Seminarski rad
Predmet: Kriminalistička taktika Tema: Uviđaj i kriminalističke kriminalističke verzije
Student: Lalević Dragana 10/107
Podgorica, 15.05.21012. godine
Profesor: Stanko Bejatović
Sadržaj Uvo………………………………………………………..3 Pojam uviđaja………………………………………….3 Premet uviđaja………………………………………3 Svrha uviđaja…………………………………………..4 Dokazna snaga uviđaja…………………………...4 Kriminalističke verzije…………………………..….5 Uviđaj i kriminalističke verzije……………..….5 Zaključak……………………………………………..…..6 Literatura…………………………………………....…..7
2
Uvod Tema mog seminarskog raa je uviđaj i kriminalističke verzije. Cilj mi je a objasnim ulogu samih verzija u uviđaju kao jenom o značajnih srestava kojim se utvrđuju činjenice o bitnog značaja za rasvjetljavanje krivičnih stvari. Rai lakše elaboracije ra je poijeljen u va ijela. U prvom ijelu govoridu o pojmu uviđaja, a u rugom o kriminalističkim verzijama.
Pojam uviđaja Uviđaj je ranja okazivanja koja se preuzima rai utvrđivanja neke činjenice, ako je za utvrđivanje neke činjenice neophono neposreno opažanje. Uviđaj je okazana ranja, na osnovu koje se može zaključiti veza između oređenog činjeničnog stanja i krivičnog jela. Na osnovu uviđaja, objektivno se može utvriti i veza činjeničnog stanja sa posleicama oštedenog, a krajnji cilj je otkrivanje učinioca krivičnog jela, ako je on nepoznat. Definisanje uviđaja je vojako. Tim prije što se uviđaj efiniše u širem i užem smislu. U užem smislu, uviđaj se efiniše kao uviđaj koji je zasnovan na procesnoj regulativi, ok bi shvatanje uviđaja u širem smislu obuhvatalo i kriminalističke saržaje. Ova ranja okazivanja najčešde se preuzima u pretkrivičnom postupku, neposreno pre izvršenje krivičnog ijela kaa je potrebno a se ođe na mjesto krivičnog ogađaja a bi se 1
uočili, prikupili, fiksirali i obezbijeili okazi značajni za krivični postupak. Osnovni rani saržaj uviđaja je priklupljanje, fiksiranje i na trajan način čuvanje tragova o velikog značaja za rasvetljenje krivične stvari.
Predmet uviđaja 2
Premet uviđaja mogu biti: mjesto krivičnog jela, stvari, lica i leševi. Međutim, moglo bi se redi a je premet uviđaja neposreno opažanje lice mjesta. Pojam „lice mjesta„ često se pominje u literaturi i često se postavlja pitanje njegovog značaja. Po licem mjesta se porazumijeva kako samo mjesto izvršenja krivičnog ijela, tako i svako rugo mjesto na kojem se mogu pronadi tragovi krivičnog ijela. U tom smislu se jenom riječju može redi a je premet uviđaja lice mjesta. U onosu na vrijeme preuzimanja, uviđaj je ranja okazivanja koja se može vršiti prije formalnog pokretanja krivičnog postupka, u toku istrage i na glavnom pretresu. Međutim, najčešde se preuzima u pretkrivičnom postupku, zbog hitnosti očuvanja nekih tragova. Uviđaj se preuzima i vrši po orebama Zakinika o krivičnom postupku. Prema
1
Milijana lepir:značaj uviđaja kao kriminalističke ranje u krivično procesnom pravu, Banja Luka 2007. Gog. Str, 402, 403. 2 Vlaimir Krivokapid, Kriminalistička taktika, Beogra, 2008, str 265.
3
tome, uviđaj je kriminalističko operativna i procesna ranja koja se kao neposreno opažanje preuzima na mjestu krivičnog ogađaja čiji se rezultati alje razrađuju i koriste za otkrivanje bitnih okolnosti i pravno relevantnih činjenica koje su o značaja za razrjašnjavanje krivičnog 3
ogađaja.
Svrha uviđaja Može se redi a je osnovni cilj uviđaja a pokaže na vezu između oređenih tragova i okaza sa posleicom krivičnog jela i samom krivičnom stvari. Uviđaj ima i operativni karakter, jer je u vedini krivičnih jela izvršilac nepoznat, pa ga uz primjenu kriminalističko taktičkih i tehničkih metoa treba otkriti. Ipak, svrha uviđaja se moze poijeliti i prezentovati u nekolko stavki. Pa stoga, svrha uviđaja je: •
a se utvri a li je oređeni ogađaj krivično jelo za koje se goni po službenoj užnosti, ili ne;
•
a se utvre bitni elementi krivičnog jela;
•
a se utvre inicije po osnovu kojih de se pronadi izvršilac;
•
a se otkriju, fiksiraju i protumače svi tragovi, nađeni na licu mjesta;
•
a se utvri ientitet žrtve, it.
Dokazana snaga uviđaja Rezultati prikupljeni uviđajem, imaju veliku okaznu vrijenost u aljem postupku. Naime, sam zapisnik o uviđaju prestavlja jeno o najznačajnih okaznih srestava. U Zakoniku o krivičnom postupku Crne Gore je previđen zapisnik o uviđaju kao ozvoljeno, zakonsko okazno srestvo. Rezultati prikupljeni uviđajem, prestavljade značajnu okaznu vrijenost u postupku, samo ukoliko su obijeni na Zakoniku o krivičnom postupku previđen način i ako su
u sklau sa osnovnim pravilima kriminalistike. Kvantitet okazne snage uviđaja zavisi o vremenskog perioa u kojem se uviđaj preuzima. Pa tako, vedu okazanu vrijenost ima 4
uviđaj koji se preuzima u kradem vremenskom razmaku o izvršenja krivičnog ijela.
3
Vlaimir Krivokapid, Kriminalistička taktika, Beogra, 2008 , str.266 B. Simonovic, Op.CiT., str. 324
4
4
Kriminalističke verzije Kriminalističke verzije se mogu poistovjetiti sa planom. One i prestavljaju neku pretpostavku buudeg jelovanja. U literaturi je postojao različit stav o efinisanju kriminalističkih verzija. Najčešde se polazilo o teološkog značenja pa sve o psiholoških. Verzije u ekonomiji predstavljaju svjesno regulisane raspodjele ukupnog proizvodnog rada na razne oblasti proizvodnje. Verzija u kriminalistici bi prestavljala svjesno planiranje svih buudih poteza u
postupku, koji se onose na ved saznajne činjenice o atoj stvari. Kriminalistička verzija bi se mogla odrediti kao misaona konstrukcija, odnosno radna pretpostavka o kriminalnoj djelatnosti,
krivičnom ogađaju, učiniocu jela, koje stvaraju naležni organi, pretkrivičnog i krivičnog postupka na osnovu svih kriminalističkih, krivično-materijalnih i krivično-procesnih pravno 5
relevantnih činjenica . Iz neveene efinicije bi se moglo zaključiti i nekoliko osnovnih obilježja kriminalističke verzije. Prvo, one prestavljaju oređenu misaonu proceuru, u kojoj je saržan cjelishoan plan o svim elementima krivičnog jela i preuzimanju svih neophonih ranji. Drugo, ti planovi se ne onose samo na krivično jelo, ved na cijelu krivičnu stvar, obuhvatajudi tu i učesnike u vršenju krivičnog ijela (izvršilac, saučesnici), posljeice krivičnog jela, oštedenog, žrtvu i sl. Konačno, postavlja se pitanje ko je „tvorac“ kriminalističke verzije? Kriminalističke verzije stvaraju naležni organi pretkrivičnog i krivičnog postupka. Dakle, to može biti ržavni tužilac, suija za istragu ili rugi ovlašdeni organ.
Uviđaj i kriminalističke verzije Kao jeno o obilježja kriminalističkih verzija jesu upravo činjenice na osnovu kojih se verzije postavljaju. Pa se postavlja pitanje koje su to činjenice na osnovu kojih naležni organi stvaraju kriminalističke verzije. Iz ved naveenih efinicije sam ukazala a su to kriminalističke krivičnomaterijalne i krivično-procesne pravno relevantne činjenice. Obzirom a je Zakonom o krivičnom postupku previđeno a činjenično stanje prestavlja skup olučujudih činjenica, ok se u literaturi može nadi efinicija činjeničnog stanja kao skup krivično -materijalnih i krivičnoprocesnih pravno relevantnih činjenica, može se redi a se verzije zasnivaju i na pravno 6
relativnom činjeničnom stanju. Ipak te činjenice se prvenstveno inicije i okazi. Veza između uviđaja i kriminalističkih verzija je uzajamnog karaktera. Naime, o samog uviđaja zavisi isho cijelog postupka, jer se na osnovu rezultata uviđaja stvaraju oređene kriminalističke verzije. Ukoliko ti rezultati nisu vjeroostojni u svakom pogleu, krivični postupak može početi a skrede sa puta, pa čak i a se parališe. U toku i pretkrivičnog i krivičnog postupka na osnovu
5 6
www.pravopedija.rs Drago Raulovič, Krivično procesno pravo, Pogorica, 2009, str 149
5
rezultata obijenih uviđajem,
mogu se stvarati kriminalističke verzije. Rezultati uviđaja
prestavljaju osnov za stvaranje kriminalističkih verzija.
Zaključak Kriminalističke verzije u mnogo čemu zavise o rezultata koji su obijeni uviđajem, međutim, može se ustanoviti a na stvaranje verzije utiču i ruge okolnosti. Kolko go bili obri rezultati uviđaja, oni se mogu protumačiti rugačije i samim tim stvoriti potpuno rugačiju verziju o realne. Prilikom stvaranja verzija, neophono je postupiti sa velikom objektivnošdu uz reovne
provjere tih verzija, a i provjere vjeroostojnosti rezultata obijenih uviđajem.
6
LITERATURA
Drago Raulovid: Krivično procesno pravo Vlaimir Krivokapič: Kriminalistička taktika www.pravopedia.rs www.google.me
7
