Suvremena filozofska terminologija (I-II) Naziv predmeta: Suvremena filozofska terminologija Nastavnici: Prof. dr. Nadežda Čačinovič/doc. dr. Ankica Čakardić 3. ECTS: 3 + 3 Jezik: hrvatski Trajanje: 2 semestra (zimski i ljetni) Status: obvezatni Oblik nastave: proseminar (2 sata tjedno) Uvjeti: – Ispit: usmeni Opis predmeta: Predmet je analiza relevantnih tekstova filozofije 20. stoljeća, čime se omogućuje ovladavanje osnovnom terminologijom, prije svega na osnovi uvida u način uporabe ključnih pojmova. Od samoga pojma filozofije, preko ontologijskih i gnoseologijskih, do praktičko-filozofijskih (etičkih, estetičkih, antropologijskih, filozofijskopolitičkih itd.) pojmova, radi se kako na njihovim osnovnim značenjima tako i na različitim, epohalno i orijentacijski zadanim, interpretacijama tih značenja. Cilj: Upoznavanje studenata prve godine filozofije sa specifičnom stručnom terminologijom koja karakterizira različite pravce i discipline. To je pretpostavka za poimanje mišljenja značajnih filozofa kao i preciziranje vlastitog mišljenja studenta.
Literatura: Obvezatna: 1. Hans-Georg Gadamer: Nasljeđe Europe, MH, Zagreb, 1997. 2. Hannah Arendt: Vita Activa, August Cesarec, Zagreb, 1991. 3. Thomas Nagel: Što sve to znači ?, KruZak, Zagreb, 2002. 4. Alain Badiou: Manifest za filozofiju, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001. Dodatna: 1. Theodor W. Adorno: Filozofska terminologija, Svjetlost, Sarajevo, 1986. 2. Karl Jaspers: Duhovna situacija vremena, MH, Zagreb, 1997. 3. Atlas filozofije (Kunzmann, Burkhard, Wiedermann), Golden Marketing, Zagreb, 2001. 4. Filozofijski rječnik (red. V. Filipović), MH, Zagreb, 1984.
1
Grčka filozofija 1 2015. Naziv kolegija: Grčka filozofija I Nositelji kolegija: dr. sc. Igor Mikecin, izv. prof. / dr. sc. Marko Tokić, doc. Izvoditelji kolegija: dr. sc. Ljudevit Fran Ježić, poslijedoktorand / dr. sc. Marko Tokić, doc. ECTS bodovi: 3 ECTS boda Nastavni jezik: hrvatski Trajanje kolegija: zimski semestar, 2 sata tjedno Status kolegija: obvezni Oblik nastave: seminar
Literatura za rad u seminaru: 1) Prijevodi grčkih tekstova Diogen Laertije, Životi i mišljenja istaknutih filozofa (prev. Albin Vihar), Beogradski izdavačko-grafički zavod, Beograd, 11973., 21979., 31985. (osobito »Predgovor« u knjizi I, pregled kyrēnske filozofije u poglavlju »Aristip« u knjizi II te »zajednička učenja« kynika u poglavlju »Menedem« na kraju knjige VI) Diels, Hermann, Predsokratovci. Fragmenti I-II, Naprijed, Zagreb, 1983. Heraklit, u: Mikecin, Igor, Heraklit, Matica hrvatska, Zagreb, 2013. / Despot, Branko, Tako kazuje Heraklit, Efežanin, Jesenski i Turk, Zagreb, 2005. ili Vidokrug apsoluta, Demetra, Zagreb, 2008., str. 395-429. / Heraklit. Svjedočanstva i fragmenti (prev Niko Majnarić), Matica hrvatska, Zagreb, 1951. Parmenid, u: Ježić, Mislav, »Parmenidov spjev ‘O prirodi’«, Latina et Graeca 12, Zagreb, 1978. ili Ježić, M., Mišljenje i riječ o bitku u svijetu, Zagreb, 1989., str. 11-28. / Žunjić, Slobodan, Fragmenti Elejaca, Beograd, 1984. Platon, Obrana Sokratova (prev. Luka Boršić), Demetra, Zagreb, 2000. / Obrana Sokratova (prev. Koloman Rac), Matica hrvatska, Zagreb, 2009. Platon, Protagora (prev. Koloman Rac), u: Platon, Protagora; Sofist, Naprijed, Zagreb, 1975. Platon, Gorgija (prev. Albin Vihar), Kultura, Beograd, 1968. Platon, Menon (prev. Filip Grgić), Kruzak, Zagreb, 1997. Platon, Država (prev. Martin Kuzmić), Jurčić, Zagreb, 1997. / Platonova Politeia (knjiga VI i VII, prev. Damir Barbarić), Demetra, Zagreb, 1995. Platon, Gozba, u: Dukat, Zdeslav, Eros i Filia, Demetra, Zagreb, 1996. / Symposion (prev. Franjo Petračić), Logos, Split, 1981. (11897.)
2
Platon, Fedar (prev. F. Petračić), Jurčić, Zagreb, 1997. (pretisak djela Phaidros iz 1894.) Platon, Fedon (prev. Jure Zovko), Jurčić, Zagreb, 2010. Platon, Sofist (prev. Milivoj Sironić), u: Platon, Protagora; Sofist, Naprijed, Zagreb, 1975.
2) Povijesni pregledi Johansen, Karsten Friis, A History of Ancient Philosophy from the Beginnings to Augustine (prev. na engleski Henrik Rosenmeier), Routledge, London i New York, 1998. Guthrie, William Keith Chambers, Povijest grčke filozofije I-VI, Naklada Jurčić, Zagreb, 2005.-2007. (izvornik: Guthrie, W. K. C., A History of Greek Philosophy, Cambridge University Press, Cambridge, 1962-1981) 1. 2. 3. 4. 5.
I: Raniji predsokratovci i pitagorovci II.: Predsokratovska tradicija od Parmenida do Demokrita III: Sofisti – Sokrat IV: Platon V: Kasni Platon
Praechter, Karl, Friedrich Ueberwegs Grundriss der Geschichte der Philosophie. Erster Teil: Die Philosophie des Altertums, Akademische Druck- und Verlagsanstalt, Graz, 131953.
3
Uvod u filozofiju I Naziv kolegija: Uvod u filozofiju I Nositelji kolegija: izv. prof. dr. sc. Igor Mikecin/doc. dr. sc. Marko Tokić/izv. prof. dr. sc. Hrvoje Jurić Izvoditelj kolegija: dr. sc. Marko Tokić, doc. ECTS bodovi: 3 ECTS boda Nastavni jezik: hrvatski Trajanje kolegija: zimski semestar, 2 sata tjedno Status kolegija: obvezni Oblik nastave: predavanje Opis kolegija: Svrha je kolegija da upozna studente s temeljnim filozofijskim pojmovima i terminima kojima se oni iskazuju, zatim s temeljnim pitanjima i metodama filozofije, te s temeljnim granama i područjima filozofije u njihovome jedinstvu. U kolegiju se nadalje izlaže odnos filozofije i religije, filozofije i umjetnosti te filozofije i znanosti, kao i filozofijsko sebepoimanje filozofije u razgraničenju prema nefilozofijskom svjetonazoru. Zadaća je kolegija ne samo da prenese uvodna znanja o filozofiji, nego i da razvije sposobnost filozofijskoga mišljenja i postavljanja filozofijskog pitanja, proučavanja filozofijskih tekstova, te da potakne na sustavno filozofiranje i ukaže na smisao i svrhu studija filozofije. Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: zajedno s kolegijem Suvremena filozofska terminologija kolegij služi kao uvod u cjelokupni studij filozofije. Nastavne metode: predavanje Obveze studenata: redovito pohađanje nastave i priprema za nastavu Način provjere znanja: pisani testovi i konzultacije Sadržaj kolegija:
Mogućnost uvoda u filozofiju: filozofijski nasuprot nefilozofijskom uvodu u filozofiju. Uvod u filozofiju kao samospoznaja (anamneza) Identitet metode i sadržaja u filozofiji. Uvođenje u filozofiju kao odgovaranje na pitanje što jest filozofija Filozofija i eros. Filozofija kao sredina između mudrosti i neznanja. Stvaralačka moć filozofiranja. Ljubav, život i smrt u filozofiji: filozofija kao prisvajanje smrtnosti i obesmrćivanje za života Filozofija kao dijalektika: Filozofijsko pitanje i odgovaranje. Filozofijski razgovor Filozofija kao cjeloviti odgoj čovjeka. Filozofija i bit čovjeka: uvod u filozofiju kao obraćenje čovjeka u njegovoj biti. Filozofija kao raskid s nefilozofijskim nazorima (predrasudama), čuvstvima i sklonostima. Filozofijske vježbe Svrha filozofije: znanje i sreća (blaženstvo) čovjeka, uspostava istinske zajednice i očuvanje istine bitka bića u cjelini Filozofija i mišljenje. Razumsko ili refleksivno i umsko ili spekulativno mišljenje. Filozofija i logika Filozofija i ugođaj. Čuđenje, tjeskoba i poštovanje kao temeljni ugođaji filozofije. Čuđenje kao početak filozofije Filozofija i znanost. Filozofija kao znanost i filozofijske znanosti. Filozofija i nefilozofijske znanosti. Filozofijska kritika moderne znanosti i scijentizma. „Znanstvena filozofija“ kao privid filozofije 4
Filozofija i religija. Bezbožnost i pobožnost u filozofiji. Filozofija u religiji nasuprot „religijskoj filozofiji“. Znanje i vjera. Filozofijska i religijska vjera. Filozofijska i religijska teologija Filozofija i umjetnost. Filozofija i pjesništvo. Filozofijsko pjesništvo i pojetička dimenzija filozofiranja. Filozofija i glazba Filozofija i svjetonazor. Privatna, autentična i originalna filozofija. Mogućnost, zbiljnost i nužnost filozofije Grane filozofije i njihovo unutrašnje jedinstvo. Metafizika: ontologija, teologija, kozmologija i psihologija. Teoretska, praktička i pojetička filozofija. Filozofija kao jedinstvo teorije, prakse i pojeze. Cjelovitost i sustavnost filozofije Filozofija i studij filozofije. Filozofijska djela i filozofijski tekstovi. Čitanje filozofijskih tekstova kao sufilozofiranje. Studij nasuprot učenju ili učenje filozofiranja nasuprot učenju filozofije Filozofijska terminologija i jezik filozofije
Literatura: Despot, B., Uvod u filozofiju, u: Filozofiranje?, Zagreb, 1995., str. 13-101. Despot, B., Filosofia kao paideia, u: Filozofijom kroz nefilozofiju, Zagreb, 2012., str. 171177. Fink, E., Uvod u filozofiju, Zagreb, 1998.: poglavlja 1-2. Heidegger, M., Što je to – filozofija?, u: V. Golubović (ur.), Uvod u Heideggera, Zagreb, 1972., str. 5-24; Heidegger, M., Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Zagreb, 1996, str. 261-281. Heidegger, M., Uvođenje u metafiziku, Zagreb, 2012., § 1-16. Heidegger, M., Što (se) zove mišljenje?, Zagreb, 2008.: I. 1; II. 1-5. Jaspers, K., Uvod u filozofiju, Zagreb, 2012. Sutlić, V., Bit i suvremenost, Zagreb, 1967.: poglavlje Filozofija i pjesništvo, str. 223-240.
Literatura za nastavne potrebe (izbor fragmenata):
Adorno, Theodor W. (1986): Filozofska terminologija. Sarajevo: Svetlost. Berčić, Boran (2012): Filozofija. Svezak I. Svezak II. Zagreb: Ibis grafika. Berdjaev, Nikolaj A. (2005): Samospoznaja: filozofska autobiografija. Zagreb: Demetra. Blackburn, Simon (2002): Poziv na misao. Poticajni uvod u filozofiju. Zagreb: AGM. Bošnjak, Branko (1977): Sistematika filozofije. Zagreb: Naprijed. Brkić, Josip (ur., 1978): Čemu još filozofija?. Zagreb: Centar za kulturnu djelatnost SSO. Descartes, René (1951): Rasprava o metodi, Zagreb: Matica hrvatska. Despot, Branko (1988): Uvod u filozofiju. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.
5
Diels, Hermann; Kranz, Walther (ur., 1983): Predsokratovci. Fragmenti I–II. Zagreb: Naprijed. Eco, Umberto (2000): Kako se piše diplomski rad. Beograd: Narodna knjiga i Alfa. Fichte, Johann G. (1956): »Određenje čovjeka«, u: Odabrane filozofske rasprave. Zagreb: Kultura. Filipović, Vladimir (ur., 1989): Filozofijski rječnik. Zagreb: Matica hrvatska. Fink, Eugen (1998): Uvod u filozofiju. Zagreb: Matica hrvatska. Foucault, Michel (2015): Hrabrost istine. Zagreb: Sandorf i Mizantrop. Gerhardt, Volker (2003): Samoodređenje. Principi individualnosti. Zagreb: Demetra. Jaspers, Karl (1997): Duhovna situacija vremena. Zagreb: Matica hrvatska. Kant, Immanuel; Schelling, Friedrich W. J.; Nietzsche, Friedrich (1991): Ideja univerziteta. Zagreb: Globus. Kunzmann, Peter; Burkard, Franz-Peter (2001): Atlas filozofije. Zagreb: Golden Marketing. Nietzsche, Friedrich (2001): Filozofija u tragičkom dobu Grka. Zagreb: Jesenski i Turk. Oraić Tolić, Dubravka (2011): Akademsko pismo. Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente. Zagreb: Naklada Ljevak. Ortega y Gasset, José (2004): Što je filozofija?. Zagreb: Demetra. Platon (2009): Država. Zagreb: Naklada Jurčić. Tillich, Paul (1988): Hrabrost bivstovanja. Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada.
Uvod u filozofiju II Naziv predmeta: Uvod u filozofiju Naziv kolegija: Uvod u filozofiju II Nositelji predmeta: izv. prof. dr. sc. Igor Mikecin, doc. dr. sc. Marko Tokić, izv. prof. dr. sc. Hrvoje Jurić Izvoditelji kolegija: izv. prof. dr. sc. Hrvoje Jurić, Luka Perušić, mag. phil. Trajanje kolegija: 1 (zimski) semestar, 2 sata tjedno ECTS bodovi: 3 ECTS boda Jezik izvođenja nastave: hrvatski Status kolegija: obvezni Oblik nastave: predavanje Nastavne metode: predavanja, dijalog, multimedijalna interakcija i participativne metode rada Sadržaj susreta: 1. Uvod u Uvod u filozofiju II 2. Filozofija kao aporetika 3. Filozofija i metafilozofija 4. Istina 6
5. Kritika 6. Problem i metoda 7. Predmet i fenomen, pojam i riječ 8. Bivstvovanje i nebivstvovanje 9. Sloboda i kauzalnost 10. Kaos i red 11. Prostor i vrijeme 12. Um i tijelo (psiha) 13. Život i smrt 14. Dobro i zlo, lijepo i ružno 15. Završni razgovor i priprema za ispit
Literatura za nastavne potrebe (izbor fragmenata):
Adorno, Theodor W. (1986): Filozofska terminologija. Sarajevo: Svetlost. Aristotel (1992): Metafizika. Predgovor i prijevod sa sedmojezičnim tumačem temeljnih pojmova (grčki, latinski, engleski, francuski, njemački, ruski, novogrčki). Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. Berčić, Boran (2012): Filozofija. Svezak I. Svezak II. Zagreb: Ibis grafika. Berdjaev, Nikolaj A. (2005): Samospoznaja: filozofska autobiografija. Zagreb: Demetra. Blackburn, Simon (2002): Poziv na misao. Poticajni uvod u filozofiju. Zagreb: AGM. Bošnjak, Branko (1977): Sistematika filozofije. Zagreb: Naprijed. Brkić, Josip (ur., 1978): Čemu još filozofija?. Zagreb: Centar za kulturnu djelatnost SSO. Descartes, René (1951): Rasprava o metodi, Zagreb: Matica hrvatska. Despot, Branko (1988): Uvod u filozofiju. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske. Diels, Hermann; Kranz, Walther (ur., 1983): Predsokratovci. Fragmenti I–II. Zagreb: Naprijed. Eco, Umberto (2000): Kako se piše diplomski rad. Beograd: Narodna knjiga i Alfa. Fichte, Johann G. (1956): »Određenje čovjeka«, u: Odabrane filozofske rasprave. Zagreb: Kultura. Filipović, Vladimir (ur., 1989): Filozofijski rječnik. Zagreb: Matica hrvatska. Fink, Eugen (1998): Uvod u filozofiju. Zagreb: Matica hrvatska. Foucault, Michel (2015): Hrabrost istine. Zagreb: Sandorf i Mizantrop. Frankfurt, Harry G. (2009): O istini. Zagreb: Algoritam. Gadamer, Hans Georg (1978): Istina i metoda. Sarajevo: Veselin Masleša. Gerhardt, Volker (2003): Samoodređenje. Principi individualnosti. Zagreb: Demetra. 7
Jaspers, Karl (1997): Duhovna situacija vremena. Zagreb: Matica hrvatska. Kant, Immanuel; Schelling, Friedrich W. J.; Nietzsche, Friedrich (1991): Ideja univerziteta. Zagreb: Globus. Kunzmann, Peter; Burkard, Franz-Peter (2001): Atlas filozofije. Zagreb: Golden Marketing. Niezsche, Friedrich (1999): I istini i laži u izvanmoralnom smislu. Zagreb: Matica hrvatska. Nietzsche, Friedrich (2001): Filozofija u tragičkom dobu Grka. Zagreb: Jesenski i Turk. Oraić Tolić, Dubravka (2011): Akademsko pismo. Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente. Zagreb: Naklada Ljevak. Ortega y Gasset, José (2004): Što je filozofija?. Zagreb: Demetra. Platon (2009): Država. Zagreb: Naklada Jurčić. Tillich, Paul (1988): Hrabrost bivstovanja. Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada. Zore, Franci (2006): Početak i smisao metafizičkih pitanja. Zagreb: Demetra.
Grčka filozofija II (2015./16.) Naziv kolegija: Grčka filozofija II Nositelji kolegija: dr. sc. Igor Mikecin, izv. prof. / dr. sc. Marko Tokić, doc. Izvoditelji kolegija: dr. sc. Ljudevit Fran Ježić, poslijedoktorand / dr. sc. Marko Tokić, doc. ECTS bodovi: 3 ECTS boda Nastavni jezik: hrvatski Trajanje kolegija: ljetni semestar, 2 sata tjedno Status kolegija: obvezni Oblik nastave: seminar Opis kolegija: Seminar iz Grčke filozofije II ima upoznati studente sa središnjim pitanjima grčke filozofije od Aristotela do zatvaranja Akademije (529. po. Khr.). Seminar je velikim dijelom posvećen središnjim problemima 1) Aristotelove ontologike i psihologije, kako su izneseni u spisima Ethica Nicomachea, Kategoriae, Metaphysica i De anima, 2) tzv. helenističke filozofije, pod kojom se misli na skeptike srednje i nove Akademije, Stoike i Epikurovce, te 3) predstavnika tzv. srednjega i novoga platonizma. Težište se u seminaru stavlja, osim na Aristotelovu filozofiju, na stoičku i Plōtinovu filozofiju. Posebna se pažnja poklanja istraživanju povijesnofilozofijskih uvjeta pod kojima u razdoblju tzv. helenističke filozofije etika dobiva prednost pred ostalim granama filozofije, kao i povijesnofilozofijskih uvjeta pod kojima se u prvim stoljećima nakon Khrista težište premješta s etike na metafizička pitanja. Osnovne tematske jedinice: 1. Aristotel: raščlamba filozofije (teoretička, praktička, poietička), prva filozofija, mnogostrukost zborenja jesućega, prva i druga sućina (supstancija), podmet i prirok, pojedinačno i opće, prvi uzroci, kretanje, tvar i (ob)lik, možnost i zbiljnost, usvršenost (entelekheia), teleologija, Bog kao umovanje umovanja, eudaimonia, etičke i dianoetičke vrline, moći duše (osjet, razum, uobrazilja, pamćenje), razlikovanje trpnoga i tvorbenoga (djelatnoga) uma, odnos duše i uma.
8
2. Skeptici, srednji i novi akademici: suzdržavanje od donošenja suda (epokhe), deset načina kako se predmeti pojavljuju promjenjivima odnosno kako prizvati suzdržavanje od suda u pogledu na njih (tropoi), neuznemirenost (ataraxia), skepsa i praktički život. 3. Stoici: trodioba filozofije, jedinstvo vrline i blaženstva (eudaimonia), vrlina kao jedino istinsko dobro, četiri osnovne vrline, razlika mudraca i nemudrih, predodžba kao utisak, misao kao posljedica istovrsnih sjećanja, prolepsis i katalepsis, označitelj i označenik, lekta, česti svijeta, nužnost i sloboda, božanska providnost (pronoia). 4. Epikurovci: ugoda kao oslobađanje od tjelesnih i duševnih boli (aponia, ataraxia), stalna ugoda, blaženstvo mudraca, vrlina kao sredstvo ugode, samodostatnost (autarkeia), atomi i praznina, nedjeljivost atoma, nužnost i sloboda. 5. Srednji platonizam i novoplatonizam: prvotni i drugotni um, hermetički spisi (Hermo Trismegist), gnosticizam, noetička tvar, Jedno, um, duša, svijet, sinteza Platōna i Aristotela, novoplatonički komentari Platōnovih i Aristotelovih spisa. Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: seminar iz grčke filozofije neposredno je povezan s kolegijima iz predmeta Povijest filozofije posvećenima filozofiji u starome vijeku, te predstavlja uvod u studij povijesti filozofije tijekom preddiplomskoga studija. Nastavne metode: profesorsko uvodno izlaganje, studentsko seminarsko izlaganje na zadanu temu i zajednička rasprava povodom toga izlaganja, zajedničko čitanje i tumačenje filozofijskoga teksta pod vodstvom nastavnika, rasprava i razgovor na osnovi proučenoga teksta pod vodstvom nastavnika; nastavni materijali studentima uvelike dostupni preko Omege. Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, pripremanje za nastavu čitanjem i proučavanjem zadane literature, aktivno sudjelovanje u nastavi tumačenjem pročitanoga teksta, vođenjem rasprave i razgovora, te seminarskim izlaganjem na zadanu temu, pisanje seminarskoga rada na zadanu temu, priprema za kolokvij i konačni ispit. Način provjere znanja: Praćenje pripremljenosti studenata za seminar po poznavanju dogovorenoga teksta i umijeću njegova tumačenja u zajedničkoj raspravi te četiri ispitne jedinice: seminarsko izlaganje, seminarski rad, kolokvij iz grčkoga nazivlja te pismeni i usmeni ispit na kraju drugoga, tj. ljetnoga semestra. Literatura za rad u seminaru: 1) Prijevodi grčkih tekstova Aristotel, Nikomahova etika (prev. Tomislav Ladan), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1992. Aristotel, Kategorije (prev. Filip Grgić), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1992. Aristotel, Fizika (prev. Tomislav Ladan), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1992. Aristotel, Metafizika (prev. Tomislav Ladan), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1992. Aristotel, O duši; Parva naturalia (prev. i nap. Slobodan Blagojević), Paideia, Beograd, 2012. / O duši (prev. Milivoj Sironić), u: Aristotel, O duši; Nagovor na filozofiju, Naprijed, Zagreb, 1996. 9
Diogen Laertije, Životi i mišljenja istaknutih filozofa (prev. Albin Vihar), Beogradski izdavačko-grafički zavod, Beograd, 11973., 21979., 31985. (osobito pregled starije stoičke filozofije u poglavlju »Zenon« u knjizi VII, skeptičke filozofije u poglavlju »Piron« u knjizi IX te Epikurove filozofije u knjizi X, napose etike u Epikurovu »Pismu Menoiku«) Tit Lukrecije Kar, O prirodi (prepjev. Marko Tepeš), Matica hrvatska, Zagreb 1952. (2 KruZak, Zagreb, 2010.) Epiktet, Priručnik (prev. Pavel Gregorić), Kruzak, Zagreb, 2006. Epiktet, Razgovori. Knjižica o moralu (prev. Robert Zlović), Cid-Nova, Zagreb, 2002. Marko Aurelije, Samomu sebi (prev. Zvonimir Milanović), Zagreb, CID, 1996. / Marko Aurelije, Misli. Izbor iz djela (prev. V. Nedela, Z. Peh), Nova Akropola, Zagreb, 2003. (22004., 32008.) Sekst Empirik, Obrisi Pironizma (prev. Filip Grgić), KruZak, Zagreb, 2008. Plotin, Eneade (prev. Slobodan Blagojević), Niro: Književne novine, Beograd, 1984. 2) Povijesni pregledi Johansen, Karsten Friis, A History of Ancient Philosophy from the Beginnings to Augustine (prev. na engleski Henrik Rosenmeier), Routledge, London i New York, 1998. Guthrie, William Keith Chambers, Povijest grčke filozofije I-VI, Naklada Jurčić, Zagreb, 2005.-2007. (izvornik: Guthrie, W. K. C., A History of Greek Philosophy, Cambridge University Press, Cambridge, 1962-1981) 1. V: Kasni Platon 2. VI: Aristotel Praechter, Karl, Friedrich Ueberwegs Grundriss der Geschichte der Philosophie. Erster Teil: Die Philosophie des Altertums, Akademische Druck- und Verlagsanstalt, Graz, 131953.
10
