VULKANI I ZEMLJOTRESI
VULKANI
Vulkanizam predstavlja pojave koje se odnose na stvaranje magme, odnosno lave. Vulkani su kupasta uzviena iz kojih neprekidno ili povremeno izbijaju vreli gasovi ± ± lav lava, a, pepe pe pepeo, peo, o, vulkan vul vulkanski kanski ski pesak, vulkanske bombe i drugi materijali. Vulkanska erupcija je izbijanje lave praeno eksplozijama i izbacivanje vrstih i gasovitih masa. masa . Do njih dolazi zbog visokih temperatura i pritiska gasova u ognjistu vulkana.
Krater
je otvor na vrhu vulkana levkastog oblika Lava je rastvor visoke temperature ide ak i do 1300 ±± 1400 stepeni celzijusovih, razliite je gustine i zavisi od hemijskog sastava i sadraja silicijuma. Moe biti bazaltna i kisela.
Izlivanjem i hlaenjem lave i nagomilavanjem drugog materijala stvaraju se vulkanski oblici u reljefu:
Vulkanske kupe ± ± imaju pravilan konusni oblik, mogu dostii ogromne dimenzije (npr. Andi, Kilimandzaro(6010m), Etna(preko 3000m)). Kod ovih vulkana postoje boni i sporedni krateri, tzv. sporedne kupe (nastaju na stranama glavne vulkanske kupe). Vulkanski platoi ± ± nastaju izlivanjem lave, du pukotina (Dekan u Indiji, Kolumbijski plato u junoj americi, Patagonijski plato) Potoci lave ± ± nastaju kada se lava sliva i tee u udubljenima nalik na rene doline
Tipovi vulkana 1
Postoje dve glavne vrste vulkana - u obliku tita ili krova i "naslagani" u obliku hrpe kamenja. "titasti" vulkani se najee nalaze u sredinjim delovima velikih platoa (zaravnjenih delova Zemljine kore), kao to su, na primer, vulkani na Havajima. Oni se formiraju kada postoji pukotina u Zemljinoj povrini iz koje suklja magma i gomila se na povrini dobijajui tokom vremena oblik visokih planina. Drugi oblik vulkana, tzv. "naslagani" vulkani, imaju oblik kupe i uglavnom se sastoje od stena, kamenja i pepela koji se nagomilavaju i slau vekovima. Oni se najee nalaze na tlu na kojem se dodiruju razliiti slojevi Zemljine kore, kao to je planina Ararat u Turskoj.
Planina Arat u Turskoj
Tipovi vulkana 2
Vulkani se dele na ive ili aktivne i ugaene. Na zemlji sada ima vie od 620 aktivnih i bezbroj ugaenih vulkana. Aktivnih vulkana najvie ima u oblastima mlaih venanih planina, gde je u prolosti bilo velikih poremeaja u zemljinoj kori. Aktivnih vulkana ima najvie du obala Tihog okeana. Vulkani ovog pojasa poreani su u nizove i grade vulkansku zonu poznatu pod nazivom Ävatreni pojas Pacifika³. Najpoznatiji vulkani u Evropi su Vezuv i Etna u Italiji. Pri iznenadnim i snanim erupcijama esto stradaju mnoga naselja i stanovnitvo. Na primer, 1985. godine vulkanskom erupcijom potpuno je zatrpan grad Amero u Junoj Americi sa 21000 stanovnika.
Tipovi vulkana 3
Vezuvski ± ± po vulkanu Vezuvu, kod grada Napulja ± ± odlikuje se snanim vulkanskim erupcijama, kisela lava, visoke vulkanske kupe. Ovde spadaju Fudijama, Fuevska jamsomka... Havajski tip ± ± relativno mirne erupcije, bez pepela i vulkanskih bombi, lava se razliva i hladi u vidu blagih ploa-- titova. Manula loa, i manula kea. ploa Peleki tip ± ± dobio naziv po vulkanu Monteveu ± ± snane erupcije, oblaci pepela i dima i posle erupcija lava polako izlazi i ovrsne u vidu igle.
Vulkanske zone na zemlji Vatreni pojas Pacifika ± ± preko 360 aktivnih vulkana, 30 podmorski vulkani (Andi, Srednja i Severna Amerika Amerika-Pokohatepetu i Orizaba, Kamatka, Hurilska ostrva, Aleutska ostrva, Japanska ostrva, Malajski arhipelag Krahkatau, Havajska ostrva...) Sredozemna vulkanska ostrva (Vezuv, Etna, Stromboli, Volkano, Kavkaz, San Torin«) Atlanska vulkanska oblast (Island, Azorska ostrva, Kanarska i Zelengorska ostrva, Sveta Jelena, Tristandakunja«) Istono Afriki vulkanski pojas ( Kilimandaro, Kenija, Ruvenzori)
E tna u Italiji
Zanimlljivo za nasu zemlju je Borsko jaloviste, tzv. vulkanska zona.
Zanimljivosti 1.Vulkani na Marsu
Olympus Mons, najvei ugaseni vulkan na Marsu i u Sunevom sistemu. Zemlji slini oblici na Marsovoj povrini su ugaseni vulkani. Ima ih nekoliko desetaka, a uglavnom su smjeteni na sjevernoj polutki. U njih ubrajamo i najvei vulkan u Sunevu sistemu, Olympus Mons (Olimpska gora). Uzdie se 27 km nad okolinu, a star je oko 2.5 milijardi godina. Promjera je 600 km, a njegov rub je strma, gotovo okomita litica visoka 44 -6 km. Iako je vrlo visok, zbog velikog promjera ima prosjeni nagib od samo 33°° - 5° tako da nije stoastog oblika nego plosnat. Olympus Mons se nalazi u predelu Tharsis Montes (Tarsejsko gorje), najveem vulkanskom podruju i to u njegovom severozapadnom delu. Tharsis Montes je visoravan kraj Marsovog ekvatora prosene visine 10 km i irine 4000 km. Uz Olympus Mons, na njoj se nalaze jo tri gigantska vulkana: Arsia Mons (Arsijska gora), Pavonis Mons (Paunova gora) i Ascraeus Mons (Askarska gora). Sva etiri ubrajamo u titaste ("havajske") vulkane, zbog oblika koji je nastao izlevnom erupcijom, relativno mirnim izlievanjem bazaltne lave koja je sporo tekla formirajui vulkanski stoac.
Kaldere,
velike okruglaste udoline na vrhu, nastale su propadanjem krova ognjita vulkana izazvanog naglim podzemnim povlaenjem magme. Najvea razlika izmeu havajskih i tarsejskih vulkana je veliina - vulkani na Marsu su 10 do 100 puta vei nego zemaljski. Uzroci tome su najvjerojatnije dugotrajnije i vee erupcije i slabija gravitacijska sila. Takvi golemi vulkani na Marsu uspjeli su nastati zato to su vrua vulkanska podruja ostala na istom mestu u kori tokom stotina milijona godina. Nasuprot tome, na Zemlji su vulkanske regije esto pomicane zbog tektonike litosfernih ploa. Kako se zemaljske ploe pomiu, niu novi vulkani, a stari se gase. Severno od Tharsis Montes lei Alba Patera, vulkan pj p jlosnatog losnatog oblika - plitka tanji tanjirasta formacija - patera. Patere nalazimo samo na Marsu. Alba Patera promera je od ak 2000 km, ali je visoka "samo" 7 km. Druga najvea vulkanska regija na Marsu je Elysium Planitia (Elizejska ravnica) istono od Tharsis Montes.
2.Ledeni vulkani
I ledeni vulkani su tu negde«
ZEMLJOTRESI
o o
Zemljotresi ili trusovi predstavljaju svako kretanje i pomeranje tla izazvano pokretima u litosferi ili astenosferi. Nauka koja prouava zemljotrese naziva se seizmologija Kod svakog zemljotresa izdvajamo: o hipocentar o epicentar. Hipocentar je arite zemljotresa, odnosno mesto odakle polaze seizmiki talasi. Epicentar je oblast na povrini gde se potres najjae osea.
Podela
Tektonski zemljotresi ± ± nastaju usled pokreta blokova u Zemljinoj unutranjosti i oni su najjai i najopasniji. Vulkanski ± ± prethode erupciji vulkana, uslovljeni su vulkanskom aktivnou. Urvinski ± ± nastaju oburvavanjem tavanica peina u peinskim predelima. Vetaki ± ± najee se javljaju u rudnicima sa podzemnom jamskom eksploatacijom ruda.
Jacina zemljotresa
o o
Postoje dve skale jaine: Rihterova ± ± meri jainu zemljotresa u aritu (do 9 stepeni) Merkali--KankaniMerkali ankani-Zibergova skala (MKZ) ± ± meri ruilako dejstvo zemljotresa na povrini (do 12 stepeni). Ureaji koji registruju zemljotrese zemljotrese ± ± seizmografi.
Trusne - sejzmicke zone na zemlji
Trusne ± ± seizmine zone na zemlji nastaju vertikalnim i talasastim kretanjem zemljista. zemljista. Poklapaju se sa vulkanskim zonamazonama- vatreni pojas Pacifika Podruja kod nas: crnogorsko primorje, Kopaonik, valjevska Podgorina sa okolinom, umadijska Greda...
Zemljotresi ± ± prirodne katastrofe
Kao
i vulkanske erupcije, i zemljotresi se ubrajaju u najstranije prirodne katastrofe. Na zemlji se godinje proseno dogaa vie od stotinu katastrofalnih zemljotresa.
Gyumri(Armenia) u decembru 1988. god
Katastrofalni
zemljotresi prouzrokuju ogromna razaranja; prilikom najjaih rui se sve to je ljudskom rukom sagraeno. Oni dovode i do promena u reljefu pomeraju se brda, stvaraju se velike pukotine, obrazuju se nova jezera itd. Na primer, u toku zemljotresa u Kaliforniji (Amerika) 1906, godine stvorena je rasedna pukotina dugaka 432 km a iroka 20 m. Zemljotres koji je u novije vreme odneo najvie ljudskih rtava zbio se 1976. godine u Kini - kada je grad Tanan, koji je imao 1,5 miliona stanovnika, sravnjen sa zemljom a poginulo je 655 237 ljudi.
os Angeles 1994. god.
L
esta na Zemljinoj povrini naroito izloena zemljotresima oznaena su crnim takama
M
Prezentaciju uradila
Tamara ei