Uzgoj stevije
Stevija (Stevia rebaudiana BERTONI) je višegodišnji zeljasti grm iz porodice glavočika (Asteraceae), koji može narasti i do 1 m u visinu. Unutar roda Stevia poznato je oko 150 vrsta – Stevia ovata, Stevia eupatoria, Stevia serrata i, naravno, Stevia rebaudiana koja za razliku od ostalih vrsta iz navedenog roda sadrži značajne količine slatkih glikozida. Listovi stevije su dugi oko 5 cm, a široki oko 2 cm. Svježe lišće stevije ima ugodan slatki okus zbog glikozida steviozida, čiji je ekstrakt 200 do 300 puta slađi od šećera.
Posušeno lišće stevije je oko 40 puta slađe od šećera. U listovima stevije nalazi se osam različitih glukozida, a najznačajniji su steviozid, rebaudiozid A, rebaudiozid C i dulkozid, koji se ovisno o načinu uzgoja i sorti nalaze u lišću u različitim postocima i o tome ovisi koliko će biti “slatki”. Izgled stevije u cvatnji
Primjena stevije Prema novijim svjetskim istraživanjima stevija ima širok spektar primjene i može se koristiti u: • • • •
u proizvodnji sladoleda, keksa i kolača jer stevija ostaje stabilna i na 200 ºC salatama, jelima od sira, tjesteninama, itd. juhama, umacima, raznim predjelima u konzerviranju povrća i voća umjesto šećera, jer ne fermentira.
Ljekovito djelovanje stevije •
•
• •
• •
•
odlična je za dijabetičare jer redovito uzimanje stevije stimulira rad gušterače (stvara se više inzulina posušeno lišće stevije se može koristiti kao zaslađivač i dodatak u različitim mješavinama čajeva, kave, mlijeka, kakaa, voćnim sokovima i ostalim pićima osušeno lišće stevije kao dodatak hrani poboljšava probavu i ima važnu ulogu u odvijanju ostalih procesa u ljudskom organizmu redovitim korištenjem stevije pospješuje se aktivacija enzima u cijelom organizmu, smanjuje se razina “lošeg” kolesterola (LDL-a) i razina glukoze u krvi stevija je bez kalorija, glikemijski indeks (GI) = 0 učestalim korištenjem stevije smanjuje se visoki krvni tlak, pospješuje se prokrvljenost (mikrocirkulacija krvi) u cijelom tijelu poboljšava funkciju miokarda
•
• •
• • • •
stevija ima antiseptičko, antialergijsko i antimikrobno djelovanje (zbog antimikrobnog djelovanja stevija se koristi kao dodatak pastama za zube, a proizvode se i gume za žvakanje) jača regeneracijske procese u organizmu neutralizira toksine i pospješuje njihovo izlučivanje iz organizma (uključujući i radionukleide) usklađuje rad endokrinih žlijezda stimulira digestivne i urinarne procese u organizmu ekstrakt stevije povoljno djeluje na mnoge bolesti kože (kupke za “čišćenje” kože) korištenjem stevije reducira se ovisnost o alkoholu i pušenju, itd.
Generalna preporuka o doziranju pri korištenju stevije je od 3-5 mg/kg/tt (tjelesne težine), ovisno o tome radi li se o čistom ekstraktu stevije (dorađeno) ili samo o prirodno samljevenom suhom lišću. Kvalitetno uzgojena stevija bi mogla stvoriti novu vrijednost u hrvatskom gospodarstvu. Težište naših istraživanja bilo je tehnološke prirode, odnosno stvaranje preduvjeta za brže širenje stevije, a to je proizvodnja sjemena, kvalitetnih reznica i ispitivanje tehnologije uzgoja. Poznato je iz literaturnih navoda da je stevija višegodišnja biljka, kada su klimatske prilike takve da se zimi temperatura ne spušta ispod nule. U protivnom, potrebno je biljke zaštititi od niskih temperatura ili unijeti u zaštićeni prostor. Biljka se može kvalitetno uzgajati oko tri godine, nakon čega je potrebno obnoviti nasad . Prvi preliminarni rezultati pokazuju da se biljka može vrlo kvalitetno uzgajati i u kontinentalnom dijelu sjeverozapadne Hrvatske, jer je dala mnogo kvalitetnog lišća po stabljici, a organoleptička testiranja su pokazala visoki postotak steviozida u lišću. Sušenjem i mljevenjem lišća dobiven je zeleni prah izuzetnih sposobnosti i postojane zelene boje. Steviju je moguće koristiti na taj način, kao i čisti ekstrakt, ali se može napraviti i vodena otopina.
Uzgoj stevije Sjetva – sadnja Stevija se može uzgajati iz sjemena (sjeme - presadnica - sadnja) ili iz reznica. Koju od tih dviju mogućnosti izabrati, ovisi o fi nancijskim mogućnostima, odnosno logistici (zaštićeni prostori, laboratoriji i sl.). Sjeme se sije u zaštićeni prostor i nakon 50-ak dana mala biljka stevije se može presaditi u plastični lončić promjera 10 cm. U našim klimatskim uvjetima biljke stevije se sade na otvoreno polovicom svibnja, kada prođe opasnost od pojave kasnog mraza. Razmaci sadnje ovise o klimatskim uvjetima, pokrivanju i načinu sadnje, a kreću se od 70 cm x 30 cm čime se postiže sklop od 4-5 b/m2.
Tlo Stevija je tolerantna prema tipu tla, ali najbolji rezultati se postižu na pjeskovito-ilovastim tlima. Najvažnije je da tla budu ocjedita i da se voda ne zadržava oko korijena jer može doći do truljenja. Na teškim tlima treba unijeti dosta organske mase čime će se omogućiti dobar vodozračni režim u zoni korijena. Stevija podnosi kiselost tla od 4,5 do 7,5 pH, ali ne raste dobro na zaslanjenim tlima.
Gnojidba Stevija ima relativno malu potrebu za hranjivima u odnosu na druge povrtne kulture. Preporučuje
se gnojidba organskim gnojivima s malim postotkom dušika . Poželjno je gnojiti i kvalitetnim kompostom, pogotovo ako se radi o težem tlu.
Natapanje Stevija ne podnosi konstantnu sušu, pa je ovisno o klimatu potrebno povremeno natapanje. U iznimno vrućim ljetima natapanje u razmacima 3-5 dana održava biljku u najboljem stanju.
Kontrola korova Stevija ne podnosi zakorovljeno tlo jer ima relativno plitak korijen, pa je poželjno pokrivanje (crnim PE folijama) ili povremeno mehaničko uklanjanje korova, ali treba paziti da se pri obradi ne ošteti korijen.
Štetnici i bolesti Zbog njenog slatkog okusa štetnici ju nerado napadaju, pa se ona sadi čak i međuredno s povrtnim biljkama jer repelentno djeluje na većinu insekata. Moguća je pojava nekih gljivičnih oboljenja, ali ako je biljka u dobroj kondiciji, većih oštećenja neće biti.
Berba S berbom se započinje u kolovozu neposredno prije cvatnje i završava prije prvih mrazeva. Može se brati višekratno u razmaku od 7-10 dana, ili odjednom (ručno ili strojno). Prinosi se, ovisno o tehnologiji uzgoja, kreću od 30-40 g/biljci suhog lišća. Nakon berbe glavnu stabljiku stevije treba odrezati na 20 cm, iskopati biljku, staviti je u plastičnu posudu da prezimi na temperaturi iznad nule. U mediteranskom dijelu može prezimiti vani ako se temperatura ne spušta na duže vrijeme ispod -5 °C. Stevia: kako napraviti “tekuć i” zaslađ ivač ?
Uz pomoć ovog recepta napraviti ć ete „tekuć i“ zaslađ ivač gotovo bez kalorija i niskog glikemijskog indexa, a naša „slatka voda“ je ujedno zdrava i ekološki prihvatljiva i što nije za odbaciti u ova recesijska vremena, znač ajno je jeftinija od „komercijalnih“ umjetnih zaslađ ivač a.
Za početak vam trebaju tri stvari; biljka Stevia (moja je na prozoru), mikrovalna peč nica i voda.
Osušeni listovi Stevije
Uberite nekoliko listova Stevije. Operite ih. Stavite lišć e u mikrovalnu. Zatim je uključ ite na srednjoj snazi u intervalima 30-60 sekundi (kako vam listovi ne bi izgorili). Gotovi ste kada je lišć e potpuno suho i lako se lomi pod prstima.
Kako biste izvukli „maksimum“, lišć e je potrebno usitniti. Za toć e vam biti idealno mlinac za kavu. Ukoliko ga je moguć e podešavati stavite ga na što finije mljevenje.
Stevia prah nakon mljevenja
Nakon nekoliko sekundi, vaša Stevia pretvorena je u fini prah. Zakipite dva decilitra vode (na štednjaku ili u mikrovalnoj). U tu posudu dodajte dviječ ajne žlič ice praha od Stevie. Ostavite prah u vodi (koja klju č a), pet do deset minuta. Zatim dobivenu tekuć inu procjedite kroz filter (najbolji su filteri zač aj ili kavu).
Ukoliko svoj „tekuć i“ zaslađ ivač radite na ovaj nač in, krajnji rezultat je zelene boje. Ako istu želite izbjeć i, recept je jednostavan. Istu koli č inu Stevia praha stavite u mlaku vodu. Ostavite da se namač e 24 sata. U poč etku ć e ova tekuć ina biti prozirna. No sa vremenomć e i ona poprimiti zelenu nijansu.
Obje tekućine potrebno je č uvati u frižideru.
Ja u čaj stavljam 1 do 1,5 č ajne žlič ice. Isto tako, tekuć inu smo koristili za izradu mafina i pekmeza od jabuka. Ispalo je odlič no. Slatko, a bez kalorija.
