a11
ábécérend [~je, ~et] azbučni/abecedni/alfabetni red ábécéskönyv [~e, ~et, ~ek] bukvar, bukvica, abecedarij aberráció [~ja, ~t, ~k] aberacija ablak [~(j)a ~ot, ~ok] 1. prozor, pendžer; az ~ párás prozor je zamagljen, prozor se znoji; 2. (postán, bankban stb.y prozorče [-eta], prozorčić, šalter ablakdeszka [~ja, *i-t, ^k] daska pred prozorom v na prozoru ablakemelő' fn [~je, ~t, ~k] (gépkocsié) dizalo/dizač okna ablakfélfa [-ija, ^.t, 4k] prozorski ragastov ablakfüggöny [~e,~t, ~ök] prozorska zavesa, prozorski zastor ablakfülke [^.je, ^t, Ak] ld ablakmélyedés ablakgitt [~je, ~et] prozorski kit ablakhorog [~ja, -rgot, -rgok] prozorska kuka ablakkeresztfa [*£ja, ^Ot, /Ck] prozorski krst ablakkeret [~e, ~et, ~ek] prozorski okvir, ćerčivo, prozorska oplata, ragastov ablakkiugró [~Ja, ~t, ~k] prozorska izbočina ablakkönyöklő [~je, ~t, ~k] ld ablakmellvéd ablakmellvéd [~je, ~et, ~ek] potprozorski zid, naslon ablakmélyedés [~e, ~t, ~ek] prozorsko udubljenje, prozorski udubak/izdubak [-upka] ablaknyílás [~a, ~t, ~ok] prozorski otvor, prozorište ablakpárkány [~a, ~t, ~ok] daska na prozoru v pred prozorom, prozorska daščica/pločica/opšivnica ablakpárna
2
acél
•cél-
ad
ablakpárna [~ja, ~t, ^k] umetak [tka] u prozor, prozorsko jastuče [eta] ablakpillér [~(j)e, ~t, ~ek] zid između dva prozora ablakrács [~a, ~ot, ~ok] prozorska rešetka, rešetka na prozoru, prozorska prečaga/šipka ablakredőny [~e, ~t, ~ök] prozorsko rolo v prozorska roleta od drvenih letava ablakroló (~Ja> ~t, ~k] prozorski rolo ablakrózsa [^ja, M, ^k] ép prozor u vidu ruže/rozete ablakszárny [~a. ~at, ~ak] prozorsko krilo ablakszem [~e, ~et, ~ek] okno, prozorsko okno ablaktábla [Aja, M, &k] 1. (ablaküveg) prozorsko okno; 2.
prozorski kapak [-pka] ablaktisztító I. mn [~t] (rongy,a szer) za čiščenje prozora; II. fn [~J > ~t> ~k] (személy) čistač prozora ablaktok [-vja> ~ot, ~ok] prozorski okvir ablaktörlő [~je, ~t, ~k]fn (gépkocsié is> prozorski brisač; prozorska krpa ablaküveg [~(j)e, ~et, ~ek] prozorsko staklo, okno ablakvasalás f~a, ~t, ~ok] prozorski okov ablakzár [~(j)a, ~(a)t, ~ak] prozorski zatvarač abnormális, abnormis [~t; ~an; ~abb] abnormalan [-Ina] abortál [~t, ~j°n] orv pobaciti, abortirati abortusz [~a, ~t, ~ok] orv pobačaj, pometnuće, abortus ábra [,cja, arit, rik] slika abrak [~J > ~°t] mgazd (konjska) krma abrakoltat [~ott, -tasson] krmiti, nazobiti abrakos: ~ tarisznya zobnica ábránd [~ja, ~ot, ~ok] 1. mašta, maštarija, sanjarija, tlapnja; hiú ~ prazna sanjarija, iluzija; ~okban
ringatózik gajiti iluzije; 2. zene fantazija ábrándos [~at, ~an; ~abb] sanjalački, zanesen ábrándozás [~a, ~t, ~ok] maštanje, sanjarenje, zanos ábrándozik [~ott, ~zék/~zon] maštati, zanositi se, sanjariti, sanjati ábrándozó I. mn [~t; ~an] asanjalački, zanesenjački; II. fn [~J » ~t, ~kj zanesenjak ábrázat [~(j)a, ~ot, ~ok] obraz, lice ábrázol [~t, ~jon] 1. slikati, nacrtati; 2. átv (bemutat, jellemez) prikazivati [-zujem]; 3. (megjelenít vmely szerepet) predstavljati; 4. mat predočiti/predočavati ábrázolási: ~ mód način prikaza/prikazivanja/predstavljanja ábrázoló: ~ mértan nacrtna geometrija abroncs [~a, ~ot, ~ok] 1. (hordóabroncs) obruč [tb -či/-čevi]; 2. (keréken/ráf) obruč; (gumiból) guma za točak [-čka]/kotač, gumeni točak/kotač abroncshúzó [~ja, ~t, ~k] müsz nateg abroncsoz [~ott, ~zon] (kereket, hordót) naobručati, nabiti [-ijem] obručima, nabiti f-ijem]/nabijati obruč abroncsvas f~a, ~at, ~ak] obručno gvožđe/železo abrosz [~a, ~t, ~ok] stolnjak abszcissza [~ja, rit, -ck] mat apscisa abszolút apsolutan [-tna]; fii ~ igazság apsolutna istina; tört ~ uralkodó apsolutni vladalac abszolutizmus [~a, ~t] tört apsolutizam [-zrna] absztrakt [~at; ~an; ~abb] apstraktan [-tna] abszurd [~at; ~an] apsurdan [-dna] abszurdum [~a, ~ot, ~ok] apsurdnost acat ld aszat acél [~Ja» ~t, ~ok] 1. čelik, ocal; hengerelt ~ valjani čelik; öntött ~ liveni čelik; rozsdamentes ~ nerdajući čelik; ~f nyer a vasból dobiti čelik iz železa; 2. (jelzőként) če-
Ilian [-čna], od čelika; ~ drótkötél iVIično uže •cél- čcličan [-čna], od čelika •ctlabroncs [~a, ~ot, ~ok] čelični obruč
acéláru [^ja, ~t] čelična roba acélcső [-csöve, -csövet, -csövek] čellćna cev acélgyár ld acélmű acélliengermíi [~ve, ~vet, ~vek] valjaonica čelika acélhür [~ja, ~t, ~ok] čelična žica acélhuzal [~a, ~t, ~ok] čelična žica acélipar [~a, ~t] industrija čelika, crna metalurgija acélkék [~et; ~en] boje čelika acéllemez [~e, ~t, ~ek] čelična ploča ■céimetszet [~e, ~et, ~ek] čelikorez acélmű [~ve, ~vet, ~vek] fabrika/ tvornica čelika, čeličana acélos [~at; ~an; ~abb] 1. átv (pl akarat) čeličan [-čna]; 2. ~ búza tvrda pšenica •céloz [~ott, ~zon] (átv is) čeličiti ■célozott [~at; ~an] (átv is) čeličan [-čna], kaljen ■célöntés [~e, ~t, ~ek] 1. (eljárás) livanje čelika; 2. (termék) čelični liv acélöntő I. mn: ~ műhely livnica čelika; II. fn [~je, ~t, ~k] livac [-vca] čelika acélpenge [^je, At, ~k] čelični rez/nož, čelična oštrica, čelično sečivo acélrúd [~ja, -rudat, -rudak] čelik u šipkama, čelična šipka acélrugó [~j'a» ~t, ~k] čelična opruga acélszürke: ~ ló sivac [-vca] acéltartó [~ja. ~t, ~k] ép čelični nosač acéltermelés [~e, ~t] proizvodnja čelika acéltoll [~a, ~at, ~ak] čelično pero acetilén [~Je> ~t] acetilen ács [~a, ~ot, ~ok] tesar, tesač, drvodelja; dunđerin [tb -ri] (rég) ácstesarski, tesački, drvodeljski; dunđerski (rég) acsarkodjik [~ott, ~jék/~jon] nép 1. (kutya) režati [-žirn], keziti v kesiti zube; 2. ld agyarkodik
ácsbárd [~ja> ~°t, ~ok] tesla, keser, tesarska sekira ácsfa [~ja, ~t, >ck] građevinsko drvo, građa ácsfejsze [~je, rit, ^ik] ld ácsbárd ácskapocs [-kapcsa, -kapcsot, -kapcsok] tesarska kopča/spona ácsmesterség [~e, ~et] tesarski/drvodeljski zanat; dunđerluk (rég) ácsmunka [~ja,
ad acta
adóalap
adóállomás
adott
isteni daj bože! da bog da! 13. (künn:) kétszer ~ ki gyorsan ~ dvaput daje, ko brzo daje ad acta u akta/spise;~feszstaviti/stavljati u spise v ad akta adag [~ja, ~ot, ~ok] 1. <étel, stb.> obrok, porcija; 2. orv, vegy doza adagol [~t, ~jon] 1. (élelmet) davati [dajem] u obrocima; 2. (orvosságot) dozirati; 3. műsz (gép) dozirati; šaržirati adagolás [~a, ~t] 1. <élelemé> davanje u obrocima/porcijama, odmeravanja obroka; ((közszükségleti cikkeké) racioniranje, racionisanje; 2. (orvosságé) doziranje; 3. műsz doziranje, šarža adagoló I. mn [~t] dozirajući; II. fn [~ja, ~t, ~k] 1. doziralac [-raoca], delilac [-ioca] obroka; 2. müsz (berendezés) fider adakozás [~a, ~t] prilaganje, darivanje, davanje priloga adakoz|ik [~ott, ~zék/~zon] priložiti/prilagati [-lažem], darivati [-rujem], udeliti/udeljivati [-ljujem] adakozó I. mn [~t] darežljiv; II. fn [~Ja> ~t, ~k] darivalac [-vaoca], priložnik, darovalac [-vaoca], davalac [-vaoca], prinosilac [-ioca] adakozókészség [~e, ~et] darežljivost, podašnost, štedrost, štedrina adalék [~a, ~ot, ~ok] 1. prinos; 2. (adat) podatak [-tka]; (tudományos) doprinos Ádám: szól ~nál, Évánál kezdi razvesti se v početi od Kulina bana, razvesti govor n a dugačko ádámcsutka [~ja, ^t] jabučica aáandó:~ alkatommal zgodnom prilikom adás [~a, ~t, ~ok] 1. davanje; 2. rád, tv emisija; szórakoztató zenei ~ zabavno-muzička emisija, zabavno-muzički prilog; televíziós ~ televizijska emisija adásvétel [~e, ~t, ~ek] kupoprodaja adásvételi kupoprodajni; ~ szerződés kupoprodajni ugovor adat [~a, ~ot, ~ok] podatak [-tka]; ~okat szolgáltat dati/davati v pružiti/pružati podatke
adatgyűjtés [~e, ~t, ~ek] prikupljanje podataka adatszolgáltatás [~a, ~t, ~ok] davanje podataka; dokumentacija ádáz [~at; ~ul; ~abb] ljut, besan [-sna], goropadan [-dna]; (kegyetlen) svirep, nemilosrdan [dna]; (szörnyű) grozan [-zna]; ~ ellenség din-dušmanin [tb -ani]; ~ gyűlölet ljuta mržnja addig 1. (térben) dotle, donde; 2. (időben) dotad(a), dotle; ~ is dotle, donde; 3. kb'zm ~ üsd a vasat, míg meleg gvožđe se kuje dok je vruće addigi dotadašnji addigra dotada, dotle adhézió [~Ja, ~t]//z adhezija adhéziós fiz adhezioni, adhezivan [-vna] adjonisten: (kb'zm:) amilyen az ~, olyan a fogadjisten kako se pita, tako se odgovara; kakav pozdrav, onakav i odzdrav adjunktus [~a, ~t, ~ok] (egyetemen, főiskolán) viši predavač adminisztráció [~ja, ~t, ~k] 1. administracija, uprava, upravljanje, rukovođenje; 2. pol vlada, upravna vlast adminisztrál [~t, ~j°n] administrovati [-rujem], administrirati, upravljati adminisztratív administrativan [-vna]; ~ elosztás administrativna (ras)podela; ~ úton administrativnim putem admirális [~a, ~t, ~ok] admiral admiralitás [~a, ~t] admiralitet adó1 [~Ja> ~t, ~k] (közteher) porez(a); egyenes ~ neposredan porez; zsarnoksági ~ tört namet, harač, dahiluk; ~ alá eső što podleži porezu/porezi, porezu/porezi podležan [-žna]; ~ megszavazása izglasavanje poreza; ~t kivet vmire oporezati [-žem]/oporezivati [-zujem] što adó2 Id adóállomás adóalany [~a, ~t, ~ok] poreski obaveznik adóalap [~ja, ~ot, ~ok] porezna/poreska osnovica
adóállomás [~a, ~t, ~ok] rád emisiona stanica; hosszúhullámú ~ dugotalasna emisiona stanica, emisiona stanica na duge valove adóbehajtás [~a, ~t] naplata, ubiranje/ uterivanje poreza v poreze adóbevallás [~a, ~t, ~ok] poreska prijava, izjava o porezu/porezi; valovanje; ~t tesz prijaviti/prijavljivati [-ljujem]porez; valovatif-lujem] táj adóbevétel [~e, ~t, ~ek] poreski prihod adód ik [~ott, ~jék/~jon] naći [nađe] se, zbiti [zbude] se; dešavati se; ha alkalom ~ik ako se ukaže v pruži prilika; ez abból ~ik ovo sledi v proizilazi v proizlazi iz toga, ovo sleduje od toga adófizető' [~je,~t,~k] porezni/poreski obveznik, porezovnik adogat [~ott, adogasson] 1. davati [dajem], dodavati, pružati, 2. sp (labdát) servirati (loptu) adogató I. mn [~t] dajući, pružajući; II. fn [~ja, ~t, ~k] 1. (személy) dodavač; 2. sp dobacivač, server; 3. műsz (szerkezet) konstrukcija za dodavanje (čega) adóhivatal [~a, ~t, ~ok] poreski/porezni ured, poreska uprava adóív [~e, ~et, ~ek] poreski/porezni list v arak adókészülék [~e, ~et, ~ek] rád predajnik, predajni aparat adóköteles I. mn [~t] podložan [-žna] v podleže oporezivanju; II. fn [~et] (egyén) poreski/porezni obveznik adókulcs [~a, ~ot] porezna stopa adoma [»sja, ~t, rCk] anegdota adomány [~a, ~t, ~ok] 1. (ajándék) dar; 2. (adakozás) prilog; prinos; önkéntes ~ dobrovoljan prilog adománybirtok [~a, ~ot, ~ok] tört darovnina, feudalni posed adománygyűjtés [~e, ~t, ~ek] prikupljanje priloga adománylevél [-vele, -velet, -velek] tört darovnica adományoz [~ott, ~zon] 1. (jótékony/közösségi célra) darovati [-ru-
jem ]/darivati, priložiti/prilagati [lažem]; 2. tört (birtokot) darovati [-rujem]/darivati; 3. (odaítél) podeliti/podeljivati [-ljujem], dodeliti/dodeljivati; cimet ~ podeliti naslov/titulu; díjat/jutalmat ~ dodeliti nagradu adományozás [~a, ~t, ~ok] darovanje, darivanje adományozó [~ja, ~t, ~k] darivalac [vaoca], darovalac [-vaoca], darodavac [-vca], davalac [-vaoca] adómentes [~t; ~en] oslobođen/prost od poreza v poreze adóprés [~e, ~t] poreska preša adoptál [~t, ~j°n] adoptovati [-tujem], adoptirati, posvojiti; (fiút) posiniti; (leányt) pokćeriti adós I. mn [~t] dužan [-žna] vkinek vmivel dugovati [-gujem] komu što; biti dužan kome; nem marad ~ ne ostati [-anem]/ostajati [-jem] dužan; II. fn [~a, ~t, ~ok] dužnik adóslevél [-vele, -velet, -velek] rég dugovinska obaveza adósság [~a, ~ot, ~ok] dug, dugovanje; állandósított v hosszú lejáratú ~ konsolidovan dug; amortizdciósltörlesztéses ~ amortizacioni dug; fedezett ~ pokriven dug; függő ~ leteći dug; kereskedelmi ~ trgovinski dug; ~ba keveredik uvaliti/uvaljivati [-ljujem] se u dugove; ~ba veri magát uvaliti v zagaziti u dugove, zadužiti/ zaduživati [-žujem] se; fülig/nyakig van az ~ban biti zadužen preko glave; ~ot csinál zadužiti/zaduživati [-žujem] se, pridužiti se; ~ot kifizet/kiegyenlít isplatiti v namiriti v izmiriti dug; ~ot megfizettet naplatiti/naplaćivati [-ćujem] dug, namiriti se, naplatiti se; tele van ~gal biti pun dugova, biti zadužen, plivati u dugovima; (szól:) az ~ rpssz barát dug je zao drug adóstárs [~a, ~at, ~ak] jog sadužnik adószedő [~}e, ~t, ~k] tört poreznik adótörvény [~e, ~t, ~ek] zakon o porezima adott [~at] 1. dat, dan; az ~ szó data reč; 2. (jelen) az ~ eset-
adottság
6
agg
aggály
agrárszocialista
ben u datom/danom slučaju; 3. az ~ pillanatban u danom trenutku/momentu adottság [~a, ~ot, ~ok] 1. obdarenost, darovitost, talenat [nta], sposobnost, zadanost; 2. (ténykörülmény) ~ok prilike, okolnosti adóvallomás [~a, ~t] Id adóbevallás adóvégrehajtás [~a, ~t, ~ok] prisilna/ egzekutivna naplata poreza v poreze, ovrha adóvégrehajtó [~ja, ~t, ~k] poreski ovrhovoditelj/egzekutor/izvršitelj adó-vevő [~t] rád predajno-prijemni; ~ állomás predajno-prijemna stanica; ~ készülék predajno-prijemna naprava, predajno-prijemni aparat adózás [~a, ~t] plaćanje poreza/poreze adózjik [~ott, ~zék/~zon] 1.
affektálás [~a, ~t] afektacija, ačenje, prenemaganje, pretvaranje, prenavljanje izveštačenost affektált [~at; ~an] afektiran; ~ beszéd ačenje; ~ hangon beszél govoriti afektirano afféle [At] takav [-kva], onakav [-kva] Afrika [^t] földr Afrika afrikai I. mn [~t] afrikanski, afrički; II. fn [~t, ~ak] Afrikanac [-nca], Afričanin; Afrikanka, Afričanka afroázsiai [~t] afroazijski ág [~a, ~at, ~ak] 1. grana, hvoja; ~at hajt granati se; 2. (családé) ogranak [-nka], izdanak [-nka], loza; apai ~ muška loza/grana; lemenő ~ silazna grana/loza; 3. rukav, rukavac [-vca], rečni krak, rukav reke; 4. átv (tudományban, termelésben) grana, odeljenje, ogranak [-nka]; 5. (szál:) eszem ~ában sincs nije mi ni na kraj pameti aga [~ja, ~t, ~k] tört aga; ~ felesége aginica ágacska [~ja, -it, ~k] grančica agancs [~a, ~ot, ~ok] rog, rogovlje agár [agara, agarat, agarak] hrt, boitdža, ogar; kis ~ hrtić; nőstény ~ hrtica; (szól:) hátrább az agarakkal! obuzdaj se ! uzdrži se, (k) sebi ruke! agarászat [~a, ~ot, ~ok] vad lov sa hrtovima ágas rakljast ágas-bogas granat, račvast ágaskodik [~ott, ~jék/~jon] 1. (ember) propinjati [-njem] se; 2. propeti [-pnem]/propinjati se, uspropinjati se ágazat [~a, ~ot, ~ok] 1. granje; 2. átv grana, ogranak [-nka], sektor; népgazdasági ~ privredni sektor ágaz|ik [~ott, ~zék/~zon] razgranati/razgranavati és razgranjivati [njujem] se ágens [~a/~e, ~t, ~ok/~ek] 1. ker, pol, rég agen(a)t [-nta]; 2. vegy (hatóanyag) agen(a)t ágfűrész [~e, ~t, ~ek] pila za grane agg I. mn [~ot] prestar, mator; II. fn [~ot, ~ok]starac [-rca], starina h
aggály [~a, ~t, ~ok] 1. (aggodalom, j szorongás) briga, zabrinutost, zebnja, 2. (kétely) sumnja; ~t kelt izazvati [-zovemJ/izazivati sumnju aggályoskod|ik [~ott, ~jék/~jon] 1. zabrinuti [-nem]/zabrinjavati se; 2. pejor (túlzott aggályai vannak) biti krajnje/preterano savestan I-sna], biti skrupulozan [-zna]; 3. (kételye van) sumnjati aggályoskodó [~t] 1. zabrinut; sumnjičav; 2. pejor (túlzottan aggályos) krajnje/preterano savestan [-sna], skrupulozan [-zna] aggastyán [~a, ~t, ~ok] starac [-rca], starina h aggaszt [~ott, agasszon, ~ani] zabrinjavati; ez ~ engem to mi zadaje brige aggasztó [~t; ~an] zabrinjavajući, što zadaje brige; állapota ~ stanje mu je zabrinjavajuće aggat [~ott, aggasson] vešati; ruhát ~ (mosás után) vešati rublje i haljine aggkor [~a, ~t] staračko doba, duboka starost aggkori [~t] starački; ~ gyengeség staračka slabost/iznemoglost agglegény [~e, ~t, ~ek.] matori momak [-mka], (stari) neženja, stari bećar aggodalmaskodik [~ott, ~jek/~jon] Id aggályoskodik aggodalmaskodó id aggályoskodó aggodalom [-Ima, rlmat, -lmak] zabrinutost, briga; -Imat kelt zabrinuti [-nem]/zabrinjavati aggódás [~a, ~t, ~ok] zabrinutost aggódjik [~ott, ~jćk, ~jon] (za)bri-nuti se, strepeti [-pim]; ne ~j! budi bez brige! ne ~j ezért! ne brini se zbog toga ! ~ik az életemért strepi za moj život aggódó [~t; ~(a)n] zabrinut; ~ pillantás zabrinut pogled aggszűz [~e, ~et, ~ek] usedelica, usiđelica agilis [~at; ~an; ~abb] agilan [-Ina], radin, okretan [-tna], hitar [-tra], marljiv, žustar [-tra] agitáció [~ja, ~t. ~k] agitacija;
~ és propaganda agitacija i propaganda agltációs [~at] agitacioni; ~ központ agitacioni centar [-tra] agitációspropaganda osztály agitacio-nopropagandni odsek, Agitprop agitál [~t, ~jon] agitovati [-tujem], agitirati agitáló [~t] agitacioni agitátor [~a, ~t, ~ok] agitator agnoszkát [~t, ~jon] agnoscirati agónia [~ja, ~t] agonija, umiranje, izdisanje agonizál [~t, ~jon] umirati [-rem], pasti [padnem] u agoniju, biti na samrti, boriti se s dušom Ágoston [~t] August(in), Avgust(in) agrár [~t] agraran [-rna], poljoprivredni, agrikulturni, zemljoradnički, težački, ratarski agrár- Id agrár agrárállam [~a, ~ot, ~ok] agrarna država, poljoprivredna zemlja agráregyetem [~e, ~et, ~ek] univerzitet poljoprivrednih nauka, agrarni univerzitet agrár-ipari (ország) poljoprivredno-industrijski agrárkapitalizmus [~a, ~t] agrarni kapitalizam, režim veleposednika agrárkérdés [~e, ~t, ~ek] agrarno pitanje agrárolló [~ja, ~t] agrarne makaze/ škare tb agrárország [~a, ~ot, ~ok] agrarna zemlja agrárpárt [~Ja» ~ot> ~ok] agrarna partija/stranka; zemljoradnička partija/stranka; partija/stranka zemljoradnika agrárpolitika [~ja, ~t] agrarna/poijoprivredna politika agrárproletár a [~J > ~t, ~ok] zemljoradnički/agrarni proleter v prole-tarac [-rca] agrárproletariátus [~a, ~t] agrarni proletarijat agrárreform [~ja, ~ot, ~ok] agrarna reforma agrárszocialista [*£ja, ~t, ~k] tört agrarni socijalist(a)
agrárszocializmus
agyba-főbe
ágybetét
9
agyonver
agrárszocializmus [~a, ~t] agrarni socijalizam agrártudomány [~a, ~t, ~ok] agrarna nauka agrárválság [~a, ~ot, ~ok] agrarna kriza, kriza poljoprivrede agrárverseny [~e, ~t, ~ek] agrarno takmičenje agresszió [~Ja> ~t, ~k] agresija, napadaj), nasrtaj agressziós agresorski, napadački agresszív [~at~/et; ~an/~en] agresivan [-vna], napadački, nasrtljiv agresszor [~a, ~t, ~ok] agresor, napadač, nasrtač agrobiologia [~ja, ~t] agrarna biologija agrokémia [~ja, ~t] agrohemija, agrokemija ágrólszakadt [~ja, ~at, ~ak] beskućnik, golja, golać, puki siromah, tikva bez korena agronómla [~ja, ^it] agronomija, nauka o poljoprivredi agronómus [~a, ~t, ~ok] agronom, inženjer poljoprivrede agrotechnika [~ja, ~t] agrotehnika agrotechnikai agrotehnički ágseprű [~Je» ~t> ~k] metla od grana ágvilla [~ja, M, rik] mgazd račva agy [~a, ~at, ~ak] 1. mozak [-zga]; 2. .(kerékagy) glavčina; 3. kundak ágy [~a, ~at, ~ak] 1. krevet, postelja, odar [-dra]; (pl hálókocsiban, kajütben) ležaj; összecsukható ~ preklopna postelja; lefekszik az ~ba leći [legnem] u krevet; ő ~ban fekvő beteg on leži bolestan; ~ban marad čuvati postelju; ~at (meg)vet načiniti v raspremiti v prostreti v namestiti postelju; 2. halálos ~ samrtnička postelja; 3. ~at htiz promeniti posteljinu; 4. átv ~nak dől zaleđati, razboleti se; az ~at nyomja čuvati postelju; 5. ld ágyas; 6. müsz ležište ágy- krevetski, posteljni agyafúrt f~at; ~an; ~abb] prepreden, prefrigan, prefinjen [~ja, ~ot] glina, ilovača, gnjila,
ilo; égetett —■ pečena glina; ~ból való glinast, od gline/ilovače agyagbánya [~ja, -it, ^k] nalazište ilovače/gline agyagedény [~e, ~t, ~ek] zemljano posuđe, zemljani sud, zemljanica; kis ~ grne [-eta] agyagföld [~Je> e ~ t> ~ek] glinica, grnčara agyaggalamb-lövészet [~e, ~et] sp gađanje na glinene golubove agyagipar [~a, ~t] keramika agyagminta [~ja, -it, *ik] uzorak [-rka] v mustra ilovače/gline agyagos [~at; ~an; ~abb] glinast/ilovačast, ilovačan [-čna]; ~ homok ilovačast/glinast pesak [-ska]; ~ kavics ilovačast/glinast šljunak [-nka] agyagpala [~ja, ~t, -ik] glinoviti škriljavac [-vca]/škriljac [-ljca] agyagpipa [~ja, ~ak] paralitičar agyar [~a, ~t, ~ak] kljova, zub derač vepra agyarkod|ik [~ott, ~jék /~jon] ljutiti se na koga, imati pik na nekoga, odnositi se neprijateljski, biti kivan na koga ágyas I. mn [~(a)t] . . . sa kreveta II. fn [~a, ~t, ~ok] rég priležnica, naložnica, suložnica ágyas [~a, ~t, ~ok] leja, leha, gredica ágyasság [~a, ~ot, ~ok] rég suložništvo ágyaz [~ott, ~z*on] namestiti/nameštati postelju, prostreti/prostirati [-rem] krevet ágyazat [~a, ~ot, ~ok] müsz ležište, ležaj agyba-főbe: ~ dicsér hvaliti koga na sva usta, preterano hvaliti; ~ ver izlemati, pretući [-učem]
ágybetét [~e, ~et, ~ek] krevetski/posteljni uložak [-oška], podvlaka agydaganat [~a, ~ot, ~ok] orv moždani tumor, tumor u mozgu ágyék [~a, ~ot, ~ok] orv slabina ágyéksérv [-e, -et, -ek] orv kila ágyékzsába [~ja, ~t] orv lumbago, krstobolja, probadanje u krstima egyelő [~je, ~t, ~k] sag/zastirač/ćilim pred posteljom agyérelmeszesedés [~e, ~t] zakrečavanje/ovapnjenje moždanih sudova, arterioskleroza mozga/moždana ágyfej [~et] čelo kreveta/postelje agyfüggelék [~e, ~et] orv moždana žlezda unutrašnjeg lučenja, moždani privesak [-ska], hipofiza, žlezdani organ na temelju lobanje agyhártya [^ja, M, xik] orv moždana opna/maramica, moždanica agyhártyagyulladás [~a, ~t, ~ok] zapaljenje/upala moždanice v moždane maramice/opne, meningitis ágyhuzat [~(j)a, ~ot, ~ok] posteljna prevlaka/navlaka agyideg [~e, ~et, ~ek] orv živac [vca] mozga ágykabát [~ja, ~ot, ~ok] noćni kaput agykéreg [-rge, -rget] moždana kora, kora mozga agylágyulás [~a, ~t] orv omekšanje mozga ágylepedő [~je, ~t, ~k] krevetski/posteljni čaršav agymegbetegedés [~e, ~t, ~ek] orv bolest mozga ágymelegítő [~}e, ~t, ~k] termofor, posteljni/krevetski zagrevač, grejalica za krevet ágynemű [~je, ~t] krevetnina, posteljina, posteljno rublje; ~t vált promeniti posteljinu agyonbeszél [~t, ~jen]tenadgovoriti/ nadgovarati agyoncsap [~ott, ~jon] ubiti [-ijem], utuci [-učem] agyoncsókol [~t, ~jon] izljubiti agyondicsér [~t, ~jen]hvalisati[-išem], preterano hvaliti, nahvaliti agyondolgoztat [~ott, -tasson] vkit
satreti és satrti/satirati [-rem] v upropastiti/upropaštavati és upropašćivati [-ćujem] nekog suviše velikim radom
agyondolgozza magát istrošiti se, is-
patiti se, preraditi se, satrti [-rem]/ satirati [-irem] se u radu v radeći, ubiti [-ijem]/ubijati se radeći, naraditi se agyonfáraszt [~ott, -asszon] 1. premoriti, preumoriti, suviše umoriti, izmučiti; 2. ~ja magát premoriti se agyongázol [~t, ~jon] pregaziti, zgaziti agyongyötör [~t, ~Jön] vkit razgnjaviti, premoriti nekoga
agyongyötört premoren
agyonhajszol [~t, ~jon] 1. satrti [rem]/satirati [-rem]; ~ja a lovat satrti konja; 2. ~ja magát satrti [rem]/satirati [-rem] se(be) agyonhallgat [~ott, -gasson] prećutati [-tim]; a kritika ~ta ezt a regényt kritika je prećutala taj roman agyonkínoz [-kín(o)zott, ~zon] izmučiti agyonlovagolja magát izjahati [-jašem] se agyonlő [~tt, ~Jön] 1. streljati, ubiti [-ijem] iz puške, ubiti metkom; 2. -lövi magát ubiti [-ijem] se puškom/ revolverom; upucati se biz agyonlövés, agyonlövetés [~e, ~t] streljanje agyonnypm [~ott, ~j°n] zgnječiti agyonsújt [~ott, ~son] ubiti [-ijem], pretući [-učem] agyontapos [~ott, ~son] zgaziti, ubiti [-ijem] gaženjem agyonuntat vkit [~ott, -tasson] prignjaviti nekoga, strašno dosaditi/dosađivati [-đujem] kome agyonüt [~ött, -üssön] 1. ubiti [-ijem]. prebiti, dotući [-učem], (biz:) ha ~nek, sem tudom/értem ubij me ako razumem; 2. átv ~i az időt utuci [učem] v prekratiti/prekraćivati [ćujem] v skratiti/skraćivati [-čujem] vreme agyonver [~t, ~jen] umlatiti, premlatiti, ubiti [-jem]
agyonzabálja magát
10
ahogy
ahogyan
11
ajtómélyedés
agyonzabálja magát durva prežderati [rem] se ágyrajáró [~J a> ~t, ~k] fn zakupac [pca] kreveta, prenoćivalac [-vao-ca] agyrázkódás [~a, ~t] orv potres mozga agyrém [~e, ~et, ~ek] utvara, avet, fantom, tlapnja, priviđenje agysebészet [~e, ~et] orv hirurgija/kirurgija mozga agyszélhűdés [~e, ~t, ~ek] orv kaplja mozga, moždana kap(lja), kap(lja) u mozgu agyszövet [~e, ~et, ~ek] orv moždano tkivo agyszülemény [~e, ~t, ~ek] ir, pejor opsena, nastran pojam, fantazmagória, nelogična/nesklapna misao ágytakaró [—ja, ~t, ~k] Id ágyterítő ágytál [~a, ~at, ~ak] orv guska agytekervény |~e, ~t, ~ek] orv moždana vijuga ágyterítő [~je> t~, ~k] krevetski/posteljni prostirao ágytí [~ja 7~t» ~kl kat top; gyorstüzelő ~ brzometni top; légvédelmi ~ protivavionski top; messzehordó ~ dalekometni top; páncéltörő ~ protivoklopan/protivtenkovski top, protukolac [-Ica]; ~ távolsága topomét ágyúcső [-csöve, -csövet -csövek] topovska cev ágyúdörgés [~e, ~t, ~ek] topovska tutnjava/grmljavina, topovska pucnjava ágyúgolyó [~J a» ~t, ~k] ir, rég topovsko zrno, topovski metak [-tka] ágyűlövedék [~e, ~et, ~ek] kat topovski metak ágyűlövés [~e, ~t, ~ek] topovski pucanj [-cnja]/hitac [hica] ágyúlövésnyi: ~re na topomét ágyúnaszád [~J a > ~°t> ~ok] kat, haj monitor, topovnjača ágyúöntő [~je, ~t, ~k] rég, topolivac [-vca] ágyúöntöde [~ie, ~t, ~k] topolivnica ágyútalp [~a, ~at, ~ak] kat lafet, lafeta
ágyútorok [-torkot, -torkok] kat ždrelo ágyútöltelék [~e, ~et] átv, pejor topovska hrana ágyútűz [-tüze, -tüzet, -tüzek] topovska paljba/vatra ágyúz [~ott, ~zon] pucati iz topa/ topova ágyúzás [~a, ~t] topovska pucnjava/ paljba; kanonada agyvelő [~je, ~t] orv mozak [-zga] agyveló'gyulladás [~a, ~t] orv zapaljenje/upala mozga agyvérszegénység [~e, ~et] orv malokrvnost/anemija mozga agyvérzés [~e, ~t] orv krvarenje/ krvavljenje mozga, izliv krvi u mozgu ah isz (csodálkozás) ah ahány koliko; ~ . . ., annyi . . . koliko. . ., toliko . . .; szól ~ ház, annyi szokás koliko ljudi, toliko ćudi; druga zemlja, drugi običaji; svaki po svome ahányszor koliko god puta ahelyett 1. (helyette) mesto toga; dolgoznia kellett volna, de ~ elment sétálni trebalo bi da radi, a mesto toga otišao je u šetnju; 2. ~ hogy . . .umesto da.. . ; ~, hogy tanulna umesto da uči ahhoz I. névm k tome/toj, k onome/onoj; do toga/te; do onoga/one; ~ ti házhoz k onoj kući; II. hat 1. ~ nincs kedvem nisam raspoložen za to; ~ nincs érzéke nema smisla za *"o; 2. ~ képest prema tome; u poređen ju s tim áhít [~ott, ~son] vmit ćeznuti [-nem], žudeti [-dim] za čin. áhítatos [~at; ~abb] pobožan [-znaj, boguugodan [-dna] áhítozjik [~ott, ~zék|~zon] vmire žudeti [-dim], čeznuti f-nem] za čim ahogy I. (amint, mikćpp(en)) kako, kao što, štono; ~ akarja kako mu je drago; ~ hallom kako čujem, kao što čujem; ~ kedve tartja kako mu je drago; ~mondják štono kažu v vele; ~ tetszik kako želiš, kako ti je volja, ~ vesszük kako se uzme; 2. (amikor;
mihelyt) ~ kész vagy čim budeš gotov ahogyan Id ahogy 1. ahol 1 hat 1. gde; 2. ~ csak gde mu drago, bilo gde, gde god ahol2 mutatószó nép eno; ~ (van) ni! v ~ jön ni/éppen! eno ga ! ahonnan 1. odakle, otkud(a); 2. ~ csak odakle/otknda mu drago ahova, ahová 1. kud(a); 2. ~ csak kuda mu drago, bilo kuda ajak [ajka, ajkat, ajkak] 1. usna; ajkába harap ugristi se za usne; 2. (átv:) a nép ajkán él živi u usmenom predanju naroda ajak- 1. usneni; 2. nyelv usneni, labijalan [-Ina] ajakhang [~J a > ~ oi > ~ok] nyelv usmeni suglasnik, labijal ajakos növ I. mn [~at] usnat; II. fn [~ok] Id ajakosvirágúak ajakosvlrágúak növ usnatice, usnače, labijate tb, n ajakrúzs [~a, ~t, ~ok] ruž za usne ajándék [~a, ~ot, ~ok] poklon, dar; ~ba kap dobiti [-ijemj/dobijati és dobivati na poklon; közm ~ lónak ne nézd a fogát darovnome konju zubi se ne gledaju ajándékbolt |~Ja> ~ot, ~ok] prodavnica poklona ajándékcsomag [~Ja> ~°t> ~ok] poklon-paket ajándékoz [~ott, ~zon] pokloniti/poklanjati, darovati [-rujem], darivati, džabaisati [-išem] ajándékozó [~Ja, ~t> ~k] darivalac [aoca] ajánl [~ott, ~jon] 1. preporučiti/preporučivati [-čujem], predložiti/predlagati f-lažem]; 2. figyelmébe ~ preporučiti/preporučivati [-čujem ] nečijoj pažnji; 3. ~va ad fel (levelet) predati/predavati [-dajem] preporučeno; 4. ~om magam (elköszönés) klanjam se, preporučujem v preporučam se ajánlás [~a, ~t, ~ok] 1. preporuka; 2. (könyvben) posveta ajánlat [~a, ~ot, ~ok] (ker is) ponuda; házassági ~ bračna ponuda; ~ot
benyújt podneti ponudu; ~ot tesz činiti v staviti/stavljati ponudu ajánlatos [~at; ~abb] preporučiv, preporučljiv; nem ~ nije preporučivo/preporučljivo, ne preporučuje se ajánlattevő [~je, ~t, ~k] fn ker ponuđač ajánlkozás [~a, ~t, ~ok] nuđenje ajánlkozik [~ott, ~zék/~zon] vmire nuditi se, preporučiti/preporučivati [-čujem] se, ponuditi/ponuđati és ponuđavati se, predložiti/predlagati [-lažem] sebe za nešto ajánló [~J a» ~t, ~k] preporučitelj, preporučivalac [-aoca] ajánlólevél [-vele, -velet, -velek] pismena preporuka ajánlott [~at] 1. preporučen; 2. ~ levél (postai) preporučeno pismo ajánlva: ~ ad fel (levelet) predati/predavati [-dajem] preporučeno ajóka [~ja, -it, ~k] áll mala sardela ájtatos ["-at, ~an, ~abb] pobožan [žna]; ~ember bogomoljac [-ljca]; ~ nő bogomoljka ájtatosság [~a, ~ot, ~ok] pobožnost, bogomoljstvo ajtó [ajtaja, ~t, ~k] vrata tb; szárnyas ~ dveri [csak tb]; ~ban áll stajati na vratima; bevágja az ~7 zalupiti vratima; (szól:) mindenki seperjen a maga ajtaja előli svak ispred svoje kuće neica mete, svak neka gleda svoj posao; ~stul ront a házba rupiti na vrata, banuti [-nem] iznenada, odjednom upasti [-adnem j u kuću ajtócsengő [~je, ~t, ~k] zvonce na ulazu/vratima ajtófélfa [^,ja, ^t, ^k] ragastov ajtókarika [~ja, ~t, ~k]/rf ajtókopogtató ajtókilincs [~e, ~et, ~ek] kvaka, kuka, ručica brave, ručica na vratima ajtókopogtató [~J a . ~t, ~k] fn rég zvekir, (h)alka (na vratima) ajtókulcs [~a, ~ot, ~ok] ključ od vrata ajtómélyedés [~e, ~t, ~ek] udubljenje oko vrata
ajtónyílás
12
akar
akár
13
akciórádiusz
ajtónyílás [~a, ~t, ~ok] 1. otvor (od/ za) vrata; 2. (bejárat) ulaz u kuću ili sobu ajtópánt [~J a » ~ot, ~ok] šarka ajtószám [~a, ~ot, ~ok] broj vrata ajtószárny [~a, ~at, ~ak] vratnica, krilo (od) vrata ajtótok [~Ja» ~ot, ~ok] okvir vrata, ragastov ajtóvasalás [~a, ~t, ~ok] okov za vrata ajtózár [~ja> ~ot, ~ak] brava (na vratima) ájulás [~a, ~t, ~ok] nesvest, nesvestica ájult [~at; ~an] onesvešćen akác [~a, ~ot, ~ok] bagrem, bagren, akacija akác- bagremov, bagrenov, od bagrema/bagrena akácerdő [~t, ~k] šuma od bagrema/ bagrena; bagremar, bagremik akácfa [*£ja, ^t] bagremovina, bagrenovina akácméz [~e, ~et] bagremov/bagrenov med, bagremovac, bagrenovac [vca] akácos I. mn (p/ iit> bagremov, bagrenov, od bagrema/bagrena; II. fn [~a, ~t, ~ok] bagremar, bagremik, bagrenar, bagrenik akácsor [~a, ~t, ~ok]red od bagrema/ bagrena akad [~t, ~jon] 1. (beleakad vmibe) zapeti [-pnem]/zapinjati [-njem] o nešto; (átv is) horogra ~ zagristi [rizemj/zagrizati za udicu; (átv:) torkomon ~í a szó reč mi je zapela u grlu; 2. (rábukkan) nyomára ~ vminek ući [uđem]/ulaziti čemu u trag; ismerősökre ~ naići [naiđem]/ nailaziti na poznanike; 3. (adódik, kerül vmi> naći [nađe] se; dolga ~t imao je posla; keze ügyébe ~ doći komu do ruku akadály [~a, ~t, ~ok] 1. (kat is) zapreka, prepreka, pregrada; 2. sp prepona; veszi az ~t preskočiti preponu; 3. átv prepreka, zapreka, smetnja, sprečica; ~ba ütközik naići
[naiđem]/nailaziti na prepreke v na zapreke; ~í gördít vmi elé činiti prepreke/zapreke/smetnje čemu; legyőz/leküzd minden ~t savladati/ savlađivati [-đujem] sve teškoće; ~t támaszt praviti prepreke/zapreke akadályfutás [~t] sp preponska trka, trčanje s preponama akadályfutó [~Ja> ~t, ~k] sp preponac [-nca] akadályoz [~ott, ~zon]sprečiti/sprečavati akadályoztatás [~a, ~t]: ~ esetén u slučaju v za slučaj prepreke; ~ miatt zbog sprečenosti/zaprečenosti akadálytalan nesmetan; (szabad) slobodan [-dna] akadálytalanul bez zapreke/prepreke/ smetnje, nesmetano akadályverseny [~t, ~ek] sp trka na prepone v sa preponama akadékoskodik [~ik, ~jék/~jon] stvarati prepreke/zapreke, praviti smetnje, čangrizati; (okoskodik) mudrovati [-rujem] akadékoskodó [~ja, ~t, ~k] čangrizalica h, n akadémia [~ja, -it, ~k] akademija; Tudományos Akadémia Akademija nauka/znanosti akadémiai akademijski; (főiskolai) akademski; ~ kiadvány Akademijino izdanje; ~ növendék (főiskolai hallgató) student akademije v visoke škole, visokoškolac [-lca] akadémikus I. mn [~at] akademski; ~ vita akademska diskusija II. fn [~a, ~t, ~ok] akademik akadozás [~a, ~t, ~ok] 1. (munkáé) zapinjanje, zastajanje; 2. (dadogás) mucanje akadozjik [~ott, ~zek/~zon] 1. (munka) zapinjati [-njem], zastajati [jem]; 2. (beszéd) zapinjati; 3.(dadog) mucati akantusz [~a, ~t, ~ok] növ tratorak [rka] akar [~t, ~jon] hteti [hoću, hoćeš]; ~ (nem ~) vmit tenni hoće (neće) n ešto da radi v čini; mit ~ ez jelenteni ?
šta to treba da znači? mit ~ ezzel mondani? šta hoćete time da kažete? 2. (óhajt, kíván) hteti [hoću, hoćeš], želeti [-lim]; ahogy ~od kako hoćeš v želiš; nem ~ok önnek rosszat ja vam ne želim zla akár I. hat makar, ma; ~ csak egy órára is makar samo i na jedan čas; ~ el se gyere ma i ne došao; ma i da ne dođeš; II. ksz 1. (akárcsak) baš kao; úgy dolgozik ~ egy férfi ona radi baš kao muškarac; 2. (öszsz eh as on lí tás ba n) ~ . . . ~ . . . b i l o. . . b i l o, i l i. . . i l i, a. . . a. . . ; ~ hiszi ~ nem verovao ili ne; ~ ma ~ holnap bilo danas bilo sutra akarat [~a, ~ot, ~okj 1. voljá; szabad ~ából po sopstvenoj volji; ~ nélküli ember bezvoljnik; 2. (szándék) ~a ellenére preko volje, protiv svoje volje; ~om ellenére protiv moje volje; ~tal (szándékosan) hotice, hotimice, hotimično, namerno; a legjobb ~tal\XL najbolju volju; a legjobb ~talsem ni uz najbolju volju ne akaraterő' [-ereje, ~t] snaga/sila volje akaratlan nehotičan [-čna], nenameran [-rna] akaratlanul nehotice, nenamerno akaratos [~at; ~an; ~abb] samovoljan [-ljna]; (önfejű) tvrdoglav; (makacs) jogunast akaratoskod|lk [~ott, ~jék/~jon] postupati samovoljno, biti samovoljan [-ljna]; (makacskodik) joguniti se akárcsak baš kao; (olyan) ~ az apja isti otac; baš kao otac mu akárhogy bud kako, bilo kako, kako mu drago, ma kako v ma na koji način akárhogyan Id akárhogy akárhol gde mu drago, ma gde; ~ vagyok ma gde bio; ma gde da sam akárhonnan ma odakle, odakle bilo akárhova, akárhová bilo kamo, kamo god, kamo mu drago akárki ma (t)ko; (t)ko mu drago, svako akárkié čijigod, štočiji akármeddig dokle god, ma dokle
akármelyik ma koji, (t)ko mu drago, koji mu drago akármennyi ma koliko, koliko mu drago akármerre kuda god, kuda mu drago, bilo kuda, svuda kuda akármi budš+o, što/šta mu drago, što god, ma što akármikor kad god, ma kad, kad bilo akármilyen ma kakav [-kva], kakav (god) mu drago, kakav god, bilo kakav akarnok [~a, ~ot, ~ok] karijerist(a) h, laktaš akaródz|ik [~ott, -óddzék|-óddzon] (kedve van vmit tenni): nem ~iíc nekem neće mi se, ne da/daje mi se, ne raci mi se akarva: ~, nem ~ Id akarva-akaratlan akarva-akaratlan hteo ne hteo, hoćeš-nećeš akaszt [~ott, akasszon, ~ani] 1. (személyt, tárgyat) obesiti, vešati: a képet a falra ~ja obesiti sliku na zid; 2. (kapcsol vmibe) zakačiti; (vmihez, vmi után) prikačiti; 3. (átv:) nyakába ~ vkinek vmit privezati [vežem] komu što, natovariti/ natovarivati [-rujem] komu što na vrat akasztás [~a, ~t, ~ok] vešanje akasztó [~Ja» ~t, ~k] 1. (vállfa) vešalica; 2. (kabáton, nadrágon) vešaljka, uska akasztóra [~ja, <^t, -ik] vešala tb; Ara való ember obešenik, obešenjak; ri>ra való nő obešenica
akasztófayirág [~ot, ~ok] obešenjak, okačenjak akasztóhorog [~ja, -rgot, -rgok] kuka (za vešanje kotla/bakrača); (halászboton) udica akasztólánc [~a, ~ot, ~ok] lanac za vešanje/okačenje akció [~Ja> ~t, ~k] akcija; ~ba lép stupiti/stupati u akciju v dejstvo akcióegység [~e, ~et] pol jedinstvo akcija akciórádiusz [~a, ~t] (kat is) akcioni radijus, domet delovanja
aki
14
aktív
aktiva
15
aláfest
aki 1. (t)ko, koji, štono; ~nek komu, i kome; ~t koga, štono; azok, ~k oni. . . koji; itt nincs ember, ~ ne tudna erről ovde nema čoveka koji ne zna za to; ez az az ember, ~vel tegnap találkoztunk ovo je čovek štono smo ga juče sreli 2. ~ csak (t)ko god, bilo (t)ko akié čiji akként tó akképpen akképpen tako, na taj način akklimatlzál [~t, ~jon] aklimatizirati, aklimatovati [-tujem] akklimatizálódlik [~ott, ~jćk/~jon] aklimatizirati se, aklimatovati [-tujem] se, priviknuti/privikavati se na podneblje, prilagoditi/prilagođavati se nekoj sredini akkor onda, tada, to; ha lejössz, ~ ő is jön ako ti dođeš, to će1 i ona doći akkora toliki, onoliki akkord [~J > ~ot, ~ok] zene akord akkord2 [~ja, ~ot] (teljesítmény/darab szerinti bérrendszer) akord; ~ban dolgozik raditi na akord akkordbér [~e, ~t, ~ek] akordna plata akkordmunka f~ja, rCt, ^ik] akordni rad, rad na akord, rad po komadu akkordmunkás f~a, ~t, ~ok] akordni radnik, akordant, akordaš, parćetar akkordszerzó'dés [~e, ~t, ~ek] akordantski ugovor akkori ondašnji, tadašnji akkoriban onda, tada, u ono doba akkorra (arra az időre) doonda, donde, do onoga vremena akkreditál [~t, ~j°n] dipl akreditovati [-tujem], akreditirati, podeliti punomoć diplomatskom predstavniku akkumuláció [~Ja> ~t] akumulacija akkumulál [~t, ~j°n] akumulisati [-išem], akumulirati akkumulátor [~a, ~t, ~ok] miisz akumulator; ~í feltölt (na)puniti akumulator akna1 [^cja, rCt, ^ik] 1. bány okno; 2. kat, rég (robbanóanyaggal2töltött föld alatti üreg) lagum akna [~ja, ~t, ~k] kat mina; időzített ~ tempirana mina
akna-12 bány rovni akna- kat minski aknaépítés [~e, ~t, ~ek] bány građenje okna aknafolyosó [~ja, ~t, ~k] bány potkop aknahajó [~ja> ~t> ~k] Id aknarakó aknamező' [~Je> ~*> ~k] ^a' minsko polje aknamunka [~ja, ~t, rCk] podrivački rad, rovarenje, diverzija aknarakó fn [~ja, ~t, ~k] kat (hajó) polagač mina, minopolagač aknász1 [~a, ~t, ~ok] bány rudarski nadzornik aknász2 [~a, ~t, ~ok] kat miner aknaszedő fn [~je> ~t, ~k] kat 1. (egyén) skupljač mina; minoistraživač; 2. (hajó) minolovac [-vca] aknaszén [-szene, -szenet] rovni/nerešetani ugalj aknavető' kat I. mn minobacački; II. fn [~je, ~t, ~k] 1. (lőfegyver) bacač mina, minobacač; 2. (személy) vojnik minobacačke jedinice aknazár [~a, ~at, ~ak] kat pojas mina, minski pojas, minska brana; zatvaranje/zatvor minama akó [~ja, ~t, ~k] (űrmérték) akov akol [akla, aklot, aklok] nép tor, obor, trio ákombákom [~ja, ~ot, ~ok] škrabanje, škrabotina, svračje noge tb aközben međutim, meduvremeno akrobata [^ja, ^it, *ik] akrobat(a) h; (kötéltáncos) pelivan akrobatamutatvány [~a, ~t, ~ok] akrobacija, vratolomija, akrobatska atrakcija akrobatikus [~at; ~an] akrobatski; pelivanski Akropolisz [~t] földr, tört Akropola akt [~ja, ~ot, ~ok] miiv akt akta [-cja, rCt, ^k] spis, akt aktacsomó [~ja, ~t, ~k] svežanj f-žnja] spisa aktatáska [~ja, ^t, Ak] tašna/torba za spise, aktovka, portfelj aktív [~at; ~an; ~abb] aktivan [-vna], radin, delatan [-tna], delotvoran [-rna]; — ember aktivan čovek; ~ lakosság (kereső/dolgozó) radno/ak-
tivno stanovništvo; ~ tiszt aktivan oficir/časnik; ~ választójog aktivno pravo glasa aktiva [*cja, rit, ^ik] pol 1. (csoport) aktiv (grupa); 2. (személy) aktivista ft; 3. ker aktiva; Ak és passzívák aktiva i pasiva aktívaértekezlet [~e, ~et, ~ek] pol savetovanje aktivista aktivitás [~a, ~t] aktivnost, aktivizam [-zrna] aktivizál [~t, ~jon] aktivizirati, aktivizovati [-zujem] aktuális [~at, ~an; ~abb] aktualan, aktuelan [-Ina], sadašnji, savremen, suvremen; ~ kérdések aktuelna pitanja aktualitás [~a, ~t, ~ok] aktuelnost, savremenost, suvremenost, sadašnjost, današnjost | aktus [~a, ~t, ~ok] akt, delo, čin akusztika [^ja, ^t, ^,k] akustika akusztikus [~at, ~an, ~abb] akustičan [-čna] akut 1. orv (heveny) akutan [-tna]; — betegség akutna v naglo nastupela bolest; 2. átv gorući; ~ kérdés goruće pitanje, pitanje koje traži hitno/brzo rešenje akvareli [~je, ~t, ~ek] miiv akvarel akvarellfesto' [~je, ~t, ~k] slikar akvarelist(a) h akvárium [~a, ~ot, ~ok] akvarij(um) al- 1. donji; 2. (kat is) pod-, viceál 1. (hazug, hamis) lažan, [-žna], kriv, krivotvoran [-rna]; 2. (állítólagos) tobožnji; 3. (látszólagos, nem valódi) prividan [-dna] alá I. névutó pod; az ablak — pod prozor; adó ~ esik podleže oporezivanju; (átv:) egy kalap ~ vesz staviti/stavljati u isti lonac [-nca] II. hat niz, dole; fel és ~ gore dole aláaknáz [~ott, ~zon] I. kat potkopati/potkopavati, podriti [-rijem]/pod-rivati, minirati; potkopati lagumom (rég) 2. átv Id aláás aláaknázás [~a, ~-t] potkop, miniranje, postavljanje mina pod nešto aláás [~ott, ~son] (átv is) potkopati/ potkopavati; ~sa az egészségét na-
rušiti/narušavati v kvariti zdravlje; ~sa a tekintélyét potkopati nečiji ugled alabárd [~ja, ~ot, ~ok] tört oštroperac [-rca], alabarda, helebarda alabástrom [~a, ~ot] alabastar [-tra] alább 1. niže, naniže, dalje; ~ felsorolt áru dole nabrojena roba; ~ felsorolt feltételek dole navedeni uslovi; ~ megnevezett dole imenovani; 2. ~ adja (olcsóbban) dati [dam]/davati [dajem] jeftinije; 3. (szól:) adja 6 még ~ biće on mekši alábbhagy [~ott, ~jcm] (átv is) (csendesedik, enyhül, csillapodik) popustiti/popuštati, uminuti [-nem], stišati/stišavati se, jenjati; az eső ~ kiša jenja; a fájdalom ~ott bol je uminuo alábbi I. mn niži, sledeći; II. fn [csak tb]: az ~akban közlöm niže navodim alábecsül [~t, ~jön] potceniti/potcenjivati [-njujem] aláboltoz [~ott, ~zon] bány, ép podsvoditi/podsvodavati, podupreti/podupirati [-remi svodom alábukiik [~ott, ~jék/~jon] ^v{z^my zagnjuriti se, zaroniti alácsatornáz [~ott, ~zon] miisz mgazd potkanalisati [-išem], potkanaiizirati alacsony [~at; ~an; ~abb] ). nizak [niska]; ~ repülés niski let; ~ színvonalú a) (értelmileg/erkölcsileg) prizemljast, nizak [niska]; b) (pl előadás) niskog kulturnog nivoa; 2. (termetről) nizak rastom, onizak [-iska] aládúcol [~t, ~jon] bány, ép podupreti/podupirati [-rem], podzidati/podziđivati [-đujem], potporiti aláépít [~ett, ~sen] ép podzidati/podziđivati [-đujem], ozdo sazidati aláértékel [~t, ~jen] obesceniti/obescenjivati [-njujem], potceniti/potpenjivati aláfalaz f~ott, ~zon] ép podzidati/podziđivati [-đujem] podgraditi/podgrađivati f-đujem] aláfest [~ett, aláfessen] zene dati/davati [dajem] muzičku pozadinu
16
alakváltozat
alakvas
17
alaphang
alagcső [-csöve, -csövet, -csövek] mfísz, mgazd podzemna odvodna cev, cev za drenažu, drenažna cev alagcsőhálózat [~a, ~ot, ~ok] müsz, mgazd drenažna mreža alagcsövezés [~e, ~t] drenaža, isušivanje podvodnih zemljišta, podzemno odvođenje vode alagsor [~a, ~t, ~ok] suteren alagút [~ja, -utat, -utal] 1. tunel; 2. tört ~ot, ~ok] 1. oblik, vid, forma, figura; ~ot ölt primiti/primati oblik v vid, uzimati oblik; 2. (termet) stas; karcsú ~ vitak stas; jó ~ja van lepog je stasa; 3. színpadi ~ pozorišna/kazališna figura; 4. (személy) ličnost; a történelem kimagasló ~ja istaknuta ličnost istorije; 5. pejor tip, tipčina; finom ~! i to ti je mustra; jó ~! zgodan tip! 8. (nyelv) szenvedő ~ trpni vid alaki formalan [-Ina] alakít [~ott, ~son, ~ani] 1. (formál) formirati, obrazovati f-zujem], oblikovati [-kujem], davati [dajem] čemu oblik; (pol:) kormányt ~ obrazovati vladu; 2. (alapít, alkot, szervez) (s)tvoriti/(s)tvarati, ustanoviti/ustanovljavati, ustrojiti/ust-
rojavati; 3. (szerepet)igrati v kreirati pozorišnu/kazališnu ulogu; drámai szerepet ~ igrati v kreirati dramsku ulogu; 4. (divatot) uvesti [-edem] v stvarati v kreirati (modu) alakítás [~a, ~t, ~ok] 1. (formálás) uformljavanje, uobličavanje, oblikovanje; 2. (szerepé) igranje, izvođenje, kreiranje, ostvarenje, formiranje; férfiszerep ~a ostvarenje muške uloge; 3. (ruháé) prepravljanje v prekrajanje odela/haljine; 4. (divaté) stvaranje/kreacija/kreiranje mode alakoskodás [~a, ~t, ~ok] pretvaranje, licemerstvo, licemerje alakoskod|ik [~ott, ~jćk/~jon] pretvarati se alaktalan bezobličan [-čna], amorfan f-fna] alaktan [~a, ~t] nyelv nauka o oblicima, morfologija alakú . . . oblika Mrt e; szép ~ nő ženska lepog oblika/stasa/rasta alakul [~t, ~jon] nastati [-tanem]/ nastajati [-jem], postati/postajati, obrazovati [-zujem] se, načiniti se; a helyzet úgy ~t nastalo je takvo stanje, prilike su bile takve; a dolgok most egészen másképp ~tak stvari su uzele sad sasvim drugi tok alakulás [~a, ~t, ~ok] 1. (kialakulás) postajanje, nastajanje; 2. (megalakulás pl kormányé) konstituisanje, konstituiranje, obrazovanje; 3. időjárás ~a izgledi vremena; 4. világpolitika ~a razvoj svetske politike alakulat [~a, ~ot, ~ok] 1. tvorevina; 2. kat jedinica, formacija; 3. pol, tört társadalmi ~ društvena formacija alakuló (što se nalazi) u osnivanju; ~ közgyűlés osnivačka/konstituirajuća glavna skupština; ~ban van u postajanju/nastajanju/osnivanju/konstituisanju alakváltozás [~a, ~t, ~ok] preobražaj, promena oblika/forme, metamorfoza alakváltozat [~a, ~ot, ~ok] nyelv varijanta, dublet(a), dvojaki lik
alakvas [~a, ~at, ~ak] oblikovano/fazonovano gvožđe v železo alakzat [~a, ~ot, ~ok] 1. (ob)lik, obličje, formacija, sastav, sklop; (pol:) társadalmi-gazdasági ~ druŠtveno-ekonomska formacija; 2. kat stroj; poredak [-etka], formacija; harci ~ borbeni stroj; 3. mértani ~ geometrijski lik, geometrijska forma alakzó [~ja, ~t, ~k] müsz (szerszám) oruđe za oblikovanje alámerít [~ett, ~sen] zagnjuriti, ugnjuriti alámerül [~t, ~jön] (po)tonuti [-nem] alamizsna [~ja, -it, /-ck] milostinja; ~' gyűjt isprosjačiti, kupiti milostinju alámos [~ott, ~son] (folyóvíz, hullámverés) podroniti/podronjavati, podlokati, izlokati [-oče]; a víz ~ta a töltést voda je podlokala v prolokala nasip alamuszi I. mn (lusta) truntav, lenivački, dembelski; (sunyi) podmukao [-kla], pretvoran, pritvoran [-vna]; II. fn [~t] (sunyi ember) lunjalo h, podmuklica, pretvorica h, n, pritvorica h, n alantas I. mn [~an, ~abb] 1. (beosztott) podložan, podređen kome; 2. átv (szenvedélyről) nizak [-iska]; ~ gondolkozása prizemljast; II. fn [~a, ~t, ~ok] hiv (alárendelt tisztviselő) podređen nameštenik alany [~a, ~t, ~ok] 1. subjek(a)t [kta]; 2. nyelv podmet, subjek(a)t alanyeset [~e, ~et, ~ek] nominativ; prvi padež (rég) alanytalan nyelv (mondat) bespodmetni, besubjek(a)tni alap [~ja, ~ot, ~ok] 1. ép osnov(a), temelj; ~o/ ás kopati temelj; lerakja az épület ~jait postaviti v udariti temelj nekoj zgradi; 2. (festésnél) osnovna boja, grund; 3. mat baza; 4. (anyagi alap) osnova, fond, baza, zaklada; anyagi ~ materijalna baza/osnova; gazdasági ~ ekonomska/privredna baza; oszthatatlan ~ nedeljiv fond; pénzügyi ~ finansijska baza/osnova; 5. átv osnova, temelj,
baza; /// ~ és felépítmény baza i nadgradnja; a tudomány ~ja temelj nauke; a marxizmus-leninizmus ~jai osnove marksizma-lenjinizma; nincs semmi ~ja nema nikakve osnove; vminek ~ján na osnovu/ temelju čega; vminek az ~ját lerakja zasnovati [-nujem]/zasnivati; 6. ~jában (véve) a) (lényegileg) u osnovi (svojoj), u stvari, u suštini; b) (voltaképpen) upravo, zapravo alapadag [~]a, ~ot, ~ok] osnovna doza
alapállás [~a, ~t] osnovni stav alapanyag [~a, ~ot, ~ok] sirovina, osnovna materija, osnovni materijal alapár [~a, ~at, ~ak] osnovna cena alapbér [~e, ~t, ~ek] osnovna plata alapdíj [~a, ~at, ~ak] osnovna taksa alapdíjszabás [~a, ~t] osnovna taksena tarifa alapegység [~e, ~et, ~ek] osnovna jedinica alapelem [~e, ~et, ~ek] osnovni sastojak [-jka]/elemen(a)t [-nta]; vminek az ~ei počeci/osnove/elementi nečega alapelv [~e, ~et, ~ek] osnovno načelo, osnovni princip alapépítmény [~e, ~t, ~ek] ép podgradnja, temelj, osnova alapeszme [~je, ^it, ^ck] osnovna/vodeća ideja v misao alapfal [~a, ~at, ~ak] ép osnovni/ temeljni/fundamentni zid alapfeltétel [~e, ~t, ~ek] osnovni/glavni uslov v uvet alapfizetés [~e, ~t, ~ek] osnovna plata alapfogalom [-Ima, -Imat, -lmak] osnovni pojam [-jma] alapfok [~a, ~ot] 1. osnovni stepen/ stupanj [-pnja]; 2. nyelv pozitiv, prvi stupanj poređenja alapfokú osnovnoga stepena/stupnja alapgondolat [~a, ~ot, ~ok] osnovna misao alapgödör [-gödre, -gödröt, -gödrök] ep temeljna jama alaphang [~Ja> ~ot, ~ok] zene osnovni glas/ton
alaphelyzet
18
alaptakarmány
alaptalan
19
alátűr
alaphelyzet [~e, ~et, ~ek] osnovni znanje u čemu 2. (indokolt) opravdan; ~okok miatt iz opravdanih položaj alapigazság [~a, ~ot, ~ok] razloga osnovna alaposan temeljno, temeljito; ~ ismeri istina szakmáját dobro/temeljito poznaje alapipar [~a, ~t] bazna industrija svoju struku; ~ rászolgált baš/dobro alapismeretek [tb, ~et] osnovno/eleje zaslužio mentarno znanje alapít [~ott, ~son] 1. osnovati [-nu- alaposság [~a, ~ot] temeljitost jem]/osnivati, ustanoviti/ustanov- alapoz [~ott, ~zon] 1. ép (átv is) ljavati, (u)temeljiti; családot ~ os- utemeljiti, položiti/polagati [-lažem] novati porodicu; 2. vmire osnivati, temelj v osnovu; 2. (festésnél) grundirati, mazati osnovnom bojom temeljiti, bazirati na što; érveit vmire ~ja dokaze/razloge/argumente os- alapozás [~a, ~t, ~ok] 1. ép polaganje temelja; (alap) ld alap 1.; 2. (fesnovati/osnivati na što tésnél) grundiranje, mazanje osalapítás [~a, ~t, ~ok] osnivanje alapító I. mn 1. osnivajući, utemelja- novnom bojom; (festékréteg) ld vajući; hiv ~ tag član osnivač/ute- alap 2.; 3. sp priprema alapozási: sp meljač; 2. (oklevél, okirat) osni- ~ időszak pripremni vački, utemeljački; II. fn [~ja, period ~t, ~k] osnivač, utemeljač, utealappillér [~e, ~t, ~ek] ép temeljni/ meljitelj; (alapítványé) zakladnik potporni/osnovni stub, potpornik, alapítólevél [-vele, -velet, -velek] zakpoduporanj [-rnja], podupirač ladnica alappont [~J a > ~ot, ~ok] földr (földalapítvány [~a, ~t, ~ok] zadužbina, méréstanban) temeljna/osnovna tač-ka fond, zaklada; ~t tesz osnovati falaprajz [~a, ~ot, ~ok] nacrt/plan nujemj/osnivati zadužbinu osnove, tlocrt, tloris alapréteg [~e, alapítványtevő [~Je> ~t, ~k-] zakladnik, ~et, ~ek] osnovni/podložni sloj, zadužbinar podsloj alapkiképzés f~e, ~t] 1. ép (épületé) alapsebesség [~e, ~et] osnovna brzina izrada osnove zgrade; 2. kat alapsík [~ja, ~ot, ~ok] mat, ép osregrutska obuka novna ravnina alapsüllyesztés [~e, alapkő [-köve, -követ, -kövek] temelj~t] ép spuštanje ni kamen, kamen temeljac [-ljca] temelja alapkőletétel [~e, ~t] polaganje kame- alapszabály [~a, ~t, ~ok] osnovno/tena temeljca meljno pravilo; egyesületi ~ok drušalaplap [~J a> ~ot, ~ok] 1. (mértani tvena/osnovna pravila, statut utesté) osnova, osnovnica, baza; druženja 2. ép temeljna ploča alapszabály-ellenes rprotivan [-vna] alapmérték [~e, ~et, ~ek] normalna/ društvenim pravilima v statutu osnovna/propisna mera v težina udruženja alapszám [~a, ~ot, ~ok] alapművelet [~e, ~et, ~ek] (számtani) mat osnovna osnovna računska radnja; a négy ~ brojka četiri osnovne računske radnje alapszerv [~e, ~et, ~ek] 1. osnovni alapok [~ot, ~ok] osnovni/glavni organ; 2. pol osnovna organizacija uzrok alapszervezet [~e, ~et] ld alapszerv 2. alapokmány [~a, ~t, ~ok] povelja, alapszik [alapult, alapuljék/alapuljon, statut, osnovna isprava, osnovni alapulni] vmin osnivati se, temeljiti dokumen(a)t počivati na čemu alaptakarmány alapos [~at; ~an; ~abb] 1. temeljan [- se, ljna]; ~ ember temeljan čovek; [~a, ~t, ~ok] osnovna krma/hrana -w ludasa van vmiben imati temeljno
alaptalan neosnovan; ~ hírek neosnovane vesti; ez teljesen ~ to je bez svake osnove, to je potpuno neosnovano alaptalanul neosnovano alapterhelés [~e, ~t] 1. ép opterećenje temelja; 2. vili osnovno opterećenje alaptérkép [~e, ~et, ~ek] ép osnovna karta/mapa alaptermészet [~e, ~et, ~ek] prava priroda/narav alapterület [~et, ~e, ~ek] osnovna površina alaptétel [~e, ~t, ~ek] osnovno/temeljno pravilo v načelo, osnovna/temeljna teza; (tantétel) osnovna postavka, poučak [-čka] alaptónus [~a, ~t, ~ok] miiv (festészetben) tonalitet alaptőke [^ije, ~t, ~k] osnovna/temeljna glavnica, osnovni/temeljni kapital alaptörvény [~e, ~t, ~ek] jog (a JSZSZK-ban) osnovni zakon alaptulajdonság [~a, ~ot, ~ok] osnovno svojstvo alapul [~t, ~jon] vmin osnivati se, temeljiti se, počivati na čemu; tévedésen ~ osnivati se na zabludi; felfogása a józan észen ~ njegovo shvaćanje osniva se na zdravom razumu alapvető osnovan [-vna], temeljan [-ljna], elementaran f-rna]; ~ fontosságú od osnovne važnosti alapvizsga [~ja, ~t, ~k] osnovni/temeljni ispit alapvonal [~a, ~at, ~ak] 1. osnovica, osnovna/temeljna linija v crta; 2. sp osnovna linija, gol-aut alapvonás [~a, ~t, ~ok] osnovna crta alapzat [~a, ~ot, ~ok] temelj, fundament; (oszlopé stb.) podloga, podnožje, postament álarc [~a, ~ot, ~ok] obrazina, maska, krabulja, čuvida; ~ot tesz fel staviti/stavljati masku, maskirati (se) álarcosbál [~J a > ~t, ~ok] krabuljni ples, bal pod maskama/krabuljama/ obrazinama alárendel [~t, ~jen] 1. podrediti/pod- i ređivati [-đujem], potčiniti/potči- i 2*
njavati; (alávet) podložiti/podlagati [-lažem], podvrći [-rgnem]/pqdvrgavati; 2. ~< magát potčiniti/potčinjavati se alárendelés [~e, ~t] podređivanje alárendelt I. mn [~et] 1. podređen, potčinjen; (alávetett) podložan [žna]; ~ ország potčinjena zemlja; ~ viszony podređenost, zavisnost; 2. nyelv ~ mellékmondat zavisna rečenica; podređena (sporedna) rečenica rég; II. fn [~je» ~et, ~ek] potčinjeni [-noga] alárendeltség [~e, ~et] podređenost, podvlašćenost, potčinjenost, podložnost alátámaszt [~ ott, -asszon, ~ani] 1. podupreti/podupirati [-rem]; 2. átv (megindokol) obrazložiti/obrazlagati [lažem], potkrepiti/pot-krepljivati [ljujem] alátámasztási: ép ~ pont tačka podupiranja alátét [~je, ~et, ~ek] podmetak [-tka]; müsz (csavarhoz) podloga, podložnica, podložna pločica alátétgyűrű [~je, ~t, ~k] müsz podložni prsten, prsten zaptivnik alátétlemez [~e, ~t, ~ek] müsz podložna pločica alatt 1. pod, eszk e; niže birt e; ispod biti e; a ház ~ niže kuće; kéz ~ ispod ruke; 2. (átv:) azon feltétel ~ pod uslovom; 3. (idő) za tárgy e; a háború ~ za vreme rata; öt nap ~ za pet dana; 4. (bizonyos idő alatt) za birt e; tartózkodásom ~ za moga boravka alatta I. hat pod njim/njom, pod tim/ tom; II. névutó ~ marad vminek (elmarad vmi mögött) zaostati [-anem]/zaostajati [-jem] za čim alattomban krišom, kradom, iz potaje alattomos [~at, ~an; ~abb] podmukao [-kla], podao [-dia]; ~ ember podlac alattomosság [~a, ~ot] podmuklost, podlost, muklina alattvaló [~J a » ~t, ~k] podanik alátűr [~t, ~jön] (takarót) podviti [-ijem]/podvijati
alávaló
20
alelnök
alélt
21
• alkalmatlan
alávaló nitkovski, podao [-dla], nizak [niska]; ~ gazember podlac, nitkov alávalóság [~a, ~ot, ~ok] nitkovluk, podlost, gadost alávarr [~t, ~jon] podšiti [-ijem]/podšivati aláver [~t, ~jen] (vasút is) podbiti [-bijem]/podbijati aláverés [~t] (vasút is) podbijanje aláverő: vasút ~ csákány pijuk za podbijanje alávet[~ett, -vessen] podvrći [-rgnem] és podvrgnuti [-nem]/podvrgavati, potČiniti/potčinjavati alázat [~a, ~ot] poniznost, pokornost; ~tal ponizno, pokorno alázatos [~at; ~an; ~abb] ponizan [-zna], pokoran [-rna] alázatoskod|ik [~dott, ~jék/~jon] pokoravati se, ponižavati se, uniža-vati se, puzati [pužem], metanisati [-išem] (pred kim) alázatoskodó I. mn pokoran [-rna], puzav, puzavački, koji se poniža-va v unižava; II. fn [~Ja> ~t, ~k] puzavac [-vca], podložnik alázatosság [~a, ~ot] poniznost, pokornost, podložnost albán I. mn albanski; arbana ki, arnautski rég; < jugoszláviai) šiptarski; rég ~ vidék arnautluk; II. fn [~t, ~ok] Albanac [-nca]; Arbanas, Arnaut(in) rég; (jugoszláviai) Šiptar; (nő) Albanka; Ar-nautkinja rég; (jugoszláviai) Šip-tarka Albániait l/ö7
2. (álarc) obrazina, maska, kra" bulja álcáz [~ott, ~zon] 1. prerušiti/prerušivati [-šujem], prikriti [-ijem]/ prikrivati, maskirati, pokriti maskom, kamuflirati; 2. kat maskirati alcím [~e, ~et, ~ek] podnaslov, podnatpis áld [~ott, ~j°n] !• blagosloviti, blagosiljati; 2. (búcsúzáskor) ég/isten ~jon! zbogom !; spasi bog ! rég áldás [~a, ~t, ~ok] blagoslov, blagosiljanje, halal áldásos [~at, ~an; ~abb] blagosloven, blagodatan [-tna], blagodetan [-tna], blagotvoran [-rna]; ~ befolyás blagotvoran uticaj; ~ eső blagodatna/ blagodetna kiša áldatlan (szerencsétlen) nesretan [-tna]; (végzetes) koban [-bna]; (átkozott) proklet; ~ állapotok/ helyzet nesretne prilike, nezavidno stanje, zlo i naopako áldomás [~a, ~t, ~ok] nép aldumaš, aldomaš, halvaluk áldott [~at] 1. blagoslov(lj)en, blažen; ~jó ember dobričina h; 2. ~ állapotban u blagoslov(lj)enom stanju áldoz [~ott, ~zon] 1. vmit (átv is) žrtvovati [žrtvujem]; 2. (istentiszteletkor) pričestiti/pričešćivati se áldozás [~a, ~t, ~ok] 1. žrtvovanje; (pogány vallásban) prinošenje žrtve; 2. (istentiszteletkor) pričešće, pričest áldozat [~a, ~ot, ~ok] (átv is) žrtva; nagy ~ok árán po cenu velikih žrtava; vminek az ~a lesz postati [anem] žrtva/žrtvom nečega, nastradati; ~ot hoz vkiért, vmiért prinositi v učiniti žrtvu za koga v što ~ul esik postati [-anem] žrtva áldozati vall žrtven; ~ bárány žrtveno janje áldozatkész požrtvovan [-vna], spreman [-mna] na žrtve áldozatkészség [~e, ~et] požrtvovnost áldoz|lk [~ott, ~zék/~zon] Id áldoz 2. áldozó [~Ja> ~t, ~k] vall pričesnik Al-Duna [At]földr Donji Dunav alelnök [~e, ~öt, ~ök] potpredsednik
alélt [~at; ~an; ~abb] onesvesnuo [ula], onesvešćen, obeznanjen alépítmény [~e, ~t, ~ek] ép temelj, gradnja u zemlji, podgradnja alexandrinus [~a, ~t, ~ok] ir (verssor) aleksandrinac [-nca] alezredes [~e, ~t, ~ek] kat potpukovnik alfaj [~a, ~t, ~ok] (rendszertanban) podvrsta alföld [~je, ~et, ~ek] fo'ldr nizija, nizina alföldi I. mn nizinski; II. fn [~t, ~ek] (Nagyalföldön lakó, Nagyalföldről való ember) lice iz Mađarske nizine/ ravnine/doline alga [~ja, ~t, -ik] növ alga, okrek, haluga, resina algebra [~ja, ~t] algebra algebrai algebarski Algéria [At]főldr Alžir algériai I. mn alžirski; II. fn [~t, ~ak] Alžirac [-rca]; (nő) Alžirka [tb birt -ki] Algír [~t]földr (főváros) Alžir algíri I. mn alžirski; II. fn [~t, ~ak] (férfi) Alžirac [-rca]; (nő) Alžirka [tb birt -ki] alhadnagy [~a, ~ot, ~ok] kat potporučnik álhír [~e, ~t, ~ek] lažna vest alibi [~je, ~t, ~k] jog alibi; dokaz alibija; ~t igazol/bizonyít pravdati v dokazati [-kažem ]/dokazivati [-zujem] svoj alibi alig jedva, tek, samo, netom; ~ áll a lábán spadati s nogu; ~ hogy elmentél tek što si otišao; ~ érkezett meg, máris elment tek/samo što je stigao već je i otišao; ~ nagyobb jedva nešto veći; ~ tud olvasni jedva ume čitati alig-alig jedvice, s nategom, na jedvite jade aligha teško alighanem teško te ne alighogy istom, tek što, istom što; ~ elmentél tek što si otišao; az ~ megszületett gyermek dete istom rođeno alispán [~ja, ~t, ~ok] tört podžupan alj [~a, ~at, ~ak] 1. (szoknya) suk-
nja, donjica; 2. (csészealj) tanjirić, tanjurić alja [/£t] 1. dno, donji deo; feje ~ uzglavje; vminek az ^n nadno birt e; a lap ^n nadno strane; 2. (fenék edényé, hordóé) dno; 3. a hegy ~ podnožje brega, podgorje, taban brda; 4. (lerakodás, üledék) talog; (boré, söré) droždina; kávé ~ talog od kafe; 5. pejor (emberiségé) ološ, talog, izrod, izmet; a társadalom ~ talog društva; (közm:) sok beszédnek sok az ~ ko mnogo besedi mnogo i laže, u velikom govoru je malo saveta aljas I. mn [~at; ~ul; ~abb] podao [dla], gnusan [-sna]; II. fn [~t, ~ok] podlac aljasság [~a, ~ot, ~ok] podlost, podlaštvo, niskost, pasjaluk, svinjska posla tb aljzat [~a, ~ot, ~ok] 1. ép podloga, cokla; 2. miisz podvlaka, podnožje; 3. vili utikačka kutija alkáli vegy I. fn [~t, ~ák] alkalij(um), lužna sol, potaša; II. mn (fém) lužni alkálikus vegy lužni, alkalni alkalmas [~at; ~an; ~abb] 1. (megfelelő) podesan [-sna], pogodan [dna], zgodan [-dna], prikladan [dna]; naručan [-čna]; ~ időben u zgodno/pogodno vreme, zgodnom prilikom; ~ pillanatban u odgovarajućem trenutku; 2. vmire dorasti [tem]/dorastati čemu; ~ a feladatra dorastao [-sla] zadatku/zadaći, podesan [-sna] za zadatak, odgovora za taj posao; ő ~ erre a munkára on je podesan v on valja za taj posao; 3. (képes) sposoban [-bna]; ~sá tesz vmire osposobiti/osposobljavati, učiniti koga podesnim zašto; ~sá válik vmire osposobiti/osposobljavati se; postati j-anem]/postajati [-jem] sposobnim v podesnim za što alkalmasság [~a, ~ot] 1. podesnost, prikladnost, zgodnost; 2 (képesség) sposobnost; 3. (időbeli, helyi) prigodnost alkalmatlan [~t; ~ul; ~abb] 1. nepodesan [-sna], nepriličan [-čna]; (idő\
alkalmatlankodás
22
alkar
alkarcsont
23
álkulcs
nezgodan [-dna]; ~ időben u ne- alkalmazkodik [~ott, ~jćk/~jon] prizgodno/neodgovarajuće vreme; 2. lagoditi/prilagođavati és prilagođivati (nem képes) nesposoban [-bna], [-đujem] se; ~ik az időjáráshoz ravonesposobljen; ~ erre a munkára nati se prema vremenu; ~ik az új on je nepodesan (v nije podesan) környezetéhez priroditi se, primiti/priza taj posao; nije togović tréf mati običaje nove sredine; ~ik a alkalmatlankodás [~a, ~t] zanovet; körülményekhez prilagoditi se prili uznemiravanje; (kellekama, ravnati se prema prilikama; metlenkedés) zanovetanje; (za~ni nem tudó neprilagodljiv varás) uznemiravanje; (untai ás) alkalmazkodó prilagodljiv dosađivanje alkalmazkodóképesség prilagodljivost, alkalmatlankod|ik [~ott, ~jćk/~jonl sposobnost prilagođivanja 1. (kellemetlenkedik) zanövetati; alkalmazott I, mn [~at] 1. primenjen; (zavar) uznemiravati; 2. (untat) ~ matematika primenjena matemadosađivati [-đujem]; (zaklat) natika; 2. (munkaviszonyban levő) srtati [-rćem]; ~ik vkinek biti komu zaposlen, namešten;II./n [~ja, ~at, na dosadi; nem akarok ~ni neću ~ak] nameštenik, službenik; (nő> da dosađujem nameštenica, službenica alkalmatlankodó I. mn zanovetajući; alkalmaztatás [~a, ~t, ~ok] namešte(untató) dosadan [-dna]; II. fn nje [~ja, ~t, ~k] (kellemetlenkedő) alkalmi prigodan [-dna]; ~ ajándék zanovetalo h prigodni poklon/dar; ~ költemény alkalmatlanság [~a, ~ot] 1. nepodesprigodna pesma; ~ munka prigodan nost, neprikladnost; 2. nesposobnost rad/posao [-sla], sezonski rad/posao; alkalmaz [~ott, ~zon] 1. (felhasznál) ~ vétel prigodna kupnja/kupovina, primeniti/primenjivati [-njujem]; prigodno kupovanje vmilyen eljárást ~ primeniti/prime- alkalmilag prilikom, prigodom, prinjivati postupak [-pka]; gyakorlatban godno, pripadom ~ primeniti/primenjivati u praksi; alkalom [-Ima, -Imat, -lmak] prilika, törvényt ~ primeniti zakon; 2. vkit zgoda, prigoda; vminek az -Imából (munkára felvesz) namestiti/namešprilikom/prigodom/povodom čega; tati, zaposliti/zapošljavati és zapoš-Imat ad vkinek dati kome priliku; Ijivati [-ljujem], uposliti/upošljavati, felhasználja az -Imat koristiti v poangažovati [-žujem], angažirati neslužiti se prilikom; kihasználja az koga; 3. vmire: filmre ~ snimiti/ -Imat iskoristiti priliku; kilesi a kedsnimati na film; rádióra ~ adapvező -Imat uvrebati v uvardati prilitirati v preraditi za radio; színku; megragadja az -Imat ugrabiti padra ~ inscenirati, (na)činiti inpriliku; adandó ~mal datom priscenaciju, adaptirati v preraditi za godom/prilikom; él az ~tnal koristiti pozornicu/binu/scenu se prilikom; ez ~mal tom prilikom; alkalmazás [~a, <~t, ~ok] 1. (felhaszkét három ~mal u dva tri maha; nálás) primena, primenjivanje; 2. más ~mal drugom prilikom; a tár(munkaviszony) nameštenje; ~ban gyalások -Imával prilikom pregovora; van biti namešten, uposlen közm: ~ szüli a tolvajt prigoda/prilialkalmazható upotrebljiv, primenka čini lupeža, prilika pravi lopova ljiv alkalomadtán zgodimice, ako/kada se alkalmazkodás [~a, ~t] prilagođapruži prilika; danom/zgodnom prilivanje, prilagođivanje, prilagođenje; kom, u datoj prigodi a termelés ~a a kivitel szükségleteihez alkalomszerű [~en] prigodan [-dna]; prilagođavanje proizvodnje potreba~en ponekad, od prilike do prilike ma izvoza alkar [~ja> ~t] orv podlaktica
alkarcsont [~ja» ~°t. ~ok] orv kost podlaktice, žbica alkat [~a, ~ot, ~okj 1. sklop, sastav, struktura; 2. (testalkat) stas, konstitucija alkatrész [~e, ~t, ~ek] (gépé) sastavni deo [dela]; tartalék ~ rezervni deo; ~ek megmunkálása obrada delova; ~ekre szed szét rasklopiti/rasklapati na delove alkimista [^ija, -it, ,ik] alhemičar, alkemičar alkohol [~ja, ~t, ~ok] 1. vegy alkohol; 2. (szesz) alkohol, špirit, špirit, žesta; 3. (szeszes ital) žestoko piće; tiszta/abszolút ~ čisti/bezvodni alkohol alkoholellenes antialkoholan [-Ina] alkoholista [-íja, rCt, -ik] alkoholičar, alkoholik, pijanac [-nca], pijanica h, n alkoholmentes bez alkohola, bezalkoholan [-Ina]; ~ ital bezalkoholno piće alkoholmérgezés [~e, ~t] trovanje alkoholom alkoholos [~at; ~an] alkoholan [Ina] alkoholtartalmú alkoholan [-Ina], ono što sardži alkohola alkoholtilalom [-Imat] hiv zabrana alkohola, zabrana prodaje alkoholnih pića; általános ~ prohibicija, zabrana proizvodnje i prodavanja alkoholnih pića alkony [~a, ~t, ~ok] ir 1. ld alkonyat; 2. (átv:) az élet ~a sumrak života alkonyat [~a, í-ot, ~ok] sumrak, suton, sumračje, prvi mrak alkonyl sutonski, sumračan [-čna] alkonyodjik [~ott, ~jék/~jon] smrkava se, hvata se (su)mrak, zalazi sunce, poda noć, sumračiti/sumračivati [-čuje] se, snoća(ti) se alkonyodé [~t] sumračan [-čna] alkonyuló [~t] sumračan [-čna] alkot [~ott, alkosson] 1. stvoriti/stvarati, tvoriti; fogalmat ~ magának vmiről stvoriti/stvarati sebi pojam o čemu, pojmiti što 2. (képez) sazdati/ /sazdavati, činiti; ez ~ja a lakosság
többségét ovo čini većinu stanovništva alkotás [~a, ~t, ~ok] 1. (cselekvés) stvaranje; művészi ~ umetničko stvaranje; 2. (a mű) delo, tvorevina; művészi ~ umetničko delo alkotásvágy [~a, ~at] želja za stvaranjem alkotmány [~a, ~t, ~ok] ustav alkotmányellenes protivustavan [-vna], protuustavan [-vna] alkotmányjog [~a, ~ot, ~ok] ustavno pravo alkotmányos [~at; ~an; ~abb] ustavan [-vna] alkotmányozó ustavotvoran [-rna]; ~ gyűlés ustavotvorna skupština, konstituanta alkotmányreform [~Ja> ~ot] ustavna reforma, reforma ustava alkotmánytan [~a, ~t] nauka o ustavu alkotmánytervezet [~e, ~et, ~ek] nacrt/projekt ustava alkotó I. mn [~t; ~an] stvaralački, tvorački; ~ gondolat stvaralačka misao; ~ kedv stvaralačka volja, stvaralački zanos; IK/n [~Ja, ~t, ~k] stvaralac [-raoca], stvarač, tvorac [-rca], sačinilac [-ioca] alkotóelem [~e, ~et, ~ek] sastavni deo [dela]; (komponens) sastavnica, komponenta alkotóerő [-ereje, ~t, ~k] stvaralaštvo, stvaralačka snaga; -ereje teljében u cvetu stvaralačke snage alkotórész [~e, ~t, ~ek] sastavni deo (nečega); (komponens) sastavnica, komponenta alku [~ja. ~t, ~k] 1. (alkudozás) pogađanje; ~ba bocsátkozikl ereszkedik (početi [-čnem]) pogađati se; 2. (eredmény) pogodba; áll az ~! stoji pogodba ! pogodismo se ! eláll az •»tói raspazariti se alkudozás [~a, ~t, ~ok] pogađanje alkudozjik [~ett, ~zék|~zon] pogađati se; cenkati se, cincariti; cigány módra ~ik ciganisati [-išem], c-iganiti se álkulcs [~a, ~ot, ~ok] udešen ključ, kalauz, otpirač
alkusz
24
államgépezet
államhatalom
25
államtitkár
alkusz [~a, ~t, ~ok] ker mešetar, posrednik, makler, agent, senzal; grošićar rég alkuszdíj [~a, ~t, ~ak] ker provizija, nagrada posredniku/senzalu/mešetaru áll 1 f n [~ a, ~a t, ~ ak] 1. brada; hegyes ~ šiljasta brada; 2. átv ~'S felfegyverkezve naoružan do zuba; 3. szól: (majd) leesett az ~a (a csodálkozástól) zinuo je od čuda áll2 ige [~(ot)t, ~jon] 1. stajati [stojim]; ~j! stoj! egyenesen ~ stajati uspravno; 2. (vhol van) biti, nalaziti se; (kat:) örségben ~ biti na straži; sorban ~ stajati [stojim] u redu; čekati u redu; 3. stati [-anem]/stajati [-jem]; a bírósúg elé ~í on je stao pred sud; sorba ~ staviti se u red, stati [-anem] u red; 4. (vmiből) sastojati se; a lakás három szobából ~ stan se sastoji od tri sobe; miből ~ ez? od/iz čega se sastoji ovo? 5. a feladat abban ~, hogy . . . zadatak je baš u tome, što . . .; miben ~ a titka? u čemu je njegova tajna? u čemu se sastoji v krije njegova tajna? 6. (nem halad, vesztegel) stajati, zadržavati se; (gép, szerkezet nem működik) ne raditi, ne funkcionisati |-išem], ne funkcionirati; a munka ~ posao/rad stoji; az óra ~ sat ne ide; a vonat tíz percet ~ voz stoji deset minuta; 7. munkába ~ stupiti/stupati na posao; 8. a ruha jól ~ odelo pristaje dobro; ez neked jól ~ to ti dobro stcji; 9. isk
~ tőlem, hogy... daleko od toga da ja . .., ne mislim v želim v nameravam da...; 16. (átv:) maga lábára ~ stati [-anem] na svoje noge; 17. (szól:) ~ok elébe primiti/primati se nečega; ~jaasarat pokazati [-žem] se junak, junački se držati [-žim] v odolevati állam [~a, ~ot, ~ok] država; szocialista ~ socijalistička država; a szovjet ~ sovjetska država; szövetségi ~ savezna/federativna država, federacija; (közg:) az ~ elhalása odumiranje države államadósság [~a, ~ot, ~ok] državni dug államapparátus [~a, ~t] državni aparat állam biztonság [~a, ~ot] državna bezbednost állambiztonsági (szervek) državne bezbednosti; Állambiztonsági Halóság (jugoszláviai) Uprava državne bezbednosti, Udba államcímer [~e, ~t, ~ek] državni grb államcsíny [~e, ~t, ~ek] državni prevrat/udar, puč államcsőd [~Je> ~öt, ~ök] bankrotstvo države áilamegység [~e, ~et] državno jedinstvo államellenes [~et] protivdržavni, protudržavni, antidržavni; ~ cselekedet protivdržavno/protudržavno delo, protivdržavni/protudržavni čin államelmélet [~e, ~et, ~ek] teorija o državi államelnök [~e, ~öt, ~ök] predsednik države államérdek [~e, ~et, ~ek] državni interes államférfi [~a, ~t, ~ak] državnik államférfíúi državnički államforma [~ja, ~t, -ck] državno uređenje, oblik vladavine államfő [~je, ~t, ~k] glava/šef države, državni poglavar államgazdaság [~a, ~ot] državna privreda államgépezet [~c, ~et] rég državni aparat/mehanizam [-zrna], državna mašinerija
államhatalom [-Ima, -Imat] diržavna vlast; az ~ helyi szervei mesni orgain državne vlasti államhatár [~a, ~t, ~ok] državna granica államháztartás [~a, ~t] državna budžet, proračun državnih prihoda i rashoda állami državni; ~ alkalmazott državni nameštenik/službenik; Állami Biztosító Državni osiguravajući zavod, DOZ; ~ ellenőrzés državna kontrola; (Jugoszláviában) savezna kontrola; (egy köztársaságra vonatkozóan) republička kontrola; ~ gazdaság državno imanje; (Magyarországon) državno gazdinstvo/dobro; (Jugoszláviában) poljoprivredno dobro; ~ hivatalnok državni činovnik/službenik; ~ igazgatás državna uprava; ~ költségvetés državni budžet, državni proračun prihoda i rashoda; ~ mintagazdaság državno ugledno gazdinstvo; ~ szolgálatba lép stupiti/stupati u državnu službu; ~ szolgáltatás državne usluge tb; ~ tisztviselő državni činovnik/službenik; ~ váltalat državno preduzeće/poduzeće államigazgatás [~a, ~t] državna administracija államigazgatási: ~ hatóság administrativna vlast; ~ jog administrativno pravo államjog [~a, ~ot] državno pravo államjogi državnopravni államkapitalizmus [~a, ~t] državni kapitalizam államkincstár [~a, ~t] 1. (állampénztár) državna blagajna; 2. rég državni erar, državna riznica, fisk államkincstári državne blagajne; fiskalan [-Ina] államkölcsön [~e, ~t, ~ök] državni zajam [-jma] államköltség: ~en o državnom trošku, na državni trošak államkötvény [~e, ~t, ~ek] državna obveznica államközi međudržavni államniiniszter [~e, ~t, ~ek] državni ministar
államnyelv [~e, ~et] državni jezik államosít [~ott, ~son] podržaviti/ podržavljivati [-ljujem], nacionalizirati, nacionalizovati [-zujem], socijalizirati, socijalizovati [-zujem] államosítás [~a, ~t] podržavljenje, ponarođenje, nacionalizovanje, nacionaliziranje, socijalizacija, socializovanje, socijaliziranje, podruštvljenje államosított podržavljen, nacionalizovan, nacionaliziran, socijalizovan, socijaliziran, podruštvljen állampapír [~ja» ~t, ~ok] državni papir, državna hartija állampénztár [~a, ~t] državna blagajna/kasa állampolgár [~a, ~t, ~ok] državljanin állampolgári građanski; ~ jogok és kötelességek prava i dužnosti građana állampolgárság [~a, ~ot] državljanstvo; ~ot ad dati državljanstvo; ~ot felvesz primiti/primati državljanstvo; ~ nélküli bez državljanstva államrend [~je, ~et] državni poredak [-etka]; demokratikus ~ demokratski državni poredak; ~ elleni izgatás huškanje protiv državnog poretka államrendó'rség [~e, ~et] državna policija/milicija, državno redarstvo államrendszer [~e, ~t, ~ek] državno uređenje, državni sistem/režim államsegély [~e, ~t, ~ek] državna pomoć államszámvitel [~e, ~t] državno računovodstvo államszervezet [~e, ~et] državna organizacija államszövetség [~e, ~et, ~ek] savez država, konfederacija államtanács [~a, ~ot, ~ok] državni savet, državno veće államtitkár [~ja, ~t, ~ok] državni sekretar; državni tajnik rég; külügyi ~ (aJSZSZK-ban megfelel a MNK-i külügyminiszternek) državni sekretar za inostrane/vanjske poslove; népvédelmi ~ (a JSZSZKban megfelel a MNK-i honvédelmi miniszternek) državni sekretar za narodnu odbranu (a JSZSZK-ban a
államtitkárhelyettes
26
állás
állásdeszka
27
állcsont
többi miniszter) savezni sekretar; köztársasági ~ republički sekretar; tartományi ~ pokrajinski sekretar államtitkárhelyettes [~e, ~t, ~ek] državni podsekretar, pomoćnik državnog sekretara államtitkárság [~a, ~ot, ~ok] državni sekretarijat; külügyi ~ državni sekretarijat za inostrane/vanjske poslove, SIP államtitok [-titka, -titkot, -titkok] državna tajna államtudomány [~a, ~t] nauka o državi; državoslovlje rég államtulajdon [~a, ~t] državna svojina, državno vlasništvo államügyek državni poslovi államügyész [~e, ~t, ~ek] javni tužilac [-ioca] államügyészség [~et] javno tužilaštvo államvagyon [~a, ~t] državna imovina államvallás [~a, ~t, ~ok] državna religija/vera államvasút [~ja> -utat, -utak] državna železnica; az -utak državne železnice államvédelem [-Ime, -lmet] državna bezbednost/sigurnost államvédelmi državne berbednosti; r~ szerv organ državne bezbednosti; (tört:) Államvédelmi Hatóság Uprava državne bezbednosti/sigurnosti államvizsga [~ja, rit, ^ik] isk, hiv državni/diplomski ispit állandó I. mrt [~t, ~an] 1. stalan [-Ina]; postojan; permanentan [-tna]; (tartós) trajan [-jna]; ~ tudósító stalni dopisnik; ~ tartózkodási hely mesto stalnog boravka, domicil; 2. nepromenljiv; 3. (szakadatlan) neprekidan [-dna]; 4. (örökös) večit; 5. mat, fiz konstantan [tna]; II. fn [-ja, -t, -k] mat, fiz konstanta állandóság [~a, ~ot] stalnost, neprekidnost, postojanost, nepromenljivost, neprekidnost, večitost állandósít [~ott, ~son] ustaliti/ustaljivati [-ljujem] odomaćiti, konsolidovati [-dujem], konsolidirati állandósul [~t, ~jon] ustaliti se, po-
stati [-anem]/postajati [-jem] stalnim, odomaćiti se, konsolidovati [-dujem] se, konsolidirati se; az időjárás ~t vreme se ustalilo állapot [~a, <~ot, ~ok] 1.
8. átv (helyzet) stanje, pozicija, položaj; a dolgok ~a stanje stvari; a dolgok mai ~a szerint prema sadaš njem stanju stvari; a tudomány mai **a današnje stanje nauke; 9. (álláspont) stav, stanovište, sta jalište; ~t foglal vkivel/vmivel szem ben zauzeti [-zmem]/zauzimati stav v stanovište prema komu v čemu állásdeszka [~ja, ~t, ^ik] ép stajališna daska állásfoglalás [~a, ~t, ~ok] (véleménynyilvánítás) zauzimanje stava/stanovišta álláshalmozás [~a, ~t] nagomilavanje dužnosti/funkcija/službi/nameštenja állásidő [-ideje, ~t, ~k] (gépé) vreme zastoja, vreme van pogona álláskereső [~je, ~t, ~k] tražilac [-ioca]/tražitelj službe v nameštenja állásközvetítés [~e, ~t] posredovanje rada/službe állásközvetítő [~je, ~t, ~k] fn (hivatal, iroda) ured za posredovanje rada állásnélküli fn [~je, ~t, ~ek] nezaposleno lice álláspont [~ja, ~ot, ~ok] stav, stanovište, stajalište; várakozó ~ stav očekivanja; vmilyen ~ot elfoglal zauzeti, [-zmem]/zauzimati stanovište v stav állástalan mn ld állás nélküli állásvesztés [~e, ~t] gubitak [-tka] službe állat [~(j)a, ~ot, ~ok] 1. životinja; igavonó ~ tegleća stoka; kitömött ~ ispunjena životinja; növendék ~ gojenac [-nca]; növényevő ~ biIjožder, biljojed; ragadozó ~ grabežljiva životinja; ~ot tenyészt gajiti stoku, stočariti; 2. átv, pejor (emberről) životinja, stoka állatállomány [~a, ~t] brojno stanje životinja/stoke, stočni fond állatbetegség [~e, ~et, ~ek] stočna bolest állategészségügy [~e, ~et] veterinarstvo, veterina állategészségügyi veterinarski állati [~at; ~an] 1. životinjski, sto-
čan [-čna]; ~ hulla strv, strvina, ~ zsiradék životinjska mast; 2. átv ld állatias állatias [~at; ~an] pejor životinjski, bestijalan [-Ina], brutalan [-Ina], divljački, zverski, nečovečan f-čna] állatiasság [~a, ~ot] pejor brutalnost, bestijalnost, bestijalitet, zverstvo, divljaštvo, nečovečnost, životinjski postupak állatkert [~Je> ~et. ~ek] zverinjak, zoološka bašta, zoološki vrt állatkínzás [~a, ~t, ~ok] mučenje životinja állatkör [~e, ~t]csillzodijak,„životinjski krug" állatmese [~je, ,ct, ^k] ir basna, priča o životinjama állatorvos [~a, ~t, ~ok] veterinar, marveni iekar 9 állatorvosi veterinarski; ~ főiskolaikor veterinarski fakultet állatorvostan [~a, ~t] veterina, nauka o lečenju životinja állatöv [~e, ~et, ~ek] ld állatkör állatrakodó/?; [~ja, ~t, ~k] vasút (u)tovarište stoke állatsereglet [~e, ~et] menažerija, putujuća zbirka živih životinja, putujući zverinjak állatszelídítő fn [~je, ~t, ~K\ ukrotitelj/ukrotilac [-ioca] zveri állattakarmány [~a, ~t] krma állattan [~a, ~t] zoologija, nauka životinjama állattani zoološki állattenyésztés [~e, ~t] stočarstvo, stočarenje, uzgoj/gajenje stoke, zootehnika állattenyésztési stočarski, zootehnički; ~ feltétel zootehnički uslov/uvet állattenyésztő I. mn stočarski; II. fn [-je, ~t, ~k] stočar, uzgojiteij stoke állatvásár [~a, ~t, ~ok] stočni sajam állatvédelem [-Ime, -lmet] zaštita životinja állatvilág [~a, ~ot] životinjsku carstvo, životinjski svet állcsont [~ja, ~ot, ~ok] vilična/ćeljusna kost, čeljusnica
álldogál
28
állomáspénztár
állóóra
29
álnév
álldogál [~t, ~jon] dreždati [-dim], besposleno stajati [stojim] allergia [~ja, ^it] orv alergija allergiás alergičan [-čna] állgödör [-dre, -dröt, -drök] orv jagodica állhatatlan [~t; ~ul] nestalan [-Ina], prevrtljiv, nepostojan állhatatos [~at; ~an, ~abb] postojan, istrajan [-jna], čvrst, ustrajan állít [~ott, ~son] t. stavljanje, postavljanje; 2. ^óramutatóé, váltóé) pomicanje; 3. (emlékmííé> podizanje; 4. <újoncozás> novačenje, regrutacija, regrutovanje, regrutiranje; 5. átv (kijelentés) tvrđenje, tvrdnja állítmány [~a, ~t, ~ok] nyelv prirok, predikat állítmányi nyelv priročni, predikatni állító 1. potvrdan [-dna], pozitivan [-vna], afirmativan [-vna]; nyelv ~ mondat potvrdna rečenica; 2. müsz (berendezés) za postavljenje; (szabályozó) za regulisanje állítócsavar [~ja, ~t, ~ok] müsz zavrtanj za udešavanje/podešavanje, kočni zavrtak [-tka] állítékar [~ja» ~t» ~ok] müsz poluga za postavljanje állítólag navodno, tobože, kao da, bajagi, tokorse
állítólagos [~an] navodni, tobožnji, tokoršnji állkapocs [-pcsa, -pcsot, -pcsok] vilica, čeljust állkapocscsont [~ja, -ot, -ok] jagodična kost, jagodnjača álló 1. stajaći; egy ~ óráig čitav sat/ čas; egv ~ esztendeig punu godina dana; 2. (vmiből) sastojati [-ji] se iz/od čega; ez több részből ~ to se sastoji iz/od više delova állócsillag [~(j)a, ~ot, ~ok] stajaća zvezda, zvezda stajaćica/nekretnica állóháború [~ja, ~t, ~k] pozicioni rat állóharc [~a, ~ot, ~ok] kat poziciono ratovanje, rovovski rat állóhely [~e, ~et, ~ek] mesto za stajanje állóképes [~et; ~en; ~ebb] sp (kitartó, szívós) izdržljiv, istrajan fjna] állóképesség sp [~e, ~et] istrajnost, izdržljivost, durašnost állólámpa [,oja, -it,
állóóra [A\&, -it, -ik] stolni sat/časovnik állórajt [~ja, ~ot] sp visoki start állórész [~e, ~t, ~ek] (villanymotoré) stator (nepokretni elektromagnetski deo); (más gépé) nepokretni deo állott [~at] ustajan, ustajao [-jala]; ~ étel baját, bajatan [-tna] od dugog stajanja; ~ víz ustajana voda állóvíz [-vize, -vizet, -vizek] mrtva/ stajaća voda, voda stajaćica állszíj [~a, ~at, ~ak] 1. (katonasapkán) podbradača; 2. (lószerszám része) podviličnjak, čeljuska állva stojeći, u stojećem stavu, stojećke; ~ eszik stojeći jesti állvány [~a, ~t, ~ok] 1. (építési) skele, koze tb; 2. (pole) polica; 3. (lábazat) nogari tb, stativ, stalak [lka] állványoz [~ott, ~zon] ép podići [ignem]/podizati [-ižem] v graditi skele állványzat [~a, ~ot ~ok] ép građevinske skele tb, drvena građa, drveni sklop alma [-ija, rCt, -ik] jabuka; (szól, átv:) beleharap a savanyú *cba zagristi u kiselu jabuku; (kb'zm:) az~ nem esik messze a fájától iver ne ide daleko od klade; kakva vrba takav klin, kakav otac takav sin; kavgadžija otac, kavgadžija i sin almabefőtt [~je, ~et, ~ek] slatko/kompot od jabuka, jabučni kompot almabor [~a, ~t] jabukovača almacsutka [rija, M, -i-k] srce jabuke, jabučno srce almafa [^,ja, -£t, ^.k] 1. jabuka; 2. (faanyag) jabukovina almahéj [~a, ~at, ~ak] kora od jabuke, jabučna kora almaiz [~e, ~t] jabučni pekmez, pekmez od jabuka almakompót [~ja, ~otl ld almabefőtt almaié [-leve, ~t/-levet] jabučni sok, sok od jabuka almanach [~ja, ~ot, ~ok] almanah, godišnjak almapálinka [-ija, -it] jabukovača
almapüré [~je, ~t] pire/kaša od jabuka almás: ~ lepény/pite lepinja/pita s jabukama; ~ rétes savijača s jabukama almasav [~ja, ~at] vegy jabučna kiselina almásderes fn [~e, ~t, ~ek] ld almásszürke almásszürke fn [^je, *st, ^.k] nép (ló) zelenko, zeka h almaszüret [~(j)e, ~et, ~ek] berba jabuka álmatlan [~t; ~ul] besan, besnen, budan [-dna], bez sna; ~ éjszaka besana noć álmatlanság [~a, ~ot] nesanica, besanica, besan [-sna], nesan [-sna]; ~ban szenved patiti od nesanice álmélkodás [~a, ~t, ~ok] čuđenje, snebivanje álmélkod|ik [~ott, ~jék/~jon] čuditi se, snebivati se, iščuđivati [-đujem] se, diviti se álmodik [~ott, ~jék/~jon] 1. sanjati, snivati, imati snove, prisniti se, vkiről ~ik sanjati koga; azt ~tam snilo v usnilo mi se; 2. (átv:) arról ne is ~j! nemoj ni da sanjaš o tome ! 3. ld álmodozik álmodozás [~a, ~t, ~ok] sanjarenje, maštanje, maštarija, tlapnja álmodoz|ik[~ott, ~zék/~zon]sanjariti, maštati, tlapiti álmodozó I. mn sanjalački, sanjarski, sanjalički; II. fn [~ja, ~t, ~k] sanjalac [-aoca], sanjalica h, n, sanjalo h álmos [~at; ~an; ~abb] pospan, sanjiv, sanljiv, sanan, dremljiv, dremovan [-vna] Álmos [~t] (férfinév) Almoš álmosító uspavljiv álmoskönyv [~e, ~et, ~ek] sanovnik álmosság [~a, ~ot] sanjivost, sanljivost, sananost, pospanost, dremež, dremljivost almoz [~ott, ~zon] mgazd (istállóban) prostreti/prostirati stelju/slamu álnév [-neve, -nevet, -nevek] lažno ime, tuđe ime, psevdonim, pseudonim
álnok
30
alsónadrág
alsónemű
31
altengernagy
álnok [~ot; ~ul; ~abb] I. mn podmukao [-kla], licemeran [-rna]; II. fn [-ja, -ot, ~ok] licemer, podmukalac [-kaoca]; (nő) podmuklica, licemerka álok [~a, ~ot, ~ok] rég, ir prividan razlog alól névutó 1. ispod birt e; a szekrény ~ ispod ormana; 2. átv od birt e; kivétel a szabály ~ izuzetak [-tka] od pravila; vmi ~ mentésit oprostiti/opraštati v osloboditi/oslobađati od čega alóla hat (~m, ~đ stb.) ispod njega/toga (ispod mene, ispod tebe itd.); ne húzd ki ~m a széket ne izvlači stolicu ispod mene alom [~ja/alma, almot] mgazd stelja (za stoku), prostirka álom [álma, álmot, álmok] 1. (álomkép) san [sna]; álmot fejt tumačiti snove; (szól:) elrepül, mint az ~ na snu došlo, na snu i otišlo; 2. (alvás) nem jön ~ a szemére ne može da zaspi, san ga izbegava, neće mu san na oči; elnyomja az ~ v ~ba merül obuzima v svladava ga san; ~ba ringat ušikati, uljuškati; álmában átél prešan jati; álmából felébred rasaniti se; szép álmokat! laku noć ! dobro spavaj ! 3. (álmosság) elnyomta az ~ savladao ga san; kiment az ~ a szememből razbio mi se san; 4. ld ábránd álomfejtő [~J e > ~t, ~k] tumač snova álomittas [~at;~an] ir bunovan [-v-na], trapovesan [-sna], opojen snom, kunjav álomkép [~e, ~et, ~ek] ir fantazija, sanjarija, stvaralačka uobrazilja, mašta, snoviđenje, tlapnja, snohvatice tb n álomkór [~Ja> ~t] orv spavaćiva bolest, dremežnica, alomszalma [~ja, ~t] mgazd slama za stelju álomszuszék [~ja. ~ot, ~ok] tref spavalo, pospanac [-nca], dremljivac [-vca], dremljivko, dremavac [-vca], čmavalo, kunjalo; pospanica, čmavalica
álomvilág [~a, ~ot] ir svet snova, sanjarija, uobrazilja, mašta, fantazija; ~ban él živeti u svetu snova, sanjariti, maštati, zanositi se, fantazirati alorvos [~a, ~t, ~ok] sekundarni lekar/lečnik alosztály[~a, ~t, ~ok] (hivatalban) pododeljenje, pododeljak [-ljka], odsek, sekcija; (rendszerezésben) podrazred alosztályvezető [~je, ~t, ~k] rukovodilac [-ioca] sekcije/sekcijom alperes [~e, ~t, ~ek] jog tuženik, traženik alpesi alpinski, alpski; ~ éghajlat alpinska/alpska klima alpinista fn [~ja, -it, *ik] sp alpinist(a) h, planinar; alpinistkinja, planinarka alpinizmu8 [~a, ~t] sp planinarstvo, alpinizam [-zrna], alpinistika Alpok [~at] Alpi, Alpe tb álruha [~ja, -it, ~k] lažno odelo; rCba öltözik maskirati v preoblačiti se u lažno odelo, prerušiti se; ~ba öltöztet prerušiti/ prerušivati [-šujem] alsó I. mn 1. donji; vminek az ~ része donji de© čega; ~ ajak donja usna; ~ állkapocs čeljušnica, donja vilica; 2. (vízfolyás szerint) nizvodni; ~ folyás donji tok (reke); 3. isk ~ osztályok niži razredi; 4. ~ fokú osnovni, nižeg stepena/stupnja; ~ fokon na nižem stepenu/stupnju; ~ fokú bíróság prvostepeni sud; ~ papság niže sveštenstvo/svečenstvo; II. fn [~Ja> ~t, ~k] kártya donjak alsó- donji alsóbb kf niži alsóbbrendű nižeg reda/stepena/stupnja, (kisebb értékű) manje vrednosti alsóbbrendűség [~e, ~et] inferiornost, manja/niža vrednost alsóbőr [~e, ~t] donja koža alsófogás [~a, ~t] sp donji hvat, podhvat alsóház [~a, ~at] pol donji dom alsóing [~e, ~et, ~ek] majica alsónadrág [~ja» ~°t» ~ok] gaće tb
alsónemű [~je, ~t] donje rublje, donji veš alsóruha [~ja, rCt, *ik] donje odelo, donja haljina alsószoknya [~ja, ~t, ~k] donja suknja alsóváros [~a, ~t] donji grad alsóvárosi donjogradski álszakáll [~a, ~t] lažna brada álszemérem [-rme, -rmet] lažan stid álszent I. mn licemeran [-rna], pre-tvoran [-rna], farisejski, farizejski; II. fn [~je, ~et, ~ek] (férfi) licemer, pretvaralo, pretvarač, pretva-ralac [aoca], pretvorica /;, n, pre-tvornik, farisej, farizej; (nő) pre-tvornica álszenteskedés [~e, ~t] licemerstvo, pretvaranje, hipokrizija alszik [aludt, aludjék/aludjon, aludni] 1. spavati; egy keveset/rövidet ~ malo spavati, prospavati; nagyot ~ ra-spavati se; sokat ~ čmavati; lefekszik aludni .ići [idem] na spavanje; nem tudok aludni ne spava mi se, ne mogu spavati; 2. átv ~ rá egyet odgoditi/odgađati v odložiti/odlagati [-žem] na drugi dan v za sutra; aludjunk rá egyet! neka to prenoći! 3. szól ~ mint a bunda spavati kao top; úgy ~ mint akit agyonütöttek spavati kao zaklan; (közm:) ki mint veti ágyát, úgy alussza álmát kako postreš onako ćeš i ležati a lt [~ ja, ~ o t] 1. ( ha ng, sz ól am ) alt; 2. (énekes) altist(a) ft; (no) al-tistkinja, altistica altábornagy [~a, ~ot, ~ok] kat general-potpukovnik; general-lajtnant rég által névutó preko, kroz, po; (közreműködésével) posredstvom, pomoću koga, čega; ki ~ üzened? preko koga v po kome poručuješ? embernek ember ~ való kizsákmányolása izrabljivanje čoveka čovekom általa hat (~m, ~d stb.J preko njega (preko mene/tebe itd.) általában 1. (egészben véve) uop-šte, uopće, općenito; (főbb vonásaiban) u glavnim crtama; ~ véve
uopšte, uopće; 2. (rendszerint) obično, po pravilu; ~ este otthon vagyok obično sam uveče kod kuće altalaj [~a, ~t, ~ok] donje tlo, zdravica, mrtvica általános [~at; ~an; ~abb] opšti, opći; ~ érvényű opšte/opče vrednosti, opšte važeći; ~ műveltség opšta/op-ća prosvećenost v obrazovanost v kultura; ~ terv (műszaki) idejni projekat [kta]; ~ választójog (sve-) opšte biračko pravo általánosít [~ott, ~son] uopštiti/uop-štavati, uopćtiti/uopćavati, uop-ćivati [ćujem], generalisati [-išem], generalizirati általánosítás [~a, ~t, ~ok] uopštavanje, -uopćavanje, uopćivanje, generalisanje, generaliziranje, stvaranje uopštenih zaključaka, generalizacija általánosítható Uopštljiv általánosság [~a, ~ot, ~ok] opšteni-tost, općenitost; ~ban u glavnim crtama; nagy ~ban opšte/opće uzev, shvaćen u glavnim crtama; ~ban megszavazták a javaslatot predlog je izglasan u načelu általvető fn [~J e , ~t> ~k] prtenjača, bisag altáró [~J a > ~t> ~k] bány vodoravno okno altat [~ott, altasson] uspavljivati [-Ijujem]; (csecsemőt ringatva) šiškati, uljuškivati [-kujem], uljuljkivati [-kujem], pajiti, pajkiti áltat [~ott, áltasson] 1. obmanuti [nem]/obmanjivati [-njujem], varati; 2.~ja magát varati se, obmanjivati sebe altatás [~a, ~t, ~ok] uspavljivanje; (csak orv) narkoza altató I. mn [~t, ~an] uspavljiv; II . fn [~ ja, ~ t, ~k] ld altatószer altatódal [~a, ~t, ~ok] uspavanka altatószer [~e, ~t, ~ek] sredstvo za spavanje/uspavlivanje, uspavljivo/ narkotično sredstvo altengernagy [~a, ~ot, ~ok] kat podadmiral, viceadmiral
altest
32
ámbraillat
ambulancia
33
amúgy
altest [~e, ~et, ~ek] orv donji deo tela altiszt [~Je> ~e*> ~ek] 1. kat rég (tiszthelyettes) podoficir, podčasnik; 2. rég (hivatalsegéd) poslužitelj, podvornik áltört [~je, ~et, ~ek] mat nepravi razlomak altruista I. mn nesebičan [-čna], alturističan [-čna], alturistički; ~ módon alturistički, nesebično; II. fn [~ja, ~t, ~k] nesebičan čovek, altruist(a) fi; (nő) nesebična ženska, altruistkinja altruizmus [~a, ~t] altruizam [-zrna], nesebičnost aludttej [~e, ~et] kiselo mleko, zgrušano/usireno mleko alul I. névutó (vmin) ispod, niže birt e; áron ~ ad dati/davati [dajem] ispod cene; a hídon ~ niže mosta; ez minden kritikán ~ van to je ispod svake kritike; II. hat (lent) dole alulcsapó: ~ (malom)kerék točak [-čka] pokretan/pokretljiv strujanjem vode odozdo aluli ispod; kritikán ~ ispod svake kritike; tíz éven •» gyermekek deca ispod deset godina alulírott fn [-ja, ~at, ~ak] potpisani aluljáró [~ja, ~t, ~k] podvožnjak; gyalogos ~ podvožnjak za pešake; közúti ~ drumski/cestovni podvožnjak; vasúti ~ železnički podvožnjak alulról odozdo, ozdo; ~ jövő što dolazi odozdo alumínium [~(j)a, ~ot] 1. aluminijem); 2. (jelzőként) aluminijski, aluminijumski alumíniumkohászat [~a, ~ot] metalurška proizvodnja aluminijuma alumíniumötvözet [~e, ~et, ~ek] legura aluminija, aluminijska legura alva spavajući, u snu alvad [~t, ~jon] (vér, tej) zgrušati/ zgrušavati se; könnyen ~o zgrušljiv, grušav alvadék [~a, ~ot] ugrušak [-ška] gruševina alvadt zgrušan; ~ vér zgrušana/usirenj krv
alvajáró I. mn mesečarski; II. fn [~ja, ~t, ~k] mesečar; (nő) mesečarka alvás [~a, ~t] spavanje alvaszt [~ott, alvasszon, ~ani] zgusnuti [-nem]/zgušnjavati, usi-riti/usirivati alváz [~a, ~t, ~ak] (gépkocsié) šasija; (kocsié) donji okvir/ram kola; (vagoné) donji ram alvégi I. mn donjoselski; II. fn- [~J e> ~t, ~ek] donjoselac [-eoca/-lca] alvilág [~a, ~ot] podzemni svet, podzemlje alvói, mnspava jući;II. fn[~'}a, ~t, ~k] čmavalo, spavač; (nő) čmavalica alvóbaba [~ja, »it, -ik] spavaća lutka alvógát [~ja, ~at, ~ak] (felhagyott árvízvédelmi gát) napušten nasip alzat [~a, ~ot] müsz (hídé, útburkolattartó) donji okvir ám 1. jest, dabogme, dakako, ma; az ~! kako ne bi ! dakako ! nem ~ . ' bogme ne! 2. ~ legyen! pa neka bude! ~ lássa! neka samo vidi! ama onaj, ona, ono amalgam [~Ja > ~ot] ve%y (foncsor) amalgam almagámoz [~ott, ~zon] müsz (foncsoroz) amalgamisati [-išem], amalgamirati amaránt [~ot] növ trator amatőr I. fn [~J e > ~t. ~ök] amater, ljubitelj, neprofesionalac [-Ica]; (nő) amaterka, ljubiteljka, neprofesional-ka; II. mn amaterski; ~ felvétel amaterski snimak [-mka]; '"fénykép amaterska slika amaz onaj, ona, ono ámbár iako, mada, premda, makar ambíció [~ja, ~t, ~k] 1. (becsvágy) ambicija, častoljublje, slavoljublje; 2. (buzgóság, kitartás a munkában) pregalaštvo ambicionál [~t, ~jon] ambicionirati ambiciózus [~t; ~an] ambiciozan [-zna], častoljubiv, slavoljubiv ámbra f~ja, *ct] (illatszer készítéséhez) ambra, amber ámbraillat [~a, ~ot] amberov miris
ambulancia [~ja, ~t, ^,k] orv ambulanta, ambulatorij ámde ali, ama ameddig dokle, dok; ~ csak dokle god, dok god amekkorra koliki; ~ te vagy, akkora vagyok én is koliki si ti, toliki sam i ja amellett 1. pored toga, uz to; ~, h o g y . . . p o r e d t o g a š t o . . . ; 2. za to; mi ~ vagyi/nk mi smo za to amely koji amelyik 1. koji; 2. ~iink (~etek, ~iik) koji ismeđu/od nas (vas, njih) ámen 1. vall amin, ámen, „tako neka bude"; 2. átv, biz ~re érkezik (vhová) doći na amin; 3. (átv, biz:) rámondja/kimondja vmire az ~t aminovati [-nujem] amennyi koliko (god) amennyiben ukoliko; ~ ráérek ako dospem amennyire koliko; annyira . . . ~ ... toliko... koliko... Amerika [~t]/öWr Amerika amerikaellenes antiamerički amerikai I. mn američki, amerikanski; növ ~ mogyoró kikiriki, zemljani orah; (földr:) Amerikai Egyesült Államok Sjedinjene Američke Države, (SAD); II. fn [~ja, ~t, ~ak] Amerikanac [-nca], Američanin; (no) Amerikanka, Američanka amerikáner [~ e, ~t, ~ek] miisz (kézi fúrógép) ručno svrdlo amerre kud(a), kamo amerről otkud(a) amfiteátrum [~a, ~ot, ~ok] amfiteatar [-tra] ami što, šta; koji, koja, koje; ~ engem illet što se mene tiče; ~ még rosszabb što je još gore amiatt zbog toga, zato amíg dok, dokle; ~ csak dokle god, dogod amikor kad(a), kadno; ~ csak kad(a) god amilyen 1. kakav [-kva]; ~ . . . olyan .. . kakav... onakav...; ko'zm ~ az adjonisten olyan a fogadjisten kakav pozdrav onaki i odzdrav; 3 Magyar—szerbhorvát
2. olyan ~, v ~ olyan (nem fontos hogy milyen) kakav-takav [kakva--takva]; 3. (amennyire) kako, koliko; ~ jóindulatú én már vagyok... kako/koliko sam ja dobroćudan.. . amint kao što, kako, štono, a; ~ mondják štono se kaže, štono kažu v vele; láttam őt ~ bement a házba video sam kako ulazi u kuću amióta otkad(a), otkako ámít [~ott, ~son] obmanuti [-nem]/ obmanjivati [-njujem] ámítás [~a, ~t, ~ok] obmana, obmanjivanje amivel čime ammónia [~t], ammóniák [~ot] vegy amonijak ammónia-, ammóniák- amonijačan [čna], amonijakov amnesztia [~ja, ^it] amnestija, oproštaj kazne, opraštanje krivice, pomilovanje; ~t ad vkinek pomilovati [lujem] koga, oprostiti kaznu kome, dati amnestiju kome, amnestirati koga amolyan onakav [-kva]; pejor ~ jöttment ember kojekakav došljak amortizáció [~Ja» ~t] ker amortizacija amortizációs amortizációm amortizál [~t, ~jon] amortizovati [zujem], amortizirati amortizálás [~a, ~t] ld amortizáció amortizálód |ik [~ott, ~jék/~jon] amortizovati [-zujem] se, amortizirati se amó'ba [~ja, ~t, ~k] áll ameba amper [~je, ~t] vili amper ampermérő' fn [~Je. ~t, ~k] vili amperometar [-tra], strujomer ampera ampulla [~ja, ~t, ~k] orv ampula amputál [~t, ~J on ] orv amputovati [tujem], amputirati amputálás [~a, ~t, ~ok] orv amputacija amúgy 1. onako; ~ legényesen onako momački; 2. (egyébként) uostalom, inače; ~ 6 nagyon jó ember inače je on jako dobor čovek; ~ is ionako; ~ sem pa ni inače, nionako
ámul
34
angolkeringő
angolkór
35
antik
ámul [~t, ~jon] čuditi se, snebivati se ámulat [~a, ~ot] čuđenje, začuđenost, snebivanje; ~ba ejt začuditi/začuđavati és začuđivati [-đujem], zadiviti, izazvati [-zovem] čuđenje/ divljenje amulett [~(j)e, ~et, ~ek] amajlija, hamajlija, amulet, talisman, uročice [tb n] anakronisztikus [~at; ~an] anakronističan [-čna], nesavremen, nesuvremen anakronizmus [~a, ~t, ~ok] anakronizam [-zrna], nesavremenost, nesuvremenost, prestarelost, preživelost, zastarelost analfabéta [^ja, At, ^k] 1. analfabet(a) h, nepismenjak, nepismen čovek; nepismen; ~ nő nepismena žena analitika [Aja, -ct] analitika analitikai: ~ kémia analitička v analitična kemija/hernija; ~ mérleg analitička vaga analitikus I. mn [~at, ~an] analitičan [čna], analitički, raščlanjujući; mat ~ függvény analitička funkcija; ~ geometria analitička/analitična geometrija; ~ módszer analitička metoda; ~ nyelv analitični jezik; II. fn [~a, ~t, ~ok] analitičar analizál [~t, ~jon] analizovati [-zu-jem], analizirati, vršiti analizu, ana-lisati [-išem], ispitivati [tujem] pojedinosti; (csak nyelv) raščlanjivati [-njujem]; (csak vegy) razlučivati analizátor [~a, ~t, ~ok] (elemzőkészülék) analizator analízis [~e, ~t, ~ek] analiza; (csak mat, nyelv) raščlanjivanje; (csak vegy) razlučivanje analóg (eset) analogičan [-čna], analogan [-gna], analogijski, analoški analógia [~ja, At, Ak] analogija; (hasonlóság) sličnost; vminek az Ajára po analogiji čega ananász [~a, ~t, ~ok] növ ananas ananász- ananasov, od ananasa anarchia [~ja, At] 1. pol anarhija,
bezvlašće, bezvlađe, nered; 2. (zűrzavar, fejetlenség) haos, kaos, raspuštenost, stanje bez ikakva poretka, samovolja, metež, darmar anarchikus [~at; ~an] anarhičan [-čna], bez reda, bez plana, u anarhiji anarchista I. fn [~ja, ~t, ~k] anarhist(a) h, pristaša h anarhije/anarhizma; II. mn anarhistički; ~ nő anarhistkinja; ~ módon anarhistički anarchlzmus [~a, ~t] anarhizam [-zrna] anatómia [*ija, *ct] anatomija anatómiai anatomijski andalító [~t; ~an] očaravajući, milozvučan [-čna], uspavljujući, ulju-škajući, uljuljkivajući; ~ zene milozvučna muzika anđalog [-lgott, ~jon] maštajući hodati Andok [~at]/ötór Andi tb Andor [~t] tó András András [~t] Andrija, Andra, Andrej anekdota [~ja, rí,t, Ak] anegdota, kratka duhovita pričica anélkül bez toga; ~ hogy a de ne; elment ~ hogy tudnám otišao je a da ja i ne znam anémia [~ja, ~t] orv anemija, malokrvnost anémiás orv anemičan [-čna], malokrvan [-vna] Anglia [At] fiildr Engleska [mint nőnemű mn ragozódik] angliai engleski anglikán vall I. mn (egyház) anglikanski; II. fn [~ja, ~t, ~ok] Anglikanac [-nca] angol I. mn [~t; ~ul] engleski; ~ bajusz engleski brkovi tb; az ~ nyelv engleski jezik; ~ul beszél govoriti engleski; ez hogy van ~ul? kako se to kaže engleski? ~ul tanul učiti engleski; tudsz ~ul? govoriš li engleski? II. fn [~ja, ~t, ~ok] Englez; (nő) Engleskinja angol-amerikai anglo-američki, anglo-amerikanski angolkeringd [~Je» ~t, ~k] engleski valcer
angolkór [~J a» ~t] orv engleska bolest, omekšanje kostiju, rahitis angolkóros rahitičan [-čna] angolna [*ija, ^t, ~k] áll jegulja angolosan: tréf ~ távozik neprimetno se udaljiti, izvući se kao tarana iz lonca angolszalonna [~ja, ^t] bekon angolszász I. mn anglosaski, anglosaksonski; ~ népek anglosaksonci; II. fn az ~ok Anglosasi, Anglosaksonci angoltapasz [~a, ~t, ~ok] engleski melem angóragyapjú [~ja, ~t] angorska vuna angóranyúl [-nyula, -nyulat, -nyulak] angora-kunić angyal [~a, ~t, ~ok] anđel, anđeo [-ela]; (biz, tréf:) az ~át! (nyomatékosító felkiáltás) sunca mu! sunce mu jarko! angyali (átv is) andelski, anđeoski angyalka [~ ja, ~ t, ~k] anđelak [lka] Anikó [~t] (Anna becéző alakja) Anica, Ančica, Ankica anilin [~Ja» ~t] vegy 1. anilin; 2. (jelzőként) anilinski, katranski; ~ festék anilinska/katranska boja ánizs [~a, ~t] anis, onajz, onais Anjou tört (az Anjou-ház férfi tagja) Anžujac [-jca], Anžuvinac [-nca]; ~k Anžujci, Anžuvinci Anjou-ház tört anžuvinska dinastija Anjou-házi: tört ~ királyok Anžujci, Anžuvinci ankét [~J a > ~ot, ~ok] anketa; ~ot rendez provesti/ [-edem]/provoditi v sprovesti/sprovoditi anketu ankétrendező: ~ bizottság anketna komisija Anna [~t] Ana, Anka annakI. névm tome/toj, onome/onoj; ~ az embernek add daj tome/onome čoveku; ~ az embernek a könyve knjiga toga/onoga čoveka; ~ a háza, aki.. . kuća onoga (t)ko/koji.. .; ~ köszönhető tome se ima zahvaliti, zahvaljujući tome; II. hat: ~ idején u to vreme, u ono vreme, u svoje vreme, svojedobno, svojevremeno; ~ ellenére u(s)prkos/unatoč tome/tomu;
~ ellenére, hogy ... iako; jó mester, ~ ellenére, hogy fiatal on je dobar majstor iako je mlad annál I. névm kod toga/te, pri tome/toj; ~ a fánál kod onoga drveta; II. hat (hasonlításban) od toga/te, tim; ~ inkább tim više/pre/radije; ~ jobb tim bolje; ~ kevésbé tim manje; ~ rosszabb tim gore; ~ rosszabb neki to gore po njega; ~ több tim više annektál [~t, ~jon] pol, rég anektirati, nasilno pripojiti v pridružiti, prisvojiti, proglasiti svojim annuitás [~a, ~t] (évi törlesztési részlet) anuitet, godišnja otplata, godišnji obrok otplate A n n u s [ ~ t ], A n n u s k a [ ~ j a, ~ t ] (Anna becéző alakja) Anica, Anka, Ankica anód [~ja, ~ot, ~ok] vili anoda anódáram [~a, ~ot] vili, rád anodna struja anorganikus vegy anorganski, neorganski Antal [~t] Anton, Antonije, Antun, Ante antant [~J a ; ~ot] tört antanta antenna [~ja, At, Ak] rád, tv antena; At földel uzemljiti antenu antennatorony [-rnya, -rnyot, -rnyok] antenski toranj/stub, stub/toranj sa radio-emisionom antenom antialkoholista [~ja, ~t, ~k] fn antialkoholičar antibiotikum [~a, ~ot, ~ok] orv antibiotik antidemokratikus [~at; ~an] antidemokratski, protudemokratski antifasiszta pol I. mn antifašistički; ~ nő antifašistkinja, protivnica fašizma; Nők Antifasiszta Frontja Antifašistički front žena (AFZ); II. fn [~ja, *it, ~k] antifašist(a) h, protivnik fašizma antiimperialista I. mn antiimperijalistički; ~ nemzeti v népi egységfront jedinstveni antiimperijalistički nacionalni v narodni front; II. fn [~ja, ~t, ~k] antiimperijalist(a) h, protivnik imperijalizma antik antički, starinski
antiklerikális .
36
anyagismeret
anyagmegtakarítás
37
aorta
antiklerikális pol I. mn antiklerikalan [-Ina]; II. fn [~a, ~t, ~ok] antiklerikalac [-Ica], protivnik klerikalizma antikva [At, Ak] nyomd <álló betű) antikva antikvárium [~a, ~ot, ~ok] antikvarnica, antikvarijat, trgovina starim knjigama (i drugim starinama) antikvárius [~a, ~t, ~ok] antikvar, trgovac starim knjigama (i drugim starinama) antiiop [~ja, ~ot, ~ok] 1. áll antilopa; 2. (antilopbőr) antilop, antilopska koža; 3. <(jelzó'ként: antilopbőrből készült) antilopski antimon [~j a> ~t] vegy antimon, stibij(um) antipátia [~ja, ~t] antipatija, nesklonost/nenaklonost/neraspoloženje prema nekom v nečem antipatikus [~at; ~an; ~abb] antipatičan [-čna] nesimpatičan, nepri-vlačiv, neprijatan [-tna], nepoćudan [-dna] antiszemita I. mn antisemitski; U. fn [~ja, At, Ak] antisernit(a) h antiszemitizmus [~a, ~t] antisemitizam [-zrna], judofobija antiszociális [~at; ~an] antisocijalan [-Ina], nedruštven, uperen protiv opšteg dobra antiszocialista mn antisocijalistički antitalentum [~a, ~ot, ~ok] antitalenat, čovek bez talenta; ~ vagyok a sakkban ja sam anititalenat za šah antitoxin [~(j)a, ~t, ~ok] orv protivotrov, protuotrov antológia [^ja, ~t, Ak] antologija, zbirka izabranih književnih dela antracit [~Ja> ~ot] bány antracit, kameni ugalj anya [anyja, ~t, Ak] majka, mater, mati, roditeljka; nena biz; több gyermekes ~ višerotka; Ak ünnepe
ženka, ženka za priplod, priplodno/ rasplodno grlo, plotkinja anyacsavar [~Ja> ~t> ~ok] miisz navrtka, navrtanj, matica zavrtnja, matični zavrtan]; szárnyas ~ lepti-rast šaraf anya- és csecsemővédelem zaštita majke i odojčadi anyaföld [~je, ~et] költ majka zemlja, zemljica majka anyag [~a, ~ot, ~ok] 1. fii, fiz materija, tvar; 2. felhasználásra kerülő) materijal; építkezési ~ građevinski materijal; 3. (szövetanyag) tkanina, materija; 4. /írásműé, beszédé, tárgyalásé) građa, gradivo, materijal; tudományos ~ naučna građa; ~ot gyűjt skupljati građu/gradivo anyagbeszerzés [~e, ~t] nabavka materijala/robe anyagbeszerző [~je, ~t, ~k] fn nabavljač materijala/robe, snabdevač materijalom anyagcsere [~je, At] orv razmena/izmena materije, metabolizam f-zma] anyagcserezavar [~a, ~t, ~ok] orv metabolička poremetnja/poremećenost, metabolički poremećaj anyagellátás [~a, ~t] snabdevanje materijalima anyagellenállás [~a, ~t]fiz otpornost materije anyaggyűjtés [~e, ~t] skupljanje materijala/građe/gradiva anyaghiány [~a, ~t] nedostatak/nestašica materijala, nestašica u materijalu anyagi materijalan [-Ina]; ~ hatalom materijalna sila; ~ helyzet materijalno stanje; ~ kiadások materijalni rashodi; az ~ világ materijalni svet; ~ viszonyok materijalne prilike anyagias [~at; ~an; ~abb] materijalističan [-čna], sebičan [-čna], pohlepan [-pnaí/lakom/gramzljiv za novcem anyagigénylés [~e, ~t, '*ek] trebovanje materijala anyagismeret [~e, ~et] 1. (általában; poznavanje materijala: 2. isk nauka
o materijalima v o poznavanju materijala anyagmegtakarítás [~a, ~t] štednja/ ekonomija materijala anyagminta [~ja, *it, Ak] uzorak/ mustra materijala anyagtakarékosság [~a, ~ot] štednja materijala anyagveszteség [~e, ~et, ~ek] gubitak materijala anyagvizsgálat [~a, ~ot, ~ok] miisz ispitivanje materijala anyagvizsgáló [~Ja, ~t, ~k] (személy) ispitivač materijala anyagyilkos [~a, ~t, ~ok] materoubica h anyahajó [~ja, ~t, ~k] kat matični brod anyai maternji, materinski; ~ ágon po materi; ~ ágon rokon rod po materi, rod po tankoj krvi; ~ gondoskodás materinska nega/briga; ~ minőségben u svojstvu majke; ~ részről od materine strane; ~ szeretet materinska ljubav anyajegy [~e, ~et, ~ek] mladež, madežn anyakoca [~ja, ~t, ~k] mgazd priplodna krmača anyakönyv [~e, ~et, ~ek] matica, matrikula, matična knjiga; születési ~ matična knjiga rođenih anyakönyvi matični; ~ hivatal matični ured; ~ kivonat izvod iz matice anyakönywezető [~je, ~t, ~k] matičar anyakönyvvezetőség [~e, ~et] matični ured anyámasszony: szól, tréf, pejor: ~ katonája prelac [-Ica], mama, mamin sin, strina anyaméh 1 [~e, ~et, ~ek] áll matica anyaméh2 [~e, ~et] orv materica, maternica anyanyelv [~e, ~et, ~ek] maternji/ materinski jezik anyanyelvi: ~ műveltség kultura na maternjem jeziku anyaország [~a, ~ot] 1. zemija matica, matična zemlja; 2. (gyarmattartó) metropola
anyaországbeli iz matične zemlje anyarozs [~ot] glavnica, crna raž, ražena glavica anyás [~at; ~an; ~abb] mazan [-zna] anyaság [~a, ~ot] materinstvo anyáskod|ik [~ott, ~jék/~jon] vki fölött tetošiti oko koga, brinuti se materinski za koga anyaszült: ~ meztelen go golcat, kao što ga je mati rodila anyatej [~e, ~et] majčino mleko; az ~jel szívta magába usisao je s majčinim mlekom, naviknuo od detinjstva annyi 1. toliko; még egyszer ~ još jedanput toliko; 2. ~, amennyi koliko-toliko annyian 1. (mi, ti, ők) toliko (nas, vas, njih); 2. (olyan sokan) tako mnogo ljudi; ~ járnak az előadásokra! masa njih posećuje predavanja! annyiban 1. (olyan mértékben) utoliko; ez csak ~ fontos ovo je samo utoliko važno; 2. (úgy) ~ hagy (ja u dolgot) ostaviti/ostavljati na tome; ~ marad ostaje na tome v pri tome annyira 1. dotle, tako, toliko; ~ szeretlek toliko te volim; tako mnogo te volim; 2. (olyan messzire) tako daleko; még nem vagyunk ~ još nismo stigli tako daleko; ~ van ide toliko je daleko odavde; 3. . . . ~, amennyire . . . . . . toliko, koliko. .. annylra-amennyire koliko-toliko, manje-više; ~ meggyógyult manje-više/ koliko-toliko ozdravio annyiszor toliko puta annyival za toliko, tim, to; a fizetés ~ emelkedett plata/plaća se povisila za toliko; ~ inkább tim pre, utoliko pre anyó [~Ja. ~t> ~k] nép, rég baka, bakica, starica, stara žena anyóka [~ja, ~t, ~k] ld anyó anyós [~a, ~t, ~ok] 1. (vó'é) tašta, punica; 2. (menyé) svekrva anyu [~Ja . ~t, ~k] biz majčica, majkica, mamica
aorta [~ja, ~t] orv aorta, veliko bilo, razvodnica, glavna žila kucavica
apa apa [apja, ~t, /Ok] otac [oca]; babo h nép, biz; ćale [-eta] h; Aról fiúra s kolena na koleno, s pokolenja na pokolenje apaállat [~a, ~ot, ~ok] mgazd rasplodnjak apáca [~ja, At, Ak] vall kaluđerica, opatica, redovnica, duvna, monahinja apácanövendék [~e, ~et, ~ek] vall iskušenica apacs [~a, ~ot, ~ok] rég apaš, pripadnik velegradskog ološa apad [~t, ~jon] l. (víz) opasti [adnem]/opadati; (tenger) oseknuti [-nem]; ~ a Duna opada Dunav; 2. átv (csökken, fogy) smanjiti/smanjivati [-njujem] se, jenjati; a készlet ~ zalihe se iserpljuju apadás [~a, ~t] 1. (vízé) opadanje, opad; 2. átv smanjenje, smanjivanje apagyilkos [~a, ~t, ~ok] oceubica ft, oceubilac [-lca], oceubojica ft apai očinski; ~ ág muška loza/grana; ~ gondoskodás očinska briga apály [~a, ~t] oseka, odliv; ~ és dagály oseka i plima, odliv i priliv apaság [~a, ~ot] očinstvo apaszt [~ott, apasszon] smanjiti/smanjivati [-njujem] apát [~J a> ~ot, ~ok] vall opat apátia [~ja, *it] ravnodušnost, nemarnost, utučenost, apatija apatikus [~at; ~an; ~abb] ravnodušan [-šna], tup, utučen, bez volje za život, apatiČan [-čna] apátián bez oca apátság [~a, ~ot, ~ok] vall opatija apellál [~t, ~joní 1- vkire apelovati [lujem], apelirati, pozivati se na nekoga, obraćati se na nekoga; 2. (jog:) vkihez, vmihez prizvati [-zovem]/prizivati se, uloži fi/ulagati [ažem] priziv v utok v žalbu na koga, na što apó [~ja, ~t, ~k] čiča ft, starac [-rca], staračac [-čca], babajko ft, čikica h apóka [~ja, *£t, -ik] ld apó ápol [~t, ~jon] 1. (gondoz) negovati [-gujem], tetošiti; (csak beteget) dvoriti; 2. (növényt) gajiti; (álla-
38
aprít tot) timariti; 3. átv negovati, gajiti, kultivisati f-išem], kultivirati; barátságot ~ gajiti prijateljstvo ápolás [~a, ~t] (á/vis) nega, negovanje, gajenje; (betegé) dvorba, dvorenje ápolatlan [~t; ~ul] zapušten, zanemaren apolitikus [~t; ~an] apolitički, apolitičan [-čna], nepolitički, bez politike Apolló [~t] mit Apolon ápoló fn [~ja, ~t> ~k] negovatelj; (kórházi) bolničar ápolónő [~je, ~t, ~k] negovateljica; (kórházi) bolničarka, medicinska sestra ápolt I. mn [~at; ~an; ~abb] (gondozott) negovan;II./n [~Ja> ~at, ~ak] (kórházban) bolesnik áporodott usta jao [-jala]; ~ levegő ustajali vazduh/zrak/uzduh após [~a, ~t, ~ok] 1. (vőé) tast, punac [-nca]; 2. (menyé) svekar [kra]; ~ házaicsaládja tazbina apostol [~a, ~t, ~ok] (átv is) apostol; szól, tréf ~ok lován jár tabančiti, ići peške apostoli vall apostolski aposztróf [~ot, ~ok] nyelv (hiányjel) apostrof, izostavniic aposztrofál [~t, ~jon] apostrofirati apoteózis [~a, ~t] apoteoza, obožavanje apparátus [~a, ~t, ~ok] 1. (személyzet, gépezet) aparat; állami ~ državni aparat; közigazgatási ~ upravni aparat; 2. (dokumentáció) aparat; tudományos ~ naučni aparat; 3. miisz, ritk aparat, sprava, naprava, uređaj, stroj Appennini-félsziget [~et] földr Apeninsko poluostrvo apraja-nagyja i veliko i malo, i staro i mlado apránként pomalo, komad po komad április [~*a, ~t] april, travanj [-vnja] áprilisi aprilski; ~ tréfa aprilska šala aprít [~ott, ~son] 1. sitniti, drobiti, mrviti; fát ~ cepati drva; kenyerei ~ a tejbe nadrobiti hleba u mleko; 2. (ellenséget) šeći [sečem], kasapiti,
aprítás
39
3. (szól:) van mit a tejbe ~ania áradás ima šta da jede aprítás [~a, ~t] drobljenje; (fáé) cepmalo; borsos ~ kanje aprítógép [~e, ~et, ~ek] preslana/paprena cena; drobilica, csökkentett ~ snižena cena; mašina za sitnjenje apró I. mn [~t; eladási ~ prodajna cena; ~n; ~bb] sitan [-tna], droban [-bna]; előállítási ~ cena ~ emberke sušica, čovečuljak; ~ proizvodnje; elképesztő ~ sütemény sitno pecivo; ~ nečuvena cena; fogyasztói ~ szemcsés/szemcséjü finozrnat, potrošačka cena; finozrnast, finozrnkast, finograkiskereskedelmi ~ nuliran; ~ termetű sitnog/sitna maloprodajna cena, cena na (uz)rasta; ~ részletekig v ~ra elmesél malo; leszállított ~ snižena vmit ispričati nešto do sitnica v u cena; maximális ~ tančine; ~ra tör izdrobiti, usitniti, maksimalna cena; mérsékelt ~ istucati, istuckati; ~ra vág nasecumerena cena; nagybani ~ kati; ~ra vágott sitno seckan; II. fn cena na veliko, [~ja, ~t] ld aprópénz apród [~ja, ~ot, velikoprodajna cena; ~ok] tört, ir paž aprófa [~ja, -ct] sitna névérték szerinti ~ nominalna drva tb apróhirdetés [~e, ~t, ~ek] cena; önköltségi ~ cena (újságban) koštanja; piaci ~ mali oglas, oglasnik aprójószág tržišna/pijačna cena; [~a, ~ot] nép živina, rögzített ~ak megszüntetése živad, perad, sitno blago aprólék odmrzavanje cena; szabott ~ [~a, ~ot,. ~ok] (csirkéé, libáé određena/utvrđena cena; stb.y sitnež, sitniž változó ~ak aprólékos [~at; ~an; ~abb] 1. sitan promenljive/nestalne/ klizave [-tna], podroban [-bna], potanak [cene; mi az ~a? pošto je? nka]; ~an tanulmányoz vmit proučiti ~at megállapít taksirati, nešto u tančine; 2. pejor ~ ember odrediti/ određivati [-đujem] sitničav čovek, sitničar aprómarha v utvrditi/utvrđivati [-đujem] [*ija, <,t] sitna stoka aprópénz cenu; túlmagas ~at szab [~e, ~t] sitan novac, sit-nina, sitniš, zaceniti, preceniti; 2. (átv:) drobiš, novčić; átv ~zel kifizet jeftino élete ~án sem ni po cenu se kurtalisati [-šem] v otarasiti koga života; nagy áldozatok ~án apróság [~a, ~ot, ~ok] 1. sitnica, po/pod cenu velikih žrtava; sitnarija, igrarija, bagatela; 2. (gyerminden ~on po svaku mek) sitno dete, mališan; ~ok sitna cenu; semmi ~on ni po koju deca, mališani cenu apróvad [~ja, ~at, ~ak] sitna divljač 2 ár [~Ja» ~t] 1. (áramló víztömeg) apróz [~ott, ~zon], sitniti; ~za a lépstruja; tengeri ~ morska struja; teit usitniti korak 2. (árvíz) poplava; 3. átv ~ apu [~ja, ~t, ~k], apuka [~ja, ~t, ~k] ellenében úszik ići (idem) protiv biz tata ft, tatica h, ćaća h, ćale [struje; úszik az ~ral povesti eta] h apus [~a, ~t, ~ok], apuska [edem]/povoditi se za većinom [~ja, rit, ár3 [~ja> ~t> ~ok] (szerszám) -ik] biz ld apu, apuka ár1 [~a, ~at, šilo ara [~ja, -£t, -Ck] ~ak] 1. (vminek az ára/értéke) cena; zaručnica, verebeszerzési ~ nabavna/kupovna cena; nica bolti ~ cena na | arab I. mn [~ot; ~ul] arapski; ~ kanca atkinja; ~ mén/paripa at [tb -i v -ovi]; ~ nő Arapkinja; ~ számok arapski brojevi; II. fn [~ja> ~ot, ~ok] Arapin [tb -pi] Arábia [-it] földr Arabija árad [~t, ~jon] 1. (víz)
nadolaziti, rasti [-tem], bujati; 2. á átv ~ belőle a szó teče mu govor r kao voda, izbija iz njega obilje/bujica reci; beszédéből ~ az optimizmus iz njegovog govora provejava optimizam áradás [~a, ~t, ~ok] 1. nadolaženje/ bujanje vode, pridolazak vode; 2. ir (árvíz) poplava
áradat [~a, ~ot] bujica; szavak ~a bujica reci áradmány [~a, ~t] geol ( réteg) aluvijum áradozás [~a, ~t, ~ok] (kissé pejor is) izliv; öszinteségi ~ izliv iskrenosti; szerelmi ~ izliv ljubavi áradozjik [~ott, ~zék/~zon] govoriti/ v pisati s ushićenjem; ~ik az örömtől srce mu pliva od radosti áradozó 1. (túlzott) prekomeran [rna], preteran; 2. (lelkes) oduševljen árajánlat [~a, ~ot, ~ok] ponuda uz označenje cena áralakulás [~a, ~t, ~ok] formiranje/ obrazovanje cena áram [~a, ~ot, ~ok] vili struja; nagy feszültségű ~ struja visokog napona; váltakozó ~ naizmenična struja; ~ot bekapcsol ukopčati v uključiti struju; ~ot bevezet uvesti elektriku; ~ot megszakít prekinuti [-nem] struju áramelágazás [~a, ~t, ~ok] vili razgranjivanje struje áramerősség [~e, ~et] vili jačina struje; tényleges ~ efektivna jačina/jakost struje áramfejlesztő I. mn: ~ telep elektrana, električna centrala; II. fn [~je, ~t, ~k] generator, dinamo áramfeszültség [~e, ~et, ~ek] vili napon/napetost električne struje áramfogyasztás [~a, ~t] potrošnja struje áramforrás [~a, ~t, ~ok] vili izvor struje áramgerjesztés [~e, ~t] fiz indukcija áramlrányító [~ja, ~t, ~k] vili usmeravač áramkapcsoló [~ja, ~t, ~k] vili prekidač/uključnik električne struje, šalter áramkör [~e, ~t, ~ök] vili strujni krug áramlás [~a, ~t, ~ok] (div is) strujanje áramlat [~a, ~ot, ~ok] átv struja; politikai ~ok političke struje áramljik [~ott, ~ani] (átv is) strujati
[-jim]; ~ani kezd prostrujati [-jim]; társadalmunkban most új eszmék
~anak kroz naše društvo struje sad nove ideje árammegszakító [~ja, ~t, ~k] vili prekidač árammérő [~Je> ~*> ~k] vili 1. (műszer) strujomer; 2. (villanyóra) brojilo; ~t leolvas otčitati brojilo áramszámláló [~ja, ~t, ~k] tó árammérő 2. áramszedő [~je, ~t, ~k] vili strujni kolektor áramszolgáltatás [~a, ~t] hiv snabdevanje strujom v električnom energijom áramszünet [~e, ~et, ~ek] prekid struje áramütés [~e, ~t, ~ek] udar (od) električne struje áramvonal [~a, ~at, ~ak] aerodinamika, hidrodinamika, strujnica áramvonalas [~at; ~an; ~abb] aerodinamičan [-čna]; aerodinamičnog oblika; ~ kocsi kola aerodinamičnog oblika, aerodinamična kola tb Aranka [~t] Zlata, Aurelija arany [~a, ~at, ~ak] 1. zlato; tiszta ~ suvo zlato; ~ból való zlatan [-tna], zlaćan; arannyal hímzett izvezen zlatom; átv ~at ér zlata vredeti [-dim]; 2. (aranyérme) zlatnik, zlatica; 3. (megszólításként) ~oml zlato moje ! 4. (jelzőként) zlatan [-tna]; ~ középút zlatna sredina; 5. (közm:) nem mind ~ ami fénylik nije sve zlato što šija arány [~a, ~t, ~ok] 1. (mat is) (s)razmera, (s)razmer, proporcija; egyenes ~ upravna srazmera, upravni razmer; fordított ~ban u obrnutoj srazmeri, u obrnutom srazmeru; mértani ~ geometrijski razmer; vmivel ~ban álló srazmeran [-rna], proporcionalan [-Ina] sa čim; 2. (átv is) (mérték, méret) razmer, omer; a szobor ~ai razmeri kipa; (átv:) nagy ~okat ölt úzeti/uzimati velike razmere aranyalap [~ja, ~ot] zlatna osnova, zlatni standard
aranyásó [~ja» ~t, ~k] kopač zlata aranybánya [~ja, ~t, -ck] 1. majdan/ rudnik zlata, zlatonosan rudnik, zlatan rudnik/majdan; 2. átv rudnik zlata aranyborjú [~ja, ~t, -jak] vall zlatno tele aranybulla [-ija, ^t] tört zlatna bula; ~ záradéka klauzula zlatne bule aranycsináló [~ja, ~t, ~k] tört alhemičar, alkemičar aranydarab [~ja, ~ot, ~ok] 1. (természetes) zrno zlata; 2. (kidolgozott) komad zlata aranyér1 [-ere, -eret, -erek] bány zlatna žila aranyér* f-ere, -eret] orv šuljevi, hemoroidi tb, krvavnica, zlatna žila; -ere van patiti od šuljeva aranyérc [~e, ~et] dsv zlatna ruda aranyérem [-rme, -rmet, -rmek] zlatna medalja aranyeres1 bány (kőzet) sa zlatonosnim žilama aranyeres2 orv šuljevni, šuljaiv aranyérme [<íje, ^.t, ^k] zlatnik aranyérték [~e, ~et] vrednost u zlatu, zlatna vrednost aranyfácán [~ja > ~t ~ok] áll zlatorepi fazan aranyfedezet [~e, ~et] pokriće u zlatu, zlatna podloga aranyfényű zlatnog sjaja aranyfürdő [~je. ~t» ~k] fényk tonovanje, rastvor za tonovanje aranyfüst [~Je» ~öt] telej, varak [-rka], klobodan, šik; ~tel bevon varaklei-sati [-išem], telejisati [-išem] aranygyűrű [~je, ~t, ~k] zlatan prsten aranyhajú zlatokos aranyhal [~a, ~at, ~ak] zlatna riba aranyhegy [~e, ~et, ~ek] átv zlatno brdo aranyhorda [~ja, ~t] tört zlatna ordija aranyifjú [~ja, ~t, -ifjak] gúny kicoš, jedan iz zlatne omladine, gizdavac, gizdelin, lav [-vovi] aranykészlet [~e, ~et, ~ek] zlatna zaliha
aranykezű átv zlatoruk aranykor [~a, ~t] (átv is) zlatno doba/vreme, zlatan vek aránylag (s)razmerno aránylagos (s)razmeran [-rna] aranylakodalom [-Ima, -Imat, -lmak] zlatna svadba, zlatan pir aranylánc [~a, ~ot, ~ok] zlatan lanac [-nca] aranylelőhely [~e, ~et, ~ek] rudište/ nalazište zlata aranylemez [~e, ~t, ~ek] ploča od zlata, zlatna ploča aranyl|ik [~ott, ~ani] zlatiti se, zlatnitise arányi;ik [~ott, ~ani] mat biti u srazmeri; 2 úgy ~ik a 4-hez, mint a 6 a 12-höz 2 je u istoj srazmeri prema 4 kao 6 prema 12 aranymetszés [~e, ~t]nyomdzlatni rez aranymező [~Je» ~t> ~k] bány zlatonosno polje, zlatno polje, nalazište zlata aranymosó [~ja, ~t, ~k] ispirač zlata, perač zlata aranyműves [~e, ~t, ~ek] zlatar, kujundžija, kulundžija h aranyóra [*ija, »it, rCk] zlatan sat/ časovnik aranyos [~at; ~an; ~abb] (átv is) zlatan [-tna]; ~ ember zlatan čovek; ~ kölyök zlatan'mladić; ~ napsugarak zlatni sunčani zraci; áll ~ virágbogár zlatak [-tka] arányos [~at; ~an; ~abb] razmeran [rna], proporcionalan [-Ina], srazmeran [-rna]; (mat:) egyenesen ~ upravno razmeran arányosan (s)razmerno, proporcionalno, u razmeru arányosít [~ott, ~son] učiniti srazmernim, staviti/stavljati u (s)razmeru arányosság [~a, ~ot, ~ok] (s)razmernost, proporcionalnost arányossági: ~ tényező činilac/činitelj razmernosti aranyoz [~ott, ~zon] zlatifi aranyozás [~a, ~t] 1. (művelet) zla-ćenje, pozlaćivanje; 2. (eredmény) pozlata
aranyozó
42
arc
arcápolás
43
argentin
aranyozó [~ja, ~t, ~k] pozlatar aranyozott pozlaćen, zlaćen aránypár [~ja, ~t, ~ok] mat proporcija, omer aranypénz [~e, ~t, ~ekj zlatan novac, zlatnik aranypor [~a, ~t] zlatan prah, prah od zlata, zlatan prašak [-ška) aranypróba [^ja, -it] ogled zlata v na zlato, overa zlata aranyrög [~e, -»öt, ~ök] ásv grudva zlata aranyrűd [~ja, -rudat, -rudak] zlatna poluga/šipka, zlato u šipkama aranysárga [*it; *in; «ibb] zlatožut aranyszájtí zlatoust arányszám [~a, ~ot, ~ok] koeficijen(a)t [-nta]; születési ~ natalitet, broj poroda aranyszárnyií zlatokril Aranyszarv [~at]/öWr Zlatni rog aranyszarvú zlatorog aranyszínű zlatast, zlatne boje aranyszőke [M; ^in; ~bb] zlatokos aránytalan [~t; ~ul; ~abb] nesrazmeran [-ma]; ~ul nesrazmerno aránytalanság [~a, ~ot, ~ok] nesrazmemost, neproporcionalnost aranytartalék [~a, ~ot, ~ok] zlatna rezerva/pričuva aranytartalom [-Ima, -Imat] sadržina zlata, zlatna sadržina aranytermff zlatonosan [-sna] aranytollas, aranytollú áll zlatoper aranyvaluta [~ja, ~t] zlatno važenje, zlatna valuta/vrednost aranyvasárnap [~t, ~ok] Očevi, Očevi tb aranyvirág 1. nép krizantema; 2. biz (megszólításban) ~/ zlato moje! árapály [~a, ~t] csill, földr plima i oseka árapasztó: ~ csatorna odušni kanal arasz [~a, ~t, ~ok] pedalj [-dlja], ped arasznyi od pedlja áraszt [~ott, árasszon, ~ani] 1. (vizzel> plaviti; 2. (fényt, illatot stb.} rasuti [-spem]/rasipati, širiti; bűzt ~ ispustiti/ispuštati smrad: fényt ~ širiti svetlost; maga körül fényt v
illatot ~ rasipati svetlost v miris oko sebe; a nap meleget ~ sunce zrači toplinu; 3. (átv:) vminek a levegőjét ~y'a odisati [-šem] čime árasztás [~a, ~t, ~ok] mgazd plavljenje árasztóvíz [-vize, -vizet] plavna voda arat [~ott, arasson] 1. mgazd žeti [žanjem]; 2. (átv:) diadalt ~ trijumfovati [-fujem], trijumfirati, likovati [-kujem] (nad kim); győzelmet ~ pobediti (koga), odneti pobedu, biti jači/nadmoćniji; nagy tetszést ~ naići [idem] na veliko dopadanje, požnjeti veliki uspeh; 3. (kb'zm:) ki mint vet, úgy ~ kako posiješ onako ćeš i požnjeti, šta seješ to i žanješ aratás [~a, ~t, ~ok] 1. (átv is) žetva; bő ~ izdašna žetva; 2. (.aratási idő(szak)} vreme žetve aratási žetveni; ~ idő vreme žetve; ~ kampány žetvena kampanja arató I. mn žetveni, žetelački; II. fn [~Ja> ~t, ~k] žetelac [-teoca]; žetelica: részes ~ risar arató-cscplő: ~ gép žetelica-vršalica, kombajn aratógép [~e, ~et, ~ek] žetelica; kévekötő ~ žetelica samovezačica aratórész [~e, ~t] udeo žetelaca, žetelački udeo aratószerződés [~e, ~t, ~ek] ugovor žetelaca za žetvu, žetelački ugovor árboc [~a, ~ot, ~ok] haj katarka, jarbol árbocdaru [~Jai ~t> ~kl haJ dizalica u vidu jarbola, pokretna dizalica árbockötélzet [~e, ~et] haj pripone tb árbocozat [~a, ~ot]Aa/ takelaža, snast are [~a, ~ot, ~ok] 1. lice, obraz; bájos ~ dražesno/umiljato lice; beesett ~ upali obrazi; kerek ~ oblo lice; pirospozsgás ~ rumeni obrazi tb; pufók jtelt~ bucmasto/puno lice; sápadt ~ bledo lice; (átv:) vkinek az ~ába vág vmit reći [-čem] komu što u brk; ~ra bukik pasti ničice; festi az ~át šminkati, udešavati lice bojom/šminkom; ~ul üt ćušiti, šamariti, udariti kome šamar; 2. (átv:)
haragos ~ namršteno lice; ~ába kergeti a vért naterati kome rumen u lice; ~ába szökött a vér udarila mu krv u lice; ~át elfutja a pír pocrveneti [-nim]; ~át fintorgatja bekeljiti se; barátságos ~ot vág načiniti prijazno lice; savanyú ~ot vágott napravio je kiselo lice; ~okat vág praviti grimase, grimasirati, kreveljiti se; 3. átv ld arculat; 4. (átv:) ~cal vmi felé licem prema čemu arcápolás [~a, ~t] nega/negovanje lica arcátlan [~t;~ul] bezobrazan [-zna]; — férfi bezobraznik; ~ nő bezobraznica arcátlanság [~a, ~ot, ~ok] bezobraznost, bezobrazluk arcbőr [~e, ~t] koža lica arccsont orv 1. ~ok kosti lica; 2.
arcpír [~ja, ~t] rumenilo a rc s z í n [ ~ e , ~ t ] b o j a l i c a , p u t , ten [-novi] arculat [~a, ~ot] izgled, lice, oblik nečega; szellemi ~ duhovni lik; Budapest ~a a felszabadulás után megváltozott izgled Budimpešte posle oslobođenja izmenio se arculcsapás [~a, ~t, ~ok] šamar, ćuška, ćaušak [-ška] arcvonal [~a, ~at, ~ak] kat front(a) arcvonás [~a, ~t, ~ok] crta lica, konture tb lica árcsökkenés [~e, ~t, ~ek] opadanje cena árcsökkentés [~e, ~t, ~ek] snižavanje cena árdrágítás [~a, ~t, ~ok] nabijanje cena árdrágító [~J a » ~t, ~k] fn nabijač cena árdrágulás [~a, ~t, ~ok] ld á" .nelés áremelés [~e, ~t, ~ek] povišenje cena áremelkedés [~e, ~t, ~ek] povišenje cena, skakanje/skok cena; (drágulás) poskupljivanje aréna [~ja, -it, ~k] (átv is) arena, bojno polje, bojište, borilište, poprište árén da [~ja, ^t, ~k] zakup, zakupnina árengedmény [~e, ~t, ~ek] ker popust/odbitak od prodajne cene, rabat; ~t ad dati/davati v odobriti/ odobravati popust od prodajne cene áresés [~e, ~t, ~ek] ker pad cena árfelülvlzsgálás [~a, ~t] revizija cena árfolyam [~a, ~ot, ~ok] ker tečaj [jevi], kurs; átszámítási ~ preračunski tečaj; helyi ~ mesni kurs/ tečaj; napi ~ dnevni kurs/tečaj; tőzsdei ~ berzanski/burzovni tečaj árfolyamemelkedés [~e, ~t] ker porast cena, hosa árfolyamhanyatlás [~a, ~t] ker padanje cena, besa argentin I. mn [~t; ~ul] argentinski; II. fn [~ja, ~t, ~ok] Argentinac [nca]; Argentinka
Argentína
44
árokásó
árokpart
45
áru
Argentina [~t] fóldr Argentina árhivatal [~a, ~t] hiv ured/biro za cene árhullám [~a, ~ot] vodni val, talas od bujice ária [~ja, rCt, -ik] zene arija árindex [~e, ~et] indeks/pokazatelj cena arisztokrácia [~ja, ~t] aristokracija, aristokratija arisztokrata I. fn [~ja, ~t, -ik] aristokrata) h; II. mn aristokratski árja l. mn nyelv arijski; II. fn tört arijac [-jca]; arijka árjegyzék [~e, ~et, ~ek] cenovnik, cenik árkád [~J a . ~ot, ~ok] ép 1. arkada, otvor u obliku luka, zasvođen ulaz; hodnik na svodove; 2. ~ok (árkádsor) arkade tb, svodište arkangyal [~a, ~t, ~ok] vall arhanđel, arhanđeo [-ela] árkász [~a, ~t, ~ok] kat, rég saper, lagumar, opkopar árkedvezmény [~e, ~t, ~ek] povlaštena cena árkol [~t, ~j° n ] kopati rov/jendek; (géppel) jaružiti árkolás [~a, ~t] kopanje rova/jarka; jaruženje árkológyalu [~ja, ~t] taranj [-rnja] árkon-bokron: ~ túl iza/preko devet brda Arktisz [~t] fóldr Arktik árkülönbözet [~e, ~et, ~ek] ker razlika u ceni árlap [~Ja> ~ot, ~ok] ld árjegyzék árlejtés [~e, ~t] ker, rég dražba, nadmetanje árleszállítás [~a, ~t, ~ok] snižavanje cene/cena ármány [~a, ~t, ~ok] spletka, intriga, spletkarija; (összeesküvés) zavera ármánykodó [~ja> ~t, ~k] spletkar, spletkaš armatura [-cja, ~t, *ck] 1. mtisz armatura, oprema; 2. vili armaturi; 3. ép armatura, železna konstrukcija železnog betona ármegjelölés [~e, ~t] obeležavanje cena
ármentesités [~e, ~t] zaštita od poplave árny [~a, ~at, ~ak] ld árnyék árnyal [~t, ~jon] 1. ld árnyékol 2.; 2. átv nijansirati, prelivati, pokazivati [-zujem] polagane prelaze, praviti tanane razlike árnyalat [~a, ~ot, ~ok] (átv is) nijansa, preliv, odsenak [-nka], presenak [-nka], ton, neprimetna razlika; a színek ~ ŰÍ tonovi boja árnyas hladovit, senovit árnyék [~a, ~ot, ~ok] (átv is) senka, sena, hladovina, osen, osenak, zasenak [-nka]; a gyanú ~a senka sumnje; vkinek, vminek az ~ában u senci nekoga, nečega; a vén tölgy ~ában u senci starog hrasta; ~ban van biti u zasenku; ~ban van a ház kuća je u zasenku v senci v hladovini; ~oí vet vkire, vmire a) osenčati/osenčavati, osenjavati nekoga, nešto, bacati senku na koga, na što; a fa ~ot vet a házra drveće osenčava kuću, drveće baca senku na kuću; b) átv bacati senku/sumnje na nekoga, na što; még a saját ~ától is fái plešiti se i od svoje senke; (szól:) önmaga ~a v olyan, mint az ~ izgleda kao senka, on je sama kost i koža árnyékol [~ t, ~jon] I. (árnyékot vet) osenčiti, osenčati/osenčavatj, osenjavati što; 2. miiv senčiti, praviti senke, oseniti/osenjivati, šatirati; 3. fiz, rád zaseniti/zasenjivati árnyékos [~at; ~an; ~abb] senovit, hladovit; ~ hely hladnik, hladovina, taložina árnyékszék [~e, ~et, ~ek] nužnik, zahod, prohod, hala árnykép [~e, ~et, ~ek] silueta, obris árnyoldal: vminek az ~a tamna/loša strana čega árok [árka, árkot, árkok] 1. jarak, [rka], rov, jendek, jaruga, prokop; elvezető ~ odvodni jarak, jaz, jaza; 2. kat rov; (sánc) šanac árokásás [~t] ld árkolás árokásó: műsz ~ gép mašina za ko panje jarka/rova/jendeka
árokpart [~ja» ~ot] strana v obala jarka/rova/jendeka aroma [~ja, ~.t, ~k] 1. aroma, ugodan v prijatan miris/ukus; 2. vegv aromát aromás [~at; ~an; ~abb] aromatičan [-čna], miomirisan [-sna] árpa [~ja, ~t, -ck] 1. növ ječam [-čma]; őszi ~ ozimi ječam; tavaszi ~ jari ječam; 2. orv (szemen) ječmičak [-čka], ječmenac [-nca], čmičak [čka] árpa- ječmen, od ječma árpadara [~ja, ^t] ječmena prekrupa, prekrupa ječma Árpád-ház tört dom/dinastija Arpada árpaföld [~je> ~ et> ~ek] ječmište árpakása [~ja, ^t] kaša od ječma, ječmena kaša árpakávé [~ja, ~t] ječmena kava árpakenyér [-nyere, -nyeret, -nyerek] ječmeni hleb, ječmenica, ječmenik árpakörte [~je, ~t, ~k] ječmača árpapálinka [~ja, ~t] ječmena rakija árpaszem [~e, ~et, ~ek] zrno ječma arra I. névm 1. (jelzőként) na taj/toga (na tu na to,); ~ az asztalra na taj stol; ~ a tényre gondolt imao je u vidu tu činjenicu; 2. (önállóan) ~ mindig vigyázz! uvek pazi na to ! ~ nem gondoltam na to nisam mislio, to nisam imao u vidu v na umu; ez ~ szolgál, hogy ... ovo služi tome v za to da...; II. hat 1. (arrafelé) tamo, onamo, onuda, onim pravcem; 2. az ~ járó (ember) prolaznik arrább dalje arrafelé onud(a), onim pravcem, onim putem arravaló (rátermett) prikladan [-dna], podoban [-bna], dorastaš [-sla] árrendszer [~e, ~t, ~ek] sistem cena «rról I. névm 1. (jelzőként) s tog(a)/te; 2. (önállóan) o tome/toj; ~ beszélnek govori se v govore o tome; ~ nem ír o tome ne piše; 3. ~ van szó, hogy... radi se o tome da. . .; II. hat (onnan) otuda, s one strane árrögzítés [~e, ~t] fiksiranje cena árszabályozás f~a, ~t, ~ok] reguli-sanje cena
árszabás [~a, ~t] 1. (rögzítés) određivanje cena; 2. (árjegyzék) cenovnik árszint [~je, ~et, ~ek] nivo cena árszínvonal [~a, ~at] ld árszint árt [~ott, ~son] 1. škoditi, naneti [esem]/nanositi štetu, napakostiti; ~ vkinek vmiben nauditi kome u čemu; 2. (csak tagadásban) nem ~ ne škodi; nem ~ana ne bi škodilo; 3. (szól:) még a légynek sem ~ ni mrava ne bi zgazio, ni muvu ne bi ubio, ni bubicu ne dira; 4. vmibe ~ja magát mešati se, plesti [-etem] se, pačati se u što; más dolgába ~ja magát mešati se u tuđe stvari; ne ártsd magadat más dolgába mahni se ćorava posla ártáblázat [~a, ~ot, ~ok] cenovnik ártalmas [~at; ~an; ~abb] škodan [-dna], škodljiv, štetan [-tna] ártalmatlan [~t; ~ul; ~abb] neškodljiv; ~nű tesz onesposobiti, učiniti neškodljivim ártány [~a, ~t, ~ok] brav/uštrojen vepar ártatlan [~t; ~ul; ~abb] nevin, nedužan [-žna], bezazlen; ~ gyerek nevinašce [-eta] ártatlanság [~a, ~ot] nevinost, nedužnost ártér [-tere, -teret, -terek] poplavno/ vodoplavno zemljište v područje ártéri vodoplavan [-vna]; ~ rét vodoplavna livada artéria [~ja, ~t] orv arterija, žila kucavica, odvodna žila árterület [~e, ~et] ld ártér artézi arteški; ~ kút arteški bunar; ~ víz arteška voda articsóka [~ja, ~t, ~k] növ artičok, artičoka artikulálatlan [~t; ~ul; ~abb] neartikulisan, neartikuliran, inartikulisan, inartikuliran, nejasno izgovoren, neraščlanjen artista [~ja, ~t, ~k] artist(a) ft, veštak u varijeteu/cirkusu/kabaretu áru [~ja > ~t» ~k] roba, espap; engedményes ~ roba uz popust; bizományi ~ komisiona roba; el nem
áru-
46
áruszakértő
áruszállítás
47
ásónyom
adható ~ roba koja se ne može prodati; kelendő ~ roba dobre prođe, kurentna roba; könnyen, nehezen eladható ~ lako, teško prodajna roba; ~ba bocsát prodavati, nuditi, pustiti/puštati u prodaju; ~t (le)szállit dobavljati robu áru- robni, ... robe áruátvétel [~e, ~t, ~ek] prijem/primanje/preuzimanje robe áruátvevő [~\e, ~t, ~k] fn primilac [-ioca]/preuzimač robe árubehozatal [~a,a~t] uvoz/import robe árubemutató [~J > ~t, ~k] fn smotra roba áruberakás [~a, ~t] haj ukrcavanje robe árubeszerző [~\e, ~t, ~k] snabdevač árubö'ség [~e, ~et] obilje/izobilje robe árucikk [~e, ~et, ~ek] vrsta robe, artik(a)l [-kla] árucsere [<<.je, ~t, ~k] razmena robe árucsere-egyezmény [~e, ~t, ~ek] ugovor o robnoj razmeni árucsere-forgalom [-Ima, -Imat] promet robne razmene áruda [~ja, *£t, ~k] prodavnica, prodavaonica árudíjszabás [~a, ~t, ~ok] vasút, haj, rep tarifa za prevoz robe árufeladás [~a, ~t, ~ok] predaja robe árufelesleg [~e, ~et] suvišak [-ška] robe áruforgalom [-Ima, -Imat] robni promet árufuvarozás [~a, ~t] prevoz robe áruhalmozás [~a, ~t] nagomilavanje robe áruhalmozó [~ja> ~t, ~k] nagomilavač robe, špekulant áruház [~a, ~at, ~ak] robna kuća; állami ~ državna robna kuća, narodni magazin/magacin; bizományi ~ komisioni magazin/magacin, komisiona prodavnica áruhiány [~a, ~t] nestašica robe áruismeret [~e, ~et] 1. poznavanje robe; 2. isk nauka o poznavanju robe árujegy [~e, ~et, ~ek] etiketa/znak/ natpis/cedulja na robi, robni znak/žig
árukészlet [~e, ~et, ~ek] robna zaliha, zaliha u robi, zaliha robe, robni fond árukiadás [~a, ~t] izdavanje robe árukínálat [~a, ~ot] ponuda robe árul [~t, ~jon] 1. <árusít> prodavati [-dajem]; 2. prodavanje, prodaja; 2. átv izdaja, izdajstvo; ~/ követ el izvršiti izdaju árulkod ik [~ott, ~jek/~jon] potkazivati [-zujem], denuncirati; tužakati se árulkodó I. mn (átv is): ~jel, mozdulat znak, pokret koji odaje; ~ könnyek sure koje izdaju dotičnog; II. fn [<~ja, ~t, ~k] potkazivač, denuncijant; isk tužibaba h áruló I. mn 1. ld árusító I.; 2. (áiv is) izdajnički; ~ jel izdajnički aznak; — módon izdajnički; II. fn [~J » ~t> ~k] izdajnik, izdajica h, n, nevera h, n, nevernik; izdajnica áruminta [~ja, *lt, ~k] uzorak [-rka] robe, robni uzorak árumintavásár [~a, ~t, ~ok] sajam [jma] uzoraka, velesajam [-jma] árupénztár [~a, ~t, ~ok] robna blngajna árurakodás [~a, ~t] utovar robe; haj slaganje tovara áruraktár [~a, ~t, ~ok] stovarište/ skladište robe árus [~a, ~t, ~ok] prodavač [-vca], prodavač, prodavalac [-vaoca]; utcai ~ ulični prodavač árusít [~ott, ~son] prodavati [-dajem] árusítás [~a, ~t] prodaja árusító I. mn prodajni; II. fn [~Ja» ~t> ~k] prodavač [-vca], prodavalac [vaoca] árusítóhely [~e, ~et, ~ek] mala prodavnica, kiosk, štand áruszakértő [~je, ~t, ~k] poznavalac [-vaoca] robe
áruszállítás [~a, ~t, ~ok] transport/ prevoz/otpravljanje/otpremanje/dobavljanje robe áruszámla [~ja, ~t, ~k] faktura, račun za prodanu robu árutermelés [~e, ~t, ~ek] proizvodnja robe, robna proizvodnja árutétel [~e, ~t, ~ek] partija robe árutőzsde [A\t, ~t, ^4k] robna berza/ burza áruválaszték [~a, ~ot] izbor/asortiman robe, (veliki) izbor (različite) robe áruvásárlási: ~ kölcsön potrošački kredit árva I. mn [*it; ^n; »£bb] 1. sirotan ftna]; ~ gyermek siroče [-eta]; 2. átv usamljen; 3. ct, ~k] növ sirotica, daninoć, maćuhica árvaház [~a, ~at, ~ak] dom za siročad, sirotište, siročadski dom árvalányhaj [~a, ~at] növ kovilje árvaság [~a, ~ot] sirotnost; ~ra jut osiroteti [-tim], posiroteti árvaszék [~e, ~et] starateljstvo; siročadski v sirotinjski sto(l)/ured; sirotinjsko/siročadsko poverenstvo rég árvédelem [-Ime, -Imet] ritk ld árvízvédelem árverés [~e, ~t, ~ek] jog, ker dražba, javna rasprodaja, javno nadmetanje, aukcija, licitacija; ~ útján elad prodavati putem aukcije; ~re kerül prodaje se javno v na dražbi/licitaciji árverési dražben; ~ csarnok dražbovaonica árverez [~ett, ~zen] dražbovati f-bujem], prodavati [-dajem] javnim nadmetanjem, nadmetati [-ećem], licitirati, licitovati [-tujem] árverező [~Je. ~t, ~k] dražbovatelj, nadmetač, sudeonik u licitaciji/dražbi, licitant
árvíz [-vize, -vizet, -vizek] poplava; ■»- elleni védekezés ld árvízvédelem
árvíz-, árvízi poplavan f-vni] árvízkár [~t, ~ok] šteta od poplave v prouzrokovana poplavom árvízkárosulta I. mn oštećen od poplave; II. fn [~J » ~at, ~ak] oštećenik od poplave árvízvédelem [-Ime, -Imet] zaštita/odbrana od poplave árvízvédelmi za odbranu od poplave árvízveszély [~e, ~t] opasnost od poplave arzén [~Ja/He» ~t] veKy arsen, arse-nik arzénes arsenički árzuhanás [~a, ~t] skokoviti/nagli pad cena ás [~ott, ~son] 1. kopati; (ép:) alapot ~ kopati temelj; 2. iskopati/iskopavati, vaditi; 3. (közm:) aki másnak vermet ~, maga esik bele ko drugome jamu kopa, sam će u nju pasti ásatag [~ot; ~on; ~abb] 1. ásv, geol fosilan [-Ina], okamenjen; ~ kőzet fosil, okamina, okamenotina; 2. átv, tref (pejor is) zastareo [-ela], nazadan [-dna], fosilan; ~ felfogás zastarelo/nazadno shvaćanje ásatás [~a, ~t, ~ok] iskopavanje; ~ok ^régészeti) iskopine tb ásít [~ott, ~son, ~ani] 1. zevati; egyet ~ zevnuti [-nem]; elkezd ~ani prozevati; 2. átv ~ az ürességtől zjapi od praznine ásítás [~a, ~t, ~ok] zev, zevanje áskálódás [~a, ~t, ~ok] spletka, smutnja, intriga áskálód|ik [~ott, ~jék/~jon] vki ellen spletkariti, kopkati, (s)kovati v praviti spletke, intrigovati [-gujem], intrigirati protiv nekoga ásó [~ja, ~t, ~k] ašov ásókapa [~ja, ^it, ^ik] trnokop, motika ásó-kapa: nép ~ se választ el bennünket
samo će nas grob rastaviti ásónyél [-nyele, -nyelet, -nyelek] držalo/držak asova ásónyom [~a, ~ot, ~ok] dubina za jedan ašov
aspiráns
48
aspiráns [~a, ~t, ~ok] aspirant aspirantúra [rija, *it, -ik] aspirantura ásvány [~a, ~t, ~ok] mineral, ruda ásvány- mineralan [-Ina] ásványi mineralan [-Ina], rudni; ~ anyag mineralni materijal, mineralna supstanca/tvar; ~ kincsek mineralno blago; ~ termék mineralni proizvod; ~ sók mineralne soli; ~ trágya mineralno đubrivo ásványolaj [~a, ~at] nafta, petrolej, kameno/mineralno/zemno ulje ásványolaj-feldolgozás [~a, ~t] rafinovanje v rafiniranje nafte/petroleja ásványolajipar [~a, ~t] industrija nafte ásváriyosodás [~a, ~t] mineralizacija, mineralizovanje ásványosodiik [~ott, ~jék/~jon] mineralizovati [-zuje] se ásványtan [~a, ~t] mineralogija, nauka o mineralima ásványtár [~a, ~t, ~ok] kolekcija/zbirka minerala ásványtelep [~e, ~et, ~ek] mineralno ležište ásványvilág [~a, ~ot] mineralno carstvo ásványvíz [-vize, -vizet, -vizek] mineralna voda ász [~a, ~t, —ok] kártya kec, as aszal [~t, ~jon] sušiti; (jó sokat) nasušiti, sušiti u obilnoj meri; szilvát ~ sušiti šljive aszalás [~a, ~t, ~ok] sušenje aszaló [~Ja> ~t, ~k] (helyiség) sušionica, sušnica, sušara aszalódSik [~ott, ~jek/~jon] sušiti se; ~ik a gyümölcs suši se voće aszalt [~at] sušen,-suv, suh; ~gyümölc, sušeno/suvo/suho voće; ~ szilva sušena/suva/suha šljiva aszály [~a, ~t, ~ok] suša aszályálló otporan prema suši aszályos [~t; ~abb] sušan [-sna] ~ év sušna godina; ~ időszak period suše aszályverte sušom/suhovejom oštećen ~ terület sušom/suhovejom oštećeno područje, sušom oštećena površina
ászoksör aszat [~ja. ~ot, ~ok] növ bodljika, drač, čičak aszeptikus [~at; ~an] orv aseptičan [-čna], protuzarazan [-zna] aszerint prema tom(e); ~.. . amint prema tom(e)... kako aszfalt [~ja, ~ot, ~ok] 1. (anyag) asfalt, paklina, smolina, zemljana/ zemna smola; (mint útburkolat) asfaltirani put/kolnik; 2. (járda) as-faltni pločnik/hodnik/trotoar aszfalt- asfaltni aszfaltbetyár [~\a, ~t, ~ok] pejor ulični mangup, uličar, ulično potucalo, ulični skitač/skitnica aszfaltburkolat [~a, ~ot, ~ok] asfaltna kaldrma aszfaltjárda [-ija, *it, -ik] asfaltni pločnik/hodnik/trotoar aszfaltkeverő [~je, ~t, ~k] (gép) stroj/mašina za mešanje asfalta, mikser asfalta aszfaltkoptató [~Ja» ~t> ~k] PeJor besposličar, danguba aszfaltoz [~ott, ~zon] asfaltovati [-tujem], asfaltisati [-išem] aszfaltozó [~ja» ~t, ~k] (munkás) asfalter aszfaltozógép [~e, ~et, ~ek] stroj v mašina za aslfatovanje/asfaltisanje aszfaltszigetelés [~e, ~t, ~ek] asfaltna izolacija aszfaltút [~ja, -utat, -utak] asfaltni put aszlik [~ott] (növény) sušiti se aszimmetrikus [~at; ~an; ~abb] asimetričan [-čna], nesimetričan [-čna], neskladan [-dna], nejednolik, nerazmeran [-ma] aszkéta [-ija, At, Ak] 1. vall (átv is) asket(a) h, isposnik; 2. (jelzőként) asketski; ~ élet isposništvo, ispos-nički/asketski život, asketizam aszociális [~at; ~an; ~abb] asocijalan [-Ina], nesocijalan [Ina], nedruže-van [-vna] ászok [~Ja> ~°t] ležište/podloga za burad ászokfa [~ja, ~t], ászokgerenda [~ja, rCt] ležište za burad od balvana ászoksör [~e, ~t, ~ök] zrelo/staro pivo
aszott
49
át
aszott [~at; ~an; ~abb] (o)sušen, biti za stolom; ~/ leszed raspremiti/ suv, suh raspremati sto(l); megteríti az ~t postaviti v prostrti/prostirati sto(l) aszpik [~ja, ~ot, ~ok] aspik asztalfiók [~ja, ~ot, ~ok] sto(l)na aszpirin [~ja, ~t]a aspirin fioka/ladica asszimiláció f~J » ~t] 1< asimilacija, asztalfö [~je, ~t] pročelje za stolom v asimilovanje, prilagođavanje, izjedkod stola, čelo stola, počasno/prvo načavanje; 2. nyelv asimilacija, jedmesto za stolom; az ~n uvrh stola; načenje glasova ~nül sedeti [-dim] u gornjem čelu asszimilációs asimilacioni asztali sto(l)ni, astalski; ~ bor stolno n asszimilál [~t, ~jp ] asimilovati [-luvino jem], asimilirati, upodobiti/upodob- asztalitenisz [~t] sp stoni tenis Ijavati, prilagoditi/prilagođavati asztalka [~ja, ~t, -ik] stolić asszimilálód|ik [~ott, ~jék/~jon] asi- asztalkendő [~je, ~t, ~k] salveta, milovati [-lujem] se, asimilirati se, ubrus, otirač pnlagoditilprilagođivati [-đujem] se asztalnemű [~Je. ~t] stolno rublje asszisztál [~t, ~jon] 1. asistovati [- asztalos [~a, ~t, ~ok] stolar; drvodelja tujem], asistirati; 2. vmihez h, táj prisustvovati [-vujem] nečemu asztalosipar [~a, ~t] stolarski zanat, asszisztens [~e, ~t, ~ek] asistent stolarija, stolarstvo asszisztensnő [~je. —t, ~k] asistentica, asztalosmesterség [~e, ~et] stolarstvo, asistentkinja a stolarija, stolarski zanat asszociáció [~J > ~t, ~k] asocijacija, asztalosmunka [~ja, ^t, rCk] stolarija, udruženje, udruživanje, savez, spastolarski proizvod janje; eszmei ~ asocijacija ideja, asztalosműhely [~e, ~t, ~ek] stolarpovezivanje pojmova nica, stolarska radionica asszociál [~t, ~jon] asocirati pridru- asztalosság [~a, ~ot] ld asztalosmesžiti/pridruživati f-žujem], udružiti; terség (összekapcsol) spajati, vezivati [-zuasztaltárs [~a, ~at, ~ak] solojednik jem], misleno spajati e asszonancia [-ija, *it, rCk] ir asonanca, asztalterítő [~J » ~t, ~k] stolnjak, stolni čaršav, trpežnjak asonancija asztalvég [~e, ~et] zaseda asszony [~a, ~t, ~ok] 1. žena; 2. asztma [A\a, ~t] orv sipnja, astma, (feleség) supruga, žena; ~t noz a zaduha, neduha, hropotinja házhoz dovesti [-edem]/dovoditi že- asztmás [~at; ~an; ~abb] sipljiv, nu (u kuću); 3. (megszólítás) ~om! astmatičari [-čna], astmičan [-čna], gospođo! nedušljiv; ~ férfi sipavac [-vca], asszony! ženski, ženin, gospin astmatičar, astmatik; ~ nő sipljiva asszonynép [~e, ~et] ženskadija, ženženska, astmatičarka, astmatikinja; ski svet ~ lesz osipljiviti asszonyos [~at; ~an; ~abb] 1. žen- aszú I. mn suv, suh; ~ szőlő suvarak [stven, ženski; 2. (elpuhult) mekušan rka], šušci tb [sušaka]; II. fn [-šna], mekuški [~ja> ~t, ~k] 1. (aszúbor) samoasszonyság [~a, ~ot, ~ok! nép, rég tok; tokaji ~ tokajski samotok; gospođa, gospa 2. (aszú szőlő) suvarak [-rka] asszonytárs [~a, ~at, ~ak] drugarica aszúbor [~a, ~t, ~ok] samotok, od asztag [~(j)a, ~ot, ~ok] stog; ~ba rak suvarka vino složiti/slagati [-žem] u stogove 1. (hely) preko birt e; Berlinbe asztal [~a, ~t, ~ok] stol, sto [-ola, tb át Bécsen ~ u Berlin preko Beča; az -olovi]; kerek ~ okrugli sto(l); ~hoz udvaron ~ preko dvorišta; 2. (idő) ül šesti [sednem] za sto(l); ~nál ül tokom, preko birt e; kroz tárgye; sedeti [-dim] za stoJom; (étkezik) 4 Magyar—szerbhorvát
átad
50
átáztat
átbocsát
51
átenged
egész életen ~ kroz ceo život; egész éven ~ (tokom) ćele godine; két éven ~ dve godine; a nyáron <+> preko leta átad [~ott, ~j° n J !• (átnyújt) predati [-am]/predavati [-dajem], uručiti/uručivati [-čujem]; (üdvözletet) izručiti/izručivati v isporučiti/isporučivati pozdrav; (átenged) ustupiti/ ustupati; (beterjeszt, benyújt) podneti [-esem]/podnositi; megőrzésre vmit ~ predati/predavati, poveriti/ poveravati nešto na čuvanje; munkamódszert ~ predati/predavati radne metode; kérlek, add át idvözletemet molim te, izruči moj pozdrav; ülőhelyet vkinek ~ ustupiti kome svoje sedište v svoje mesto za sedenje; 2. ~ja magát vminek predati/ predavati se čemu átadás [~a, ~t] 1. (átnyújtás) predaja; (pl levélé) dostava; (üdvözleté) izručenje; (átengedés pl ülőhelyé) ustup; a város ~a predaja grada; 2. sp dodavanje, pas átadó [~J a > ~t, ~k] isporučilac [ioca], donosilac [-ioca], donositelj; a levél ~ja donositelj pisma átalakít [~ott, ~sqn] 1. (átrendez) preurediti/preuređivati [-đujem]; (átdolgoz) prepraviti/prepravljati; (ruhát) prekrojiti/prekrajati; (módosít) preudesiti/preudešavati, preinačiti/preinačavati és preinačivati [čujem]; 2. (átváltoztat) preobratiti/preobraćati , pretvoriti/pretvarati, preobraziti/preobražavati; 3. mat pretvoriti/pretvarati; 4. vili (áramot) transformovati [-muejm], transformirati átalakítás [~a, ~t, ~ok] 1. (átrendezés) preuređenje; (átdolgozás) prerada; (ruháé) prepravka; (átszabás) prekrojenje; (módosítás) preinačenje; 2. (átváltoztatás) pretvaranje, preobražavanje; a mezőgazdaság szocialista ~a socijalističko preobražavanje poljoprivrede; a természet ~a preobražavanje prirode; 3. mat pretvaranje; 4. vili transformacija
átalakítható pretvorljiv átalakító I. mn pretvaralački; II. fn [~ja, ~t, ~ok] pretvaralac [-raoca] átalakul [~t, ~, ~jon] preobraziti se, preurediti se, pretvoriti se; prepraviti/ prepravljati se; promeniti/promenjivati [-njujem] oblik átalakulás [~a, ~t, ~ok] preobražaj, preobrazba; forradalmi ~ revolucionarni preobražaj; a mezőgazdaság szocialista ~a socijalističko preobraženje poljoprivrede »talány [~a, ~t, ~ok] paušal; ~ban paušalno, đuture, poprečno, jedno na drugo átalány- paušalan [-Ina] átalánymunka [/Cja, *it, /■ik] đuturica átall [~ott, ~jon] ustručavati se, ustezati [-ežem] se átáll [~(ot)t, ~jon] átv 1. vkihez, vmihez preći [-eđem]/prelaziti kome, čemu, stati na drugu stranu; 2. vmire (áttér) preći [-eđem]/prelaziti na što; (átszerveződik) reorganizovati [-zujem] se, reorganizirati se na što; mezőgazdaságunk ~t a nagyüzemi termelésre naša poljoprivreda prešla je na krupnopogonsku proizvodnju átállás [~a, ~t] 1. vkihez, vmihez prilaženje, prilazak [-laska], prelaz, pristup, pristupanje kome, čemu 2. vmire prelaz na što, reorganizacija átállít [~ott, ~son] 1. (tárgyat) premestiti/premeštati; 2. müsz (átkapcsol) prebaciti/prebacivati [-čujem]; 3. vasút: váltót ~ prebacati skretnicu; 4. átv: vmire (átszervez) preudesiti/ preudešavati, prebaciti/prebacivati [-čujem]; ~ haditermelésre prebaciti v preudesiti na ratnu proizvodnju átalszik [-aludta, -aludjék/-aludjon, -aludni] (időt) prespavati; -alussza a vacsorát prospavati večeru átáz|ik [~ott, ~zék/~zon] prokapati [pljem]/prokapljivati [-ljujem], prokisnuti [-nem]/prokisivati [-sujem], prokišnjavati; ez a tető ~ik ovaj krov prokapljuje v prokisuje y prokišnjava átáztat [~ott, -áztasson] promočiti
átbocsát f~ott, -ásson] propustiti/ propuštati átbocsátóképesség [~e, ~et] propustljivost, propustnost átböngész [~ett, -gésszen] procunjati átbúj |lk [~t, ~jék/~jon] provući [vučemj/provlačiti se átbukás [~a, ~t] (vízé a gáton) preIivanje átbuk|lk [~ott, ~jék/~jon] (víz a gáton) preliti [-ijem]/prelivati se átcikáz|ik [~ott, ~zék/~zon] 1. (villám) sevnuti [-nem] villám cikázott át az égen sevnula je munja na nebu; 2. átv (átvillan) sinuti [-ne]; egy gondolat cikázott át az agyamon misao mi sinu kroz glavu átcsábít [~ott, ~son] premamiti/premamljivati [-ljujem], domamiti/domamljivati [-ljujem], namamiti átcsal [~t, ~j° n ] tó átcsábít átcsap [~ott, ~j°n] 1- preći [-edem]/ prelaziti; a mennyiség minőségbe csáp át količina/kvantitet prelazi u kakvoću/kvalitet; más irányba csap át uzeti [uzmem ]/uzimati drugi pravac, udariti/udarati drugim pravcem; 2. a hullámok ~tak a csónakon valovi udariše preko čamca átcsempész [~ett, -ésszen] prokriomčariti, prokrijumčariti, prošvercovati [-čujem] átcserél [~t, ~jen] zameniti/zamenjivati [-njujem] átcsévél [~t, ~Jen] premotati/premotavati átcsomagol [~t, ^jon] premotati/premotavati átcsoportosít [~ott, ~son] pregrupisati/pregrupisavati [-išem]; ~ja a hadsereget prestrojiti/pestrojavati armiju átcsúsz[ik [~ott, -csússzék/-csússzon] 1. provući [-vučem]/provlačiti se; 2. ~ik a vizsgán provući se na ispitu átdagaszt [~ott, -gasszon, ~ani] izmesiti átdob [~ott, ~jon] (átv is) prebaciti/ prebacivati f-cujem], baciti preko nečega, premetnuti/premetati [-e4*
ćem], provrći [-rgnem], provrgi.uti [-nem] átdolgoz [~ott, ~zon] 1. (írásművet) preraditi/prerađivati [-đujem]; ~za a színdarabot preraditi/prerađivati pozorišni v kazališni komad; 2. müsz (anyagot) prepraviti/prepravljati átdolgozás [~a, ~t, ~ok] prerada átdorbézol [~t, ~jon] prolumpovati [pujem], propijančiti, probekrijati, propijančevati átdöf [~ött, ~jön] probosti [-bodem]/ probadati, proburaziti átég [~ett, ~jen] (pro)goreti [-rim] átéget [~ett, átégessen] prožeći[-ežem]/ prožizati [-ižem] ateista I. mn ateistički, bezbožan [žna] II. fn [^ja, ^t, ^ikj ateist(a) h, bezbožnik, bezbožac [-ošca] átejt [~ett, ~sen] 1. vmit vmin ispustiti/ispuštati nešto preko nečega; ~i a kesztyűt a híd korlátján ispustiti rukavicu preko ograde mosta; 2. átv vkit prevariti, nadmudriti nekoga; prelastiti/prelašćivati [-šćujem] átél [~t, ~jen] proživeti [-vim]/ proživljavati, preživeti [-vim]; szerencsétlenséget ~ proživeti nesreću; ~tünk fontos eseményeket preži-veli smo važne događaje átélés [~e, ~t] proživljavanje, preživljavanje átellenben sučelice, nasuprot, preko puta átemel [~t, ~jen] 1. vmit vmin dići és dignuti [dignem]/dizati [dižem] što preko čega; 2. (átrak) pretovariti; 3. vizet ~ prebaciti/prebacivati [-čujem] vodu áténekel: ~tük az egész éjszakát celu smo noć prepevali átenged [~ett, ~jen] 1. vkit, vmit vhol/vhova propustiti/propuštati nekoga, nešto, negde/nekuda; 2. ld átereszt; 3. isk ~ a vizsgán vkit propustiti/propuštati nekoga na ispitu; 4. vkinek vmit ustupiti/ustupati, prepustiti/prepuštati nešto nekome; ~/ a helyét vkinek ustupit
átépít
52
mesto komu; ~i a teret vkinek prepustiti v ustupiti teren kome átépít [~ett, ~sen] 1. ép pregraditi/pregrađivati [-đujem], rekonstruisati [-išem], preinačiti gradnju/zgradu, ponovo graditi; prezidati [-dam/-iđem]/ preziđivati [-đujem]; 2. átv (átszervez) rekonstruisati [-išem], rekonstruirati, nanovo organizirati v organizovati [-zujem], preustrojiti/ preustrojavati átépítés [~e, ~t, ~ek] pregrađivanje, rekonstrukcija /preinačenje gradnje v zgrade, obnova, ponovno građenje átér [~t, ~jen] 1. vmeddig doseći [-egnem] és dosegnuti [-nem]/dosezati [ežem], dohvatiti/dohvatati donekle; 2. vmit (körülér) obuhvatiti/obuhvatati; 3.
átfon
prekužiti/prekužavati; ezen is ~tünk i to smo preturili átfagy [~ott, ~jon] premrznuti, promrznuti [-nem] se, skocati se, skočanjiti se, smrznuti se v ukočiti se od zime, prezepsti [-ebem] átfárad [~t, ~j°n] potruditi se (ide) ovamo v (oda) onamo átfáz'lk [~ott, ~zćk/~zon] prozepsti [ebem]; az ujjaim ~tak prstj su mi prozebli átfér [~t, ~jen] moći [mogu] proći kroz što; provući [-četn]/provlačiti se kroz što átfest [~ett, átfessen, ~eni] premazati [-ažem]/premazivati [-zujem], prebojadisati [-išem], premalati, prefarbati; (képet) preslikati/preslikavati, premalati átfésül [~t, ~jön] 1. (hajat) pročešljati/pročešljavati, raščešljati/raščešljavati; 2. átv (rendőrség területet) pretražiti/pretraživati [-žujem], pročistiti/pročišćavati átfésülés [~e, ~t] 1. (hajé) pročešIjanje; 2. átv (terepé, házé) pretraga átfog [~ott, ~j°n] *• (karjával) obuhvatiti/obuhvatati; 2. átv (magába foglal) obuhvatiti/obuhvatati; a szocialista szektor a népgazdaság 80%-ái
fogta át socijalistički sektor obuhvatio je 80% narodne privrede; 3. átv (áttekint pl helyzetet) razmotriti/razmatrati; 4. ~ja a lovakat a) preprezati [-ežem] konje, b) (lovakat vált) menjati konje átfogó I. mn [~t; ~an; ~bb] obuhvatan [-tna], ~ tudás enciklopedijsko znanje; II. fn [~ja> ~t, ~k] mat hipotenuza átfolylik [~t, ~jék/~jon] proteći [-ečem]/proticati [-ičem], procuriti/procurivati [-rujem]; a Duna ~ik Magyarországon és Jugoszlávián Du-
nav protiče kroz Mađarsku i Jugoslaviju átfon [~t, ~jcm] i. preplesti [-.etem]/ prepletati [-ećem], prepresti[-edem]/ prepredati, proplesti [-etemj/propletati [-ećem]; 2. (karjával vkinek derekát) zagrliti, obgrliti
áthárítható 53 átfordít
átfordít [~ott, ~son, ~ani] preokrenuti [-nem]/preokretati [ećem] átfordul [~t, ~jon] preokrenuti/preokretati se átforgat [~ott, átforgasson] 1. (talajt) prevrnuti [-nem]/prevrtati [-rćem], prekopati/prekopavati; 2. (átlapoz) prelistati/prelistavati átforrósod|ik [~ott, ~jék|~jon] postati [~anem]/postajati [-jem] skroz naskroz vrelo; (motor, csapágy stb.} zagrejati [jem ]/zagrejavati se (postepeno), ugrejati [-.jem]/ugrejavati se, pregrejati [-jem]/pregrejavati# se átfőz [~ött, ~zön] prekuvati/preku'va-vati, prevarati/prevarivati [-rujem]; kuhati iznova átfúr [~t, ~jon] probušiti, probiti [-ijem] átfurakodjik [~ott, ~jék/~jon] progurati se, probiti [-jem]/probijati se átfűródás [~a, ~t, ~ok] orv perforacija, probušenje átfut [~ott, átfusson] l.pretrčati [čim]/pretrčavati, protrčati/protrčavati; ~ az utcán pretrčati preko ulice; 2. (átv:) hideg futott át rajta prođoše ga trnci, hvatala ga je jeza; 3. átv (olvasmányt) naglo pregledali/pregledavati; okom preIeteti [-tim], okom brzo pregledati, pogledom preći [-edem] átfut [~ött,~sön] ugrejati [-jem] v utopliti izvestan prostor, potpuno zagrejati átgázol: vízen ~ pregaziti vodu átgépel [~t, ~jen] pretipkati, prekucati átgondol [~t, ~jon] promisliti/promišljati; jól ~va a dolgot razmišljajući dobro o stvari átgondolt [~at; ~an; ~abb] promišljen;./^ ~ dobro promišljen itgőzöl [~t, ~jön] propariti, izložiti/ izlagati [-ažem] pari átgyalogol [~t, ~jon] propešačiti, protabančiti átgyúr [~t, ~jon] promesiti, prognječiii éthág [~ott, ~jon] 1. preći f-eđem]/ prelaziti; (átv K) prekoračiti/preko-
račivati [-čujem]; 2. (törvényt) prestupiti/prestupati, gaziti, pregaziti, pogaziti; (rendeletet, parancsot) prekršiti/prekršivati [-šujem] áthágás [~a, ~t, ~ok] prekoračenje, gaženje, kršenje, prelaženje; a törvény ~a prekršaj zakona áthághatatlan 1. neprelazan [-zna]; 2. átv (szabály, törvény) neprekoračiv, neprekršiv; 3. átv ~ akadályok neodoljive/nesavladive/neprebrodive prepreke áthajít [~ott, ~son, ~ani] Id átdob áthajóz|ik [~ott, ~zék/~zon] preći [-eđem]/prelaziti brodom, prebroditi; (másik kontinensre) preploviti, preći brodom áthajt [~ott, ~son] vmin 1. vkit, vmit proterati/proterivati [-rujem], goniti nekoga, nešto kroz tárgye; ~ja a marhát a falun proterati v goniti stoku kroz selo; 2. jármüvei ~ preći [eđem]/prelaziti prevoznim sredstvom áthalad [~t, ~jon] proći [-ođem]/prolaziti áthallatsz|ik [~ott, -tsszék/-tsszon, ~ani] čuti [čuje] se v razlegati [-eže] se na drugu stranu v tamo preko áthallik Id áthallatszik áthangol [~t, ~jon] I. (hangszert) ugoditi/ugađati preuskladiti/preus-klađivati [-đujem] 2. átv preobratiti/preobraćati, preobrnuti f-nem]/ preobrtati [rćem], preokrenuti [-nemJ/preokretati [-ećem], prome-niti v menjati raspoloženje áthangzjik [~ott, -gozzék|gozzon, ~ani] Id áthallatszik átharap [~ott, ~jon] pregristi [-rizem] áthárít [~ott,~son]; ~y<2 másra a felelősséget prebaciti/prebacivati [-čujem] odgovornost na drugoga; ~y'ű a hibát vkire svaliti/svaljivati [-Iju-jem] krivicu na koga; ~ja másra a költségeket prevaliti/prevaljivati fljujem] troškove na drugoga; terhet ~ músra prevaliti teret na drugoga áthárítható prenosan [-sna], prenošljiv
54 áthárul áthárul [~t, ~jon] vkire preći [-edem]/ prelaziti na drugoga; pripasti [-adnem]/pripadati drugom(e) áthasonít [~ott, ~son, ~ani] ld asszimilál áthasonítás [~a, ~t] ld asszimiláció áthasonul [~t, ~jon] ld asszimilálódik áthasonulás [~a, ~t] ld asszimiláció áthat [~ott, áthasson] prodreti /prodirati [-rem], prožeti [-žmem]/prožimati, proniknuti [-nem]/pronicati [ičem]; át van hatva vmitől biti prožet čim; át van hatva a család iránti szeretettől prožet v proniknut je ljubavlju prema porodici átható [~t, ~an] 1. prodiran [-rna], prodoran [-rna], pronicljiv, proziran [-rna], pronicav; ~ pillantás prodiran pogled; ~ tekintet pronicljiv pogled; 2. nyelv ~ ige prelazan glagol; át nem ható ige neprelazan glagol áthatol [~t, ~jon] vmin prodreti/prodirati [-rem] kroza što, probušiti što, probiti [-bijem]/probijati se, proći f-ođem]/prolaziti kroza što áthatolás [~a, ~t] prodiranje áthatolhatatlan neprelazan [-zna], neprobojan [-jna]; (járhatatlan) neprohodan [-dna] áthelyez [~ett, ~zen] fátv isj premestiti/premeštati; sorban ~ ispremeštati; ~iük üzletünket Budapestre preneli smo svoju radnju u Budimpeštu áthelyezés [~e, ~t] premeštaj, premeštanje; tistviselők ~e premeštanje činovnika Athén [~t] földr Atina, Atena áthengerít [~ett, ~sen] prevaljati athéni I. mn atinski, atenski; II. fn [~t, ~ek] Atinjanin, Atenjanin áthevít [~ett, ~sen] zagrejati [-jem]/ zagrevati áthevül [~t, ~jon] zagrejati/zagrevati se áthidal [~t, ~jon] 1. napraviti most (preko vode ili jaza); mostom spojiti/spajati; 2. átv premostiti áthidalás [~a, ~t, ~ok] 1. (építmény)
átírás vijadukt; 2. átv premošćenje, otklanjanje smetnji áthidalhatatlan [~t; ~ul; ~abb] nepremostiv, nesavladiv; ~ ellentét nepremostiv jaz áthidalható [~t; ~an; ~bb] premostIjiv, premostiv áthív [~ott, ~j° n ] zvati [zovem] preko/ovamo áthoz [~ott, ~zon] preneti [-esem]/ prenositi ovamo; (idehoz) doneti [esem ]/donositi, prineti/prinositi áthozat [~a, ~ot, ~ok] ker prenos, donos áthúz [~ott, ~zon] 1. prevući [-učem]/ prevlačiti, vući preko; ~za a kocsit az árkon prevući [-učem] kola preko jaruge; 2. (bútort) prevući [učem]/prevlačiti; ágyat ~ presvući [učem]/presvlačiti v navući krevet v postelju; 3. (írást) prevući, precrtati; (ker:) csekket ~ barirati ček; 4. átv ~za vkinek a számításait pokvariti nekome račune áthúzás [~a, ~t, ~ok] 1. (bútoré) prevlačenje; (ágyé) presvlačenje; 2. (írásé) precrtavanje átír [~t, ~jon] i. (lemásol) prepisati [šem]/prepisivati [-sujem]; 2. vkinek uputiti/upućivati, [-ćujem] dopis komu; 3. vkire vmit prepisati na koga što; ~ja vkinek nevére a földet preneti zemlju na čije ime; prepisati zemlju nekome; 4. (átdolgoz) preraditi/prerađivati f-đujem], ponovo sastaviti/sastavljati; 5. (zenét) prekomponovati [-nujein], prekomponirati átirányít [~ott, ~son] uputiti/upućivati [-ćujem] drugim pravcem; küldeményt ~ uputiti pošiljku na drugu mesto; más munkára irányít át vkit premestiti/premeštati koga na druyi posao; vonatot a mellékvágányra irányítja át prebaciti voz na sporedm kolosek átírás [~a, ~t, ~ok] 1. (másolás prepisivanje, prepis; 2. nyelv, zcnr transkripcija; 3. ker (átvitel) prinos; 4. jog prenošenje na drui;n ime; telekkönyvi ~ katastarski/grun
55 átirat tovnički prenos; 5. zene ~ más hangnembe prenošenje muzičkog dela na drugi ton átirat [~a, ~ot, ~ok] hiv dopis átismétel [~t, ~jen] ponoviti/ponavljati; leckét ~ ponoviti lekciju v gradivo časa átitat ['-ott, átitasson] vmivel 1. natopiti/natapati, nakvasiti, promočiti, impregnirati, impregnovati [-nujem] nečim; 2. átv prožeti [-žmem]/prožimati, zadojiti nečim átitatás [~a, ~t] müsz impregnacija, impregniranje átivódíik [~ott, ~jék/~jon] nakvasiti se, namočiti se, natopiti se átizzad [~t, e-jon] oznojiti se átjár [~t, ~jon] 1. vmin prelaziti preko čega; 2. vhová prelaziti nekuda; ~ a szomszédba prelaziti u susedstvo; 3. átv ~t a szél (engem) vetar me dobro produvao; testét hideg járja át hvata ga jeza átjárás [~a, ~t] prelaženje, prelaz, prolaz, pasaž(a); tilos az ~! prelaz zabranjen ! átjárhatatlan neprolazan [-zna], neprohodan [-dna] átjáró I. mn ~ ház kuća s prolazom/pasažom; II. fn [~J a > ~t, ~k] 1. prelaz, prolaz; keskeny ~ tešnjak; 2. (híd alatti) podvožnjak; (híd feletti) nadvožnjak átjön [-jött, -jöjjön] doći [dođem]/ dolaziti, preći ovamo atka [~ja, ~t, ^ik] áll krpelj, kolja; crv, kukac f-kca] átkapcsol [^t, ~jon] müsz, vili. rád prekopčati, prespojiti/prespajati, prebaciti/prebacivati [-čujem]; áramot~ prebaciti v presmeriti struju; sebességet ~ menjati brzinu átkarol [~t, ~jon] obgrliti, prigrliti, obuhvatiti/obuhvatati átkaroló:~ mozdulat obuhvatni/zahvatni pokret átkel [~t, ~jen](gyalog> preći [-edem]; (csónakon, kompon)prevesti [-ezem] se preko vode; ~ a hegyen preći v presamariti/presamarivati [-rujem] preko brda
átküld átkelés [~e, ~t, ~ek] prelaženje; (csónakon, kompon) prevoženje, prevoz; ~ a folyón prelaženje preko reke (kat:) erőszakos ~ forsiranje átkelőhely [~e, ~et, ~ek] prelaz, mesto prelaženja; (utcán) prelaz za pešake; (szállító eszközzel) mesto prevoženja átképez [~ett, ~zen] prekvalifikovati [-kujem]; prekvalificirati, preosposobiti/preosposobljavati átképzés [~e, ~t, ~ek] prekvalifikacija, prekvalificiranje, prekvalifikovanje átképzó's I. mn preobrazovan, prekvalifikovan; II. fn [~e, ~t, ~ök] prekvalifikano lice, prekvalifikovan kursista, pitomac prevaspitališta átkeresztel [~t, ~jen] prekrstiti/ prekrštati és prekrštavati átkeresztelked|ik [~ett, ~jen] prekrstiti se, preći/prelaziti na drugu veru átkísér [~t, ~jen] otpratiti preko átkos [~at; ~an; ~abb] klet, proklet; ~ szenvedély kobna strast áíkozód ik [~ott, ~jék/~jon] kleti [kunem], psovati [psujem] átkozott [~at; ~an|~ul; ~abb] 1. klet, proklet; ~ ember prokletnik, prokletinja, prokletnjak; 2. (gyalázatos) đavolski átkozottul átv đavolski, dozlaboga; ~ megkínlódtam đavolski sam se namučio átköltözés [~e, ~t, ~ek] preseljenje, preseljavanje átköltöz ik [~ött, ~zék/~zön] preseliti/preseljavati se átköt [~ött, átkössön] 1. (körülköt) omotati/omotavati, obaviti [-ijem]/ obavijati; 2. (sebet) previti [-ijem]/ previjati; 3. (harisnyát) preplesti [etem]/prepletati [-ećem] átkutat [~ott, -ásson] pretražiti/pretraživati [žujem], pretresti/pretresati; ~ja az egész házat pretražiti čitavu kuću átkutatás [~a, ~t] premetačina, pretraga, pretres átküld [~ött, ~jön] odaslati [odašaljem]/odašiljati [-Ijem], dostaviti/ dostavljati
átlábol
56
átmegy
átmelegedik
57
átnyúl!
átlábol [~t, ~jon] (vízen, patakon) pregaziti nešto átlag [~a, ~ot, ~ok] I. fn prošek; ~ban u prošeku, odsekom"; ~on felüli iznad prošeka; II. hat prosečno, u prošeku átlag- prosečan [-čna] átlagár [~a, ~at, ~ak] prosečna cena ■'*lasbér [~e, ~t, ~ek] prosečna plata átlagember [~e, ~t, ~ek] prosečan/ običan/poredan čovek; čovek osrednjih/običnih sposobnosti átlagkereset [~e, ~et, ~ek] prosečna zarada átlagos [~t; ~an; ~abb] prosečan [čna], običan [-čna], osrednji átlagosan prosečno, obično, prošekom; odsekom, u prošeku átlagsebesség [~e, ~et, ~ek] prosečna brzina átlagteljesítmény [~e, ~t, ~ek] (egyéné) prosečno v osrednje ostvarenje/ izvršenje zadatka, učinak; (gépé) prosečni učinak [-nka] atlanti atlantski; (pol:) Atlanti Paktum Atlantski pakt Atlanti-óceán Atlantski okean/ocean átlapoz [~ott, ~zon] prelistati/prelistavati; ~za a könyvet prelistati/prelistavati knjigu atlasz21 [~a, ~t, ~ok] (térkép) atlas atlasz [~t] (kelme, szövet) atlas átlát [~ott, átlásson] 1. (vhova) videti [-dim] preko/kroz; provideti [dim]; 2. (átv.) vmin prozreti/ prozirati [-rem] što; ~ a szándékán dokučiti nečiju nameru, dokučiti šta on smera, uspeti shvatiti v razumeti nečiju nameru átláthatatlan [~t; ~ul] neprovidan [dna] átlátszatlan [~t; ~ul] neprovidan [dna], neproziran [-rna], neprozračan [-čna] átlátsz|ik [~ott, átlátsszék/átlátsszon, ~ani] provideti se, biti providan/ providljiv/proziran/prozračan átlátszó [~t: ~an] (átv is) providan [dna], providljiv, proziran [-rna], prozračan [-čna]; ~vá válik postati providan/proziran, šupljiti se
átlátszóság [~a, ~ot] providnost, prozračnost, prozirnost átlendül [~t, ~jön] sp (nyújtón) vitlati preko/unaokolo átlendülés [~e,en ~t, ~ek] sp repremah átlép [~ett, ~j ] (Mv is) P ^i [pređem]/prelaziti, prekoračiti/prekoračivati [-čujem]; ~i a határt preći granicu atléta [~ja, -it, -ik] 1. sp atléta ft, atletičar, borac [-rca]; 2. átv, rég jak/snažan čovek, atlet(a) ft atlétanő [~je, ~t, ~k] sp atletkinja, atletičarka atlétatermetű: ~ember atletski razvijen čovek, čovek atletskog stasa atlétatrikó [~Ja» ~t> ~k] maja atlétika [-Sja, ^t] atletika atlétikai atletski, atletičarski; ~ verseny/viadal atletsko takmičenje/nadmetanje atletlzál [~t, ~jon] sp baviti se atletikom átló [~ja, ~t, ~k] mat dijagonala; az ~ irányában dijagonalno átlóirányban dijagonalno átlopó(d)zik [~ott, ~zćk|~zon] prokrasti f-adem] se átlós [~t; ~an; ~abb] dijagonalan [Ina], poprečan [-čna], koji ide ukoso; ~ irányban dijagonalno, poprečno átló" [-lövök, ~tt, ~jön] 1. (vhová) pucati preko; 2. (vmit) probiti [bijem] v prosvirati zrnom, prostreliti átlyuggat [~ott, -asson] isprobušiti, prorešetati, izrešetati átlyukaszt [~ott, -asszon] probušiti; (golyókkal) prorešetati kuršumima átmar [~t, ~jon] progristi [-izem]/ progrizati átmásol [~t, ~jon] prepisati [-išem]/ prepisivati [-sujem], kopirati, precrtati/precrtavati na providnoj hartiji átmegy [-ment, -menjen, -menni] 1. vmin preći [-eđem]/prelaziti preko nečega, proći [-ođem]/pro!aziti kroz što v nečim; ~ az úton prelaziti preko puta/ulice; proći ulicom/pu
tom; 2. vkin (jármű) preći [-edem] preko koga; 3. (átv:) vmin (kiáll vmit) izdržati [-žim], pretrpeti [-pim] što; betegségen megy át bolovati [lujem]; ez az ember sok mindenen átment ovaj čovek prošao je sito i rešeto, ovaj čovek je mnogo što-šta doživeo v pretrpeo v izdržao; ~ a vizsgán položiti ispit, proći na ispitu; 4. vhová preći [-eđem]/prelaziti nekuda; ~ a szomszédba preći u susedstvo; ~ az ellenséghez preći neprijatelju; 5. átv ~ a köztudatba postati [-anem]/postajati [jem] op-Štepoznato; 6.(kat:) támadásba megy át preći u napad/ofanzivu; 7. átv ~ vkinek, vminek a tulajdonába, kezelésébe preći [-eđem]/prelaziti u vlasništvo koga; 8. (átv:) ez a szín kékbe megy átowa. boja prelazi u plavo átmeleged|lk [~ett, ~jék/~jen] ugrejati [-jem] se átmenet [~e, ~et, ~ek] prelaz; ~ nélkül bez prelaza; ~ a szocializmusba prelaz u socijalizam átmeneti 1. prelazan [-zna]; (ideiglenes) privremen; (múlandó) prolazan [zna]; ~ állapot prelazno stanje; ~ idö(szak) prelazno vreme/ doba, prelazni period; ~ intézkedések prelazne/privremene mere; ~ megoldás privremeno rešenje; 2. ~ kabát proletni ogrtač átmenetileg prelazno, privremeno átmenő ker, vasút prelazan [-zna], prolazan [-zna], provozni, tranzitni; ~ áru provozna/tranzitna roba; ~ forgalom prelazni/tranzitni promet; ~ rakomány provozni/tranzitni tovar átmenőállomás [~a, ~t, ~ok] vasút prolazna/tranzitna stanica átment [~ett, ~sen] spasti [-sem] és e spasiti/spašavati átmérő' [~J , ~t, ~k] mat prečnik, promer, dijametar [-tra] átmérőjű s prečnikom od čega; öt centiméter ~ kör krug s prečnikom od pet santimetara átmetsz [~ett, átmetsszen/átmessen] preseći, [-sečem], proseći/prosecati,
prorezati [-ežem J/prorezi vati [-zujem] átmetszet [~e, ~et, ~ek] rég (keresztmetszet) prések, rasek átminősít [~ett, ~sen] hiv (sp is) prekvalifikovati [-kujem] átminősítés [~e, ~t, ~ek] hiv (sp is) prekvalifikacija átmos [~ott, ~son] 1. preprati [-perem ]/prepirati [-írem], ponovo prati; 2. orv isprati [-perem]/ispirati [-rem] atmoszféra [~ja, -£t, >ck] 1. (légkör) atmosfera; 2. (jelzőként) egy ~ nyomás pritisak [-ska] od jedne atmosfere; 3. (átv:) baráti ~ prijateljska/drugarska atmosfera atmoszférikus atmosferski; ~ csapadék atmosferska oborina/padavina; ~ nyomás atmosferski pritisak [-ska] átmulat [~ott, átmulasson] (időt) prolumpovati, probekrijati, provesti u bekrijanju/lumpovanju; ~ja az éjszakát probekrijati v prolumpovati ćelu noć átnedvesedik [~ett, ~jék/~jen] ovlažiti se, postati [-anem]/postajati [jem] vlažan; (esőtől) prokis-nuti [-nem]/prokisivati [-sujem] átnedvesít [~ett, ~sen] iskvasiti, promočiti, skroz ovlažiti, učiniti skroz vlažnim átnevel [~t, ~Jer|] preodgojiti/preodgajati, prevaspitati/prevaspitavati átnevelés [~e, ~t] preodgajanje, prevaspitavanje átnéz [~ett, ~zen] 1. vmin gledati kroz što; 2. vkin (átv is) gledati preko koga; 3. (átolvas, átvizsgál) pregledati, uzeti [-zmem]/uzimati na pregled átnézés [~e, ~t] 1. vmin gledanje preko čega, gledanje kroz što; 2. (írásműé, számadásé) pregledanje; (eredmény) pregled átnyergel f~t, ~jen]Yá/vis) presedlati; átv presaldumiti/presaldumljivatí [-:jujem] átnyújt [~ott, ~son] predati/predavati [-dajem], pružiti/pružati átnyúl i ik [~t, ~jék/~jon] prelaziti, pružati se, protezati [-eže] se; a
átok
58
átpártol
átpártolá s
59
átszámít
község a másik partra is ~ik opština se proteže i na drugu obalu; a körtefák ágai ~nak a szomszéd kertjébe grane kruške prelaze u susedovu baštu átok [átka, átkot, átkok] 1. kletva, prokletstvo, prokletinja; haram táj; ~ van rajta prokletstvo je na njemu; átkokat szór vkire prokleti [-kunem]/ proklinjati [-njem] koga, obasuti [spem]/obasipati [-pam v -pijem] koga kletvama; (egyházi) ~kal sújt anatemisati [-išem]; ~ alól felold rasklinjatí[-njem] v osloboditi od prokletstva v kletve v anateme; 2. átv (csapás) prokletstvo, bič, napast; a múlt átka prokletstvo prošlosti; valóságos ~! prava je napast! átolvas [~ott, ~son] pročitati atom [~ja, ~ot, ~ok] fiz, vegy atom atom- atomski atomanyag [~a, ~ot, ~ok] atomska materija atombomba [~ja, ~t, ~k] atomska bomba, A-bomba atomellenó'rzés [~e, ~t, ~ek] pol atomska kontrola atomelmélet [~e, ~et, ~ek] atomska teorija, teorija o atomu atomenergia [^ja, -ít, *ik] atomska energija atomero' [~t, ~k] 1. atomska sila; 2. ld atomenergia atomerőmű [~ve, ~vet, ~vek] atomska energetska/pogonska stanica v centrala atomfegyver [~e, ~t, ~ek] atomsko oružje atomfizika [~ja,a ~t] atomska fizika atomhábortí [~J » ~t> ~k] atomski rat atomhatalom [-Ima, -Imat, -lmak] pol atomska sila atomkorszak [~a, ~ot] atomsko doba atomkutatás [~a, ~t, ~ok] atomsko/ nuklearno istraživanje atomkutató: ~ intézet institut za nuklearna istraživanja atommag [~ja, ~ot] atomsko jezgro, atomska jezgra atommaghasadás [~a, ~t] fisija, cepanje/razbijanje atomskog jezgra
atommáglya [~ja, ~t, ~k] ld atomreaktor atommagrobbantás [~a, ~t, ~ok] nuklearna eksplozija atompolitikus [~a, ~t, ~ok] gúny, pejor atomski političar, propagator atomskog rata atomreaktor [~ja, ~t, ~ok] atomski/ nuklearni reaktor, atomska lomača atomsúly [~a, ~t] atomska težina átorsóz [~ott, ~zon] premotati/premotavati átölel [~t, ~\en] obgrliti, obuhvatiti/ obuhvatati és obuhvaćati, obujmiti/ obujmljivati [-ljujem] átölelés [~e, ~t, ~ek] prigrljaj, zagrljaj átöltöz|ik [~ött, ~zék/~zön] preobući [-čem]/preoblačiti se, presvući/presvlačiti se, preodenuti [-nem]/preodevati se átöltözköd|ik [~ött, ~jék/~jön] ld átöltözik átöltöztet [~ett, -essen] preobući [-učem ]/preoblačiti, presvući/presvlačiti, preodenuti [-nem]/preodevati átömleszt [~ett, -esszén] 1. preliti [-li jem]/prelivati; (szemcsés anyagot pl gabonát) presuti [-spem]/ presipati; 2. (orv:) vért ömleszt át vršiti transfuziju krvi; 3. miísz (fémet) pretopiti/pretapati átömlesztés [~e, ~t] 1. prelivanje; 2. orv transfuzija; 3. műsz .(fémé) pretapanje; 4. (ker:) pénzeszközök ~e prelivanje novčanih sredstava átömljik [~ött, átömöljék/átömöljön, ~eni] preliti [-lijem]/prelivati se átönt [~ött, ~sön] 1. (folyadékot) preliti/prelivati, pretočiti/pretakati [-tačem], 2. (lisztet stb.) presipati f-pljem /s]/presipavati; 3. műsz preliti/prelivati átöröklés [~e, ~t] nasleđivanje átörökló'd|ik [~ött, ~jék/~jön] nasleđivati [-đujem] se átpártol [~t, ~jon~\vkihezpreći [-edem]/ prelaziti k drugoj stranci, odmetnuti [-nem] se, (izdajom) pridružiti se drugoj stranci
átpártolás [~a, ~t, ~ok] vkihez odmetanje, odmetništvo, prelaženje komu; prelaz (izdajom) k drugoj stranci; ~ az ellenséghez prelaženje neprijatelju átpólyáz [~ott, ~zon] prepoviti/prepovijati, menjati povoje átrág [~ott, ~j°n] !• progristi [-izem]/ progrizati, pregristi [-izem]/pregrizati; 2. átv ~ja magát savladati, svladati što; ~ja magát egy könyvön teško svladati knjigu átragad [~t, ~jon] (betegség, hangulat) preći [-edem ]/prelaziti, prilepiti/priiepljivati [-ljujem] se átragaszt [~ott, átragasszon] 1. {pl plakátot) nalepiti nešto novo na već postojeće; 2. (más helyre ragaszt) prelepiti átrak [~ott, ~jon] i. (áthelyez) premestiti/premeštati; 2. (árut) pretovariti/pretovarivati [-rujem]; ~ja a ládákat pretovariti sanduke; 3. (kályhát) pregraditi/pregređivati [đujem] átrakás [~a, ~t, ~ok] 1. (áthelyezés) premeštaj; 2. (árué) pretovar; 3. (kályháé) pregrađivanje átrakőállomás [~a, ~t, ~ok] vasút pretovarna stanica átráz [~ott, ~zon] protresti [-sem]/ pretresati, prodrmati átrendez [~ett, ~zen] preudesiti/preudešavati, preurediti/preuređivati [đujem] átrendezés [~e, ~t, ~ek] preudešavanje, preuređenje átrepül [~t, ~jőn] preleteti [-tim]/' preletati [-ećem], nadleteti/nadletati; ~í az óceánt preleteti okean átrepülés [~e, ~t, ~ek] preletanje; az óceán ~e let preko okeana/oceana, preletanje okeana átrobog [~ott, ~jon] vmin projur;ti kroz što; a vonat ~ az állomáson voz projuri kroz stanicu átrostál^ [~t, ~jcm] (pl gabonát) prorešetati, provejati f-jem], protočiti/protakati [-tačem]; újból ~ prevejati [-jem]/prevejavati átruház [~ott,~zon] preneti [-nesem]/
prenositi na koga, ustupiti/ustupati kome; jogot ~ ustupiti pravo; vagyont ~ preneti [-nesem]/prenositi v otuđiti/otuđivati [-đujem] imovinu átruházás [~a, ~t] prenos átruházhatatlan neprenosiv átruházható prenosan [-sna], prenosiv, prenošljiv, ustupljiv; (jog:) másra át nem ruházható bez prava predaje/ prenosa, ne može se predati vustupiti drugome, neprenosiv átsegít [~ett, ~sen]: ~ vkit a nehézségeken pomoći [-mognem]/pomagati [-mažem] kom(e) u svladavanju teškoća átsikliik [~ott] vmin preći [pređem]/ prelaziti preko čega; ne obazirati [rem] se na što, olako preći [-edem] preko čega átsír [~t, ~jon] proplakati [-ačem]; ~ta az éjszakát proplakao je ćelu noć; ~t napok és éjjelek proplakani dani i noći átszab [~ott, ~jon] prekrojiti/prekrajati átszáguld [~ott, ~jon] vmin proleteti [-tim] atszakít [~ott, ~son] probiti [-bijem]/ probijati, proderati [-rem] átszáll [~(ot)t, ~jon] 1. (átrepül) preleteti [-letim]/preletati; 2. (más vonatra) preći [-eđemj/prelaziti, presesti [-sednem]/presedati; hol kell ~nom? gde treba da prelazim v presedam? 3. jog (örökség) preći/prelaziti átszállás [~a, ~t] (járműre) prelaz, presedanje átszállít [~ott, ~son] 1. (gyalog átvisz) preneti [-nesemj/p'renositi; 2. (szállító eszközzel) prevesti [-vezem]/ prevoziti; folyón ~ prevesti preko reke átszálló I. mn ~ állomás prelazna/raskrstia stanica; II. fn ld átszállójegy átszállóhely [~e, ~et, ~ek] prelazna stanica, prelazno mesto átszállójegy [~e, ~et, ~ek] prelazna karta átszámít [~ott, ~son] preračunati/preračunavati; a mai árfolyam szerint
átszámítás számítja át preračunati po današnjem kursu/tečaju átszámítás [~a, ~t,~ok] preračunavanje átszel [~t, ~jen] preseći [-čem]/presecati átszellemül[-t,~jön]oduhoviti/oduhovljivati [-ljujem] se, produhoviti/ produhovljivati se átszenved [~(et)t, ~jen] prepatiti, pretrpeti [-pim] átszervez [~ett, ~zen] reorganizovati [-zujem], reorganizirati, preurediti/preuređivati [-đujem], preustrojiti/preustrojavati; kat ~i a hadsereget prestrojiti/prestrojavati armiju átszervezés [~e, ~t, ~ek] reorganizacija, reorganizovanje, reorganiziranje; preuređenje, preuređivanje, preustrojenje, preustrojavanje átszitál [~t, ~jon] prosejati [-jem]/prosevati, prosijati [-jem] átszivárog [-rgott, ~jon] prekapati [pljemj/prokapljivati [-ljujem]; a víz ~ a gáton voda prokapljuje (v lagono protiče) kroz gat/dolmu/nasi p, ga t propušt a v proc e đuj e vodu átsző [~tt, ~jön] (átv is) protkati; humorral ~tt duhovitošću/humorom/šalom protkan átszök'|ik [~ött, ~jék/~jön] prebeći [begnem]; ~ik az ellenséghez prebeći neprijatelju; ~ik a határon prebeći preko granice átszúr [~t, ~jon] probosti [-bodem]/ probadati átszűr [~t, ~jön] procediti/proceđivati [-đujem] átszűró'd|ik [~ött, ~jék/~jön] 1. procediti|proceđivati se; 2. (fény, hang) probiti [-ija] se áttanulmányoz [~ott, ~zon] proučiti/ proučavati, prostudirati attasé [~ja» ~t, ~k] dipl ataše; követségi, nagykövetségi ~ ataše poslanstva, ambasade; katonai ~ vojni ataše; kereskedelmi ~ trgovinski ataše; légügyi ~ vazduhoplovni ataše; tengerészeti ~ pomorski ataše
60
attól áttekercsel [~t, ~Jen] premotati/premotavati áttekint [~ett, ~sen] pregledati; ~i a helyzetet razmotriti/razmatrati v proučiti/proučavati situaciju v stanje áttekintés.[~e, ~t] pregled; a modern irodalom ~e pregled moderne književnosti áttekinthetetlen nepregledan [-dna] áttekinthető pregledan [-dna] áttekinthetőség [~e, ~et] preglednost áttelel [~t, ~jen] prezimiti áttelepít [~ett, ~sen] 1. (lakosokat) preseliti/preseljavati; 2. (növényt) presaditi/presađivati [-đujem] áttelepítés [~e, ~t, ~ek] 1. (lakosoké) preseljavanje; 2. (növényé) presađivanje áttelepül [~t, ~jön] preseliti/preseljavati se áttelepülő [~je, ~t, ~k] preseljenik áttér [~t, ~jen] 1. (más tárgyra) preći [-eđem]/prelaziti; ~ a napirendre preći/prelaziti na dnevni red; 2. (más vallásra) preći/prelaziti na drugu veru, menjati veru áttérés [~e, ~t] prelaz, prelaženje átterjed [~t, ~jen] (átv is) vmire preći/prelaziti na što, proširiti/proširivati [-širujem] se u što v na što, prostreti/prostirati [-rem] se na što; zahvatiti/zahvatati što; ez a betegség ~ az emberekre ova se bolest prenosi na ljude; (átv:) a mozgalom ~í a falvakra is pokret se proširio i na sela áttesz [-tett,-tegyen,-tenni] premestiti/ premeštati, preneti [-nesem]/prenositi áttétel [~e, ~t, ~ek] müsz prenos, transmisija áttetsző proziran [-rna], prozračan [čna] attól 1. névm od tog(a)/te; ~ a fától od toga drveta; ez ~függ to zavisi od toga; II. hat 1. od toga; ~ félek, hogy . . . bojim se v plašim se da . . .; ~ n em f él ek to ga s e ne b oj im ; ez ~ van ovo dolazi od toga; 2. ~ . . . zbog toga; ~ nyugodtan alhat zbog toga može mirno d;i spava
61 áttolt áttolt [~ött, ~jön] 1. (folyadékot) preliti [-lijemj/prelivati; ~i a bort preliti/prelivati vino; új hordókba tölti át a bort preručiti/preručivati fčujem] v pretočiti vino u nove bačve; 2. (lisztet stb.) presipati/presipavati áttör [~t, ~jön] vmit, vmin probiti [bijemj/probijati što, prodreti/prodi-rati [-rem] kroz što v preko čega, provaliti /provaljivati [-ljujem] što; a víz ~Í a gátat voda prodire kroz nasip, voda probija nasip áttörés [~e, ~t, ~ek] proboj; (hely) probojište; az ellenség vonalainak ~e proboj neprijateljskih linija; a gát ~f prodor nasipa áttör esi: kat ~ kísérlet pokušaj proboja áttörhetetlen neprobojan [-jna] attrakció [~ja» ~t, ~k] atrakcija, privlačna/zanimljiva priredba v stvar áttüzesed|ik [~ett, ~jék/~jen] usijati se átugr|ik f~ott, -ugorjék/-ugorjon, ~ani] preskočiti/preskakati f-skačem]; ~ik az egyik témáról a másikra preći [-eđem]/prelaziti s jedne teme na drugu v s jednog predmeta na drugi; ~ottam néhány sort preskočio sam nekoliko redaka; -ugorva pre-skočke napreskok itiisz|ik [~ott, -ússzék/ússzonj preplivati/preplivavati átutal [~t, ~jon] (ker is) (pénzt) doznačiti/doznačivati [-čujem]/doznačavati; ~postán doznačiti poštom; táviratilag ~ doznačiti brzojavno/ telegrafski átutalás [~a, ~t, ~ok] (ker is) doznačenje, doznačavanje, doznaka; postai ~ poštanska doznaka átutaló [~ja, ~t, ~k] ker doznačilac [-čioca] átutazás [~a, ~t] proputovanje itutaz| ik [~ott, ~zék/~zon] proputovati [tujem] átutazó [~ja. ~t» ~ok] 1. prolazni putnik; 2. ~ban na/u proputovanju átutazóvízum [~a, ~ot, ~ok] tranzitna viza
átvétel átül [~t, —jön] presesti [ednem]/presedati átültet [~ett, átültessen] 1. növ, orv presaditi/presađivati [đujem]; 2. (idegen nyelvre) prevesti [-vedem] /prevoditi és prevađati átültetés [~e, ~t]| 1. növ presađivanje; 2. orv presađivanje, prenošenje; 3. (fordítás) prevod,prevo-đenje, prevađanie átüt[~ött, átüssön](átv isj probiti [-bi-jem]/probijati; a tinta ~ (a papíron) mastilo probija átütőerő [~t] probojna/prodorna snaga átvág [~ott, ~jon] 1. preseći [čem]/ presecati, proseći/prosecati; 2. vmin udariti kraćim putem, ići prečicom átvállal [~t, ~jon] preuzeti [zmem]/ preuzimati átvált [~ott, ~son] 1. (pénzt) prome-niti/promenjivati [njujem], menjati; 2. (vasút:) váltói ~ pomaći skretnicu átválthatatlan (érték) nekonvertibilan [-Ina], nepromenljiv átváltozik [~ott, ~zék/~zon] vmivé pretvoriti/pretvarati se, preobraziti/ preobražavati se u što, prometnuti [nem]/prometati [-ećem] se u što átváltoztat [~ott, -tasson] preobraziti/ preobražavati, pretvoriti/pretvarati átvarr [~t, ~jon] prešiti [-ijem]/prešivati átvasal [~t, ~j° n ] preutijati, utijom izgladiti, prepeglati átvergó'd|ik [~ött, ~jék/~jön] s mukom se probiti [-bijem]/probijati átvesz [-vett, -vegyen, -venni] 1. preuzeti [-zmem]/preuzimati; ~i'a szót preuzeti reč; 2. (megkap) primiti/ primati; köszönettel átvettem primio sam sa zahvalnošću/blagodarnošću; 3. (tananyagot, könyvet) preći [-eđem]/prelaziti, građu átvészel [~t, ~JenJ •• (betegséget)
preboleti [-lim] bolest, prekužiti/pre- á kužavati; 2. (megpróbáltatást) prebroditi iskušenje/teškoću átvétel [~e, t ~t, ~ek] 1. preuzimanje; a hatalom ~e preuzimanje vlasti;
2. primanje, prijem; ~ elismerése potvrda prijema átvételi prijemni; ~ bizottság prijemna komisija; ~ elismervény potvrda o prijemu; ~ jegyzőkönyv zapisnik o prijemu/preuzimanju átvevő fri [~je, ~t, ~k] preuzimač, primalac [-maoca] átvezet [~ett, átvezessen] prevesti [védem ]/prevoditi koga átvihető prenosan [-sna], prenošljiv átvilágít [~qtt, ~son] prosvetliti/prosvetljavati és prosvetljivati [-ljujem], svetleti [-lim] (s)kroz átvillan [~t, ~jon] sevnuti [-nem]; ~/ agyamon egy gondolat sevnu mi misao kroz glavu átvirraszt [~ott, átvirasszon, ~ani] prebdeti [-dim], probdeti [-dim]; ~ja az éjszakát prebdeti noć átvirrasztott: ~ éjszakák prebdevene/ neprespavane/bele noći átvisz [-vitt, -vigyen, -vinni] preneti [nesem]/prenositi; az elméletet ~i a gyakorlatba izvoditi teoriju u praksi, primeniti/primenjivati [-njujem ] teoriju u praksi átvitel [~e, ~t, ~ek] 1. prenos; 2. müsz transmisija átvitt nyelv: ~ értelem preneseni/prenosni smisao, prenosno značenje; ~ értelemben u prenesenom/prenosnom smislu v značenju átvizsgál [~t, ~jon] 1. nanovo pregledati; 2. < áttanulmányoz) proučiti/proučavati, ispitati/ispitivati [tujem] što, jedno za drugim, revidirati, preispitati átvonul [~t, ~jon] preći [-đem]/prela~ ziti, proći [-ođem]/prolaziti átvonulás [~a, ~t, ~ok] prolazak [laska], prelazak [-laska] atya [atyja, rit, Ak] otac [oca] atyafi [~ja, ~t, ~ak] rođak atyafiság [~a, ~ot] 1. srodstvo; 2. (rokonok) rodbina atyai [~t; ~Iag] očinski; ~ örökség očevina, babovina audiencia f»4.ja, M, &k] audijencija, službeni prijem
auditórium [~a, ~ot, ~ok] 1. (helyiség) auditorij, auditorijum, auditorija, slušaonica, predavaonica; 2. (hallgatóság) slušaoci tb, slušateljstvo augusztus [~a, ~t, ~ok] avgust, august, kolovoz augusztusi augustovski, avgustovski, kolovoski aula [~ja, «4
autogénhegesztés [~e, ~t] autogeno zavarivanje autogram [~ja, ~ot, ~ok] autogram, vlastoručni potpis autógumi [~ja, ~t, ~k] automobilska guma autógyár [~a, ~at, ~ak] fabrika/ tvornica automobila autójavító [~ja, ~t, ~k] (műhely) automehaničarska radionica, radionica za opravku automobila, auto-serviz autókarambol [~ja» ~t, ~ok] automobilski sudar autókarburátor [~a, ~t, ~ok] autokarburator, auto-rasplinjač, auto-fergazer autokefál vall autokefalan [-Ina], samostalan [-Ina], nezavisan [-sna]; ~ nemzeti egyház autokefalna nacionalna crkva autokirándulás [~a, ~t, ~ok] izlet automobilona autóklub [~J > ~ot, ~ok] auto-klub autólámpa [~ja, ~t, ^k] automobilska lampa, farovi tb automata I. fn [-ija, ~t; ^ik] automat, samopokretna naprava; érem^/pénzbedobós ~ automat na tantuz; II. mn automatski; ~ büfé bife-automat; ~ telefon automatski telefon; ~ telefonközpont automatska telefonska centrala automatikus [~at; ~an] automatičan [-čna], automatski automatizál [~t, ~jon]automatizovati [-zujem], automatizirati automatizálás [~a, ~t] automatizacija; teljes ~ potpuna automatizacija autómentő' [~t] (szolgálat) autotehnička pomoć/služba autóműszaki autotehnički autonóm autonoman [-mna], samoupravan [-vna]; ~ tartomány autonomna pokrajina, AP autonómia [~ja, At] autonomija, samouprava autópálya [~ja, At, Ak] auto-strada autópark [~ja, ~ot] automobilski vozni park autóparkoló [~ja, ~t, ~k] (hely)
mesto za parkiranje, parkiralište, parking autós I. fn [~a, ~t, ~ok] automobilist; II. mn automobilski; s automobilom, na automobilu autóstop [~ot] auto-stop; ~pal utazik putovati autostopom; ~pal utazó (személy) autostopist(a) h autószerelő [~je, ~t, ~k] auto-mehaničar, auto-monter autószerencsétlenség [~e, ~et, ~ek] automobilska nesreća autószerviz [~e, ~t, ~ek] auto-servis autótaxi [~ja, ~t, ~k] auto-taks(i) autótérkép [~e, ~et, ~ek] auto-karta autóút [~Ja. -utat, -utak] automobilski put/drum, autoput, auto-strada, auto-cesta; (főútvonal) auto-ma-gistrala autóiíthálózat [~a, ~ot] mreža autoputeva autóverseny [~e, ~t, ~ek] sp autotrka, automobilska trka autóversenyző" [~Je» ~t, ~k] sp autotrkač, učesnik auto-utrke autóvezető [~je> ~t> ~k] vozač/upravljač automobila, šofer autózjik [~ott, ~zék/~zon] voziti/vozati se autom avagy ir, rég, iliti, ili Avala [At] földr Avala avar1 [~ja< ~t] suvo/suho lišće, sušanj [-šnja] avar2 tört I. mn avarski; ~ nő Avarka; II. fn [~ja, ~t, ~ok] Avarin, rég Obrin; az ~ok Avari, rég Obri avas [~at; ~an; ~abb] užežen, prelav avasod;ik [-ott, ~jék/~jon] užeći [-ežem]/užizati [-ižem] se avat [~ott, avasson] 1. (felavat) posvetiti/posvećivati [-čujem]; emlékművet ~ otkriti [-krijem]/otkrivati spomenik; 2. doktorrá ~ promovirati, promovisati [-išem] za doktora, uvesti [-edem]/uvoditi koga u čast doktora, podeiiti doktorsku čast; 3. (beavat) vkit vmilyen ügybe ~ posvetiti v uputiti nekoga u neki posao; 4. müsz (szövetet) ipregno-vati f-nujem], impregnirati
avatás
64
avatás [~a, ~t, ~ok] 1. (p)osvećivanje, (p)osvećenje; emlékmű ~a otkriće spomenika; 2. doktorrá ~ promocija/ promoviranje/promovisanje za doktora avatatlan [~t; ~ul] neposvećen, neupućen, laički, nestručnjački avatkoz|ik [~ott, ~zék/~zon] vmibe mešati se, pačati se u što avatott [~at; ~an; ~abb] upućen, kompetentan [-tna], stručnjački avégett, avégre radi toga, u tu svrhu averzió [~ja, ~t, ~k] averzija, nenaklonost, odvratnost, nesklonost, zaziranje aviatika [~ja, *it] avijatika, vazduhoplovsto, zrakoplovstvo avlatikus [~a, ~t, ~ok] avijatičar, letač, zrakoplovac [-vca] avizó [~ja, ~t, ~k] ker aviza avult zastareo [-ela] avval U azzal axióma [-ija, ~t, rik]fil aksiom az I. névelő
aztán aznap tog(a) dana azon1 névm taj,/onaj; ~ emberek oni ljudi azon2 I. névm na tom(e)/toj; ~ az áron po toj ceni; ~ az asztalon na tom stolu; ~ a helyen na tom/onom mestu; II. hat ~ van, hogy ... nastojati [-jim]/nastojavati, truditi se da...; éppen ~ voltam baš sam se spremao; ~ leszek nastojaću; ~ már túl vagyok daleko sam već od toga, već sam prošao kroz to azonban međutim, ali, no azoiifeliil povrh toga azonkívül sem toga, osim toga, pored toga azonnal 1. smesta, odmah, neodložno, odjednom, trenutno, namah, iz ove stope, bezodvlačno; 2.
65 áztat finom volt! ovo je zaista bilo fino! most ~ munkára fel! a sad na posao ! áztat [~ott, áztasson] kvasiti, topiti, natopiti/natapati, močiti; kiseliti; az eső ~ja a földet kiša topi v plavi zemlju; vérrel ~ja krvlju natopiti/natapati azđr I. fn [~ja, ~t] azur; nebesko plavetnilo, modrina; II. mn ažuran [rna], modar, [-dra], plav, plavetan [tna] azűrkék ažuran [-rna], nebesnoplav azúrszínű ld azur II. azután posle, zatim azzal I. névm 1. eszk e tim/tom; ~
azsúroz a késsel tim nožem; ~ a feltétellel pod tim uslovom/uvetom; 2. társhat s tim/tom; ~ az emberrel s tim čovekom; ~ a kéréssel fordult hozzám, hogy... obratio mi se s molbom da. . .; II. hat ~ nem érsz el semmit time nećeš ništa postići Ázsia [At]földr Azija ázsiai I. mnZ 1 azijski; azijatski pejor ■ ÍT n 7 ^ i ka; akAzi Jatkinja pejor; }'..J L^*' ~ ] Azijac f-jca]Az\]at pejor i J J> ázsió [~ja, ~t] ažija, ažio [-ija, eszk e -íom, io -iji] azsür