SEMINARSKI RAD
NASTANAK I OPAŽANJE BOJA
Sadržaj Uvod........................................................................................................... 3 Kako vidimo boje............................................................................................ 4 Osnovna podjela boja...................................................................................... 5 Primarne boje............................................................................................. 5 Sekundarne boje.......................................................................................... 5 Tercijarne boje............................................................................................ 6 Ahromatske boje.......................................................................................... 6 Miješanje boja............................................................................................... 6 Suptraktivno miješanje..................................................................................7 Aditivno miješanje....................................................................................... 7 Kako doživljavamo boje....................................................................................8 Zaključak................................................................................................... 10 Literatura................................................................................................... 11
2
Uvod Postoji više definicija o tome šta predstavljaju boje. Iz naučnog ugla moglo bi se reći da je boja vizualni doživljaj, koji nastaje kao posljedica podražaja mrežnice oka izazvano zracima svijetlosti. U ljudskom životu boja predstavlja veoma važan faktor. Boje na neki način određuju pravila, pripadnost, osjećaje, posmatrajući ih dobijamo određene informacije. Život bez boja bi bio poprilično monoton, za mnoge ljude nezamisliv. U ovom radu pokušaću da vam na što bolji način još više približim i pojasnim nešto s čim se susrećemo svakodnevno.
3
Kako vidimo boje Svjetlost u oko ulazi kroz rožnicu, koja čuva oko od mehaničkih oštećenja. Iza rožnice se nalazi obojeni kružni zastor šarenica (iris). U sredini šarenice je zjenica. Ona otvaranjem ili stezanjem regulira količinu svjetlosti koja ulazi u oko. Zjenica se steže pri jakoj svjetlosti i štiti oko od oštećenja uslijed prejaka svijetla. Kod slaba svjetla širi se da bi propustila dostatno svjetlosti. Kroz zjenicu svjetlo dolazi do bikonveksne leće koja može mijenjati svoj oblik, a time i žarišnu daljinu svjetlosti. Iza leće nalazi se prozirna staklovina koja lomi svjetlost te sudjeluje pri stvaranju slike. (Slika 1)
slika 1
Boja je vizualizacija određenog raspona frekvencije (od 400 do 800 triliona Hz. Prije crvene nalazi se nama nevidljiva infracrvena, a poslije ljubičaste nama nevidljiva ultraljubičasta. Boja koju vidimo, a ne nalazi se u spektru je magenta (purpurna), ona se nalazi na mjestu preklapanja valova. (slika 2)
4
slika 2
Osnovna podjela boja U spektru boja koje ljudsko oko razaznaje možemo prepoznati: osnovne boje (primarne) izvedene boje (sekundarne) boje trećeg reda (tercijarne boje)
Primarne boje U primarne odnosno osnovne boje spadaju: crvena plava žuta Ove boje se ne mogu dobiti miješanjem drugih boja, ali se njihovim miješanjem dobijaju druge boje. Upravo zbog te njihove karakteristike su dobile i ime „primarne“.
Sekundarne boje U sekundarne boje spadaju: zelena narandžasta ljubičasta 5
Sekundarne boje nastaju miješanjem primarnih boja. Miješanjem plave i žute dobijamo zelenu, miješanjem žute i crvene dobijamo narandžastu, dok miješanjem plave i crvene kao rezultat nastaje ljubičasta boja. (slika 3)
slika 3
Tercijarne boje Ove boje dobijamo miješanjem primarnih i sekundarnih boja. Prilikom miješanja pomenutih boja dobijamo:
crveno-narandžasta žuto-narandžasta žuto-zelena plavo-zelena plavo-ljubičasta crveno-ljubičasta
slika 4
Ahromatske boje U ahromatske boje spadaju: crna bijela siva To su boje koje se ne nalaze u spektru. Nazivamo ih još i ne šarenim bojama. Dodavanjem ahromatskih boja hromatskim bojama dobivamo tonove hromatskih boja. Ton predstavlja dodanu količinu svjetlosti u boji, dakle svijetlo plava, tamno
6
plava, još tamnija plava i tako sve do crne. Također, dodavanjem sivih tonova nekoj hromatskoj boji ona, osim što se zatamnjuje u tonu, gubi i na čistoći. Na taj način dodavanjem sive, boja blijedi, gubi na kvaliteti, čistoći, intenzitetu ili zasićenosti. To se naziva degradacija boje.
Miješanje boja Kao što smo već pomenuli, većinu boja možemo da dobijemo miješanjem drugih boja. Postoje dva osnovna načina miješanja boja: suptraktivno aditivno
U poslovnoj komunikaciji, najviše se koriste dva modela miješanja boja RGB i CMYK.
Suptraktivno miješanje Suptraktivno miješanje boja predstavlja stvaranje nove boje suptrakcijom odnosno oduzimanjem dijelova spektra kroz filter ili mehaničkim miješanjem pigmenata (modrozeleni, purpurni ili žuti).
CMYK:
C – cijan (svjetloplava) M – magenta (crveno ljubičasta) Y – yellow (žuta) K – key (označava crnu)
Slovo K u CMYK označava „ključ“, koji ne služi za odabir boja, već za tamnjenje boja i slika 5 omogućava štampanje u čistoj crnoj. Suprotno tome, čisto bijela se pojavljuje kada se na čistom bijelom papiru ne pojavljuje niti jedna od 4 boje. Ovaj model se koristi najčešće za štampanje. (slika 5)
7
Aditivno miješanje Ovaj način miješanja predstavlja osnovu za stvaranje slike televizora u boji. Osjećaj nove, bilo koje boje u oku, nastaje dodavanjem primarnih boja (crvena, zelena i plava). Počeci fotografije u boji zasnivali su se na aditivnome miješanju boja.
RGB: R – red (crvena) G – green (zelena) B – blue (plava)
Osobina RGB modela je da crnu boju definiše kada ni jedna komponenta boje nije prisutna, a da bijelu boju definiše kada su osnovne boje u maksimalnom intenzitetu. Ovaj model se koristi prilikom stvaranja slike na televizoru, monitoru, ili kompjuteru. (slika 6)
Kako doživljavamo boje Postoji još jedna podjela boja na tople i hladne. Pod tople boje spadaju crvena, žuta i narančasta, a pod hladne plava, ljubičasta i zelena. Do te podjele je došlo jer u prirodi postoje određena toplinska stanja po kojima primjećujemo tih 6 boja tako da crvena predstavlja vatru, a plava more. Po nekim istraživanjima boje imaju i svoje značenje:
tople boje predstavljaju ljubav, strast, radost, sjaj, bogatstvo, plodnost, svjetlo i razum hladne boje predstavljaju istinu, aristokraciju, vjernost, plemenitost, mir, nadu, besmrtnost, pokoru i strpljenje.
8
slika 6
Boje različito djeluju na naše emotivno stanje pa tako na primjer crvena djeluje snažno, popravlja raspoloženje te ubrzava napetost i disanje dok žuta djeluje stimulaciono i izaziva radost, veselje, nadu. Narandžasta djeluje svečano i stvara osjećaj zdravlja i životne radosti, a zelena nas opušta i idealna je za odmaranje jer je blaga i odmara vid. Plava djeluje umirujuće i potiče koncentraciju, ali je pasivna i hladna. Ljubičasta je mistična i tajanstvena, ali opčinjava i prigušuje strasti, dok bijela umara i na neki je način monotona.
9
Zaključak Živimo u svijetu koji je ispunjen bojama. Svako od nas ima svoju omiljenu boju. Većinom po tim omiljenim bojama biramo odjeću, ali najviše ih zapravo gledamo u prostorijama u kojima boravimo. Koristimo saobraćajne znakove koji su određeni bojama. Boje nas obavještavaju, usmjeravaju stimuliraju, rastužuju i uveseljavaju. Na osnovu boja biramo hranu pića, proizvode koje kupujemo. Boja je jedan od najvažnijih faktora u marketingu. Umjetnost je nezamisliva bez boje, jednom rječju život je jedan spektar boja. Svijet bez boje bi bio mnogo komplikovaniji i tužniji. Osvrnite se oko sebe, pogledajte sve te boje koje vas okružuju i uživajte u njima.
10
Literatura Klausbernd Folmar (2011) "Velika knjiga o bojama" Beograd, Laguna Nikola Tanhofer (2008) "O boji" Zagreb, Novi Liber
11