Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku
Seminarski rad iz predmeta
Informatika i informatičke tehnologije
Naslov rada:
Multimediji – tehnologije obrade slike, zvuka, pokreta i dr. multimedijalnih zapisa
Ime i prezime studenta: Danijela Šuker broj indeksa: 33961 grupa: G 8A Ime i prezime studenta : Mila Tešija broj indeksa : 33417 grupa : G 8A Ime i prezime studenta: Mateja Uglik broj indeksa : 33348 grupa : G 8A
Osijek, travanj 2008.
Sadržaj: 1. Uvod – općenito o multimediji………………………………………………………...2 - Što su multimedijalni elementi?.............................................................................................................3 2. Tekst…………………………………………………………………………………....4 - Elektronički tekst – digitalizacija teksta……………………………………………...............................................4 - Ugradnja teksta u računalo…………………………………………………….4 - Podešavanje Windowsa na znakove č,ć,š,dž,đ………………………………...5 - Strojna ugradnja – optičko prepoznavanje teksta……………………………...6 3. Slika…………………………………………………………………………………....6 - Digitalna slika – digitalizacija slike…………………………………………....6 - Rasterska grafika……………………………………………………………….7 - Vektorska grafika………………………………………………………………7 4. Zvuk……………………………………………………………………………………8 5. Video zapisi……………………………………………………………………………9 - Video zapisi- digitalizacija videa………………………………………………...9 6. Primjeri…………………………………………………………………………………11 7. Zaključak……………………………………………………………………………….12 8. Literatura……………………………………………………………………………….13
2
1.Uvod – općenito o multimediji Pod pojmom multimedija podrazumijevamo integraciju svih postojećih oblika medijalnih komuniciranja ( digitalni tekst, grafika, fotografija, animacija, vidio i stereo zvuk.) Interaktivna multimedija omogućava dvosmjerno komuniciranje u odnosu na TV na koji nemamo utjecaja. Postoji mišljenje da multimedija postaje alat koji podjednako uspješno koristi poslovni i umjetnički svijet. Multimedija se može opisati i kao nova filozofija u pristupu računalu koja ravnopravno koristi sve načine interakcije ( tipkovnica, miš, olovka, slika, kretnja, zvuk) 1 Multimedijalni sadržaji kombiniraju tekst, sliku, zvuk, animaciju i videozapise, a za njihovu reprodukciju ranije su korištena vrlo različita sredstva, premda se u posljednje vrijeme za reprodukciju multimedijalnih zapisa najčešće koristi multimedijalno računalo, a za pohranu podataka CD-ROM ili Internet .
U današnjim primjerima primjene multimedija se koristi za: -
izradu prezentacija, elektroničko publiciranje, računalom podržane sustave učenja, dijagnostičke sustave, sustave održavanja, zemljopisne baze podataka, videosastanke.
Slika 1. Multimedia, The Media, Computer Icon http://www1.istockphoto.com/file_thumbview_approve/4510501/2/istockphoto_4510501_ multimedia_icons_color.jpg Korištenje multimedije je izuzetno važno u obrazovanju na daljinu jer predavač najčešće nije fizički prisutan uz polaznike kako bi privukao njihovu pozornost, motivirao ih na učenje te objasnio ili pojasnio sadržaje koje polaznici teže ili nedovoljno razumiju.
Prednosti primjene računala u obrazovanju: raznolikost i zanimljivost bolje pamćenje sadržaja suvremenost motiviranost komunikativnost preglednost vraćanje i ponavljanje do potpunog razumijevanja • • • • • • •
1
Bakotin, 1993.
3
Što su multimedijalni eleme
sadržaja, multimedijalni elem 2.TEKST 4
Elektronički tekst - digitaliz
Računalom podržani hiperme koji se elektronički predstavlj razlikuje od klasičnog, pisano izuzetno se razlikuju od znača pri izradi elektroničkog teksta okruženju multimedije. Ove z ekranu ili na papiru, na čitljiv veličina, boja,...), te mogućno samo elektroničkog teksta. U pravilu biti jednaka. Međutim, brzina čitanja i razu prikazan na ekranu računala) 5
Slika 2. Izbornik sa simbolima u Microsoft Word-u http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/imme/mmelem/tekst1
Podešavanje Windowsa na znakove č,ć,š,đ,ž Windowsi koji su tek instalirani na računalo nisu podešeni na takve znakove te je to potrebno učiniti klikom na izbornik Start> Control Panel. U njemu se nalaze Regional and Langue Options. U prvom i drugom padajućem izborniku je potrebno odabrati Croatia (slika3)
Slika 3. Izbornik regija u Microsoft Windows-ima http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/imme/mmelem/tekst1
6
Strojna ugradnja - optičko prepoznavanje teksta Upis teksta predstavlja najsporiju operaciju u izradbi multimedijalnih sadržaja. Uz sporost izvođenja postoje i mnogobrojne pogreške u upisu. Ovo osobito dolazi do izražaja kod uređivanja većih tekstualnih cjelina u hipermedijalni sadržaj, te se traže drugačije tehnike upisa teksta u hipermedijalni prostor. Najzastupljenija i najrazvijenija je primjena tehnologije optičkog prepoznavanja izvorno upisanih znakova korištenjem skenerskih uređaja. Primjena optičke tehnologije (scanneri i uređaji za prepoznavanje znakova) omogućuju pristup, preuzimanje i spremanje (kasnije i pretraživanje) veće skupine tekstualnih sadržaja. Scanneri omogućuju brzo preslikavanje fotografija, karti, crteža i teksta u digitalni oblik. Kod preslikavanje teksta izvodi se automatizirani proces digitalizacije izvornog teksta u strojni zapis, odnosno tekst se prevodi u ASCII zapis. Za to postoji poseban programski sklop za optičko prepoznavanje znakova ( OCR - Optical Caracter Recognition). OCR programski alat analizira skeniranu sliku izvornika i prenosi tekst koji se pojavljuje u preslikanom prikazu u obrazac pogodan za uporabu bilo kojeg programskog alata za obradu teksta. Kvaliteta OCR alata ogleda se u točnosti izvođenja pretvorbe i može se usporediti s kvalitetom rada osobe koja čita i prepisuje tekst u računalo. OCR programski sklop preuzima sliku izvornika, izvodi usporedbu s ugrađenim vrstama, oblicima i skupovima znakova, odabire odgovarajuće kombinacije i izrađuje digitalni zapis. Prepoznavanje znakova je izuzetno složen proces, tako da su OCR programski alati praktički najrazvijeniji programi u području računala opće namjene.
3.SLIKA Digitalna slika - digitalizacija slike U okruženju multimedijalnog računala prvi korak u obogaćivanju tekstualne poruke, predstavlja ugradnja odgovarajućih slikovnih izraza koji dopunjavaju informacijsku poruku. Za provođenje ovih aktivnosti, određeni programski alati za obradu tekstualnih sadržaja imaju mogućnost prihvata i ugradnje slike koja je prethodno izrađena nekim od namjenskih alata za izradbu crteža, grafike, slike ili izravno prihvaćen sadržaj ekrana računala ( capture ). Za razliku od izrade slike na papiru ili platnu, slika u računalu mora imati precizno utvrđenu strukturu zapisa, odnosno definiciju elemenata od kojih će se graditi slika. Kako je za prikaz slike u okruženju računala u uporabi ekranski uređaj, površina će ekrana činiti podlogu slike. Struktura zapisa podataka na ekranu računala određuje kvalitetu prikaza slikovnog sadržaja koji se prethodno mora definirati kao skup binarnih brojeva kojim se utvrđuje sadržaj podataka od kojih se gradi slika. Elektronička slika ima svoje korijene u računalnoj grafici gdje se primjenom složenih algoritama izrađuju elementi slikovnog prikaza, njihovi atributi te spajanje elemenata u slikovni izraz. Postupno se temeljni algoritmi ugrađuju u računala opće namjene, osobito u domeni poslovnog izvješćivanja, gdje se nastojalo određene brojčane odnose grafički prikazati standardnim načinom uobičajenim za osnovne vrste dijagrama (stupci, kružnice, krivulje). Oblici ovih grafičkih prikaza određeni su točno utvrđenim kodnim oznakama sadržanim u kodnim tablicama u kojima uz sliku i boju nalazimo i određene grafičke simbole.
7
Rasterska grafika Rasterska grafika je "crtanje" pomoću mozaika piksela pri čemu svaki piksel posebno nosi informaciju o boji koju reproducira. Ta informacija nije fiksna, dakle moguće ju je mijenjati. Veličina crteža ili slike dobivene na ovaj način ponajviše ovisi o broju piksela koji je čine. Kao veoma bitan pojam unutar grafičke industrije javlja se rezolucija, a označava broj piksela na nekoj određenoj veličini. O broju piksela osim same veličine, ovisi kvaliteta slike, ali i njena fizička veličina koju zauzima na digitalnim medijima za pohranu podataka. Ukoliko želimo povećati rastersku sliku, to postižemo ili uvećavanjem postojećih ili dodavanjem novih piksela. Vektorska grafika Vektorska grafika označava način "crtanja" pomoću tih vektorskih linija koje pak mogu tvoriti vektorske objekte. Pri tom svaka linija sadrži tri podatka: već spomenute - duljinu, smjer, te podatak o boji linije. U slučaju da te linije tvore neki objekt, četvrti podatak je boja ispune. Vektorskim objektom smatra se svaki spoj jedne ili više linija koje su "zatvorene" - znači početna točka linije ujedno je i završna točka. Dakle sve se unutar vektorske grafike svodi na više jednostavnih matematičkih formula pri čemu računalo "pamti" najmanje
Slika 4. Rasterska grafika
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/25/Rgb-raster-image2.png/350pxRgb-raster-image2.pngdva , a najviše četiri podatka, pa takve slike i crteži zauzimaju malo fizičkog prostora na medijima za pohranu podataka (tvrdi disk, disketa, CD, DVD, itd.). Veličina vektora mijenja se matematički promjenom vrijednosti duljine i smjera. Kvaliteta se prikaza grafike ne mijenja jer se automatski promjenom veličine u računalu odvijaju matematičke kalkulacije kojima se zadržava ista kvaliteta prikaza vektorskog crteža. -.CPT - Corel Photo-Paint datoteke podržavaju sve dubine boja, sve vrste slika, negubljivo sažimanje veličine datoteke, spremanje slika u slojevima, ali zauzimaju mnogo mjesta na medijima za pohranu podataka. - .PSD - Adobe Photoshop datoteke podržavaju sve dubine boja, spremaju slike svih drugih datoteka, također imaju negubljivo sažimanje, do 100 slojeva slika u jednoj datoteci. Osim njih, postoje i datoteke koje su manjih mogućnosti, ali su univerzalne za sve programe koji imaju mogućnosti rada sa rasterskom grafikom. Njihovi formati su: - .BMP - standardni format za rasterske slike na svim PC računalima. Bez mogućnosti su spremanja u slojevima, ali grafika u tom formatu zauzima poprilično prostora na medijima za pohranu podataka. - .TIFF - veoma prihvaćen format velikih mogućnosti raširen podjednako na PC i MAC platformama. Podržava sve dubine boja i spremanje u slojevima. Optimiziran za tiskarske
8
procese, od pripreme za tisak do ispisa na različitim pisačima jer podržava pohranu slike u punom CMYK modelu boja. Zajednička osobina gore navedenim formatima je negubljivost kvalitete pri pohrani grafike, te veoma velik prostor koji zauzimaju na medijima za pohranu podataka. Postoje slučajevi kada je nemoguće raditi sa tako velikim datotekama. Iz tog razloga postoje formati čija je zadaća smanjiti veličinu datoteke, ali se to u većini slučajeva odrazi na kvalitetu slike koju pohranjujemo u takvom formatu. Neki od takvih tzv. "destruktivnih" formata za prikaz rasterske grafike su: - .JPG - format koji sliku destruktira metodom kompresije. Svaka slika pohranjena u datoteku .jpg formata gubi svoju prvobitnu kvalitetu, ali i svoju veličinu koju zauzima pri pohrani na određeni medij. Stupnjem kompresije možemo upravljati tako što većom kompresijom slika postaje slabije kvalitete, ali i manje veličine na mediju za pohranu podataka. Ovaj format podržava prikaz svih dubina boja, ali nije prikladan za grafike namijenjene tisku, već prikazu na ekranu. Razlog tome je taj što svaki ekran ima svoju rezoluciju koja prikriva relativno lošu kvalitetu slike. Iz tog razloga je relativno teško uočiti razliku između originalne slike i one sa minimalnom kompresijom. - .GIF - format datoteke koji sliku prikazuje sa samo 256 boja i namijenjen je grafici za internet. Nije preporučljiv za slike sa puno tonova, već za crteže ili skice. Nipošto se ne koristi kao format slike namijenjene bilo kakvom obliku tiska.
4.ZVUK Zvuk je po svojoj prirodi val koji se širi zrakom u određenom intenzitetu i određenom brzinom. Uobičajena tehnologija koja omogućava prijenos/pohranjivanje zvučnih sadržaja temelji se na preslikavanju ovih pojava na određeni medij zadržavajući i dalje oblik vala, odnosno i dalje je zadržavan analogni oblik. Zvučni sadržaj predstavlja značajan prilog bilo kojem multimedijalnom dokumentu. Kako bi se razumjelo djelovanje zvuka u multimedijalnom dokumentu, potrebno je uočiti dvije osnovne vrste zvučnih sadržaja: • •
glazba/zvučne metafore govor
Ovisno o kojoj se vrsti radi, primjenjuju se odgovarajući postupci oblikovanja sadržaja koji u prirodnom okruženju nose različita svojstva. Kako je zvuk po svojoj prirodi fizička pojava i predstavlja analogni proces, on se ne može izravno prihvaćati u računalo ili ugrađivati u multimedijalni dokument. Potrebno je provesti proces digitalizacije, tj. pretvorbe iz analognog u digitalni oblik. Prvi pokušaj obrade zvučnih sadržaja pomoću računala kojim se uspješno oblikuje digitalni zvuk nalazimo početkom 1969. godine u instituciji Bell Labs, gdje je uspješno proizveden sintetski zvuk kojeg je proizvelo računalo. Danas su računala široko primijenjena u glazbenoj proizvodnji za izradu i uređivanje glazbe, te izradu fonoteka kojima upravlja računalo. Zvuk je u analognom svijetu kontinuirani slijed iskazan u vremenu i određenog raspona. Raspon je moguće približno točno izmjeriti u bilo kojoj vremenskoj točki. Međutim, kod digitalnog zvuka, signal je definiran za točnu vremensku točku i može imati čvrsto definiran broj vrijednosti. Zbog toga se rješenje nalazi u izradi uzorka, koji se najčešće temelji na 9
Teoremu uzoraka gdje se utvrđuje da ako signal sadrži frekvenciju do točke f , tada uzorak mora imati frekvenciju najmanje 2f kako bi se iz uzorka mogla ispravno izvršiti rekonstrukcija izvornog signala. Kod analognog sustava zvuk koji je primljen preko mikrofona se pretvara u kontinuirano promjenjiv električni signal koji je potpuno vjeran tonskoj pobudi. Kod digitalnog sustava zvučni signal se prikazuje pomoću odgovarajućih znakova stvaranjem nekog koda. Osnova tog koda su dva stanja (binarni kod) kojim se pojednostavljuje obrada signala.
Slika 5. Pretvorba analognog u digitalni signal http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/imme/mmelem/audio1 Zvučni zapisi zauzimaju podosta mjesta na računalu pa treba uzeti u obzir da se na web-u nalaze što manje zvučne datoteke kako bi se stranica što prije učitavala i kako bi se što prije skinuli podaci na računalo. Reduciranjem veličine zapisa smanjuje se i kvaliteta zvuka.
5.VIDEO ZAPISI Video zapis - digitalizacija videa Video zapisi namijenjeni su dodavanju informacijskih sadržaja multimedijalnom dokumentu s ciljem obogaćivanja i povećanja razumljivosti informacijske poruke.Videozapis i pokretna slika oživljavaju multimedijalni dokument i približavaju ga stvarnosti u okruženju. On čak proizvodi novi doživljaj stvarnosti (nestvarna stvarnost). Videozapis u postupku digitalizacije (pretvaranja u elektronički oblik) oblikuje velike dokumente koji čak i kod primjene složenih tehnika komprimiranja zauzimaju veliki memorijski prostor u računalu. Kod pojedinih, izuzetno specijaliziranih proizvoda, digitalizirani videozapis s oko 75 minuta prikaza pokretne slike i uz primjenu MPEG formata za komprimiranje videozapisa, još uvijek zauzima preko milijardu znakova (1 Gigabyte) u memoriji računala. U praksi se nalazi nekoliko osnovnih vrsta videozapisa, ovisno o primijenjenoj tehnologiji izradbe: odnosno načinu prikazivanja sadržaja. U pravilu sve vrste pripadaju jednoj od dvije osnovne kategorije videozapisa: • •
slikovni (mirna, jedinična slika, video izrezak - clips), pokretni (pokretna slika s određenom dinamikom/brojem prikaza u jedinici vremena).
U području multimedije videozapis sve više se definira kao osnovni vizualni sadržaj, bez obzira radi li se o jediničnoj ili pokretnoj slici. Izvorište nalazi u analognoj video tehnologiji koju susrećemo u televizijskoj proizvodnji (televizijski prijemnici, videorekorderi, videokamere...). Temeljne značajke analogne video tehnologije preuzimaju se kod izrade (pretvorbe) digitalnog videozapisa. U prirodi susrećemo analogne slike koje se temelje na intenzitetu svijetla i pojavljuju se kao kontinuirana funkcija u prostoru i vremenu. Za razliku
10
od postojećih slikovnih zapisa koji su isključivo dvodimenzionalni (trodimenzionalnost se još uvijek simulira u prikazu slikovnog sadržaja), videozapis dobiva nove dimenzije - prostor i vrijeme. U području televizijske tehnologije, slike iz okruženja moraju se pretvoriti u elektronički signal što se izvodi odgovarajućim senzorima - pretvaračima svjetlosnih u električne signale (transducers). Ovo su analogni uređaji i cijeli svijet postojeće video tehnologije temelji se na analognoj strukturi videozapisa. Videosignal proizvodi televizijska/videokamera koja može sadržavati jedan ili tri osnovna senzora za proizvodnju video slike u boji: Standardni video zapis u boji u području analogne tehnologije temelji se na RGB obrascu, tj. primjeni tri vodeće boje - crvena, zelena, plava. Sve komponente sustava međusobno su povezane s tri žice od kojih svaka vodi signal za pojedinu boju. Zbog pojednostavljenja tehnike prijenosa video slike, sva tri signala dekodiraju se u cjelovit zapis (Composite video) koji se tada može prenositi kroz jedan kabel. Danas u svijetu postoje tri vodeća standarda kompozitnog videozapisa u boju - NTSC, PAL i SECAM. Kompozitni videosignal danas je temelj analogne video tehnologije i sadrži sklop koji koristi princip svjetlost/obojenost. To znači da se dopušta dijeljenje bilo kojeg signala boje u dva dijela: • •
svjetlost - monokromatski videosignal koji određuje svjetlinu slike. obojenost - kodirani signal koji određuje obojenost slike.
Neovisno o načinu preuzimanja izvora, u pravilu postoje dvije temeljne vrste video sadržaja: • •
slikovni i pokretni sadržaji.
Osnovna razlika između ovih sadržaja ogleda se kroz primjenu načela pokreta i izmjene. Pokretni sadržaji pokreću se kroz određene sekvence (sličice) koje mijenjaju oblik i mjesto objekata u video sadržaju. Time se pomaže u specijalnom snalaženju korisnika u informacijskom prostoru, budući da se objekata u prostoru i vremenu zorno prikazuju odnosi elemenata informacijske poruke. Klasični proizvode video analognom obliku te ih je potrebno uz pretvarače pretvoriti u digitalni oblik i time postaju predmet sustava za slikovnih sadržaja (ovi sustavi se izuzetno koriste u industrijskoj robotici, gdje roboti mogu identificirati i premještati objekte u okruženju).
Slika 6. Video zapis http://www.dvdvideosoft.com/img2/screenshots/VideoToMp3GBig.png
11
izmjenom
sadržaje u
obradu
PRIMJERI: 6. Primjeri primjene tehnologije obrade teksta Microsoft Word je za program za obradu teksta, proizvod kompanije Microsoft, sastavni je dio programskog paketa Microsoft Word služi za pisanje i oblikovanje tekstualnih dokumenata, omogućujući primjenu različitih stilova oblikovanja. Također omogućuje dodavanje različitih objekata: tablica, slika, grafikona... Jednostavan je za korištenje, te početnici lako mogu svladati njegove osnovne funkcije, no njegovu punu funkcionalnost mogu iskoristiti samo dobri poznavatelji. Česta mu je primjena u uredima. Posljednja verzija Microsoft Worda je Word 2007, koji je sastavni dio paketa Microsoft Office 2007.Osnovni format koji Microsoft Word rabi za spremanje svojih dokumenata je Wordov dokument (DOC) a datotekama dodaje ekstenziju .doc Microsoft Word može dokumente spremati i u HTML formatu, kao Wordov predložak (DOT), u Rich Text formatu (RTF), najnoviji docx ili kao obični tekst (TXT). Primjeri primjene tehnologije obrade zvuka i video sadržaja Windows Media Player besplatni multimedijalni softver koji omogućava korisnicima pregledavanje multimedijalnog audio i video sadržaja. Utvrđivanje multimedijalnog uređaja kojeg želimo koristiti, odnosno kojim izbodimo određeni multimedijski sadržaj, temelji se na dvije vrste strojnih/programskih uređaja: - jednostavni (simple) – uređaj kojim se izravno upravlja s priključenim uređajima (npr. CD-audio), složeni ( compound) – uređaji/ programi kojima se definira upravljanje sadržajima, te su izričito vezani s nazivom dokumenta u kojem se nalazi multimedijski sadržaj ( uz naziv uređaja u otvorenoj listi, pojavljuje se niz točaka…) Postoji određeni broj uređaja koje Media Player može automatski prepoznati. To su: Animation, CD Audio, Video for Windows, MIDI Sequencer, Sound, Video Casete Player i Videodisk. Primjeri primjene tehnologije obrade slike Photoshop CS je najnovija i najbolja verzija programa koji predstavlja standard u oblasti obrade slika još od 1987. godine. Verzija CS ima mnogo novih mogućnosti i dugoočekivanu funkciju postavljanja peksta na putanju, poboljšan prikazivač slika (File Browzer), alatku za brzu zamjenu izabrane boje (Color Replacement), dodatni program Photomerge za dobijanje panoramskih slika i mnogo suptilnih poboljšanja koja će vam pomoći da radite lakše i efikasnije. Ako ste koristili starije verzije Photoshopa, bićete zadivljeni koliko je ova moćnija. S druge strane, ukoliko je ovo vaš prvi susret s Photoshopom, bićete potpuno oduševljeni. Toliko je dobar! Novi korisnici će se iznenaditi jer Photoshop nije tako komplikovan kao što izgleda. Ako ste koristili bilo koji drugi Adobeov program, Photoshopovo radno okruženje biće vam poznato. Svi koji nemaju nikakvog iskustva s digitalnom grafikom, mogu u ovom radu da se upoznaju sa najosnovnijim funkcijama Photoshopa CS. U tome će vam pomoći brojne animacije, slike, objašnjenja.... Slika 7. http://www.primaryhistory.org/data/images/width150/microsoft_icon-173.jpg Slika 8. .http://www.macforensicslab.com/Productss/images/icon.WindowsMedia.jpg 12
Slika 9. http://redjar.org/jared/blog/wp-content/adobe_photoshop_cs_icon.png 7. Zaključak: Riječ multimedija koristimo kad govorimo o informacijama koje imaju višestruko značenje. Za njihovu percepciju koristimo više osjetila istodobno jer koriste različite medije kroz koje se šire i u kojima egzistiraju. Za razliku od teksta, a kad govorimo o multimediji, informaciju predstavljaju slika, zvuk i pokretna slika. Na taj način dobivamo bogatiju i bolju prezentaciju informacije. Multimedija je sve korišteniji oblik prezentiranja različitih vrsta sadržaja .2 Multimedija svojim postojanjem i napretkom neprekidno postavlja nove izazove tehnologiji. Javlja se potreba za bržim uzorkovanjem signala, učinkovitijim načinima kodiranja, boljim prikazom, bržom pohranom, pretraživanjem, prijenosom i pristupom podacima. U zahtjevima na elektroniku prednjače pojmovi: brže i više. Ti su izazovi u stalnoj «povratnoj vezi» s razvojem tehnologije. Dokle god je tako postoji strahoviti napredak. Drugačiji razvoj događaja danas nam je potpuno nezamisliv. Prisutnost multimedije u nastavi naših škola danas je vrlo skromna. U svim stupnjevima školstva prisutna je uglavnom računalna prezentacija. Osim skupog projektora ne zahtjeva veće troškove. Softverski alat je uglavnom MS PowerPoint. Današnje tehnologije koriste ljudske vizualne i slušne sposobnosti te preko njih ostvaruju interakciju. Zamislimo samo kad bi mogli uz zvuk i video prenijeti informaciju o dodiru ili mirisu. Bio bi to zacijelo veliki korak u napretku ljudske vrste. S druge strane ako pogledamo znanja o ljudskome mozgu, koja danas postoje, možemo zaključiti da ni na to nećemo morati dugo čekati.
2
Miroslav Novak, Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, 2002-2003.
13
8. Literatura: 1. Zbornik radova, Novi mediji 2001 , Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Zagreb 2001. 2. Fjodor Ružić, Multimedija , Mozaik knjiga, Zagreb 1994. 3. Niko Majdandžić, Primjena računala, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod 1996. 4. V. Galešev, I. Kniewald, L.Kralj, G. Sokol, Informatika 8 – multimedijski udžbenik , Sys Print d.o.o, Zagreb 2007. 5. Dragan Kovač, Multimedija danas, Enter, Bug, d.o.o., Zagreb, br. 37, 18-19 str. 6. Domagoj Parlov, Digitalni fotoaparati, Drvo Znanja, br. 105., 45-48. 7. http://www.ericsson.com/hr/etk/novine/kom0307/10.pdf 8. http://pvprm.zesoi.fer.hr/2002-2003-web/studentirad/mnovak/Dokumenti/seminar.htm 9. http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/imme/mmelem/audio 10. http://www.it-infonews.com/article.php?article=35
14
