bela_Polje gabela polje udruga gabela polje o nama Gabela Polje statut poljocrtice rajčica krastavac salata igralište Naslovnica
Paprika
Primjetit ćete da polažemo veliku pažnju u proizvodnju rasada. Proizvodnja zdrava rasada je proizvodnja zdrava povrća. Velike su pogreške kod nekih proizvođača koji misle da se ne treba biljka zaštićivati jer izgleda zdrava pa preskaču redovne preventivne zaštite. Zdrava se biljka sadi u "zdrav plastenik", tj. u plastenik gdje su izvršene sve sanitarne radnje. Tek tad je zaštita svedena na minimum i samo se tako može dobiti paprika koja daje plodove odlične kvalitete.
Proizvodnja rasada je veoma bitna aktivnost s obzirom na to da samo kvalitetno proizveden rasad omogućava postizanje visokog prinosa. Prednosti proizvodnje rasada u odnosu na direktnu sjetvu sjemena su: bolje iskorištenje proizvodne površine jer za proizvodnju rasada treba
znatno manje površine, manji utrošak sjemena, jednoličnije biljke koje na kraju daju i veći prinos, ranije dospjeće za berbu a rasad se i lakše može štititi od bolesti, štetnika i korova jer je na manjoj površini.
sve što vam treba da bi posijali papriku: - supstrat - pvc kontejner - sito - leđna prskalica - sjeme - rasadnik
sijanje paprike (29. prosinac) Paprika se može sijati na više načina, razlike su male. Ovo je način koji koristi većina poljoprivrednika. U kontejner se uspe supstrat do vrha, lagano se prstima pritisne da se malo zbije. Poredaju se sjemenke i to tako da se stavi jedna sjemenka u za to predviđeno mjesto. Nakon što se sjemenke postave, prekriju se sa supstratom tek toliko da se ne vide. Najbolje je taj zavšni sloj supstrata kroz sito prosijati. S leđnom prskalicom kontejneri se zaliju s vodom sobne temperature (20-22 C) i poslažu u rasadnik. Rasadnik se može grijati ili sa sijalicama ili s kaloliferom. U svakom slučaju temperatura do nicanja a to je prvih 5 dana ne bi smjela biti manja od 24 C.
5 dana nakon sijanja paprika počinje nicati. Prvih 5 dana dok ne počne nicanje rasadnik se ne otvara, osim ako kontejnere treba zaliti zbog isušivanja supstrata.Nakon što izniče rasad, treba preko dana držati otvoren rasadnik da uđe svježi zrak i da se smanji koncetracija vlage, u protivnom bi rasad mogao vrlo lako obolijeti.
Nakon 7-10 dana od sijanja paprika bi trebala sva niknuti. Tada se vrši prvi put zaštita. Zaštita se vrši u laganoj dozi s Cinebom ili Dithane.
16-18 dana nakon sijanja paprika
već ima 4 lista i vrši se drugi put lagana zaštita s Cinebom ili s Dithane. Ovdje treba naglasiti da postoji mogućnost da lisna uš nap adne mlade biljke. To se obično dešava ako plastenik u kojem se nalazi rasadnik nije dobro očišćen od ostataka prijašnje poljoprivredne kulture. Bez obzira postoji li zaraza dobro bi bilo preventivno zaštititi mlade biljke.Lisna uš na mladoj biljci može napraviti veliku štetu. Dobru zaštitu u rasadu protiv lisnih ušiju daje Mospilan a kada se paprika posadi po sadi tad je dobro zaštitu izvršiti s Confidorom.
Noćni snimak rasada paprika , 20 dana nakon sijanja.
Pikiranje ili presađivanje ( 25-30 dana nakon sijanja), mladih biljaka iz kontejnera manjeg volumena sjetvenog mjesta u onaj sa većim volumenom sjetvenog mjesta radi se u pravilu oko mjesec dana nakon nicanja sjemena kada biljke imaju dobro razvijene kotiledonske listove a prvi pravi listovi se tek pojavljuju. Najveća prednost uzgoja u kontejnerima je ta što omogućava presađivanje sa grudom supstrata na korijenu kojim dobro razvijene
presadnice potpuno prorastu supstrat i s njime se presađuju. Presađivanjem sa grudom supstrata na korijenu biljke presadnice ne doživljavaju stres kao one presađene sa golim korijenjem te normalno nastavljaju rast. Još je važno naglasiti da tako uzgojene presadnice ranije dospijevaju za branje i daju veće prinose.
35 dana nakon sijanja
Dva tjedna nakon presađivanja (45 dana nakon sijanja). Paprika se zaštiti i treći put. Zaštita se vrši s kontaktnim fungicidima Cineb ili Dithane. Ako do sad nije vršena zaštita protiv ušiju, sad se vrši bez obzira ima li uši ili nema. dobro je zaštitu izvršiti s Mospilanom jer on
donekle suzbija i trips koji je jedan od najvećih štetnika na paprici.
Ako se primijeti gubitak tamnozelene boje listova prijesadnica, potrebno je izvršiti njihovu folijarnu prihranu nekim od lisnih gnojiva (Profert, Folifertil, Kristaloni). Probleme u proizvodnji prijesadnica povrća stvaraju različiti uzročnici polijeganja rasada koji se više ili manje uspješno mogu riješiti dobrim provjetravanjem i čišćenjem prostora ili korištenjem kemijskih sredstava namijenjenih za takvu svrhu (Previcur).
klasičan način grijanja prijesadnica
( 70 dana nakon sijanja). Paprika je spremna za sadnju. Prije sadnje na par dana ne pali se grijanje da sadnica "očvrsne".
Paprika
Proizvođači povrća u Hercegovini planiraju sadnju paprike dosta rano, čak u veljači a ona se protegne i do kraja travnja. Za tako ranu sadnju potrebno se osigurati sa providnim plastičnim folijama koje se uvlače pod strop plastenika a debljine su oko 0,05 mm i mogu biti UV stabilizirane. Najsigurnija, ali i najskuplja zaštita od
kasnih proljetnih mrazeva koji mogu potpuno da unište tek posađene biljke su u svakom slučaju dizelski termogeni koji proizvode topli zrak i podižu temperaturu u zatvorenom prostoru. Temperatura zemljišta u vrijeme sadnje ne bi smjela biti ispod 14 °C
Gustoća sadnje paprike po m2 je četiri biljke. Najčešće korišteni razmak je. 60-70x30-40 cm, u tom slučaju na 1000 m2 posadi se oko 4000 kom. Dosta poljoprivrednika koristi i puno gušći sklop sadnje gdje na 1000 m2 stane i do 5500 kom. Paprike se sade kad budu visoke od 20-25 cm.
(15.03.) sadnja paprike
(15.03.) posađena paprika
(01.04.) dva tjedna nakon sadnje paprika je "primljena" za zemlju i već daje prve cvjetove.
neinspincirana paprika
(slika 1) 25-30 dana nakon sadnje paprika je spremna za pinciranje. Potrebno je
rasteretiti biljku od previše rodnih grana. To se radi tako da se grančice koje rastu prema sredini stabljike kidaju a ostavljaju se one koje rastu prema van (slika 2).
ispincirana paprika.(slika 2) Paprika je "dobila zrak" u krošnji. Pinciranje se ponavlja svakih 7-10 dana.
Jako je važno na vrijeme otkinuti zaperke na paprici. To se obično radi kad i pinciranje.
plodovi na paprici se vide već nakon 30 dana od sadnje. (18.04.)
25.04
(05.05.) obično paprika izgleda ovako, treba još 7-10 dana do prvog branja
(15.05.) paprika pred prvo branje Prva branja nisu obilna i treba ih što prije izvršiti jer u protivnom mlada stabljika pati i samo se pravi šteta.
Kad zagrije (početak lipnja mjeseca) treba zamračiti plastenik da jako sunce ne bi progorilo plodove. Jedna od metoda je bacanje vapna na najlon. Treba ponoviti ako ljetni pljuskovi isperu vapno.
(25.05.) paprika se veže obično nakon prvog branja, to je sredina svibnja. Međutim, tu treba biti oprezan, jer ako se paprika natopi vodom, a u punom je rodu, postoji mogućnost da se kompletna stabljika privali na zemlju.
Kod suzbijanja tripsa mogu poslužiti plave ljepljive ploče koje ih privlače.
16.05. prvo branje
paprika u punom rodu
.
Paprika za Hrvatsko tržište.
Paprika za BiH tržište
Najčešće primjenjiva mjera u zaštiti povrća od štetnika i bolesti je još uvijek kemijska metoda koja nije uvijek najbolje rješenje. Iskustvo nas je naučilo da sve više važnosti pridajemo preventivnim, preventivnim, ne kemijskim mjerama kao što su poboljšanje sanitarnih sanitarnih uvjeta, izbor otpornih sorti, korištenje zdravog rasada, fizičke i mehaničke mjere, korištenje bioloških sredstava (predatori), korištenje ispravne opreme za prskanje i druge.
pravilno vršenje zaštite
venuće Od gljivičnih oboljenja značajne štete mogu da načine uzročnici polijeganja rasada povrća koji se mogu spriječiti zalijevanjem rasada fungicidom Previcur. Papriku napada Alternaria, uzročnik crne ili koncentrične pjegavosti. Bolest se na listovima očituje u vidu tamnih okruglastih pjega s vidljivim koncentričnim krugovima. Ako je zaraza jača, lišće se suši i otpada. Preparati koji se koriste za njeno suzbijanje su Quadris, Dithane, bakreni i drugi. Siva plijesan ili Botrytis (trulež) napada sve vrste plodovitog povrća i pravi velike štete u uvjetima visoke vlažnosti. Zaraza se može naći na stablu, listu, cvijetu i plodu. Zaštita se vrši tretiranjem sa nekim od fungicida kao što su Kidan, Teldor, Ronilan, Euparen, Swich Sumilex i drugi.
kalifornijski trips
Najveći štetnik paprike je svakako kalifornijsk kalifornijskii trips, koji uz ostale vrste tripsa napada i krastavac. Siše listove, cvjetove i plodove koji ostaju sitni i zakržljali. Najvidljivija oštećenja se kod paprike mogu vidjeti pri peteljci. Preparati za suzbijanje tripsa koji se najčešće koriste su Laser, Confidor, Mospilan i oni ne daju najbolje rezultate.
Plamenjača na paprici može napraviti veću štetu samo u rasadu. Ako se paprika posadi sačuvana od plamenjače, šteta na velikom stablu u pravilu nije velika, to ne znači da se treba prestati zaštićivati paprika protiv te bolesti. Važno je spomenuti i pepelnicu te različite vrste uzročnika venuća plodovitog povrća koji se više ili manje uspješno mogu suzbijati za njih određenim preparatima.
Osim ovih bolesti, važno je još spomenuti i da neke bakterioze i virusna oboljenja također uzrokuju probleme proizvođačima plodovitog povrća. Na viruse i bakterije se može utjecati samo poboljšanjem sanitarnih uvjeta u usjevu (čišćenje ostataka, uklanjanje zaraženih biljaka i korova, održavanje folije čistom itd. te uništavanjem ušiju i drugih insekata koji su prijenosnici virusa). Bakterijska oboljenja se preventivno mogu sprječavati
korištenjem bakarnih preparata.
Dobro je nakon sadnje po kraju plastenika razbacati mamce za puževe.
Šteta nastala od spuža. Štete mogu biti potpune, tj. spuževi mogu pojesti cijelu stabljiku.
lisne uši na paprici
Veliki je broj vrsta lisnih ušiju koje napadaju povrće u zatvorenom a najznačajnija je breskvina zelena lisna uš.
"fleka" na paprici
