NARODNO ZDRAVLJE SADIK SADIKOVIĆ
SADRŽAJ Nekoliko opdih savjeta ............................................ .................................................................. ............................................ ........................................... ..................... 16 A - D .......................................... ................................................................. ............................................. ............................................. .............................................. ............................ ..... 18 Astma (zaduha) i pomanjkanje daha............................................. ................................................................... ....................................... ................. 19
Bijeli cvijet ko žena ............................................ .................................................................. ............................................ ........................................... ..................... 20 Bljedobolja............................................ .................................................................. ............................................ ............................................ .................................... .............. 21
Bubuljice po brai, obrvama i čelu ............................................ .................................................................. ........................................... ..................... 22 Kada bradavice ispucaju na prsima ................................ ...................................................... ............................................ ................................ .......... 23 Bradavice na ruci ili licu ............................ .................................................. ............................................ ............................................ ................................ .......... 23 ................................................................. ............................................. ............................................ ............................ ...... 23 Bubrežne bolesti .......................................... Upala bubrega ............................................. .................................................................... ............................................. ............................................ ............................ ...... 24
Bubrežni katar ............................................. .................................................................... ............................................. ............................................ ............................ ...... 25 Kad spadne bubreg .......................... ................................................. .............................................. ............................................. ....................................... ................. 25 ................................................................. ............................................ ............................................. ......................... .. 26 Bubrežni kamenac ........................................... Crveni vjetar ............................................. ................................................................... ............................................ ............................................ ................................ .......... 26 ................................................................. ............................................ .................................... .............. 28 Neurean cvijet ko žena ...........................................
Ka je cvijet ko žena oviše slab ......................................... ............................................................... ............................................ ......................... ... 28 ................................................................. ............................................ ............................................. ......................... .. 28 Veliki cvijet u žene ........................................... Kada se za vrijeme cvijeta osjeda mučnina .......................................... ................................................................. ................................ ......... 28 Kada se cvijet zaustavi ......................... ................................................ ............................................. ............................................ .................................... .............. 29
Protiv izgubljenog mjesečnog cvijeta ............................................ .................................................................. ....................................... ................. 29 Bolest crijeva s krvarenjem .......................................................... ................................................................................ .................................... .............. 29 Proljev i druge bolesti u crijevima ......................................... ............................................................... ............................................ ......................... ... 30 Kolika crijeva......................................... ............................................................... ............................................ ............................................ .................................... .............. 30 Bolest crijeva ............................................ .................................................................. ............................................ ............................................ ................................ .......... 31 Katar u crijevima.......................................... ................................................................. ............................................. ............................................ ............................ ...... 31 Katar crijeva kod ljudi bolesnih na pludima ............................................. .................................................................... ............................ ..... 32 Upala slijepog crijeva........................................... ................................................................. ............................................ ........................................... ..................... 32
Grčevi na čmaru .......................................... ................................................................. ............................................. ............................................ ............................ ...... 33 Čirevi u želucu ............................................. .................................................................... ............................................. ............................................ ............................ ...... 33 jevima ............................................. ................................................................... ............................................ ............................................ ......................... ... 34 Čirevi u cri jevima
Čiridi ili fistule ........................................... ................................................................. ............................................ ............................................ ................................ .......... 35
SADRŽAJ Nekoliko opdih savjeta ............................................ .................................................................. ............................................ ........................................... ..................... 16 A - D .......................................... ................................................................. ............................................. ............................................. .............................................. ............................ ..... 18 Astma (zaduha) i pomanjkanje daha............................................. ................................................................... ....................................... ................. 19
Bijeli cvijet ko žena ............................................ .................................................................. ............................................ ........................................... ..................... 20 Bljedobolja............................................ .................................................................. ............................................ ............................................ .................................... .............. 21
Bubuljice po brai, obrvama i čelu ............................................ .................................................................. ........................................... ..................... 22 Kada bradavice ispucaju na prsima ................................ ...................................................... ............................................ ................................ .......... 23 Bradavice na ruci ili licu ............................ .................................................. ............................................ ............................................ ................................ .......... 23 ................................................................. ............................................. ............................................ ............................ ...... 23 Bubrežne bolesti .......................................... Upala bubrega ............................................. .................................................................... ............................................. ............................................ ............................ ...... 24
Bubrežni katar ............................................. .................................................................... ............................................. ............................................ ............................ ...... 25 Kad spadne bubreg .......................... ................................................. .............................................. ............................................. ....................................... ................. 25 ................................................................. ............................................ ............................................. ......................... .. 26 Bubrežni kamenac ........................................... Crveni vjetar ............................................. ................................................................... ............................................ ............................................ ................................ .......... 26 ................................................................. ............................................ .................................... .............. 28 Neurean cvijet ko žena ...........................................
Ka je cvijet ko žena oviše slab ......................................... ............................................................... ............................................ ......................... ... 28 ................................................................. ............................................ ............................................. ......................... .. 28 Veliki cvijet u žene ........................................... Kada se za vrijeme cvijeta osjeda mučnina .......................................... ................................................................. ................................ ......... 28 Kada se cvijet zaustavi ......................... ................................................ ............................................. ............................................ .................................... .............. 29
Protiv izgubljenog mjesečnog cvijeta ............................................ .................................................................. ....................................... ................. 29 Bolest crijeva s krvarenjem .......................................................... ................................................................................ .................................... .............. 29 Proljev i druge bolesti u crijevima ......................................... ............................................................... ............................................ ......................... ... 30 Kolika crijeva......................................... ............................................................... ............................................ ............................................ .................................... .............. 30 Bolest crijeva ............................................ .................................................................. ............................................ ............................................ ................................ .......... 31 Katar u crijevima.......................................... ................................................................. ............................................. ............................................ ............................ ...... 31 Katar crijeva kod ljudi bolesnih na pludima ............................................. .................................................................... ............................ ..... 32 Upala slijepog crijeva........................................... ................................................................. ............................................ ........................................... ..................... 32
Grčevi na čmaru .......................................... ................................................................. ............................................. ............................................ ............................ ...... 33 Čirevi u želucu ............................................. .................................................................... ............................................. ............................................ ............................ ...... 33 jevima ............................................. ................................................................... ............................................ ............................................ ......................... ... 34 Čirevi u cri jevima
Čiridi ili fistule ........................................... ................................................................. ............................................ ............................................ ................................ .......... 35
Protiv čireva .......................................... ................................................................ ............................................ ............................................ .................................... .............. 35 Da čir ili guta čim prije sazrije ............................................ ................................................................... ............................................. ............................ ...... 35 Za čišdenje utrobe ........................................... ................................................................. ............................................ ............................................. ......................... .. 36 Da dojilji mlijeko obilnije nadolazi......................................... ............................................................... ............................................ ......................... ... 36
Ka se ojiljama mlijeko zapeče, prsa zapale i prokinu ....................................................... ....................................................... 37 ................................................................. ....................................... ................ 37 Ka prsa otvrnu i žlijeze se upale ..........................................
Slabe mliječne žlijeze ............................................ ................................................................... ............................................. ....................................... ................. 38 Dalak (slezenobolja) ............................................ .................................................................. ............................................ ........................................... ..................... 38 Damari pod koljenom .................................. ........................................................ ............................................. .............................................. ............................ ..... 38 Difterija ............................................. ................................................................... ............................................ ............................................. ........................................ ................. 38 Divlje meso ........................................... ................................................................. ............................................ ............................................ .................................... .............. 39 Drhtanje ruku i nogu ........................................... ................................................................. ............................................ ........................................... ..................... 40
Katar ušnika ............................................ .................................................................. ............................................ ............................................ ................................ .......... 40 E - I ................................................ ....................................................................... ............................................. ............................................ ............................................. ......................... .. 41 Epilepsija ili padavica ....................... .............................................. .............................................. ............................................. ....................................... ................. 41
Fras (grč koji nastaje o straha) ............................................ .................................................................. ............................................ ......................... ... 43 Fistule na zubnom mesu (vii čirevi) ............................................. ................................................................... ....................................... ................. 43 Protiv gripe ........................................... ................................................................. ............................................ ............................................ .................................... .............. 43 Groznica............................................ .................................................................. ............................................ ............................................. ........................................ ................. 43
Grčevi u želucu i slaba probava .......................................... ................................................................ ............................................ ............................ ...... 44 Razni grčevi ........................................... ................................................................. ............................................ ............................................ .................................... .............. 45 Grčevi u trbuhu............................................ ................................................................... ............................................. ............................................ ............................ ...... 45 ................................................................. .................................... ............. 45 Želučani i trbušni grčevi ko male jece ..........................................
Grč u nogama ........................................... ................................................................. ............................................ ............................................ ................................ .......... 46 ................................................................... ............................................ ............................................ ................................ .......... 46 Glista obična .............................................
Otečene žlijeze (guke) .......................................... ................................................................. ............................................. ....................................... ................. 46 Kad oteknu vratne žlijeze (guke) i ostranjenje guše .......................................... ........................................................ .............. 46 Guke po vratu od nazeblina ......................................................... ................................................................................ ........................................ ................. 46 ............................................................... ............................................. ........................................ ................. 47 Otečene žlijeze ili guke .........................................
Upala žlijeza ili guka ............................................. .................................................................... ............................................. ....................................... ................. 47 Gnojne guke ............................................. ................................................................... ............................................ ............................................ ................................ .......... 47
Za škrofulozne ili sifilistične guke .......................................... ................................................................ ............................................ ......................... ... 48
Guke ili škrofule ko jece ................................................................................................... 48 Otekline ili guke na koljenu .................................................................................................. 48 Razni lijekovi protiv guše ...................................................................................................... 48 Upala krajnika....................................................................................................................... 49 Hrapav glas ........................................................................................................................... 50 Protiv katara u grlu ............................................................................................................... 50 Grlobolja ............................................................................................................................... 51 Glavobolja od navale krvi u glavu......................................................................................... 51 Tupa bol u glavi .................................................................................................................... 51
Žestoka glavobolja u potiljku ................................................................................................ 52 Česta glavobolja zbog loše probave ..................................................................................... 52 Protiv glavobolje i vrtoglavice .............................................................................................. 52 Glavobolja zbog neuroze ...................................................................................................... 52
Bol u sljepoočnicama ............................................................................................................ 53 Nahlada i trganje u glavi ....................................................................................................... 54 Glavobolja od koje svaka vlas boli ........................................................................................ 54
Liječenje hipohonrije .......................................................................................................... 54 Protiv nezdrave i pokvarene hrane ...................................................................................... 55 Protiv hunjavice i katara ....................................................................................................... 55
Išijas (kukobolja) ................................................................................................................... 56 Kada se noga ili ruka iščaši ................................................................................................... 56 J - Lj ........................................................................................................................................... 57
Za jačanje nakon teških bolesti ............................................................................................ 57 Za jačanje crijeva i želuca ..................................................................................................... 57 Bolesti jetre .......................................................................................................................... 57
Bolesti kralježnice ................................................................................................................. 58 Grušanje krvi - čišdenje krvi .................................................................................................. 59 Protiv grušanja krvi ............................................................................................................... 60 Za čišdenje krvi ..................................................................................................................... 60 Krvarenje .............................................................................................................................. 62
Povradanje krvi ..................................................................................................................... 62 Bolest krvavih mrlja .............................................................................................................. 63
Krvavo mokrenje .................................................................................................................. 63 Velika navala krvi kod rodilja................................................................................................ 64
Neurenost krvotoka ko žena ............................................................................................ 64 Kada kap mozak udari .......................................................................................................... 64 Giht ili kostobolja.................................................................................................................. 66
Bolovi u križima .................................................................................................................... 67 Protiv kašlja i rashlae .......................................................................................................... 68 Za lagano izlučivanje sluzi ko velikog kašlja ....................................................................... 68
Protiv kašlja hripavca ............................................................................................................ 68 Protiv prsobolje i kašlja ........................................................................................................ 68 Lijek protiv kamena u žuči, bubrezima i mjehuru ................................................................ 69 Kostolom .............................................................................................................................. 70 Kila ........................................................................................................................................ 70 Protiv ispadanja kose ........................................................................................................... 70 Protiv pjega i krastica na licu ................................................................................................ 71
Liječenje raznih lišaja ............................................................................................................ 71 Vlažni lišaj ............................................................................................................................. 72 Suhi lišaj ili perutac ............................................................................................................... 72 Lišaj (lupus) koji kožu izjea ................................................................................................. 72 Bolovi u leđima ..................................................................................................................... 73 Za ljepotu, mladost i gipkost ................................................................................................ 73
Suhi ljuskavi takozvani goveđi lišaj ....................................................................................... 73 M - O ......................................................................................................................................... 75 Mora ..................................................................................................................................... 75 Malarija................................................................................................................................. 75 Melankolija ........................................................................................................................... 76 Mucanje ................................................................................................................................ 77 Bolovi u maternici................................................................................................................. 77 Kada maternica spadne ........................................................................................................ 77 Kad maternica spadne od nazeblina .................................................................................... 78 Micina ................................................................................................................................... 78
Katar mokradnog mjehura .................................................................................................... 79
Upala mokradnog mjehura ................................................................................................... 80 Bol u mjehuru ....................................................................................................................... 80
Kaa mokrada prži ................................................................................................................ 80 Protiv mokradnog gruška i kaa stane mokrada .................................................................. 80 Savjeti i lijekovi za mijenu ko žena ..................................................................................... 81 Preveliko krvarenje............................................................................................................... 81 Oteklina spolnih organa ....................................................................................................... 82
Mijena ko muškaraca ......................................................................................................... 82 Umor i obamrlost mišida ...................................................................................................... 83
Otečene noge ujutro ............................................................................................................ 83 Otečene noge uvečer ........................................................................................................... 84 Znojenje nogu....................................................................................................................... 84 Kada udare u koljena veliki bolovi ........................................................................................ 85 Slabost u nogama kod starih ljudi ........................................................................................ 85 Hladne noge ......................................................................................................................... 85
Žulj (mjehur) na nozi koji se obudom nažulja. ...................................................................... 85 Kada noge ili ruke zamiru ..................................................................................................... 86 Kada se nekom smrznu noge ili ruke.................................................................................... 86 Nazebline ili ozebline............................................................................................................ 86
Nautost u želucu i trbuhu ................................................................................................... 87 Napuhanost (vjetrovi) .......................................................................................................... 87
Ka netko ne može jesti, nejelost ........................................................................................ 87 Katar u nosu ......................................................................................................................... 88
Čir ili polip u nosu ................................................................................................................. 88 Začepljen nos ........................................................................................................................ 88 Protiv crvenog nosa .............................................................................................................. 89 Kada krv na nos navali .......................................................................................................... 89 Protiv neuroze ...................................................................................................................... 90 Neurozna vrtoglavica (nesvjestica) ...................................................................................... 90
Češda nesvjestica .................................................................................................................. 90 Nesanica ............................................................................................................................... 91 Nespavanje zbog glavobolje ................................................................................................. 92
Bol očiju ................................................................................................................................ 92 Titranje i mrak pre očima ................................................................................................... 93 Ako očima svjetlo škoi ........................................................................................................ 93 Biona ili poganac .................................................................................................................. 93
Jačanje očiju ......................................................................................................................... 94 Osip....................................................................................................................................... 94 Otok ...................................................................................................................................... 95 Tvrde otekline....................................................................................................................... 95
Ka otekne žličica ................................................................................................................. 95 Melem za opekline ............................................................................................................... 95 Ospice crne i bijele ............................................................................................................... 96 Otrovanje krvi....................................................................................................................... 96 Otrovanje jelom.................................................................................................................... 97 Otrovanje olovom................................................................................................................. 97
Ovapnjenje žila ..................................................................................................................... 98 P - Š ......................................................................................................................................... 100
Bolesti pluda ....................................................................................................................... 100 Razne pludne bolesti........................................................................................................... 102 Upala porebrice .................................................................................................................. 103 Kada se proguta kakav predmet......................................................................................... 103
Kaa se iz pluda izbaci krvava sluz ...................................................................................... 104 Krvarenje iz pluda ............................................................................................................... 104 Pludni katar ......................................................................................................................... 104 Katar pludnih vrhova .......................................................................................................... 105
Čišdenje pluda ..................................................................................................................... 105 Prijedor (bruh) .................................................................................................................... 105 Proljev s krvlju od nahlade ................................................................................................. 105
Povradanje uz proljev ......................................................................................................... 106 Za popravak loše probave .................................................................................................. 106 Protiv tvrde stolice i za dobru probavu .............................................................................. 107
Kaa se ima previše pljuvačke ............................................................................................ 107 Često i ugotrajno porigivanje ......................................................................................... 107
Lijek protiv povradanja ....................................................................................................... 107 Za one koji mnogo piju ....................................................................................................... 108 Kad koga bijesan pas ugrize ............................................................................................... 108 Perutac ............................................................................................................................... 108 Protiv prhuti u glavi ............................................................................................................ 108
Potkožnjaci ......................................................................................................................... 109 Potkožnjaci ko jece ......................................................................................................... 109 Za lak porođaj ..................................................................................................................... 109 Probadanje ......................................................................................................................... 109 Rane na nogama ................................................................................................................. 110 Udarac bez rane i s ranom.................................................................................................. 110 Melem za zacjeljivanje rana ............................................................................................... 110
Ka se tko poreže, rani ili opeče ........................................................................................ 111 Zaustavljanje krvi................................................................................................................ 111
Izvlačenje stranog tijela iz rane .......................................................................................... 111 Liječenje reume .................................................................................................................. 111 Reuma u zglobovima .......................................................................................................... 112 Zastarjela reuma................................................................................................................. 113
Kronični reumatizam .......................................................................................................... 114 Reuma mišida ..................................................................................................................... 114 Trganje u udovima .............................................................................................................. 114 Protiv raznih bolova u ruci i nozi ........................................................................................ 114
Ka se osjeda velika slabost ................................................................................................ 114 Velika slabost probavnih organa ........................................................................................ 115 Strah ................................................................................................................................... 115 Beskrvica, slabokrvnost ...................................................................................................... 115
Ekstrakt za jačanje i protiv slabokrvnosti ........................................................................... 115 Upala sluznica..................................................................................................................... 116 Skorbut ............................................................................................................................... 116 Protiv skorbuta ................................................................................................................... 116 Bolesti srca ......................................................................................................................... 117 Klonulost srca ..................................................................................................................... 117
Za oved slab puls............................................................................................................... 117 Otekline oko srca ................................................................................................................ 117 Usaljeno srce ...................................................................................................................... 118 Lupanje srca........................................................................................................................ 118 Kada srce drhti ili trepti ...................................................................................................... 119
Za jačanje srca .................................................................................................................... 119 Srobolja, grža ili crveni proljev (ysenteria). .................................................................... 119 Zatvorena stolica ................................................................................................................ 120 Svrab ................................................................................................................................... 121
Šederna bolest .................................................................................................................... 122 Šuljevi (hemoroii) ............................................................................................................. 124 Štucavica ko oraslih ........................................................................................................ 125 Štucavica ko male jece ................................................................................................... 125 T - Ž ......................................................................................................................................... 126
Tifus, pošalina ili pjegavac .................................................................................................. 126 Paratifus ............................................................................................................................. 127 Trbobolja ............................................................................................................................ 127
Kaa jecu trbuščid boli ...................................................................................................... 128 Otekline na trbuhu ............................................................................................................. 128 Upala potrbušnice .............................................................................................................. 128 Tuberkuloza ........................................................................................................................ 129 Trakavica............................................................................................................................. 130 Bol u tabanima ................................................................................................................... 131 Bolesti uha.......................................................................................................................... 131 Katar uha ............................................................................................................................ 131
Ko zastarjelog ušnog katara ............................................................................................. 132 Upala uha ........................................................................................................................... 132
Kaa curi iz ušiju ................................................................................................................. 132 Reumatični bol u uhu ......................................................................................................... 133 Bol uha................................................................................................................................ 133 Bol uha kod djece ............................................................................................................... 134
Svrbež i zujanje u ušima ..................................................................................................... 134
Poušnice ........................................................................................................................... 134 Trganje u uhu i gluhoda ...................................................................................................... 134 Ostranjenje uholaže iz uha ............................................................................................... 135 Ulozi .................................................................................................................................... 135 Uzetost ili obamrlost .......................................................................................................... 135 Umor, glad i studen ............................................................................................................ 136 Zaudaranje iz usta .............................................................................................................. 136 Vodena bolest..................................................................................................................... 136
Trbušna voena bolest ....................................................................................................... 137 Trbušna voena bolest zbog trunode. .............................................................................. 138 Daljnji lijekovi protiv vodene bolesti .................................................................................. 138
Vjetrovi i napuhavanjanje u trbuhu i želucu ...................................................................... 139 Ka čovjek vene .................................................................................................................. 140 Protiv vrudice ...................................................................................................................... 140 Bolovi u vratnim žilama i potiljku ....................................................................................... 140 Oteklina vrata ..................................................................................................................... 140 Ljekovitost vode kod raznih bolesti .................................................................................... 140
Venerične bolesti ................................................................................................................ 141 Razni lijekovi za čišdenje krvi ko veneričnih bolesti ......................................................... 142 Zubobolja ............................................................................................................................ 143 Slabi zubi............................................................................................................................. 143 Za zatvor ............................................................................................................................. 144 Zanoktica, gnojenje nokata ................................................................................................ 144
Nodno znojenje ................................................................................................................... 144 Znojenje ispo pazuha s neugono teškim kiselim vonjem ...............................................144 Znojne ruke......................................................................................................................... 145
Žvale ................................................................................................................................... 145 Žuljeve (kurje oči) ............................................................................................................... 146 Proširenje žila ..................................................................................................................... 146 Ostranjenje žučnog kamenca bez bola ............................................................................ 146 Žuč ...................................................................................................................................... 147 Rastrojeni živci .................................................................................................................... 147
Protiv velike žeđi ................................................................................................................ 148
Protiv žgaravice .................................................................................................................. 148 Razraženost živaca ........................................................................................................... 148 Živčano trzanje ................................................................................................................... 149 Upala živaca s bolovima ..................................................................................................... 149 Žutica .................................................................................................................................. 149 Kronična žutica ................................................................................................................... 150 Daljnji lijekovi protiv žutice ................................................................................................ 150 Njega želuca ....................................................................................................................... 151 Želučani katar ..................................................................................................................... 151 Grčevi u želucu ................................................................................................................... 152 Struna želuca ...................................................................................................................... 152 Njega jeteta i trunoda ..................................................................................................... 152 Njega djeteta .................................................................................................................. 152 Hrana .............................................................................................................................. 153 Spavanje i njega .............................................................................................................. 153 Prve bolesti..................................................................................................................... 154
Neonošča .................................................................................................................... 154 Bljeoda, slabunjavost i slabokrvnost ............................................................................ 155 Rahitis i katari ................................................................................................................. 155
Nečista krv ...................................................................................................................... 155 Povradanje i proljev ........................................................................................................ 156 Povradanje hrane ............................................................................................................ 156 Engleska bolest (rahitis................................................................................................... 156
Fras (grčevi ..................................................................................................................... 157 Trunoda žene ................................................................................................................ 157 Liječenje voom, zrakom, suncem ..................................................................................... 158 Gaženje po hlanoj voi ..................................................................................................... 158 Hladna polubanja ............................................................................................................... 159 Topla voda .......................................................................................................................... 159 Topla polubanja.................................................................................................................. 159 Gimnastika.......................................................................................................................... 160
Zračne banje ....................................................................................................................... 160 Sunčane banje .................................................................................................................... 161 Liječenje vodem .................................................................................................................. 161 Najstariji kudni lijekovi ........................................................................................................ 162 Mlijeko ................................................................................................................................ 162 Med .................................................................................................................................... 163 Ocat .................................................................................................................................... 164 Ulje ..................................................................................................................................... 165 Luk (crveni) ......................................................................................................................... 165
Češnjak (bijeli luk) ............................................................................................................... 166 Kupus (zelje) ....................................................................................................................... 166
Ilovača ................................................................................................................................. 167
Dragi moji čitatelji!
Nisam učen čovjek, niti sam vješt u pisanju a bih mogao ovoj vrijenoj knjizi iskititi pregovor na način kako to rae ljui o pera. Iako sam o svojih mlaih ana tražio u stranim i omadim knjigama znanja u liječenju ljui, ipak se cijeli moj ra teme lji uglavnom na ugogoišnjem iskustvu i pronalaženju ljekovitih trava, kojima obiluje naša zemlja. I mislim a se ne varam ako kažem a je iskustvo poneka bolje o velike nauke. Zravlje je najvede blago na svijetu i teško onome tko ga ne zna čuvati, j er bolest dolazi na kilograme, a olazi na grame. Zrav čovjek je vear, ra ga krijepi, a život veseli. On je i u starosti bodar, jer se ne stari od godina nego od bolesti.
Bolestan čovjek je mrk i mrzovoljan, bolest mu pomračuje ušu i zanosi misao, izb jegava ra, izbirljiv je u hrani, uobražava a je bolesniji i janiji nego što jest te je na smetnji i sebi i svojima. Mnoge uševne mane i poroci imaju korijen u tjelesnim bolestima. Zato treba čuvati zravlje. A ako ga izgubimo, treba što prije tražiti lijeka, dok ne bude kasno.
Gje ima liječnik i gje to bolesnik može, najbolje je zatražiti o njega pomod, jer ako je liječnik savjesno učio, on zna mnogo i može pomodi. To treba učiniti osobito ko bolesti koje moerna meicina najsigurnije liječi, kao što su sifilis, difterija itd.
Tamo gje nema liječnika, o avnih avnina su se ljui sami liječili ili tražili savjet o iskusnih narodnih ljekara, koji su ili predajom od oca na sina, ili kao samouki naukom i iskustvom stekli stanovito znanje. Zar nije i znanstvena medicina skoro sve svoje znanje crpila iz narodnih lijekova, koji se i
anas aju umjetno prerađeni i proaju u apotekama? Pa i ti prerađeni lijekovi u najviše slučajeva pomažu samo naravi koja se oupire i svlaava bolesti koje napanu čovjeka. Po mome mišljenju trave su najpriklanije za liječenje. Čovjek je stvoren za biljnu hranu, a to se vii po njegovim zubima, želucu i crijevima. Meso ga samo kvari, pa ljui koji jeu tešku hranu kao govedinu, svinjetinu, svinjsku mast, lako na ginju svim mogudim bolestima, slažu oko srca nepotrebno salo i teško se oupiru jačim bolestima. Alkohol, pomanjkanje gibanja i svježeg zraka skraduju život. Oni ljui koji su vezani uz sjeenje počinju poslije četresete goine pobolijevati. I prvi liječnički savjet je a ostave meso i a se vrate biljnoj hrani. I, uistinu, ima osta vrsta voda i povrda koji čiste krv, pospješuju probavu i čuvaju tijelo o raznih bolesti.
Sigurno ste opazili a mnoge životinje, ka obole, osobito one koje se hrane mesom, kao recimo mačka, nede jesti meso, nego se ovuku u vrt te kopkaju, traže ljekovitog bilja o kojeg de ozraviti. Pa kako ona a ljekovite trave ne koriste čovjeku, kojemu je bilje oređeno za hranu!
Po mome znanju, ljekovite biljke više puta mogu bolje pomodi nego o njih napravljeni lijekovi kemijskim putem, jer se može vrlo lako ogoiti a se ko prerae ne upotrijebe svježe trave, a mogu ugim stajanjem izgubiti mod i snagu. Osim toga, trave iz južnih krajeva, osobito iz krša, mnogo su ljekovitije ka ivlje rastu nego ka se uzgoje umjetno u sjevernim krajevima, gje ni zemlja nije kao kraška, a ni sunce ne sije tako jako kao ko na jugu. Da se u to uvjerite, uzmite dva deke kamilice koja raste u Slavoniji, a uzmite dvije de ke iz Dalmacije,
pa i o jene i o ruge napravite čaj i vijet dete i po ukusu i po mirisu a je između ta va čaja velika razlika. Koliko ljekovitosti imaju trave iz raznih k rajeva, možemo lako raspoznati i po meu, koji
spaa sigurno u najbolje omade lijekove i najzraviju n ajzraviju hranu. Ka bi ljui živjeli kako to njihova narav traži, bilo bi vrlo malo bolesti. Mlijeko, sir, kruh, maslac, ulje o masline, zelen, povrde i vode tr ebalo bi biti ljudska hrana. Ljudi se moraju čuvati a buu u pidu i hrani umjereni, a ne jeu i ne piju pre - hlano i prevrude, a hranu obro prežvaču, a paze na se, a se peru i čiste i a rae, jer znojenjem z nojenjem otječu iz tijela školjivi sokovi. Uz to bi b i trebali piti čajeve o ljekovitih trava, koji de pomodi unutarnjem čišdenju i ovratiti mnoge bolesti. Ako bolest pak uza sve to ođe i navali temperatura, treba pomodi a se savlaa, a zato je najbolje oredi se svih gornjih mesnatih hrana i postiti. Me i kuhano ovčje ili kravlje mlijeko ovoljni su a nas orže u snazi. Nema ništa gore negoli bolesnika natrpavati mesnatom hranom a tobože ne oslabi. Mršavljenje mu nede naškoiti, nego naprotiv, osloboiti mu srce nepotrebna sala i ojačati ga.
Ovakvim bolesnicima ajte kuhanu vou s raznim travama ili sokom o naranče ili limuna, jer nekuhana voa, voa, osobito gje nema izvora, nije uvijek zrava, a i živa voa ima u sebi sebi gjegje osta vapnenca te može i zravu čovjeku nagnati bolesti u jetra, bubr ege i mjehur. Ako bolest nije teška, neka bolesnik ne ostavlja ra pa bio i najlakši. Nema ništa strašnije nego ka se bolesnik samo bavi mišlju o svojoj bolesti. On se treba uvjeravati a de ozraviti, a mora ozraviti. On se treba s bolešdu hrvati, a ne poledi joj. »Ja se ne am« govori svaki pametan bolesnik, jer uzalu se tijelo opire bolesti ako joj uša poliježe. Zato stari i iskusni liječnici nikaa ne plaše svoje bolesnike, nego ih, pocjenjujudi bolest, hrabre i poižu iz potištenosti. Duševne boli zajeno s tjelesnim ostavljaju na licu, u očima, u mišidima i na čitavom tijelu viljive tragove. Bolesnikovo srce rugačije kuca. Bolesnik se rugačije ponaša, rugačije govori, rugačije se rži nego zrav z rav čovjek. Ovakvi znaci, koje liječnici zov u simptomima, otkrivaju vještom liječniku bolesti o kojih bolesnik boluje. Ali za to otkrivanje nije ovoljno samo znanje, nego je potrebno dugo iskustvo i upoznavanje samo onih znakova koji su za pojeinu bolest olučni. Uz to je potrebna i velika pažnja prilikom samoga pregledavanja
bolesnika. Meni se ogoilo a su mi olazili tražiti savjet ljui potpuno zravi samo a me
iskušaju. Opip bila i jean ubok pogle bio mi je ovoljan a ih otpremim s posmijehom. Jer nema toga bolesnika koji može ko pregleavanja biti miran, čije bilo nede oati uševni nemir, čije de lice ostati ravnoušno i oko muro. Ne, moji bolesnici olaze tjelesno i uševno bolesni, oni za vrijeme preglea trpe i naaju se, ali oni olaze uševno umireni s nadom u ozdravljenje. S raznih strana stižu mi pitanja kako ja raspoznajem razne bolesti. Vedina mojih bolesnika
me proglasiše viovitim. Na ova pitanja teško je ogovoriti. Poznavanje bolesti nije lak posao, za to treba ne samo poznavanje njenih vanjskih znakova nego poznavanje i uše bolesnikove i našega čovjeka napose. A sada da se vratim na ljekovite trave.
Ka ste gjekaa stupali kroz neobrađenu leinu, kako li ste se ljutili skiajudi sitne ploove čička sa svojih nogavica. Ili ako vas je negje u staroj ziini opržio list sakrivene koprive, kako li ste prezirno grili nemarnog gospoara, koji pušta a a mu se širi ovakav korov. Pa ipak niste bili u pravu. Ove prezrene trave kao i stotinu ostalih neuglednih i divljih, imaju
čuesnu mod čuvanja i vradanja zravlja. U ovoj knjizi nadi dete njihova imena i točan opis, a za nepoznate vrste i njihovu sliku. S vaki o vas koji je sam sebi prijatelj neka ih čuva, njeguje, širi i sabire. Njima su se liječili naši stari, njima su junaci viali svoje teške rane, njihovu mod su opjevale narone pjesme, gje dete čuti kako su njima vile u planini pružale pomod ranj enim junacima. One su, napokon, i najjeftinije najjeftinije i svakom svakom pristupačne, pristupačne, a najljekovitije su u najvedoj pustoši, po visokim planinama ili močvarama aleko o graova i apoteka. U ovoj knjizi sabrani su recepti za razne bolesti, a svugdje je navedena mjera i način
pripremanja. Velik broj potječe o mene samoga, ok je ostalo uzeto iz starinskih knjiga te iz recepata priznatih naronih liječnika sviju naroa. Ja sam sve to pregleao i našao a su ovo izvrsni lijekovi, koji ni u jenom slučaju ne mogu škoiti, a mogu samo koristiti. Kod toga sam osobito pazio a razmjeri i mjere pojeinih trava buu raije manji. Ne može se za svakoga oreiti točna količina, jer de ko jenoga i najmanji io proizvesti isti učinak, ok ko ruge osobe treba eset puta veda oza. Svatko neka na sebi okuša jelovanje lijeka, pa ako je preslab, neka ga pojača, a ako je prejak, neka upotrijebi manju količinu trave. Ovo je razlog zašto nisam opustio a se u ovu knjigu unesu neki lijekovi koji su - iako brzo i u najviše slučajeva si gurno djeluju - ipak prejaki i mogu se davati samo jakim ljudima zdrava srca. Liječenje po ovoj knjizi proračunato je na uže vrijeme i bolesnici moraju biti strpljivi i točno se ržati propisanih uputa ako žele potpuno ozraviti. Bolesnik traži zravlja, a svejeno je gje de ga nadi. Ovo je tako velika istina a su i neki liječnici olazili k meni na savjet, a ja sam im nastojao pomodi, pa se mogu poičiti što među njima imam iskrenih prijatelja koji pravilno ocjenjuju moj nesebičan ra. To su ljui vel ika uglea, puni nauke i obri praktičari, koji su svjesni a, kako kaže naš naro, samo svi ljui sve znaju, pa ne podcjenjuju ni moje iskustvo.
Neka ovi moji savjeti onesu obilna ploa i povrate bolesnima najviše blago na svijetu zdravlje. Njihova s reda bit de mi najveda plada. U to ime, ragi moji čitatelji, ja vas sve najsračnije pozravljam. Saik Saikovid, Ljubuški, ne 1. svibnja, 1928.
Nekoliko općih savjeta
Bolesti koje su navedene u ovoj knjizi svrstane su po abecedi.
Ko težih bolesti naveeni su i uzroci, tj. kako se te bolesti obivaju, znaci po kojima se bolesti raspoznaju i način kako se one liječe. Lijekovi koji se savjetuju u knjizi pomažu ka se bolesnik točno rži uputa i ka ih uzima uže vremena. Ovo ipak ne znači a liječnika treba smatrati nepotrebnim. Ko svih bolesti, ok još nije stigao liječnik i ustanovio bolest (ijagnozu), treba bolesniku najprije pružiti klizmu a se iz crijeva što pri je uklone otrovni plinovi i nečist, a zatim staviti obloge, koji ni u jenom slučaju ne mogu škoiti. Bolesnicima koji imaju temperaturu (groznicu) stavljaju se hladni oblozi, a topli onima
kojima je hlano ili rhte o zime. Za obloge se uzima čista voa, ili se ova pomiješa sa octom, ovar o trine ili slame o zobi. Svaki oblog, bio hlaan ili vrud, mora se previti suhim i toplim oblogom a hlaan zrak ne može oprijeti o tijela. Samo ovakvim postupkom postižu se željeni uspjesi. Oblozi ublažuju bol , otvaraju pore, pospješuju izlučivanje otrovnih sokova, rastereduju ra srca i ved u zametku lome oštricu bolesti.
Slabokrvnima, živčano rastrojenim i jako slabim ljuima, kao i jeci, ne smiju se stavljati oblozi sa sasvim hlanom voom rai razraženosti živaca. Za ovakve bolesnike voa mora biti temperirana ok se postupno ne priviknu na hlanu vou. Ako se bolesnik osjeda neugono zbog hlanih obloga ili ako ga počne tresti zima, taa se hlaan oblog mora odmah skinuti i zamijeniti toplim. Hladni obl ozi se mijenjaju svakih 1 i pol sat, a vrudi svako pola o 3/4 sata. Pri mijenjanju vrudih obloga treba tijelo češde i brzo oprati voom i octom upola. I ko velike temperature nije obro bolesniku stavljati obloge s leom, ved samo s dosta hladnom vodom i mijenjati ih svakih 5-10 minuta.
Bolesnik ne smije biti nikaa oviše pokriven, a rublje se mora što češde mijenjati i ko pranja obro iskuhati. Kaa se bolesnik znoji, čim se obro oznoji, treba ga brzo oprati i navudi mu ugrijano čisto rublje. Isto se rublje ne smije osušiti i ponovno upotrebljavati, ved ga treba oprati i dobro iskuhati.
Kaa se ko čireva i rana, zbog uporabe lijekova, počne izlučivati gnoj i nečist u vedoj mjeri, treba na cijeli organizam jelovati a što jače izlučuje, jer samo se ona bolesnik može spasiti ako se sva nečist izvuče kroz rane. Nakon toga rane brzo zacjeljuju. Zacjeljivanje rana prije vremena uništilo je mnoge ljue. Pri upotrebi čajeva treba paziti a je bilje svježe, jer staro je ishlapljeno i nema nikakve vrijenosti. Ako se s čajem uzima me, treba ga s čajem i prokuhati a bolje jeluje. Čaja treba uzimati pomalo, ne preveliku količinu ojenom, a ne preoptereti ra želuca. Ko čajeva je naveeno a ih se po nekoliko vrsta uzima i zajeno kuha. Ako nije mogude obiti u pravi čas više vrsta, ovoljno je a se uzme jena, ali je svakako bolje miješati više vrsta, jer se postižu bolji uspjesi. Stara je rečenica i u liječničkim krugovima vrlo uvažena: »Koliko ima ljui, toliko ima i bolesti«. Dakle, jenome koristi ovaj čaj bolje, a rugome onaj, ok miješani svakome koriste, jer u jelovanju jena biljka rugu popunjava.
Pošto nema svaka obitelj vagu a može bilje koje uzima za čaj vagati, taa neka se računa a jena ravno napunjena žlica osušenog i isitnjenog bilja saržava 3 g, a mala žlica o čaja ravno napunjena 3 g bilo kojeg sjemena ili kore. Za obloge i ispiranje uzima se 2 -3 i do 4 puta više čaja o količine koju pijemo.
Za svaku bolest ima u ovoj knjizi više recepata. Bolesnik neka upotrebljava onaj koji mu najviše ogovara i koji može najlakše uzimati. Ako mu taj za neko vrijeme ne bi pomogao, taa neka pokuša liječenje rugim, na koji njegov organizam više reagira.
A - D
Astma (zaduha) i pomanjkanje daha
Poteškode u isanju znaci su različitih bolesti, kao: žrijela, žlijeze štitnjače, ušnika, pluda, srca ili grunog koša. Oražava se u napaima kao a de se bolesnik ugušiti, strahovanjem, te kratkom ili teškom isanju. Uzroci su sužavanje i grčevito stezanje trepeljika u ušniku, otečena sluznica i proširenje pludnih mjehurida. Kada napad nastupi, treba ruke do ramena staviti u dobro toplu vodu i bolesniku dati da
popije omah jenu šalicu vrude crne kave. Nakon toga treba uzeti jako vrudu kupku o 15 20 minuta za noge i umočiti ih o koljena. Čim se noge iz vrude voe izvae, treba ih staviti 1 minutu u hlanu vou i pokretati ih kao a se gazi po voi. Zatim treba bolesniku pružiti 1 šalicu jako toplog čaja o 6 g petoliste steže (Potentilla anserina L), kadulje i istucanih smrikovih boba, te 2 g pelina, s 3 žlice mea i pola litre voe. Sve to treba kuhati petnaest minuta, zatim preliti na 6 g kamilice, pomiješati, poklopiti i 5 minuta ostaviti poklopljeno, nakon toga procijediti. Preko prsiju, a k o žešdih bolova i preko želuca i trbuha, stave se bolesniku šestostruki vrudi oblozi s odvarom od tri- na, ili s pola vinskog octa i pola vode. Suhim i toplim previti. Obloge
treba svakih četvrt sata obnavljati. Dnevno treba uzeti 3-4 žlice baemovoga ulja i po 2 šalice čaja, svako pola sata po gutljaj o 5 ag ječmene kaše, 1 i pol ag islanskog lišaja i 25 g korijena o slaiša. Ječ - mena kaša,
lišaj i slaiš kuhaju se u 2 i pol litre voe, obro poklopljeno, tri sata, nakon toga se procijei kroz sitno cjedilo. Bolesniku se daje dnevno i 2 -3 čašice vina o ružmarina, a 3 tjena 2 puta nevno na vrhu noža u prah istucanog korijena o ooljena (Valeriana officinalis L.). Osim toga, treba svako jutro kod umivanja pola minute polijevati vrat hladnom vodom, a 3 tjedna dnevno uzimati hladnu polu- kupku, i to postupno od 10 sekundi do jedne i pol minute s
pranjem leđa. Svaku večer prije lijeganja u krevet treba hoati 1 minutu po hlanoj voi. Kasnije je dovoljno uzeti polukupku 1-2 puta tjedno, i to jednom gornje, a jednom donje tijelo polijevati vodom. Glavno je kretati se po svje- žem zraku i uboko isati, osobito po šumama crnogorice. Dalje treba uzimati i zračne banje, isprva 3 -4 tjedna, dok se tijelo ne privikne, praviti te kupelji u sobi kod otvorenih prozora, 2-6 minuta, kasnije u prirodi,
najbolje na svježem šumskom zraku. Pri tome se ojeda polako skia i ispruženom rukom se čitavo tijelo lagano trlja i uboko iše. Zatim treba tjelovježbu činiti, brzo hoati i kretati se, ali pri tome gledati da se tijelo ne umori. Zračne kupke počinju s 5 minuta i svaki se an prouljuju za 5 minuta, ok se ne ostigne četvrt sata. Sipnja ili zauha te kašalj i muka u prsima liječi se također ostrugovinom. Skuha se ostrugovina ili malinjak crveni (Rubus caesius L.), bokvica (za muške muška bokvica, za ženske ženska bokvica) i cvijet ili list bazge. Sve se to zajeno skuha, pa se ta voa (čaj) malo ohlai i pije. Pije se i nezaslađena, i to izjutra, u pone i navečer po 1 -2 šalice. Tako neka rai svatko tko ima s ipnju, kašalj ili ga steže u prsima ok ne osjeti a mu je bolje. Za slabost u prsima uzme se ječam, ka počne pucati i ižopa trava, pa se zajeno s ječmom prokuha, procijedi i ta voda pije.
Tko ima zauhu i teško iše ili ima kašalj hripavac, može se izliječiti čajem ljekovitog sporiša (kunica, stolisnik). I prašak o ljekovitog sporiša isto tako povoljno jeluje ako se nevno va puta na vrhu noža uzima u voi ili u hrani. Sipljivost se liječi, također, ako se zimski ječam s borovim korijenjem kuha i pije. Istudi češnjaka, pa kroz krpicu procijei, i onog soka sa šederom nekoliko kapi popij po nekoliko jutara natašte, pa de nestati zauhe, sipnje ili astme. Bolesnik treba jesti četreset ana svaki an po jenu naranču, i to čitavu, skupa s korom ili šest tjeana vije kile mea pomiješanog s jenim kilogramom prave i sitno tucane kave. Ovaj lijek je mnogima pomogao. Preporuča se i ovaj lijek: Istuče se četvrt litre bobica o smrike (borovice) i stavi s 1 litrom vinovice na toplo mjesto da odstoji četiri tjena. Toga se uzimaju tri žlice nevno. Mnogima je pomogao i natrveni hren pomiješan s pravim meom. Toga se uzima po tri male žlice tri puta nevno. Dobar je i ovaj čaj: Uzme se 1 velika žlica samljevenog sjemena o komorača i kuha s 3 desetine litre mlijeka i 1 žlicom mea 15 minuta, zatim se prelije preko 6 g kamilice i ostavi 5 minuta poklopljeno.
Ko suhe astme (zauhe) uzima se svakog sata po 1 mala žlica o: 6 g samljevenog aniša (espika, Pimpinella Anisum L.), 6 g osušenog cvijeda o ivizme i 12 ag zravog mea. Me se kuha 5 minuta s 1/4 litre vinskog octa i četvrt litre voe, pa se kipude prelije preko aniša i divizme, dobro poklopi i ostavi 10 minuta poklopljeno. Tjedno se treba 1 -2 puta napariti na odvaru od trine ili kamilice. Nakon parenja treba se brzo s pola vode i pola octa oprati, u
krevet ledi pola o 1 sat i obro pokriti, ili tjelovježbu činiti i brzo se kretati. Iza parenja ne smije se izlaziti na zrak barem pola sata.
Ko mučnog i teškog isanja treba uzeti nevno 2 -3 šalice, uvijek samo po gutljaj čaja napravljena o 15 g omanova korijena (Inula Helenium L.), 15 g željezanke ili verbene (Verbena officinalis L.) s pola litre vina i 10 ag mea. Takav se čaj kuha 30 minuta. Još je bolje ako se 12 sati potopi i 15 minuta kuha.
Drugi je lijek: Uzme se po 4 g cvijeta o ivizme i ivlje koprive, pobjela, sljeza i lišda o ljubičice i kuha se 15 minuta s tri žlice mea i pola litre mlijeka. Ovog lijeka uzima se svako pola sata po 1 žlica. Njime se izvanreno čiste ušnik i pluda. Protiv zauhe, kašlja i svake bolesti zbog koje se kašlje, uzmi rukovet rosopasi (Chelionium majus L.), pola litre bijeloga vina i žlicu mea, pa kuhaj u loncu ok ne iskuha tredina, ocijei i ulij u posuu, a onu rasopas istudi, pa umijesi u malene kolačide kao novčid velik i prži na tavi, pa onu vou pij i jei po tri kolačida. To je izvrstan lijek pr otiv svih ovih bolesti.
Bijeli cvijet kod žena
Bijeli cvijet je velika nevolja za žene. Sprečava oplođivanje i užasno slabi tijelo. Znaci su: bijela, žudkasta, zelenkasta, a i gnojna sluz iz spolnih organa. Dolazi zbog spolnih veneričnih bolesti, bludne samookaljanosti, raznih upala, crvi u želucu i crijevima, slabokrvnosti, grušanja krvi u maternici, kao posljeica srčanih i pludnih bolesti te nepravilnog položaja maternice. Za lijek treba uzeti dnevno 2- 3 čašice vina o ružmarina. Dnevno natašte, pre ručak i
navečer prije spavanja treba uzeti po šalicu čaja napravljena o 15 grama cvijeta o ivlje ružice (Rosa Canina), mlaog orahovog lišda (Juglans regia L.), metvice što uz vou raste (Mentha aquatica), preslice (Equisetum ar- vense L.), solomunova pečata uglastog (Polygonum aviculare L.), bijelog sljeza (Althaea officinalis), cvijeta bijele djeteline (Trifolium
pratense alba), lišda o kravojca (Angelica silvestris L.).
Te biljke se u 1 litru bijelog vina 12 sati potope, zatim prokuhaju i pola sata dobro
poklopljene pare. Osim toga, treba još uzeti 3 komaa zelenih šišarica o omorike (Picea excelsa L. K.), sitno ih izrezati i s pola litre vina dobro poklopljeno kuhati pola sata, a nakon toga čaju prioati. Zatim se ispiru nevno 2 puta spolni o rgani s 1 dag mlade hrastove kore
iskuhane pola sata u 1 i pol litri voe. Nakon 15 ana ispiranje se nastavlja tekudinom koja se obiva ako se 15 g rusomače (Capsella bursa pastoris L.), 15 g kunice ili stolisnika (AchilleaMillefolium) i 15 g divlje koprive s bijelim cvijetom (Lemium album L) kuha pola sata u 1 i pol litri vode. Poslije se opet ispire 15 dana hrastovom korom, a zatim 15 dana opet travama. Tijelo se dnevno pere octenom vodom, 3 puta tjedno hladno polijevanje i 3 puta se uzima hladna polu-kupelj postupno od 10 sekundi do 1 i pol minute.
Svježeg voda treba osta jesti, osobito jabuka, jagoa, trešanja, grožđa, rajčice, kuhane pšenice, bijelog mesa koje nije masno te zeljanicu o vrhova mlaih kopriva, mlae koprive i maslačka kao špinat, kis elog mlijeka bez vrhnja, kravljeg sira i kruha od prekrupe. Bijeli cvijet ko žena liječi se ako se braajuščak (Seum sexangulare) posuši, fino istuče na pečena jaja, posoli i jee; ili ako se ržač ronjak i smokvine grančice (veje) skuhaju i ona voda pije i njom pere.
Ka žena straa i obije mjesto crvena cvijeta bijelo pranje, kuha se loza o pepeljuge (Chenopoium) i pije ta voa, te jeu pepeljuge ok još nisu posve zrele. Kuha se i loza od bijele vinjage (Vitis silvestris Gmel) i u toj se vodi kupa.
Ka žena straa i obije mjesto crvena cvijeta bijelo pranje, neka kuha cvijet o božura (Paeonia officinalis R) u crnom vinu i neka ga pije.
Bljedobolja
Tu bolest obivaju jevojčice kaa su u razvitku. Ko najmanjeg napora jako se umore, mišidi im klonu, aha im nestaje, nastupi lupanje srca uz vrtoglavicu i glavobolju. Lice im postane žuto, nemaju teka za jelo, pojavljuju se i bolovi u želucu, noge im oko gležnjeva oteknu, obiju bijeli cvijet i morim poočnjacima zasjenjene oči. Uzroci su toj bolesti loša krv prouzrokovana slabom, neostatnom ili loše biranom hranom ( kaa se jeca hrane slatkišima, a ne zelenilom i mlijekom ), premalo kretanja po suncu i svježem zraku ili kaa su preopteredena učenjem. Više puta obiju tu bolest nasljeđem, a i ona kaa cvijet prerano dobiju.
Kao siguran lijek važi kopriva. Dva mjeseca treba piti čaj o mlaih kopriva, čitavog stabla s korijenom, ako se pola kg kopri va o upola ukuha s 4 litre voe, kave ili čaja. Dnevno se aje 3 puta na vrhu noža istucanog korijena o kravojca (Ange - lica silvestris). Dnevno se uzima i 1-2 tanjura juhe o mlaih vrhova koprive s vrhnjem, mlaim maslacem, s kojim žumanjkom i kruhom o prekrupe. Za juhu treba koprive malo osušiti i po 1 žlicu na 1 litru voe o pola ukuhati, obro poklopljeno. I zeljanicu o kopriva treba češde uzimati i po 3 žlice nevno čaja o pelina (6 g na četvrt litre kipude voe 2 minute kuhati). Ovim načinom ijete de se za 6 o 7 tjeana preporoiti svježinom i bojom u licu. Za potpuno ozravljenje treba barem goinu ana aljnjeg liječenja, akako, ne tako strogog. Svakih 10-14 ana neka se promijeni čaj, i to 10 g matočine (Marrubium vulgare L), 8 g komol jike (Artemisia vulgaris L) i 20 g koprive na 3/4 litre vina o pola ukuhati i 4 žlice mea
staviti. Dnevno se uzima 2 male ili 1 veda šalica tog čaja. Nakon toga o macine trave 8 g (Melissa officinalis L), mlaog orahovog lišda 6 g (Juglans regia L) i 20 g korijena koprive na 3/4 litre vina i 4 žlice mea. Za promjenu opet treba uzeti svježeg korijenja voopije (Cichorium Ontybus L) ili korijena maslačka (Taraxakuum officinale L), isitniti ga i sok iscijeiti na šalicu mlijeka 3-4 žlice toga soka i 1 žlicu mea. Lišde mlaog maslačka i krstovnika ili ragušca (Nasturtium officinale R. Br.) s limunom jee se kao salata s kruhom o prekrupe. Taj kruh se jede s mladim maslacem i medom.
Hrana neka je krepka i više suha. Slatkiše treba obaciti. Iz početka tr eba dnevno 2 puta gornje tijelo prati s pola vinskog octa i pola vode, isprva mlakom, a kada se tijelo privikne na pranje, hladnom. Prije spavanja treba po hladnoj vodi hodati i koljena polijevati postupno od 10 sekundi do 1 minute, a nakon toga stavljati na trbuh i želuac vrud oblog iz ovara o
trina. Jenom tjeno treba čitavo tijelo umotati u vrudu plahtu umočenu u ovar o trina. Puno po suncu i svježem zraku se kretati i uboko isati. Dosta mlijeka piti, najbolje kozjeg. Bubuljice po bradi, obrvama i čelu
Osam ana treba nevno glavu pariti ili na kamilici ili trinama ili preslici. Drugi i tredi tjean još po 2-3 puta tjedno napariti. Za odvar se uzme po 3 dag kamilice ili preslice, a trina 10 dag na 1 i pol litre vode. Pola sata se poistiha kuha. 6- 8 tjeana treba nevno natašte ujutro, pola sata pre ručak i pola sata pre večeru popiti po manju šalicu čaja o po 25 g mlaog lišda o oraha, bazge, maslačka, bokvice, metvice niske što uz vou raste (Mentha aquatica), kaulje, vrhova od koprive, vr hova smreke, 10 g kantarije, 6 g pelina, 2 ag izgnječenih svježih boba o smrike, četvrt kg mea na 2 litre zravog vina. To se 12 sati potopi i 15 minuta poistiha
kuha te pola sata pari. 3 puta nevno uzima se prašak o kravojca. Osobito se preporučuju hladna pranja, polijevanja i polukupke.
Kada bradavice ispucaju na prsima
Uzme se svježe kunice trave, zvane i stolisnik ili hajučka trava (Achillea Millefolium). Trava se obro opere a ne bi bila prašnjava, ocijei, istuče i pomiješa s čistim maslinov im uljem i time se braavice oblažu. Na jenu žlicu istucanog sjemena o bosiljka (Ocimum basilicum L) i šaku lišda o crvene ružice prelije se četvrt litre kipude voe i ostavi se 5 -6 sati dobro poklopljeno. Ovim se odvarom stavljaju oblozi na bradavice i brzo se izliječe.
Bradavice na ruci ili licu
Tko ima bradavice po ruci ili licu, neka uzme sirovog drveta od jasena i neka ga stavi na vatru
a gori. Onim sokom koji izlazi iz rveta neka maže braavice. Izgnječi i iscijei sok iz svježeg lista kiselice ili bršljana ili preslice. U ovu tekudinu umoči malo pamuka i privijaj na braavice. Iscijeđen sok iz crvenog luka također je obar lijek protiv bradavica.
Bubrežne bolesti Ko bolesnih bubrega prvi su znaci bolovi u leđima i slabinama, glavobolja, lupanje srca, otečene noge, često krvarenje iz nosa, bol u očima, ušnik bue pun sluzi, u mokradi ima bjelančevine boje zelenkasto-žute, a koža je uvijek suha. Bubrežna je bolest jena o najčešdih i najopasnijih bolesti. Dolazi o grušanja krvi u bubrezima ili oboljelih mokradnih organa, težih nahlaa i zbog pijenja alkohola. Rijetko napaa sama, najčešde nastupa s rugim bolestima i treba na oprezu biti jer nosi teške posljedice. Temperatura se mora omah pobijati hlanim oblozima preko leđa i prsiju, koje treba suhim i obro toplim previti. Na izašnu stolicu i izlučivanje loših sokova iz tijela kroz mokradu mora se velika pažnja obratiti. Bolesnik treba ostati u krevetu i sva ko jutro treba ga brzo i lagano s pola octa i pola voe oprati, a nakon toga ati mu a se obro oznoji šalicu vrudeg čaja o po 6 g lipe, cvijeta o bazge, preslice, solomunova pečata uglastog (Polygonum aviculare L), 10 g tucanih boba od smrike, 3 g peli na, 3 žlice mea na pola litre zravog crnog vina. Ovo treba 10 minuta kuhati. Na stopala i žile ispo koljena stave se vrude boce. Ako znoj ne nastupi za pola sata, oa se još 1 šalica čaja. Kaa se bolesnik oznojio, treba ga ostaviti na miru 1 i pol do 2 sata, a onda ga mlakim octom i vodom brzo oprati i
suhu toplu košulju mu presvudi, pa pustiti ga opet s mirom 3 sata. Nakon toga ati mu hlanu polukupku s pranjem leđa 5 -6 sekundi, pa opet natrag u krevet.
Za ovajanje loših sokova iz tijela kroz mokradu, treba bolesniku ati svakih pola sata o 1 sat po 1 žlica čaja o po 6 g preslice, krike (Anagalis arvensis L), bosiljka, 10 g izgnječenih svježih boba o smrike, 20 g koprive lišda i 20 g koprive korijena. Takve trave potopiti u pola litre vode, a korijen isitniti u pola litre v ode i potopiti 12 sati. Korijen treba kuhati poistiha
pola sata, a trave samo 10 minuta, a ona procijeiti i pomiješati. Čaj za znojenje, kupke i pranje treba uzimati 7- 8 ana, ok bolesnik više nikakve bolove ne osjeda, pa može i ustati. Ovaj rugi čaj neka pije 4 -6 tjedana 3 puta dnevno. Pranje octom i polukupke 2 -3 puta tjedno koristit de tim više zravlju. Treba ržati strogu ijetu, mliječno jesti. Plo (bobe, trine, trunle) o crnog trna namočen u rumu aje izvrstan lij ek za one koji boluju na bubrezima i mjehuru.
Ako kaulju kuhamo u voi i vinu i taj uvarak pijemo, čiste se jetra i bubrezi. Još bolji je lijek i jače jeluje protiv bolesti bubrega ako kaulju pomiješamo s pelinom u jenakim ijelovima i onda taj uvarak pijemo.
Čaj priređen o voopije ostranjuje sluz iz želuca i ouzima suvišnu žuč, čisti bubrege, jetra i slezenu i ovoi školjive i bolesne sokove kroz mokradu. U tu svrhu pije se reomice 3 -4 ana skuhan čaj o voopije, svaki an vije čaše, i to ujutro, prije ručka i navečer.
Upala bubrega
Ko ove teške i opasne bolesti treba bolesniku obložiti leđa, križa, trbuh i želuac mlaim, čistim i svježim lišdem o breze. Treba mu ati nevno 3 -4 puta, svakih 20-25 minuta jednu šalicu obrog vrudeg čaj a od 1 dag bazgina cvijeta, 7-8 zrna sirove istucane kave, koja se prije obro opere, i 2 žlice mea u pola litre zravog vina i pola litre voe. To neka se obro poklopljeno kuha 15 minuta. Pijenjem ovog čaja bolesnik de se oznojiti, što je najpotrebnije, a onda ga se pusti da se znoji 2 do 2 i pol sata. Nakon toga brzo se mlakim octom i vodom
čitavo tijelo opere i svakog mu se sata aje po 1 žlica čaja o sušenog brezovog lišda. Na četiri pregršti suhog lišda brezovog prelije se 1 i pol litre kipude voe i pusti a lišde proključa 1-2 puta, a ona ga se obro poklopljenog ostavi na vrudem mjestu a se pari va sata. Ako nema brezovog lišda, ona treba bolesniku stavljati a temperatura spane preko čitavih leđa hlaan oblog o s voom i octom razmudene ilovače, a na trbuh i želuac stavi se jednostruk oblog od octa i vode svako pola sata, te se suhim i toplim previje. Da se bolesnik dobro oznoji, daje mu se 3-4 puta svakih 20-25 minuta čaj o bazge. Kaa se obro oznojio, ostavi ga se na miru 1 i pol do dva sata, nakon toga treba ga brzo mlakim octom i vodom oprati, a obloge treba mu i dalje stavljati te ga dobro pokriti. Svakog sata treba davati
po jenu žlicu čaja o slame zobi 50 g, šipka 25 g, vije male grančice ružmarina, korijena o puzave pirike (Agropyrum repens) 4 g, korijena aptovine u prah istucanog, pelina 3 g i 4 žlice mea s četvrt litre zravog vina i pola litre voe. To se kuha pet minuta i 1 i pol o 2 sata obro poklopljeno na vrudem mjestu pari. Jesti ne treba ništa osim mlijeka i u mlij eku kuhane riže, griza i ječmene prekrupe ili prekrupe o zobi.
Upalu bubrega, kronične bolesti bubrega, bubrežno krvarenje, oboljenja bubrežne zjelice, mokradnjaka i mokradnog mjehura, kao i voenu bolest liječi uspješno čaj o mahuna o graha. Za taj slučaj uzme se nevno 30-50 g mahuna na 1 litru voe, kao čaj. Tog čaja pije se tri puta nevno po šalica.
Bubrežni katar Za ovu bolest treba piti tri mjeseca čaj o po 50 g korijena koprive, korijena bijelog sljeza, korijena bazge, korijena kravojca (z vanog još i pirevina, šiviz, zubaca, troskot) (Angelica sylvestris L) i korijena od pirike puzave (Agropyrum repens L) na 1 i pol litru zdravog vina. To
se 12 sati potopi i pola sata sasvim poistiha kuha te još va sata na istom mjestu pari i procijei u čiste boce i nevno po 3 male šalice popije, jean natašte, rugi pre ručak i tredi pre večeru. Preko ana mjesto svakog rugog pida za žeđ i bez žeđi treba piti svaki sat po 1 žlicu čaja o 20 g lišda o koprive, 20 g istucanih boba o smrike, po 10 g o maduhice, bogoroičine trave obričice, krike, kunice i lišda o bazge na 1 litru voe, 12 sati se potopi, 5 minuta kuha i 10 minuta pari. Kada bolovi nastupe, napariti se 20 do 25 minuta na 5 dag
preslice koja se četvrt sata kuha s tri litre voe. Posua se stavi u ječji stalak ili ubak, bolesnik sjene i obro se pokrije, nakon toga treba omah u krevet ledi i gleati a se obro oznoji. Za znoj neka se popije 1 šalica obro toplog čaja o kore crnog ribiza, zvanog i svib (Ribes nigrum L), 10 g ove kore kuha se s četvrt litre crnog vina 15 minuta i kipudom voom prelije preko 10 g cvijeta o bazge i ostavi na vrudem mjestu još 10 minuta poklopljeno. Kaa nastupi znoj, treba bolesnika s mirom pustiti 2 do dva i pol sata, a nakon toga mlakim octom i vodom brzo oprati. Tjeno uzeti 2 o 3 hlane polukupke s pranjem leđa 8 -10 sekundi. Dnevno treba tijelo prati octom i vodom, a 1 do 2 sata kasnije uzeti polukupke od 10
sekuni, s pranjem leđa octom i voom te ponovno jean sat u krevet ledi. Prije spavanja po vodi hodati jednu minutu. Treba osobito paziti da je stolica uredna. Jesti
treba više mliječna jela, kuhanu pšenicu, ječam, prekrupu o zobi, kiselo mlijeko, mesa vrlo malo, i to samo piledeg ili kuhanog janjedeg. Vode: jabuke, jagoe, trešnje, borovn icu, brusnice.
Kad spadne bubreg
Ova bolest olazi vedinom ko starijih žena ili ko vrlo mršavih osoba zbog teškog izanja. Svaku večer treba na leđa, slabine i bokove stavljati oblog o ilovače razmudene s pola vinskog octa i pola vode, suhim i toplim previti. Tjedno treba uzeti 2 do 3 hladne polukupke s
pranjem leđa 8 o 10 sekuni i 2 o 3 puta treba polijevati koljena, bera i leđa 6 o 8 sekundi. Nakon polukupke ili polijevanja ide se odmah u krevet i dobro se po krije 1 do 1 i pol sat. Tjedno neka se uzima dva puta topla kupka u velikoj kadi od 28°C s odvarom od trina ili slame od zobi, 3 kg na 10 litara vode. Ovo treba tri sata kuhati i vodi za kupku pridodati.
Svako jutro se treba potpasavati ili nositi poseban povoj. Na stolicu neka se osobito pazi.
Hrana treba biti više lagana, ali krepka. Meso janjede, pilede ili telede, pa kuhana pšenica, raž, ječam i zob prekrupa, puno mlijeka, oraha i voda.
Bubrežni kamenac Kaa se stanu kamenčidi iz bubrega ovajati, nastupe užasni bolovi. U tom slučaju treba omah uzeti pomiješanog baemovog i orahovog ulja o 100 g. Istoobno sjeedi se napariti 20-25 min. na 5 ag preslice, koja je četvrt sata kuhana u tri litre voe. Posuu s kuhanom preslicom staviti u stalak, pa sjesti i obro se pokriti. Nakon parenja treba ledi u krevet, staviti električni jastuk po leđa ili se obložiti vrudim bocama. Uz to treba prije parenja uzeti mlaku klizmu o kamilice (1 ag na 1 i pol litru voe, vrudom voom preliti, nikako kuhati, 5 min. pariti i procijediti, a u cijev staviti 50- 100 g čistog maslinovog ulja). Svaka 2-3 sata treba klizmu ponoviti.
Najbolji je čaj o tucanih prženih koštica o šipka (ivlje ruže). Na 2 litre voe stavi 2 ag koštica, potopi se 12 sati i obro poklopljeno kuha 3 sata, ok uvrije toliko a ostane 3/4 litre čaja. Ujutro natašte uzme se 1 šalica toga čaja toplog, prokuhanog s 1 žlicom mea i limunovog soka, pola sata pre ručak ruga šalica, i treda pola sata pre večeru. U pomanjkanju šipkovih koštica uzme se na pola litre zravog crnog vina po 10 g korijena koprive, bibernele, slame o zobi i 2 g korijena o slaida. Potopi se 12 sati i nakon toga poistiha kuha dobro poklopljeno pola sata. Na drugih pola litre vina stavi se po 10 g
bogoroičine trave, maduhice, zvane i šarena ljubičica, i carevo oko (Viola tricolor L), presl ice, solomonovog pečata uglastog (Polygon aviculare L), istucanih boba o smrike i po 3 g majčine ušice morocvijetne (Thu - mus vulgarie L), kantarije pelina, sa 6 žlica mea. Potopi se 12 sati, kuha 5 minuta obro poklopljeno i pari još 10 minuta, procijei i pomiješa s vinom, gje je korijenje kuhano. Ovaj ili čaj o šipka treba piti nevno 6 -8 tjedana. Kod ove bolesti treba osobito paziti na stolicu. Kada se osjete bolovi, stave se topli oblozi od preslice ili slame o zobi, preko leđa, želuca i trbuha . Svakog dana 1 do 2 minute treba po
voi hoati i tjeno uzeti 2 o 3 hlane polukupke s pranjem leđa. Neka se jee mlijeko slatko i kiselo, kuhana pšenica, ječam i va puta nevno juha o prekrupe o zobi s koprivom, salata s limunom uljem od krstovnika, jagorčike, maslačka i voopije. O voda osobito su obre jabuke, jagoe, trešnje i brusnice.
Crveni vjetar
Crveni vjetar, zvan i napretak, požarac, poganac ili vrbanac liječi se ovako: ko ove bolesti treba bolesniku prva 3-4 dana po nekoliko puta dnevno, a kasnije jedanput dnevno stavljati dobro tople obloge s odvarom od trine, previje se suhim i toplim. 3- 4 žlice trine prelije se kipudom voom i kuha poklopljeno poistiha 20 -30 minuta. Prva 3-4 dana kasnije tjedno dva puta uz te obloge svaku večer treb a uzeti dobro toplu kupku za noge do koljena u odv aru od
trina. Omah iza vrude kupke uzme se hlana kupka jenu minutu, o polovine listova i pokredu se noge kao a se gazi po voi. Oko vrata stavi se hlaan oblog s pola o cta i pola
vode, suhim i toplim se previje i svako pola sata mijenja. Tijelo treba 3-4 puta dnevno isprva mlakim octom i vodom oprati, a kada se tijelo privikne na pranje, hladnim. Lice se umije dnevno 3-4 puta svježim nekuhanim mlijekom, a nakon toga stavlja se svježe lišde o podbijela, a naličje namaže ili svinjskom ili guščjom masti.
Kaa nema pobijela (Tussilago Farfara L), uzme se čuvarkude (Sempervivum tectorum L) ili mišjakinje trave zvane i crijevac (Stellaris meio, Vill). Iz jene ili ruge iscijei se sok, pa koliko žlica ima soka, toliko se žlica prioa čistog 40 -50% alkohola i tom se smjesom lice 3-4 puta nevno namaže. Preko nodi treba stavljati oblog o svježeg kravljeg sira. Sir se prst ebelo razmaže po lanenoj krpi, koja se tako izreže a na očima i ustima ima otvor a bolesniku ne smeta. Tri puta nevno treba uzeti po jenu žlicu čistog maslinovog ulja. Za žeđ svako pola sata o jean sat uzima se gutljaj limunae, još bolje hlaan čaj o 30 g korijena od gaveza (Sumphytum officinale L) na jednu litru vode 30 minuta kuhati. Uzima se
tri puta nevno po šalica obro toplog čaja o 50 g mlaog lišda i cvijeta o maline (Rubus Iaeus L) na jenu litru voe i 8 žlica mea. Kipudom voom se prelije i 15 minuta kuha. Bolje je ako se korijen gaveza, lišde i cvijet maline preko nodi potopi, korijen kuha 15 minuta, a čaj 7-8 minuta. Na stolicu treba paziti i eventualno klizmom pomagati.
Ako je crveni vjetar unutra uario, treba ga izvudi van obro toplim oblozima o trine ili samljevenog sjemena grahotuše (Trigonella Foenumgr aecum L) zakuhane s trinama, a onda alje stavljati obloge o mlaog sira. Čim se oblog ugrije, treba ga promijeniti. Ne može li se obiti čaja o maline, neka se pije čaj o iđirota (Acorus Calamus L) na četvrt litre voe s vije žlice mea. Taj se čaj po pije u tri puta. Za crveni vjetar obar je ovaj lijek: Nastruže se onje zelene kore o bazge, (Sambucus nigra L) pa se kozjim lojem obro istuče, zatim u tavi ugrije, namaže priklana lanena krpa i na lice privije.
Crveni vjetar ili poganac liječi se i ovim: lice se namaže meom i pospe u prah istucanom pogančevom travom ili tucanim bobicama o te trave. Pogančeva trava zove se još i ljoskavac skrletni, mahunice ili vučja jabučina (Physalis Alkekengi L). Dobar je i ovaj lijek: uzme se soli, čistog katrana, loja, zravog mea, voska i pogančeve trave, jenaki ijelovi. To se sve zajeno istopi, time namaže lanena krpica i još mlako na lice previje.
Dobro je lice namazati guščjom ili svinjskom masti, pa obro posuti brašnom o bijelog graha ili prženim bijelim jelenom (stipsom, alaunom). Koji se go lijek upotrijebi, ko svakog treba uzimati obloge a se znojenjem i pijenjem čaja ovajaju loši sokovi iz tijela i krvi. Inače, znaju ostati loše posljeice ili oteknu noge ili navale kojekakve guke. Stoga je dobro, kada je bolesnik izvan svake pogibelji i temperature, da
uzme bilo kakvo srestvo za pročišdenje želuca i crijeva.
Neuredan cvijet kod žena Popravlja se kaa se osam ana prije vremena pije čaj od po 4 g gospina cvijeta (bogoroičina trava, strašno zelje, Hypericum perforatum), kantarije i kunice, s četvrt litre voe, 12 sati stoji potopljeno, 10 minuta kuha. Pola ovog čaja popije se natašte, a pola prije lijeganja u krevet. Uz ovaj čaj treba uze ti tjedno 2-3 hladne polubanje.
Kad je cvijet kod žena odviše slab Da se to stanje popravi, treba tri mjeseca nevno tri puta popiti po jenu šalicu čaja o 4 g lišda o trolisnjaka (pakujac, Aquilegia vulgaris L), matočine (ivlja macina trava, Marubi um vulgare), komonjike (ivlji pelin, metljika, Artemisia vulgaris L), kantarije, kunice, iđirota, samljevenog sjemena o aniža (espika, Pimpinella anisum L), 1 malu žlicu samljevenog sjemena o ižopa (milouh, ljupčac, Livisticum officinale Koch). Ove se trave s pola litre vina 12 sati potope, s 2 žlice mea 5 minuta kuhaju, 20 minuta pare. Uz taj čaj treba nevno popiti 2-3 male čašice vina o ružmarina i tjeno se uzmu 2 -3 hladne polukupke od 8-10 sekuni. Za vrijeme cvijeta preko želuca i trbuha treba stavljati dobro tople obloge od pola vinskog octa i pola vode.
Veliki cvijet u žene Kaa žena ima preobilno mjesečno pranje, neka uzme kiselice (Rumex Acetosa L) ili ivlje kiselice (štira), o toga kuha čaj i pije (20 grama na pola litre voe). Ili neka kuha žile o koprive i pije taj čaj 3 puta nevno (1 ag žila na pola litre vina, pola
sata treba kuhati, prije toga 12 sati ržati potopljeno).
Kada se za vrijeme cvijeta osjeća mučnina Treba svako pola sata uzeti po 1 žlicu čaja o 20 g pelina na pola litre voe i 3 žlice mea. Pelin se prelije kipudom voom, koja je 5 minuta kuhala s meom i ostavi poklopljeno 20 minuta. Uz to se uzima nevno po 2 čaše obrog zravog crnog vina, u koje treba umakati i jesti na tanko rezane prepržene kriške kruha o raženog ili ječmenog brašna. Imaju li se pokraj povradanja još i bolovi, ona treba tijekom ana popiti 2 -3 šalice čaja o 25 g preslice, 20 minuta kuhane s pola litre vode.
Kada se cvijet zaustavi
Zbog nahlae, straha ili uzrujanosti, treba uzeti 3 puta nevno po šalicu toplog čaja o 15 g kunice s 1 žlicom mea na osminu litre vina i 1 osminu litre voe, vrelim vinom preliti i 8 o 10 minuta kuhati. Na trbuh i želuac treba stavljati obro tople o bloge s odvarom od trina ili omorikinih vrhova ili zelenih šišarica.
Protiv izgubljenog mjesečnog cvijeta Treba se hraniti kuhanom pšenicom i piti svaku večer jenu šalicu čaja o kamilice te uzeti vrudu kupku za noge sa solju. To se čini tako ugo ok se stanje ne popravi. Dobro je piti također tri puta nevno čaj o majčine ušice. Koja žena nema pranja (cvijeta), neka kuha jetelinu (Trifolium repens) pa je pije s voom. Ka žena nema pranja (cvijeta), a ne rađa i ne oji ijete, niti je u rugom stanju, onda neka traži lijeka. Liječi se ovako: neka nabere žudkastoga cvijeta o jeteline (Trifolium agrarium L). Taj cvijet neka skuha i topao pije 40 ana izjutra natašte. Ili neka kuha crno vino s tarčinom (cimetom) pa pije toplo. A vrlo je obro pit i i macinu travu (Melissa officinalis L). Ako žena nema cvijeta, neka nariba hrena (Armoracia rusticana) u crno vino i pusti a prenodi, ujutro ocijei vino i pije po va ecilitra naiskap. Ako žena nema cvijeta, neka pije cvijet o tranofilja (Athaea rosea), osuši ga, zrobi, uvečer potopi u hlanoj voi, a ujutro pije tu vou natašte u ono oba kaa se naala cvijetu. Ako žena nema cvijeta, neka pije u voi snijet s kukuruza (Zea Mays). Ako žena nema cvijeta, a nije truna, neka uzme rese o oraha, obro osuši i pije čaj o toga praška: jena mala žlica na četvrt litre voe i jena žlica mea. Vrelom voom preliti i pet minuta kuhati. Čaj piti ujutro i navečer. Ili ako žena nema cvijeta, neka uzme osam ana po komaid kamfora velik kao zrno riže s čašicom rakije.
Bolest crijeva s krvarenjem
Pojavljuje se s bolovima u glavi, klonulosti, bolovima u želucu, utrobi, ovratnošdu prema jelu, bijelom naslagom na jeziku, lošom ili nikakvom probavom, a gjekaa i proljevom. Toj bolesti su ponajviše uzrok svakovrsni čirevi na želucu i crijevima.
Oni mogu odi naslijeđeni o preaka koji su bolovali na želucu, ali isto tako o neumjerenog uživanja u jelu, o neoprana voda, kaa je čovjek ugrijan pa se napije hlanog pida, a i ona kaa zanemari i za vremena ne urei lošu probavu. Kada proljev s krvi nastupi, treba dnevno uzeti po 3- 4 mlake klizme od po 2 litre s odvarom
zrave mlae hrastove kore o 1 i pol ag na 2 i pol litre voe. 20 minuta poistiha kuhati, još bolje 12-16 sati potopiti i 10 minuta kuhati. Dnevno treba uzeti toplu sjeedu kupku o 20 minuta u ovaru hrastove kore, četvrt kg na 5 -6 litara vode, 12-16 sati potopiti i pola sata kuhati, procijediti kroz krpu i vodi za kupelj pridodati, a nakon 1 do 1 i pol sat tijelo s pola octa i pola v oe brzo oprati (hlano). Svakog sata treba uzeti po žlicu čaja o po 6 grama mlaog hrastovog lišda (Quercus peunculata Ehrh), rusoma - če (Capsella bursa -pastoria L),
ljubičice, lišda i korijena (Viola oorata L), preslice (Equisetum arvense L) i islanskog lišaja (Cetraria islanica Acharus) s 2 žlice mea, 12 sati potopiti, 5 minuta kuhati i 10 minuta pariti. Svakog jutra natašte i prije spavanja uzima se po 1 šalica toplog čaja o 6 g usitnjenog korijena od kravojca (Angelica silvestris L), 6 g korije na o čička (Lappa officinalis All) s pola litre voe, 12 sati potopiti, 10 minuta kuhati i kipude preliti na va grama pelina (Artemisia Absunthum L) i 6 grama oblog solomonovog pečata (Polygonum Persicaria L), još pet minuta dobro poklopljeno kuhati i 10 minuta pariti.
( Napomenuti se mora a trave koje stoje više o goinu ana nemaju toliku ljekovitost kao svježe sušene, a korijen o čička nakon jene goine nema više nikakve ljekovite snage ).
Proljev i druge bolesti u crijevima
Uzima se klizma o 15 grama samljevenog sjemena o žutilovke svinjuše (Trigonella Foenum graecum L) i 125 grama lišda o ivizme (Verbascum Thapsus L) i prelije s pola litre pitke vode te ostavi pola sata poklopljeno pariti. Nakon toga pridoda se dobro i zmudeni žumanjak. Ova se klizma može i 3 puta nevno uzeti. Za klizmu koja treba u crijevima ostati uzme se četvrt litre hlane voe.
Kolika crijeva
Komorač (Foeniculum officinale All.) je vrlo obar lijek za bolesti koje nas često pohađaju kao kolika (grčevi u crijevima) i njoj slične bolesti. U slučaju takve bolesti uzme se brzo jena žlica komorača i prokuha u mlijeku 5 o 10 časaka, pa se ona aje bolesniku tako vrude a pije koliko najviše vrude može ponijeti. Cvatuda biljka majčina ušica (Thymus serpyllum L) s lišdem upotrebljava se kao obar lijek protiv kolike i grčeva, a osobito obro čini kaa se ta biljka stavi u vou u kojoj se kupamo.
Bolest crijeva
Kaa se ima bolest crijeva, uzme se 10 g mlaog hrastovog lišda, 10 g bokvice (Planta go major L), 6 g komonjike (Artemisia vulgaris L), 6 g češljuge (Cnicus beneictus L), 6 g kunice (Achillea Millefolium), 6 g kantarije (Erytraea Centaur. Pers), 4 žlice mea na tri četvrt litre vina, 12 sati potopiti, 10 minuta kuhati i 10 minuta dobro po klopljeno pariti. Ujutro natašte uzme se mala šalica tog čaja i navečer prije spavanja jena mala šalica toplog, a preko ana svakog sata po žlica hlanog. Svaku večer na trbuh i želuac stavljaju se obro topli oblozi o octa i odvara od trine po pola ili s ovarom zelenih omorikinih češera. Za ugotrajnu bolest u crijevima treba uzeti: 10 g mlaog hrastovog lišda, 6 g bokvice (Plantago lanceolata), 10 g češljuge (Cnicus beneictus L), 10 g slatkog aniša (Pimpinella anisum) i vije žlice mea s 1 i pol l itre vode. Ostaviti 12 sati potopljeno, u istoj vodi prokuhati i ostaviti još 10 minuta na toplom mjestu. Ovog čaja treba svaku večer po jenu šalicu obro mlakog popiti, a tijekom ana svaki sat po jenu žlicu. Svaku večer na trbuh staviti dobro topao obl og o pola vinskog octa i pola voe ili o ovara iz trina. Hlano pide ne treba piti, jesti obro kuhanu pšenicu, riža na mlijeku, ječmenu kašu, žgance, o mesa piletinu, teletinu, janjetinu, i to obro kuhano i nemasno. O voda treba jesti kuhane, suhe šljive, kruške i jabuke kuhane i pečene. To se čini tri mjeseca.
Katar u crijevima
Ko ove bolesti treba preko želuca i trbuha stavljati obro tople obloge o pola vinskog octa i pola vode. Suhim i toplim previti. Tijekom 1 -2 dana treba ove obloge mijenjati svaki sat, kasnije dnevno 5-6 puta. Uz ove obloge treba jenom nevno čitavo tijelo hlanom octenom voom oprati i nevno uzeti hlanu polukupku o 5 sekuni, ne ulje; uvečer 3 -4 sekunde po hlanoj voi gaziti. Za čaj neka se kuha po 3 grama komorače, kadulje, gospina cvijeta, kan- tarije, istucanih boba od smrike, pelina i komoljike (divlji pelin, Artemisia vulgaris L). S
četvrt litre voe i četvrt litre vina, kipude preliti, 15 minuta kuhati i 20 minuta obro poklopljeno pariti.
Ovog čaja omah 1 šalicu obro toplog uzeti, kasnije svakog sata, pa svaka 2 sata po 1 žlicu. Uz taj čaj treba uzeti 1 -2 žlice tinkture o borovnice. Jean o va ana najbolje je glaovati, a kasnije za hranu uzimati 1- 2 šalice kave o žira, na 1 šalicu mlijeka, 1 malu žlicu prženog žira, u mlijeku kuhanu prekrupu o zobi, riža ili griz. Uz to treba piti 1 -2 čašice zravog crnog vina ili s vinom pomiješanog po 1 žlicu sirupa o ribizla (meruzal - ke, Ribes rubrum L) ili trpkovine (Berberis vulgaris). U ovo vino potope se i je u tanko rezane prepržene kriške crnog ječmenog ili raženog kruha. 9 tjeana nevno natašte i uvečer prije spavanja treba uzeti po jenu šalicu čaja o metvice. U četvrt litre voe i četvrt litre vina potopljeno se rži 12 sati 25 -30 g metvice i kuha s jenom žlicom mea pet minuta, pa se pari 15 -20 minuta. U čaj koji se uzme uvečer, prije spavanja, stavi se da ostane tri tjedna, ne dulje, po 10 kapi tinkture od odoljena. Daljnja tri tjena piti čisti čaj, a zanja tri tjena opet stavljati po 10 kapi tin kture od odoljena (Za ovaj
čaj se uzme Mentha piperita ili Mentha aquatica).
U pola litre vina potopljeno se rži 12 sati po 10 g isjeckanog korijena o koprive, bokvice i pobjela i kuha se s vije žlice mea 10 minuta i pari 20 minuta. Ovog čaja uzme s e jedna šalica natašte, ruga pre ručak i treda navečer prije spavanja i pije va mjeseca. Crveni luk sitno se izreže i sok iscijei. Na esetinu litre ovog soka stave se vije esetine prepečene rakije ili čistog alkohola 50 -60%. Ovog soka uzima se tri puta dnevno 12 do 15 kapi na jenu malu žlicu mea. Uzima se va mjeseca. Isto je dobro ako se uzme dnevno po 3-4 žlice na jenake ijelove pomiješanog soka o limuna s medom.
Nastupi li katar želuca i crijeva s bolom u prsima, treba i preko prsiju stavljati obro tople obloge s octenom vodom. Suhim i toplim treba previti. Protiv katara u c rijevima uzme se klizma, koja vrlo povoljno jeluje; jena žlica lanenog
sjemena i kuha se s pola litre voe. Nakon toga procijei se i pomiješa s čajem o kamilice.
Katar crijeva kod ljudi bolesnih na plućima Na 2 žumanjka stave se 2 žlice šedera i muti ok smjesa ne postane pjenušava, ona se prioa 2 žlice čistog maslinovog ulja i 2 žlice vinovice (Franzbrantwein) i ponovno se muti ok se ne zapjeni. Ove smjese aje se bolesniku svako pola sata po 1 velika žlica. Katar želuca i crijeva liječi se kaa se 3 mjeseca nevno natašte popije šalica obro toplog kuhanog bijelog vina. Na četvrt litre vina stavi se 8 ag žutog šedera, zajeno se kuha i pri tome se pjena skia. U šalici se muti 1 svježe žumance s 2 žlice voe, zatim olije se kuhanim vinom. (vino treba kuhati ok se šeder rastopi). Nakon pretrpljene bolesti treba ulje vremena nositi pojas o flanela i na hranu paziti. Više mliječna jela jesti, zelen s uljem, bijelo meso i kuhano vode.
Upala slijepog crijeva
Kod upale slijepog crijeva osje da se boac s esne strane u trbuhu, osobito kaa se esnom
nogom makne; alje se pati o mučnine. Dolazi o neurene stolice, naslaga tvre izmetine, ili kaa se proguta koštica o naranče, limuna, trešnje, šiljaste koštice, a i laka o četkice za zube, te zbog neopreznog stavljanja igle u usta i nahlae zbog čega olazi o upale i gnojenja sluznice u crijevima.
Kaa se oduti takva bol, treba omah uzeti o četvrt litre čistog ulja. Tko ne može piti ulje, neka rukom stisne nos, lako de ga uzeti i omah neka proguta žlicu soka o limuna a očisti usta. Bolesniku treba dati i 2-3 klizme uzastopce s mlakom vodom i malo sapuna. Ako nema temperature, treba na trbuh stavljati tople obloge od octa i vode, ili kuhanog lanenog sjemena i mijenjati ih svakih 20 minuta, dok bol ne umine. Ne prijaju li bolesniku topli oblozi,
stavljaju mu se hlani o ilovače razmudene s octom i voom. Ti hlani oblozi stavljaju se bolesniku i onda kada temperaturu ima. Isprva, dan- va, mijenjaju se čim postanu vrudi, a kasnije se po 2 sata ostavljaju. Svaki dan dati bolesniku 4- 6 žlica ulja i svaki sat po žlicu čaja od 6 grama cvijeta od crnog trna (Prunus spinosa L), 6 grama krkavine (Rhamnus frangula L), 6 g kantarije (Erythraea Centaur Pers.), kadulje 6 grama (Salvia officinalis L) i 4 mala žlica
samljevenog kumina (Carum carvi) u litru voe, kipudom voom preliti i 10 minuta kuhati, procijeiti i prioati 3 žlice mea i ponovno obro prokuhati. Nakon 3 ana promijeniti čaj, i to uzeti 10 g lišda o kupine (Rubus fruticocus) i pola grama praška o aloja (Aloe vulgaris Lam) na pola litre voe, vrudom voom preliti i prokuhati. Toga čaja aje se svako va sata po jena žlica, i to toplog, va ana, a ona se opet uzima prvi čaj. Na noge treba stavljati tople obloge, vrud crijep ili vrude boce (boce se napune vrudom voom). Prva 3-4 ana osim ulja i čaja ne treba ništa za jelo ati, a poslije pomalo mlijeka i pasirane
juhe o ječma ili riže. Bolesnik mora mirno ležati osam o četrnaest ana i strogu ijetu ržati.
Grčevi na čmaru Grč na čmaru više puta je povezan s velikim bolom. Uzrok su ozljee na sluznici koje olaze od velikog naprezanja kod tvrde stolice. Ljudi koji naginju kapi (infarktu) moraju se toga kloniti. Protiv toga treba uzeti dnevno tri puta topao klistir od odvara hrastove kore i preslice (Equisetum arvense L), od svake vrste po 15 g na pola litre vode i 20 minuta kuhati. Za klizmu treba uzeti i po litru odvara. Dnevno treba uzeti toplu polukupku, s naknadnim hladnim
pranjem leđa s pola octa i pola voe. Ko lijeganja u krevet neka se na leđa stavljaju hlani oblozi. Nakon 8 dana iza tople klizme uzima se od pola litre vode hladna klizma. Imaju li se pokraj grčeva još i bolovi, treba 5 -6 puta nevno u čmar staviti omah nakon klizme, a i
između, male čepove o jenakih ijelova čiste svinjske masti i ušederenog mea i što ublje ih gurnuti. Navečer, prije spavanja, treba na čmar staviti glavicu obro i poistiha pečenog crvenog luka, koji se izgnječi, na njega, još vrudeg, stavi se mala žličica čiste svinjske masti i privije na čmar. To izvrsno jeluje i na bol i na ozljee. Ror (vrh cijevi) za klizmu i čmar moraju se prije klizme ili uljiti ili mašdu namazati. Bobe o smrike treba jesti o 4 o 15 i o 15 na 4 bobe, šest puta ponoviti. Pije se nevno 6 puta ovaj čaj: uz me se kantarije (Erytraea Centaur. Pers.), crnog trna cvijeta (Prunus spinosa L), kadulje (Salvia officinalis L), bazge (Sambucus
nigra L), po 4 g pelina (Artemisia Absinthum L), 2 g na pola litre voe, 12 sati se rži potopljeno, prokuha i 10 minuta pari. Dnevno pranje tijela s pola octa i pola vode i polijevanje hladnom vodom.
Čirevi u želucu Čireve na želucu liječi sljeedi lijek: uzme se zrave kore o sasvim mlaih hrastova, 15 o 20 g na pola litre voe, kora se rži potopljena 12 sati, s istom voom kuha se obro poklopljeno 20 minuta, procijei i pomiješa s čajem o po 8 g lješure (Sanic ula europea L) i čuvarkude (Sempervivum tectorum L) i po 3 g o kaulje (Salvia officinalis L), bokvice (Plantago lanceolata L) i pelina (Arthemisia Absinthum L) na pola litre voe, 12 sati se rži
potopljeno, prokuha i još 10 minuta ostavi se na toplom mjestu. Ovoga čaja treba uzeti 6 o 8 malih šalica nevno. Svakog sata neka se uzme po jena žlica razrijeđenog rasola o kiselog kupusa, jenu žlicu rasola razrijeiti sa šest žlica voe. Između toga svaka va sata treba pojesti po žlicu svježeg kravljeg sira. Dalje, što više piti stepke o mlaog masla, a za hranu neka se uzima mnogo kisela mlijeka. Treba jesti smrikove bobe i obro žvakati: početi s četiri bobe, svaki an bobu više o petnaest, o petnaest na četiri bobe. To se ponavlja osam puta. Dok trave ne nabavite, kuhajte i pijte samo mladu hrastovu koru. Jesti smijete samo zelen s
uljem i mliječna jela. O velike je važnosti nevno polijevati čitavo tijelo ostajalom voom, 10 sekuni o 1 i pol minute. To treba činiti ujutro kaa je tijelo omore no i ugrijano. Dnevno prije lijeganja u krevet po hladnoj vodi prohodati jednu minutu, a kada se ide u
krevet, staviti obro topao oblog na želuac i trbuh o ovara o trina i omorikinih vrhova. Dnevno treba uzeti tri o četiri puta topao klistir o 15 g preslice (Equisetum arvense L) i 15 g hrastovog lišda na pola litre voe, 12 sati ržati potopljeno i 20 minuta kuhati. Može se uzeti i klistir sa samom hrastovom korom, 40 g na pola litre voe. Za klizmu neka se uzme do dvije litre odvara. Tjedno treb a čitavo tijelo s pola octa i pola voe oprati, va puta uzeti hlanu polukupelj s pranjem leđa i va puta toplu kupku za noge o koljena u ovaru o trina. Nakon tri tjena prestane se piti prvi čaj i rasol, a mjesto njega uzima se svakog sata po jena žlica ovog čaja: uzme se vrhova o koprive (Urtica ioica L), čička (Lappa officinalis All.), nevena (Calenula officinalis L), solomonov pečat obli (Polygonum Persicaria L) i solomonov pečat uglasti (Polygonum aviculare L), o svake vrste po 8 g, s četiri ž lice meda, 12 sati rži potopljeno, prokuha, 10 minuta pari, procijei i na svaku četvrt litre toga čaja 60 kapi tinkture o moravke oati. Tinktura o moravke pravi se ovako: u jenu bocu širokog grla stavi se osušenog cvijeta o moravke i naolije čistom prepečenom rakijom, začepi te ostavi na toplom mjestu 2- 3 tjena. Više puta mora se promudkati. Alkohol i duhan treba odbaciti.
Čirevi u crijevima Liječe se i pijenjem čaja o islanskog lišaja (Certraria islanica, Acharus), jean ag, i solomonov pečat obli (Polygonum Persicaria L) jean ag, s četvrt kilograma mea na vije litre voe, 12 sati rži potopljeno i pola sata poistiha kuha. Svakog sata preko ana uzeti po žlicu, a ujutro i navečer po jenu šalicu toplog čaja. Tijekom ana uzeti 2 -3 mlake klizme od dvije litre odvara od 30 g mlade zdrave hrastove kore i 30 g preslice na 2 i pol litre vode, 12
sati ržati pripijeno i pola sata kuhati. Svakog ana treba uzeti toplu sjeedu kupku o 20 minuta s odvarom od trina i slame od zobi, pola kilograma na 5-6 litara vode, dobro
poklopljeno 1 i pol o 2 sata poistiha kuhati. (Još je bolje ako se prije toga 12 o 16 sati slama ili trina potope.) Dnevno neka se da bolesniku hladan oblog od pola vinskog octa i pola vode. Taj se oblog ostavi 1 i pol do 2 sata.
Čireve u crijevima liječi i čaj o kopriva. Na 3 ag suhe koprive i korijena i lišda stavi se 5 ag istucanih smrikovih boba i četvrt kilograma mea (najbolje kauljinog) na vije litre voe, 12 sati rži se potopljeno i poistiha 2 -3 sata dobro pokl opljeno kuha. Ujutro, natašte, i prije spavanja popije se po šalica mlakog čaja, a preko ana svako pola sata po gutljaj. Uz taj čaj treba isto uzimati klizmu, kupke i obloge.
Čirići ili fistule Na zubnom mesu ostrane se mudkanjem i ispiranjem usta čajem o 5 g lišda o crvenog malinjaka (Rutus Iaeus L), 10 g vriježa o kupine obične (Rubus fructicosus L), 10 g kaulje, 6 g cvijeta o žličnjaka (Cochlearia officinalis L), 6 g preslice (Equisetum arvense L) i vije male žlice na pola litre bijelog vina, 12 sati ržati potopljeno, 5 minuta kuhati i još 10 minuta pariti i mlakim usta i grlo ispirati.
Isto je obro tinkturom o iđirota (Acorus Calamus L) jenu malu žlicu na čašu voe uzeti i usta time mudkati i ispirati. Iđirot ostranjuje trulež u ustima i učvršduje zube.
Protiv čireva U octu kuhano bobovo brašno (Via faba L) upotrebljava se kao vrud kašast oblog za ozrijevanje gnoja u čirevima. Ka se kome pravi čir ili kakva guta na zravo, uzme se borove (Pinus silvestris L) smole pa se rastopi ko temperature i razmaže na plavi pa k-papir i privije na bolno mjesto, gdje ostane dok samo ne otpadne.
Da čir ili guta čim prije sazrije Uzme se lanenog ulja ili ulja o repice i pomiješa se s malo neprosijanog brašna i žumanjkom od jajeta, pa se privije kao flaster na bolno mjesto. Ili se iscijei sok iz cvijeta i svježe stabljike o nevena, 1 žlica soka prokuha se s 2 žlice
svinjske masti ili s 2 žlice kozjeg loja. Ova se mast stavlja kao flaster na čir ili gute i toplo privije.
Da se ublaže bolovi, treba bolna mjesta banjati u topl om odvaru od trina ili preslice, ili se ovim odvarom stavljaju topli oblozi.
Naalje vii ivizma, lan, grahotuša (žutilovka, svinjuša), čuvarkuda, me i ulje. Kaa se čirevi ili potkožnjaci liječe, treba uzimati srestvo za čišdenje utrobe.
Za čišćenje utrobe Kao izvrstan su lijek bobice (jagoe) o pasrijena za čišdenje utrobe, kaa je zatvorena ili kaa je izmet u čovjeku zapečen. Ovaj lijek jeluje povoljno i bezbolno. U tu svrhu priređuje se lijek na ovaj način: uzme se 600 grama svježih i potp uno zrelih bobica, uz to 1 kilogram šedera i to se zajeno kuha tako ugo ok bue o toga posve gusta tekudina (sirup) koja de imati ljubičasto-crvenu boju. Ili na ovaj način: uzmu se sasvim zrele jagoe, koje se početkom listopaa naberu i upola zgnječe. Ovako zgnječene stave se u lonac, koji se obro pokrije i stavi na toplo mjesto osam ana. Poslije toga vremena izvoje se jagoe (bobice), a sok procijei kroz kakvu čistu krpu, zatim ga se pomiješa sa šederom ili vrcanim meom, oa mu se nešto malo c imeta, karanfila ili kakve ruge miroije i kuha tako ugo ok bue gusta tekudina (sirup). Ta tekudina izvrsno je srestvo za čišdenje utrobe i tjera na mokradu (vou). Za malenu jecu ovoljno je a uzmu malu kavenu žlicu tog lijeka. I na ovaj način pr opisuje se uzimanje toga lijeka: u 150 do 18 0 grama vode razmuti se za orasle 30 grama te tekudine, a za jecu ovoljno je 8 -12 grama razmutiti u 90-100 grama voe, i toga lijeka uzima bolesnik svaki sat po vije žlice. Isto tako obar je lijek za pročišdenje utrobe i ovaj: uzme se 60 g tekudine o pasrijena, 60 g tekudine o boba smrikovih (Juniperus communis L) i 50 g bazgova (Sambucus nigra L) soka. Sve ovo obro se promiješa i bolesnik uzima tog lijeka svako pola sata po pola žlice. Naposljetku bobice o pasrijena ukuhane u šederu upotrebljavaju se kao proljetni lijek koji de nas pročistiti o svih školjivih sokova i plinova što su se tijekom zime u našoj utrobi nagomilali.
Jaka srestva za čišdenje utrobe su: pasrijen, rave (rabarbara) 3 -4 puta uzeti, svaki put po pola grama, praška o aloja pola grama (malo na vrhu noža) prokuhan sa žlicom mea i 3 -4 žlice voe 3-4 puta uzeti. Ili kaa se natašte popije mlaka čaša voe, prokuhane s jenom malom žlicom soli. Blaga srestva za čišdenje utrobe jesu: crni trn, krkavina (krušina, bazga, rave u manjim obrocima, kiseli kupus, gorka troliska, kantarija i preslica).
Ili neka se popije svakog ana po jena čaša vina o bosiljka. U staklo o jene litre stavi se šaka lišda o bosiljka, naolije se z ravim vinom i ostavi 10-12 sati potopljeno, nakon toga obro je za pide. Ili neka se uzme četvrt litre vina i četvrt litre voe, 15 g sjemena o kopra mirisavog (Anethum graveolens L), potopljeno se rži 12 sati i kuha 5 minuta sa žlicom mea. Ovog čaja treba 1-2 šalice popiti svakih 1 -2 sata po jenu žlicu.
Da dojilji mlijeko obilnije nadolazi
Treba uzeti 6 g sitnog šedera, po 3 g u prah istucanih isušenih korica o naranče i sjemena o komorača (Foeniculum officinale All.) i 25 g magnezija iz ljekarne. To se zajeno obro pomiješa i razijeli na seam jenakih ijelova. Sv aki dan sedam dana uzme se s vodom ili mlijekom jean io ovog praška. Prsa neka se oblažu u vinu kuhanom pitomom metvicom (matičnjak, Melissa officinalis L). Na jenu litru vina stavi se 80 g matičnjaka, potopljen se rži 12-16 sati i kuha dobro poklopljeno i poistiha jedan sat. Oblog svakih 1 i pol do 2 sata promijeniti. Naalje neka se uzima tri tjena tri puta nevno na vrhu noža sjemena o koprive i s mlijekom ili vodom neka se popije. Ili neka se popije svakog dana 1- 2 šalice svakih 1-2 sata u mlije ku kuhanog sjemena o aniža
i komorača. O svakog po pola male žlice na jenu šalicu mlijeka, kuhati treba 10 minuta s jenom žlicom mea. U jelo neka se stavlja osušenog lišda ili svježeg lišda o krosuljice, krabuljice (Anthriscus Cerofolium Hoffm.), koje je vrlo ugodnog mirisa i okusa u jelu. Ako se ima podosta ove biljke,
vrlo je obro nevno popiti po 1 o 2 male žlice iz svježe biljke iscijeđenog soka pomiješanog s mlijekom uz prioatak male žlice mea. Ako žena nema mlijeka, neka jee ledu (Ervu m lens).
Kad se dojiljama mlijeko zapeče, prsa zapale i prokinu Treba na prsa privijati melem o sjemena grahotuše (piskavica, božja trava) (Trigonella Foenumgraecum L). Sjeme se samelje i zakuha kipudom voom i vinskim octom. Na mokru lanenu krpu, na 3 cm ebelo, premaže se i još toplo privija na prsa. Suhim i toplim preko. Ovi su oblozi prava blagoat, jer ne aju rani zamlaiti prije ok ne izvuku sav gnoj i nečistodu iz rane. Osim ovih obloga, treba piti svakog sata po jenu žlicu čaja. Za čaj se uzm e osam g korijena bibernele (Pimpinella magna L) i kuha se s jednom litrom vina poistiha pola sata.
Ona se još kipude prelije na 6 g kaulje (Salvia officinalis L), 6 g majčine ušice (Thymus Serpyllum L), 4 g kantarije (Eryathrea Centaur. Pers.), 3 g pelina (Artemisia Absinthum L) i 6
žlica mea, kuha se još 5 minuta i 10 minuta obro poklopljeno pari. Ako se prsa prokinu zbog zapečenja mlijeka, treba staviti na prsa list cikle (Brasicca vulgaris var. Cicla) a izvlači što je zapečeno. Ako se prsa pro kinu zbog zapečenja mlijeka, obro ih je obložiti listom ljiljana (Lilium
canium L), pa de olaknuti.
Kad prsa otvrdnu i žlijezde se upale Uzme se 1 ag lišda o koprive i kuha u 1 litri voe 10 minuta. Ovim ovarom zakuha se ječmeno brašno s mekinjama zajedno i na prsa privija.
Jenako je obro prsa oblagati lišdem o bokvice (Plantago major L), stolisnikom ili kunicom (Achillea Millefolium), lišdem ljubice (Viola oorata L), a i mlaim orahovim lišdem. Lišde se obro opere i rži u hlanoj voi. Prije uporabe malo se istuca. Mijenja se čim postane vrude i rani više ne goi.
Slabe mliječne žlijezde Treba tijelo nevno octenom voom oprati, a uvečer, prije lijeganja u krevet, na prsa priviti lanenu medom namazanu krpu i toplim previti.
Dalak (slezenobolja)
Dalak je bol slezene s vedim ili manjim bolom na gornjoj lijevoj strani u trbuhu i iza zanjeg rebra. Dolazi o ugotrajnog trčanja, teškog raa i teške stolice. A može nastupiti s oboljenjem srca i jetra, a ostaje i kao posljedica nakon tifusa, kozica, velikih groznica
(malarije) i rugih teških bolesti. Na oteklinu se stavljaju topli oblozi o ječmenog brašna zajedno s mekinjama, zakuhanim vrelim odvarom od slame od zobi ili odvarom od trina, po
tri šake na jenu litru voe i pola sata kuhati. Ili se ječmeno brašno zakuha kipudim vinskim octom.
Isproban je i ovaj lijek: zakuha se pogača o jara ječmena brašna s jenom žlicom kumina (Carum carvi). Kaa je napola pečena, razreže se po sreini, namaže pravim meom, pospe sitno tucanim tamja nom i još vruda prelije na alak. Za čaj treba kuhati i piti po 3 g lepezastog pakujca (Aquilegia vulgaris L), koprive, željezanke (Verbena officinalis L), kaulje (Salvia officinalis L) i voopije (Cichorium Intybus L) na pola litre voe, 12 sati ržati potopljeno, prokuhati i još 10 minuta obro poklopljeno na toplom mjestu pariti. Po tri šalice dnevno piti uvijek po gutljaj.
Damari pod koljenom
U koga se po koljenom pohvataju amari pa ne može o pružiti nogu, neka uzme, ok nije kasno, pa neka raskuha trine, i neka tim toplim trinama pari nogu odozgor po koljenu i ispod koljena, svuda gdje su se pohvatali damari. Tako neka pari, a sve pomalo rukom neka
razmazuje svaka 24 sata. Može se mazati lovorikinim uljem. To se isto rai ka je u koga svinuta ruka.
Difterija
Difterija je jena o novijih bolesti, koja se u prijašnje vrijeme nije poznavala, a anas spopaa i staro i mlao, a ko jece osobito kao pošast hara.
Bolest počinje glavoboljom, bolovima iza ušiju, umorom (jezik obije bijelu naslagu) i teškim gutanjem. Sjeište bolesti su krajnici. Kaa jetetu vrhom žlice jezik malo pritisnemo i velimo a kaže A, ona se vie svua naokolo bijele i žute točkice. To je opasna gljivica ifterije, koja se rapino širi i jetetu život ugrožava. Ko tih simptoma nužno je omah liječnika pozvati. Ako se na njega mora čekati, a bolest se širi i ne čeka, uputno je o olaska liječnika jetetu koliko-toliko pomodi. Pošto mravlja kiselina u meu razara tu opasnu gljivicu, to je potrebno svakih 5 min. jetetu dati malu količinu obrog pravog mea i svakih 20 minuta grlo sokom o limuna pošpricati ili pomazati. U isto vrijeme treba jetetu za otvor ati ricinusova ulja ili što je manje poznato kao srestvo za čišdenje, a vrlo obro služi, to je u mlijeku kuhana b azga (zova, Sambucus nigra).
Dalje treba oko vrata stavljati obloge o ilovače zemlje i octa i mijenjati svakih 6 -8 minuta. (Ilovača se za oblog razmuti s octom a bue kao kašica, koja se na mokro platno za oblog namaže 3 cm ebelo i time vrat previje). To bi bili savjeti o olaska liječnika i njegovih aljnjih orebi. Gje nema liječnika u blizini te treba ugo čekati ok on stigne, obro je upotrebljavati čokolau sa sumpornim cvijetom. Čokolaa mora biti svježa i masna, a sumporni cvijet isto sv jež. Na 2 žlice nastrugane čokolae a se jena žlica sumpornog cvijeta, obro promiješa i aje jetetu po jena žlica svaka 3 sata. Za otvor treba isto omah nešto ati. Ako ijete ima vrudicu, treba na glavu hlane obloge stavljati, a oko vrata obloge s toplim čistim maslinovim uljem. Ulje se ugrije u zemljanoj posui, oblog stavi četverostruko, a a ulje rži toplinu i ne kaplje, previje se još i mušemom. Taj oblog treba preko ana nekoliko puta promijeniti. Sobu treba čistim katranom i terpentinom nakaiti. Na rvenu žeravicu pospe se katrana i terpentina i time se soba nakadi da ogrezne u dimu.
Taj im bolesniku vrlo prija i pomaže, naalje raskužuje i štiti ostale ukudane o zaraze. Ali katran mora biti pravi i čist, a ne umjetni kolomaz.
Divlje meso
Divlje meso obloži krpom umočenom u ocat ili zamijesi octom pšenične mekinje ili jara brašna, pa time obloži po ivljem mesu. Ili se uzme praška o suhog alojevog lista, pa se pospe po rani, a ona privije s melemom o meda. Melem: uzme se na vrhu noža praška o aloja i proključa u 2 cl voe. Na jenake ijelove uzme se mea i brašna te zakuha u melem s ovarom o alojevog praška i to se onda na ranu privije.
Istudi trave pržene (Scabiosa arvensis L), cvijeta o crnog trna (Prunus spinosa L), ma lo soli i meda, napraviti kao melem i preko divljeg mesa previti.
Drhtanje ruku i nogu
Prašak o osušene kaulje (Salvia officinalis L) s mesnom juhom liječi nervno rhtanje ruku i nogu. Kome drhte ruke i trese se, neka uzme soka od komoljike (Artemisia vulgaris L) i neka
izmiješa s uljem i maže grijudi ua koja se tresu. Drhtanje uova liječi se također trljanjem sa, na jenake ijelove pomiješanim alkoholom s mravljom kiselinom, alkoholom o majčine ušice (vii: majčina ušica) i uljem s glistama (vidi: ulje) uz pridodatak kamfora i nekoliko kapi salmijaka iz ljekarne (Salmiakgeist).
Katar dušnika Nastupa sa žmarcima i potpunom klonulošdu, kašljem s teškim izbacivanjem sluzi, pojačanim pulsom, lupanjem srca, teškim isanjem, strahovanjem, napaima kao a de se bolesnik ugušiti, navalom krvi u glavu, slabim apetitom, više puta i povradanjem. Uzrok su upala sluznice u ušniku, zbog nahlae ili hlanog pida, zaržavanje u pregrijanim, neprozračenim i prašnim prostorijama, uisanje školjivih plinova i pare. Nijedan se katar ne smije zanemariti i čekati a sam o sebe prođe. Ko katara mora se omah pristupiti liječenju, jer zastarjeli i zanemareni katar vodi tuberkulozi. Kod ove bolesti treba dnevno glavu i usta dva puta 15-20 minuta pariti na odvaru od kamilice ili trina. Nakon parenja glavu povezati, a tijelo brzo octenom vodom oprati. Oko
vrata treba staviti oblog o pola voe i pola octa ili ilovače s octom i voom razmudene. Ako bolesnik ima i povišenu temperaturu, ona treba u krevet ledi i staviti oblog preko leđa, ramena i prsiju od pola octa i pola vode. Oblog se suhim i toplim previje i ostavi 1 i pol do 2 sata, 2-3 obloga nevno. Ako nema temperature, ona uvečer prije lijeganja u krevet jenu minutu po vodi hodati i 3- 4 večeri oblog o octa i voe preko leđa, ramena i prsiju stavljati.
Ako bolesnika trese groznica (stuen), ona mu treba staviti vrudi oblog s ovarom o trina. Dnevno treba uzeti 2-3 žlice čistog maslinova ulja i popiti 3 -4 šalice čaja u manjim obrocima svako pola do jedan sat.
Za čaj se uzme po 5 g ivizme, cvijeta i lišda o pobijela, bokvice, kaulje, sljeza i korijena o gaveza (Symphytum officinale) na pola litre zravog vina i četvrt litre voe i tri žlice mea, 15 minuta kuhati i 20 minuta pariti. Treba uzimati hranu laganu, više mliječnu. Meso pilede, janjede i telede i osta kuhanog
voda. Na stolicu treba paziti a je u reu, eventualno klizmom se pomodi.
E-I Epilepsija ili padavica
Prije napaa nastupe bolovi oko srca i želuca, povezani sa zujanjem u ušima, nekim strahom i povradanjem. A ona bolesnik krikne, pane, onesvijesti se i škripi zubima. Oči postanu nepomične, izbuljene, čitavo se tijelo stane trzati, lice postane moro -crveno a na usta navali pjena.
Dolazi kao nasljena bolest, kaa roitelji neumjereno uživaju alkohol ili o živčane rastrojenosti, uševne ili tjelesne preopteredenosti, o češdih nazeblina ili višekratne bolesti s visokom temperaturom, konačno o straha, pogotovo u snu. Bolest je izlječiva ok bolesnik nije uševno poremeden postao. Kaa napa nastupi, mora se bolesniku oriješiti ojeda a ga nigje ne steže, a pogotovo treba oko vrata sve ostraniti i bolesnika na lijevu stranu položiti. Treba mu ati za pide po jenu povedu malu šalicu na tašte i jenu navečer obro toplog čaja o imele (Viscum alba L), lišda i cvata, bobe ne treba uzimati, i to o imele koja raste na hrastovom rvetu, pa cvat i korijen o moravke (Arnica montana L) 6 grama, lišda o rute (Ruto graveolens L), 1 gram i 23 grančice ružmarina (Rosmarinus officinalis L) na pola litre voe s hlanom voom pristaviti, 5 min. kuhati i 10 minuta na vrudem mjestu ostaviti poklopljeno a se pari. Ovaj čaj treba 9 tjedana piti.
Uz taj čaj svako jutro treba uzeti po jenu žlicu čistog maslinova ulja te cijelo tijelo oprati s pola vinskog octa i pola voe. Ispočetka, ok se tijelo navikne na hlano umivanje, može se ta octena voa malo smlačiti. 2 tjena treba uzimati nevno 3 male žlice iscijeđe nog soka od čuvarkude. Dnevno treba 3 -4 puta bosonog hodati po hladnoj vodi svaki put do 1 -2 min. Dalje treba uzimati tjedno po 2-3 polukupke u hladnoj vodi od 3-5 sekundi. Dva puta tjedno polijevati bolesniku leđa, ruke i ramena, a va puta noge, koljena i slabine hladnom vodom.
Dok bolesnik uzima hlanu polukupku ili polijevanje, neka rži u ustima hlanu vou. Jenom tjeno treba umotati cijelo tijelo u plahtu koja se umoči u vrudi ovar o trina, a jenom tjeno u plahtu koja se umoči u vrudi ovar o d vrhova omorike i zelenih omorikinih češera sitno isjeckanih (Picea excelsa L), 1 o 1 i pol kg na 5 litara hlane voe pristaviti kuhati i 1, 1 i pol sat poklopljeno poistiha kuhati. Trina se uzme 1 i pol kg na 12 litara vode i kuha pola sata. Bolesnika se umota u tu vrudu plahtu, preko te plahte trebaju odi rugi suhi i vuneni
pokrivači osim krevetnih jorgana. Kaa prođe 1 sat, skine se bolesniku taj oblog i čitavo tijelo treba mu brzo u dobro toploj sobi octenom vodom oprati. Nakon 9 tjedana treba čaj promijeniti, ali sve rugo i alje obavljati. Saa se uzme za čaj
mlaog hrastovog lišda, žute brodike (Galium verum), kaulje (Salvia officinalis) po 10 grama i pelina (Artemisia Absinthum L) na 1 litru vode.
Taj se čaj pripravlja i pije, kao i prv i, isto 9 tjedana.
Nakon toga vremena pije se nevno čaj ovako pripravljen: uzme se šaka lišda i šaka isjeckanog korijena od abisa (Succissa pratensis Moench), divlje bokvice, 10 grama (Betonica officinalis L), čuvarkude 20 grama (Sempervivum tectorium L), lipe i imele s hrastovog stabla po 10 g na 2 litre vode, 15 minuta kuhati, 10 pariti i procijediti, te piti svaki dan po 3
vede male šalice ok bolesnik sasvim ne ozravi. Treba jesti lagana jela, kao meso pilede, janjede i telede, obro kuhano i nema sno. Dosta svježeg voda i jabuka. Treba uboko isati i po svježem zraku osta se kretati. Korijen od komoljike (Artemisia vulgaris L) upotrebljava se kao izvrstan lijek protiv padavice, jer spada medu gorke lijekove. Uzme se 3-5 grama praha od korijena komoljike u pola litre ugrijanog slabog piva. Prije uzimanja ovog lijeka mora bolesnik u kre vet ledi, obro se pokriti i onda toplo pivo piti da ga znoj probije. Ovakav postupak najbolje bi djelovao kad bi se
bolesnik liječio jean an prije nego ga paavica napane. Za epilepsiju se preporučuje ružmarin priređen kao kapljice, tj. grančice suhog ružmarina stave se u alkohol i ostave u njemu neko vrijeme, te bolesnik koji boluje od padavice mora uzimati svaki dan 12-15 kapljica u 4- 6 žlica voe, ili na šederu. Ustrajnim liječenjem na ovaj
način bolest de popustiti i napokon nestati. Prašak o osušene metvice s mekim jajima ako se uzima 40 ana, liječi paavicu. Kuhan plo o ivlje ruže (šipak), aje se također protiv paavice. S vinom i voom kuhan preporučuje se plemeniti upčac (Theucrum Chamaeris L) kao lijek protiv padavice. Ukuhan korijen od apte (Sambucus Ebulus L) upotrebljava se protiv padavice ili nevolje (gorske bolesti).
Korijen o božura (Paeonia officinalis) kuhan u vinu liječi paavicu, a razrezan i provrtan korijen o božura, kaa se naniže na uzicu i nosi o vratu, takođe r je dobar lijek protiv padavice i ludila.
Paavica se liječi kaa se 6 tjeana uzima natašte po jena mala žlica svježeg zrnja o gorušice (muštare, Sinapis arvensis L) i popije s čašom hlane voe. Paavicu olično liječi i ooljen (vii: ooljen). Uzmi evet zravih korijena o trave maslačka. Isjeckaj jean korijen na sitne komaide, stavi u čistu rvenu žlicu sa svježom voom, tome oaj sitno tucanog tamjana, može se među va prsta uzeti, i to sve popij, onosno progutaj ujutro natašte. To se u zima 9 dana.
Fras (grč koji nastaje od straha) Otklanja ruta, pola grama na malu šalicu voe, vrelom voom preliti i jenom provriti sa žlicom mea, pa s mlijekom pomiješati i jetetu ati. Osim toga, istare se ijete ovarom o rute (60 grama na 1 litru vode, 5 minuta kuhati). Ovim se odvarom stavljaju i topli oblozi na
želuac i trbuh. (Dalje vii: ječje bolesti)
Fistule na zubnom mesu (vidi čirevi) Protiv gripe
Tko boluje o gripe, najbolje je a jee češnjak i pije vaput prepečenu rakiju. Osobito to vrijedi kad gripa vlada, pa se tim lijekom predusretne.
Daljnji obar lijek je sljeedi: uzme se sitno tucanog papra jena mala kavena žlica i uspe u četvrt litre vaput prepečene rakije i obro promiješa. Ka vlaa gripa ili španjolska groznica, neka se više puta nevno popije mala šalica te rakije. Nestat de omah bolesti kao a je i nije bilo. Osobito to vrijei ako se to omah, u početku bolesti upotrebljava ili ako nije čovjek bolestan o gripe ili španjolske groznice, ako pije tu rakiju više puta nevno, nede oboljeti o te bolesti ma koliko ona harala.
Bolesnika treba natrljati vunenom krpom umočenom u ocat, ulje i kamfor ili gotovim preparatom sastavljeni m o biljnih lijekova, a to je »Alga«. Potiljak mu treba obložiti naribanim hrenom, a na noge mu se navuku torbe s u grijanim mekinjama.
Bolesnik treba ržati najstrožu ijetu. Mora se paziti a je stolica u reu. Groznica Groznicom zovemo rastrojeno zdravstveno stanje koje dolazi zbog oboljenja pojedinih
organa i skupljenih loših sokova u tijelu. Počinje s glavoboljom, klonulošdu, nejelošdu, nesanicom ili nemirnim spavanjem i teškim snovima. Čovjek oslabi i postane nesposoban za uševni i tjelesni ra. Ko velike groznice nastupa groznica s velikom temperaturom, bulažnjenje, velika žeđ, rhtanje uova, strahovanje, zatvor, zijevanje i brzi puls. Sprečavati se ne smije, samo se mora smanjiti, da se srce rastereti, a to se postigne oblozima. Kod groznice mora se nastojati
a se poluči što jače ovajanje loših tvari iz tijela, i to isparivanjem kroz pore zbog obloga i ovajanjem kroz mokradu i stolicu. Razni lijekovi protiv groznice
Tri glavice češnjaka obro istudi i stavi u litru bijeloga vina i neka stoji 12 sati, a ka osjetiš a de te groznica uhvatiti, kroz krpu procijei vino i češnjak, pa popij vino. To je sigurna ljekarija za starije. Za mlađe i slabe nije. Ako koga trese groznica i nede ga pustiti, neka uzme papra 11 zrna i stolisnika (Verbe na officinalis L) 27 lista, neka istuče sve zajeno, kuha u vinu i pije. Uzmi lišda o javora (Acer Pseuoplatanus), lišda o masline (Olea europea L), pelina (Artemisia Absinthum L), kadulje (Salvia officinalis L), ivice (Teucrium chamaepitys L),
upčaca (Theucrium Chamaerys L) sve pojenako, skuhaj u čistu loncu u tri litre voe, neka va ijela ukuhaju, tredi ostane, zatim popij u tri puta natašte. Za groznicu uzmi lišda uova (bijeli u, Morus alba). Isuši, istuci u prah, stavi u to jenu žlicu vina, popij ka te počne hvatati groznica. Za groznicu je vrlo dobar lijek janjetina trava (Teucrium polium L, Arnoseris pusilla Grtu),
koju treba kuhati i taj čaj piti natašte po jenu žlicu. Uzmu se vije žlice samljevene kave, pa se ukuha kao obična kava. U to se ucijei sok o jenog čitavog limuna i oaju se 4 žlice ruma. To se sve popije najenom. Izvrsno je srestvo i ovo: uzme se korijen o maslačka (mlječak), izreže nasitno i stavi u komovicu rakiju. Popiju se tri čašice na an skupa s isjeckanim korijenom, kojeg treba sažvakati. Dobar je i čaj o kantarije ili čaj o kunice (hajučke trave) s meom. Uzima se tri puta dnevno. Kod svih vrsta groznice glavno je da je probava u redu , pa treba uzeti srestvo za čišdenje.
Grčevi u želucu i slaba probava Uzme se lišda petoprste steže (Potentilla anserina), metvice pitome (Mellissa officinalis L), metvice koja raste uz vou (Mentha aquatica) i rute (Ruta graveolens L) po 2 male žlice, korijena o ooljena (Valeriana officinalis), 6 grama, i jenu veliku žlicu komorača (Foeniculum officinalis All.), tucanog ili samljevenog na 1 litru mlijeka, i kuha sasvim poistiha
10 minuta. Toga vrudeg čaja treba piti 3 puta nevno po 1 šalicu, i to n atašte, pola sata pre ručak i prije spavanja. Taj čaj treba piti svaki an 3 tjena: ona se uzme vratida (Tanacetum vulgare L) 75 g i 75 g cvata od kunice (Achillea Millefolium) na 1 i pol litru pravog bijelog vina, ostavi 12 sati potopljeno, 10 min. poi stiha obro poklopljeno kuhati i još 10 min. ostaviti
pariti na toplom mjestu. Toga vina uzima se svaka 2 sata po 1 žlica, to se čini 6 tjeana. A nakon toga 3 puta nevno uzimati po 15 kapi u čaši voe izvaak o ravei i lincure 2 -3 mjeseca. Izvadak: izreže se nasitno 50 g o ravei (Reum officinalis Billon) i 155 grama korijena lincure (Gentiana lutea L) na 3/4 litre čiste prepečene rakije i ostavi 6 -8 tjedana na toplom mjestu.
Dok se trave kuhaju, treba uzeti te vrude trave i na pupak priviti. Svaku večer treba vrudi oblog na želuac i trbuh staviti o ovara trina i 2 sata ga ržati. Dva puta tjeno, i to ujutro, polijevati hlanom voom leđa, vrat i ruke i 2 puta noge, koljena i slabine, o 8 sekuni, postupno do 1-1 i pol min. Jednom tjedno treba uzeti toplu kupelj od 20 min. u odvaru od
trina. Alkohol obaciti i uhan po mogudnosti.
Razni grčevi Čaj priređen o petoprsta ranog (Potentilla verna L) izvrstan je lijek protiv grčeva, pojave li se oni u želucu, u utrobi ili gje bilo. Čim se pojave znakovi grčeva, omah ajmo bolesniku vrudeg mlijeka (vrude neka bue toliko koliko ga može bolesnik ponijeti), u kome se ukuha petoprsnog čaja toliko koliko ga s 3 prsta uhvatiti možemo. Dvostruko ublaži bol ona ako još povrh toga trbuh i želuac obloži mo okuhanim biljem petoprsta.
Grčevi u trbuhu Mogu odi i o glista. Kaa grčevi nastupe, omah uzeti klistir za čišdenje s malo sapuna i 10-15 kapi kamforova ulja na komaid šedera. Nakon toga treba izgnječiti 2 glavice zravog češnjaka i 20 min. kuhati s 1 i pol litre voe, ona kroz krpu procijeiti i kaa se prilično ohlai, ovim ovarom bolesniku klizmu pružiti i što ulje a je u sebi zarži. Na trbuh i želuac treba stavljati tople obloge o trina ili octa. Još su bolji oblozi ako se 4 -5 zelene omorikine šišarice istucaju i s 2 -2 i pol litre vode pola do 1 sat kuhaju i ovim toplim odvarom želuac i trbuh oblaže. Tijekom 8 -10 ana treba uzimati vina s češnjakom 5 -6 puta dnevno po malu čašicu. Vino s češnjakom: na 1 litru vina stavi se 10 ag izgnječenog bijelog luka i ostavi se 5 -6 sati ostati.
Kamforovo ulje: u pola litre čistog maslinovog ulja stavi se kao orah velik koma istucanog kamfora.
Želučani i trbušni grčevi kod male djece Kamilica (Matricaria Chamomilla L) se upotrebljava kao čaj ko nahlae, osobito ako je spojena s groznicom. Isto se tako tim čajem liječe želučani i trbušni grčevi ko malene jece, ako taj čaj piju, a želuac i trbuh oblažu okuhanom bilinom. Ko žestoke navale krvi preporučuje se kamilica kao vrlo obar lijek. Maloj jeci pravi se klistir o čaja kamilice ka ih u trbuhu boli, ka imaju grčeve i ka su zapečena.
Grč u nogama Svaku večer uzeti toplu kupelj za noge o 10 ag korijena paprati (Aspiium Felixmas) na 5 litara vode, 45 minuta poistiha kuhati. Od toga odvara treba tople obloge na noge stavljati.
Nakon kupelji o paprati 1 minutu u hlanoj voi nogama kretnje činiti kao a se gazi po vodi, a onda topao oblog uzeti i dobro se pokriti.
Glista obična
Dobro je piti čaj o crvenog ili bijelog luka, tj. kuhanu vou o luka, i to po nekoliko žlica nevno. Dobro je također srestvo piti sok o mrkve ili sok o češnjaka pomiješan s meom. Ko jece osobito se preporučuje mlijeko u kojem se kuhao češnjak.
Otečene žlijezde (guke) Otečene žlijeze (guke), zatim vanjske otekline i kraste liječe se ovim lijekom: u tu svrhu priređuje se čaj ovako: uzme se 2 -6 g svježeg nevena (Calenula arvensis) lišda i cvijeta i kuha se u jednoj litri mlijeka tak o ugo ok se ukuha o polovine. Toga čaja pije se nevno va puta po jena čašica. Za izvanjske bolesti upotrebljava se svježe iscijeđen sok pomiješan sa svježim nesoljenim maslacem. Na 30 g maslaca uzme se o 6 g soka. Ovako priređen namaz povezuje se na bolesni u tri puta nevno. Za liječenje ozljea rabi se izvaak načinjen o nevena. Isto tako svježe rane, ako se porežemo, zacijele brzo, bez svake upale, ako upotrebljavamo taj lijek.
Kad oteknu vratne žlijezde (guke) i odstranjenje guše Čaj o hrastove kore (Quercus Ilex L) upotrebljava se uspješno kaa oteknu vratne žlijeze, a ostranjuju se i guše. Da takav ovar pripremiš, uzmi 20 g mlae hrastove kore na 180 g voe i pola sata kuhaj. U taj mrzli ovar namoči platnenu krpu i njom o motaj bolestan vrat te svakih 20 minuta, odnosno tri puta na sat mijenjaj taj oblog.
Isto je tako taj ovar obar lijek za unutrašnje bolove vrata i grla ako njim grgljamo i ispiremo grlo.
Guke po vratu od nazeblina Guke po vratu od nazeblina, koje mo gu biti velike kao ptičja jaja, liječe se ovako: ponajprije
ih se istrlja uljem iz koštica o suncokreta (Helianthus annus), a nakon toga privije se s gorkim tucanim lješnjacima (Corylus Avellana ili C. Colurna). Lješnjaci se istucaju te ostave ok omekšaju i voa iz njih uari. Ne može li se lješnjaka obiti, uzme se čiste prepečene
rakije ili čistoga alkohola, lanena se krpa smoči u taj alkohol, pospe se tucanim paprom i privije se oko vrata. Suhim i toplim preko a zrak o obloga ne može oprijeti.
Otečene žlijezde ili guke Oko žlijeza treba stavljati obloge o octa ili ilovače. Dnevno treba žlijeze 3 -4 puta lagano natrljati obro toplim glicerinom ili orahovim uljem. Dnevno popiti po vije šalice čaja o po 3 g podbijela (Tussilago Farfara L), bokvice. (Plantago laceolata L), kadulje (Salvia officinalis) i 2 g pelina (Artemisia Absinthum L) na pola litre vode, 12 sati kvasiti, s istom vodom prokuhati, a pola sata ostaviti pariti dobro poklopljeno na toplom mjestu. Dnevno tijelo prati octenom vodom.
Tri o četiri puta nevno stavljati obro tople obloge o soa voe, a preko nodi neka se stavi obro topao oblog o sjemena žutilovke svinjuše (Trigonella Poenum graecum L). Sjeme se samelje, s kipudom octenom voom zakuha, ok postane kao melem, ona s e 3 cm ebelo preko lanene krpe premaže i koliko se toplo može ponijeti stavi preko žlijeza, a ona treba suhim i toplim previti. Uz to treba popiti šalicu toplog čaja o sjemena žutilovke svinjuše. Uzme se jena mala žlica samljevenog sjemena o komorača (Foenicum officinale All.) na četvrt litre voe sa žlicom mea, 2 minute kuhati. Tijekom ana tog čaja uzeti svakog sata po žlicu, ali uz njega i po vije šalice čaja o pobijela, bokvice, kaulje i pelina. I svakog ana treba uzeti toplu polukupelj ili sjeedu o trina 10 minuta.
Upala žlijezda ili guka Uzme se oko vrata hladan oblog od hrastove kore (40 g na pola litre vode, pola sata kuhati,
pa čim oblog postane vrud, promijeniti ga). Preko želuca i trbuha staviti obro tople obloge s pola octa i pola vode. Dnevno treba uzeti dobro toplu kupelj za noge do koljena od trina, a
preko žlijeza posebno još oblog o kokotca (Melilotus officinalis L), 30 grama i 1 žlicu mea kuhati 15 minuta.
Gnojne guke
Svaki sat uzeti žlicu čaja o po 4 g matočine (Marubium vulgare L), kadulje i kantarije (Erythraea Centaur. Pers.), 2 g pelina i 1 žlicu samljevenog sjemena o žutilovke svinjuše i 2 žlice mea na 1/2 litre voe, 12 sati ržati potopljeno, provriti i 20 min. ostaviti poklopljeno. Dnevno treba prati tijelo octenom vodom i dnevno od 10 sek. postupno od 1/2 min. hodati
po hlanoj voi i uz to brzo onje tijelo oprati, ogrnuti se, obro pokriti i ledi. Tjeno treba 2 3 puta umotati tijelo u hlanu plahtu umočenu u ovar o trina, suhu plahtu preko i vuneni pokrivač 1 i pol o 2 sata ostaviti. Tjeno se uzima 2 -3 hlane sjeede kupke o trina o 10 sek. o 1 i pol min. Hranu jesti krepku, ali osta laganu i kavu o žira. Dnevno treba uzeti po 2 žlice ribljeg ulja.
Za škrofulozne ili sifilistične guke Koje mogu odi i o vanjskih ozljea, pije se čaj o 6 g stolisnika (Achillea Millefolium), 4 g preslice (Equisetum arvense), 4 g gorke trolistke, 2 g pelina i 2 žlice mea na pola litre voe. Trave se potope 12 sati, s istom vodom pro vriju i ostave još 10 min. poklopljeno. Po 2 velike
šalice nevno, uvijek po gutljaj uzeti. Obloge treba stavljati o 15 g preslice i 15 g kunice na pola litre voe, 12 sati ržati potopljeno i pola sata kuhati. Kaa ima svježe kunice, najbolje je svježe lišde istucati i to lišde na guke privijati. Uz to treba nevno tijelo prati octenom vodom i hladna polijevanja upotrebljavati te dva puta tjedno dobro se oznojiti s umatanjem
u plahtu umočenu u vrudi ovar o trina. Taj oblog ostaviti 2 sata.
Guke ili škrofule kod djece Ka ijete obije guke ili škrofule (otečenost vratnih žlijeza), skuha se zelena orahova lišda (Juglans regia L), ako nema zelena, može ponijeti i suho, i nezreloga oraha. Lišde se kuha, pa se toplo oblaže po gukama, a one voe o njega neka nekoliko puta pije. Mlada oraha treba mu avati neka nekoliko jutara natašte pomalo jee. O toga prolaze škrofule ako se počinju na vrijeme liječiti. Otekline ili guke na koljenu
Uzme se sjemena grahotuše (Trigonella Foenum graecum L), samelje se i zakuha s kipudim octom i voom a postane kao melem. Taj se melem 3 cm ebelo namaže po mokroj lanenoj krpi i vrude preko otoka obavija ili se čine vrudi oblozi o trina. Ili trinama koljeno obro napariti, pa ona vrudi oblog preko i obro umotati. Uz te obloge treba piti čaj o 8 g kaulje (Salvia officinalis L), 8 g gorke trolistke (Menyanthes trifoliata L) i 4 g pelina (Artemisia
Absinthum L) na pola litre voe, kipudom voom preliti i 5 min. kuhati, svakog sata treba po 1 veliku žlicu uzeti. Razni lijekovi protiv guše
Guša olazi vedinom o straha ili uševnih epresija. Protiv ove bolesti, koja i ne boli, uzme se nevno tri puta po 30 kapi tinkture o ooljena. Uz to treba piti čaj o po 3 g bogoroičine trave, kaulje, stolisnika, pelina i 5 g i stucanih smrikovih boba na 3/10 litre voe. Ostavi se preko nodi potopljeno, ujutro u istoj voi i s jenom žlicom mea provriti i pet minuta kuhati. Procijeiti, pola popiti ujutro, a pola navečer prije spavanja. Svakog ana svježi čaj kuhati. Svaku večer prije lijeganja u krevet oko vrata stavljati obloge o četvrt litre rafiniranog petroleja, četvrt litre voe i isto toliko čistog maslinovog ulja. Ta se smjesa obro izmudka i njome obro natopi šestostruka lanena krpa, pa se pospe s malo tucanog papra i privija oko vrata. Suhim i toplim previti a zrak ni s koje strane ne može opirati.
Dobar je i ovaj oblog: ilovača zemlja se razmuti s ovarom o hrastove kore, 3 cm ebelo na krpu namaže i privije. Suhim i toplim previti. Na 1 ag hrastove kore stavi s e jednu litru vode, preko nodi se kvasi, a ujutro s istom voom kuha se 20 minuta. Izvrstan je i ovaj oblog: Ilovača se razmuti s ovarom o 1 ag na jenu litru voe, korijena o paprati ili korijena o đurđice zvane i gumbelija, bokorid ili carevo cvijede (Convallaria maialis). Korijenje se preko nodi potopi, a ujutro kuha 20 minuta. Oblozi se mogu po volji mijenjati, jer ima ljudi koji ne podnose miris petroleja.
Uza sve ove obloge i pijenje čaja treba tijelo nevno oprati octenom voom, va puta tje dno polijevati gornje tijelo a dva puta koljena i slabine, uz dvije polukupke u hladnoj vodi s
pranjem leđa o 5 o 8 sekuni. Uz to va puta tjeno napariti glavu na kamilici 10 o 15 minuta. Na 3 ag kamilice preliti 2 litre kipude voe i omah se pariti , a nakon parenja jedan o va sata ne treba na zrak izadi. Svaku večer prije spavanja o 1 o 2 minute po voi hoati, što više se sunčati i po svježem zraku se kretati. Upala krajnika Nastupa s porastom temperature i jakom vratoboljom.
Osobito otežava žvakanje, gutanje i govor. Vrat pocrveni, nepce je natečeno, na nepčanim lukovima i resici nalaze se sitni čiridi. Dolazi o nahlae, a ko mnogih ljui o prirođene sklonosti ovoj bolesti. Kod ove bolesti treba dva puta dnevno glavu napariti na kamilici, 3 dag na 2 litre vode. Nakon parenja glavu pokriti kakvom maramom, a tijelo za nekoliko sekundi octenom vodom oprati.
Oko vrata staviti hlaan oblog o pola octa i pola voe ili razmudene ilovače. Čim se oblog ugrije, treba ga promijeniti. Obloge suhim previti. Jednom dnevno treba uzeti dobro toplu kupku za noge do koljena sa odvarom od trina, za 15 -20 min., nakon te vrude kupke 1 min. u hladnu vodu staviti noge i kretati kao da se gazi po vodi. Pranja octom i vodom dnevno 5 -6 puta ponoviti. Svaku večer prije spavanja 1 minutu po hlanoj voi gaziti.
Svakih četvrt sata grlo izgrgljati s ovarom o 25 g kaulje, 25 g preslice, 25 g isjeckanih zelenih omorikinih češera i 4 žlice mea na 1 litru voe, pola sata kuhati. Svakog sata treba uzeti po 1 žlicu čaja o 2 žlice samljevenog sjemena o žutilovke svinjuše
(prosenjače Trigonella Foenum graecum L), 1 žlica samljevenog sjemena o komorača (Foeniculum officinale All.), 2 žlice mea i pola litre voe, kipudom voom preliti, 2 -3 min. kuhati. Dnevno uzeti 5- 6 puta 1 malu žlicu pola mea i pola limunova soka, osobito omah nakon parenja djeluje.
Limun čisti, a me liječi i razara čiride. 2 -3 ana najbolje je ništa ne jesti, osim malo mlijeka. Na stolicu treba paziti, eventualno klizmu uzeti.
Za grgljanje umjesto naveenog čaja obro je uzeti i čaj o 1 žlice samljevenog sjemena grahotuše, s četvrt litre kipude voe preliti i s 1 žlicom mea 1 -2 min. kuhati pa procijediti. Ovaj čaj hlai, blaži bolove, jača glasovnice i sluzne žlijez e. Johino (Almus glutinoca Gaert) lišde uzima se skuhano ka u grlu boli ili ka kroz uši boli. Mjesto a se skuha, može se i samo malo ugrijati. Ka u grlu boli, lišde se oblaže, a ona se voda od njega pije.
Grlobolja se liječi ako se vrat izvana oblaže lišdem o ivizme (Verbascum Thapsus L), a čajem o te biljke se grglja. Hrapav glas
Svakih 10 min. treba grlo izgrgljati što ublje a se grgljanje i ne čuje, tinkturom o moravke (Arnika montana L), 60 kapi na pola čaše voe. Nerazrijeđenom tinkt urom vrat namazati, a razrijeđenom tinkturom, 4 žlice na 1 litru voe, obloge oko vrata stavljati i mijenjati svaki 1 i pol o 2 sata. Svaki sat treba uzeti po 1 žlicu čaja o čestoslavice (Veronika officinalis L), solomonovog pečata (Polygonum aviculare L) i bokvice (Plantago media L), po 6 g na pola litre vina, 20 min. poistiha poklopljeno kuhati. Ljudi koji moraju mnogo govoriti, neka uzmu 7-8 puta dnevno po 10 kapi tinkture od
moravke na žlicu voe, to jača glasovne organe. Protiv katara u grlu
Uzmi prijesno jaje, razmuti u šedernoj voi i to pij va puta nevno. Dobro je također uzeti malve (tranovilje, Althaea Rosea) 10 g u pola litre mlijeka ili vina s jenom žlicom mea, kuhati i piti tri puta nevno po jenu šalicu. Navečer uzmi oblog o ilovače i octa. Dobri su i oblozi o crvenog luka sitno isjeckanog s nekoliko kapi ulja, alje oblozi s prijesnim naribanim krumpirima te konačno oblozi o poljske preslice (Equisetum Arvense), o koje se uzme 40 g na pola litre kipude voe, kuha se 20 mi nuta i nakon toga se ostavi još 10 minuta na vrudem mjestu poklopljeno. Obloge treba svakih 15 o 20 minuta mijenjati.
Isto je obar izvaak o korijena bibernela (Pimpinella magna L), komorača (Foeniculum officinale), korijena o slaiša (Glyzyrhiza glabra), majčine ušice (Thymus vulgaris), ruskog komorača (Pimpinella anisum), kaulje (Salvia officinalis), lišda o ljubičice (Viola oorata). O svih ovih trava uzima se po 10 g, samo o kaulje 5 g i lišda o ljubičice 15 g. Sve te trave stave se u pola litre 80-postotnog alkohola i ostave dva do tri tjedna na toplom mjestu. Nakon toga se ocijedi i uzima se 15-20 kapi na šederu svaka 2 -3 sata. Djeci se daje 510 kapi.
Grlobolja
Za grlobolju najbolje je jelovog (Abies pectinata) lišda (iglice) skuh ati, pa onom vodom ispirati grlo, a toplim lišdem oblagati s one strane gje te boli. Ka grlo boli, neka se uzme ražena (Secale cereale L) brašna i neka kuha na tavi s maslacem, pa se privija na grlo.
Glavobolja od navale krvi u glavu Glava postaje teška, a nosnice suhe uz neugoan osjedaj. Vrudica i snenost spopaaju
čovjeka uz vrtoglavicu i zujanje u ušima. Dolazi o prebrzih kretnji, uzrujanosti, zabune, slabe probave i grušanja krvi. Kada nastupi takvo stanje, treba odmah uzeti mlaku klizmu s 1 žlicom rastopljene soli a se
čovjek pročisti. Hlane obloge stavljati na čelo, vrat i potiljak, ali ne le. Ilovača zemlja razmudena s voom ili voom i octom najbolje služi, a ako se nema ilovače, ona hlane obloge s vodom, eventualno i octom. Treba odm ah uzeti obro vrudu kupku za noge, po mogudnosti o koljena, sa šakom -dvije soli, od 15-20 minuta i omah iz vrude voe 1 min. noge o članka u hlanu vou staviti i pokrete činiti kao a se gazi po voi. Da se otkloni česta navala krvi u glavu, treba uzeti na tašte ujutro u pone pre ručak i navečer prije jela po 1 šalicu čaja o: 10 g bogoroičine trave (Hypericum perforatum L), 10 g macine trave, zvane i matičnjak (Mellissa officinalis L), 10 g kamilice (Matricaria Chamomilla L) i 2 g rute (Ruta graveolens L), na pola litre zdravog bijelog vina, 12 sati potopiti, 5 min. kuhati i 10- 15 min. poklopljeno pariti. Tjeno treba uzeti po 3 vrude kupke za noge u ovaru od slame od zobi i odmah hladnu banju od 1 min. Dnevno pranje tijela octenom vodom, hladna polijevanja i polukupki s pranjem leđa, vrlo su preporučljivi za pravilniju cirkulaciju krvi.
Tupa bol u glavi Ova bol dolazi od neuredne probave, slabokrvnosti, uzrujavanja, ljutnje i bolesti spolnih
organa. Dnevno treba prati tijelo octom i voom, hlane polukupke s pranjem leđa i hlana polijevanja o 8 sekuni, postupno o 1 i pol min. osobito se preporučuju. Tjedno uzeti 2-3 tople kupke za noge do koljena u odvaru od trina ili slame od zobi do 20 min. i odmah noge u
hlanu vou 1 min. staviti i pokretati kao a se gazi po voi. Natašte ujutro, u pone pre ručak i navečer prije spavanja popiti po šalicu čaja o po 10 g bogoroičine trave (Hypericum perforatum L), petoprste (Potentilla anserina L), metvice niske što uz vou raste (Mentha aquatica L) i kunice (Achillea Millefolium), 2 g rute (Ruta graveolens L), 4 g pelina (Artemisia
Absinthum), 2 ag izgnječenih boba smrikovih (Juniperus communis) i 4 žlice mea na 3/4 litre voe, 12 sati potopljeno ržati, 5 min. kuhati i 10 min. pariti.
Žestoka glavobolja u potiljku Znak je bolesne jetre ili spolnih organa. Dnevno treba prati tijelo s pola octa i pola vode,
tjeno jenom polijevati gornje i jenom onje tijelo, 2 puta polukupelj s pranjem leđa i 2 tople banje za noge do koljena u odvaru od trina ili slame od zobi, od 20 minuta; odmah iza vrude banje uzeti hlanu kupku o članaka 1 minutu s kretanjem kao a s e po vodi gazi.
Dnevno treba uzimati po 2 čašice vina o smrike. Svaku večer stavljati na želuac i trbuh dobro tople obloge od preslice (Equisetum arvense), trina ili slame od zobi. Prvih dva do tri ana svako pola sata uzeti po gutljaj čaja o pelina, 10 grama na pola litre vode, 5-6 sati
ržati potopljeno i 5 min. kuhati. Ujutro natašte, u pone pre jelo i navečer pre jelo uzeti po šalicu čaja o po 8 grama bogoroičine trave (Hypericum perforatum L), crnog trna (Prunus spinosa L), stolisnika (Achillea Millefolium) i kadulje (Salvia officinalis L) na pola litre
zravog crnog vina, 12 sati ržati potopljeno, 5 minuta kuhati i 10 minuta pariti. Taj čaj treba piti 4-6 tjedana.
Česta glavobolja zbog loše probave Uzme se nevno 20 zravih svježih smrikovih boba, obro sažvače i popije s pola čaše svježe voe. Uz to treba uzeti na vrhu noža u prah istucanog korijena o kravojca (Angelica silvestris) i s pola čaše svježe voe popiti ujutro, natašte, pola sata prije ručka i pola sata prije večere. To treba či niti 4-6 tjedana. Protiv glavobolje i vrtoglavice
Glavobolju olično liječi ovaj naroni lijek: istudi tri o četiri glavice crvenog luka i pomiješaj s uljem i soli. S ovim stavi oblog na glavu i najdalje za jedan sat nestane bol. Protiv vrtoglavice iskušan je ovaj lijek: u 1 litru voe skuha se 200 grama jagoa. Ovaj čaj pije
se tri puta nevno po jena čaša. Glavobolja zbog neuroze
Bol glave s jene strane znak je velike neuroze. Dolazi o prenapornog uševnog i tjelesnog rada, brige ili tuge. Kad a nastupi takva glavobolja, bolesnik treba omah ledi barem 1 sat. U sobi neka se zastori spuste a bue tama. Potiljak, vrat, zaušnice i sljepoočnice obro istrljati alkoholom o ružmarina. Na čelo, potiljak i vrat treba staviti hlane obloge, ali ne le, ved o voe, ili ako se ima razmudene ilovače. Hlana polijevanja s pranjem leđa i nevno pranje octenom vodom izvanredno dobro djeluju. Tjedno uzeti 2- 3 vrude kupke za noge o 15 -20 minuta, s hlanom kupkom o 1 minute. Za umirenje živaca svako 1 -2 sata uzeti po 1 žlicu čaja o po 10 grama macine trave (Melissa officinalis L), čestoslavice (Veronika officinalis L), ljubičice (Viola oorata L), stolisnika (Achillea Millefolium), cvijeta o ivlje ruže (Rosa canina L) i 4 grama korijena od odoljena na pola litre bijelog zravog vina, 12 sati ržati potopljeno, 5 minuta kuhati i 10 do 15 minuta poklopljeno pariti.
Bol u sljepoočnicama Bolovi u sljepoočnicama nastaju zbog slabokrvnosti. Liječenje traje ugo i iziskuje osobitu pozornost. U prvom redu tijelo treba otvrdnuti polijevanjem hladnom vodom i hladnim
pranjem octenom voom, naalje, obru, krepku, više suhu hranu uzimati i vrlo često jesti prijesnog kiselog kupusa s crvenim lukom i uljem. Dnevno popiti 1- 2 čašice vina o ružmarina s trandoviljem i medom. U bocu od 1 i pol litre bijelog vina stavi se 4- 5 grančica ružmarina i 40 g tranovilja (Althaea rosea cov.) i četvrt litre mea, obro izmudka i ostavi 14 ana, nakon toga se pije. Svaki an treba uzeti natašte i prije spavanja po malu žlicu svježeg z rnja o bijele gorušice (Sinapis alba). Svježe bobe o smrike treba jesti i obro sažvakati. S četiri zrna početi, svaki an bobu više o 15 boba, o 15 boba svaki an bobu manje o 4 bobe. To treba devet puta ponoviti.
Za čaj neka se uzima po 10 g vrhova o koprive (Urtica ivica L), bokvice lišda (Plantago lanceolata L) i maslačka lišda (Taraxakuum officinale L) na pola litre voe, 12 sati ržati potopljeno, provriti, još 10 minuta na toplome mjestu pariti, procijeiti i pomiješati s mlijekom kuhanim s komoračem (Foeniculum officinale All.). Na četvrt litre mlijeka uzeti žlicu komorača, samljeti i 10 minuta u mlijeku kuhati. Taj čaj treba piti nekoliko puta nevno umjesto kave ili čaja, a oslaiti meom. U proljede treba uzeti svježih trava, iscijeiti i nevno 3 -4 žlice soka pomiješanog s meom uzeti. Svakog sata uzeti po žlicu mlijeka kuhanog s komoračem, nekoliko puta nevno po krišku svježeg kravljeg sira ili kisela mlijeka s raženim kruhom i meom. Oraha i lješnjaka treba osta jesti, a i rugog voda, osobito jabuka. Kolače i slatkiše obaciti. Dnevno treba va puta čitavo tijelo prati s pola vinskog octa i pola voe. Tjeno va puta uzeti polukupku s pranjem leđa jenu minutu u hlanoj ostajaloj v odi i dva puta tjedno polijevati noge, koljena i bera. Svaki an preko ana uzeti toplu kupku za noge sa šakom sali ili pepela. Hladne polu-kupke ili polijevanje uvijek ujutro uzeti kaa je tijelo vrude i omoreno, nipošto kaa je bolesniku hlano. Svaki dan prije spavanja jednu minutu po hlanoj voi hoati. Svaki an staviti oblog o octa i voe kaa se pođe spavati, i to naizmjence, jean an staviti oblog na trbuh i želuac, a rugi an preko leđa i prsa. Oblog treba staviti tri četvrt o jean sat na tijelo, onda tijelo octenom vodom oprati, ali brzo, za 810 sekuni, ledi spavati. Svako pola sata o jean sat uzeti po gutljaj čaja o 20 g korijena i lišda o koprive (Urtica ioica), 8 g režuhe (Caramine pratensis L), 4 g mlaog orahovog lišda (Jugl ans regia L), 4 g kantarije (Erithraea Centaur Pers.), 6 g kaulje (Salvia officinalis L), 10 g maslačka (Taraxakuum officinale L), 20 g boba smrikovih (Juniperus communis), 4 žlice mea na tri četvrt litre crnog pravog vina, 12 sati ržati potopljeno, 5 minuta kuhati i još 10 minuta pariti. U proljede, šest tjeana svaki an uzeti po 3 -4 žlice iscijeđenog soka iz svježeg korijena voopije (Cichorium intybus L) u šalici mlijeka, 10 minuta kuhanog s jenom žlicom samljevenog sjemena o komorača (Foenicum off icinale All).
Nahlada i trganje u glavi Glavu treba napariti u uvarku od kamilice, 3 dag na dvije i pol litre vode, samo dobro
prokuhati ili četvrt kilograma trina na vije i pol litre voe, pola sata poistiha kuhati, obro poklopljeno. Onda uzeti po 2 0 g pržene stipse (alauna), 20 g tucanog šedera i 20 g čiste štirke. Sve zajeno pomiješati i sitno u prah istucati, pa o te smjese svako četvrt ili pola sata pomalo u nos ušmrkati. Dalje: 60 g suhog lišda o kupine (Rubus Fruticosus L) s pola litre vode 5-6 sati ržati potopljeno i 15 minuta kuhati. Ili se uzme 1 ag kamilice, prelije se s pola litre kipude voe, pari 5 minuta, procijei i tim jenim ili rugim ovarom 8 -10 puta dnevno grlo, nos i usta ispirati. Navečer treba uzeti obro vrudu kupku o 15 do 20 minuta za noge o koljena s ovarom o trina ili sa šakom -vije soli. Omah nakon vrude kupke treba uzeti hlanu o članaka jenu minutu i pokretati nogama kao a se voa gazi. Ujutro i navečer po šalicu čaja o kamilice: 20 g na četvrt litre kipudo m vodom preliti i 5 minuta pariti. Preko ana uzeti više puta malo mea i soka o limuna. Glavobolja od koje svaka vlas boli
Neka se uzme 1 ag isitnjenog korijena o komoljike (Artemisia vulgaris L), 12 sati rži potopljeno u pola litre bijelog zdravog vina i pola sata dobro poklopljeno poistiha kuha. Tim
ovarom uzastopce tri ana glavu oprati, prodi de.
Liječenje hipohondrije Hipohonri su ljui koji ne osjedaju vede bolove ved su turobni i vrlo mušičavi. Oni za to nisu krivi, to je bolest čitavog organizma. Uzrok toj bolesti su nezravi sokovi u tijelu i grušanje krvi. Čim se ti uzroci ostrane, oni postaju veseli i obre su volje. Za ovu bolest treba piti 14 ana po vije šalice nevno, u obrocima o jene žlice na sat, čaj o 45 g kantarije (Erythraea Centaura Pers.), 25 g kadulje (Salvia officinalis L) i 10 g pelina (Artemisia
Absinthum) na jenu i pol litru vina, 12 sati ržati potopljeno, prokuhati i 10 minuta pariti. Uz taj čaj treba uzimati tri puta nevno svaki put po 30 kapi tinkture o oo ljena (Valeriana officinalis L). Nakon 14 ana treba prestati piti čaj i tinkturu, a mjesto toga treba uzimati nevno po vije šalice čaja u obrocima po jenu žlicu na sat: 8 g macine trave (Melissa officinalis L), 8 g paprene metvice (Mentha piperita L) i 2 g rute (Ruta graveolens) na pola
litre voe, 12 sati ržati potopljeno, provriti i 10 minuta pariti. Nakon 14 ana treba opet prvi čaj i tinkturu uzimati. Jean an neka se pere gornje tijelo, a rugi an onje tijelo hlanom octenom vodom. Prije spavanja treba 10 sekundi do 1 i pol minute po hladnoj vodi hodati i
ne obrisavši noge u krevet ledi, na želuac i trbuh staviti tople obloge o pola vinskog octa i pola voe. Tjeno treba va puta umotati tijelo u plahtu umočenu u vrud ovar o trina, suho i toplo preko njega staviti, ržati 1 i pol o 2 sata, ona skinuti i vije hlane sjeede kupke uzeti. Nakon 14 ana va hlana polijevanja pouzeti, i to koljena, gornje tijelo i leđa. Polijevanja i kupke od 10 sekundi postupno do 1 i pol minute. Hranu laganu: bijelo meso i
vode.
Protiv nezdrave i pokvarene hrane
Kaa tko pojee nezravu, pokvarenu ili inače školjivu hranu, može se izliječiti čajem o korijena, lišda i stabljike biline kravojca. Tim se ostranjuju školjive hranljive čestice koje su s nezravom hranom ospjele u krv. Kaa osjetimo u želucu neugonu stuen ili hlanodu, moramo uzimati šalicu toga čaja a omah obije želuac potrebitu toplinu. Najbolje je ako taj čaj pijemo tri puta nevno, i to ujutro, o pone i navečer. Ako školjivi plinovi prouzrokuju bol u trbuhu, opet je čaj ove biljke uspješan lijek. Jaka sluz u pludima i prsima, zatim u ušniku, kao i žgaravica ostranjuju se ponajviše i najlakše ovim čajem. Protiv hunjavice i katara
Kupaj noge u toploj voi, u nju stavi šaku -vije soli, u svaku ruku uzmi po šaku soli te je čvrsto u ruci rži. Spusti u isto vrijeme i noge i ruke u toplu vou, što ublje, to bolje. Ovako rži ruke u toploj voi, ok se sva sol u ruci ne rastopi. Čim se rastopi, lezi odmah u krevet, popij čašicu kineskog čaja s rumom. Ujutro deš osjetiti a je hunjavica i uopde katar znatno popustio. Tako čini još jenu -vije večeri i katar de se sasvim izgubiti. Dobro je ispiranje nosa čajem o kaulje (Salvia officin alis L), toplina 18°C. Tome se pridoda na vrhu noža malo ugljične kiseline. To otklanja zanemarenu hunjavicu, a čuva i o gripe. Ko težih slučajeva hunjavice uzme se jena uboka posua s kipudom voom i ulije se u nju mala žlica kamfor-špirita. O papira se napravi škarnicla i stavi preko posue. Usta se zatvore, a pre nos se stavi mali otvor o škarnicla kroz koji para prolazi. Ako je hunjavica ošla o hlanih nogu, kupaj noge prije lijeganja u topli krevet u vrudoj voi, vrudem pijesku ili s ugrij anim mekinjama, preko kojih treba omotati vunenu maramu. Protiv hunjavice treba se što više kretati po svježem zraku jer to je mnogo probitačnije nego sjeiti u toploj sobi ili ledi u krevet. O hunjavice i prehlaa sigurno se može sačuvati i na ovaj način: čovjek koji je slab pa se neprestano nahlađuje treba tijelo ojačati sportom i gimnastikom. No kako to nije mogude svakom čovjeku, a kako se ogađa a i obri sportaši obole o hunjavice, obro je u trenutku ka čovjek osjeti a ga poilazi zima obro zatvoriti usta i ispustiti zrak iz pluda, napeti sve mišice i u tom stanju ustrajati tako ugo ok se zbog napora mišida ne osjeti u tijelu toplina. Nakon toga može opet uboko isati, ona taj pokus nekoliko puta opetovati. Tko tako čini, može za probu izlaziti nakon plesa na zimski zrak i po pola sata u košulji na hlanom zraku stajati ili se bez cipela šetati po snijegu pa se nede nika prehlaiti. Još je ponajbolje tko se nauči na hlano pranje, na hlane kupke, kupanje nogu jutrom i večerom u hlanoj voi, nakon čega treba istrljati noge nečim grubim. Naalje, tko ušmrkne svježu vou, taj de imati malo posla s hunjavicom.
Išijas (kukobolja) Protiv išijasa treba uzeti 25 ag žila o kopriva, 25 ag pirevine, zvane zubača ili troskot (Angelica sylvestris), 25 ag žila o aptovine (Sambucus Ebulus L), 25 ag žila o lijeske (Corylus Avellana L) i 25 ag žila o smrike (Juniperus communis). (Ako je korijenje suho, onda se uzme po 10 dag od svake vrste, a samo u sirovom stanju po 25 dag). To se stavi u 4
litre zravog crnog vina i u čistu zemljanu posuu i poistiha obro poklopljeno napola ukuha. Nakon toga se procijei u čista stakla i tvro začepi. Svaki an treba popiti po 1 malu šalicu ujutro natašte, rugu u pone pre jelo i tredu uvečer pre jelo. Dalje treba staviti što više o koljena o članaka u ljekarni kupljenih Empflasterum albes peyres. Flasterovu crnu stranu prema vatri malo ugrijati i na tijelo pritisnuti. Taj flaster treba stajati 24 sata. Onda ga treba skinuti i baciti. Mjehur treb a taa otvoriti a se izlije žuta voa, koju je flaster izvukao, pa
namazan čisti list o zelenog kupusa, bokvice, bršljana, lukavca ili blitve s mlaim neosoljenim maslacem na mjehur priviti, čim se lišde osuši, rugi svježe priviti. Kaa ranica prođe, rugi flaster staviti. Flaster se može staviti i s prenje strane o koljena o kuka, 24 sata treba ržati, mjehure otvoriti i lišdem namazanim maslacem privijati. Za hranu treba uzimati kuhan ječam, pšenicu, rižu, paštu, makarone, vrhovi o kopriva, špinat, blitvu, rotkvu, sve vrte tikve, kuhano mlijeko, pravo maslo. O mesa: pilede, janjede i telede, obro kuhano, a slabo soljeno. Kruh o prekrupe, ko kude pečenu pogaču o raženog brašna i dvopek.
Liječenje je malo naporno i nešto ulje traje, ali uspje h je siguran. Išijas (kukobolja) liječi se uspješno time a se tri puta nevno pije po čaša čaja o zobi, a svaka četiri sata oblažu se bolna mjesta oblozima o kuhane tople zobi. U tu svrhu napune se vije vredice zobi, pa ka se uskuhaju, ona se reom na spomenuti način oblažu bolna mjesta.
Vrlo obar je također sljeedi lijek: natudi, positno osta tamjana i izbockati iglom positno plavi pak-papir, pa taj papir politi dobrom rakijom, a zatim posuti tamjanom. To se stavi na bolno mjesto. I to dobro p rione uz tijelo, a ka se zapeče, ona opet treba onaj papir oozgo
nekoliko puta politi obrom rakijom. Na bolnome mjestu pusti neka stoji okle go ne izvuče bol s onog mjesta. Dobro je također kukove obro natrti »Algom«.
Kada se noga ili ruka iščaši Uzme se eblji razvijač, iščašeni u se stavi na razvijač i njime se valja na sve strane. Iščašena kost odi de na svoje mjesto. Izvrstan je i oblog o ilovače, razmuden s voom i vinskim octom. Taj se oblog mora suhom i vunenom krpom obaviti. Mijenja se kaa se krpa na kojoj se ilovača 3 cm ebelo premazana počinje sušiti. Oblozi o ilovače u velikoj mjeri ublažuju bol. Ko iščašenja ruke ili noge stuče se i obavije trava gavez m ali (Cynoglossum officinale L). Kraj svih ovih navedenih lijekova treba bolno mjesto 4-5 puta dnevno lagano istrti kamforovim ili ljiljanovim uljem.
J - Lj
Za jačanje nakon teških bolesti Treba piti čaj o 5 g češljuge (Cnicus beneiktus L), žutilovke (Genista germanica L), mlaog hrastovog lišda (Quercuspeunculata Erhr.), lišda o jagoa (Fragaria vesca L), bosiljka (Ocimum basilicum L), stolisnika (Achillea Mi- llefolium) i lincure korijena (Gentiana lutea L)
na jenu litru vina i četiri žlice mea, 12 sati ržati potopljeno, 5 minuta kuhati i još 10 minuta pariti. Svaki an popiti po jenu ovedu šalicu, svakog sata po gutljaj uzeti. Dobro je uzeti uz pijenje čaja, tjeno va puta, banju za okrjepu, i to po 20 g moravke (Arnika montana L), kumina (Carum sarvi), bazge (Sambucus nigra L), trina, korijena, iđirota (Acorus Calamus L), kamilice (Matricaria Chamomi- lla L), despika (Lavandula vera D. C.),
macine trave (Melissa officinalis L), ružmarina (Rosmarinus officinalis L), majčine ušice (Thymus vulgaris L), preslice (Equisetum arvense L) i metvice niske, koja raste oko vode (Mentha aquatica). Te trave treba potopljene ržati 16 -20 sati, a nakon toga s istom vodom dobro poklopljene pola sata kuhati.
Za jačanje crijeva i želuca Uzme se 30 g samljevenog sjemena o aniža (Pimpinella Anisum) i 20 g o komorača (Foeniculum officinale All.) i po 40 g u prah istucanog korijena od kravojca (Angelica sylvestris L), omana (Innula Helenium L) i piskavice (Succissa pratensis Moench), stavi u
staklo i prelije čistom prepečenom rakijom. Drugo staklo, širokog grla, treba napuniti bobama trpkovine (Berberis vulgaris) i preliti ih čistim 75 -80% alkoholom. Oba stakla češde promudkati i ostaviti na suncu ili toplom mjestu 6 -8 tjedana, zatim ocijediti i na svaku litru ove rakije prioati i obro promiješati po 35 ag na gusto ukuhanog žutog šedera. Ove rakije uzima se tri puta dnevno po 20-25 kapi s malo vode.
Bolesti jetre
Jetra izlučuje žuč iz istrošene krvi, koju ovoi vena vratarnica iz crijeva. Osim vena, olaze u jetru i arterije, tako a je to velik splet krvnih žilica, koje zaj edno tvore poseban jetreni krvotok.
Izlučena žuč skuplja se u žučnom mjehuru, oakle se kroz žučovo ovoi u prvi io crijeva, vanaesnik. Kaa zbog grušanja krvi vanaesnik oboli, začepi se žučovo, žuč prelazi u krv i čovjek oboli o žutice. Bolesti jetre moraju se omah liječiti, inače upala jetre prelazi u otvrnjenje jetre, a ona nema izgleda za ozdravljenje.
Znaci oboljenja jetre jesu: smeđe fleke na licu ili tijelu, nejelost, neurena i loša probava, zatvor, napuhavanje, otužnost, glavobolja, bolovi na esnoj strani i otečena jetra. Ova bolest
olazi zbog neurenog života, masnih, jakih i ljutih jela, uživanja alkohola, loše probave i nahlae. Za vrijeme liječenja mora se ržati najstroža ijeta. Glavna hrana neka je riža na mlijeku, ili na voi kuhana, začinjena s malo ulja o maka. Naalje, va puta nevno po tanjur juhe o prekrupe o ječma ili zobi, rai hranjivosti i čišdenja, kiselo obrano mlijeko, kruh o prekrupe i zelen s malo ulja. Brašnena jela i šederom ukuhano vode treba obaciti. O voda su najpoesnije jabuke, jagoe, ribiz, grožđe i bobe o bazge. Tko može bez muke piti ulje, 2 o 4 žlice nevno, obro de mu činiti. Svako jutro natašte treba popiti po jenu šalicu mlakog čaja o 2 g gospina cvijeta, crnog trna, kaulje i kunice. Trave preko nodi potopiti i 5 minuta kuhati. A navečer treba popiti šalicu čaja o 25 g ječmene slame i 3 g pelina sa žlicom mea. Slamu i pelin preko dana potopiti. Dnevno po 2 -3 čaše vina o smreke uzeti ili svježe bobe o smreke jesti. O vremena o vremena čaj mijenjati i piti gorku trolisku, kaulju i maslačak ili solomonovog pečata i pelina (vii bilje). Uz pijenje čaja nevno po hlanoj voi hoati jednu do dvije minute prije lijeganja u krevet. Dva-tri puta tjedno uzeti (hladnu polukupku od
5 sekuni postupno o vije minute i va puta tjeno umatati se u vrudu plahtu umočenu u odvar od trine ili parnu kupku uzeti. I druge blage uporabe hladnom vodom izvrsno djeluju.
Tko boluje na jetru, neka uzme nevno va puta na nožnom vrhu pelinova praška ili u juhi ili u kojoj drugoj hrani.
Sporiš ljekoviti (stolisnik, hajučka trava) rabi se za liječenje jetre, bubrega i slezene, kad se pije kao čaj tri ana ujutro, u pone i navečer. Čajem o biljke zvončaca liječe se bolesti jetre, a osobito ona ako tome čaju prioamo nešto malo praška o aloja, što ga obijemo u svakoj ljekarni. Taj lijek tako povoljno jeluje da često čitave pahulje školjivih sastojaka s mokradom iz bolesnika iznese, no treba se piti više ana uzastopce. O tuberkuloze i svake bolesti koja je unutra u jetri i o koje se kašlje izvrstan je sljeedi lijek: uzme se 100 listova lovorike i stavi u m alen lončid, ulije pola litre voe i stavi pola litre mea i aniža, to se kuha ok se ukuha tredina, zatim se ocijei u čisto i pije tako vrude koliko se može izržati, navečer u postelji. Jetrene mrlje odstranjuju se ovim: boca se do polovine napuni sit no isjeckanim hrenom i
naolije najjačim čistim alkoholom. Dobro se začepi i ukopa u zemlju, gje ostane 14 ana. Nakon toga se procijei i time se mažu mrlje po nekoliko puta nevno. Isto jelovanje se postiže i voom kišnicom u koju se stavi mnogo isje ckanog zelenog peršina i ostavi a stoji 3 -4 sata, a nakon toga se ocijedi.
Bolesti kralježnice Ova teška bolest pozna se po ovim pojavama: snaga popušta i čovjek počinje mršavjeti, noge postaju teške, a i svi živci oslabe i bole, očni vi i sluh oslabi. Bolesnik također teško mokri i nema stolice.
Za ovu bolest treba uzeti svakog sata po 1 veliku žlicu čaja o sljeedeg ljekovitog bilja: pelin (Artemisia Absinthum L), kadulja (Salvia officinale L), poljska preslica (Equisetum Arvense), korijen od pol jske steže ili petolista (Potentilla Tormentilla Sibith). O svake biljke uzme se
po 3 g. To sve, osim korijena petolista stavi se u pola litre voe i rži potopljeno punih 12 sati. Iza toga se kuha 10 min. u istoj vodi, a daljnjih 10 min. ostavi poklopljeno. Korijen
petolista se posebno u četvrt litre voe rži potopljen 12 sati i nakon toga kuha se pola sata u istoj voi, procijei i primiješa travama nakon kuhanja. Osim ovoga čaja, uzima se 3 puta nevno na vrhu noža prašak o korijena kravojca (Angeli ka Silvestris), te tri puta nevno po mala žlica maslinova ulja. Dalje treba svako jutro istrljati noge o koljena krpom umočenom u pola voe i pola pravog vinskog octa. Ta octena voda treba biti mlaka, a trljanje smije trajati samo 1 min. Prije i poslije pone treba staviti mlake obloge preko čitavih leđa o šišarica o jele, 40 g šišarice
stavi se u pola litre voe i 12 sati rži potopljeno, a nakon toga pola sata lagano kuha. Navečer prije spavanja a se bolesniku lagani čaj o poljske preslice (3 g) i mladog hrastova lišda (3 g). To se prelije s četvrt litre kipude voe i ostavi 10 minuta na toplom mjestu poklopljeno.
U slučaju a bolesnik nema nikako stolice, treba uzeti ručnik, umočiti ga u hlanu vou, obro ocijeiti i šesterostruko ga složiti, p a dati da bolesnik na njemu sjedi dva puta dnevno po 10 minuta.
Nakon osam ana ovog liječenja (lijek treba i alje uzimati) treba početi polijevanjem koljena odstajalom vodom. Pri tome bolesniku na glavu staviti hladni oblog. Polijeva se od pete preko listova, zaokruži po koljenom, pa opet prema peti. To se čini va -tri puta na obje noge.
Nakon toga se bolesnika okrene pa se opet polijeva, o nožnog palca o koljena, na koljenu zaokruži pa opet prema olje o palca. Bolesnik neka se za vrijeme polijevanja u krugu lagano okrede. Nakon 3 -4 ana počinje se s polijevanjem bedara, gornjeg tijela i hodanjem po voi. Na taj se način bolesnik postupno osam ana polijeva o pete, preko listova, beara i prijeđe preko pledke i vrata na rugu stranu prema peti. To polijevanje ponavlja se tri -četiri puta, a ne smije trajati dulje od jedne do tri minute. Nakon polijevanja ogrne se bolesnik
toplo i stavi omah u krevet, a tek ona se otaru glava i kosa koja se smočila. Nakon tih osam ana treba bolesniku va puta tjeno polijevati gornje tijelo, leđa, bera i koljena. Pri tome se bolesnik mora naprijed nagnuti i sam se trljati u krugu trbuha i prsa. Polijevanje ne smije dulje trajati od dvije- tri minute. Dok se bolesnik privikne na hlanu vou, može se uzeti i mlaka.
Bolovi u nogama olakšaju se time a se bolesniku nataru noge tri-četiri puta nevno s pola vode i pola octa uz dodatak tinkture od moravke (Arnike), koja se s vodom i o ctom prokuha.
Grušanje krvi - čišćenje krvi
Svaki se čovjek treba brinuti za svoje zravlje, a u vezi s tim u prvom reu za pravilno kolanje krvi, jer i najmanje grušanje krvi često ovoi o najtežih bolesti. Lakše je bolesti otkloniti nego ih liječiti. Kaa bi se zrav čovjek mišlju češde zaustavio ko bolesnih i kaa bi po koji put obilazio o raka bolesne, o kapi uzete ili ka bi se zrave žene češde sjetile svojih bolesnih sestara koje pate o teških unutarnjih bolesti ili grčenja žila, s pripomenom a nitko o nas na te bolesti nije imun i rečenice: »Danas tebi, a može biti ved sutra ovo zlo i meni!«, taa bismo shvatili užnost prema sebi samima, a naše tijelo samo zbog lijenosti ne smijemo izlagati iskušenju. Dužnost je svakog čovjeka a u proljede i jesen očisti i obnovi svoju krv, a time otkloni i loše sokove iz tijela. To su osobito užni činiti intelektualci i ljui koji su svojim znanje m vezani za sjeenje i zatvorene prostorije. Zrav čovjek ima umjereno tople ruke i noge, hlane ruke ili noge ved su znak neurenog kolanja krvi.
Protiv grušanja krvi Treba tijelo svako jutro oprati s pola octa i pola voe, omah čim se ustane iz kreve ta, brzo za sedam-osam sekuni, pa ili natrag u krevet ledi pola sata ili se obudi i brzo kretati. Tjeno treba va puta umotati tijelo u vrudu plahtu umočenu u ovar o trina ili slame o zobi, suhim i toplim previti, oblog staviti 1 i pol do 2 sata. Nakon toga treba tijelo brzo octom ili
voom oprati. Mjesto plahte može se uzeti za ovu svrhu napravljena ugačka košulja s rukavima.
Ovakve košulje osobito su zgone za ljue koji nemaju spretnih osoba oko sebe, ved su upudeni sami na sebe. Osim ovih oblog a, treba uzeti tjedno dvije-tri hladne kupke uz pranje leđa o 8 o 10 sekuni i 2 o 3 obro tople kupke za noge o koljena u ovaru o trina 25 30 minuta. Omah čim se noge iz vrude voe izvae, staviti ih treba u hlanu vou jenu minutu s pokretima kao a se gazi po voi. Svaku večer treba 1 o 3 minute po hlanoj voi hoati i češde tijelo polijevati. Neka se uzimaju zračne i sunčane kupke, a treba se, također, po zraku mnogo kretati i uboko isati. Hranu mješovitu i krepku, a osobito treba paziti na stolicu a je u reu. Treba obaciti s obude visoke pete kao i steznike. Tijelo mora biti oslobođeno o svakog stezanja. Uz to, a se krv popravi, treba piti 8 o 10 tjeana čaj o 10 g korijena o lincure (Gentiana lutea L) i korijena od piskavice (polj ske prženice, Succissa pratensis, Moench ili Knantia arvensis) i po 6 g gospina cvijeda, solomonovog pečata uglastog (Polygonum aviculare L), isjeckane slame od zobi, cvijeta od crnog trna (Prunus spinosa L), kantarije i 3 g pelina. Korijenje se potopi i stoji 12 sati u pola litre voe i kuha 15 minuta, trave 5 minuta s 4 žlice
zravog mea, sve zajeno pari 20 minuta. Toga čaja treba nevno popiti po vije šalice, svako pola sata po gutljaj.
Za čišćenje krvi Pije se 6 tjeana po 1 manja šalica natašte, ruga pola sata pre ručak, a treda prije lijeganja u krevet čaja o po 3 g koprive, gospine trave (Hypericum perforatum L), kunice, kaulje, ružmarina, cvijeta o crnog trna, kantarije, istucanih boba smrikovih, mlaog orahovog lišda,
bokvice, bazge preslice, svježeg sjemena o čička, pobjela, sljeza, ivizme, solomonovog pečata uglastog i iđirota 6 g. Ove se trave 12 -16 sati rže potopljene u 1 litri vina i kuhaju sa 6 žlica mea 15 min., nakon toga se pare još 20 min. Uz ovaj čaj tko može obro piti ulje,
neka uzme 3 puta nevno po 1 žlicu čistog maslinovog ulja i 3 puta na vrhu noža praška o korijena kravojca. Uz ovaj čaj treba tijelo nevno octenom voom oprati, svaku večer prije lijeganja u krevet po hladnoj vodi gaziti, 2-3 puta tjedno polubanju uzeti i 1-2 puta tijelo polijevati. Osim toga, 1-2 puta uzeti toplu banju od 25-30 min. u velikoj kadi s odvarom od trina. Odmah iza kupke tijelo se brzo octenom vodom opere. Ako se nema z gode za veliku banju, onda barem treba jedan put tjedno umotati tij elo u vrudu plahtu umočenu u ovar o trina ili slame od zobi, osim toga 2-3 banje za noge do koljena od 25 -30 min. u odvaru od
trina s hlanom banjom o 1 min. Što je mogude više se po zraku kretati i uboko isati. U proljede treba uživati što više mlau zelen, kiselog kupusa, mladog sira, kiselog mlijeka i voda. U jesen boba o bazge, ukuhane sa šederom i vinom. Dobar je i ovaj lijek: prva va tjena pije se i ovaj čaj: uzme se 6 g svježe osušenog korijena o kravojca, bibernele, aptovine, koprive, čička, iđirota i kore o crnog ribiza (svib. Ribes nigrum L) s jenom litrom vina, 12 sati se rži potopljeno i s 4 žlice mea sasvim poistiha poklopljeno jean sat kuhati. Tri puta nevno po jenu malu šalice uzeti. Druga va tjena pije se ovaj čaj: uzme se po 6 g korijenja o kravojca, bibernela, iđirota, moravke (brđanke, Arnica montana L), pelina, preslice i kantarije s jenom litrom vina, 12 sati se rži potopljeno, pola sata kuha i tri puta nevno po jenu malu šalice popije. Treda va tjena pije se čaj o 6 g korijena poljske steže, bazge, mlaog hrastovog lišda, lišda o jagoa, čička, kaulje, koprive, metvice (Mentha piperita ili Mentha aquatica), macine trave, pelina, lišda suručice brijestoliste (lazarice, Cochlearia officinalis L), režuhe (Caramine pratensis) i tri komaa zelenih šišarka omorikinih, s jenom litrom vina, 12 sati se rži potopljeno, pola sata poistiha s četiri žlice mea kuha. Dvije o tri šalice nevno uzeti svakih jedan do dva sata po gutljaj. Kome je teško trave kuhati ili nema za to zgoe, neka uzme po 10 g korijena o lincure,
kravojca, poljske steže, koprive, iđirota, kravljaka (Carlina acaulis), puzave pirike (Agropyrum repensis), piskavice, omana (Inula Helenium), apte, bijelog sljeza, istucanih boba smrikovih,
osušenih korica o naranče, tri komaa razrezanih zelenih oraha, 3 g sjemena o čička, tri grančice o ružmarina i po 5 g: kantarije, pelina, komorača, kunice, kamilice, macine trave, metvice i kaulje i stavi se 1 i četvrt litre čistog alkohola ili prepečene rakije 6 o 8 tjeana na sunce ili toplu mjestu. O ove tinkture tri puta nevno treba uzeti po 12 o 15 kapi na šederu ili s malo hladne ili prokuhane tople vode.
Borovi izbojci u rano proljede o bijelog bora (Pinus silvestris L) preporučuju se kao lijek za čišdenje krvi i izlučivanje mokrade. Uvarak biljke o broda (Rubin tinctorum L) s meicom unaprjeđuje, tvoredi i čistedi krv, djelatnost unutarnjih organa.
Naljev o upčaca (Theucrium Chamaeris L) pije se kao želučani lijek i za tzv. čišdenje krvi.
Krvarenje
Krvarenje nastupa različito, prema ozljeama tjelesnog tkiva, staničja ili stijenki, ako pukne koja žila, navalom ili grušanjem krvi u kapilarama, zbog pretjeranosti u rau ili športu, zbog velikog uzrujavanja, uživanja razražljivih jela i neumjerenog pijenja alkohola. Vanjsko krvarenje nastupa izlučivanjem krvi na nos, usta, uši, maternicu i crijeva. Ko unutarnjeg krvarenja krv se izlijeva u trbušnu, prsnu ili lubanjsku šupljinu ili u opna pojeinih organa. Tada nastaju krvave guke ili ako je ozljea zbog uara ili prignječenosti, ona ozlijeđena mjesta oteknu i pocrne. Svako nenaravno krvarenje ili ako je krv sluzava ili voenasta, treba omah liječiti. Krvave guke ili ruge ozljee gje se krv ispo kože skupi la, treba oblagati hladnim oblozima o pola octa i pola voe ili octenom voom razmudenom ilovačom. Još je korisnije ako se ilovača razmuti ili s ovarom o preslice (1 ag na litru voe, pola sata kuhati) ili s ovarom o 1 ag korijena o poljske steže ( na 1 litru vode, pola sata kuhati). Kod guka najbolje je kuhati 1 ag o korijena paprati s pola litre vina i pola litre voe 1 sat, ovim ohlađenim ovarom ilovaču zakuhati i obloge stavljati. Ovim se ovarom i bez ilovače mogu guke oblagati, ali s ilovačom još je korisnije. Vrlo su korisni i oblozi s ovarom o mlaih omorikinih vrhova ili zelenih češera. Na 1 kg omorikinih vrhova ili češera stavi se 6 litara voe i kuha va sata sasvim poistiha i obro poklopljeno. Obloge treba stavljati s hladnim odvar om i čim postanu vrudi, treba ih promijeniti.
Svaki oblog treba suhim i toplim previti. Nerazrijeđena tinktura o moravke ublaži bolove i brzo liječi guke i prignječena mjesta kaa se njome obro nataru.
Povraćanje krvi Ako je krv koju bolesnik povra da smeđa i gušda, s nešto jela pomiješana, ona olazi o
želuca. Ako je krv pjenušava i svijetlocrvena, ona olazi iz pluda. Kaa krv iz želuca provali, uzrok može biti ozlijeđen jenjak ili želuac, a može biti i rak i čirevi u želucu. Kaa krv iz pluda provali, uzrok je tuberkuloza. Protiv krvarenja iz želuca kuha se 15 min. s pola litre voe i 2 žlice octa o trpkovine (žutike trpke, Berberis vulgaris), 4 g korijena poljske steže, 4 g mlae hrastove kore, i po 3 g boba smrikovih, preslice i macine tr ave. Ovog čaja popije se po 3 šalice nevno, svakih četvrt o pola sata po gutljaj. Ako nema octa o trpkovine, može se uzeti i zravog vinskog octa. Ako je krv sa sluzi pomiješana, ona treba uzimati svakog sata po 1 žlicu o 1 velike žlice samljevenog sjemena žutilovke svinjuše (prosenjače, Trigonella Foenum graecum) i pola žlice komorača (Foeniculum officinale All.) s pola litre kipude voe preliti i 2 min. kuhati. Ako bolesniku ne prija ovaj čaj, ona treba kuhati po 6 g lišda o lječure (milogle, Sanicula europea), lišda o mišjakinje (crijevac, Stellaria meija Vill.), korijena o poljske steže,
preslice i šiljaste bokvice, s četvrt litre zravog vina, četvrt litre voe i 2 žlice octa o trpkovine. Ovaj čaj treba 15 minuta kuhati i svako pola sata po gutljaj uzeti. Uz čaj treba uzeti nevno 3 puta po 1 žlicu čistog maslinova ulja, a još je bolje ulja o baema (vii: ulje). Dnevno uvečer prije spavanja 1-4 minute treba po hladnoj vodi hodati i tri puta tjedno uzeti hlanu polubanju o 10 sek. s pranjem leđa. Sjemenje, cvijet ili kora od bijele vrbe (Salix alba L) treba kada tko baca krv. Ostavi se 12 sati potopljeno, a onda se kuha 15 g na pola litre vode 15-20 minuta. Uzima se tri puta dnevno
po mala šalica. Da se obustavi bacanje krvi, presličin čaj najbolji je lijek. Isto tako kaa krv navali na nos, možemo je začas zaustaviti ušmrknemo li koji put u nos toga čaja. Bolest krvavih mrlja
Po tijelu, a najviše po nogama, izaspu se crvene mrlje, one kasnije pozelene, pomore i konačno požute. Bolesnik ili obije krvarenje na nos ili povrada krv, a češde su i mokrada i stolica pomiješani s krvlju. Kod ove bolesti treba dnevno tijelo octeno m voom oprati omah izjutra čim se ustane iz
kreveta. Pranje smije trajati nekoliko sekuni, nakon toga treba tjelovježbu činiti ili natrag u krevet za pola sata ledi i pokriti se. Svaku večer prije spavanja jenu o tri minute po hlanoj vodi gaziti. Tjedno treba dva puta uzeti dobro toplu banju u velikoj kadi 20 do 30 minuta u
ovaru o trina ili omorikovih vrhova i zelenih češera. Čim se iz banje iziđe, ne smije se tijelo obrisati ved se brzo octenom voom oprati i u krevet ledi tri četvrt o jean sat. Uz ove banje treba tjedno uzeti i dvije- tri hlane polukupke s pranjem leđa o osam o eset sekuni. Neka se kuha i pije dvije- tri šalice nevno, svako pola o jean sat po jena žlica ovog čaja:
uzme se po 6 g korijena poljske steže, preslice, čestoslavice (upčac, Veronika officinalis L) i solomonovog pečata uglastog (Polygonum aviculare L) s pola litre vina, 12 sati se rži potoljeno, 10 minuta kuha i 20 minuta obro poklopljeno pari. Osim toga čaja, tri puta nevno uzeti na vrhu noža u prah istucano g korijena od kravojca. Hranu treba krepku i mješovitu uzimati. Po svježem zraku treba se mnogo kretati i uboko isati, uz to uzimati i sunčane banje.
Krvavo mokrenje
Liječi se pijenjem čaja o žutilovke boljive, zvane i zlatna ruža (Genista Germa nica L), željezanke (Verbena officinalis L), istucanih boba o smreke (Juniperus communis), kantarije (Erythraea Centaur, Pers.), po 5 g i 2 ag istucanog zrnja o ječma s pola litre kipudeg bijelog vina preliti, prioati vije žlice mea i poistiha 15 mi nuta kuhati. Svako pola sata treba po
gutljaj uzeti. Dnevno uzeti po 20 minuta sjeedu banju s ovarom o četvrt kg slame i četvrt kg preslice, dva sata kuhati.
Krvavo mokrenje liječi se i pijenjem čaja o 15 g korijena o božura (Paeonia officinalis) i 10 g cvijeta o žute brodike (Galum verum), s pola litre kipudeg vina preliti i 15 minuta kuhati. Svako pola sata treba po gutljaj uzeti, uz to treba uzimati sjeede banje. Velika navala krvi kod rodilja
Čaj o bijele imele (Viscum album L) obustavlja veliku navalu krvi ko roilja. Ovom čaju može se prioati nešto čaja o poljske preslice (Equisetum arvense L) jer ova biljka ima jenako ljekovitu mod. Ka je navala krvi velika, uzima se cijela čaša, a inače samo 2 -3 žlice.
Neurednost krvotoka kod žena Čim se opazi neurean krvotok, treba uzeti korijena o kupine i sitno isjeckati. Dvije šake o toga kuhaju se u čistom crnom vinu ok se pola ne ukuha. Ta smjesa se procijei, ohlai i uzima tri puta po jena čaša nevno. Čaj o kupine (čitave stabljike s lišdem i korijenom) također je izvrsno srestvo protiv prekomjernog izljeva krvi.
Iskušano i pouzano srestvo protiv prevelikog krvotoka jest konoplja. Uzme se pregršt čistog konopljinog sjemena i prelije vrelom voom a se ljuska o jezgre očisti. Jezgra se istuče u mužaru, prelije se jenom litrom hlane voe i obro izmiješa. To se ostavi 5 -6 sati stajati, procijei se i o toga pije po tri čaše nevno. Kada kap mozak udari Kap udari kada se je na o žila kucavica prekine te krv u mozak navali i time okružno mišidje
umrtvi. O kapi ponajviše straaju jaki ljui s usaljenim srcem. Preznaci su: uvijek hlane noge, nepravilan puls, velika glavobolja, navala krvi u glavu, stezanje u udovima i vratn im
žilama te zujanje u ušima. Zbog oved velike navale krvi u glavu pukne žila, čovjek se onesviješten sruši i pojeini dijelovi tijela obamru. Ako je napadnuta desna strana mozga, umrtvi se lijeva polovina tijela, bude li napadnuta lijeva strana, umrtvi se esna polovina i taa se vedinom izgubi ar govora. Ne nastupi li napadaj 2- 3 puta uzastopce, postoji mogudnost a se bolesnik još spasi.
Ponajprije treba ojedu raskopčati te bolesnika gornjim tijelom visoko položiti, a na vratne žile, potiljak i glavu hlane obloge staviti, ali ne le. Ako je mogude, valja bolesniku omah pružiti obro toplu kupku za noge, voa mora osezati o koljena. U vou treba staviti 1 o 1 i pol kilogram soli. Kupka nogu traje 15 minuta, a za nekoliko minuta treba vrud ka men ili
crijep u vou staviti a voa ostane vruda. U isto vrijeme valja i ruke u obro toplu vou staviti i omotati vrudim oblozima o octa i svakih 7 minuta mijenjati. Ako nije mogude bolesniku omah vrudu kupku za noge pružiti, treba mu noge, a osobito stopala, grubom krpom ili četkom obro trljati. Nakon toga mu se ponajprije noge, a ona stegna, pa onje tijelo i napokon gornje tijelo dobro toplim octom istrlja, a pogotovo obamrle dijelove tijela. Vrudu kupku za noge valja va -tri puta nakon jednog sata ponoviti. Na trbuh i slabine treba stavljati dobro topao oblog od octa i svakih 10 minuta mijenjati. Odmah nakon prvog trljanja
neka se bolesniku ae klistira sa žlicom soli i malo sapuna. Zatim treba uzeti na vrhu noža praška o aloje i sa žlicom mea na četvrt litre voe prokuhati i bolesniku lagano po gutljaj pružati. Zatim treba uzeti plahtu, umočiti je u vrud ovar o trina i ouzetu stranu tom plahtom obložiti, suhim preko i još vunenim pokrivačem omotati. Takav oblog valja na bolesniku ostaviti o 1 o 1 i pol sat. Ovakav oblog još bolje jeluje o pranja octom. Obloge, umatanje u plahtu umočenu u ovar o trina, pranje i trljanje tijela octenom voom treba 8 ana ponavljati.
Nakon toga treba bolesnika na rub kreveta staviti i početi s polije vanjem hladnom vodom, ponajprije noge, pa stegna i ruke. Ako je mogude a se bolesnika uz pripomod poigne, valja polijevati koljena, stegna i ruke, a nekoliko ana stegna i leđa ili mu ati polukupke s pranjem leđa. Pranje i polukupke ne smiju trajati už e od jedne do jedne i pol minute. Nakon pranja treba na ouzeta mjesta staviti oblog o jenakih ijelova 80% čistog alkohola, vinskog octa i voe, ako je alkohol slabiji, ne treba voe. Oblog treba sa svježe istucanim paprom posuti i gledati da dobro primi na oduzeta mjesta, toplo omotati i ostaviti 2-3 sata. Nadalje treba bolesniku dnevno napariti noge na odvaru od trina, a kad uzmogne noge u odvar staviti, uzeti kupelj do koljena 15-20 min. Kada se bolesnik malo pridigne, treba pranjem octom dnevno nastavljati i tjedno po dvije polukupelji uzeti s pranjem le đa i 2-3
puta napariti noge uz kupelj u ovaru o trina. Deset ana avati mu svakih četvrt o pola sata gutljaj čaja o 6 grama mlaog hrastovog lišda (Quercus peunculata Ehrh.) i kaulje (Salvia officinalis L) te 4 grama pelina (Artemisia Absinthum L) n a pola litre voe, vrudom voom preliti i kuhati 15 minuta. Nakon 10 ana promijeniti čaj i uzeti po 5 grama troliske gorke (Menyanthes trifoliata L), kadulje (Salvia officinalis L), kantarije (Erytraea Centaur, Pers), kunice (Achillea Millefolium) na pola litre voe, 12 sati ržati potopljeno, u istoj voi
provriti i još 10 minuta poklopljeno na toplom mjestu pariti. Bobe o smreke treba jesti i obro sažvakati o 4 o 15 - na 4 bobe i 7-8 puta ponoviti, ili nevno popiti po 3 čašice vina od smreke ili 3 puta dnevno po 10-15 kapi tinkture od boba smrekovih. Bolesniku treba
obru, ali laganu hranu avati, a obije li želju za bilo kojim jelom, treba mu uovoljiti. Ako bolesnik ne može govoriti, treba mu ati piti čaj o korijena šumske trte (Anacyklus officinarum Hayne) i sjemena žutilovke (Trigonella Foenum graecum L) po 10 g na pola litre voe, 12 sati ržati potopljeno, 10 minuta kuhati i još 10 minuta pariti, 3 puta nevno po 1 šalicu obro toplo piti. Dalje svakih 15 -20 minuta grgljati odvarom od kadul je i majčine ušice (Thymus vulgaris L) po 25 grama na 1 litru voe, kipudom voom preliti i 15 minuta kuhati.
Treba paziti a se bolesnik ničim ne uzrujava.
Kako a se čovjek očuva o uara kapi Kaa se navrši četreset goina života, treba solino i u svakom pogleu umjereno živjeti. Dnevno treba piti dvije- tri male čašice ružmarinova vina i po jenu šalicu čaja natašte i jenu
šalicu prije spavanja o petprstice (Potentilla anserina), cvijeta crnog trna (Prunus spinosa), kore od krkavine (Rhamus Frangula L) i kantarije (Erythraea Centaura Pers.) od svake vrste
po 4 g na pola litre voe, 12 sati ržati potopljeno, provriti i pola sata pariti. Čaj svakih 10 o 14 ana mijenjati i uzeti: petprstice, češljuge (Cnicus beneictus L), korijena steže (P otentilla Tormentilla Sibth) po 4 g na pola litre voe, pripravljati kao i prvi. Po tri puta tjeno natašte uzeti malu žlicu svježeg zrnja o bijele gorušice s čašom voe. Dnevno treba pojesti po malu glavicu crvenog luka s uljem, uz to treba jesti kuhanu pšenicu, mesa više kuhanog nego pečenog. O voda treba jesti osobito jabuke i piti kozjeg mlijeka nevno jean o tri litre. Giht ili kostobolja
Ima s reumom mnogo sličnosti. Ali ova bolest prouzrokuje upalu kostiju i napaa pojeine zglobove koji oteknu. Da se užasni bolovi ublaže, treba, kao i ko reume, bolna mjesta vunom ili kakvom rutavom krpom trljati, a pri tome hladnom vodom ili vinskim octom
pomiješanim s voom polijevati. Nakon toga na bolna mjesta stavljati vredice napunjene trinom i prelivene kipudim vinskim octom, pa previti suhim i obro toplim oblozima a ne može zrak opirati. Još prije nego se stave vredice s vrudim trinama treba na bolna mjesta priviti čistu lanenu krpu, obro namazanu zravim meom. Obloge, čim se ohlae, treba promijeniti. Na želuac i trbuh neka se stavljaju obro vrudi oblozi o trina te suhim i toplim previju. Svaku večer neka se uzme vruda banja o koljena o 25 -30 minuta s odvarom od korijena paprati. Nakon vrude banje 1 minutu hlanu banju uzeti samo o gležnjev a s pokretima kao da se gazi po vodi. Dnevno treba tijelo octenom vodom oprati. Na stolicu treba paziti da bude redovita, a eventualno i klizmu bolesniku davati. Tjedno 2- 3 puta umotati čitavo tijelo u vrudu plahtu
umočenu u ovar slame o zobi, pri tome neka se pije vrudi čaj o 10 grama bazgina cvijeta i 10 grama izgnječenih boba smrekovih s 1 žlicom mea i četvrt litre zravog vina. Kada se bolesnik oznoji, pusti ga se dva do dva i pol sata u miru, nakon toga ga treba brzo oprati i presvudi. Dnevno mu treba dati 3- 4 žlice maslinova ulja. Svako pola sata limunau s mnogo limuna i sirupom od jagoda. Uz to neka dnevno popije od jedne do jedne i pol litre
voe u kojoj su kuhana tri o četiri celera i tri o četiri šalice uvijek samo po gutljaj čaja o žutilovke, jagorčike, pelina i izgnječenih boba smrekovih, po 5 ag svake vrste na pola litre vina i vije žlice mea, 10 o 15 minuta kuhati. Jesti treba kuhanu pšenicu, ječam, prekrupu od zobi, celer, repu, kiseli kupus prijesan, kiselo mlijeko, mladi sir i zelen.
Trganje u kostima liječi se ovako: istudi borovice, bobe o smreke, prioaj malo prave rakije (rakiju o vinskog tropa) i još malo tuci a postane kao kašica. Bolesna mjesta najprije rakijom malo istari, a ona tom kašicom o smrekovih boba previj, pa još nečim vunenim omotaj i ostani u toplom.
Natopi se zečja kožica (Lepus timius), gje su lake, petrolejem i privije. Ili se natopi zečja kožica alkoholom, pospe tamjanom, privije i rži na mjestu sve ok ne otpane. Uzme se čista lanena krpa i obro natopi prepečenom grozovačom ili čistim 60% alkoholom. Zatim treba ovu natopljenu krpu obro posuti korijenom o iđirota u prah istucanim i s malo tucanog papra previti na bolna mjesta i još rakijom obro pokvasiti. Zati m čistim suhim ručnikom ili krpom previti, a preko toga vunenom maramom obro umotati a ni s jene strane zrak ne može oprijeti. Kostobolju liječi i samobojka, zvana i obričica (Glechoma heeracea L). O ove trave uzme se 3 ag svježeg lišda i cvijeta i prelije se s pola litre kipudeg pravog vinskog octa i pola litre voe, pa obro poklopljeno poistiha kuha jean sat. Ovim vrudim ovarom treba mjesta bolna obložiti i obro toplim previti. Svakih pola o tri četvrt sata oblog promijeniti. Svakog dana, bez prestanka, piti dvije- tri šalice čaja o brezovog lišda, uvijek po gutljaj, čaj piti 4 o 6 tjedana.
Kostobolju liječe i oblozi s kamilicom. Na 5 ag kamilice, koja se stavi u lanenu vredicu, prelije se pola litre kipudeg vinkog octa i pola litre voe. Ove vredice, obro vrude, stavljaju se na bolna mjesta, pa se suhim i toplim previju. Svako pola o tri četvrt sata oblog promijeniti.
Uz te obloge pije se čaj o matičnjaka ili macine trave pitome (Melissa officinalis L) koja po vrtovima raste. Na 10 g macine trave ulije se pola litre kipudeg bijelog vina, prioa vije žlice mea i kuha obro poklopljeno pet minuta. O ovog čaja vije -tri šalice popiti, uvijek po gutljaj. Taj čaj krijepi živce, grije želuac, čisti krv i osvježava čitav organizam, a u narodu ga zovu »lijek za sve bolesti« jer utječe povoljno na čitav organizam. Taj čaj treba bez prestanka piti 4 do 6 tjedana.
Ko svih vrsta kostobolje osobito se preporučuje masiranje »Algom«. Nakon toga bolno mjesto umotati vunenom krpom.
Bolovi u križima
Tko ima bolove u križima, neka kuha lišde o žalosne vrbe (Salix babylonica L), loze o repe (Brasuca rapa L), rajčice (Solanum lycopersicum L), vriježa o krastavaca (Cucumis sativus L), bundeve (Cucurbitapepo L) i ljuske od jaja. Istucano sje me o poljske gorušice (Sinapis arvensis L) kuhano s octom pomaže protiv
bolova u križima i u prsima.
Koga križa bole, neka kuha komoljiku (Artemisia vulgaris L) u ulju i još toplu privije na križa.
Protiv kašlja i rashlade Tko je kašalj o nahlae, uzme se čistog ivanjskog zelja (Inula Helenium L), sitno se izreže i stavi u lončid o litre. Lončid se nalije voom, poklopi koricom kruha, a ovaj poklopac oblijepi tijestom a ne bue ouška. Ka se stavi na vatru, ne smije se ni omicati ni primicati ok se ne skuha. Ovaj lijek pije se jutrom i večerom.
Za lagano izlučivanje sluzi kod velikog kašlja Uzme se mala žlica žutog šedera, nasitno istuca i obro razmuti s vije žlice čistog maslinovog ulja. Kaa je ulje obro izmudeno sa šederom, prioaju se još va žumanjka i još malo razmuti. Toga lijeka uzima se po mala žlica više puta na an, a i nodu kaa kašalj navali. Ili: uzme se jabuka, izreže na komaide, prelije s malo voe, iscijei sok o jenog limuna i pusti da se raskuha. Kada je jabuka gotov o kao kašica postala, prioaju se vije žlice mea i pusti a još va -tri puta obro proključa. Toga lijeka treba uzimati po malu žlicu više puta na an, a i nodu. I ovo je izvrstan lijek za lagano izlučivanje sluzi: uzme se rotkva, izriba se i prelije kipudom voom, a ona kuha 5 minuta. Nakon toga se procijei. Na četvrt litre toga soka stave se vije žlice mea i još tri -četiri puta proključa. Toga lijeka treba uzeti svakih 20 minuta po malu žlicu. Ili uzeti dnevno tri- četiri puta baemovog ulja. Isto i preko nodi kaa kašalj navali.
Dnevno glavu 20 minuta na trinama napariti, najbolje navečer prije lijeganja u krevet kaa se više ne izlazi. Ako se preko ana pouzme parenje, va -tri sata nakon parenja ne smije se izadi iz sobe.
Protiv kašlja hripavca Čaj priređen o lišda ljubičice, a može se i korijen uzeti, ali taj se mora prije smrviti, vrlo je obar ustuk protiv kašlja hripavca (kukurikavca, rikavca). U četvrt litre voe ukuha se puna šaka svježeg ili suhog lišda o ljubičice, pa se ona aje bolesnom jetetu svaka va -tri sata po dvije-tri žlice toga čaja. Oraslima, ako imaju zastarjeli hripavac, pomaže taj čaj ako ga se uzima tri puta nevno po jena šalica ili čaša. Tuberkuloznima također ublažuje kašalj i raskia sluz. Takvi bolesnici neka taj čaj uzimaju poput lijeka, tj. svaka 2 o 3 sata po tri o pet žlica.
Protiv prsobolje i kašlja
Prsobolju olično liječi ovaj lijek: uzme se litra obre prave komovice, pola kilograma mea i pola kilograma kravljeg masla. Ta se smjesa kuha ok se ne ukuha jena tredina. Uzima se ujutro natašte i uvečer po jena žlica. Za šest tjeana može se potpuno ozraviti. Vrlo je obar i čaj o bazginog cvijeta, koji treba piti s meom po jenu čašu ujutro i navečer. Hripavac kašalj liječi se i time a se bolesniku nekoliko puta obro natrljaju tabani tučenim češnjakom. Prokušan je i ovaj lijek: uzme se četvrt kg očišdenog i na kriške izrezanog crvenog luka, četvrt kg mea, četvrt kilograma šedera i jen a litra vode. To se gusto ukuha kao sirup i od toga uzme po tri žlice nevno. Mnogima je pomogao i ovaj lijek: skuha se čaj o bijelog sljeza, pobjela i kunice (hajučke trave), procijei se i stavi u staklo. O ovog se čaja svako jutro i večer olije po šalica i ugrije. U šalicu takvog čaja stavi se četvrt male žlice očišdenog mišaora (salmijaka) (salmijaka) pa se pije. Oslaiti se može meom i šederom jer je vrlo gorko. To treba uzimati eset ana.
Lijek protiv kamena u žuči, bubrezima i mjehuru 1. Uzme se pola kilograma žila o kopriva, koje se moraju obro očistiti o rugih trava i
zemlje. Te se žile obro operu, isijeku na komaide i kuhaju s četiri litre pravog, čistog i nepatvorenog crnog vina u čistom loncu. Kuha se poklopljeno tako ugo ok se polov ina ne iskuha. Ohlađeno se procijei u čisto staklo, čvrsto začepi i pije p ije po tri male šalice na an: jean ujutro, natašte, natašte, rugi u pone pre jelo, a tredu uvečer uvečer pre jelo. 2. Pola kilograma kopriva (žila, lista i stabljike s cvijetom i sjemenkom) kuha se u četiri litre voe ok se pola ne ukuha. Taj se čaj pije mjesto svakog rugog pida. Ne smije se za vrijeme uzimanja ovog lijeka jesti mesa, mesne juhe, kruha, jaja, šedera niti suhog voda. Mea treba jesti po mogudnosti mogudnosti što više, naalje naalje kuhanu pšenicu, pšenicu, kašu, raž, žgance, žgance, mlijeko, rižu, rižu, pečene jabuke i svježe vode. Lijek broj 1 treba se pet puta obnoviti, a tako ugo čaj o kopriva piti (lijek broj 2) i ijetu ržati. 3. Treba nositi trbušni pojas i uopde trbuh ržati u toplini. Tko boluje o ove bolesti, bo lesti, neka uzme sporišta, kunice i betonike o svakog pojenako i neka kuha u bijelom vinu i taj čaj neka pije tri puta nevno: ujutro, u pone i navečer. Tko može neka ga pije i više puta nevno. Uzmi žila o vrbe i o zanovijeti bijele, ostruži gornju koru, pa uzmi o obje pojenako i kuhaj u bijelom vinu po poklopcem omotanim krpom i pij tri puta nevno. To je također vrlo dobar lijek protiv kamena.
Kamen u mjehuru liječiš još i ovako: skupi rese (cvat) o ua jalovca (u k oji ne daje ploa), pa ih u hlaovini obro osuši, zatim stavi u platnenu vredicu i ostavi na mjestu gje je propuh. Pri teškom mokrenju o toga kuhaj čaj, zaslai ga šederom i svaki an popij po jenu šalicu. Uzmi vlasi koje se nalaze na vrhu klipa kukuruza, a rastu oko zrnja u klipu, pa te vlasi kuhaj i pij tu vodu. To je dobar lijek protiv kamenca. Kuhaj bijeli sljez u bijelom vinu i pij.
Božje rvce kuhaj u bijelome vinu i pij. Cvijet (rese) o oraha naberi, posuši i u prah istuci i taj prah stavljaj u juhu. Taj lijek pomaže protiv kamenca. To se čini ok kamenac ne iziđe. Uvarak o lista i izbojaka bršljanovih ublažava iznutra kaa reže mokrada i pri kamencu. Čaj o cvijeta ljubičice vrlo je obar lijek protiv kamenca. Preslica poljska osobi to je dobar lijek protiv kamenca, jer blaži bol i otvara organe za mokradu, te je stoga nenaoknaiv lijek kojim se voda u mjehuru zatvara.
Kostolom
Slomljena ruka ili noga izliječi se ovako: Istuče se korijen o malog gaveza (Cynoglossum officinale L), koji je bijel kao snijeg. Raskuha se u mlijeku pa se obavije prelomljeno mjesto - i
zaraste. Ovaj lijek ima takvu snagu a ka bi istučenim i u mlijeku raskuhanim gavezom obavio zravo koljeno, ržao nekoliko ana, ne bi mogao poslije koljenom micati. Tak o zaraste. Naravno, prije toga treba polomljenu kost postaviti na svoje mjesto da noga ili ruka ne ostane sakata. Kao lijek protiv kostoloma rabi se korijen crvenog gaveza (Symphytum officinalis).
Kila
Prašak o ovnaka (Inula Helenium L) istucan i u vinu kuhan smanjuje kilu. Ka oteknu jaja (mošnje, u čovjeka ili jeteta) ili ka se tko na njih uari, liječi se gavezom. Istuče se korijen o gaveza (Cynoglossum officinale L), uzme mea pa se oboje u tavi zajeno skuha. Ako nema mea, može se korijen o gaveza skuhati u mlijeku. Taj lijek treba po otoku priviti tri puta, a svaki zavoj po 24 sata ržati. Ovaj lijek vai bol i otok. Protiv ispadanja kose
Pere se glava jean o va puta tjeno u lukšij i od drvenog pepela, u kojoj je prokuhano 1 ag lišda i 2 ag bobica o kaline (Viburnum lantana L). Prelije se s tri litre vrele lukšije i 25 minuta kuha.
Preporučuje se također pranje glave tekudinom o jenog ijela ricinusovog ulja i pet dijelova vinovice. To je izvrsno sredstvo protiv ispadanja kose.
Glava se navečer natare iscijeđenim sokom o crvenog luka razrijeđenim s vinovicom. Glava se preko nodi umota. Dobro je isto tako svaku večer prati glavu pivom u kome ima malo hmelja. Protiv pjega i krastica na licu
Pjege i krastice na licu liječe se ako se lice nevno četiri -pet puta opere vodom u kojoj je kvašen svjež ili suh pelin. Na tri litre voe rži se 24 sata potopljeno 30 ag svježeg ili 3 ag suhog pelina. Dobar je i ovaj lijek: lice se nevno opere četiri -pet puta odvarom od kunice. Uzme se 1 ag na jenu litru voe, 24 sata se rži potopljena i u istoj voi se 5 minuta kuha. Osim toga, za čišdenje krvi nevno treba popiti po tri manje šalice čaja o macine trave, 10 g na četvrt litre voe ili, još bolje, pola voe i pola bijelog vina s jenom žlicom mea. Svaki an svježe treba kuhati i travu preko nodi potopiti i pet minuta kuhati. To se rai četiri o šest tjeana.
Liječenje raznih lišaja Lišajevi, čiridi, ospice, bubuljice, kožne su bolesti koje napaaju zglobove, laktove, koljena, bokove, a ospu se i po čelu i po obrazu. Dolaze o oboljelih unutarnjih organa, koji se na taj način pokazuju, te nezrave krvi i loših sokova u tijelu, kojima je kojima je često uzrok uzrok naslijeđe. Lišajevi buu vlažni i suhi, u obliku peruti i kožu izjeaju (Lupus - lišaj). Ko ovih bolesti pijenjem čajeva za čišdenje krvi te uporabom hlane voe na čitav organizam utjecati, što često iziskuje ulje vremena za potpuno ozr avljenje. Za sve vrste lišajeva mora se piti ujutro, natašte, pola sata prije ručka i pola sata prije večere po šalicu čaja o po 25 grama mlaog orahovog lišda, mlaog lišda o bazge, maslačka, vrhova od koprive, bokvice, metvice niske, koja uz vodu raste (Mentha aquatica), kadulje,
vrhova o smreke i preslice, 10 grama kantarije, 6 grama pelina, 2 ag svježih, zravih izgnječenih boba o smreke i četvrt kilograma zravog mea, na vije litre čistog naravnog vina. To sve se potopi i stoji 12 sati, 15 min uta poistiha kuha i još pola sata ostavi a se pari na toplom mjestu, obro poklopljeno. Osim toga, uzme se tri puta nevno, na vrhu noža, praška o korijena steže ili kravojca. Uz pijenje toga čaja treba svako jutro, omah, čim se iziđe iz kreveta, opra ti tijelo s pola vinskog octa i pola vode, 10- 20 sekuni. Dva puta tjeno treba polijevati koljena, bera i leđa 2-5 sekuni. Tjeno va puta treba umotati tijelo u vrudu plahtu, umočenu u ovar slame o
zobi te suhim i toplim previti. Ovaj oblog ostavi se jedan sat, 2-3 puta tjedno treba napariti glavu na odvaru od trina 20-25 minuta, jedan sat nakon parenja uzeti hladnu polu-banju s pranjem leđa 2-5 sekuni. Za to vrijeme jee se kuhana pšenica, prekrupa o raži ili ječma,
zelen, mlijeko, riža, osta voda, svjež sir, kisela obrana mlijeka i kuhana tijesta.
Vlažni lišaj Na mjesto gje je lišaj izbio treba stavljati obloge o ilovače razmudene ovarom o preslice i korijena poljske steže. Korijena steže uzme se 80 g, a preslice 60 g, potopljeno se rži 12 sati u jenoj litri voe i pola sata poistiha kuha. Istim ovarom treba lišaj ispirati. Dalje se pije čaj za čišdenje krvi, kao što je naveeno ko lišaja, i uzimaju se banje, polijevanja i pranja octom i vodom.
Suhi lišaj ili perutac Za ovu bolest tre ba piti čaj, pouzimati polijevanje i pranje octom i voom i polukupelji kako je naveeno ko lišaja. Osim toga, 1 -2 puta tjedno uzeti banju u velikoj kadi s odvarom od 3 kg slame o zobi. Lišajeva mjesta treba nevno ovarom o preslice obro izbanjati i s istim
ovarom praviti obloge te suhim i toplim previti, a svaku večer namazati mašdu o bunevinih koštica. Za ovar o preslice uzme se 1 ag preslice na 1 litru voe, 12 sati se rži i potopljeno pola sata poistiha kuha.
Lišaj (lupus) koji kožu izjeda Ova bolest uari gotovo uvijek na obraz. Ako se omah počne liječenje, siguran je uspjeh, a ako se zapusti, liječenje je vrlo teško te iziskuje mnogo trua i ugo traje. I za ovu vrstu lišaja upotrebljava se isti čaj, pranja, banje i polijevanja kao i kod drugih vrsta. Ko velikog izlučivanja nečisti stavljaju se oblozi o ilovače razmudene s octom. Kaa se izlučivanje smanji, stavlja se na obraze četverostruki oblog s ovarom o 50 grama korijena poljske steže, 50 g preslice i 50 grama pelina na jenu litru voe, što se 12 sati rži potopljeno i pola sata poistiha kuha. Za ispiranje koje se dnevno poduzima 3-4 puta, uzme se
1 ag mlae zrave hrastove kore na jenu litru voe, što se 12 sati rži potopljeno, prioa se jena mala žlica pečene stipse i kuha pola sata, a nakon toga kroz čistu krpicu procijei. Za ispiranje treba svaki put uzeti čisti pamuk. Dobro je ispirati postarjele bolesti s 2 ag bršljanova lišda, kuhanog pola sata u jenom litru octa. Preko nodi namaže se obro mašdu o čička i čisto previje. Mast o čička pravi se ako se uzme na tri velike žlice samljevenog svježeg sjemena o čička, a ako nema sjemena, ona se 6 žlica korijena, četvrt litre mlijeka i pola kilograma svinjskog sala dva sata poistiha kuha i procijedi. Za svaku vrstu osipa, lišaja, grinte i bobuljica vrijei ovaj lijek: uzmi 80 grama korijena o
trave kravljaka (Carlina acaulis L) na pola litre bijelog vina i pola litre voe. To se najprije rži potopljeno 12 sati, a onda kuha dobro poklopljeno pola sata. Tim se mlakim odvarom osip
najprije dobro opere, a nakon toga stave oblozi od istog odvara i glava dobro omota. To se čini 2-3 puta nevno i osip prođe.
Bolovi u leđima To su bolovi oko vrata pradeni velikim umorom i bolovima u rukama i nogama. Bolesnika spopaa neki nemir, velika žeđ, nema probave, uriniranje često, poneki put nikakvo. Navala krvi u glavu, lupanje srca, ne može spavati i uševno klone. Uzrok je oved ve lika navala krvi u vrat ili slabokrvnost i živčana klonulost zbog teških uševnih epresija, prekomjernog uševnog ili tjelesnog raa, a i blunog života. Za tu bolest treba nevno popiti za okrjepu po 3 šalice čaja o kunice (Achillea Millefolium), koji se obije ako se 25 g kunice rži potopljeno 12 sati u pola litre voe, 5 min. poistiha kuha i još 10 minuta obro poklopljeno pari. Svakog ana se po tri puta operu leđa toplim octom s pola voe, a nakon toga se natrlja kamforovim uljem kojem se pridoda deseti dio terpentinovog ulja i malo salmijaka. Dnevno, ujutro, opere se cijelo tijelo hladnom octenom vodom. Tjedno treba uzeti 2 -3 sjeede kupelji u ostajaloj
voi s istoobnim pranjem leđa. Kupelji smiju trajati o 10 sekuni postupno o 1 i pol minutu.
Korijen i list o apte (Sambucus Ebulus L) spari se pa se privija ka leđa i noge bole. Za ljepotu, mladost i gipkost
Tko se pere jutarnjom rosom, proljepšat de mu se i pomlaiti lice. Za gipkost tijela dobro se umivati i natrti tijelo maslinovim uljem.
Umivanje u mlijeku o magarice najiealnije je srestvo za obivanje baršunaste i nježne puti.
Izvanrean ten obiva se također kupanjem u kineskom čaju najbolje kvalitete. Istuci lukovice o mlaolika (Ornithogallum tennifolium) i maži time lic e. Uzmi jenaku količinu limunova soka i bjelanjka, obro izlupaj i u čistom lončidu na vatri skuhaj ok ne postane čvrsto kao maslac te ostavi na hlano mjesto. Zasebno skuhaj mekinja i vou procijei. Svako jutro i večer namaži se onom mašdu, pusti je na licu neko vrieme. Zatim operi onom voom o mekinja i obit deš prekrasan i fini ten kože. Protiv sunčanih pjega izvrsno je srestvo sljeede: naribaj hrena, stavi u bocu s jakim vinskim octom i ostavi 72 sata na sunce ili toplo mjesto. Tom tekudinom natrljaj svaku večer lice i sunčanih de pjega nestati.
Suhi ljuskavi takozvani goveđi lišaj
Za ovakav lišaj treba uzeti 1 ag trave o broda, štira crvenog, pirevine (takozvane zubača i troskot) i 1 ag lupina o lješnjaka u 3/4 litre voe, obro pokl opljeno ukuhati na polovinu i taj čaj tri puta popiti; pola četvrti natašte ujutro, pola četvrti u pone prije jela i pola četvrti navečer pre jelo. Osim toga, treba se izbanjati u umjereno mlakom ovaru lišda o bršljana. Na 10 litara vode stavi se 25 ag bršljanova lišda i kuha, ok se 1 litru voe ukuha, a 9 litara
ostane, a nakon toga se procijei. Nakon banje otire se čistim suhim ručnikom i mujasilova mjesta obro namažu ovim melemom: uzme se pola kile neprosijanog prosenog brašna i četvrt kg kozjeg loja o bubrega, stavi se na vatru, miješa i ogotovi kao hamur za halvu, ona se prioa pola četvrti čistog pravog maslinovog ulja i pola četvrti čistog voska. To se mora brzo miješati ok uđe jeno u rugo, a nakon toga se skine s vatre, ohlai i ulije u čistu staklenku. Gore spomenute biljke kuhaju se i piju neprekidno, pa makar trajalo i pola godine.
Kaa melema nestane, napravite rugi. Za cijelo vrijeme toga liječenja ne smije se jesti papar, paprika, ljutika, luk, ocat, riba, grah, sir, zec, ko zje meso, guska, purica, orasi, lješnjaci, bademi i kiseli kupus.
M-O Mora
Morom zove naš naro osjedaj kaa ga, povezano s nekim strahom, nešto tišti i guši u prsima i ne a mu a iše. Taj osjedaj olazi o užitka preobilne kasne večere, razrovanosti živaca, greške na srcu te prekomjernog uživanja alkohola, kave, uhana i morf ija. Da ne bi ošlo o toga, treba umjereno živjeti, paziti na reovitu stolicu, spavati ko otvorenog prozora na tvrom krevetu, bez pernatih jastuka. Prije spavanja treba uzeti 2 male žlice samljevenog sjemena o espika (aniža, Pimpinella anisum L) i popiti s čašom hlane voe. Tri puta nevno treba uzeti po šalicu čaja o kantarije (Erithraea centaur L) i popiti s čašom hlane voe. Tri puta nevno treba uzeti po šalicu čaja o kantarije (Erithraea Centaur. Pers.), kadulje (Salvia officinalis L), kunice (Achillea Millefolium) po 6 g i pelina (Artemisia
Absinthum L) 2 g, što se rži potopljeno 12 sati, proključa i još 10 minuta ostavi na toplom mjestu da se pari. Treba otvrdnuti tijelo polijevanjem hladne vode i dnevnim pranjem octenom vodom. Time se posp ješuje ozravljenje.
Malarija Malarija nastupa s groznicom. Bolesniku postane hladno ili ga stane studen toliko tresti da zubima cvokode. Ta stuen ga pati o pola o pet -šest sati. Nakon toga nastupa visoka temperatura, a nakon temperature oblije ga zn oj. Bolesnika prati velika glavobolja, od
slabosti sav rhti, probave nema, osjeda mučninu i slezena mu otekne. Malarija spopane čovjeka vedinom u močvarnim prejelima, a obiva se infekcijom o uboa komaraca. Za lijek treba uzeti svako va sata po žlicu čistog maslinova ulja i svako pola sata po žlicu čaja koji se dobije ako se 10 g kore bijele breze (Betula alba L) i 10 g korijena od bibernele
(Pimpinella magna L) u tri četvrt litre bijelog vina obro poklopljeno poistiha 20 minuta kuha i kipude prelije preko lišda o bazge (Sambucus nigra L), kunice (Achillea millefolium), majčine ušice (Thumus vulgaris L), lazarkinje (Asperula oorata L), lišda o jagoe (Fragaria vesca L), po 5 g o svake vrste, arišove smole (Larix europaeus E. C.) 3 g i 6 žlica me a. To se sve zajeno kuha još 5 minuta, zatim 10 minuta obro poklopljeno pari. Dok bolesnika stuen trese, treba mu staviti vrude boce na noge, a na želuac i trbuh jako vrude obloge o vinskog octa ili ovara o trina. Oko obloga polože se vrude boce, bo lesnika je zatim dobro pokriti i pustiti a miruje. Čim temperatura nastupi, obloge treba skinuti i svako pola sata bolesniku tijelo brzo oprati s pola octa i pola mlake vode, a kada se privikne, i hladnom. Svako jutro i navečer neka uzme po vedu šalicu ča ja koji se dobije ako se po 10 g pelina (Artemisia Absinthum L), kadulje (Salvia officinalis L), kantarije (Erytraea Centaur. Pers.) i
istucanih boba o smreke (Juniperus communis) u pola litre voe 12 sati rži potopljeno, 5 minuta kuha i još 10 minuta o bro poklopljeno na toplom mjestu pari. Dalje treba barem va puta tjeno tijelo hlanom voom polijevati pa de se primijetiti poboljšanje. Svakog dana tijelo treba oprati octom i vodom, dva-tri puta tjedno uzeti toplu banju od 20 minuta s odvarom od 2 kg trina, pola kilograma istucanih boba i četvrt kilograma češnjaka
izgnječenog s ljuskom. To se mora poistiha obro poklopljeno 1 i pol o 2 sata kuhati, procijediti i u banju izliti.
Malarija se također liječi koprivama. Uzme se koprive o svakog korova obro očišdene, čitava stabljika s korijenom zajeno, pa se na pola kilograma koprive četvrt litre obrog vina zravog i pola kilograma čistog mea, najbolje kauljinog, obro poklopi, ostavi 12 o 16 sati, a onda stavi kuhati i kuha sasvim poistiha 2 sa ta. Toga čaja popije se jutrom i večerom jena šalica, ali jako toplog, a preko ana svakog sata po jena žlica. Polijevanje tijela hlanom voom i pranje octenom voom polučuje pravilnije kolanje krvi. A banje s trinom, bijelim lukom i bobama smrekovim izlučuju znoj, a time i loše sokove iz tijela. Skuhaj četvrt litre naravne kave bez rugih primjesa. Procijei je i ponovno stavi kuhati u čistoj posui s va veda ili tri manja limuna isječena zajeno s korom. Kaa na hlanom ognju ishlapi polovica, ohlai i procijei istisnuvši obro limunove. To zatvori u jenu bocu i pij u proljede ili u jesen (taa malarija vlaa) četreset ana svaki an po tri velike žlice: jenu ujutro iza kave, rugu iza ručka, tredu iza večere. Ne smije se u to stavljati šedera. Ako se bolest pojavi ljeti, može se i taa piti. Reovito čovjek ozravi ved nakon nekoliko ana uporabe tog lijeka. No zato se ipak odmah ne smije prestati piti taj lijek, nego ga treba
uzimati svakih četreset ana, i to ne samo taa, ved i sljeedeg proljeda ili jeseni. Ako se bolest slučajno opet koji put pojavi, liječenje se ponovi. Melankolija
Melankolija je bolest živaca koja se pojavljuje u velikoj slabosti čitavog organizma. Ovakvi bolesnici vrlo mnogo pate o velikih uzbuđenja i uševno i tjele sno. Njima je zima pri najvedoj žegi, a noge i ruke su im uvijek hlane. Uzroka toj bolesti ima mnogo, a najviše joj poliježu mekušci. Inače olazi o prenapornog uševnog i tijesnog raa, teških i ugotrajnih bolesti, zbog gubitka tjelesnih sokova kroz r azvratan život, prevelikog gubitka krvi o mijene i pri porođaju, velikih briga, jaa, nevolje i katastrofa. Ovi se bolesnici moraju s mnogo ljubavi i samoprijegora njegovati.
Ko ove je bolesti najprobitačnija umjerena upotreba hlane voe. Zlatna poboljšanja opažaju se ved nakon 10 o 14 ana. Svako jutro opere se tijelo 3 o 4 sekune s pola vinskog octa i pola voe, a zatim se legne natrag u krevet pola o tri četvrt sata. Osim toga, jednom prije podne i jednom poslije podne stavljaju se ruke u hladnu vodu jednu do dvije minute, i to tako da donja strana ruke stoji do ramena pod vodom, a istodobno se stave i
noge u hlanu vou i pokredu kao a se gazi po voi. Ako je zgoe, još je bolje po voi hoati jednu do dvije minute prije podne i jednu do dvije minute poslije podne. Tjedno dva puta
umota se bolesnika isprva u mlaku plahtu, a kasnije u hlanu, umočenu u ovar o trina, zatim se previje dobro suhom i toplom i ostavi taj oblog jedan do jedan i pol sat. Uz to se uzimaju 2 do 3 hladne polubanje s pran jem leđa 5 o 10 sekuni. Svakog ana treba pojesti jedan do dva limuna.
Zrav limun obro se opere, na tanke kriške izreže, jean pojee natašte, a rugi navečer.
Osim toga, popije se po jena mala šalica čaja izjutra, ruga u pone pre jelo i tred a navečer pre jelo o: 6 g rike zvane i pelenika (Angalis arvensis L), korijena iđirota, ooljena, čestoslavice zvane i zmijina (Veronika officinalis L), macine trave, metvice paprene (Mentha piperita), vije žlice mea i pola litre zravog vina, što se rži potopljeno 12 sati, kuha 5 minuta i pari 10 minuta. Hrana neka je lagana i krepka, neka se uzima i kozjeg mlijeka.
Mucanje
Tko muca ili ne može obro govoriti, neka pije čaj o jasenka (Dictamnus albus L) i rži u ustima. Uzmi jasenka trave (Dictamnus albus L), stavi je kuhati u obru vinu ili u voi, vrude pij. Riječ se brzo povrati. Ruta (Rutagraveolens L) isto tako, no l ijek se ne pije, ved se rži u ustima ok se ohlai.
Isto svojstvo ima i ružmarinova (Rosmarinus officinalis L) i lijerova voa. Sok iz korijena iz koprive (Urtica ionica) liječi mucanje ka se anomice nekoliko puta po dvije kapljice kanu na jezik.
Bolovi u maternici
Kimlin, orašak i malo cijelog šafrana te lovorovog lišda stuče se u prah, smiješa se u ulje ili maslac, pa se obro ugrije i stavi u jenu orahovu lupinu i priveže na pupak. Ako se raziđe po tijelu, a bol ne prestane, tada se kadi dimom od upaljenog trputca (Plantago), i to tako da dim u usta ide.
Koju ženu maternica grize, neka kuha cvijet o bosiljka (Ocimum Basilicum L) u zobi (Avena sativa L), pa neka u četiri puta onu vou popije. Uzmi tri šake cvijeda o pelina i stavi ga u či stu bocu. Odozgo nalij prave komovice ili šljivovice rakije. Dobro začepi i ostavi na suncu 5 o 8 ana. O ovog uzimaj nevno 20 o 30 kapljica trideset dana.
Bolove o maternice također liječi uspješno kupanje u smjesi orahova lišda ili parenje na metvici (nani).
Kada maternica spadne Treba dnevno dva-tri puta trbuh lagano izmasirati kamforovim uljem, kojem se pridoda 1/10 terpentinovog ulja i malo salmijaka. Prije lijeganja u krevet treba se napariti. Uzme se 15 g bogoroičine trave (Hypericum perfo ratum L), kamilice (Matricaria Chamomilla L), nevena
(Calenula officinalis) i macine trave (Melissa officinalis L), četvrt litre ulja, jena litra voe i četvrt litre arnika tinkture. To se sve zajeno pola sata kuha i time pari, a vrude se trave previju po onjem trbuhu. Kaa se iz kreveta ustaje, mora se žena povezati isto kao i roilja.
Kad maternica spadne, treba piti macinu travu. Macina trava cijela s korijenom i s listom izlomi se u lonac vode, skuha se i stavi malo metvice i pije se kao kava, ona ko nezaslađena,
jer je o sebe malo slatka, ali može se i slaiti. To se pije ujutro natašte po jena šalica. Može se piti i navečer. Tako treba raiti četreset ana. Kad maternica spadne od nazeblina
Uzme se goveđeg svježeg mesa krtine i obro istuče. Nakon toga pospe se tucanim cimetom, kalompirom (Carophyllos aromaticus L), pa prelije čistom prepečenom rakijom i čistim alkoholom 50-60%. To meso previje se na donji trbuh i toplo obavije te zagrije utrobu i povuče maternicu na svoje mjesto. To se čini tri -četiri puta. Preko ana se žena mora podvezivati.
Micina
Micina je posljeica pokvarene krvi i loših sokova u tijelu. Mnogo puta napaa inače zravog čovjeka, jer može biti naslijeđena o roitelja . Ona mnogo ne boli, više smeta. Pojavljuje se između krakova, pazuha, a poneka i po glavi. Isprva se opaža kao lješnjak ispo kože, raste sve više, ok ne postane oteklina velika kao jaje, a i veda. Na koži nema nikakvih mrlja ok se ne počne gnojiti, onda postane modrikasto crvena i boli. Čim se opazi a se počela micina skupljati, treba omah obro očistiti želuac. Nakon pola sata treba uzeti po gutljaj čaja koji se obije o korijena žutog karanfilida (Geum urbanum L), jenu malu žlicu usitnjenog i malu žlicu korijena o čička (Lappa officinalis All.) i glauše (Cochlearia officinalis L) i u litru vina i četiri žlice mea potopi se i rži tako 12 sati, 10 minuta kuha i 10 minuta pari. Ona se istuče jena mala žlica tamjana i obro natopi prepečenom rakijom ili čistim alkoholom 50 -60%. Pa se uzme plavi pakpapir, iglom izbuši, premaže tamjanom i privije na micinu. Oblog treba ostaviti tri -četiri ana ok micina prođe. Dlakava mjesta moraju se prije obrijati.
Ko liječenja micine ne treba obavljati teške poslove, niti hoati, ved jeino sjeedi po koji lagani posao. Za to vrijeme treba uzimati vrlo malo hrane, i to lagane. Mlijeka puno piti, najbolje kozjeg i jesti kuhanu pšenicu ili prekru - pu o ječma ili zobi. Ako se micina skupila te postala velika i tvrda, treba je previjati toplim oblozima od
samljevenog sjemena o žutilovke svinjuše (Trigonella Foenum greacum L) zakuhanim s kipudom voom i vinskim octom. Kaa je micina sazrela i provalila, mora se ispirati ovarom od preslice (Equisetum arvense L), 30 g kuhati 15 minuta u pola litre vode ili odvarom od kadulje, isto 30 g na pola litre vode, kuhati 15 minuta. Kada se rana isprala, treba staviti
šesterostruki oblog o bilo kojeg ovara, najbolje o preslica. Uz obloge treba piti svakog sata po žlicu čaja o kravojca (Angelica sylvestris L), mlaog hrastovog lišda (Quercus peunculata Ehrh.), korijena čička, kaulje, kantarije (Erytraea Centaura Pers.) po 8 g i pelina 3 g na litru vina i 4 žlice mea, 12 sati ržati potopljeno, 5 minuta kuhati i 10 minuta pariti. Osim toga, tri puta nevno treba uzeti na vrhu noža korijena o kravojca u prah istucanog.
Micina se liječi i morskom repom (Scilla maritins L). Istruže se na trenici pa obloži po micini ok ne počne sazrijevati. Taa se morska repa peče i onako vruda obloži. Po tim se micina brže provali. Micina se, kaa se ved skupila, prokia i liječi ako se svako jutro i večer obloži pečenim jabukama, koje se obro pospu šederom. Micinu prokia i liječi također privijanje obro kuhanog, neslanog i izgnječenog bijelog graha.
Katar mokraćnog mjehura Katar mokradnog mjehura manifestira se bolovima u trbuhu, čestim mokrenjem, a mokrada žeže i pali. Često se voa i ne ovaja, ili vrlo slabo. Mokrada je mutna, grušava ili sluzava, a na dnu ostaje crveni ili bijeli talog. Ova bolest mora se omah liječiti, inače postaje neizlječiva uz teške posljeice. Dolazi uz nahlau, hlano pide, zaržavanjem mokrade i infekcijom. Ko ove bolesti treba se svaku večer napariti na preslici (Equisetum arvense L), a na trbuh i želuac stavljati obro tople obloge. Svako jutro se tijelo hladnim octom i vodom brzo opere i istrlja, a zatim je
potrebno brzo kretanje (tjelovježba ili ra). Ako bolovi otežavaju kretanje, treba ledi pola sata do jedan sat ponovno u krevet. Barem dva puta tjedno potrebno je polijevati tijelo odstajalom vodom, i to 8 sekundi do 10 minuta, jednom gornje tijelo, jednom donje. Jednom ili dva puta tjedno treba uzeti veliku toplu banju od 20 do 25 minuta s odvarom od trina ili slame od zobi. Odmah iz početka, kaa se bolest pojavi, obro je pariti se i na kamilici, ali preslica još bolje
jeluje. Uzima se ovaj čaj: 15 g kore o crnog ribiza (Ribes nigrum L) i jean veliki korijen o peršina izreže se sitno, s pola litre vina kuha 20 minuta, a ona kipude prelije se na 5 g cvijeta o bazge (Sambucus nigra L), 5 g lišda o peršina, po 5 g lišda o brusnice (Vaccinium Vitis iaea L), preslice, kantarije (Erytraea Centaur s. Pers.), izgnječiti boba smrekovih, 3 g smole arišove (Larix europaeus D. C.) i 2 žlice mea. To se još 5 minuta kuha i 10 minuta pari. Uzima se tri puta nevno po šalica, a preko ana svakih pola sata po gutljaj. U proljede se uzima šest tjeana nevno po tri žlice soka o iscijeđenog korijena o maslačka. Također je obar čaj o 20 g lišda i korijena koprive, 10 g mlae hrastove kore, 3 g preslice, 3 g žutilovke boljikave (Genista germanica L), 4 g kantarije i 5 g izgnječenih boba o smreke na tri četvrt litre vina i 4 žlice mea, 12 sati ržati potopljen o, 5 minuta kuhati i 10 minuta pariti. Uzima se nevno po tri šalice: ujutro, u pone i navečer, a preko ana svako pola sata po gutljaj. Dnevno se uzima va puta juha o prekrupe pšenice, ječma ili zobi. Pristavi tri glavice bijelog luka u 3 cl čistog starog bijelog vina a se obro skuha. Taj čaj treba piti svaki an navečer prije spavanja. Čaj treba biti mlak. To se čini 14 ana. Uz ovaj čaj umjesto voe pije se čaj o ječma. Čaj o ječma pripravlja se tako a se u litru kipude voe uspe pregršt čistog opranog ječma, su obro poklopi i ostavi a se ohlai.
Upala mokraćnog mjehura Protiv upale mokradnog mjehura neka se pije čaj o br - šljana (Heera helix L) triput nevno: ujutro, u pone i navečer. Na četvrt litre voe stavlja se 2 grama bršljana. Bol u mjehuru
Kaa nastupe bolovi u mjehuru, koji bolesnika užasno pate, treba omah uzeti 1 šalicu čaja o 10 g lišda crnog ribiza (Ribes nigrum L) i 5 g cvijeta o bazge (Sambucus nigra L) na četvrt litre vina. Vrelo vino prelije se preko trava i dob ro poklopljeno 10 min. kuha. Taj čaj se a bolesniku vrud. Ako se može obiti, još je bolja kora o lista crnog ribiza. O kore se uzme 20 g. Ako nema ni lišda niti kore o ribiza, ona se kipudim vinom prelije 20 g kamilice, pokrije i nakon 5 min. bolesni ku pruži a popije. Uz taj čaj napariti se na preslici, koja se u količini o 60 g na 1 litru vode pola sata poklopljeno kuha. Prije parenja treba trbuh polako komforovim uljem po pola »Algom« istrljati.
Kada mokraća prži Uzme se 10 grama cvijeta i lišd a nevena (Calendula officinalis L), 6 grama preslice (Equisetum arvense L), 5 g konopljina sjemena, koji se malo izgnječi, i 5 grama konopljinog lišda (Canabis sativa) prelije s pola litre kipudeg vina, prioa 3 žlice mea i kuha 10 minuta dobro poklopljeno. Natašte i prije spavanja popije se mala šalica, a preko ana svakog sata po jena žlica. Svaku večer treba se napariti na preslici i nevenu, ako se o svake vrste po 30 grama na jednu litru vode pola sata kuha.
Kaa prži mokrada, treba uzeti 20 grama bosiljka (Ocimum basilicum L) i kuhati ga u pola litre voe s vije žlice mea. Jena tredina se ukuha obro poklopljeno. Toga čaja se polovina popije natašte, a ruga polovina prije spavanja. To se uzima 3 -4 tjedna.
Protiv mokraćnog gruška i kada stane mokraća Kuhaju se suhe komuške o graha, 25 g ili 3 -4 ag ožiljaka (žica) o mlaog svježeg graha na 2 litre voe, 3 o 4 sata se kuhaju ok napola uvriju, pa se toga uzima ujutro natašte i prije spavanja po šalica, preko ana svako pola sata po gutljaj. Ili se uzme suhog lišda o breze (Betula alba L) 1 ag, prelije se s pola litre kipudeg vina i kuha s vije žlice mea 15 minuta. O toga čaja uzima se tri puta na an po šalica, a između tog vremena svaki sat po žlica. Isto je obar lijek čaj o čubra (Saturea hortensis L). Uzme se 1 ag lišda o čubra i jean veliki paštenjak. Paštenjak se samo izreže i prelije s pola litre kipudeg vina i kuha 15 minuta. Uzima se tri puta nevno po šalica, a preko ana svako pola sata po gutljaj. Vrud obaren korijen o paštenjaka i čubar privija se kao oblog na onji trbuh.
Savjeti i lijekovi za mijenu kod žena Mijena ko žena prironi je zakon, ali koji ipak loše utječe na cjelokupni organizam. Mjesečno pranje olazi neposreno, ili ranije ili kasnije, ili suviše, ili premalo. Traje ili prekratko, ili se oviše proulji, pa se prije rea opet vrada. Slabunjave, boležljive žene, ili žene koje teško rae olaze prije u mijenu i mnogo više trpe nego žene koje su pošteđene teškoga raa i raznih životnih trzavica. Žene jake građe i zrave nemaju ko toga mnogo nevolje. Neke u ovim godinama odebljaju, a u nekima prevl aa nagon za često spolno opdenje. Opde su pojave: navala krvi u glavu, rastrojeni živci, omaglica, nesanica, bol glave, zujanje u ušima, jako znojenje, nemod i velika slabost. Slabe žene moraju se obro hraniti, i to mesom, zeljem, kuhanim i pečenim tij estom, orasima, lješnjacima, baemom, šederom i meom. Češde treba uzeti kokoš pa je kuhati s prekrupom o pšenice ili ječma, zatim kuhanu pšenicu ili ječam s osta mlijeka i svakovrsnog voda. Naprotiv, žene koje naginju ebljini moraju obaciti brašnena i slatka jela, šeder i krumpir, a jela koja uzimaju treba sasvim malo začiniti. Za vrijeme mijene treba nevno uzimati jenu o vije šalice čaja, i to uvijek po gutljaj. Za čaj se uzme po 6 g kunice, macine trave, bazge, gospine trave, željezanke, presli ce, a po 3 g kantarije, korijena iđirota i pelina, što se na jenu litru voe preko nodi potopi, ujutro s 3 žlice mea ukuha jena tredina. Ko navale krvi u glavu uzima se po 15 g izgnječenih boba smrekovih i preslice, pa s tri četvrt litre voe obro poklopljeno pola sata kuha; toga čaja preko ana se popije veda šalica, uvijek po gutljaj. Oijelo i obuda neka su osta komotni a nigje ne stežu. Visoke pete treba s cipela skinuti i paziti a je probava u reu. Osim toga se dnevno cijelo tijelo 4 do 5 sekundi s pola octa i pola vode opere, a svaki drugi dan uzme 8 do
10 sekuni hlana polubanja. Ako je navala krvi u glavu velika, ona svaki an, svaku večer potrebno je uzeti irigaciju s odvarom od hrastove kore 1 i pol dag na jednu i pol litru vode, kuhati 20 minuta.
Preveliko krvarenje
Kaa ko mijene nastupi veliko krvarenje, ona treba omah ledi u krevet i namjestiti glavu niže, a onje tijelo poviše. Treba uzimati čaj kao što je gore naveeno, uz to stavljati na trbuh obloge s pola vinskog octa i pola vode. Osim toga, 2-3 puta dnevno toplo se irigirati odvarom od 50 grama mlade zdrave hrastove kore i 50 grama preslice na jednu litru vode, 20 minuta kuhane. Treba uzimati mješovitu i krepku hranu i više puta tijekom ana piti po 2 -3 čaše crnog vina.
Osjedaju li se uz krvarenje još i bolovi, ona treba nevno 3 -4 dana uzimati dobro toplu banju 1 sat, u velikoj kadi s odvarom od trina. Kada se voda u kadi stane hladiti, staviti u vodu 1-2 kamena. Nastupi li zbog velikog krvarenja pljuvanje krvi na usta, onda treba uzeti 20 grama hrastovog
i 60 grama vrbovog lišda i mlaih vrhova na 1 litru vina, obro poklopljeno napola ukuhati i nevno piti. Najprije 1 čašu, a kasnije svako pola o jenog sata, a kasnije i svako va sata po jenu žlicu.
Vrlo je dobar i ovaj lijek: Uzme se po 15 grama rusomače, preslice, metvice niske što uz vou
raste, lišda i mlaih grančica o imele (najbolja je imela s hrastovog stabla) na 1 litru vina obro poklopljeno jenu tredinu ukuhati, a vije tredine a ostanu. Prvog sata vije šalice popiti, a kasnije svakih pola o jean sat po žlicu uzimati.
Nakon velikog krvarenja olazi obično bijeli cvijet Bolesnica treba i nadalje ostati 4-5 dana u krevetu, a na trbuh joj treba stavljati dobro tople obloge s odvarom od trina. Obl og treba svako pola o tri četvrt sata mijenjati. Svako jutro čitavo tijelo se 4-5 sekundi pere s pola vinskog octa i pola vode, a preko dana samo jednom
gornje tijelo. Osim toga, tri puta nevno se popije po jena šalica čaja o 75 grama ploa i koštica o ivlje ruže i po 8 grama istucanih boba smrekovih, mlaog orahovog lišda i macine trave, na 1 litru vina i 3 žlice mea. To se mora 1 sat obro poklopljeno poistiha kuhati. Dobar je i ovaj lijek: uzme se cvijeta od bijele djeteline 40 g i solomonovog pečata uglastog
(Polygonum aviculare L) 40 grama na litru vina, 12 sati se rži potopljeno i 20 minuta s 3 žlice mea kuha. Uzima se po 3 šalice nevno. Pokraj svih ovih čajeva treba nevno piti 2 -3 čašice vina o ružmarina. Oteklina spolnih organa Ako spolni organi oteknu, onda treba uzeti po 15 grama: podbjela, kantarije, bokvice,
solomonovog pečata uglastog, s pola litre vina i pola litre voe obro poklopljeno kuhati ok se na polovinu ukuha. Toga se čaja pije preko ana vije -tri šalice, svako četvrt do pola sata po gutljaj. Na spolne organe stavljaju se oblozi sa svježim, obro opranim i izgnječenim lišdem o pobjela ili hlanim ovarom o 1 ag suhog lišda, koje se u jenom litru voe 12 sati rži potopljeno i 10 minuta kuha. Ako lišde nije potoplj eno, kuha se 25 minuta.
Mijena kod muškaraca I ko muškaraca se javlja prijelaz u starost. Oko 50 -ih godina, a kod mnogih i ranije, nastupa oba mijene, a javlja se sa zamorenošdu, utučenošdu, apatičnošdu i nervozom. I ovje se preporučuje voa, koja sve zapreke ostranjuje i pogouje cirkulaciji kr vi. Svako jutro treba oprati čitavo tijelo s pola octa i pola voe, a svaku večer o pola listova, a ako je mogude, o koljena gaziti po vodi jednu do tri minute. Tjedno treba uzeti dvije -tri hladne polubanje od 8
o 10 sekuni uz pranje leđa, jenom prelijevati koljena, bera i leđa, a jenom treba čitavo tijelo. Dnevno treba piti 2 o 3 čašice vina o ružmarina i uzimati više puta preko ana jenu o vije šalice čaja, u manjim obrocima. Za čaj se uzme po 7 g kaulje, kunice, mlaog hrastovog lišda, mlaog orahovog lišda, kiselice, sljeza, 4 g korijena o iđirota, 3 g kantarije i 3 g pelina, koje se u jenu litru vina potopi i stoji 12 sati, 10 minuta kuha i procijei i još 2 o 3 minuta proključa s 4 žlice mea. Ovaj se čaj pije o vremena o vremena, 4 o 6 tjedana. Pranje octom i voom nevno nastaviti i prije lijeganja u krevet, barem svaku rugu večer po voi gaziti. Uporabom hlane voe osjetit de svaki tko jenom iskuša njezinu jelotvornu mod i ugono čuvstvo.
Umor i obamrlost mišića Obamrlost mišida počinje o palca te se protegne na čitavo tijelo uz velike bolove. Liječi se čajem o mlaih grančica i cvijeta imele, koja raste na hrastovom stablu (Viscum album L), kadulje (Salvia officinalis L), kantarije (Erytraea Centaura Pers.) i vrhova od smreke (Juniperus
communis) po 4 g, pelina 3 g, što se sve u pola litre voe potopljeno rži 12 sati, prokuha i još 10 minuta pari. Dnevno se uzima seam-osam puta meda u malim obrocima, zatim boba od smreke od 4 do 15 boba i 15 do 4 bobe, 6 do 3 puta. Tjedno treba tri- četiri puta bolna mjesta ovarom o trina oblagati. Obloge ržati jean o jean i pol sat. Gornje tijelo treba polijevati va puta tjeno i va puta onje, jenom leđa i jenom cijelo tijelo. Osim toga, treba uzeti jedan do dva puta polukupelj. Polukupelj i polijevanje poduzimaju se hladnom vodom u vremenu od 10 sekundi, postupno od jedne do jedne i pol minute. Jednom do dva
puta tjeno treba uzeti veliku toplu kupelj za opdu okrjepu, i to: o trina, slame o zobi, smreke, boba ili ružmarina. Tri ne i slame uzme se dva i pol do tri kilograma, smreke 1 kg, ružmarina 1 kg. To se 12 sati rži potopljeno, pola sata kuha te u kau ovaj ovar ocijei.
Otečene noge ujutro Uzrok su slabokrvnost i grušanje krvi, povezano s bolovima u maternici, a ostanu i kao posljeica nakon bolovanja crvenog vjetra, šarlaha, bubrežnih i jetrenih bolesti. Znak su a u tijelu još ima neizlučenih, nečistih sokova. Kod ovih bolesti treba dnevno uzeti dobro toplu kupku za noge do koljena od 20 minuta u odvaru od korijena paprati. Uzme se na 5 litara vode 10 dag korijena od paprati (Aspidium
Felix mas), 12 o 16 sati ržati potopljeno i pola sata kuhati. Omah čim se noge izvae iz tople banje, stavi ih se o gležnja u hlanu vou i po voi jenu minutu čine pokreti kao a se voa gazi. Na stopala i listove, o pola, treba staviti hlaan oblog o ilovače razmudene s pola vinskog octa i voe, a na želuac i trbuh obro topao oblog o ovara trina i vinskog octa. Barem dva puta tjedno treba polijevati jednom gornje i jednom donje tijelo hladnom vodom, od 10 sekundi postupno do jedne i pol minute. Po dva puta tjedno neka se uzme
hlana polukupelj s pranjem leđa o 8 sekuni o jene i pol minute i po vije tople banje u velikoj kadi od 20 do 25 minuta, u odvaru od jedan i pol kil ogram trina, četvrt kilograma istucanih smrekovih boba i četvrt kilograma bijelog zravog, izgnječenog luka s ljuskama, 12 o 16 sati ržati potopljeno u 10 litara voe i obro poklopljeno jean o va sata poistiha kuhati. Ako se ne može pripremiti banja u velikoj kai, ona treba bolesnika umotati u vrudu plahtu umočenu u isti ovar, suhu plahtu preko i vuneni ogrtač uz jorgan, a se bolesnik dobro oznoji. Oblog neka se ostavi jedan i pol do dva sata, a nakon toga treba brzo mlakim octom i vodom tijelo oprati.
Za čaj se uzima: 15 g isitnjenog korijena koprive, 6 g iđirota (Aerus Calamus L) i 16 g korijena bijelog sljeza (Althaea officinalis L), 12 o 16 sati se rži potopljeno u 1 litru bijelog vina i pola sata poistiha kuha, još vrude prelije preko 10 g bogoroičine trave (Hypericum perforatum L), 10 g podbijela (Tussilago farfara L), 10 g cvijeta od bazge (Sambucus nigra L), 20 g istucanih
boba (Juniperus communis), 6 g preslice (Equisetum arvense), 6 g, ružmarina, 2 g pelina i četvrt kilograma mea, još 5 minuta kuha i 20 minuta obro poklopljeno na toplom mjestu
pari. Toga čaja uzima se svakog sata po gutljaj, a ujutro natašte i prije spavanja po jena mala šalica. Dva puta nevno neka se uzme na vrhu noža praška o kravojca.
Otečene noge uvečer Znak su nepravilne cirkulacije krvi. Ako je lijeva noga otečena, ona ili srce ili bubrezi loše
funkcioniraju, a ako je esna noga otečena, sluti se na bol u maternici i na voenu bolest. Kod te bolesti dnevno treba prati tijelo octom i vodom, tjedno dvije do tri polukupelji u
ostajaloj voi s pranjem leđa o 10 sekuni o jenu i pol minutu. Svakog rugog ana treba prije lijeganja u krevet navudi lanene gade umočene u hlaan ovar o isjeckane slame od zobi, pola kilograma na 6 litara vode i 5 dag istucanih boba smrekovih i 5 dag bijelog
izgnječenoj luka, 12 o 16 sati ržati potopljeno i pola o jean sat poistiha kuhati. Preko ovih gada navudi suhi i vuneni pokrivač, tako a je svaka noga posebno obro umotana. Ako je bolesniku hladno, na noge staviti vrude boce. Ovaj oblog ostaviti jean i pol o va sata. Za čaj neka se uzima jean ekagram satrvenog korijena apte (Sambucus Ebulus L), 3 ag žila o koprive, 1 ag satrvenog korijena o bibernele (Pimpinella magna L), 10 g iđirota (Acorus Calamus L), na je nu litru zravog vina, 12 o 16 sati ržati potopljeno, pola sata poklopljeno poistiha kuhati i kipude preliti preko 10 g brezova lišda (Betula alba L), 2 ag istucanih boba smrekovih (Juniperus communis), 10 g mažuranke (Ariganum majorana L), 4 žlice me a, 10 g kadulje (Salvia officinalis) i 4 g pelina (Artemisia Absinthum L). To sve zajedno 5 minuta
kuhati i 20 minuta pariti. O ovog čaja treba svakog sata uzeti po jenu žlicu i tri puta nevno na vrhu noža prašak o kravojca (Angelica sylvestris L). Ne smije se jesti mesa barem dva mjeseca, ved kuhanu pšenicu, ječmenu prekrupu, rižu, mlijeko i zelen svake vrste, osobito koprive i špinata, te kruh o prekrupe. Neka se uzme lišda o vrbe (Salix alba L). Ako je lišde svježe, uzme se 40 g na pola litre octa, ako je suho, 20 g. Lišde se mora u octu obro ugrijati, ona se izažme i koliko je bolesniku mogude izržati vrude, na noge privije. To neka se čini jutrom i navečer. Neka se uzme korijena od apte (Sambucus ebulus L), zobi i maka, sve skupa neka se dobro
protuče pa pofriga na salu kokošjem i privije na otok tri o četiri puta. Ako kome noge otiču (bilo o kakve bolesti), neka uzme bršljanova (Heera helix L) lista te ga u tavi, na ulju ili masti, prži i tako neka čini va -tri jutra i time neka oblaže n oge i neka ne hoa ved leži. Znojenje nogu
Ko velikog znojenja nogu bolestan je čitav organizam. Stoga se i ne smije znojenje silom kojekakvim mastima ostraniti. Učini li se to, ie se u susret teškim posljeicama, jer znoj koji se više ne izlučuje na noge uari na unutarnje organe. Ko ove bolesti treba liječiti čitav organizam. U prvom reu treba utjecati na pravilno kolanje krvi, što se polučuje hlanim polijevanjem. Tjedno treba dva puta polijevati gornje tijelo i dva puta donje, uzimati dvije hladne polukupelji uz pranje leđa, o 10 sekuni o jene i pol minute, i va puta tjeno
umotati tijelo u vrudu plahtu umočenu u ovar o trina. Taj oblog treba ostaviti jean i pol o va sata. Noge treba kupati u ovaru o 20 ag omorikinih grančica ili zelenih češera, 20 ag orahovog lišda, 20 ag hrastove kore i 20 ag kore o vrbe i 20 ag trina s 10 litara voe,
va sata poistiha obro poklopljeno kuhati. To se čini va -tri puta tjedno, 15 do 20 minuta, nakon te banje jednu minutu u hladnoj vodi nogama k retanje činiti kao a se gazi po voi. Na noge treba staviti hlaan oblog o istog ovara, obro se pokriti i ledi. Dalje treba se tri -četiri puta tjeno namazati ovčjim lojem, široku obudu nositi i nevno čarape mijenjati. Natašte, u podne i prije spavanj a, treba popiti šalicu čaja o 4 g krike (Anagallis arvensis L), kunice (Achillea Millefolium), kadulje (Salvia officinalis L), bazge (Sambucus nigra) i od 2 g pelina i 2
žlice mea, na pola litre voe 15 minuta kuhati. Isto je obro prije spavanja na noge staviti obloge o kukuruznog brašna, zakuhane hlanom voom. Ovi oblozi izvlače temperaturu. Kada udare u koljena veliki bolovi Treba uzeti smrekovih boba, dobro ih istucati i s jabukovim octom na temperaturu staviti da
se raskuhaju. Nakon toga uzme se ilovače, tim vrudim octom i tucanim bobama razmuti ilovaču a postane kao melem, ona tu ilovaču na tri ijela razijeli i tri puta ebelo na mokru krpu namaži i time bolna koljena 3 -4 puta nevno obloži. Ovaj je lijek izvrstan za bolove u koljenima i križima. Ako se ne može obiti jabukovog octa, može se uzeti i vinski ocat, ali je jabukov mnogo bolji.
Ako ne prođe bolest, ona se uzme bjelanjak o jajeta, sapuna pa obro promijesi i onom smjesom obro ebelo namaže i vlaknom utegne. Slabost u nogama kod starih ljudi Uzme se topla kupelj za noge od 5 dag kore od vrbe na 5 litara vode i kuha 1 i pol sat. Od toga odvara i obloge na noge stavljati prije lijeganja u krevet.
Hladne noge
Hlane noge znak su loše cirkulacije krvi i slabokrvnosti. Protiv toga pomaže ako se tjeno uzme po tri dobro tople kupelji za noge u odvaru od trina, slame od zobi ili se stavi 2 - 3 šake u vou. Obuda mora biti prostrana, ne smije stiskati.
Žulj (mjehur) na nozi koji se obućom nažulja Izliječi se kukuruznim brašnom. Zamuti se kukuruzno brašno, samo hlanom voom, i privije na žulj. To se čini va ana. Tredi se an zamuti vinskim octom i privije, a četvrti an maslinovim uljem i žulj de zamlaiti. Žuljevi na nozi izliječe se kaa se svaku večer na žulj previje istucan korijen ljiljana. Truovi koji se nalaze najviše na palcu noge ili ruke previjaju se tucanim ljiljanovim listom i prolaze.
Kada noge ili ruke zamiru
Kome je cirkulacija krvi poremedena te mu noge ili ruke zamiru, t reba uzeti vodopije (Cichorium intybus L), sljeza (Althaea officinalis L), bokvice (Plantago major L), kunice (Achillea Millefolium L) po 12 g i korijena aptovine (Sambucus Ebulus L) 15 grama. Korijen se isjecka nasitno i rži potopljen 12 sati u četvrt li tre vode, a nakon toga kuha u istoj vodi pola sata. Ove druge trave potope se isto u litri vode i stoje 12 sati, kuhaju se u istoj vodi 5
minuta, procijee se i prioa se čaj o korijena apte i vije žlice mea. Tog čaja treba uzeti svaki put po jenu žlicu, a uzeta mjesta istim čajem obro istrljati, toplim kuhanim travama obložiti i obro umotati. Taj oblog treba ostaviti jean o jean i pol sat, a nakon toga uzeta mjesta alkoholom i jabukovim octom istrljati i toplim previti. Taj je lijek vrlo dobar i kada naglo u koljenu i zglobovima zaboli.
Kada se nekom smrznu noge ili ruke
Smrznuti uovi namažu se salom o jazavca (Meles Taxus) i zamotaju u krpe. Uzmi mozga i loja kozjega (ovis copra) ili ovčjega (ovis aries) i kuhaj u voi okle sve ukuha, a ostane samo mozak te tim toplim mozgom maži gje boli. Nazebline ili ozebline
Nazebline se pare na obro vrudem ovaru o samljevene hrastove kore. Na 4 ag samljevene kore uzme se 6 litara vode i kuha dobro poklopljeno pola sata. Pari se i banja 20 25 minuta, nakon toga se pola minute hladnom vodom polijeva i dobro omota. Nazebline se pare 20-25 minuta i na odvaru od trina, zatim se pola minute hladnom vodom
polijevaju, a nakon toga previju s obro toplim oblozima s ovarom o korijena poljske steže (Potentilla Tormentilla Sibth). Na četvrt litre, pola voe, pola vinskog octa, kuha se 20 minuta 15 grama isitnjenog korijena steže. Protiv nazeblina dobro je napariti noge ili ruke na ovaru vrtnog čubra (Saturea hortensis L)
ili u slanoj voi na 5 litara voe četvrt kg soli uzeti. Korijen od dinjice (Pimpinella Saxifraga L) ili crnpure male upotrebljava se kao lijek za nazeb i promuklost, kad se pije kao čaj ujutro, u pone i uvečer. 15 grama na pola litre voe. Vrudom vodom preliti, 5 minuta kuhati.
Uzmi hrastove kore, kuhaj, pa onom voom grlo isperi, pa deš se riješiti promuklosti. 40 grama na pola litre vode, 20 minuta kuhati.
Osušen i u prah istucan list čemerike bijele (Veratrum album) preporučuje se za kihanje pri okorjeloj nazebi i glavobolji.
Nadutost u želucu i trbuhu O te bolesti pate najviše ljui koji mnogo sjee a premalo se kredu. Uzrok je slaba probava. Gdjekada dolazi i od hrane, a i o hlanog pida. Protiv te bolesti treba uzimati tri puta nevno po jenu šalicu čaja o 2 g zelene korice o bazge (Sambucus nigra L) (zelena je korica kaa se gornja koža ostruže, nalazi se još jena korica zelena), kadulje (Salvia officinalis L), li šda o bazge i korijena petoliske (Potentilla anserina L) po 6 g, preslice (Equisetum arv. L) 4 g i pelina (Artemisia Absinthum) 2 g na pola
litre vina, 12 sati ržati potopljeno, 5 minuta kuhati i još 20 minuta pariti. Taj čaj treba uzimati 10 dana. Nakon 10 ana uzima se čaj o 6 g lišda o čička (Lappa officinalis All.), 15 g vrhova od koprive, 6 g metvice (Mentha piperita), 6 g bosiljka (Ocimum basilicum L) i 3 g
kopra (Anethum graveolens) na pola litre vina, 12 sati ržati potopljeno, 10 minuta kuhati i još 20 minuta pariti. Nakon toga čaja uzima se va mjeseca nevno prije spavanja 30 kapi tinkture o pelina u jenoj šalici prokuhane voe i obro toplo popije. Dnevno treba prati tijelo hladnim octom i vodom, dva-tri puta tjedno uzeti od 20 minuta dobro toplu banju za noge o koljena o ovara trina ili slame o zobi. Omah iza vrude
banje noge ržati pola o jene minute u hlanoj voi i praviti pokrete kao a se gazi po voi. Kaa se ie spavati, na želuac i trbuh se stavljaju topli oblozi o ovara trina s octom. Hlana polijevanja i polukupelji osobito se preporučuju jer pospješuju cirkulaciju krvi i time krijepe čitav organizam. Treba se po svježem zraku osta kretati i uboko isati. Dok ima rotkve, jesti rotkve tanko narezane s uljem i kuminom ili p rijesnog kiselog kupusa s uljem i
kuminom, i crvenog luka s uljem. To čisti i krijepi želuac. Treba jesti i kuhanu pšenicu i prekrupu o ječma i zobi. Bobe o smreke neka se jeu i obro sažvaču, o 4 o 15, a o 15 po bobu manje na 4. Šest puta treba ponoviti. Napuhanost (vjetrovi)
Bosiljak (Ocimum Basilicum L) liječi napuhanost (vjetrove) i pospješuje probavu ka se pije kao čaj jutrom i večerom. (vii alje vjetrovi).
Kad netko ne može jesti, nejelost Neka načupa lišda o pelina, iskriža u vrcani me, pa onako nekuhano jee svaki an po jenu žlicu kavenu natašte. Čim opaziš a možeš jesti, nije više potrebno uzimati taj lijek. Ka ne možeš jesti, stavi lišde o pelina u rakiju pa pij. Muško treba muški, a ženske ženski pelin. Muški pelin ima crven korijen, a u ženskog je bijel korijen. Lišde je jenako. Žena i muž moraju izmiješati i muškog i ženskog pelina pa jesti. Za pelin se opdenito zna a tjera iz želuca pokvarene plinove, poržava i poboljšava želučane sokove, aje bolji tek i probavu, osobito kao prigotovljen lijek, tj. kao čaj ili kao prašak.
Ka tko ne može jesti, a želi a obije obar apetit za jelo, neka uzme lišda o ružmarina i stavi u vou a obro proključa, poslije neka procijei i onu vodu neka prilijeva u vino kad pije, tako isto neka načini o kruha juhu i neka prilije malo one voe i jee pa de obiti obar apetit. O ružmarina se upotrebljava lišde, stabljika i cvijet. Katar u nosu Dva-tri puta tjedno napariti glavu na tri nama, najbolje navečer prije lijeganja u krevet, jer se nakon parenja glave ne smije dva sata izlaziti na zrak. Noge treba pariti i kupati dva -tri puta
tjeno u trinama, isto uvečer. Na čašu voe s meom (na četvrt litre voe jena velika žlica meda, 5 minuta pustiti da se kuha) staviti 12 kapi tinkture od moravke (Arnica montana L) i
12 kapi tinkture o poljske steže (Potentilla Tormentilla Sibth.), i to u nos ušmrkati ili pumpicom ispirati od 4 do 6 puta dnevno. Dnevno treba tri puta po hladnoj vodi hodati od 10 sekundi postupno do 2 minute i dva puta tjedno p olijevati bedra. Bobe od smreke treba
jesti, i to počevši o 4 bobe, svaki an jenu više o 15, a o 15 svaki an bobu manje o 4. To šest puta ponoviti. Dnevno tri puta popiti po šalicu čaja o brodike žute (Galum verum), kadulje (Salvia officinalis L), kunice (Achillea folium) i bokvice (Plantago medio L) po 3 g na
pola litre voe, 12 sati ržati potopljeno, provriti i 10 minuta pariti na vrudem mjestu, zatim procijediti.
Čir ili polip u nosu Liječi se ovako: uzme se 50 g čiste svinjske masti, 8 g kamfora, 4 g glicerina i jena žlica
mea. Ta se smjesa obro promiješa, tanko rvce obavije se tvro pamukom te se stavi masti mali komaid na pamuk i gurne koliko se ublje može u nos. To treba činiti četiri puta nevno. Pamuk svaki put treba promijeniti. Dnevno treba ušmrkavati ili, još bolje, pumpicom ispirati čajem o kaulje pomiješanim s meom 20 g kaulje u pola litre voe potopljeno ržati 12 sati, provriti i još 10 minuta na vrudem mjestu ostavi ti. Nakon toga se ocijedi, prioa jena velika žlica mea i još jenom proključa. Dnevno se sedam-osam puta pumpicom ispire nos čajem o poljske preslice (Equisetum Arvense). Uzme se 40 g na pola litre voe i potopljeno rži 12 sati, a nakon toga kuha 1 0
minuta i 10 minuta pari na toplom mjestu. Tome se oa žlica mea i time se ispire nos. Svaku večer stave se noge na jenu minutu u hlanu vou i ne brišudi ih treba ledi u krevet i obro se pokriti. Ovim liječenjem polipi de sasvim iščeznuti.
Začepljen nos Dnevno 10-15 minuta ušmrkavati (ili pumpicom ispirati) hlanu vou te jesti tvr kruh.
Protiv crvenog nosa
Preko nodi stave se oblozi o krpa nakvašenih u voi u kojoj je rastopljena stipsa. Nakon kratkog vremena crvenilo nosa iščezava. Dobro je također ušmrkavanje ili ispiranje nosa mlakim svježim mlijekom. Dnevno više puta kišnicom istuširati ili snijegom natrljati nos, a preko nodi staviti oblog o vinskog octa ili ilovače. Kada krv na nos navali Kada krv na nos rijetko curi, ne škoi ništa. Ali kaa se to često ponavlja, ne smije se olako
uzeti jer voi velikoj slabosti, bljeobolji, apače tuberkulozi i rugim bolestima. Uzrok može biti u snažnom brisanju nosa, u brzom trčanju, oviše teškom rau, slabokrvnosti, sagibanju, u jednostranoj i nedostatnoj hrani, koja oslabljuje organizam, u nervozi, te bolesti srca ili bubrega.
Kaa navali krv na nos, omah treba začepiti nosnice pamukom, ruke idi u zrak i ržati hlaan oblog oko vrata. Skuha se jak čaj o 40 g preslice (Equisetum arvense L) ili 40 g rusomače (Capsella bursa pastoria L), koja se s pola litre kipude voe prelije i 5 minuta kuha. Ohlađen čaj potjera se u nos i omah se ispije jena o vije šalice. Ne pomogne li to, ona treba gornje tijelo hladnom vodom polijevat i 8 o 10 sekuni, a mlaz voe na vrat puštati. Omah iza polijevanja treba uzeti toplu kupelj za noge s jenom o vije žlice soli. Tjeno treba dva puta polijevati gornje tijelo i dva puta donje tijelo, uzeti dvije hladne polubanje i pranje leđa o 6 o 8 sekundi. Svaki drugi dan treba uzeti jako toplu kupelj za noge s jednom
o vije šake soli. Hrana neka je lagana i krepka. Ko velike slabosti uzima se svakog sata po jena žlica mlijeka, kuhanog sa samljevenim sjemenom o komorača. Na jenu šalicu mlije ka stavi se jena žlica komorača (Foeniculum officinalis All.) i kuha se 10 minuta. Krv iz nosa obustavlja se kaa se u nos poteže sok o svježe koprive ili ušmrkava u prah istucano lišde suhe koprive. Ili ka se u nos poteže sok naranče. Ili svježim lišdem o kaulje ili koprive obložiti čelo, osobito vrat i potiljak. Dobar je i ovaj lijek: o crvenog luka iscijei se sok i pomiješa s vinskim octom. U tu tekudinu umoči se pamuk i stavi u nosnice. Na čelo, vrat, a osobito potiljak stavi se hlaan ob log, a ruke se dignu u zrak.
Protiv neuroze Vrlo dobro sredstvo protiv neuroze jest: dnevno trljati tijelo toplim lojem. Ako to nije
mogude svaki an, a ono barem tri puta tjeno. Svakih 15 ana treba tijelo natrljati toplim naravnim crnim vinom. Vrlo je dobro sredstvo i hladno kupanje u vodi u kojoj se kuhala mlada hrastova kora. Ona
krijepi nerve i kožu. Preporučuje se što više šetnji po svježem zraku. Spavati treba u hlanoj sobi, a ljeti ko otvorenih prozora. Dalje je vrlo dobro sredstvo sljeede: nevno uzeti va limuna, obro oprati i na tanke kriške
izrezati. Jean limun pojee se ujutro natašte, a rugi navečer prije spavanja. To se čini toliko dana koliko je osobi godina.
Za vrijeme liječenja mora se bolesnik kaniti alkoholnih pida i pušenja te po mogudnosti ržati dijetu, tj. ne jesti mesa.
Neurozna vrtoglavica (nesvjestica)
Uzme se 6 g ooljena (Valeriana officinalis L), 4 g espika (Lavanula vera D.), 6 g ružmarina i jagorčine (Primula officinalis Yay.) na pola litre kipude vo de i kuha se 5 minuta. Uzme se tri puta nevno po šalica natašte, pre ručak i prije spavanja. O lišda matočine (Melissa officinalis L) i rugih mirisavih biljka pravi se aromatična žesta i aromatična alkoholna voica. Ove tekudine upotrebljavaju se i k ao unutarnji i kao vanjski lijek za mazanje. One osvježuju, oživljuju i razražuju, zato se upotrebljavaju ka je tko slab i ima nesvjesticu i povradanje.
Češća nesvjestica Uzme se petoprste steže (Potentilla anserina L), kumina (kima, Carum carvi), čes toslavice (Veronika officinalis L) po 4 g i korijena odoljena (Valeriana officinalis L) 6 g. Te se trave
preliju s pola litre kipude voe i kuhaju 15 min. Toga čaja uzima se uvijek samo po gutljaj i popiju se 2 šalice preko ana. Dnevno treba tijelo prati s pola octa i pola vode, polijevati dva puta tjedno gornje tijelo, a dva puta noge, koljena i slabine od 8 sek. postupno do 1 i pol min. Tjedno treba dva puta uzeti do koljena toplu kupku za noge u odvaru od trina i dva puta
umotati tijelo u vrudu plahtu, umočenu u ovar o trina. Taj oblog ostavi se 1 i pol o 2 sata.
Nesanica
Nesanica olazi zbog poremedene cirkulacije krvi, hlanih ruku i nogu, navale krvi u glavu, neostatnog izlučivanja loših sokova iz tijela i napuhavanja (vjetrova). O navale krvi u glavu ponajviše trpe ljui koji su umno oviše zaposleni. Oni trebaju uzi mati tri puta dnevno po šalicu čaja o kamilice, a u čaj staviti 25 o 30 kapi tinkture o korijena ooljena i iđirota. Tinktura o ooljena i iđirota obije se ovako: uzme se boca širokog grla i napuni o polovine; sitno narezanim korijenjem od odoljena i iđirota na jenake ijelove naolije se čistom prepečenom rakijom i ostavi na suncu ili toplom mjestu tvro začepljeno 4 o 6 tjeana, a nakon toga procijei se u čisto staklo. Za čaj o kamilice uzme se 6 g kamilice, prelije s četvrt litre kipude voe, s jenom žlicom mea kuha se 5 minuta, obro se promiješa i ostavi obro poklopljeno ostati 5 minuta. Nakon toga se procijei i omah pije. Čaj o kamilice ne smije se kuhati ni ugo stajati, inače ishlapi najvedi io ljekovitog eteričnog ulja koje kamilica u sebi sarži. Ovaj čaj s tinkturom o ooljena treba uzimati tri tjena, ne ulje. Naalje, uzima se tri tjena, tri puta nevno po jena šalica čaja o čestoslavice (Veronika officinalis L), cvijeta o kunice i macine trave, svake po 15 g. Ove se trave potopljene rže 12 sati, kuhaju se 10 minuta s vije žlice mea. Raiti se ne smije previše, a u krevet se mora rano lijegati, pre spavanje popiti čašu voe prokuhane sa žlicom mea ili čašu kiselog mlijeka. Po hlanoj voi treba gaziti, a ako je mogud e, do koljena jednu o tri minute. Noge ne treba brisati, ved omah u krevet ledi. Preko želuca i trbuha treba staviti hladan oblog od pola octa i pola vode, suhim i toplim previti. K od velike navale krvi u glavu svaki drugi dan treba uzeti hladnu polubanju od 10 sekundi i oko vrata oblog s pola
octa i pola voe. Uz hoanje po voi izmjenično treba uzeti tri puta tjeno jako vrudu banju za noge o koljena o pola sata u ovaru o trina zatim staviti noge iz vrude banje minutu u hladnu vodu i pokretati njima kao a se gazi po voi. Osjeda li se veliki umor u očima i težina u očnim kapcima, treba preko čela i očiju staviti oblog o ovara 20 g kaulje i 20 g pelina s pola litre vinskog octa, što se sve rži potopljeno 12 sati, 10 minuta kuha, pari, procijei i ohladi. Dva puta tjedno treba napariti glavu na odvaru od kamilice (3 dag na dvije litre vode).
Iza parenja ne smije se izlaziti jean sat na zrak. Hrana neka je lagana, ali krepka i mješovita, a osobito se preporučuje puno voda. Na stolicu paziti a je reovita, eventualno pomodi laganim sredstvima za otvor. Spavati kod otvorenih prozora. Jastuk pod glavu treba napuniti
svježe sušenim lišdem o lijeske, hmelja ili omorikinim iglicama. Tko ne može spavati u bolesti, neka kuha ljubicu u bijelome vinu i neka taj čaj pije. U isto vrijeme neka maže zglobove uljem o ljubičice i zaspat de brzo. Protiv nesanice treba prije lijeganja sažvakati žličicu aniša i popiti s voom. Osim toga, uzmite ujutro natašte, pola sata pre ručak i pola sata pre večeru po jenu vedu šalicu čaja od korijena od kravljaka velikog (Carlina acaulis L) i korijena lincure (Gentiana lutea L) po 3 g
svakog, 5 g korijena iđirota (Acorus Calamus L) s malom grančicom ružmarina na četvrt litre vina i jenu žlicu mea. To se rži potopljeno 12 sati, 10 minuta se kuha. Uzima se 3 do 4 tjedna.
Jena velika žlica mea uzeta prije lijeganja umiruje živce i pospješuje san. Također se preporučuje jesti kisele jabuke prije spavanja.
Dobar san obiva se kaa se prije spavanja čitav io tijela između prsiju i pupka te nožni prsti natru rakijom o prave pšenice. Protiv nespavanja zbog neuroze obro je i ovo srestvo: pomiješa se tučeni pelin sa sreinom kruha u octu. Tom smjesom obloži se želuac. Nespavanje zbog glavobolje
Istucaj malo mažurana, iscijei malo soka i ušmrcaj kroz nos 2 -3 kapi. Nakon toga se slatko spava.
Bol očiju Za svaki bol očiju treba uzeti tjeno 2 -3 vrude banje za noge o koljena u ovaru o trina, o 20 min. i omah iza ove vrude banje za 1 min. hlanu banju o članaka s kretnjama kao da se gazi po voi. Tjeno se uzimaju po vije polukupelji s pranjem leđa o 10 sek., postupno o 1 min. i jenom tjeno umota se u vrudu plahtu, umočenu u ovar o trina ili još bolje isjeckane slame od zobi. Pored uporabe vode uzima se u jutro natašte, u pone pre ručak i navečer prije spavanja, po jena manja šalica ovog čaja: po 6 g očanice, zvane i viac (Euphrasia officinalis Hayn), kadulje (Salvia officinalis), cvijeta od bazge (Sambucus nigra L),
bogoroičine trave (Hypericum perforatum), kantarije zvane i kičica crvena (Erithraea Centaur. Pers.) i 3 g pelina (Artemisia Absin- thum L) s 2 žlice mea, potopi se u pola litre voe i stoji 12 sati, 5 minuta kuha i još 10 min. obro poklopljeno pari. Ka koga oči bole, uzima se lišde o višnje. Uzmi jean pregršt lišda o višnje, obro ga operi navečer i ka pođeš spavati, privij na oči. Tako neka ostane o sutra. A ona ga skini s očiju u mračnoj sobi i umij se svježom hlanom voom. Tako rai 3 -4 dana. Očanica (viac, Euphrasia officinalis Hayn) uspješan je lijek za očne bolesti. Za lijek se upotrebljava lišde bilo suho ili smrvljeno, i to kao čaj ili kao prašak. Njim se peru tijekom ana 2-3 puta bolesne oči ili se moči čista platnena krpica u taj čaj te se privija na oči preko nodi. Do jutra oči se pročiste i zjenica ojača. Ali čim se bolesnik probui, neka omah ostrani obloge. Uz to neka se uzme nevno jeanput na vrhu noža očanična praška, bilo u juhi ili voi, jer de time očni živci još više ojačati. Ovaj lijek je vrlo obar. Za oči, kaa su upaljene, nabuhle i krmeljave, treba uzeti na četvrt litre voe, 1 malu žlicu čistog mea i kuhati 5 min. i tom meovinom kaa se ohlai 4 -5 puta na an oči ispirati. Pore toga, treba uzeti lanenu krpu, šesterostruko je složiti, umoč iti u medovinu, iscijediti i obloge na oči stavljati. Te obloge treba svakih 10 -15 min. mijenjati. Preko nodi treba oblog staviti. Nakon obloga ne smije se barem 1 sat izadi na zrak, a i na jako svjetlo ne izlaziti barem pola sata nakon skidanja obloga. Iz vrstan je lijek za upaljene, nabuhle i krmeljave oči i ovaj: uzmi osrenju glavicu crvenog luka, očisti je, razreži na povede komae i stavi je s 1 žlicom meda kuhati u pola litre kravljeg mlijeka (od zdrave krave) i pusti da lagano kuha 10 min.
Onda proci jei kroz tanku krpicu i tim mlakim lijekom isperi oči 4 -5 puta dnevno. Ovaj lijek
izvanreno jeluje i jača oči. Isto tako je vrlo obro stavljati na oči obloge o čiste prepečene rakije. Uz obloge i ispiranje očiju treba uzeti tjeno 2 -3 puta jako toplu kupku za noge u odvaru od trina. Noge treba pri tome pokriti da para u noge udara. Odmah nakon kupke treba polijevati
ostajalom voom cijelo tijelo, u početku pola min. pa postupno o 1 i pol min., a zatim se brzo ogrnuti i ledi u krevet. Ova su polijevanja za jačanje i reguliraju kolanje krvi u tijelu. Kaa su oči krmeljave i kaa puno suze, treba oči 2 -3 puta tjedno napariti na odvaru od komorača. Uzme se 6 velikih žlica samljevenog sjemena o komorača, prelije se s 1 litrom kipude voe i kuha još 10 min. Pore parenja treba oči nevno 3 -4 puta oprati odvarom od aloje i komaidem čistog pamuka (svaki put čisti pamuk, a ovar mora biti obro poklopljen). Ovar o alojevog praška (Aloa vulgaris Lam) obije se ovako: uzme se obilno pun vrh noža alojevog praška i prelije se četvrt litre kipude voe, obro se promiješa, poklopi i ostavi ok se ohlai i izbistri, a zatim kroz čistu krpicu procijei. Pranje očiju ovarom o aloje žeže i boli, ali se ne treba pr epasti. Ono čisti i liječi oči. Titranje i mrak pred očima
Ka pre očima mnogo titra, treba ledi, obro se pružiti i oči zatvoriti barem pola sata. Svaku večer treba prije spavanja 2 -3 minute po hladnoj vodi hodati ili hladne obloge na noge staviti, pa suhim i toplim previti. A na oči treba staviti svaku večer oblog o kamilice. Na 30 g kamilice stavi se 3/4 litre voe, pusti a voa uzavre i kipudom se prelije preko kamilice te ostavi obro poklopljeno a se pari. Još mlaka kamilica procijei se kroz čistu krpu a ne bi ostalo trunja.
Ako očima svjetlo škodi Treba svaku večer na oči stavljati hlane obloge s ovarom o očanice (Euphrasia officinalis Hayn). Na 50 g očanice prelije se pola litre kipude voe i pusti a se poistiha 5 min. kuha. Ohlađen ovar se kroz čistu krpicu procijei i tim istim odvarom preko dana 3- 4 puta oči se operu čistim pamukom i svaki put rugi pamuk uzme. Uz to treba uzeti ujutro natašte, u pone pre ručak i navečer pola sata prije jela na vrhu noža prašak o suhog samljevenog lišda očanice s pola čaše svježe voe. Biona ili poganac
Za ovu bolest očiju treba oči nevno 15 o 20 minuta napariti na ovaru o komorača. Uzme se šest velikih žlica samljevenog sjemena o komorača, prelije se jenom litrom kipude voe i kuha još 10 minuta obro poklopljeno. Oči treba n evno banjati tri-četiri puta, svaki put o 8 o 10 minuta u ovom ovaru: uzme se na vrhu noža praška o aloja (Aloe vulgaris
L), po 10 g o mišjakinje trave, zvane i crijevac (Stellaria meia Vill.), pelina, korijena o poljske steže (Potentilla, Tormentilla Sibth.), jenu veliku žlicu samljevenog sjemena o komorača i tri velike žlice mea. Takve treba 12 sati ržati potopljene, 10 minuta kuhati i još 10 minuta pariti, kroz čistu krpu procijeiti i tim ovarom oči banjati, a preko nodi obloge o toga odvara na oči stavljati. Ako iz očiju počinje izlaziti gnojna tekudina, to je obar znak. Nakon parenja ne smije se barem jean sat iz sobe izadi, a nakon obloga ne smije se izlaziti barem pola sata na svjetlo.
Za liječenje bione kuha se i pelin u čistom zravom vrcanom meu i privija se na oči a mrena spane. I za upalu očiju obar je taj lijek. Pelin se mora prije toga obro očistiti, oprati, ocijediti i tek onda u medu kuhati.
Ako nemate čunka za banjanje očiju, neka se uzme polovina ljuske o jajeta.
Jačanje očiju Za kratkovinost pomaže ispiranje očiju va puta nevno čajem o kamilice. Kamilica se mora kroz krpu procijeiti i ona tek oči umivati a u oči ne ođe nikakav trun. Vrlo dobro sredstvo je i sljeede: ružmarinovim alkoholom svaki an natrljaj čelo,
sljepoočnice, lice i vratne žile, a osim toga, ušmrkavati ga uboko kroz nos. Ružmarinov alkohol pravi se na sljeedi način: uzme se tri četvrt litre najjačeg čistog alkohola i napuni s cvijetom i grančicama ružmarina. Boca se obro začepi i čep poveže a ne iskoči i ostavi na vrudem suncu tri ana, a ako nema sunca, može se staviti i kraj tople pedi. Svaki an treba to promudkati va-tri puta. Nakon toga se procijei, ulije u čistu bocu i pomiješ a 3 do 4 g kamfora. Trlja se tako ugo ok koža upije alkohol. Osip
Ako je osip vlažan, treba va puta tjeno napariti glavu, 20 o 25 minuta, na ovaru o trina i omah nakon parenja uzeti polukupelj u ostajaloj voi, uz tu kupelj oprati brzo i leđa. Kupelj s pranjem leđa ne smije trajati ulje o jene sekune, postupno o 3 sekune. Jenom tjeno treba oprati čitavo tijelo u pola vinskog octa i pola voe. Pranje smije trajati od jedne i pol postupno do 3 sekunde. Jednom tjedno treba umotati cijelo tijelo u mokru
plahtu, koja se umoči u ovar slame o zobi, a preko toga staviti još jean suhi i vuneni ili sukneni pokrivač, uz krevetni pokrivač. U ovom oblogu treba bolesnik ostati 3 sata. Zatim treba uzimati svježeg zrnja o smreke ili borovica (Juniper us communis) i zrnje dobro prožvakati. Prvi an se uzimaju 4 zrna, svaki an jeno zrno više o 15, a o 15 svaki an po jeno zrno manje, ok se ođe na 4 zrna. To se mora pet puta ponoviti. Svaki an jutrom natašte i navečer prije spavanja pije se šalica ovog čaja: po 4 g mlaog hrastovog lišda i kaulje i 2 g pelina, 12 sati se rži potopljeno, zatim se prokuha u istoj voi i još 10 minuta ostavi poklopljeno. Nakon toga 8 o 10 ana promijeni se čaj i uzima ovaj: po 4 g bokvice (Plantago lanceolata L), kantarije (Erythraea Centaurium Pers.) i 2 g pelina rži se potopljeno 12 sati, prokuha i pari 10 minuta. Osim toga, uzima se dnevno tri puta na vrhu
noža praška o korijena kravojca (Angelica silvestris). Glavu treba nevno pariti na ovaru o
smreke i poljske preslice (po 15 g na pola litre voe, 12 sati ržati potopljeno i pola sata
lagano kuhati). Može se upotrijebiti i smreka i kaulja izmjenično. Obloge treba stavljati s ilovačom, koja se razmekša s ovarom smreke i preslice, na lanenu krpu, ali ta s e najprije pokvasi, a zatim se stavi ilovača 3 cm ebelo. Kome nisu ragi oblozi o ilovače, neka natare obro bolna mjesta uljem i pospe čistom u prah istucanom ilovačom. Ako je osip suh, treba piti isti čaj i na vrhu noža praška o korijena kravojca tr i puta dnevno, pola sata prije jela. Tjeno va puta umotati se u plahtu koja se umoči u ovar slame o zobi, a jedanput tjedno uzimati kupelj u odvaru slame od soli (3 kg na veliku kadu, jedan sat kuhati i pridodati vodi za kupelj). Tjedno treba dva puta polijevati čitavo tijelo i va puta uzimati
polukupelj s pranjem leđa. Hrana mora biti obra i miješana. Otok Uzme se korijena od krina i bijelog sljeza i kuha u mlijeku. To se tako dugo kuha dok postane
gusto kao cicvara. U tu se smjesu oa žlica ulja, žlica omadeg kvasca i nešto malo šafrana. To se sve obro izmiješa, poebelo namaže na lanenu krpu i time obloži otok. Oblog treba ostati 12 sati. Izvrsno je sredstvo i oblog od skuhane crne rotkve kuhane u sirutki. Ovakav oblog treba ostati po nekoliko sati. To se ponavlja nekoliko dana.
Tvrde otekline Protiv otoka je dobro staviti sol s kvasom, medom, maslacem i svinjskim salom zajedno
smiješano.
Kad otekne žličica Često oteče i napne se žličica, pa bue tvra kao kamen. Za oteklinu je najbolje skuhati u octu isjevine (mekinje) o heljina (Polygonum sagophirum L) brašna, i tim obložiti žličicu, gdje je oteklina.
Melem za opekline
Nabere se poosta mlaih grančica o bazge (Sambucus uigra L), gornja kora se ostruže i baci, zelena korica s grančica se ostruže te s čistim voskom i maslinovim uljem na tihoj vatri obro iskuha i procijei. Tim melemom mažu se opekline. Dobar je i ovaj lijek: uzmi pravog čistog mea, maslinovog ulja i bjelance iz jajeta, pojenake ijelove. Tu smjesu obro umuti i time maži opekline.
Ospice crne i bijele
Ko ospica se pokazuju po prsima i onjem tijelu šiljaste bubuljice. Bolesnika spopaa velika malaksalost, temperatura, glavobolja, nesanica i odvratnost od jela. Nastupa epidemijom.
Ko ove bolesti treba uzeti tri puta nevno na vrhu noža praška o korijena kravojca (Angelica sylvestris L) i svaki sat po jenu žlicu čaja o 6 g kantarije (Erythraea Centaur. Pers.), macine trave 8 g (Melissa officinalis L), 8 g poljske steže (Potentilla Tormentilla Sibth.), kadulje 8 g (Salvia officinalis) i pelina 4 g (Artemisia Absinthum L) na jednu litru vina, koje se vrelo prelije, 5 minuta kuha i 10 minuta dobro poklopljeno pari. Onda se procijedi, pridoda 4
žlice mea i još jenom proključa. Svakog sata treba oprati čitavo tijelo toplim ovarom o preslice (Equisetum arvense L) ili odvarom od sljeza (Malva rotundifolia), po 30 g na jednu litru vode, 15 minuta kuhati. Nakon svakog pranja 20 do 25 sekundi treba umotati tijelo u
vrudu plahtu umočenu u ovar o trina (pola kilograma trina na 12 litara voe, pola sata kuhati). Jednom do dva puta dnevno daje se bolesniku mlaka polukupelj sa sljezom, trinom ili preslicom. Ta polukupelj traje 5 do 8 mi nuta. Bolesnika se ne smije oviše pokrivati, ali treba
a je obro umotan a se o obloga ne rashlai. U sobi neka je uvijek svjež zrak. Za pide neka se uzima sok o jagoe, limunaa ili malina, 1 o 2 ana ne smije se ništa jesti, poslije pomalo mlijeka, kuhanog voda ili ruge lagane hrane. Plahta za obloge mora se dobro oprati i iskuhati. Kada se tko razboli od ospica, neka skuha divlje siline (Isatis silvestris), koja je bolja od pitome, pa neka se okupa u onoj vodi kad je bolestan.
Otrovanje krvi
Otrovanje krvi kroz vanjsku ozljeu nastupi kaa ozlijeimo kožu zahrđalim željezom ili se povrijeimo kakvim otrovnim premetom ili biljkom, a i zbog ujea psa ili mačke. Ovakve su rane vrlo pogibeljne i omah treba pristupiti liječenju. Najprije se potiskuju krvne žile smjerom o srca prema rani a obro iskrvare. Ona treba povezati i ako imaš zrave neraspucane usne i zdravu sluznicu u ustima, samo onda ranu isisaj i ispljuj krv koju si isisao,
pa otkloni povez i isperi ranu čistom prepečenom rakijom u koju se stavi žlica soli. Ko ugriza psa ili mačke, nakon što se rana ispere, treba nastojati a se što prije pođe u Pasteurov zavo. Ako li ozljee teže naravi, treba isto krv istisnuti i pustiti ranu a obro iskrvari, pa oprati slanom rakijom. Za ovo vrijeme neka se kipuda voa preko trina prelije. Ove vrude trine previju se na rane i
treba ih što je mogude uže ržati, a ozlijeđeni io tijela stavi se u vrud ovar o trina zajeno s oblogom. Da banja bue vruda uvijek, treba vrudim ovarom olijeva ti. Ako ozljede jako bole, treba oblog o trina izmijeniti, pa ponovno tijelo u vrudem ovaru ržati, makar trajalo i 6 do 8 sati, dok bol sasvim ne umine.
Uz ove banje treba čitavo tijelo svaka va sata hlanom octenom voom oprati i svako četvrt o pola sata popiti po jenu šalicu ovoga čaja: po 10 g cvijeta o bazge, kaulje i pelina s pola litre kipude voe preliti i 5 minuta kuhati. Tko ovo učini, otklonit de svaku opasnost od otrovanja krvi.
Naalje treba za što vedu sigurnost seam ana svaku večer umotati tijelo u vrudu plahtu ili ugačku košulju što se upotrebljava za obloge, umočenu u slanu vou. Na 6 litara voe uzme se pola kilograma soli. Ovaj oblog ostavi se na tijelu jedan do je dan i pol sat, onda se oblog skine, a tijelo octenom vodom opere. Uz to se tri tjedna tri puta dnevno pije po jedna manja
šalica čaja o 10 g komuški sa sjemenjem o žutilovke (Genista Germanica L) i po 5 g o korijenja i 5 g lišda o piskavice (poljske prženice, Succissa pratensis Moench ili Knautia arvensis), korijena od bibernele (Pimpinella magna), krike (pelenike, Anagallis arvensis L),
pelina, kaulje i kantarije, što se u jenoj litri zravog vina rži 12 sati potopljeno i s vije žlice mea 10 minuta kuha i još 20 minuta pari, a zatim procijei. Otrovanje jelom
Ko svakog otrova koji je u želuac ospio treba bolesniku u prvom reu i što prije pružiti kakvo srestvo za povradanje. U tu svrhu upotrebljava se mlaka voa sa solju ili se u litru voe razmute 2 o 3 bjelanjka ili se bjelanjak razmuti u čaju o kamilice ili se u litri mlijeka prokuha šaka hrastove kore ili 1 ag lanenog sjemena. Dobro je uzeti jenu litru mlake crne kave s 1/8 litre vinskog octa i piti tako ugo ok povradanje ne nastupi. Nakon povradanja treba pružiti bolesniku a pije pola lit re mlakog rasola od kiselog kupusa ili da jede tanjur prijesnog kiselog kupusa s uljem. Ako nema kupusa, tada pet- šest žlica mea ili svježeg kravljeg sira, svako pola sata po žlicu i pola litre tople sirutke. Na želuac i trbuh treba stavljati vrude obloge sa slanom vodom. Svakih 10 do 15 minuta oblozi se mijenjaju. Ove obloge treba stavljati 5 do 6 sati.
Omah nakon povradanja treba bolesniku pružiti klizmu s ovarom o 75 g matičnjaka i 75 g metvice s 1/10 litre ulja. Bolesnik se mora hraniti jedan do va tjena samo mliječnom hranom, dva-tri tjena va puta tjeno umotati se u vrudu plahtu umočenu u ovar o trina i uzimati nevno po vije male šalice čaja o svježeg sjemena o čička (6 g na četvrt litre voe i jenu žlicu mea). Ili umjesto toga po vije šalice čaja o 5 g iđirota, 3 g preslice i 2 g pelina sa žlicom mea na četvrt litre voe. Potrebno je pranje octom i blaga uporaba hlane voe. Otrovanje olovom Otrovanje olovom je dugotrajna bolest, koja od vremena do vremena s velikim bolovima nastupa. Ko te bolesti bolesnik se osjeda uševno i tjelesno slomljen, probave nema, niti
teka za jelo. Često nastupe grčevi u mišidima i veliki bol u trbuhu oko pupka. Ne može spavati, u ustima ima neki slaak ukus, loš zaah iz usta, a oko korijena zubi na čeljusti neku sivu boju. Tijelo i ruke mu klonu i gubi glas. Poneki put dolazi neka slabost i uz to napadno
ugo spavanje, a više puta bolesnik bulazni. Ovo otrovanje olazi o neopreznog baratanja olovom, isanjem olovnih para, o praška koji se primi ješa kojekakvim bojama te o jela koje se kuha u kositrenom loncu. Kaa bolovi nastupe, treba najprije uzeti pola litre jako tople voe s malo soli za povradanje, a nakon toga svježe jaje i razmutiti u šalici voe i popiti. To treba tri puta ponoviti (uv iek svježe, ne ojenom) a se želuac obro očisti. Nakon toga treba stavljati na želuac i trbuh
vrude obloge iz ovara o čička: na 1/2 litre voe 30 g korijena (Lappa officinalis L) ili s odvarom od trina i postupno 4- 6 žlica pravog mea. Uz to treba piti omah jako vrudi čaj o lišda kravojca (Angelica silvestris L) i mlaog hrastovog lišda po 10 g i pelina 4 g na pola litre voe, vrelom voom preliti i 10 min. kuhati. Toga čaja treba uzimati i alje ujutro, u pone i na večer po šalicu. Svako pola sata treba ati po žlicu mlijeka kuhanog s komoračem (Foeniculum officinale All.), jenu žlicu samljevenog komorača i kuhanog s 1/4 litre mlijeka 10 minuta.
Bolesniku treba ati jesti prijesni kiseli kupus s crvenim lukom i uljem te svježi kravlji sir, kiselo mlijeko bez vrhnja i kuhanu pšenicu, a piti razrijeđen rasol (na 1 žlicu rasola 4 žlice vode). Za potpuno ozdravljenje bolesnik treba dnevno prati tijelo octenom vodom, dva puta tjedno polijevati gornje tijelo, a dva puta donje, zatim uzimati tjedno vije hlane polukupelji i vrude banje za noge do koljena u odvaru od trina (20 min. po dva puta).
Preporučuje se ljuima koji s olovom rae a preusretnu tu bolest voom, tj. polijevanjem, banjama, pranjem octenom voom i uzimanjem nevno 2 čašice vina o ružmarina ili va puta dnevno po 15 kapi tinkture od pelina.
Ovapnjenje žila Dnevno se uzima šalica čaja o prženih i tucanih šipko - vih koštica (10 g na pola litre voe) i suhih komuški o graha (25 g na pola litre voe). To se 12 sati rži potoplj eno i dva-tri sata polagano kuha ok ukuha na jenu tredinu. Mogu se i zajeno kuhati te sa šederom i limunom kao ukusan čaj pripraviti. Dalje treba uzimati svaki sat po jenu žlicu ovog čaja: po 3 g breze, kaulje, lista i korijena o koprive i sušenih lj usaka od jabuke na pola litre vode, 12 sati ržati potopljeno, provriti u istoj voi, 10 minuta pariti na toplome mjestu, a ona ocijediti.
Tjeno treba va puta umotati tijelo u plahtu, koja se umoči u vrudi ovar o sijena (trine). Ovakav oblog tre ba uzeti i ona kaa prsa bole. Preko te vrude mokre plahte treba staviti
vrudu plahtu i previti vunenim ili suknenim pokrivačem, uz krevetne pokrivače. Taj se oblog ostavi 2 do 3 sata. Jednom tjedno treba uzeti banju od trina (jedan i pol kilogram soli, jedan i
pol kilogram trina i pola kilograma smrekovih boba na veliku kau). To treba 12 sati ržati potopljeno, bobe istucati, pola sata kuhati i opet ostaviti stajati 12 sati, procijediti i vodi za kupelj prioati. Tjeno treba va puta polijevati čitavo tijelo od jedne do dvije sekunde. Iz
početka može se uzeti mlaka voa, a poslije, kaa se bolesnik ved privikne na polijevanje, odstajala hladna voda. Treba osobito paziti na stolicu da je u redu. Sedam dana se uzima
prženi ječam i kozje mlijeko. Kozjeg mlijeka treba što više piti. Svako jutro natašte uzimati malu žlicu svježeg zrna o slačice. Dnevno pojesti jenu o vije glavice crvenog luka sitno isjeckanog s uljem, izmjenično s rotkvom na ribež ribanom i uljem. Treba jesti mnogo voda, pa zelen i brašnastu hranu uopde, više gustu, a tekudine, osim naveenih čajeva, što manje uzimati. Tijelo treba više puta lagano masirati i što više kretati se po svježem zraku i uboko disati.
Ko ove bolesti bilježi vrlo obre uspjehe pijenje čaja o ivlje ruže s korijenom o koprive, tri puta nevno po jenu šalicu. Čaj se obije ako se po 80 g o svake vrste, na jenu litru vode, polagano i dobro poklopljeno 2-3 sata kuha dok ukuha na pola, zatim procijedi i sa žlicom mea još jenom proključa. Uz taj čaj nevno treba po jenu -dvije litre kozjeg mlijeka popiti, jesti jagode, borovnice, brusnice, kupine i maline, prijesni kiseli kupus, crveni luk i kuhanu pšenicu. Meso samo bijelo i obro kuhano.
P-Š
Bolesti pluća Pludne bolesti počinju s mnogo naznaka: probaanjem u prsima, leđima, porebrici, kratkim isanjem, kašljem, promuklošdu, temperaturom, umorom, napano rumenim obrazima, nodnim znojenjem, ovratnošdu o jela, mršavošdu i velikom slabokrvnosti. Ko ove bole sti treba na bolna mjesta staviti obloge o loja ili još bolje čiste svinjske masti. Lanena krpa namaže se lojem ili mašdu i stavi kua probaa i pali. Krpu, lojem namazanu, treba ržati prema vatri da se malo ugrije i da bolje uz tijelo prione. Preko ovih masnih krpa treba
stavljati i ručnike nakvašene u vou i ocat, za suzbijanje temperature, a njih previti suhom trostrukom plahtom da s nijedne strane zrak do obloga ne dopre. Oblozi se mijenjaju svaki 1
i pol sat, a masna krpa kaa je koža upila mast. Ko ovih bolesti čini osobito obre usluge sirup o omorikinih vrhova i češera, 5 -6 komada zelenih. Omorikini češeri sitno se izrežu, preliju voom, pokriju i ostave potopljeni 20 -30 sati. nakon toga kuhaju se u istoj voi i kaa su proključali, poistiha se kuhaju 1 sat. Onda se uzme
mlaih omorikinih vrhova, sitno se isijeku pa obro iscijee i pomiješaju s ovarom češera. Koliko ima soka o češera i vrhova, uzme se 6 puta toliko zravog mea i kuha zajeno oko pola sata. Ovaj sirup bolesnika nevjerojatno j ača, čisti krv i pluda i razara zarazne bakterije, a aje se po jena mala žličica svakog sata Osim toga, ujutro, u pone i navečer po jena šalica ovog čaja: po 4 g žila i lišda o koprive, mlaog hrastovog lišda, obričice, lišda o maslačka, cvijeta od ku- nice, kaulje, korijena gorke krestušice (Polygala amara L), 1 žlica samljevenog sjemena o žutilovke svinjuše i 2 -3 žlice iscijeđenog soka o krstovnika (Nasturtium offic. R. Br.), rži se potopljeno 12 sati u pola litre voe, 10 minuta se kuha i pri doda sok od krstovnika kaa se stavlja kuhati. Hrana neka je lagana, ali krepka. Jesti što više mlijeka, jaja, kuhanu pšenicu, ječam, prekrupu o zobi, zelen, bijelo meso i mnogo voda. Ko bolesti pluda ne smije se uzimati nikakva polijevanja ili banja osi m kratkih banja za čistodu. Da se očuvamo o pludnih bolesti, treba se čuvati boravka na lošem zraku, prevelikog raa i nahlae. Spavati treba u obro prozračenim prostorijama i ko otvorenih prozora. Na noge paziti da su uvijek tople i probava da je u r eu. Nježna pluda treba što više otvrnuti kretanjem i ubokim isanjem po svježem zraku, osobito po šumama crnogorice. Dubokim se isanjem pluda šire i time u cjelini svojoj oprinose hranjenju i čišdenju krvi. Ko ubokog isanja napune se pludni mjehuridi svježim zrakom kroz koji kisik u krv struji i polučuje se izlučivanje otrovne ugljične kiseline. Kaa se ne iše uboko, ona vedi io pluda ne rai, pa oboli i obamre od nerada.
Ko slabih pluda za jačanje treba piti ovaj čaj: po 6 grama cvijeta o kunice, šiljaste bokvice i kaulje, 3 g kantarije i 3 g pelina rži se potopljeno 12 sati u pola litre zravog vina, prioa 2 žlice mea, zatim se 10 minuta kuha i 20 minuta pari. O ovog čaja uzima se nevno 2 -3 šalice na manje obroke. Po svježem zraku mnogo se kretati, uboko isati te zračne i sunčane banje uzimati. Dnevno prije spavanja 1 minutu po hlanoj voi gaziti. Hranu krepku i mješovitu uzimati. U proljede se koristiti mlaim biljem (vii blijeobolja).
Upala pluda javlja se žmarcima, rhtanjem o stueni, što zna trajati pola sata, a više puta i ulje o sata. Nakon žmaraca nastupa jaka temperatura i povradanje. Zbog velike temperature bolesnik bunca i vrlo je nemiran. Omah na početku bolesti kašlje, a kašalj je bolan i mučan, suh i kratak. Kaa upala ozrije, postaje lakši. Izlučevina je crveno -smeđa ili posve krvava. Upala napane ponajčešde vrh esnog onjeg krila pluda, a bolovi se oražavaju žestokim žeženjem uz boac. Uzročnika toj bolesti ima više. To su bakterije koje se za vremena, kad a ima malo sunca, u velikom broju namnože, pa kaa se čovjek nahlai ili obije jak uarac u prsa, oboli o upale pluda. Ako se ko upale pluda ne razvije još i koja druga bolest, nastupa nakon 7- 10 ana preokret, koji ko lakših slučajeva završava ozdravl jenjem. Čim se bolest pojavi, treba ati bolesniku jenu veliku žlicu baemova ulja, a kasnije svaka tri sata opet po žlicu. Pijenje ulja izvanreno obro utječe i protiv bolova i upale. Ako nema baemova ulja, što je bolje, može se uzeti i čisto maslinovo ulje. Preko prsa, leđa i ramena staviti oblog o čiste svinjske masti, a preko ovog obloga oblog o mlaog kravljeg sira, razmudenog sa sirutkom, ili ilovače razmudene s pola octa i pola voe. Čim se oblog osuši, zamijeniti ga. U pomanjkanju sira i ilovač e, mora se staviti svako pola do tri četvrt sata oblog o hlane voe. Svaki oblog koji se aje mora se suhim i toplim previti a zrak ne može o tijela oprijeti. Na noge treba svako pola sata vrude obloge stavljati s pola octa i pola voe i vrude boce na stopala i pod koljena. Bolesnicima na srcu ne smiju se avati nikakvi hlani oblozi, ved samo oblog o masti. Ovaj oblog mora biti ebelim slojem masti namazan i čim tijelo upije mast, oblog zamijeniti. Oblozi od masti izvrsno djeluju protiv bolova, otklanjaju bodac i suzbijaju temperaturu. Koji su bolesni na srcu, treba ih umjesto umatanja hladnim oblozima svako pola sata oprati s pola litre hlane voe i pola octa i jenom nevno ati im hlanu polubanju uz pranje leđa o 8 10 sekundi. Druge bolesnike, kod promjene obloga treba ih uvijek oprati s pola vode i pola octa. Ova se
pranja moraju vrlo brzo činiti a buu što krada, a tim je i uspjeh bolji. Da se bolesnik što prije oznoji, treba mu skuhati ovaj čaj: uzeti po 5 g korijena o čička, lišda od maline, lipe, cvijeta o bazge, 2 zrna prijesne tucane kave s četvrt litre vina, 2 žlice mea i sok o pola limuna, 20 minuta kuhati i toplo ati popiti. Ako znojenje ne nastupi za četvrt sata, taa treba još jenu šalicu čaja popiti. Ovaj čaj se aje nev no za vrijeme visoke temperature da se bolesnik svakog dana dobro oznoji. Kada je znoj nastupio, dostatno je
bolesnika 3 o 4 puta nevno octenom voom oprati i 2 o 3 žlice ulja ati mu popiti. Osim čaja za znojenje, aje se svako četvrt sata bolesniku po jena velika žlica ovog čaja: uzme se po 5 g korijena gorke krestušice (Polygala omara L), korijena koprive, korijena kravljaka (Carlina acaulis L) i korijena iđirota i po 5 g lišda o jagoe, koprive, čestoslavice (Veronica officinalis), sljeza, cvijeta cd divizme (Verbascum Thapsus L) i 3 g pelina. Korijenje
se rži potopljeno 12 sati u pola litre vina i trave u pola litre vina. Trave se kuhaju 10 minuta sa 6 žlica mea, a korijenje 15 minuta i sve se ostavi pariti još 10 minuta, nakon toga se procijei i pomiješa. Bolesnik mora uzeti malo obre krepke juhe, osta kuhanog voda i pomalo mliječnog jela. Za pide nevno po jenu čašu zravog crnog vina i sirup o malina ili ribiza s voom. Dnevno treba usta izmudkati i grlo izgrgljati 5 -6 puta odvarom od kadulje (1 dag na litru vode).
Kaa je bolesnik ozravio, neka još tri tjena uzima nevno po vije šalice čaja, svako va -tri sata u manjim obrocima. Za čaj se uzme po 6 g korijena iđirota, kor ijena bibernele (Pimpinella magna L) i kaulje, 4 g kantarije i 3 g pelina, u pola litre crnog vina rži se potopljeno 12 sati i kuha s vije žlice mea 10 minuta. Ovakav čaj otklanja iz tijela zaostale loše sokove, čisti krv, jača živce i srce, grije želu dac i mnogo doprinosi oporavljanju. Uz to se preporučuje prije spavanja jenu minutu po hlanoj voi hoati i uzeti vije polubanje tjeno, uz pranje leđa. Hranu uzimati krepku i miješanu, po zraku i suncu puno se kretati, duboko disati i kod otvorenih prozora spavati.
Razne plućne bolesti Kao iznimno cijenjen lijek neka upotrebljavaju čaj o bokvice ili trputca oni koji boluju na pludima ili išnim organima i oni koji imaju ulje vremena hunjavicu. Tko je pun sluzi u prsima i teško iše, neka o bokvice prirei ovaj lijek: veliko lišde o šiljate bokvice neka na zraku osuši, ali ne oviše niti premalo. Zatim se izreže te se šest ijelova lišda polije s pet ijelova alkohola i kaa ga lišde sasvim upije, polije se s 45 ijelova kipude voe. Saa se sve ovo u posui pokrije, katkaa polagano izmiješa i ostavi 24 sata stajati. Poslije tog vremena procijei se tekudina kroz finu platnenu krpu. U taj sok sipa se po volji stučeni žuti šeder, zatim se sve to ugrije i pusti a samo malo prokuha. Obično se uzima n a 40 dijelova soka 60 ijelova šedera. Ovako prigotovljen lijek stavi se u pomanje staklenke, obro začepi te spremi na hlanom, ali tamnom mjestu. Bolesnik uzima va puta nevno, ujutro i navečer, po jenu malu žlicu te ljekarije. To je neostižno jelotvoran lijek za sve pludne i prsne bolesti, jer ublažuje katar i utišava iskašljavanje, liječi teški kašalj i slične zastarjele prsne bolesti. Zatim djeluje izvrsno protiv promuklosti, glavobolje, bolesti uha, zuba i svih bolesti usta. Isiot, kurotresina, mažaret, menta, ogulot, pelin, sljez, stravna trava, veremot i žile o žare
uzmu se sve zajeno i skuha u voi i popije se za prsobolju prije svakog jela po jena čaša. Hajučica žuta, hajučica poljska, hajučica šumska, kantarijom ili grozničava trava , poubica, očajnica i pelin se smiješaju, kuhaju kao čaj i taj čaj pije se ujutro, natašte, svaki dan.
Lišde o vrijeska, kaulje i stolisnika pomiješaj i pij vou o ukuhane smjese, koja je vrlo dobar lijek protiv prsobolje. Srednji trputac ili bokvi ca srenja, žalfija ili kaulja, stolisnik i ivizma. O prve i ruge biljke
uzima se lišde, a o potonjih cvijet. Sve se smiješa i kuha za čaj. Taj čaj se pije ujutro natašte po šalica, a tako isto u pone i uvečer prije spavanja. I to je izvrstan lijek p rotiv prsobolje i tuberkuloze. Liječi i u najvedem stupnju bolesti. Protiv tuberkuloze skuha se mohuna o božura trave, ružmarina, ižopa i zlatinje u bijelom vinu: jena čaša tog čaja popije se uvečer, a ruga ujutro. Protiv prsobolje kuha se ivica, ka ulja, upčac, jeruzolima, pelin, lišde o masline, tisovine i
smreke u čistom i novom suu, ka se iskuha, stavi se van neka sve prenodi na verini, ujutro se procijei i popije natašte ona voa.
Tko pati od prsobolje, neka uzme tri struka pelina, i to vrhove, te hrena, rotkve i štavljena
korijena, pa neka u vinu i paprici kuha i to zaklopi a ne oiše ok kuha. Taj čaj neka pije tri puta dnevno. Tko ima tuberkulozu, neka uzme dvije litre piva i neka iskopa dva korijena hrena i raskoli
načetvero i u pivo spusti, pa začepi a ne oiše; neka to ostoji tri ili četiri ana, pa ona neka natašte pije taj ocat 14 ana i poslije toga neka svaki an po jean režanj slanine pojede.
Upala porebrice
Upala porebrice olazi s temperaturom i uz žmarce, rhtanje o stueni, više puta i bez toga. Sprijea između 5. i 8. rebra nastupa boac i bol. Na mjesto gje boli treba stavljati obloge s čistom svinjskom masti ili lojem. U tu svrhu se lanena krpa namaž e s masti ili lojem i stavi na bolno mjesto. Krpa lojem namazana mora se ržati prema vatri a može obro uz tijelo prionuti. Preko ovih masnih krpa stavi se oblog od mladog kravljeg sira ili s pola vode i pola vinskog octa razmudena zemlja ilovača te se s uhim i toplim previje. Obloge treba
promijeniti čim su vrudi i tijelo mast popije, za pola o četvrt sata. Ako ima svježeg lišda o pobjela, uzme se lišde, obro opere i ocijei, malo izgnječi, naličje namaže s masti i privije na bolno mjesto, mjesto drugih obloga.
Da se bolesnik oznoji, što je vrlo potrebno, spremi se ovaj čaj: po 5 g ižopa (ljupčac ili miloduh, Livisticum officinale Koch), cvijeta od bazge, lipe i boba smrekovih s 1/4 vode i 2
žlice mea, 15 minuta kuhati. Toga čaja a se bolesniku a popije po 1 vedu šalicu što toplijeg.
Osim ovog čaja, svakog sata treba avati po 1 žlicu ovog čaja: po 6 g korijena o iđirota, pobjela, sljeza, suručice (Spiraea ulmaria), korijena zečjeg trna (Ononis spinosa L), korijena koprive i lišda o koprive, potopljeno se rži 12 sati s pola litre vina i s 2 žlice mea 10 min. se kuha. Ako se trave ne potope, onda ih treba pola sata kuhati, ali su bolje ako se potope jer se time cijela njihova snaga izluči iz biljke, a i čaj ima bolji okus. Osim toga čaja treba tri puta
nevno na vrhu noža uzeti praška o korijena aptovine jean io, a o korijena kravojca va ijela. Prašak obro pomiješati. Kaa je bol popustio i temperatura opala, treba stavljati obloge izmjenično, hlane s ilovačom i tople s ovarom o trina, o posvemašnjeg ozdravljenja. Dnevno pet-šest puta usta treba izmudkati i grlo izgrgljati ovarom o kaulje (1 dag na litru vode). Duboko disati i tri- četiri puta nevno cijelo tijelo s pola octa i pola voe oprati. Hrana treba biti lagana, više mliječna i s osta kuhanog voda. Na stolicu strogo paziti, eventualno klizmom pomodi. Kada se proguta kakav predmet
Kaa se proguta kakav premet koji želuac ne može probaviti čini se sljeede: ako je komad u grkljanu zaostao, treba odmah, makar i silom, pove di koma pojesti, a nakon toga popiti jenu čašu maslinova ulja. Iza toga se pojee tanjur prijesnog kiselog kupusa, a iza kupusa kuhanog krumpira, suhog, izgnječenog, pomiješanog s posve malo mlaog masla.
Ako predmet u grkljanu nije zapeo, ne treba kruha uzimati. Nipošto ne avati štogo za otvor
ili povradanje i ne uzimati nikakvih pida. Ako otični ne bi imao stolicu va ana, ona se pomaže klizmom.
Kada se iz pluća izbaci krvava sluz Svakh pola o jenog sata uzeti jenu veliku žlicu ovog čaja: po 8 g cvijeta od kunice i divlje koprive, majčine ušice, vriježa i mlaog lišda o kupine, kaulje i krstovnika, a pelina 4 g na jenu litru zravog vina i 6 žlica mea. Trave treba u vinu 12 sati ržati potopljene, 5 minuta kuhati i još aljnjih 20 -30 minuta na dobrome mjestu dobro poklopljeno ostaviti. Na prsa stavljati krpe sa svinjskom masti i lojem, a preko masti dobro tople obloge od pola
vinskog octa i pola voe. Obloge treba mijenjati svaka tri četvrt sata. Kaa je bacanje krvave sluzi prestalo, s oblozima prestati, ali čaj i naalje 4 -6 tjedana uzimati, 2- 3 šalice nevno uvijek samo po gutljaj.
Krvarenje iz pluća Kaa iz pluda navali krv, treba omah uzeti jenu šalicu mlakog ovog čaja: po 5 grama lišda i mlaih grančica imele (Viscum album. L), korijena poljske steže (Potentilla Tormentilla Sibth.) i preslice, 5 minuta kuhati u 1/4 litre vina, procijeiti i tome prioati i pomiješati 5 grama suhog, u prah izmrvljenog lišda o rusomače. Kasnije svakih 1/2 o 1 sat pa i va sata uzeti po jenu žlicu ovog čaja: po 15 grama lišda o rusomače (Capsella bursapastoris L), lišda i malih grančica imele, cvijeta o kunice, poljske steže, preslice i mlaog lišda o kupine sa 6 žlica mea, kuhati 15 minuta u pola litre voe i pola litre zravog vina. Uz to treba dnevno 35 puta dati bolesniku dobro toplu klizmu s odvarom od 20 grama preslice i 50 grama mlade
zrave hrastove kore na jenu i pol litru voe, što se 20 minuta poistiha kuha i kroz krpu procijedi. Klizmu dnevno 8-10 dana, 2-3 a kasnije 1-2 puta davati i nakon prestanka krvarenja. Isti čaj, 2 -3 šalice nevno, uvijek po gutljaj, 6-8 tjedana treba uzimati. Za prvu
uporabu trave kipudim vinom i voom preliti i kuhati, a naalje ih potopiti i kuhati. Kaa krv prestane, preko prsa i leđa treba staviti hl adan oblog prije podne i jedan poslije podne, za 1 i pol do dva sata. Polijevanje ili banje kod te bole sti ne smiju se nikako uzimati.
Plućni katar Lišde islanskog lišaja (Cetraria islanica), list i cvijet pobjela (Tussilago farfara L) i pludnjaka (Pulmonaria officinalis L) ili kuštravca te cvijet bazge (Sambucus nigra L) sve to smiješano kuha se kao čaj i pije protiv pludnog katara. Seameset ana uzima se me s naribanim hrenom tri puta nevno po jena žlica, i to ujutro, natašte. Dalje treba piti više puta tijekom ana vou o kuhanog sljeza. Svaki an proboraviti va sata na svježem zraku i hraniti se obrom hranom.
Katar plućnih vrhova Liječi se pijenjem čaja o 20 grama lišda o ljubičice, 10 grama cvijeta o ivizme i 30 grama tranovilja (crnog sljeza, Althaea rosea Cav.) s tri žlice mea i tri četvrt litre mlijeka, obro poklopljeno, poistiha se o napola ukuha. Ovog čaja uzima se 4 -6 tjedana, svako 1-2 sata po jena velika žlica. Može se mjesto s mlijekom i sa zravim crnim vinom kuhati. Kaa se uzme vino, onda treba trave 12- 16 sati ržati potopljene, 10 minuta kuhati i 20 minuta pariti. Uz taj čaj treba se obro hraniti krepkom mješovitom hranom, po svježem zraku mnogo se kretati, uboko isati i zračne banje uzimati.
Čišćenje pluća Nabere se lišde o pludnjaka (Pulmonaria officinalis L. - dobije se u ljekarni), koji raste po vinograima, u šumama kraj potoka i cvjeta omah s proljeda u ožujku i travnju. Skuha se u vinu pa se ta tekudina pije ujutro svaki an, natašte, po jena -vije šalice, za čišdenje pluda. Svježe ubrano lišde sa stabljike koprive (Urtica urensL), omah osušeno, aje izvrstan čaj protiv sluzavosti u prsima i u pludima pa ih čisti ako se češde pije. Prijedor (bruh)
Uzmi puža (Helix pomatia) i korijena crnog gaveza (Symphytum officinale L), istuci obro zajeno a bue kao melem, namaži na lanenu krpu i privij na ranu. Napravi potpasač i bolesnika stavi u kr evet a se ne miče. Nakon 8 ana previj ranu svježim melemom. To čini tri puta i rana de zarasti. Dobar je i ovaj lijek: Najprije treba stavljati tople obloge na trbuh, a ona na ranu opranog, natrvenog svježeg korijena o crnog gaveza. Ako nema svježeg, n eka se uzme osušenog i prokuha s mlijekom i time obloge na ranu stavljati. Kaa se osuše, treba ih promijeniti. Prijeor treba obro kamforovim uljem i »Algom« istrljati. Umjesto ulja još je bolje ako se ima istopljene masti o lisičjeg sala. Zatim se prij edor katranovim flasterom oblijepi i potpaše i bolesnik neka ostane mirno ležati 14 ana ili 3 tjena. Često pomogne ovaj lijek ved i za 8 ana. Ali se oblozi moraju često mijenjati. Proljev s krvlju od nahlade
Uzme se svježeg goveđeg mesa krtine, nareže i istuče tako a ostane u jenom komau kao kakva marama. Ona se uzme po 20 g cimeta, isiota, karanfila i 30 g papra, obro istuče ok postane sitno kao brašno. Tim tucanim miroijama pospe se meso i obro pokvasi čistom prepečenom rakijom ili čistim al koholom 60-70%. To se meso privije bolesniku na trbuh, preko se stavi čisti ručnik i još nešto vuneno ili obro toplo. Na noge se stavljaju topli oblozi, vrudi crijep ili vrude boce. Ovim načinom ugrije se utroba i proljev prestane. Uz taj lijek treba uzeti jenu šalicu vrudeg čaja, koji se ovako pravi: po 4 g korijena steže (Potentilla Tormentilla sibth.) i korijena kravojca (Angelica silvestris L) s 1/4 litre vode, i 1/4 litre vina, kuha se poistiha 20 min; a ona vrude prelije preko 4 g hrastovog lišda, 4 g bokvice (Plantago
meio L) i 2 g pelina (Artemisia Absinthum L) i pari obro poklopljeno na vrudem mjestu 15
min. Poslije svako pola sata uzima se po jena žlica toga čaja, a kaa nastupi poboljšanje, svakog sata po žlica, a kasnije svako 2 sata. Kaa je ved sasvim obro, uzima se još 5 -6 dana ujutro natašte i prije spavanja po 1 šalica toga čaja. Služi za okrjepu. Ka te jako goni na obavljanje nuže, sjeni nekoliko puta na vrudu ciglu ili crijep. Na trbuh privij kašu. Kašica se prirei ovako: ispeci u tavi kašicu o kukuruzna brašna pa privij na trbuh. Ovaj lijek najbolje liječi proljev. Uz to je obro jesti suhe borovnice (Vaccinium Myrtillus L).
Povraćanje uz proljev Ako je bolesnik obio višu temperaturu o 37,5, ona mu treba svako 3/4 - sata stavljati hlane obloge na želuac i trbuh s ovarom o trina ili pola vinskog octa i pola voe. Ako nema temperature ili nije viša o 37,5, ona mu treba stavljati svakog sata obro tople obloge s ovarom o trina ili pola octa i pola voe. Kaa se vrudi oblozi mijenjaju, svaki put tijelo što brže hlanom octenom voom oprati. Uz ove obloge treba bolesniku pružiti mlaku klizmu o 50 g mlae hrastove kore, 50 g poljske steže i 30 g mlaog orahovog lišda. Nakon 2-3 obloga i 2-3 pranja nastupa olakšica. Vrlo je obro ako je mogude bolesniku pružiti banju od 25-30 min. u velikoj kadi, s odvarom od trina. Ako se nema trina pri ruci, uzme se 1/4 kg istucanih boba smrekovih i 1/4 kg s ljuskama istucanog bijelog luka s 2-3 litre vode 1/2 sata kuhati, osim toga, u banju usuti 1 kg soli. Nakon ove vrude banje tijelo hlanom octenom vodom brzo oprati. Tko nema zgode da uzme veliku banju, neka uzme banju do koljena za noge, s istim odvarom, od 25-30 min., odmah iza ove banje 1 min. noge u hladnu vodu staviti i pokretati kao da se gazi po vodi.
Za čaj treba kuhati i omah ati i šalicu o 10 g cvijeta o bazge i 10 g suručice (buiteljica, Ulmaria pentapetala L) s 1/4 litre zravog bijelog vina i 1 žlicom mea, 5 minuta kuhati. Nakon 2 sata opet uzeti 1 šalicu čaja i na svaku šalicu sok o pola limuna. Tko ne voli čaj o bazge i suručice, neka uzme 10 g lipe i kuha s 1/8 litre vina 1/8 litre voe i 1 žlicom mea 10 min. i kipude prelije preko 10 g kamilice. I u ovaj čaj treba staviti sok o pola limuna. Za popravak loše probave
Pije se 40 ana po tri puta nevno, natašte, u pone i navečer po šalica čaja o bijelog sljeza s meom (Althaea officinalis L). Uzme se 20 g sljeza na pola litre voe, 12 sati rži potopljeno a u istoj voi proključa, ona se prioaju još 2 žlice mea i kuha se 5 min. Time se probava izvanreno popravlja, a i za prsa je obro. Uz taj lijek trbuh i želuac uvijek toplo ržati. Probavu također izvrsno popravlja i bosiljak (Ocimum basilicum L). Uzme se jena boca, napuni se o polovine bosiljkom, lišdem i cvatom, naolije se vinom i ostavi 8 ana. A može se po nuži ved i za an -dva upotrijebiti. Na 2/3 ovog vina doda se 1/3 dobrog ulja i pije 40 dana po 3-4 velike žlice. Dobro srestvo je i sljeede: uzme se 75 g isitnjenog korijena o velikog kravljak a (Carlina acaulis L) i kao olovka debelog korijena od lincure (Gentiana lutea L), 75 g isto usitnjenog na
1 bocu rakije i ostavi 5-8 dana. Ocijedi se i pridoda 1/4 litre meda i dobro razmuti. Od te
rakije uzeti nevno po 1 malu žlicu u voi. Protiv tvrde stolice i za dobru probavu
Mjesec ana treba stavljati svaku večer u čistu posuu po 15 ag svježe pitome metvice ili 5 ag suhe u litru voe i to kuhati u čistom suu ok se pola ukuha. Taa skinuti s vatre, ohlaiti, procijeiti u čisto staklo, začepiti i otpočeti natašte piti po 1 malu kavenu šalicu i alje svakog sata po 1 mala šalica ok ima uvarka. Uzima se ova hrana: ječam, pšenica, riža, tjestenina, makaroni, karfiol, kelj. Meso pilede, janjede i telede. Sve obro skuhano, ne puno slano. Mlijeko kuhano i pravi maslac. Kruh vopek, cvibak, pogače i grambrot (kruh o prekrupe).
Kada se ima previše pljuvačke Pije se čaj o korijena šumske trte (Anacyklus officinarum Hayne) 15 g na pola litre voe i pola litre vina, 12 sati ržati potopljeno, 20 min., kuhati i preliti kipude preko 10 g mišjakinje (Stellaria meia Vill.) i 10 g mlaog hrastovog lišda s 4 žlice mea i još 5 min. kuhati, a 10 min. pariti. Svakog sata treba po žlicu toga čaja uzeti. Za ispiranje usta uzimaju se mekinje od sirka zvanog i sijerak (Holcus Sorghum L. ili Sorghum
vulgare). Na 1 šaku mekinja nalije se 1 litra obro mlake voe, ostavi se 4 sata, pa se voa odlije i mekinje preliju drugom toplom vodom. Nakon 4 sata odlije se i ta voda, a mekinje se preliju s 1 litrom kipude voe, a kaa se voa izbistri, mudkaju se usta tom voom nevno 6 8 puta.
Često i dugotrajno podrigivanje Uzme se espika (Aniža, Pimpinella anisum L) 2 g i samelje korijena kravojca (Angelica sylvestris L), iđirota (Acorus calamus L), rabarbare (Rheum officinale Baillon), šafrana (Crocus sativus), lječure (Zanikel, Sanicula europea L), kantarije (Erytraea Centaur. Pers.), paprati (Aspiium Felixmas) i ariževe gube (Polyporus officinalis) o svake vrste po 2 g obro isitnjeno i 25 g tucanih boba od smrek e (Juniperus communis) na 1 litru čiste prepeke rakije ostavi 3-4 tjedna na toplome mjestu ili suncu. Od te rakije treba uzeti dnevno po 2-3 male
žličice u voi ili na šederu.
Lijek protiv povraćanja Dobro je skuhati metvice (Mentha aquatica) 10 grama n a 1/4 litre vina i još vrude popiti. Ne
prestane li povradanje omah, treba uzeti još jenu šalicu toga čaja. Mentha aquatica je metvica koja uz vodu raste, ali ona niska. Metvica koja se je razgranala i koja je visoka do 1 m jest konjska metva i ne treba za taj lijek.
Za one koji mnogo piju
Za onoga koga boli često želuac o pida i tko pije piva, vina i rakije vrlo je obar čaj o ive trave. Svako jutro na tašte neka ispije po čašu čaja o ive trave mjesec ana i prodi de mu boli u želucu i pročistit de mu se želuac o vinske kiseline. Za to vrijeme neka ne pije alkoholna pida. Dobro je uvijek, ako čovjek ved pije vina i rakije, svako jutro ispiti natašte čašu čaja o ive trave. Protiv glavobolje i mamurnosti o pijančenja pojei nekoliko gorkih baema. Uputno je ka se vradaš kudi o l umpovanja popiti 1- 2 cl čiste voe. Kaa se ne želiš opiti, pojei prije pijanke nekoliko gorkih baema ili ispij jenu žlicu maslinova ulja.
Ako si se ved napio pa želiš odi k sebi, popij jean gutljaj octa. Kad koga bijesan pas ugrize Kad koga b ijesan pas ugrize, neka u prvi čas uzme crvenog (crnog, Allium cepa L) luka, rute (Ruta graveolens L), vrcana meda i octa. Ovo neka sve skuha dok se dobro zgusne pa ostavi da se ohladi i privije na ranu.
Prašak o korijena milouha (Ligusticutn Livisticum L), kaa se izvana upotrebljava, pomaže o ugrzia svake životinje, i samog bijesnog psa, jer blaži bol i suzbija otrov. Dakako, to je samo prva pomod jer treba što prije potražiti lijeka. Kad nekoga pas ugrize, a nije bijesan, treba ranu dobro oprati slanom vodom ili ljutom
rakijom. A ona uzeti lišda bokvice, obro ga oprati, žilice istudi, na ranu staviti i previti. Perutac
Ka o perutca (grinte) ved i kraste nastanu, treba ona mjesta maslinovim uljem namazati a kraste omekšaju te ih poslije op rati vodom i sapunom. Ako su kraste velike i tvrde, treba glavu navečer namazati maslinovim uljem, na glavu staviti preko nodi čvrsto uz glavu prijanjajudu kapicu o flanela. Ova neka stoji 10 -12 sati jetetu na glavi, kraste de za to vrijeme omekšati, pa ih se tada opere vodom i sapunicom. Tako treba glavu svaki dan dulje vremena sapunicom obro oprati i valjano osušiti ok jetetu sve kraste ne spanu. Protiv prhuti u glavi
Protiv prhuti u glavi treba glavu prati u ovaru o lišda bijele vrbe (Salix al ba) 20 g na pola litre voe. A kaa se kosa osuši, namazati uljem o buneve ili masti iz sjemena buneve.
Ulje o buneve: koštice o buneve se ispeku, očiste o ljuske, istuku i iscijee. (Ovo je ulje dobro i za jelo).
Mast o koštica buneve: koštice se isprže, istuku i stave s voom kuhati. Kaa se voa ohlai, oozgo se uhvati mast, koja se pokupi i njom se maže glava protiv prhuti.
Potkožnjaci Kaa netko ima kakvu oteklinu koja boli, a ne vie se nikakvi čirevi, niti bubuljice, uzme se kukuruzna brašna zajeno s mekinjama i razmuti s malo hlane voe i time se čine oblozi. Ili se razmuti ilovača zemlja s hlanim ovarom o trina i time privija. Pore toga pije se čaj o 5 g koprive (Urtica divica L), 5 g podbjela (Tussilago Farfara L), 5 g bokvice (Plantago medio L)
i 5 g kantarije (Erythraea Centaura. Pers.) u pola litre vina, 12 sati se rži potopljeno s 2 žlice mea, 5 min. kuha i još 10 min. pari. Dnevno treba po 2 velike šalice uvijek po gutljaj uzeti. Bobe od smreke treba jesti 4-15 i od 15 po bobu manje do 4. Ovo treba nekoliko puta ponoviti.
Potkožnjaci kod djece Liječe se pijenjem čaja o konoplje. Na 1 šaku istucanog konopljinog sjemena prioa se 5 g suhog konopljinog lišda, prelije se s pola litre kipude voe i kuha s 2 žlice mea još 5 min. Toga čaja treba ati jetetu po 3 -4 malih šalica nevno.
Za lak porođaj Parenje lišdem o broda (Rubio tinctorum L) upotrebljava se pri porođajima ne samo za pospješivanje i olakšavanje poroa ved i za izagnanje obamrlog ploda, posljedice (neoprašdine) i za čišdenje poslije poroa. Probadanje
Kaa probaanja uare, treba uzeti hrena i na ribež natrti. Taj natrveni hren treba na platnenu krpu staviti i staviti gdje su udarila probadanja. Bolna mjesta treba j oš nečim toplim obložiti. Taj oblog treba nekoliko puta tijekom ana promijeniti. Ako probaanje provali pa se počinje kašljati i krv izbacivati, treba uzeti na jenake ijelove natrvena hrena, čistog mea i svježeg nekuhanog maslaca, to se zajeno promiješa i tri puta nevno po 1 velika žlica pojee. Uz taj lijek treba i alje stavljati obloge o hrena. Za probaanja je također obro natrljati se preparatom »Alga«.
Rane na nogama
Rane na nogama, a osobito ko žena, ne smiju omah zarastati. Kroz ranu se mora sva nečistoda iz tijela izlučiti, a ona se tek pristupi zarastanju rane. Bera i noge treba nevno prati s kroz krpu ocijeđenim ovarom o trina (1 kg trina na 8 litara voe i jedan i pol sat kuhati). Noge još 20-25 minuta kupati u odvaru. Tjedno 2-3 puta promijeniti pa za pranje i kupanje upotrijebiti ovar o 1 i pol kg zelenih omorikinih češera ili omorikinih grančica, kuhati kao i trinu. Nakon kupanja 6-8 dana ranu oblagati mlakim melemom, koji se dobiva
ako se kipudom voom i octom zakuha samljeveno sjeme o žutilovke svinjuše (Trigonella Foenum graecum L). Kasnije se nastavlja s oblozima od 80 grama hrastove kore i 20 grama pelina na 1 litru vode. Kora se pola sata kuha, kipude preko pelina prelije i 15 minuta pari.
Krpu za oblog treba četverostruko složiti. Ako nema hrastove kore, uzme se preslica (Equisetum arvense L) 60 g na 1 litru voe i pola sata kuha. Ako ima svježih trava, još je bolje obložiti ranu svježom biljkom solomonovog pečata uglastog (Polygonum aviculare L) i stolisnikom (Achillea Millefolium). Biljke se moraju prije oprati, dobro ocijediti i istucati. Za
čaj se kuha korijen apte (Sambucus ebulus) 6 grama, solomonov pečat uglasti i bogoroičina trava (Hypericum perforatum L) po 6 g, ružmarina 4 grama i 2 grama pelina s 2 žlice mea. Korijen se kuha 15 minuta, kipude preko trava prelije, još 5 minuta kuha i 10 minuta pari. Svakog sata po jenu žlicu. Dnevno tri puta na vrhu noža treba uzeti u prah istucanog korijena od kravojca (Angelica sylvestris L). Bobe od smreke jesti 4-15 od 15 na 4. Devet puta
ponoviti. Dnevno treba tijelo prati s pola voe i pola octa, va puta tjeno umotati se u vrudu plahtu umočenu u ovar o trina ili slame o zobi. Hlanom voom dva puta tjedno polijevati koljena i bera i va puta ruke i leđa o 8 sekuni o 1 i pol minute. Udarac bez rane i s ranom Za udarac bez rane i s ranom i ako je dobro u kost ubilo pa je natrudilo neka se skuha gaveza malog (Cynoglossum officinale L) na meu. Gavez treba najprije istudi. Ako uarac nije blizu zgloba (pregiba), neka se privije tri puta. Svaki zavoj treba zavijen ostati po 24 sata. Ako je
natučena kost, a i rana se otvorila, neka se raskuha tri puta u mlijeku gavez pa se privije na onu ranu. Svaki zavoj treba ostati 24 sata. Gavez se kuha na mlijeku jer je me žestok, pa ranu izjea. Ako rana ne bi zarasla, ved bi se navrglo ivlje meso, ona, ako se ništa rugo pri ruci nema, neka se uzme smokva, neka se razreže pa obro zašederi, a ona ra na se malo izboe čistom iglom, pa smokva na ranu nekoliko puta privije. Melem za zacjeljivanje rana
Stare i svježe rane liječe se uspješno ovim lijekom: uzme se 100 grama francuskog ulja, 8 grama žutog nemiješanog voska, 5 grama bijelog voska, 20 grama bijele smole od crnogorice, 1 gram tamjana, 1 i pol gram sakaza i 1 žlicu neslanog maslaca. Sve se to izmiješa, stvari koje su za tucanje, istucaju se i stave u novu zdjelu. Ova smjesa treba da vrije 10 minuta. Za vrijeme kuhanja treba skidati pjenu koja se pojavljuje i bacati, a čitavu sastojinu obro
miješati. Kaa se ohlai, stavi se u čistu zatvorenu posuu. Na ranu se stavlja tanko namazano na lanenoj krpi ili pamuku.
Dobar je lijek također melem o tri ijela kozjeg loja i jenog ijela sitnog kamf ora. Uz taj melem, koji se stavlja na ranu, obro je piti i čaj o bijelog sljeza. Za osobito stare rane upotrebljava se ovaj lijek: cvijet i stabljika o smilja prži se na štenjaku ok se ne pretvori u ugljen. Taj ugljen treba sitno istudi i izmiješati s čistim uljem, pa time mazati ranu va o tri puta tijekom ana i uvijek je obaviti čistim zavojem. Prije mazanja treba ranu isprati ljutom komovicom u koju se pomiješa malo soli ili čajem o kuhanih mekinja.
Rane ko žena koje su mnogo rađale treba nevno ispirati čajem o kopriva ili sljeza, koji se kroz čistu krpu procijei. Iza toga stavi se zavoj o čiste svinjske masti. I najstarijim ranama pomaže ovaj lijek.
Kad se tko poreže, rani ili opeče Ka se porežeš ili raniš, omah potraži bokvicu (Plantago major L) i stavi je na ranu da ti bol ublaži i rana što prije zacijeli. Isto se tako rabi i sok o bokvice, ka se ranimo ili porežemo, pa je dobro ako koju kap istisnemo u samu ranu ili na platnenu krpu, te onda tom krpom
ranu zavežemo. Nema pogibelji a bi se moža rana otrovala, ved baš obratno, jer bokvica ima tu mod a svaku gnjilodu i nečist iz rane izvuče te ranu stisne i zatvori. Zaustavljanje krvi
Gorovez (Usuca barbata L) ili mašina vrlo se često privija na rane te se njome zaustavlja krv , a upotrebljava se ili osušena, ili u prašak stučena, ili svježa. Prašak o kore hrasta lužnjaka (Quercus peunculata L) upotrebljava se zbog toga što steže te za zaustavljanje krvi iz rana.
Izvlačenje stranog tijela iz rane Ranjenikov list zvan i ivlja bokvica (Letonica officinalis L) sitno se izreže, pomiješa sa zečjom mašdu i time se rana obloži.
Liječenje reume Ko reume nastupa umornost i potištenost, zatvor ili neostatna stolica i bol oko srca. Ka reuma prelazi s j enog mjesta na rugo, lako i brzo se izliječi. Ali ako se uvukla u koji u ili zglob, pa se oražava u obliku guka, ona postanu bolovi nesnosni i liječenje otežano. Vrlo često ne može bolesnik napanuti u ni maknuti. U tom slučaju najbolje pomažu jako v rudi oblozi s odvarom od korijena paprati. Na pola kg korijena stavi se 5 -6 litara vode i ostavi se 12 do 16 sati potopljeno. Nakon toga u istoj vodi se dobro poklopljeno kuha 2 do 2 i pol sata.
Reuma olazi zbog nahlae, ležanja ili sjeenja u rano proljede na još vlažnom tlu, stanovanja u vlažnim prostorijama, nagle promjene temperature, skupljanja slane mokradne kiseline, koja se uvuče u zglobove i oko zglobova. Ko velikih bolova, bol de uskoro minuti kaa se bolno mjesto tare vunom ok se ugrije, a pri tome se polijeva hladnom vodom. To jako boli, ali uspjeh je siguran. Kada se bolovi ponovno pojave, trljanje se ponavlja. Nakon polijevanja treba staviti jako tople obloge s ovarom o trina ili vrhova o smreke. Još prije obloga bolno mjesto treba i strljati uljem od
kamfora pomiješanim s alkoholom o cvijeta ivljeg kestena, ružmarina, mlaog lišda o paprati po 35 grama i mravlje kiseline, na tri četvrt litre čistog alkohola, što se sve ostavi 3 tjena na suncu ili vrudem mjestu. S kamforovim uljem treba pomiješati i 10 kapi salmijaka. Još je bolje o obloga, tko može trpjeti jer mnogo žeže, a bolno mjesto napari 25 -30 minuta na trinama ili vrhovima smrekovine. Za ovu potrebu treba napraviti 30- 40 cm ugačku vredicu, ali a se s obje strane može uvudi konop ili kakav rugi trak. Ova se vredica navuče jenim krajem preko lonca s vrudim ovarom i čvrsto sveže a para ne može olaziti. Drugi kraj namjesti se na bolno mjesto tako a para obro uara. To jako žeže i pali, ali u tome i jest lijek. Još prije parenja treba ati bolesniku jako vrud čaj o 10 g cvijeta o bazge, 5 grama lišda o kravojca, 3 grama kantarije, 1 žlicu mea i četvrt litre vina. Kaa navali znoj, pustiti ga s mirom, 2 do 2 i pol sata, a onda ga brzo oprati octenom i vodom. Dnevno treba uzeti vrude banje za noge s ovarom o trina za 20 -25 minuta i 1 minutu hladnu banju. Dva
puta tjeno veliku vrudu banju isto s trinama. Dnevno treba uzeti po 3 žlice ulja i piti čaj o brezova lišda, 3-4 šalice nevno. Olično je srestvo »Alga«, ko ja se dobiva u svim ljekarnama, a koja se sastoji od morskih trava, vrlo ljekovitih. Uzme se malo »Alge« i maže bolno mjesto pa ved nakon nekoliko minuta osjeda se olakšanje. Reuma u zglobovima
Ko ove bolesti uhvati bol više puta sve zglobove, a ponajčešde koljena. Dok u jenom zglobu bol popusti, uhvati ved rugi zglob. Bolesna ua treba za vrijeme bolova vunom ili kakvom rugom rutavom krpom trljati, a pri tome hlanom voom polijevati. I ako isprva još žešde boli, bol de oskora uminuti. Ako je bolesnik toliko slab a ne može iz kreveta, ona treba a iz kreveta pruži pojeini u a se polijevanje može pouzeti. Nakon polijevanja stavljaju se jako vrudi oblozi s ovarom o trina ili slame o zobi, suhim i toplim previje se a zrak ni s jedne strane ne može oprijeti. Obloge treba svaka tri četvrt sata mijenjati. Na srce treba staviti hlaan oblog. Kome je mogude neka svaki rugi an uzme o pola sata toplu banju od 28-30 stupnjeva u velikoj kadi. U vodu za banju pridoda se odvar od 1 i pol kg korijena o paprati, pola kg zelenih češera i vrhova o omorike, pola kg pretucanih boba smrekovih, pola kg trina, 5- 6 glavica bijelog luka zajeno izgnječenog s ljuskama. To se ima kuhati s 12- 15 litara voe 2 i pol o 3 sata, obro poklopljeno. Još je bolje ako s e trave prije toga 16-20 sati potope. Nakon ovakve vrude banje tijelo treba za 2 -3 sekunde brzo hladnom octenom vodom oprati, bolesnika u krevet staviti, a bolno mjesto ponovno toplim oblozima previti. Na stolicu treba dobro paziti da je u redu; e ventualno se pomagati klizmom. Dnevno treba 2-3 žlice maslinova ulja popiti. Svakog ana natašte, u pone i navečer prije jela treba
popiti po jenu vedu malu šalicu čaja o korijena čička (uzme se 30 grama isitnjenog korijena
o čička, 12 sati s četvrt litre voe rži se potopljeno i 20 minuta kuha). Preko ana svako pola sata po 1- 2 gutljaja čaja o 30 grama kaulje i 30 grama pelina, što se prelije jenom litrom kipude voe i 5 minuta kuha. Treba uzimati laganu hranu, bez mesa, mlijeko, kuhanu pšenicu, ječam, pre krupu od zobi, kiseli kupus prijesan, kiselo mlijeko, sir, celer, repu i zelen s uljem.
Zastarjela reuma
Ko ove bolesti treba 8 ana svakonevno tijelo umotati u vrudu plahtu umočenu u ovar o vrhova i češera omorikinih 1/2 kg i 1/2 kg vrhova smrekovih, što se 12 sati rži potopljeno u 12 do 15 litara vode, a zatim 2 1/2 - 3 sata obro poklopljeno kuha. Da se bolesnik što prije oznoji, treba mu ati ovaj čaj: 10 grama cvijeta bazge i 10 grama istucanih boba smrekovih s jenom žlicom mea kuha se u četv rt litre vina 10-15 minuta. Dok se bolesnik znoji, treba ga pustiti u miru 2 o 2 i pol sata, ona ga brzo mlakom voom oprati i presvudi. Nakon 8 ana, svaki drugi dan treba dati bolesniku banju u velikoj kadi s odvarom od zelenih isjeckanih češera i vrho va omorike i vrhova smrekovih (2-3 kg, 12- 16 sati ržati potopljeno 2 1/2 o 3
sata obro poklopljeno kuhati, procijeiti i voi prioati). Kome nije mogude nabaviti smrekovine i omorike, što je mnogo bolje, neka uzme 3 kg trina ili slame o zobi, s pola kg boba smrekovih i 5- 6 glavica s ljuskama izgnječenog češnjaka. Pokraj tih banja treba prireiti bolesniku svaku večer banju za noge o koljena o 20 -25 minuta u istom ovaru. Omah nakon te vrude banje uzeti 1 minutu banju u hlanoj voi o gležnja s pokretom kao a se gazi po voi. Uz te banje neka se uzme po 3 žlice ulja i 3 puta na vrhu noža u prah istucanog korijena o kravojca, a svakog 1/2 - 1 sat žlicu ovog čaja: po 12 grama kore crnog ribiza (Ribes nigrum L), korijena zečjeg trna, (Ononis spinos a L), korijena šumske trte zvane i zečina (Anacyklus officinarum Hayne), korijena betonike zvane i ivlja bokvica, crvenliska (Betonica officinalis L), korijena o čička (Lappa officinalis All.), na 3/4 litre zdravog crnog vina. Korijenje i kora moraju se isitniti i ostaviti potopljeni 12 sati. Uz to se
uzme 10 grama jagorčike (Primula officin. Jacy) i 10 grama cvijeta i lišda o režuhe livane (Caramine pratensis L) i rži potopljeno 12 sati u l/4 litre vina. Korijenje se kuha 15 -20 minuta dobro pokloplje no, trave 5 minuta s 4 žlice mea. Nakon toga procijei se i zajeno pomiješa. Treba osobito paziti a je stolica u reu, eventualno klizmu avati. U proljede se treba služiti blagoatnim travama za jelo kao vrhovima kopriva, lišdem ženetrge ili voopije , krstovnikom, jagorčikom, lišdem ivlje koprive, obričicom, za salatu, juhu, zeljanicu i ruga jela. Naalje treba jesti kuhanu pšenicu, ječam, prekrupu o zobi, grahamov kruh s mlaim maslacem i meom, kiselo obrano mlijeko, sir, rižu, mesa ne jesti, o voda samo brusnice, jagoe, trešnje i jabuke. Alkohol obaciti. Uzmi kvasca, ali ne onog umjetnog, ved o pekara. Dobro ga izgnječi i namaži njime čistu lanenu krpu, oozgo pospi sitno tučene paprike, stavi oblog na mjesto gje osjedaš reumu. Oblog treba ržati na sebi 8 -12 sati. To se ponavlja nekoliko ana. Dobar je također oblog o zemlje ilovače, koja se obro umijesi i stavi ebelo o tri prsta na bolno mjesto. Dovoljno je a se oblog stavi preko nodi.
Kronični reumatizam S octom ugrijan gorovez (Usnea barbara L) ili malinovu preporučuju kao oblog protiv kroničnog reumatizma.
Banje od sijena protiv reumatizma, neuritisa i neuralgije Sijeno se donese u sobu i napravi se usred sijena rupa. Onda se bolesnik skine gol i um ota u
ručnik, pa postavi u taj »kazan« o sijena, tako a mu samo glava viri. On tako ostane 1/2 sata ili 3/4 i strašno se znoji. Zatim ga vae, suše o znoja i stavljaju na sunce ok se ne prestane znojiti. Ima mnogo slučajeva a su ove neobične banje izliječile sve vrste reumatizma. To isto pomaže ko neuritisa i neuralgije, a vrijei i ko nekih hepatičkih slabosti.
Reuma mišića Do ove bolesti olazi kaa je čovjek o raa ili kakvog napornog puta vrlo umoran, pa ga uhvati propuh ili se inače u takvom stanju nahlai. Liječi se kao i zastarjela reuma. Najbolje je rabiti »Algu«, koja sigurno koristi u ovim slučajevima. Trganje u udovima Koga trga u udovima ili tko je sklon takvim bolestima, neka svaki dan pije do ozdravljenja po jenu čašu o galčine (Primula officinalis Jaquin.).
Protiv raznih bolova u ruci i nozi
Čim osjetiš bol u ruci ili nozi, bez ikakva vanjskog znaka, otoka ili slično, uzmi malo kamfora, oaj isto toliko tučenoga papra, stavi u čašu alkohola, obro promiješaj i pusti ostati j edan sat. Tome oaj malo ulja i obro istrljaj sva mjesta gje osjedaš bolove.
Kad se osjeća velika slabost Treba piti čaj o 15 g mlaog hrastovog lišda, 15 g vrhova i korijena o kopriva, 10 g lišda o jagoda, 6 g kantarije i 3 g pelina, na 1 litru vi na i 8. žlica mea. Trave treba 12 sati ržati potopljene, 5 min. obro poklopljeno kuhati i još 10 min. pariti. Uzeti po 2 šalice nevno samo po gutljaj. Uz taj čaj treba piti kavu o žira i va puta tjeno uzeti banju o 1/4 litre arnike tinkture i 1/2 k g mea na veliku kau. Protiv velike slabosti, prečeste stolice, bolesti želuca, crijeva, nautosti, grčevitih bolova u trbuhu, neuroze, melankolije i hipohonrije uzme se metvice (Mentha aquatica) koja raste u močvarnim mjestima i uz potok te islanske mahovine (Cetraria islanica L. Ach.), o svake vrste po 10 g, s 1 žlicom mea, pusti se ta smjesa u 1 litru mlijeka ili 1/2 litre vina, 1/2 litre vode, da prokuha dobro poklopljena da ne
ishlapi. Tog čaja pije se ujutro natašte i navečer prije spavanja po 1 veda šalica. Čaj mora biti jako topao.
Velika slabost probavnih organa Pijte dnevno 2-3 šalice mlakog čaja svakog 1/2 - 1 sat po žlicu o: 1 ag mlaih žila o
koprive, 50 g mlaih vrhova o koprive, 50 g lišda o bokvice i 30 g istucanih boba smrekovi h s 1/2 litre zravog crnog vina, 12 sati ržati potopljeno i 20 min. kuhati. Svaku večer prije lijeganja u krevet uštrcajte si u crijeva 1/10 litre svježeg čistog ulja o oljuštenih baema ili lišda ili korijena o lijera (ljiljana, krina, Lilium Canium ). To ulje neka do ujutro ostane u vama. Ovo uštrcavanje činite štrcaljkom o gume i ugačkom cijevi o gume a vam ulje opre o tankog crijeva. Osim toga, stavljajte svaku večer na želuac i trbuh tople obloge o pola vinskog octa i pola vode s trinama. Ocat uskuhajte i prelijte preko trina. Ove trine
ostavite na vrudem mjestu a se pare 1 sat. Nakon toga stavljajte obloge. Vrlo obro jeluju i topli oblozi sa ovarom o omorikinih vrhova ili zelenih šišarica. I u ovaj odvar treba staviti 3- 4 žlice čistog vinskog octa.
Strah
Kaa se netko iza sna jako prepane, treba popiti nevno po 2 šalice čaja o voopije (Cichorium Intybus L), režuhe (Caraminepratensis L) i macine trave (Melissa officinalis L) o svake po 6 g na 1/2 litre voe, 12 sati se rži potopljeno s 2 žlice mea, 5 min. kuha i još 10 min. pari. Jenu šalicu popiti natašte, a rugu prije spavanja. Prije lijeganja u krevet 1 min. po hladnoj vodi hodati.
Beskrvica, slabokrvnost
Protiv beskrvice ili slabokrvnosti vrlo je obar lijek kopriva. U proljede se bere kori jenje i stabljika o obične koprive ili žare, kuha se, pa se pije ona juha. Ako je korijenje suho, uzme se na 1 litru voe u šaci korijenja o koprive pa se stavi u vrelu vou te se svaki an uzima po 1 šalica te kuhane voe.
Ekstrakt za jačanje i protiv slabokrvnosti Uzme se o svježih trava 50 g vrhova o koprive, 50 g bogoroičine trave (Hypericum perforatum L), 20 g divlje koprive (Lemium album L), 25 g metvice (Mentha aquatica), 15 g kumina (Carum carvi), 15 g kadulje (Salvia officinalis L.), 10 g kantarije (Erythraea Centaura. Pers.), 75 g smrekovih vrhova, 75 g bokvice (Plantago lanceolata L). Ove se trave preliju hladnom vodom toliko da voda dobro preko trava stoji i ostavi 24 sata. Onda se u istoj vodi kuha polagano dobro poklopljeno 3-4 sata. Nakon toga se procijedi i ponovno kuha s 1 kg meda, 3/4-1 sat, dok postane gusto kao sirup. 6- 8 tjeana nevno po 2 velike žlice uzeti.
Natašte 1 žlicu u čaši mlijeka i navečer prije spavanja 1 šalicu.
Upala sluznica Kod upale i oboljenja sluznica u usti ma, vratu, grlu, lišaja na jeziku ili lošeg zaaha iz usta treba dnevno 5-6 puta izmudkati usta i grlo što ublje izgrgljati sokom o suhih borovnica (Vaccinium Myrtillus). U 2 litre vode stavi se na toplo mjesto i ostavi 24-36 sati pola kg probranih i dobro opranih suhih borovnica. Nakon toga stavi se kuhati s istom vodom i kuha
se sasvim poistiha češde miješajudi ok borovnice buu mekane i sasvim guste. Nakon toga pasiraju se na sito o strune, prioa 1 g borne kiseline (Borsaure), obro se miješa i pus ti još 3-4 puta a proključa. Ohlađen sirup izlije se u staklo. Za grgljanje uzme se po 1 mala žlica na čašu voe. Pri upali sluznica vrlo je dobro grgljati prokuhanim hladnim sokom od jabuka ili ako se ima
jabukovače. Na 1 čašu jabukova soka stavi se sok o jenog limuna i 1 žlica mea. Sve zajeno pusti se a jenom proključa.
Skorbut
Kuha se 60 g lišda ili 40 g sjemena o čička u 1 litre voe, 12 sati rži potopljeno, 5 min. kuha s 2 žlice mea i pari obro poklopljeno 20 min. Ovog čaja treba uz gr gljanje 2-3 malih šalica nevno popiti i usta izmudkati. Protiv skorbuta obar je i ovaj lijek: uzme se šaka lišda o bosiljka (Ocimum basilicum) i 2 žlice mea, pa prelije s 1 litrom zravog bijelog vina. Ostavi se zatim potopljeno 12 -16 sati. Ovog vina dnevno 2-3 male čašice popiti i time grgljati i usta izmudkati.
Osobito ko mornara poznat je i ovaj lijek: uzme se 20 g cvijeta i lišda o žličnjaka (lazarice, Cochlearia officinalis), 20 g kadulje i 20 g preslice, potopi se u 1 litru vina 12 sati i kuha se s 4 žlice mea 10 min. i pari još 20 min. Ovog čaja treba 2 -3 malih šalica nevno popiti i 5 -6 puta
grgljati i usta izmudkati.
Protiv skorbuta
Dragušac ljekoviti (Nasturtium officinale R. Br.) služi kao lijek o skorbuta, bolesti koju obično obivaju mornari i ribari. Uzme se sok o ragušca ljekovitog, i to 50 -100 grama i taj se pije svaki an, te se tako liječi skorbut, bolest o koje uovi klonu, ozubina gnjije i krv se o loših sokova truje, o čega čovjek umre. Sok o ragušca (pa o kelja, rotkve, hrena, limuna, naranče i ribiza) vrlo je obar lijek protiv skorbuta ako se bolest sasvim razvila. Tko ima skorbut, neka od ovakva soka svaki dan 50-100 g pije. Da usta brže ozrave, treba ih ispirati toplim octom.
Bolesti srca Nije uvijek i sve bol srca. Stoga ne treba sa strahovanjem i uzrujanošdu srce uznemirivati.
Bolesti slične bolesti srca u najviše slučajeva olaze o živaca. Ponajprije se trebamo brinuti za pravilnu cirkulaciju krvi, a ta blagoat postiže se voom, hlanim pra njem i polijevanjem. Hranu treba uzimati više suhu i krepku i zrav san de bolesnika okrijepiti, a očaja i straha de nestati. Konačno, svaki čovjek koji hode ostati zrav i svjež treba se tjeno barem va puta dobro oznojiti. Ne postigne li se znoj radom, mora ga se pijenjem čaja izazvati. Za taj čaj uzme se 8 g rese o lješnjaka (Corylus avellana), 8 g bazge (Sambucus nigra L), 6 g kamilice (Matricaria chamomilla L), 6 g lipe (Tilia granifolia Ehrh.) s 4 žlice mea i 1/2 litre pravog vina. Te se trave vru dim vinom i meom preliju i obro poklopljene 5 min. kuhaju. Na 1 šalicu toga čaja oa se sok o pola velikog limuna i popije što se vrude može. Na želuac, trbuh i noge stavi se vrud oblog. Ako srce oviše rai, stavi se na srce hlaan oblog. Ne nastupi li znoj za 1/4 sata, treba još jenu šalicu čaja popiti. Nakon 1/2 -3/4 sata znojenja tijelo mlakim octenom voom oprati i još barem 1 sat u krevetu ostati.
Klonulost srca
Kaa bolesniku zastaje ah i strah ga napaa, može biti bolest srca, ali isto tak o i bolest pluda, napuhavanje, histerija, jelom prenatrpan želuac i prekomjerno pušenje. Za tu svrhu treba uzeti 3 g moravke (Arnica montana L), ružmarina, kantarije (Erythraea Centaura. Pers.), korijena steže (Potentilla Tormentilla Sibth.) s 1/4 litre kipude voe preliti i 5 min. kuhati. Dnevno se uzima po 3 male šalice i po va puta o 30 kapi ooljena tinkture (Valerijana officinalis L). Dnevno treba 3-4 puta masirati srce i trbuh uljem od despika (Lavandula vera D. C.). Treba poduzimati dnevno izjutra pranje tijela octenom vodom, ponajprije mlakom, a kaa se tijelo nauči, hlanom, što vrlo pogouje. To se treba raiti 3 -4 tjedna, a tinkturu od odoljena poslije 3 tjedna prestati uzimati.
Za odveć slab puls Uzme se čaj o 12 g korijena i cvijeta morav ke, macine trave i kadulje (Salvia officinalis L). Ove se trave preliju s 1 litrom kipudeg bijelog vina i 5 min. kuhaju. Dnevno se uzimaju po 2 šalice, uvijek samo po gutljaj. Žile na rukama treba trljati kamfor -alkoholom. Otekline oko srca Kome je oko srca otečeno, neka pije 6 -9 tjeana ovaj čaj: uzme se po 8 g komoljike (Artemisia vulgaris L) i korijena apte (Sambucus Ebulus L). Korijen se mora isitniti i ostaviti potopljen 12 sati s komoljikom, 5 min. kuhati i još 1/2 sata poklopljeno pariti. Uzima se po 1
šalica natašte i prije spavanja. Ako je oteklina oko srca velika, ona treba podi liječniku a vou ouzme. A čaj treba piti o korijena apte, cvijeta od bazge (Sambucus nigra L) i kamilice (Matricaria Chamomilla L) od
svake vrste po 4 g. Te se trave na 1/2 litre voe 12 sati rže potopljene, provru i 1/2 sata
poklopljeno pare. Uzima se po 1 šalica natašte i prije spavanja. Tijekom ana treba uzeti va puta praška o korijena kravojca (Angelica sylvestris L) na vrhu noža i bobe o smreke, o 4 15 boba i o 15 na 4 bobe, i evet puta ponoviti. Bobe treba uvijek obro sažvakati. Dnevno se mora tijelo tri puta octom oprati, a između toga prije pone staviti hlaan octeni oblog preko leđa, a poslije pone preko želuca i trbuha. Kaa je bolesniku ved b olje, treba regulirati cirkulaciju krvi i a tijelo otvrne a ne bue pristupačno svakoj bolesti. To se postiže hlanim polijevanjem koljena i slabine va puta tjeno, s vije hlane sjeede kupelji, vije polukupelji i hoanjem po voi o gležnja, o 8 s ek. do 1 1/2 min. postupno. Hodanje po voi najbolje je činiti prije nego se ie spavati, noge ne brisati, ved brzo ledi i obro se pokriti. Usaljeno srce
Protiv usaljenog srca najbolji je lijek limun. Svako jutro i navečer pojee se po jean čitavi limun i to liječenje traje 40 ana. Dobro je za potpuno izlječenje te teške i smrtonosne bolesti a se liječenje ponovi još 40 ana, čim se opazi a bolest jenjava. Uz to se rži stroga dijeta i jedu se samo lagana jela.
Lupanje srca Kada se dobije lupanje srca, treba bolesniku omah pružiti čašu zašederene voe s poosta procijeđenog limunova soka, a na srce staviti šesterostruko složen hlaan oblog. 3 -4 tjedna
treba nevno piti, uvijek samo po gutljaj, čaja o ovih trava: po 3 g petoprste steže (Potentilla anserina L), visoke bibernele (Pimpinella magnet L), macine trave pitome (Melissa
officinalis L) i korijen iđirota (Acorus Calamus L), to se potopi u 3/10 litre voe preko nodi i u istoj vodi 5 min. kuha. Tjedno treba uzeti toplu banju za noge u odvaru od trina, 10-15 min. Odmah nakon ove jako tople banje treba uzeti hladnu banju do polovine listova od 1 min., s pokretom nogu kao da se gazi po vodi.
Lupanje srca zaustavlja se i pijenjem čaja o volujka, zvanog i volovski jezik ili pačje gnijezo (Anchussa officinalis L). 4 g lišda i cvijeta o volujka prelije se 1/4, litra kipude voe i kuha s 1 žlicom mea 5 min. Dalje zaustavlja lupanje srca i krijepi živce te jača krv kaa se 4 -6 tjedana dnevno pije uvijek samo po gutljaj čaja o 3 g macine trave pi tome, i 3 g niske metvice koja uz vodu raste (Mentha aquatica L). Te trave se u 1/4 litre zravog crnog vina preko nodi potope, a ujutro sa žlicom mea kuhaju 5 min. Svaki an treba svježe kuhati. Tko trpi o hlapati srca (jako lupanje srca), neka načini ovaj lijek od rutice i neka ga pije 40 ana svako jutro i to natašte. U šalicu se nalije 10 ag vrcanog mea i 10 listida rute sitno isjeckanih i s meom izmiješanih. To se natašte pojee. Tko ima lupanje srca i koga boli srce, neka kuha u vinu korijenj e o božura, pa neka pije prije izlaza sunca.
Zapali guščje pero i nakai se svaki an tim imom. Dim treba uvlačiti kroz nos i usta. To treba reovito činiti nekoliko ana. Dobro je srestvo i sljeede: istudi lipova ugljena pa uzimaj u čaši voe po 1 žlicu tri puta dnevno. To treba uzimati dulje vremena.
Iskušano i izvrsno srestvo jest jezgra iz koštica o breskve. Svako jutro treba sažvakati i progutati po 5 sjemenki. To treba uzimati 6 tjedana.
Kada srce drhti ili trepti Uzima se 4-6 tjeana čaj o 6 g korijena iđirota i 3 g pelina s 3/10 litre voe. Preko nodi se potopi, ujutro kuha 5 min. s 1 žlicom mea. Uzima se preko ana svako 1/2 -1 sat po gutljaj.
Sprema se svaki an svježi čaj, a preko želuca i trbuha o polovine beara stavlja se hlaan oblog o 1/2 litre vinskog octa i pola voe i previja se suhim i toplim. U slučaju nemodi stavlja se oblog preko dana i ostavi na bolesniku 1 -1 i pol sat. Inače se stavlja uvečer prije lijeganja u krevet i ostavi tako dugo dok se bolesnik ne probudi, pa se onda oblog skine.
Za jačanje srca Uzme se 30 g osušenih korica o naranče, 50 g korijena poljske steže (Potentilla Tormentilla Sibth.), 50 g žutog karanfilida (zečja stopa, carevo oko, Geum urbanum), 60 g iđirota (Acorus Calamus L), 12 g ooljena (špaik Valeriana officinalisL), 60 g korijena i cvijeta o moravke (brđanke, veprovac, Arnica montana L), lišda o petoprste steže (Potentilla anserina L) i niske metvice (Mentha aquatica) po 60 g. Korijenje se isitni ili u prah istuče pa stavi s travama u staklo poširokog grla, prelije s 1.5 litre prepečenee rakije, najbolje grozovače i ostavi na suncu ili toplome mjestu 4-6 tjedana. Ove rakije uzme se tri puta dnevno po 20-25 kapi. Uzima se 3-4 tjedna, prestaje 3-4 tjedna, pa se opet uzima. Kasnije izostavljati u duljim
razmacima vremena. Uz to blaga uporaba voe, uboko isanje, umjerena tjelovježba i zračne banje polučuju vrlo obar uspjeh. 20-30 kapi ove rakij e u maloj šalici čaja o kamilice obro je avati teško bolesnima o
tifusa ili upale pluda kaa srce zaustavlja ra.
Srdobolja, grža ili crveni proljev (dysenteria) Teška je zarazna upala ebelog, a osobito zanjeg crijeva. Hara epiemijom, osobito čes to u ljeto. Pojavljuje se najprije poremedenom probavom, slabim tekom, velikom žeđi, lakšim bolovima u prsnom košu, želucu i trbuhu sa slabijim proljevom. Kasnije nastupe žestoki bolovi u želucu i trbuhu, uz glavobolju, misaona snaga popušta, bolesnik jako i brzo propada, temperatura je povišena, više puta nastupi i povradanje s čestim proljevom. Stolice su rijetke, sivo sluzave i s krvlju pomiješane. Uzrok toj bolesti je zarazna bakterija koja se prenosi nečistom voom, hranom i neopranim vodem.
Kod ove bolesti treba svako 1/2 sata uzeti po gutljaj čaja o 15 g korijena o kravojca,
korijena poljske steže i mlaog hrastova lišda, 10 g kantarije i 5 g pelina na 1 litru zravog crnog vina, 1/2 ukuhati, a 1/2 ostati. Ili korijenje potopiti u 1/2 litre vina, a trave napose u 1/2 litre vina i potopljeno ržati 12 -16 sati. Nakon toga korijenje kuhati 20 min., a trave 5
min. Ostaviti poklopljeno još 10 min., ona procijeiti i promiješati. Osim toga, treba uzeti tri puta nevno po 1 žlicu čistog maslinovog ulja i tri puta po 1 malu žlicu tinkture o osušenih boba borovnice (Vaccinium Myrtillus L) u 1/8 litre obro prokuhane voe. Na želuac, trbuh, listove i stopala treba stavljati vrude obloge o vinskog octa ili s odvarom od trina. Suhim i toplim treba previti a zrak ne može opirati. Obloge svako pola sata do 3/4 sata mijenjati. Svaku nogu napose umotati, a na stopala ispod koljena
staviti vrudom voom napunjene i čvrsto začepljene boce. Dnevno treba tijelo za nekoliko sekundi oprati s pola hladne vode i pola vinskog octa. Dok je temperatura povišena, ovakvo pranje treba 3-4 puta ponoviti.
Mora se ržati stroga ijeta, bolesnik ne smije ništa jesti, osim nevno va puta malo juhe o prekrupe, o zobi ili malo na mlijeku kuhanog riže ili griza. Može i stolica čovjeka omršaviti a bue kao slamka. Osobito kaa učesta pa sve sa zahoa na zaho. Kuhati treba suhe oskoruše (Sorbus omestica) u bijelom vinu, te oskoruše jesti, a ono vino mlako piti. O toga najbolje stolica nestane. Oskoruše je vrlo obro jesti t ko ima srdobolju. Neka ih jede dokle god srdobolja ne nestane, a to traje najdulje tjedan dana.
Tko boluje o srobolje, neka uzme zelenih oskoruša (Sorbus omestica), skuha u octu i procijei, pa o toga neka načini juhu s jajetom i tu juhu neka marljiv o pije. O zgnječenih bobica apte (Sambucus Ebulus L) peče se rakija protiv srobolje. U prašak istucano sjeme o bokvice (Plantago major L) pije se s bijelim vinom i to je vrlo dobar lijek protiv srdobolje.
U prašak istucan korijen o božura (Paeonia officinalis R.) s voom liječi srobolju. Korijen o broda (Rubia tinctorum L) upotrebljava se protiv srobolje ako se pije kao čaj. Osušeni se sok o rijenkovog ploa (Cornus L) kuha se u voi pa se pije k ao lijek protiv srdobolje i proljeva.
Čaj o hrastovog ploa (žirovog praška) (Quercus Ilex L) liječi srobolju i zaustavlja krv iz maternice.
Zatvorena stolica
Po tim imenom označuje se ljusko stanje ako se ni jenom tijekom ana nema stolice. Potraje li takvo stanje ulje vremena, olazi se o vrlo teških i neizlječivih bolesti. Zastarjele i
izgorjele naslage izmeta u debelom crijevu stvaraju plinove koji ulaze i u krv te prouzrokuju
glavobolju i bol očiju. Ti plinovi žegu i pale te stvaraju žestoke bolove u prsima, želucu i trbuhu, opiru i u pluda te se iz pluda izlučuju kroz smrljiv i neugoan vonj iz usta. Ovu bolest, osobito ako čovjek ved ulje vremena o nje pati, treba energično liječiti, jer je uredna stolica glavna osovina zdravlja. Svakog jutra treba oprati brzo tijelo octenom o ctenom vodom, tjedno uzimati 2-3 hlane polubanje uz pranje leđa o 10 sek. postupno o 1.5 min. Barem jednom tjedno treba polijevati polijevati gornje i jednom donje donje tijelo hladnom vodom, vodom, zatim tjedno 23 puta masirati trbuh i žel udac kamforovim uljem i 2-3 puta uzimati jako toplu banju za noge
o koljena o 20 min. u ovaru o trina ili slame o zobi i čim se izvae noge iz tople voe, staviti ih o članka u hlanu vou 1 min. i činiti pokrete kao a se gazi voa. Ko osobito uzimati klizmu s uljem, uljem, i to prvi an o 1/4 litre ulja, rugi rugi okor jelih slučajeva treba 9 ana uzimati an o 1/2 litre ulja, tredi an o 3/4 litre ulja, četvrti an o 1/2 litre, peti an o 1/4 litre, šesti an o 1/2 litre, semi an 3/4 litre, osmi an o 1/2 li tre i deveti od 1/4 litre ulja. 14 ana o tri tjena svako jutro natašte treba uzeti čašu obro tople voe s jenom malom žlicom soli prokuhane, a preko ana svakog sata po 1 žlicu čaja o bijelog sljeza, 50 g na 1 litru voe, koji se 12 sati rži potopljeno, 5 min. kuha i 10 min. pari. Uvečer prije lijeganja u krevet treba popiti šalicu čaja o: 2 žlice praška o aloja (Aloe vulgaris. Lam.), 2 žlice samljevenog sjemena žutilovke svinjuše (Trigonella (Trigonella Foenum graecum L) i 4 žlice samljevenog sjemena od komorača (Foeniculum officinale All.) i to se obro zajeno promiješa. Za 1 šalicu čaja uzme se 1 mala, ravno napunjena žlica tog praška i 1 velika žlica izgnječenih svježih zravih i probranih boba o smreke (Juniperus communis). communis). Ta se smjesa vrudom voom prelije, prioa žlica mea, kuha 10 min. i još 1 min. ostavi pariti. Slabi ljui neka uzimaju polovinu te mjere, i to svaki rugi an. Svaku večer neka stave na trbuh i želuac hlaan oblog, eventualno s malo vinskog v inskog octa te previju suhim i toplim. Za vrijeme liječenja treba ržati i uzimati strogu ijetu: mlijeko, kuhanu pšenicu, ječam,
zelen i kuhano vode. Mesa nikakvog. Ved nakon 14 ana ovakvog liječenja nastupa svakonevna normalna stolica. Ima li se nakon toga liječenja osjedaj a je stolica neostatn a, onda treba 2-3 tjena pojesti nevno natašte po 10 komaa zravih suhih šljiva ili smokava. Šljive ili smokve moraju se u mlakoj voi obro oprati, a ona ih ostaviti 12 -16 sati potopljene u hlanoj voi i pokriti a se ne napraše. I vou treba popiti u kojoj je vode potopljeno. Treba se što više kretati po svježem zraku i suncu i uboko isati, osobito izjutra. Ljui koji mnogo sjee neka pokraj toga još i gimnasticiraju. Za hranu je najbolja pšenica, p šenica, ječam, riža, grahamov grahamov kruh, kiseli kiseli kupus, osobito pr ijesni s kuminom i uljem; isto i rotkva i crveni luk, kiselo obrano mlijeko i svježi sir, zelen, mlae koprive u zeljanici, juhi ili kao špinat. Ta jela čiste krv i čine čovjeka laganim i okretnim. Teškim jelima treba postupno pristupati, isprva samo bijelo meso jesti, i to kuhano.
Svrab
Svrab olazi o velike nečistode, vrlo je zarazna bolest pa ved i sam oir ruke zaražava zrava čovjeka. Ko svraba upali se koža i izaspe se gnojnim ili voenastim mjehuridima ili bubuljicama. Taj osip užasno svrbi i ž ivce uznemiruje, uzrokuje nesanicu i nejelost.
Kod ove bolesti treba tijelo dnevno 3-4 puta namazati ter- pentinovim uljem pomiješanim s
čistim prosijanim rvenim pepelom. Osim toga, treba svaku večer toplo se banjati u velikoj kai u ovaru brezova lišda. Uzme se četiri o pet kilograma lišda, prelije voom i obro poklopljeno kuha 2 1/2 do 3 sata, nakon toga procijedi se i izlije u vodu za banjanje. Svaki put iza banje treba se čisto presvudi i u čist krevet ledi. Rublje i robu treba obro u lukšiji isk uhati
a se unište bakterije. Osim toga, treba nevno nevno popiti čaj o 15 g koprive, 15 g kaulje, 6 g kantarije i 4 g pelina na 3/4 litre voe s 3 žlice mea, 20 min. kuhati. Svaki an neka se kuha svježi čaj. Za 3 -4 ana svrab prolazi. Čaj treba piti i alj e 3-4 tjedna. Dobar je i ovaj lijek: uzme se na jenake ijelove maslinova ulja, soka o naranče, soli, sumpora, šedera i tucanog tamjana. Ova se smjesa ugrije i time se tijelo namaže, 2 -3 puta nevno oozgo na olje. Uvečer se okupa u ovaru brezovog lišda. Gornji čaj treba i ko ovog liječenja piti. Uzme se 10 ag žila o pasje lijeske (Corylus colurna), 10 ag mlaih vrhova o lijeske, 1/4 kg lješnjaka. Korijenje se sitno izreže, a lješnjaci istuku s ljuskom i jezgrom zajeno. Zatim se uzmu 4 litre m lijeka o ozimašne krave, tj. krave koja se prošle goine otelila, a ove goine jalova ostala. Mlijeko, Mlijeko, lješnjaci, žile žile i grančice stave stave se u nov zemljan zemljan lonac, poklope busom i kuhaju sasvim poistiha 2 sata. Ovim mlijekom neka se 5-6 puta dnevno 3-4 dana n amažu svrabljivci, a nakon toga okupaju u slatkoj cijei (lukšiji) o rvenog pepela. Čisto se treba presvudi i haljine obro iskuhati. Kilogram lišda o jorgovana smiješa se u 1/2 litre vina i 1/2 litre octa, oa se 5 g bijelog i žutog sičana. To se sve skuha obro i time se mažu šugava mjesta jeanput nevno. Dobro je također sljeede srestvo: tijelo se obro napari na vreloj voi, v oi, natare se alkoholom o ružmarina i nakon 1/2 1 /2 sata premaže meom. To se čini uvečer. Ujutro se treba okupati. Za nekoliko dana prolazi svrab i svake druge krastice.
jinim uljem također također je srestvo srestvo koje pomaže. pomaže. Mazanje konopl jinim Prokušano je srestvo i ovo: uzme se 1 kg graha na 3 litre voe, ka se obro raskuha, procijei se ta gusta voa i operu njome zaraženi ijelovi tijela. To se čini nekoliko puta. Siguran lijek od svraba jest i ovaj: skuha se u vodi nekoliko listova duhana, procijedi se i time
se namažu bolna mjesta. Ostatak lijeka i lišde treba omah iznijeti van jer uara u glavu. Kraj ovog lijeka mora se nešto uzeti i za otvor. Svrab se može samo ona stalno izliječiti a ko se presvuku nove haljine ili rublje ili treba staro obro u lukšiji isprati.
Šećerna bolest Pologa toj bolesti vedinom je neuroza, a olazi ko starijih ljui zbog izlučivanja šedera s mokradom. Ova bolest nastupa velikom malaksalošdu i postupnim mršavljenjem. Najviše joj poliježu ugojeni, lijeni ljui, koji se malo ili nikako ne kredu, i ljui koji su uživali mnogo
slatkiša, slatkog voda i piva. Napaa i na osobe omršavljene, a uzrok mogu biti i velike brige i uševna preopteredenost. preopteredenost. Nastupi li upana suhoda u ustima, prekomjerna žeđ, neponosiv svrbež tijela uz malaksalost i često mokradno izlučivanje (5 -10 litara), mora se ati mokrada na ogled.
Ko ove bolesti treba popiti tri puta nevno po 1 šalicu čaja o po 4 g korijena poljske kiselice zatubastog lista (Radix lapathi acuti), kantarije, kadulje, pelina, korijena bibernele i
lišda o borovnice (Vaccinium Myrtillus L), u pola litre voe 12 sati se rži potopljeno i 10 minuta kuha.
Protiv žeđi treba svako 1/2 -1 sat uzeti po žlicu čaja o 20 g isitnjenog korijena od poljske steže, 12 sati potopljenog u 1/4 litre vina i četvrt litre voe 1 sat i 15 minuta kuhanog. Osim steže, treba uzimati i vou u kojoj se je celer kuhao. Jesti kuhanu pšenicu, ječam, prekrupu o zobi, češde ribu, jaja sa slaninom, zelen, grahamov kruh i mjesto mesa nevno četvrt o pola kilograma (s ljuskama vagnuto) oraha i lješnjaka. O voda o jena litra svježih boba o malina ili višanja. U jesen po 2 -3 mala tanjurida boba o bazge. Bobe uzimati eventualno s jenom čašom jabukovače ili rugog vina. Grožđe ne jesti. U zimi može se uzeti o četvrt četvrt litre bilo kojeg kojeg soka o ovog voda voda bez ukuhanog ukuhanog šedera. I čaj o koštica iz ploa ivlje ruže, pržen i tucan, 3 ag na 1 litru voe, 2 i pol o 3 sata kuhati do na pola litre uk uhati i nevno popiti, liječi šedernu bolest. Pije li se inače sa žlicom mea i sokom 1 limuna sprječava se a ova bolest ne zavlaa organizmom. Uz pijenje p ijenje tih čajeva treba nevno nekoliko sekuni tijelo s pola octa i pola voe oprati i svaku večer prije lijeganja u krevet 1- 3 minute po hlanoj voi gaziti u velikoj kai, voa neka oseže o koljena. Tjedno dva puta do 5- 6 sekuni polijevati koljena, bera i leđa i va puta grui, ruke, trbuh i leđa, a jeanput čitavo tijelo, počevši o jene pete a ko ruge ru ge ovršiti. Tri puta tjeno treba uzeti polubanju s pranjem leđa 8 -10 sekundi i dva puta umotati tijelo u hladnu plahtu umočenu u ovar o trina za 1 -1 % sat. Suhim i toplim dobro previti. 52 ana svaku večer staviti u čistu posuu po 15 ag metvice sirove (svježe) ili 5 ag suhe, 1 ag kantariona, 1 ag vrhova o trešnjinog rveta, 1 ag sljeza i 1 ag laka o kukuruznog klipa. Sve to u vije litre voe ukuhati o polovice, skinuti s vatre, ohlaiti i procijeiti u čisto staklo, obro začepiti i otpočeti piti u malim šalicama o kave na tašte ujutro i svaki sat alje po jenu malu šalicu, ok ima tog uvarka. Svaku večer opet o tih skuhanih trava napraviti šupalj vijenac na sreini kao kolač i staviti ga oko pupka, svezati krpom i tako ostaviti ostati oko pupka puna 24 sata.
Ako ne prođe za 52 ana, ponoviti još jenom na tako ugo vrijeme. Dobro je uz to uzimati male količine sumpora. Protiv šederne bolesti obro je piti rasol o kupusa 2 -3 čaše nevno. Protiv šederne bolesti najbolje je kuhati čaj o brae s poluzrelih kukuruznih klipova. Braa se osuši, protrlja u prah i o nje se kuha čaj. Pije se uvijek bez šedera, ohlađen, namjesto vode.
Šederna bolest liječi se brzo i sigurno uzimanjem čaja o ma huna suhog graha, 50 grama suhih komuški ili 5 ag zelenih ožiljaka kuha se obro poklopljeno s tri četvrt litre voe, 3 -4 sata ok polovina ukuha. Ovog čaja pije se 3 tjena svakog sata po žlica. Nakon 3 tjena po 30 grama komuški na tri četvrt litre voe, a nakon toga za sljeeda 3 tjena po 10 grama.
Šuljevi (hemoroidi) Šuljevi se ne smiju olako uzeti, zapuste li se, mogu biti uzročnici vrlo teških bolesti. Znaci ove bolesti su: nejelost, napuhavanje, bolovi u križima, česta navala krvi u glavu, svrbež i bol u čmaru, a oko čmara se često izaspu bubuljice razne veličine. Razlog je grušanje krvi zbog loše probave i naslage sagorjelog izmeta u crijevima. Ko trunih žena olazi kaa se premalo kredu i mnogo sjee. Ako se iz šuljeva češde i krv izlije, a a ne nastupi kakva upala, nisu još pogibeljni, ali liječiti ih treba za vremena. U ovu svrhu treba nevno 3 -4 puta isprati čmar s četvrt litre hlane voe. Osim toga, treba svaku večer staviti preko čitavih leđa, između pazuha provudi i na trbuh zavrnuti, hlaan oblog. U tu svrhu složi se plahta osmerostruko i umoči u hlanu vou ili ovar hrastove kore, suhim i toplim treba se previti. Ako upala postoji, mijenja se ovakav oblog svako pola o tri četvrt sata. Ko upale, osim obloga, na čmar priviti obro toplu pečenu glavicu crvenog luka, pomiješanog sa svinjskom mašdu ili hlaan oblog o mlaog kravljeg sira ili s octom i voom razmudene ilovače. Za čaj treba dnevno piti 2-3 šalice ohlađenog čaja, uvijek samo po gutljaj. Za čaj se uzme po 4 grama korijena o kravojca, apte i preslice, na četvrt litre voe. Svakih 8 ana neka se mijenja čaj i uzima po 4 grama solomonovog pečata i koprive i 2 grama pelina na četvrt litre voe, naalje korijena poljske steže, smreke i lišda o bazge. (Dalje čajeve vii ojel bilja). Da se čovjek izliječi, mora paziti na stolicu a je lagana, eventualno se klizmom pomagati. Strogu ijetu treba ržati, jesti mliječna jela, kuhanu tjesteninu, kuhanu pšenicu i prekrupu, grahamov kruh, mnogo voda i kuhanih suhih šljiva. Alkohol i uhan po mogudnosti obaciti. Naberi va kilograma vrbovih grančica s vrhovima i pupoljcima. To se kuha u 10 litara voe, polako, 24 sata. Pije se šest tjeana po jenu malu šalicu tri puta nevno. Time se obično izliječe šuljevi iz osnove jer se čiste tim pidem sve nečiste materije iz tijela. Dobar je i sljeedi lijek: skuha se čaj o cvijeta trave kunice (hajučke trave). Piju se tri čaše dnevno pred jelo. Uzima se 30-40 dana.
Isproban je i ovaj lijek: trave strator (crveni štir) i brod kuhaju se u zatvorenoj posudi. Od stratora se uzima cvijet, a o broda cijela stabljika s korijenom i cvijetom. Pije se po jena čaša izjutra natašte. Čaj o pirike puzave (Agropyrum repens. Beany.) čisti krv, umiruje živce, jeluje povoljno na ovajanje loših sokova iz tijela kroz mokradu i rabi se stoga s vrlo obrim uspjehom ko šuljeva, 50 grama na četvrt litre voe ili vina 20 -25 minuta kuhati.
Štucavica kod odraslih Kaa štucavica napane i nede popustiti, treba uzeti na vrhu noža praška o aniža (Pimpinella Anisum L) i čašu obro hlane voe popiti, ali vou žlicom uzimati. Isto je obro uši pamukom začepiti, na jezik staviti soli na vrhu noža, a ruke uvis ržati ok se lagano ne rastopi i proguta.
U osobito teškim slučajevima treba uši pamukom začepiti, u usta staviti octom obro natopljen lokum šedera, ruke uvis ržati, a šeder gristi i progutati.
Štucavica kod male djece Štucavica je grč u ošitu, a nastaje ko male jece kaa se nahlae ili kaa naglo sišu. Stoga treba paziti a kaa jeca sišu, a ih se po nekoliko puta prekia. A kaa obiju štucavicu, treba im ati nekolike žlice tople, obro zašederene voe, ili im se na jezik stavi malo sitnog šedera i ae malo toplog čaja o kamilice.
T-Ž
Tifus, pošalina ili pjegavac Trbušna pošalina nastupa s potpunim pomanjkanjem apetita, umorom, velikom glavoboljom, vrtoglavicom i groznicom. Bolesnik postaje apatičan spram svega, često ga hvata rijem, a u snu i u vatri bulazni. Stolice ili nema ili mu je izmetina svijetložuta i sa svim rijetka. Uzrok toj bolesti vedinom je loša, pokvarena voa, a obiva se i zarazom. Kod velike temperature treba bolesnika svakog sata oprati s pola hladne vode i pola octa, ili mu svaka va sata ati hlanu polubanju s pranjem leđa, koja ne smije u lje trajati od 5
sekuni, a zatim ga brzo u krevet staviti i pokriti. To se ima činiti ok znoj nastupi. Ako bolesnik nema temperature, ona ga treba za bolje izlučivanje loših sokova iz tijela 10 ana po jenom nevno umotati u vrudu plahtu, umočenu u ov ar od trina i jako toplom ga previti a zrak o tijela ne može oprijeti, a oblog ostaviti 1 i pol o 2 sata. Kaa se oblog skine, tijelo treba brzo octenom vodom oprati.
Uvečer mu se na ovaru o trina napari glava i noge, zatim mu se glava brzo obriše i umota, a nogama neka bolesnik 1 minutu po hladnoj vodi gazi. Nakon 10 dana nastaviti s oblozima i
parenjem po 3 puta tjeno. Za čaj mu kuhati i svakog sata po jenu žlicu pružiti: 30 g istucanih smreko- vih boba, 6 grama samljevenog sjemena o grahotuše i po 5 g gospina cvijeta, kunice i kadulje, s dvije desetine litre octa od trpkovine (ili jabukovog) i tri desetine
litre voe. (Bolje jeluje ako se trave rže potopljene 12 sati s octom i voom, a zatim kuhaju 5 minuta). Ako nema pri ruci nijednog od navedenog octa, neka se uzme pola vina i pola vode. Osim čaja, bolesniku treba ati nevno 3 -4 žlice maslinova ulja, a usta i grlo nevno po 5 -6
puta ispirati ovarom o kaulje. Prva va o tri ana ne smije se bolesniku ati ništa jesti, a kasnije pomalo juhe o ječmene prekrupe ili o prženog raženog kruha, zelen s uljem, kiselo obrano mlijeko, mlai sir, i kuhano vode. Izmetinu treba raskužiti i ostraniti, nipošto u zaho sipati. (To se mora činiti ko svih priljepčivih bolesti). Pjegavac je poznata o pasna epiemija, koja se širi najviše u ratno oba, zbog nečistode i
glai, a prenosi je bijela uš. Bolest se javlja s velikom temperaturom, osim toga, bolesnika hvata jeza, strahovanje i malaksalost, a zbog velike temperature često gubi svijest. Lice mu j e crveno i napuhano, usta i oči otvorene, a zaah iz usta smrljiv i neugoan. Bolesnik ima veliku glavobolju i rhtanje uova, a tredeg ili četvrtog ana izbiju po tijelu crvene pjege. Bolesnika treba dnevno 2-3 puta octenom vodom oprati i na srce mu staviti oblog s pola
octa i pola voe, a kaa se ugrije, promijeniti. Glavu, poušnice, čelo i vrat treba češde octom istrti. (Najbolje je ocat od trpkovine ili jabukov). Osim toga, treba ga tjedno 2-3 puta umotati
u hlanu plahtu umočenu u ovar o trina ili omorikinih vrhova i češera (vii omorika). Prozor neka je u bolesnikovoj sobi uvijek otvoren (osim za vrijeme pranja) da do bolesnika opire svjež zrak. Usta i grlo, a osobito jezik treba mu nevno 6 -8 puta isprati odvarom od kadulje (1 dag na litru vode ). A za pide kuhati mu i avati svakog sata po jenu žlicu čaja o: 30 g istucanih boba smrekovih, 50 g sitno isjeckane puzave pirike (Agropyrum repens) i po 6 g lišda o kravojca, koprive, matičnjaka (Melissa officinalis L) i cvijeta o maline, s vije žl ice
mea. Ove se trave rže potopljene o 12 -16 sati u četvrt litre octa o trpkovine i pola litre voe, a zatim 15 minuta kuhaju. Na svakih četvrt litre ovog čaja stavi se 60 -80 kapi tinkture o moravke (vii moravka). Osim ovog čaja, treba nevno avati 2-3 žlice ulja i 2 -3 puta po 2-3 žlice čaja o 10 grama gaveza kuhanog 15 minuta s četvrt litre vina. Hranu treba avati istu kao i kod tifusa. Kada ima bolesnik veliku temperaturu, mora se na njega osobito dobro paziti.
Paratifus Paratifus nastupa s b olovima čitavog tijela, nesanicom i velikom temperaturom koja traje 5 7 ana, zatim nestaje, pa se opet vrada za 6 -8 ana. Dolazi najčešde nakon epiemije tifusa,
izenterije ili kolere, a često i s pjegavcem zajeno. Prema ovim bolesnicima postupa se isto tako kao i prema oboljelima od pjegavca. Osobe koje njeguju od tifusa oboljele neka dnevno dva puta operu tijelo octenom vodom, a grlo i usta dnevno neka 5- 6 puta izgrgljaju ovarom o kaulje pomiješanim s malo octa o trpkovina. I dnevno neka popiju po 2- 3 čašice rakije o pelina i pojeu obro prožvakano 10 -
15 svježih smrekovih boba.
Trbobolja Kod ove bolesti organizam jako oslabi, stoga se ne smije olako uzeti. Pogotovo ne u
mlaenačkim goinama, gje je organizam još u razvitku. Trbobolja olazi ili zbog nahlae ili kada se u crijevima nakupe ostaci jela koji vremenom ukisnu, stvaraju plinove i gone na
izlučivanje. Ovakav proljev ne smije se nika zaržavati. Naprotiv, ko svakog prolijeva treba uzeti najprije nešto za čišdenje a se iz crijeva i želuca što prije ostrane sve zle sastojine. Tek nakon toga uzima se kakvo sredstvo za zatvor. Da se bolovi ublaže, treba na trbuh i želuac stavljati jako tople obloge, od pola vinskog octa i pola vode ili obloge od trina. Obloge treba mijenjati svakog sata, kasnije svaka dva sata.
Da se želuac obro ugrije i a se ojača bolesnik, treba mu avati svakog sata po jenu žlicu ovog čaja: po 10 grama korijena o kravojca i korijena poljske steže, kuha se pola sata sasvim poistiha s četvrt litre vina i četvrt litre voe i kipude prelije na 1 ag samljevenog kumina, 6 g lišda o kaulje i 3 g pelina. To sve još jenom proključa i ostavi se 10 -15 minuta da se pari. Slabi ljudi neka uzmu preko dana 3- 4 čaše obrog crnog vina, ili vina pomiješanog sa sirupom o trpkovine ili ribiza (na jenu čašu jenu žlicu sirupa). U ovo vino treba umakati i jesti prženi crni kruh o ječmenog ili raženog brašna, izrezan na tanke kriške. Tijelo treba nevno octenom voom brzo oprati i uvečer 3 -4 sekunde po hladnoj vodi gaziti, a za hranu uzimati prekrupu od zobi kuhanu u vinu s cimetom. Dulje vremena nakon bolovanja treba nositi povez o flanela. Jesti više mliječna jela, bijelo meso i kuhano vode.
Matočina (Melissa officinalis L) se rabi kao lijek za trbušne bolesti, kaa živci u trbuhu oslabe, osobito ko jece. Čaj o matočine ojača trbušne živce i bol popušta. Da se č aj od matočine prirei, uzme se 10 grama matočine biljke i ukuha na pola o tri četvrtine litre voe. Za obloge se uzima počevši o 8 -10 grama o 20 grama. Ako se načini o te biljke izvadak, onda se uzima dnevno 3- 4 puta, svaki put po jena kavena žlica. Djeci je dovoljno dati polovinu toga.
Čaj priređen o korijena apte (Sambucus Ebulus L) vrlo je obar lijek za razne trbušne bolesti jer ujeno s mokradom ostranjuje sve školjive sokove. Lijek priređen o borovnice (ploa vrisinje, Vaccinium Myrtillus L) uspješno se upotrebljava ko svih trbušnih bolesti. Lijek o ploa borovnice ili vrisinje priređuje se na ovaj način: Dvije ili tri pune šake tih bobica usipaju se u staklenku, u koju se nalije obre grožđenke ili finog alkohola. Što ulje takav lijek stoji obro začepljen, tim je bolji i tim sigurnije jeluje. Žestok proljev, ko kojeg se često i krv pojavljuje, možemo bolesniku obustaviti ako mu aemo 1,25 ecilitra tople voe pomiješane s jenom žlicom toga mlijeka. Ko manjeg proljeva dovoljno je ako bolesnik pojee samo nekoliko prosušenih bobica.
Kada djecu trbuščić boli Napravi se kajgana o kukuruznog brašna te se kajgana namaže na krpicu, pospe s malo tucanog papra i jetetu onako mlaka na trbuščid privije. U ljeto, kaa ima svježeg pelina, uzme se pelinova lišda i njime se trbuščid obavije. Otekline na trbuhu Kome otekne trbuh, neka iskopa korijena od crvenog gaveza (Symphytum officinale L) i malog gaveza (Cynoglossum officinale L), od omana (Inula Helenium L), od perunike (Iris germanica L) i o milouha (Ligusticum Livisticum L) i iskriža pa kuha u voi, taa obro
istuče i s time smiješa jaje s korom a bue čvrsto kao melem, to namaže po lanenoj krpi i privija na trbuh pomazujudi nekuhanim maslacem. Iskuhano laneno (Linum usitatis simum L) sjeme služi kao oblog na otekline na trbuhu i na
vanjske upale, ublažuje i hlai bol.
Upala potrbušnice U trbušnoj šupljini vedina probavnih organa obavita je, kao i stijenke te šupljine, sluzavom opnom koju zovemo potrbušnicom. Upala potrbušnice olazi rijetko o nahlae. Vedinom o ozljea: zbog prignječenosti, širenjem unutrašnjih čireva, upalom unutrašn jih organa kao: jetra, slezene, ženskih spolnih organa, nakupljenim naslagama izmeta ili zapletajem crijeva, a može odi i zbog operacije. Upala potrbušnice ko žena u porođaju olazi o ozljea sluznice maternice, zbog čega opiru bakterije u upalno tkivo . Ova je bolest povezana s velikom temperaturom i jakim bolovima koji peku, režu i bou. Dotakne li se samo bolno mjesto, bol
je tim žešda. Bolesnik pati o povradanja i čestog mokrenja. Disanje je zbog potisnutog ošita otežano, stolica je zatvorena i trbuh natečen. Liječi se stavljanjem hlanih obloga na želuac i trbuh. Za obloge se uzme pola vinskog octa i pola voe, ili s octenom voom razmudena ilovača ili mlai kravlji sir razmuden sa sirutkom (oblog od sira izvanredno dobro djeluje). Oblozi se mijenjaju svakih 10- 15 minuta, čim se ugriju. Ako bolesnik ne ponosi hlane obloge na želucu i trbuhu, treba mu oblog skinuti i staviti uzuž čitavih leđa, o vrata o beara. Ako je bolesnik uznemiren pa mu i ovaj oblog ne čini obro, ne smije ga se patiti, ved mu preko trbuha i želuca staviti topao oblog o kamilice ili trina. Ti de ga oblozi sigurno umiriti. Svaki oblog suhim i toplim previti a zrak o tijela ne može oprijeti. Za pobijanje temperature 4-5 puta tijelo makar i jelomično prati octenom v odom jer bolesnik mora mirno ležati a ne bi nastupio zapletaj crijeva. Protiv upale aje se svakog sata jena mala žlica baemova ulja. Za jelo ništa, osim malo sluzave juhe o zobi ili ječma. Za ublažavanje žeđi aje se jena žlica sirupa o meruzalke (ribiza, Ribes rubrum) na čašu voe ili sirupa o žutike trpke (Berberis vulgaris). Kaa je temperatura prestala, nevno bolesniku treba čitavo tijelo octenom voom oprati, va puta tjeno umotati tijelo u vrudu plahtu umočenu u ovar o tri - na ili slame od zobi i suhom i toplom obro previti te tri puta tjeno avati mu hlane polubanje s pranjem leđa O 10 sekuni. Hrana: mliječna jela i kuhano vode i nevno čaša zravog vina. Preko ana po va puta treba uzeti po manju šalicu čaja, ako se 10 grama kaul je i 5 grama pelina prelije s četvrt litre kipude voe i 1 žlicom mea 5 minuta se kuha. Bolesnik neka ostane u krevetu o potpunog ozravljenja a ne ođe o teških posljeica. Tuberkuloza
Naspi u jean lonac vije pregršti svježih pšeničnih mekinja. O dozgo nalij 4 do 5 litara tople voe i obro promiješaj. Iza toga obro poklopi lonac poklopcem i čistom krpom te ga stavi na umjereno toplo mjesto, može biti i blizu vatre. Tako treba ostati 24 sata, a iza toga ocijei vodu svu do mekinja i prospi. Na oci jeđene mekinje stavi još šaku svježih mekinja, prelij s 3 -4 litre tople vode i opet ostavi 24 sata da ostane kao i prije. Nakon toga ocijedi tu kiselicu u staklo i pij svakom zgodom umjesto vode. Iste mekinje mogu se upotrebljavati sedam dana, samo treba svaki dan kada se kiselica
olije oati šaku svježih. Nakon seam ana treba mekinje baciti i početi opet iznova. Taj lijek treba upotrebljavati tri mjeseca, a ako je mogude i ulje, usprkos tome i što se bolesnik ved osjeda zrav. Nije na odmet i ovaj lijek koji je mnogima koristio. Naribaj osta hrena te prelij crnim čistim vinom i dobro zatvori u jednu jaku bocu. Grlo boce o kreni spram dolje i zakopaj dosta duboko u zemlju ili pijesak i tako neka stoji dva tjedna. Od toga lijeka uzimaj tri puta dne vno
po jenu malu šalicu, i to ujutro natašte, prije ručka i prije večere.
Dobar je i sljeedi lijek: čistu svinjsku mast treba uskuhati u obrom mlijeku i nevno jesti po nekoliko žlica s kruhom prekrupice (grahamov kruh). (Vii bolesti pluda). Trakavica
Trakavica ima različitih, a vrlo su različiti i bolovi koje trakavica prouzrokuje. Mnogi je ljui imaju goinama i mjesecima, a nemaju nikakvih poteškoda. Drugi imaju, naprotiv, grčevite bolove i neki čuan osjedaj u želucu i trbuhu, pate o omaglice, bljeobolje i povradanja. U grlu ih često guši, oko očiju imaju more koloture, trpe o neurene probave, omršave i onemodaju, jer im trakavica troši crijevne sokove za sebe. Dobiva se jeenjem prijesnog ili poluprijesnog goveđeg, svinjskog ili ovčjeg mesa. A ima i riba koje su zaražene. I na psu i na ovcama živi ličinka trakavice, stoga treba biti na oprezu jer lako olazi i u čovjeka. Kaa je u čovjeku, ođe s krvlju lako u jetra, rjeđe u pluda i srce. U jetri se stvara njezina ikrica, koja zna biti popu t velike jabuke, pa može i smrt prouzrokovati. Stoga ne opuštajte a vam pas liže ruke i lice i ne upotrebljavajte za sebe suđe iz kojeg pas jee. Da se trakavica iz tijela ostrani, treba va ana postiti. Uvečer rugog ana treba popiti jenu veliku šalicu jakog čaja o 15 grama pelina na četvrt litre voe, 5 minuta kuhati. Tredi an ujutro uzme se 30 grama prženih sitno istucanih koštica o tikve (bundeve) i 10 grama u prah istucanog korijena o paprati (Aspiium felix mas.) i obro promiješa s 30 grama čistog maslinovog ulja i četvrt litre nekuhanog mlijeka s 1 -2 žlice mea. Ovu smjesu treba ojenom popiti, u krevet ledi i mirno ležati. Nakon 2 sata treba uzeti ponovno 40 grama meda i 40 grama ulja sa sokom od jednog velikog limuna. Osim toga, uzeti klizmu od jedne
litre mlake voe i jenu osminu litre zravog vinskog octa. Kaa se oduti potreba za stolicu, sjesti na vedu posuu, koja se o polovine napuni s jako toplom voom. Ko izlučivanja izmetina ugo ostati sjeiti. Trakavica se ne smije istjerivati ako čovjek nije posve siguran a je ima.
Ako netko misli a ima trakavicu, mora paziti ima li u izmetinama pojeinih njezinih članaka ili više njih zajeno. I samo ona kaa se osvjeoči, neka pouzme što bilo a je iz tijela istjera.
Trune žene, ljui bolesni na pludima i ljui koji trpe o kroničnog zatvora ne smiju trakavice tjerati jer bi imalo vrlo loših posljeica. Nekoliko ana nakon toga što je trakavica otjerana mora se ijeta oržati. Za jelo uzeti pomalo lagane sluzave juhe o ječmene kaše ili riže i pomalo mliječnih jela, uz koju čašu zravog crnog vina. Najbolji lijek protiv trakavice je kora od mogranjevog (Corticis punica granatum) ili narovog korijena. Kora od mogranjevog (naravnog) korijena upotrebljava se ovako: uzmi 50-100 grama kore, nalij na nju 400-500 grama vode te ju ostavi da se kiseli 24 sata. Ovu vodu treba bolesnik ispiti u tri puta natašte. Ili neka korijen otle u vodi kuha dok se voda na polovinu
ukuha, pa neka je onako pije kao i onu što se je kiselila. Bolje je a pije bolesnik vou o kuhana korijena jer de ga manje trbuh boljeti i nede ga tako na povradanje siliti, a o ukuhane voe trakavica de sigurnije izad i. Ako bolesnik dva-tri sata poslije lijeka nema stolice, treba mu se ati jena žlica ricinusovog ulja.
Bolesnik koji ima trakavicu neka umjereno živi va -tri dana prije uzimanja gornjeg lijeka protiv trakavice. Zatim neka uzme 2- 3 žlice ricinusovog ulja za čišdenje. Za ova va -tri dana, a se crijeva isprazne, neka se samo jee juhe, češnjaka (Allium sativus L) i šunke, a mogu se jesti i kupine (Rubus fructicosus) ako ih baš u to vrijeme ima. O zrnja tih bobica razboli se trakavica. Uvarak od kore ja senove (Fraxinusornus L) također izgoni trakavicu.
Korijen o paprati (Aspiium felix mas.) izvrstan je lijek protiv široke trakavice. O praška koji se obiva o kore papratovih žila neka bolesnik uzme 2 -3 puta ujutro 2-4 grama. I pilule od papratovog korijena mogu se napraviti pa ih se treba uzeti 1 -2 u težini o 1-2 grama. Nekoliko sati poslije lijeka uzmi jenu žlicu ricinusovog ulja. 30 ana uzimati natašte 9 pečenih koštica iz tikve. Koštice se moraju obro prožvakati. Ovim se lijekom uspješno pot jera trakavica. Dobar je i ovaj lijek: na ribež se naribaju tri žlice mrkve, tomu se prioa jena velika puna žlica tucanih koštica o tikve i vije žlice finog ulja. To se pojee natašte. Tri sata nakon toga uzme se ili malo ricinusovog ulja ili jedna mala šalica francuskog čaja, to se uzima svako pola sata i trakavica mora izadi. Za vrijeme čitave proceure mora se bolesnik toplo ržati i ne smije ništa jesti. Uspješan je i ovaj lijek: navečer se nareže nekoliko haringa i pomiješaju se s uljem i češn jakom i pojedu. Ujutro se bolesniku da klistir s mlakim mlijekom. Bol u tabanima
Ukuhaj šaku uhana krupno rezanoga u pola litre vina i privij preko nodi na tabane. To treba nekoliko puta ponoviti.
Kozji loj s češnjakom sitno istrven i izmiješan. Time se nataru tabani i čitava onja noga o gležnja. To se čini uvečer prije spavanja. Izvlači bol i umor. Bolesti uha
Dobiju se kaa se nahlai glava ili propuh olako uzme i ne izliječi se potpuno. Isto i o preležanih bolesti kao što su šarlah, ifterija, razne groznice i ozljee. A osobito o ozljea, kaa se za vrijeme hunjavice obje nosnice ojenom i sa snagom čiste . Stoga treba biti osobito oprezan ko jece. Bolesti uha ne smiju se nipošto zanemariti jer nose sa sobom tešku posljeicu: slabost pamdenja. Katar uha
Ko ove bolesti treba glavu s pola voe i pola vinskog octa oprati i ne obrisavši kosu čistim ručnikom previti, još jenim suhim rutavim preko njega i obaviti glavu vunenom toplom
maramom. Kaa se glava ugrije, što traje 1/2 -3/4 sata, ponoviti pranje, i to činiti ok se bolesnik dobro uznoji. Kada je nastupio znoj, treba pustiti bolesnika u miru barem 1 sat, onda ga brzo za nekoliko sekundi mlakim octom dobro oprati. Poslije toga pranja neka ostane i dalje u krevetu 1- 1.5 sat, a ona pouzeti polijevanje koljena, slabine i leđa ili uzeti polubanju s ostajalom voom uz pranje leđa o 3 -5 sek., pa opet na trag u krevet ledi, a na
čelo i vrat priviti poosta isjeckanog crvenog luka ili oblog o ilovače, razrijeđene octom ili voom. Kome je oviše teško pranje i polijevanje tijela ili tko ne može uzeti polubanju, ili bolje rečeno, tko se boji hlane voe, koja je najučinkovitiji, najprobitačniji lijek jer raikalno liječi, taj neka skuha krumpira, pa ga onako vrudeg izgnječi, stavi između vije čiste lanene krpe, pa privija onako vrude što više može trpjeti na uho i iza ušiju. Ili neka sašije uske vredice, napuni kamilicom i prelije kipudim vinskim octom pa onako vrude previja na uho i iza ušiju. I ko krumpira i ko kamilice treba obro suhim i toplim previti.
Kod zastarjelog ušnog katara Treba svakog dana u drugo uho 7- 8 kapi baemovog ulja kapnuti i uši obro pamukom začepiti. Tjeno 3-4 puta uši oprati ovarom o preslice, 80 g na 1 litru voe ili 1 ag mlae
zrave hrastove kore na 1 litru voe i 12 sati ržati potopljeno. Ako se uzme preslica, kuha se 10 min., a hrastova kora 20 minuta, kroz krpicu procijedi, a tek onda se upotrebljava. Uz to treba tijeom tjedna prije lijeganja u krevet glavu na jednoj od ovih trava napariti: na bazgovom cvijetu, divljoj koprivi, sljezu, kopru, divizmi (Verbascum Thapsus L) mladom
orahovom lišdu, kamilici, izgnječenim bobama o smreke ili isitnjenom korijenu o zečine (šumska trta, Anacyklus officinarum Hayne). Ako su trave svježe, uzme se po 15 ag na 1.5 litru voe, vrudom voom se prelije i kuha 5 min. Ako su trave sušene, uzme se 3 ag na 1 litru vode, ostave se 12-16 sati potopljene, kuhaju se 5 min. Od boba smrekovih uzme se 20
ag, a korijena zečine svježeg 25 ag, sušenog 5 ag. Bobe i korijen se potope 12 sati prije kuhanja. Kod parenja glave staviti onu stranu na paru gdje uho boli. Parenje ne ka traje 20-25 min. Nakon parenja glave, glavu dobro umotati i odmah poduzeti parenje nogu na odvaru od trina 25-30 min., a nakon parenja nogu, za 1 min. noge u hladnu vodu staviti i pokretati ih
kao a gaze po voi. Nakon toga treba u krevet ledi i obro se pokriti. Upala uha Bolesnik treba svakih 20-25 min. grlo dobro izgrgljati hladnim odvarom od 3 dag kadulje na 1 litri voe (vrudom voom preliti, 10 min. kuhati). Još je bolje ako se trava potopi 10 -12 sati i samo 5 min. kuha. Na dan 5- 6 puta ištrcavati bolesno uho ova rom od preslice, 80 g na 1
litru voe, kipudom voom preliti i 20 min. kuhati. Još je bolja preslica, 12 sati ržati potopljenu i 10 min. kuhati. Ne gnoji li uho, onda treba dnevno 3-4 puta kapnuti po 7-8 kapi mladog bademovog ulja i uho dobro pamukom zatvoriti.
Kada curi iz ušiju Treba 3-4 puta nevno ištrcati ovarom o 40 g preslice i 40 g bokvice. Te se trave kuhaju na
1 litru voe. Ili se može uzeti 60 g pelina i 1 g pečene stipse (alaun). Pelin se kuha 1/2 sata, a stipsa se pridoda kada se pelin pr ocijei. Još je bolje ako se trave rže potopljene 12 sati, s
istom voom stave se kuhati i kuhaju 10 min. Za ištrcavanje uha uzme se 1/4 litre, a može i više, o bilo kojeg ovara. Osim ištrcavanja ušiju, treba i grlo istim ovarom 7 -8 puta izgrgljati. Treba piti tri puta nevno po 1 šalicu natašte, pola sata pre ručak i pola sata prije večere čaj o po 15 g jagorčike jare (Primula officinalis Jacy), kiselice, nevena, kunice, mlaog orahovog lišda, kaulje i preslice s 2 žlice mea na pola litre bijelog v ina. Po 15 g uzme se od svježih trava, a o suhih po 3 g. Svježe se trave preliju kipudim vinom, prioa se me i sasvim poistiha se kuhaju 5 min. i 10 min. pare se na toplom mjestu. Suhe trave treba 12 sati
u vinu ržati potopljene, a ona 10 min. kuhati, eventualno još 10 min. pariti. Uz taj čaj treba uzeti tri puta nevno na vrhu noža praška o korijena kravojca. Tijekom tjena treba tijelo tri puta umotati u vrudu plahtu umočenu u ovar slame o zobi. Ovaj oblog treba ostaviti 1-1.5 sat dok se bolesnik dobro ne oznoji. Tjedno uzeti 2-3 hladne
polubanje s pranjem leđa i jenom polijevati gornje tijelo, a jenom onje. Polubanje i polijevanje od 5-10 sek. Uz to treba tjedno 2-3 puta napariti noge na odvaru od trina 20 -25 min. i odmah nakon toga 1 min. noge u hlanu vou staviti i pokrete činiti kao a se gazi po
voi, pa omah u krevet ledi i obro se pokriti.
Reumatični bol u uhu Uzme se četvrt kg ječmenog brašna s mekinjama. Ako nema ječmenog, što je bolje, može se uzeti i pšeničnog s mekinjama i zakuha se pogačica sa 7 ag kumina. Kaa je ta pogačica gotovo pečena, razreže se po sreini i koliko je go mogude vrude privije na bolno uho, a glava obro umota. Uz to se uzme vruda banja za noge o koljena sa šakom -dvije soli ili pepela, za 10-15 min., pa ledi u krevet i popiti šalicu čaja a se bolesnik obro oznoji. Za čaj uzeti 10 g bazgina cvijeta, 10 g lipe, 2 ag istucanih boba o smreke, 1 žlicu mea na četvrt litre vina, 10 min. kuhati i što toplije popiti. Osjetljivi ljui neka stave pamuk u uši da im vjetar ne naškoi. Dobro je za čišdenje krvi 6 tjeana piti čaj o korijena kravojca, korijena koprive, korijena zečjeg trna (Ononis spinosa L), korijena bibernele (Pimpinella magna L), korijena zečine, zvane i šumska trta (Anacyklus officinarum Hay ne), i korijena bazge, od svake vrste po 1 ag na 2 litre zravog vina i četvrt kg mea. Korijenje isitniti, 12 -16 sati u vinu ržati potopljeno i pola sata poistiha kuhati. Uzeti po 1 malu šalicu natašte, pola sata pre ručak i pola sata prije večere. Uz to se preporučuju hlana pranja octom i voom i hladna polijevanja.
Bol uha
Ka boli uho, a ne zna se zapravo o čega, ona treba glavu napariti ili na kamilici ili na cvijetu o bazge. Ako su trave svježe, uzme se po 15 ag, a ako su suhe, samo 3 ag n a 1 litru vode, trave se vrelom vodom preliju i kuhaju 5 min. Istim mlakim odvarom 3-4 puta tijekom ana uši ištrcati, nakon ištrcavanja 7 -8 kapi mlakog baemovog ulja kapnuti u uši i obro
pamukom začepiti. Nekoliko kapi soka o bokvice (Plantago lanceolata L) blaži bolove u uhu. Uhobolja se liječi ka se nakapa soka o čuvarkude (Sempervivum tectorum L) nekoliko kapi u uho i bol odmah umine.
Koga uši bole i ne čuje, neka uzme jenu kitu čuvarkude i jen u kitu pelina (Artemisia Absinthum L) i to neka zajeno skuha u bijelom vinu te mlak pelin zavija na uši. Kaa te zabole uši, uzmi skrižaline (Cyclamen europaeus), stuci sa solju, pa lijevaj onaj sok u uši. Bol uha kod djece Kad dijete boli uho, najbo lje je zagrijati (spariti) svježeg johinog (Ulmus glutinosa Gaert) lišda
na ognjištu, pa onako vrude obložiti jetetu po ušima. Ako nema svježeg johinog lišda, ona se uzme suhog. Dobro ga se satare, uzme se u tavu voe i malo maslaca, saspe se ono lišde pa proključa. Pospe se na to malo kukuruzna brašna a postane gusto i a se može staviti na uši. Ona se ta topla smjesa stavlja na uši. Ako nema lišda, natuci rese o johe, skuhaj i obloži po ušima.
Svrbež i zujanje u ušima Za ove pojave treba tjedno 2-3 puta napariti glavu na odvaru od trina ili kamilice. Odmah
nakon parenja treba čitavo tijelo ostajalom voom oprati za 1 min. Ako je osoba slaba, pranje postupno od 1.5-2 min. protegnuti, a ako je jaka, postupno do 3 min. Nakon pranja ne treba se brisati, ved obro zaogrnuti, ledi i obro se pokriti. Svaki an treba u rugo uho uliti
5 kapi slatkog baemovog ulja (vii ulje) kapnuti i pamukom uho začepiti. Dnevno tri puta popiti po 1 malu šalicu ovog čaja: kantarije (Erythraea Centaurium), pelina (Artemi sia Absinthum L) i moravke (Arnika montana L), o svake trave po 3 g i 2 žlice mea na pola litre voe. Trave treba 12 sati ržati potopljene, u istoj voi prokuhati i 10 min. ostaviti ih a se obro poklopljene pare, a ona ih procijeiti u čisto staklo. To treba činiti 6 tjeana. Protiv zujanja u ušima obro se je pariti toplim pravim vinskim octom ili se uzme nekoliko kapi iscijeđenog soka o crvenog luka na pamuk i stavi se u uši.
Podušnice Za poušnice uzme se mlaog lišda blitve (cikle, Beta vulgaris) i zelenog peršina na jenake ijelove, pa se s mlaim nekuhanim maslacem u tavi obro ugrije i što vrude na poušnice privije.
Ili se ispeče krumpir, razreže po pola i koliko je mogude trpjeti toplo privije na poušnice.
Trganje u uhu i gluhoća Ako je trganju uzrok nazeb, onda je najbolji lijek parenje na kamilici, a nakon toga privije se ugrijani crijep umotan u krpu.
Prokušano je i sljeede srestvo: skuha se grah u loncu, na taj kuhani grah stavi se lijevak i uho prisloni na otvor lijevka, tako da sva para iz lonca prodire u uho. Za vrijeme parenja treba se pokriti preko glave da se od one pare bolesnik oznoji. Vrlo obro je srestvo uštrcavanje čaja o maka. Na eseti io litre voe stavi se 5 -6 zelenih makovih češera. Ka se to obro prokuha, 2 -3 sata, ona se ostavi a se ohlai i čaj je gotov.
Protiv gluhode istisni vou iz crvene jeteline (Trifolium pratense pratense L), smiješaj mea i kaa se počinje pjeniti, zalijevaj u uho.
Odstranjenje uholaže iz uha Ka se je u uho uvukla uholaža, kane se u isto uho nekoliko kapi ulja ili sapunice, o toga odmah ugine, a onda se ukosnicom odstrani.
Ili se uzme komaid svježe orahove kore, najbolje zelene s grančice i rži pre uhom. Uholaža smjesta izlazi čim oduti miris orahove kore. Ulozi Tko boluje od uloga, neka bolna mjesta 3- 4 puta nažari svježim koprivama. Taa se treba čuvati propuha. Najbolje je ona ne izlaziti iz sobe.
Izvrstan je i ovaj lijek: uzme se mlaog čistog brezovog ili jošikovog lišda (Betula alba L). Bolna se mjesta svaku večer tim lišdem obro oblože i previju. Ovim oblaganjem bolesnik se oskora oznoji, a taj se znoj mora pijenjem čaja o bazginog cvijeta poržavati 2 o 2 i pol sata. Čaj o bazge treba 2 -3 puta piti svakih 20-25 minuta, a dobije se ovako: 15 g bazginog cvijeta, 15 g lipe, 2 žlice mea i sok o limuna prelije se s pola litre voe i 5 minuta kuha. Nakon znojenja tijelo treba brzo mlakim octom i vodom oprati. Preko dana popiti 2- 3 šalice
čaja o brezovog lišda uvijek po gutljaj. Na četiri pregršti suhog lišda prelije se 1 i pol litre kipude voe, pusti 2 puta a provre i ostavi obro poklopljeno pariti. Ovaj čaj tjera kroz mokradu loše sokove iz tijela. Ulog i bolove u nogama kaa se ne može na noge stati liječi olično ovaj lijek: za lijepog toplog vremena i na zaštidenom mjestu o vjetra v jetra iskopa se u zemlji osta uboka rupa, tolika da noge dopru bolesniku do koljena u zemlju, a onda se zemljom zatrpaju. Na ovu zemlju oko nogu bolesnikovih ulije se svakog sata povedi lonac vrele voe. To se ima činiti 10 -12 sati (Vidi reuma i kostobolja).
Uzetost ili obamrlost
Uzetost tijela ili pojeinih uova nastupi kaa mišidi izgube pokretnu pokr etnu snagu, a više puta i osjetljivost. Dolazi o ozljea, bolesti kralježnice i mozga, o uara kapi, slabokrvnosti i grušanja krvi.
Protiv te nevolje treba bolesniku dnevno prati tijelo s pola vinskog octa i pola vode i uzeta mjesta dobro trljati, a sv akih 20 min. ati mu po gutljaj ovog čaja: uzme se korijena bibernele (Pimpinella magma L) i ostavi u 3/10 litre vode 12 sati, u istoj vodi se kuha 1/2 sata, ocijedi i prioa čaju još i ovo: 6 g kaulje (Salvia officinalis L), kantarije 6 g (Erythraea Cen taura Pers)
i 2 g pelina (Artemisia Absinthum L) potopljeno se rži po 12 sati u pola litre bijelog vina, prokuha 10 min. i na toplome mjestu pari. Dnevno treba uzeti na vršku noža praška o korijena kravojca (Angelica sylvestris L). Tjedno 2 puta treba um otati bolesnika u vrudu plahtu, umočenu u ovar o trina (na 6 litara voe 1/4 kg trina i pola sata kuhati). Oblog se samo tako ugo ostavi ok bolesnik ugonu toplinu osjeda, a čim prestane, oblog se skia i tijelo brzo opere octenom vodom. Tjedno treba uzeti 2 puta dobro toplu kupku za noge u odvaru od trina. Ta kupka mora bolesniku do koljena dosezati. Noge treba kupati do 20
minuta; nakon 10 minuta u vou treba staviti jako vrud (ali ne prevrud) crijep a voa ostane topla. Tjedno dva puta polijevati gornje tijelo, ruke i vrat i 2 puta noge, koljena i bedra
hlanom voom. Krevet treba tako staviti a se s obje strane može pridi bolesniku, a ko polijevanja ržati bolesnika na rubu kreveta. Kaa je poboljšica u toliko nastupila a se bolesnik može pomalo kretati, treba mu uz polijevanje i umatanje u plahtu davati i kupke za noge i dvije polukupelji u hladnoj vodi.
Polijevanje i kupelji neka traju o 10 sek. postupno o 2 min. Kaa se je bolesnik ved obro oporavio, treba mu ati u jastuk za spavanje obro osušenu paprat. Umor, glad i studen
Korijen o vlaisavke (Gentiona lutea L), koji je obro namočen u rakiju, osušen i izrezan jest o neprocjenjive vrijenosti kao okrepljujude srestvo za lovce i putnike. Samo nekoliko kapi takve rakije ostranjuje svaki umor, gla i stuen te jača pluda i mišice. Isto tako služi povoljno kao prašak ako se uzima svaki an po 1 g. Čaj o vlaisavke možemo prireiti ako uzmemo 6 g korijena vladisavke i ukuhamo ga u 1/4 - 1/2 litre vode.
Zaudaranje iz usta Hladan naljev od metvice s vodom uklanja neugodan zadah iz usta.
Pelin ostranjuje neugoan ah ako on iz želuca olazi, kaa se pije kao čaj. Čaj o ljekovitog sporiša obar je za ispiranje grkljana i usta, ka meso gnjili i iz usta zaudara.
Vodena bolest
Voena bolest olazi zbog grušanja krvi kao posljeica po sljeica bolesti bubrega i bolesti srca, zbog loše krvi i loših sokova u tijelu, koji sprječavaju izlučivanje plinova, ra srca i cirkulaciju krvi. Preznaci voene bolesti obično su: veliki umor i malaksalost čitavog organizma, napuhano lice, prsti, ručni zglobovi i noge alje o koljena. Bolesnik je vrlo neurozan, pati od nesanice,
aha mu nestaje, jako omršavi, što se opaža na ijelovima tijela koji nisu otečeni. Mokrada se slabo ovaja, probavni organi ne funkcioniraju, a koža postaje siva i hlana. Pritisne li se prstom na otečeno mjesto, otisak se vrlo polako gubi. Kod vodene bolesti ne smije se bolesnik služiti vrudim banjama, niti parenjem, ved uvijek hlanom voom. Prvih 14-20 ana nevno se čitavo tijelo 3 -4 puta opere s pola vinskog octa i pola vode . Ocat
oživljuje živce, jača organizam, čisti pore i pospješuje tim jače izlučivanje loših sokova iz tijela. Pranje blago poražuje živce, a time se postiže a ved mlohavi organi počinju po činju obavljati svoje funkcije. Krv stane pravilnije cirkulirati i kroz tijelo struji ugodna toplina. Kada se nakon pranja i hladnih polubanja od 10 sek. do 1 min. prvi put znoj pojavi, znak je da je slomljena oštrica bolesti. Uz pranja i polubanje treba nevno obro prožvakati i pojesti 12 -15 svježih
boba smrekovih i tri puta nevno uzeti na vrhu noža praška o kravojca i po 3 manje šalice čaja o 10 žlica tucanog konopljinog sjemena. Konoplja se potopi 2 -3 sata u 1 litru mlijeka, nakon toga se kuha 10 min. s 4 žlice mea. Uz to treba nevno piti po 2 čaše vina o ružmarina ili brezova lišda, uvijek samo po gutljaj. Ovo vino jača srce i pospješuje jače izlučivanje mokrade. 3 -4 šake brezovog lišda prelije se zdravim vinom i kuha poklopljeno s 1/4 kg meda 2.5 - 3 sata. Za vino o ružmarina uzme se 3/4 boce zravog vina i napuni boca o grla suhim ili svježim grančicama ružmarina. Nakon Nakon 5-6 ana rabi se za pide. Protiv žeđi treba usta i grkljan po nekoliko puta izmudkati i izgrgljati hladnom vodom. Voda se ne smije piti. Nakon 20 d ana treba s pranjem prestati, polubanje dnevno i dalje uzimati. Tjedno do tri puta umotati tijelo u hladnu plah tu umočenu u ovar slame od zobi, trine ili u pola vinskog octa i pola vode. Oblog mora dobro uz tijelo prionuti, i svaku nogu treba posebno umotati. Preko ovog obloga treba staviti suhu plahtu i jako toplu vunenu eku, a zrak ne može oprijeti. Oblog se ostavlja 1-1.5 sata. Uz te obloge treba polijevati koljena, leđa i bera va puta tjeno i va puta gornje tijelo o 8 -10 sek.
Uz to treba ati bolesniku svakog sata po jenu žlicu čaja: po 10 grama lišda o kravojca, zelenog peršina i vrhova mlaih kopr iva, 6 grama preslice, 4 grama pelina i 6 grama korijena iđirota. Korijen se preko nodi potopi u četvrt litre voe, a trave u tri četvrt litre voe. Trave se s 4 žlice mea kuhaju 5 minuta, a korijen 15 minuta, nakon toga ocijee se i zajeno pomiješaju. Dnevno treba svježi čaj kuhati. To se čini ok se posve ne ozravi. Bolesnik ne smije jesti mesa ili piti kave, čaja i alkohola. Hrani se mliječnim jelom, kuhanom pšenicom, ječmom, prekrupom prekrupom o zobi, žgancima, žgancima, zeleni s uljem uljem i kuhanim jabukama. jabukama. Dnevno treba treba uzimati ukuhane bobe od aptovine ili bazge po 2 -3 mala tanjurida. Izvrsno jeluju za ovajanje mokrade.
Trbušna vodena bolest Kod ove je bolesti osobito trbuh napuhan. Dnevno se pe re cijelo tijelo octenom vodom, tri
puta tjeno umota čitavo tijelo u hlanu plahtu umočenu u ovar o trina, va puta tjeno uzme se hlana polubanja uz pranje leđa, va puta polijevaju se koljena i s labine i dva puta gornje tijelo. Banje i polijevanja neka traju 8- 10 sek. Prije spavanja treba stavljati na želuac i trbuh hladan oblog s odvarom od trina i svaki oblog suho i toplo pre viti. Svakog sata daje se
po jena žlica čaja: 15 g žila aptovine, 15 grama žila o koprive, 6 grama korijena iđirota,
potopi se u tri četvrt litre voe preko nodi i kuha 15 minuta, procijei se i pomiješa s čajem o 6 grama preslice i 4 grama pelina, potopljeno ržati preko nodi u četvrt litre vina i kuhati 5 minuta sa šest žlica mea. Uz to treba nevno o 2 čaše vina o ružmarina popiti i 12 -15 boba smrekovih pojesti.
Trbušna vodena bolest zbog trudnoće Ko ove bolesti treba nevno popiti po 2 čaše vina o ružmarina i 3 -4 čaše čaja o ožiljaka zelenog graha. Ožiljak je vlaknasta nit s obje strane komuške koja se kao neupotrebljiva baca kaa se grah čisti. Dvije o tri šake ožiljaka prelije se s 1 i pol litre kipude voe i kuha poistiha poklopljeno tri četvrt sata. Nakon toga se procijei i 2 -3 puta proključa sa 6 žlica m eda. Ako su ožiljci suhi, ona ih treba 3 i pol o 4 sata kuhati s tri litre voe, ok voa uvre na jenu litru. Nakon toga se procijei i s meom proključa. Ako nema ožiljaka, uzme se po 15 grama cvijeta o suručice (Spiraea ulmaria L), cvijeta ili mlaog lišda o bazge, cijele stabljike o krike (Anagalis arvensis L). Te trave se na četvrt litre zravog vina i tri četvrt litre voe 12 sati potope i s 5 žlica mea 5 minuta kuhaju. Svaku večer treba staviti preko trbuha i želuca hladan oblog od pola vode i pola vinskog octa. Oblog se rži ok se bolesnik ne probui. Ako se truna žena preko ana duti nevoljno, neka stavi takav oblog za 1 -1.5 sat. Obloge treba suhim i toplim previti. Za 3- 4 tjena nastupa olakšica. Daljnji lijekovi protiv vodene bolesti Naberi jenu žlicu bobica o zrele apte (Sambucus Ebulus L); ka postoji i počne vrenje, ispeci rakiju jaku, u tu rakiju nakvasi deku te umotaj tom dekom golog bolesnika svega dok se
na njemu isuši, i tako, ok ne splasne, čini nekoliko ana. Čaj priređen od korijena apte vrlo je dobar lijek protiv vodene bolesti jer brzo odstranjuje suvišnu vou i čisti bubrege. Ka živo meso na čovjeku puca, a ispo kože pišti žuta vourina, neka se uzme lišda o aptovine, pa njim obloži bolno mjesto. Debela bolest li ječi se avikom. Cijela se avika skuha pa se onako vruda obloži gje je
bolesniku najvedi otok. Kaa se sok o bokvice (Plantago lanceolata L) pije kao unutarnji lijek, goni mokradu pri voenoj bolesti (ebela nemod). Protiv voene bolesti kuha se bršljan (Heera helix L) i konopljine kučine (Linum usitatissimum L), pa se bolesni kima na pari.
Čičak (Lappa major Gaert) se upotrebljava iznutra ka se pije kao čaj protiv voene bolesti. Bobice ili borovice o smreke pospješuju izlučivanje mokrade. Za to se od ploda smreke daje čaj ka tko ima voenu bolest, kronični katar mokradnog mjehura i mokradne cijevi. Pravi se
od 10-15 grama zgnječenih bobica na 200 grama voe. U istu svrhu aje se i ukuhani plo o smreke 30-50 grama dnevno. Upotrebljava se i sto s vrlo obrim uspjehom i čaj o suhih komuški o graha. Ako bolesnik
ne bi mogao piti čaj ved bi povradao, treba mu ati klistir o toga čaja s malom žlicom soli. Takav je klistir osobito spasonosan jer ved za 10 -20 sati stane se voa s mokradom u veli koj mjeri odvajati. Protiv vodene bolesti kuha se hmelj zajedno s lozom i u toj vodi kupa se bolesnik. Protiv vodene bolesti kuha se sjeme od lubenice; voda se ocijedi i pije.
Ružmarin je osobito obar lijek protiv voene bolesti uopde, a napose srca, ako se uzima svaki an ujutro i navečer 3 -4 žlice ili najviše mala vinska čašica ovako priređena lijeka: uzme se šaka ružmarina i što sitnije izreže, stavi se u litrenu staklenku i zalije dobrim bijelim vinom. Nakon 12 sati ved je lijek za uporabu. Isto lišde može se i po rugi put upotrijebiti ako smo iz njega prvo naliveno vino potrošili. Svaki koji boluje o voene bolesti može se ovim lijekom izliječiti. Ružmarin je obar lijek i za bubrežne bolesti jer je ta bolest obično početak i povo voenoj bolesti. Divlji čubar kuha se pa se pije ka tko ima voenu bolest. Voena se bolest liječi ako se cijelo tijelo topli i pije čubar trava. Divlji čubar iščupa se sve o korijena. O pere se s njega ona zemlja pa se u voi kuha. Ona bolesnik onu vou mlaku pije mjesto obične voe. Nakon dulje vremena dade mu se po jedanput naravne (pitke) vode.
Ka se ebela bolest nađe u zimi, natare se kupus -repe (Brassica repa L. var. rapifera) na ribež. U tavu ili u kotao stavi se maslaca, a ona repu onako izribanu u maslac a se u njoj ugrije i ona obloži po trbuhu i po životu, svua gje je najgori otok.
Vjetrovi i napuhavanjanje u trbuhu i želucu Protiv ovih bolesti uzme se 10 grama pitome paprene metvice (Mentha piperita L) i metvice
koja pokraj voe raste (Mentha aquatica L) u pola litre bijelog vina, 12 sati se rži potopljeno, prokuha se i još pola sata obro se poklopljeno ostavi. Uzima se ujutro natašte jena šalica i prije spavanja jena šalica. Ovaj se čaj preporučuje osobito nervoznim ljuima. Protiv vjetrova je isto izvrstan lijek sjeme od kopra mirisavog (Aneihum graveolens L), 25
grama sjemena potopljeno se rži 12 sati u pola litre bijelog vina, proključa i pola sata pari. Po jenu malu šalicu treba uzeti natašte i jenu šalicu prije spavanja. Ovaj se čaj preporučuje osobito ženama koje oje jecu rai boljeg i obilnijeg mlijeka. O ove bolesti pate slabi ljui ili oslabljeni o teških bolesti. Ovim se preporuča pijenje ča ja o 5 g mlaog hrastovog lišda, 3 grama kantarije i 2 grama pelina, jene žlice mea i četvrt
litre zravog crnog vina. Preko nodi se potopi, ujutro 5 minuta kuha i preko ana uzima svako 1/2-1 sat po gutljaj. To treba činiti 2 -3 mjeseca. Dobar je i ovaj lijek: uzme se 8 grama isitnjenog korijena o iđirota i kvasi preko nodi u četvrt
litre voe. Ujutro se poistiha kuha obro poklopljeno 15 minuta s jenom žlicom mea. Uzima se svakih 1/2- 1 sat po gutljaj. Svakog ana ima se spremiti svježi čaj.
Kad čovjek vene Iva trava (Theucrium chamaepitys L; Ajuga iva) kuha se pa se pije kada boli u prsima. Ne veli
se uzalu: »Trava iva o mrtva pravi živa«. Iva se trava pije i ka čovjek vene, a ne zna se što mu je. S ivom se travom pomiješa i sljez (Althaea off icinalis L) i metvica (Menthapiperita L) pa se ona tekudina pije. Uzima se o svake biljke po 20 grama na jenu litru voe.
Protiv vrućice Vrudica se liječi ako se unutrašnjost iz buneve (Cucurbita pepo) i rač bobovnik (Seum telephium L) zajeno pomiješaju i stavljaju na čelo i potiljak. Ili se istuca lišde o obične kiselice (Rumex acetosa L) i pomiješa s malo izlupanim bjelanjkom od jajeta i na tabane privije.
Bolovi u vratnim žilama i potiljku Nareže se nekoliko glavica crvenog luka i pomiješa s octom o ružice i uljem. Ova smjesa stavi se na lanenu krpu te se obaviju vratne žile i potiljak. Ka je ved oblog stavljen, ulije se između njega i kože ružinog octa a se oblog još bolje nakvasi, to se sve previje čistim suhim ručnikom. Oteklina vrata
Ka vrat oteče, treba sašiti o lanena platna uguljastu vredicu. Ta se vredica napuni kamilicom (Matricaria Chamomilla L) i prelije kipu dim vinskim octom i privije oko vrata, suhim i toplim još jenom previje. Oblog nakon pola o tri četvrta sata, kaa se ohlai, treba promijeniti.
Ljekovitost vode kod raznih bolesti
Ljusko tijelo ima u svojoj građi također mnogo voe. U krvi 65 -70%, u mozgu 80%, u kostima 10%. Pa kaa to znamo, ona demo i razumjeti koja je za nas blagoat voa. Najbolje nam pomaže hlana voa jer osvježava tijelo, naoknađuje izgubljenu snagu, izlučuje loše sokove te aje pravilno kolanje krvi, a time sprečava grušanje krvi, koje se inače
uvijek u kasnijim goinama pojavljuje ovapnjenjem žila (arterioskleroza), bolesti srca i bubrega. Hlana pranja moraju se brzo obaviti, inače se oviše troši elektromagnetska snaga koju imamo u našem tijelu. Pranje treba pouzeti o dmah ujutro, iz kreveta, kada je tijelo dobro ugrijano i odmoreno i neka traje 5-10 sekundi, ne dulje. Nakon pranja ne treba se
obrisati, ved brzo navudi ojedu i brzo se kretati po kudi ili izvan kude, ili tjelovježbu činiti 15 20 minuta.
Ako je čovjek slab, neka ponovno legne na pola o tri četvrt sata u krevet i obro se pokrije. Slabunjavi ljui neka počinju pranja mlakom voom, ok se postupno ne nauče na hlanu vou. Pranja treba pouzimati samo ka je obro ugrijano tijelo, inače se može nahlaa navudi. Svako hlano pranje pospješuje rastvaranje i izlučivanje loših sokova, pomaže cirkulaciju krvi, time su opet unutarnji organi primorani na ra i izlučivanje plinova i loših sokova. Topla voda slabi i umara, rabi se utoliko da se postigne naknadnom uporabom
hlane voe brže otvaranje pora, a time nastupa još jače jelovanje. Voa pomodu biljaka, ali svježih i svježe sušenih, ima neosežnu mod jer obnavlja istrošene sokove, jača krv i sili unutarnje organe na vedu jelatnost i izlučivanje.
Venerične bolesti Kod ovih bolesti treba dnevno prati tijelo hladnom ili octenom vodom te dnevno barem jednom, prije spavanja, gaziti po hladnoj vodi do koljena 1-4 minute. Noge ne obrisati ved ih suhim čistim ručnikom umotati i toplom maramom ili ekom previti. Tjedno treba po tri puta
uzeti hlanu polubanju s pranjem leđa o 10 sekuni o 1.5 minute, va puta tjeno umotati čitavo tijelo u vrudu plahtu umočenu u ovar o trina, suhom plahtom i ekom previti. Da znoj što prije i obilnije nastupi, treba popiti jenu šalicu vrudeg čaja o cvijeta o bazge 15 grama i svježih boba smrekovih 15 grama sa žlicom mea i četvrt litre zravog vina 15 minuta kuhati. Kada je znoj nastupio, treba ostaviti bolesnika s mirom 2-2.5 sata, nakon toga ga brzo oprati octenom vodom, n avudi ugrijane haljine, ostaviti ga u krevetu i obro pokriti.
Svakog ana natašte, pre ručak i pre večeru popiti po malu šalicu čaja o 1 ag korijena o čička, 50 grama lišda o nevena i 50 grama boba smrekovih s 4 žlice mea, što se sve na pola litre zdravog vina 12 sati kvasi, 10 min. kuha i 20 min. pari. Osim ovog čaja treba uzeti preko dana svako 1/2- 1 sat po gutljaj čaja o 12 g mišjakinje (Stellaria meio, Vill.), preslice (Equisetum arvense L) i bokvice (Plantago lanceolata L) i 6 grama pelina (Artemisia
Absinthum L) s 4 žlice mea na tri četvrt litre voe i četvrt litre vina, što se sve 12 sati rži potopljeno, 5 minuta kuha i 10 min. pari.
Rane, čireve i čiride treba ispirati i oblagati (ko obloga uvijek suhim i toplim previti) ovarom o 2 ag korijena o čička, koji se na 1 litru voe 12 sati rži pot opljen, 15 min. se kuha i kroz krpu procijei. Istim ovarom treba grlo grgljati i usta ispirati. Ko izlučivanja treba ištrcati ovarom o lišda nevena (1 ag na 1 litru voe, 15 min. kuhati i kroz krpu procijeiti). Ako ima svježeg nevena, treba iz lišda i cvijeta iscijediti 3- 4 žlice soka i pomiješati ga s 1/4 litre kipude voe i ohlađeno upotrijebiti. A može se i samim sokom ištrcavati. Protiv spolnog nagona pomaže kaa se 2-3 g u prah istucanog korijena lincure popije s čašom voe.
Upozorava se da ko rijen o čička mora biti svježe sušen. Ako je goinu ana stajao,
neupotrebljiv je. Korijen o čička liječi i zatrovanje živom. Još bolje o korijena liječi u prah istucano sjeme kaa se uzme tri puta nevno na vrhu noža i zalijeva voom. Za jelo treba kuhati pšenicu, ječam, prekrupu o zobi, kuhana tijesta, mesa vrlo malo, i to bijelog i obro kuhanog. Uz koprivu, voopiju, krstovnik, jagorčiku, obričicu i kiselicu preporučuje se mlao lišde čičkovo za juhu, variva i zeljanicu. Na stolicu osobito paziti, eventualno se klizmom pomagati. Čuvati se napora i nahlae. Alkohol i po mogudnosti uhan obaciti. To činiti ok se posve ne ozravi, češde traje ulje vremena, a više puta se izliječi za nevjerojatno kratko vrijeme.
Razni lijekovi za čišćenje krvi kod veneričnih bolesti Ko veneričnih bolesti rabi se lječura (milogle, Sanicula europaea L.). Čaj o lječure (60 g na 1 litru voe, 12 sati ržati potopljeno, 5 min. kuhati i 20 min. pariti) uzima se svakog sata po 1 žlica. Za grgljanje grla i ispiranje usta upotrebljava se ovar o 3 ag na 2 litre voe, što se 12 sati rži potopljeno, 15 min. kuha i 20 min. pari. Čirevi, čiridi, rane i bubuljice ispiru se istim ovarom i njime čine oblozi. Ako su svježe biljke, ona se rane i čiridi oblože čistom, svježom izgnječenom biljkom i previju. Za čišdenje i poboljšanje krvi ko veneričnih bolesti rabi se i kiselica (Rumex acetosa L.). Tijekom 3-4 tjedna uzimaju se dnevno 1- 2 žlice iscijeđenog soka o kiselice. Na čašu voe sa šederom ili čašu vina stavi se jena žlica soka. Taj se lijek pije jutrom i večerom. Za grgljanje i ispiranje usta proključaju se 3 -4 žlice soka i 1 žlica mea u 1/4 litre voe. Na upaljena mjesta stavljaju se oblozi o izgnječenog lišda kiselice, 1 sat kvašenog u vinskom octu. I čaj o suhog lišda (60 g na 1 litru voe) jača i čisti krv. Vrlo je obar i ovaj lijek: uzme se šaka korijena o piskavice, zvane i poljska prženica (Succissa pratensis Moench ili Knautia arvensis), i pola šake lišda, potopljeno se rži 12 sati, kuha se dobro poklop ljeno 5 min. i pari 10 min. Toga čaja uzima se svako 1/2 -1 sat po žlicu. Ako se ima gnojnih rana, čireva, čirida ili bobuljica, ona se iste ispiru ovarom o 1 ag isjeckanog korijena od paprati (Aspidum Felix-mas) 12 sati potopljenog u 1/2 litre vode i 1 /2
litre vina i 20 minuta kuhanog, nakon toga ostavi a se pari obro poklopljeno još 1/2 sata. Iza ispiranja pospu se rane ili čirevi sa u prah istucanim korijenom o paprati. Ovaj lijek liječi i stare zanemarene gnojne rane.
Protiv veneričnih bolesti obar je lijek i preslica (Equisetum arvense L.). Uzme se 25 g preslice, 25 g bogoroičine trave (Hypericum perioratum L) i 25 g kantarije (Erythraea Centaur. Pers.) na 1 litru voe, 12 sati se rži potopljeno, 5 min. kuha i 20 min. pari. Ovog čaja treba svakog sata po 1 žlicu uzeti. Za obloge, grgljanje i ispiranje usta rabi se ovar o 1 ag preslice, koji se u 1 litri voe 12 sati rži potopljen i 10 min. kuha. Ovim ovarom ispiru se svake vrste rane, ranice, čirevi i bubuljice. Ovaj ovar čini najbolje u sluge u ispiranju i oblaganju živih rana. Svaku nečistodu goni iz tijela i krvi ovaj lijek: uzme se po 12 g lišda o kravojca (Angelica sylvestris L.), bazge, hrasta, cvijeta od kunice i istucanih boba smrekovih, na 1/2 litre zdravog vina i 1/2 litre vode, potopljeno se rži 12 sati, kuha 5 min. i još 20 min. pari. Taj čaj uzimaj
svako 1/2 -1 sat po gutljaj. Uz taj čaj treba uzeti ujutro natašte, 1/2 sata pre ručak i 1/2 sata
pre večeru na vrhu noža praška o kravojca. Vrlo je dobar i ovaj lijek: uzme se 5 g korijena od aptovine (Sambucus Ebulus L.), 15 g korijena od bibernele velike (Pimpinella magma L.), 15 g korijena od bijelog sljeza (Althaea
officinalis L.) i potopi se u 1 litri zravog vina, 12 sati stoji, kuha 5 min. i kipude prelije preko 1 dag brezovog lišda, 10 g kaulje, 10 g kantarije i 6 žlica mea, kuha još alje 5 min. i pari 1/2 sata dobro poklopljeno. Svako 1/2-1 sat treba uzeti po gutljaj.
S obrim uspjehom rabi se i ovaj lijek: uzme se po 10 g korijena o koprive, čička, željezanke (Verbena officinalis L.), lincure (Gentia lutea L.) i zečjeg trna (Ononis spinosa L.), 12 sati rži potopljeno u 1 litru vina, 15 min. kuha i kipude prelije preko 5 g gorke trolistke (Menyanthes trifoliata L.), kadulje, kantarije, pelina, boba smrekovih i 6 žlica mea. Kuha još 5 min. i pari obro poklopljeno 20 min. Uzima se svakog sata po 1 žlica. Zubobolja Kad koga zaboli zub, neka opere tri korijena od apte (Sambucus ebulus L), stavi u lonac da vrije, pa nakon toga neka jedan stavi na zub, a kad se o hlai, ona rugi, pa tredi i zubobolja
de prodi. U vinu kuhani list o bršljana (Heera helix L) blaži zubobolju kaa se njime obloži lice, ali se u isto vrijeme uvarak mora i u ustima ržati. Potopi i ostavi 3- 4 sata 2 ag lista o kaulje u 1/2 litre bijelog vina, tim lišdem zube natrljaj,
a vinom usta promudkaj i grlo grgljaj. Ka koga zaboli zub, neka nabere 20 lista bršljana (Heera Helix L) i 20 lista petolista (Potentilla verna L), neka ih zajeno u loncu u obrom vinu skuha te u ustima onu vrudu tekudinu na zubu rži. Ka zaboli zub, omah potraži pomod u korijenu bokvice (Plantago major L). Uzmi svjež korijen i nareži po više trješčica po uljini korijena te oprezno stavi u uho. Ako zubi bole i nateče meso oko zuba, treba kuhati obro poklopljeno 1 ag smilja (Helychrysum arenarium) u 1/2 litre bijelog vina dok ne uvrije peti dio. Tim vinom, ali jako toplim, usta treba izmudkati svakih 8 -10 min.
Slabi zubi
Slabe zube jača lišde od kupine (Rubus fructicosus) skuhano u vinu. 20 grama kuha se u 1/2 litre vina 20 min. pa se time usta ispiru.
O lišda kaline (Viburnum lantana L) priređeni uvarak s voom ili s vinom učvršduje klimave zube kada se time usta ispiru. Krijepi zubno meso i liječi upalu čeljusti.
Za zatvor
Za zatvor ko prečeste stolice izvrsno jeluje: jaka masna ne ukuhana juha o svinjetine. Dobar je i čaj o u hlau osušenog lišda crvene ružice, 60 g lišda prelije se s 1/2 litre kipudeg vina, poklopi se i ostavi 2 sata a se pari. Svakih pola sata, a kasnije svakog sata po žlicu uzeti.
Zanoktica, gnojenje nokata
Kaa koga zaboli po noktom, neka ispire ranu toplim čajem o sljeza (Althaea officinalis L) i bazge (Sambucus nigra L). Po 15 g od svake trave prelije se s 1/2 litre vode i 5 min. kuha.
Čajem se ispire, a travom prst zavija. Uzme se cvijet i lišde bazge i lišde bokvice (Plantago major L), sve najprije obro opere, ona sasiječe i s malo čiste smole napravi kao tijesto i taj melem na nokat se privija. Noćno znojenje
Kaa prođe 1/2 sata nakon toga što se bolesnik počeo znojiti, treba mu s pola voe i pola vinskog octa čitavo tijelo brzo oprati i neosušenog u čist krevet staviti i pokriti. Čaj treba o sljeedeg bilja spremiti: korijen o omana (Inula Helenium L), sasvim mlaog hrastovog lišda (Quercus pedunculata), mladih vrhova od omorike (Picea excelsa), podbijela (Tussilago
Farfara), lanenog sjemena (Linum usitatissimum), islanskog lišaja (Cetraria islanica), kaulje, zvane kuš ili žalfija (Salvia officinalis), lišda i cvijeta o ljubičice (Viola oorata), čestoslavice (Veronika officinalis), o svake vrste po 3 g. Korijen o omana sasiječe se na male komaide i zajeno s lanenim sjemenom potopi u 1/4 litre voe. Sve ruge trave zajedno se potope u 1/2 litre vode. Potopljene se moraju ržati 12 sati. Korijen o omana i laneno sjeme u istoj se vodi u kojoj su potopljeni kuhaju 25 min. I druge trave se u vodi u
kojoj su potopljene kuhaju 10 min. uz oatak 2 žlice mea. Nakon toga sastave se obje smjese i ostave na to plom mjestu obro poklopljene još 10 min. Toga čaja pije bolesnik tri puta nevno po 1 šalicu, i to natašte i 1 sat prije ručka i jean sat prije večere. Ovaj je lijek izvrstan i za obranu protiv tuberkuloze.
Znojenje ispod pazuha s neugodno teškim kiseli m vonjem Svaki čovjek ima svoj posebni vonj, koji se ko zravih i čistih ljui i ne primjeduje. Teški vonj olazi zbog slabog izlučivanja loših sokova i plinova iz tijela. Uzrok je nepravilna cirkulacija krvi, kakva unutarnja bolest ili nezrave česti u krvi. Mnogi se trse da taj miris zatome kojekakvim mirisavim voicama i čue se otkua im zamorenost, nevoljkost, glavobolja i kojekakve ruge boleštine. Međutim, ne misle kako sebe i svoje tijelo bezumno obmanjuju i pate.
Kod ove bolesti treba najprije ustanoviti da nije kakva unutarnja bolest posrijedi koju treba,
akako, omah liječiti. Ako nema kakvih težih unutarnjih komplikacija, narav de brzo o svog prava odi, i to uporabom hlane voe i pijenjem čaja za čišdenje krvi. Kod ove bolesti treba dnevno jednom gornje tijelo i jednom donje tijelo s pola octa i pola
voe brzo oprati. Tjeno treba va puta uzeti polubanju s pranjem leđa o 8 sek., postupno o 1 min. i va puta staviti hlaan oblog s ovarom o trina preko leđa, prsa, želuca i trbuha do polovice bedara te suhim i toplim dobro previti. Plahta koja se za oblog upotrebljava mora biti od grubog platna. Fino platno za ovu svrhu nema vrijednosti. Oblog na tijelu ostavi se 1.5-2 sata. Dva puta tjeno treba polijevati koljena, slabine i leđa i v a puta cijelo tijelo.
Dnevno treba popiti o 3 šalice čaja, uvijek samo po gutljaj i tri puta uzeti na vrhu noža u prah istucanog korijena o kravojca. Za čaj se uzme po 10 g mlaog orahovog lišda, kaulje, kiselice, bazge i bokvice, 6 g kantarije i 4 g pelina. Ove se trave stave potopljene 12-16 sati u
1 litru zravog crnog vina, nakon toga se s 4 žlice mea 10 min. kuhaju i 10 min. pare. Uz to treba uzimati svježe bobe o smreke i obro ih sažvakati. Počinje se s 4 bobe i uzme se svaki an za bobu više do 15 boba, od 15 boba svaki dan bobu manje do 4 bobe. Ovo treba 8 puta ponoviti.
Hraniti se treba kuhanom pšenicom i ječmom, meso samo telede, janjede i pilede, i to obro kuhano i ne oviše slano. Dosta kuhanog voda. Na stolicu treba obro paziti a je u redu. Znojne ruke Dnevno treba kupati ruke do 20 min. u odvaru od kadulje (Salvia officinalis L) 15 g i pelina
(Artemisia Absinthum L) 15 g ili obričice (Glechoma heeracea L) 30 g. Te se trave u 1/2 litre bijeloga vina 15 min. lagano kuhaju. Nakon toga rukama treba kretati na način tjelovježbe. Navečer prije spavanja treba ruke pšeničnim mekinjama obaviti. Dnevno pranje tijela octom i vodom, hladna polijevanja od 8 sek. do 1.5 min., dva puta gornje tijelo, dva puta noge, koljena i slabine, s kupanjem nogu do koljena tri puta tjedno u dobro toplom odvaru od
trina, pospješuje ozravljenje.
Žvale Kaa su okrajci usana otečeni i puni pljuvačke ili se pojave i krastice, naro to zove žvalama. Ta se bolest obiva o infekcije, kaa se pije iz čaše iza nekog bolesnog, a a čaša nije obro oprana. Za tu bolest treba okrajke usana dnevno 5- 6 puta posuti praškom o aloja (Aloe vulgaris Lam.) pomiješanog na jenake ijelove sa stipsom (alaunom). Dnevno treba 5 -6 puta izmudkati usta i oprati usne ovarom o lišda o čička (Lappa officinalis All.), 40 g ovog lišda potopi se 12 sati u 1/2 litre voe, 10 min. se kuha i još 10 min. obro poklopljeno pari. Ujutro natašte i prije spavanja popije se po 1 šalica čaja za izlučivanje loših sokova u tijelu, i to o 25 g korijena čička potopi se na 1/2 litre voe 12 sati, 10 min. kuha i još 10 min. poklopljeno pari. Korijen i lišde o čička mora biti svježe sušeno jer korijen stariji o goine ana nema više ljekovitosti.
Dobar je i ovaj lijek: uzme se na vrhu noža pečene stipse, čistog plavetnjaka (more galice), 2-3 karanfila, istuca se u prah, pomiješa se s meom i time mažu žvale. Ili se uzme laneno sjeme, istuca se u prah, pomiješa s meom i time se usta mažu.
Žuljeve (kurje oči) Kurje oči i braavice liječi ovaj lijek: u 1/8 bijelog vina i 1/8 vinskog octa kuha se 10 min. 1 ag kore o bijele vrbe ili 1 žlica pepela o kore bijele vrbe. U ovaj ovar umače se pamuk i privija na kurje oči ili braavice. Za kurje oči treba uzeti svaku večer obro toplu kupelj za noge, u vou staviti na 1 litru voe 1 žlicu soe i 4 g rvenog pepela. Nakon kupke treba staviti na noge oblog o ovara poljske preslice ili bršljanova lišda (15 g na 1/2 litre voe i 1/2 sata kuhati). Preko dana treba stav iti na kurje oko komaid crvenog luka.
Proširenje žila Proširenje žila u koljenici (gnjatu, Unterschenkel) s bolovima koji žežu i pale, posljeica je grušanja krvi u žilama. Bolest se zbog teškog raa i zbog težine tijela ko ugog stajanja znatno pogoršava. Zapusti li se ta bolest, žile postaju sve eblje, pa često i puknu. Kaa puknu, o velikog gubitka krvi mogu odi vrlo teške i nepopravljive posljeice. Dok je još samo upala posrijei, liječenje iziskuje malo napora, upravo samo malo obre volje i strpljivosti.
Svaku večer treba na obje noge pa i na zravu nogu stavljati oblog o ilovače, razmudene s odvarom od hrastove kore ili preslice (1 dag na 1 litru vode, 20-25 min. kuhati i hladnim ovarom ilovaču razmutiti). Ilovaču treba uzeti svježu i što dublje iz zemlje iskopanu. Ova se
razmudena ilovača tri prsta ebelo na lanenu krpu namaže i suhim i toplim previje. Svaku nogu treba posebno umotati. Osim toga, treba tjeno va puta čitavo tijelo u hlanu grubu plahtu umočenu u ovar o trina umotati, s uhim i toplim dobro previti, 2 sata oblog na tijelu ostaviti, nakon toga tijelo brzo s pola octa i pola vode oprati. Uz to dnevno treba uzimati 1 šalicu čaja natašte i svako 1 -2 sata po žlicu. Za čaj se uzme po 6 g kaulje, korijena o poljske
steže i preslice. Trave se 12 sati rže potopljene u 1/2 litre vina, 10 min. s 2 žlice mea se kuhaju i 20 min. pare. Uz taj čaj nevno uzeti tri puta na vrhu noža praška o kravojca i 2 -3 male čašice vina o ružmarina. Nakon tri tjena, va puta tjeno treba umotati tijelo u vrudu plahtu umočenu u ovar o trina, oblog suhim i toplim previti i 1 sat ostaviti. Nakon toga brzo octenom voom oprati. To treba činiti tri tjena. Uz to va puta tjeno gornje tijelo polijevati i va puta onje u vremenu o 10 sek. I čaj prom ijeniti i tri tjedna piti od 6 g mlaog lišda o bazge, iđirota i preslice s 3/10 litre vina i 1 žlicom mea 15 min. kuhati. Svaku večer treba po hlanoj voi gaziti 1 min. i obloge stavljati, ok noge sasvim ne splasnu. Dijetu ržati i alkohol obaciti.
Odstranjenje žučnog kamenca bez bola Kaa bolesnik preosjeda a de napa nastupiti, treba uzeti šalicu jako vrudeg ovog čaja: uzme se 75 g ploa ili samo sjemena o ivlje ruže (Rosa canina L), 20 g korijena steže,
(Potentilla Tormentilla Sibth), 25 g boba od smreke (Juniperus communis) po 10 g od lipe
(Tilia granifolia Ehrh.), solomonovog pečata (Polygonum aviculare L) i bazge (Sambucus nigra L) i 4 g pelina (Artemisia Absinthum L) u jednoj litri bijelog vina, pusti se da napola
ukuha. Uz taj čaj uzima se jako vrud oblog o ovara trina preko želuca i trbuha pa se legne u krevet. Na noge i po strani stavljaju se boce s vrudom voom, a oblog ostane što ulje vrud. Ako se bolesnik nije za 1/2 sata oznojio, treba popiti još jeinu šalicu vrudeg čaja. Nakon 11.5 sata, pošto se bolesnik obro oznojio, skine se oblog i bolesnik ostane u krevetu ležedi na leđima, a nakon 10-15 min. treba popiti jenu veliku čašu, barem o 3/10 litre, ako je mogude i više, čistog maslinovog ulja i ostane 25 -30 min. ležati na leđima. Za to vrijeme ospije ulje iz želuca u vanaesnik. Zatim treba bolesnik ledi na esnu stranu. Takvim položajem ulazi ulje u žučni mjehur i ovoi kamence bez bola u crijevni kanal. Najbolje je kaa se bolesnik tome povrgava ujutro natašte. Taj način , iako vrlo naporan, izvanredno jeluje i bolesnik se brzo osloboi kamenaca bez aljnjih posljeica. To treba činiti 3 -4 tjedna uzastopce jenom tjeno. Još tri mjeseca pije se čaj o ploa ivlje ruže ili samo koštica, uzme se 80 g koštica na 1 litru mli jeka i poklopljeno kuha poistiha 2 sata, onda se procijedi i prioa 2 žlice mea, pusti se još 3 -4 puta a proključa. Taj čaj pije se tri puta nevno po šalicu, ujutro natašte, 1/2 sata pre ručak i prije lijeganja u krevet.
Žuč Čaj priređen o voopije ouzima suvišnu žuč. U tu svrhu pije se reovito 3 -4 dana skuhan čaj o voopije, svaki an tri čaše, i to ujutro, prije ručka i uvečer.
Rastrojeni živci Za umirenje rastrojenih živaca uzme se po 20 g osušene korice o naranče, ooljena (Valeriana off icinalis L), iđirota (Acorus Calamus L) i lincure (Gentiana lutea) i 40 g ružmarina, to se sve sitno izreže i stavi u 1 litru prave prepečene rakije te se ostavi na toplom mjestu ili vrudem suncu 2 -3 tjedna. Od te rakije uzima se po 4 -5 malih žličica ili p o 25-30 kapi dnevno na kockici šedera. Iđirot (Acorus calamus) se upotrebljava kao vrlo obar lijek i ko živčanih bolesti. Kuha se o svježeg korijena iđirota čaj, 5 -8 g na četvrt litre voe, a o suhog u prašku 5 -6 g u jelu ili sa šederom. Sjeme od božura s voom ili s vinom liječi bolesti živaca i možana.
Sok iz stabljike i korijena vinove loze vrlo je obar lijek za okrepljenje živaca. Za jačanje živaca uzme se 1 i pol ag osušene korice o limuna, 30 g karanfila, 30 g cimeta (tarčine) i 30 g iđirota; ove se miroije istuku u prah. Ona se uzme 40 ag žutog (kanis) šedera, prelije voom i kuha. Kaa se šeder počeo zgušnjavati, prelije se preko toga 1 i pol ag macine trave, 10 g rute i 20 g majčine ušice, poklopi i ostavi a se ohlai. U jenu bocu poširokog grla stave se istucane miroije i ohlađen šeder s travama, pa se prelije s 2 litre čiste prepečene rakije i 1 litru čistog alkohola o 75 -80%; sve zajeno se obro promudka i ostavi 4-6 tjeana na suncu ili toplome mjestu. Bocu treba češde promudkati. Ove rakije
uzima se tijekom 6 tjedana, 3-4 puta dnevno p o 20-25 kapi na šederu ili s malo voe. Zatim prestane 4-6 tjedana, pa se opet uzima 4- 6 tjeana. Ako se i ulje uzima, ne škoi. Prestaje se s razloga a se narav oviše ne privikne na uz imanje lijekova. Uz to treba prati tijelo octenom voom, hoati po voi prije spavanja i uopde blagom uporabom voe živce, krv i
čitavo tijelo krijepiti.
Protiv velike žeđi Ko svih vrsta groznica preporučuje se čaj o 40 grama isitnjenog korijena o gaveza (Symphytum officinale L) s pola litre voe i pola litre bijelog vina. Korijen se rži potopljen 12 sati u vodi i u vinu, a nakon toga kuha se poistiha 15 minuta. Svakih 1/2- 1 sat po žličicu. Izvrsno je srestvo ko upale pluda. Čisti o sluzi i gasi žeđ ko svake bolesti.
Protiv žgaravice Čaj o kantarije izvrstan je lijek protiv žgaravice. Uzima se nevno ujutro natašte. Prokušan je također ovaj lijek: uzme se komaid osušenog lipovog rveta, obro ga se stuče u prah, prosije i razmuti u vodi i uzme nekoliko puta uzastopce. Taj lijek potpuno uklanja
žgaravicu. Protiv žgaravice obro je piti 4-6 tjeana svaki an ujutro natašte, pola sata pre ručak i pola sata pred večeru po jenu vedu malu šalicu čaja o 8 grama kantarije i 4 grama pelina s 1 žlicom mea na četvrt litre voe, 5 minuta kuhati. Dobro je također 2 -3 zrna pečene kave izgristi i progutati. To srestvo pomaže omah.
Razdraženost živaca Liječi se blag om uporabom vode. Dnevno treba ruke do lakata 2-3 puta u hladnu vodu staviti (od 10 sekundi do 1 minute). Tjedno treba dva puta polijevati ramena, dva puta koljena i dva puta uzeti polukupelj ili sjeedu kupelj. Kupelj i polijevanja o 10 sekuni o 1.5 mi nute. Uz te kupelji pije se jaki čaj o kunice (Achillea Millefolium) 20 g na pola litre voe 1 -2 puta potopi, proključa i još 10 min. pari. Nakon 8 -10 ana treba promijeniti čaj i uzeti brodike žute (Galium verum), cvijeta crnog trna (Prunus spinosa), betonike (Betonica officinalis L), pitome metvice (Mellisa officinalis L), omorikovih vrhova (Picea excelsa L) po 3 grama i sve te trave u
pola litre voe i s vije velike žlice mea, 12 sati ržati potopljene, prokuhati i pariti još 10 minuta na vrudem mjestu. Osim toga, treba jesti bobe od smreke, od 4 zrna do 15, svaki dan zrno više i obro prožvakati. O 15 boba svaki an boba manje o 4 bobe. To se mora 6 puta ponavljati.
Živčano trzanje Liječi se polijevanjem ramena, ruku i koljena tjeno va o tri puta. Dva puta tjedno polijevati gornje tijelo i bera te va o tri puta uzeti sjeedu kupelj i polukupelj. Polijevanja i kupelj hladnom vodom traju postupno od 8 sekundi do 1 -1.5 minute. Dnevno 2-3 puta stavljati ruke do lakata u hladnu vodu, i to od 10 sekundi postupno do 1 minute. Dnevno
treba prati tijelo s pola vinskog octa i pola voe te uzimati čaj o prženih i tucanih šipkovih koštica (ivlje ruže), i to se 20 grama na tri četvrt litre voe va sata lagano kuha ok se ukuha na četvrt litre, u taj čaj se stavi šedera ili mea i poviše soka o limuna (1/2 -1 limun). Ili se kuha čaj o rute (Ruta graveolens L), i to 1 gram, ooljena (Valeriana officinalis L) 1 gram, pitome metvice (Mellisa officinalis L) 5 grama i kantarije (Erythraea Centaur. Pers) 3
grama pa se sve te trave u četvrt litre vina 12 sati rže potopljene, provru i još 10 minuta pare. Osim toga, treba jesti bobe od smreke.
Upala živaca s bolovima S pola vinskog octa i pola vode treba dnevno gornje tijelo oprati, tjedno dvije polukupelji ili
sjeede kupelji uzeti u ostajaloj voi o 10 sek. o 1.5 min. Dalje treba tjeno četiri puta hodati po hladnoj vodi od 10 sek. postupno do 1.5 min. Mjesta koja bole treba polijevati hladnom vodom i stavljati ruke do lakata 2-3 puta dnevno u h ladnu vodu. Na mjesta koja
bole stavljaju se oblozi s octom i voom ili još bolje ilovačom zemljom, razrijeđenim vinskim octom ili odvarom od trina. Oblog treba ostati 1-1.5 sat. Kada se oblog skine, bolna mjesta natrljaju se uljem od kamfora, smreke, terpentina i ružmarina. Tijekom ana se uzimaju po 2
šalice čaja natašte i prije spavanja, i to o ružmarina, rute (Ruta graveolens L), metvice (Mentha piperita L), mirisave jagorčike (Primula officinalis Jacip) i brodike žute (Galium verum) od svake vrste po 3 g i od rute 1 g pa se sve to u 1/2 litre voe 12 sati rži potopljeno, prokuha i još 10 min. na vrudem mjestu pari. Treba ržati strogu ijetu i obacit i alkoholna pida, kavu i uhan.
Žutica Ko žutice požute oči i koža. Tijelo oslabi i svrbi, bolesnika čas zima trese, čas ga opet uz glavobolju temperatura spopaa. Mokrada je žuto -zelena, a izmet je svijetao i siv. Dolazi do upale bubrega, jetre ili otečene slezene. A posljeica je katara cri jeva ili kada se kanal za izlučivanje žuči začepi kamenčidima. No, žuticu može prouzrokovati i veliko uzrujavanje, kojekakve razmirice, prepa ili strah. Ako je jetra još zrava, ozravi se brzo. Ko ove bolesti treba ujutro natašte i prije lijeganja u krevet uzeti po 1 žlicu svježeg zrnja o bijele gorušice s čašom voe ili limunae. Preko ana svakih 1/2 -1 sat uzeti žlicu čaja o po 5 g istucanih boba smrekovih, preslice, maslačka kaulje i pelina, što se sve u 1 litri voe preko nodi rži potopljeno i 10 min. kuha. Osim ovoga čaja treba uzeti tri puta nevno na vrhu noža na jenake ijelove pomiješanog i u prah istucanog korijena o kravojca i poljske steže. Tijekom 10-14 ana osim toga treba uzeti još 2 -3 čaše zašederenog mlijeka s 1 žlicom praška od drvenog ugljena, kupljenog u ljekarni. Dnevno 5-6 puta ispirati usta i duboko grgljati da se
grgljanje ne čuje ovarom o kaulje (60 g na 1 litru voe, 20 min. kuhati). Tjeno treba 1 -2 puta cijelo tijelo 5-6 sekundi s pola octa i pola vode oprati, a svaki drugi dan umotati tijelo u vrudu plahtu, umočenu u ovar slame o zobi i oblog ostaviti 1 -1.5 sat. Osim toga, treba svaki drugi dan uzeti toplu polubanju od 1/2 sata u odvaru od smrekovih ili omorikovih
vrhova. Dijeta je stroga: samo mliječna jela i puno kuhanog voda. Za žeđ pomalo uzimati u voi razmuden sirup o malina ili još bolje o bazginih boba. Ta kura se rži 6 -8 tjedana dok se potpuno ne ozravi. U proljede 4 -6 tjedana nastaviti kuru uzimanja jagoda, dnevno 1/2-1 litre sa šederom, limunom, vin om ili mlijekom. A u jesen s bobama od bazge 2-3 mala tanjurida nevno sa šederom, limunom ili vinom ili svježe ukuhanim s mlijekom ili šederom.
Kronična žutica Kod ove bolesti treba uzimati gore navedene banje i umatanja u plahtu. A osim toga, preko dana svakih 1/2-1 sat uzeti po 1 žlicu čaja o konoplje i resa orahovih. Na 1 litru mlijeka stavi
se 7 žlica tucanog sjemena o konoplje i kuha se 15 min. Zatim se procijei i pomiješa s 1/2 litre čaja o resa orahovih. Na 3/4 litre voe stavi se 20 g orahov ih resa (cvijeta), preko nodi se potopi, ujutro 10 min. kuha, zatim pomiješa s čajem o konoplje. Ova porcija čaja ima se nevno piti i nevno se mora svježi čaj kuhati. Postane li mokrada mutna, ne treba se prepasti; to je znak skorog ozdravljenja. To se čini tako ugo ok se ne ozravi.
Daljnji lijekovi protiv žutice Uzmi lišde, cvijet i stabljike o kičice ili proljetne gorčice (Erythraea Centarium L), Gentiana verna L. (kantarium), bogoroičine trave (Hypericum perforatum L) i sporiša ili hajučke trave (Verbena officinalis L) pa sve smiješaj i kao čaj kuhaj. Pije se po 1 šalica mjesec ana tri puta nevno, i to ujutro, u pone i navečer. Izvrstan je to lijek protiv žutice. Uzmi češnjaka (Allium sativus L), rosopasi (Chelionium majus L) i komonike - divlji pelin (Artemisia vulgaris L) te skuhaj u bijelom vinu i pij natašte. Naberi 5 g ljeskova lišda (ali iz šume), pa ga stavi preko nodi u čisto bijelo vino u zatvorenom. Vina neka bue samo toliko a se listovi mogu obro nakvasiti. Ujutro natašte treba popiti to vino.
Osobito raikalan lijek je čaj o jovove kore (jošike), kojim se žutica izliječi za 3 -4 dana. Uzmu se 2-3 šake jovove kore i obro se ukuhaju u 1/2 litre voe. Toga čaja treba piti tri puta nevno po 1 čašu. Kaa čovjek požuti, ne ka uzme komonjike (Artemisia vulgaris L), kuha u vinu i pije. Tko ima žuticu, neka uzme korijena o crnog trna (Prunus spinosa L) te neka ostruže gornju koru, a onju neka stuče te kuha u voi ok ne uvre tredi io, pa pije natašte ujutro, u pone i navečer po 1 čašu.
Njega želuca Tko hode ugo živjeti i sačuvati tijelo snažno, a uh bistar i svjež, taj mora njegovati i čuvati svoj želuac. Želuac je jean o najvažnijih organa u našem tijelu. Kaa želuac ne funkcionira kako treba, hrana postaje iluzorna, a klica bolestima je usa đena. Želučane bolesti najčešde nastaju zbog loše birane hrane ili prenatrpanosti želuca. Često želuac još nije probavio prvu hranu, a ved olazi ruga. Prva hrana ili se izluči neprobavljena bez ikakve koristi za krv, ili ostaje u želucu, te uzrokuje porigivanje, napuhavanje, glavobolju i otužnost. Stoga treba biti svakome pravilo a tek ona u sebe hranu prima kaa oista osjeda gla, a ne o navike. I ona se želuac ne smije prenatrpati. Uz to se preporučuje više suha hrana. Kod jela se ne smije mnogo piti jer pide razrjeđuje želučane probavne sokove i onesposobljava ih za jelatnost. Vrude jelo ne samo a škoi zubima ved omlohavi (oslabi) želuac i uzrokuje čireve u želucu. Oviše hlana jela, kao slaole, često su uzrok katarima probavnih organa, stoga treba ko tih uživanja biti vrlo oprezan. Orasli neka uzimaju nevno hranu najviše u 3 obroka, a između njih treba prodi 4 -7 sati dok se prva hrana potpuno probavi i želuac omori. Naalje, želuac ko pojeinih obroka, osobito uvečer, ne smije se oviše opteretiti teško probavljivim jelom. Svaki zalogaj treba obro prožvakati, ne gutati što se ne može obro izgristi, kao koštice ili lupine, jer se njima može ozlijeiti sluznica probavnog kanala. I alkohol uništava sluznicu probavila. Želuac se ne s mije stezati jer to smeta probavi. Trbuh treba uvijek toplo ržati i na stolicu paziti a je reovita. Stolica je glavni uvjet dobre probave, a dobra probava glavni uvjet zdravlja. Na probavu izvrsno djeluje ne pretjeran sport i kada se dnevno popiju 2 -3 čašice vina o
matičnjaka (Mellisa officinalis L). Na jenu obru šaku svježeg ili vije šake suhog lišda naliju se 2 litre zdravog vina i ostavi se na umjereno toplom mjestu 48 sati. Ili se uzima po 1- 2 šalice čaja o niske metvice (Mentha aquatica ili Mentha piperita). Na 10 g 1/4 litre voe i 1 žlicu mea 5 min. kuhati. I ruge razne gorke trave utječu vrlo obro na probavu. Koga boli želuac i ne može probaviti, neka uzme trave stolisnika (kunice) i kuha u bijelom vinu te pije više puta tijekom ana. Najbolji lijek za želučane bolesti je čaj o voopije (cikorije). Pije se va puta nevno, ujutro i uvečer. Bolest želuca liječi se crnom metvicom, konjskom metvicom i majčinom ušicom. To se skuha i privije na želuac. Stuci korijen od ovnike sirov ili suh, prah smiješaj s meom te jei; obro je za želuac i prsa.
Želučani katar Uzmi bijelog sljeza (Althaea officinalisL), kadulje (Salvia officinalis L) i mente (Mentha
piperita L) u jenakoj količini, po 2 ag o svake, u litri voe i kuhaj o pola, istoči u čistu staklenku, obro začepi i pij po malu šalicu svaki an ujutro. Osim toga, osobito uzimaj prah o 3 kg izgorenog (pougljenjenog) lipovog rveta, i to po jeadu žlicu tri puta nevno: ujutro
natašte, u pone prije jela i navečer prije veče re. Uz to uzimaj laku hranu, ne pij alkoholna pida i rži se ijete.
Grčevi u želucu Naribaj svježeg hrena i pokvasi ga u vinskom octu, položi na bolno mjesto. Oblog treba ržati četvrt sata i ulje. Ako su grčevi česti, treba ulje vremena jesti kuhanu pšenicu s mlijekom; obro je uzimati 40 ana natašte po pola žlice zrna o slačice (Senfkorner) s čašom svježe voe. Ko grčeva koji iznenano olaze obro je i ovo srestvo: umoči ručnik u čisti alkohol, pospi tucanim paprom i privij na bolno mjesto. B ol de oskora prestati. Vrlo je obro srestvo također čaj o metvice (menta), triput nevno po jenu šalicu popiti. Pomaže također čaj o šipka (ivlja ružica) i suhih šljiva. Uzima se jutrom i večerom. Čaj o kaulje i pelina, koji se mora uzimati tr i puta dnevno prije jela, oprobano je sredstvo protiv grčeva i rugih želučanih bolova.
Struna želuca Struna je bolest ka želuac zazebe, pa bježi sa tamo, sa amo. Ili čovjek potegne a što igne, pa se struni. I jena i ruga struna su teška bolest trbuha, ali je ova ruga još teža. O prve nešto ga tišti, pa vene i sahne, a ne zna što mu je. Prva se liječi ovako: ako nije zastarjela, neka se omah uzme svježeg goveđeg mesa, koje se istuče i pospe isijotom, tarčinom (cimetom), kalompirom (katmerom) i paprom. Zatim se meso polije obrom rakijom ili rumom. To se stavi na pupak nekoliko puta. Druga se liječi ovako: isijot se posipa po svježem mesu, a meso se stavi na želuac i zavije platnenom krpom.
Ka tko želuac struni, neka nabere jenu rukovet rijemka trave (lišda), stuče, iscijei jenu čašicu soka te popije.
Njega djeteta i trudnoća Njega djeteta
Da se otklone mnoge i mnoge bolesti i a se jetetu i sebi prištee mnoge neprospavane nodi, pune patnja i briga, treba ijete ved o prvih ana njegova života privikavati na hlanu vou. Isprva svaki rugi an, a kasnije svaki an. To ne znači a se dijete mora kupati u hlanoj, jer bi to, akako, bilo ne samo štetno ved i pogibeljno. Dijete se uzme iz toplog krevetida, gje mu je toplo i ugono, a nipošto kaa se vii a mu je hlano. Dijete treba ležati na lijevoj ruci, esna mu se stavlja na prsa i u ovakvom položaju spusti se ijete polako
u hlanu vou, ruke jeteta se omaknu i broji se 1, 2, 3, i ko riječi 'tri' izvai se ijete iz voe i stavi u rutavu ugrijanu i ved pripremljenu pelenu. Tako neosušenog brzo se umota i stavi u krevetid i ono de uskoro zaspati s viljivim zaovoljstvom i probuiti se okrijepljeno zravim snom. Dijete de u početku plakati jean-va puta, ne ulje, a kasnije de se smješkati, raujudi se svojoj hlanoj banjici. Prostor u kojem se čini ova banjica mora biti ob ro ugrijan. Ovo umakanje djeteta u hladnu vou o velike je važnosti jer jača cjelokupan ječji slabi organizam, pospješuje kolanje krvi i probavu, pospješuje isparivanje kože, otklanja vjetrove, jača živce, prsa i kralježnicu i time mnogo doprinosi njegovom obrom razvitku. Ovako ogajana jeca pošteđena su mnogih bolesti jer su jaka i otporna. A kaa zubide obivaju, ona olazi blagoat hlane voe o izražaja jer im niču bez ikakvih vedih bolova. Dijete koje se oviše raznježi, povrgnuto je svim, apače i živčanim bolestima. Da se mlaa majka svlaa u svojoj bojazni a joj se ijete ne nahlai uporabom hlane voe, neka na sebi isproba ovu blagoat, ona de tek shvatiti svoju svetu užnost i znati kako de o svog jeteta stvoriti jakog i otpornog čovjek a. Osim uporabe hlane voe, postoji još jena vrlo važna užnost, a ta je a se ijete u najranijoj mlaosti nauči na isanje kroz nos. Disanjem kroz nos polučuje se a ved ugrijan zrak, koji je kroz sluz filtriran, olazi u pluda, zbog čega se opet otk lanjaju mnoge bolesti. Croup, teški kašalj i ifterija bolesti su koje su prostim, primitivnim naroima tako redi nepoznate. A to olazi o toga što njihove majke sile jecu a rže zatvorena usta i a išu kroz nos. Kod Indijanaca se upotrebljava u tu svrhu rvena sprava u obliku četverokruga. Tu spravu stave jetetu na vrat, čime je ijete primorano a braicu sa zatvorenim ustima rži na prsima tako ugo ok se ne nauči na isanje kroz nos. Ko iskopavanja u Njemačkoj prilikom reguliranja rijeka, nađene su potpuno sitne rvene sprave, čime je okazano a su preci ovih zemalja ved prije više stoljeda shvadali koristi isanja kroz nos i a su se ovim srestvima služili.
Hrana
Za svako ijete najbolja je hrana svakako majčino mlijeko, koje saržava sv e hranjive sastojke potrebne za razvitak. Ali ima majki koje ovu zaadu ne mogu ispuniti pa se jetetu mora uzeti dojilja ili ga umjetno hraniti. Ako se uzme dojilja, potrebno je da se ispita ne samo
njezino zravstveno ved i uševno stanje, kao i njezine obre i loše strane i sposobnosti jer dijete s hranom prima i njezinu krv i njezine osobine. Ako se dijete mora umjetno hraniti,
ona je najbolje avati mu razrijeđeno kozje mlijeko. Ono je mnogo bolje o kravljega. Koza je poznata kao vrlo izbirljiva životinja u hrani, koja nede ništa pojesti što ne treba. Ko umjetnog hranjenja treba jetetu o vremena o vremena ati po nekoliko žličica sluzave juhe o ječma ili zobi za čišdenje utrobe. Spavanje i njega Prostor u kojem dijete spava neka je uvijek proz račen. Prozor neka je otvoren a ulazi svjež
zrak. Dijete ne smije nika spavati kraj oraslog čovjeka. Ono uiše sokove oraslog čovjeka
koji iz njega isparuju, a to je jako školjivo i najviše jeluje na živce. Takva jeca živčano vrlo oslabe. A glavna j e užnost roitelja a sačuvaju jetetovo zravlje. Bolesno ijete je tužno i mirno i leži više puta bešdutno. Kolika raost i nježnost obavije roiteljsko srce kaa se mališan veselo smješka i živahno okrede. Dijete se ne smije nikaa bez paske ostaviti, a od najranije mlaosti treba mu ati one igračke koje ga viljivo zanimaju a mu se na taj način bui i oštri razum. Djeca bez ovoljno njege i paske postanu glupa i kasnije u školi vrlo teško shvadaju, što se osobito kasnije osveduje u životu, gje je ok retnost jedan od glavnih uvjeta za opstanak. Dijete ne treba nikaa siliti hoati. Kaa je ono ostatno ojačalo i hlanom voom se očeličilo, on i ne može mirno ležati ili sjeiti, ved se samo priiže. Prve bolesti
Ako je ijete ošlo zravo na svijet, pa se prvih ana obro razvijalo, a kasnije počelo mnogo plakati i loše spava, a trbuščid i želuac mu postali napuhani, znači a mu je hrana preteška i a je ne može probaviti. U tom slučaju ga treba nevno bezuvjetn o prati hladnom vodom, još bolje u hlanu vou umočiti jer jeluje mnogo bolje o pranja. Osim toga, treba ga va puta tjeno umotati u vostruko složenu čistu pelenu, umočenu u hlanu vou i pomiješanu s jenom tredinom čistog 40 -50% alkohola, a zatim ga brzo previti suhim i toplim da zrak ne dopire do tijela. (Oblog treba staviti ispod pazuha, do iznad koljena, a oblog se skida kada se
ijete probuilo. U snu ga ne treba smetati). Za čišdenje i urenu stolicu, osobito ako postoji zatvor, treba uzeti komad id mlaog neslanog maslaca u čistu obro prokuhanu krpicu svezati i jetetu staviti u usta ko sisanja a izmjenično siše i mlijeko i maslac. To jeluje ko male djece vrlo dobro na probavu.
Nedonoščad Neonošča, tj. jecu koja su se prije rea roila ili vrlo slabunjava djeca koja ne mogu napreovati, treba izmjenično hraniti kavom o prženog ječma ili zobi s meom i mlijekom te kavom o žira s meom i mlijekom. To je vrlo hranjivo i brzo oporavlja slab ječji organizam.
Za kavu o žira (vii hrast) uzme se žlica brašna o žira i prelije se s četvrt litre kipude voe, zatim se kuha 10 minuta, procijei i još jenom proključa s 1 malom žlicom mea. Jena žlica ove kave pomiješa se s 3 žlice mlijeka. Kava o prženog ječma ili zobi pravi se isto ovako, samo se jena šalica mlijeka kuha 10 min. s 1 žlicom samljevenog komorača i jenom šalicom voe, a s ovim mlijekom smiješa se kava o ječma ili zobi. Ovog čaja ili kave aje se nevno 2-3 puta 4-6 malih žlica zajeno s ved pomiješanim mlijekom. Nakon dva i pol o tri mjeseca može se jetetu avati nevno 4 -5 žlica procijeđene sluzave
juhe o prekrupe o zobi ili ječma, i to jenu žlicu na četvrt litre voe ili mlijeka, što se samo 15 minuta kuha, ne ulje. Vrlo je hranjiva i obro probavljiva hrana kašica o preprženih tankih kriški kruha. Ovaj se kruh samelje i ukuha, 1 -3 male žlice, u mlijeku i 1/2 sata poistiha kuha, ali a ne bue rijetko. Ili se isprže, ok porumene kao kava, jenaki ijelovi pšenice, ječma, raži, graška i graha, zatim se sve samelje i u mlijeku kuha poistiha 1.5-2 sata, a tada kuhanoj kašici prioa malo soka o limuna. U proljede se prioa malo sitno isjeckanog lišda od jagoda, bokvice i jabuke. Ovu hranu uzimaju djeca vrlo rado, a osobito je hranjiva, stvara
krv, jača kosti i živce . Mlijeko je najbolja hrana, ali ga treba davati s kruhom ili ukuhano s prženim žitom. Samo mlijeko nema osta hranjivosti i oviše napuhuje. O vremena o vremena treba jetetu ati za čišdenje probavnih organa pržen ječam ili zob, kuhan u voi s medom. Na 1 šalicu kipude voe stavi se 1 žlica ječma i 1 žlica mea i kuha se zajeno 10 minuta. Jaja, osobito bjelanjak i meso za jecu su preteška, neprobavljiva hrana. Naprotiv, mlaa zelen, osobito mrkva i svježi kravlji sir (koji možemo i sami napraviti), iz vrsna je i krepka i zrava hrana, koja ijete ne samo a hrani, ved i čuva o unutarnjih bolesti. Slatkiše ne treba jeci avati jer im truje krv i želuac i ruši zubide. Djeca hranjena slatkišima uvijek su boležljiva. Djeci treba avati mješovitu hranu i puno voda, osobito svježeg, ali treba paziti a je obro oprano i a ga obro sažvaču. Maloj jeci treba vode nastrugati.
Bljedoća, slabunjavost i slabokrvnost Blijeoj, slabunjavoj i slabokrvnoj jeci, koja pate o katara, kašlju i uvijek su nahlađena, treba svako 1-2 sata davati po 2- 3 žlice čaja o 10 grama mlaog svježeg hrastovog lišda, kuhanog s 3 zelena omorikova češera uz oatak mea. Češeri se sitno isjeckaju i rže potopljeni 24 sata u pola litre vode, zatim u istoj vodi kuhaju pola sata poistiha, dobro
poklopljeni, sve skupa se prelije preko 10 grama mlaog hrastovog lišda i kuha još 10 minuta s vije žlice mea. Ovaj je čaj izvrsno srestvo za čišdenje i jačanje pluda. Dijete se uzimajudi ovaj čaj oporavi za razmjerno kratko vrijeme. Uz to mu treba davati tri puta dnevno, na vrhu noža, crnog koštanog brašna iz apoteke sa zelenjem ili u juhi. Ono jača krv i kosti. Dijete treba biti puno na suncu i zraku. Košuljica neka nije o finog ved o grubog platna. Fino platno sprječava ishlapljivanje i i sparavanje plinova i sokova, dok grubo platno tome pogouje, pošto se ne privija uz tijelo. Rahitis i katari
Djeci slabunjavoj i loše hranjenoj, koja naginju na rahitis i koja trpe o raznih katara ili imaju lošu probavu, treba nakon svakog obroka, ved prema starosti djeteta davati dva do tri puta nevno po pola o jene male žlice čistog maslinovog ulja i jean o va puta na vrhu noža crnog koštanog brašna. Osim toga, treba jetetu va puta tjeno staviti hlaan oblog ispo pazuha do koljena i previti. Za oblog se mora uzeti gruba krpa, nipošto tanka ili batist. Oblozi nikaa ne škoe, pa i zravom jetetu. Kaa mu se stavljaju o vremena o vremena, oprinose boljem razvitku i opdem boljitku. Djetetu o 7 -8 mjeseci daje se dnevno 5-6 žlica kave o žira, pomiješane s mlijekom i meom.
Nečista krv Ako je ijete slabunjavo, mršavo i blijeo, u razvitku vrlo zaostalo, s mutnim očima, pobuhlim vjeđama i nabuhlom glavom, ona ima nečistu krv. Ovakvo ijete treba 10 minuta u mlakoj vodi banjati, zatim ga u močiti u rugu, ved pripravljenu, banjicu s hlanom voom ok se nabroji o tri i ko riječi 'tri' izvaiti ga iz voe i bez otiranja umotati u tople, grube, rutave, pelene i obro ga još jenom umotati. Ovakve banje obnavljaju i čiste krv. Uz to treba mu dnevno dati 3-4 puta 3-4 žlice čaja o prženog ječma ili zobi. Uzme se jena žlica samljevenog ječma ili zobi i prelije se s četvrt litre kipude voe, zatim se kuha 10 minuta,
procijei i još jenom proključa s jenom malom žlicom mea. Na tri žlice ovog č aja doda se 1 žlica mlijeka, najbolje kozjeg. Ako je ko višegoišnjeg jeteta tijelo nenaravno ebelo i nabrekle, oči mutne i pobuhle a gotovo i ne vii, a po glavi i tijelu mu se prospu čiridi ili krastice, znači a ima nečistu krv ili a je rođeno kao takvo. Ovakvo dijete mora se 2-3 tjedna dnevno umotavati po jedan sat u vrudu plahtu, umočenu u ovar trina, zatim suhim i toplim previti a zrak o tijela ne može doprijeti. Nakon jednog sata skine se oblog i dijete brzo s pola octa i pola vode oper e i ostavi još jean sat u krevetu dobro pokriveno. Osim toga, treba mu 5- 6 puta nevno avati po 5 velikih žlica
mlijeka kuhanog 10 minuta s 1 g samljevenog komorača. Ovo mlijeko neka toplo popije. Nakon tri tjena ijete se samo va puta tjeno umota u vrudu plahtu o trina, ali tijekom ana, jeanput prije pone i jeanput poslije pone, aje mu se hlana sjeeda banja o 2 sekune, a zatim ga se ne brišudi brzo u krevet stavlja i obro pokrije. H rana neka je jenostavna, više mliječna, bez mesa, s mnogo zeleni i osta voda. To treba činiti ok ne ozdravi.
Povraćanje i proljev Dolazi ko male jece u ljetno oba i zbog umjetnog hranjenja. Na želuac i trbuščid treba jetetu stavljati vredice s kamilicom ili trinama, koje su prelivene kipudom octenom voom. Čim se oblog malo ohlai, treba ga omah rugim toplim zamijeniti i ijete uvijek obro umotati. Osim toga, davati mu klizmu od osmine litre hrastovog odvara s jednom malom
žlicom maslinovog ulja. (Na četvrt litre voe uzeti 12 grama hrastove kore i kuhati 5 minuta). Osim toga, treba mu ati svakog sata u malo voe po tri kapi rakije u kojoj je kvašen korijen o poljske steže (vii steža). Za proljev je dobar i ovaj lijek: nakvasi se kruh u bijelom vinu, tome se pridoda malo tucanog
karanfila i tucanog cimeta (tarčina), obro se promiješa i jako toplo stavlja kao oblog na trbuščid.
Povraćanje hrane Djetetu treba ati svakih četvrt o pola sata po 1 malu žlicu s meom prokuhane voe (jena žlica meda na pola litre vode) ili svakog sata 4- 5 kapi ulja o komorača na malo istucanog šedera. Na želuac i trbuh treba stavljati obloge o pola octa i pola voe. Oblozi smiju biti samo malo mlaki i oni se previju suhim i toplini i svakog sata mijenjaju.
Engleska bolest (rahitis) Tijekom 8-10 tjedana tjedno 2 puta treba banjati dijete 15 minuta u odvaru od 1 .5 kg smrekovih vrhova, kuhanih s 8 litara vode 2.5 sata. Ovaj odvar se pridoda u vodu za banju.
Odmah iza ove tople banje stavi se dijete za 3-4 sekunde u pripravljenu hladnu banju i ne
obrisavši brzo ga se umota i spremi u krevet. Dnevno mu se aje jena mala šalica kave o žira, kuhane s mlijekom, ali ne ojenom ved na više obroka. Osim toga, aje mu se i va puta nevno na vrhu noža crnog koštanog brašna iz ljekarne i po jena šalica svakog sata po žlica čaja o 10 grama mlaog orahovog lišda, 5 minuta kuhanog s 2 žlice mea. Ako ijete može ponijeti, obro mu je ati nevno jenu malu žlicu ribljeg ulja.
Fras (grčevi) Slabunjava se djeca u moče s košuljom u malo mlaku vou i brzo umotaju. Jaka jeca umoče
se u hlanu vou, pomiješanu s octom i brzo umotaju i spreme u krevet. Uz to im se aje svako pola sata mala žličica čaja o 5 grama petoprsta ranog, kuhanog 5 minuta u šalici mlijeka.
Trudnoća žene
Žena se za vrijeme trunode mora čuvati svakog vedeg napora, nahlae i uzrujavanja. Ne smije nositi povezica, niti steznika a se ne sprječava kolanje krvi. Ne smije izati nikakav teži premet niti plesati a ne pobaci. Također ne smije iza ti ruke u zrak jer se djetetu izanjem ruku uvis oko vrata omota pupčana vrpca. Trune se žene trebaju mnogo kretati po svježem zraku. Alkohola, kave i rugog uzrujavajudeg pida moraju se jako čuvati. Za hranu neka uzimaju prosta, jenostavna, miješana jela, osobito puno jabuka, kiselog mlijeka s raženim kruhom ili kruhom o prekrupe (grahamov kruh). Uvečer neka ne večeraju kasno. Stolici moraju posvetiti osobitu pozornost; ona treba biti reovita, makar se i klizmom pomagali. Češdi nagon na mokrenje ne s mije se nipošto zaustavljati. Trune žene moraju nevno pouzimati hlana pranja. Jenom nevno peru gornje tijelo, a jednom donje. Kod pranja moraju osobito pozornost posvetiti bradavicama i spolnim organima. Uz pranje moraju uzimati svaki drugi dan hladn u sjeedu banju ili hladnu polubanju od 1- 2 sekune. Pranja i hlane polubanje jačaju spolne organe i
cjelokupan organizam te se osobito preporučuju slabunjavim ženama i ženama koje su pobacivale i koje su ved imale težak poro. Koristedi se ovim ne treba se nijedna bojati teškog porođaja. Trune žene neka o vremena o vremena piju čaj o omana (vii oman). Ovaj čaj jača i čuva žene o pobačaja. Protiv pobačaja neka se uzme jena o vije šalice čaja o matičnjaka, uvijek samo po gutljaj. Kaa osjedaju mučninu, neka uzmu malu žlicu slatkoga o unje. Nastupi li bijeli cvijet, koji jako slabi, treba omah pristupiti liječenju, a kaa nastupi krvarenje, potrebna je pomod. Bolovi u križima ublažuju se trljanjem kamforovim alkoholom, pomiješanim s terpentinovim uljem. Pet o šest tjeana prije porođaja treba se jenom tjeno umotati u vrudu plahtu umočenu u ovar o trina, suhim i toplim se previti a zrak ni s jene strane o tijela ne može oprijeti. Oblog se skia kaa se iza sna probui. Uz to treba dnevno u šde isprati i uljem ili mašdu istrljati i tjeno 3 -4 puta vodicom od badema isprati. To se čini za jačanje i a se spriječe ozljee ko porođaja (šaka baema prelije se kipudom voom, oljušti se i opere, zatim istuče, prelije voom i ostavi 8 -10 sati. Nakon toga se kroz krpicu procijei i rabi). Ako mlijeko još prije počne curiti, treba piti nevno 1 -2 šalice čaja o 15 g kaulje, koja se s četvrt litre kipude voe prelije i pari 20 -25 minuta. Ako su prsa upaljena, treba ih obložiti svježim kravljim sirom ili ilovačom razmudenom s pola vinskog octa i pola voe. Vrlo su obri i oblozi s izgnječenom biljkom o kunice, bokvice i pobjela.
Nekoliko ana prije porođaja treba uzeti po jenu žlicu ili malu čašicu rakije, prokuhane s lukovicom od ljiljana. Lukovica (korijen) o ljiljana se 24 sata rži potopljena u hlanoj voi, a voa se jenom izmijeni. Zatim se kuha u rakiji pola sata. Nastupe li porođajni bolovi s grčevima zbog straha i slabih živaca, ona treba roilji ati popiti jenu šalicu mlijeka, 5 minuta kuhanog s 10 grama petoprsta ranog, a preko trbuha treba stavljati tople obloge od
trina i trbuh oprati naknano s pola mlakog vinskog octa i pola voe. Omah nakon porođaja za ublažavanje žeđi ne smije se roilji ati ništa osim malo mlakog mlijeka. Tek rugi, tredi, četvrti i peti an aje joj se 1 -2 šalice čaja o pirike za jačanje i okrjepu. Na jenu šalicu voe stavi se 16 grama pirike, 12- 16 sati se rži potopljeno i kuha poistiha 15 -20 minuta. Ako je rodilja dobila groznicu, treba joj donji dio trbuh a obložiti toplim stolisnikom, koji mora proključati s pola vina i pola rakije. Čim se oblog ohlai, zamijeni ga se rugim toplim. Kaa se oblozi mijenjaju, trbuh treba brzo oprati s pola octa i pola vode (hladno). Kod velike slabosti tijelo treba 2-3 puta dnevno brzo oprati s pola octa pola vode, a na stopala i listove
pojenako privijati tople vredice napunjene trinama ili kamilicom i prelivene kipudim vinskim octom. Uz to se po stopala i kraj listova stavljaju vrude boce a toplina ulje rži (staklene se boce napune vrelom voom i obro se začepe).
Liječenje vodom, zrakom, suncem Liječenje voom, zrakom i suncem Voa je najzravije i osvježavajude pide. Za vanjsku je uporabu hlana voa nezamjenjivo srestvo koje osvježava čitav organizam i naoknađuje izgubljenu snagu. Ona povoljno jeluje na pravilno kolanje krvi, a čitavu energiju našem tijelu onosi krv. Stog a nam i treba biti prva briga pravilno kolanje krvi. Krv se zbog nahlade, ozljeda, prekomjernim radom i
športom te uživanjem alkohola i rugih oved jakih i žestokih jela i pida, a i u kasnijim goinama počinje grušati i ovapnjuje. Hlana voa ima mod poticati tjelesno tkivo i kapilare na bolji ra, pri čemu rastereduje o raa srce, pluda, bubrege, crijeva i žlijeze, a time se sprječava grušanje krvi i ovapnjenje žila. Hlana pranja i polijevanja ne smiju se nikaa pouzimati kaa je čovjeku hlano niti u hlanom prostoru, a trajati ne smiju iz početka dulje od 5-6 sekuni te se postupno smiju protegnuti najviše na 4 -5 minuta. Polijevanje tijela i hladna pranja treba poduzimati odmah izjutra, iz toplog kreveta, kada je tijelo ugrijano i odmoreno. Uporaba hladne vode izvanredno povoljno djeluje i na unutarnje organe, na
rastapanje i izlučivanje otrovnih plinova i loših sokova iz tijela koji izlaze kroz očišdene pore. Svakog se ana imaju jačem jelovanju voe povrdi rugi ijelovi tijela, jean an gornj e, a rugi an onje tijelo, inače se oviše krvi ovoi u isti io tijela i to bi bilo štetno za zravlje. Nakon uporabe hlane voe mora se malo gimnasticirati ili se treba brzo obudi i po svježem zraku brzo kretati. Slabi ljui neka počnu s temperira nom vodom dok se ne priviknu, a nakon pranja neka legnu natrag u krevet pola sata i neka se dobro pokriju.
Gaženje po hladnoj vodi Ljuima koji umno i tjelesno mnogo rae slijeva se o prevelikog napora oviše krvi u mozak, zbog čega nastupa neurozna glavobolja, razne želučane bolesti i bolovi u nogama.
Kada se dnevno, prije lijeganja u krevet, gazi po hladnoj vodi, otkloni se ta nevolja. Mozak se oslobodi pritiska krvi, glava postane lagana, tok misli slobodan i naskoro nastupa dobar san, pa se stoga pr eporučuje i ljuima koji trpe o nesanice. Osim toga, gaženje po hlanoj voi
povoljno jeluje na čitav živčani sustav jer otvrnjava i jača živce, pospješuje izlučivanje otrovnih plinova i loših sokova, otklanja navalu krvi spram mozga i zbog toga rastereduje srce, pluda i bubrege o prekomjernog raa. Hladna polubanja
Preporučuje se ljuima koji su svojim zvanjem vezani na sjeenje, zbog čega je obnova i stvaranje krvi napušteno te onim ljuima koji trpe o navale krvi u glavu. Hlanim polubanjama mozak se oslobađa preobilne navale i grušanja krvi jer se krv ovoi u onje ijelove tijela i ovje vrši pravilno kolanje. Zbog hlanode naraže se probavne žlijeze crijeva, slezene, jetre i gušterače na bolji ra, zbog čega nastupa bolja i konačno urena probava koja je prvi uvjet zdravlja. Hladne se polubanje gotovo svugje s najboljim uspjehom upotrebljavaju za jačanje trbušnih mišida i živaca, ko raznih bolesti u trbuhu i u crijevima, protiv krvarenja, šuljeva krvavih i zatvorenih, ispadanja zadnjeg cr ijeva, oslabljenih mišida mokradnih organa i čmara, bolesti maternice, bijelog cvijeta, protiv bljeobolje, velike temperature ko žena za vrijeme trunode i pri žestokom krvarenju za vrijeme mijene (menopauze) jer jačaju i oživljuju čitav tjelesni i živča ni sustav. Hlane polubanje ne smiju se češde o va puta tjeno uzeti, ne ulje o 5 -10 sekuni uz pranje leđa i u obro ugrijanom prostoru. Nakon banje treba omah gimnasticirati, brzo se obudi i po svježem se zraku brzo kretati. Slabe osobe neka legnu n a sata u krevet, gje ih treba obro umotati i na noge staviti toplu ciglu ili vrudu bocu. Topla voda
Topla voa umara i slabi. Tople se banje uzimaju čistode rai, a uvijek treba nakon vrude banje tijelo hlanom voom oprati a se osvježi. Vruda voa n aglo odvodi krv te se rabi kada navali krv u glavu, nakon velikog uzrujavanja, zauhe (astme) ili uara kapi, kao vrude banje za noge o koljena, ili za vrude obloge na stopala, listove, želuac i trbuh. Uporaba tople voe oslabit de znatno prvih 5 -6 dana čovjeka, a nakon toga de ojačati. Pojača li se izlučivanje sluzi, mokrade, ili ako se po tijelu izaspe kakav osip ili ako nastupi proljev bez bola, ne treba se prepasti, to su prironi znaci kojima se priroa služi a iz tijela ovoji loše sokove. U slučaju a proljev nastupi s bolom, uzrok je nahlaa, a u takvom slučaju treba na trbuh stavljati tople obloge, a na noge vrude cigle ili boce. Topla polubanja
Topla polubanja jače jeluje na izlučivanje loših sokova iz tijela, a povoljno jeluje ko živčano rastrojenih osoba, ko grčeva u želucu i crijevima zbog nahlae ili pokvarenog želuca, grčeva zbog bubrežnog, žučnog ili mokradnog kamenja ili pijeska, ko upale slijepog crijeva, nahlade donjeg tijela, reume ili gihta. Osobito povoljno djeluje ako se uz imaju s
ovarom o trina, slame o zobi, omorike, preslice, ljupčaca i rugih trava (vii ojel bilje).
Ko škrofula se osobito preporučuju tople polubanje s 1/2 -1 kg soli. Nakon tople polubanje treba omah u krevet ledi i obro se umotati. Nakon jenog sata preporučuje se tijelo za najdulje 10-12 sekundi octenom vodom oprati i ponovno, barem pola sata, u krevet ledi i dobro se pokriti.
Gimnastika
Najbolje se može preporučiti gimnastika (tjelovježba), koja nas uz vou i bilje osnažuje i čuva o mnogih bolesti jer otklanja skupljanje mokradne kiseline u zglobovima. Ko gimnastike dolaze u pokret svi zglobo vi i mišidi. Tijelo se ovoi o jačeg ishlapljivanja, zbog čega se ovoje otrovni plinovi, jačaju mišidi, krv se ovoi u pravilno kolanje, što povoljno jeluje na probavne organe, na ra mozga i kralježnice oakle izlaze svi živci, koji se raširuju po našem trupu. Neka se gimnasticira izjutra, nakon hlanog pranja, i to ne oviše, a se ne bi tijelo umrtvilo, ved samo toliko ok se krv ovee u pravilno kolanje, a živci poraže. Gimnastikom se ne pospješuje samo osnaživanje tijela, ved i lakoda i ljepota kretanja. Koristi osobito ljuima koji su svojim zvanjem vezani na sjeenje i zatvorene prostorije, uz uševno i tjelesno naporan ra, bez ovoljnog pokretanja zglobova i mišida, pogotovo u loše zračenim i uhanom okuženim prostorijama. Ovakvi se ljui osjete nakon raa slomljeni, utučeni i umorni, s nekim teškim osjedajem u glavi sličnim mamurluku. Takvima se n e može osta preporučiti gimnastika i hlana voa. To vrijei isto i za žene koje ko svog kudnog posla i sjeenja ne ovoe mišide ovoljno u pokretanje, zbog čega i jesu vedinom slabokrvne. Ljui na srcu bolesni i oni koji imaju bilo kakve gnojne rane, čireve ili gute, čireve u želucu ili crijevima, groznicu i trune žene, neka ne čine gimnastiku jer bi im naškoila.
Zračne banje Djelovanje svježeg zraka na naše golo tijelo čini a na površinu u kožne žilice pritječe više krvi, zbog čega je čovjek primoran uboko isati, a time ovoi u pluda više zraka i kisika, a kroz pore se jače ovaja otrovna ugljična kiselina. Naalje, utvrđuje se organizam i jača izlučivanje i ishlapljivanje loših plinova i sokova iz tijela, koje čovjek osobito kroz kožu izlučuje, što ne može postidi izlučivanje kroz pluda, bubrege ili crijeva. Koža kroz pore na svojoj površini izlučuje ugljičnu kiselinu, a znojenjem voenu paru. To djelovanje zovemo isanjem kože jer ima sličnu zaadu kao i pluda. Ko sunčane i zračne banje oporavlja se i razvija koža, a s time u vezi i čitav organizam jer je pritok krvi u sve žilice jači i življi, zbog čega se oporavlja, čisti i množi krv, a time se opet otklanjaju bolesti srca i bubrega. Zračne banje jačaju i cjelokupan živčani ustroj, koji milijune svojih živčanih vlakanaca ovoi o u gornje slojeve kože. Stoga se zračne banje osobito preporučuju živčano rastrojenim ljuima, na koje oviše razražljivo jeluje uporaba hlane voe, naalje slabokrvnim i na pludima bolesnima jer srce i pluda živahnije rae, a time se pojačava izmjena tvari i obnova krvi. Zračne se banje čine postupno, najprije u sobi ko otvorenog prozora, a kasnije u prir odi, najbolje u šumi na svježem zraku uz gimnastiku, isprva 2 -6 minuta, postupno do najdulje pola sata, ali tijelo ne treba umarati.
Sunčane banje Izložimo li svoje tijelo sunčanim zrakama, krvotok postaje življi i u kožne žilice pritječe mnogo više krvi, čime se pospješuje jače isparavanje otrovnih plinova kroz pore. Zbog ubokog isanja, na koje smo primorani, ovoi se kisik i svjež zrak u pluda. Sunčane banje ne samo a nas griju i kroz znojenje spašavaju o teških bolesti, uzbuđuju nas, poražuju i povoljno jeluju na uševno raspoloženje i uništavaju kožne gljivice i štetne bakterije te pomažu čovjeku a suzbije zarazne bolesti. Suncem se uspješno liječe bolesti išnih organa i pluda, loša probava te se osobito preporučuje ljuima oviše pretilima, na jetra i o šederne bolesti oboljelima i onima koji boluju o gihta, reume, neuralgije i raznih bolesti žlijeza i škrofula. Sunčane banje neka ne uzimaju ljui rastrojenih živaca, oviše slabi, rekonvalescenti ili oviše slabokrvni, a niti oni koji pate od navale krvi u glavu i od nesanice. Dok se ko zračnih banja mora gimnasticirati, otle se na suncu mora ležati, a glavu i vrat o sunčanih zraka zakloniti a se ne obije sunčanica. Tijelo se pusti a blagotvorne sunčane zrake na njega djeluju. Svakih 5 minuta mora se rugi io tijela suncu izložiti, nakon 20 -30 minuta nastupa znoj. Jaki ljui i bez ikakve srčane mane neka se ona umotaju u plahtu i još jean pokrivač i neka se još i alje znoje 15-30 minuta. Zatim se treba oprati mlakom, na suncu ugrijanom vodom, ali samo tijelo, glavu ne, a nakon toga hladnom vodom. Iza toga
treba u hlau još malo gimnasticirati a se tijelo postupno ohlai. Ovakvo znojenje raikalno liječi, ali se može samo jakim ljuima preporučiti. Slabi ljui neka se nakon znojenja najprije mlakom, a ona hlanom voom operu i u hlau još gimnasticiraju. U slučaju a se obije lupanje srca ili ako je kome vrudina nesnosna, treba staviti na srce i glavu hlaan oblog. Sunčati se mora postupno o 5 minuta najulje o 20 -30 minuta i uvijek se mora biti na oprezu jer što go se čini previše, može naškoiti. Ako je koga sunce jako opeklo, pa je obio plikove, neka stavlja obloge o razmudene ilovače, bol de naskoro uminuti, a svaka upala se time otkloni.
Liječenje voćem Liječenje vodem o velike je važnosti jer izravno jeluje na cjelokupan organizam čišdenjem i jačanjem krvi. Zbog hranjenja mesom i rugom hranom koja saržava mnogo bjelančevine kao: leda, masni sir i jaja te jelima s jakim miroijama i uživanjem alkohola, uz neovoljno kretanje po svježem zraku, osobito ko ljui koji su svojim zvanjem vezani za sjeenje, zgusne se krv i postane oved ljepljiva. Zbog toga se srce oved optereduje jer je kroz kapilare onemogudeno pravilno kolanje krvi, pa nastupa grušanje krvi, neprirona debljina, neurena probava, nautost, zatvor i mnogo rugih vrlo teških bolesti. Ako hodemo krv očistiti o loših tvari i a opet postane normalna suspenzija te a otklonimo pogibelj o raznih bolesti, treba se služiti blagoatima voda. U zimu i proljede treba jesti dosta ukuhanog i južnog voda, atulja i smokava. Liječenje vodem, ljeti i u jesen, suzbija razne kataralne pojave pluda i probavnih sluznica, čiste se bubrezi i mokradni mjehur, osvježavaju se živci, čisti se i jača krv i povoljno se jeluje na srce. Liječenje vodem spaja se s blagom uporabom hlane voe, zračnim i sunčanim banjama. Vode je najbolje jesti s ljuskom, ali mora biti vrlo obro oprano i treba paziti a je zravo i zrelo. Za liječenje vodem upotrebljavaju se: naranče, atule, jabuke, grožđe, ribiz, trešnje, višnje, jagoe, bobe o bazge, kupine i limun. Prvih ana počinje se s četvrt kilograma voda, ok se postupno ne ođe na va o va i pol kilograma. Kiselo vode, ribiz i višnje počnu se uzimati na manje obroke postupno o pola
kilograma, isto i kupine i jagoe o pola o jenog kilograma, bobe o bazge o četvrt litre.
Uz vode se uzima malo raženog ili kruha o prekrupe. Ko liječenja vodem ne smije se piti nikakvo pide, niti voe, a se ne prouzrokuje nepravilno kuhanje u želucu i crijevima. Za vrijeme liječenja vodem mora se uzimati suha hrana, kao: kuhana tjestenina, kuhana pšenica, riža, kaša o kukuruzne ili pšenične krupice (griz), grahamov kruh. O mesa: telede, pilede, janjede. Treba obaciti kavu, juhu, čaj, kakao, ledu, zel en koja napuhuje te sva mesna i kisela jela, a i alkohol. Naprotiv, kaa se jeu jagoe, trešnje, bobe o bazge i kupine, samo ona treba dnevno popiti 1- 1.5 litre mlijeka, najbolje kozjeg. Vode se jee izjutra natašte te uvečer za večeru samo vode s nešto kruha. U pone neka se ne jee voda. Tko ne može toliku količinu voda u va obroka pojesti, neka razijeli u više obroka. Liječenje grožđem preporučuje se slabokrvnim, nervoznim i slabim osobama i rekonvalescentima. Grožđe se može jesti i uz rugo jelo. Tko može i koga ne umara neka obro prožvače i pojee i ljuske i koštice, jer u njima ima najviše ljekovitosti. Tko ne može obro izgristi ljuske i koštice, neka samo sok isiše i jee kruh uz to. Tko boluje o grušanja krvi, hemoroia, zatvora, gihta, neuralgije, bolesti mokradnog mjehura, kamenca u mjehuru, ženske bolesti, katara u crijevima i želucu, navale krvi u glavu, bolesti slezene, jetra, čamotinje, histerije, šuljeva i škrofula, neka proulji jeenje grožđa na 2.5 -3 mjeseca. Grožđe mora biti svježe, vrlo dobro oprano, zravo i probrano. Ko uloga, gihta i bolesti živaca uzima se sok o limuna, počinje se s jenim limunom, svaki an limun više o evet, zatim svaki an limun manje o jednoga. To se ima obnoviti 2-3 puta. Slabokrvni ljudi i oni koji pate na želucu ne smiju liječenje limunom pouzimati. Trešnje i višnje moraju se jesti s više kruha nego rugo vode, a izvrsno su sredstvo protiv uloga i gihta.
Najstariji kućni lijekovi Najstariji kudni lijekovi Mlijeko Prva ljudska hrana je mlijeko. U mlijeku se nalaze svi hranjivi sastojci koji su ljudskom tijelu
potrebni. Mlijeko se upotrebljava ne samo za hranu ved i za lijek. Mnogi se tuže a ga ne ponose, osobito graska jeca, kojoj u vedini slučajeva neostaje kretanje po svježem zraku i suncu. Nije razlog u tome a mlijeko ne prija, ved što je kuhano mlijeko teže probavljivo o nekuhanog i što se treba uzimati u manjoj količini, a ne mnogo ojenom. Ko ljui koji ne ponose mlijeko, a u vedoj ga količini ojenom uzmu, usiri se i teško leži u želucu, pa se zbog toga pogotovo teško probavlja. Stoga treba znati kako se mlijeko uzima. Nekuhano mlijeko ima svoju potpunu vrijenost i hranljivost i lakše je probavljivo o kuhanoga. Stoga ga je bolje prijesnog, tek malo ugrijanog uzimati. Mišljenje a se kuhanjem mlijeka uništavaju bakterije nije točno jer je ustanovljeno a se u obično kuhanom mlijeku, koje kuhanjem ostigne temperaturu o 72°, nalaze još uvijek žive bakterije. Ko mlijeka se mora paziti jeino na to a je o zrave životinje i a se rži u vrlo čistom suu. Mlijeko treba uzimati u što manjoj količini a se želuac ojenom oviše ne optereti, pogotovo ko ljui koji ga obro ne ponose. Njima se preporučuje a mlijeko miješaju s čajem o samljevenog komorača (1 veliku žlicu na 1/4 litre voe, 10 min. kuhati) ili neka ga miješaju s ovarom osušene korice o limuna i komaom čitavog cimeta, a uz mlijeko neka uzmu po zalogaj raženog kruha ili kruha o prekrupe. Svježe nekuhano tek pomuzeno mlijeko (o 2 litre
dnevno) nenadoknadiva je hrana za slabokrvne, bljedobolne, tuberkulozne osobe, kao i za
one bolesne na bubrezima, šarlahu, vratnim bolestima i rastrojenim živcima. Mlijeko uz hranjivost hlai i pospješuje lagano rastvaranje i izlučivanje loših sokova iz tijela. Ljeti ništa toliko ne osvježava kao kiselo mlijeko. Nekuhano kiselo mlijeko (kaa se vrhnje skine) vrlo je lako probavljivo, rastereduje želuac jer je ved prokislo i prelazi ravno u krv. Kiselo mlijeko s malo šedera i cimeta i komaidem raženog kruha osobito je omiljena i obr a hrana za djecu. Kiselo mlijeko sprječava grušanje krvi, stoga se osobito preporučuje ko bolesti s visokom temperaturom, kao ko gripe, ifterije, tifusa, groznice i šederne bolesti. Mlai sir, rabljen kao oblog, izvlači temperaturu i upotrebljava se ko upale pluda, por ebrice, crvenog vjetra (vrbanca), vrudih oteklina i čireva, upaljenih očiju i svih ostalih upala. Kaa se stavljaju oblozi na oči, nakon skianja obloga, ne smije se barem 1/2 sata izadi na jako svjetlo. Oblozi se mijenjaju čim postanu vrudi, svakih 3/4 -1 sat. Izvrsna hrana protiv želučanih bolesti je mlai sir, pomiješan s 1-2 žlice samljevenog komorača, kima, malo lišda o rute, crvenog luka, vlakanaca (Schnittlauch) i malo soli, s raženim ili kruhom o prekrupe. Kao lijek uzima se svakog sata po 1 žlica ovako pripravljenog sira sa zalogajom kruha i ko raka i čireva u želucu i svih rugih želučanih bolesti. Pijenje sirutke, 2 -3 čaše nevno, čisti krv i izvrsno jeluje protiv čireva u želucu. Kaa osa, pčela ili koji rugi kukac uboe, namaže se ubo vrhnj em i brzo prolazi. Ili ka se jeci o vrudine izaspu bubuljice ili krastice po čelu i licu, namažu se vrhnjem i brzo prolaze. Kozje mlijeko sprečava ovapnjenje žila i šedernu bolest ako ga se nevno vije o tri litre pije. Svaki bi čovjek trebao, ako žel i biti zdrav, a osobito onaj koji je svojim zvanjem primoran na sjedenje, prije spavanja popiti 1/2-1 litru kiselog, slatkog, a najbolje kozjeg mlijeka.
Kozje mlijeko s meom svakih pola sata po žlicu liječi i najteži krvavi kašalj. Med Med je od starine poznat i vrlo omiljen naroni lijek koji loše sokove u tijelu rastapa i
izlučuje, a ujeno krijepi organizam, jača i čisti krv. Na čireve, razne rane i ranice stavlja se me pomiješan na jenake ijelove sa pšeničnim brašnom i s malo voe razmuden. Ova j lijek blaži bol, iz rana izvlači nečisti, brzo ih zamlađuje. Kaa nateknu zglobovi zbog reume, namaže se lanena krpa i previje na otečena mjesta, zatim se suhom krpom i toplom vunenom maramom zavije. Me rastapa oteklinu i izvlači bol. Ovi se oblozi i ko d gihta s vrlo dobrim uspjehom rabe. Uz ovo oblaganje treba dnevno po 2 -3 velike žlice mea pojesti, u manjim obrocima, i kakvo sredstvo za otvor uzeti.
Manji čirevi u želucu liječe se jeenjem mea 3 -4 žlice nevno. Me ih okuplja, sazrijeva, izlučuje i zamlađuje zarazna mjesta. Nervozni ljui neka za umirenje živaca prije lijeganja u krevet uzmu 1 malu žlicu mea. Djeci za jačanje treba nevno ati popiti 1 čašu ohlađene, s meom prokuhane voe. Zbog pludnih i rugih bolesti oslabljeni i stari ljui nek a dnevno popiju za jačanje 2-3 čaše s meom prokuhane voe (jena velika žlica mea kuha se 5 min. s 1/4 litre voe). Ko upaljenog grla, teškog gutanja ili upaljenih vratnih žlijeza rabi se ova meovina za grgljanje. Za jačanje i bistrenje mutnih očiju r abi se ova medovina za ispiranje i oblaganje očiju. Kaa se oblog osuši, treba ga promijeniti. Kome ra iziskuje naprezanje
očiju, neka svaku večer stavi ovakav oblog na oči. Kaa se oblog s očiju skine, ne smije se barem 1/2 sata na jako svjetlo izadi. Da se osvjeočimo je li me čisti pčelinji, stavi se u staklo 2 žlice mea i 6 žlica čistog alkohola, obro u vrudoj voi ugrije i promudka. Pravi pčelinji me rastopit de se sasvim, naprotiv, umjetno pravljen ostavlja na dnu bijeli talog.
Ocat Pranje octom i voom čisti kožu, otvara pore, jača i osnažuje oslabljeni organizam i, osim
toga, čuva nas o zaraznih i rugih raznih bolesti koje nas rao posjeduju zbog nagle promjene vremena, a bolesnike štiti a zbog ugog ležanja ne navuku posljeice. Oblozi s pola voe i pola octa izvrsno su srestvo za ovajanje loših sokova iz tijela pa se rabe ko šarlaha, ospica i rugih kožnih bolesti. Mijenjaju se svako 3/4 -1.5 sat. Ko bolesti živaca jačaju živce i blaže bolove. Ko navale krvi u glavu stavljaju se topli oblozi s octenom vodom na tabane i listove, a na čelo, potiljak i vrat stavljaju se hlani oblozi i mijenjaju svakih 10 minuta. Ko grčeva rabe se vedinom topli oblozi s octenom voom. Ko nepravilnog kolanja krvi uzima se vruda banja u velikoj kai, a nakon banje opere se tijelo hladnim octom i voom. Ko nesvjestice trljaju se sljepoočnice, čelo i zaušnice samim octom i stavlja se po nos ocat. Kod udara kapi i uzetosti udova trljaju se oduzeta mjesta 3 -4 puta dnevno po 1-2 min. jabukovim octom, pomije šanim s uljem o matičnjaka, kojemu je prioano malo
kamforovog alkohola. Kaa se ko poagre i gihta bolna mjesta oblažu lišdem i korijenom o ljubičice u octu kuhanim, neostižno je srestvo za olakšanje boli. Povradanje krvi obustavlja kada se bolesniku daje svako 1/4 - 1/2 sata po 1 mala žlica čaja o pola octa, najbolje je trpkovine, i pola vode, u kojoj je kuhana metvica (Metvica koja pokraj vode raste, Mentha aquatica, 20 g na 1/4 litre). Kod otrovanja rabi se ocat s crnom kavom. Dalak (oteklina ispod
rebra) izliječi se oblaganjem ječmenog brašna zakuhanog u tijesto s jakim octom. Kaa se po vrelom željezu, cigli ili crijepu prelije octa (osobito je obro ocat o ružice) raskužuje se i čisti zrak u sobi. Naš naro vrlo cijeni kao lijek ocat o ružice, osobito kod glavobolje i nesvjestice. Upotrebljava se za oblog na vratu, čelu i povrh glave, prema tome kakve je vrste glavobolja. Ružin ocat pravi se ovako: napuni se staklo s malo u hlau provenutom ružicom (crvene ruže ili nakalemljene svibanjske ružic e). Zatim se prelije jakim vinskim, jabukovim ili octom od trpkovine. Dobro se začepi i ostavi na suncu ili toplome mjestu 6 -8 tjedana. Ako je potrebno, može se i prije rabiti. Dobar, zrav i jeftin ocat, koji je za lijek osobito priklaan možemo i sami napraviti ovako: uzme se staklo poširokog grla o 5 -6 litara i napuni se do 3/4 u hladu provenutim, mladim i sočnim koprivama te se prioa 4 -5 komada drvenog ugljena. Zatim se prelije s 2 litre vina i nadolije toliko prokuhane vode da u staklu ostane prazan prostor za 3- 4 prsta, poveže se papirom i ostavi 3-4 tjedna na suncu ili toplome mjestu. Nakon toga uzme se korica kruha
(15 ag), preprži i onako topla ostavi 8 ana u vinski ocat, nakon 8 ana izvai se iz octa i ostavi opet 8-12 dana u octu koje smo s koprivom i vinom sami napravili. Zatim se ocijedi
ocat u čiste staklene posue i obro začepi. Ovaj je ocat još bolji ako se ima ljusaka o jabuka ili kaa se stavi po šaku -dvije boba od trpkovine. Slabokrvni ljudi i oni koji naginju na tuberkulozu neka ne jedu jela pripravljena s octom.
Ulje
O najstarijih vremena, pa još i anas, upotrebljava se ulje za lijek. Ko svih mogudih bolova u leđima, križima, prsima, želucu, trbuhu i otečenoj slezeni rabi se toplo ulje za trljanje. Upalu prsiju i svaku gušobolju liječe oblozi s vrudim uljem. Kile se oblažu sa u pepelu ili na štenjaku pečenim lukom, koji treba izgnječiti pa vrelim uljem preliti i na otok priviti. Ko velike temperature i raznih upala kao: pluda, porebrice, slijepog crijeva i rugih, uzima s e isprva svako 1/2-1 sat po jena mala žlica ulja, kasnije po 5 -6 žlica, a kaa temperatura popusti, 2-3 žlice nevno. Tko ne može sam ulje uzimati, neka ga uzme s malo limunova soka, sirupa od jagoda, malina, konjaka, mlijeka ili crne kave (bez cikorije). Za odvajanje kamenja iz žuči ili bubrega pije se ulja o 100 -300 g s limunovim sokom ili kojim sirupom.
Ulje s ljiljanovim lišdem ili korijenom uzima se ko otrovanja krvi, svakog sata po 1 mala žlica. Ozljee o prignječenosti, čireva, uboa osa ili pčela, nažuljala mjesta o ležanja ili jahanja namažu se ljiljanovim uljem i brzo zamlađuju. Na ozljee o prignječenosti ili čireve stavljaju se, osim toga, svakih 1/2 sata oblozi od pola octa i pola vode. Ulje s bademom uzima se dnevno 3-4 puta po 1 žlica ko upale sluznica u prsima, užniku i crijevima. Pijenjem ovog ulja popravlja se probava, otklanja se napuhavanje, vjetrovi i nejelost. Kada uši zabole, lijeva se u bolesno uho 7 -8 kapi baemovog ulja. Ožegline lakše naravi namažu se kojim god uljem i pos pu se solju. Ulje s glistama i mravljim alkoholom liječi bol u člancima,
kralježnici, križima, berima, zgrčene i more žile po listovima, razne vrste otoka i reuma. S pola ulja i pola alkohola istrljaju se bolna mjesta 2-3 puta i dobro toplo previju. Uz ovo
trljanje mora se piti kakav čaj za čišdenje krvi i uzeti kakvo srestvo za čišdenje. Alkohol s mravljom kiselinom: u jednu staklenu posudu stavi se malo meda, zatim se stavi do grla u mravinjak. Za kratko vrijeme napuni se staklo mravima, koji se preliju s 50-60% čistim alkoholom. Posua se zatim obro zatvori i ostavi 12 -14 dana na toplom mjestu.
Ulje o ljiljana: na šaku izrezanog lišda ili korijena o ljiljana (krina, Lilium canium) stavi se 3/4 litre čistog maslinovog ulja, lagano se začepi pam ukom i ostavi 4-6 tjedana. Ulje s baemom: na 3/4 litre čistog maslinovog ulja stavi se 18 ag u posuu istucanih očišdenih baema. Boca se lagano začepi pamukom i ostavi 4 -6 tjedana (Bademi se stave u kipudu vou i puste a jenom provru a im se ljuska može lagano skinuti). Luk (crveni)
Poznat je kao staro kudno srestvo. Protiv bolova u maternici, trbuhu i želucu kuha se luk u mlijeku i jako toplo pije po 2-3 šalice nevno. Ko upaljenih, suznih i krmeljavih očiju s nabuhlim vjeđama treba 5 -6 puta nevno oči ispirati crvenim l ukom u mlijeku (kuhanim uz oatak 1 žlice mea na 1 šalicu mlijeka). Kaa se kuha luk u mlijeku i jeci aje natašte i navečer prije spavanja 4 -5 žlica, izgoni gliste. Kaa stane mokrada, kuha se luk u voi s osta meda i pije se svako 2 sata po 3- 4 žlice. Protiv vodene bolesti izvrsno je sredstvo kada se kuha crveni luk s 1- 2 male grančice ružmarina u pola vina i pola voe i o ovog vina pije se svakog sata po 1 žlica. Protiv vjetra i zatvora jee se pečeni luk ili se cijei sok iz luka i pomiješa se s jednakim dijelom rakije i ove rakije dnevno se popije po 2-3 čašice. Iscijeđeni
sok iz luka blaži bol i rastapa, pa se tim sokom mažu i zavijaju rane o prignječenosti i vrudi otoci. Gnojne rane i čirevi najprije se operu jakim ovarom luka, zatim se pamukom osuše, a na njih se privije obro mekano pečen crveni luk pomiješan s čistom svinjskom mašdu. Crveni luk isjeckan i pomiješan sa solju i uljem stavlja se na stopala i vrat ko velike temperature i mijenja se čim se ugrije. Ko glavobolje stavlja se na čelo i sljepoočnice. Iscijeđeni sok s meom u sirup ukuhan lijek je o upale grla, promuklosti, kašlja i prsobolje. Uzima se svako 2 sata po 1 mala žlica.
Češnjak (bijeli luk) Kada se dnevno pojede po 2-3 češnja bijelog luka sa slaninom i kruhom o prekrup e,
preventiva je o tuberkuloze, a preporučuje se i nervno rastrojenim ljuima. Jeenje češnjaka samo s kruhom goni na mokrenje, lijek je o voene bolesti, trbobolje, proljeva i srestvo za jačanje želuca. Protiv kašlja, neurene stolice te za jačanje žel uca i crijeva jede se bijeli luk istucan i pomiješan s meom. Protiv mokradnog kamena treba piti vina 1 -3 čaše u kojem je kuhan češnjak. Protiv trulosti u ustima kuha se češnjak u octu i ovim se octom grgota i usta ispiru po 5-6 puta dnevno. Tucan i s octo m pomiješan češnjak privija se na crni prišt. Iscijeđen sok s uljem pomiješan liječi šugu i kraste kaa se time nevno po 3 -4 puta mažu. Kada se u 1 litru octa, najbolje jabukovog, kuhaju 2- 3 povede glavice češnjaka sa 6 žlica mea, liječi se bol prsiju, leđa, živčana glavobolja i živčana rastrojenost, pije se svakih 1 -2 sata po 1 žlica. Kupus (zelje)
Kupus slatki i kiseli, prijesan i kuhan, ne samo a je vrlo zrava hrana ved se rabi i kao lijek protiv mnogih bolesti. Svježe istucano lišde kupusa hlai kaa se njime oblažu upaljene otekline, otečene noge, čirevi i razne ruge upale. Kiseli kupus rastapa i ovaja loše sokove iz tijela te čisti i jača krv. Slabokrvni ljui neka češde jeu prijesan kiseli kupus s crvenim lukom, kimom (kuminom), uljem i k ruhom o prekrupe. Ovim jelom neka se služe i ljui rastrojenih živaca te oni koji boluju o želuca, kroničnog zatvora, o bolesti grunog koša, skorbuta, reume, gihta i uloga. Ko ovih bolesti treba jesti natašte ulje vremena i probava de se urediti. Za čišdenje i za zastarjeli kašalj pije se rasol svako 1/2 sata po 1 žlica, a ako je oviše slan, treba ga obro voom razrijeiti. Protiv kašlja treba ga piti 4 -6 tjedan. Kod nagluhosti zbog zapaljenja u ušima ili skrutnute usne masti, uštrcava se rasol u uh o i time se postizavaju gotovo nevjerojatni uspjesi. Na upale zbog uboa pčele, ose ili kojeg rugog kukca, i ko rana i čireva stavljaju se oblozi o kiselog kupusa; čim se ugrije, svakih 1/2 -3/4 sata, treba ih promijeniti. Ako oblozi jako grizu, razblažu je se vodom. Pijenjem 1-2 čaše rasola razbija se mamurluk.
Protiv čireva u želucu i crijevima pije se svakih 1/2 -1 sat po žlica obro razrijeđenog rasola. Kaa se kupus kiseli, neka se stavlja između kupusa re lišda vinove loze, grožđa, na kriške narezane unje, jabuke, kukuruza, boba smrekovih, kumina i komorača, a soliti ga se ne smije oviše. Ovako kiseli kupus ogovara i za jelo i za lijek, kojim se i vrlo napreni naroi kao Englezi i Rusi mnogo služe. Kupus se ne sm ije kuhati u bakrenim posudama.
