UNIVERZITET U NOVOM SADU Tehni Tehniki fakultet „Mihajlo „M ihajlo Pupin“ Zrenjanin
ELEKTRONSKO UENJE P r o f . d r D r a g a n a G l u ša c
Zrenjanin, 2012.
ELEKTRONSKO UENJE
UDŽBENIK U RADNOJ VERZIJI
2
ELEKTRONSKO UENJE
UDŽBENIK U RADNOJ VERZIJI
2
ELEKTRONSKO UENJE
SADRŽAJ 1. U# U#ENJE U ELEKTRONSKOM OKRUŽENJU - »ELEKTRONSKO U#ENJE« Pojam »elektronsko u uenje« Obrazovne potrebe digitalnog društva Razvojno - psihološke pretpostavke e u uenja - »Cyber psihologija« Znanje, Stavovi, Percepcija Blumova taksonomija Motivacija, Pažnja, Pam% Pam%enje Pedagogija elektronskog u uenja Teorije u uenja Kognitivizam Konstruktivizam Bijeviorizam Konektivizam Blumova taksonomija Stilovi u elektronskom u uenju Personalizacija sistema za e u u enje prema stilu u uenja
Uenje kroz igru Pedagoške vrednosti e u uenja
2. INFORMATI# INFORMATI#KA DIDAKTIKA Konvencionalna Konvencionalna i informati informatika didaktika Usmerenost e-u e-uenja prema ciljevima nastave Oiglednost nastavne materije Konstruktivisti Konstruktivistiki pristup i u uenje istraživanje i straživanjem m Postupnosti i sistemati sistematinost Individualizacija i socijalizacija Racionalizacija nastave Povezanost tradicije i savremenosti savremenosti Pove% Pove%ana trajnosti znanja, veština i navika Nastava okrenuta ka u ueniku Metode rada u e-nastavi Jedinstvo teorije i prakse Pedagoška komunikacija u e u uenju Elektronska komunikacija u didakti didaktikom etvorouglu Uloga nastavnika u elektronskoj elektronskoj nastavi Kompetencije Kompetencije nastavnika 4. OBLICI ELEKTRONSKOG U#ENJA Evolucija elektronskog u uenja Digitalna saradnja Kompjterski orijentisano u uenje Digitalna prezentacija prezentacija Obrazovni softver Tutorijal
3
ELEKTRONSKO UENJE Web zasnovano uenje 5. INSTRUKCIONI DIZAJN NASTAVNOG SADRŽAJA Principi instrukcionog dizajna Dizajn nastavnog materijala Multimedijalni formati podataka Digitalni tekst i hipertekst Raunarska grafika Digitalni zvuk i video Animacija Multimedija u WEB okruženju Standardi u oblasti elektronskog uenja Objekti uenja Modeli podataka Modeli podataka i informacija Organizacija obrazovnih sadržaja Profili uenika Ovorena arhitektura
6. FUNKCIONALNI MODEL E U#ENJA LMS – Razvoj i upravljanje sistemom za elektronsko uenje Arhitektura LMS sistema Funkcionisanje sistema Hijerarhijsko ure'enje sistema Uenik Nastavnik Administrator Sistem administrator Administrator sadržaja Monitoring sistema Korisnik gost Organizacija nastavnog sadržaja LMS sistemi za elektronsko uenje Joomla Moodle Claroline A tutor Elektronska evaluacija postignu%a uenika
4
ELEKTRONSKO UENJE
1 . U E N J E U EL EK T R O N S K O M O K R U E N J U : »E L EK T R O N S K O U E N JE «
Pojam elektronsko uenje
P
ojam "elektronsko uenje" je jedan od danas najkoriš%enijih sintaksi u procesu modernizacije obrazovanja u svetu. Koriste se razne definicije elektronskog uenja. #esta su pogrešni konteksti elektronskog uenja, uenja na daljinu, i ostalih. Po definiciji Amerike asocijacije ASTD iz 2001. godine (American Society for Trainers and Development) e l e a r n i n g , odnosno u prevodu e l e k t r o n s k o u #e n j e , ili skra%eno e u # e n j e , je metodologija kojom se ”nastavni sadržaj ili aktivnosti u u enju isporu uju uz pomo# elektronskih tehnologija" (eng. instructional content or learning experiences delivered or enabled by electronic technology). Time se objedinjuju svi diversifikativni nazivi za elektronsko uenje: § Elektronsko uenje (E learning), Web utemeljeno uenje (Web Based Learning), § Web utemeljena nastava (Web Based Instruction), § § Vežbanje utemeljeno na Internetu (Internet Based Training), Raspodeljeno uenje (Distribute Learning), § § Napredno raspodeljeno uenje (Advanced Distributed Learning), Udaljeno uenje (Distance Learning), § § On-line uenje (On-line Learning), Mobilno uenje (Mobile Learning), § Upravljano uenje (Remote Learning), i dr. §
5
ELEKTRONSKO UENJE Elektronsko uenje, prisutno je i funkcioniše u praksi ve% više od jedne decenije kao uenje olakšano i pojaano koriš%enjem informacione i komunikacione tehnologije. Takvi ure'aji u ovom tehnološkom trenutku obuhvataju raunar sa dodatnim ure'ajima, digitalnu televiziju, prenosne i džepne raunare i mobilne telefone. Komunikacija omogu%uje upotrebu Interneta, elektronske pošte, diskusionih grupa, i sistema za kolaborativno uenje. E-uenje podrazumeva i uenje na daljinu, kroz mrežu intraneta, i može se smatrati komponentom fleksibilnog uenja. Kada se uenje odvija ekskluzivno preko mreže, tada se naziva on-line uenje. Kada se uenje distribuira mobilnim ure'ajima kao što su mobilni telefoni, prenosni i džepni raunari, tada se uenje naziva m-learning. Mobilno uenje (m-learning) i uenje preko mreže (on-line learning) su dva podskupa elektronskog uenja. Sva tri ova skupa pripadaju uenju na daljinu*. U formalnom smislu e u # e n j e ukljuuje brojne strategije uenja i tehnologije koje podržavaju proces uenja i to one poput CD-ROM ure'aja i medija, zatim nastave izvo'ene na raunaru, videokonferencijskih sistema, nastavnih sadržaja za uenje koji su isporueni uz pomo% satelitske komunikacije i mreža obrazovanja. U njima se vrši individualna razmena informacija i sticanje znanja onih koji uestvuju u takvom procesu. U naelu to je uenje zasnovano na elektronskoj tehnologiji, oblikovano tako da omogu%ava sticanje znanja i veština ne samo uenika u formalnom procesu uenja i pouavanja, ve% i svim kategorijama korisnika u tzv. procesu celoživotnog uenja i pouavanja, a to znai uenja uz rad, prekvalifikacija i dokvalifikacija za nova zanimanja, i sl.
Elekt ronsko u enje je obrazovna interaktivna komunikacija izme u u enika i profesora koja se realizuje pomo u savremenih ict-a.
Brown, T. H. (2004). The Role of m-Learning in the Future of e-Learning in Africa? In Distance Education and Technology: Issues and Practice. Hong Kong. *
6
ELEKTRONSKO UENJE
Elekt ronsko u enje ne negira postoje e na ine u enja, ve ih dopunjuje i oboga uje. E u # e n j e ima
svoje utemeljenje u psihologiji i pedagogiji, i mogu%e je utvrditi didaktiku, logiku i metodiku bazu svrhe, ishoda i ciljeva uenja. Osnovni smisao je postizanje obrazovnih ciljeva zadovoljavanjem individualnih potreba.
Obrazovne potrebe digitalnog društva
E
lektronsko uenje kao pojam novog je datuma i potpuno razliito se definiše literaturnim izvorima. Slovo E usvojeno je kao prefiks za delatnosti koje su usvojile elektronsku informaciono komunikacionu infrastrukturu ime dobijaju novi savremeni izraz, ali i novu paradigmu postojanja, tako da izrazi E-upravu, E-zdravstvo, E-uenje postaju skra%enice usvojene i u srpskom jeziku. Deca u školskom uzrastu, ro'ena s kraja devedesetih godina prošlog veka, pa na ovamo, podrazumevaju raunar kao deo svog životnog prostora. Raunar je postao neprikosnoveni izvor zabave i informacija u smislu individualnih ili kolektivnih igara, medijuma za muziku, filmove, komunikaciju sa geografski i fiziki udaljenim sagovornicima, kao sredstvo dopisivanja, i tako dalje. Sveobuhvatno, raunar postaje svakodnevni deo njihovih života, i to sa kako sa aspekta privatnih delatnosti, tako i sa profesionalnog aspekta. Realan i neminovan zakljuak je da je implementacija raunarske filozofije u nastavne procese neizbežna.
7
ELEKTRONSKO UENJE Brz tehnološki napredak ljudske civilizacije uzrokuje evolucione potrebe za promenama u obrazovnom konceptu. Svetski su prihva%eni novi standardi u oblasti obrazovanja koji su u znatnoj meri pomerili staromodna shvatanja i koncepte nastave. Modernizacija obrazovne tehnologije kao sastavnog dela nastavnog procesa neminovni su u ovom tehnološkom trenutku. Pojam znanja se menja. Savremeno obrazovanje zahteva transformaciju "tradicionalnog modela reprodukcije znanja" u model “aktivne izgradnje znanja”, gde su nastavnici i uenici partneri u zajednikom delovanju na izgradnji baze znanja koju treba usvojiti. Ono što novo doba name%e samo po sebi je ono što se u svetu naziva “Life Long Learning” gde je aktivni pojedinac prinu'en da individualno transformiše prikupljene informacije u znanje. Tome ga treba nauiti, i to ne samo da samostalno nalazi informacije, nego i da upravlja njima, analizira ih i pretvara u korisno znanje. Uloga nastavnika u školi samim tim postaje nešto drugaija: on više nije centar uionice u kojoj se odvija frontalna nastava ve% saradnik, instruktor ili "trener" koji pomaže uenicima da ue na svoj nain i uspešno prerade informacije u znanje. Osnovni zadatak nastavnika jeste nauiti uenike kako uiti, drugim reima stvoriti informacijski pismene uenike, budu%e informacijski pismene strunjake u svom podru ju. Informacijski pismena osoba razume ulogu raunara kao saradnika u procesu traženja i obrade informacija, ali je isto tako svesna kako uspešnost tog procesa zavisi najviše od nje same, a ne od tehnologije koju koristi. Novi naraštaji uenika, tzv. Netgeneracija, zahteva novi pristup uenju “fokusiranom na ueniku”, To je više od samog prilago'avanja razliitim stilovima uenja; to je predavanje komandi samog uenja u ruke uenika. Ovo uenje se ♦
odlikuje ne samo ve%om autonomijom
♦
O'Neill, G. & McMahon, T. (2005). Student-Centred Learning: What Does it Mean for Students and Lecturers? http://aishe.org/readings/2005-1/oneill-mcmahon-Tues_19th_Oct_SCL.html
8
ELEKTRONSKO UENJE uenika, nego je i ve%i naglasak na aktivno uenje, gdje kljune uloge imaju kreiranje, komuniciranje i participiranje, i izmenjenim ulogama nastavnika do te mere da nestaje razlika izme'u nastavnika i uenika u potpunosti. ♥
Informatizacija obrazovanja je termin koji sve eš%e susre%emo u zvaninim diskusijama u pedagoškoj javnosti i to je proces koji zahteva sinhronizovano institucionalno delovanje svih nivoa upravljanja u obrazovnom sistemu. U sklopu Nacionalne strategije za mlade (u daljem tekstu Strategija) u Republici Srbiji koju je usvojila Vlada Repubilke Srbije 2008. godine [21] mladi su prepoznati kao aktivni uesnici tokova u društvu, te je obrazovanje mladih postavljeno kao prioritetan zadatak drzave. U istom dokumentu akcenat je stavljen na neophodnost razvoja mehanizama u društvu za pove%avanje nivoa informatike pismenosti mladih. Informatika pismenost pretpostavlja snalaženje u osnovama rada sa raunarom i konformnost u koriš%enju gotovih aplikacija. Imperativ ove strategije jeste integracija obrazovnog sitema Srbije u obrazovni prostor Evrope. Me'unarodna nacionalna ispitivanja [2] pokazala su nedovoljan kvalitet obrazovnih dostignu%a uenika u Republici Srbiji kao i sklonost reprodukciji, a ne samostalnom istraživanju i formiranje veština u rešavanju problema. Shodno tome osim formalnih promena u nastavnim programima neophodno je didaktiko osavremenjivanje i inovacije u metodikom pristupu u nastavi. Frontalni rad, tradicionalni pristup u ovom društvenom i civilizacijskom momentu ne može odgovoriti na ubrzane i multimedijalne zahteve uenike percepcije. Uvo'enje raunara u nastavu prevazilazi ovakve poteško%e u komunikaciji, u velikoj meri utie na motivaciju uenika i održavanje paznje na nastavne materije. Kombinacija dobrih i nezamenljivih tekovina tradicionalne nastave i savremenog metodikog oblikovanja nastavnih (i vannastavnih) aktivnosti jeste komleksan proces koji zahteva izuzetno
♥
Downes, S. (2005). Are the Basics o f Instructional Design Changing? http://www.downes.ca/cgi-bin/page.cgi?db
9
ELEKTRONSKO UENJE veliko angažovanje svih upravljakih struktura u obrazovnom procesu. Osim obrazovne funkcije, škola uestvuje u vaspitnom oblikovanju mladih, a savremene društvene tendencije name%u teme kao sto su ekološka svest, interkulturalizam, tolerancija, ekološke teme i održivi razvoj. Specifini ciljevi Strategije su: izgra'ivanje sistema informisanja mladih na svim nivoima i u svim oblastima, pove%avanje nivoa informatike pismenosti mladih, uiniti dostupnim relevantne informacije, razvijanje informativnih programa koji su namenjeni mladima, smanjivanje predrasuda prema mladima iz razliitih društvenih grupa, sistematsko pra%enje stanja problema, potreba i stavova mladih, pove%avanje ueš%a mladih u razliitim vidovima formalnog i neformalnog obrazovanja, unapredjivanje uslova za bezbedan život mladih i razvijanje bezbedonosne kulture kod mladih. Glavni predstavnik aktivne škole A. Ferijer isticao je da «škola treba da omogu%i individualnu, spontanu i produktivnu aktivnost uenika, a da bi se to postiglo rad škole treba da se utemelji na uro'enim interesovanjima uenika kojima treba podrediti sadržaje i metodologiju školskog rada. Preporuuje da se i školi praktikuju manuelni rad. Socijalne aktivnosti i intelektualne aktivnosti kao najviša forma školskog rada”.[13] +++
Razvojno - psihološke pretpostavke e u enja Poetak XXI veka svakako je obeležen eksponencijalnim rastom primene raunara u svim segmentima raunarskog delovanja. Deca su od najranijeg uzrasta suoena sa digitalnim ure'ajima i njihovo odrastanje je apsolutno u skladu sa tim. Mobilni telefon, internet komunikacija, razliiti vidovi elektronske zabave, dostupnost informacija neodvojiv je deo današnjeg mladog oveka. Nastava, izopstena od predhodno nabrojanih pojava, takvom mladom oveku je strana, nemotivišu%a nezanimljiva i ne može dati dobre efekte. Oblikovanje svesti je usmereno u pravcu multimedijalne percepcije, globalizma i stalne potrage za novim. U ovom trenutku vaspitna uloga škole ne poznaje ovakvu vrstu delovanja, odnosno neiskorištava dragocene resurse u vidu IT tehnologije. Koriš%enje raunara u 10
ELEKTRONSKO UENJE slobodno vreme je potpuno nekontrolisano i proizvodi krajnje negativne efekte. Mladi stiu novo znanje i iskustvo uglavnom individualno i difuzno. Neophodno je integrisano delovanje svih resursa u obrazovnom sistemu u cilju stavljanja raunara u funkciju izgra'ivanja pozitivnog vrednosnog sistema kod mladih. Takvo delovanje osim na sadržaje koji su predvi'eni nastavnim planom i programom, prevashodno treba da odgovara na vaspitne zahteve u društvu: poštovanje ljudskih prava, interkulturalizam, ravnopravnost, visok nivo zdravstvene, ekološke svesti, i ostalo. Pod pojmom „uenje“ podrazumevamo u najširem smislu aktivnost pojedinca koja rezultuje usvajanjem odre'enih znanja, veština i navika. Rezultati uenja, prema Blumu, mogu biti vezani uz razvoj sposobnosti na spoznajnom (kognitivnom), doživljajnom (afektivnom) i praktinom (psihomotornom) podru ju. Uenje je širi pojam od obrazovanja i pouavanja. Uenjem se stie odre'eno znanje, ali i stavovi i vrednosti. Uenje kao fenomen je izuavano od davnina i postoji veliki broj definicija uenja: U enje je proces u kojem se znanje stvara kroz transformisanje iskustva. (interakcija sadr aja i iskustva) (Kolb)
U enje je aktivnost kojom organizam menja svoje ponaš anje, pod uticajem spoljaš njih uslova, ali i rezultata sopstvene aktivnosti, kako bi se uklonilo stanje po etne neizvesnosti (J.Linhart)
U enje je proces relativno trajnih promena pojedinca nastalih tokom obnavljanja novih akt ivnosti a koje se maniestuju u njegovom izmenjenom na inu ponaš anja (Grgin)
U enje je akt ivnost koja dovodi do promena u ponaš anju (Spence)
U enje je relativno trajna promena u ponaš anju (ili ponaš ajnom potencijalu) izazvana iskustvom (Tarpy i M ayer, 1978).
11
ELEKTRONSKO UENJE Znanje definišemo kao razumevanje nekog pojma i potencijalnu sposobnost primene i korištenja istog u neku svrhu. U sebi involvira složene kognitivne procese kao što su percepcija, uenje, komunikacija i zakljuivanje. Stavovi su uenjem i vaspitanjem steene navike i tendencije reagovanja na odre'eni nain prema nekome ili neemu. Vrednosti su ljudska uverenja koja usmeravaju ponašanje, mišljenje i doživljavanje pojedinca prema nekim temeljnim obeležjima njegove okoline. Vrednosti su vezane uz materijalno i duhovno podru je socijalnog života pojedinca, životnu okolinu, etiku i moral i sl. Na primer, e-uenje može na veoma slikovit i životan na%in da približi multikulturalne vrednosti kao što su ravnopravnost, tolerancija, bezbednost ili neki slian bitan iniilac kompletnog razvoja linosti. Percepcija ili opažanje (lat. Perceptio: primanje; opažanje) je jedna od osnovnih kognitivnih funkcija koja predstavlja složen i aktivan proces traženja, odabiranja, primanja, obrade, organizovanja i tumaenja raznovrsnih draži koje deluju na ula i nervni sistem. Opažanje je važan psihiki proces na osnovu kojeg organizam neposredno upoznaje relevantna svojstva pojava i predmeta u stvarnosti. Opažanje nije prosto i pasivno odražavanje stvarnosti, ve% ukljuuje povezivanje ulnih podataka sa ranijim iskustvom, njihovo kategorisanje i pridavanje znaenja. Opažanje ili percepcija je proces sticanja, interpretacije, selekcije i organizacije senzorijalnih informacija izazvanim ulnim nadražajima. Razliiti metodi studije percepcije se prostiru od u osnovi bioloških ili psiholoških pristupa, i psiholoških pristupa preko apstraktnih eksperimenata u filozofiji uma. Opažanje je saznanje spoljašnje sredine posredstvom ula; elementi tog saznanja su oset ili ose# aj (prost ulni podatak koje se odnosi na samo jednu osobinu predmeta) i opažaj (znanje o tim prostim ulnim podacima koje se odnosi na predmet u
12
ELEKTRONSKO UENJE celini). Odraslom oveku su oseti dati u okviru opažaja i samo bebe imaju proste, neure'ene ulne podatke.
MOTIVACIJA Motivacija im( veliku ulogu u procesu uenj( jer ono zn(i pozitiv(n st(v prem( onome što se ui. Ono što je »interes(ntnije« bolje se p(mti, nego ono gr(divo z( koje nije interesantno. Što je ve%e interesov(nje z( uenje, m(nje n(por( je potrebno d( se usmeri p(žnja n( nastavni m(terij(l. Gr(divo koje je z( uenike interes(ntno ne s(mo d( se l(kše ui nego se brže i bolje p(mti. N(st(vnici mogu d( r(zviju interesov(nje z( odre'eni predmet u slu( ju d( dobro i interes(ntno pred( ju. Me'utim interesov(nj( se menj( ju s( uzr(stim( i im( velikih r(zlik( izme'u dece u pogledu interesov(nj( z( pojedine školske predmete. Uenici esto govore da su prinu'eni d( ue i one predmete z( koje im( ju m(li ili skoro nik(kv interesov(nje. Potrebno je d( studenti i uenici ivek n('u nešto što %e im biti interes(ntno i t(ko %e l(kše uiti t( j predmet. Jedno od sredst(v( z( proširenje interesov(nj( može d( bude predstavljanje nastavnih sadržaja na savremene naine, na ono kako deca oekuju i kako to rade van škole. U velikoj meri ovde možemo prepoznati raunar i uopšte digitlnu tehnologiju kao potrebu inkorporiranja u nastavni proces u službi pove%avanja motivacije za uenje, odnosno za nastavnu materiju koja prezentovana na tradicionalni nain ne dobija svoju dimenziju, važnost i životnost. U brojnim pedagoškim istraživanjima dokazan je pozitivan uticaj raunara na pove%anje motivacije uenika za rad na raunaru, odnosno za uenje podržano primenom savremenih digitalnih sredstava za uenje u raznim oblastima [28, 29, 40, i dr.]. U peadagoškoj literaturi sre%emo razne i brojne vrste nastavnih motiva: stanje aspiracije, utakmica, pohvala i pokuda, nagrada i kazna, znanje kao motiv, lina promocija, i slino. Svi ti do sada poznati i ve% korišteni metodi podizanja motivacije postoje i u E-uenju. Me'utim, motiv tipian i presudan u E-uenju, a može se zaista ponuditi kao sredstvo za podizanje motivacije u nastavi informatike, jeste
13
ELEKTRONSKO UENJE IGRA. Raunar je u današnjim okolnostima svakako sinonim za igraku, jer ve%ina dece koja su ranije bila u dodiru sa raunarem, videla su ga samo kao sredstvo zabave. Takav trend treba i nastaviti, i ne nastupati sa uvo'enjem raunara kao neeg «strašnog i mo%nog», ve% kao sasvim obinu svakodnevnu stvar koja nam poslove koje smo inae radili na jedan nain, sada možemo na zabavniji ali efikasniji nain to odraditi. Kvalitetni obrazovni softveri to omogu%avaju iako su u pitanju sasvim ozbiljne nastavne teme. PAŽNJA Pažnja se definiše kao stanje pove%ane budnosti ili psihike aktivnosti. Ima odlike selektivnosti i usmerenosti (ne zapažaju se sve, ve% samo neke draži), prilago'avanja organizma na bolji prijem draži i jasniju svest o sadržajima na koje je opažanje usmereno. #inioci koji utiu na pažnju: prirodne osobine stimulusa (veliina i promena veliine, jaina i promena jaine, prestanak draži, pokret itd.), unutrašnji inioci (motivacija, interesovanja, oekivanja), namerna pažnja (potpomognuta prethodnim inilacima). Kada se mentalne aktivnosti uprave na ogranieni broj stimulusa govorimo o pažnji. Glavne odlike pažnje pri opažanju su podešavanje organizma za što bolji prijem draži i ve%a jasno%a doživljaja onih predmeta ili pojava na koje je pažnja usmerena. Pažnja se javlja ne samo pro opažanju nego i pri svim drugim psihikim aktivnostima pri kojima je psiha skoncentrisana i usmerena na sadržaj. #inioci koji uslovljavaju pažnju psiholozi dele u dve grupe: prvu grupu ine osobine stimulusa (veliina, intenzitet, kretanje), i druga grupa unutrašnjih inoca (potrebe, interesi, postavljeni zadatak). Na izbor stimulusa pri percepciji uite iskustvo i na iskustvu zasnovano oekivanje. Ispitivanjem procesa pažnje utvr'eno je da postoje periodi u toku pažnje u kojima ona slabi, ili se sasvim prekida. Apsolutna pažnja ne može
14
ELEKTRONSKO UENJE se zadržati duže od nekoliko sekundu. Ona se obnavlja unekom slede%em periodu, novim podražajima. Na povišen nivo pažnje utiu razni faktori: od fizioloških (temparatura u prostoriji, doba dana, svetlo i sl.) pa do vrste i naina prezenovanja gradiva, njegove povezanosti sa postoje%im linim iskustvom, vizuelnost gradiva odnosno odgovaraju%i nivo zahteva ka apstrakciji nastavne materije u skladu sa uzrastom uenika. U E-uenju psihološka kategorija pažnje je veoma povezana sa pojmom efikasnosti nastave. Nalaze se u linearnoj korelaciji. Faktor pažnje je veoma uzrokovan multimedijalnim nastavnim sredstvima, o emu %e kasnije biti rei. PAM#ENJE Po definiciji pedagoške psihologije ako je uenje menjanje oveka, pam%enje je trajanje tih izvršenih promena. Pojam pam%enja obuhvata tri funkcije pam%enja: retenciju ili zadržavanje utisaka ili podataka uopšte, reprodukciju ili obnavljanje, ponovno oživljavanje onog što je jednom doživljeno ili što se jednom uilo i rekogniciju ili ili prepoznavanje onog što se ranije doživelo, odnosno nauilo.
Slika br. 3: Proces u%enja
15
ELEKTRONSKO UENJE Me'utim, kada govorimo o pma%enju u nastavi, konkretno u nastavi informatike, najviše se misli na retenciju, odnosno zadržavanje u mozgu onoga što se doživelo ili nauilo. Zadržavaju se samofiziološki tragovi, a predstave bolje re%i zamišljene slike, postaju iznova kada ti tragovi ožive, kada se se%amo neega. Ni u kom sluaju se ne može govoriti o zadržavanju u svesti. Retencija je zadržavanje u nervnom sistemu, a ne u svesti. Pam%enje je u velikoj meri zavisno od gradiva koje se ui, odnosno prirode saopštavanja gradiva koje se ui, i naina na koje se ono obra'uje i dužine pam%enja odnosno vreme brzine zaboravljanja. Gradivo koje se obra'uje na nain da ima smisla za uenika i koje se ui sa razumevanjem ne samo da se lakše i bolje ui ve% se i brže pamti nego gradivo bez smisla i gradivo koje se ui mehaniki ili bez razumevanja. Od smisaonog gradiva najduže se pamti u tom gradivu ono što ini njegov smisao. Delovi bez celine gube smisao. Apstraktne rei se brzo zaboravljaju. Ono što treba da se najduže zadržava u svesti i ono na emu treba insistirati u e-nastavi jeste usvajanje opštih ideja, shvatanja, opšta pravila, naela, metode, principi, logika. Na trajanje nauenog najviše ako ne i jedino namera, želja i volja da se nešto naui odnosno motivi u uenju.
PEDAGOGIJA ELEKTRONSKOG U #ENJA
Teorije uenja Kognitivizam, bijeviorizam i konstruktivizam su tri teroije koje se najviše izdvajaju po oorijentisanosti na aktivan proces uenja, i interesantno je to što su nastale više od dvadesetak godina pre nastanka mogu%nosti primene tehnologije u nastavni proces. *+-./0/1/2(3, 4/5791/+;/2(3 / =+.>0;?=0/1/2(3 >? 0;/ 07;+/97 ?A7B(
16
ELEKTRONSKO UENJE
Kognitivna teorija uenja Jedn( od n( jsloženijih i n( jutic( jnijih s(vremenih teorij( kognitivnog r(zvoj( je on( iji je tvor(c šv( jc(rski psiholog Ž(n Pij(že. Kognitivni r(zvoj je, prem( ovom biološki orijentis(nom teoreti(ru, spont(n, (utoregul(cioni proces, odre'en org(nizmu inherentnim iniocim( i meh(nizmim(. Kognitivni pristupi uenju potiu iz prve polovine 20. veka i uglavnom se zasnivaju na teorijskim postavkama o razvijanju kognitivnih shema ili misaonih struktura koje reprezentiraju odre'ene spoljne ili unutarnje pojave ili procese. Uenje je povezano sa sticanjem novih shema i prilagodbom shema novim potrebama. Asimilacija je proces pretvaranja iskustva u unutarnje predstave i nove sheme koje su tako oblikovane da se uklapaju u postoje%e znanje. Akomodacija je proces prilago'avanja i menjanja postoje%ih shema kako bi se moglo prihvatiti novo iskustvo. Za delotvorno pouavanje upotrebom kognitivnih teorija važno je, izme'u ostaloga, prethodno utvrditi vrstu i razvijenost shema koje uenici poseduju te oblikovati proces i sadržaj uenja na nain da se dalje razvijaju, menjaju i dopunjuju postoje%e sheme. Sheme koje pojedinac poseduje tokom njegovog razvoja postaju sadržajno sve bogatije, složenije i više strukturirane. Osnovni pokret( r(zvoj( inteligencije jeste težnj( k( s(vršenoj i st(bilnoj r(vnoteži, odnosno f (ktor ur(vnotež(v(nj(. Org(niz(m je u st(lnoj inter(kciji s( svojom sredinom i kroz t( j uz( j(mni utic( j odigr(v( se proces (d(pt(cije, tj. uspost(vlj( se r(vnotež( izme'u dv( komplement(rn( proces( (simil(cije (s(obr(ž(v(nje objekt( postoje%im kognitivnim struktur(m( subjekt() i (komod(cije (modifik(cij( kognitivnih struktur( u skl(du s( objektom). R(zvoj inteligencije prol(zi kroz etiri gl(vn( st(dijum( ili period(, iji je redosled postoj(n i nepromenljiv, ( to su: senzomotorni period (od ro'enj( do poj(ve simbolike funkcije), preoper(cioni period (od 1-6 do 7-8), period konkretnih oper(cij( (od
17
ELEKTRONSKO UENJE 7-8 do 11-12) i period form(lnih oper(cij( (od 11-12 do 15-16). Nužnost redosled( j(vlj(nj( ovih st(dijum( ne zn(i d( su oni n(sledno predodre'eni ili preformir(ni, ve% je to proizvod (ktivnosti subjekt( koji je u potpunosti ovl(d(o mogu%nostim( jednog st(dijum( i koji g( prev(zil(zi prel(skom n( slede%i (npr. od konkretnih k( form(lnim oper(cij(m(). Kognitivne terije uenja bave se kljunim idejama koje objašnjavaju kako to ovek ui: § Ljudska memorija ima dva kanala za procesuiranje informacija – visuelni i auditorni; Ljudska memorija ima limitiran kapacitet za obradu informacija; § § Proces uenja je kompleksan mentalni proces; Nova znanja i veštine se moraju aktivno primenjivati na konkretnim § problemima.
Konstruktivistika teorija uenja U elektronskom uenju, kao jedna od kognitivnih teorija uenja, posebno je prisutan konstruktivistiki pristup uenju prema kojem znanje nastaje aktivnoš%u uenika, a proces uenja se sastoji u (re)organizaciji shema kojima uenik reprezentuje odre'ene elemente u svojoj fizikoj i socijalnoj okolini. Budu%i da uenici sami stiu i "konstruišu" svoje znanje, nastavnici bi ih u tome samo trebali voditi i usmeravati. Zadatak je nastavnika da uenicima osiguraju potrebne izvore informacija i druge materijale kojima %e sopstvenom aktivnoš%u izgraditi svoje znanje. Znanje se, pak, stie u socijalnom kontekstu te je šira društvena sredina u kojoj uenik stie znanja od velike važnosti za proces uenja. S vremenom nastavnici pokušavaju osamostaliti uenike koji trebaju nauiti kako sami uiti (engl. learn to learn). Za primenu ovog modela uenja u praksi važno je podsticati oblikovanje novih pojmova ili konstrukata kod uenika koji se povezuju sa
18
ELEKTRONSKO UENJE ranije usvojenim shemama i ugra'uju u složene strukture na osnovi kognitivne aktivnosti i praktinom iskustvu i delovanju uenika.
Bihejvioristika teorija uenja Bihevioristiki pristup objašnjavanju procesa uenja razvijen je u prvoj polovini 20. veka, a prema njemu je uenje povezano sa stvaranjem asocijacija izme'u odre'enih podražaja i reakcija organizma. Biheviorizam je pokazao na važnu ulogu potkrepljivanja ili nagra'ivanja u procesu uenja. Ukoliko se nagra'uju ili potkrepljuju odre'ene reakcije na specifine podražaje, onda se takve potrepljivane reakcije eš%e pojavljuju. Ukoliko nagrada za odre'ene reakcije izostaje, onda se takve reakcije gase ili postaju sve re'e.
Neuronska teorija uenja Neuronska teorija uenja definiše uenje kao komunikaciju izme'u nervnih %elija, ili neurona, u ljudskom mozgu. Funkcije neuronske mreže možemo, u odre'enoj meri, porediti sa funkcijom biološkog nervnog sistema. Me'utim, iako je razvoj veštakih neurona inspirisan biološkim nervnim %elijama za potrebe raunarskog sistema koji koriste neuronske mreže veza veštakih i prirodnih (bioloških) neurona nema naroitog znaaja. Biološka neuronska mreža je gra'ena od stvarnih bioloških neurona koji su fiziki ili funkcionalno povezan periferni živani sistem.U podru ju neurologije, esto se identifikuju kao grupe neurona koje izvode specifinu fiziološku funkciju. Veštaka neuronska mreža, predmet bavljenja naune discipline veštaka inteligencija, gra'ena je od me'usobno povezanih veštakih neurona (programskog koda sa svojstvima bioloških neurona.
19
ELEKTRONSKO UENJE Veštake neuronske mreže se mogu koristiti ili za razumevanje bioloških neuronskih mreža ili za rešavanje problema za koji je potrebna veštaka inteligencija, bez potrebe stvaranja modela stvarnog biološkog sistema. Stvarni, biološki nervni sistem je veoma složen i ukljuuje neka svojstva koja mogu biti redundantna za shvatanje rada veštakih neuronskih mreža. Uspostavljanjem analogije izme'u uenja i rada raunara mogu%e je posmatrati uenje kao proces obrade informacija. Kod pam%enja možemo razlikovati senzornu memoriju, kratkorono i dugorono pam%enje. Senzorna memorija vrlo kratko vreme (oko jednu sekundu) pohranjuje sadržaje koje registruju ekstrarecepori (ula). Sadržaji na kojima je fokus ili na koje je usmerena pažnja prelaze u kratkorono ili primarno pam%enje. Kratkorono pam%enje ima ogranieni kapacitet i obino je ogranieno na 57 elemenata (pojmove, predstave i sl.). Ono što se nalazi u kratkoronom pam%enju uenik može svesno razmatrati i na osnovu tih sadržaja planirati i oblikovati svoje reakcije. Kod pouavanja je potrebno prilagoditi koliinu informacija ogranienjima kratkoronog pam%enja i podstaknuti aktivnosti koje pospešuju prenošenje informacija iz kratkoronog ili primarnog u dugorono ili sekundarno pam%enje. Analizom, primenom i/ili ponavljanjem sadržaja koji se nalaze u kratkoronom pam%enju pove%ava se verovatnost njihovog trajnijeg ostajanja u dugoronom pam%enju ili sekundarnom memorijskom medijumu.
KONEKTIVIZAM Konektivistika, alternativna teorija uenja digitalnog doba, prvi put u literaturi spomenuta kao takva 2004. godine, postavlja uenika u središte obrazovnog procesa. Principi konektivizma su: ·
uenje i znanje se zasniva na razliitosti mišljenja
·
uenje je proces povezivanja više izvora informacija
·
održavanje veza potrebno je za nastavak uenja
·
osnovna veština je uoiti povezanost izme'u razliitih domena, ideja i koncepata
20
ELEKTRONSKO UENJE ·
mogu%nost za usvajanje novih znanja važnija je od trenutnog znanja
·
obrazovne aktivnosti namenjene su usvajanju tanih i ažurnih informacija
·
proces uenja podrazumeva donošenje odluka – zbog stalnih promena važno je znati odabrati šta uiti kao i razlikovati važne informacije od nevažnih.
Konektivizam istie veštine potrebne uenicima za uspeh u digitalnom dobu u kojem je prema Siemensu sposobnost da nauimo ono što %e nam biti potrebno sutra mnogo važnija od onoga što znamo danas. Connectivism also addresses the challenges that many corporations face in knowledge management activities. Knowledge that resides in a database needs to be connected with the right people in the right context in order to be classified as learning. Behaviorism, cognitivism, and constructivism do not attempt to address the challenges of organizational knowledge and transference. Problemski orijentisano uenje Osim spomenutih pristupa uenju, koji su više usmereni prikupljanju informacija, proces uenja može se oblikovati i kao rešavanje problema. Od mnoštva informacija u okolini ve%a je verovatnost da %e biti prime%ene i korištene one koje omogu%uju ueniku ispunjavanje odre'enih potreba i /ili rešavanje problema s kojima se suoava. Proces rešavanja problema pozitivno utie na identifikaciju i razlikovanje korisnih i nepotrebnih informacija, pam%enje korisnih informacija koje su potrebne za dolazak do rešenja, kao i razvoj veština kroz oblikovanje i pam%enje strategije kojom se problem može rešiti. Pouavanje se, dakle, može unaprediti ukoliko je oblikovano kao rešavanje problema. BLUMOVA TAKSONOMIJA
21
ELEKTRONSKO UENJE Uenje predstavlja relativno trajnu promenu u ponašanju ili repertoaru ponašanja koja je rezultat prethodnog iskustva. Uenje podrazumeva opaženu promenu u ponašanju. U zavisnosti od nivoa usvojenosti sadržaja i mogu%nosti da uenik usvojene sadržaje praktino koristi govorimo o slede%im nivoima rezultata uenja, prema Blumu: Prepoznavanje je mogu%nost identifikacije injenica i pojava s kojima se pojedinac ranije susretao.; Prise'anje i reprodukcija odnose se na mogu%nost samostalnog prizivanja u se%anje i ponavljanja (usmeno, pisano) nekih ranije usvojenih sadržaja; Rešavanje problema pomo%u odre'enog steenog odre'eno znanja; Snalaženje i prilago'avanje u novim uslovima povezano je s definisanjem problema u novim situacijama, razradom naina njihovog rešavanja, kreativnim pristupom i inoviranjem u primeni ranije steenih znanja, stvaranjem novih znanja, kao i s prilago'avanjem okoline svojim potrebama i ciljevima, uvažavaju%i društvene, etike, ekološke i druge vrednosti.
Stilovi u elektronskom u enju
S
tilovi uenja su najjednostavnije reeno razliiti pristupi ili naini uenja. Uenik osnovne ili srednje škole, student ili odrastao ovek u svom neformalno obrazovanju na sebi svojstven nain na koji usvajate znanje i koji vam olakšava uenje. Svako koristi više stilova pri uenju, s tim da su neki dominantniji od drugih, a mnogi koriste odre'eni stil uenja u zavisnosti od situacije, odnosno znanja koje usvajaju. Dominantni stil odre'uje nain našeg uenja, ali i nain na koji doživljavamo iskustva, prise%amo se informacija. Svaki nain uenja ukljuuje razliite delove mozga, a kombinacijom stilova uenja upotrebljavamo ve%i intelektualni kapacitet i kvalitetnije uimo. Svest
22
ELEKTRONSKO UENJE o Vašem linom stilu uenja može pomo%i da se unapredi uenje, kao i da se primenjuju odgovaraju%e metode i tehnike uenja.Dominantni stil odre'uje nain našeg uenja, ali i nain na koji doživljavamo iskustva, prise%amo se informacija. Svaki nain uenja ukljuuje razliite delove mozga, a kombinacijom stilova uenja upotrebljavamo ve%i intelektualni kapacitet i kvalitetnije uimo. Svest o linom
stilu uenja može pomo%i svakoj individui da unapredi uenje, kao i da primenjuje odgovaraju%e metode i tehnike uenja. Najraširenija i najednostavnija podela na tipove uenja je ona koja podrazumeva tri tipa uenja, a to su vizuelni, auditivni i taktilini: Vizuelni stil uenja je dominantan za one koji najlakše usvajaju neko
gradivo kada su informacije prezentirane vizuelno u obliku teksta. Oni koji ue na ovaj nain esto razmišljaju u slikama i ue najbolje kada je sadržaj prezentiran vizuelnim tehnikama poput power point prezentacija, flip arta, dijagrama i drugog pisanog metrijala. Naješ%e koriste informacije iz udžbenika i beležaka, i uglavnom preferiraju samostalno uenje, dok tokom predavanja prate predavaevu neverbalnu komunikaciju. Oni koji najlakše ue slušaju%i predavanja, diskusije, razmenom ideja, koriste auditivni stil uenja. Zbog toga je za ovaj stil uenja karakteristino dobro snalaženje u radu u grupi ili paru. Za one koji imaju izražen ovaj stil uenja pisana informacija je od manjeg znaaja tako da lakše ue i pamte ukoliko sadržaje uju ili ga itaju naglas. Svoje uenje mogu da unaprede itaju%i takst na glas ili koriste%i magnetofon. Oni koji tokom procesa uenja hvataju beleške, crtaju slike i dijagrame kako bi lakše zapamtili informacije imaju izražen taktilni stil uenja. Ovi ljudi najbolje ue kroz pokret, dodir ili konkretnu radnju, aktivno istražuju%i fiziki svet oko sebe. #esto ne mogu da mirno sede duži period vremena i njihovu pažnju ometa potreba za aktivnoš%u i istraživanjem. Jedna od prednosti koje e-uenje donosi u odnosu na tradiocinalni nain je da se može prilagoditi stilu uenja pojedinca, tako da uenik ui 23
ELEKTRONSKO UENJE samostalno organizuju%i vreme i prostor. Me'utim, ogu%avanjem samostalnijeg odre'ivanja naina i vremena uenja, e-uenje svojim uenicima donosi i ve%u odgovornost. U odre'enim oblicima e-uenja oni se ponekad sami moraju motivisati, individualno procenjivati potrebu za uenjem, što može dovesti do diskutabilnih rezultata i objektivno slabog napretka u procesu uenja. E-uenje se pojavljuje u dva osnovna oblika: kao poseban proces u postoje%em vaspitno-obrazovnom procesu i kao deo procesa e-nastave. U ovom radu, za nas je interesantan uticaj stilova uenja na e-uenje, kao procesa izvo'enja e-nastave. Stil uenja predstavlja nain razmišljanja, obrade i razumevanja informacija. Budu%i da se percepcija spoljašnjih informacija odvija raznovrsno kod razliitih osoba, ne postoji dominantni stil uenja. Stil uenja uenika zavisi od godina njegove starosti, od okolnosti pod kojima se ui, kao i od njegovih potreba. Aktivna uloga uenika u nastavi je postulat modernog pristupa u nastavnom procesu iu e-nastavi. Aktivna nastava po svojoj definiciji predstavlja tako organizovan nastavni proces u kom uenik istraživanjem i rešavanjem problemskih situacija sam aktivno uestvuje u formiranju sistema znanja. Uenici se kao individue me'u sobom razlikuju, ne samo u sposobnostima i motivaciji za uenje, nego i u svojim stilovima uenja. Termin stilovi uenja koristi se kao opis stavova i ponašanja koja odre'uju preferencije u uenju. Ve%ina osoba nije svesna koji im stil uenja odgovara, iako znaju da iz nekih aktivnosti i situacija ue uspešnije nego iz drugih. Stil uenja je dominantan nain prijema, obrade i upotrebe informacija u procesu uenja, a najprepoznatljiviji je u toku organizovanog uenja u nastavi; to je dominiraju%i nain mentalnog predstavljanja i obrade sadržaja uenja [16]. Percepcija spoljašnjih informacija odvija raznovrsno kod razliitih osoba, ne postoji dominantni stil uenja.
24
ELEKTRONSKO UENJE U procesu e uenja može se ostvariti podrška za razliite stilove uenja. Individualne razlike me'u uenicima ogledaju se u tome kako uenici prihvataju i obra'uju informaciju. Uenicima treba dati mogu%nost da sami izaberu stil uenja, kao i komunikaciju sa nastavnikom i svojim kolegama. Uticaj stilova uenja na oblikovanje i efikasnost e-uenja je važan, jer je važno biti sveobuhvatan u kreiranju programa edukacije. Gotovo sigurno je da %e u procesu e-uenja uvek biti prisutni uenici kojima odgovaraju razliiti stilovi uenja, a to znai da u procesu e-uenja moramo koristiti metode koje odgovaraju ve%ini ovih raznovrsnih stilova. Stilovi uenja koji se sre%u pedagoškoj literaturi zasnovnai su na 4 tipa: aktivisti, mislioci, teoretiari i pragmatiari [46]. Aktivisti su entuzijaste i žele izazove i nova iskustva. Ne zanima što se dogodilo u prošlosti ili sagledavanje stvari iz šireg konteksta. Zanima ono što se doga'a sad i ovde. Vole iznova pokušavati, proveravati razliite stvari i uestvovati. Uspešno ue kroz aktivnosti koje: •
nude nova iskustva
•
su kratke, "ovde i sada" i koje zaokupljaju pažnju;
•
ukljuuju uzbu'enje/dramu/krizu; ·
su raznovrsne
·
traže smišljanje ideja;
·
ukljuuju teške zadatke koji se trebaju rešiti
·
ukljuuju grupni rad;
·
dopuštaju isprobavanje.
25
ELEKTRONSKO UENJE Mislioci vole detaljno razmišljati pre delovanja. Dobro slušaju i ne vole biti u centru pažnje. Prihvaju aktivnost kao što je itanje i mogu%nost ponavljanja onoga što su nauili. Uspešno u%e kroz aktivnosti koje: ·
dopuštaju ili podstiu na gledanje (razmišljanje, premišljanje);
·
dopuštaju stajanje po strani i slušanje (promatranje);
· · · · ·
omogu%uju promišljanje pre donošenja odluke, dovoljno vremena za pripremu; ukljuuju pomno istraživanje omogu%uju razmišljanje o tome što se dogodilo, o emu se pouavalo; traže pomno obra'ene analize; omogu%uju autonomno odluivanje bez pritisaka i strogo definisanih rokova.
Toretiari vole videti kako se stvari slažu u celini. Logini su i objektivni, "sistemski" ljudi koji svet gledaju kao jedan kauzalni, uzrono posledini ciklus doga'anja. Analitiari su, veliku pažnju pridaju detaljima i esto su perfekcionisti. Uspešno u%e kroz aktivnosti koje: ·
ukljuuju vreme za istraživanje veza i me'usobnih odnosa izme'u ideja, doga'aja i situacija;
·
omogu%uju preispitivanje naela na kojima se zasniva sadržaj o kojem se govori;
·
omogu%uju intelektualni razvoj kroz analize složenih situacija, postavljanje pitanja;
· · ·
prikazuju strukturiranu situaciju s jasnom namenom; ukljuuju slušanje ili itanje o idejama i konceptima koji naglašavaju racionalnost ili logiku; nude zanimljive ideje i koncepte 26
ELEKTRONSKO UENJE ·
oekuju razumeevanje i ueš%e u složenim situacijama.
Pragmatiari vole videti kako stvari funkcionišu u praksi. Vole eksperimentisati s novim idejama. Praktini su, vrsto stoje na zemlji i vole rešavati probleme. Zahvalni su kad im se pruži prilika da iskoriste ono što su nauili. Uspešno u%e kroz aktivnosti u kojima: · ·
postoji jasna veza izme'u sadržaja i aktualnog problema ili prilike za rad; demonstriraju tehnike s jasnom praktinom prednosti;
·
postoji prilika za isprobavanje i vežbanje s osobom koja je uspešna u korištenju tih tehnika i može ih lako izvesti;
·
postoji mogu%nost za uenje gledaju%i demonstraciju nekoga tko je u tome uspešan;
· ·
se daje neposredna prilika za primenu nauenog; postoji mogu%nost koncentriSanja na praktine probleme, npr. osmišljavaju%i akcijski plan s jasnim ishodom.
U tabeli je dat pregled preporuka aktivnosti uenika u okviru e uenja prema Kolbovom modelu stilova uenja [17]:
27
ELEKTRONSKO UENJE
Kolbov model stilova uenja [17] Posmatraju%i prikaz Kolbovog modela stilova uenja, vidimo da se on bazira na etvoro-stepenom kružnom procesu uenja u kome: (1) neposredna i konkretna iskustva pružaju osnovu za (2) posmatranje i reflektovanje (mišljenje) koje se destiliše u (3) apstraktne koncepte proizvode%i nove implikacije za akciju koja može biti (4) aktivno testirana proizvode%i nova iskustva. Prema Kolbu, a u skladu s krugom iskustvenog uenja identifiikovana su etiri stila uenja, i to: • Aktivisti - uživaju u sticanju novih iskustava i prilikama koje im omogu%uju da ue kroz eksperimentisanje. Vole da u procesu uenja aktivno uestvuju. Najbolje ue iz kratkih interaktivnih zadataka. • Mislioci - vole da posmatraju i u mislima reflektuju informacije pre nego krenu u akciju. Vole da donose odluke kad njima
28
ELEKTRONSKO UENJE
•
•
odgovara i ne vole da se požuruju. Najbolje u ue iz posmatranja i iskustva drugih. drugih. Teoreti Teoreti ari - vole da istražuju metodi metodino. Oni promišljaju korak po korak i postavljaju pitanja. Analiti Analitini su i ne vezuju se emotivno. U Ue sli slino misliocima ali vole da primene svoje sopstvene koncepte i teorijske modele. Pragmati Pragmatiari - vole prakti praktina rešenja, ne vole da teoretišu i žele da sti stiu prakti praktina iskustva. Delaju brzo i samopouzdano. U Ue sli slino aktivistima, ali vole da imaju prakti praktian cilj za svoje aktivnosti.[17]
Na Univerzitetu u Minesoti, na odseku za inovativno u uenje organizovani su veb sajtovi namenjeni za e u uenje prema Kolbovom modelu stilova uenja. Ideja ovakve organiacije ure' ure'enja je da obezbedi e-resurse za sva etiri stila u uenja, a za razli razliite kategorije, kao što su: praktikumi-vodi praktikumi-vodii, mape uma, beleške sa predavanja, prakti praktine kvizove koje pružaju povratne informacije, linkove za video klipove, diskusioni forum. Studenti se na po poetku rad amogu u po poetnom meniju opedeliti za rad prema svom stilu uenja. E-nastava je organizovana po modulima, a nastavni materijali su bojama podeljeni u zavisnosti od stila u uenja za koji su osmišljeni. Na kraju rad studenti pružaju povratnu da li im ovakva organizacija veb stranice pomaže u sticanju novih znanja, koji stilovi u uenja su najbolje usaglašeni sa e-materijalom, kao i da li im i druga drugaiji stilovi u uenja (koji nisu njihovi primarni), na ovakav na nain prezentovanja bivaju pristupa pristupaniji. U%enje kroz igru D(n(s se sve više n( n (gl( gl(š(v( zn(( zn(( j primene ra raunarskih igara u obrazovnom procesu procesu kod mla ml a'ih uzrasta u uenika [27]. Igr( Igr(, k( k(o stv( stv(r(l(k (k( (ktiv nost, pruž( pruž( deci mogu% mogu%nosti d( d( slobodno m( m(nipulišu predmetim( predmetim(, koriste% koriste%i pri tome svoj( svoj( prethodn( prethodn( iskustv( iskustv(. Prirodna sklonost ka istraživanju, upoznavanju sveta oko sebe, dec( dec( u igri istr( istr(žuju okruženje i
29
ELEKTRONSKO UENJE sopstvene mogu% mogu%nosti. Podsticanje dece n( n( (ktivnost usmer( usmer(v( i fokusira njihovu p( p(žnju. Istr( Istr(živ( živ(nj( nj( fenomen( fenomen( igre seže duboko u prošlost jer je prepoznat zna znaaj podstic( podstic(nj( nj( motiv( motiv(cije kod detet( detet(, ime se usmer( usmer(v( njegove p( p(žnja i pon( pon(š(nje. Eksplor( Eksplor(tivni, istraživa istraživaki k(r(kter igre podr( podr(zumev( zumev( poseb( poseb(n n(in (in org( org(niz( niz(cije v( v(spitno-obr( spitno-obr(zovnog r( r(d( s( decom, primeren njihovim mogu% mogu%nostim( nostim( i interesov( interesov(njim( njim(. Dok se igr( igr( ono istr( istr(žuje, im( im( slobodu d( d( bir( bir( n(ine (ine dol( dol(ženj( ženj( do cilj( cilj(, sredstv( sredstv( kojim( kojim( %e se pri tome služiti, d( d( putem pokuš( pokuš( j( j( i pogreš( pogreš(k( reši problem. Z( r(zliku od kl( kl(si sinog n( n(st( st(vnog r( r(d(, u kojem greške nisu dozvoljene i vrednuju se nižom ocenom, u igri dete bez ustez( ustez(nj( nj( reši i n( n( r(zli zliite n( n(ine ine pokuš( pokuš(v( d( do' do'e do rešenj( rešenj(. U slobodnoj inter( inter(kciji s( s( fizi fizikom i socij( socij(lnom sredinom, kroz problemske situ( situ(cije, ono r( r(zvij( zvij( svoje potencij( potencij(le do m( m(ksimum( ksimum( i n( t( j n(in (in us( us(vrš( vrš(v( sposobnosti, koje odre' odre'uju njegovo d( d(lje pon( pon(š(nje. U igri se ostv( ostv(ruje (ktiv( ktiv(n odnos pojedinc( pojedinc( s( drugom decom i odr( odr(slim( slim(, bude se njegove integr( integr(tivne emocije i proširuje socij( socij(lno iskustvo. Igra se doživlj( doživlj(v( k(o slobodna, spont( spont(na i kroz nju ono sebe izr( izr (ž(v( i isprob( isprob(v( svoje r( r(znovrsne mogu% mogu%nosti Posti\e se zadovoljstvo zbog sopstvenih postignu%( postignu%(,, dete se dok( dok(zuje pred sobom i vršnj( vršnj(cim( cim( u grupi. Emocion( Emocion(ln( ln( vre dnost igre ogled( ogled( se u optimisti optimistikom r( r(spoloženju detet( detet(, (k (k i u si tu( tu(cij( cij(m( k( k (d( ne može d( d( reši problem i pri tome pokuš( pokuš (v( d( n('e ('e novo mogu% mogu%e rešenje. Napredak uslovlj( uslovlj(v( i izmenjene utic( utic( je detet( detet( n( n( sredinu koj( koj( g( g( okružuje, ( u isto vreme dol( dol (zi do promene sopstvenog doživlj( doživlj( j( j( stv( stv(rnosti. T( T(ko igr( igr( u n(st( st(vnim (ktivnostim( ktivnostim ( post( post( je v( v (ž(n motiv( motiv(ciono mocion( mocion(lni inil( inil(c uspešnog u uenj( enj( i stv( stv(r(nj( nj( [21]. Deca unapred doživljavaju ra raunar kao igra igraku, kao izvor zabave, i spremni su u svakom trenutku da klasi klasian rad na asu zamene radom na ra raunaru. Pri tom nude% nude%i im nastavne sadržaj oblikovane u formu igre postižemo nastavne ciljeve u znatno bržem vremenu i sa boljim postignu% postignu %em uenika. Motivacija je zna znaajno ve% ve%a te shodo svemu tome nastava biva kvalitetnija i efikasnija.[28]
30
ELEKTRONSKO UENJE
Sl. Slika 5. Prikaz ekrana iz igrice „Koliko je sati?“[26] PERSONALIZACIJA SISTEMA ZA E UENJE PREMA PREMA STILU UENJA U nastavku knjige bi% bi%e obra' obra'eno nekoliko sistema za e u uenje, a jedan od njih je Moodle koji spada u grupu LMS sistema za podršku e-obrazovanju. LMS (Learning Mamagement Mamagement System) System) je standardiziovani standardiziovani alat koji se koristi u e-obrazovanju. e-obrazovanju. Inženjeri ga nazivaju "infrastrukturom "infrastrukturom koja podržava uenje". Kaže se tako' tako'e da je LMS "mozak" a nastavni sadržaj "telo" organizma elektronskog sistema za u uenje. Prikaz testova koje su studenti zaista koristili (što je vidljivo iz rezultata), pruža jasniju sliku o tome da je Moodle veoma korisno i jednostavno sredstvo kako za evaulaciju znanja tako i za samo u uenje. U Uenje na daljinu menja navike i u uenika i profesora. Uenici (studenti) razvijaju upornost i organizacione sposobnosti, a sami nastavnici postaju veštiji u koriš% koriš%enju tehnologije. Po Poetna pedagoška filozofija na kojoj se zasniva Moodle uklju ukljuuje konstruktivizam i socijani konstrukcionizam. Konstruktivizam predstavlja psihološku teoriju znanja koja se zasniva na tvrdnji da se znanje sti stie putem iskustva, dok socijalni konstruktivizam naglašava da se polaznici (a ne samo predava predavai) mogu u uestvovati u obrazovnom iskustvu na razne na naine. Funkcije Moodle okruženja odražavaju ovo u vidu razli razliitih aspekata dizajna, tako da se može re% re%i da je Moodle dovoljno prilagodljiv za razli razliite
31
ELEKTRONSKO UENJE oblike nastave. Na primer, Moodle omogu%ava dodavanje resursa koji predstavljaju materijale koje korisnici itaju, ali nemaju nikakvu interakciju sa njima i aktivnosti koje predstavljaju interaktivni nastavni materijal. Kombinovanje virtuelnog okruženja i klasinih metoda stvara fleksibilne, hibridne sisteme za uenje koji se prilago'avaju potrebama korisnika. Moodle je jedan od predstavnika takvog naina obrazovanja koji je u svom desetogodišnjem razvoju zauzeo znaajno mesto u današnjem obrazovanju. Uspešna integracija sa razvojem novih tehnologija i savremene komunikacije uslovila je da ovaj sistem postane jedno od vode%ih okruženja. Ve% sada su vidljive prednosti koje su proizašle primenom programa za uenje na daljinu. Pored toga što se samo uenje može poboljšati, uenje na daljinu uenicima, njihovim porodicama i nastavnicima donosi iskustvo rada na internetu i upoznavanja sa njim tokom procesa obrazovanja. Uenje na daljinu daje šansu studentima da steknu nove veštine i kvalifikacije i da se razvijaju u novim pravcima. Budu%nost %e pokazati da uenje na ovakav nain može biti bolje i zanimljivije od tradicionalnog naina obrazovanja. Gde pronalazimo prostor za prilago'avanje i personalizaciju LMS sistema za elektronsko uenje pojedinanom stilu uenja? Jedan od dobrih primera je Univerzitet u Minesoti, gde na odseku za inovativno uenje organizovani su veb sajtovi namenjeni za e uenje prema Kolbovom modelu stilova uenja. Ideja ovakve organiacije ure'enja je da obezbedi e-resurse za sva etiri stila uenja, a za razliite kategorije, kao što su: praktikumi-vodii, mape uma, beleške sa predavanja, praktine kvizove koje pružaju povratne informacije, linkove za video klipove, diskusioni forum. Studenti se na poetku rada mogu u poetnom meniju opedeliti za rad prema svom stilu uenja. E-nastava je organizovana po modulima, a nastavni materijali su bojama podeljeni u zavisnosti od stila uenja za koji su osmišljeni. Na kraju rada studenti pružaju povratnu informaciju da li im ovakva organizacija veb stranice pomaže u sticanju novih znanja, koji stilovi uenja su najbolje usaglašeni sa e-materijalom, kao i da li im i drugaiji stilovi uenja (koji nisu njihovi primarni), na ovakav nain prezentovanja bivaju pristupaniji [46].
32
ELEKTRONSKO UENJE
Pedagoške vrednosti elektronskog uenja U didaktici je ustanovljen termin „didakti „didaktiki trougao” kog ine u uenik, nastavnik i nastavni sadržaj. Me' Me'utim u novije vreme sve je prisutniji termin „didakti „didaktiki etvorougao” koji je trougao dopunjen obrazovnom tehnologijom. Uobi Uobiajeno zna znaenje re rei tehnologija jeste metodologija projektovanja i proizvodnje nekog proizvoda. Pojam «obrazovna tehnologija» široko se upotrebljava nekih 40-ak godina u pedagogiji, a odnosi se na sistematski obrazovni proces potkovan nau naunim metodama usmeren ka postizanju cilja obrazovanja. Me' Me 'unarodno udruženje AECT definisalo je obrazovnu tehnologiju 1977. godine: «Obrazovna tehnologija je kompleksan integralni proces koji uklju uje uje ljude, procedure, ideje, ure% aje aje i organizaciju za analiziranje problema, planiranje, planiranje, implementiranje, implementiranje, evaluaciju evaluaciju i provo% enje enje rešenja o tim problemima, u situacijama u kojima je u enje enje svrsishodno i upravljano»*.
Termin «nastavna tehnologija» odnosi se na koncepte, teoriju i polje rada, a fokusira se na olakšavanje u uenja putem tehnologije, pod uslovom da je u uenje «svrsishodno i upravljano», kako je i stojalo u ranijoj definiciji polja ( AECT AECT , 1977). Iako se «obrazovna tehnologija» i «nastavna tehnologija» ponekad upotrebljavaju kao sinonimi, re re je o širim i užim procesima. Nastava je uža od obrazovanja, u smislu da se odnosi na situacije koje su svrsishodne, tj. u kojima je u uenik usmeren na specifi specifine ciljeve ili zadatke postavljene od nekog drugog, i više upravljane, tj. u nastavi se koriste metode i resursi planirani i vo' vo'eni od nekog drugog. Tako je nastava podskup obrazovanja, obrazovanja, a nastavna tehnologija tehnologija podskup obrazovne tehnologije. Svrha obrazovne tehnologije je u tome da pomogne u *
Dušan Kljaki% Kljaki%, mr sc. „IZGRAC „IZGRAC IVANJE KONCEPTA OBRAZOVNE TEHNOLOGIJE“Pedagoška akademija Sarajevo
33
ELEKTRONSKO UENJE pove% pove%anju uspešnosti obrazovanja i procesa uenja, pod ime se podrazumeva: B a v l j e n j e u # Ø uenikove dispozicije li linosti, kao #e n i k o m . Upoznavanje u što su: preferencije, interesovanja, aktiviranje pojedinih saznajnih procesa i sposobnosti. sposobnosti. Ø P o s t i z a n j e p o s t a v l j e n i h o b r a z o v n i h c i l j e v a . Cilj obrazovanja odre' odre'uje sadržaje, organizaciju, metode, metodologiju realizacije i kriterijume vrednovanja. Ciljevi obrazovanja i nastavepodre' nastavepodre'eni su opštem cilju koji se razra' razra'uje prema vremenskom razdoblju u kojem ga je mogu% mogu%e ostvariti. Cilj odre' odre'uje sadržaj, sadržaj odre' odre'uje metode, tehnike i sredstva nastavnog rada. P o b o l j ša n j e k v a l i t e t a i k v a n t i t e t a u # Ø # e n j a u # # e n i k a . Organizacija rada i izvo' izvo'enje nastave zna znaajno uti utie na karakter u uenika koji %e odgovarati potrebama digitalnog društva. Koriš% Koriš%enjem savremene obrazovne tehnologije funkcije nastavnika postaju složenije i zahtevaju više rada i uloženog napora, ali se to sve nadokna' nadokna 'uje postizanjem boljeg '' kvaliteta uenika''. Ø O r g a n i z a c ij i j a o b l ik i k a , s r e d s t a v a i m e t o d a r a d a . Efikasnu nastavu koja unapre' unapre'uje misaonu aktivnost u uenika oboga% oboga%uju nastavni oblici, metode i sredstva. Aktivno u u eš% eš%e, samostalnost u uenika u sticanju znanja i njihovoj primeni uslovljeno je kombinacijom oblika nastavnog rada, uvo' uvo'enjem novih metoda rada, te primenom klasi klasinih i savremenih nastavnih sredstava. Vrednovanje rada u Ø # #e n i k a . Osnovni zadatak vrednovanja je da odredi do kog nivoa su ostvareni ciljevi obrazovanja. Ono podrazumeva samo ono što ini razvoj li linosti potpunijom i uslovljava njeno napredovanje. Osim ove opšte konstatacije cilj vrednovanja je i otkrivanje eventualnih problema te preduzimanje odgovaraju% odgovaraju%ih mera za njihovo saniranje.* Poslednjih godina desile su se mnoge promene u teoriji i praksi obrazovne tehnologije. Novo razumevanje procesa ovekovog u uenja i *
Soleša D. “Obrazovna tehnologija” Sombor 2000.
34
ELEKTRONSKO UENJE prirode samog znanja izazvali su pedagoge da ponovo razmisle o osnovnim konceptima na koje se oslanjaju nastavne metode. Napredovanja u informacionoj i komunikacionoj tehnologiji (ICT ) izmenila su i proširila mogu% mogu%nosti za podršku u uenju u u uionici i u uenju na daljinu. Što više ima digitalizovanih resursa za u uenje, tim se jednostavnost i ekonomi ekonomi nost njihovog prenosa pove% pove%ava, a sve to predstavlja novi izazov ustaljenim mišljenjima o na nainu kreiranja, pohranjivanja i koriš% koriš%enja resursa. Modernizovanje i transformisanje obrazovne tehnologije menja ambijent i tok radnog procesa, osloba' osloba 'aju% aju%i pri tom u uenika od doživljaja škole kao vrlo vrlo strane strane ne-bliske ne-bliske pojave,i i pružaju% pružaju%i mu dodatne mogu% mogu%nosti delovanja zasnovanog na saradni saradnikom odnosu sa nastavnikom, Pri tom se nastavno gradivo prihvata kao deo igre a u uenje kao sastavni deo svog života. Kakve promene i mogu% mogu%nosti donosi E u uenje u pedagoškom smislu? To su pre svih: a) Pre svega to je f l e k s i b ili l n o s t v r e m e n a i m e s t a p o h a % %a n j a n a s t a v e . Dok je u tradicionalnom tradicional nom sistemu obrazovanja obrazovanj a geografska podudarnost bila nužnost obavljanja nastave, danas je to sasvim nebitan detalj. Nije nužno da su svi u uesnici u procesu obrazovanja na istom mestu i u isto vreme. Naravno, u delu formalnog školovanja, ova tvrdnja je samo momenat dopunskog rada sa u uenicima, gde ih treba navikavati i pre svega nau nauiti da se informacije mogu ste% ste %i i na ovaj na nain, na šta %e nai% nai%i u nekom kasnijem životnom trenutku. Ve% Ve%ina savremenih profesija i profesionalnih udruženja, uklju ukljuuju% uju%i i socijalni rad, zahteva od svojih lanova da pro' pro'u odre' odre'ene treninge tokom vremena kako bi zadržali licencu za rad ili omogu% omogu%ili sebi rad na novim poljima prakse. Kontinuirano obrazovanje zauzima važno mesto u institucijama, pošto proces promena u pružanju usluga zahteva i adekvatan trening osoblja. Razvojem novih tehnologija, posebno Interneta, stvaraju se uslovi za dopunsko obrazovanje, „u „uenje na daljinu”. [5]. Razlikujemo nekoliko vrsta izvo' izvo'enja nastave s obzirom na vreme i mesto:
35
ELEKTRONSKO UENJE •
•
•
•
isto vreme, isto mesto (klasine uionice sa multimedijalnim prezentacijama) isto vreme, razliita mesta (videokonferencije, sobe za %askanje [chat rooms]) razliita vremena, isto mesto (radne stanice, oglasne ploe [eng. bulletin boards]) razliita vremena, razliita mesta (elektronska pošta, mrežni forumi, video konferencije, 'shared' baze podataka, inmdividualna mrežna mesta za uenje)
b) I n d i v i d u a l a n p r i s t u p u #e n i ci m a . Usmerenost na polaznika (pogodan za obrazovanje odraslih), insistiranje na razvijanju mišljenja, sticanju novih veština. Osnovna karakteristika e uenja je visok stepen individualzianosti nastave. Premeštanje uenika iz grupe u klasinoj uionici, gde je neko tiši neko glasniji, neko brže napreduje, neko sporije, pred monitor raunara u njegovom prirodnom okruženju predstavlja korenitu promenu u obrazovnoj filozofiji. Apsolutno su drugaije psihološke, didaktike i metodike okolnosti. Tempo i dinamika rada se prilago'ava individui, koliina informacija u jednici vremena tako'e, spoljne smetenje su svedene na minimum. Naravno, ovo važi ipak za više stadijume školovanja (visoko obrazovanje). c) Slede%i pedagoški aspekt jeste i n t e r a k t i v n o s t u k o m u n i k a c i j i : uenik uenik; uenik - nastavnik; uenici - nastavnik. Da bi e-uenje bilo uspešno, mora omogu%iti nekoliko naina komunikacije: • diskusioni forumi i brza razmena podataka, • elektronska pošta • audio komunikacija d) O # i g l e d n o s t n a s t a v e . U procesu kreiranja obrazovnih softvera postoji jedan hronološki redosled aktivnosti. Prvi korak u njemu jeste odabiranje pogodnog nastavnog sadržaja softver. Maksimalno iskorištavanje raunarskih mogu%nosti jeste pre svega približavanje ueniku nevidljivih, udaljenih ili apstraktnih pojmova i pojava Obiljem multimedijalnih
36
ELEKTRONSKO UENJE mogu%nosti raunarskih animacija i simulacija dobija se na ostvarivanju jednog od osnovnih nastavnih principa u nastavi - oiglednosti. Pojam koji uenik treba da usvoji jeste Na osnovu navedenog istraživanja i analize stranih iskustava, sa aspekta uenika se mogu sistematizovati neke prednosti elektronskog uenja: • Pojednostavljuje se znatno distribuiranje podataka potrebnih za uenje, ali i druge važne podatke. Korisnici elektronskog uenja (studenti i uenici) mogu pristupati tim materijalima s mesta i u vremenu koje njima najviše odgovara, na primer: od ku%e, s fakulteta. • Brzo prilago'avanje uenika na ovakav vid uenja Kod ovakvih rešenja studenti se ne boje da %e pogrešiti ve% slobodno istražuju i isprobavaju sva rešenja., a razliku od klasinog uenja s instruktorom, gde esto postoji strah od greške. • Individualizacija uenja Uenik ili može pratiti gradivo onim tempom koji mu odgovara, dinamikom koja mu odgovara, i na nain koji prilago'ava sam sebi. Ovde nema optere%enja koje postoji kod klasinog uenja gde se pojedinac mora prilago'avati grupi. • Visoka motivisanost uenika i pam%enje nastavnih sadržaja Vizuelnost, multimedijalnost, i interaktivnost su elementi koji znatno utiu na pove%avanje motivacije uenika za rad na asu. Percepiranje gradiva na nain koji je u uenikovoj svesti blizak igri, utie na ve%i i duži nivo održavanja pažnje, i bolje zapam%ivanje tako obra'enog nastavnog sadržaja.
2 . I n f o r m a t i# k a d i d a k t i k a
Konvenionalna i informatika didaktika Didaktika je pedagoška disciplina koja prouava opšte probleme i zakonitosti nastave i uenja. Analogno konvencionalnoj didaktici u novije 37
ELEKTRONSKO UENJE vreme se sve eš%e sre%emo da terminom «Informatika didaktika» koja polaze%i od poznatih tradicionalnih didaktikih naela uspostavlja zakonitosti i relacije u elektronskoj nastavi [36]. Didaktiki principi su opšte važe%a pravila i rukovode%a naela kojima se regulišu tokovi pouavanja i uenja u nastavi i van nje. Navedeni principi nisu u hijerarhijskim ve% u korelativnim odnosima, me'usobno se prožimaju i ukrštaju. Nova nauno - tehnika rešenja, njihova primena u nastavi i i pedagoška saznanja utiu i na nove pristupe izboru i klasifikaciji didaktikih principa [2]. Didaktiki principi su nastali kao rezultat saznanja zakonitosti procesa pouavanja i uenja i njihove empirijske provere i izvedenih teorijskih postavki da %e ovi procesi biti efikasniji ako se poštuju slede%a naela [Kosta V.]. Izdvoji%emo nekoliko principa kljunih za funkcionisanje elektronski podržane nastave:
USMERENOST E-UENJA PREMA CILJEVIMA NASTAVE Strategije pouavanja i uenja u E – nastavi treba uvek da budu usmerene na ostvarivanje postavljenih ciljeva nastave. Ciljevi pouavanja i uenja moraju se precizno definisati i operacionalizovati, jer postoji mogu%nost disperzije u radu, te je neophodno podrobno planiranje i trasiranje nastavnog toka u vidu «scenarija». Ako su ciljevi postavljeni preširoko, neprecizno, ili neadekvatno prema uslovima pouavanja treba ih korigovati. Oblikovanje e nastave mora bti u saglasnosti sa ciljem predmeta, ali i oblikovanje nastavnog sadržaja usmereno ka uzrastu, kognitivnim sposobnostima i interesovanjima uenika. OIGLEDNOST NASTAVNE MATERIJE Oblikovanje nastavne materije u elektronskoj formi omogu%ava uenicima da sa što više ula percipiraju predmete i pojave spoljnog sveta. Digitalne generacije prepostavljaju multimedijalno oblikovanje informacija do kojih se brzo i jednostavno dolazi. Ovo se postiže neposrednim posmatranjem objektivne stvarnosti ili putem vizuelnih nastavnih sredstava
38
ELEKTRONSKO UENJE [8]. Na mla'em uzrastu oiglednost je znaajnija jer uenici još ne poseduju šira i sistematizovana iskustva u ulnoj memoriji. No, na oiglednosti se ne sme ostati. Na osnovu vizuelnih predstava pojmova potpomognuto raunarskom simulacijom, na primer potrebno je da uenike razliitim strategijama pouavanja misaono vodimo ka apstrakcijama, odnosno ka formiranju pojmova. Uvažavaju%i individualne razlike me'u uenicima, a u skladu sa pretpostavkom kognitivne teorije uenja o «ogranienosti kapaciteta» treba proceniti koji je broj ulnih informacija potreban za formiranje odgovaraju%eg pojma. Upravo tu leži razlog za angažmanom nastavnika u pronalaženju što raznovrsnijih softvera edukativnog karaktera koji sadrže simulacije I animacije vezane za naastavne sadržaje, i to ne samo na nastavi informatike ve% i ostalim predmetima, naroito prirodnih nauka. KONSTRUKTIVISTI KI PRISTUP I UENJE ISTRAŽIVANJEM Otuda, osnovna postavka ovog naela je da u procesu pouavanja treba obezbediti maksimalnu ueniku aktivnost, i to i umnu i fiziku. Termin Aktivna nastava je sve prisutnija u pedagoškoj stvarnosti [37]. Pod aktivnoš%u podrazumevamo univerzalnu stvaralaku i samostvaralaku delatnost kojom ovek stvara svet oko sebe i samoga sebe. Bez rada, aktivnosti nema, dakle, stvaranja i razvoja – samorazvoja. Ljudi bolje ue i razvijaju se kada koriste «glavu, telo, srce, ruke i noge». Aktivnost u procesu pouavanja može biti ulna, intelektualna, govorna i praktina. Preduslov za aktiviranje uenika je unutrašnja i spoljašnja motivacija i organizacija anstavnog asa u kojem uenici otkrivanjem dolaze do saznanja, i ona im se ne pružaju kao gotova, «Bogom dana» rešenja. U procesima pouavanja u nastavi uenici se uspešno aktiviraju u oblicima zajednikog uenikog rada u kojima je razvijena horizontalna komunikacija (uenik:uenik), kao što su rad u parovima i grupni rad. U modelima individualizovane nastave kao što su programirana, problemska i otkrivaju%a nastava aktivnost uenika postiže se poluheuristikim i heuristikim strategijama pouavanja u kojima uenici
39
ELEKTRONSKO UENJE samostalno rade, postavljaju hipoteze, rešavaju probleme, tragaju i otkrivaju i primenjuju saznato u praksi. U obrazovno raunarskim softverima uenika aktivnost ostvaruje se rešavanjem zadataka na osnovu datih instrukcija. Uenici treba da izgra'uju svoje informatiko znanje obra'uju%i informacije koje primaju, izgra'uju%i uzorke tj. slike asocijacija na ve% postoje%e znanje. Treba stvoriti nastavne uslove da se prisvajanje nastavnih sadržaja dešava ne samo pukom recepcijom nego i aktivnom konstrukcijom. Ovaj princip može da važi i za druge preostale principe; ako se “konstrukcija” shvati kao (ponovo) otkri%e, onda se on može okvalifikovati kao princip otkrivenog u%enja. Jedna druga forma je princip minimalne pomo%i: nastavnik pomaže što je mogu%e manje, kako bi ueniku ostalo još mnogo da uradi sopstvenim snagama. POSTUPNOSTI I SISTEMATINOST Ovo naelo ostvaruje se postavkom da su pouavanje i uenje uspešniji ako je redosled mera u strategiji pouavanja modelovan po pravilima: - od jednostavnog ka složenom, - od bližeg ka daljem, - od poznatog ka nepoznatom, - od lakšeg ka težem, - od konkretnog ka apstraktnom. Ovim pravilima ostvaruje se jednim delom i zahtev da pouavanje i uenje bude u skladu sa sposobnostima i osobinama uenike linosti. Sistematinost obuhvata zahtev da je nakon obrade širih delova novih sadržaja pouavanja (nastavne celine, podru ja), potrebno ove sadržaje logiki sre'ivati, struktuirati-sistematizovati u pregledne sisteme znanja i veština odgovaraju%e naune oblasti. Sistematizacija se ostvaruje sre'ivanjem obrazovnih sadržaja, na taj nain što se analizom veza i odnosa u tim sadržajima utvr'uju njihovi strukturalni elementi i odre'uje njihov me'usobni odnos. Dakle, iz mnoštva
40
ELEKTRONSKO UENJE naunih injenica izdvajaju se kljune, dominantne take oko kojih se koncentrišu ostali strukturalni elementi. Kriterijumi sistematizacije mogu biti s obzirom na tematiku, razvojno kretanje, hronološki redosled, kvalitet, kvantitet, uzrono-posledine veze i odnose i dr. Efikasno sistematizovanje obrazovnih sadržaja danas se postiže informatikom tehnologijom «Hipertekst sistema» kojim se formiraju «blokovi tekstova», koji predstavljaju «vorove u mreži»: jezgra informacionih jedinica. Pomo%u programiranog povezivanja linkova, upravlja se navigacijom od vora do vora. INDIVIDUALIZACIJA I SOCIJALIZACIJA Predstavnici kognitivnih psiholoških škola (Pijaže, Bruner, Ganje, Osibel, Vigotski, Galjperin i dr.), još sredinom XIX veka postavljaju zahtev za usaglašavanjem strategija uenja sa preduslovima uenja. Polazi se od toga da u procesu pouavanja treba uvažiti nauno priznate razlike me'u uenicima: Suština principa individualizacije je da strategije pouavanja i uenja treba da sadejstvuju sa preduslovima uenja, a u cilju optimalnog razvoja uenika. Individualizacija pouavanja u skladu sa predhodno navedenim osobenostima svakog uenika danas se najuspešnije ostvaruje informatikim tehnologijama i to prilago'avanjem sistema koji upravlja karakterom i osobenostima sistema kojim se upravlja i procesima koji se u njemu dešavaju. Me'utim, cilj vaspitanja je da ueniku linost treba formirati ne samo individualno, ve% i kao socijalno bi%e. U vaspitno-obrazovnom procesu individualizacija i socijalizacija su jedinstveni i me'usobno uslovljeni procesi i predstavljaju dve komplementarne linije u jedinstvenom razvoju linosti. Zato princip socijalizacije i polazi od zahteva da razvoj postoje%ih prirodnih, psiholoških potencijala svakog pojedinca «Individualno Ja», treba sjediniti sa individualno «Mi» kao njegovim suprotnim dijalektikim polom. Socijalizaciju karakterišu relevantni oblici ponašanja kao što su: spremnost
41
ELEKTRONSKO UENJE za pomaganje drugima, prihvatanje radnih obaveza, poštovanje i uvažavanje mišljenja drugih, spremnost na saradnju, tolerantnost i dr. Osnovni faktori socijalizacije uenika u vaspitno-obrazovnom radu jedne škole su rad u parovima, grupni rad i zajedniki oblici uenikog rada u modelima individualizovane nastave. Postoje i posebno projektovani didaktiki softveri koji pouavaju uenike o tome šta je suština pojedinih socijalnih vrednosti kao što su pravedenost, humanizam, demokratinost i sl. RACIONALIZACIJA Smisao ovog naela je da se proces pouavanja i uenja organizuje tako da se sa što manjim utroškom vremena, sredstava i energije postignu maksimalni didaktiki efekti. To znai da treba vršiti izbor takvih strategija (sadržaji, mediji, oblici), kojima %e se optimalno posti%i željene vrednosti. Primera radi, rezultati mnogobrojnih istraživanja pokazuju da se primenom kompjutera u nastavi ui brže, više i bolje. U jedinstvenom odnosu sa ovim principom je i zahtev da se u procesu pouavanja unesu razumne promene (racionalizacija) koje %e dati bolje rezultate. U prvom redu, racionalnost se postiže modelovanjem efikasnih strategija pouavanja što je istovremeno i doprinos ekonominosti ovih procesa. U nastavi informatike treba izbegavati zasipanje injenicama koje su privremenog I prolaznog karaktera, ve% insistirati na principima funkcionisanja raunarskih sistema. POVEZANOST TRADICIJE I SAVREMENOSTI Princip polazi od zahteva, da u cilju efikasnijeg uenja i boljeg razumevanja, sadržaje pouavanja treba osvetliti u dijalektikom kretanju od prošlosti ka sadašnjosti. To znai, da primera radi, pri obradi novog gradiva problem koji prouavamo treba prikazati u genezi uz isticanje i najaktuelnijih naunih saznanja iz odgovaraju%e oblasti. Na taj nain se stvara i podloga za ukljuivanje uenika u budu%e tokove procesa saznanja.
42
ELEKTRONSKO UENJE
POVE#ANA TRAJNOSTI ZNANJA, VEŠTINA I NAVIKA Odnosi se na osnovni zahtev da se didaktikim postupcima ponavljanja i vežbanja umanjuje proces zaboravljanja i time omogu%ava skladištenje informacija i formiranje kognitivnih struktura u dugotrajnoj memoriji. Ovi postupci mogu biti integralni deo strategije pouavanja.
NASTAVA ORIJENTISANA KA UENIKU
Može uoiti da se danas, i u nastavnoj teoriji i u nastavnoj praksi, oblikuju dve pedagogije (tzv. pedagogija znanja i pedagogija sposobnosti), iza kojih stoje dve škole: "škola pam%enja" i "škola razvoja". [30]. "Škola pam%enja" poiva na tradicionalnim osnovama: razredno-asovni sistem uenja, dominacija ilustrativno-predavake nastavne metode, frontalni oblik organizacije nastavnog procesa, kontrola i ispitivanje reproduktivnog tipa i sl. Cilj nastave u tradicionalnoj školi je formiranje znanja, veština, navika. Tehnologija rada u ovakvom modelu je reproduktivan rad uenika. Težište je na razvoj pam%enja uenika. Škola "razvoja" je usmerena na razvoj sposobnosti i linosti uenika. Može se govoriti o razvoju emocionalne i motivacione sfere linosti uenika. Razvoj linosti se ispoljava i kroz usvajanje misaonih operacija, kao što su: sinteza, pore'enje, uopštavanje, klasifikacija, indukcija, dedukcija, apstrakcija i dr. Kao kriterijum usvajanja misaonih operacija koristi se rad s pojmovima kao nužni uslov njihovog formiranja. U ovakvom razvijaju%em modelu škole, odnosno organizaciji nastave, možemo re%i da elektronsko uenje nalazi svoje mesto kao podskup tog modela. Razlozi su u glavnim karakteristikama elektronskog uenja koje su ujedno i karakteristike razvijaju%e nastave: - visok stepen motivisanja uenika, pobu'ivanje zanimanja za uenje nastavnih sadržaja;
43
ELEKTRONSKO UENJE -
stvaranje prijatnog ambijenta ueniku u obrazovnom prostoru školske ustanove; stvaranje istraživakog duha u odeljenju; kreiranje sredine za razvoj misaonih sposobnosti uenika putem usvajanja odre'enih misaonih operacija; primena problemskih, heuristikih i refleksivnih metoda u obrazovnom procesu; primena grupnih i individualnih oblika organizacije nastavnog rada; nastavni proces sadrži situacije koje imaju problemski karakter i ne mogu se rešiti reproduktivnim postupkom - uenik mora da razmišlja, diskutuje, istakne i proveri hipotezu, proita dopunsku literaturu, da se konsultuje i zatraži pomo% nastavnika;
METODE RADA U E-NASTAVI U tradicionalnoj epodeli nastavnih metoda , prema Poljaku, nastavne metode se gupišu u tri velike grupe: verbalno tekstualne, ilustrativno demonstrativne i laboratorijsko eksperimentalne. Pojedinane ili kombinovane nastavne metode i nastavne pojedinosti u njima su osnov nastavnikove organizacije nastave, i u velikoj meri trasiraju fromiranje uenikovog naina uenja i podstie psihološke preduslove uspešne nastave (motovaija, pažnja, pam%enje). Me'utim u novije vreme sve više se govori o Kibernetikim nastavnim metodama, kao dopuni prethodnom. Odrastaju%i sa stalnom prisutnoš%u tehnologije uinilo je da do'e do pove%anje “jaza me'u generacijama”. Deca imaju “multiplicirane” naine komunikacije, interakcije, procese primanja, percepcije i obrade informacija, a samim tim i uenja. U cilju postizanja efikasnosti nastave neophodna je i bolje je re%i neminovna namera prihvatanja promena od nastavnika i obrazovnog sistema uopšte, i formiranje pozitivnog odnosa prema integrisanju tehnologija u nastavu, i prihvatanja modela E-uenja. Metodiki
44
ELEKTRONSKO UENJE nosioci ideje E-uenja jesu sistematski razvoj obrazovne tehnologije, i njeno stapanje sa nastavnom materijom i pedagoškim ciljevima nastave u jednu integrisanu jednistvenu celinu. Uzmimo za primer grupu verbalno tekstualnu metodu, i njenu najprimenjivaniju metodsku pojedinost - pripovedanje. Vrlo prisutno u našem obrazovnom sistemu, primenjivanog na asu u frontalnom obliku rada pri obradi novog gradiva. Postiže se komunikacija 1:N, i nastavnik izlažu%i gradivo mora biti veoma aktivan, dok se aktivnost uenika minimizuje, odnosno nastavnik može ukljuivati unike u proces i stvarati diskuisju kao novu metodsku pojedinost, ime se pove%ava pažnja na asu i postiže izvestan nivo interakcije sa uenikom. Digitalno pripovedanje je kombinacija klasinog pripovedanja i digitalnih medija kao što su slike, zvuci i ostali mediji, ine%i od verbalno tekstalnih metode ilustrativno demonstrativne, koje su znatno dinaminije i poželjnije kod uenika. Istraživanja koja su vršena [42] pokazala su da digitalno pripovedanje uklj uuju brojnie pozitivne ishode ovakve nastave kao što su intenzivan razvoj veština, fokusiran razvooj i trajnije usvajanje pojmova u svesti uenika, duže pam%enje i poistove%uje ga sa uenjem putem istraživanja gde uenik aktivno uestvuje u stvaranju svog sistema znanja. U pomenutim istraživanjim navedeno je 7 elemenata digitalnog predavanja:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
Ideja – koja se mora provlaiti kroz ceo tok prezentacije Kljuno pitanje – postavka problema Emocija, emocionalni sadržaj koji se formira i kod uenika Ueš%e nastavnika koa pripovedaa, ili vodia kroz priu, prezentaciju Prijatan ambijent i okruženje Balans vizuelne i audio informacije Mehanizam držanja pažnje
45
ELEKTRONSKO UENJE JEDINSTVO TEORIJE I PRAKSE Suštinu ovog principa iskazuje zahtev da u procesu pouavanja i uenja treba obezbediti sklad teorijskih i praktinih znanja. Ovo povezivanje treba da je redovno i organizovano u svim nastavnim predmetima, posebno u slobodnim aktivnostima i izradi doma%ih zadataka. U didaktikim softverima teorijska znanja se stiu u programima uenja u kojima su istovremeno ugra'ivani zadaci koji upu%uju na primenu znanja i rešavanje problema u neposrednoj društvenoj, prirodnoj, ili tehnikoj stvarnosti. Na taj nain praksa postaje sfera provere teorijskih znanja, ali i izvorište novih saznanja. PEDAGOŠKA KOMUNIKACIJA U E UENJU Komunikacija je dinami%an proces u kojem se %ovek svesno ili nesvesno upoznaje sa saznanjem drugog kroz materijal ili dejstva upotrebljena simboli%kim putevima. [9]. Komunikacija ima tri suštinske odlike: •
•
•
Komunikacija je proces ostvarivanja veze me'u ljudima – svih vrsta veza, svesnih ili nesvesnih Komunikacija je aktivnost – ovek je stalno komunikacijski aktivan Komunikacija se ui - ljudsko bi%e ne ui da komunicira, ono ui kako da komunicira u svrhu zadovoljavanja svojih potreba osoba je komunikacijski aktivna [10]
Komunikacija je dinamian proces sastavljen od elemenata i aktivnosti podjednako važnih koji su medjuzavisni i dopunjuju%i. Komunikativni akt je svestan proces motivisan i usmeren ka postizanju
46
ELEKTRONSKO UENJE odredjenog cilja. Sekundarni ciljevi su nesvesni a to su želje i namere komunikatora. Cilj komunikacije je uticaj na sagovornika (na njegova ose%anja, emocije i postupke). Ako se ne ostvari cilj, praktino nema ni komunikacije. Uticaj može biti svestan ili nesvestan, prijatan ili neprijatan, pozitivan ili negativan. Pedagoška komunikacija podrazumeva komunikaciju u nastavnom procesu, i od kvaliteta pedagoške komunikacije umnogome zavisi efikasnost ostvarivanja vaspitno obrazovnih ciljeva nastave. Kljuni momenat uspeha u nastavnom procesu upravo leži u stepenu ostvarivanja ciilja komuniciranja izme'u faktora u nastavi: nastavnika, uenika i nastavnog sadržaja (didaktikom trouglu), kao i obrazovne tehnologije (etvorougao). Od uspešno ostvarene složene i kompeksne komunikacije, postignute radne atmosfere u nastavnom ambijentu, naina organizovanja komunikacije i relizacije ciljeva komunikacije zavisi ukupna uspešnost nastave kao najorganizovanijeg oblika obrzovanja i vaspitanja. Kljuni segmenti efikasne pedagoške komunikacije ine: Sposobnost ili kompetencija pošiljaoca da prenese poruku ili efoikasno realizuje sadržaj komunikacije, Sposobnost ili kompetencija primaoca da razume ili preuzme poruku ili sadržaj komunikacije Efikasna povratna komunikacija Ukljanjanje šumova ili distraktora [12]. •
•
•
•
Ljudi retko interpretiraju stimulanse izdvojeno, rasparano i jedan po jedan. Oni to ine u grupama i zato je neophodno da pre toga stimulansi budu grupisani, organizovani i povezani. Postoji više pravila povezivanja stimulansa u procesu percepcije. Stimulanse možemo razdvojiti na vizuelne, zvune, taktilne, mirisne i druge. Upravo je to spona izme'u psihologije oveka, naina njegove percepcije u cilju prihvatanja informacije putem elektronskih stimulansa koje nazivamo MULTIMEDIJA.
47
ELEKTRONSKO UENJE
Elektronska komunikacija u didaktikom etvorouglu Proces komunikacije u savremenom obrazovanju ukljuuje sve elemente didaktikog etvorougla: nastavnika, uenika, sadržaje koji se razmenjuju i obrazovnu tehnologiju – odnosno komunikacijske kanale ili medije. Komunikacija u obrazovanju ima dve temeljne sadržajne komponente: (1) informacijsko-spoznajna komponenta i (2) socijalno-emocionalna komponenta. Uenik iz oba navedena podru ja ima odre'ene informacijske potrebe, prima i interpretira obe kategorije informacija a potom reaguje na njih i šalje takve informacije drugima. S obzirom na komunikacijske kanale koji se koriste, poruke koje se razmenjuju izme'u uesnika komunikacije u nastavi mogu biti verbalne (izgovorene i pisane rei) i neverbalne (boja glasa, izrazi lica, gest, držanje i kretanje, predmeti koje osoba koristi, estetska dimenzija nastavnog materijala, ponašanje u vremenu itd.). Nadalje, u svakoj komunikaciji “emitor” nastavnik nešto otkriva o sebi, govori o svom odnosu prema sagovorniku i pokušava na njega uticati na razliite naine. Komunikacija može biti jednosmerna i dvosmerna. Objavljivanje teksta ili sadržaja na webu, kao i emisija na radiju ili televiziji, bez kontakta s primaocima, primeri su jednosmjerne komunikacije. S druge strane, razgovor udvoje, komunikacija u grupi i nastava u razredu primjeri su dvosmerne komunikacije jer uesnici obostrano šalju i primaju verbalne i neverbalne poruke. Komunikacijski kanali odgovaraju nainima senzornog primanja poruka (vizuelni, auditivni, taktilni itd.), vrstama poruka (lingvistika/verbalna i neverbalna komunikacija) i medijima za njihovo prenošenje koji mogu biti prirodni (npr. glas, izrazi lica itd.) i tehniki- u konkretnoj situaciji ,raunarski. Komunikacija se odvija putem slanja i primanja poruka. Nastavnik šalje informacije i prima ih od polaznika, a polaznik nije samo primalac, ve% je i pošiljalac informacija. Povratne informacije ili feedback pokazuju na to kako
48
ELEKTRONSKO UENJE je neka poslata informacija prihva%ena i interpertirana od strane primatelja uenika. Povratne informacije su vrlo važne jer omogu%uju kontrolu procesa razmene poruka i interakcije izme'u uesnika. Osnovni princip komunikacije u obrazovanju je da pošiljalac treba poruku prilagoditi primatelju. Za prilago'avanje poruke primatelju obino se koristi pojam informacijskih filtera koji mogu biti slede%e vrste: perceptivni filter uslovljava koje informacije polaznik nastave prima razliitim senzornim kanalima i na koji nain (npr. vezano uz privlaenje pažnje, itljivost sadržaja, estetiku itd.); kognitivni filter odre'uje u kojoj su meri polaznicima razumljive informacije koje im predava /instruktor prezentuje; emocionalni filter utie na to što polaznik nastave ose%aj i doživljava u vezi informacija koje dobiva tokom nastave; asocijacijski filter povezan je sa tzv. slobodnim asocijacijama koje se kod polaznika mogu pojaviti u vezi pojedinih informacija. Osim informacijskih filtera, na komunikaciju utie i tzv. "buka" ili "šum" u komunikacijskom kanalu. Buka se može pojaviti kod oblikovanja poruke (npr. nerazgovetna, nerazumljiva ili dvosmislena poruka), prilikom njenog prenosa (gubitak delova poruke, ometaju%i signali i informacije) kao i kod primanja poruke. U nastavnoj komunikaciji važni su i pojmovi autoritarne i demokratske komunikacije, kao i pojam komunikacijske klime. Autoritarna komunikacija po pravilu se sastoji od korištenja nadre'enog položaja, mo%i ili uticaja predavaa/instruktora koji odre'uje koje sadržaje i na koji nain unici trebaju usvojiti. Demokratsku komunikaciju karakterše poštovanje osobnosti, interesa i samostalnosti polaznika nastave, mogu%nost obostranog uticanja, prilago'avanje predavaa/instruktora potrebama i željama polaznika, odnos ravnopravnih, razvijanje demokratske kulture u odnosima izme'u polaznika, podsticanje polaznika na iznošenje mišljenja i davanje predloga, kao i na slušanje i uvažavanje drugih polaznika. Komunikacijska klima je opšta atmosfera u kojoj se odvija komunikacija
49
ELEKTRONSKO UENJE tokom obrazovnog procesa, a može varirati s obzirom na doživljeni ose%aj i manifestovanu slobodu izražavanja, otvorenost i iskrenost, srdanost i prihvatanje drugih, me'uosobne odnose, nivo kooperativnosti itd. U savremenoj nastavi postoji više funkcija koje obavljaju nastavnik i uenik istovremeno*: 1) Proceduralne funkcije U odnosu na postavljene ciljeve nastave, uzimaju se u obzir i individualne i grupne saglasnosti oko naina realziacije ciljeva. Razmenjuju se iskustva, postiže se konsenzus oko potrebnih informacija za sam start. Uzimanje u obzir svih mišljenja, ose%aja, sagledavanje uslova rada. 2) Interpersonalne funkcije Usaglašavanje principa, normi o ponašanju tokom komunikacije. Animiranje pojedinaca na aktivno uestvovanje, davanje podrške takvim uenicima. Harmonizacija, odnosno insistiranje na principu kompromisnih rešenja. Ukratko: stvaranje pogodne emocionalne radne klime. 3) Funkcije jaanja linosti - samosaznanje, samorealizacija, samoaktuelizacija, i samoprocena. Raznolikoš%u metoda komunikacije nastava se osvežava, modernizuje, i pažnja uenika se shodno tome pove%ava. Koncepcija savremene nastave podrazumeva model nastave u kojem se nastavni sadržaji prezentuju uenicima pored tradicionalnih naina i putem ICT tehnologija. Pri tome je osnovni zahtev koji se postavlja pred uesnike obrazovnog procesa posedovanje raunara s prikljukom na lokalne i Internet mrežu. Kada je re o programskoj podršci koja se koristi prilikom edukacije putem Interneta, naješ%e se koriste tzv. Courseware alati, koji omogu%uju skladištenje obrazovnih sadržaja na Web Serveru i njihovo povezivanje, komunikaciju medju uesnicima obrazovnog procesa, upravljanje uenjem te proveru znanja putem raznih testova za samoproveru. Takav koncept nastave zasniva se na koriš%enju savremene raunarske i komunikacione *
Pedagogija za XXI vijek, Prof. dr Nemanja Suzi
50
ELEKTRONSKO UENJE tehnologije, uz poseban akcenat na interaktivnost i prilagodjavanje uenja potrebama pojedinca. Podrazumeva koriš%enje multimedijlanih materijala, konsulatacije sa profesorima, protok elektronske pošte medju uesnicima, postojanje foruma, online testiranje i dr. Prednosti ovakvog metoda distribucije materijala za uenje su: brza distribucija, uenici preko WWW pristupaju ponudjenom materijalu, mogu%e je ukljuiti hipermedijalne materijale, servis mogu koristiti pojedinci ili grupe istovremeno, mogu%nost povezivanja „linkovanja”, multimedijalnost sadržaja, jednostavnost obnavljanja i publikacije sadržaja, mogu%nost administriranja pristupa, interaktivnost sadržaja itd.
nja 4 . V r s t e e l e k t r o n s k o g u #e EVOLUCIJA ELEKTRONSKOG UENJA Elektronsko uenje je termin koji je star koliko i tehnologija koja je omogu%ila njegovu realizaciju. Me'utim, uspešnost komunikacije izme'u nastavnika i uenika kljuni je faktor nastanka ideje o elektronskom uenju. Oduvek su nastavnici tražili naina da unaprede pedagošku komunikaciju, da usavrše nastavne metode i unaprede kvalitet uenja i nastavnog procesa uopšte. Sa razvojem tehnologije usavršavali su se i sistemi za elektronsko uenje, odnosno implementaciju elektronskih medija u nastavu. Uvo'enjem novih "instrukcionih"medija, kao što su slike, slajdovi, film, zapoinje .nova era u oblasti obrazovanja. Popularnosti ovog oblika uenja doprinose elektronski mediji - radio, televizija, sve do interaktivnih raunarskih tehnologija i dinamikih Websajtova. Da bi se bolje razumeo sistem elektronskog uenja, treba se osvrnuti na istorijskirazvoj ovog kompleksnog oblika obrazovanja. Na primer, sama ideja o uenju na daljinu datira još iz prve polovine d e v e t n a e s t o g
51
ELEKTRONSKO UENJE veka. Veruje se da je pionir bio Englez, Isak Pi tman. U i t e l j p o obrazovanju, poduavao je stenografiju korespondencijom u mestu Bat, davne 1840. godine. U e n i c i s u p o d u a v a n i d a p r e p i s u j u k r a t k e p a s u s e i z B i b l i j e , a m a t e r i j a l s u v r a% a l i n a ocenjivvanje nastavniku putem pošte.
Radio prijemnik
TV Tomas Edison je podvodom filma 1913. godine izjavio da %e školski sistem biti potpuno izmenjen u slede%ih deset godina. Novi medij uveden je u dopisne kurseve pre1920. godine u formi slajdova i pokretnih slika – filma. U Americi je u periodu od dvadesetih do etrdesetih godina 20. og veka bilo odobravano od strane amerike vlade licenciranje radio emisija namenjenih obrazovanju. Potom šezdesetih godina televizija uzima primat u obrazovnim emitovanjima, a pravu revoluciju unose video rekorder i video traka. Devedesete godine sa pojavom personalnih raunara, a kasnije i Interneta ponovo menjaju filozofiju obrazovne tehnologije.
52
ELEKTRONSKO UENJE
Raunarska uionica
Projekciono platno
BIM projektor
53
ELEKTRONSKO UENJE
Internet konekcija
Elektronsko obrazovanje razlikuje odre'ene oblike primene elektronskih tehnologija u procesu uenja: •
•
•
Digitalna saradnja - (Digital Collaboration) je izraz kojim se opisuje kada osobe na razliitim lokacijama rade zajedno na istom projektu kao da su svi na istom mestu. Kompjuterski orijantisano uenje - (Computer Based Training - CBT) je aplikacija ili skup aplikacija pomo%u kojih se isporuuje edukacioni sadržaj putem raunara. Ukljuuje lekcije, vežbe, simulacije i testiranje, i takve aplikacije jednim imenom naziovamo obrazovni softveri. Web orijentisana obuka - (Web Based Training - WBT) je aplikacija ili skup aplikacija pomo%u kojih se isporuuje edukacioni sadržaj putem web servera Internetom. #esto sadrži linkove ka drugim edukacionim izvorima.
4.1. DIGITALNA SARADNJA
54
ELEKTRONSKO UENJE U nastavnoj komunikaciji važan je pojam saradnje uenika i nastavnika, kao i samih uenika me'usobno. Komunikacija U nastavi po pravilu se sastoji u autoritatornoj komunikaciji, gde sve zavisi od nadre'enog položaja, mo%i ili uticaja nastavnika koji odre'uje koje sadržaje i na koji nain unici trebaju usvojiti. Demokratsku komunikaciju karakterše poštovanje osobnosti, interesa i samostalnosti polaznika nastave, mogu%nost obostranog uticanja, prilago'avanje nastavnika mogu%nostima potrebama i željama uenika. U demokratskoj komunikaciji nastavnik utie na podsticanje polaznika na iznošenje mišljenja i davanje predloga, kao i na slušanje i uvažavanje drugih polaznika. Komunikacijska klima je opšta atmosfera u kojoj se odvija komunikacija tokom obrazovnog procesa, a može varirati s obzirom na doživljeni ose%aj i manifestovanu slobodu izražavanja, otvorenost i iskrenost, srdanost i prihvatanje drugih, me'uosobne odnose, nivo kooperativnosti itd. Demkratizacioni procesi u nastavnoj komunikaciji u elektronskoj nastavi ogleda se i kroz široke mogu%nosti komunikacione saradnje u odeljenje, izme'u svih subjekata. Komunikacione tehnologije koje ovde ukljuujemo su: •
Elektronske table omogu%avaju da sadržaji ispisani na tabli budu preneti u internu ili memoriju raunara, odnosno odštampani na štampau. Napredniji oblici omogu%avaju punu interaktivnost, u kojoj predava putem specijalnih olovki može ne samo da dopunjava, ve% praktino i da upravlja prezentacijom koja se pušta preko projektora sa PC raunara.
55
ELEKTRONSKO UENJE
Elektronska tabla
•
Obrazovne institucije u celom svetu, prihvatile su sistem elektronske table kao efikasno nastavno sredstvo. Sastavni deo table su softveri za pripremu prezentacija i programiranje funkcija odre'enih površina ekrana (odnosno table) u razliitim fazama prezentacije. Da bi efekat prezentacije bio još snažniji, možete dokupiti softver koji beleži zvuk i integriše ga u celinu sa slikom, nude%i kompletnu multimedijalnu informaciju. #itav tok predavanja može snimiti u realnom vremenu i kasnije puštati kao pokretna slika sa zvukom, što znai da uenici predavanje u integralnom obliku mogu da odslušaju koliko god puta im je potrebno kako bi savladali materiju. Otvaraju se i druge mogu%nosti, kao što je distribuiranje predavanja putem Interneta. Napredniji modeli podržavaju video-konferencije. E-mail je najjednostavniji oblik asinhrone interakcije i naješ%e se koristi samo kao dodatak uz druge oblike komunikacije. Prednosti koriš%enja e-maila: jednostavnost pri koriš%enju, komunikacija je privatna, omogu%ava dovoljno vremena za razmišljanje i odgovor. U nastavi omogu%ava individualizovanu komnikaciju nastavnika i uenika i priliku da se uenik obrati nastavniku potpuno nezavisno od barijera u komunikacionom procesu.
56
ELEKTRONSKO UENJE •
•
•
Diskusione grupe – Usenet News - On-line forumi – obino se sastoje od setova diskusionih grupa koji imaju svoja imena odre'ena prema temi. Od strane korisnika, uz pomo% odgovaraju%eg softvera, dopisi ili poruke se stavljaju u odre'enu diskusionu grupu, i potom se ove poruke prenose do drugih raunara preko velikog broja mreža. Diskusione grupe poseduju moderatore, naravno ne sve, ali ukoliko poseduju onda se poruke prvo šalju njima, radi odobravanja postavljanja istih na mrežu.Mnogi univerziteti imaju razliite diskusione grupe, mada treba naglasiti da Usenet nije akademska mreža. Usenet je potekao kao veza izme'u dva univerziteta i prenosio je ideje i informacije koje su te institucije imale, ali tokom godina, promenio se ovaj karakter. Šalju se pitanja, odgovori, razmjenjuju mišljenja, mogu%e je otvoriti vlastitu diskusijsku grupu po odredjenoj temi. Ovaj nain komunikacije omogu%ava da velike datoteke ne zauzimaju prostor na diskovima, omogu%avaju obuavanje prepiskom, upotrebom prenosa fajlova, za prenos materijala kursa, i formiranje oglasnih tabli za komunikaciju sa nastavnikom. Chat omogu%ava sinhronu komunikaciju baziranu na tekstualnim porukama preko Interneta ili Intraneta u stvarnom vremenu i omogu%ava povezivanje svih uesnika u online procesu, razmenu informacija izmedju nastavnika i uenika, odgovor na postavljena pitanja i dr. Videokonferencija predstavlja interaktivnu komunikaciju u realnom vremenu, dva ili više uesnika koji se nalaze na razliitim lokacijama, a za komunikaciju koriste kombinaciju video, audio i tehnologiju komunikacije. Suština videokonferencija je komunikacija, dok hardver i softver predstavljaju samo alate za videokonferenciju [24]. Uesnicima koji su geografski me'usobno udaljeni videokonferencija omogu%ava audio i vizuelnu komunikaciju. Videokonferencija predstavlja idealno rešenje u
57
ELEKTRONSKO UENJE
•
sluajevima kada je važna originalna prezentacija informacija (pokreti, gestovi, naglasšavanje pojmova, detaljisanje, interpretacija, itd.) uesnicima koji se nalaze na razliitim lokacijama. On omogu%ava podršku radu u grupi i razliite kombinacije komunikacija u cilju zadovoljenja ciljeva u zadataka obuavanja i pouavanja. Audio i video konferencijski sistemi obuhvataju itav spektar visoko kvalitetnih, lakih za rukovanje i cenom prihvatljivih audio i video komunikacijskih jedinica, softvera za web konferencijski softver, multipoint konferencijska rešenja i rešenja pristupa kroz mrežu. Deljene aplikacije (Whiteboards) je nain sinhrone interakcije u kojem uenici uestvuju u zajednikom radu na softverskoj aplikaciji. Postoje dva naina koriš%enja podjeljene aplikacije: kao sredstvo uenja kako se koristiti aplikacija i za uenje koncepata i veština. Prednosti ovakvog naina interakcije su simuliranje stvarnosti i podsticanje zajednikog uenja. Share Tools su softveri namenjeni kolaborativnom radu u digitalnoj uionici. Primer šer alata je NetSupport School PRO. Njegova namena je prevashodno komuniciranje, usmeravanje, nadgledanje, kontrola, osmatranje, opažanje, režiranje, jednom re ju upravljanje nastavnim procesom. Nakon jednostavnog prezentovanja gradiva, nastavnik -tutor može da pruži svakom ueniku na njegovom raunaru svoj radni ekran, na kom i dalje vrši akcije vezane za nastavni sadržaj. Potom nastavnik, prešavši na deo asa gde uenici individualno ili u grupi rade na raunarima zadatu vežbu, ima apsolutnu kontrolu rada svih uenika na svom ekranu.
58
ELEKTRONSKO UENJE
Izgled prozora po završetku pronalaženja raunara u mreži
Izgled prozora za pra%enje rad svih ukljuenih raunara •
Web 2.0 alati - omogu%avaju ueš%e uenika ili nastavnika u stvaranju sadržaja Weba i podrazumeva interaktivnu dvosmernu komunikaciju izme'u korisnika i raunara ali i korisnika sa drugim korisnicima. Jaka socijalna komponenta ove metodologije primene u nastavi jeste ogleda se u visoko prisutnoj aktivistikoj ulozi uenikakoji od od pasivnog postaje aktivni subjekt u nastavi. Filozofija Web 2.0 jeste da se u centar postavlja uenik
59
ELEKTRONSKO UENJE kao uesnik nastavnog procesa pomo%u raznih mrežnih servisa (blogovi, forumi, portali, videoservisi, fotogalerije, mrežne enciklopedije itd.) Osnovne karakteristike Web 2.0 su otvorenost, sloboda i kolektivna inteligencija. Korisnici mogu koristiti programe preko mrežnog pregledaa – brouzera. Web postaje platforma na kojoj korisnici imaju kontrolu nad podacima na nekoj stranici koji tokokm korištenja daju svoj prilog nekom mrežnom sadržaju ili programu. Web 2.0 je nova generacija u evoluciji korištenja Interneta jer korisnik koji koristi širok spektar internetskih platformi koje služe za njihovu distribuciju; ve%ina su hosting usluge (Web Hosting je usluga iznajmljivanja diskovnog prostora i pripadaju%ih serverskih resursa za smeštaj mrežnih stranica i za korištenje e-pošte). Najpopularnije distribucijske platforme su: blogovi, wiki sistemi, podcastovi , društvene mreže i druge sline usluge. Web 2.0 alati su društvene alatke koji korisnicima omogu%avaju interakciju i razmjenu podataka te objavu i izmjenu internetskog i drugog digitalnog sadržaja pri emu korisnik sam stvara svoje sadržaje. Oni omogu%uju saradnju grupe korisnika u izradi i objavljivanju na mreži, kao i kasnijem održavanju i osvežavanju materije. Pospešuju nivo kreativnosti i sticanje dodatnih IKT veština. Besplatni su i svima dostupni te se mogu vrlo dobro koristiti u školi kao dopuna tradicionalnoj nastavi. E-uenje u dobu rapidnog opadanja cene koštanja eksploatacije interneta interneta gde korisnik nema prostornog i vremenskog ogranienja dobija novu dimenziju, koje se u novije vreme opisuje kao
e
u # e n j e
2.0.
Ovaj izraz oznaava novu
percepciju uenja deljenjem ili razmenom sadržaja u okruženjima za uenje. Alati Web 2.0 podržavaju „novog uenika”, internet, net, Google generacije i „novo uenje“ jer se temelje na principima stvaralaštva, komunikacije, saradnje i deljenja pri emu je uenik korisniki orijentisan. Informacije koje se nalaze na Web stranicama, osim teksta, ukljuuju i ostale multimedijalne elemente, kao što su: grafika, muzika, zvuni efekti, video, animacije. Osim toga, Web stranice koje prezentuju uenje na daljinu sadrže i linkove na
60
ELEKTRONSKO UENJE druge stranice, koje omogu%avaju uenicima da do'u do dodatnih informacija o nekim delovima sadržaja, ili mailto: linkovi, koji uenicima omogu%uju komunikaciju s nastavnikom. Prilikom Web uenja na daljinu
uenici mogu sauvati sadržaje na svom raunaru ili ih koristiti on– line dok se sadržaj uenja nalazi na serveru. Zbog toga oni mogu raditi svojim vlastitim tempom i pose%ivati Web stranice na kojima se nalazi sadržaj uenja onoliko esto koliko to žele, i u vreme koje sami odaberu. Zavisno od vrste sadržaja neke se informacije mogu nalaziti na Web stranicama više vremena, dok se neke informacije eš%e menjaju. WWW pomaže i uiteljima da na jednostavan nain uenicima prezentuju sve nove informacije vezane uz nastavnu jedinicu. Savremeniji nain koriš%enja WWW u obrazovanju predstavlja WBT (Web-Based Training) ili pouavanje pomo%u weba koji je danas jedna od najpopularnijih metoda uenja na daljinu. Pri tome se sve više koriste sistemi za izradu i dostavljanje WWW programske podrške za uenje ili LMS (Learning management System) sistemi. •
Društvene mreže su strukture sastavljena od pojedinaca (ili organizacija) koji se nazivaju „vorovi“, a koji su povezani jednim ili više specifinih tipova me'uzavisnosti, kao što su vrednosti, vizije, ideje, finansijski interesi, prijateljstvo, srodstvo, zajedniki interes, finansijska razmena, seksualni odnosi, ili odnosi poverenja, znanja ili prestiža. Rezultuju%a struktura esto može da bude veoma kompleksna.Istraživanje u akademskoj sredini je pokazalo da društvene mreže funkcionišu na više nivoa, poevši od porodice do nivoa nacije, i igraju kritinu ulogu u odre'ivanju naina na koji %e se neki problemi rešiti, kako %e organizacije funkcionisati, i stepen do koga %e pojedinac uspeti u dostizanju individualnih ciljeva. U svojoj najjednostavnijoj formi društvena mreža je mapa svih relevantnih veza izme'u vorova koji se prouavaju. Mreža može da iskoristi i za odre'ivanje društvenog kapitala individualnih aktera. Ovi koncepti se esto 61
ELEKTRONSKO UENJE prikazuju u vidu dijagrama društvene mreže gde su vorovi take a linije veze.Društvene mreže ne treba mešati sa servisima za društvene mreže kao što su MySpace, Facebook, Ning itd. ili sa virtuelnim zajednicama. Servisi za društveno povezivanje primarno su fokusirani na stvaranje zajednice istomišljenika ili povezivanje odre'enog skupa ljudi prvenstveno putem interneta. To mogu biti i prijatelji, osobe iz akademske zajednice, škola, itd... Najpoznatiji od svih su: Facebook, MySpace, Flickr, Twitter... Bilo je pokušaja da se svi servisi standardiziraju pa da nije potrebno otvarati više servisa (ako na primer, jedna osoba ima Myspace nalog, a druga Facebook ili Hi5) koji su me'utim propali zbog problema s pravima privatnosti korisnika.
Slika 2. Servisi za društveno povezivanje Društvene mreže su našle svoju primenu u obrazovanju. Društveno povezivanje i servisi danas su jedan od najpopularnijih vidova "online" komunikacije. Najrasprostranjenija društvena mreža Facebook na primer, uveliko je našla primenu u razmeni informacija izme'u nastavnika i uenika, njihovo me'usobno upu%ivanje na literaturne izvore, rešenja zadataka i slino. Korištenje servisa je jednostavno i ne zahteva veliko informatiko znanje. je u poetku, 2004. godine i bio namenjen samo studentima univerziteta na Harvardu koji su tim putem mogli me'usobno 62
ELEKTRONSKO UENJE komunicirati i razmenjivati informacije. Kasnije, mnogi drugi univerziteti, srednje škole i velike kompanije širom svijeta prikljuile su se mreži. Nastavnicima se preporuuje osnivanje facebook naloga škole, predmeta, interesne grupe za takmienje i sl. [38]
•
Skype education u uionici je alat za komunikaciju izme'u uenika i nastavnika pomo%u kog se mogu povezati i stvoriti ambijent virualne uionice, gde se komunikacija odvija u real time.
4.2. KOMPJUTERSKI ORIJENTISANO U #ENJE Digitalna prezentacija Multimedijalne prezentacije su za sada najrasprotranjeniji model elektronske poodrške u nastavnom procesu. Podrazumevaju jednostavniji oblik naješ%e PowerPoint prezentacije, koja se sastoji iz manjeg broja slajdova. Nastavnik priprema materijal naješ%e na osnovu
63
ELEKTRONSKO UENJE materijala dostupnog u udžbeniku, a u manjem broju sluajeva je taj materijal obog%en informacijama van okvira zadatog u udžbeniku. Ovakav vid prezentacije se upotrebljava u frontalnom obliku nastave, na asovima obrade novog gradiva, gde nastavnik izlažu%i gradivo ne troši vreme na crtanje ili pisanje na tabli, ve% se služi tezama ispisanim na prezentaciji koje uenik najše%e zapisuje u sveskama. Naješ%e greške koje se ovde javljaju su neuskla'enost veliine i kvaliteta prikaza teksta sa uslovima vidljivoti u uionici, previše teksta, i malo koriš%enje mogu%nosti koje raunar sa saobom donosi (mogu%nosti integrisanja animacije i videa, simulacije prirodnih pojava i sl.). Najkorišteniji alat za izradu prezentacija u nastavi je MS Power Point. Me'utim, u novije vreme sve je više prezentacionih alata dostupnih na tržištu. Jedan od njih je na primer PREZI.
Obrazovni softver Softveri kreirani za namene obrazovanja i predstavljaju svojevrsnu intelektualnu tehnologiju nazivaju se obrazovni raunarski softver (ORS), Obuhvataju programske jezike i alate, odre'enu organizaciju nastave i uenja, a koji se bazira na logici i pedagogiji. Pod pojmom obrazovni raunarski softveri podrazumevaju se gotovi raunarski programi, koji se mogu koristiti u okviru sadržaja nastave, a koji pomažu i usmeravaju individualnu fazu uenja. Uveliko postaje standard obaveznog kompakt diska sa narezanim obrazovnim softverom koji se isporuuje uz udžbenik. Obrazovni softver je u korelaciji i sa udžbenikom i radnom sveskom. Uenicima je data prilika da sadržaje koji su obra'eni u udžbeniku sagledaju i multimedijalnim prikazom, gde su pružene naune injenice vizuelno i audio predstavljene.
• •
Osnovne karakteristike koje nudi ORS u nastavi, ogledaju se u: aktivnoj ulozi uenika/studenata u nastavnom procesu, uenje je prilago'eno individualnim mogu%nostima i potrebama
64
ELEKTRONSKO UENJE
•
•
• • • •
uenika/studenata, mogu%nost prilago'avanja, zadržavanja, vra%anja, ponavljanja bitnih elemenata pri usvajanju pojmova, uenik/student samostalno bira putanje svog uenja i rada, što zavisi od njegovog predznanja, u smislu da se ne mora zadržavati na poznatim injenicama, brzina pristupa i koliina informacija putem Interneta je velika, uenje se realizuje bez direktnog i stalnog nadzora nastavnika, visok je procenat uštede vremena uenja i rada, vrednovanje rezultata je objektivno, može slediti u bilo kom trenutku, i može se ponavljati neogranieno.
Raunarska tehnologija i softver oboga%uju nastavni, radni ambijent, uenik ima ose%aj „igranja”. Ubrzava usvajanje zadatih pojmova i realizaciju ishoda nastave. Podstie razvoj kreativnih potencijala. Znaajno je i što se kod uenika stvara ose%anje da može razumeti i kontrolisati zbivanja u svojoj sredini, što mu može pomo%i da se u nju uspešnije uklopi i tako pripremi za složenu tehnološku civilizaciju u kojoj %e živeti. U njoj %e, a to je ve% izvesno, raunarska pismenost biti neminovna. Postavlja se pitanje koje su to osobine koje se razvijaju kod uenika integracijom obrazovnih softvera u redovni nastavni proces. Posmatra%emo 4 aspekta razvoja dece pod uticajem raunarskih tehnologija u nastavi: a) Intelektualni razvoj •
•
Razvoj svih intelektualnih procesa: pam%enje, predstavljanje, saznavanje,… Integracija velikog broja injenica upoznatih pojedinano i izdvojenih iz konteksta povezuju se u misaone celine. b)Karakterni razvoj
•
Nezavisnost – deca shvataju da ona kontrolišu medij, da se stvari odvijaju u zavisnosti od njihovih akcija, dakle aktivno ueš%e u
65
ELEKTRONSKO UENJE
•
• • • • • • • • •
uenju – igri, a ne pasivno primanje informacija. Socio - emocionalna otvorenost – reakcija dece na junake iz igri, emocionalna osuda zlih likova, rad u timu.. Razvoj gledišta i stava Preokupacija zreloš%u Kritinost mišljenja Potreba za istinitim stavom Istrajnost Marljivost Tanost Preciznost Doslednost c) Razvoj volje (voljne kontrole i pažnje)
•
• •
• •
Voljna kontrola svog ponašanja koja postepeno dovodi do sposobnosti da dete samo krene da ui sa tom namerom Usvajanje nekih pravila ponašanja Visok nivo “motivišu%eg” u raunaru i stvaranje ose%aja zadovoljstva u radu Samostalnost u otkrivanju sveta oko sebe Samopoštovanje d) Razvoj ose# aja za estetiku
• • •
Preglednost Urednost Jasno%a
Poznata je i dokazana injenica da uvo'enje raunara u sistem obrazovanja pozitivno ocenjivana kod dece i da utie na ve%i stepen njihove motivacije. Osnovni zahtev obrazovne tehnologije jeste da se raunar koristi na adekvatan nain, odnosno da postoji pravilna organizacija i metodologija
66
ELEKTRONSKO UENJE korištenja raunara, a samim tim i odgovaraju%i didaktiki materijal u smislu odgovaraju%ih softvera za tu svrhu.
Sl. ORS «Formiranje poetnih matematikih pojmova za predškolski uzrast»
Argumenti ija je validnost dokazana kroz niz naunih istraživanja, za primenu raunara u nastavi svakako najviše leže u injenici da je to jedino sredstvo koje može doprineti vizuelizaciji i simulaciji procesa u prirodi. Tako'e osim tehnikih mogu%nosti veoma znaajan argument jeste i visok nivo motivacije koju raunar sam po sebi postiže kod mladih. [3] Kada kažemo raunar u nastavi svakako mislimo na obrazovni softver namenski projektovan i naravno licenciran za tu svrhu. Kriterijumi za izradu obrazovnih softvera u ovom trenutku razliito su definisani u razliitim državama i vrlo je veliko odstupanje u metodici njihove izrade. Aspekti procene softvera kre%u se od formativnih, tehnikih, sumarnih i obrazovnih. Svaki od ovih aspekata je jednako bitan i utie na krajnji kvalitet softvera.
67
ELEKTRONSKO UENJE
Sl. ORS tipa simulacije »Transpiracija« za V razred
Nastava, kao oblik ljudske delatnosti kojom se ostvaruje obrazovanje i vaspitanje mlade generacije i razvoj društva u celini, u biti stvari jeste kompleksan komunikacioni proces. Proces komunikacije u informatikom smislu ukljuuje nastavnika, uenike, i sadržaje koji se razmenjuju, i komunikacijske kanale ili medije – ili šire obrazovnu tehnologiju. To su elementi ve% dosada veoma poznatog i mnogo puta spominjanog didaktikog etvorougla. Komunikacija u obrazovanju ima dve temeljne sadržajne komponente: (1) informacijsko-saznajna komponenta i (2) socijalno-emocionalna komponenta. Uenik iz oba navedena podru ja ima odre'ene informacijske potrebe, prima i interpretira obe kategorije informacija ali reaguje na njih i šalje takve informacije drugima. Komunikacijski kanali odgovaraju nainima senzornog primanja poruka (vizuelni, auditivni, taktilni itd.), vrstama poruka (lingvistika/verbalna i neverbalna komunikacija) i medijima za njihovo prenošenje koji mogu biti prirodni (npr. glas, izrazi lica itd.) i tehniki u konkretnoj situaciji, raunarski.
68
ELEKTRONSKO UENJE Raunar je u ovom trenutku jedino sredstvo koje je u mogu%nosti da u nastavi omogu%i kompleksnost komunikacionih kanala, i da perceptivno mo%an utie na formiranje stavova, uverenja i modela ponašanja. Obrazovno raunarski softveri kombinuju verbalne/pojmovne i audiovizuelne informacije i na taj nain omogu%uje: • interaktivno uenje, trenutno ispravljanje grešaka i utvr'ivanje steenog znanja i veština; • pomažu kreativnost i druge veštine za rešavanje problema kao što su odlunost, istrajnost i primenu metode korak po korak; • omogu%avaju individualizaciju i podelu (diferencijaciju) rada; • emocionalni uticaj koji direktno utie izgra'ivanje stavova i formiranje svesti. Komunikacija se odvija putem slanja i primanja poruka. Nastavnik šalje informacije i prima ih od uenika, a uenik nije samo primalac, ve% je i pošiljalac informacija. Interakcija je odnos u kom postoji mehanizam Povratne informacije (eng. Feedback) koje ukazuju na to kako je neka poslata informacija prihva%ena i interpertirana od strane primaoca - uenika. Povratne informacije su vrlo važne jer omogu%uju kontrolu procesa razmene poruka i interakcije izme'u uesnika. Osnovni princip komunikacije u obrazovanju je da pošiljalac treba poruku prilagoditi primaocu. Obrade poruke primaoca mogu biti slede%e vrste: q
q
q
perceptivna uslovljava koje informacije uenik prima razliitim senzornim kanalima i na koji nain (prilago'eavanje uzrastu i mogu%nostima razumevanja poruke, održavanje pažnje, itljivost sadržaja, estetika, itd.); kognitivna - odre'uje u kojoj su meri uenicima razumljive informacije koje im nastavnik prezentuje; emocionalna - utie na to što uenik ose%aj i doživljava u vezi informacija koje dobiva tokom nastave;
69
ELEKTRONSKO UENJE q
asocijacijska - povezan je sa tzv. slobodnim asocijacijama koje se kod uenika mogu pojaviti u vezi pojedinih informacija.
U nastavnoj komunikaciji važni su i pojmovi autoritarne i demokratske komunikacije, kao i pojam komunikacijske klime. Autoritarna komunikacija po pravilu se sastoji od korištenja nastavnikovog nadre'enog položaja, mo%i ili uticaja koji im daje pravp odre'ivanja sadržaja i na koji nain uenici trebaju usvojiti. Demokratsku komunikaciju karakterše poštovanje osobenosti, interesa i samostalnosti uenika, mogu%nost obostranog uticanja, prilago'avanje nastavnika potrebama i željama uenika, njihovom predznanja odnos ravnopravnih, razvijanje demokratske kulture u odnosima izme'u uenika još u najmla'im uzrastima, podsticanje uenika na iznošenje mišljenja i davanje predloga, kao i na slušanje i uvažavanje drugih polaznika. Komunikacijska klima je opšta atmosfera u kojoj se odvija komunikacija tokom obrazovnog procesa, a može varirati s obzirom na doživljeni ose%aj i postignutu slobodu izražavanja, sposobnost postizanja konsenzusa, tolerantnost, prihvatanje drugih, kvalitetne me'usobne odnose, nivo kooperativnosti itd. Polaze%i od same prirode nastave, a to je da se u didaktiki etvorougao ukljuuje još jedan bitan element - raunar, kog neki svrstavaju u obrazovnu tehnologiju, a drugi pak poistove%uju sa tutorom ili instruktorom, dolazimo do novog didakti kog potencijala. Razvoj obrazovnih raunarskih softvera ukazuje na zakljuak da se maksimalni efekti primene raunara postižu u individualnom radu. Iz tog razloga je razvoj obrazovnih raunarskih programa ve%im delom orijentisan na individualnu interakciju primerenu znanju, mogu%nostima i tempu rada pojedinih korisnika. Samim tim razra'ena su i razliita metodika rešenja, ijom se primenom u programskim paketima obezbe'uje koriš%enje u skladu sa osobinama i željama razliitih korisnika.Takvi obrazovni progrmi obezbe'uju da svaki korisnik prolazi sopstvenim tempom kroz obrazovni sadržaj ime se obezbe'uje maksimalni individualni rezultat.
70
ELEKTRONSKO UENJE Projektovanje takvih softvera, i vo'enje takvom metodikom „paradigomom“ uvažava njihovu namenu za individualno koriš%enje u procesu samoobrazovanja. Strategije su konstruisane u skladu svetskim tokovima. Uzeta su u obzir ozbiljna ogranienja sa kojima se sre%u škole i tešku borbu koju vodi informatika sa ostalim prioritetima, kao i vremenska i novana ogranienja. Ovakav model nosi sa sobom niz problema, jer je zaista reformistiki u odnosu na dosadašnje funkcionisanje nastave u svim domenima. Obuka nastavnika, inovacije kurikuluma, testiranje unutar odeljenja, prirunici, razvoj web sajta i širenje su samo neki od izazova sa kojima se treba suoiti.
Tutorijali Specifinost koja je prisutna jedino u nastavi informatike i nekih tehnikih predmeta jesu obrazovni softveri koji su naješ%e projektovani u formi TUTORIJALA. Primena tutorijala u nastavi po svojoj didaktikoj orijentaciji spada u domen demonstrativno praktinog rada. To su metode nastavnog rada koje omogu%avaju inteziviranje senzualne, kreativne i radno profesionalne aktivnosti uenika, a time i bržeg vaspitno - obrazovnog napretka uenika. Ova metoda ima poseban znaaj za izgra'ivanje naunog pogleda na svet, razvijanje kulture rada, tehnike kulture i samostalnosti, navike koriš%enja IC tehnologija u službi obrazovanja. Bez njenog koriš%enja nije mogu%e osposobiti savremenog tehnikog strunjaka potrebnog druptvenom razvoju. Ova metoda se najuspešnije koristi kada se adkvatno kombinuje sa ostalim metodama rada u nastavi. Ciljevi i zadaci nastave informatike koji se globalno (strategijski) i operativno utvr'uju, osnovni su kriterijumi za odabir i primenu nastavnih metoda i postupaka, jer je nastava tenike i informatike model nastave orijentisan ka cilju a baziran na linim doživljajima uenika. Svaka 71
ELEKTRONSKO UENJE nastavna metoda "potvr'uje svoje vrednosti korelativnim odnosom prema ostalim nastavnim metodama" po Prodanovi%u. Prisutnost korelativnih veza jedne nastavne metode otkriva realne dimenzije njene primene u nastavnom radu. To znai da je optimalna efikasnost svake primenjene metode uslovljena dimenzijom njenih korelativnih didaktikih veza. Ukoliko u svakoj nastavnoj situaciji deluje više svrsishodno povezanih nastavnih metoda, utoliko je efekat nastavnog rada zapaženiji i bolji, a tako'e i rezultati takvog rada valjaniji, a funkcija metoda potpunija i delotvornija. Otkrivaju%i najfunkcionalniji korelativni odnos prema drugim metodama, u odre'enoj nastavnoj situaciji, nastavnik istovremeno izgra'uje najsigurniji oslonac za savremenu organizaciju nastavnog rada.
5. INSTRUKCIONI DIZAJN NASTAVNOG SADRŽAJA Principi instrukcionog dizajna DIZAJN NASTAVNOG MATERIJALA – MODEL ADDIE
72
ELEKTRONSKO UENJE
Model ADDIE je akronim naziva pet sistemskih pristupa u nastavnom dizajnu, i to: Analizi (Analisys), Dizajnu (Design), Razvoj (Development), Implementaciji (Implementation), Evaluaciji (Evaluation). Prelazak sa tradicionalnih metoda obrade gradiva na elektronsko uenje zahteva veliku posve%enost pažnje detaljima dizajna. Materijal mora biti pažljivije odabran dizajniran i odabran da bi im pomogao da postignu njihove ciljeve u savladavanju nastavne materije. Analiza •
• •
• • • •
Koja je ciljna grupa uenika: uzrast, nivo predznanja, zainteresovanost i motivisanost za nastavnu materiju, demografske prilike. Šta je cilj obrazovne aplikacije. Cilj aplikacije MORA biti u saglasnosti sa nastavnim ciljem predmeta zadatog u nastavnom planu i programu. Koje znanje, veštine ili vaspitanje prensi aplikacija. Šta mora biti izloženo da bi se zadovoljile potrebe uenika. Koliki treba da bude obim predavanja. Koje su granice sadržaja koji treba biti pokriven da budu izražene u potrebnom vremenu, broju lekcija i nastavnim oblastima.
Dizajn i razvoj • Koju strategiju primeniti u svom predavanju. • Resurse i aktivnosti nastave treba izabrati tako da dopunjuju rezultate znanja. • Kako struktuirati sadržaj nastavnog materijala. • Redosled, izlaganje i ponavljanje sadržaja treba da se oslanja na grupisanje srodnih oblasti i aktivnosti. • Kako oceniti uspešnost uenika u razumevanju materije i da li su zadovoljili nastavne ciljeve.
73
ELEKTRONSKO UENJE •
Metodi ocene uspešnosti moraju tako'e biti u funkciji ovladavanja znanjem kako bi postojala saglasnost izme'u toga šta su oekivani rezultati i onoga što se meri.
Implementacija Implementacija može da se sastoji od obuke nastavnika i uenika kako da najbolje iskoriste interaktivne materijale za uenje, zatim predavanja u uionici, kao i od uskla'ivanja i vo'enja programa uenja na daljinu. Evaluacija Evaluacija kako od strane nastavnika tako i od strane uenika može da pruži osnovu za poboljšanje i unapre'enje nastave. Efikasnost se postiže permanentom evaluacijom i samoevaluacijom.
Dizajn obrazovnog web interfejsa Dizajniranje web interfejsa (Web Design process) je proces konceptualizacije, planiranja, modelovanja i izvršenja isporuke elektronskih medija putem interneta prikladnih za iterpretaciju od strane web pregledaa i prikazanih kao grafiki korisniki interfejs. Ceo proces može se podeliti u tri faze: 1. Faza konceptualizacije i planiranja (conceptualization/planning stage) 2. Faza modelovanja (modeling stage) 3. Izvršna faza (execution stage) U fazi konceptualizacije i planiranja obrazovnog web sajta kreiraju se mape sajta, tokovi procesa, nacrti (flowcharts) koji ilustruju navigacionu strukturu web sajta. Faza modelovanja zadužena je za kreiranje grubih nacrta (static wireframes) koji ilustruju skeletni raspored za svaki deo web sajta. Na osnovu kreiranih skica (wireframes), grafike, boje i tekst se
74
ELEKTRONSKO UENJE koriste za poslednju taku dizajniranja. U fazi izvršenja (execution stage) dizajn se konvertuje u format koji podržavaju web itai, kako bi na samom kraju funkcionisao i bio objavljen na internetu.
Multimedijalni prikaz podataka Multimedija se u novije vreme promoviše kao interdisciplinarna nauna oblast. Pored neophodnih hardverskih i softverskih znanja potrebno je poznavati komunikacije, dizajn, didaktiku i pre svega pedagošku psihologiju. Vrednost multimedije u obrazovanju leži u visokom stepenu zadovoljavanja zahtevne kompleksnosti deije percepcije, koja se odvija posredstvom više ekstrareceptora istovremeno, kao i nain komuniciranja me'u ljudima. Pomo%u multimedjalnih sistema se omogu%uje istovremena (simultana) prezentacija više medijalnih izvora-teksta, video slike (statike i dinamike), zvuka (govora, muzike ili raznih zvunih efekata), grafike, animacije, kao i skladištenje, pretaživanje i obrada podataka. Navedeno podrazumeva i rešenja poznata kao video konferencije koje su multimedijama dale novu komunikacionu dimeziju – telekomunikaciono povezivanje radnih stanica putem kojih se mogu ostvariti telefonske i TV mreže Multimedijalni sistemi se danas naješ%e sre%u u podru jima masovne zabave – razne video i druge igre, aplikacije za primenu u nastavi i uenju i obrazovnoj delatnosti uopšte, biblioteki informacioni sistemi gde multimedija zapravo predstavlja fiziku implementaciju, tzv. virtuelne biblioteke, poslovne prezentacije i marketing, novinarstvo i izdavaštvo uopšte, i mnoga druga polja. Arhitekturu multimedijalnih sistema ine tehnika infrastruktura, softverski standardi i alati, i multimedijalne, namenski kreirane aplikacije. 75
ELEKTRONSKO UENJE Tehnika podrška u multimedijalnim sistemima podrazumeva mo%ne raunare, ali i veoma širok stepen dodatne opreme uz raunare.Dodatna oprema obuhvata audio i video digitalizatore, ure'aje za smeštanje ogromnih koliina podataka, komunikacione linije veoma velike propusne mo%i, kvalitetne izlazne ure'aje za prezentaciju, (video-bim i sl.), posebne re'aje za sinhronizaciju rada delova sistema. Minimalna hardverska oprema za multimedijalne sisteme podrazumeva CD – ROM plejere, kolor grafike monitore visoke rezolucije, zvune kartice, video kartice. Kada je re o multimedijalnoj arhitekturi navodi se da istu ini okolina u širem i užem smislu. Okruženje u užem smislu sastoji se od vizuelnog prostora (ekranskog prostora za predstavljanje grafikih objekata), prostora znaenja (sa multimedijalnim objektima i obaveštenjima), prostora doga'anja (postupci od strane korisnika) i toka programa (korisnik, interaktivnost, dijalog). Prostor za predstavljanje je prezentativan sloj koga ini grafiki korisniki interfejs. On ima svojstvo prezentovanja odre'enih oblika, ukazuje na prostor znaenja, dubinsku strukturu, njegovi objekti mogu kroz simbolike oblike reprezentovati apstraktne entitete, ili biti isto grafiki znaci bez znaenja. Dillenbourg i Mendelson informacioni prostor i oznaavaju parove predstavljanja i akcije kao mikrosvetove. “Mapping” korespondencija fizikih i mentalnih reprezentativnih oblika je pri tom sasvim odgovoran i težak zadatak. Osnovni koraci u kreiranju multimedijalnih aplikacija su: ∼ Prikupljanje podataka – Za alfanumerike podatke se koristi tradicionalna tastatura, ali i ure'aji za optiko prepoznavanje znakova, za zvune podatke se koriste digitalizatori glasa, dok se za vizuelne podatke koriste digitalne kamere i skeneri. ∼ Kompresija podataka – Ovaj korak je u oblasti multimedija još veliki problem i smetnja razvoju odgovarju%ih sistema. Bez kompresije je koliina podataka sa kojom treba baratati u
76
ELEKTRONSKO UENJE
∼
∼
∼
jednoj multimedijalnoj prezentaciji obino preobimna za “slabiji” raunar. Smeštaj podataka – Odgovaraju%e tehnike smeštanja podataka moraju omogu%avati realizovanje svih zahteva kod pristupa i prezentacija proizvoljnih vrsta informacija. Ovde je poseban problem što se esto javlja potreba za sinhronizovanim, paralelnim pristupom informacijama raznog tipa i porekla i njihovoj koordiniranoj prezentaciji. Pristup podacima - Za kvalitetno koriš%enje multimedijalnih sistema moraju se obezbediti razliiti naini za pristup podacima, npr. po kljuu (indeksirani pristup), u skladu sa postavljenim uslovima, po stepenu slinosti sa datim primerom (ili primerima), po sadržaju (semantiki pristup) i sl.. Prezentacija podataka – To je posebno kompleksan problem zbog nužnosti koordinirane, sinhronizovane paralelne obrade velikih koliina informacija i njihovog prikaza na najkvalitetnijoj izlaznoj opremi.
Problemi vezani za ogranienja u multimedijalnim aplikacijama, a koji su posledica do danas dostignutog stepena razvoja hardverskih i softverskih tehnologija su: o veliki broj imlpementacija multimedijalnih sistema ne može kvalitetno da podrži kontinualan prikaz video i audio signala visoke rezolucije, o video i audio signali zahtevaju za smeštaj ogromne koliine prostora, o multimedijalne prezentacije se sastoje iz više razliitih tipova informacija koje se obino uvaju posebno i za koje treba obezbediti koordiniranu i sinhronizovanu prezentaciju, o veoma mali broj postoje%ih mreža ima mogu%nost distribuiranja multimedijalnih aplikacija,
77
ELEKTRONSKO UENJE samo mali broj, danas skupih mreža, omogu%ava veliku brzinu i kapacitet komunikacionih kanala (od najmanje 100 Mbit/sec). Zbog toga se mnogi korisnici odluuju za implementaciju multimedijalnih aplikacija na CD-ROM – ovima i videodiskovima. Time se eliminišu uska grla u mreži, ali se pove%avaju troškovi za nabavku pojedinih CD-ROM drajvova i videoadapterskih kartica. Medijumi za multimediju o Osnovni medijumi koji služe kao nosioci informacija u multimedijalnim sistemima su: tekst, bitmapirane slike, 3D slike, 3D animacje, zvuk i video. o
DIGITALNI TEKST I HIPERTEKST Termin tekst engleskog je porekla i obino ima za znaenje niz slova koja imaju znaenje na govornom podru ju tog jezika. U raunarstvu, teskt može imati tehniku i sadržajnu funkciju. Tehniku u kontekstu programiranja, sintaksi progema, komandi, opcija i menija, odnosno komunikacije sa raunarskim sistema. Sadržajnu, u smislu masterije koja je izlaz na ekranu koja ima funkciju informacije, ili rezultata tražene obrade podataka. U kontekstu uenja, govori%emo o tekstu koji ima funkciju saopštavanja gradiva, naunih injenica, i uopšte sve forme komunikacije sa uenikom. Tekst u multimediji predstavlja polazni medijski oslonac. Obradom teksta se bave specijalizovani programi, procesori teksta. To su programi razliitih mogu%nosti, a poznatiji me'u njima su: Word for Windows, Lotus Ami Pro, Word Perfect i mnogi drugi. Razvijeni su i programi za prepoznavanje teksta sa pisanog uzorka sa ve%im ili manjim uspehom. U multimediji je razvijena specijalna forma teksta, nazvana hipertekst. Koncept hiperteksta je da veže odre'eni deo teksta za neki pojam. U odre'enom delu teksta je na neki nain, (npr. drugom bojom), istaknut jedan pojam, za taj pojam je vezan odre'eni tekst (objašnjenje
78
ELEKTRONSKO UENJE pojma). #italac, itaju%i tekst, nailazi na istaknuti pojam i klikom miša sa istaknutog pojma “skae” na tekst u kome je taj pojam objašnjen. Takav nain kretanja kroz tekst je neogranien. Zbog sve ve%e upotrebe slika i videa, na osnovu hiperteksta, nastala je hipermedija. Organizovana je na isti nain kao i hipertekst, sa razlikom što se na istaknuti pojam vezuje slika, animacja, zvuni zapis i drugo. Postavlja se pitanje da li je elektronski tekst pedagoški koristan. Tradicionalne forme pojave teksta u nastavi su udžbenik, radne sveske, nastavni listi%i, beleške u svesci, tekst ispisan rukom na tabli, skripte (sistematizovane beleške sa predavanja) i slino tome. Savremeno nastavno okruženje uvodi tekst na raznim oblicima ekrana (personalni monitor, projekcija na zidu, elektronska tabla, i drugi). Gotovo sva rešenja multimedijalnih dokumenata sadrže TEKST kao osnovni element integracije, koji ini osnovu celog dokumenta. Multimedijalno okruženje omogu%ava organizaciju i predstavljanje tekstualnog iskaza na mnoštvo razliitih naina koji zadržavaju pažnju itaoca uz istovremeni uspešnije izvo'enje kroz celokupni dokument. Tekst na papiru je linearan, a elektronski može biti organizovan po frejmovima, ekranima, tabelama, linkovan, sa raznim efektima. Slova i svi znakovi koji se koriste raznim fontovima su zapravo sastavljeni od me'usobno povezanih krivi i pravaca - vektora. To omogu%uje promenu veliine fonta bez gubitaka na kvalitetu. Prilikom rada u programima za obradu slike kvaliteta slike se gubi pove%anjem. Kod teksta se to ne doga'a jer je izra'en vektorski. Jezici za opisivanje hiperteksta su jezici koji omogu%avaju da se precizno opiše hipertekstuelna struktura jednog teksta (uputnice na druge tekstove, itd). Ovi jezici dopuštaju da se eksplicitno opiše logika struktura teksta i razliiti tipovi veza u tekstu. Veze mogu biti unutrašnje (kada veza upu%uje na drugi deo istog teksta), spoljašnje (kada veza upu%uje na neki drugi teksta) i izvršne (kada se unutar teksta aktivira veza na neku izvršnu
79
ELEKTRONSKO UENJE proceduru).Najznaajniji jezici ove vrste su SGML, HTML (skr. od HyperText Markup Language), pojednostavljena verzija SGML-a, XHTML (skr. od Expandable HTML) i XML (skr. od Extensible Markup Language, "kompromis" izme'u preterane složenosti SGML-a i jednostavnosti HTML-a). Izvorne datoteke sa dokumentom opisanim u HTML-u imaju obino sufiks (ili ekstenziju).html ili .htm, a nalaze se u odre'enom direktorijumu servera vezanog na Internet, što ih ini dostupnim (vidljivim) na web-u. Jezik HTML se zasniva na eksplicitnom obeležavanju logike strukture dokumenta. Obeležavanje se vrši pomo%u etiketa (engl. tag) koje opisuju elemente logike strukture teksta. Tekst dobija svoj grafiki izgled u zavisnosti od navigatora koji je upotrebljen za njegovu vizuelizaciju. U zavisnosti od svojstava navigatora i njegove konfiguracije, jedan dokument obeležen u HTML-u može imati razliite grafike izglede. Etikete se navode izme'u uglastih zagrada < i >. U ovim zagradama se navode opisi pojedinih elemenata strukture teksta. Etikete se u HTML-u mogu razvrstati na – proste etikete ili markere za opisivanje jednostavnih elemenata logike strukture. Oblika su: – složene etikete ili ogra'ivai su zagrade oblika t kojima je opisan izgled dela teksta t. –
atributi složenih obeležja oblika:
t koji pružaju dodatne informacije, obino o grafikom izgledu, dela teksta t; Mininalna struktura HTML-dokumenta ... obuhvata etikete: , - zagrade HTML-teksta; , - zagrade zaglavlja, sadrži meta-definicije HTMLdokumenta; , - zagrade za naziv HTML-dokumenta i , - zagrade „tela” teksta obeleženog dokumenta.
80
ELEKTRONSKO UENJE
HTML (HyperText Markup Language) je prost programski jezik, koji je u stvari standard za prikazivanje sadržaja Internet dokumenata. Prilikom razvoja Interneta stvorena je i nova vrsta dokumenta – hipertekst. Ekstenzije koje se koriste za ove vrste stranica su .html i .htm. i one se nalaze na serveru, u odre'enim direktorijumima, koji ih ine dostupnim za korisnike na Web-u. Da bi se opisao izgled i sadržaj stranice postoji ve%i broj jezika, a znaajniji su: Ø SGML (Standard General Markup Language), Ø TeX i LaTeX (matematiki tekstovi), Ø PostScript (laserski štampai), Ø RTF (Rich Text Formati). Jezici koji su najznaajniji za opis hiperteksta su: Ø SGML (Standard General Markup Language), Ø HTML (HyperText Markup Language), Ø XHTML (Expandable HyperText Markup Language), Ø XML ( Extensible Markup Language, ovo nastalo kao kompromis izme'u složenosti SGML-a i jednostavnosti HTML-a).
CSS (Cascade Style Sheets) je ukratko, jezik formatiranja, koji služi za definisanje izgleda elemenata Web stranice. Pre HTML verzije 4.0 CSS se nije koristio jer je HTML služio za kompletno definisanje sadržaja, strukture i izgleda Web stranice, ali nakon ove verzije uveden je CSS koji je preuzeo ulogu samog definisanja konkretnog izgleda stranice, dok se pomo%u HTMLa i dalje definišu strukture i sadržaji stranice. Kako je HTML postajao složeniji, pojavljivali su se i problemi, naime, pored ve%ih mogu%nosti (kao što je definisanje izgleda elementa), istovremeno kôd je postajao neitljiviji i teži za održavanje. Razliiti browser-i su razliito prikazivali iste dokumente, i samim tim postojala je potreba da se uvede lakši nain odnosno metoda prikazivanja elemenata na stranici. Da bi se to postiglo na zvaninom forumu W3C-a je predloženo devet razliitih metoda, od kojih su izabrane 81
ELEKTRONSKO UENJE dve kao temelj onoga što je kasnije postalo CSS: CHSS (Cascading HTML Style Sheets) i SSP (Steam-based Style Sheet Protocol). Prvo je Hakon Vium Li (koji je trenutno šef tehnike službe kompanije opera) predložio CHSS u oktobru 1994. godine, jezik koji je imao dosta slinosti sa današnjim CSS-om, a Bert Bos je radio na browser-u po nazivu Argo, koji je imao sopstveni nain definisanja stilova. Njih dvojica su radili zajedno da bi osnovali CSS standard. CSS je za razliku od postoje%ih jezika dozvoljavao da više opisa utie na dokument. W3C je osnovan 1995. godine i preuzeo je funkciju razvoja CSS-a. Do kraja 1996. godine, CSS je bio spreman da se objavi kao standard, koji i objavljen decembra te godine. Sintaksa CSS-a se sastoji od opisa izgleda elemenata u dokumentu. Opis može da definiše izgled više elemenata, i više opisa može definisati izgled jednog elementa. Na ovaj nain se opisi slažu jedan preko drugog da bi se definisao konaan izgled odre'enog elementa (otuda naziv Cascading, što je u prevodu crep, da bi se doaralo slaganje jednog stila preko drugog u definisanju konanog izgleda elementa). Svaki opis se sastoji od tri elementa: Ø Definisanja ciljnih elemenata, Ø Svojstva, Ø Vrednosti. Javascript je uveden od strane Netscape-a i ovaj skript se koristi u programiranju WWW stranica. Uveden je uporedo sa uvo'enjem podrške za Javu. Nakon što je u veoma kratkom roku postao popularan i široko primenjen, Microsoft je i sam pored svog Visual Basic Scripts-a uveo i svoju verziju Javascript-a, pod nazivom JScript, ali koju niju uspeo da licencira jed nije dobio licencu. Javascript i Java, bez obzira na slinosti u nazivu, su razliiti jezici i oni predstavljaju razliite tehnike programiranja na Internetu. Javascript je skript jezik, a Java je programski jezik. Razlike izme'u Jave i Javascripta je u tome što se u Javi kreiraju programi koji mogu da rade nezavisno od WWW itaa, dok Javascript iskljuivo radi u okviru WWW itaa. Da bi se
82
ELEKTRONSKO UENJE neki HTML dokument unapredio, nije nam potrebna Java koja je ipak mnogo složenija i obimnija od Javascripta, ovo se može uraditi pomo%u Javascript-a i to bez preteranog zamaranja pravim programiranjem, koji je jednostavan za razumevanje i upotrebu. Me'utim Javascript jeste zasnovan na Javi, ali postoje i brojne razlike.
PHP (Hypertext Preprocesor) je open-source server-side skriptni jezik, koji se koristi za dinamko prikazivanje HTML kôda. Dakle, pomo%u PHP-a se može kreirati HTML stranica na serveru i pre nego što se ona pošalje klijentu. Zbog ovog naina generisanja sadržaja, krajnji korisnik ne može videti kôd odnosno skriptu, koja je generisala sadržaj stranice koji on gleda, ve% on vidi tj. ima pristup istom HTML kôdu. Vrlo prosto, PHP je jedan od najmo%nijih i najpopularnijih skriptnih jezika trenutno na tržištu. Svakim danom raste i broj sajtova koji su napravljen uz pomo% PHP-a, a i broj kompanija koje žele primeniti ovu vrstu jezika na svojim sajtovima je sve ve%i. PHP je pre svega stekao popularnost zbog lako%e kojom se može stvoriti opširna web stranica sa jako velikim koliinama podataka. Najve%a prednost PHP u odnosu na ostale web skriptne tehnologije je što on pruža podršku za rad sa širokom paletom baza podataka. PHP podržava sve popularnije baze podataka, kao što su : MySQL, MSSQL, PostgreSQL, Oracle itd. PHP je veoma mo%an open-source server-side skriptni jezik, ali mogu%nost pristupa bazama podataka je nesumljivo najvažnije svojstvo svakog modernog programskog jezika. #injenica je da sistem za upravljanje bazama podataka omogu%ava mnogo mo%nih funkcija za pristup razliitim bazama podataka. Programski jezik kao što je PHP sadrži veoma veliki broj funkcija za pristup najrazliitijim bazama podataka. Mnogi programeri, a i sami autori smatraju mogu%nost povezivanja sa bazama podataka, njegovim najjaim i najznaajnijim svojstvom. PHP podržava slede%e sisteme za upravljanje bazama podataka: Abadas D, dBase, Empress, FilePro, Informix,
83
ELEKTRONSKO UENJE ODBC (Open Database Connectivity), InteBase, mSQL, MySQL, Oracle, PostgreSQL, Solid, Sybase, Velocis, Unix dbm, Microsoft SQL Server.
MySQL je otvorenog kôda RDBMS (Relational Database Management System) koji je baziran na SQL (Structured Query Language) za obradu podataka u bazi podataka. MySQL je odlian i ima veoma široku primenu, a ujedno je i baza podataka koja se najviše koristi u radu sa PHP-om. MySQL je višekorisniki SQL sistem za upravljanje bazama podataka i on radi kao server obezbe'uju%i višekorisniki interfejs za pristup bazi podataka. Koliko je popularan govori i podatak da se procenjuje da ga u svetu koristi oko deset miliona ljudi. Firma koja je razvila MySQL je smeštena u Švedskoj i ona je jedinstveni vlasnik i sponzor, i kao takva drži najve%u ve%inu prava nad kôdom. MySQL je kao i PHP softver otvorenog kôda, ali se tako'e može na%i i pod tradicionalnim komerijalnim uslovima licenciranja za posebne sluajeve. Firma MySQL AB, održava i razvija sistem, ali i zara'uje preko napla%ivana tehnike podrške, servisa, i od prodaje licenci za komercijalnu upotrebu programa. Administracija MySQL-a se vrši preko interfejsa u obliku komande linije, ili grafikog interfejsa “MySQL administrator”. Ova firma pored ovog alata proizvodi i neke komercijalne i nekomercijalne alate, koji su dostupni na tržištu. Alat PhpMyAdmin je slobodan alat iji je interfejs u obliku Web stranice, i koji je napisan u samom PHP-u.
RAUNARSKA GRAFIKA Raunarska grafika je produkcija ili obrada slika na raunaru za koriš%enje u bilo kom mediju. Statine slike koje se koriste u grafikom dizajnu se danas skoro u potpunosti stvaraju ili modifikuju uz pomo% raunara, kao i statine slike za stripove, ali i „dinamike ” slike oživljene u pokretu animacije, simulacije. Primenjena je u svim segmentima oristi u inženjeringu i dizajnu
84
ELEKTRONSKO UENJE potpomognutom raunarima, gdje se dizajnirani objekti crtaju modeliraju, prave simulacije i rade analize uz pomo% specijalizovanih programa ili informacionih sistema. programski alati za obradu tekstualnih sadržaja imaju mogu%nost prihvatanja i ugradnje slike koja je prethodno izra'ena nekim od namenskih alata za izradu crteža, grafike, slike ili prihvatanje sadržaja ekrana raunara (capture).
Za razliku od izrade slike na papiru ili platnu, slika u raunaru mora imati precizno utvr'enu strukturu zapisa, odnosno definiciju elemenata od kojih %e se graditi slika. Struktura zapisa podataka na ekranu raunara odre'uje kvalitet prikaza slikovnog sadržaja koji se prethodno mora definisati kao skup binarnih brojeva kojim se utvr'uje sadržaj podataka od kojih se gradi slika. Elektronska slika raunarskoj grafici gde se primenom složenih algoritama izra'uju elementi slikovnog prikaza, njihovi atributi kao i spajanje elemenata u slikovni izraz. Osnovne vrste grafike na raunarima Vektorska grafika gde su objekti sainjeni od vektorskih linija (zatvorenih) koji nose informaciju o: dužini, smeru, boji linije i fill boji. Promenama jedne od koordinata menja se izgled objekta. Kvalitet slike se ouvava umanjivanjem odnosno uve%avanjem slike matematikim preraunavanjem vektora Rasterska grafika je "crtanje" pomo%u mozaika piksela pri emu svaki piksel posebno nosi informaciju o boji koju reprodukuje. Prikaz od najmanje jednog do teoretski beskonanog broja polja na površini odre'ene veliine, a zajedno ine mozaik složen da ini celovitu sliku. Polja se moraju dodirivati, ali ne i preklapati Tako stvorena slika naziva se još i bitmapa, a polja – pikseli. Rezolucija - Broj piksela na površini odre'ene veliine Gotovo svaki program za izradu ili obradu grafike, bilo da se radi o
85
ELEKTRONSKO UENJE vektorskoj ili rasterskoj može se smatrati profesionalnim ako ima mogu%nost rada u barem jedan od tih formata. Veoma su pogodni za ispis i pripremu za štampu jer podržavaju Post Script programski jezik koji je zaslužan upravo za ubrzavanje i lakši rad pri prenošenju grafike sa ekrana raunara na željeni medij nekom od metoda reprodukcije grafike Najkorišteniji formati grafikih datoteka: CPT - Corel Photo-Paint datoteke podržavaju sve dubine boja, sve vrste slika, ne gubi se sažimanje veliine datoteke, spremanje slika u slojevima, ali zauzimaju mnogo mesta na medijima za uvanje podataka. PSD - Adobe Photoshop datoteke podržavaju sve dubine boja, itaju slike svih drugih datoteka, tako'e ne gube pri kompresiji, do 100 slojeva slika u jednoj datoteci. Osim njih, postoje i datoteke koje su manjih mogu%nosti, ali su univerzalne za sve programe koji imaju mogu%nosti rada sa rasterskom grafikom. Njihovi formati su: BMP - standardni format za rasterske slike na svim PC raunarima. Bez mogu%nosti su spremanja u slojevima, ali grafika u tom formatu zauzima poprilino prostora na medijima za uvanje podataka TIFF - veoma prihva%en format velikih mogu%nosti raširen podjednako na PC i MAC platformama. Podržava sve dubine boja i spremanje u slojevima. Optimiziran za štamparske procese, od pripreme za štampu do ispisa na razliitim štampaima jer podržava uvanje slike u punom CMYK modelu boja Za razliku od prethodnih, nešto destruktivniji formati slika su: JPG - format koji sliku “siromaši” metodom kompresije. Svaka slika pohranjena u datoteku .jpg formata gubi svoj prvobitni kvalitet, ali i svoju veliinu koju zauzima pri uvanju na odre'enom mediju. Stepenom kompresije možemo upravljati tako što ve%om kompresijom slika postaje slabijeg kvaliteta, ali i manje veliine na mediju. Ovaj format podržava prikaz svih dubina boja, ali nije prikladan za grafike namenjene štampi, ve% 86
ELEKTRONSKO UENJE prikazu na ekranu. Razlog tome je taj što svaki ekran ima svoju rezoluciju koja prikriva relativno loš kvalitet slike. Iz tog razloga je relativno teško uoiti razliku izme'u originalne slike i one sa minimalnom kompresijom. GIF - format datoteke koji sliku prikazuje sa samo 256 boja i namenjen je grafici za Internet. Nije preporuljiv za slike sa puno tonova, ve% za crteže ili skice. Nipošto se ne koristi kao format slike namenjene bilo kakvom obliku štampe. Vektorskim formatima mogu se smatrati svi oni namenjeni za trodimenzionalne grafike, razliitih nacrta, shema, itd. Svaki moderni vektorski program podržava mogu%nost unosa rasterske grafike unutar vektorskog rada. Raunarska grafika se u obrazovnim aplikacijama može na%i u višeslojnoj primeni, i to u: • oblikovanju korisnikih interfejsa - ve%ina aplikacija na personalnim raunarima i na radnim stanicama imaju grafiki sistem prozora (engl. graphical user interface – GUI) pomo%u koga komuniciraju sa korisnicima uenicima. • interaktivno crtanje (za prikazivanje funkcija, dijagrama, histograma i slinih grafikih prikaza sa svrhom jasnijeg sagledavanja složenih pojava i olakšanja procesa odluivanja); • pripremi elektronskih izdanja (raunarska grafika široko se koristi za izradu elektronskih i štampanih dokumenata); • projektovanju pomo%u raunara (engl. Computer Aided Design - CAD danas se standardno koristi za projektovanje sistema i komponenata u mašinstvu, elektrotehnici, elektronici, telekomunikacijama, raunarstvu...); • kreiranju simulacija i animacija, kao višeg nivoa multimedijalnih prikaza informacija.
87
ELEKTRONSKO UENJE ELEKTRONSKI ZVUK I VIDEO Zvuni sadržaj u praksi predstavlja analognu pojavu koja traje u vremenu odre'enim intenzitetom kretanja (amplituda), te se proširuje talasima odre'ene brzine. Osnovna razlika analognog i digitalnog signala: zvuk u analognom svetu shvatamo kao kontinuirani sled iskazan u vremenu i odre'enog raspona (raspon je mogu%e približno tano izmeriti u bilo kojoj vremenskoj taki). Kod digitalnog zvuka, signal je definisan za tanu vremensku taku i može imati vrsto definisan broj vrednosti. Dva su osnovna razloga primene zvuka u ovim aplikacijama: pružanje informacije koja ne može biti isporuena drugim medijumom, i drugo, pružanje ose%aja doga'aja, prisutnosti u njemu i samim tim pove%anog stepena aktivnosti u nastavi. U obrazovnim aplikacijama postoje tri osnovne vrste zvunih sadržaja: muzika, zvune metafore i govor. Digitalni video multimedijanim obrazovnim aplikacijama dodaje elemenat stvarnosti. Video može preneti poruku uspešnije od zvuka ili teksta. Tehnologija koja pruža mogu%nost prenošenja najviše informacija u najmanje vremena i s najve%im uticajem. Me'utim, zahteva najviše performansi od svih ostalih zapisa. Implementacija videa u digitlnu prezemz+taciu podrazumeva digitalnu formu videa.. Digitalni video, gde je vaki pixel pojedinih kadrova predstavljen binarnim brojevima, ine etiri bitna elementa: broj kadrova u sekundi, veliina prozora unutar kojeg se prikazuje video, kvalitet slike, brzina prenosa podataka (bit rate). Princip iluzije kretanja postiže se kao i kod analognog videa s manjim brojem kadrova u sekundi (10-15 kps) – ispod 10 kps izgleda kao serija slika. Veliina prozora zavisi od broja pixela koji se prikazuju vodoravno i uspravno, neke tipine veliine su: 160x120, 240x180, 320x240, 640x480. Kvalitet slike zavisi od rezolucije za reprezentaciju slike. Na kvalitet, ali i na veliinu datoteke s videom utie i zvuk. Smanjivanjem ili broja pixela ili veliine prozora u kojem se gleda video je postupak kompresije.
88
ELEKTRONSKO UENJE
ANIMACIJA Animacija po svojoj prirodi spada u domen raunarske grafike i definiše se kao brzo prikazivanje kadrova (frejmova - frames) koji opet predstavlaju niz crteža objekta koji se razlikuju u detaljima. Privid pokreta postiže se crtanjem objekta u razliitim položajima u svakom kadru, ime se dobija utisak da se objekt pomera kad se kadrovi prikazuju zajedno odre'enom brzinom. Na ovaj nain grafici je dodata vremenska dimenzija i nazivamo je još "grafika u pokretu". Animacije predstavlaju glavni izvor akcije u multimedijalnim obrazovnim prezentacijama. U nastavi animacija je aktivna demonstracije ili prezentacije koje ne mora a može imati interakciju s korisnikom – uenikom Prikazivanje procesa ili prirodnih pojava (na pr. kretanje planeta oko Sunca).Primenjivanje efekata kao manjih animacije ima za cilj privu%i pažnju korisnika. Na primer, jednostavno animiranje teksta i objekata – razliiti efekti na pr. kod MS PowerPointa.
89
ELEKTRONSKO UENJE Dvodimenziolnalna animacija je naješ%e korištena vrsta animacije (na pr. crtani filmovi) i na raunarima, ali 3D animacija postaje sve popularnija koja osim visine i širine, objektima dodaje dubinu. Zahtevnija je i za izradu, i korištenje. Crta se mrežni model objekata te se dodaje odgovaraju%a tekstura, zatim se objekti smeštaju na neku pozadinu Koriste se posebni programi za izradu (CAD, za izradu VRML objekata). Animacija je mogu%a zbog tromosti oka - objekt kojeg je videlo oko ostaje zapam%en još nekoliko trenutaka nakon gledanja. Prilikom izrade obrazovne aplikacije prepruuje se izbegavanje više od jedne animacije na stranici (ekranu). Animacija se da se prenese neka poruka ili nešto naglasi a ne samo iz estetskih razloga. Potrebno je pažljivo usaglašavanje animacije na stranicama s tekstom jer ometaju koncentraciju pri itanju. Treba voditi rauna o veliini datoteke s animacijom – uitavanje na Web stranicu može trajati dosta vremena. Standardi u oblasti E U%enja Standardi omogu%uju brz i jednostavan prelazak s jednog courseware alata na drugi. Budu%i da je kao i kod svih ostalih vrsta softvera gotovo nemogu%e predvideti njegovu budu%nost i dugoronost, standardizacija obezbe'uje osiguranja da sadržaj ne%e biti izgubljen injenicom da je softevrska platforma izmenjena. Trenutno su na tržištu etiri razliita standarda za razmjenu podataka u courseware alatima. SCORM (Sharable Content Object Reference Model ) je trenutno na tržištu najdominantniji standard. Ova specifikacija standarda ima za cilj da kreiranje materijala za uenje tako da on može biti ponovo koriš%en (reusable), a u formi "instrukcionih objekata", namenjenih da budu isporuivani u okviru tehniki unapred specificiranih raunarskih, webbaziranih okruženja. SCORM opisuje taj tehniki okvir pomo%u normativa, specifikacija i standarda zasnovanih na radu nekoliko me'usobno odvojenih tela za specifikaciju i standardizaciju elektronskog uenja. Sve ove organizacije i dalje rade sa ADL-om na razvoju i rafinisanju svojih
90
ELEKTRONSKO UENJE sopstvenih specifikacija elektronskog uenja i standarda, pri tome pomažu%i da se dalje razvija i unapre'uje SCORM. SCORM knjiga
Pokriveni koncepti
Kljune tehnologije
Oblasti preklapanja
Brojni elementi SCORM-a, upoznavanje terminologije
Pokriva ostale oblasti na visokom nivou.
CAM
Spajanje, oznaavanje i pakovanje sadržaja za uenje
SCO, Asset, Content Aggregation, Package, Package Interchange File (PIF), Metadata, Manifest, Sequencing Information, Navigation Information
SCO i LMS komuniciraju putem RTE. Manifesti sadrže informacije o sekvenciranju i navigaciji.
RTE
Upravljanje sadržajem od API, API Instance, Launch, Session strane LMS-a: lansiranje, Methods, Data Transfer Methods, komunikacija LMS-sadržaj, Support Methods, Temporal Model, pra#enje, transfer Run-Time Data Model podataka, obrada grešaka
SCO je opisan u CAM knjizi – a to su objekti sadržaja koji se koriste u RTE.
SN
Activity Tree, Learning Activities, Sadržaj za sekvenciranje i Sequencing Information, Navigation navigaciju Information, Navigation Data Model
Sekvenciranje i navigacija utiu na to kako je sadržaj složen u Manifestu.
Pregled Konceptualne informacije visokog nivoa apstrakcije
Tabela 1 – pokrivenost oblasti SCORM tehnikim knjigama [45]
SCORM predstavlja bazu, integraciju i uskla'ivanje odre'enih specifikacija i standarda (postavljenih od strane drugih standardizacionih tela i organizacija). Fizika forma ovoga je kolekcija tzv. SCORM "tehnikih knjiga". Ovi dokumenti objedinjuju i uskla'uju pomenute standarde u jedan koherentan koncept. Ove tehnike knjige su: • • •
Content Aggregation Model (CAM) – model agregacije sadržaja, Run-Time Environment (RTE) – izvršno okruženje i Sequencing and Navigation (SN) – sekvenciranje i navigacija kroz sadržaj.
SCORM je najrašireniji model sadržaja, zamišljen kao organizacija sadržaja za samostalno (self-paced) uenje. Razvilo ga je Ministarstvo obrane SAD-a radi efikasnije izrade sadržaja za obuku vojske. Model se sastoji od resursa (Asset), deljivih objekata sadržaja (Sharable Content Object – SCO), 91
ELEKTRONSKO UENJE aktivnosti (Activities) i agregacija sadržaja (Content Aggregations). Model SCORM naglašava nezavisnost deljivih objekata sadržaja o kontekstu, kako bi se pove%ala mogu%nost ponovne upotrebe. Ovaj model nema ugra'enu semantiku klasifikaciju sadržaja. SCORM se naziva i "referentnim modelom" jer ne definiše svoje standarde, ve% koristi postoje%e preporuke, poput IMS CP za agregaciju sadržaja, IEEE LOM za metapodatke i AICC za komunikaciju sa sistemima za upravljanje uenjem. No, nedostaci SCORM-a su esto samo teoretska kompatibilnost me'u LMS-ovima i zahtevno prilago'avanje strukture sadržaja potrebama drugih korisnika. LEARNATIVITY standardi Model Learnativity sastoji se od pet nivoa objekata slinih modelu SCORM. Ovaj model dodatno sadrži i semantiku klasifikaciju sadržaja, kao kombinaciju sheme Structured Writing i tipova resursa specifikacije LOM. CISCO standardi Model CISCO Systems za definisanje strukture sadržaja nešto je strože definiran od prethodno spomenutih modela. Svaka se lekcija (Reusable Learning Object – RLO) ovde sastoji od tema (Reusable Information Object – RIO). Lekcija zapoinje pregledom lekcije, zatim sledi 5-7 tema (RIO) i rezime lekcije [22]. Provera znanja obavlja se pre poetka i na kraju lekcije. Teme mogu biti semantiki strukturirane, upotrebom pojmova poput injenica, koncepata, analogija, preduslova, tablice odluka itd. Stroga struktura omogu%uje lakšu organizaciju sadržaja, s obzirom na koliinu materijala i važnost obrazovanja u poslovnom procesu. ALOCOM standardi Abstract Learning Object Component Model (ALOCOM) je model preslikavanja postoje%ih modela sadržaja kako bi se omogu%ila što jednostavnija zajednika upotreba sadržaja razliitih modela. Pritom je jedan od ve%ih problema uskla'ivanje hijerarhije postoje%ih modela, Sami objekti uenja mogu biti jednociljni, višeciljni, ili biti agregacije više
92
ELEKTRONSKO UENJE objekata uenja, dok su komponente objekata uenja podeljene na: • fragmente sadržaja – osnovne komponente sadržaja, najmanjeg hijerarhijskog nivoa, poput teksta, slike, audio/video datoteke • objekte sadržaja – komponente objekta uenja nastale agregacijom fragmenata, usmerene na jednu informaciju, definisane po klasifikacijskim osnovama sadržaja. IEEE IMS Global Learning Consortium je globalna neprofitna organizacija koja radi na promovisanju novih metoda u uenju . Njihova glavna aktivnost je rad na standardima interoperabilnosti kao što su QTI i Content Packaging. Content Cartridge je specifikacija koja je u razvoju od strane IMS-a. Glavne prednosti ove specifikacije su:
•
Ve%i izbor sadržaja Uklanja problem proizvo'aa i platforme. Sadržaji bivaju zapakovani u tzv cartridge i mogu se uvesti u bilo koji LMS koji je kompatibilan sa ovim standardom. Ve%e mogu%nosti kod procene znanja polznika.
•
Pove%ana fleksibilnost, deljenje i ponovna upotreba.
• •
AICC obzirom na razliite medije formate i zapise digitalizovanih nastavnih materijala, ne treba oekivati da %e uenici kao korisnici elektronskog izvora informacije tražiti prema autoru, naslovu ili nekoj drugoj formalnoj karakteristici, bilo u opštem ili specijaliziranom informaciskom servisu, kao što su to sistemi za elektronsko uenja. Istraživanja pokazuju da korisnici pretražuju javno dostupne biblioteke kataloge pretežno traže%i dokumente prema njihovom sadržaju [35]. Pogotovo ne treba oekivati da %e korisnici
93
ELEKTRONSKO UENJE servisa izvore informacija tražiti prema autoru, naslovu ili kojoj drugoj formalnoj karakteristici. To jednako vredi kako za tekstualne dokumente tako i za slike, zvuk, videozapise ili druge vrste informacija. Prosean korisnik informacijskih servisa oekuje da se jedan te isti informacijski podatak - objekat pojavljivuje nekoliko puta u sasvim razliitom kontekstu: nekad kao samostalni objekat, nekad kao deo neke celine. Podaci poput naslova, autora, datuma kad je stavljen na raspolaganje, formata i tome slino mogu se razlikovati u razliitim sluajevima. Jedina suštinska karakteristika elektronskog dokumenta, u ovom sluaju ostaje njegov sadržaj. Korisnik upravo oekuje da %e mo%i birati me'u razliitim instancijama odre'enog sadržaja, traže%i isti ili slian sadržaj u razliitim elektronskim formatima (tekst, HTML, pdf itd.) ili datotekama razliite veliine. METAPODATAK.... Da bi se omogu%io prikaz sadržaja dokumenta, tj. prezentacija i pregled elektronske gra'e prema sadržaju, važno je raspolagati standardima i pomagalima za izradu formalnog i sadržajnog opisa, a potom treba omogu%iti itljivost i razumljivost odgovaraju%ih metapodataka.
Objekti u%enja
94
ELEKTRONSKO UENJE
Za definisanje objekata uenja koristi%emo definiciju IEEE LTSC (Learning Technologies Standard Commity): «Objekat uenja je svaki entitet, digitalni ili ne-digitalni koji se može koristiti, višestruko iskoristiti ili se na njega referncirati potpomognuti tehnologijom»[32]. Mogu se prona%i još dosta definicija od kojih je jedna da je «objekat uenja svaki digitalni resurs koji se višestruko može koristiti kao potpora uenju»[33]. Svim definicijama i teorijama je jedinstveno vi'enje osnovnih karakteristika objekata uenja: re-primenjivost (reusability ), dohvatljivost (accessability ), me'udelovanje (interoperability ), trajnost (durability ), modularnost (modularity ) [31]. U zavisnosti od vrste sadržaja koji objekat nosi, za njihovo opisivanje koriste se razni oblici metapodataka, i u tom smislu su se iskristalizovale dve norme za opisivanje digitalnog sadržaja: Doublin Core i IEEElEARNING Object Metadata. Koncept metapodatka kao sastavnog dela elektronskog dokumenta koji nastaje u procesu kreiranja dokumenta i ostaje integralni i nedodirljivi deo samog elektronskoga dokumenta, u sluaju informacijskih servisa ustupa mesto konceptu izrade opisa web-stranice kojim se može nezavisno manipulisati i koji se može podvrgnuti rigoroznijim standardima i obogatiti dodatnim informacijama (stand-alone metadata). Isto vredi kada se radi o pretraživanju izvora u obliku slike, zvuka, animacije, programskog koda ili videa [35]. Doublin Core je me'unarodni sporazum o osnovnom skupu elemenata koji je nužan da se jednoznano opiše i na osnovu toga na internetu prona'e bilo koji objekt nalik dokumentu. Standardizacija obrazovnog sadržaja, posebno u sistemima gde postoji potreba za upravljanjem ve%om koliinom materijala, je stalno pitanje i tema koja sve više dobija na važnosti. Rešenje ovog problema u standardima za strukturiranje sadržaja. Pritom se pažnja posve%uje: • strukturiranju složenog sadržaja po razliitim nivoima složenosti • semantikom strukturiranju sastavnih komponenata sadržaja
95
ELEKTRONSKO UENJE Prvi problem opisuje hijerarhiju ovakvih modela, koja se kre%e od "sirovog" materijala (raw data) poput teksta ili fotografija, preko tema (topic) i lekcija (lesson) do itavih kurseva. Pritom se, kao drugi problem, rešava pitanje semantike strukture objekata, u kombinaciji shema strukturiranja, poput primjera, vežbi, koncepata i sastavnih delova, poput slika, teksta ili zvuka. Prvi problem upu%uje na strukturiranje, a drugi na dekompoziciju sadržaja. Sledi nekoliko primera poznatijih modela sadržaja.
96
ELEKTRONSKO UENJE
6.
F U N K CI O N A L N I
M O D EL
ZA
E L EK T R O N S K O
U E N J E
5.1. LMS – Razvoj i upravljanje sistemom za elektronsko uenje E(21+9 075.+G+-/97 H;7I >(3 =;(9 20. 17=( I+17+ 97 I+ H+9(17 LMSa (Learning Management System), >/>073( 2( ?H;(1J(B7 ?A7B73. K1/ >/>073/ +3+-?M(1(9? I( .(>0(1./= H;(0/ /.I/1/I?(G./ ;(I / .(H;7I(= >1(=+- ?A7./=( / I( H+I(0=7 47G7N/ ? +I;7O7.? 4(2? H+I(0(=(. P(=+ 97 H+9(1( +1/5 >/>073( .(/QG( .( +IG/A(. +I2/1 ? +4;(2+1(B?, 1;737.+3 97 ?>0(.+1J7.+ I( LMS 0;74( I+H?./0/ I;?-/3 (G(0/3( (I+ 0(I( >7 =+;/>0/+ >(3+ 2( I/>0;/4?R/9? .(>0(1./5 3(07;/9(G(), =(=+ 4/ ?A7./= 3+-(+ I( H+>0(.7 (=0/1./ A/./G(R .(>0(1.+- H;+R7>(, ( .7 I( 4?I7 >(3+ H(>/1./ H+>3(0;(A / H;/3(G(R 2.(B(. LMS je termin koji se odnosi na veb aplikacije koje rade na serveru, a pristupa im se preko veb itaa. Server je obino stacioniran u vašoj raunarskoj uionici, a može biti i bilo gde u svetu. Može mu se pristupitikroz lokalnu raunarsku mrežu ili putem internet konekcije. LMSovi daju nastavnicima alate za kreiranje veb sajta kursa i daju mu mogu%nost kontrole pristupa, tako da samo upisani polaznici mogu da ga vide. Pored kontrole pristupa, LMS-ovi poseduju razliite alate koji mogu pomo%i da kurs bude još uspešniji. Oni omogu%avaju jednostavno ostavljanje dokumenata, vo'enje diskusija na mreži, testiranje i anketiranje polaznika, prikupljanje i pregled zadataka, snimanje ocena. Ve%ina obrazovnih platformi koje su sposobne za ostvarivanje elektronske nastave i uenja, pored pojmovnih razlika obezbe'uju vrlo sline mogu%nosti korisnicima. Najbitniji i najosnovniji elementi su ugra'eni skoro u svim sistemima su: 97
ELEKTRONSKO UENJE
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Mogu%nost za stvaranje, unos, sistematizaciju, modifikaciju raznih komponenti nastavnog materijala (tekst, multimedija, simulacija) i za njih vezane kalendare, kursne vesti. Sredsva za odre'ivanje strukture nastavnih komponenati Testmodul, upitnik i razni moduli za procenjivanje i za proveravanje znanja, elektronski dnevnik Registracija samostalnih i zajednikih akcija korisnika, sredstvo za obezbe'enje samostalanog-, individualanog-, privatanog- i zajednikog rada Korisniki profili dostupni lozinkom, sredstva koja omogu%uju podešavanja privatnih profila Odre'ene dostupnosti prema modulovima sistema za svaki profil (npr. Za komponenate kursa ili za elektronski dnevnik) Sredstva koja omogu%uju zajedniko razvijanje, dopunjivanje, procenjivanje pojedinih komponenata nastavnog materijala Mogu%nost odrade samostalne stranice za predstavljanje u okviru sistema Mogu%nosti E-maila, vedeokonferencija
foruma,
chata,
e-portfolia,
audia
i
Administrativni moduli za sistematizaciju podataka portala, kurseva i korisnika Moduli za elektronsku trgovinu, sistem za elektronsko pla%anje (online pla%anje) [39]
Najrasprosranjeniji LMS sistem, je besplatan Moodle obrazovni sistem. Moodle je postao popularan ne samo zahvaljuju%i svojoj tehnikoj, i “obrazovno-tehnološkoj” karakteristici, nego i zato što je njegov razvoj usmeravan na nove obrazovne teorije i metodologije. To
98
ELEKTRONSKO UENJE znai da je Moodle prvi LMS sistem me'u obrazovnim platformama koji se bazira na kostruktivikoj pedagoškoj teoriji uenja.
Model LMS pdržanog sistema e u enja
Arhitektura LMS sistema Arhitekura LMS sistema za elektornsko uenje zasnovana je na etiri glavne komponente: korisniki nivo, nastavni materijal, evaluacija aktivnosti i komunikaciona platforma. Korisni k i nivo preuzima brigu o svim vrstaa korisnika koji participiraju u sistemu. Komponenta zadužena za nastavni
99
ELEKTRONSKO UENJE materijal
prati tok i isporuku svih vrsta zapisa koji nose informaciju o
nastavnom sadržaju i sam sadržaj.
LMS components
Department management:
Educational
General informative(marketing):
Preparation and submission of the theoretical material
Submission of the general information about the department
Receiving the information about teachers
Submission of the practical material
Submission of the general information on subjects
Receiving the information about students
Cooperation organizing
Submission of the general information on majors
Distribution of the information to the workers
Management of the educational process:
Receiving the information on subjects
Roster
Automated assessment
Layer of provision
U okviru LMS-a, korisnik se na platformu može prijaviti kao nastavnik, student ili kao administrator. Administrator je osoba koja ima sva ovlaš%enja nad alatom. Omogu%en mu je pristup svim postavkama platforme, menjanje korisnika i grupa, menjanje postavke za jezike, vizuleno oblikuje kurs, konfiguriše elemente kursa, ograniava prava pristupa korisnicima, prati statistiku sistema kao i mogu%nost nadogradnje sistema. Administrator u Claroline kreira uitelje, tj. daje korisniku ovlaš%enja za nastavnika koji sami kreiraju nastavu koje %e posle tako'e sami objavljivati. Prednost u samom startu je to što uitelj ne mora dobro da poznaje softver i raunare u opšte da bi se snašao. Uitelj je osoba koja kreira nastavnu temu, korisnike grupe, koriš%enje alata potrebnih u nastavi, kao i realizacije same nastave. Ovlaš%enja nastavnika (course manager) su manja u odnosu na administratora. Nastavniku ve%ina tehnikih elemenata nije potrebno da poznaje jer mu nisu bitna za rad, a samim tim ima više vremena da se skoncentriše na izradu i oblikovanje nastavnih tema.
100
ELEKTRONSKO UENJE Ueniki profil prijavljivanja na platformu vidi samo ono što je njemu neophodno za uenje, tj. samo ono što mu je nastavnik omogu%io. Nastavnik odre'uje one alate koji %e biti na raspolaganju studentu. Ostavlja mu uputsvo za uenje datog predmeta, ali na ueniku je da se sam oraganizuje i ui u vremenu i tempu koje njemu odgovara. Nastavnik mu ostavlja mogu%nost komunikacije sa drugim polaznicima, nastavnikom ili sa školskom ustanovom u opšte, kao i dodatne linkove u vezi date teme. Na ovakav nain podstie se kreativnost i snalažljivost studenta da do'e do dodatnih informacija vezanih za gradivo i samim tim naui još nešto novo što mu nastavnik nije dao u gradivu. ORGANIZACIJA NASTAVNOG SADRŽAJA Proces pripreme i izdavanja nastavnog materijala za potrebe sistema za elektronsko uenje treba i mora biti organizovan tako da materijal može biti lako na'en, preuzet i korišten od strane korisnika sistema, dakle "uenika". Osnovni problem u procesu uvo'enja elektronskog uenja jeste i nedostatak kompatibilnosti me'u platformama: kursevi razvijeni za odre'eni sistem ne mogu se lako uklopiti u sline sisteme drugih proizvo'aa. Razvoj sadržaja je zadatak koji iziskuje velik broj pomo%nih sredstava. #ak i kada su okviri predstavljanja sadržaja ( npr. HTML) prilago'avanje sadržaja se gotovo uvek moraju prera'ivati kako bi se ti sadržaji uklopili u logiku nove platforme. U ve%ini sluajeva organizacija i isporuka sadržaja su usko povezane sa logikom platforme. Kako bi se rešila ova situacija poslednjih godina predloženo je nekoliko rešenja za omogu%avanje razmene sadržaja. Standardi o strukturi sadržaja %e omogu%iti pojavu autorskih alata nezavisnih od platforme sa odgovaraju%im prednostima kako za dobavljae tako i za korisnike obrazovnih sadržaja. Naime, kako bi se kurs preneo iz jednog sistema u drugi potrebno je preneti sve elemente tog kursa (lekcije, testovi, simulacije,…) zajedno sa pripadaju%im "metapodacima". S druge strane, na toj novoj platformi mora se ponovo stvoriti struktura polaznog kursa.AICC-ov odbor za uenje uz pomo% raunara doprineo je standardizaciji strukture kurseva svojim "Smernicama za interoperabilnost" (Guidelines for Interoperability [4]). Prema AICC-u
101
ELEKTRONSKO UENJE delovi kursa koji se mogu prenositi kako bi definisali strukturu kursa definisani su kao elementi strukture. Postoje dva tipa elemenata strukture: - Jedinice pridruživanja, najmanji obrazovni elementi koji semogu prezentovati ueniku/studentu (npr. HTML stranica, simulacija, test ). - Blokovi (eng. blocks) koji grupišu jedinice pridruživanja i druge blokove. Postoji još jedan element, a to je cilj koji se koristi za definiciju uslova kursa. Jedinice pridruživanja, blokovi i ciljevi su elementi kursa. Ova specifikacija je nezavisna od broja elemenata strukture kursa tj. mogu%e je dodati neogranieni broj blokova strukturi. Slede%i prikaz je nainjen na osnovu AICC –ove referentne structure organizovanja nastavnih programa: Nivo Ime
Opis
1
Kurikulum (Curriculum)
Skup srodnih kurseva
2
Kurs (Course)
Jedinica pouavanja. Cilj kursa predstavlja ono što bi student trebao znati kako bi izvršio niz veština ili savladao odre'enu koliinu znanja.
3
Poglavlje (Chapter)
Smislena lekcija.
4
Podpoglavlje (Subchapter)
Smislena podela poglavlja.Skup lekcija ili modula.
5
Modul (Module)
Logiki skup lekcija (jedna ili više).
6
Lekcija (Lesson)
Jedinica pouavanja koja je logina podela pglavlja, podpoglavlja.
7
Pojmovi (Topic)
Logina podela lekcije.
8
Sekvenca (Sequence)
Deo lekcije gde veliki deo prikazanih slika ostaje nepromenjen dok lekcija napreduje. Svaka studentova interakcija ili aktivnost vezana uz lekciju ima vizualni prelaz (visual
podela
kursa.Skup
poglavlja
ili
102
ELEKTRONSKO UENJE carry-over) iz prethodne aktivnosti (visual inertia). Sekvence su obino razdvojene praznim ekranom. 9
Ekran /slajd (Screen/ Frame)
Smislena vizualna predstava nekog pojma i svaka interakcija vezana uz nju. Sadržaj jedne prezentacije koja se pojavi u jednom trenutku tokom lekcije.
10
Objekat (Object)
Deo ekrana ili okvira. Jednostavni objekti mogu biti grafiki, tekstualni ili logiki. Grafiki i tekstualni objekti imaju atribute prikaza, a logiki atribute ponašanja.
Tabela 1. [5] Sistem za upravljanje uenjem predstavlja programsku podršku koja globalno omogu%ava potpuno administriranje procesa uenja i pouavanja. LMS, Uoga LMS je prevashodno upravljanje, distribucija i objavljivanje jedinica uenja, i obavlja registraciju uenika, opis podataka o ueniku, omogu%ava izveštaj o obavljenom poslu, kao i navigaciju kroz sam sistem, isporuuje sadržaje. Osim toga, LMS je obino oblikovan tako da može rukovati sa kursevima koje su isporuili razliiti izdavai. Obino LMS ne ukljuuje u svojoj konfiguraciji autorske alate, nego je orijentisan iskljuivo na upravljanje kursevima koji su kreirani na nekim drugim alatima. LMS se osim navedenog definiše i kao neka vrsta operativnog sistema za e – uenje te kao takav doprinosi automatizaciji administrativnih postupaka u procesu u enja kao što je: rukovanje planom kurseva racija uenika, isporuka sadržaja za uenje, komunikacija uenika i uitelja, pra%enje i izveštavanje o vednovanju performansi uenja uenika (IsoDynamic, 2001). Prognoze su da %e slede%a generacija LMS najverovatnije sadržati: integrisane nastavne
103
ELEKTRONSKO UENJE sadržaje i autorske alate, podršku uenju prilago'eno individualnim potrebama uenika (eng. adaptive learning) kao i inteligentni tutoring (eng. intelligent tutoring) iji je koncept sadržan u filozofiji i strukturi inteligentnih tutorskih sustava. Sistem za podršku e-obrazovanju tzv. LMS je standardiziovani alat koji se koristi u e-obrazovanju. Inženjeri ga nazivaju "infrastrukturom koja podržava uenje". Kaže se tako'e da je LMS "mozak" a nastavni sadržaj "telo" organizma elektronskog sistema za uenje. History
News Discussions
Teachers Educational plans Information about speciality Subject1 KN
Informational management system
Start
LP
.Subject N
a e
Publishing printing industry
News Discussions
E-mail
Ti
Goal and task
Listeners/attendees
Subject interface
Connection with other Subject Info on subject Lection content
List of laboratory
List of practical works
Teaching – methodological materials
Šema LMS logike strukture Uloga LMS -a je koordinacija svim elementima distribucije znanja, obezbe'uju%i time preciznu i kvalitetnu kontrolu nad samim procesom kao i analizu rezultata. Kontrolom rezultata obezbe'uje se rast kvaliteta odvijanja procesa nastava, detekcija eventualnih problema kao i ono najvažnije a to
104
ELEKTRONSKO UENJE je obezbe'ivanje korisnicima E sistema korištenje svih predvi'enih materijala za uenje, komunikaciju sa nastavnim licem. Nastavnim licima, pak, LMS obezbe'uje lagan nain za manipulaciju obrazovnim materijalima, komunikaciju sa korisnicima, i uopšte izvo'enje nastave. Strana praksa nam pruža veliki broj LMS rešenja. Usled raznih problema koji se javljaju u tom obilju aplikacija, nekako isplivavaju na površinu iskljuivo ona rešenja koja su skladu sa SCORM standardima, ime se obezbe'uju kompatibilnosti izme'u metodologija i korištenja standardnih zapisa multimedijalnih sadržaja. Postoji veliki broj domenski nezavisnih sistema: sistemi za upravljanje uenjem (LearningManagement System – LMS), sistemi za upravljanje sadržajem ((Content ManagementSystems – CMS) i sistemi za informacioni menadžment (Information Management Systems– IMS). TEHNIKI ZAHTEVI LMS-A Genralni zahtevi su za sisteme za upravljanje uenjem pre svega po[tovanje principa intuitivnosti, odnosno lako korištenj od strane krajnjih konyumenata, u;enika, što u stvari jesu minimalni zahtevi za instalaciju, ugra'ene on-line pomo%i, i sli, zatim skalabilnost (registrovani korisnici, aktivne registracije uenja, aktivna nastava, istovremeno poha'anje nastave od strane uenika, skalabilna arhitektura sistema). Mogu%nost samoregistracije korisnika je zahtev za automatizovanom sinhronizacijom, a od sistema se tako'e sa tehnike strane mora oekivati da poseduje osobinu povezivosti odnosno kompatibilnosti sa raunarskim platformama. Tako'e standardizovanost i organizacija na meta-objekat podmiruje zahteve Web standarda i SCORM standarde uenja.[5] Specifini zahtevi: • Sistem-administratorski (profili, uloge, klase, grupe, predmeti, nastava, kurikulumi, resursi) • Sistem-korisniki (registracija, uloge i korisnika prava, autentikacija, pra%enje)
105
ELEKTRONSKO UENJE •
•
Planiranje i korištenje sistema i resursa (razred, predmet, sadržaj, lekcija, uenici, nastavnici, resursi, autorizacije, uenje, testiranje/ispitivanje/ocenjivanje, statusi, konflikti i razrešenja konflikata) Sistemi analize i izveštavanja (tehnologija i performanse, proces sticanja znanja i ocena usvojenih znanja)
Standardi i inicijative: •
•
Sistem tehnikih specifikacija za ostvarenje interoperabilnosti, trajnosti i višekratne upotrebljivosti elektronskog sadržaja i sistema (Sharable Content Object Reference Model - SCORM) Inicijative za napredno distribuirano uenje (Advanced Distributed Learning - ADL initiative)
LCMS (Learning Content Management System) je sistem za upravljanje obrazovnim sadržajima. Ovaj sistem služi za stvaranje, smeštanje, prikupljanje i uspešnost personalizovanih e-learning sadržaja u obliku digitalnih obrazovnih jedinica. Predstavlja kombinaciju funkcionalnosti sistema za upravljanje sadržajem (CMS - Content Management System) i sistema za upravljanje uenjem (LMS).
106
ELEKTRONSKO UENJE
Slika 2. Model sistema za upravljanje obrazovnim sadržajima
Razlika LMS i LCMS sistema je u tome što LMS sistemi automatizuju administraciju doga'aja tokom obrazovnog procesa, dok LCMS sistemi omogu%uju autoru kursa da kreira, sauva, upravlja i objavi sadržaj za uenje preko Web-a. U novije vreme mogu%nosti LMS-a i LCMS-a sve se više izjednaavaju tako da 70% vode%ih LMS-ova nudi i mogu%nost upravljanja sadržajima, dok LCMS-ovi sve više ukljuuju funkcionalnost izvo'enja kolegijuma, pra%enja korisnika i izveštavanja.
CORSWARE ALATI Svi courseware alati obavezno se sastoje od dva osnovna dela:
107
ELEKTRONSKO UENJE 1. prostor za nastavnika i 2. prostor za uenika. Ta dva podru ja, iako mogu biti vrlo slina, u stvarnosti su potpuno odvojena. Jedina zajednika taka je znanje. Dok je prostor za nastavnika predvi'en za najjednostavniji unos novih znanja, prostor za uenika namenjen je najboljoj prezentaciji tog znanja. Napredniji courseware alati prostor za nastavnike dele se u tri osnovna dela: 1. prostor za autora materijala, 2. prostor za nastavnika i 3. prostor za administratora sistema. Na tržištu su dostupni mnogi besplatni alati (Moodle, Claroline) i komercijalni (WebCT, BlackBoard, IntraLearn), i neki ‘e biti detaljnije obra]eni u nastavku knjige.
JOOMLA LMS Prilikom izrade sistema za uenje na daljinu, postoje slede%e dve opcije: kodirati apsolutno nove, i individualnoj svrsi prilago'ene sisteme, ili koristiti neku od gotovih sistema, tipa Moodle, Cleroline, Atutor, Joomla, i mnogi drugi koje besplatno distribuiraju svoje osnovne verzije. Studenti Tehnikog fakulteta «Mihajlo Pupin» u Zrenjaninu su, izme'u ostalih, analizirali i mogu%nosti ove poslednje opcije. Joomla CMS je platforma namenjena korporacijskim i obrazovnim potrebama, U analizi mogu%nosti koje ima konstatovano je da je veoma pogodna za sajtove koji su posve%eni uenju na daljinu. Joomla CMS je danas vode%i CMS koji je više puta nagra'ivan i koji teži ka stalnom usavršavanju. Razlog zbog kojeg bi se Joomla CMS koristila kao platforma za uenje na daljinu je jednostavan: Joomla-om se izuzetno lako upravlja, jednostavno je upravljati ogromnim koliinama
108
ELEKTRONSKO UENJE podataka iz razliitih oblasti, kao i lako kontrolisanje korisnika što je važno kada su u pitanju sajtovi posve%eni uenju na daljinu. Iz dosadašnjeg iskustva u analaizama sajtova koji su se bavili uenjem na daljinu zakljuueno je da je najve%i problem, pored motivacije polaznika, administracija sajta. Danas je to znatno olakšano jer sam administrator ne mora toliko dobro da poznaje PHP, MySQL, HTML, XHTML, CSS itd. kako bi uspešno ažurirao sajt. MOODLE LMS Moodle je akronim za modularno objektno – orijentisano dinamiko okruženje za uenje (Modular Object-Oriented Dynamic Learning Environment). Radno okruženje Moodle sistema razvijano je od 1999. godine, a od 2001. godine sa prepoznatljivom arhitekturom. Razvoj Moodlea kao otvorenog, besplatnog softvera nastavlja se i podržan je od strane tima programera i me'unarodne zajednice korisnika. Kao softver otvorenog koda pod GNU Public Licencom, zašti%en je autorskim pravom, ali su dozvoljene neke dodatne slobode u vidu kopiranja, koriš%enja i menjanja Moodle-a pod uslovom da se drugima omogu%i pristup otovrenom kodu, da se ne menja ili uklanja originalna licenca ili obaveštenje o autorskom pravu. Važan deo Moodle projekta ini moodle.org, koji pruža središnje mesto za informisanje, diskusije i saradnju izme'u Moodle korisnika što obuhvata administratore, predavae, istraživae, instrukcijske dizajnere i naravno, programere. Ovaj sajt, kao i Moodle, je u procesu konstantnog razvoja kako bi zadovoljio potrebe svoje zajednice, i tako'e je besplatan.1 Moodle je platformski nezavisno okruženje i može se izvršavati bez dodatnih modifikacija za Unix, Linux, Windows, Mac OS X, NetWare i bilo kom drugom sistemu koji podržava PHP i bazu podataka, ukljuuju%i i ve%inu
1
http://docs.moodle.org
109
ELEKTRONSKO UENJE veb-host provajdera. Za uvanje podataka, Moodle koristi MySQL ili PostgreSQL okruženje.2 Poetna pedagoška filozofija na kojoj se zasniva Moodle ukljuuje konstruktivizam i socijani konstrukcionizam. Konstruktivizam predstavlja psihološku teoriju znanja koja se zasniva na tvrdnji da se znanje stie putem iskustva, dok socijalni konstruktivizam naglašava da se polaznici (a ne samo predavai) mogu uestvovati u obrazovnom iskustvu na razne naine. Funkcije Moodle okruženja odražavaju ovo u vidu razliitih aspekata dizajna, tako da se može re%i da je Moodle dovoljno prilagodljiv za razliite oblike nastave. Na primer, Moodle omogu%ava dodavanje resursa koji predstavljaju materijale koje korisnici itaju, ali nemaju nikakvu interakciju sa njima i aktivnosti koje predstavljaju interaktivni nastavni materijal. U nastavku %e biti dat pregled ovih mogu%nosti, s tim što %e se naglasak staviti na test kao nain evaluacije znanja. Kombinovanje virtuelnog okruženja i klasinih metoda stvara fleksibilne, hibridne sisteme za uenje koji se prilago'avaju potrebama korisnika. Moodle je jedan od predstavnika takvog naina obrazovanja koji je u svom desetogodišnjem razvoju zauzeo znaajno mesto u današnjem obrazovanju. Uspešna integracija sa razvojem novih tehnologija i savremene komunikacije uslovila je da ovaj sistem postane jedno od vode%ih okruženja. Prikaz testova koje su studenti zaista koristili (što je vidljivo iz rezultata), pruža jasniju sliku o tome da je Moodle veoma korisno i jednostavno sredstvo kako za evaulaciju znanja tako i za samo uenje. Uenje na daljinu menja navike i uenika i profesora. Uenici (studenti) razvijaju upornost i organizacione sposobnosti, a sami nastavnici postaju veštiji u koriš%enju tehnologije. Ve% sada su vidljive prednosti koje su proizašle primenom programa za uenje na daljinu. Pored toga što se samo uenje može poboljšati, uenje na 2
Jason Cole, Helen Foster: Using Moodle, 2nd edition, O' Reilly Community Press, 2008.
110
ELEKTRONSKO UENJE daljinu uenicima, njihovim porodicama i nastavnicima donosi iskustvo rada na internetu i upoznavanja sa njim tokom procesa obrazovanja. Uenje na daljinu daje šansu studentima da steknu nove veštine i kvalifikacije i da se razvijaju u novim pravcima. Budu%nost %e pokazati da uenje na ovakav nain može biti bolje i zanimljivije od tradicionalnog naina obrazovanja.
Kombinovanje virtuelnog okruženja i klasinih metoda stvara fleksibilne, hibridne sisteme za uenje koji se prilago'avaju potrebama korisnika. Moodle je jedan od predstavnika takvog naina obrazovanja koji je u svom desetogodišnjem razvoju zauzeo znaajno mesto u današnjem obrazovanju. Uspešna integracija sa razvojem novih tehnologija i savremene komunikacije uslovila je da ovaj sistem postane jedno od vode%ih okruženja. CLEROLINE Claroline je besplatan Learning Menagement System, odnosno sistem za upravljanje uenjem baziran na PHP-u i MySQL-u. Claroline je razvijen na IPM-u na katolikom univerzitetu (Institut de Pédagogie universitaire et des multimediasInstitut de Pédagogie universitaire et des multimedias of the UCL, Université Catholique de Louvain ) a dalje se razvija u saradnji IPM-a i ECAM (Institut Supérieur Industriel) iz Belgije. Naziv Claroline dolazi od “Classroom on line”. Claroline je interesantan korisnicima jer je besplatan i to ga izdvaja iz mnoštva komercijalnih sistema za uenje na daljinu. Claroline je Open Source softver, poseduje GNU licencu. GNU (General public licence) omogu%ava preuzimanje izvornog koda i prilago'avanje sopstvenim potrebama. Ona omogu%ava stotinama oraganizacija širom sveta (univerziteti, škole, organizacije udruženja,...) za kreiranje i administriranje kurseva i prostora za saradnju putem interneta. Platforma se koristi u više od 80 zemalja širom sveta i na više od 30 jezika.
111
ELEKTRONSKO UENJE Claroline je kompatibilan za Windows, Macintosh i Linux okruženja, tj. sa svim sistemima koji nude mogu%nost koriš%enja Web pretraživaa. Kako je napredovao razvoj tehnologije samim tim je došlo i do potrebe razvoja novog naina uenja na daljinu uz koriš%enje komunikacione i raunarske tehnologije. Claroline je osmislila grupa nastavnika (profesori, lekotori...) imaju%i u vidu pedagoške principe i metode da bi organizovali i izvodili nastavu koriste%i WWW. Platforma za koriš%enje je veoma jednostavna, tako da se i bez prethodnog znanja o raunarskoj oblasti može za veoma kratko vreme savladati i korisiti bez problema. Autorima Claroline-a cilj je bio da omogu%e nastavnicima da ovladaju tehnološkim veštinama u pedagogiji i obrazovanju, i da na taj nain budu kreativniji i slobodniji u implementacji pedagoških principa. Za dinamiki model uenja na daljinu, autori Claroline su odabrali pojednostavljen model uenja sa 5 komponenti, koji je predstavljen na slede%oj slici:
Slika 18. Pedagoški model Claroline
http://www.claroline.net/pedagogical-principles-3.html
112
ELEKTRONSKO UENJE
Kao što se vidi, ova slika može delovati kao ek-lista kako bi se pravilno dizajnirao ili procenio veliki dijapazon “ure'aja” posve%en promociji uenja: udžbenici (priroda, struktura, svojstva i porotnik iz informacije), pedagoški softver (u kontekstu predloženih aktivnosti ili direktiva koju treba slediti), obrazovne web stranice (predložene aktivnosti za studente ili mesto na sajtu na pedagoškom scenariju), pedagoški planovi (pažljivo razmotriti individualne i zajednike aktivnosti), izlaz uenika... Ovaj model se može konano koristiti, kako bi pove%ao dizajn i procenu inovacije unutar institucija (Lebrun3, 2002; Lebrun, 2005). Na slici 18. jasno se vidi da osoba koja ui, prima informacije koje pomo%u svojih aktivnosti transformiše u znanje, a na koje se zatim nadogra'uje slede%i proces “stvaranje”. U ovom procesu neizostavni faktori su motivacija i interakcija – funkcionalna (iz okoline) i relacijska (od drugih studenata i nastavnika).
3
Lebrun , Quality towards an expected harmony: Pedagogy and technology speaking together about innovation. AACE Journal, 15(2), 115-130., http://www.claroline.net/pedagogical-principles-3.html
113
ELEKTRONSKO UENJE
ELEKTRONSKA EVALUACIJA POSTINUSA U#ENIKA Pod evaluacijom podrazumevamo skup aktivnosti koje, u naelu, mogu da prožimaju sve segmente obrazovnog sistema. Što je obrazovni sistem složeniji i ambiciozniji u ostvarivanju svojih funkcija u odnosu na društvo i pojedinca, to je razvijeniji i složeniji sistem evaluativnih aktivnosti koje se njime bave.4 Evaluacija je procenjivanje neke vrednosti ili pojave po nekom utvr'enom kriterijumu ili standardu. To je procena unapred projektovanih i planiranih aktivnosti nekih pojedinaca, grupa ili institucija i njihovih rezultata. Evaluacija nije samo završna procena nekog projekta ili programa, ve% može biti i procena u svim fazama planiranja i socijalnih aktivnosti.5 Proveravanje i ocenjivanje ine sastavni deo nastavnog procesa. Proveravanjem se teži da se utvrdi neposredan rezultat nastavnog rada, treba proveriti šta su uenici nauili, koliko su znanja usvojili i koje su navike i veštine kod njih formirane. Pored toga, teži se da se utvrdi i proveri kvalitet onoga što je postignuto u procesu nastavnog rada. Kao što je potrebno odrediti vreme za uvo'enje uenika u nastavni rad, za obra'ivanje nastavnog sadržaja, vežbanje i ponavljanje, tako je isto potrebno u nastavnom radu osigurati vreme da nastavnik proverava i ocenjuje svoje uenike. Proveravanje mora biti potpuno. „Potrebno je utvrditi da li su uenici u predvi'enom ekstenzitetu, intenzitetu i logikom pregledu usvojili injenice i generalizacije.“6 Kod proveravanja znanja treba proceniti: nivo znanja uenika, nivo postignu%a, kao i nivo motivacije. Procena nivoa znanja Znanje je sistem ili logiki pregled injenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti koje je ovek usvojio i trajno zadržao u svojoj svesti. #injenice su konkretnosti, odnosno pojedinosti o objektnoj stvarnosti koje 4
Jung, Psihološki tipovi V, Novi Sad, 1977 I. Vidanovi, Re#nik socijalnog rada, Beograd, 2006 6 Lj. Krneta, M. Potkonjak i N. Potkonjak, Pedagogija, Zavod za izdavanje udžbenika, Bograd, 1965, str. 332 5
114
ELEKTRONSKO UENJE ovek upoznaje perceptivnim putem. Osim poznavanja injenica, znanje obuhvata i poznavanje, generalizaciju ili apstrakciju. To su na primer: pojmovi, pravila, principi, metode, zakoni, definicije, zakljuci, dokazi, kategorije, aksiome, postulati, izvodi, norme, postavke, hipoteze, teorije, misli, ideje, sistemi, simboli, algoritmi, formule, jednaine, vrednosti, itd. Razlikuje se više nivoa znanja: § Znanje prise%anja – uenici na tom nivou znanja se se%aju da su nešto uili, ali ništa više o tome ne znaju § Znanje prepoznavanja – uenici mogu tano da prepoznaju neke sadržaje, mogu da identifikuju njihovu pripadnost, znaju na šta se oni odnose, ali ne mogu da ih objasne i obrazlože § Znanje reprodukcije – uenici prepoznaju sadržaje, umeju ih reprodukovati, mogu ak i da ih objasne, ali ta znanja ne mogu da primene u svakodnevnom životu Operativno znanje – uenici su dobro ovladali nastavnim sadržajem, § umeju da ga objasne i obrazlože i znaju da ga primene u svakodnevnom radu u školi
115
ELEKTRONSKO UENJE
Nivo složenosti u%enja
Pridruženi aktivni glagoli
Poznavanje
definisati, opisati, izraziti, navesti, imenovati, napisati, prepoznati, oznaiti, podvu%, izabrati, ponoviti, skicirati, upariti
Shvatanje
identifikovati, opravdati, izabrati, ukazati, ilustrovati, reprezentovati, odabrati, imenovati, formulisati, objasniti, prosuditi, suprotstaviti, klasifikovati
Primena
predvideti, izabrati, oceniti, objasniti, prona%i pokazati, napraviti, prornati, koristiti, izvršiti
Analiza
analizirati, identifikovati, zakljuiti, razlikovati, izabrati, izdvojiti, uporediti, suprotstaviti, prosuditi, razrešiti, klasifikovati, kritikovati
Sinteza
kombinovati, preformulisati, sumirati, precizirati, dokazati, diskutovati, organizovati, izvesti, izabrati, uporediti, generalizovati, zakljuiti
Evaluacija
prosuditi, proceniti, odrediti, prepoznati, podržati, braniti, napadati, kritikovati, identifikovati, izbe%i, izabrati, odabrati
Procena nivoa postignu%a Nivo postignu%a se može proveriti posle obrade novog gradiva da bi nastavnik video koliko su uenici zapamtili na tom asu. Oni mogu da reprodukuju gradivo itaju%i sa projektnog platna, iz sveske ili da na'u odgovor na postavljeno pitanje na Internetu. Slede%a provera nivoa postignu%a je na asovima vežbanja, a konana se proverava evaluacijom (ocenjivanjem) znanja. Procena nivoa motivacije
116
ELEKTRONSKO UENJE Motiv i motivacija su najopštiji pojmovi koji se odnose na pokretanje aktivnosti organizma. Oni su organski i psihološki inioci koji pokre%u ili usmeravaju ponašanje oveka, i to kako njegove postupke, tako i njegovo opažanje, uenje i mišljenje. Kada se posmatraju uenici, važno je otkriti line (uenikove) motive i motive postignu%a. Lini motivi su motivi koji podstiu isticanje i pove%anje vrednosti sopstvenog ja. U ovu grupu spadaju: motiv samopotvr'ivanja, samoisticanja, afirmacije, težnja za slavom, superiornoš%u, mo%i, težnja za linim identitetom, za linim razvojem. Motiv postignu%a se sastoji u težnji da se postigne nešto vredno i ime se pojedinac može ista%i pred drugima. Ocenjivanje kao iskazivanje mere postignu 'a u%enika Ocenjivanje je sastavni deo procesa proveravanja – evaluacije. Ocenjivanje jasno izražava postignuti rezultat rada u vidu ocene. Ocenjivanje mora biti objektivno. Prilikom ocenjivanja nastavnik ne sme rukovoditi predube'enjima i svojim subjektivnim stavovima i shvatanjima. Mora da postoji izgra'en kriterijum ocenjivanja. Nastavniku mora biti potpuno jasno šta se kojom ocenom ocenjuje. Ocenjivanje mora biti stalno, sistematsko i redovno. Kod nas se za ocenjivanje znanja koriste dve vrste ocene: cifarske i opisne. U osnovnim i srednjim školama ocenjivanje se vrši brojevima od 1 do 5, a na univrezitetima od 5 do 10. Opisne ocene su ili objašnjenja, ili obrazloženja. Opisna ocena sadrži sažet sud, mišljenje nastavnika o ueniku i rezultatima koje je postigao. Evaluacija, ocenjivanje uenikovog znanja može biti pravilno samo ako se: § obavlja kontinuirano i sistematski dobro isplanira rad u odeljenju § primenjuju raznovrsne nastavne metode, treba da aktiviraju sve § uenike u odeljenju pri ocenjivanju koristi što više objektivnih elemenata §
117
ELEKTRONSKO UENJE
Testovi kao merni instrumenti Test se definiše karakteristikama.7
kao
baždareni
merni
instrument
sa
odre'enim
Test može biti sastavljen od jednog ili više pitanja. Pitanjima se izazivaju odre'ene reakcije ispitanika, a efekti reakcija vrednuju se na osnovu me'usobnog rezultata raznih ispitanika. Po onome šta ispituju testovi se mogu podeliti na: testove znanja § § testove sposobnosti § testove linosti Testovi znanja su oni testovi pomo%u kojih se meri nivo znanja, veština, ili samih navika ispitanika. Testovi sposobnosti obuhvataju jednu veliku grupu testova. Ovi testovi se obino dele na: testove opšte sposobnosti (ispituje se opšta sposobnost ili inteligencija) i testove za merenje specijalnih sposobnosti (ispituju se specijalne sposobnosti). Testovi linosti omogu%uju otkrivanje i merenje linosti u celini. Ovim testovima ispituju se motivi, težnje, želje, afektivne osobine i crte linosti. 7
V. Sotirovi: Metodika informatike, Tehni#ki fakultet "Mihajlo Pupin" Zrenjanin, 2000.
118
ELEKTRONSKO UENJE
Moodle je veoma korisno i jednostavno sredstvo kako za evaulaciju znanja tako i za samo uenje. Uenje na daljinu menja navike i uenika i profesora. Uenici razvijaju upornost i organizacione sposobnosti, a sami nastavnici postaju veštiji u koriš%enju tehnologije. Ve% sada su vidljive prednosti koje su proizašle primenom programa za uenje na daljinu. Pored toga što se samo uenje može poboljšati, uenje na daljinu uenicima, njihovim porodicama i nastavnicima donosi iskustvo rada na internetu i upoznavanja sa njim tokom procesa obrazovanja. Uenje na daljinu daje šansu studentima da steknu nove veštine i kvalifikacije i da se razvijaju u novim pravcima. Budu%nost %e pokazati da uenje na ovakav nain može biti bolje i zanimljivije od tradicionalnog naina obrazovanja.
Kao što je ve% pomenuto testovi prestavljaju dobar nain provere znanja, a Moodle nudi mnogobrojne opcije za kreiranje on-line testova koji na brz i lak nain mogu pokazati koliki je nivo neeijeg znanja. Modul testova predstavljen je na primeru jednog Moodle sistema i predstavlja jedan od složenijih delova sistema za uenje na daljinu. Brojne opcije i alati za pravljenje testova ine fleksibilan konstruktor testova, tako da se testovi mogu koristiti kao: §
§
§
Kratak test nakon svakog itanja zadatka – uglavnom se koristi kako bi instruktor proverio da li su korisnici završili sa itanjem zadatka Praktian test – omogu%ava nekoliko pokušaja dok uenici / studenti ne odgovore tano Upitnik – koristi se u cilju provere sopstvenog razumevanja gradiva, zadovoljstvo sa kursom ili instruktorom8
8
dr Dragana Glušac: Elektronsko u#enje, Univerzitet u Novom Sadu,Tehni#ki fakultet "Mihajlo Pupin" Zrenjanin, 2008.
119
ELEKTRONSKO UENJE
Test koji se pravi može imati razliite tipove pitanja, sa nasumino odabranim pitanjima iz baze pitanja. Uenicima / studentima se pruža mogu%nost da isti kviz rade više puta, da dobijeni rezultati budu dostupni za prikaz i kasnije kada se završi test, a instruktorima se pruža mogu%nost da vide statistiki prikaz rezultata svakog testa kao i da vide šta je svaki student ponaosob uradio odnosno kako je odgovorio na svako od postavljenih pitanja. Kreiranje elektronskog testa u Moodle sistemu Prvi korak u pravljenju testa je definisanje osnovnih parametara koje test treba da ima. Testovi u Moodle-u imaju dve osnovne karakteristike: telo kviza i kategoriju pitanja. Telo kviza se može posmatrati kao neka vrsta skladišta koje sadrži pitanja razliitog tipa, izdvojena iz kategorije pitanja. Telo tako'e predstavlja i test, onako kako ga korisnici (uenici ili studenti) vide. Pored toga, telo kviza opisuje i interakciju studenata u okviru kviza. Pitanja u okviru kviza mogu biti razliitog tipa i mogu se birati runo ili na osnovu sluajnog izbora. Pitanja se, unutar kategorije, mogu urediti na nain koji odgovara administratoru ili osobi koja je odgovorna za kreiranje i održavanje baze pitanja kao i samih testova. Uvo'enjem kategorija pitanja se mogu sistematizovati prema poglavljima knjige ili prirunika koji prati materijal na kursu za daljinsko uenje, prema nedeljama u semestru. Kategorije pitanja se mogu koristiti u više testova ili izvoziti za potrebe nekog drugog kursa. Vrste pitanja Pri kreiranju samog testa, pa i pitanja moramo unapred odluiti kakvu vrstu pitanja želimo. U bazi pitanja se može odabrati tip pitanja izabrali: pitanje višestrukog izbora, za pitanje tano/netano, pitanje sa kratkim odgovorom.
120
ELEKTRONSKO UENJE Važno je uo uoiti razlike izme' izme'u odre' odre'enih vrsta pitanja, i koji tip pitanja je adekvatan odre' odre'enoj materiji ili vrsti .
- Ra%unsko pitanje Ova vrsta pitanja predstavlja matemati matematiku formulu sa poljima za vrednosti koje %e biti nasumi nasumino ponu' ponu'ene u pitanju kada studenti ili u uenici pokrenu test. Ra Raunska pitanja mogu da koriste i veoma složene operatore. Potpuna lista operatora koji su podržani je slede% slede%a: abs, acos, acosh, asin, asinh, atan, atanh, ceil, cos, sosh, deg2rad, exp, expm1, floor, log, log10, log1p, rad2deg, round, sin, sinh, sqrt, tan, tanh, atan2, pow, min, max, pi. Raunska pitanja se mogu koristiti i za nešto više od obi Ra obi nog prostog ra raunanja kod koga se koriste prosti aritmeti aritmetiki operatori. Argument svake funkcije navodi se u okviru zagrada. Primer: cos({a}) + sin({b}/2) predstavlja postavku izraza gde se traži izra izraunavanje zbira kosinusa ugla a i sinusa ugla b/2. - Opis Ova vrsta pitanja nije zaista pitanje. Sve što ono radi je ispisivanje nekog teksta bez traženja bilo kakvog odgovora. Može se koristiti za ispisivanje opisnog teksta koji se može koristiti kod slede% slede%ih grupa pitanja.
- Esej Ova vrsta pitanja se pojavljuje tek od verzije moodle 1.5. U odgovoru na pitanje (koji može obuhvatati i sliku) odgovara odgovara piše odgovor u formi eseja. Tri polja se mogu ure' ure'ivati kada se kreira esej pitanje: naslov pitanja, telo (tekst) pitanja i povrat povratna na poruka.
121
ELEKTRONSKO UENJE Za esej pitanje ne% ne%e biti data ocena dok ga ne pregleda predava predava ili asistent koriš%%enjem svojstva ru koriš runog ocenjivanja. Kada ocenjuje ru runo esej pitanje, ocenjiva %e mo% ocenjiva mo%i da unese odre' odre'eni komentar kao odgovor na poslati esej i da dodeli ocenu za esej.
- Sparivanje (Match) Pitanje sparivanja je standardno pitanje sa dve kolone koje sadrže pojmove koje treba pravilno spojiti. Nakon uvoda koji nije obavezan, ispitanicima se nudi nekoliko podpitanja i nekoliko izmešanih odgovora. Postoji jedan ta taan odgovor za svako pitanje. Ispitanik mora da izabere odgovor za svako podpitanje. Svako podpitanje podjednakom težinom doprinosi oceni za celo pitanje. Prikaz pregleda pitanja sa sparivanjem pre nego što se daju odgovori i nakon što se daju odgovori dat je na slici 15. - Umetnuti odgovori (zatvoreno pitanje) Ovaj vrlo fleksibilan tip pitanja je sli slian popularnom formatu poznatom kao i Format Zatvorenog pitanja. Pitanja se sastoje od odlomka odlomka teksta (u Moodle formatu) koji ima razli razliite odgovore umetnute unutar samog teksta, ukljuuju uklju uju%%i višestruki izbor, kratke odgovore kao i numeri numerike odgovore. Trenutno ne postoji grafi grafi ki intefejs za kreiranje ovih pitanja - morate da navedete format pitanja koriste% koriste%i polje za unos teksta ili tako što %ete pitanja importovati iz spoljnih datoteka.
- Pitanje višestrukog izbora Kod pitanja višestrukog izbora (multiple choice) ponu' ponu'ena nam je opcija da li %e pitanje imati jedan (jednostruki) ili više ta tanih odgovora. U okviru ovog
122
ELEKTRONSKO UENJE pitanja mogu% mogu%e je dodati i sliku u okviru tekst polja koje koristi HTML editor. Tako' Tako'e se može podesiti da svaki ta taan odgovor nosi odre' odre'eni procenat bodova, odnosno ako imamo jedan ta taan odgovor on %e nositi 100% poena odnosno ceo poen, dok kod neta netanih odgovora možemo podesiti ili da se za njih ne ra raunaju poeni (izborom opcije Nema) ili da se obra obraunavaju negativni poeni (opet u procentima), na primer -25%. Uobi Uobi ajeno je da se prilikom postavke pitanja sa višestrukim odgovorom prvo navode svi ta ta ni odgovori. Od broja višestrukih odgovora zavisi i težinska vrednost koju svaki odgovor nosi. Prednost pitanja višestrukog izbora je u tome što se relativno lako postavljaju i ure' ure'uju, a imaju i tu karakteristiku da korisnici (studenti / uenici) lakše do' do'u do ta tanog odgovora. Ova vrsta pitanja je naj naješ% eš%a u testovima, a još jedna dobra stvar je to što možemo selektovati opciju izmešaj u okviru pitanja i na taj na nain onemogu% onemogu%iti studentima da raspored ta tanih odgovora u ue napamet ukoliko je dozvoljeno da se isti test radi više puta. Pored prednosti tu su i mane koje se ogledaju u tome da ako se radi o pitanju koje ima više ta tanih odgovora i ako se ne selektuju svi ta tani odgovori ili se ozna oznai bilo koji neta netaan odgovor, povratna poruka koja %e biti da je dat neta netaan odgovor na postavljeno pitanje. - Pitanje sa kratkim odgovorom Da bi odgovorio na ovaj tip pitanja (u okviru kog se može prikazati i slika) student ukucava re re ili kratku frazu. f razu. Može postojati postojati više ta tanih odgovora, od kojih se svaki može vrednovati druga drugaijim brojem bodova. Ukoliko je odabrana opcija "Vo' "Vo'enje ra rauna o malim i velikim slovima", možete zadati razliite vrednosti bodova za, na primer, "Re razli "Re" i "re "re". Možete koristiti zvezdicu (*) kao džoker znak koji %e se poklapati sa bilo kojim nizom znakova. Na primer, koristite prim*r da biste kao ta tano rešenje prihvatili
123
ELEKTRONSKO UENJE svaku re ili frazu koja poinje sa "prim" a završava se na "r" (korisno na našem govornom podru ju za prihvatanje i ekavskih i ijekavskih rešenja kao tanih). Ako želite da baš sama zvezdica bude u tanom rešenju, navedite je sa kosom crtom ispred: \* Bez džoker znakova studentski odgovori se upore'uju sa onima koji su navedeni kao tani slovo po slovo, pa treba biti vrlo oprezan zbog mogu%e pojave štamparskih grešaka. Ovaj tip pitanja je pogodan, ali upravo zbog štamparskih grešeka koje se mogu javiti ispitiva mora proveravati svaki od odgovora i ukoliko nije drugaije naznaeno priznavati odgovore koji u sebi sadrže štamparsku grešku, što se esto i dešava jer studenti uglavnom ne ukucaju odgovor u obliku u kojem mi to želimo. Da bi se ovo izbeglo može se uraditi prototip pitanja i dati studentima na testiranje. Time se vrši provera podudaranja mogu%ih odgovora koje je nastavnik predvideo i odgovora koje su dali studenti. Numeri%ko Numeriko pitanje je pitanje kratke forme koje prihvata brojnu vrednost umesto rei. U svom najjednostavnijem obliku, zahteva samo jedan odgovor koji treba da se navede. U najjednostavnijoj formi zahteva da se navede jedan odgovor kao taan. Numerika pitanja su po svom nainu vrednovanja i formi slina pitanjima sa kratkim odgovorom. Kod ovih pitanja taan odgovor se definiše u okviru nekog opsega vrednosti. Na primer, ako je odgovor 30 sa prihvatljivom greškom od 5, onda %e bilo koji broj izme'u 25 i 35 biti prihva%en kao taan. Numerika pitanja mogu, tako'e, imati nenumerike odgovore koji nisu osetljivi na mala i velika slova. Ovo je korisno uvek kada je odgovor na numeriko pitanje nešto poput N/A, +inf, -inf, NaN itd. Moodle sadrži
124
ELEKTRONSKO UENJE nekoliko filtera teksta, kao što su Algebra i TeX, koji podržavaju rad sa matematikim formulama. Ovi filteri se aktiviraju od strane administratora.
- Slu%ajna pitanja sa sparivanjem kratkih odgovora Nakon opcionog uvoda, korisniku se prikazuje nekoliko potpitanja i nekoliko izmešanih odgovora. Za svako pitanje je tako dat po jedan taan odgovor. Korisnik mora da odabere po jedan odgovor za svako od potpitanja. Svako potpitanje se jednako vrednuje i kao takvo doprinosi ukupnoj oceni koju nosi pitanje. Pitanja i odgovori se nasumino biraju od raspoloživih pitanja sa kratkim odgovorom u teku%oj kategoriji. Svaki generisani test može sadržati razliita pitanja i odgovore. Morate proveriti da li u kategoriji ima dovoljno neiskoriš%enih pitanja sa kratkim odgovorom, jer %e se u protivnom studentima prikazati suptilna poruka o grešci. Što je ve%i broj raspoloživih pitanja, to je ve%a verovatno%a da %e se studentima prikazati nova kombinacija pitanja pri svakom pokušaju rešavanja testa.
- Ta%no / Neta%no Ovo je jednostavan tip pitanja sa samo dva mogu%a izbora odnosno odgovora. Ponekad se i ova vrsta pitanja koristi prilikom kreiranja testova i naješ%e služi za utvr'ivanje da li je odre'ena izjava tana ili netana. Kod ove vrste pitanja je tako'e mogu%e podesiti da li %e se za netane odgovore dobijati negatvni poeni ili ne.
125
ELEKTRONSKO UENJE
BIBLIOGRAFIJA [1] Sotirovi' V., „Metodika nastave informatike”, Tehniki fakultet „Mihajlo Pupin” Zrenjanin [2] Voskresenski K., Didaktika, Tehniki fakultet „Mihajlo Pupin” Zrenjanin [3] Radosav D., [4] Milin P., Odabrane teme opšte psihologije, Psihologija uenja, Novi Sad 2007. [5] Leki% [6] Potkonjak [7] Blum [8] Komenski [9] Anderson J., Communication Research: Issues and Methods (Mcgraw-Hill Series in Mass Communication), Mcgraw-Hill College, 1986. [10] Dimleby & Burton, More than words, Palgrave Macmillan, 1998. [11] Jovanovi% M., Pedagoška kominikacija kao faktor efikasnosti nastave, Nastava i vaspitanje, 2009. [12] Suzi%, Pedagoška komunikacija, Banja Luka [13] Ferijer, A. (1935) Aktivna škola. Beograd: Izdavaka knjižarnica Gece Kona [14] Kalinga E.A, Development of an Interactive e Learning Managemen System, Blekinge Instittute of Technology, Sweden, 2008. [15] Stamenkovi% S., E prirunik za pokretanje Moodle LMS, Merlot publikacija, 2009. [16] Bjeki%, D., Psihologija za nastavnike 1, 1-7, Preuzeto 11.12.2009. sa E-lab, Tehniki fakultet, #aak , 2007. [17] Sekuli% M., Uticaj stilova uenja na oblikovanje i efikasnost E uenja, 2010 [18] Henke H., Learning Theory: Applying Kolb’s Learning Style Inventory with Computer Based Training, 2001.
126
ELEKTRONSKO UENJE [19] Slavomir Stankov, Ana Ban, "Pristupi i trendovi u standardizaciji E learning-a", Split 2004 [20] Diplomski rad "Primena alata Joomla u uenju na daljinu u nastavi informatike i raunarstva za gimnaziju" Vladan Babi%, mentor Dragana Glušac, Tehnki fakultet "Mihajlo Pupin" Zrenjanin, decembar 2007. www.compassdesigns.net www.elearningforce.biz www.howtojoomla.net www.joomla.com www.joomlatutorials.com [21] Konas Vukašinovi% E., Uloga igre u razvoju dece predškolskog i mle'g školskog uzrasta, Zbornik instituta za pedagoška istraživanja, 2006. [22] Vilotijevi%, M.: Od tradicionalne ka informati k oj didaktici , Pedagoško društvo. Srbije, Beograd, 1999. [23] Beale Russel, Sharples Mike, Design Guide for Developers of Educational Software, 2002 [24] Veljovi% A., Tehnologija videokonferencije, CET #italište, 2008 [25] Egeri% M., „Metodika razvijanja poetnih matematikih pojmova“, Pedagoški fakultet u Jagodini, 2009. [26] Brki% K., Diplomski rad, mentor Glušac D., Formiranje poetnih matematikih pojmova za stariji predškolski uzrast uz pomo% ORS-a „Matematiki tobogan“, TF «M. Pupin», 2011 [27] Danilovi%, 2003 [28] Glušac D. Magistarski [29] Glušac D. Doktorat [30] Stepanovna Sidenko A., O inovacionim i tradicionalnim modelima nastavnog procesa, Nastava i vaspitanje br. 2, 2006. [31] Bosni% I., Višekratna primjena i prilagodba objekata uenja , Sveuilište u Zagrebu, [32] 1484.12.1 IEEE LTSC Draft Standard for Learning Object Metadata, 2002. Dostupno na: http://ltsc.ieee.org/wg12/?les/LOM 1484 12 1 v1Final Draft.pdf
127
ELEKTRONSKO UENJE [33] Wiley, D.A., "Instructional Use of Learning Objects", Agency forInstructional Technology, 2002. Dostupno na: http://reusability.org/read/ [34] Slavi% A., Filozofski fakultet Zagreb, Odsijek za informacijske znanosti, Predmetni pristup informacijama na internetu i knjižnina klasifikacija, 2001. Dostupno na: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/slavic_2001.htm [35] Long, C. E. Improving subject searching in Web-based OPACs : evaluation of the problem and guidelines for design, New York, The Haworth Information Press, 2000. [36] Vilotijevi% M., Informatika kncepcija nastave, Unuverzitet u Beogradu, Uiteljki fakultet, #asopis Obrazovna tehnologija, br. 1, 2002. Dostupno na: http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=1450-94070201015V [37] Pešikan A., Ivi I., Interaktivna nastava – aktivno uenje kao vid osavremenjivanja nastave, Nastava i vaspitanje, vol 49, br. 1-2., 2000., dostupno na: http://scindeks.nb.rs/SearchResults.aspx?query=ARTAU%26and%26Pe%25 c5%25a1ikan%2bAna&page=0&sort=1&stype=0 [38] Kecman V., Fejsbuk u nastavi književnosti, E razvoj, 2010, dostupno na: http://erazvoj.wordpress.com/2010/06/23/primer-jednog-odlicnog projekta-facebook-u-nastavi-knjizevnosti/ [39] Bessenyei István, Tóth Zsolt-A konstruktivista oktatás környezete és a Moodle, Education and Culture Leonardo da Vinci, Sopron 2008 [40] Bernard R., A Powerful Technology Tool for the 21st Century Classroom, Theory Into Practice, 47:220–228, 2008, Routledge, The College of Education and Human Ecology, The Ohio State University, dostupno na: http://digitalstorytellingclass.pbworks.com/f/Digital+Storytelling+A+Powerf ul.pdf [41] Burmark, L. Visual presentations that prompt, Tash & transform. Media and Methods, 40(6) (2004). [42] Dreon O., Kerper R, Lndis J., Digitac Storytelling, A Tool for Teaching and Learning in the You Tube Generation, Middle Scholl Journal, vol. 42, 2011, dostupno na
http://www.amle.org/Publications/MiddleSchoolJournal/Articles/May2011/Article3/ta bid/2409/Default.aspx
[43] Siemens G., Connectivism:A Learning Theory for the Digital Age, Ealeraning Space, 2004., dostupno na
http://www.ingedewaard.net/papers/connectivism/2005_siemens_ALearningTheoryF orTheDigitalAge.pdf
128
ELEKTRONSKO UENJE [44] Paunovi% V., Tomi% S., Corsware alati, #asopis Edupoint, Zagreb, 2003, dostupno na http://bib.irb.hr/datoteka/144059.paunovic-tomic.pdf [45]Jovanovi% M., SCORM Standardi i IMS., Elktronski fakultet Niš, 2009. dostupno na http://lekcijepil.elfak.ni.ac.rs/Eln/4/ost_zas/scorm.html [46] Kanninen E., LEARNING STYLES AND E-LEARNING, Tampere University of Technology, 2008, dostupno na: http://hlab.ee.tut.fi/video/bme/evicab/astore/delivera/wp4style.pdf
[47] Koci% Lj., AKTIVNA ŠKOLA ADOLFA FERIJERA, Univerzitet u Beogradu, Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja, 2004., dostupno na http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0579-64310436049K
129