1)
SINTAKSA
grč. sintaxis ; od sin (sa, zajedno) i taxis (red, raspored)
1.1.
PREDMET
IZUČAVANJA:
Sintaksa se bavi načinom grupisanja i rasporeda riječi. Proučava pravila na osnovu kojih se u sintaksičke jedinice udružuju u rečenicu u cilju ostvarivanja komunikacije. Osnovna sintaksička jedinica je rečenica.
1.2.
RAZNE
DEFINICIJE REČENICE:
☺ Aristotel: Rečenica je misao izražena riječima. ☺ Formalističko – psihološko stanovište: Rečenica je sintaksička jedinica postavljena između 2 pauze. ☺ Aleksandar Belić: Rečenica je veza između 2 pojma koja se stvara u trenutku govora. Rečenica je najmanja govorna jedinica. ☺ Milka Ivić: Rečenica je izražajna forma u funkciji standardnog sredstva za prenošenje potpune informacije. Lični glagolski oblici definišu koliko rečenica ima. Sintaksu čine 2 kategorije : ☺ kategorija konstrukcija riječi ☺ kategorija reda ili rasporeda riječi. Sintaksu zanima: sintagma rečenica vezani tekst ili diskurs
Sintasu dijelimo na: sintagmatiku sintaksu rečenice sintaksu vezanog teksta
Najniža jedinica koja se u sintaksi automatski posmatra je RIJEČ.
1.3.
REČENIČNE
FUNKCIJE
Svaka riječ u okviru rečenice ima određenu funkciju: subjekat, predikat, objekat, PO (priloška odredba), apozicije (apozitiv i atributiv) Prema funkciji razlikujemo: punoznačne i nesamostalne (pomoćne) riječi. ┌prijedlog
POV(kada)
P.
↑POM (gdje) ↑
┌veznik
P.
Ovog ljeta bio sam u Parizu i posjetio Luvr.
(pomoćne riječi) objekat
Strana 2 od 34
Punoznačne riječi:
Pomocne riječi:
1. imenice 2. zamjenice 3. pridjevi 4. glagoli 5. brojevi 6. prilozi
promjenljive riječi, mada - kardinalni brojevi od 5 pa naviše nisu promjenljivi - jedan dio priloga ima stepene poređenja, po uzoru na pridjeve
1. veznici 2. prijedlozi 3. riječce (partikule) 4. uzvici
1.3.1.
nepromjenljive riječi
Funkcije riječi u rečenici:
☺ Imenice Subjekat (Ana troši.) ; objekat (posjetio sam Luvr.) ; nekongruentni atribut, imenski dio predikata (predikativ), apozicija i priloška odredba. ☺ Glagol predikat (Pričala
je saplićući jezikom.) ; adverbijalna (priloška) odredba (saplićući jezikom - PON); atribut - opalo lišće (gl. pridjev radni) - kuvani kukuruz (glagolski pridjev trpni) - viseći most (glagolski prilog sadašnji) - bivši kralj (glagolski prilog prošli);
i subjekat: (Glupo je ćutati.) ☺ Pridjev Atribut
☺ Zamjenice pridjevske zamjenice atribut priloške zamjenice priloška odredba
☺ Prilog priloška odredba
☺ Sintaksema ovaj termin je uvela ruska sintaksičarka Zolotova. Po njoj, sintakseme su punoznačne riječi, same ili u spoju sa pomoćnim riječima, oformljene tako da mogu da vrše neku sintaksičku funkciju. To su najmanje sintaksičke jedinice. Npr : Petar │trči. 2 sintakseme O │ljubavi 1 sintaksema ☺ Diskurs Diskurs je sintaksičke jedinice sastavljene od najmanje 2 rečenice povezane u 1 jasnu, smisaonu cjelinu. Vezani tekst ili diskurs je cjelina veća i od rečenice – to su 2 ili više rečenica koje čine jednu smisaonu cjelinu.
2)
SUBJEKAT
Tradicionalna gramatika posmatra rečenicu kao dvocentričnu jezičku jedinicu, tj. personalna rečenica mora sadržavati i subjekat i predikat. Npr. (Ja) (C) crtam. On crta. ; ili nužno imamo bliži objekat, npr. Ona otvara – konzervu, vrata, vodu, za razliku od : Ona jede. ; ili nužno imamo adverbijalnu odredbu ili oznaku, npr. Ona stanuje – na Starčevici, u gradu, u zgradi. U svim ovim primjerima obavezni elementi su subjekat i predikat ; subjekat je glavni na nominalnom planu (planu imenovanja), a predikat na komunikativnom planu. Subjekat je: ☺ obavezan u personalnoj rečenici. ☺ gramatička forma koja smisaono i formalno kongruira sa predikatom. ☺ onaj rečenični član koji ne ulazi u leksički sastav predikata. Subjekat je riječ kojoj se predikatom nešto pripisuje. ☺ Definicija subjekta To je forma koja ne ulazi u leksički sastav predikata, ali formalno kongruira sa predikatom. Pri izučavanju subjekta moramo voditi računa o četiri aspekta subjekta : ☺ Forma u kojoj se subjekat ostvaruje ☺ Vrste riječi u kojima se subjekat ostvaruje ☺ Nužnost ekspliciranja subjekta ☺ Značenje (semantika) subjekta
2.1.
FORMA
U KOJOJ SE SUBJEKAT OSTVARUJE
Sve subjekte dijelimo na kriterijumu forme.
2.1.1.
gramatičke (kongruentne)
i logičke subjekte po
Gramatički (kongruentni) subjekat
Gramatički, formalni, sintaksički subjekat je onaj koji se ostvaruje u nominativu : npr. Ana trči. ; ili u vokativu, u narodnim epskim pjesmama, tj. u deseteračkim pjesmama (metrički razlozi) da bi se popunio određeni broj slogova u stihu, npr.
Strana 4 od 34
« Vino pije Kraljeviću Marko », « Netko bješe Strahinjiću Bane », « Progovara Stari Vujadine » itd. ☺ Morfološke kategorije i oblici gramatičkog subjekta U funkciji gramatičkog subjekta može da bude: 1) Imenica u nominativu ili imenička sintagma. Djeca se igraju. Cica i Mica piju kafu. Ko, šta? (N.)
Ko se igra? (N.)
*imenica sa socijativnim instrumentalom, npr. Ana sa momkom šeta. U suštini, njih oboje vrši radnju.
** imenski iskaz sa nekongruentnim atributom kao kategorijom cjeline, npr. Prednost imaju majke sa malom djecom. 2) Zamjenica Npr. Ko si ti? – Ja sam student. – « Ti » je subjekat. Šta je ovo? Kako su tvoji? Koji je stigao? *Obrnuti rečenicu da se napravi izjavna rečenica
3) Poimeničeni pridjevi – kakav? Npr. Mladi su igrali, a stari su pjevali. Sit gladnom ne vjeruje. 4) Broj « jedan », te redni i zbirni brojevi, i brojne imenice Npr. Dvojica su otputovali. 5) Infinitiv Npr. Raditi je teško. Pješačiti je naporno. Ćutati je glupo. Ići pješke je naporno. Okrenuti leđa nekome, to je uvreda. 6) Zavisna rečenica ranoranilac
čekalac
Npr. Ko rano rani, dvije sreće grabi. Koji budu čekali, neće pogriješiti. *Ako se od ovog može stvoriti jedna riječ, to je onda subjekat. 7) Subjekat aktivne i pasivne rečenice a) Imenice u personalnoj aktivnoj rečenici: Imenica u nominativu jeste subjekat, ujedno i agens (vršilac radnje). Agens može da bude nosilac (vršilac) radnje, npr. Dijete svira., ili nosilac stanja ili osobine, npr. Dijete je bojažljivo. b) Imenice u personalnoj pasivnoj rečenici: Imenica u nominativu jeste subjekat, ali ona je ujedno i pacijens - onaj koji trpi glagolsku radnju. Npr. Sanja je izgrđena. – gdje je « Sanja » gramatički subjekat, ali semantički pacijens ; Munjom je opaljen grm. – gdje je površinski « Grm » subjekat rečenice, ali dubinski on je pacijens, a « munjom » je stvarni subjekat, stvarni vršilac radnje, odn. agens ; So se rastvara u vodi. – gdje je « u vodi » agens ; U skupštini je usvojen zakon. – gdje je « u skupštini » stvarni agens ; Oni su opkoljeni od neprijatelja. – gdje je « Oni » pravi subjekat, a « od neprijatelja » pravi agens.
Strana 5 od 34
2.1.2.
Logički subjekat:
Javlja se u svim drugim padežima. 1) Genitiv Npr. Nema kiše. – dubinski « Kiša nije tu » ; Nema novca. ; Bilo je snijega. 2) Dativ Logičkim subjektom u dativu najčešće se pripisuje neko psihofizičko stanje ili raspoloženje, npr. Meni se spava. (Ja sam taj koji je pospan.) ; Meni se jede. (Ja sam taj koji je gladan.) ; Meni se priča. (Ja sam taj koji želi da priča.) ; Meni je dobro / neprijatno. 3) Akuzativ Uglavnom se vezuje za pojmove (imenice) stid, sramota, koje ovdje dobijaju funkciju predikata, npr. Stid me je. ; Sramota ga je. ; ili služi za izražavanje fizičkog stanja neke osobe kada je je obavezan i lokalizator stanja, nnpr. Žiga me u kuku. – gdje je « u kuku » lokalizator », a « me » logički subjekat (Ja sam taj koga boli kuk.) 4) Instrumental Logički subjekat u instrumentalu se javlja veoma rijetko.n npr. S njom je sve u redu. (Ona je dobro).
2.2.
VRSTA
RIJEČI U KOJIMA SE SUBJEKAT OSTVARUJE
Prema ovom kriterijumu razlikujemo dvije vrste subjekta: ☺ imenski subjekat ☺ glagolski subjekat
2.2.1.
Imenski subjekat
Obuhvata četiri imenske grupe riječi ☺ Imenice, npr. Dječak trči. ☺ Zamjenice, npr. Ona pleše. ☺ Pridjevi, npr. Pobijedio je najbolji. ☺ Brojevi, npr. Prvi je dobio crveni porše
2.2.2.
Glagolski subjekat
Subjekat može biti samo infintiv i to uz impersonalnu formu predikata (tj. kada je predikat priloškog tipa): „kopula + prilog“ └Cop. = kopulativni glagol: jesam, biti. htjeti (pomoćni gl. u rečenici) Npr. Plesati je divno. (poruka je: Ples je divan.) *U poziciji subjekta mogu da se jave i nepromjenljive riječi Npr. « Juče » je prilog. « A » je veznik. « Dođi » je imperativ. – gdje « Juče » i « A » i nisu pravi subjekti ; trebalo je da stoji « Riječ juče », « Riječ a », jer ove nepromjenjive riječi traže neku imenicu kao uvod. ** I poimeničeni prilog može biti subjekat, npr. Koliko je hrane ostalo? – Mnogo/Malo je ostalo.
Strana 6 od 34
2.3.
NUŽNOST
EKSPLICIRANOSTI SUBJEKTA
Po ovom kriterijumu razlikujemo ☺ eksplicirani subjekat (onaj koji se vidi, tu je) ☺ neeksplicirani subjekat (postoji u rečenici, ali se na vidi: „Crtam.“) Logički subjekat je uvijek ekspliciran, npr. Žiga me. Gramatički subjekat može biti i ekspliciran i neekspliciran. Gramatički neeksplicirani subjekat može biti Sadržani (skriveni) – već je sadržan u ličnom glagolskom nastavku, npr. Crtam. Crtaš. Izostavljeni – 3. lice jednine i množine prezenta, npr. ne razlikuju rod, pa samo iz konteksta znamo šta je subjekat. Npr. Crta. Crtaju.
2.4.
SEMANTIKA,
ZNAČENJE SUBJEKTA
Ovaj kriterijum je zasnovan na semantičkoj ulozi subjekta u odnosu na predikat. ☺ Uloga agensa Vršilac radnje, npr. Moji prijatelji sviraju cijelu noć. ☺ Uloga pacijensa Subjekat pasivne rečenice, onaj koji trpi radnju, ili onaj na koga prelazi glagolska radnja, npr. Dječak je opomenut. - na dubinskoj strukturi: Neko je opomenuo dječaka.; Ručak je skuvan. - na dubinskoj strukturi: Neko je skuvao ručak. ☺ Uloga nosioca osobine Npr. Djevojka je lijepa. ☺ Uloga perceptora ili receptora To su subjekti uz sve glagole percepcije (opservatorne glagole, tj. Glagole koji podrazumijevaju učešće nekog fizičkog čula, observacija, naš doživljaj na osnovu čula - slušati, vidjeti, gledati, čuti, pipati...). Npr. Ana sluša muziku. Mi gledamo film. Takav subjekt je istovremeno i agens i receptor. ☺ Uloga doživljača To je nosilac stanja medijalnog procesa, uz medijalne glagole – nepravi povratni glagoli koji označavaju psihološke fenomene (čuditi se, nadati se, veseliti se, dosjetiti se); označava radnju, stanje, zbivanje uz čije glagole je povratna riječca « SE » od akuzativa « sebe ». npr. Ja se radujem. On se veseli. ☺ Uloga resipijensa Npr. Nataša je primila jutros SMS koji ju je obradovao. ☺ Uloga kauzatora To je onaj koji izaziva glagolsku radnju, tj. subjekat koji svojim radom mijenja, npr. šišati nekoga, povrijediti nekoga, udariti nekoga, brijati nekoga; Marko je nagovorio Ivana da razbije prozor.
Strana 7 od 34
Blizak je agensu. ☺ Uloga posesora Subjektu se pripisuje posjedovanje. Npr. Ja imam kuću u Parizu.; Imaš lijepu frizuru.. ☺ Uloga instrumenta Subjekat je sredstvo vršenja glagolske radnje, npr. Testera je prerezala drva. ☺ Uloga lokatora Subjekat koji predstavlja mjesto vršenja glagolske radnje, npr. Diskoteka vrvi od omladine.; Pozorište je prepuno. ☺ Uloga egzistenta Navodi nešto što egzistira. Npr. Postoje i druge planete.
Strana 8 od 34
3)
PREDIKAT
Ranije smo već spomenuli da je rečenica je dvocentrična - ima 2 osnovna centra: subjekat i predikat. Subjekat je najbitniji na nominalnom planu (planu imenovanja), a predikat na komunikativnom planu (on nam donosi situaciju, komunikaciju). U suštini, personalna rečenica ne može biti bez subjekta i predikata - on može biti skriven (sadržan), izostavljen, ali on je tu.. Predikat je, dakle, komunikativni centar rečenice. Bez njega nema rečenice i tek preko predikata rečenica obezbjeđuje predikativnost, tj. postaje predikativna jedinica. U jednoj rečenici predikat se realizuje samo u ličnoj glagolskoj formi (samo lični glagolski oblik može biti predikat). Ličnu glagolsku formu sačinjavaju 3 komponente : 1. Lice (Ja crtam. – 1. lice) 2. Vrijeme (prezent) 3. Način (indikativ) Predikat dijelimo na osnovu dva kriterijuma – kriterijum ekspliciranosti i kriterijum složenosti
3.1.
KRITERIJUM
3.1.1.
EKSPLICIRANOSTI:
Eksplicirani
Predikati su gotovo uvijek eksplicirani (u 99% slučajeva)
3.1.2.
Neksplicirani ili logički
jer je za njih potrebna logika Neeksplicirani predikati su obično uslovljeni elipsom - stilska figura koja podrazumijeva da nešto iz konteksta znamo; nešto što se podrazumijeva zdravom logikom. Npr. Mi o vuku, a vuk na vrata. Ja crno, a on bijelo. (poruka: Ja sam rekao « crno », a on je rekao « bijelo ».)
3.2.
KRITERIJUM
3.2.1.
SLOŽENOSTI
Prosti predikati
mogu biti samo glagolski. U svom sastavu imaju samo jednu glagolsku leksemu u prostoj ili složenoj morfološkoj formi. Ja crtam. → prost gl. predikat - prosta morfološka forma; sintaksički to je jedan glagol. Ja sam crtala / ću crtati / sam bila crtala. → prost gl. predikat ali složena morfološka forma.
Strana 9 od 34
3.2.2.
Složeni predikati
mogu biti i glagolski i neglagolski ☺ Složeni glagolski predikat U svom sastavu ima više od 1 glagolske lekseme, ne računajući pomoćni glagol (biti, jesam, htjeti). U njegov sastav ulazi: nepunoznačni gl. koji može biti: 1. modalni glagol 2. fazni glagol
+ 1 punoznačni glagol :
infinitiv da + prezent
a) Da bi infinitiv mogli da mijenjamo sa „da + prezent“ rečenica mora biti monosubjekatska. Npr. Ja želim da TI pjevaš. → polisubjekatska rečenica Ja želim da pjevam. → monosubjekatska rečenica nepunoznačan (ne može da izrazi do kraja našu misao tj. ne može da izrazi komunikativni cilj)
↑ b) Modalni ilifazni glagol Npr. modalni glagol: Ja želim da trčim / trčati. fazni glagoli izražavaju neku fazu: Stala je da viče / vikati. Počela je da viče / vikati. c) Razlika između modalnih i faznih glagola Na osnovu dopune ; dopuna modalnim glagolima mogu da budu perfektivni i imperfektivni glagoli - vezuju za sebe oba tipa glagola, dok dopuna faznim glagolima mogu biti samo imperfektivni (nesvršeni) gl. Npr.: Ja želim da trčim / potrčim. → modalni gl. željeti veže za sebe oba tipa glagola: i imperfektivni i perfektivni) Počela je da trči ; ali: ne možemo reći: počela je da potrči. fazni glagoli mogu da vežu uz sebe samo nesvršene (imperfektivne) glagole, d) Fazni glagoli mogu biti dopuna modalnim glagolima Možemo imati ovakvu situaciju: Modalni + fazni + punoznačni glagol oba su nepotpuna pa traže punoznačni glagol Npr. Ja želim + da počneš + da učiš. Da bismo izbjegli tu rogobatnu konstrukciju, umjesto punoznačnog glagola obično upotrebljavamo glagolsku imenicu (učenje) ili infinitiv (učiti). Npr. Ja želim da počneš sa učenjem. Ja želim da počneš učiti.
Strana 10 od 34
☺ Složeni neglagolski predikat U svim našim gramatikama ovi predikati zovu se najčešće, mada taj termin nije prikladan jer osim imenske riječi tu može biti i npr. prilog, koji nije imenska riječ. Zato je bolji termin neglagolski predikat. Ovdje imamo formulu: a) kopulativni glagol + 1) imenska riječ - imenica Ja sam student. Ana je odlična pjevačica. - zamjenica Auto je moj. - pridjev Ana je visoka. - broj Nole je treći. 2) prilog Ona je dobro. Ona je bolje. b) semikopulativni glagol (semanticka varijanta glagola biti) : Npr. Postati Ona je postala pjevačica. (na dubinskoj strukturi : ona je pjevačica) ; proglasiti On je proglašen lažovom. ; smatrati Smatraju ga pametnim. c) čitava rečenica može biti predikativ. Npr. On je kao da ga je poplava izbacila. * neglagolski dio ovog predikata nazivamo predikativ. * ☺ Usloženi predikati U nekim slučajevima, predikat može postati « usložen », tj. onda kada modalni ili fazni glagol ima za dopunu neglagolski predikat. Npr. Svaki čovjek može postati bogat. On je počeo da postaje bezobrazan. Ona je mogla da bude najbolja.
3.3.
KRITERIJUM
UKRŠTANJA SINTAKSIČKIH I
MORFOLOŠKIH POSEBNOSTI
3.3.1.
Sintetički predikat
Sintetički predikat je izražen jednom glagolskom punoznačnom leksemon u ličnom glagolskom obliku. Razlikujemo : a) sintetički predikat s prostim morfološkim oblikom npr. On spava. b) sintetički predikat s složenim morfološkim oblikom npr. On je spavao.
3.3.2.
Analitički predikat
a) Kopulativni glagol : s pomoćnim glagolom; mogu biti morfološki prost ii morfološki složeni. Npr. Ona je student. Ona je bila student. b) Semikopulativni glagol : sa polupomoćnim glagolom; može biti prost i složen. Npr. Ona postaje najbolja. Ona je postala najbolja.
Strana 11 od 34
c) Modalni glagol : morfološki prost i morfološki složen. Npr. On hoće pregovore. On bi htio pregovore. d) Fazni glagol : morfološki prost i morfološki složen. Npr. On počinje da pregovara. On je počeo da pregovara.
3.3.3.
Složeni predikat
Može biti a) Morfološki prost b) Morfološki složen
Npr. On hoće da studira. Npr. On je htio da studira.
☺ « Da » konstrukcije Postoje neke « da » konstrukcije koje ne mogu biti zamijenjene infinitivom, npr. Hajde da se volimo. ; ali i neki slučajevi kada infinitiv ne može biti zamijenjen « da » konstrukcijom, npr. Razumjeti, znači oprostiti. Infinitivu dajemo prednost : 1) u složenom predikatu je modalni glagol - npr. Možete ući sada. Mogao si se javiti juče. Ponekad postoji i razlika u značenju, npr. Neću doći na rođendan./Neću da dođem na rođendan. 2) konstrukcije tipa « Izvolite sjesti » 3) bezlične konstrukcije sa leksemima tipa šteta, muka, lako, korisno - npr. Lako je to reći, treba uraditi. Ne vrijedi se buniti. Dobro bi bilo iskoristiti tu priliku. 4) konstrukcije sa modalno upotrijebljenim glagolima imati/nemati - npr. Ko nauči, nema se čega bojati. 5) gnomska upotreba - npr. Koga je moliti, nije ga jediti. 6) glagol htjeti u složenom predikatu - npr. Oni mogu htjeti svašta. Treba htjeti ono što je najbolje. 7) glagol dati u značenju moći, dozvoliti - npr. To se ne da popraviti. To se ne da riješiti. 8) u sastavu oblika futura I - npr. Ja ću reći Marku. ☺ Složeni predikati bez semikopulativnih elemenata To su rečenice koje imaju formalno složen predikat, a ponavljanje punoznačne lekseme ima ekspresivnu funkciju. Npr. A ona pliva li, pliva. /i, te, pa / Pričaj ti, samo pričaj ! Formalno složen predikat
☺ Rečenice bez glagola u predikatu 1) rečenice sa prezentativima - umjesto svog glagola u ličnom glagolskom obliku imaju prezentativ evo, eto, eno. Evo autobusa ! 2) onomatopejski uzvični predikati
Strana 12 od 34
- uzvicima iskazujemo predikat. Npr. A ona, pljus u vodu ! Oni tada hop kroz prozor ! 3) krnji analitički predikat - kada je ispušten kopulativni glagol. Npr. Nebo vedro bez oblačka. Situacija pod kontrolom. Marko otac! Zamisli, Jelena K. majka! 4) rečenice tipa « to-da » - u njima se kopula ne može upotrijebiti bez štete po pravilnost rečenice. Npr. Odoh na more. To nikako ! / To svakako ! 5) rečenice tipa « otkud ti » - kojima iskazujemo čuđenje. Npr. Otkud snijeg u maju !?! 6) rečenice tipa « ovdje Radio-London » - služi za predstavljanje Glagolski predikat možemo izastaviti uvijek kad je u pitanju punoznačni glagol ako je iz konteksta jasno o čemu se radi. ☺ Dekomponovani predikat Naziva se jos i analitički ili perifrastični predikat, a ima i jos nekih naziva. Posebna vrsta slož enog imenskog predikata koji nastaje tako da se jednočlani predikat (napravljen, odnosno izražen punoznačnom glagolskom leksemom) razlaže na dvije komponente: Glagolski dio (semikopulativni glagol nosilac predikatovnog znacenja), i Imenski dio deverbativna imenica, tj. glagolska imenica, imenica nastala od glagola (plesanje, trcanje) Preticati vršiti preticanje deverbativna imenica ; analizirati vršiti analizu ; kontrolisati vršiti kontrolu; procjenjivati vršiti procjenu, porediti vršiti poredenje Dekomponovani predikat je važno prepoznati jer je u recenici: U autobusu vrse kontrolu. predikat « vrše kontrolu », a ne samo « vrše ». U pitanju je markirana (obilježena) kategorija, a to znaci daa su to primjeri koji iskacu iz kruga ocekivanog i da je njihova upotreba rezervisana za odredene funkcionalne stilove: novinarski, administrativno-pravni, naucni stil. (postoje razliciti funkcionalni stilovi, npr: govorni, reklamni, politicki...) Rijetko će se javiti u knjizevno-umjetnickom stilu. Javlja se uglavnom uz glagole koji znace nesto apstraktno: konretno (kuvati), niko nece reci vrsiti kuvanje ili vrsiti pjevanje analizirati, procjenjivati, porediti, ... Ako zelimo nesto konkretno – nema mjesta dekomponovanom predikatu.
Strana 13 od 34
4)
ATRIBUT
Subjekat i predikat su osnovni dijelovi rečenice oko kojih se vrti sva ostala priča. Sve ostale dijelove rečenice možemo podijeliti na imenske dodatke i glagolske dodatke. Atribut je imenski dodatak; vezan je za imensku riječ u rečenici i jedino preko te imenske riječi ostvaruje vezu sa predikatom. On nije samostalna sintaksička kagegorija i uvijek se analizira na nivou imenski sintagme. Npr. Kupila je lijepu, modernu, crvenu haljinu. Neki sintaksičari smatraju da ova imenska singtagma može da se razvije u rečeničku predikaciju : haljina je lijepa. Haljina je moderna. Funkcija atributske riječi u rečenici uvijek se poklapa sa funkcijom imenice uz koju ona stoji (bilo da je ta imenica subjekat, objekat, PO → funkcija atributske riječi poklapa se sa funkcijom imenice uz koju stoji). Obzirom na to da li se pridjev slaže u rodu, broju i padežu sa imenicom razlikujemo kongruentni i nekongruentni atribut.
4.1.
KONGRUENTNI
ATRIBUTI
(nazivaju se još i pravi ili restriktivni) Oni su najčešći . To su upravo oni atributi koji stoje u kongruentnom odnosu sa imenicom, pa im otuda i naziv. Izuzetak su pridjevi stranog porijekla koji npr. označavaju boju. Ubrajamo ih u kongruentne atribute iako nemamo slaganje sa imenicom. Npr. roza pantalone, pink haljina, bež sandalice, lila marama itd. Atribut u srpskom jeziku nikada ne gradi osnovnu strukturu proste rečenice. Ukoliko pogledamo modele osnovnih struktura proste rečenice, vidjećemo da imamo : 1) strukturu P=R (Svanjeva. Grmi. Sijeva.) gdje se radi o impersonalnoj rečenice u kojoj sam predikat predstavlja kompletnu rečenicu. 2) strukturu S+P (Ja pjevam. Pjevam.) 3) struktura sa glagolom koji obavezno traži direktnu objekatsku dopunu S+P+Od (Ona otvara : vrata, konzervu, knjigu…) 4) struktura sa glagolom koji obavezno traži adverbijalnu odredbu S+P+AO (Ona stranuje : u zgradi, na selu, na Mejdanu…) Atribut dakle nikada nije obavezni dio proste rečenice ; on nam uvijek daje neku ekstra informaciju o imenici uz koju stroji.
4.1.1.
Riječi u funkciji kongruentnog atributa
U poziciji kongruentnog atributa mogu se naći
¶ Pravi
pridjevi (Adj+N; N+Adj)
U srpskom jeziku pridjevi se gotovo isključivo se nalazi ispred imenice, sem u slučajevima istorijski uobičajenih izraza, kao npr. Matica srpska. Međutim, kada
Strana 14 od 34
pridjevu želimo dati posebnu ekspresivnost, možemo da ga postavimo iza imenice, napr. ženo božija. ! Ovakvi slučajevi su česti u književnom tekstu. U slučaju Atr + Im ( pravi pridjev ispred imenice) ispred imenice možemo staviti i više pravih pridjeva, ali tada je njihov redoslijed tačno određen (postoje zakonitosti i tačno se zna koji pridjev gdje stoji): ☺ kvantifikativni pridjevi – nalaze se na 1. lijevom mjestu, tj. najudaljeniji su od imenice ( izražavaju neku količinu: mnogi, razni, ...) ☺ mjesni / vremenski pridjevi (možemo ih nazvati relacioni): ovdašnji, tamošnji, današnji, jučerašnji ☺ kvalifikativni (opisni) pridjevi (neki kvalitet, svojstvo, osobina): plav, visok, nizak, lijep ☺ gradivni pridjevi: drvena klupa, zlatni lančić ☺ prisvojni pridjevi Npr u rečenici: Sjetio se mnogih tadašnjih dobrih školskih drugova. 1. kvantitativni mnogih
2. relacioni (mjesni / vremenski) tadašnjih
3. kvalifikativni (opsini) dobrih
4. gradivni
5. prisvojni školskih
+
Im drugova
* N.B. U pridjevskim sintagmama (najčešće su to primjeri gdje se primjeri kombinuju sa prilozima, tj. u kombinacijama prilog+pridjev, upravna riječ uvijek je pridjev. Npr. jarko crvena upravna riječ je « crvena » ; u suštini ovdje imamo stepenovanje te osobine (pridjeva) po intenzitetu kardinalski crvena stepenovanje te osobine po sličnosti ; nalik na tu crvenu boju koju nose kardinali.
Osnovna gramatička obilježja pridjeva
☺ odredbe imenskih riječi ☺ mogu imati određeni i neodređeni vid ☺ mogu imati komparaciju komparaciju ne mogu imati mjesni, vremenski, neki opisni pridjevi (slijep, gluv, mrtav)
¶ Pridjevske
zamjenice
Moj, tvoj, vaš, ovaj, taj, svaki, i sl.
¶ Brojevi Redni brojeviv: prvi, drugi, ..., peti, deseti... a od osnovnih samo broj jedan : jedan čovjek (u smislu: neki čovjek) Ali : dva čovjeka ovdje već dajemo neku kvantifikaciju.
Strana 15 od 34
¶ Glagolski o o
glagolski pridjev radni (nabujala rijeka, zrelo žito) glagolski pridjev trpni (pospremljena soba, okrečena kuća)
¶ Glagolski o o
4.2.
pridjevi
prilozi
glagolski prilog sadašnji (šumeće tabletete, viseći most) – mnogo češći u funkciji atributa glagolski prilog prošli ( bivša Jugoslavija)
NEKONGRUENTNI (PADEŽNI)
ATRIBUTI
U funkciji atributa možemo imati takodje i imenicu, prilog uz imenicu ili čitavu relativnu rečenicu. Nekkongruentni ili padeženi atribut jeste najčešće imenica u zavisnom padežu koja određuje imenicu nosioca imeničke sintagme. Nekongruentni atribut se nalazi uvijek iza imenice koju bliže određuju tj. Im + Atr On je nadalje u kontaktnom su položaju sa njom (uvijek u kontaktu sa imenicom iza koje se nalaze) i uglavnom u nekom zavisnom padežu Prema strukturi, nekongruentni atributi U srpskoj sintaksi skraćenice su engleske : mogu da se podijele na: N = Nomen / Noun ☺ N + prep + Nx Nx = imenica u zavisnom padežu čovjek + od + ugleda ☺ N + Nx (G, D) G: pjevanje ptica (Slušao sam pjevanje ptica.) ptičiji poj Ona je moj rod. D: Ona mi je rod.
Prep = prepozicija (prijedlog) Det = obavezni determinator
☺ N + Det + Nx (najčešće kvalifikativni ili prisvojni G) G kvalifikativni: krema zelene boje (ne možemo reći samo: krema boje) G prisvojni: kuća moga brata (ne možemo reći samo: kuća brata ) U našim gramatikama nekongruentni atributi se klasifikuju na ☺ padežni atributi sa pridjevskim značenjem ☺ atributi sa sekundarnim objekatskim značenjem (rekcijski atributi) ☺ atributi sa priloškim značenjem
4.2.1.
Padežni atributi sa pridjevskim značenjem
To su sintagme u kojima imenicu u zavisnom padežu (svi padeži osim Voc, Ins i Nom), možemo transformisati u pridjev:
Strana 16 od 34
¶ Sintagma
sa posesivnim značenjem
Nekongruentni atribut je izražen posesivnim Gen ili posesivnim Dat : Nekongruentni atribut pos. Gen : kuća moga djeda pos. Gen : haljina moje majke pos. Dat : kaput mu je izlizan
Postaje
Pravi pridjev-kongruentni atribut djedova kuća majčina haljina njegov kaput je izlizan
Nekad ove transformacije sa stanovišta jezika mogu rogobatno zvučati, ali nekad su i savršeno moguće. On je bio u njemačkom logoru za zarobljene oficire. ovo nije namjena logora, jer se nalazi iza imenice, a sve adverbijalne ili priloške odredbe su vezane za glagol. Posesivnost može biti otuđiva i neotuđiva. Kod neotuđive posesivnosti odnos dijelova i cjeline je takav da ne može biti raskinut, Npr. glava čovjeka (Gen bez prijedloga), u Milice duge trepavice (u+Gen), krov na kući (na+Loc). Uglavnom govorimo o dijelovima tijela ili dijelovima građevina. Kod otiđive posesivnosti, odnos dijelova i cjeline može da se raskine.
¶ Sintagma
sa značenjem materije
Najčešće sa prijedlogom od+Gen. Npr. bluza od svile svilena bluza ; klupa od drveta drvena klupa Kupila je bluzu od svile. objekatska sintagma u okviru koje je « od svile » nekongruentni atribut uz « bluzu ».
¶ Sintagma
sa značenjem namjene
Uglavnom je to za+Acc, mada srećemo i primjere sa Dat. Npr. dom za studente studentski dom, dom za penzionere penzionerski dom, konj za vuču vučni konj, djevojka za udaju u ovom slučaju transformacija nije moguća. Samo u određenim kontekstima, možemo imati i od(protiv)+Gen ili Dat bez prijedloga Npr. lijek protiv side, nema lijeka od te bolesti, nema lijeka toj bolesti gdje transformacija nije moguća.
¶ Sintagme
sa značenjem porijekla ili poticanja:
Npr. pas plemenite rase rasni pas, dim od duvana Ili kombinacija iz+Gen Npr. ljudi iz Afrike Afrikanci, afrički ljudi
¶ Sintagme
duvanski dim
sa značenjem materijalne sadržine
To značenje je često praćeno konstrukcijama o+Loc
Strana 17 od 34
Npr. pjesma o ljubavi
¶ Sintagme
ljubavna pjesma
sa partitivnim značenjem
Izraženo Gen bez prijedloga. Npr. litar vode, dio pjesme, tanjir supe gdje zamjena nije moguća ; Ili slučajevi gdje je partitivno značenje kombinovano s izuzimanjem, a što se izražava od(između)+Gen ili među+Ins Npr. zaljubio se u najljepšu od svih djevojaka, između svih djevojaka, među svim djevojkama.
¶ Sintagme
sa kvalifikativnim značenjem
Imaju značenje karakteristične pojedinosti. O njima je dosta pisala Milka Ivić. Javljaju se u sljedećim kategorijama: ☺ Gen bez prijedloga Koji može biti zamjenjiv kombinacijom sa+Ins (kvalitativnim) Npr. djevojka plave kose plavokosa, djevojka sa plavom kosom, plavih očiju plavooka, vitkog stasa vitka U ovim slučajevima imamo i obavezni determinator : djevojka plave kose gdje je « plave » obavezni determinator. ☺ Sa+Ins Instrumental pokriva šira značenja nego genitiv. Ako se instrumentalom označava integralni dio kao karakteristične cjeline, tu ne možemo imati zamjenu genitivom. Npr. Ušao je čovjek s mantilom preko ruke. « s mantilom preko ruke » je nekongruentni atribut ; kutija s poklopcem ☺ U+Loc Ako je ta karakteristična pojedinost dio odjeće ili obuće koju čovjek nosi, možemo da sa+kvalitativni instrumental zamijenimo kombinacijom u+lokativ. Npr. žena sa crnom haljinom žena u crnoj haljini. U+Loc ja vrlo rijedak mimo ove upotrebe odjeće i obuće. Npr. čovjek u najboljim godinama ☺ Od+Gen Npr. čovjek od ugleda ugledan čovjek, žena od tridesetak godina tridesetogodišnja žena ☺ Bez+Gen Ovaj slučaj je dosta čest. On obilježava odsustvo neke karakteristične osobine. Npr. čaj bez šećera nezaslađen čaj, grad bez rijeke ☺ Na+Loc Rijetko ga srećemo. Npr. pisac na glasu poznati pisac, pegla na paru ☺ Na+Acc, U+Acc Npr. kuća na sprat kuća spratnica, haljina na pruge prugasta haljina, djelo u 3 toma trotomno djelo ☺ Prema,ka + Dat
Strana 18 od 34
U našem jeziku ka+Dat je najčešći u našoj sintaksi, prema+Dat označava neko raspoloženje. Npr. ljubav prema poeziji
* N.B. Obavezni determinator (obavezna odredba)
To je nešto bez čega rečenica gubi gramatičnost. Javlja se u sljedećim kategorijama: Gen Acc Ins
- kod kvalifikativnog G - kod temporalnog G - kod temporalnog A - pratilački I - uzročni I - načinski I - kvalifikativni I
Srela sam čovjeka sijede brade. tog jutra; tog ljeta cijelo jutro tužnim srcem njenom zaslugom Govorio je tihim glasom. Djevojka sa plavim očima.
4.2.2. Nekongruentni atributi sa rekcijskim značenjem (rekcijski atributi, atributi sa sekundarnim objekatskim značenjem) Ovi nekongruentni atributi dobijeni su nominalizacijom glagolskih struktura. N deverbativa (klasične glagolske imenice: plesati plesanje ; trčati trčanje) N deadjectiva (nastale od adjektiva tj. pridjeva: ljubomoran ljubomora) Deverbativne sintagme se javljaju se u više kategorija:
¶ Sintagme
sa subjekatskim značenjem
Drugi tip nastaje nominalizovanjem predikatske veze (veze između S i P) V+NNom > NDev+Nx Npr. sat kuca > kucanje sata « sata » je nekongruentni atribut uz « kucanje, to je subjekatski genitiv Kad se deverbativna imenica gradi od neprelaznog glagola, takav se subjekatski genitiv može zamijeniti pridjevom: Kada od neprelaznog glagola dobijemo deverbativnu imenicu, kao posljedicu toga nastaje subjekatski genitiv koji može da se zamijeni pridjevom. Npr. Ptice lete > let ptica > ptičji let
¶ Sintagme
sa objekatskim značenjem
Dobijene su od objekatske glagolske sintagme (sintagme bližeg objekta), po šemi : V+NAcc > NDev+Nx Npr. čitati knjigu > čitanje knjige « knjige » je objekatski gentiv, nekongruentni atribut uz « čitanje » *N.B. u Nx, taj zavisni padež nikada ne može da bude akuzativ bez prijedloga.
Strana 19 od 34
Da bi se izbjegla dvoznačnost, tj subjekatsko značenje genitiva, u nekim primjerima će bliži objekat preći u konstrukciju Prema+Dat: Npr. poštovati majku > poštovanje prema majci Ako ovu konstrukciju pretvorimo u subjekatski genitiv, dobićemo poštovati majku > poštovanje majke (prema majci ili poštovanje od strane majke) Zato se takve konstrukcije zamjenjuju sa konstrukcijom Prema + Dat, Dat bez prijedloga ili Ka+Dat, gdje Prema +Dat može da znači raspoloženje, ljubav, mržnju ili bilo kakvo osjećanje. Nominalizovanjem sintagmi daljeg objekta glagoli takođe prelaze u deverbativne imenice, a oblik daljeg objekta zadržava prvobitnu morfološku formu. Npr. Pisati o poeziji > pisanje o poeziji (a ne: pisanje poezije - to je kao da mi pišemo poeziju, a ne da pišemo o poeziji).
¶ Sintagme
sa odverbijalnom odredbom
Na isti ovakav način nominalizuju se i glagolske sintagme sa adverbijalnim (priloškim) odredbama: V+AO > NDev+Nadv
doći šetati
u Banjaluku (POM)
>
DOLAZAK u Banjaluku
gradom
>
ŠETNJA gradom
(POM)
adverbijalne odredbe ostaju neizmijenjene
¶ Upravni
nekongruentni atributi
član sintagme deadjektivna imenica
Ako je upravni član sintagme deadjektivna imenica, ta imenica u Gen označava nosioca stanja ili osobine. Čak se i taj Gen zove genitiv nosioca stanja ili osobine. Npr. Nebo je plavo > Plavo nebo > plavetnilo neba > nebesko plavetnilo nekongruentni atribut
¶ Nekongruentni
kongruentni atribut i pravi pridjev
atribut izražen prilozima
Na ovaj način, tj. denominalizacijom dobijamo i nekongruentne atribute izražene prilozima Npr. Otići odatle > odlazak odatle
4.2.3. Atributi (atributske sintagme) sa priloškim značenjem Značenjski tipovi priloga u funkciji nekongruentnog atributa : ☺ Mjesno značenje ljudi odavdje, sto zdesna, vrata lijevo, klupa u parku, sat na tornju i sl. ☺ Vremensko značenje omladina danas, Tara zimi, život poslije, novine od juče
Strana 20 od 34
☺ Načinsko značenje pjevanje uglas, mjerenje odoka, život od danas do sutra Ovakvi primjeri mogu stvoriti određenu zabunu: Atr. nekongr.
POM
POM
Sjeo je na klupu u parku ≠ U parku je sjeo na klupu. ; gdje « Sjeo je na klupu u parku. » možemo ovo posmatrati na 2 načina: I - POM (Gdje je sjeo? - na klupu u parku) II - odrednica (Kakva je to klupa? zelena klupa, klupa u parku) ; zato je to nekongruentni atribut. Možemo to vidjeti i na sljedećem primjeru: Npr. Čuo je kucanje sata na tornju. I POM (Gdje je sat? na tornju) II nekongruentni atribut sa priloškim značenjem ; u tom smislu da mi kategorišemo kakav je to sat: (Kakav je to sat? zidni, ručni, na tornju)
Strana 21 od 34
5)
APOZICIJA
« Objasnidbena sintagma » To je odredba samostalnih riječi, kojom se, kazivanjem još nekog imena s novom osobinom, određuje već određeni pojam uz čije ime se upotrebljava. Npr. Smirna, grad lepih Grkinja, odavno nije videla takav stas. Ivo Andrić, naš nobelovac Novak Đoković, naš poznati teniser Pariz, grad svjetlosti, leži na obalama Sene. Apoziciju čine dvije substantivne riječi (imenice ili im. zamjenice) ; one su uvijek u istom padežu, a ona apozitivna je uvijek u postpoziciji u odnosu na ovu glavnu. Imenica + apozicija Na semantičkom planu apozicija bi bila sintaksička tautologija (već identifikovanom pojmu nešto dodajemo).
6)
APOZITIV
Pravi apozitivi su pridjevi u odredbenoj službi, to može biti pravi pridjev ili glagolski pridjev.
6.1.
POZICIJA
APOZITIVA
Npr. Otputovala je u Irsku, zelenu i raspjevanu zemlju. (na kraju rečenice) Ona, umorna i gladna, sjede. (u sredini rečenice) Inspirisana neodoljivom potrebom, napisala mu je pismo. (na početku rečenice)
6.2.
ZNAČENJE
APOZITIVA
Oni uvijek kondenzuju rečeničko značenje. Uzrok : Ona, umorna, sjede. (jer je bila umorna) Propratna okolnost : Doveli su ga vezanog. (i pri tome je bio vezan) Odnosna : Ona, umorna i gladna sjede. (Žena, koja je bila umorna i gladna, sjede.) Vremenska : Vidjevši da je otkirven, izađe iz skloništa. (kad je vidi, jer je vidio) Uslovna : Osušene, biljke se koriste za čaj. (ako su osušene ; kad su osušene) Ne može se unijeti oružje : ni napunjeno, ni rastavljeno. (ni ako je napunjeno, ni ako je rastavljeno)
7)
ATRIBUTIV
Ako se apozicija iz postpozicije prebaci u prepoziciju, ona postaje atributiv. Atributiv je imenski pojam. On označava širi pojam, pojam vrste ili roda kome taj glavni pojam pripada, pojam zanimanja, titule i sl.
Strana 22 od 34
Npr. Zimujem na Jahorini, bosanskoj planini. (Im + Apozicija) Zimujem na bosanskoj planini Jahorini. (Atributiv + Im) princ Čarls, lady Dajana, planina Kopaonik, grad Beograd, poštar Simo, predsjednik Kuzmanović, hotel Moskva, selo Saračica i sl. To mogu biti i cijele atributske sintagme. Npr. Profesor, sportista i političar, doktor Perić
8)
OBJEKAT
Objekat je glagolska dopuna, tj predmet na koji prelazi glagolska radnja, to je predmet na koji prelazi glagolska radnja. Zavisno od forme u kojoj se ostvaruje, on možeda bude: ¶ pravi (direktni, bliži) objekat ¶ nepravi (indirektni, dalji) objekat
8.1.
BLIŽI,
PRAVI, DIREKTNI OBJEKAT
–
S
+
P
+
O
Pravi objekat je objekat tranzitivnih ili prelaznih glagola. Imamo glagole kod kojih upotreba objekta nije nužna, ako se podrazumijeva, tj. ako je pretpostavljena iz konteksta. Npr. Šta Marija radi? - Jede. « Jesti » je prelazan glagol, ali to sada ne moramo precizirati, osim ako ne pitamo : Šta Marija jede? - Jede voće (špagete, pitu, kolače...) Međutim, postoje i takvi glagoli (a to zavisi od semantike) koji uz sebe nužno traže objekat, pa je u tom slučaju struktura S+P+O nužna konstrukcija (npr. otvaram kuću, konzervu, poklon… Kod tranzitivnih glagola postoje tri situacije u kojima se pravi (bliži) objekat najčešće javlja: ¶ Acc bez prijedloga ¶ slovenski Gen ¶ partitivni Gen
8.1.1. Akuzativ bez prijedloga akuzativ
bezprijedloški
Npr. Jede jabuku. Piše poeziju. Gleda rijeku. Kuva ručak/zavjeru. Važno je istaći da semantika (značenje) većine glagola utiče na to kakav će objekat stajati uz te glagole (glagoli sami svojom semantikom sužavaju opseg imenica koje se mogu naći na mjestu tog objekta). Npr. Pisati pismo/poeziju/roman/izvještaj ; Voziti auto/kamion/traktor/zaprežna kola/bicikl, motor
¶ U n u t r aš n j i
i l i t a u t o l oš k i o b j e k a t
U okviru bližeg objekta postoji jedna kategorija – unutrašnji ili tautološki objekat – koji je stilski (a ne semantički) poseban u odnosu na pravi, ali spada u tu kategoriju pravog objekta. Objekat svoj korijen vuče iz samog glagola.
Strana 23 od 34
Npr. Večerati večeru ; ali večerati palentu palenta je pravi besprijedloški objekat ; Graditi grad/kuću ; Zobati zob/hranu Ovaj unutrašnji objekat je posebna kategorija u okviru bližeg (besprijedloškog) objekta – on je izražen, ali sadržan u predikativu. Danas je on više arhaičan, karakterističan za određen pjesnički stil, najčešće za narodnu poeziju. Ali, čim uz njega damo neki pridjev ili neku drugu kvalifikaciju, on više nije tautološki objekat, Npr. Živi svoj život, večerati gospodsku večeru, graditi veliki grad Prema posljednjim sintaksičkim studijama neki sintaksičari ovdje prave ogradu: unutrašnji objekat je objekat koji nije izražen, tipa: On peca. (u značenju: On je ribar, pecaroš.) On pije. (u značenju: On je alkoholičar, pijanica.)
¶ Neutralizacija
glagolske prelaznosti
U okviru kategorije pravog objekta spadaju i slučajevi u kojima dolazi do neutralizacije glagolske prelaznosti, što eventualno sa sobom nosi i promjenu glagolskog značenja. Npr. Ona voli cvijeće. /Ona voli. Često se susreće u administrativnom stilu, ili kod dekomponovanog predikata Npr. Vozili ste (auto) nedozvoljenom brzinom. Vršili ste preticanje na punoj liniji. Radnja prelazi na objekat, ali je on neutralisan, jer nije izrečen.
8.1.2.
Slovenski genitiv
Javlja se usvim slovenskim jezicima i njihova je odlika. To je genitiv uz glagol u odručnoj formi ; javlja se isključivo u odričnim rečenicamai uvijek se može zamijeniti akuzativom bez prijedloga, a to je dovoljan dokaz da se radi o direktnom objektu Npr. Činilo mu se da svoga kraja više vidjeti neće. (slovenski genitiv) Činilo mu se da svoj kraj više vidjeti neće. (akuzativ bez prijedloga) Treba ga razlikovati od logičkog subjekta u genitivu kojeg srećemo u egzistencijalnim rečenicama, Npr. Nema kruha. Mnogo je češći u književno-umjetničkom stilu nego u razgovoru. On je markirana kategorija u odnosu na Acc bez prijedloga.
8.1.3.
Partitivni genitiv
Obilježava dio neke cjeline. Npr. Kupi voća/mrkve/mlijeka. (Kupi voće/mrkvu/mlijeko.) Dodaj mi hljeba On se takođe uvijek može zamijeniti Acc bez prijedloga. Međutim, ako se tu stavi neka odredba količine > gubi se ta njegova partitivna komponenta. Npr. Kupi malo voća/dovoljno hljeba/mnogo mlijeka. *N.B. Dotaći se ograde. dalji ili bliži objekat ?
Strana 24 od 34
8.2.
DALJI,
NEPRAVI, INDIREKTNI OBJEKAT
Javlja se u Acc + prijedlog, kao i u svim drugim padežima.
8.2.1.
Genitiv bez prijedloga
Npr. plašiti se pasa, bojati se nečega, klonuti se nečega, stidjeti se nečega (nije u pitanju fizičko odvajanje, već neko odvajanje od te kategorije)
8.2.2.
Genitiv s prijedlogom
Npr. odustati od plana, izašao je iz grada…
8.2.3.
Dativ bez prijedloga
Uz glagole osjećanja i stanja (psihološkog stanja), uz glagole interpersonalnih (međuljudskih) odnosa, uz glagole dopuštanja / protivljenja, uz glagole pripadanja, uz glagole koristi / štete, uz glagole stremljenja ili vjerovanja Npr. radovati se, čuditi se, diviti se, suprostaviti se, odoljeti (čemu) laskati, praštati, ugađati, škoditi, zavidjeti, oprostiti (kome) dopustiti, zabraniti (nekome nešto) Knjiga pripada Marku. To mu je koristilo/štetilo. stremiti, vjerovati, nadati se, težiti (čemu),
8.2.4.
Dativ s prijedlogom
Npr. težiti KA nečemu
8.2.5.
Akuzativ sa prijedlogom
Npr. brinuti se za nekoga, misliti na nekoga, sumnjati u, pristati na, bojati se za, boriti se za, otimati se za/o
8.2.6.
Instrumental bez prijedloga
Uz glagole upravljanja i vladanja, uz glagole bavljenja, uz glagole pomjeranja, uz glagole neke karakteristike, uz glagole nekog psihološkog stanja Npr. gospodariti, vladati, upravljati/Tad je Đorđe Srbijom zavladao ; trgovati, rukovati se, baviti se ; mahati (nečim), vitlati, tresti* Rijeka je bogata ribom. tješiti se, zavaravati se, ponositi se, hvaliti se, biti zadovoljan/nezadovoljan
8.2.7.
Instrumental sa prijedlogom
Npr. čeznuti za nekim / nečim, žaliti za nečim, razgovarati sa nekim > (npr. sa predsjednikom) >
AO društva DO (dalji objekat → prelazni glagol, jer moramo znati s kim razgovara)
Strana 25 od 34
8.2.8.
Lokativ sa prijedlogom
*uvijek je sa prijedlogom* Uz glagole intelektualno – komunikativnih i emotivnih procesa Npr. dogovarati se, savjetovati se, izjasniti se, obavijestiti se, svjedočiti (o nečemu) pričati, maštati, uživati (u nečemu) N.B. Neki glagoli traže dvije dopune (DO + IO) Npr. pokloniti nekome nešto, dati nekome nešto, pričati nekome nešto
¶ Razlika
indrektni objekat – adverbijalna odredba
Postoje situacije u kojim je teško razlučiti da li je u pitanju A(dverbijalna) O(dredba) ili I(indirektni) O(bjekat) jer su iste padežne forme. Možemo je posmatrati na različite načine i tretirati i kao odredbu i kao dopunu. Npr. Radujem se tvom uspjehu. Zahvalila se organizatoru na ukazanoj časti. Žalila je za propuštenom prilikom. a) radovati se čemu IO b) na dubinskoj strukturi radi se o AO uzroka tvoj uspjeh je uzrok moje radosti.
Strana 26 od 34
9)
ADVERBIJALNE ODREDBE
One su fakultativni članovi rečeničnog modela, osim u izolovanim slučajevima: Npr. Gdje živi? – Živi u Banjaluci. Dijele se na osnovu svog značenja (mjesto, vrijeme, uzork ...):
9.1.
ADVERBIJALNE
ODREDBE VREMENA
Vrijeme se u srpskom jeziku može izraziti na pet načina: ☺ vremenski prilozi i priloški izrazi ☺ padeži i prijedloško-padežne konstrukcije ☺ glagolski prilozi ☺ predikatski apozitiv ☺ složene vremenske rečenice
9.1.1.
Vremenski prilozi i priloški izrazi
Npr. (od) tada, otada, (od) sada, odsada, (od)onda, (od) kada, otkada. Svi oni mogu imati anaforsku i kataforsku funkciju. Anafora – upućivanje na sadržaj ispred sebe i uglavnom se javlja u nezavisnim i nezavisno-složenim rečenicama. Npr. Bila sam u Francuskoj i tada sam se dobro provela. Katafora – upućeivanje na sadržaj iza sebe; ona dobija sadržaj iz rečenice koja slijedi i javlja se u zavisnoj rečenici. Npr. Tada kada sam bila u Francuskoj, dobro sam se provela. (inverzija – vremenski element je na početku.)
9.1.2.
Padežne i prijedloško-padežne konstrukcije
Razlikujemo tri semantičke podvrste.
¶ Ciljno
(vremensko-ciljno značenje)
Vrijeme se shvata kao cilj u kome se završava glagolska radnja. Konstrukcije: U + Acc Polažem ispit u utorak. NA + Acc Srušićemo se na Božić. Tačno preciziramo dan kada će se nešto desiti.
¶ Vremensko-lokaciono
značenje
Obilježava cijelo vrijeme vršenja glagolske radnje. Javlja se najčešće u lokativu i to sa prijedlogom « u » ili « o ». Npr. U+Loc Srešćemo se u julu. O+Loc Vidjećemo se o Božiću. Ne preciziramo tačno kojeg jula, « o Božiću » znači oko Božića. Gen bez pr. Svake nedelje ide na plivanje.
Strana 27 od 34
Svakog utorka ide na ples. Ins bez pr. Nedjeljom idemo na ples. Preko + Gen Preko vikenda ide na ples. Za vrijeme + Gen Za vrijeme vikenda idem na selo.
¶ Vremensko-orjentaciono
značenje
Postiže se samim prijedlogom (sam prijedlog ima to vremensko orjentaciono značenje: prije, pred, nakon, po završetku, uoči, po…) Npr. uoči Božića, pred Božić, nakon Božića, po Božiću)
9.1.3.
–
Glagolski prilozi
Glagolski prilozi, sadašnji i prošli, javljaju se kao kondenzatori rečeničnog sadržaja (značenja), odn. oni omogućavaju konstrukcije bez ličnog glagoskog oblika koje prenose rečenično saopštenje. Dva su uslova pod kojima se vrši kondenzacija složenih rečenica. 1) Složena rečenica mora biti monosubjekatska obje klauze imaju isti subjekat : Npr. Dok sam kuvala ručak, prala sam suđe. / Kuvajući ručak, prala sam suđe. 2) Oba predikata moraju biti glagolskog tipa Npr. Dok sam se vozila u autobusu, čitala sam knjigu. / Vozeći se u autobusu, čitala sam knjigu. Kad sam došla kući, uključila sam televizor. / Došavši kući uključila sam televizor.
9.1.4.
Predikatski apozitiv
I oni nastaju rečeničnom kondenzacijom. Predikatski apozitivi su glagolski pridjevi. Npr. Iznurena, sjela je na krevet. / zato što je bila iznurena ; kad se umorila. Osušene biljke koriste se za čaj. / kada se osuše,
9.2.
ADVERBIJALNE
ODREDBE ZA MJESTO
Mogu da se izraze: ☺ zamjeničkim mjesnim prilozima ☺ zamjeničkim priloškim izrazima ☺ padežnim i prijedloško-padežnim konstrukcijama ☺ zavisnom mjesnom rečenicom
9.2.1.
Zamjenički mjesni prilozi
Oni upućuju na: ¶ mjesto u blizini govornika (ovdje) ¶ mjesto u blizini sagovornika (tamo) ¶ mjesto u blizini ppredmeta govora (ondje) Svi prilozi mogu da budu upotrebljeni anaforski i kataforski. Npr. Bila sam u Parizu i tamo sam se lijepo provela. (a) / Tamo gdje smo bili prošlog petka ići ćemo opet. (k)
Strana 28 od 34
9.2.2.
Zamjenički priloški izrazi
Imaju istu funkciju kao zamjenički prilozi. Nastaju dekomponovanjem mjesnog priloga na opštu imenicu u mjestu.
9.2.3.
Padežne i prijedloško-padežne konstrukcije
Razlikujemo tri vrste mjesnog značenja padežnih i prijedloško-padežnih konstrukcija : ☺ ciljno ☺ lokaciono ☺ orjentaciono
¶ Ciljno
značenje
Ono podrazumijeva mjesto kao cilj na koji je kretanje usmjereno i traži glagol kretanja Npr. Gen + do, put Idem do Niša. Idem put Niša. Dat + pri primicati se čemu k, ka, prema kretanje se ne završava Acc + na, u označava mjesto kao cilj na kom se kretanje i završava.)
¶ Lokaciono
značenje
Podrazumijeva da se cijela radnja vrši na prostoru koji je obilježen određenom imenicom. Npr. Gen + nasred, navrh A + kroz, niz, uz isključivo uz gl. kretanja Ins bez prij.sličan prethodnom, ali se ne podrazumijeva pravac kretanja, već š irinu Trči poljanom. Loc + u, na njime se označava jedan objekat smješten u drugi, ili na gornjoj površini tog drugog objekta.
¶ Orjentaciono To je mjesto najbliži orjentir vršenja radnje. Npr. Gen+iznad, ispod, između Acc/Ins+među, nad, pod, pred, za Acc+uz Loc+pri
9.2.4.
Zavisna mjesna rečenica
Rađena u prethodnom semestru.
9.3.
ADVERBIJALNE
ODREDBE UZROKA
Uzroci se mogu izražavati ☺ uzročnim zamjeničkim prilozima i priloškim izrazima
Strana 29 od 34
☺ ☺ ☺ ☺
padežima i prijedloško-padežnim konstrukcijama glagolskim prilozima predikatskim apozitigom zavisno-uzročnom rečenicom
9.3.1.
Uzročni zamjenički prilozi
Tri su uzročna zamjenička priloga : zato, stoga i zašto. Prilozi zato i stoga mogu da se upotrebljavaju u anaforskoj i kataforskoj funkciji. Npr. Nije imala šta da obuče te zato nije došla. (a). Nije došla zato što nije imala šta da obuče. (k).
¶ Upotreba
z aš t o
Najčešće u kombinaciji sa prezentativom eto ovom slučaju bi zašto bilo sinonim prilozima zato i stoga. Npr. Nije imala šta da obuče, eto zašto nije došla. Javlja se i u upitnim rečenicama na koje očekujemo potvrdan odgovor. Npr. Zašto nisi došla na žurku? – Zato što nisam imala šta da obučem.
9.3.2.
Padežne i prijedloško-padežne konstrukcije
Najviše se vide u uzročnom značenju. Razlikujemo pet tipova uzročnog značenja: ¶ uzrok – efektor javlja se sa prijedlogom od + Gen ¶ uzrok – motiv ili stimulator iz + Gen ¶ uzrok – razlog zbog + Gen ¶ uzrok – povod povodom + Gen, u povodu + Gen ¶ uzrok – kriterijum na osnovu + Gen
¶ Uzrok
– efektor (od + Gen)
Neposredni izazivač posljedice koja je spontanog ili nevoljnog tipa. (Onaj na kome se posljedica vrši ne može da utiče na njenu realizaciju.) Npr. Pocrvenjela je od emocija. (od stida, npr.) ne želi da pocrveni, ali ne može da utiče na to ; umrijeti od moždanog udara (od neke bolesti) ; problijedjeti od straha/od hladnoće.
¶ Uzrok
– motiv ili stimulator (iz + Gen)
Tu je posljedica voljnog, svjesnog tipa. Npr. Odlučila sam da otvorim pismo iz radoznalosti. / svjesno, voljno sam odlučila da otvorim pismo
¶ Uzrok
– razlog (zbog + Gen)
Uzrok posrednog tipa: neka okolnost koja doprinosi da dođe do određenog tipa posljedice, ali sama nikada ne izaziva taj tip posljedice. Npr. Preselila se u Beograd zbog djece. / Deca nisu uzrok, već je uzrok situacija da su se oni odselili na sstudije.
Strana 30 od 34
Dopao mi se zbog svoje duhovitosti.
¶ Uzrok
– povod (povodom + Gen, u povodu + Gen)
Podvrsta ovog prethodnog uzroka – razloga. To je dodatni razlog koji uslovljava da se ta posljedica realizuje baš u tom trenutku (ona bi se i inače realizovala, ali ne baš u tom trenutku) Npr. Povodom njene odluke da upiše francuski jezik, kupila sam joj rječnik francuskog jezika. Možemo reći i : Zbog njene odluke vidi se da je to podvrsta uzroka-razloga Povodom njenog rođendana, kupio sam joj... / (Ja sam spremna da pomognem i treba mi samo povod)
¶ Uzrok
– kriterijum (na osnovu + Gen, po + Loc)
Spoznajni uzrok – njime se obilježava osnov ili kriterijum za zaključak kao posljedicu. Mi na osnovu nekog kriterijuma donosimo neki sud to najčešće ide sa prijedloško-padežnim izrazima. Npr. Na osnovu njenog ponašanja shvatio sam da je zaljubljena. Isto to možemo reći i konstrukcijom po + Loc. Npr. Po njenom ponašanju shvatila sam da je zaljubljena. Osim ovih pet tipova, uzrok se može izraziti i nekim drugim konstrukcijama. Npr. usljed + Gen u sebi nosi negativnu semantiku : usljed odrona... zahvaljujući + Dat pozitivna semantika : zahvaljujući tebi
9.3.3.
Glagolski prilozi
Uzročno značenje se može izraziti i glagolskim prilozima. U tom slučaju rečenica mora biti - monosubjekatska i - oba predikata moraju biti glagolskog tipa Npr. Zato što nije znala španski, nije razumjela ništa od rečenog Ne znajući španski, nije razumjela ništa od rečenog. Ne mogavši ustati, pustila je telefon da zvoni
9.3.4.
Predikatski apozitiv
Spominjali smog a kada smo radili atribute, aoziciju i apozitiv. Npr. Ona, očarana, nije odgovorila. / Budući da je bila očarana ; uzročno značenja
9.4.
ADVERBIJALNE
ODREDBE NACINA I POREDJENJA
Stevanović ih izjednačava, dok neki drugi sintaksičari ove dvije kategorije posmatraju odvojeno. Adverbijalne odredbe načina i poređenja obuhvataju tri kategorije. ☺ Čisto poredbene odredbe ili dopune ☺ Poredbeno-načinske ☺ Načinske (čisto načinske)
Strana 31 od 34
Poređenje možemo vrišiti po jednakosti i po nejednakosti.
9.4.1.
Čisto poredbene odredbe (dopune)
Čisto poredbene konstrukcije ☺ njima se putem poređenja ne iskazuje način vršenja radnje. ☺ u suštini, to su nepredikatske konstrukcije i ☺ njima se najčešće izražava poređenje po jednakosti ☺ najčešće se izražavaju konstrukcijama nego + Nom Božana je viša nego Nevena.) od + Gen Božana je viša od Nevene.)
9.4.2.
Poredbeno-načinske
Putem poređenja se iskazuje način vršenja radnje ; njima se izražava jednakost. Npr. Trči kao gazela. (kao + Nom) Trči poput gazele. (poput + Gen)
9.4.3.
Čisto načinske
Njima se iskazuje samo način vršenja glagolske radnje bez poređenja. Način u suštini predstavlja kvalitet vršenja glagolske radnje i izražava se
¶ Prilozima
( n a j č eš ć e )
Npr. On brzo trči, lijepo priča, dobro kuva...
¶ P a d eš k o - p r i j e d l o ž n i m
konstrukcijama,
Rijetko. samo u određenim kontekstima. Npr. Pričala je sebi u njedra. / tiho
¶ Glagolskim
prilozima
Najčešće gl. prilogom sadašnjim Npr. Govorila je zaplićući jezikom Potrebno je paziti na razliku između adverbijalne odredbe načina i adverbijalne odredbe okolnosti.
9.5.
ADVERBIJALNA
ODREDBA ROPRATNA OKOLNOST
Nije adverbijalna odredba načina. Npr. Povjeravale smo se jedna drugoj pijući kafu. / (Jedna sporedna radnja prati drugu) Moglo bi se reći i : Mi smo se povjeravale i pri tom smo pile kafu.
9.6.
ODREDBA
OPŠTE OKOLNOSTI:
Npr. pri turskoj vladavini... u uslovima tim i tim ... gdje se ona može zamijeniti odredbom vremena, ali ima i tu neku odredbu opšte okolnosti (rat ili nešto slično).
Strana 32 od 34
1) SINTAKSA
1
1.1. PREDMET IZUČAVANJA: 1.2. RAZNE DEFINICIJE REČENICE: 1.3. REČENIČNE FUNKCIJE 1.3.1. FUNKCIJE RIJEČI U REČENICI: ☺ Sintaksema Diskurs
1 1 1 2 3 3
2) SUBJEKAT
3
☺ Definicija subjekta 2.1. FORMA U KOJOJ SE SUBJEKAT OSTVARUJE 2.1.1. GRAMATIČKI (KONGRUENTNI) SUBJEKAT ☺ Morfološke kategorije i oblici gramatičkog subjekta 2.1.2. LOGIČKI SUBJEKAT: 2.2. VRSTA RIJEČI U KOJIMA SE SUBJEKAT OSTVARUJE 2.2.1. IMENSKI SUBJEKAT 2.2.2. GLAGOLSKI SUBJEKAT 2.3. NUŽNOST EKSPLICIRANOSTI SUBJEKTA 2.4. SEMANTIKA, ZNAČENJE SUBJEKTA
3 3 3 4 5 5 5 5 6 6
3) PREDIKAT
8
3.1. KRITERIJUM EKSPLICIRANOSTI: 3.1.1. EKSPLICIRANI 3.1.2. NEKSPLICIRANI ILI LOGIČKI 3.2. KRITERIJUM SLOŽENOSTI 3.2.1. PROSTI PREDIKATI 3.2.2. SLOŽENI PREDIKATI Složeni glagolski predikat Složeni neglagolski predikat Usloženi predikati 3.3. KRITERIJUM UKRŠTANJA SINTAKSIČKIH I MORFOLOŠKIH POSEBNOSTI 3.3.1. SINTETIČKI PREDIKAT 3.3.2. ANALITIČKI PREDIKAT 3.3.3. SLOŽENI PREDIKAT « Da » konstrukcije Složeni predikati bez semikopulativnih elemenata Rečenice bez glagola u predikatu ☺ Dekomponovani predikat
8 8 8 8 8 9 9 10 10 10 10 10 11 11 11 11 12
4) ATRIBUT
13
4.1. KONGRUENTNI ATRIBUTI 4.1.1. RIJEČI U FUNKCIJI KONGRUENTNOG ATRIBUTA
13 13
Strana 33 od 34
Pravi pridjevi (Adj+N; N+Adj) Pridjevske zamjenice Brojevi Glagolski pridjevi Glagolski prilozi 4.2. NEKONGRUENTNI (PADEŽNI) ATRIBUTI 4.2.1. PADEŽNI ATRIBUTI SA PRIDJEVSKIM ZNAČENJEM Sintagma sa posesivnim značenjem Sintagma sa značenjem materije Sintagma sa značenjem namjene Sintagme sa značenjem porijekla ili poticanja: Sintagme sa značenjem materijalne sadržine Sintagme sa partitivnim značenjem Sintagme sa kvalifikativnim značenjem 4.2.2. NEKONGRUENTNI ATRIBUTI SA REKCIJSKIM ZNAČENJEM (REKCIJSKI ATRIBUTI, ATRIBUTI SA SEKUNDARNIM OBJEKATSKIM ZNAČENJEM) Sintagme sa subjekatskim značenjem Sintagme sa objekatskim značenjem Sintagme sa odverbijalnom odredbom Upravni član sintagme deadjektivna imenica Nekongruentni atribut izražen prilozima 4.2.3. ATRIBUTI (ATRIBUTSKE SINTAGME) SA PRILOŠKIM ZNAČENJEM
13 14 14 15 15 15 15 16 16 16 16 16 17 17
5) APOZICIJA
21
6) APOZITIV
21
6.1. POZICIJA APOZITIVA 6.2. ZNAČENJE APOZITIVA
21 21
7) ATRIBUTIV
21
8) OBJEKAT
22
8.1. BLIŽI, PRAVI, DIREKTNI OBJEKAT – S + P + O 8.1.1. AKUZATIV BEZ PRIJEDLOGA BEZPRIJEDLOŠKI AKUZATIV Unutrašnji ili tautološki objekat Neutralizacija glagolske prelaznosti 8.1.2. SLOVENSKI GENITIV 8.1.3. PARTITIVNI GENITIV 8.2. DALJI, NEPRAVI, INDIREKTNI OBJEKAT 8.2.1. GENITIV BEZ PRIJEDLOGA 8.2.2. GENITIV S PRIJEDLOGOM 8.2.3. DATIV BEZ PRIJEDLOGA 8.2.4. DATIV S PRIJEDLOGOM 8.2.5. AKUZATIV SA PRIJEDLOGOM
22 22 22 23 23 23 24 24 24 24 24 24
18 18 18 19 19 19 19
Strana 34 od 34
8.2.6. INSTRUMENTAL BEZ PRIJEDLOGA 8.2.7. INSTRUMENTAL SA PRIJEDLOGOM 8.2.8. LOKATIV SA PRIJEDLOGOM Razlika indrektni objekat – adverbijalna odredba
24 24 25 25
9) ADVERBIJALNE ODREDBE
26
9.1. ADVERBIJALNE ODREDBE VREMENA 9.1.1. VREMENSKI PRILOZI I PRILOŠKI IZRAZI 9.1.2. PADEŽNE I PRIJEDLOŠKO-PADEŽNE KONSTRUKCIJE Ciljno (vremensko-ciljno značenje) Vremensko-lokaciono značenje Vremensko-orjentaciono značenje 9.1.3. GLAGOLSKI PRILOZI 9.1.4. PREDIKATSKI APOZITIV 9.2. ADVERBIJALNE ODREDBE ZA MJESTO 9.2.1. ZAMJENIČKI MJESNI PRILOZI 9.2.2. ZAMJENIČKI PRILOŠKI IZRAZI 9.2.3. PADEŽNE I PRIJEDLOŠKO-PADEŽNE KONSTRUKCIJE Ciljno značenje Lokaciono značenje Orjentaciono 9.2.4. ZAVISNA MJESNA REČENICA 9.3. ADVERBIJALNE ODREDBE UZROKA 9.3.1. UZROČNI ZAMJENIČKI PRILOZI Upotreba zašto 9.3.2. PADEŽNE I PRIJEDLOŠKO-PADEŽNE KONSTRUKCIJE Uzrok – efektor (od + Gen) Uzrok – motiv ili stimulator (iz + Gen) Uzrok – razlog (zbog + Gen) Uzrok – povod (povodom + Gen, u povodu + Gen) Uzrok – kriterijum (na osnovu + Gen, po + Loc) 9.3.3. GLAGOLSKI PRILOZI 9.3.4. PREDIKATSKI APOZITIV 9.4. ADVERBIJALNE ODREDBE NACINA I POREDJENJA 9.4.1. ČISTO POREDBENE ODREDBE (DOPUNE) 9.4.2. POREDBENO-NAČINSKE 9.4.3. ČISTO NAČINSKE Prilozima (najčešće) Padeško-prijedložnim konstrukcijama, Glagolskim prilozima 9.5. ADVERBIJALNA ODREDBA ROPRATNA OKOLNOST 9.6. ODREDBA OPŠTE OKOLNOSTI:
26 26 26 26 26 27 27 27 27 27 28 28 28 28 28 28 28 29 29 29 29 29 29 30 30 30 30 30 31 31 31 31 31 31 31 31
