SEMINARSKI RAD:
PUSTOLOVNI TURIZAM
SADRŽAJ Uvod................................................................................................................................................ 3 Pustolovni turizam .......................................................................................................................... 4 Ekstremni turizam ....................................................................................................................... 4 Alpinizam................................................................................................................................ 5 Penjanje po ledu ...................................................................................................................... 5 Slobodno penjanje................................................................................................................... 6 Snowboarding ......................................................................................................................... 6 Kajakarenje ............................................................................................................................. 7 Jedrenje na dasci ..................................................................................................................... 7 Parasailing ............................................................................................................................... 8 Skuba dajving.......................................................................................................................... 8 Padobranstvo ........................................................................................................................... 9 Base jumping .......................................................................................................................... 9 Bungee jumping ...................................................................................................................... 9 Neistražena mjesta .................................................................................................................... 10 Pećine .................................................................................................................................... 10 Kišne šume Amazona ........................................................................................................... 11 Antarktik ............................................................................................................................... 11 Marjanska potolina i dubine okeana ..................................................................................... 12 Pustinje.................................................................................................................................. 12 Gangkhar Puensum, Butan.................................................................................................... 12 Pustolovni turizam bih .................................................................................................................. 13 Zaključak....................................................................................................................................... 14 Literatura ....................................................................................................................................... 15 Popis slika ..................................................................................................................................... 16
2
UVOD Turizam je star koliko i ljudsko društvo jer je kretanje iskonska potreba čovjeka, samo se kroz istoriju mijenjaju motivi kretanja. Nekada su ljudi tražili bolje uslove za život, bježali su od neprijatelja, a danas ispunjavaju svoje potrebe za upoznavanjem drugih ljudi, destinacija, istorije i kulture.1 Pored navedenih potreba, postoje još i zdravstvene, rekreativne, naučne i druge potrebe zbog kojih se ljudi odlučuju na putovanja. U zavisnosti od ljudskih potreba, turizam možemo da podijelimo na kulturni, ekološki, seoski, gradski, nautički, kongresni, zdravstveni, vjerski, lovni i ribolovni, manifestacijski, gastronomski, vinski, sportsko – rekreativni, pustolovni, robinzonski, obrazovni, izletnički, svemirski i sl. U ovom radu biće riječ o pustolovnom ili avanturističkom turizmu. Svjedoci smo da su ekstremni sportovi, a samim tim i pustolovni turizam sve popularnije kako u svijetu tako i kod nas. Postavlja se pitanje koji su razlozi tome? Da li su ljudi već istražili svoje limite kroz obične sportove ili ih mašta tjera da idu dalje od opšte shvaćenog i prihvaćenog?2 Poznato je da su ljudi radoznala bića i njihova urođena potreba je da stalno otkrivaju nešto novo i nepoznato, pa tako možemo reći da je radoznalost vodeći razlog za razvoj ove vrste turizma. Avanturistički turizam postoji koliko i sam čovjek, ali njegov najveći uspon možemo da povežemo sa periodom velikih geografskih otkrića. Najpoznatiji avanturisti tog vremena su Roald Amundsen koji je vodio ekspediciju na Antarktik, Marko Polo, prvi Evropljanin koji je otkrio Kinu, Kristofer Kolumbo, otkrivač Amerike, Vasko da Gama koji je stigao u Indiju oko Afrike, Ferdinand Magelan, prvi čovjek koji je oplovio svijet, Bartolomeo Dijaz koji je stigao do Rta dobre nade i istočne obale Afrike, brojni istraživači zapadne i sjeverne Amerike, Sibira, Afrike, Južne Amerike, Australije, Novog Zelanda, Antarktika i Arktika i brojnih drugih predjela Zemlje.3. Oni su postali poznati jer su bili tamo gdje nijedan čovjek prije njih nije bio. Kako se društvo razvijalo, tako su ljudi otkrivali nova mjesta i danas postoji vrlo malo neistraženih mjesta na Zemlji. Ali pored istraživanja neistraženog, u avanturistički turizam spadaju i putovanja u opasnije krajeve svijeta kao i ekstremni sportovi.
Knežević M. (2011) skripta Onove turizma, str. 8. Karadžić M, Prodanović M. slajdovi Avanturistički turizam 3 Karadžić M, Prodanović M. slajdovi Avanturistički turizam 1 2
3
PUSTOLOVNI TURIZAM4 Pustolovni turizam možemo definisati kao turizam koji uključuje put u surove ili neistražene krajeve, kao i ekstremne sportove. On se odvija u prirodi i zahtjeva fizički izazov. Postoje tri tipa pustolovnog turizma: 1. turizam malog obima sa puno ekoturističkih elemenata kao što je posmatranje ptica, 2. turizam srednjeg obima kao što je rafting i 3. turizam velikog obima sa aspektima masovnog turizma kao što je safari. Dijeli se na: 1. meki – aktivnosti sa malim nivoom rizika i 2. tvrdi – aktivnosti sa visokim nivoom rizika i za učesnika i za provajdera usluga. Ovakva vrsta turista ne zahtjeva poseban luksuz, ali su im potrebni stručni vodiči. EKSTREMNI TURIZAM5 Ovo je relativno mlada grana turizma koja se razvija poslednjih 24 godine, od 1991. U ekstremne sportove spadaju sve aktivnosti koje zahtjevaju brzinu, visinu, velike fizičke i pshičke napore, specijalnu opremu i visok nivo rizika. Za razliku od konvencionalnih sportova, ovdje protivnik nije drugi čovjek već prirodna sila ili prepreka za čije je savladavanje potrebno vladanje određenim vještima i hrabrost. Jedan od prvih ekstremnih sportova je surfovanje koje se počelo razvijati na zapadnim obalama Amerike i istočnim obalama Australije. Prema prostoru na kojem se odvijaju, razlikuju se: 1. ekstremni sportovi na zemlji, 2. ekstremni sportovi u/na vodi, 3. ekstremni sportovi u vazduhu. Takođe se mogu podijeliti na takmičarske i netakmičarske, ljetne i zimske i sl. Neke od najboljih ekstremnih avantura u svijetu su avanture helikopterom ili avionom do različitih predjela kao što su Sjeverni pol, pustinje, lebdenje na krilu aviona, paraglajdin, jedriličarstvo, bandži džamping, surfovanje u vazduhu, kajakarenje kroz džunglu ili preko vodopada, ronjenje sa ajkulama, sa sardinama ili na koralnim grebenima, kao i potraga za blagom, penjanje po ledu i stijenama, penjanje na most u Australiji i mnoge druge.
4 5
Karadžić M, Prodanović M. slajdovi Avanturistički turizam Karadžić M, Prodanović M. slajdovi Avanturistički turizam
4
Alpinizam Pod alpinizmom podrazumijevamo ekstremni vid planinarenja. Alpinisti su takođe i planinari, razlika je samo u tome što alpinisti biraju teže i opasnije puteve da stignu do vrha. Što su uslovi penjanja opasniji i suroviji to je uspijeh veći. Pored uobičajene planinske opreme, alpinisti koriste i užad, pojaseve, čekiće, klinove, čokove i mnoge druge alate. Ova vrsta planinarenja u Bosni i Hercegovini se izvodi na Magliću, Romaniji, Vlašiću, Prenju, Treskavici i sl. Slika 1: Alpinizam
Slika 2: Alpinizam
Izvor: www.fitness.com.hr
Izvor: www.spvz.hr
Penjanje po ledu Penjanje po ledu je ekstremniji vid alpinizma koji zahtjeva posebnu vještinu i opremu. Penjanje po ledu predstavlja savladavanje zaleđenih površina nagiba, litica ili vodopada i spada u jedan od najopasnijih sportova. Slika 4: Penjanje po ledu
Izvor:bodieventure.wordpress.com
Slika 3: Penjanje po ledu
Izvor: www.hdwallpapersnew.net
5
Slobodno penjanje Slobodno penjanje se ogleda u tome što se koristi manje opreme nego kod alpinizma i penje se samo po suvim stjenama u dobrim vremenskim uslovima. Potrebno je znati da dobar slobodni penjač ne mora da bude i dobar alpinista, ali dobar alpinista mora da bude dobar slobodni penjač. Pored slobodnog penjanja, imamo i penjanje gdje je konopac učvršćen na vrhu stijene i seže do penjača, zatim imamo i vrstu penjanja gdje penjač, na svom putu do vrha, sam postavlja zaštitnu opremu, a zatim sljedeći penjač tu opremu otklanja. Penjališta u Bosni i Hercegovini su Dariva, Bukovik – Čardaklije, Bukovik – Uževica, Drežnica, Romanija. Slika 5: Penjanje Slika 6: Penjanje
Izvor: actioninsolitude.com
Snowboarding Snowboarding je sinonim za vožnju po dubokom snijegu i nesređenim stazama. Ovo je, pored skijanja, najpoznatija zimska aktivnost koja se može smatrati ekstremnim sportom. Postoji više stilova vožnje snowboarding kao što su: 1. freeride gdje se snowboard vozi po otvorenom terenu, netaknutom snijegu i divljim stazama na kojima ima dosta drveća. 2. freestyle gdje se vožnja snowboarda zasniva na skokovima, trikovima i raznim akrobacijama. 3. freecrave je fokusiran na trke i vožnje po stređenim stazama sa preprekama. Slika 7: Snowboarding
Izvor: www.colorado.com
6
Kajakarenje Ovo je jedan ekstremni, olimpijski sport. Može biti na mirnim i na divljim vodama. Sportisti sjede u kajaku ili čuče i kanuu koji se pokreće veslom koje veslač drži slobodno u rukama. Dijeli se na: 1. kajak na mirnim vodama (sprinterske trke na 200, 500 i 1000 metara), 2. maraton (od 10 do 45 km sa trčanjem i savladavanjem kopnenih prepreka ili bez trčanja), 3. slalom (trke na 300 do 600 metara uz savladavanje vodenih prepreka), 4. kajak na divljim vodama (spust ili maraton na stazama od 5 do 10 km na brzim vodama) i 5. dragon boat (dugi domorodački čamci sa 20 veslača). Slika 8: Kajakarenje na divljim vodama
Izvor:icf.entropydns.co.uk
Jedrenje na dasci To je sport na vodi u kojem se koristi specijalna daska koja se pokreće pomoću jedra. Daska je dužine od 2 do 5 metara i sa jedrom je povezana fleksibilnom, rotirajućom vezom. Jedrenje na dasci je moguće pri vjetru od 0 do 50 čvorova, a idealan vjetar je od 15 do 20 čvorova. Sport je zvanično postao olimpijska disciplina na olimpijadi u Los Anđelesu.
Slika 9: Jedrenje na dasci
Izvor: www.srima.org
7
Parasailing Parasailing je spoj padobranstva, paraglajdinga i jedrenja. Postoje tri vrste starta parasailinga: 1. start sa obale gdje korisnik napravi tek nekoliko koraka prije nego što ga padobran podigne, a spuštanje se izvodi najčešće u more, 2. start sa platforme u moru gdje se takođe i slijeće, 3. start sa platforme glisera koji je danas najzastupljeniji. Slika 10: Parasailing
Izvor: www.action-watersports.com
Slika 11: Ronjenje Skuba dajving Skuba dajving je ronjenje sa opremom za disanje kao što je boca sa kiseonikom, maska i peraja. Postoji nekoliko disciplina u skuba dajvingu, a to su: 1. wreck diving koji se odnosi na ronjenje po mjestima gdje su potonuli brodovi ili neki drugi objekti. Pet svjetskih destinacija za ovaj tip ronjenja su Čuk u Mikroneziji, Šarm el Šeik u Egiptu, Taunsvil u Australiji, ostrvo Palau i Grand Anse u Grenadi. Izvor: www.cameldive.com 2. cave diving gdje se roni u podvodnim pećinama. Sedam najboljih podvodnih pećina su Mount Gambier i Blue Lake City u južnoj Australiji, Orda pećina u Rusiji, Merritt's Mill Pond na Floridi, Emergence Du Ressel u Francuskoj, Tulum Cenotes u Meksiku i Alghero na Sardiniji. 3. ice diving je ronjenje ispod leda.
8
Padobranstvo Padobranstvo podrazumijeva skokove sa velikih visina pomoću padobrana. Imamo nekoliko tipova padobransta: 1. freefly disciplina gdje nema ograničenja po pitanju figura koje padobranac može da izvodi, 2. skysurfing je timska disciplina u kojoj imamo skysurfera i kamermana. Skysurfer leti pomoću specijalno dizajnirane daske, okreće se i rotira dok kamerman snima, ali i aktivno učestvuje u letu, 3. wingsuit letenje predstavlja letenje pomoću specijalno napravljenog kombinezona. Slika 13: Freefly
Izvor: youtube.com swedish freefly at VM inDubai 2012
Slika 12: Skysurfing
Izvor: www.mirror.co.uk
Base jumping Base jumping spada u najekstremnije sportove današnjice. Radi se o skakanju sa najviših nebodera u svijetu, a najvažnija stvar u ovom sportu je na vrijeme otvoriti padobran. Prva i osnovna razlika između padobransta i base jumpinga je u tome što se u base-u skače sa puno manjih visina, tj. sa objekata na zemlji umjesto iz letećih objekata. Druga važna razlika je što se prilikom base skoka pada nedaleko od litica, antena i objekata s kojih se skače. Treća razlika je u brzini pada koja je u base-u znatno niža nego u padobranstvu budući da je dužina pada mnogo kraća. Veliki problem predstavlja i otvaranje padobrana ukoliko se skače uz neku građevinu ili liticu, jer sudar sa istom dovodi često do teških ozljeda ili čak smrti. Bungee jumping U ovom sportu se skokovi izvode tako što se jedan kraj elastičnog užeta zaveže za tijelo ili članak, a drugi dio za platformu sa koje se skače. Kada čovjek skoči uže se isteže i apsorbuje energiju te se skakač ponovo pokreće na gore. Danas je bungee jumping jedan od najjednostavnijih ekstremnih sportova te postoje mnogi tornjevi, mostovi i kranovi sa kojih je moguće skakati. 9
NEISTRAŽENA MJESTA6 Čovjek je uspio da razriješi mnoge tajne Zemlje uz pomoć savremenih mašina, vozila, istraživanja i stalnog razvoja. Većina mjesta sada su lako dostupna, međutim još uvijek postoje neka mjesta na Zemlji koja nisu dostupna čovjeku, a koja on stalno pokušava da dosegne. Ovdje će biti navedena samo neka od mjesta koja čovjeka iznova intrigiraju. Pećine Duboke, vijugave, mračne, klizave i potpuno nepodesne za stanovanje, pećine su i danas jedna od najmanje istraženih dokumentovanih mjesta na Zemlji. Istraživanje pećina je veoma popularno u Francuskoj, Italiji, Australiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Sjedninjenim Američkim Državama, itd... Otuda se najveći broj registrovanih pećina nalazi u Evropi, Aziji, Sjevernoj Americi i Australiji. Ipak, Kina koja posjeduje naviše krečnjačkih naslaga na svetu, ima svega nekoliko istraženih pećina. Takođe, Južna Amerika, Afrika, Antarktik nisu istraživani do svog maksimuma. Danas nam i dalje nije poznat tačan broj pećina na svijetu. Voronya pećina u Džordžiji je najdublja na svijetu dosad otkrivena pećina, koja takođe nije u potpunosti istražena zbog svoje ekstremno nepristupačne okoline. Slika 14: Pećina
Izvor: FlyNutAA/flickr.com
6
www.superodmor.rs
10
Kišne šume Amazona Amazonske kišne šume sadrže 50 posto cjelokupne površine kišnih šuma u svijetu. Tamo se nalaze nebrojene biljne vrste i preko 2.000 vrsta ptica i životinja. Klimatski uslovi i okolina kišnih šuma privukli su brojne velike ekspedicije i istraživače kao i avanturiste. Ipak, njihovo stanište ometa istraživanje ovog regiona. Oko 2.5 miliona vrsta insekata i 438.000 vrsti biljaka su zvanično dokumentovani da se ovde nastanjuju, ali i dalje postoji još dosta neistraženih vrsta i dijelova kišnih šuma koje tek treba istražiti. Slika 15: Amazonske kišne šume
Izvor: ggallice/flickr.com
Antarktik Niko sa sigurnošću ne zna šta tačno leži ispod ledene teritorije Antarktika, sa pločama od leda debljine i do tri kilometra i koje predstavlja najhladnije mjesto na planeti. Skoro su otkrića podglečerskih jezera otvorila nova poglavlja u istraživanju Antarktika. Okean ispod Antarktika još nije istražen. Slika 16: Antarktik
Izvor: Christian Revival Network/flickr.com
11
Slika 17: Dubine okeana
Marjanska potolina i dubine okeana Najdublje i najmračnije mjesto na zemlji nalazi se na dubini od oko 11. 0000 metara u Marjanskoj potolini što je jedno od najmanje istraženih mesta na Zemlji. Zbog svoje dubine i prevelikog pritiska, ovaj dio okeana je potpuno neprijateljski nastrojen prema ljudima. Iako je naučni razvoj doprinio tome da ljudi istražuju morske dubine i da otkriju dosta vrsta koje žive na dnu okeana, samo 2 posto cijele površine je do sada istraženo, ostavljajući još mnogo toga da se istraži i otkrije.
Izvor: gnews pics/flickr.com
Pustinje Iako znamo sve pustinje na zemlji, veoma mali broj istraživanja se u njima vrši jer važe za jedne od najnepristupačnijih mjesta za ljudski život. Istraživanja su skoro uvijek bila obilježena nekom tragedijom ili gubitkom života zbog užasno teških uslova života u pustinji. Ali naučnici, a sve više i ekstremni avanturisti, odlaze u pustinje zarad istraživanja i uzbuđenja.
Slika 18: Pustinja
Izvor: Al Ianni/flickr.com
Slika 19: Gangkhar Puensum Gangkhar Puensum, Butan Na nadmorskoj visini od 7.570 metara, Gangkhar Puensum nosi titulu najvišeg vrha na Zemlji koji još nije osvojen. Četiri ekspedicije su do sada pokušale da osvoje ovaj vrh, ali su sve bile neuspešne. Iako je 1983. godine otvoren za planinarenje, trenutno je vlada Butana zabranila uspinjanje na ovaj vrh zbog religijskih uvjerenja i malo je vjerovatno da će on u skorijoj budućnosti biti osvojen. Izvor: dhaag23/flickr.com
12
PUSTOLOVNI TURIZAM BIH7 Zahvaljujući prirodnom bogatstvu, planinama, kanjonima i rijekama, Bosna i Hercegovina ima idealne uslove za razvoj pustolovnog turizma. Pustolovni turizam nudi kombinaciju brdskog biciklizma, vožnju splavom i čamcem (rafting) po rijekama, paraglajding, spuštanje padobranom i terensko jahanje uz odmor, opuštanje i razgledanje prirodnih ljepota. Pustolovni turizam predstavlja spoj avanture, rekreacije, opuštanja i zabave kako bi se turisti udaljili od svakodnevnih problema i stresnih situacija. Bjelašnica, Igman, Jahorina, kao i Treskavica, Romanija, Prenj, Čvrsnica, Zelengora, Velež, Vranica i Ozren nude mogućnost kampovanja, planinarenja, penjanja po stijenama, brdski biciklizam, paraglajding i skakanje sa padobranom, a rijeke Tara, Una, Neretva i Vrbas pružaju uslove za rafting, splavarenje i vožnju kajakom. Rijeka Vrbas bila je domaćin Svjetskog prvenstva u raftingu u 2009. godini i Evropskog prvenstva u kajaku i kanuu u 2011. godini, a “National Geographic Traveler” je kao najbolju turističku turu u 2012. godini preopručio rafting na Tari, Neretvi i Vrbasu. Ljubitelji brdskog biciklizma mogu uživati u vožnji kroz prekrasne šume i planinarske staze na Trebeviću, Ozrenu, Igmanu, Bjelašnici, Visočici, Veležu, Vranici, Vlašiću, Zvijezdi, Jahorini, Romaniji, Treskavici, Bitovnji, Zelengori i Majevici. Boravak u prelijepoj i netaknutoj prirodi, na nekom mjestu pored jezera, rijeka ili na planini nudi mnogo kampova u Bosni i Hercegovini od kojih ćemo nabrojati: Turističko naselje “Ada” u Ustikolini, Aduna kamp “Orljani”, kampovi “Bijeli” i “Una Rafting Kiro” kod Bihaća, Turistički centar “Balkana” kod Mrkonjić Grada, kampovi “Brštanovica”, “Tara – Raft”, “Sastavci” i “Montings” kod Foče, Eko - centar “Ljekarice” kod Prijedora, kamp “Mlinska Rijeka” kod Čelinca, kamp “Oaza” kod Konjica, Hotelsko naselje i kamp “Oaza” kod Sarajeva, kamp “Ontario” kod Lukavca, kamp “Orlovo jezero” kod Petrova, kamp “Ramska kuća” kod Prozora, kamp “Scorpio” kod Zenice, tri kampa u Nacionalnom parku Sutjeska: na Tjentištu, Suhoj gori i Orlovačkom jezeru, kamp “Unis ishrana” na Boračkom jezeru, kamp “Zebed” kod Gradačca, kamp “Zelengora” kod Jablanice, kamp “Zemo” kod Međugorja i Auto kamp “Plivsko jezero” kod Jajca. Poznati svjetski magazin National Geographic svrstao je 2012 godine BiH u vrh najboljih avanturističkih destinacija, posebno preporučivši brdski biciklizam.
7
www.mvteo.gov.ba
13
ZAKLJUČAK Turizam se razvija zajedno sa razvojem ljudi. U početku su to bila putovanja radi trgovine, zatim elitni turizam gdje su samo bogati ljudi mogli putovati i na kraju masovni turizam. Ljudsko društvo se konstantno razvija i možemo očekivati da će se turizam jednako razvijati. Ljudi se sve više odmiču od poznatog i sigurnog i odlaze u nepoznato i rizično. Sportske aktivnosti i potraga za avanturom bili su i u prošlosti značajan motiv za putovanje, a u današnjim uslovima turizam koji se na tome zasniva jedan je od najpopularnijih oblika kretanja. U ljudskoj prirodi je da želi da otkriva nove stvari i nova mjesta, pa tako postaju popularna putovanja u surove krajeve svijeta kao što su Sibir, pustinje, prašume, sjeverni i južni pol, zatim istraživanje pećina, podzemnih tunela, osvajanje planina i sl. Ekstremni sportovi takođe spadaju u pustolovni turizam. Danas je skijanje postao standardan zimski sport, a sve više ljudi se odlučuje za padobranstvo ili parasailing ljeti. Ove sportove mnoge zemlje nude svojim turistima. Dakle, pustolovni turizam možemo definisati kao turističku aktivnost koja se odigrava u neobičnim, egzotičnim, udaljenim ili ‘divljim’ destinacijama. Obično se povezuje sa visokim nivoom fizičke aktivnosti učesnika, uglavnom na otvorenom. Avanturistički putnici očekuju doživljaj sa različitim nivoom rizika, uzbuđenja i opuštanja, a koji lično probaju. Oni su, prije svega, istraživači nenarušenih egzotičnih dijelova planete i tragaju za ličnim izazovima (Mintel Report, 2001). Međunarodno tržište pustolovnog turizma procenjuje se na oko 60 miliona turista. Bosna i Hercegovina, kao zemlja sa svojim prirodnim bogatstvom, raznolikim reljefom i klimom ima veliki potencijal za razvoj pustolovnog turizma. Mnogi turisti koji su posjetili BiH bili su oduševljeni onim što su vidjeli, ali su izjavili da na inostranom tržištu ima vrlo malo informacija o bh. turizmu. Udruženje za turizam i ugostiteljstvo Vanjskotrgovinske komore BiH je 2013 godine zaključilo da je potrebno izraditi turističke karte i kalendar sajmova, skratiti rokove za dobijanje viza za ulazak u BiH i uvesti opštinske turističke organizacije. Slika 20: Motivacija za pustolovni turizam
Izvor: Rabotić B. slajdovi Selektivni oblici turizma
14
LITERATURA 1. Karadžić M, Prodanović M. slajdovi Avanturistički turizam. 2. Knežević M. skripta Osnovi turizma, Univerzitet za poslovne studije, Banja Luka, 2011. 3. Rabotić B. slajdovi Selektivni oblici turizma, Visoka turistička škola strukovnih studija, 2012. 4. http://psbih.ba/alpinizam/ (preuzeto 07.12.2015. u 21:00) 5. .http://www.superodmor.rs/magazin/vesti/197979/neistrazena-mesta-na-zemlji (preuzeto 07.12.2015. u 22:05) 6. http://www.mvteo.gov.ba/linkovi/Linkovi_29102013/Avanturisticki%20turizam%20201 3.pdf (preuzeto 07.12.2015. u 22:46) 7. http://una-aqua.com/bs/aktuelnosti/bih-svrstana-u-vrh-najboljih-avanturistickihdestinacija (preuzeto 08.12.2015. u 09:39)
15
POPIS SLIKA Slika 1: Alpinizam .......................................................................................................................... 5 Slika 2: Alpinizam .......................................................................................................................... 5 Slika 3: Penjanje po ledu................................................................................................................. 5 Slika 4: Penjanje po ledu................................................................................................................. 5 Slika 5: Penjanje ............................................................................................................................. 6 Slika 6: Penjanje ............................................................................................................................. 6 Slika 7: Snowboarding .................................................................................................................... 6 Slika 8: Kajakarenje na divljim vodama ......................................................................................... 7 Slika 9: Jedrenje na dasci ................................................................................................................ 7 Slika 10: Parasailing ....................................................................................................................... 8 Slika 11: Ronjenje ........................................................................................................................... 8 Slika 12: Skysurfing ........................................................................................................................ 9 Slika 13: Freefly.............................................................................................................................. 9 Slika 14: Pećina............................................................................................................................. 10 Slika 15: Amazonske kišne šume ................................................................................................. 11 Slika 16: Antarktik ........................................................................................................................ 11 Slika 17: Dubine okeana ............................................................................................................... 12 Slika 18: Pustinja .......................................................................................................................... 12 Slika 19: Gangkhar Puensum ........................................................................................................ 12 Slika 20: Motivacija za pustolovni turizam .................................................................................. 14
16