TanıĢtığıma memnun oldum! na turskome jeziku znaĦi Drago mi je što mo se upoznali! To znaĦi da Ĥete se u ovoj lekciji "upoznati" sa turskim jezikom i njegovim osnovama, kao što je abeceda, dijalozi upoznavanja, pozdravi i prve korisne rijeĦi! Plan lekcije: -Merhaba! Nasılsın?(Merhaba,Naslsn-izgovor) - Zdravo! Kako si? - pozdravi i dijalog susreta s poznatom nam osobom -Adın ne?(Adn ne-izgovor) - Kako se zoveš? - dijalog upoznavanja -ArkadaĢlar(Arkdslar-izgovor) - Prijatelji - imenice -Sevmek - Voljeti - glagoli -Sen ve ben - Ti i ja - osobne zamjenice -Senin ve benim - Tvoje i moje - prisvojne zamjenice i nastavci -Soyut - Saţetak Turski RjeĦnik • TanıĢtığıma memnun oldum! Saygılar Pozdravi Türkçe Hırvatça Merhaba! Bog!/Zdravo! Günaydın./Ġyi sabahlar. Dobro jutro. Ġyi günler. Dobar dan. Ġyi akĢamlar. Dobro veĦe. Ġyi geceler. Laku noĤ. Nasılsın?/Nasılsınız? Kako si?/Kako ste? Ġyiyim. Dobro sam. iyi dobro TeĢekkur ederim./Sağ ol. Hvala. GörüĢürüz./GörüĢmek üzere./Güle güle. Zbogom. HoĢça kal./HoĢça kalın. Vidimo se. Ben de... I ja sam... Dijalog: Ġva: Merhaba! Ramis: Merhaba! Ġva: Nasılsın? Ramis: TeĢekkur ederim. Ġyiyim. Sen nasılsın? Ġva: Sağ ol. Ben de iyiyim. Adın ne? Ramis: Benim adım Ramis. Senin adın ne? Ġva: Benim adım Ġva. Kaç yaĢındasın Ramis? Ramis: Ben 17 (on yedi) yaĢındayım. Sen kaç yaĢındasın Ġva? Ġva: Ben de 17 yaĢındayım. Ramis: Çok güzel! TanıĢtığıma memnun oldum Ġva. Ġva: Ben de memnun oldum. Prijevod: Ġva: Bok! Ramis: Bok! Ġva: Kako si? Ramis: Hvala. Dobro sam. A kako si ti? Ġva: Hvala. Dobro sam. Kako se zoveš? Ramis: Zovem se Ramis. A kako se ti zoveš? Ġva: Zovem se Ġva. Koliko imaš godina Ramise? Ramis: Imam 17 (sedamnaest) godina. A koliko ti imaš godina Ġva? Ġva: I ja imam 17 godina. Ramis: OdliĦno! Drago mi je što smo se upoznali Ġva. Ġva: I meni je drago. Turski RjeĦnik • TanıĢtığıma memnun oldum! TanıĢma Upoznavanje Türkçe Hırvatça Adın ne?/Adınız ne? Kako se zoveš?/Kako se zovete? Benim adım... Zovem se...
Kaç yaĢındasın?/Kaç yaĢındasınız? Koliko imaš godina?/Koliko imate godina? Ġyi akĢamlar. Dobra veĦer. Ġyi geceler. Laku noĤ. Nasılsın?/Nasılsınız? Kako si?/Kako ste? Çok güzel! OdliĦno!/Super!/Bravo!/Jako lijepo! güzel lijepo çok jako/mnogo/puno TanıĢtığıma memnun oldum!/TanıĢtığımıza memnun oldum! Drago mi je što smo se upoznali! Turska abeceda se sastoji od 29 glasova, od kojih je 8 samoglasnika i 21 suglasnik. U donjem prikazu abecede posebnim bojama su oznaĦeni glasovi osobitih svojstava. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 A aB bC cÇ çD dE eF fG gĞ ğH hI ıĠ iJ jK kL lM mN nO oÖ öP pR rS sġ ĢT tU uÜ üV vY yZ z (Lekcija 2) Bilješke o glasu C c Slovo "C" u turskom jeziku se izgovara pribliţno hrvatskome "Đ", a nikako kao "C", na primjer rijeĦ pencer se izovara kao penħer, a ne pencer. Ovaj glas je zapravo na pola puta izmeħu hrvatskog Dţ i Đ. Bilješke o glasu Ç ç Ç se izgovara pribliţno kao hrvatsko ģ, na primjer çok se izgovara kao Ĥok. Ovaj glas je zapravo na pola puta izmeħu hrvatskog ĥ i ģ. Bilješke o glasu Ğ ğ Ğ je yumuĢak ge, odnosno mekano G. Ovaj glas se u rijeĦi gotovo i ne osjeti, veĤ se afirmira kao duţi prijelaz s jednog glasa na drugi, ili na kraju rijeĦi kao produţeni izgovor samoglasnika koji mu predstoji, na primjer rijeĦ eğelence Ĥemo izgovoriti kao e-elenħe, a rijeĦ dağ kao da-a. U turskom jeziku ne postoji rijeĦ koja zapoĦinje ovim glasom. Bilješke o glasovima I ı i Ġ i I ı je poluglas koji se izgovara iz dubine grla, i moţe se definisati kao poluglas, koji se u hrvatskom
jeziku javlja u rijeĦima krv i crn meħu glasovima k, odnosno c i r. U turskome je ovaj glas samoglasnik. Hrvatskome I potpuno odgovara turski Ġ i. Tako se rijeĦ ilkbahar Ħita kao ilkbahar, a rijeĦ ıhlamur Ħita kao əhlamur, jer glas I ı odgovara engleskome Ə. Bilješka o glasovima J j i Y y J j je glas koji priliĦno odgovara hrvatskome glasu Ţ, s tim da se nešto mekše izgovara. Tako se rijeĦ Japonya izgovara kao Ţapon-ja. Iz ove rijeĦi vidimo i da glas Y y u potpunosti odgovara hrvatskome J j, ali se pored glasova n i l ne izgovara kao diftong nj ili lj veĤ kao zaseban glas, dakle n-j i l-j. Bilješka o glasu ġ Ģ ġ Ģ je glas koji gotovo u potpunosti odgovara hrvatskome Š, ali se izgovara nešto mekše. Tako se rijeĦ ĢiĢek izgovara kao šišek. U turskom jeziku postoji osam samoglasnika koji se dijele na tvrde (kalın) i mekane (ince). Ova podjela jeste osnova gramatike turskog jezika. KALIN ĠNCE AaIıOoUuEeĠiÖöÜü U jeziku rijeĦi sadrţavaju uglavnom samo samoglasnike jedne grupe, a sukladno vrsti posljednjeg samoglasnika u rijeĦi, tvori se i nastavak. (Nastavak 2 lekcije) KALIN ĠNCE AaIıOoUuEeĠiÖöÜü U jeziku rijeĦi sadrţavaju uglavnom samo samoglasnike jedne grupe, a sukladno vrsti posljednjeg samoglasnika u rijeĦi, tvori se i nastavak. Turski RjeĦnik • TanıĢtığıma memnun oldum! Dil Jezik Türkçe Hırvatça harf slovo sayı broj hece slog kelime rijeĦ cümle reĦenica konuĢma razgovor dil jezik dil bilgisi gramatika isim imenica fiil glagol zamir zamjenica sıfat pridjev Recnik: Merhaba-Isti izgovor(Zdravo) Nasilsin-Naslsn(Kako si) Adin ne-Adn ne(Kako se zoves) Imm-Im(Dobro sam) Cok guzel-Isti izgovor(Mnogo je lepo) Guzel-Isti izgovor(Lepo) Cirkin-Cirkn(Ruzan) Türkçe Hırvatça kalp srce arkadaĢ prijatelj aĢk, sevgili ljubav kitap knjiga bilgi znanje ev kuĤa, dom insan Ħovjek mutluluk sreĤa güzellik ljepota
güneĢ sunce ruh duša U tvorbi mnoţine imenica odmah se susreĤemo s primjenom podjelom samoglasnika na tvrde i mekane u gramatici. Dakle, ukoliko je posljednji samoglasnik u rijeĦi tvrdi, dodajemo nastavak -lar, a ako je mekani, onda dodajemo nastavak -ler. Izuzeci su neke rijeĦi stranog porijekla. Primjeri: arkadaĢ (prijatelj) - arkadaĢlar (prijatelji) ev (kuĤa, dom) - evler (kuĤe, domovi) kalp (srce) - kalpler (srca) Türkçe Hırvatça sevmek voljeti bilmek znati hissetmek osjeĤati anlamak razumjeti yapmak praviti, Ħiniti çalıĢmak raditi yemek jesti içmek piti öğrenmek uĦiti olmak biti yazmak pisati okumak Ħitati Kod infinitiva glagola opet moţemo primijetiti primjenu podjele samoglasnika na tvrde i mekane. Ukoliko je zadnji samoglasnik u rijeĦi tvrdi, dodajemo nastavak -mak, a ukoliko je mekani, koristimo nastavak -mek. Primjeri: okumak - Ħitati gülmek - smijati se. Evo testa: 1.Zadatak Uradite mi jedan dijalog izmedju Selme i Anastasije Ġva: Merhaba! Ramis: Merhaba! Ġva: Nasılsın? Ramis: TeĢekkur ederim. Ġyiyim. Sen nasılsın? Ġva: Sağ ol. Ben de iyiyim. Adın ne? Prijevod: Ġva: Bok! Ramis: Bok! Ġva: Kako si? Ramis: Hvala. Dobro sam. A kako si ti? Ġva: Hvala. Dobro sam. Kako se zoveš? Samo neka budu umesto Iva i Ramis Selma i Anastasija 2.Zadatak Napisite mi samoglasnike turske abecede.
