Uzgoj Gljive Shii Take

dipl. inž. ZLATKO LISJAK ~

UZGOJ GLJIVA

I

aS

AUGUST ŠENOA ZAGREB h

. IZDAVAC:

IGP »AUGUST ŠENOA«

-

ZAGREB, ILICA 35

ZA IZDAVACA:

NEDEUKO

,

I

STOJNIC

UREDNIK:

MARIJAN SINKOVIC RECENZENT!:

Prof. dr JOSIP KIŠPATIC Dr MILICA TORTIC

I

I

I

LEKTOR:

.

I

ILIJANA MILENKOVIC

)

I

.I I KOREKTOR:

SNJEŽANA MARKOTIC

VANJSKA OPREMA:

ERVIN ŠILIC

~

1tece izdanje, 1991.

j

.

/

ºù

ËÆÙÑÖÍØ××óÌßÕÛ

.

h

j

..

Shii-take

134

Shii-take Lentinus edo des (Berk.) Sing.

"

~

.

Ta veoma' poznata japanska gljiva zaslužuje zbog svojih specificnosti da je upoznamo i opišemo mogucnost njenog uzgoja. Shii-take, uz šampinjone, ubrajaju se medu gljive najviše uzgajane u svijetu. U Japanu se uzgaja vec više od dvije hiljade godina i važna je stavka u izvozu Japana. Karakteristicno je da se, unatoc mnogobrojnim institutima koji se bave gi.jivama i proucavanjem optimalnih uvjeta supstrata i sorti, gljiva shii-take još mnogo uzgaja na najprimitivniji, prvobitni nacin, poznat iz daleke povijest. Gljiva shii-take nama je posve nepoznata. Ona raste na srušenim stablima i panjevima samo u jugoistocnoj Aziji sve do Himalaje i Filipina. Masovno se gaji uglavnom u Japanu, i to ne samo plantažno nego i u domacinstvima. Klobuk naraste 5 do 10 cm, svijetlosmede je do tamnosmede boje s bjelkastim ornamentima. Listici i strucak su u mladosti bjelkasti, a kasnije smedaste boje. Meso je bijele boje. Japanci gljivu shii-take drže eliksirom života. Smatraju da ima mnoga ljekovita svojstva: od sprecavanja najobicnije prehlade, smanjenja masnoce u krvi pa do antikanceroznog djelovanja. Dodamo li tim fantastttnim svojstvima i podatak da je to izvan-

redno ukusna gljiva, nije cudno da su je Evropljani, osim toga što su je uvozili u velikim kolicinama, nastojali proizvesti i u svom podnebiju. Danas se shii-take vec uzgaja u nekim evropskim zemljama. Doduše, ne tako uspješno kao u Japanu, ali se primjecuje da se gljiva postepeno prilagoduje i evropskoj klirni. Zato cemo i mi opisati nacin koji se primjenjuje u tim pokušajima uzgoja u Njemackoj i Austriji, i koji je amaterski, ali uspješno, primijenjen i u Jugoslaviji. UZGOJ NA DRVU Za uzgoj gljive shii-take upotrebljava se hrastovo, brezovo ili drvo pitomog kestena. Drvo mora biti svježe posjeceno, najviše dva do tri mjeseca prije cijepljenja. Pripreme se oblice 10 do 15, najviše do 20 cm promjera, 1 do 1,5 m duge. Drvo se prije upotrebe treba navlažiti. U Japanu se za cijepljenje upotrebljavaju drveni cepovi kao nosioci micelija. Oni se ukucavaju u bušotine na svakoj oblici. Mi cemo za tu gljivu najvjerojatnije nabaviti micelij na podlozi žitarica. Za cijepljenje takvim micelijem u Evropi se primjenjuje metoda reza. Oblice se zarežu na dva nasuprptna kraja duboko ali da još ostanu cvrste. Npr.: ako je oblica dugacka 1,5 m zareže se 0,5 m od kraja sa jedne 135

,... ~'

~

. Shematski prikaz zarezivanja oblica . . .

f

~

-ii?

. . . i spremanja

u inkubaciju

J;.136

1

..

strane i 0,5 m s drugoga kraja i nasuprot prethodnom rezu. Tako ce isti razmak od 0,5 m biti i izmed dva nasuprotna reza. Ti se rezovi ispune micelijem i na poznaJi nacin omotaju trakom najlonske folije. Slijedi period inkubacije koji se može provesti u p\irodi ili u zatvorenim prostorima. U pri.rodi se izabere sjenovito, provlaženo ali drenažno mjesto. Na takvom mjestu stavljamo sloj granja crnogoricnog drveca, ana to granje postavljamo cijepljene oblice. Time sprijecimo kontakt oblica sa dom. Manju kolicinu oblica postavit cemo horizontalno, dok kod vecih kolicina

moramo izabrati drugaciji nacin slaganja. Poslagane oblice se opet pokriju slojem crnogoricnog granja i sve skupa ovije najlonskom folijom. Želimo li još bolju izolaciju u odnosu na okolinu u vrijeme inkubacije, možemo staviti oko oblica 10-12 cm debeo sloj vlažne slame. Foliju na nekoliko mjesta po m2 treba probušiti jer je za razvoj micelija potreban lagan pristup svježeg zraka. Optimalna temperatura u vrijeme inkubacije je 20-24 Co, a vlaga zraka u tom prostoru 80-90 %. Kao zaštita protiv plijesni može se upotrijebiti 0,02 % otopina BENOMILA, a za zaštitu od insekata preporuca se popra-

.."..."-

;:I

!. --

of

-..;i.""J. "

Proraštene oblice stave se na odgovarajuce mjesto u vrtu

137

u

šiti BASUDINOM IiI MALATHIONIM. Ovisno o vrsti korištenog drveta inkubacija traje 4-5 mjeseci. U meduvremenu se smije provjeriti kako napreduje inkubacija, pa cak s vremena na vrijeme oblice ispremještati. Nakon uspješno provedene inkubacije, oblice se mogu postaviti u otvorene ili zatvorene prostore za daljnji uzgoj gljive. Ipak literatura preporucuje prethodno namakanje proraštenih oblica u vodi. Time se višestruko povecava prinos. Za tu svrhu bit ce potrebne odgovarajuce posude ili bazen. Namakanje traje 3-5 dana za koje vrijeme oblice moraju biti potpuno potopljene u vodi temperature 2-3 aC niže od ()koline. Nakon vadenja iz vode i cijedenja oblice se postavljaju na izabrana mjesta za uzgoj. U vrtu se na zašticenom mjestu zabiju dva stupcica na otprilike I m visine. Preko njIh se stavi cvrsta letva željezna šipka ili se nategne žica, na što se sa nasuprotnih strana naslanjaju oblice. Navodno takav položaj (pod kutom od 750prema zemlji) najbolje odgovara za fruktifikaciju. Savjetuje se, da se prilikom postavljanja oblica u prirodi donji dio premaže katranom ili na neki drugi nacin izbjegne kontakt ohlice sa t1om. Buduci da je shii-take gljiva vlažnog podnebija, potrebno je oblice što cešce, pa cak i tri puta tjedno orošavati. Orošavanje 138

svaki put traje od 10 do 20 minuta. Unatoc tome, utvrdeno je da se ne postižu prinosi kakvi su u

,

~

Pojava prvog plodišta

Japanu. Vjerojatno se ni tako cestim orošavanjem još ne stvara optimalna vlažnost zraka. Zato bi se bolji rezultati mogli ocekivati ako se oblice na isti nacin smjeste u kakav zatvoreni prostor, npr. plastenik ili staklenik. Unutar zatvorenog prostora ipak je lakše stvarati i održavati optimalne uvjete. Gljive shii-take pojavljuju se iste ili iduce godine nakon cijepljenja. Ovisno o postignutim uvjetima pojavljuje se po nekoliko komada na svakoj oblici. .

J'"

J.

Obicno se javljaju u proljece i

jesen kad i priroda pomaže optimslno vlažnim uvjetima. Osim

....~

vlažnosti, (idealno 90 - 95%) u proljece ijesen je najprikladnija i temperatura. Ona, naime, trebada bude 15 - 20 °e. Drvo traje pet do šest godina a nakon toga potrebno ga je zsmijeniti i ponov-

Bogati urod gljive shii-take.

UZGOJ NA SUPSTRATU Za pripremu supstrata podesnog za uzgoj Shii-take, koristi se piljevina hrasta kitnjaka, breze ili johe, cista ili uz eventualni

Oblice su smještene

no cijepiti. Obrani plodovi mogu se odmah koristiti, no mogu se vrlo dobro sušiti i tako sacuvati dulje vrijeme. Poznate su dvije sorte shii-take i to: debelomesnata-donko i tankomesnata - kašin.

u za tu svrhu uredenoj prostoriji

dodatak 5% posija ili 10-20% slame ili dodatka jednog i drugog. Proizvodaci micelija za svaki soj preporucuju odredeni sastav i omjer. Gore navedeni sastojci se uz dodatak vode dobro promiješa-

-.j

139

~L~ll

-

....

Prorastanje supstrata odvija se u vrecici zatvorenoj cepom od vate

ju. Vlažnost supstrata treba biti 65-75% što se provjerava poznatim nacinom stiskanja u šaci. Priredeni supstrat se stavlja u propilenske vrece ili druge otporne na visoku temperaturu, zapremnine cca 3,5 1. Vrece se zatvaraju cepovima od vate. Tako napunjene i dobro zatvorene vrecice se steriliziraju u autoklavu pri temperaturi od 125OC. Ohladeni supstrat nadijeva (cijepi) se pod sterilnim uvjetima sa 6-7% micelija. Nadjevena podloga se stavlja u mracnu prostoriju sa temperaturom 20-24 oc. Tu traje inkubacija 30-60 dana što ovisi soju i supstratu. Slijedeci postupak 140

neophodan za uspjeh uzgoja je 2-3 dan.a..pamakanja proraštenog supstrata u vodi. U tom periodu cijeli supstrat treba biti potopljen u vodi temperature 150C. Nakon toga se supstrat vadi iz vode pa se stavlja u odgovarajucim prostorijama na rešetkaste police da se cijedi. To je period oživljavanja koji traje oko 8 dana na temperaturi oko 15OC.Da bi se u prostoriji što bolje iskoristio prostor, mogu se izraditi specijalne konstrukcije za vješanje, odnosno postavljanje supstrata u nekoliko nivoa. Slijedi period fruktifikacije. Za tu svrhu trebalo bi osigurati prostoriju za smještaj tako da se može lagano prici do svakog proraštenog bloka supstrata.



t ~I

,.;.'"

ShU-rake uzgojena

na supstratu

'-..~. r I

1 Temperatura u prostoriji treba biti 18-190C te da preko noci ne padne ispod 13oc, a vlaga zraka 90-95% što se postiže ovlaživanjem prostora (finim mlaznicama kao magla) svaka 3 sata. Nakraju prostor mora biti osvjetljen najmanje 12 sati dnevno. Nedostaje li dovoljno dnevnog, prirodnog svjetla (pogotovo u kratkim zimskim danima) potrebno ga je nadoknaditi umjetnom fluorescentnom rasvjetom. Fruktifikacija traje otprilike 7 dana. Nakon berbe prvog vala ponavlja se postupak namakanja i slijedeci postupci. Dezinfekcija prostorije za uzgoj shii-take kao i drugih potrepština (alata, posuda, po-

lica i dr), najbolje se provodi takoder formalinom. Upotrebljava se ~ ot~pina formalina ili dimljenje formaldehidom. Postupak poznat kod dezinfekcija uzgaja1išta šampinjona. U literaturi se srecu podaci o vanredno dobrim prinosima na supstratu, koji daleko nadmašuje prinose na oblicama. Spominje se da se u 5 valova uspje ubrati 40-50 % kolicine upotrijebljenog supstrata. Dobar prinos nakon brižljivih priprema i fantasticna cijena shii-take na tržištu (5 i više puta vece od cijene ostalih gljiva), vjerojatno ce opravdati ovaj prilicno složen postupak uzgoja.

.

~

141