potre7no prethodno pretvoriti o7li! !oji je prihvatljiv ranar. Upravo je to o0novni &adata! la&nih jedinica. Ula&ne jedinice 0e mo# podjeliti na :
la&ne jedinice !oje 0l9e &a predaj podata!a ranar po0red0tvom i pod dire!tnim
djelovanjem ovje!a
Baje58e 0 !ori5tene 0ljede8e la&ne jedinice:
/a0tatra %i5 D9oj0ti! >!ener /a7let %i!ro6on Di#italna !amera Ge7 !amera
3 ?. ,atinovi8 (n6ormacione tehnolo#ije ?anja ,!a P( 2@@' 0tr. 2@$ 7
Tastatura (Keybard! je jedna od naje58e !ori5tenih la&nih jedinica !oja 0e odli!je jedno0tavnom #raom 5to je ini po#odnom &a relativno la! no0 podata!a ranar. O0novna 6n!cija ta0tatre je no0 te!0ta ranar ali ona vr5i i mno#e dr#e radnje. Dijelovi ta0tatre 0:
al6anmeri!i <no0 0lova &na!ova i ci6ri= nmeti!i <no0 7rojeva= !r0or0!i
"i# je na!on ta0tatre naje58e !ori5tena la&na jedinica !oja vr5i po!a&n 6n!cij ptem !li!anja na mi5. %i5 ima etiri 6n!cije rada:
po!a&ivanje dijelova 0li!e na e!ran a!tiviranje o7la0ti 0li!e na e!ran
Ra&li!jemo ne!oli!o vr0ta mi5eva:
ele!tromehani!i opti!i i 7e9ini mi5
Tablet je reaj !oji je po#odan &a crtanje pomo8 ranara ta!o 5to pomjeranjem pera po podlo&i ta7leta do7ijamo odra& 0li!e !oj 0mo 9eljeli.
D$jsti% 0voj 6n!cij o0tvarje ind0triji i#ara #dje 0e naje58e i !ori0ti. &%ener je jo5 jedna la&na jedinica namjenjena &a !opiranje 0li!e 0a papira ili ne!e dr#e povr5ine ranar0!i 0i0tem. >a ranarom 0e naje58e pove&je ptem U>? reaja ali mo9e i na ne!i dr#i nain. Ra&li!jemo tri vr0te 0!enera:
!oji mo# oitati 0amo crno 7ijel 0li! 1 ili 2$ nivoa 0ivo# !oji oitavaj 0li! 7oji
>!enere mo9emo podijeliti na:
rne 0!enere < re&olcija od 2@@dpi do @@dpi= 0tolne 0!enere 0a po!retnim papirom <5irina oitavanja je 21cm= 8
0tolne 0!enere 0a mirj8im papirom
"i%r'n je la&ni reaj !oji je &ad9en &a no0 &v!a ranar0!i 0i0tem. (&&etno 0 je6tini ta!o da je dana0 0!oro 0a0tavni dio 0va!o# ranara. Omo#8ava 0nimanje #la0a i &v!a ali i !omni!acij pre!o interneta. 4
Diitalna %a)era 0ve 0li!e !oje napravi 0mje5ta memori0! !artic. Aparati 0e &atim mo# pove&ati ptem U>? porta 0a ranarom i te 0li!e 0e mo# prenijeti ranar. +apacitet ovih !artica varira ali je o7ino od 2@"ta! %?.
*eb %a)era je i0to ta!o la&ni reaj !oji ranar no0i odreeni 6ilm. Po dimen&ijama je prilino mala i po0tavlja 0e i0pred na 0to ili monitor.
2.3.2. Izlazne jedinice
(&la&ne jedinice 0 reaji !oji podat!e i& ranara pretvaraj o7li! !oji je prihvatljiv o!olini va!i ranar po0jedje 7arem jedn i&la&n jedinic ali naje58e vi5e njih. Prema vremen vanja podata!a dijelimo ih na trajne i reaje 0a privremenim &api0om. (&la&ne jedinice 0:
%onitor tampa %odem *vnici Crta"ploter
"nitr je i&la&na jedinica !oja podat!e i& ranara pri!a&je na e!ran o7li! !oji je ra&mljiv ovje! vi ti podaci 0 privremeni i ne0taj 0a e!rana pre!idom napajanja monitora. >to#a mo9emo re8i da je monitor naje58e !ori5tena i&la&na jedinica. O0novni element 0li!e na di0plej monitora je elementarna ta!a
Podjela monitora 0e mo9e i&vr5iti prema ra&liitom !riterijm 0tim da je naje58a podjela prema tehnolo#iji i&rade po!a&no# dijela monitora
• • • •
%onitor 0e pove&je 0a ranarom ptem #ra6i!e !artice i njen &adata! je da pretvara di#italni 0i#nal i& ranara o7li! !oji je prihvatljiv monitor. -o5 jedna &naajna podjela monitora je0te po dija#onalnoj veliini e!rana pa 0e 0to#a ra&li!j: 14L 1$L 1)L 21L itd.
+ta),a- ili ,rinter je ta!oe i&la&na jedinica !oja pre7acje te!0t ili 0li! na papir ili ne!i dr#i medij. Bajra0pro0tranjenija 0 dva 6ormata printera: 12 incha i 1 incha. ?r&ina printera 0e mjeri ma!0imalnim 7rojem &na!ova !oje printer mo9e oti0nti jednoj 0e!ndi. tampae mo9emo podijeliti na: •
(#lini matrini printer
• •
!ori0ti 7an!ama po5tama re0toranima itd. ,a0er0!i printeri 0 naj7olje# !valiteta i0pi0a pa 0e dana0 i najvi5e primjenjj. ?77le -et in!"d9et printeri 0 najpovoljniji metim imaj najve8e tro5!ove odr9avanja
lter i0crtava 0li! po!retanjem pera pre!o povr5ine papira na proi&voljan nain. $ Da!le ovaj reaj 0e !ori0ti tehnolo#iji crtanja veli!ih pla!ata na papirima veli!ih dimen&ija.
"de) je reaj !oji omo#8je preno0 podata!a pre!o tele6on0!e linije ili na 0lian nain. %odem je 0!ra8enica &a modlator demodlator i vr5i !onver&ij analo#no# 0i#nala di#italni i o7rnto. %odem ne mo9e raditi 7e& od#ovaraj8e# !omni!aciono# pro#rama. Ra&li!je 0e prema 7r&ini preno0a podata!a !oja 0e i&ra9ava !ao 7roj prene0enih 7ita 0e!ndi.
/0u-nici 0 0a0tavni dio 0va!o# ranara naje58e !ao odvojene !omponente ali i inte#ri0ane 0amo !8i5te
3. /AKUAK Ba o0nov 0ve#a do 0ada 5to 0mo naveli mo9emo i&ve0ti &a!lja! da je hardver 6i&i!i opipljivi dio 0va!o# ranara !oji 0a 0vojim !omponentama <la&nim i i&la&nim= ini o0nov 0va!o# !ompjter0!o# 0i0tema 7e& !ojih ni jedan ranar ne mo9e po0tojati. (a!o ne mo# &anemariti &naaj i 0amo# 0o6tvera ipa! je hardver taj !oji daje 9ivot 0va!om dana5njem ranar. *naaj 0!laeno0ti 0vih dijelova hardvera je na prvom mje0t jer je to 0pje5na i provjerena 6ormla &a do7ar i 0ta7ilan !ompjter0!i 0i0tem. 11
Ra0pro0tranjeno0t ranar0tva i 0ve ve8i &naaj in6ormati!e te9i i 0ve ve8em 7roj !ori0ni!a. Da!le te9i 0e e!0pan&iji i pri0tpano0ti 0vim !ate#orijama
12
4. 5TERATURA
1. ?. ,atinovi8 (n6ormacione tehnolo#ije P( ?anja ,!a 2. O7radovi8 >. MRanari arhite!tra hardFare 0i0tem0!i 0o6tFareL Vi5a ele!trotehni!a 5!ola ?eo#rad 1))'. 3. %. Deveta!ovi8"Radojevi8 MUvod primen ranaraL (( preraeno i dopnjeno i&danje M+r#L ?eo#rad 2@@2. 4. FFF.ma#le.vt0.0.ac.;
13