Gotika periodizacija gotičke arhitekture: – rana gotika – 1140 – 1200 – visoka gotika – 1200 – 1240 – rayonnant gotika – 1240 – 1380 – flamboyant gotika – 1380 – 1500 ILLE DE FRANCE Izmjena nosača (vezano uz svodove, dvotravejni ili vezani sustav - Laon, Noyon), šesterodijelni svodovi, dvotoranjska pročelja,4 etažna elevacija: zone arkada, galerija, triforija i prozora. Crkve građene oko 1140 ST. ST. DENIS DE NIS oko 1140- godine – opat Suger jedan od glavnih razloga zašto je opat Suger (BENEDIKTINAC) odabrao St. Denis za obnovu je jer je St. Denis izvorno izvorno mjesto na kojem je pokopan car Karlo – KAROLINŠKA TRADICIJA drugi razlog je jer je St. Denis bio mjesto pokopa sveca patrona francuske Sv. Denisa. Veza između monarhije i religije Pročelje je simboličko (sa skulpturama i broj 3 se ponavlja) i treba izgledati kao ulazak u Nebeski Jeruzalem – obnavljanje karolinškog Weswerka Crkva kao duhovni branitelj carstva "defensor regni" koncept na pročelju St. Denisa. Simbolika svjetla i broja Opat Suger, kao učeni benediktinac, smatrao je da je geometrisjki nacrt i osvjetljenje unutrašnjega prostora najveća vrijednost koju treba ostvariti u gradnji. Stoga je simbolika broja i simbolika svjetla u njegovoj arhitekturi morala doći do punog izražaja. – upotreba rebrastog svoda (pokazuje inovativnost graditelja u Ile de France-u) Struktura je u gotici bila blisko vezana za pitanje prostora, svjetlosti i plastičnih efekata. Po Suger u čovjek može bolje razumjeti Božju svjetlost kroz svjetlost materijalnih objekata fizičkog svijeta ( otud njegovo zanimanje za liturgijske predmete od zlata i srebra, obojeno staklo prozora kojima je presvukao zrakaste kapele St.Denisa) . Obojeno staklo za njega je posjedovalo tri bitne stavke: 1 nosilo je svete prizore, 2 – bogat
materijal sličan dragom kamenju 3 misterij, svjetlucalo je bez vatre. Svjetlost predstavlja samo jedan od aspekata St.Denisa i bio je podređen organizaciji prostora. To se vidi iz osnove koja sadrži kor i polukružno svetište okružene deambulatorijem i nizom zrakastih kapela koje se međusobno dodiruju. dodiruju. Kapele su plitke i široko otvorene poput drugog deambulatorija, a svaki od prostora pokriven je malim rebrastim svodovima. No, dijelovi su raspoređeni tako da ostvare maksimum jedinstva unutar cijelog plana. - prvo obnovio westwerk (zapadni dio), a onda istočni dio – kora, (od 1140 – 1144) - 2 toranjsko pročelje, 3 brodni narteks, 5 brodni transept, tr ansept, dvostruki deambulatorij, poligonalna
apsida s 2 pretkorska traveja, 4 etažna elevacija. Oko 1230. ostakljen je triforij.
– –
SAINT ETIENE Sens, 1140 – 1160 unatoč činjenici da je građena u isto vrijeme kad is St. Denis - katedrala odiše jednostavnošću – .Prva gotička katedrala bez transepta. 3 broda, 3 etažna elevacija, 6 dijelni svod,u zoni arkada izmjena nosača. ½ 16. – st. transept je izgrađen u flamboyant stilu. Trodjelna Trodjelna elevacija: zona arkada – triforija – prozora – – glavni brod ima veće prozore – zapadno pročelje (westwerk) – ideja St. Denisa: 2 tornja i rozeta Crkve izgrađene oko 1150. - 1160. godine KATEDRALA NOTRE DAME – SENLIS (1150) – utjecaj St. Denisa – kopija zapadne fasade St. Denisa – dvotoranjsko pročelje – osamostaljuju se radijalne kapele – elevacija je trodjelna
NOTRE DAME Noyon-1150. početak gradnje.1165 - 1175. izgrađen je deambulatorij. 3 broda, 3 brodni narteks, 4 etažna elevacija,izmjena nosača u zoni arkada,transept s 4 etažnom elevacijom,polukružno završen na sjeveru u jugu. – moguće da su zidovi radijalnih kapela izgrađeni i prije onih u St. Denisu – ima 9 kapela od toga 5 radijalnih – prvi put je četverdijelna elevacija – triforij je ispod galerija (inače iznad) –
Crkve građene oko 1160. godine NOTRE DAME LAON od sedam tornjeva izvedeno 5 (prvi put crkva sa više tornjeva. - četverodjelna elevacija – pročelje: 2 tornja, rozeta (prvi put izvedena rozeta 1165), 3 portala – jedno od najljepših pročelja – nakon 1210. g se udvostručuje duljina kora.Arhitektura NOTRE DAME Pariz 1163 - 1182. zapadni dio 1178 - 1200. brodovi sred. 13. st. transept 5 brodova (transept je uvučen), 3 brodni narteks, dvostruki deambulatorij, Četveroetažna elevacija – između zone prozora i triforija nalazi se zona slijepih okulusa zbog zatvorenog kontrafornog sustava izvana) u 19. st. Violet le Duc elevaciju mijenja na troetažnu (miče okuluse) Kod četveroetažne elevacije, galerija je obavezna) 6 dijelni svod u glavnom brodu, a kr,rbr. u bočnim brodovima. ANŽUVINSKA GOTIKA – pojavljuje se novi koncept nakon završetka St. Denisa Ovisna o lokalnoj tradiciji – jaka romanička tradicija – dominiraju kupolne crkve koncepcija glavnog broda – jača tendencija izdizanja tjemena svoda, pojasnice veoma naglašene – romanička tradicija ima različite forme križno-rebrastih svodova, svodovi su kupolasti, rebra umnožena, različito od Ile-de-france Katedrala u Angresu (1150-1220) PRVI spomenik Anju gotike serija golemih kubičnih traveja / volumena debeli i masivni zidovi sa tankim prozorima – vrlo visoko postavlja tjemeni kamen (vrh luka) kod lukova Katedrala Saint-Pierre, Poitiers (1150 – 1215) -dvoranska crkva – kupolasti svodovi – jaki utjecaj romanike – razvijene podjednako u širinu i dužinu – rebra su dekorativnog karaktera Krajem 12 i početkom 13. stoljeća, Anju gotika je razvijena do nevjerojatnog stupnja: Reb ra su umnožena, Volumeni se razvijaju prema visini, Svjetlo je tretirano u smislu romanike, a i svod se nastavio razvijati.
VISOKA GOTIKA 1200 – 1240 trodijelna elevacija kantonirani stupac četverodjelni svod
CRKVE GRAĐENE OKO 1190.
Chartres
Reims
Amiens
NOTRE DAME Chartres, 1194 1194 - 1260. 3 broda i onda transept poslije koga se nastavlja peterobrodni kor koji na sebi ima kontraforne lukove (3 komada) jedna od prvih crkvi koje imaju KRALJEVSKI PROTAL PROTAL (Porta Regia) crkva koja označava raskid sa romanikom trodijelna elevacija i četverodjelni svod sa upotrebom lebdećih lukova (jedna od prvih) prva upotreba KANTONIRANOG STUPCA – kružna ili četvrtasta osnova sa 4 po ltupa – umjetnost vitraja kulminira – cca 164 vitraja puno rozeta i kopljasti prozori – trodijelni sa pločastim mrežištem / ima i šipkasto mrežište al ne na toj crkvi na zapadnom pročelju naglašena vertikalnost i raščlamba na transeptima se pojavljuje motiv Notre Dame-a iz Laona (zbog rozeta) ST. ETIENNE BOURGES – 1194 – 1260 – slična notre-dameu u Parizu – iako u parizu brodovi iste visine, a ovdje piramidalna šema – petorobrodna, bočni brodovi se nastavljaju u deambulatorij – šesterodjelni svod – trodjelna elevacija u bočnim brodovima, a u glavnom peterodjelna (3+2) – istočni dio (1194 – 1214), zapadni dio (1225 – 1250) – kontraforni sustav razvijen do kraja NOTRE DAME REIMS – 1210 – 1275 – klasični primjer visoke gotike (sve postaje više i uže) – arhitekti Jean d' Orbais (najvažniji od njih 4) – troetažna elevacija proizlazi iz one iz Chartresa ali: – svaki kat je viši od onog iz Chartresa – nosači imaju florealne kapitele između stupova i arkada (to su bile razlike) – ima 5 dubokih radijalnih kapela – javlja se PRVO PRAVO PRAVO MREŽIŠTE – jedinstveni prozori – pročelje najdekorativnije i najrazvijenije u tom smislu NOTRE DAME AMIENS – 1221 – 1288 – zapadna fasada po uzoru na St. Denis – 2 tornja dominiraju, kontrafori razdjeljuju vertikalno na 3 djela – harmonična fasada – tipično francusko gotička – Rozeta na zapadnom pročelju, ispod – galerija kraljeva – starozavjetni kraljevi – 3brodna crkva sa 5erobrodnim korom.. od toga zadnji brod je 7 radijalnih kapela – Glavni brod ima potpuno oslobođen prostor – ima troetažnu elevaciju i četverodjelni svod (tanki i napeti) – jako stremljenje u visinu (kostur doveden do granica), također povećanje površine pro zora i trifore osvjetljene – zona triforija oponaša prozorsku zonu, a između arkada i triforija lisnato dekorirani vijenac – kor je dovršen u rayonnant gotici
Robert de Luzarches Thomas de Cormont Regnault de Cormont
RAYONNANT FAZA – 1240 – 1380 Nazvana po radijalnim žbicama rozete roze te (ray – zrake, tra ke). ije i prozračnije. Teški zidovi koji su korišteni u Chartresu sada su ro zete trake). razvodnjeni u staklene paravane koji su tu i tamo prekinuti vrlo tankim kolonetama, a tanki prazni prostori triforiuma su u potpunosti posvjetljeni. Vizija građevine kao staklenog kaveza vjerojatno je najbolja na primjeru male St. Chapelle Chapelle St. Louisa. Efekti zaklanjanja također su korišteni na eksterijerima crkava kao što se uočava na transeptu Notre Damea u Parizu, gdje kao od papirića tanki kroviići iznad portala drže pročelje zajedno i preklapaju susjedne katove. Isti takvi krovići u obliku malih zabata korišteni su iznad prozora. Krov nije jednostrešan nego piramidalan. Primjer toga javlja se 1250. godine u Strasbourgu, 1260. u Champagneu i u Carcassonneu. Isti primjer javlja se u Burgundiji i Engleskoj krajem stoljeća. Tehnička virtuoznost, krhka/fragilna krhka/f ragilna strukturama Mrežište kao struktura opne se sada javlja svugdje 1. Crkva nekadašnje benediktinske opatije, Saint-Denis (1231.-81.) 2. Kor, Katedrala Saint-Pierre, Troyes (o. 1230. - 40) 3. Crkva Saint-Nicaise, Reims (o. 1230., Hugues Libergier) 4. Saint-Chapelle, Paris (o. 1241. - 48.) 5. Južno pročelje, Katedrala Notre-Dame, Paris (nakon 1258., Pierre de Montreuil) 6. Crkva Saint-Urbain, Troyes (1262. - 66., Jean Langlois) 7. Crkva nekadašnje benediktinske opatije Saint-Ouen, Rouen (prije 1318. - 1845.) 8. Kor i transept, Katedrala Saint-Nazaire, Carcassonne (o. 1280. - 1310.) 9. Glavni brod, Katedrala Notre-Dame, Strassbourg (1235. - 70.) 10. Kor, Katedrala, Köln (1248. - 1322.)
SAINT DENIS (opatijska crkva) 1140. opat Suger restaurira staru romaničku crkvu: pročelje, 2 zvonika, prva 2 traveja, kor i kripta.1231. opat Eudes Clement počinje rekonstrukciju: mijenjaju se arkade glavnog broda i transepta, novi svežnjasti stubovi, a službe idu od poda do krova. Glavni brod (1281.): 3 etažna elevacija:zona arkada, po prvi put ostakljeni triforij (1231.) i visoka zona 4 strukih prozora s rozetama. Transept je proširen na 5 brodova, s velikim rozetama na južnom i sjevernom kraju, i naglašen kao mjesto gdje su grobovi kraljeva. Nad transeptom su tornjevi, svetište ima 3 etažnu elevaciju. KATEDRALA ST. ST. PIERRE PIE RRE Troyes-5 brodova, transept, 5 brodni kor deambulatori jem i 5 radijalnih kapela, četvorodijelni svod. Stil St. Dennisa očituje se u koru koji je obnovljen nakon urušavanja (1228.) i sadrži gotovo iste elemente kao i St. Denis: 3 etažna elevacija, pasažni triforij, prozori. SAINTE CHAPELLE Pariz, 1243 - 1248.-Dvoranska kapela Louisa IX. Dvoetažna građevina u kojoj je pohranjena relikvija – Kristova kruna od trnja. Donja kapela je starija, za dvorjane nižeg ranga i posvećena Bogorodici.3 broda, niža je od gornje, niski svod podupire pod gornje kapele, unutrašnji kontrafori podupiru svod, bogata dekoracija, 4 dijelni svod. Gornja kapela je za cara i obitelj, posvećena Kristovoj krvi i Križu.1 brod, apsida, visoki prozori prekrivaju gotovo cijele zidove, a između njih su službe. 4 dijelni svod, bogata dekoracija: na službama su likovi apostola, a na prozorima prikazi Kristove muke. Izvana je niz jakih kontrafora, na pročelju se ističe velika rozeta. Obje kapele imaju narteks. ST. URBAIN Troyes, poč 1262.-Dao ju je sagraditi pap a Urban IV. IV. na mjestu gdje je bila kuća u kojoj je rođen.3 broda, 3 dijelni papa narteks, upisani transept,poligonalno svetište bez deambulatorija,2 etažna elevacija: arkade i prozori, a zona prozora je veoma široka, 4 dijelni svod, 2 etažna elevacija i u koru (2 zone prozora).Smatra se da je arhitekt Jean Langlois. ST. NAZAIRE Carcassonne-Romanička katedrala, a oko 1280. započeti su kor i transept. Transept je velik, s 3 pravokutne kapele na istočnoj strani. Sa svake strane su poligonalne apside - originalno i drukčije od tada tipičnog deambulatorija s radijalnim kapelama (zbog želje da se očuva romanička konstrukcija crkve).Koncepcija je bliska St. Chapelle: skulpture na službama i malo drukčije mrežište. Kapele su odvojene samo u donjem dijelu (zid), a u gornjem su spojene otvorenim mrežištem. NOTRE DAME katedrala, Clermont-Ferand-1248. započet je kor (Jean Deschamps).3 etažna elevacija, deambulatorij s 5 radijalnih kapela,triforij i prozori su povezani i čine jednu elevaciju. NOTRE DAME katedrala, Tournay-Građena 1243 - 1253.kor je posvećen 1253.
ENGLESKA GOTIKA PERIODIZACIJA: 1. Early English style – 1170 – 1250 2. Decorated style – 1250 – 1330 3. Perpendicular style – 1330 – 1530 karakteristike Engleske gotike: jako izdužene crkve (naglašena horizontalnost) krnji transepti i najčešće 2 transepta šire kulisne fasade –– nezavisno tijelo u više etaža ravni završetak kora – najčešće nema deambulatorija sa radijalnim kapelama građene na rubnim djelovima grada tako da su sačinjavale cijeli kompleks građevina (klaustar + kapitularna dvorana) sklonost "neobičnim" svodovima – (zvjezdasti, mrežasti (lepezasti) – early english style) – (lepezasti, ljevkasti – perpendicular style važan utjeaj cistercita (Sv. Bernard)
KATEDRALA U CANTERBURY-ju (1174-1184) Kor je najraniji primjer g otike u Engleskoj.1174. katedrala je izgorjela, pa je pozvan Francuz William (Guillamme) iz Sensa, koji gradi novu crkvu unutar starih zidova,produljenu prema istoku. Arhitekt donosi nove ideje:6 dijelni svod, svetište s deambulatorijem i kapelom, službe (tamni kamen, svijetla podloga), koje spaja s engleskim elementom: normanskim prolazom (unutarnji prolaz u prozorskoj zoni). Ipak pokušao je francuzirati katedralu, galerija sliči onoj u Sensu, korišteni su križno-rebrasti svodovi – šesterodjelni, uvučeni prozori sa sustavom normanskog zida 1178. pada sa skele i zamijenjuje ga WilliamEnglishman, koji je završio istočni dio:Trinity Chapel (kapela Sv. Sv. Trojstva) i Koronu, kružnu kapelu iznad deambulatorija. Crkva ima 3 broda, deambulatorij s kapelom, 2 transepta, 3 etažnu elevaciju i lepezaste svodove. KATEDRALA U SALISBURY-U (1220 – 1266) Suparništvo sa Francuskom, Salisbury nastaje u osto vrijeme kao i katedrala u Amiensu, te i završena u slično vrijeme – ipak razlike su nevejerovatne Za razliku od Amiensa – ova katedrala je na rubu grada. To je katedrala koja je od temelja gotička. Ona je duga, niska i plošna građevina sa velikim tornjem na križištu. - Tipičan izduženi tlocrt, 3 broda, 2 transepta (zapadni na sredini, istočni je korski transept),pravokutno svetište, produženi kor i retrokor (produženi bočni brod u obliku pravokutnog deambulatorija), toranj nad križištem, križ ištem, 3 etažna elevacija, 6 dijelni d ijelni svod, uz crkvu senalazi klaustar. Zapadno pročelje je šire od crkve i vodoravno naglašeno, tornjevi su niski i zdepasti Kor je četvrtast (cisterciti), cijela građevina je četvrtasta. Ima oštar lom svoda (rebra se uzdižu već od razine triforija, zato prozori djeluju uvučeni (prozorska zona prohodna)) klaustar + kapitularna dvorana --> kompleks ima bočno predvorje + krnji transept (karakteristika engleskog stila) u troapsidalnom završetku nalazi se Lady Chappel LINCOLN KATEDRALA kor: 1192 – 1210.glavni brod: 1220 – 1240. 3 broda, 2 transepta, 3 etažna elevacija,6 dijelni svod, deambulatorij ima zasebnu kapelu. Kor - prvi tzv. "Anđeoski kor ", ", ravnog završetka, primjer je Decorated Styla. Tri Tri invencije: 1. dvoslojne slijepe arkade u bočnim brodovima. 2. "Ludi svod" ili Y svod: nestaju dijagonalna rebra,ne sastaju se u jednom zaključnom kamenu, nego u 2 točke jednako udaljene od poprečnih lukova. 3. nad križištem prvi primjer zvjezdastog svoda u Europi.Bogata dekoracija: kapiteli i konzole ukrašeni stiff leaf dekoracijom (lišće, cvijeće) IDE PRVO KOR SV. SV. HUGH-a u kojem je LUDI SVOD, a dolje prati "sinkopirani ritam rita m slijepih arkada". U glavnom brodu je Tierceron svod (točnije zvjezdasti svod) DEKORATIVNI STIL S Westminsterskom opatijom počinje novi period gotičke arhitekture.Ovaj stil donosi novosti primarno u dekoraciji – dvije su varijante stila: 1. GEOMETRIJSKI STIL (Westminster), 1240 - 1280. veze s mrežištem francuske rayonnant faze 2. ZAKRIVLJENI STIL (curvilinear style), 1280 - 1330. flowing tracery, ogee arch
LINCOLN KATEDRALA Anđeoski kor – primjer Dekorativnog stila – Tierceron svod – GEOMETRIJSKI STIL WESTMINSTERSKA OPATIJA 1220 – XVIII. st. Henrik III naručio restauraciju. - Za projekt nove crkve bio zadužen Henry iz Reinsa (upoznat sa katedralom iz Reimsa) katedrala. 3 broda, 3 brodni transept, 3 etažna elevacija francuskog stila (visoke arkade, plitak središnji dio, visoka prozorska zona), poligonalna apsida s deambulatorijem i radijalnim kapelama. Do tada nepoznati elementi u Engleskoj:mrežište u galerijama,ogromne rozete na začeljima transepta,lebdeći kontrafori.Najveći uzor je Reims, koji je krunidbena crkva francuskog kralja, kao što je to Westminster za engleske kraljeve. Kor je nevjerovatne visine (u francuskom stilu), novi elementi u Engleskoj su – kameno mrežište na galerijama, zid nije uobičajeno debeo, rozete i zidovi su pouprti otvorenim kontrafornim sustavom! Slijepe arkade sa ubrzanim ritmom također mrežište u zoni triforija i prozora --> glavni element dek. Stila. Pročelje na transpetu je slično pročelju u Reimsu. KAPELA HENRIJA VII i PROČELJE SU U PERPENDICULAR STILU
KATEDRALA KATEDRALA U YORKU (Yo rk minister) YORKU (York (York minister) 1291 1291 - 1340 glavni brod – jedini obrazac "skeletne" tankozidne strukture – tipično za francusku gotiku umjesto galerija je triforij koji je povezan sa prozorima sa službama zastakljeni prozor (zapadni) predstavlja prijelaz od geometrijskog do zakrivljenog stila ukrasom, viticama te ribljim mjehurom. WELLS Gradi se Lady Chapel, koja nije pravokutna nego ima u tlocrtu formu izduženog osmerokuta, tip svoda – zvjezdasti, gradnja Lady Chapela je završena 1331. netipična dvoranska crkva "škare tip" svoda ELY KATEDRALA LADY CHAPEL i toranj križišta. - 1320 Vrhunac razvoja Decorated style-a Restauracijom koju vodi Alan of Walsingham rezultati su: 1) novim, drugačijim tornjem – oktogonalni toranj 2) rekonstrukcijom traveja oko križanja 3) rekonstrukcijom Lady Chapel . cijeli prostor u slijepim elementima i obojano živim bojama, dekoracija ulazi u prostor Kapitularna dvorana (Chapter house) i kor, Katedrala St. Andrew, Andrew, Wells (o. 1290.; nakon 1330.) 133 0.) 6.
Lady Chapel i toranj križišta, Katedrala, Ely (1321. - o 1340/45.)
PERPENDIKULARNI STIL – 1330 – 1530 protureakcija pretjeranoj dekoraciji KATEDRALA KATEDRALA U GLOUCHESTERU – 1330-1357 PRVI spomenik perpendikularnog stila – Benediktinci tražili da se očuva što veći dio stare crkve Za razliku od primjera iz Dekorativnog stila – dekoracije su standardizirane. Dekoracijske "jedinice" koje će postati karakteristika perpendikularnog stila su paneli koji u sebi imaju upisani mali šiljati luk svod je mrežasti – neprekinda površina (jedinstvo unutar prostora) prozor Crezy (najveći šareni prozor) Klaustar je dovršen poslije (1330 – 1412) i ima lepzasti svod KAPELA HENRIKA VII – WESTMINSTERSKA OPATIJA OPATIJA - 1502 – 1509 ona isto ima lepzasti svod ali sa visećim zaglavnim kamenom (pendant) isto kao i KINGS COLLEGE CHAPEL U CAMBRIDGE-U
SVETO RIMSKO CARSTVO periodizacija : 1. prij rijel elaz azni ni stil stil (tra (tran nsiti sitio on sty style le)) – 115 1500 – 12 1230 30 2. zrela gotika (1230 – 1330) 3. kasna gotika (1330 – 1530) PRIJELAZNI STIL – 1150 – 1230 – kasna romanika favorizira čvrst masivan zid (odlika romanike) ali se javlja prostorni kontinuitet (brodovi bez pregrada) zidovi su još uvijek oni koji prenose glavnu težinu (ne kontrafori) prvi samostan Eberbach (cistercitski samostan) – izgleda potpuno romanički – bazilika sa stupcima drugi samostan Rosenheim – oko 1150 (cistercitski) ima križno-rebraste svodove – glatki teški masivni zid --> preteča mu je Sv. Mihovil u Hildesheimu
Katedrala u Wormsu – 1170 – 1210 još uvijek bipolarnost između romanike i gotike – polusamostanski križnorebrasti svod sličan prostorni raspored kao katedrala u Speyeru – ranije Katedrala u Mainzu – 1181 – 1239 Limburg an der Lahn – 1211 barokna kasna romanika ZRELA GOTIKA – 1230 – 1330 "opus francigenum" – usvajanje visoke francuske gotike od strane cistercita
TRIER – Liebfrauenkirche – 1235 – 1260 - na samom križištu su kantonirani nosači - stanjivanje zidova – jasnoća, strukturalna logika, kompletnost volumena JEDNAKA VISINA PROSTORA U GORNJOJ I DONJOJ ZONI MARBURG – ElizabethKirche – 1235 – 1283 - tip dvoranske crkve - u obliku je latinskog križa – ima 3 apside! - travejna podjela u određene odsjeke prevladava - ima monumentalno dvotoranjsko pročelje - prozori su kao u Reimsu – s mrežištem (trodijelni prozor) KATEDRALA KATEDRALA NOTRE-DAME NOTRE-DAME U STRASBOURGU – 1235 – 1275 – pripada rayonnant gotici - radi ga majstor Rodolfo - ujedinjuje važne elemente – mrežaste i kopljaste sustave, ostakljeni triforij i svežnjasti stupac - ima trodijelnu elevaciju - južno krilo transepta ima tri portala sa zabatima, rozetu iznad njih i sve to flankirano sa dva tornja - pročelja su po uzoru na francuska pročelja KATEDRALA KATEDRALA U KÖLNU – 1248 – 1256 1 256 – 1322 razvijeno mrežište kolonete se protežu skroz do svodova bez prekidanja – trodijelna elevacija (arkade, triforiji, prozori) svetište se sastoji od apside s deambulatorijem i sedam radijalnih kapela prozori odaju dojam jedinstvenog prostora građena je po uzrou na Amiens, obje su peterobrodne, a transept u Kölnu je širi obje imaju jedinstveni deambulatorij, ali u Kölnu su radijalne kapele pridodane kor je radio majstor Arnaud nakon što je prvi majstor "nestao" lol KATEDRALA REGENSBURG - imitiranje francuske gotike – izvorište iz Champagne gotike – Troyes – Saint Urban - prozori u apsidi su u dvije zone, zauzimaju cijelu visinu zida - utjecaj francuske se osjeti u dvotoranjskom pročelju – kor je poligonalna apsida - kolonete idu neprekidno do svodova – troetažna elevacija BACKSTEINGOTIK – GOTIKA U OPECI – MARIENKIRCHE – LÜBECK dosta plošna, teži jednostavnijim plohama iznutra se opeka ne vidi, ožbukana je, oslikana (kombinacija boja)
KASNA GOTIKA (SONDERGOTIK) (SONDERGOTIK) 1330 – 1530 dvoranske crkve južne njemačke Sv. Sv. Križ - SCHWABISCH-GMUND SCHWABISCH-GMUND – pročelje – 1330, kor – 1351. -dvoetažna elevacija, i nema lebdećih lukova - Heinrich Parler MARIA ZUR WEISE (Weisenkirche) – 1331 Johannes Schlendeler VIŠE NEMA PODJELE IZMEĐU KAPITELA & NOSAČA KATEDRALA SV. VIDA – PRAG Gornji dio kora obogatio je dijagonalnim povezivanjem službi i triforija tip svoda – "dvojno paralelni mrežasti svod" u sakristiji ima svod s visećim rebrima (pendant) CRKVA SA ZIDANIM STUPCIMA WANDPFEILERKIRCHE (UVUČENIM KONTRAFORIMA) ANNAKIRCHE, ANNABERG svod sa cvijetnim uzorkom
