MATURSKI RAD iz Psihologije
TEMA: Pubertet i adolescencija
SADRŽAJ
1.
............................... ...................... ..................... ..................... ..................... ..................... ..................... ....................... .............2 2 UVOD....................
2.
RAZVOJNA PSIHOLOGIJA ..................................................................................3
2.1. RAZVOJE !AZE.................... ............................... ..................... ..................... ..................... ................................ ...................... 3 2.1.1.................. 2.1.1............................. ...................... ..................... ........................................... ................................. Prenatalna faza 3 2.1.2.................. 2.1.2............................. ...................... ..................... ..................... ..................... ............ ..Natalna Natalna faza (rođenje) 3 2.1.3.................. 2.1.3............................. ...................... ..................... ............................................ .................................. Dojenačka dob 3 2.1.4.................. 2.1.4............................. ...................... ..................... .......................................... ................................ Rano djetinjstvo 3 2.1.5.................. 2.1.5............................. ...................... ..................... .......................................... ................................ Predkolska Predkolska dob 4 2.1.!.................. 2.1.!............................. ...................... ..................... ..................... ..................... ............................ .................. "kolska dob 4 3.........................................................................................
PUBERTET I ADOLESCENCIJA
5 3.1.#lavne karakteristike adoles$en$ije.......... adole s$en$ije.................... ..................... ........................................5 .............................5 3.2. %&o$ije adoles$enata.................... adoles$enata............................... ..................... ................................................. ....................................... ! 3.3. 'dnosi sa vrnja$i&a..................... vrnja$i&a................................ ..................... ..................... ....................................... ............................ 3.4.Proble&i 3.4.Proble&i adoles$en$ije...................... adoles$en$ije................................. ..................... ..................... ..................... .......................... ................ 3.5.Rana 3.5.Rana adoles$en$ija ili *bertet.............................. *bertet................................................................... .....................................+ + 3.!.,olna 3.!.,olna zrelost............... zrelost......................... ..................... ...................... ..................... ..................... ..................... ........................ ..............11 3..,tav 3..,tav *bertetlije re&a sebi i dr*i&a.......... dr*i&a .................... ..................... ................................. ...................... 12 3./.0nat 3./.0nat i njeov izvor..................... izvor................................ ..................... ..................... ...................... ..................... ...................... ............14 14 3.+. ekoe ekoe * *čenj*............ *čenj*...................... ..................... ...................... ..................... ..................... ................................. ...................... 14 4. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................."# ...................................................................................................................."#
................................ ..................... ..................... ..................... ................................................. ...................................... 1 LITERATURA......................
1 UVOD Prou$a%anje adolescencije adolescencije &od nas je 'o$elo 'o$elo seda(desetih seda(desetih godina i to u o&%iru (edicins&e 'ro)esije* u 'r%o( redu +&ols&e (edicine (edicine te gine&ologije. gine&ologije. Te& Te& &raje( &raje( osa(desetih godina* godina* s%oji( rado%i(a* do&tori(a su se 'ridru,ili i 'siholozi -tulho)er* Jure+a/. 0a&o se 'osljednjih 'etnaesta& godina godina znanst%enici znanst%enici bihe%ioriz(a ba%e ba%e istra,i%anje( o%og o%og ,i%otnog 'erioda* 'erioda* i'a& ta&%ih istra,i%anja &od nas je %rlo (alo. 12 d,ungli ljuds&e egzistencije zaista ne 'ostoji ni jedan do,i%ljaj ,i%ota bez osjeanja %lastitog identiteta. 4h%ati(o li to* bolje e(o razu(jeti i borbu (lade,i &oja odrasta* a naro$ito tegobe s%ih &oji ne (ogu jednosta%no biti zgodni (ladii i dje%oj&e* %e o$ajni$&i $eznu za osjeaje( 'ri'adosti &oji bi ih zado%oljio* bilo da je rije$ r ije$ o 'ri'adnosti(a &lano%i(a i gru'a(a* ili (aso%ni( 'o&reti(a &oji ih odu+e%lja%aju.5 -E.6. Eri&son/. 7a bi 'objegao iz zato$eni+t%a* 7edal je s%o(e sinu 0&aru i sebi %os&o( 'rilije'io &rila i 'oletio. 4inu je za'o%jedio za'o%jedio da ne leti 're%iso&o &a&o &a&o sunce ne bi oto'ilo %osa& i on se se str(ogla%io u dubinu. 8ez 8ez obzira na u'ozorenje* 0&ar 0&ar nije odolio zo%u %isina i sru+io se u (ore. ije to bio obi$ni ne'osluh ne'osluh nezrelog (ladia. 8ila je to (ladena$&a (ladena$&a ,udnja ,udnja za no%i( 'rostranst%i(a* za za s%jetlo+u. 7anas* 7anas* adolescente adolescente (o,e(o u'orediti u'orediti sa 0&aro(. 4%i oni oni te,e za neot&ri%eni( s%ijeto(* &oji e* &a&o Eri&son &a,e* zado%oljiti njiho%e 'otrebe. 9roz o%aj rad* istra,i%ala sa( 'ona+anja adolescenata* njiho% raz%oj iz djeteta u odraslu osobu. Pored ,udnje za no%i( odrasli( s%ijeto(* u s%i(a nji(a se &rije i strah od s%ega toga* ali i 'onos &oji i( ne do'u+ta da to 'riznaju. Ta&oer* Ta&oer* 'isala sa( o roditelji(a* &oji obi$no ne(aju razu(ije%anje za s%oju djecu u to( 'eridou. Jednosta%no* Jednosta%no* oni ne sh%ataju da ne(aju toli&u &ontrolu nad djeco(* i da i( ne (ogu odrediti &oordinate leta. Za (aturs&i rad sa( izabrala o%u te(u jer sa( htjela istra,iti 'ona+anja s%ojih %r+nja&a i razloge ta&%og 'ona+anja. 0 sa(a se nalazi( u godina(a adolescencije* 'a sa( htjela da u'ozna( sebe bolje. Moj rad se sastoji od 3 dijela &roz &oje sa( obrai%ala i izu$a%ala 'ona+anja 'ona+anja djeteta 'rili&o( 'relas&a iz 'red+&ols&e dobi dobi u 'ubertet. Rad sa( za%r+ila s'oznaja(a s'oznaja(a do &ojih &ojih sa( do+la obrado( o%e te(e.
2
2. RAZVOJNA PSIHOLOGIJA Raz%oj je 'roces (eusobno 'o%ezanih 'ro(jena do &ojih je do+lo usljed sazrije%anja i tije&a u$enja. Raz%ojna 'sihologija je 'siholo+&a disci'lina &oja istra,uje 'sihi$&i raz%oj $o%je&a od 'o$et&a njego%og njego%og ,i%ota -za$ea/ -za$ea/ 'a do &raja ,i%ota -s(rti/.
2.1. RAZVOJNE FAZE
2.1.1. Prenaa!na "a#a 7ijeli se na e(brionalno razdoblje* &oje traje do os(e sed(ice* i )etalno razdoblje-raz%oj organa/* do roenja. 2 o%oj )azi (ogu se 'rouzro$iti de)or(acije &od djeteta. Psihi$&o stanje (aj&e (o,e se odraziti na neroeno dijete* ta&o na'ri(jer de'resije i stanja tjes&obe (ogu negati%no utjecati na raz%oj.
2.1.2. Naa!na "a#a$ r%&en'e( Roenje je odlu$ujua 'ro(jena za dojen$e i 'r%a te+&a 'roba o'tereenja. atalna )aza je razdoblje o'ora%ljanja od )iziolo+&e trau(e roenja i us'osta%ljanja ra%note,e s o&olino(. Period no%oroen$eta je %rije(e u &oje( se dijete 'rilagoa%a no%i( uslo%i(a ,i%ota. O%aj 'eriod (o,e trajati trajati od d%ije sed(ice 'a 'a $a& i do d%a (jeseca.
2.1.). D%'ena*+a ,%To je %rije(e si(bioti$&ih odnosa iz(eu djeteta i (aj&e. 2 toj )azi raz%oja u sredi+tu 'a,nje je uzi(anje uzi(anje hrane* te su usta gla%ni iz%or iz%or zado%oljst%a. 2&oli&o 2&oli&o dijete tu )azu ne 'ro,i%i ugodno tada tada se ''ja%ljuju ''ja%ljuju stanja na'etosti &oja &oja (ogu 'ostati iz%oro( iz%oro( neuroticnih &on)li&ata. O%aj 'eriod traje od roenja do 'o$et&a raz%oja go%ora.
3
2.1.. Ran% ,'e/n'0% Ta se se raz%ojna )aza nado%ezuje na dojen$&u dob i traje do 'o$et&a +&ols&e dobi. 2 to( 'eriodu djetinjst%a 'sihi$&i je raz%oj %rlo brz. brz. Razli$iti 'o&reti* e(ocije* e(ocije* senzorni 'rocesi 'rocesi i s%e )un&cije go%ora raz%ijaju se brzi( te('o(. ;o%or 'ostaje sredst%o &o(uniciranja* s odrasli(a i s djeco(* sredst%o za raz%oj (i+ljenja i s'ozn 2z 'o(o go%ora raz%ijaju se 'rocesi generalizacije* generalizacije* go%or odraslih odraslih 'ostaje sredst%o odgoja* raz%ijaju raz%ijaju se s%i 'sihi$&i 'rocesi: 'a,nja* 'a(enje* (a+ta. (a+ta. 9ara&teristi$na osobina osobina tog razdoblja razdoblja je %eli&a )izi$&a i 'sihi$&a osjetlji%ost osjetlji%ost djece* labilnost njiho%og njiho%og zdra%st%enog zdra%st%enog stanja.
2.1..Pre,3+%!0+a 2.1..Pre,3+%!0+a ,%2 )azi 'red+&ols&e dobi go%or go%or djeteta se se usa%r+a%a usa%r+a%a te na &raju razdoblja dosti,e dosti,e gra(ati$&u stru&turu i razu(lji%ost go%ora odraslih.2 e(ocionalno( raz%oju s%e je %ea &ontrola e(ocionalnog izra,a%anja -'osebno -'osebno za &ontrolu srd,be/. 4ocijalni raz%oj 'o&azuje s%e %eu orjentiranost na dru,enje s djeco(. O%a )aza raz%oja r az%oja traje od tree do +este godine ,i%ota.
2.1. 2.1.4. 4. 5+%! 5+%!0+ 0+aa ,%,%Traje od 'o$et&a +&ole do 'uberteta. 7ijete se oslobaa iz us&og &ruga 'orodice. 2 o%o( 'eriodu ono dolazi dolazi u dodir s %r+njaci(a* %r+njaci(a* 'oja%ljuje se no%e no%e blis&e osobe* osobe* 'o'ut u$iteljice. u$iteljice. &ols&o doba je %eo(a bitno razdoblje u socijalno( 'ogledu za dijete.
<
). PUBERTET I ADOLESCENCIJA azi% adolescencija adolescencija je o'eniti o'eniti izraz i obuh%ata s%e s%e 'sihi$&e 'ro(jene 'ro(jene do &ojih dolazi dolazi iz(eu djetinjst%a i zrelosti. Adolescencija Adolescencija i(a %i+e od bilo &oje druge ,i%otne eta'e (o organiziranja organiziranja li$nosti. Tije&o( Tije&o( s%ih godina adolescencije (lada se osoba susree s nizo( te+&oa &oje (ora sa%ladati da bi se ost%arila &ao jedinst%ena li$nost. Mnogi ljudi u to(e ne us'iju i do &raja ,i%ota ,i%e za'ra%o u 'rodu,enoj adolescenciji s nerazrije+eni( &on)li&ti(a &ara&teristi$ni( za taj 'eriod. 2 adolescenciji razli&uje(o:
1. 'eriod 'redadolescencije -od desete ili jedanaeste do d%anaeste ili trinaeste godine/ 2. 'eriod rane adolescencije -od trinaeste do +esnaeste godine/ ). 'eriod &asne adolescencije -od seda(naeste do d%adeset i 'r%e ili d%adeset i druge godine/. Za 'eriod rane adolescencije u'otreblja%aju se ter(ini 'ubertet ili 'eriod srednje adolescencije. adolescencije. Za 'eriod &asne adolescencije adolescencije &oristi se jo+ i ter(in 'ostadolescencija. 'ostadolescencija. 2 s%i( se dru+t%i(a ja%lja u 'rosje&u u trinaestoj godini* a &ada e adolescent 'reuzeti ulogu odrasloga* za%isi od dru+t%enih 'rili&a. Pojedini socijalni sloje%i u isto( dru+t%u 'osta%ljaju razli$ite granice u to(e &ada e adolescent 'reuzeti ulogu odrasle osobe i +to je j e socijalni sloj %i+i* to je ta granica 'osta%ljena u &asniju dob.
).1. G!ane +ara+er/0/+e a,%!e06en6/'e Adolescenti te,e &a statusu odraslog te je 'sihi$&a energija us(jerena & osa(ostaljenju od roditeljs&og autoriteta. Te,nja Te,nja i( je da ne budu 'ot$injeni odrasli(a. Za ne&e 'ojedince to su godine izbora zani(anja. zani(anja. To je %rije(e &ad odnosi s %r+njaci(a %r+njaci(a 'ostaju %rlo %a,ni te je adolescentu %a,no %a,no i(ati +to bolji status u gru'i i ,eli biti 'riznat od %r+nja&a. Adolescencija Adolescencija je ta&oer %rije(e naglog naglog intele&tualnog intele&tualnog raz%oja i 'eriod stjecanja stjecanja i 'rocjenji%anja 'rocjenji%anja %rijednosti* 'a je (lada osoba osoba u o%o( 'eriodu 'eriodu s%e %i+e s%jesna s%jesna sa(e sebe* sebe* raz%ija %lastite %lastite ideale i 'rih%aa sebe u har(oniji sa s%oji( s%oji( ideali(a i stoga (o,e(o (o,e(o rei da je to %rije(e iz(eu (ladena$&og (ladena$&og idealiz(a i st%arnosti. Raz%oj inteligencije utje$e na 'ro(jenu stru&ture li$nosti adolescenata adolescenata i do%odi do 'otrebe za %eo( sa(ostalno+u* o(oguuje o(oguuje bolje o'a,anje sredine i st%aranje (oralnih nor(i. 0nteligencija je j e %a,an )a&tor u dru+t%eno( 'rilagoa%anju. 'rilagoa%anju. Adolescenti s %rlo %iso&o( inteligencijo( $esto ,ele da budu socijalno izolirani jer ne (ogu nai zajedni$&e a&ti%nosti sa s%oji( %r+njaci(a. =
is&a inteligencija -&ao i )izi$&a ne'ri%la$nost/ ne'ri%la$nost/ (ogu st%oriti te+&oe te+&oe u 'rilagoa%anju 'rilagoa%anju o&olini. e&i adolescenti sa(i sebe izoliraju nisu sa(o&riti$ni* tj. tj . gledaju na s%oj neus'jeh &ao na (anje %a,nu 'oja%u-'osebno a&o u razredu %eina i(a slabe ocjene/. 2s'je+ni aci su oni &oji i(aju bolje radne na%i&e* u'orniji su u radu* a(biciozniji* sa(o'ouzdaniji* i(aju %i+e s(isla za istra,i%a$&i rad. 9od ne&ih adolescenata saznanje o slabiji( intele&tualni( s'osobnosti(a (o,e i(ati ozbiljne 'osljedice na njiho%o sa(o'o+to%anje. sa(o'o+to%anje.
).2. E7%6/'e a,%!e06enaa Adolescentno doba je 'eriod 'o%i+ene e(ocionalnosti. e(ocionalnosti. E(ocije djeluju na 'ona+anje adolescenata adolescenata i $esto se dogaa da reagiraju %i+e e(ocionalno nego intele&tualno. E(ocionalna na'etost adolescenata nije jedna&a u s%i( godina(a adolescencije. 0a&o je u 'r%i( godina(a adolescencije adolescencije najja$i najja$i rad endo&rinih ,lijezda* ,lijezda* i'a& u srednjoj srednjoj i &asnoj adolescenciji adolescenciji e(ocionalne 'ro(jene dose,u %rhunac. 4(atra se da je j e socijalni )a&tor 'resudan za e(ocionalno stanje stanje adolescenata. adolescenata. >juba% je %a,an osjeaj za adolescente* 'osebice one starije. Oba s'ola tra,e osobu &ojoj se (ogu 'o%jeriti. Adolescenti Adolescenti 'ostaju s%e %i+e s'osobni za zreli ljuba%ni odnos. Pri &raju o%og 'erioda 'ostaje 'ostaje se zreo za izbor izbor budueg bra$nog bra$nog druga. 4i('atije* 4i('atije* zaljublji%anja i strasti 'relaze u ljuba%nu ljuba%nu zrelost. Zrela ljuba%* ljuba%* tj. ljuba% &oja te,i 'ot'uno( 'ot'uno( zado%oljenju zado%oljenju organs&ih* organs&ih* 'siholo+&ih i dru+t%enih dru+t%enih 'otreba ja%lja ja%lja se te& 'oslije osa(naeste osa(naeste godine godine u dje%oja&a* a ne+to &asnije u (ladia. Radost je &ara&teristi$na e(ocija adolescenata. adolescenata. To je $esta e(ocija onih &oji su odli$ni u$enici* o(iljeni ili 'rih%aeni od roditelja* 'rijatelja i 'ros%jetnih djelatni&a. Adolescente Adolescente $esto naj%i+e raduje ljuba% 're(a su'rotno( s'olu i intele&tualni us'jeh i rad. ?este su d%ije %rste straha adolescenata: strah od 'red(eta i 'oja%a i strah od ljudi -'ri'adni&a su'rotnog s'ola/ Posebna %rsta straha jest strah za s%oju li$nost: od s(rti* siro(a+t%a* bolesti* strah od se&sualnog na'ada* od neus'jeha u +&oli ili 'oslu* strah da se ne izgubi 'o'ularnost (eu %r+njaci(a*strah da se (oralno 'ro'adne. Pri &raju adolescencije s(anjuje se intenzitet straha* tj. s(anjuje se strah od socijalnih situacija i ljudi* ali strah od s(rti i bolesti traje cijeli ,i%ot. E(ocionalno stanje Radost
Postu'ci li$nosti Re'rodu&cija
4trah
4a(oza+tita
@alost
>i+a%anje
>jutnja
Agresi%nost
Viso& rezultat Veseo* dru+t%en* 'rijateljs&i* srda$an Obazri%* 'a,lji% @alostan* 'esi(isti$an 4%aalica* bunto%ni&
iza& rezultat Rijet&o go%ori* usa(ljen erazu(an* s&lon rizi&u Zado%oljan* o'ti(isti$an. Pasi%an* uzdr,an.
#
).). O,n%0/ 0a r3n'a6/7a a o%o( raz%ojno( raz%ojno( uzrastu odnosi odnosi sa %r+njaci(a su $e+i nego +to +to su bili u djetinjst%u dobijaju slo,enije )or(e. 2 o%o( 'eriodu (ladi se %i+e dru,e (eusobno nego sa odrasli(a. 7ru,enje sa %r+njaci(a o(oguuje a&ti%nu ulogu u raz%oju tj. 'ri njego%o( osa(ostalji%anju od 'orodice* )or(iranju identiteta* sticanju sticanju socijalnih %je+tina* (oralno( 'ona+anju* 'ona+anju* 'ri us'osta%ljanju us'osta%ljanju odnosa sa su'rotni( s'olo(. Prijatelji(a izla,u s%oje ideje* ocjene i sh%atanja o sebi i s%ijetu o&o sebe* zauzi(aju se sta%o%i u odnosu na budunost +to do%odi do ot%orene &o(uni&acije radi dobijanja e(ocionalne 'odr+&e i 'o%ratnih in)or(acija: &o(entara* 'ri(jedbi radi testiranja no%onastalih %rijednosti i no%e sli&e o sebi. a taj na$in se la&+e sh%ata so'st%ena li$nost* sti$e %je+tina o'hoenja sa drugi(a os'osoblja%a za sa(ostalno )un&cionisanje. alazi istra,i%anja u&azuju da je &%alitet %r+nja$&ih* 'osebno 'rijateljs&ih odnosa u adolescenciji adolescenciji najbolja 'rognoza 'ojedin$e%og 'ojedin$e%og 'rilagoa%anja 'rilagoa%anja u odraslosti. PR06VABE0 O780JE0 dru+t%enost us(jerenost na sebe ,i%ahnost te,nja za 'a,njo( drugih o'ti(iza( 'recjenji%anje sebe s(isao za hu(or %iso&a agresi%nost str'ljenje zane(ari%anje 'otreba drugih s'ontano 'ona+anje sar&asti$nost 'rilagodlji%ost sa(o'o+to%anje sa(o'o+to%anje Ta-e!a8 9ara&teristi&e adolescenata* adolescenata* &oje %r+njaci 'rih%ataju ili odbijaju 9oje osobine su odlu$ujue za status 'rih%aenostiC 2 a(eri$&i( istra,i%anji(a naeno je da (ladii ost%aruju %iso& socijalni 'olo,aj (eu %r+njaci(a 'rije s%ega sa s'orts&i( i intele&tualni( 'ostignui(a* dru+t%eno+u* dru+t%eno+u* o(iljeno+u &od su'rotnog 'ola* tjelesno( 'ri%la$no+u i sa sa u$e+e( u razli$iti( a&ti%nosti(a u +&oli. +&oli. 9od dje%oj&e za %iso& socijalni socijalni 'olo,aj od zna$aja zna$aja su s'olja+nji s'olja+nji izgled* dru+t%enost* dru+t%enost* intele&tualna 'ostignua 'ostignua i ja%ni nastu'i. nastu'i.
).. Problemi adolescencije Postoje brojni )a&tori &oji utje$u na 'o%eanje 'o%eanje e(ocionalnosti adolescenata adolescenata i ti(e st%araju 'lodno tlo za te+&oe te+&oe u 'rilagoa%anju 'rilagoa%anju adolescenata adolescenata na sebe sa(og i na s%oju s%oju o&olinu. To su su u 'r%o( redu lo+i obiteljs&i odnosi &oji $ine adolescente nesigurni(a i nezado%oljni(a u ,i%otu jer osjeaju da ne(aju na&lonost roditelja. Te+&oe Te+&oe u 'ra%ilno( raz%oju 'redsta%ljaju oni roditelji &oji ograni$a%aju* 'retjerano nadgledaju ili $a& 'retjerano 'o'u+taju s%ojoj djeci.
D
0z%or su 'roble(a i no%e situacije na &oje adolescent nije do%oljno dobro 'ri're(ljen* u +to s'ada i socijalno 'rilagoa%anje su'rotno( s'olu. Tu se nadalje ja%ljaju 'roble(i o&o izbora zani(anja. eus'jeh u +&oli (o,e izaz%ati i najte,e e(ocionalne s(etnje: bje,anje iz +&ole* iz &ue* st%aranje osjeaja (anje %rijednosti* 'o&u+aj sa(oubojst%a sa(oubojst%a ili $a& sa(oubojst%o. sa(oubojst%o. >o+ >o+ us'jeh u +&oli +&oli ja$e 'ogaa dje%oj&e dje%oj&e nego (ladie. Veli& broj adolescenata iz%je+ta%a o ne&o( si('to(u zbog &ojeg ne (ogu ii u +&olu bare( jedno( tjedno -gla%obolja* bol u trbuhu* iritabilnost* ner%oza/. To 'o$inje 'o$inje u 'redadolescenciji* 'redadolescenciji* o&o jedanaeste jedanaeste godine i $e+e $e+e je 'risutno &od dje%oj$ica nego nego &od dje$a&a* dje$a&a* a ta&a% se rezultat dobi%a u istra,i%anji(a u razli$iti( ze(lja(a s%ijeta. ?este su 'ro(jene ras'olo,enja i la&o se iz i z radosnog ras'olo,enja 'relazi u (elan&oli$no i obrnuto* +to je u e(ocionalno( s(islu na'orno i 'otencijalni je iz%or te+&oa u 'rilagodbi. Adolescent se (o,e 'ona+ati $as zrelo $as nezrelo. Pone&ad i(a 'otrebu izolirati se od ljudi* a onda 'ono%no 'ot'uno uranja u odnose sa s%oji( %r+njaci(a. 9riza identiteta o$e&i%ana je i nor(alna za %rije(e adolescencije i dijete i(a te,a& zadata& nadrasti roditelje i iz s%og djetinjst%a ui u s%ijet odraslih.
l!s"racija#doles$en$ija
/
). . Rana a,%!e06en6/ a,%!e06en6/'a 'a /!/ 9:-ere Prijelaz iz djetinjst%a u (laden+t%o 'redsta%lja 'ra%u re%oluciju u li$nosti odgajani&a. Taj Taj 'rijelaz ozna$en ozna$en je 'oj(o( 'ubertet 'ubertet u &oje( nastaje nastaje s'olna zrelost. Za 'rijelaz iz djetinjst%a u 'ubertet %eo(a je zna$ajan brz tjelesni tj elesni rast. Proces rasta nije ra%no(jeran .
Pred'ubertetni& raste u %isinu "F c( godi+nje. 2 du,inu (u rastu naro$ito noge i ru&e. 2sljed brzog rasta* 'o&reti ru&u i nogu su $esto nes'retni* nedo%oljno (eusobno us&laeni. Razlozi nes'retnosti su ugla%no( 'ods(ija%anje i grdnje odraslih. Odrasli $esto grije+e jer od 'red'ubertetlija i 'ubertetlija 'ubertetlija (nogo tra,e. Po s%ojoj %eli$ini oni su su s&oro dostigli odrasle* odrasle* ali i( 'o s'retnosti* s'osobnosti(a i zrelosti jo+ u%ije& nisu dorasli. Ru,no 'isanje* &re+ta% i s&oro u%ije& glasan go%or su 'osljedica ubrzanog rasta i rada raznih ,lijezda. Pored (nogo drugih )a&tora socijalne 'rirode* s%e te 'ro(jene uzro&uju 'o%eanu uzne(irenost i razdra,lji%ost. 9a&o jo+ u%ije& ne(a us&laenosti u raz%oju i radu unutra+njih organa* u o%o( 'rijelazno( razdoblju 'oja%ljuju se znaci brzog i 'o%eanog u(ora* +to utje$e na u$ina& rada. 8rzi rast i s'olno sazrije%anje sa no%i( no%i( s%ojst%i(a %ode 'ra%oj 'ra%oj )izi$&oj re%oluciji. Pubertetlije (ogu sati(a sjediti 'red ogledalo( i ot&ri%ati u'ra%o s%e te )izi$&e 'ro(jene na sebi. sebi.
G
).4. S9%!na #re!%0 A&o u'oredi(o &od raznih naroda &roz historiju* ut%reno je da se granica s'olne zrelosti u %eini slu$aje%a 'o(jera nadolje. 9ao &riterij s'olne zrelosti &od dje%oj$ica uzi(a se 'oja%a 'r%e (enstruacije. Podaci iz 'ro+log stoljea 'o&azuju da je &od sje%ernijih naroda naroda 'rosje$ni uzrast za 'oja%u 'oja%u 'r%e (enstruacije bio iz(eu iz(eu 'etnaeste i +esnaeste godine* godine* do& je sada taj 'rosje& iz(eu iz(eu $etrnaeste i 'etnaeste godine. Antro'olog 8o,o &erlj je ut%rdio da je &od u$enica srednjih +&ola u >jubljani srednja %rijednost za 'r%u (enstruaciju "3*<" godina. O%i 'odaci odnose se na (jerenja oba%ljena "G3G. godine. Zbog (nogih dru+t%enih 'ro(jena* na&on ratnih de+a%anja (jerenja su 'o&azala da dje%oj$ice u osno%noj osno%noj +&oli 'r%u (enstruaciju (enstruaciju su dobile dobile sa "3 godina* godina* ta&oer u >jubljani.
Ed%ard Munch: Pubertet
"F 2 stru$noj literaturi nalazi(o na razli$ita obja+njenja obja+njenja za+to se granica s'olne s'olne zrelosti 'o(jera nadolje. 9ao %rlo (ogu uzro& ne&i autori na%ode na$in ,i%ota i ishrane &ao i utjecaj sa%re(ene ci%ilizacije. 7je%oj$ice &oje su u 4A7u ,i%jele u 'o%oljni( uslo%i(a* bile su* u 'rosje&u* ranije s'olne zrele nego +to je 'rosje& za cijelu 'o'uaciju u &ojoj su zastu'ljene dje%oj$ice iz s%ih socijalnih gru'a. Ta&oer* Ta&oer* u ze(lja(a sa to'lijo( &li(o( dje%oj$ice ranije sazrije%aju i ranije dobi%aju 'r%u (enstruaciju. Pored 'oja%e 'r%e (enstruacije* &ao zna&o%i 'uberteta &od dje%oj$ica uzi(aju se i raz%oj grudi* 'oja%a dla$ica na stidno( (jestu i drugi( (jesti(a i 'ro(jena obli&a tijela. 7la$ice na stidno( (jestu se ja%ljaju jo+ o&o G. ili "F. godine. Poja%a dla$ica dla$ica na to( dijelu je 'osljedica ranijeg ranijeg lu$enja hor(ona nadbubre,nih nadbubre,nih ,lijezda ,lijezda -androgena/ -androgena/ 'od $iji( dejst%o( nastaje dla&a%ost na stidno( dijelu i u 'redjelu 'azuha. Raz%oj grudi obi$no za'o$inje za'o$inje godinu dana 'rije 'r%e (enstruacije. (enstruacije. 2obi$ajena 'oja%a jeste da se grudi ne raz%ijaju ra%no(jerno* ali to ne 'redsta%lja ni&a&a% 'roble(. Prili&o( rasta grudi nor(alno je da dje%oj$ice osjeaju bol i osjetlji%ost u to( dijelu tijela. 2 %rije(e 'uberteta dje%oj$ica(a se (ijenja tijelo. Zbog (asnog t&i%a dobi%aju bo&o%e te se donji dio trbuha zao&ru,uje. To ne zna$i da se debljaju ili da su debele sa(o se tijelo dje%oj$ice 'ret%ara u tijelo ,ene. A&o raz%oj raz%oj se&undarnih s'olnih s'olnih ozna&a ozna&a H 'o%eanje grudi* raz%oj stidnih stidnih dla$ica* dla$ica* te dla$ica u 'azuhu 'o$ne 'rije os(e godine &od dje%oj$ica H tada go%ori(o o 'reuranjeno( 'ubertetu. 0sto ta&o a&o se se&undarne s'olne ozna&e ozna&e ne 'oja%ljuju 'rije trinaeste godine &od dje%oj$ica go%ori(o o za&a+njelo( 'ubertetu. 9od dje$a&a je* nara%no* te,e odrediti s'olnu zrelost. 9ao &riterij za s'olnu zrelost dje$a&a dj e$a&a uzi(aju se se&undarni s'olni zna&o%i. Pre(a ne&i( 'rou$a%anji(a i dje$aci dosti,u s'olnu zrelost iz(eu trinaeste i $etrnaeste godine* &ao i dje%oj$ice. Meuti(* o%o je u su'rotnosti sa (i+ljenje( da dje%oj$ice 'rije ulaze u 'ubertet nego dje$aci. 9od dje$a&a 'ostoji razli&a u 'ogledu s'olne zrelosti. e&i autori su ut%rdili da su odreeni dje$aci s'olni zreli %e u desetoj godini* a drugi te& u 'etnaestoj.
""
Pr%i %idlji%i zna& 'uberteta &od dje$a&a dje$a&a je rast sje(eni&a* odnosno testisa* (u+&ih s'olnih ,lijezda s(je+tenih u s&rotalnoj %reici* tz%. (o+nji. ;odinu dana na&on 'o$etnog 'o%eanja testisa testisa 'o$inje rast s'olnog uda u du,inu i debljinu* a boja &o,e 'ostaje ta(nija. Ja%lja Ja%lja se dla&a%ost o&o s'olnog organa* zati( 'azu+na dla&a%ost te slijedi rast dla$ica na licu. Pro(jene se (ogu uo$iti uo$iti na ni%ou $ita%og tijela. Pod utjecaje( testosterona* (u+&og s'olnog hor(ona* 'o$inje st%aranje s'er(ija (u+&ih s'olnih elija i izlu$i%anje s'er(e* odnosno sje(ene te&uine. Posebno treba s'o(enuti 'oja%u 'olucije* &oja se (ani)estira (ani)estira &ao nes%jesni re)le&s eja&ulacije izbaci%anja izbaci%anja sje(ena* sje(ena* naj$e+e tije&o( noi 'rili&o( sni%anja erots&ih sno%a &oje su &ara&teristi$ne za to razdoblje. Ja%lja se 'o%ean interes za osobe su'rotnoga s'ola te 'otreba za se&so( .
).;. Sa 9:-ere!/'e 9re7a 0e-/ / ,r:7a 7je$aci i dje%oj$ice u o%o( 'eriodu 'o$inju da 1oslu+&uju5 sa(i sebi te 'ostaju nezado%oljni sobo(. ezado%oljst%o se 'oja%ljuje i u djetinjst%u* (ada ono tada i(a druga$iji uzro&. 9od djece to nezado%oljst%o 'olazi od slabog zdra%lja* ne(ogunosti ba%ljenja s'orto( i sli$no. 2&oli&o 'ubertetlija nije zado%oljan sobo( to 'otje$e i od )izi$&ih ali i dru+t%enih osobina. 2 doba 'uberteta 'o$inje st%arno i &riti$&o ocjenji%anje sa(og sebe* o&oline* 'osebno roditelja i u$itelja.
12
0stra,i%anja su 'ot%rdila da dje$aci i dje%oj&e u o%o( uzrastu (nogo dublje raz(i+ljaju. ai(e* na&on 'ri&azi%anja odreenog odreenog )il(a %r+eni su razgo%ori s nji(a na na te(u 'ogledanog. 'ogledanog. 2t%reno je da se 'ubertetlije ne zausta%ljaju sa(o na do,i%ljaji(a juna&a* nego i da raz(i+ljaju o razlozi(a &oji su glu(ce na%eli na odreene 'ostu'&e. Te analize i raz(i+ljanja oni 'renose na s%oje roditelje i u$itelje i na taj na$in dolaze do za&lju$&a da oni 'one&ad nisu dosljedni u s%oji( 'ostu'ci(a. Obi$no* dje$aci i dje%oj$ice osuuju o%a&%o 'ona+anje. Pri &riti$&o( ocjenji%anju 'ubertetlija &oristi %e 'oznate (oralne nor(e. A&o je te nor(e 'reuzeo od odraslih odraslih usljed 'o+to%anja 'o+to%anja i %lastitog ubjeenja* ubjeenja* njego% raz%oj raz%oj e biti us(jeren us(jeren na sa(ou%jerenost sa(ou%jerenost i sa(ostalnost. Meuti(* u&oli&o ih je 'reuzeo od odraslih sa(o zbog za%isnosti i 'ot$injenosti* njego% raz%oj nee tei u 'ra%cu sa(o&riti$nosti. 0stra,i%anja su 'o&azala da se osjeaj odgo%ornosti raz%ija sa(o a&o 'ubertetlija osjeti &ri%icu &ad se ne 'ona+a is'ra%no. O%o osjeanje 'oja%ljuje se sa(o &od onih 'ubertetlija &oje su roditelji %oljeli ta&%e &a&%i su i 'oziti%no ih ocjenji%ali* do& roditelji (aloljetnih 'rijestu'ni&a (anje izis&uju. Ta&oer* Ta&oer* nije dobro a&o roditelji 're%iso&o cjene s%oje dijete. Ta&%o dijete se obi$no s(atra &ao izuzeta& u 'ogledu (oralnih oba%eza. 2&oli&o se dje$a& ili dje%oj$ica otue od roditelja ili u$itelja* to e 'rouzro&o%ati e&stre(nu sa(ou%jerenost. Zbog toga* 'ubertetlija 'ostaje agresi%an i za'o$inje za'o$inje antisocijalne radnje. radnje. 7a&le* osjeaj osjeaj &ri%ice se ne ja%lja &od osoba osoba &oje nisu bile %oljene. %oljene. Ta&%a Ta&%a djeca nisu sa(o&riti$na i ne(aju ne(aju unustra+njeg unustra+njeg 'odsticaja da ot&lone ot&lone ne&a lo+a lo+a 'ona+anja. Osno%e Osno%e sa(o&riti$nosti sa(o&riti$nosti 'otje$u iz djetinjst%a djetinjst%a i za%ise (nogo od roditelja. 2 'eriodu 'uberteta o'ada 'o'ularnost roditelja* a na njiho%o (jesto dolaze 'oznate li$nosti. Zbog toga* u o%o( uzrastu go%ori(o i o sa(o%as'itanju. sa(o%as'itanju. 0ak bilo bi oreno ako ako bis&o dječake i djevojči$e ovo *zrasta re*stili sa&e sebi. 0ako s* tjelesno skoro skoro odrasli iak i& je jo *vijek otrebna otrebna o&o * razni& itanji&a i vlastiti& roble&i&a. eđ*ti& roditelji &oraj* biti svjesni da nji6ovo dijete ne odnosi &noo kritikovanja kritikovanja niti rodika. P*bertetlija 7eli da rasravlja sa roditelji&a o razni& &oralni& i lični& itanji&a ri če&* 7eli da se osjea ravnoravno i da slobodno iznosi svoje &iljenje. Roditelji i u$itelji* u o%o( 'eriodu grije+e naj%i+e u 'ogledu ne&ih %as'itnih (etoda &oje su 'ri(jenji%ali i u djetinjst%u. Razu(lji%o Razu(lji%o je da se dje$aci i dje%oj$ice dje%oj$ice odu'iru to(e* i da da bez obzira sto roditelji go%ore +ta s(iju a +ta ne* oni ,ele i da sa(i odlu$e o ne&i( st%ari(a. 0stra,i%anje &oje je 'ro%edeno (eu u$enici(a os(og razreda* 'o&azalo je &oje osobine 'o nji(a nasta%ni& treba da 'osjeduje* a &oje ne.
13
Po,eljno &od nasta%ni&a: ". da je isti 're(a s%i( u$enici(a I. da dobro obja+nja%a 3. da i(a s(isla za hu(or i +alu <. da je 'ra%edan 'ri ocjenji%anju
e'o,eljno &od nasta%ni&a: ". e'ra%edno ocjenji%anje I. 7is&ri(inacija (eu 3. e'ozna%anje e'ozna%anje 'red(eta <. eljubaznost* ljutnja
0z na%edenog %idi(o da su u$enici &riti$ni 're(a nasta%ni&u &ao 're(a stru$nja&u i 're(a oni( njego%i( osobina(a &oje se odnose na ocjenji%anje i 'ra%ednost. 2&oli&o bi nasta%nici 'o+to%ali o%e zahtje%e zahtje%e u$eni&a u$eni&a utoli&o bi i njiho% autoritet autoritet bio %ei. 2$enici su 'o&azali &riti$nost i 're(a ne&i( dru+t%eni( 'oja%a(a. Oni 'osebno osuuju nezaslu,eni us'jeh* to jeste us'jeh na osno%u %eza. To 'o&azuje da je njiho%a &riti$nost &onstru&ti%no us(jerena.
).=. Ina / n'e<% /#%r Te+&ou Te+&ou u 'ubertetu uzro&uju 'oja%e t%rdogla%osti i inata. O%e 'oja%e su nor(alne u o%o( uzrastu sa(o ih treba 'ra%ilno sh%atiti. Pubertetlija ,eli da bude odrastao* (euti( &ad 'ogleda u odrasle odrasle sh%ati da ne (o,e s%e +to oni (ogu* a isto%re(eno isto%re(eno zna da je slobodniji od djece. Osjeanje slabosti nas'ra( odraslih i osjeanje snage u odnosu na djecu se (eusobno bore. Pored ,elje da bude odrastao* u o%o( 'eriodu dolazi do ot&ri%anja so'st%enog ja* +to sa ot&rie( li$nih s'osobnosti i(a za 'osljedice s%ijest s%ijest o %lastitoj li$nosti a sa(i( ti( i te,nju za sa(ostalno+u. sa(ostalno+u. 7o&azano je da t%rdogla%ost nije ni+ta drugo nego odu'iranje tui( utjecaji(a i 'rotest 'roti% autoriteta. 2 o%o( uzrastu* 'ubertetlija 'rih%ata sa%jete od osobe &oju izuzetno %oli i cijeni. 4toga* 'rinudo( i silo( se %rlo (alo 'osti,e. Za 'ubertetliju je naj%ea u%reda a&o ga s(atraju djeteto(. Zbog toga je bolje 're(a nje(u se 'ona+ati &ao 're(a odraslo(. Ta&%i( 'ona+anje( se (nogo %i+e 'osti,e jer on &ao 1odrastao5 ne ,eli da razo$ara ljude o&o sebe.
).> . Te3 Te3+%?e +%?e : :*en': 0stra,i%anja 'o&azuju da u 'eriodu 'uberteta u$enici u +&oli 'o&azuju slabije znanje. Za to 'ostoji %i+e uzro&a. uzro&a. Tjelesne 'ro(jene* 'ro(jene* naro$ito rad ,lijezda sa unutra+nji( lu$enje( lu$enje( ja&o utje$u na radni u$ina&. u$ina&.
14
Adolescent ne ,eli da u$i &ao ranije* &ad je gradi%o 'ona%ljao (nogo 'uta da bi (ogao da ga re'rodu&uje. 4ada* (auti(* na jedno( gradi%u se zadr,a%a sa(o onoli&o &oli&o (u je 'otrebno da ga razu(ije. je(u je (rza& (rza& ta&a% na$in na$in u$enja i 'ona%ljanja* 'ona%ljanja* jer ga gradi%o u %eini slu$aje%a ne interesuje. ?esto se dogaa da u$eni& u +&oli razu(ije ne&e )or(ule. On (isli da je o%ladao (aterijo(* ali ne zna da odreene )or(ule u 'ojedini( slu$aje%i(a 'ra%ilno i u'otrijebi. 2 +&oli od njega zahtje%aju znanje &oje je usljed tih te+&oa 'o'rili$no os&udno. Te+&oe Te+&oe nastaju i zbog toga +to u$eni& je ubjeen da zna (ateriju* jer je razu(ije* a nije s%jestan da razu(ije%anje (aterije nije do%oljno za re'rodu&ciju znanja. znanja. isu s%e te+&oe te+&oe u u$enju 'osljedica 'osljedica o%og uzrasta. uzrasta. Mnoge te+&oe te+&oe 'rizilaze iz nedostat&a (oti%a* iz nedo%oljne organizacije u$enja &ai i iz ne'o%oljnih +&ols&ih i 'orodi$nih uslo%a. 2$eni& nije (oti%isan za u$enje jer (ora da se ba%i gradi%o( &oje ga ne interesuje* i zbog toga njego%i rezultati su slabi. 0ntereso%anje 'ubertetlije za odreene 'red(ete 'rili$no je razli$ito. e&i %e i(aju raz%ijena 'osebna intereso%anja* intereso%anja* (ada intereso%anje za%isi za%isi od nasta%ni&a nasta%ni&a i njego%og na$ina na$ina 'rezento%anja. 9a('anjs&o u$enje* ta&oer je jedan od uzro&a lo+ih ocjena u +&oli. 2$enici ugla%no( znaju &ad trebaju doi na red za odgo%aranje i tad e dobiti 'oziti%no ocjenu. a&on toga* oni o'et 1od(araju5 do slijedeeg is'iti%anja. Razlog za o%a&%o 'ona+anje jeste (i+ljenje (nogih u$eni&a da u$e sa(o za ocjenu* a ne za ,i%ot. Veina njih s(atra da i( +&ols&o gradi%o nee trebati ni&ad u ,i%otu* i zato u$e sa(o &ad 1(oraju5* odnosno 'red is'iti%anje ili test. a osno%u ne&oli&o slabih ocjena* ocjena* ne s(ije(o za&lju$iti za&lju$iti da u$eni& nije inteligentan. a'roti%* a'roti%* o%a&%e te+&oe se ja%ljaju i inteligentni( u$enici(a* ali u ne+to (anjoj (jeri. 9od njih su o%a&%e te+&oe obi$no 'rolazne* na&on &rize o'et 'o$inju biti us'je+ni. Pogre+no je a&o i( u ti( 'rolazni( )aza(a go%ori(o da su nes'osobni* jer ih to jos %i+e de(oti%i+e. Roditelji i nasta%nici* trebaju da i( 'o(ognu da +to 'rije 'rebrode te intele&tualne i e(oti%ne te+&oe &oje ih o(etaju u radu i u$enju. A&o ,eli(o da dobro organizuje(o rad u +&oli i da u$enici(a bude(o dobri sa%jetnici* (ora(o dobro da 'oznaje(o uzro&e lo+eg us'jeha u +&ola(a. e&i su obje&ti%ne*a ne&i subje&ti%ne 'rirode 'a ih je la&+e ot&loniti.
15
. ZAKLJUČAK Adolescencija Adolescencija 'redsta%lja 'eriod 'relas&a iz djetinjst%a do relati%ne (ladosti. ;la%no 'itanje adolescencije adolescencije je 'rou$a%anje biolo+&ih utjecaja na 'ona+anje (aloljetni&a. Pubertet je %re(ens&o razdoblje u $o%je&o%u ,i%otu* u &oje( do tada s'olno nezreli dje$aci i dje%oj$ice 'rolaze &roz 'ro(jene $iji je rezultat tijelo s'olno s'osobno za re'rodu&ciju* te )izi$&o sazrije%anje. 8itna st%ar &oju sa( za&lju$ila 'isajui o%aj rad jeste da su 'ubertet i adolescencija razli$iti 'oj(o%i. Adolescencija Adolescencija je bazirana bazirana %i+e na na 'sihi$&o raz%ijanje* raz%ijanje* do& u 'ubertetu 'ubertetu (aloljetni& %i+e se (ijenja )izi$&i. Meuti(* o%o ne islju$uje i 'sihi$&e 'ro(jene u 'ubertetu. 9ao +to sa( na'isala u u%odu* u'ra%o se i sa(a nalazi( u 'eriodu adolescencije* a i 'ro+la sa( &roz 'ubertet. 0stra,i%ajui o%u te(u sh%atila sa( ne&e st%ari i 'rona+la sebe i s%oje %r+nja&e u'ra%o u s%e(u to(e. a+a lo+a 'ona+anja 're(a roditelji(a* slabo u$enje 'osljedica su 'ra%o o%ih godina i 'ro(jena &oje se se de+a%aju u na(a. na(a. 2 'ubertetu na( na( se tijelo (ijenjalo )izi$&i i to na( je bilo ja&o te+&o za 'rih%atiti* do& se $a& i sad de+a%aju 'sihi$&e 'ro(jene 'ro(jene +to 'redsta%lja jedan dio adolescencije. adolescencije. Ta&oer* ja&o bitno je na'o(enuti da (i &ao 'o'ulacija (alo 'os%euje(o %re(ena o%oj te(i s(atrajui je nebitno(* +to je 'ogre+no. Ono +to se &od djeteta raz%ije u o%o( razdoblju (o,e na njega utjecati &roz cijeli ,i%ot.
1!
LITERATURA !urst* M. -"GG
I#%r/ 0a /nernea8 htt':KKK.zzjz'gz.hrnzl3='ubertet.ht( htt':KKK.&lin)o.hrsa%jetidje%ojcica htt':KKK. &lin)o.hrsa%jetidje%ojcicaodgodinaulaziu'ub odgodinaulaziu'ubertettreba(olisebrinuti ertettreba(olisebrinuti htt':san'ortal.in)o)iziolos&e%arijacijeu'ubertetu
"D