Arkzinov web Dr. sc. Ivica Mitrović docen je na Odsjeku za dizajn vizualnih ko-
Ramark
htp://dvk.umas.hr/novimediji/
���� – početak
munikacija Umjeničke akademije u Spliu, gdje predaje sadržaje vezane uz dizajn inerakcija i dizajn u inerakivnim medijima. Dokorirao je na Fakuleu elekroehnike, srojarsva i brodogradnje u Spliu, radom iz područja inerakcije čovjeka i računala. Usavršavao se na nekoliko međunarodnih insiucija: University of Augsburg, University of Hertfordshire, Interaction Institute Ivrea , Royal Institute of Technology u Sockholmu, Unicum – Nordisk Design för alla center u u Bollnasu, u Švedskoj, Istituto Europeo di Design u Rimu i drugdje. Kao gos predavač ili vodielj radionica pozivan je na ugledne usanove u zemlji i inozemsvu. Bio je vodielj, menor ili komenor brojnih izloženih i nagrađenih sudenskih radova na domaćim i međunarodnim žiriranim izložbama dizajna. Inicirao je mnoge akivnosi vezane uz unaprjeđenje dizajnerske djeladjelanosi i edukacije, e sudjelovao u njima. Od godine ����. radi na promociji i uvođenju dizajna inerakcija kao nove specijalizacije na području dizajna u Hrvaskoj i regiji. Akivnosi vezane uz promociju dizajna inerakcija uključuju seriju radionica iz ovog područja, a rezulirale su i međunarodnim simpozijem dizajna inerakcija na Akademiji u Spliu ����. godine. Auor je rerospekivnih izložaba radionica dizajna inerakcija Interakcije ���� – ����. i pregleda hrvaske scene u području dizajna u novim medijima Dizajn i novi mediji – hrvatski kontekst (����–����) u Galeriji ���-a u Zagrebu.
Varaždin ����
Mi� web nagrada ���
Rooylicious.com Sraegic Compei or
P an an du du r.r. Th Th ea ea h h er er s
N um um en en /F /F or or Us Us e
Flash – početak
Kungfu Music Unzine Edi This Banner
Poesy blog Mailcircles
S druge strane Flasha
��� �
Criical Upgrade
Raymond – robo dizajner
Izvan weba
Egoboo.bis
Inclusive Design Workshop Mi�do.org FoonManipulaor Konejner Typonine Colorhename � �� �� �� �� �� �g ra ra ph ph ic |i n n er er ac ac ii ve ve
Stvaranje zajednice
Typeeser W eb eb b. ur ur za za
� � � � � � � � � � � � �
Uspostava standarda produkcije
�
Leroic.de
htp://dvk.umas.hr/novimediji/
� � � � � � � � � � � � .
Bez dizajna
www.umas.hr/dvk
ZaMirZine
Povratak eklektičnosti
Unuar dvoriša Ki.ber.kom.uni.s
Ajmo Splie: Kaži šo misliš!
•
� � � � �
Ablaion �
� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �
Interakcije
� nula
Invisible Ciies Na zidu Deskopolympics
Dizajniranje novih medija – ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
Arkzinov web
Ramark
���� – početak Varaždin �
Mi� web nagrada ���
Strategic Competitor
Flash – početak
����
Izvan weba
Egoboo.bits
Stvaranje zajednice
Lerotic.de
Bez dizajna
Rootylicious.com Pandur.Theathers
Kungfu Music Unzine Edit This Banner
Numen/ForUse
Poesy blog Mailcircles
S druge strane Flasha Critical Upgrade
Raymond – robot dizajner
Inclusive Design Workshop Mi�dot.org ��� �� � � graphic | interactive Foton Manipulator Kontejner Typonine Colorthename
Typetester Web.burza
Uspostava standarda produkcije Ablation �
ZaMirZine
Povratak eklektičnosti Unutar dvorišta Ki.ber.kom.uni.st
Ajmo Splite: Kaži što misliš!
Interakcije
� nula
Invisible Cities Na zidu Desktop olympics
Sadržaj Predgovor
��
�.�
Uvod
��
�.�
Terminologija
��
�.�
Radost novog medija
��
�.�
Novi mediji kao mainstream mediji
��
�.� “Dizajn bez dizajna”
��
�.�
Suvremena dizajnerska praksa
���
Glosarij
���
Bibliografija
���
Predgovor —
Dejan Kršić
�. � � � ��. rt s, � � � �, b e r g a Z ,
� � a n j a z i d g o k s t a v r h k a j n š i d o G ,
” a b ž o lz ii a g ij n ’k a n j a z i d g o k st a v r h ć e e jl o t ‘S u m e t a n l o tsi n t a r d a v “K i: id V . � � � �, b e r g a Z r, a d n a e M ,
a n j a z i d g o k s t a v r h e ć e j l o t S :
ć i k u V a đ e F 1
Slučajni promatrač mogao bi se zapitati: čemu knjiga ( paradigmatski stari medij ) o povijesti nečeg što se još uvijek pomalo neobično karakterizira i naziva novim medijima. U doba kad je web kod nas još bio u povojima, godine 1996. objavljena je knjiga Feđe Vukića Stoljeće hrvatskog dizajna. Konsenzus struke bio je kako nije riječ o prvoj, nego o nultoj knjizi.¹ Bio je to koncizan i prilično općenit pregled nakon kojeg su trebale uslijediti druge, tematske publikacije. Od tada je međutim prošlo više od petnaest godina, a takve publikacije nismo dobili. Premda se u posljednjih dvadeset godina proesija dizajna institucionalno razvila ( strukovna društva, visokoškolski studiji, revijalne izložbe ), ono čega još uvijek nema
������������ ����� ������
� ���������
ili barem nema u dovoljnoj mjeri, upravo su publicisika, povijes i eorija dizajna. Premda na sceni djeluje nekolicina ljudi koji se uz svoje druge sručne obaveze i inerese susavno bave kriičkim proučavanjem i eorijom dizajna, zbog dominanog medijskog modela dnevna kriika dizajna goovo uopće ne posoji. Nema sručnih časopisa, a objavljene knjige koje emaiziraju područje dizajna, mogu se goovo izbrojii na prse.² Najznačajnije ličnosi našeg dizajna uglavnom nemaju odgovarajuće monograske publikacije, a kamoli da bi imali kriičke sudije.³ A naravno da se moramo zapiai kako se važni i dalekosežni proklamirani ciljevi, popu unaprjeđenja edukacije dizajnera i naručielja, razvoja nacionalne sraegije dizajna s glavnim ciljem “inkorporiranja dizajna kao alaa za podizanje konkurennosi privrede”, uopće mogu osvarii bez poznavanja i dokumeniranja prošlosi, odnosno bez eorije koja bi puku akografiju o prošlosi uobličila u određeni naraiv o proesiji i drušvu. Relaivno nedavno objavljena knjiga Dizajn i nezavisna kultura ⁴ kvalieno je dokumenirala recennu produkciju grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija za projeke, organizacije i inicijaive na nezavisnoj sceni. Kako se u oj knjizi oblikovanje u novim medijima samo uspuno spominjalo, projek Ivice Mitrovića Dizajniranje novih medija – Dizajn i novi mediji – hrvatski kontekst ( 1995 – 2�1� ) svojevrsna je zanimljiva i vrijedna nadopuna om israživanju jer su kod nas upravo projeki i auori povezani s onim šo se uglavnom naziva neovisnom scenom česo bili i pioniri oblikovanja u novim medijima. Odnosno, u ranom razdoblju razvoja, produkcije novomedijskih radova i projekaa, najčešće je bila riječ o samoiniciranim projekima povezanim s koncipiranjem i oblikovanjem vizualnih komunikacija za različie maniesacije nezavisne kulurne i civilne scene ( Arkzin, ZamirNet , ��2/mama...). Naslov projeka Dizajniranje novih medija sugerira i auorovu ezu da ovdje nije riječ samo o dizajnu u novim medijima, problemima oblikovanja i programiranja, odnosno oblikovanja kao programiranja, nego i o samom procesu oblikovanja, o ome šo novi mediji uopće jesu, kako ih korisimo i shvaćamo. Posebno eekno na primjerima iz ranih godina razvoja možemo vidjei kako nije bila riječ o nekom unaprijed zadanom enieu, u koji bi se i naši auori na vrijeme pionirski uključili i slijedili unaprijed posavljena pravila. Svojim djelovanjem oni su svarali svije novih medija.
: - , a a - a i t r � j e đ h e � o D a e s v v i B � i r F e v e � r H � l o š n a u n o � B j a K i t � t l h l i u i S a , � u d t o k e : p j a s b o r r l e g e h e M a Ž d r p o ir e e M : l g j P a p r i i t o b l Z o n j o ž , u r a � t o a a a t z k i M � s i i lz i i , r � t s a D V a K � ; o : r r � m j : � n u e � i l t j � a ri l l z e u � � c a � o s � k i G , la P j e r a o t a b e k a n t n e s s n a r k t s g v in i v a I a o a a J a ; v z z r ; Z � e � l, m � H e n n o � fi n � u e i � o � v e r n , j l j n � , P a a a b � lg � � n a z n e v i i u � r D � a o g � e š cu a � j e a 4 l � č k Z fi g tit . , e r, � j a i a � R r O sn u g – i d d � i a n � 3 t a r a e j jic e – . n n a m i a u o � M � � b ti v : � a v � � b � � K a s s r e e : , o j r a j y b v U g i . a k e � u a d r � g ij e z t Z s � , m te g a n i � r o i s k Z k t l o ć , n � e � a i t � jn e r u H j : n i p m b a m � a r u / e i U � v n rg v ; � jlv a � m j a : j a z a Z G � b a z i i o b d , � i n / k a � e r v , rg o e a s a lia v a d j P � Z o i c o � , ri : s t r ć � M a i r i : s z A : t ž o la s i ć : b i u n e r l r k i r r ri e K e u / j l c g e d il V i p a e a Z o a G a r n , m ri đ t e l i ci a e s a m P m n F – n s ; i a d d a ii � ć l J e r z i m � I ; K e a l l � a f a � o j s k i A � � r � n c , i ; o u s � r � a M , e � S s
d : b V ; � ; o ć n i n � � � a š e r it , �� č e r g � � � � � M K a , k � a : n Z r , � � b j a s, a : � p e b b r e u a . � ć g D lP e r e : i � r b a ; g g d Z � � a a e n �� Z Z rg a � ],. � � , r � �� a n s , d a a k b Z [u � , � , o e , a r ć a ć R rg i y u g k w j k z m a a e B z u te o n Z s i , N z i l V r a v r j a u n g iz o o a i g M B c a đ H i r ru : e : s s e b �; o F b j D , K d e , , a a s r n rg � a e j � u s v g n l j a a a � o i a i, i i t Z r P z Z , ro k s a i , a n m � d i t o r n v a i �� l o s d e C d � i d o / m v u u c n d r r a a a e e o B � j r ć n v s v i P a / t a : n a t v v s n j i o o a ru l a j o a o t k K a d i d z i t k g b l i : l d V o b e b l D j i . e a B u o i K k r p t , s k d o t i s g j ].. a l O t ć r a a u a Z a i k v [u r F i d v ], r o r o ć i n H . K r r ; k i : i i m o O v – ć i n [u � n b j o Z o k o k � v d o u v i � i k 2 s V Z n � D V
13
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
Problem s kojim se svi domaći auori koji su ponešo pisali o području dizajna novih medija susreću, jes neposojanje dokumenacije i jasnog naraiva o razvoju og područja u našoj sredini kao i neusklađenos sručne erminologije. Upravo je na om planu značajno israživačko, pedagoško i auorsko djelovanje kolege Ivice Mitrovića, a objavljivanje knjige Dizajniranje novih medija – Dizajn i novi mediji – hrvatski kontekst ( 1995 – 2�1� ) značajan je prilog upravo usposavljanju periodizacije razvoja područja dizajna novih medija kao i sandardizaciji erminologije u domaćem sručnom i akademskom koneksu. Kako je moguće dokumenirai i hisorizirai promjene jednog ako dinamičnog područja? Knjiga pruža kronologiju lokalnog razvoja onoga šo se nazivalo inerakivnim, elekronskim, elekroničkim ili digialnim medijima (ili nekom kombinacijom ih pojmova), a ponajprije se odnosi na oblikovanje u koneksu inernea, na webu i za web. Taj razvoj auor dovodi u odnos sa svjeskim okovima, priom razjašnjavajući razvoj erminologije iz područja novih medija, uvodeći i objašnjavajući valjane pojmove i ipologiju. Auor daje koncizan uvid u dizajnersku meodologiju koja soji iza prikazanih projekaa. Dosad nismo imali ni jedno djelo koje na ovakav način i u ovom opsegu israživanja emaizira izabrano područje, a i u međunarodnom koneksu akva su djela rijeka. Važan dio rada i izvorni doprinos predsavlja auorova sisemaizacija i predložena periodizacija pojava i auora na domaćoj sceni, koja uključuje kako ehnološke i ormalne promjene, ako i ono šo možemo nazvai insiucionalnim položajem novih medija. Da bi o bilo moguće, posebno značajan aspek je sama dokumenacija radova, njihovo digialno arhiviranje, oograsko i video snimanje, šo je česo iziskivalo i svojevrsnu rekonsrukciju pojedinih radova. Naime, brz razvoj ehnologije, hardvera i sofvera, rezulira, nažalos, i relaivno brzim zasarijevanjem e nekompaibilnošću s novim plaormama, operaivnim susa vima i preglednicima (browsers). Zbog ih promjena čak i neke sarije web sranice kojima još uvijek možemo prisupii, ne izgledaju na današnjim ekranima iso kao šo su nekad izgledale ili pojedini njihovi dijelovi iz različiih razloga nisu unkcionalni. U svrhu arhiviranja i omogućavanja odgovarajuće recepcije analiziranih radova Mitrović je uz suradnju Olega Šurana i Luke Vidoša izveo i web sjediše (h tp://dvk.com.hr/novimediji/),
14
������������ ����� ������
� ���������
koje sadrži arhivu svih radova predsavljenih u ovoj knjizi. Web sjediše dizajnirano je nešo ranije i s rideseak predsavljenih radova pokrenuo za porebe izložbe Dizajniranje novih medija / Dizajn i novi mediji – hrvatski kontekst, 1995 – 2�1�, koja je od 28. ravnja do 15. svibnja održana u galeriji ���-a u Zagrebu.⁵ Tim povodom Marko Golub u opisu izložbe isiče: —
Mitrovićeva izložba i web stranica u neku ruku pokušavaju standardizirati i način predstavljanja takvih projekata, što se sve više pokazuje kao nužda. Video, tekstualni opisi i screenshot-ovi ovdje su mu glavna sredstva. Naime, u svega petnaest godina, tehnološke platorme toliko su se izmijenile da je dio istaknutih radova postalo nemoguće pogledati u njihovom izvornom obliku, s izvornom unkcionalnošću. Kao što na samom webu stare metaore i dalje žive, tako i u stvarnoj situaciji njegovog arhiviranja digitalni oblici nekih od “starijih medija” poput otografije i videa postaju neizbježnima.
).. � � � � ��. �. � o n e jl p u tsi r p ( � � � � � � � � ij- i d e m i v o n i n j a z i d a ji d e m h i v o n e j n a ri n j a z i d � � � / # / r h . n j a z i d / / : p h
Damir Bralić, jedan od recenzena knjige, akođer je smarao porebnim da u svojoj recenziji upozori: —
Prije tiska potrebno je osvježiti i provjeriti reerence na web sjedišta u usnotama jer s obzirom na dinamiku web prostora postoji visoki niz zastarjelih i neaktivnih poveznica. Konačna knjiga trebala bi biti bogato opremljena ilustraci jama predstavljenih radova kako bi se osigurala dostupnost vizualne inormacije ( s vremenom će pojedini radovi tehnološki zastarjeti i nekompatibilnost s novim platormama, sofverom i preglednicima je očekivana ).
Problem prezenacije i arhiviranja radova novih medija naglašen je i u razgovoru koji je objavljen u povodu izložbe: —
Okosnica izložbe je web stranica na kojoj je predstavljeno trideset odabranih radova, i to na način da će se za svaki od njih moći pročitati sažeti tekst, podaci o autorima, nekoliko screenshot otografija koje ga dobro reprezentiraju te kratak video koji pokazuje način korištenja. u je i link, unkcionalan barem za one radove koji su i dalje sačuvani na Internetu. Naravno, najprikladniji način bio bi pogledati ih sve kod kuće u miru, jedan na jedan, jer su svi oni namijenjeni takvoj komunikaciji, no problem je u tome što je sam razvoj tehnologije, sofvera i sučelja utjecao na unkcionalnost pa
5
15
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
…
).. � � � � ��. �. � o n e jl p u tsi r p (
i izgled dijela starijih radova. Radi se o problemu medijske arheologije, ali idealan način prezentacije je trenutno izvan okvira realnih mogućnosti izložbe. Što se mene tiče, idealno bi ih bilo vidjeti na originalnom hardveru i sofveru vremena u kojem su dizajnirani i programirani. Mnogi od njih danas se vrte prebrzo, ili ih današnji preglednici i operativni sustav tretiraju na način koji nije bio predviđen, ili čak većina toga ne radi kako treba. Fokus izložbe je, dakle, web stranica, koja će radove prikazati dokumentaristički.⁶
Povijes dizajna može se pisai, i uglavnom se još uvijek piše, ili kao povijes oblika (silska periodizacija; guranje u kronološki jasne, ali razvojno uglavnom arbirarne okvire deseljeća) ili kao povijes velikih auorskih imena, pri čemu se najčešće zaposavlja kolekivni i drušveni aspek dizajna. Oba prisupa uemeljena su na radicionalnom prisupu, meodologiji i ideologiji povijesi umjenosi i implicino su eliisička, odnosno srukurno slijepa za velik dio produkcije, koji nužno zanemaruju i previđaju. To je operećivalo i dosadašnja sagledavanja dizajnerskih radova u području novih medija, koji su, manje ili više, bili promarani goovo isključivo u koneksu umjenosi ili ehnologije. Nova povijes dizajna, izvučena iz insiucionalnog okvira povijesi umjenosi, rebala bi bii inkluzivna, odnosno u svoje naraive uključivai i vernakularni, needucirani dizajn, proizvode kolekivne kreaivnosi, ali i komercijalne agencijske radove koji su nerijeko osajali izvan područja ineresa herojske povijesi dizajna.
m e c i v o rti m m o c i v i s u j v r e t n i � � � / # / r h . n j a z i d / / : p h 6
16
↑ Dizajniranje novih medija web sjedište
•
Ivica Mitrović, Oleg Šuran, Luka Vidoš ���. •
������������ ����� ������
� ���������
Prema radicionalnom povjesničarskoumjeničkom obrascu naši zaključci o razvoju dizajna (ali i suvremene umjenosi općenio) emelje se na obradi maerijala iz posojeće lieraure, ograničenim osobnim uvidima u maerijal, osobnim sjećanjima, ukusom i preerencijama, ukrako, na ograničenom broju raspoloživih inormacija o iznimno kompleksnom i sve brojnijem području. Možda bi jedan od izlaza iz akve siuacije mogla bii primjena onoga šo se kolokvijalno (i sasvim sigurno neprecizno) naziva paradigmom Googlea – digializacija velike količine kompleksno srukuriranih inormacija i njihovih meapodaaka, inormacija o im inormacijama. Tako bismo u budućnosi svoja proučavanja oslanjali ponajprije na ono šo nam o samoj građi govore određene nakupine, klaseri akvih podaaka i njihov raspored u vremenu (orma timeline u može bii iznimno zanimljivo meodološko sredsvo). Možemo reći da je kod nas jedan od prvih iskoraka u om pravcu učinjen upravo s web sjedišem Dizajniranje novih medija . Navigacija se obavlja kroz timeline, koji vizualizira sve aze o kojima knjiga govori, a akođer je moguće pregledavai radove s obzirom na ehnologiju izvedbe. Svaki je rad prezeniran krakim opisom, s nekoliko ključnih screenshots, videom u rajanju oko jedne minue e linkom na sam rad, ako je još uvijek unkcionalan. U digialnom okolišu aj se osnovni orma može dalje širii i nadograđivai. Za područje novih medija posebno je značajna i povijes ehnologija. Međuim, kako je o u nekoj prepisci na Facebooku usvrdio Marcell Mars, na pianje kako ehnologije uječu na ormu, drušvene i poliičke aspeke, česo se odgovara kako sama ehnologija nikad nije jedini akor promjene, pa se naglašavaju drugi ekonomski ili drušveni ujecaji (o kojima govornici obično znaju više negoli o ehnologiji i načinu djelovanja insiucija koje ih razvijaju), kako bi se na kraju sama ehnologija odbacila kao relevanan akor i popuno
↗ Otvaranje izložbe Dizajniranje novih medija Galerija ��� ���. •
•
17
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
zaboravilo na samo israživanje uloge ehnološkog razvoja i njegovu hisorizaciju. Područje dizajna srukurno se smješa između već usaljenih opozicija kao šo su umjenos–znanos, sadržaj–orma, kolekivno–individualno, inuicija–analiza, original–kopija, no upravo je dizajn područje koje e opreke nadilazi, povezuje, a kakad čak i dekonsruira. Modernisička ideologija dizajna deseljećima je naglašavala racionalnos, meodičan prisup, israživanje, analizu, konsrukciju, odnosno pokazivala je jasnu ežnju prema znansvenom uemeljenju dizajna (od israživanja percepcije, psihologije boja, do ergonomije i sl.). Kao jedna od posljedica anisisemskih pokrea 1968. a vjera u znansvenu, ehnološku racionalnos sedamdeseih je godina snažno poljuljana. Međuim, umjeso da krene novim pravcima, koji bi snažniji naglasak savljali upravo na kulurno, odnosno diskurzivno ormiranje raznih enomena, dizajn je – iz raznovrsnih razloga, gubika velike ideološke osnove modernizma, komercijalnih priisaka, slabe insiucionalne razvijenosi, media hypea slavnih dizajnerskih imena (od grupe Memphis, preko Philippea Sarcka do Karima Rashida) – oišao na drugu sranu, naglašavanjem prvensveno simboličke uloge. Dizajn je posao pridjev, oznaka simboličke vrijednosi ( desi gner items), a ne maerijalne kvaliee, dobre izrade, uporeblji vosi, unkcionalnosi i rajnosi. Krajem 2�. soljeća naglo širenje i brz razvoj digialne ehnologije oslobodili su i poaknuli razvoj dizajna, ali su vrlo brzo pridonijeli i njegovoj krizi, barem krizi ideniea. Uobičajena odrednica “grafički dizajn” sve više usupa mjeso pojmovima “vizualne komunikacije”, “komunikacijski dizajn” i slično. Od radicionalnih grafičkih medija sve više se prelazi na nove digialne medije, inerne, dolazi do razvoja weba 2.� i zv. drušvenih mreža. Priom izgled, vizualni, vidljivi dio dizajna najčešće više nije bilo moguće u popunosi konrolirai. Izgled web sranica ovisi o nizu akora, popu rezolucije ekrana, plaorme, preglednika, izbora deault pisama koji ovise o korisniku. Isodobno, sama srukura veza, odnosa, hijerarhija inormacija česo je ono na šo korisnik / korisnica ili uopće nisu mogli ujecai ili su ujecali veoma malo, e su mogli samo birai kojim će od unaprijed programiranih mogućih puova “surai”. S jedne srane, razvoj ehnologije i o polako mijenja, poencijalno
18
������������ ����� ������
� ���������
sve više moći daje u ruke korisnika (razvijajući ono šo auor klasificira kao “dizajn bez dizajna”), dok, s druge srane, svakodnevno svjedočimo očiim ežnjama – ehnologije, kapiala, legislaive – da se a korisnička inerakivnos ograniči, a inerne, posebno web, oblikuje prema dominannom modelu cenraliziranih, broadcast medija. Upravo je soga u ovom renuku, u kojem se odlučuje o okvirima budućih dizajniranja unuar inernea, važno upoznai i praii povijes i razvoj novih medija. U knjizi auor povezuje ehnološke, vizualne (silske) i drušvene, odnosno insiucionalne promjene. Pregledom izložbi hrvaskog dizajna (Zgra , ���, Zagrebački salon) auor prai promjene vladajuće erminologije i insiucionalni razvoj područja novih medija. Na osnovi analize radova, razgovora i pisanih inervjua s auorima pojedinih novomedijskih projekaa e proučavanja pisanih izvora i dosupne dokumenacije (novinski članci, kaalozi...) u razvoju scene u Hrvaskoj auor zamjećuje ri razdoblja koja se djelomično preklapaju, i karakerizira ih kao “Rados novog medija”, “Novi mediji kao ‘mainsream’ medij” i “Dizajn bez dizajna”, kako glase i nazivi pojedinih poglavlja. Predložena periodizacija nije naproso silska, već povezuje ehnološke promjene, globalne rendove i posebne, indi vidualne auorske odgovore na e promjene i ovaranje novih mogućnosi. Kolega Mitrović kompleksno područje kojim se u knjizi bavi obrađuje na prisupačan način, ne umanjujući priom znansvenu uemeljenos. Reerence iz srane sručne lieraure pozicioniraju razvoj novih medija u našoj sredini u međunarodni koneks. Auor suvereno vlada emom, piše sručno, ali neoperećen ehničkim žargonom e je soga eks razumljiv svim čiaeljima koji poznaju osnovne pojmove iz područja. Ipak, na kraju knjige dodan je i glosarij, koji objašnjava osnovne pojmove i značajno pridonosi naporima na sandardizaciji domaće erminologije. Knjiga je namijenjena kako sudenima dizajna (vizualnih komunikacija i onoga šo se u širem smislu još uvijek naziva novim medijima), ako i široj sručnoj javnosi. Soga posebno reba skrenui pozornos i na iscrpnu bibliografiju, u kojoj auor navodi osamdeseak naslova, čime se prvi pu sudenima i zaineresiranim israživačima na jednome mjesgu pruža i relevanan popis domaćih eksova i publikacija koji emaiziraju područje dizajna novih medija.
19
�.�
Uvod
Knjiga predstavlja istraživanje koje se proteklih nekoliko godina bavi novim medijima u kontekstu hrvatske dizajnerske scene. Istraživanje je pokrenuto u sklopu projekta Vizualna kultura i novi mediji, koji je inicirao Centar za vizualne studije � ��� �, tj. voditelj projekta Klaudio Šteančić, čija je intencija bila da se, “s obzirom na tradiciju medijske kulture i medijske umjetnosti, te uzimajući u obzir važnost koju nove digitalne tehnologije imaju u suvremenom hrvatskom društvu”, revaloriziraju događaji koji su se na novomedijskoj sceni odvijali u proteklih petnaestak godina � ���������, ���� �.
������������ ����� ������
� ����
Soga je, u ovom koneksu, inencija israživanja bila jasnije profilirai hrvasku dizajnersku praksu u koneksu novomedijskog prosora. Primarni okus israživanja nije bilo kronološko i sveobuhvano bilježenje povijesi dizajnerskog rada, već sagledavanje ove specifične dizajnerske prakse, od njezina počeka sredinom devedeseih godina prošlog soljeća do kraja 2�1�. godine, na primjerima reprezenaivnih odabranih projekaa. Odabrani radovi analizirani su u dizajnerskom koneksu, za razliku od dosadašnje prakse, gdje su najčešće promarani kroz umjenos u novim medijima, e ako nisu dobili odgovarajuću kriičku refleksiju. Cilj ovog subjekivnog i panoramskog razmaranja i analize jes naznačii ijek razvoja, emeljne aze i smjerove, e ih ponudii na daljnju raspravu i nadopunu. Prikupljanjem i povezivanjem svih relevannih inormacija svara se korpus znanja koje će bii rajno dosupno za daljnju kriičku analizu. Termin “novi mediji” se u koneksu israživanja korisi u skladu s nazivom projeka ���-a, e uz uobičajenu erminologiju koja se u ovom području korisila većim dijelom promaranog razdoblja, a emelji se prije svega na definiciji koju Lev Manovich � ���� � navodi u knjizi Language o New Media. U cilju dealjnog definiranja područja, u sklopu israživanja raspravlja se o brojnim erminološkim novinama i nepravilnosima koje se javljaju u hrvaskoj praksi u dinamičkom i kompleksnom području dizajna. Primjerice, radi se o erminima: dizajn inerakcija, inerakivni dizajn, dizajn u elekroničkim medijima, dizajn inerakivnih digialnih medija i sl. U skladu s definiranom erminologijom su i inerpreirani odabrani projeki. U sklopu navedenog projeka Cenra za vizualne sudije Šeančić � ���� � naglašava da je pri analizi suvremenih digialnih komunikacijskih ehnologija radovima porebno prisupai ne kao “izoliranim eseskim pojavama, nego prije kao elemenima jednoga šireg drušvenog procesa”. U om koneksu i u skladu s progresivnim dizajnerskim djelovanjem, obuhvaćeni su projeki koji su bili samoinicirani, nasali auorskim eksperimeniranjem s novim medijima, koji su unijeli koncepualne, dizajnerske, medijske i ehnološke novosi, e su ako značajno ujecali na lokalnu scenu. Radi se o inovaivnim, israživačkim i progresivnim radovima koji nove medije razumiju kao specifičan oblik komunikacije, a ne kao ehnološku zamjenu za “sare medije”. ¹
u s u d e l g e r p U . e t k e p s a e n e v tš u r d i e n r u lt u k , e n v iti n g o k e j u č u jl k u ij o k “, u n j a z i d m o n d e r p a “n . v z t o ir o v o g j o k st a . v r a H tk u e u p n sa e h c s in u e n d si e v v a a z n e d n o a n z a a d n j e a je z i j d n u a d m j e l a g n e r u p ju u č � u � jlk � u : i � � jo � k � � ir š e j a jl m u ir d r p i M n e e j ć o r a a v h M u b 1 o
23
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
Web je najzasupljeniji i najznačajniji medij u ovom području, soga je i najviše primjera obrađeno iz og područja. Osim web sjediša, u knjizi su obuhvaćeni i osali radovi koji spadaju u područje novih medija: projeki koji izlaze izvan web preglednika, e oni koji se odmiču od samog zaslona, j. dvodimenzionalosi. Obuhvaćena su računalna sučelja, aplikacije i igre e roboika i inerakivne insalacije. Razvoj dizajna u području novih medija u hrvaskom koneksu promaran je u ri glavne aze, koje nisu nužno u odnosu linearnog vremenskog slijeda, već se, kako je vidljivo iz prikazanih primjera, isprepleću na rubovima, j. odvijaju kakad isovremeno. Radost novog medija � Prva aza započinje pojavljivanjem
i n i u ts l b m o r k e e d t t O o n o a k u k k i o u n n a ro č n a i b n m z z r u o e � tsi t � it a v � � isr d � � o a v ć i k i o k z i j u u n đ V k e a đ e s m e j z i F o a a j v o m lv u a a ” k il rp e j z sa n a . a r r a v o a n o n j j k a j a il e i n i z b a z d “o t d o o g n i P o d a ”. k j m r n st n e j a a T a v v z i r o 2 d h k “
24
inerne mreže u Hrvaskoj, koja je u počeku prisuna preko akademske ����e mreže i neovisnih cybercaffe barova, a nasavlja se usposavljanjem dizajnerske scene u ovom području. Radove ove aze odlikuje zaokupljenos auora radošću svaranja, slobodom, demokraičnosi i nekonroliranosi, e ehnološkom demokraizacijom novih medija. Inerne i osali novi mediji za njih su novo “igrališe”, gdje je njihov rad renuačno vidljiv i dosupan. Prvu inernesku azu odlikuje malen broj angažiranih korisnika, koji prije svega dolaze iz akademske zajednice i s civilne scene. Projeki su samoinicirani, auori su oni koji svaraju sadržaj, oblikuju i programiraju (izvode) sjediša.² Osim radova izvedenih u prvoj i jedinoj dosupnoj ���� ehnologiji, ova aza uključuje i pionirske radove izvedene u Flash ehnologiji, one koji su u ehnologiju poslije razvili puem novih i inovaivnih koncepaa, e radove iz područja dizajna sučelja, generaivnog dizajna i roboike. � U drugoj azi, od sredine 2���-ih godina, novi mediji posaju sve više mainstream Novi mediji kao
mainstream mediji
mediji, čime pomalo završava prva eksperimenalna aza. Posavljaju se web sandardi (npr. za layout i ipografiju), a upore bljivos i prisupačnos posaju najznačajniji elemeni medija. Razvojni proces odlikuje podjela poslova (sadržaj, oblikovanje i programiranje/izvedba) i proesionalna produkcija. Rase broj
↑ Postav izložbe Dizajniranje novih medija Galerija ��� ���. •
•
������������ ����� ������
� ����
korisnika, raznolikih profila i poreba. Oblikovno je dominanna Web 2.� eseika koju odlikuje unkcionalna serilnos, gdje sadržaj sve više dominira nad ormom. Dizajn sjediša posaje sve više uniorman, gubi se individualizacija i auorski rukopis, sjediša sve više sliče jedno na drugo. Analogni rendovi u ovom koneksu, visoke mainstream produkcije, odnose se i na izradu inerakivnih mulimedijskih web aplikacija, e posebno na aplikacije za mobilne plaorme. Radi se o području djelovanja koje zbog jednosavnosi disribucije omogućuje globalnu prisunos, e na aj način predsavlja velik poencijal za dizajnersko djelovanje. “Dizajn bez dizajna” � Usporedo s prehodnom azom javlja-
ju se procesi ponovnog usposavljanja razlikovnosi i eklekičnosi dizajna, koja se očiuje kod web sjediša gdje je korisnik/ auor ujedno i dizajner (npr. MySpace). Pokušavaju se izbjeći posrednici kod izrade sjediša (npr. dizajner i programer). Formiraju se nove plaorme, koje se korise posojećim kao produkcijskim elemenima ( Flickr, Vimeo, Youube i slična sjediša posaju novi elemeni dizajna). Zapravo, dolazi do procesa koji se mogu nazvai “dizajn bez dizajna”, gdje se nove vizualne orme i sučelja inerakcije ormiraju od već posojećih sjediša i njihovih sučelja. Obilježja radova su da izbjegavaju komplek-
↑ [ d ] Razgovor u povodu izložbe Dizajniranje novih medija Galerija ��� ���. •
•
25
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
snos suvremene produkcije i poruke pokušavaju šo izravnije komunicirai, bez suvišne predizajniranosi. Također se u ovoj azi javljaju kompleksni radovi koji izlaze izvan zaslona uređaja i koji česo nasaju u inerdisciplinarnim imovima, u kojima je auorsvo raspodijeljeno između proagonisa različiih specijalizacija i područja djelovanja, gdje auorsvo više nije moguće zamislii u liku jedne osobe, već se, zbog same prirode medija, raži suradnja većeg broja sručnjaka različiih profila. Dizajnerska praksa nije više nužno emeljena na vizualnom ili akilnom ojelovljenju, već se može osvarii i na nemaerijalnim razinama (primjerice, dizajniranjem inerakcija).
26
������ � ���� ������
� ����
↑ Postav izložbe Dizajniranje novih medija Galerija ��� ���. •
•
27
�.�
Terminologija �������������� �����������
�.�
Izložbe hrvatskog dizajna ���-a
��
�.�
Nova kategorizacija
��
�.�
Zagrebački salon i Zgraf
��
�.�
Dizajn u hrvatskom visokoškolskom sustavu
��
Dizajnersku produkciju u novim medijima i pritom korištenu terminologiju najpogodnije je promatrati na predlošku domaćih revijalnih izložaba dizajna i njihovog imenovanja odgovarajućih kategorija. Jasno i sustavno korištenje terminologije u ovom području nužno je prije svega radi definiranja samog područja dizajna u novim medijima, tj. njegovih različitih specijalizacija. Stoga je prije analize odabranih primjera potrebno razjasniti termine kao što su: dizajn interakcija, interaktivni dizajn, dizajn u elektroničkim medijima, dizajn interaktivnih digitalnih medija i druge.
������������ ����� ������
� �������������
�.� Izložbe hrvatskog dizajna ���-a Hrvasko dizajnersko dizajnersko drušvo ����� od 1999. godine organizira revijalne žirirane izložbe hrvaske dizajnerske produkcije. Prva izložba �1 održana je 1999. godine. Ta je izložba uvrsila ek ri rada iz područja novih medija, sve web sjediša, i o u sklopu kaegorije “grafički dizajn”. Prva izložba koja je radove iz područja novih medija posavila u posebnu kaegoriju, jes izložba �2, iz 2��1. godine. Dejan Kršić � ���� � navodi da u azu dizajnerske djelanosi u Hrvaskoj obilježavaju akivnosi za usposavljanje dizajnerske sruke unuar hrvaske kulurne i ržišne produkcije. Tako i u predgovoru kaalogu izložbe adašnji predsjednik ���-a Željko Borčić � ����: � � govori o problemima pozicioniranja dizajnerske sruke općenio, e posebno isiče probleme u području web produkcije, gdje navodi da ulogu “dizajnera i komunikaora” obavljaju inormaičari. Kaegorija je sadržavala dese radova (od ukupno 82 rada), a u predgovoru je navedeno da je naziv “mulimedija”, koji je korišen u pozivu za izložbu, u konačnici promijenjen u “novi mediji”. Specifičnosi kaegorije zadovoljene su navedenom inencijom da su, uz “pošivanje imperaiva makar osnove inerakivnosi”,, isključeni svi sadržaji linearne srukure � ���, inerakivnosi” ����: �� �. Međuim, unaoč oj kaegorijsk kaegorijskoj oj disinkciji, selekcijska komisija navodi da je primjenjivala goovo isi susav krierija kojima se vodila kod ocjenjivana iskanih grafičkih radova. Na sljedećoj izložbi, �3, kaegorija je nosila naziv “elekronski mediji” i ponovno je inegrirala radove linearne i nelinearne srukure. Uvršeno je dese radova (od ukupno 141 rada), koji su uključivali web sranice, ��-���-ove, animacije i video klipove. U novoj sudenskoj kaegoriji između goo vo 3� radova nalazila su se samo dva rada izvedena u novim medijima (��-���-ovi). Značajna novina je da je ocjenjivačka komisija za ovu kaegoriju bila zasebno ormirana, šo pokazuje želju organizaora za naglašavanjem specifičnosi medija. Kod krierija prosudbe prepoznaa je važnos uravnoeženosi eseskih i unkcionalnih elemenaa, pa ako Mišel Kovačić
31
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
� ����: ��.�.� � govori o krierijima “eseike prezenacije sadr-
žaja u digialnom obliku” i “unkcionalnosi u svrsi komunikacije korisnika i računala”. U uvodniku kaegorije Kovačić � ����: ��.�.� � navodi da su radovi na nižoj produkcijskoj razini, najčešće na razini “digialnog prezenacijskog maerijala za već posojeće fizičke elemene koji nas okružuju”. Međuim, Mirko Perić � ����� � u svom komenaru izložbe isiče da je ova selekcija u odnosu na onu grafičkog dizajna “žanrovski znano pismenija”, da auori očio “razumiju i osjećaju inernesku medijsku eseiku”, da su znanije uključeni u međunarodnu podjelu rada, ali i da je primjena “izrazio velika ‘šminkerska’ izglačanos radova”. Izložba �4�5�6, iz 2��6. godine, uvrsila je samo sedam radova iz područja digialnih medija (od ukupno 84 prezenirana rada), ponovno smješenih u kaegoriju “elekronski mediji” (pe web sjediša, jedna aplikacija i jedna video projekcija). Mirko Perić � �����: ��� �, kao jedan od selekora, u predgovoru navodi kako bi se moglo reći da je u ovoj kaegoriji prisuna “visoka sukladnos s međunarodnim produkcijskim sandardima”, e zaključuje da je o i logično “u području brze globalne dosupnosi i proočnosi rendova”. U isoimenoj sudenskoj kaegoriji prezenirano je akođer sedam radova (od ukupno 55), za čiji razmjerno malen broj Maroje Mrduljaš � �����: ��� � navodi da iznenađuje jer se radi o područjima “posebno podanim za eksperimen koji se može brzo i neposredno realizirai”.
32
������������ ����� ������
� �������������
�.� Nova kategorizacija U susre izložbi �7�8 i u sklopu pokreanja porala Hrvaskoga dizajnerskog drušva dizajn.hr , j. njegove sekcije “približavanje definiciji”, javila se poreba za redefiniranjem erminologije u ovom području. Soga je pokrenua i rasprava zaineresiranih članova drušva i suradnika porala, koja se reerirala na rele vannu međunarodnu praksu. Najčešće korišen naziv područja “dizajn elekronskih medija” zapravo više nije bio dovoljno precizan. Kako se radi o računalnim (digialnim) ehnologijama, precizniji ermin je “digialni”, e je soga primjerenije korisii naziv “digialni mediji”. Kada se radi o dizajnu koji uključuje i inerakivnos (web sjediše, ��-���, ���-���, sučelja i sl.), očniji naziv bi bio “inerakivni digialni mediji”. Taj ermin jasno naglašava razliku između inerakivnih radova i digialnih radova linearne srukure (primjerice videa ili animacije). Uobičajeno je i korišenje skraćenog naziva “inerakivni mediji”, jer se korišenje digialne ehnologije ionako podrazumijeva. Druga erminološka rasprava vezana je uz engleski ermin interaction design i pripadno područje dizajnerske djelanosi. U duhu hrvaskog jezika i u cilju boljeg razumijevanja ove specijalizacije, jedini ispravan prijevod je “dizajn inerakcija”.³ Bino je naglasii da ovaj ermin ne bi rebalo miješai s “inerakcijskim dizajnom” (engl. interactive design), kako se ponekad naziva djelovanje u već opisanom području dizajna u inerakivnim medijima. Kod dizajna inerakcija radi se o dizajnerskom procesu u kojem se promišlja način na koji se, ponajprije, svaraju nove inerakcije između ljudi, a gdje je proizvod (j. ehnologija) samo jedan od elemenaa (j. posrednik) u ovom kompleksnom procesu. Za razliku od dizajna u inerakivnim medijima, ovdje je okus na inerakcijama u svarnom, a ne virualnom svijeu � ����, ���� �.⁴ Preece, Rogers i Sharp � ���� � navode da dizajner koji se bavi ovim područjem svara nova iskusva korisnika e proširuje načine na koji ljudi rade, komuniciraju i supaju u inerakciju. Slijedom rasprava emeljenim na gore navedenim definicijama organizacijski odbor izložbe hrvaskog dizajna �7�8 donosi novu podjelu kaegorija. U pozivu za sudjelovanje na
- , u k ć i e e l v m tn o e r a “i t d s u e l a tl u n jir u o e o k K - ju g a ć i F e t ( m č o a t ć i o o k n i T d u t v a e rs si a l g I u u G n e u o e j d t�, sa a j a l �� j lv V � o a : � k it ts m a s a e j l o jic č a n a n u l r u ta l a d č t a e o r j s n p i d i a jo e im k k v e j s n it o v re v o e li č n j k r a a v e a jic z i e b k d tn i e i r o s a i e d n u j t s n r a i a e i j j e z s d o u k č a b r d e e u d n e i j w i p o u p u č o k u a ts s n e a z e č k m , i č j a e j a n n o u v i a ć n v ž i s e a ž a j jm rts a r i i ts d r i o p e ji u v j o v ) e d ti ir k l p a k e , v e lš p S a o t, k s d e a e o tl v jd n u O . g si k a , v a ji iji f o i d n e k e a n č ti i e ta m r n h B i d m iv jo o e o k g ta n il . e � m u j V � – č u u � � o rd e i n o jir �. v o l p g � o e � so u � d )t ta i u o l k đ ri p e e r S , v o m P a ( j z i j i ć i m e n u e a �. s n a v � r d ” a e a ji � � k ij G : a c a m k n i a u � � a r rd k z � č e a i n r � t , n A n � t i i e e n �� j n j ) m o � a b ir � z i e r U o �� ( g v “d a ć i o � a Z v g � , d a � rt tn � o v o v t i a � e � jir sr M v � a ill ” p n a u c i B a g u v n j I o č a a i k 4 z r s t i ć i . id a e rt u v i e ijc g r k P k o h n n o a o h r v it e k t D o ri e k t r i a 3 t M n r
33
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
i h i n a k sit je i c a r g e t n i e j n e šr v o d it a ri m r fi “a o l e jl e ž u jir o g e t a k u n d e j u m e j n a v i z e v o p e s o k a k e č its i e ji c a z ir o g e t a k u j n e j n š a j b o u � � : � � � � � � ć i v e r a d r e S o k lj e Ž ,
izložbi bilo je navedeno: “Zbog sve izraziijeg povezivanja različiih medija vizualnih komunikacija, dosadašnje kaegorije grafičkog dizajna i elekronskih medija objedinjene su nazivom dizajn vizualnih komunikacija. Radi porebe jasnijeg razlikovanja inerakivnih od linearnih sadržaja u dizajnu elekronskih medija oj je kaegoriji dodana zasebna kaegorija dizajna inerakivnih medija” � ����������, ����� �. Iako je prvona zamisao organizaora bila imai zasebnu kaegoriju “dizajna inerakivnih medija”, na kraju su i radovi iz ovog područja predsavljeni u kaegoriji “dizajn vizualnih komunikacija”. Bez obzira šo o nije bila ciljana namjera organizacijskog odbora, ovakva inegracija digialnih dizajnerskih sadržaja linearne i nelinearne srukure u kaegoriju “dizajna vizualnih komunikacija” na ragu je recennih shvaćanja suvremene dizajnerske prakse.⁵ Izložba je održana 2��8. godine i predsavila je ukupno 266 radova, a od oga samo 14 iz područja dizajna inerakivnih medija (dva ��-���-a, sve osalo web sranice). Organizaor ovako komenira odnos prijavljenih radova i vidljive proesionalne produkcije: “Čini se da se praksa domaćeg web dizajna još uvijek u velikoj mjeri razvija izvan insiucionalnih kanala dizajnerske sruke, šo se odražava u malom broju prijava u ovoj kaegoriji. Ne samo da je broj prijavljenih radova neproporcionalan ukupnoj kvaliei domaće produkcije, nego je uočljivo i o da prijave dolaze iz ek nekoliko proesionalnih sudija zaineresiranih za vrednovanje vlasiog rada u širem koneksu kakav omogućavaju izložbe popu �7�8” � ���, ���� �. U sudenskoj kaegoriji omjer je bio znano bolji, u ovom području izabrano je 12 radova (od ukupno 42 sudenska rada). Željko Serdarević � ����� � komenira u kaalogu kako “nije riječ samo o većem afinieu mlađe generacije za nove medije i ehnologije–sudenski radovi podjednako iznenađuju kvalieom ipograskih rješenja i ilusracije, koji su nerijeko ambiciozniji i uvjerljiviji od njihovih ekvivalenaa u proesionalnom segmenu izložbe”. Izložba �91� iz 2�1�. godine u ponovno inegriranoj jedinsvenoj kaegoriji “dizajn elekronskih i inerakivnih medija” donosi 16 proesionalnih i 1� sudenskih radova (od ukupno 515 radova). Izbornik ove kaegorije Marko Dugonjić � ����: ��� � isiče problem da je “većina komercijalnih projekaa još orijenirana na prilagodbu medija vrkinom klasičnom načinu prisupa porošačima”. Međuim, dodano isiče da velik broj domaćih sudija radi za vanjske naručielje, gdje naglašava
� � � ”. � i e b ž o l z i u g o l a t a k U
5
m r o ft a l p h i k č i n o rt k e l e
34
������������ ����� ������
� �������������
. � � � � d o a v a ž r d o e s ij o k l ,
s ri d o d o i ć u g o m o e j l a v its a v e F i , t s a e f m i m ts l fi o v t i l a p kjn S a i it m u n m e ik m sji o c k p s u o d v o r ilj p m i č n o t a a z n u u i ts a k l e t a v n it o s k e F je u t m iš o ra v ž o U u a l 7 i . b u e j til in p d S a u k i e ji n a j m ir e o d g a e k t a a e k k a č i v o n t o e j tš m e U m a ji o t c č a o k i t n a u n m U . o a k ij h i d e ln m a u h i z i v v o n n j a u j z i ir d o a g z e t a a k k e o js a d v i O č jl s u e k z u a l e o jij d o i k v i o e d n a i R d o 6 g
da se radi o zanimljivoj izvoznoj opciji. Dejan Kršić � ���� � u pregledu izložbe isiče: “Mada bismo u kaegoriji dizajna elekroničkih/inerakivnih medija, zbog njene relaivne dosupnosi i propulzivnosi, očekivali i više radova, prijavljeni samoinicirani i sudenski radovi se, i pored povremenih zanaskih mana, česo isiču auorskom slobodom i propiivanjem medija koje nažalos nije svojsveno radovima u proesionalnoj kaegoriji.” U selekciji 2�1�. godine nalazi se i nekoliko web aplikacija, a posebno je značajno da su na inzisiranje izbornika uvršena i ri rada koji predsavljaju mobilne aplikacije. Važno je naglasii i da su u sklopu novoormirane kaegorije “koncep”, u sudenskom dijelu uvršeni i radovi za koje se može reći da u popunosi spadaju u područje dizajna inerakcija.⁶ Kršić � ���� � naglašava: “U koneksu odabranih radova, posebno samoiniciranih i sudenskih iz kaegorije inerakcija, važno je primijeii da se sve češće javljaju radovi koji ovaraju nove smjerove, izlaze izvan radicionalno shvaćenih dizajnerskih posupaka, odnosno ne emelje se bino na klasičnom dizajnerskom prisupu ormi, oblikovanju vizualnih i akilnih elemenaa.”
�.� Zagrebački salon i Zgraf U pogledu osalih srukovnih pregleda dizajna, porebno je spomenui Zgra , međunarodnu izložbu grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija, Zagrebački salon primijenjene umjetnosti i dizajna, koje organizira ������ (Hrvaska udruga likovnih umjenika primijenjenih umjenosi).⁷ Zagrebački salon primijenjene umjetnosti i dizajna u svojem 34. izdanju, 1999. godine, prvi pu značajnije uključuje radove iz područja novih medija. Oni kasnije posaju neizosavan segmen Salona i mjeso koje znakovio prikazuje lokalnu dizajnersku produkciju u ovom području. Tako i Perić � ����� � u osvru na 37. salon navodi da je “dizajn u inerakivnim medijima još u povojima”, šo je po njemu uzrokovano nedovoljnom inormaičkom razvijenosi zemlje, j. malim brojem inerneskih korisnika. Salon u svojim kasnijim izdanjima 2��6. �4�.� i 2��9. �43.� daje značajan prosor radovima u području novih medija, pa su ako i neki od najrelevannijih domaćih radova ovdje predsavljeni.⁸
35
. a ji d e m h i v o n ts o n t e j m u a z e n a z e v e ji c k u d o r p e n t n e c e r a m i v o d a r m i k s n u h r v m i k e n
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
k e ti h r A ( a n j a iz d ji d u t S il a si p t o p u s g o l d je ir P 9
. a m i v o d a r m i n e đ a r g a n u đ e m i il b u s e t, a ij c k a r e t n i a n j a iz d a j č u r d o p z i i v o d a r i i n e tšr v u u ts k e t n o k m o n l a k o l u t u p u s i v r p
u n o l a s . � �
a N
8
i )i c e ji R u e tšil i č u e v S ( it s o n t e j m u h i n e j n e ji m ir p a ji m e d a k A ), u itl p S u e tšil i č u e v S , a ji m e d a k a a k č i n t e j m U ( a ji c a k i n u m o k h i n l a u z i v jn a z i d a z k e js d O ), u b e r g a Z u e tši li č u e v S t, e tl u k a f i k s n o t
Zgra , kao međunarodna revijalna izložba, prvi pu uključuje radove iz ovog područja 1995. godine, u svojem 7. izdanju. Unuar sekcije “mulimedija” predsavljena su samo dva rada, oba inozemnih auora. Zgra 8, 1999. godine, unuar sekcije “mulimedija” uvodi pokaegorije “ web sranica” i “inerakivne prezenacije”. U izložbu je uvršeno ek nekoliko radova, preežno hrvaskih auora. Zgra 9, 2��4. godine, ovu kaegoriju preimenuje u “dizajn za film i elekronske medije”, međuim 1�. izdanje (2��8. godine) ponovno vraća kaegoriju “mulimedija”. Iako se s vremenom povećava broj radova u ovoj kaegoriji, za razliku od Salona i izložaba ���-a, ona osaje više kao poprani program, poreba za zadovoljavanjem orme, pa soga i ne predsavlja značajnije mjeso za analizu dizajnerske produkcije u području novih medija.
�.� Dizajn u hrvatskom visokoškolskom sustavu
. e n i d o g . � � � � i č a jl e v u ) u r d a Z u e tši li č u e v S ( u ji g o l o i c o s a z l e j d O
36
Navedene erminološke rasprave u okviru ���-a dovele su i do akivnosi vezanih za poziciju dizajna u hrvaskom visokoškolskom susavu, koji se do 2��9. godine kaegorizirao kao grana unuar područja likovnih umjenosi. Soga je nekoliko visokoškolskih usanova koje se bave dizajnerskom izobrazbom pokrenulo prijedlog da se dizajn, zbog svoje specifičnosi unuar polja likovnih umjenosi, kaegorizira kao zasebno polje, s pripadnim granama.⁹ Usklađene su čeiri osnovne grane: dizajn vizualnih komunikacija, indusrijski dizajn i dizajn proizvoda, modni dizajn e dizajn inerakcija. U skladu s prije iznesenim erminološkim raspravama, u prijedlogu se navodi da dizajn vizualnih komunikacija obuhvaća “dizajnerske djelanosi koje se bave analizom, organizacijom i meodama prezeniranja vizualnih rješenja problema inormacija i komunikacija, sa ciljem pronalaženja ispravnih rješenja za probleme vizualnih komunikacija svih vrsa, u svim segmenima drušva. Uključuje grafički dizajn, ipografiju, kaligrafiju, layout , ilusraciju, grafički dizajn ambalaže, knjiga, oglašivačkih, reklamnih, inormacijskih i komunikacijskih elemenaa, ili bilo kojeg oblika vizualnih komunikacija u iskovnim i elekronskim, digialnim i/ili inerakivnim medijima”.
������������ ����� ������
� �������������
Prijedlog kaegorizacije za dizajn inerakcija navodi da obuhvaća “dizajnerske djelanosi osobio okrenue osmišljavanju inerakcije korisnika s drugim korisnicima ili predmeom koji omogućuje zadovoljenje neke porebe; odrednica se prvensveno odnosi na dizajniranje inerakcije u digialnim medijima, ali može bii primijenjena i izvan koneksa elekronički posredovane komunikacije”. U prijedlogu je vidljiva i jasno navedena inegracija dizajna u inerakivnim medijima unuar područja dizajna vizualnih komunikacija, čime se nasojala izbjeći kaegorizacija koja bi bila određena samim medijem, a usposavii ona određena djelovanjem (vizualnim komuniciranjem). Dizajn inerakcija odvojen je kao posebna kaegorija/grana, koja se odnosi na dizajniranje inerakcija i gdje rezula dizajnerskog procesa nije nužno vizualni ili akilni areak. Prijedlog su ise godine prihvaila mjerodavna ijela, e možemo reći da je na ovaj način legiimirano područje dizajna u novim medijima, koje sada posaje ravnopravan dio dizajnerskog obrazovanja, ali i prakse.
↑ Završna prezentacija radionice dizajna interakcija
•
Invisible Cities
•
��� � ���� ��. •
37
�.�
�.�
Rados novog medija ���� – početak
��
Arkzinov web Ramark
�.�
Flash – početak
��
Mi� web nagrada Varaždin � ��� Strategic Competitor Rootylicious.com Pandur.Theathers Numen/ForUse
�.�
S druge strane Flasha
��
Edit This Banner Kungfu Music Unzine Poesy blog Mailcircles
�.�
Izvan weba ���� Critical Upgrade Raymond – robot dizajner
��
. a m i c i n sir o k s a t a l a h i k s m a r g o r p il i a v a ts u s g o n v it a r e p o e ji c a k i n u m o k e jl e č u s o k č fi a r g �: � � � �
e c a f r e t n I r e s U l a c i h p a r G 0 1
Prva aza započinje pojavom interneta u Hrvatskoj početkom devedesetih godina 2�. stoljeća. Nova razvojna platorma zajedno s pojavom prvih web preglednika s grafičkim sučeljem, a nešto kasnije i prvih ��� alata za izradu web stranica, otvara autorima nebrojene nove mogućnosti, novu radost stvaranja.¹⁰ Internet ove rane aze odlikuje sloboda, demokratičnost i nekontroliranost novog medija. Web je za autore novo “igralište” gdje je njihov rad trenutno vidljiv i otvoren komunikaciji s publikom, tj. korisnicima. Iako ovo vrijeme odlikuje malen broj korisnika, koji prije svega dolaze iz akademske zajednice i civilne scene, prisutna je dinamična i intenzivna komunikacija. Projekti ove aze su samoinicirani, a autori sami stvaraju sadržaj, oblikuju i programiraju ( izvode ) sjedišta.
������������ ����� ������
� ������ ����� ������
Radi se zapravo o procesima koji se mogu usporedii s pojavom ookopirne ehnologije u sedamdeseim godinama 2�. soljeća i njezinom masovnošću u osamdeseima, kada se dizajneri u većoj mjeri počinju korisii sve dosupnijom ookopirnom ehnologijom. Jedan od proagonisa adašnje scene, Željko Serdarević, isaknu će: “Koliko god primiivna, za nas je o bila oslobađajuća ehnika” � �������� � ������� ����: ��� � . Ovakav ehnološki koneks rezulirao je reflekivnim eklekičnim prisupom, koji se na vizualnoj razini emeljio na kolažiranju i reeriranju povijesnih silova i pop kulure, j. samih medija, koji Serdarević naziva “posmodernim kompilacijama” � ����� ���� � ������� ����: ��� �. Na isi je način počekom devedeseih godina povezi vanje računalnih ehnologija s grafičkim dizajnom i iskom, j. razvoj DTP produkcije, demokraiziralo grafički dizajn, e poaknulo novi val eksperimeniranja puem digialnih medija. ¹¹ Mrduljaš � ����: �� � zapaža da se u o vrijeme na hrvaskoj sceni događa pomak od “dizajna kao zasebne orme likovne ‘visoke kulure’ prema dizajnu kao komunikacijskom procesu snažnije inegriranom u medije i drušvene okove”. Osim radova izvedenih u prvoj i jedino dosupnoj ���� ehnologiji, ova aza uključuje i pionirske radove izvedene u Flash ehnologiji, zaim one koji su u ehnologiju poslije razvili u novim i inovaivnim koncepima, e radove iz područja dizajna sučelja, generaivnog dizajna i roboike.
. a m it a l a m i k s m a r g o r p m i k č fi a r g im n d a p ir p i m o v a ts u s m i n v it a r e p o im k č fi a r g s a l a n u č a r h i v r p i a č a si p g o k rs e s a l m o v a j o p e s ja l v a J. o v tš a v a d z i o n l o ts �: � � � �
g n i h s i l b u P p o t k s e D 1 1
41
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
- g o si o v n o m e n t z e o z n i u ć z i o o m p o il p a , z 3 e j u 1 i t . c a e a a k i N m n i u r i m m m e o a d k Z o e z i m le e i t j i e a ž k ts e r st a �. n � m a � j v r o � o H v a k s u rp � � , n s a � o z � f e l i e l d n � � o e � t u k , n s a u I . � n z e � n e n � � e jl v e ji � , e u c � k � s e m jl ž � e i t e t n � � a iž o � k i u a n l n s t ć ir sir o a n te p z o k u i P d n h i la o a k v ir n t l a si u , M k a a o l p p u m i u ts u đ ir tsi v e p r o t m ik p sk z i s a g e a te lu t k n s u i a t r u jl ć a e a t d n e n o ii ta e p n v s a e u la n ji d ž e j c r in o m e si m z m v jo a a r o k z k a e e st z n n a v id iv v r a r H t o p s g u . o u a s � i � a k te k , sji � � ij n r e c d o a O k , ti k i n n n 4 o u j u 1 k s o I . v m n o i e z k z ju a r i k r jl o n l A v a a z j e n u o ši u p V č a . . ri � a r c � a v �: lib � tš � u � u � e rd � � p i o n n d g m o o e e n li t m g s e y e iv s r c S v k j d e o r o v a p T . z o e B si a ra n jo m i a a t k n z e , l l l l e ji a a u a t B c c tip a m a 2 r i 1 F k k u k t a d o d u o n b e s o P
42
�.� ���� – početak �.�.�
Arkzinov web � Web sjediše časopisa Arkzin najrelevanniji
je rad samog počeka prve aze. Časopis Arkzin nasao je počekom devedeseih godina prošlog soljeća u sklopu djelovanja Anirane kampanje, koja je osnovala mrežu ZamirNet u cilju osvarivanja alernaivnih načina komunikacije i zaobilaženja mainstream medija koji su ada bili pod značajnim poliičkim ujecajem � ���������, ���� �. Arkzin od 1991. godine izlazi kao anzin, a od 1993. do presanka izlaženja 1999. mijenja oblik e izlazi u ormau koji je između magazinskog i novinskog � ��������, ����: �� �. Počeak akivnosi ZamirNeta veže se za 1992. godinu i usposavu ��� susava koji je služio kao komunikacijska plaorma. ¹² Značajno je da je o bio hub koji je povezao skupinu kreaivnih ljudi asciniranih mogućnosima novih ehnologija, prije svega komunikacijom puem računalnih mreža. Prvi spoj na inerne urednišvo Arkzina osvaruje preko javnog prisupa koji je ada nudila Hrvaska akademska i israživačka mreža �����e� u cilju popularizacije inernea izvan akademske zajednice. U akvom okruženju urednišvo i suradnici Arkzina bili su konsanno povezani s novim kreanjima u području digialnih ehnologija, pa ako od 1995. časopis redovio objavljuje eme iz područja novih medija. ¹³ Web sjediše, j. online izdanje časopisa pokrenuo je 1995. godine. Radilo se o prvom hrvaskom časopisu koji je uz iskano izdanje isovremeno ponudio i online izdanje. Na počeku je sjediše bilo smješeno na javnom računalu ����e mreže ( public.carnet.hr ), a poslije je zakupljena domena i poslužielj u ���-u. ¹⁴ Online izdanje vodio je Blaženko Karešin Karo, koji e godine dolazi u grafičku redakciju kao ilusraor. Tadašnju grafičku redakciju Arkzina čine dizajneri Dejan Kršić, Dejan Dragosavac Rua i Nedjeljko Špoljar, zajedno s ilusraorima i oografima
������������ ����� ������
� ������ ����� ������
� Arkzinov web
•
Blaženko Karešin Karo ����. •
43
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
. a j i e jl n u v z k a r đ e ts a . r o w d p w O . a j w a o / k i k / : z e a p b j� o s h � o i: �� r, c i a j o t n a u rt n a s d a a a rg t si n o o it d d a a d n , . e j e l k a a i g iz c t n s o e o p ji a p e k rt r s sli s e e t b n ž s e 7 j : w 1 a o ) i m s . z a t t k i d e a n a a e n i d , z h n e S e k r a d r m u a A e l e l y i r t e a n e j S v le n h i a l j a g k n d d g č i i o z i d i p b m a e j a e c s a l a t a in e w j s i d C o d h ( p a ik � u i j e � d z n n � a r a i f a a 0 z j d i v i 2 a k o z ji u h . e r a n s o A j si a d 8 ž k i 1 e jli tsi r u z a l . b o ć o �� o K i . šr “d � h i a K a �: k k sli iz n d � � t a j j e � s e � e m � , h i D o � v � t � � o �� 6 1 o � i � ts e j o n ).. ro � � n �� v � ž e r � a iš � o g ” v � . ć k e o r � p � . iš a č s , i � r it t k i o K u si z r e n n e ji e j a jl a k đ e p D sa o n t l u p i . d k t a si a o t rk v r t , � s p š a � t ( a d � : l v a � i p a r � m � r c t d e h i S i jic ć . z a č x g a n v e o iz a a d n l f J n e i lo a t 1 2 / r Š f ts e . o ra j o t d id a g o / v s u a n n e i z a l e z a r c K o k m r . r a jt, p 9 u i 1 k ~ d . o / a j i d g r g o v )�. � o o . l ii � � a l � � li o n a � . � m h a u � e r � d t i . jic z � u i jl. h i la o a t n n w n l u t e jl e w a z it p p e e w g r i u / d c ts p / : i n i u p a o k r n l l , p ( a h a u n je t u z 5 u d e i 1 č i n v a r ts o n p u ts o d e j a li ć u g o m o p u t isr p v a k a v O
44
časopisa. Redakcija se predsavlja na sranicama slovenske Ljudmile, šo možda predsavlja i prvi online portolio grafičkog dizajna u Hr vaskoj.¹⁵ Značajno je da su članovi grafičke redakcije časopisa ujedno većinom bili i auori eksova.¹⁶ Ovakav angažirani dizajnerski prisup, u kojem se smara da se u kreaivnoj praksi sadržaj ne može odvojii od oblikovanja, zasigurno je jedan od najznačajnijih doprinosa Arkzina hrvaskoj dizajnerskoj sceni.¹⁷ U om koneksu Karešin je imao popunu svaralačku slobodu, bio je i dizajner i urednik web sjediša. Web izdanje Arkzina prenosi prepoznaljivi vizualni sil iz iskanog izdanja, koji je bio emeljen na suprosavljenosi uniormnosi i generičnosi masovnih iskanih medija e posojećem mainstream grafičkom silu. Radilo se o dekonsruki visičkom prisupu, značajno pod ujecajem sjevernoameričke West Coast scene og vremena. Vizualni sil sjediša, međuim, nije ek linearno prenošenje posojećih rješenja iskanog izdanja, nego novi izvorni auorski rad prilagođen mediju weba. Zapravo je inovaivnos grafičkog izdanja Akzina, koje je odlikovala primjena novih ehnoloških mogućnosi oblikovanja, uspješno nasavljena i u ovom (novom) mediju.¹⁸ Karakerisične inovacije dizajna posaju najvidljivije u azi kada dolazi do isprepleanja grafičkih rješenja iskanog i online izdanja, kada posaje nemoguće precizno odredii auorske udjele kod oblikovanja jednog ili drugog izdanja. Vizualni kod web sjediša prenosi se u isak, gdje se kao elemeni layouta ili kao ilusracije pojavljuju ���� kod, računalne ikone, pixel pisma, padajući izbornici, prozori, url adrese, podcravanje eksa (linkovi) i drugi elemeni iz online svijea.¹⁹ Uskoro i logoip časopisa, koji se korisi u zaglavlju iskanog izdanja, inegrira znak @. Ilusracije su u online izdanju proširene animiranim ��� daoekama, e dinamičkim ��� i JavaScript elemenima.²⁰ ²¹ Primjerice, članak Slavoja Žižeka ilusriran je animiranim logoipima, a Karešinove osobne sranice korise
� Arkzinov web
•
Blaženko Karešin Karo ����. •
������������ ����� ������
� ������ ����� ������
se velikim brojem pop-up prozora za predsavljanje sadržaja na dinamičan način.²² ²³ Tipograska razigranos online izdanja posignua je variranjem pisama e njihovih veličina, rezova i boja. ²⁴ Izrazio su zanimljivi naslovi i podnaslovi, koji su složeni korišenjem samo ���� mogućnosi, bez raserske slike. Iso je ako i sam logoip česo izveden iz samog eksa (@ ® k z ! n). Možemo reći da se radi o prvom hrvaskom ipograskom eksperimenu u ���� ehnologiji, izrazio vizualno i ipograski zanimljivom, uza svu izraziu limiiranos adašnje ehnologije izrade web sranica. Arkzin je želio komunicirai popuno drugačijim vizualnim jezikom od adašnjih časopisa i novina. Zapravo se može govorii o “silu bez sila”, u kojem grafička redakcija reagira na sadržaj sponano, svaki pu drugačije. Vizualna inerpreacija odgovara sadržaju, koji je angažiran, kriičan i individualan, e je u skladu s preerencijama ise akve ciljane publike. Mrduljaš � ����� � piše da se radi o dizajnu koji je “ovoren, eklekičan i u nepresanoj promjeni”. Takav dizajn privukao je mlade čiaelje, na koje je ujecao u razvoju njihove medijske pismenosi, šo će poslije bii vidljivo u radovima nekih značajnih dizajnera mlađe generacije � ������, ����� �. Online izdanje danas se može promarai i kao preeča buduće uobičajene prakse korišenja novih medija u koneksu kriičkog mišljenja, posebno prema skupinama kojima je inerne bio prisupačniji kao medij ili nisu mogli doći do iskanog izdanja. Očio je da bi se danas ovakav projek (ovoren, kolaboraivan i kriički) mogao osvarii samo na inerneu. Inerne se za Karešina, koji je po obrazovanju akademski grafičar, pokazao idealnim medijem, gdje je programerska znanja koja je sekao samosalnim učenjem i eksperimeniranjem, povezao sa svojim vizualnim obrazovanjem. Posebnosi lakog i brzog (insan) komuniciranja s publikom (korisnicima) e jednosavnos izvedbe činili su web idealnom plaorma za angažirani i samoinicirajući rad, gdje je auor isodobno vorac sadržaja, obliko vaelj i programer. Njegov auorski sil ormi-
e r p b e w
r e r o l p x E t e n r e t n I
� � u o n i d e j e v i jl d i v o n v a r p si u s e c i n a rt S
2 2
- . e e m t jl ra h . p m � u t d z i si r z rp o p , ( / c i m t re su h t . � sa m z i / t z M e / n . , te n i n m z . t n k h . i ra � z k . z i ra w z . / ts w w i w w n w / / : u / p / m : / t p h e n . h : in 3 e c z 2 ir k r . e j a . ). m � w � ir P w � . 4 w � / � 2 / : �. . p ) o ��. h n � j � , e . u lp � �. k i u n ts � d ir e l p o g ( n
45
o n e lj p u t isr p ( l m t h . y g o l o e d i / f a r g / n i z k r a ~ / g r o . a il m d u jl. w w w / / : p h i l m t h
).. �� � � . � ��.
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
č its ir e t k a r a k e j a n o , e n e c s e n l a k o l e š a n o m a s a ik l d o e ji n a ji c a u tis a v O 5 2
. n u g d is r e M d i b t e si r w f o o k e e d n a i c e m r d . e w t w e v w O / / : 6 p 2 . h . ( )� a � n � e � . m � e r �. v : g o n o t e jl u p n u e tsi c s rp u ( n l ) a l b m t lo h . g o a rt z n i i/ a rg n o
a m iij d e m im n a k sit u e s k a r p e k sr e n j a z i d e n č it k e l k e a si p o d o k � � � : � � � � � š a jl
46
. � � a m a n i d o g m it e s e d e v e d i m it e s e d m a s o u u r u tl u k u n si v a z e n a z . m i a n ć j a e z lo e t v s
ran je u grafičkom urednišvu Arkzina, koje su činili dizajneri koji su akođer bili auodidaki, bez ormalnog dizajnerskog obrazovanja. Radi se zapravo o uobičajenoj hrvaskoj siuaciji s počeka devedeseih, kad većina auora iz područja novih medija nema ormalno umjeničko ili dizajnersko obrazovanje � ���������, ���� �.²⁵ Karešin u svojem radu kao vizualne elemene obliko vanja korisi ono šo ima u računalu. Njegov dizajn odlikuje se remiksiranjem posojećih elemenaa, najčešće elemenaa operaivnog susava i sučelja računalnih aplikacija. Kod izrade i oblikovanja sranica izravno ulazi u programski kod uz minimalno korišenje vizualnih alaa. Tipografija je za njega jako bian elemen, gdje maksimalno iskorišava mogućnosi posojeće ���� ehnologije. Uporebljava JavaScript za generiranje pokrea, vremenske promjenjivosi i inerakivnih elemenaa. U svojem vizualnom israživanju weba među prvima je na lokalnoj sceni započeo eksperimeniranje sa ��� skripiranjem. Kao i kod osalih relevannih auora u iskanim medijima, njegov dizajn odiše “reerencijalnošću, inereksualnošću i višesrukim značenjima”.²⁶ Olia Lialina � ���� � u eseju A Vernacular Web govori o blješavoj i raskošnoj eseici web sranica prvog dijela devedeseih godina prošlog soljeća, koja je puna osobnosi, ali je isodobno spora i “uvijek u izradi”. Tu eseiku obilježava korišenje goovih clip art ilusracija, svjelećih signalizacijskih elemenaa, računalnih ikonica i šarenih pozadina, popuno lišenih oblikovnih kvaliea, složenih amaerskim enuzijazmom.
������������ ����� ������
� ������ ����� ������
- a ij. a r k i g č i m e o r n d p o r t a k m k e a j o l e v r i o p a n v o U m k i . j i iL m d j e e o ć k i m č t a o m r i b e k e L č i rg n m o a z o r a v t k a l e l n is e io m u iv o j a T n r o s a z b ji i r n d i j d i e đ a r g e l o k u s o a t k u , u e a si n i ć i d v n o a o r g rti in e l tsi ). M a . e p , e j �� c i e i s � Iv n � . i d b b i o a g G � �. ć . irt � o 8 e � 2 n e P � � . jlp a ), je i u k t ri ć ir d e s M te m ir p m P e ( o o v ) v k o u k it ri n i a il n ji M a i ic ć lj d e l n i v g a i, v t e o r s e n p i k e d e d D r b e o o p g w u . v � I, si r r � la n e o � o l � e p v n u r s u o x E i Ž t n ik v i e e r z i d o j n r e e G o v il k t n u a e r I e � v j u i o g le tk � o j u u l rt o o d n u s m s h e a e u s t s n i ra o e k d e v i s j a i r n il ljd z d e i a iv m u ( m i ij o t n l a v u jic a ž a r m d rp i a k i a s a n s i c i u m (k n m i r a l a r o n t s k a ti m a h b i g i r/ e n r l w a d h o u e z o s. j n iv li a a m v a d u a . o r n k i ja e w l s b zi il w o d w jii ja a , / : g id a j /p e l u i c o t a K s m h u i 7 n 9 2 m a 2
Govoreći o om vremenu, Lialina zamjećuje kako su dizajneri proesionalci pri oblikovanju web sranica pokušavali imiirai adašnje klasične medije, dok su amaerske sranice oblikovane u izvorno novom mediju, adašnjem ���� prisupu i novoj eseici. Karešinov dizajn nasajao je u popunosi u skladu s novim medijem, ali ga odlikuje i visoka oblikovna razina, e se i danas još uvijek doima akualnim i svježim. �.�.�
Ramark � Slična rados i ushićenje pojavom i mogućnosi-
ma novog medija vidljiva je i u počenim akivnosima vezanim za uvođenje obrazovnih sadržaja iz ovog područja na akademskoj razini. Odsjek za dizajn vizualnih komunikacija Umjeničke akademije u Spliu bio je prvi sudij u Hrvaskoj koji je uz radicionalne sadržaje iz područja grafičkog dizajna uveo kolegije vezane za oblikovanje u novim medijima. ²⁷ U sklopu akivnosi za uvođenje ovih sadržaja u nasavni program, 1999. godine je na Odsjeku boravio Michael Gibbs, ada predavač na Akademiji za dizajn u Eindhovenu, koji je sa sudenima radio na web sjedišu Ramark.²⁸ ²⁹ Sudeni su korišenjem ada dosupnih vizualnih alaa za izradu ���� web sranica eksperimenirali s mogućnosima novog medija. Sjediše je inegriralo radove sudenaa radionice, koji su većinom bili emeljeni na ��� i JavaScript animacijama. Uz animacije linearne srukure, na sjedišu je posebno vidljivo oduševljenje nelinearnim inerakivnim mogućnosima medija, gdje su neki od radova izvedeni primarno s dinamičkim roll over elemenima.
� Ramark Grupa autora ����. •
•
47
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
. a z a l u h i k s m e d o m h i n v a j h ij o v s
�.� Flash – početak �.�.�
Mi� web nagrada � Počena aza razvoja web dizajna nasav-
lja se pojavom Flash razvojne plaorme, koja je ponudila posve nov prisup izradi web sjediša. Grafičkim sučeljem i koncepom bila je puno bliža dizajnerima odraslim u ��� vremenu, naviklima na vizualne alae. Inegrirana plaorma, koja je po vezala animacijske i inerakcijske alae, ponudila je dizajnerima nove oblikovne mogućnosi, u supronosi s posojećom kruom i limiirajućom ���� ehnologijom. Ovakva oblikovna i produkcijska sloboda nove ehnologije značajno je privukla dizajnere prema mediju weba. U drugoj polovici devedeseih godina prošlog soljeća propulzivne akivnosi u eksperimeniranju s novim medijima započinju u okruženju cyber caffea Sublink u Zagrebu.³⁰ Nenad Romić (poznaiji pod pseudonimom Marcell Mars), Vedran Gulin i suradnici započinju eksperimeniranje s novom Flash ehnologijom. Obojica bez ormalnog dizajnerskog obrazovanja, prihvaili su novu ehnologiju privučeni novom produkcijskom slobodom. Rezula e suradnje bio je i nasanak jednog od pr vih dizajnerskih sudija koji se bavio proesionalnom produkcijom, i o isključivo u mediju weba, posebno na Flash plaormi.
o k e r p t, e � � � � e j o i d u n e n a đ a r g a z p u tsi r p n a t a l p s e b , e m e jir v o tsi U . e v s a z n e r o v t o o i b e j il a , n a t a l p s e b o i b e ji n u t e n r e t n i p u tsi r p
u k n i l b u S
U 0 3
48
������������ ����� ������
� ������ ����� ������
o v o g z a r u
Svoje djelovanje nasavljaju i u okviru Mulimedijalnog insiua (Mi2), puem akivnosi Net kluba Mama, osnovanog 2���. godine, koji je imao značajnu ulogu u razvoju novomedijske scene u Hrvaskoj.³¹ U Klubu je održano nekoliko radionica populariziranja Flash plaorme pod nazivom Flash or people. Mulimedijalni insiu 2���. godine organizira najecanje web sjediša pod nazivom mi2 web nagrada, u svrhu promicanja korišenja inernea u umjeničkom, drušveno angažiranom i eksperimenalnom djelovanju. Najecanje je sadržavalo ri kaegorije: “ne.ar”, “inicijaiva.ideja.akcija” i “nove. ehnologije”. Web sjediše najecanja oblikuje Marcell Mars u suradnji s Vedranom Gulinom i Srđanom Modrinić. Radilo se o jednom od prvih unkcionalnih Flash web sjediša.³² Sjediše je u malom prozoru web preglednika (veličine 64� × 48� očaka − u skladu s adašnjim ehničkim ograničenjima) ponudilo popuno nov koncep sučelja u usporedbi s ada dominannim ���� prisupom. Kao osnovni elemen navigacije dominira rodimenzionalna “Rubikova kocka”, koja pripadnim animacijama ovara pojedinu kaegoriju. Sjediše je oblikovano geomerijskim elemenima u skladu s koncepom naječaja, j. praećom izložbom geomerijske apsrakcije.
� Mi� web nagrada
•
t k n u p r u t l u K
. ). �� � � . � �. o n e jl p u tsi r p ( k c o h s h / d r a w a / r h . � i m . w w w / / : p h
is o n o d a t u tit s n i g o n l a ji d e m i lt u M a j n a 2 v 3 o l . e j � d � a � � n i � d � , o � g �� t � e s � � e � d � h i m v r o p k i a d u j e n M a v i m o n s v l o a o si m e iš o V T s 1 u 3 r
Marcell Mars, Vedran Gulin �. •
49
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
�.�.�
Varaždin ���� � Web sjediše Varaždin 2��� nasaje 1998. godine.³³ Auor Veljko Sekelj svoju prehodno digializiranu
karu Varaždina nasalu za porebe ��-��� prezenacije grada prebacuje online e eksperimenira s novom Flash ehnologijom. Sjediše je posiglo velik uspjeh na međunarodnoj razini, j. poralima specijaliziranima za web dizajn, a Macromedia , adašnji proizvođač programskog pakea Flash, korisi se sjedišem za predsavljanje verzije Flash 4. Web je akođer uvršen u relevanne iskane časopise i knjige koje se bave web dizajnom og vremena. Na Mi2 najecanju rad je dobio prvu nagradu u kaegoriji “nove.ehnologije”. Temeljni dio sjediša je Flash inerakivna mapa grada, koja omogućuje nekoliko načina navigacije. U sklopu mape nalazi se konzola za navigaciju kojom se mapa može pregledavai vizualno ili indeksirano, a uključene su i najznačajnije znameniosi grada. Mapa je vizualno izvedena jednosavnim elemenima, a koncep vekorske grafike koju Flash uvodi u web produkciju omogućio je roiranje i povećavanje mape u svarnom vremenu. Značenje rada je prije svega u inovaivnom korišenju i demonsriranju poencijala Flash ehnologije, koja je ada još uvijek bila u azi razvoja, a ne u masovnoj uporabi. Veliki uspjeh projeka omogućio je auoru rad na komercijalnim projekima na međunarodnoj razini.
).. �� � � . � ��. o n e jl p u tsi r p ( m o c . n i d z a r a v . � � � � . w w w / / : p h 3 3
50
↑ Varaždin �
•
Veljko Sekelj ����. •
������������ ����� ������
�.�.�
� ������ ����� ������
��� � Nucler Age Nomadz ����� započinje u Zaprešiću kao
lokalna akivnos skupine mladih u želji za ormiranjem nove gradske scene. Udruga se službeno regisrira 1999. godine i od ada započinje s organiziranjem ribina, izložaba, konceraa i drugih akivnosi. Značajnu poporu udruzi daje audio-vizualni odjel zaprešićke knjižnice. Pozicija izvan središa mainstream kulure omogućila je fleksibilnos koja nije u olikoj mjeri bila moguća u Zagrebu. Akivnosi udruge prije svega su se odnosile na sjecanje novih znanja, koja do ada nije bilo moguće dobii ormalnim obrazovanjem, a o se prije svega odnosilo na nove medije. Dizajnersku okosnicu udruge činili su Marko Mihalinec i Irena Andreić. Školovani na Grafičkom akuleu, nedosaak dizajnerskog obrazovanja u području novih medija nasojali su nadoknadii akivnosima u sklopu udruge. Oni su i auori pr vog web sjediša ���-a, koji je, u skladu s ineresima za promo viranje novih ehnologija i eksperimeniranje njima, izveden u Flash ehnologiji. Web je 2���. godine nagrađen mi2 web nagradom u kaegoriji “inicijaiva.ideja.akcija”. Njihova suradnja vezana je i za elekroničku glazbu i ��-ing. Nasup Marka Mihalinca (alias Plazmaick) u zagrebačkom ����-u 2���. godine praila je vizualizacija Irene Andreić. Vizualizacija Civilization u popunosi je bila izvedena u Flash
↑ Nucler Age Nomadz
•
Marko Mihalinec, Irena Andreić �. •
51
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
ehnologiji. Radilo se o jednosavnoj, ali vizualno arakivnoj izvedbi, upravljanom računalnom ipkovnicom. Za razliku od adašnjih hrvaskih eksperimeniranja s ��-ingom koja su se ponajprije korisila računalno generiranim vizualizacijama, ovdje je sadržaj auorski oblikovan unaprijed. Animacije su bile emeljene na osnovnim linijama mreže, koje se vizualno isprepleću s dokumenarisičkim oografijama i eksualnim porukama. Strategic Competitor � Sjediše Strategic Competitor – the
�.�.�
truth browser Blaženko Karešin pokreće iz Nizozemske 2��1. godine.³⁴ Sjediše, u popunosi izvedeno u Flash ehnologiji, sadrži auorov odabir eksova vezanih za svjeska drušvenopoliička zbivanja nakon 11. rujna. Auor je odabirao kvaliene eksove s weba, koji najčešće nisu bili vizualno arakivni i primjeljivi, e ih oblikovao u vizualno arakivnu ormu koja bi mogla privući veći broj čiaelja. Za sjediše se može reći da ima određene specifičnosi bloga jer, osim šo auor prenosi najzanimljivije članke, iznosi i svoja sajališa i komenare o pojedinim emama. Karešin je zbog ovog rada u blogerskim krugovima nazivan i prvim hrvaskim blogerom, iako je njegov blogerski prisup vidljiviji u prijašnjem radu ���� e-zine.³⁵ Sjediše odlikuje velik broj malih prozora koji sadrže pojedinačne članke. Karešin je pokazao da iznimno dobro rukuje eksom na webu. Velika količina inormacija popuno je pregledna na adašnjoj maloj zaslonskoj rezoluciji (8�� × 6�� očaka). Teks izrazio sine veličine bio je u popunosi čiljiv zahvaljujući korišenju pixel pisama prilagođenih webu i računalnim sučeljima.³⁶ Flash programiranje omogućilo je korisničku personalizaciju sadržaja e je pridonijelo dodanoj igrivosi sjediša. Posjeielji su mogli sami slagai članke po željenom redoslijedu, pročiane članke ili one koje nisu smarali binim zavorii i maknui s glavne sranice, e birai između nekoliko različiih layouta. Karešin ovdje zapravo svara jedan popuno nov preglednik, j. novo sučelje, kojim pokušava sisemaizirai veliku količinu inormacija koje se ada počinju pojavljivai na inerneu. Nudi alernaivu vizualnom i navigacijskom kaosu koji je u o vrijeme prisuan na mreži. U ovom radu vidljivo je naslije-
. ). �� � � . � � . � o n e jl p u tsi r p ( d y x o / t e n . in z k r a . w w w / / : p h 5 3
).. �� � � . � . � . a � v t o o n n e jl o f p e u b tsi a r ro p p ( u r it o tit so n e ć p u m g o o c m / t e h s n . l a n i F z e k r n l a . ib w is w k e w fl / i / : t p sir o h K
4 6 3 3
52
↑ Nucler Age Nomadz
•
Marko Mihalinec, Irena Andreić �. •
������ � ���� ������
� ����
� Strategic Competitor
•
Blaženko Karešin Karo ��. •
53
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
đe iz vremena Arkzina; Karešin je angažiran i pokušava vizualno zanimljivim i arakivnim jezikom komunicirai sa šo većim brojem čiaelja. Prije započeo lokalno djelovanje prenosi na globalnu scenu, gdje ope sve, od ideje do programiranja, izvodi popuno samosalno, a nove medije korisi kao specifičan oblik komunikacije i u popunosi iskorišava nove mogućnosi. �.�.�
a n e n i d o g . � � � � d o
a r a t n e m o k z i o v i jl id V d r
a 9 3 w r i. o ji F g h l s o a l o F n h 8 3
e t
h . s a h s l a F l u F i a
o n e jl p u tsi r p �, � � t= ? p h p . c i p o t w e i v / m u r o f/ g r o t. o d � i m . w w w / / : p h (
Rootylicious.com � Web portolio Vinka Pelicarića i Milivoja
Modica iz 2��2. godine može se promarai kao karakerisičan primjer novog vala Flash sjediša, kao prijelaz iz počene eksperimenalne aze prema proesionalnoj produkciji. Dvojac se upoznao za vrijeme sudija dizajna u Spliu, gdje su poslije zajedno osnovali sudio koji se okusirao na produkciju Flash web sjediša. Eksperimeniranje s jezikom ActionScript započeli su od ranih verzija Flasha, kada na njihov rad uječu pioniri Flasha, popu Joshue Davisa, Yuga Nakamure i drugih značajnih auora og vremena, e web orumi koji su okupljali Flash enuzijase.³⁷ Za svoje osobno sjediše imali su popunu slobodu izvedbe. Sjediše je izvedeno u rodimenzionalnoj simulaciji prosora, gdje svaka od soba predsavlja jednu od sekcija. Posignu je odmak od sandardnog ���� shvaćanja navigacije,
. ). �� � � . � �. o n e jl p u tsi r p ( � � � � / m o c . a n r a b s ri o b . w w w / / : p h
ts n ir e o d k e v z e s ia tš m ji id o e k j s k i z b e je w i e n t ju p g i r r đ a o k . r s g t o a e j d t n i � i p n i i m 0 r 4 z c a S r u ). n j m �. o o u � i t r � c ln o � A a . b f � 7 o l a �. 3 g n �
54
↑ Rootylicious.com
•
Vinko Pelicarić, Milivoj Modic ��. •
������������ ����� ������
� ������ ����� ������
. w w w / / : p h
emeljene na odvojenim pojedinačnim sranicama. Oblikovno je rad bio na ragu adašnje recenne Flash eseike, emeljen na vekoriziranim elemenima, punim plohama, bez korišenja rasera. Najznačajnija prednos sjediša bila je ehnološka izvedba, skripirani Flash engine omogućavao je brzo i meko kreanje po sjedišu bez obzira na snagu računala. Značajka sjediša bila je i njegova demonsracija Flasha kao popuno samosalne i unkcionalne produkcijske plaorme. Web je ise godine uvršen među finalise najecanja Flash Forward, šo je auorima omogućilo kasniju proesionalnu karijeru.³⁸ Naime, pokazala se u popunosi mogućom sraegija u kojoj je sudio smješen u Hrvaskoj efikasno unkcionirao s naručieljima iz cijelog svijea (ponajprije iz ���-a). Njihov je rad bio i poicaj mnogim mladim dizajnerima koji su prihvaili Flash ehnologiju, koja je za njih predsavljala idealnu kombinaciju oblikovne slobode, vizualnih poencijala e beskrajnih mogućnosi koje je nudilo programiranje.³⁹ Sličan dizajnerski i ehnološki prisup, koji akođer reerira eseiku i auore og vremena, prakicira Boris Barna u svojem osobnom poroliju iz 2��1. godine. ⁴⁰ Sjediše odlikuju apsrakne ilusracije emeljene na algoriamskoj vekorskoj grafici, orogonalni layout , pixel pisma, dinamične navigacijske animacije ovaranja prozora i ispisivanja eksa, e posebno dizajniran zvuk za porebe sjediša. ⁴¹ Flash pokre se zahukao s ���ro ( DigitalExchageCroatia), događajem u sklopu Zagreb Film Festivala 2��3. godine.⁴² Organizirali su ga Helena i Zvonimir Bulaja, a poseban gos bio je, u o vrijeme najpopularniji Flash web dizajner, Joshua Davis. U osvru na adašnju hrvasku dizajnersku scenu Perić � ����� � naglašava akivnu uključenos dizajnera koji rade u inerakivnim medijima u međunarodnu podjelu rada. Spomenui auori sredinom 2���-ih godina razvijaju komercijalne projeke koje sve više odlikuje visoka produkcijska razina, koja doseže sandarde globalne razine.
2 4
. a m it k e j ro p
b e w
m i k ič n d e j a z m iij n s a k u m o n r a B s e j u đ a r u s o k s u ij o k r, a č u b o l K o k n i D e j u k il b o k u v Z 1 4
↗ Osobno web sjedište Boris Barna ��. •
•
55
. ). �� � � . � �. o n e lj p u tsi r p ( � � o r c e d / m o c . a j la u b
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
�.�.�
Pandur.Theathers � Željko Serdarević i Dragan Mileusnić
2��4. godine oblikuju Flash sjediše Pandur.aters za slovenskog redaelja Tomaža Pandura. ⁴³ Oni su u o vrijeme radili cjelokupni vizualni idenie i video projekcije za Pandur.aters, e se s pravom mogu smarai dijelom samog ima. Vizualni idenie sjediša u skladu je s idenieom predsave onehundred minutes. Dizajn i koncep same sranice izravno su proizašli iz Flash animacija koje su rađene za video projekcije na sceni. Sadržaji na sranici bili su dierencirani onom podloge (crna/bijela/siva) i audio onom koji je za svaki od predsavljenih projeka bio drugačiji. Elemenima navigacije akođer su bili dodijeljeni različii zvukovi. Horizonalna navigacija dominanni je dio sranice, a cijeli layout podređen je sadržaju. Kao mulimedijska plaorma Flash se pokazao idealnim za pore be prezeniranja vizualno raskošnih projekcija i prenošenja amosere predsave. Sjediše je nagrađeno nagradom ���� na izložbi ����� 9. Mileusnić i Serdarević sjediše su održavali do 2��6. godine. U sličnom vizualnom kodu, gdje su vizualni idenie i navigacija podređeni sadržaju, oni oblikuju i osobno porolio/blog Flash sjediše ortaci.org od 2��5. do 2��8. godine.
. ć iši r a B i n r A o i b e j k i n d a r u S 3 4
56
↑ Ortaci.org
•
Željko Serdarević, Dragan Mileusnić ��. •
↗ Pandur.Theathers
•
Željko Serdarević, Dragan Mileusnić ��. •
������������ ����� ������
�.�.�
� ������ ����� ������
- a u z tsi ”) r e p ( m )r r o h . fa m m o u c t. m n in e i m m e l i e . a w m w u m w / is / : k p a “m h a ( t ta n e p e c m e l n E o k e ji h r in e s č e r e p t ši o d (a e js p u a ts z ir i p e j h i n k č e i tši tsi r n o k re t d p o e m c n o e o k n it i sI h i k č i 6 4 t s . iv ć i it ž k u u R rt v sn a lsi o k M e d e j its o o a ri n ž m a v a r o g o r m e P ć i 5 š r 4 K ). s ��. a ir � iz � . m � e l �. o p o � n � e lj � : p � � u tsi � � r � p š ( a lj o f u n r i. d e s M u r 7 4 o f. ). w �. w �� w � / . / : � p �. o h n e 4 jl 4 p
Numen/ForUse � Prezenacijsko web sjediše dizajnerske skupine Numen izvedeno je u Flash ehnologiji 2��5. godine.⁴⁴
U skladu s neomodernisičkim prisupom ove dizajnerske skupine sjediše je oblikovao Jelenko Hercog. ⁴⁵ Temelji se na gridu (mreži ćelija, j. orogonalnosi), gdje su projeki prezenirani horizonalno, a njihovi opisi verikalno. Kolorisički je reducirano i sadrži samo crnu i bijelu boju e sive onove. Temeljno kreanje kroz sranicu je horizonalno, uz mogućnos navigacije korišenjem srelica ipkovnice, šo omogućuje inuiivan i brz pregled sadržaja.⁴⁶ Ovakva, emeljno horizonalna navigacija predsavljala je novos s obzirom na uobičajenu web praksu ih godina. Posebna je vrijednos ovog sjediša o šo je osalo u unkciji, popuno uporebljivo, sve do 2�11. godine. Web je koncepcijski, oblikovno i ehnološki podnosio sve novoubačene sadržaje, u međuvremenu dodane nove radove skupine. Prisup Numena na ragu je onog šo, nešo kasnije, John Maeda � ���� � naziva “zakonima jednosavnosi” (engl. the laws o simplicity), željom za posizanjem šo veće jednosavnosi dizajna unaoč rasućoj kompleksnosi novih medija. ⁴⁷ Sličan prisup ima i Damir Gamulin kod oblikovanja Flash sjediša umjenika Davida Maljkovića 2��3. godine. Iako se ne radi o emeljeno samoinicirajućem projeku, sjediše je
↑ David Maljković web sjedište Damir Gamulin ��. •
•
57
. ) a in d o g h i � � � � k a t e č o p ( a n e m e r v g o t u n e c s u k sr e n j a z i d u k st a v r h
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
zanimljivo zbog prisupa koji izbjegava sraeške elemene vizualnog ideniea, e je dominacija u popunosi prepušena prezeniranim radovima. Zapravo, sama navigacija predsavlja vizualni idenie sjediša, izvedena je monokromaski, s ravnim linijama i plohama, uz korišenje samo jednog, pixel pisma.
58
� Numen/ForUse Jelenko Hercog ��. •
•
������������ ����� ������
� ������ ����� ������
�.� S druge strane Flasha �.�.�
).. �� � � . � � �. o n e lj p u tsi r p ( t e n r. e n n a b si h i d e . w w w / / : p h
Edit This Banner � Prema sredini 2���-ih godina domaću
web scenu počinje sve više obilježavai “prejerana ‘šminkerska’ izglačanos radova, kao i inzisiranje na pokreu i zvuku”, koju donosi Flash eseika � ������, ����� �. Dolazi do posupnog zasićenja ovim silom, koji česo nije primjeren svim projekima. Soga pojedini auori pokušavaju kombiniranjem Flash ehnologije s drugim dosupnim ehnologijama osvarii nove i angažiranije načine primjene. Lina Kovačević svoj rad Edit Tis Banner , nasao 2��3. godine, naziva “inerakivnom web insalacijom”.⁴⁸ Radi se o web sranici koja omogućuje personaliziranu izradu Flash inerneskog bannera. Korisnicima je na sranici projeka ponuđena mogućnos personalizacije bannera upisivanjem eksa i odabirom layouta, e posavljanjem proizvoljnog linka na koji će on vodii. Banner je sandardnih dimenzija (468 × 6� očaka), pa ga je soga bilo moguće smjesii na bilo koje web sjediše, gdje on posaje dinamičan i nepred vidljiv dio sadržaja. Web banner , kao jedan od osnovnih elemenaa oglašavanja na web sranicama, predsavlja objek na koji korisnik nema nikakva ujecaja. Ovim projekom svaranje sadržaja posaje dosupno krajnjem korisniku, a prosor koji je zakupljen na određenom poralu
� Edit This Banner
8 4
•
Lina Kovačević ��. •
59
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
posaje popuno nekonroliran i ovisan o “slučajnim oglašivačima”. Auorica će usvrdii da ovaj projek oglašivački prosor inernea prevara u prosor hyperlink graffita. Rad pro blemaizira odnos javnog i privanog na webu, j. pianje konrole ovakvih komercijalnih inerneskih sadržaja. U koneks adašnjeg, s komunikacijske srane, saičnog weba uvodi se mogućnos inerveniranja korisnika. Svaranje sadržaja, do ada popuno komercijalnog, zavorenog i konroliranog, sada se prebacuje na korisnike. �.�.�
Kungfu Music � S nesajanjem domaćih magazina koji su se
bavili pop i urbanom kulurom ili kulurom mladih, a dijelom i nezavisnom kulurom, počekom 2���-ih ovara se mogućnos novim medijima za preuzimanje dijela scene i medijskog prosora. Iako Mrduljaš � ����: �� � navodi da oni dijelom i preuzimaju njihovu ulogu, zapravo ne posoji neko web sjediše ili poral koji bi bio u većoj mjeri relevanan na nacionalnoj razini. Nalazimo različia sjediša i porale koji pokrivaju manje segmene ili se usmjeravaju samo na dio medijske publike ovog područja. Većina sadržaja preuzima se izravno s globalnih izvora, bez kriičke refleksije u lokalnom koneksu koja je bila uobičajena u prehodnim vremenima dominacije iskanih magazina. Prije svega se radi o specifičnim verikalnim poralima, kao šo su primjerice glazbeni Hombre Zone, koji djeluje od 1999., terapija.net , Backpack Rock i Muzika.hr , nasali 2��1. go-
60
������������ ����� ������
� ������ ����� ������
dine, online izdanje magazina “pop&off kulure” ��� magazin, e nešo kasnije nasali Žuti titl, koji se bavi filmskom trash eseikom. Posebno profiliranih sadržaja moglo se naći i na različiim osobnim blog sranicama. Međuim, radilo se o sjedišima koja nisu imala širi doseg i ujecaj. Nešo ujecajniji bili su porali koji su se bavili urbanom kulurom i civilnim drušvom, kao šo su ZaMir���� i H-alter (od 2��5), e online izdanje časopisa Zarez (do 2��9).⁴⁹ Unaoč značajnom medijskom poencijalu, navedene portale nije odlikovao dizajn koji bi bio zanimljiv za analizu u okvirima ovog israživanja, koji bi prije svega proizašao iz osobne inicijaive i porebe za eksperimeniranjem s mogućnosima novog medija. U ovom koneksu je soga zanimljivo kao ilusraciju promorii primjer manjeg, samoiniciranog sjediša, koje nasaje izvan središa urbane, pop i nezavisne kulure. Kungu Music webzine pokrenu je u Spliu 2��2. godine, doživio je ri izdanja, a presao je izlazii 2��3. godine. ⁵⁰ Dizajner sjediša Marijan Peričević ujedno je bio i jedan od osnivača.⁵¹ Spli, kao perierija, izvan središa kulurnih kreanja, počekom 2���ih nije nudio puno sadržaja, pa je soga i pokrenua inicijaiva za pokreanje anzina koji bi se bavio urbanom scenom mladih. Međuim, financijske okolnosi i ineres Peričevića za web dizajn e povećanje mogućnosi prisupa inerneu, usmjerile su Kungu prema webzineu .⁵² Sjediše je sadržavalo recenzije lokalnih svirki demo bendova e recenzije filmova, ali i analize različiih drušvenih, pop i medijskih enomena. U vrijeme prije pojave drušvenih mreža webzine se promovirao preko raznih oruma, ali i prinanjem flayera koji su auori sami dijelili po gradu. Kungu je bio izveden kao web sjediše s client-side skripiranjem, šo je prema riječima auora oežalo objavljivanje članaka, jer je ražilo angažman dizajnera oko svakog eksa. ⁵³ Soga je i Kungu publiciran u obliku webzinea , pri čemu je svaki novi broj imao nove eksove i novi dizajn. Prva dva broja bila su kombinacija Flash ehnologije i ����-a, dok je reći broj izveden isključivo u �������� ehnologiji, s dodanim dinamičkim elemenima. Dok su prva dva broja prilično neujednačenog vizualnog sila, u kojem je vidljiv ujecaj dizajna časopisa
- t e t o n a p e m M u , si e a t n g a o e n k t a . b u e l m e M f j a i t g K rv n n n o e u a t t n k . đ o w rS U C . w u 3 lg s 5 n w is, ili . e b u ( e r ir til � d a p � a n S � . a iv u e n o i c i ij n o li n ir m d b / j e e o o d a t z n a t u k g o a a o v r ila jo lb p t k e i m j sO č o n e t t t 1 e s ši 5 j a d . m rs e j ) o S a U n m a 0 a n b e 5 s n s j o e . a r z p t e d , a id u n . j t u k im a n t rid ljv u a u a p r n ts jo u t ij a p . l o u t d e ij m k e i so a t n s ja o a p ć ž i t r . j v k d a e e k n a e č d s e e ir t b l g šiv te e s e o P i w p il sa 2 n o e n 5 i, jn a t a a r d . v j o ( ć a t l p t iv s v a o u u s rp j e n n . a jl c u � u v i s t � � a a j u n A in z v e a v a s m u t c a f i e g I ts su jils n v i o s n j o u k ć . i d e p v e w ji ) k e w o l m T w z a e u r jo t s 9 a e t y 4 n P s S e jil s o p a ,
� Kungfu Music Marijan Petričević ��. •
•
61
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
. a t a n e m e l e h i n v it k a r e t n ii h i k sji c a m i n a a j n a irr g e t n i a m its o n ć u g o m s u m r o ft a l p u k sji d e m itl u m o a k � � � a ri v o m o r p
Nomad, anzinske i Flash eseike og vremena, reći broj ima nešo smireniji vizualni sil, koji odlikuje prije svega grafička čisoća, orogonalnos i ipograska smirenos, u supronosi s anzinskom eseikom. �.�.�
Unzine � Unzine je časopis za izražavanje manjinskoga mišlje-
nja u ��� ormau namijenjen inerneskoj disribuciji. Donosi članke različiih ema, najčešće onih zanemarivanih od srane mainsteam medija, a vezan je za civilno drušvu i urbanu kuluru. Nasao je kao diplomski rad Raaele Dražić na Umjeničkoj akademiji u Spliu, 2��4. godine. Cilj auorice bio je na vizualno privlačan način prezenirai odabrane eksove, koji nisu bili arakivno grafički opremljeni za populaciju kojoj se obraćaju, e ih disribuirai prikladnim komunikacijskim kanalima. Dijelovi časopisa izvedeni su u Flash ehnologiji e su poslije inegrirani u ��� orma. Na aj su način unuar rada uklopljeni animacijski elemeni koji su unijeli dinamičnos u uobičajeno saične ��� daoeke.⁵⁴ Časopis se disribuirao preko pripadne web sranice, a odabir ��� ormaa proizašao je iz činjenice da slijedi radiciju anzina i disribucije iz ruke u ruku. Unzine je bilo moguće čiai na zaslonu ili ga ispisai na papiru e dalje umnožavai i dijelii. Specifične oblike ko-
e b o d A
a d o m i d i v a d a k s, a n a d ju n e č a n z a n o n b e s o p a v i b o d a ji c a v o n i a v O
4 5
62
� Unzine Rafaela Dražić ��. •
•
������������ ����� ������
� ������ ����� ������
n e m o k m i v o h ij n s a c i n isr o k i a ik n sir o k ja n a v i č u jl k u u j il c u , e ji . c ć a i k il rte p P a r e o d kri a e M R i e ći b t o o d re A L r v a t a u lis n u m a j o n T u a rit si li n b e m a o d k a it rir s o o t n n ć e u m g i o n m v l e a n G e đ 7 a r 5 g ). u �. � a lit � si � . r � o �. k je o n ć i e ž jl a r p u D ts i a e rp n ( i z g n r U o . a j e n o iz v n z a u . ri w z a w fj w o ji / / : n s p a k h o 6 tš 5 e . n a U m ir 5 a 5 t
munikacije koje nudi inerne ovaj rad objedinjuje s anzinskom praksom “sarih medija”.⁵⁵ U radu je prisuan značajan ujecaj dizajnerskog prisupa Arkzina. Na koncepualnoj razini o je vidljivo u angažiranosi i samoiniciranosi auorice, a na oblikovnoj u razigranosi layouta i ipografije e u dominaciji ilusracija. Rad je poslije prerasao u samosalan umjenički projek, u kojem su gosi suradnici sudjelovali ilusracijama, oografijama, glazbom i drugim prilozima. ⁵⁶ Projek je zanimljiv kao primjer adašnjih specifičnosi obrazovnog prisupa Odsjeka za dizajn vizualnih komunikacija Umjeničke akademije u Spliu, koje se odnose na koneksualizaciju rada u širi medijski, drušveni i kulurni koneks e emasku orijenaciju na područje digialnih medija � ������, ����� �. Proces izvedbe isodobno su mulidisciplinarno menorirali nasavnici grafičkog i web oblikovanja, grafičke i web ehnologije e poznavanja medija. ⁵⁷
63
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
�.�.�
Poesy blog � Poesy blog od 2��5. godine objavljuje osobnu poeziju Blaženka Karešina.⁵⁸ U ormi bloga auor ipograski
vizualizira poeziju puem layouta, animacije i inerakivnih elemenaa. Sjediše je izvedeno u ���� ehnologiji s dinamičkim ���� i Flash elemenima, bez ijednog slikovnog sadržaja. Auor u naslovu isiče kako je o “prvi hrvaski blog bez ijedne slike i oografije”, e ga naziva “����� i ����� poezija za saro i mlado”. ⁵⁹ U radu je iznova vidljiva Karešinova izrazia inovaivnos u eksperimeniranju s ipograskim elemenima u mediju weba. Očia je akođer i njegova ehnološka svesranos, jer se ne usmjeruje samo na jednu ehnologiju, već u svojem israživanju mogućnosi medija, u jedinsvu sadržaja i orme, kombinira sve dosupne ehnologije. Web shvaća kao idealan medij za publiciranje i popularizaciju poezije.
a n is o n d o e s � � � � � 9 5
).. �� � � . � � �. o n e jl p u tsi r p ( r h . g o l b . y s e o p / / : p h
8 5
�. � � � i k č i m a n i d
64
� Poesy blog
•
Blaženko Karešin Karo ��. •
������������ ����� ������
�.�.�
� ������ ����� ������
Mailcircles � Mailcircles je rad Line Kovačević nasao 2��5. godine.⁶⁰ Ta web aplikacija jednosavnim grafičkim elemen-
ima u svarnom vremenu vizualizira elekronički pošanski preinac. Poruke elekroničke poše prezeniraju se kao dinamički objeki u koordinanom susavu, a vizualno su kodirane u skladu s pripadnim paramerima (je li poruka pročiana, ko je pošiljaelj, vrsa poruke, veličina, daum i drugo). Veze među pojedinim porukama (odgovor, prosljeđivanje i sl.) akođer su vizualizirane linijama poveznicama. Rad je izveden kao Flash web aplikacija, koja uključuje i kompleksnije programiranje. ⁶¹ U radu se auorica bavi alernaivnim sučeljima aplikacija koje svakodnevno korisimo. Za razliku od sučelja klasičnih eksualnih preglednika elekroničke poše gdje su poruke prikazane linearno e korisnik nema pregled nad njihovim vezama, ovo sučelje prikazuje sve veze isovremeno, šo omogućuje lakše snalaženje i bolji uvid u sanje preinca. Mailcircles akođer možemo promarai i kao svojevrsan prikaz socijalnih inerakcija kroz mrežu veza između poruka.
. ć i v o l a k r E r a d n a s k e l A je o i b u d a r a n ik n d a r u S 1 6
).. �� � � . � � �. o n e jl p u tsi r p ( r h . i� m s. e l c ri c li a m / / : p h
0 6
� Mailcircles Lina Kovačević ��. •
•
65
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
�.� Izvan weba �.�.�
���� � U sklopu Prvoga međunarodnog dana web preglednika,
održanog 1998. godine u Amserdamu, organiziran je i pozivni sudenski naječaj s ciljem problemaiziranja posojećih sučelja web preglednika i pozivom za prijedloge novih koncepaa sučelja � ��������, ���� �. Vanessa Borčić, ada sudenica akademije Gerrit Rietveld, je u suradnji s kolegicom Hjordis orborg predložila prooip ���� web preglednika, koji je osvojio drugu nagradu.⁶² Na isom naječaju sudjelovao je i Ian Borčić, zajedno s Lunom Maurer i koncepom Untitled Browser .⁶³
. ). �� � � . � � �. o n e lj p u tsi r p ( m t h . M T L s w o r b � � / e y e / l n . a m s n i u r b x a m / / : p h
. ). �� � � . � ��. o n e lj p u tsi r p ( m t h . d e l ti t n u s w o r b � � / l n . a m s n i u r b x a m . e y e / / : p h
���� je ponudio koncep preglednika koji na osnovi upisanih ključnih riječi raži asocijaivne veze, j. one ključne riječi koje su u određenoj relaciji s upisanim. Tako pronađeni pojmovi dinamički se prikazuju na zaslonu, a predsavljaju linkove na pripadne web sranice. S vremenom, ako nisu odabrani od srane korisnika, nesaju iz prikaza. Ovakav koncep dinamičkog i promjenjivog sučelja ponudio je alernaivu posojećim sučeljima koja su se emeljila na izravnom upisivanju adresa.
2 3 6 6
66
↑ � � �� Vanessa Borčić ����. •
•
������������ ����� ������
�.�.�
� ������ ����� ������
Critical Upgrade � Damir Gamulin radio je na vizualnom
idenieu esivala Critical Upgrade, j. praeće izložbe generaivne računalne umjenosi GenArt održane u Zagrebu 2��2. godine. U suradnji sa Željkom Blaćom, Nenadom Jalšovcem i Mislavom Ružićem razvijen je računalni program koji je na osnovi ulaznih parameara generirao različie grafičke uzorke (varijacije horizonalnih linija) koji su poslije korišeni kao elemeni vizualnog ideniea, j. serije plakaa izložbe. U radu, koji i sam posaje dio izložbe, ežiše je na dizajnerskom procesu. Dizajner posavlja samo osnovna oblikovna algoriamska pravila, a oblikovni je proces prebačen, j. delegiran računalu. Kako piše Mrduljaš � ����: �� �, zapravo se radi o prisupu u kojem sam dizajner odusaje od neposredne auorske konrole. Taj je prisup bio u skladu s globalnim rendovima vezanim za generaivni dizajn, najčešće korišen kod kreiranja arhiekonskih ormi. U lokalnom koneksu znakovia je reerenca na radove Vladimira Bonačića iz 6�-ih godina 2�. soljeća, vezane za algoriamski generirane orme.
� Critical Upgrade Damir Gamulin ��. •
•
67
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
�.�.�
Raymond – robot dizajner � Roboika je područje osobi-
og zanimanja novih medija. Lina Kovačević u svojem radu Raymond – robot dizajner iz 2��4. godine povezuje o područje s dizajnerskim procesom.⁶⁴ Koriseći se roboskim alaom Lego Mindstorms , auorica je dizajnirala roboa koji se uz pomoć akilnih, audio i vizualnih senzora, jednosavnim algorimom kreće u prosoru i reagira na sve objeke oko sebe (uključujući i ljude). U inerakciji s okolinom robo u realnom vremenu generira vizualni prikaz, koji se pokazuje na vanjskom zaslonu e se poslije može korisii u produkciji plakaa ili animacija. Raymond zapravo “dizajnira” koriseći se osnovnim grafičkim elemenima. U ovom je radu akođer vidljiv generaivni prisup dizajnu, vizualna reprezenacija je paramerizirana i uvjeovana okolišem u kojem se robo kreće. Svrha rada je, kako navodi auorica, problemaiziranje kreaivnog procesa svaranja, j, oblikovanja, ali akođer i “kriika prevelike produkcije beznačajne grafičke dekoracije bez pravog sadržaja” � ���������, ���� �.
. ). �� � � . � � �. o n e jl p u tsi r p ( t o b o r r e n g is e d d n o m y a r/ g r o r. e n j e t n o k . w w w / / : p h 4 6
68
� Raymond Lina Kovačević ��. •
•
������������ ����� ������
� ������ ����� ������
69
�.�
�.�
Novi mediji kao mainstream mediji Stvaranje zajednice
��
Egoboo.bits Inclusive Design Workshop Mi�dot.org
�.�
Uspostava standarda produkcije Typetester Web.burza ��� �� � � graphic | interactive Kontejner Foton Manipulator Colorthename Typonine
��
. ). � � � � . � �. : o n e jl p u tsi r p ( l m t h . o r t n i / g r o . n g i s e d b e w f o e d a c e d . w w w / / : p h 5 6
Kao odmak od Flash produkcije kojom dominiraju vizualni i auditivni elementi, paralelno se unaprjeđuje ���� produkcija, koja se prije svega okreće sadržaju. Funkcionalnost i standardizacija sve se više ističu kao temeljne kategorije u proesionalnoj produkciji. U skladu s njezinim razvojem javlja se i potreba za dizajnerima koji bi imali drugačija znanja i vještine. Klasična definicija i praksa “grafičkog dizajna” ne uspijeva više objasniti novonastale procese i koncepte.⁶⁵ Stoga se pokreću aktivnosti u cilju stvaranja zajednice koja bi omogućila razmjenu i unaprjeđivanje znanja i vještina u području novih medija.
������������ ����� ������
� ���� ������ ��� ���������� ������
)
Sredinom 2���-ih godina na hrvaskoj se sceni javlja nekoliko uspješnih dizajnerskih sudija, koji ponudu emelje isključivo u novim medijima, bez porebe za ponudom klasičnoga iskanoga grafičkog dizajna. Većina dizajnera u im sudijima nemaju ormalnu dizajnersku naobrazbu. Pokazuje se da se klasično obrazovani dizajneri eško snalaze u suvremenoj web produkciji, koja uključuje poslove vizualnog oblikovanja, inormacijske arhiekure i navigacije, programiranja i implemenacije web sandarda. Traže se dizajneri koji su obrazovani ne samo za vizualni dio komunikacije nego puno šire i kompleksnije. Radi se zapravo o odrazu globalnih rendova, gdje upra vo na primjeru weba novi mediji posaju mainstream masovni mediji. Šoviše, Olia Lialina � ���� � web naziva i “najmasovnijim medijem od svih masovnih”. Suvremenu produkciju odlikuje sroga podjela poslova vezanih za sadržaj, oblikovanje i izvedbu. Jeffrey Zeldman � ���� � uspoređuje suvremenog web dizajnera s novinskim ar direkorom, komparirajući današnji produkcijski proces web sjediša s onim u novinskoj produkciji. Mainstream karaker weba povrđuje se i kroz nasojanja za definiranje različiih web sandarda vezanih za uporebljivos i prisupačnos, ali i za vizualne elemene (prije svega layout i ipografiju).⁶⁶ ⁶⁷ Najave posupne komercijalizacije inerne sadržaja (prije svega novinskih inormacija) vode do podjele javnoga i privanog medijskog prosora weba, analogno s današnjom siuacijom kod klasičnih medija. Sam proces razvoja web sjediša sasoji se od nekoliko aza, j. elemenaa: inormacijska arhiekura, navigacija, vizualni idenie i layout , programiranje i izvedba e evaluacija. Dodano možemo promarai i nevidljivi sloj dizajnerskog djelovanja, koji se bavi dizajniranjem načina na koji se osvaruje inerakcija sa samim sjedišem. Zanimljivo da Dan Saffer � ����: �� � iznad svih ovih elemenaa djelovanja savlja dizajn korisničkog iskusva (engl. user experience), koji je rezula svih ovih akivnosi. On akođer definira ove akivnosi u presjecima srodnih područja. Tako se, primjerice, dizajn sučelja nalazi na presjeku vizualnih elemenaa dizajna i inerakcija, a navigacija na presjeku vizualnih elemenaa, inerakcija i inormacijske arhiekure. Analogni rendovi u ovom koneksu hrvaske mainstream produkcije odnose se i na dizajn web aplikacija e posebno na aplikacije za mobilne plaorme. To područje zbog jednosavnosi disribucije omogućuje globalnu prisunos, e ako i velik
y t i l i b i s s e c c a l. g n e ( ts o n č a p u tsi r P
7 6
. k e j v ). o a č m o a ir ć o o v k ts še e j to e j p o s k a a m i m n i t o k o a f n e b tr e a so p m i ( n a z a i r m o c i n n z is a r ro s k i d m i u l jl n a je i jic c n k e a r to e t p n i m e iv ć s o i k n a l p i u it ts s o o d n a v g a u ts ls o u n ili d e j d o u r v z e j io m rp a jl ik v e a n ts u d s e r o il p k ) o k y t i l i je b u z a s a u ko . g p n a e jo ( k ts u o re v ij j l m b a e j rt lv o a p ts U d e 6 r 6 p
73
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
- a r- a e e v ž n li ž i e u l m i b r b ir sip o m m i v “P o m e o u p a k s z ji h ij jir u e c n o n u , o g v b i e i e j e i rt t t jld v s e i z i til a a k , V r d i a e 0 o d v c n u k ir 7 e b n e j . k e sr m )iji s o p o j e ir c i p o n j p n n , e l i a ij a z t fi c b id a e a o d d l k e l j_ li g e g e p j k s a o in o n a P v e n n r a 9 a l d il a i 6 z a ji d m v . b c n r ir o e e a d jic p t m s a r k # o u o u / r k e h . . ir s o d o j ik t u li r n i s d p a tr z a i v u li r e s e v d / tn k e e z / s a a : ja n l v p e a o o t k l z i šr n i a d ji h v e I. a ( b u n d c a e o i v w � o n � h r e t tš h � P d i n o u � i r k l A p a e i d st p u t v a t g p š A m so o v r u r k r u n s h r d m o ft v it e a g r a n m l k o o a j it k ft p it a s i ši a i z r a e lp z s d d j n a a l g e j g o sa n a a z a e z k j i d u st n s iv n i l a a ji g e z e jl v o n a r c r k e e n j ž H e st iv a t a a z n l a d g a e v r a j e tr p r e H e e v o m e ji j s p o k k e b c ž a o jir b h e k o i d l l , p w iv z p i a u e ” o s ij h i ji ju i e m i n c jiv ro u s c k n i ft e D a m l . a e fi e l j e ik s e d j p n n a a e U đ u v j ta t n l e 8 r j a a t a e 6 u z š v d
74
poencijal za buduće dizajnersko djelovanje, posebno na lokalnoj razini, izvan središa svjeske dizajnerske produkcije. Međuim, do sada prisuni radovi za sada još uvijek osaju u okvirima ili “korporacijske” eseike ili amaerske nedizajnirane produkcije, j. ne odlikuju se posebnim dizajnerskim značenjem koje bi bilo relevanno za ovo israživanje.⁶⁸ Navedeni globalni procesi ransormacije novih medija u mainstream medije u lokalnom su koneksu vidljivi u akivnosima usposavljanja precizne erminologije na sručnoj i akademskoj razini e u porebi sandardizacije i podjele rada u proesionalnoj produkciji.⁶⁹ ⁷⁰ Soga je u ovom koneksu značajno spomenui radove koji su započeli neke od navedenih rendova šo su poslije doveli do usposave mainstream medija.
↑ Web sjedište Galerije M. Kraljević Damir Gamulin ��. •
•
↗ Egoboo.bits Marcell Mars ��. •
•
������������ ����� ������
� ���� ������ ��� ���������� ������
�.� Stvaranje zajednice �.�.�
Egoboo.bits � Za razliku od preežno individualne dizajner-
ske zajednice koja je vezana za “sare” medije, zajednica koja se ormira oko novih medija prije svega se emelji na razmjeni i dijeljenu znanja i vješina. U koneksu djelovanja Mulimedijalnog insiua u promociji ideja slobodnog sofvera i reinerpreacije auorskih prava, 2��1. godine nasaje web sjediše egoboo.bits, auora Marcella Marsa. ⁷¹ Inicijaiva egoboo.bits odnosila se na disribucije elekroničke glazbe objavljene pod slobodnom općom javnom licencom ���� ����. Sjediše je, u skladu s koncepom, u popunosi izvedeno u ���� ehnologiji. Vizualno je oblikovano korišenjem isključivo ipograskih elemenaa, monospace pixel pisma, bez ijednoga raserskog elemenaa, a i sam je logoip akođer oblikovan iz simbola isog ona. Radilo o eseici koja je bila na ragu radova Vuka Ćosića iz njegove ����� art aze.⁷² ⁷³ Navigacija sjediša izvedena je u minimalisičkom silu, gdje je sve u popunosi podređeno sadržaju i korisnicima. Poslije je Aleksandar Erkalović razvio wiki susav, koji je inegrirao i projek egoboo.bits, e je omogućio jednosavno objavlji vanje sadržaja, j. posavljanje glazbe na sjediše.⁷⁴ Ovaj projek na neki način određuje Marsov raskid s Flash ehnologijom i eseikom e orijenaciju prema slobodnom sofveru i dominaciji sadržaja i unkcionalnosi (j. uporebljivosi) nad ormom, u skladu s počenim rendovima ransormacije weba prema mainstream mediju. Darko Friz akođer korisi minimalni ���� ����� prisup za svoje osobno web sjediše, koje od svojeg nasanka 1997. godine do danas unkcionira u isom obliku. ⁷⁵ Analognim se koncepom korisi i za sjediše 38. zagrebačkog salona arhitekture iz 2��3. godine.⁷⁶ Dizajn je bio usmjeren ponajprije prema sadržaju, sjediše Salona bilo je moguće preraživai prema raznim kaegorijama, uključivanjem i isključivanjem raznih dijelova sjediša, a svi radovi bili su prikazani u cijelosi. Sličnom eseikom korisi se poslije i Damir Gamulin u nekoliko svojih radova, posebno za web galerije Kraljević iz 2��6. godine, gdje se za vizualni idenie korisi onovima operaivnog susava koji se nalaze u svakom računalu. ⁷⁷
↗ Osobno web sjedište
, o je o n n k e lj a r a p a B v u t m tsi s o r r 2 o i 7 p m ( k č i i ).. iic m n �� s a o v � a / n i Z � k d a . s � � . u v i ij � ~ o n / n d o g a r n ro ri a z e . it u j l a s p li a u u m ( tsi m t d o t e r u p lj. u n ( a . w e z t j irf w m u t w ć o h . u k r x / / : g e p o a d d m / n i : h o / / p t e 3 a 7 ik h n st. . n i n sir 5 7 b a o rit o . k o a u u b j n o m e r m g ro o e b f e r / / : e j m v p in o ij ik l m h e o / o v n r � k � ts ij a � k o v � e k ts � t v u � t, a � s ts a � k u ja � e s ž t � � i � rd � tsi � a � č � s � / a n b b jl a e e v č w ifi a w a / ts c n e g r d e p d o . rp s a r e i e j v k t i ič h sk i k i c n r e t d a . �� W e b � 4 ja e � 7 z w � . i / u ). e / : t � j p sk �� n a r e . ir h tn � � u 1 o � . ž 7 k � a m o v o U
•
Darko Fritz ����. •
75
. ). �� � � . � � . � o n e lj p u tsi r p ( ) m o n it
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
Zapravo se pokazuje da je ovakva jednosavna ���� srukura posebno izdržljiva i da podnosi sve promjene preglednika ili operaivnih susava ijekom vremena, e da sve navedene sranice i danas unkcioniraju i izgledaju svježe. �.�.�
inkluzivnog dizajna, organizirane 2��2. godina na Odsjeku za dizajn vizualnih komunikacija Umjeničke akademije u Spliu u suradnji s cenrom Helen Hamlyn, Royal College o Art , izvedeno je ovo web sjediše, emeljeno na načelima inkluzivnosi.⁷⁸ Cilj radionice bio je promovirai praksu inkluzivnog dizajna, dizajna koji vodi računa o osobama s posebnim porebama. Web sjediše, koje je oblikovala sudenica Daša Mamula, izvedeno je kombinacijom ���� i Flash elemenaa.⁷⁹ Vizualna inkluzivnos sjediša posignua je veličinom pisama, njiho vom bojom i pozadinom e velikim navigacijskim elemenima konrasnih boja. Navigacija je izvedena u Flash ehnologiji na način da je omogućeno korišenje ipkovnice kod navigacije. Svi izbornici imali su pripadnu brojku ili slovo koje je ovaralo odabrani link. Navigaciju web sjedišem bilo je moguće u popunosi osvarii bez korišenja miša. Na aj je način sjediše osvarilo dizajn koji vodi računa o osobama s posebnim pore bama, j. implemeniralo elemene i promoviralo do ada nedo voljno pozna koncep web prisupačnosi.⁸⁰
e n j a z i d
�� a � i � k “� n v a a t v i s z a b n e a w n m s a n o v ij ilu ts n m ro d a t a r G n e u s š m a jl u ( u d o d r P m t M 9 7 h �. 7 ). � 7 _ ).. ��. n � � e � � ll_ � � . � a . � t s � �. . n i � o _ o n x n e lj e / je l p o f p u t n ts sir i u / i p x r ( e p / l ( a ) n g i n fi m se . o a s_ n d i i ć z n n / / a l r v r m h o m t u s. ti h h a M _ c m e c il S u . c b m w iv u o w Ii p a / m w ć n ia / ir l o / l l i : t a p e si W P k c m h a a o k ri b re 8 7 M e r , g m �. a a a ć r � i z t g � � / r o o r � r h . �, e a p L h i � �� a u e . � v l w n a � a L � si w � m w y d � o / / u : ”r T a p rT o t k a h m r je o e sd c 6 i p 7 r o O
76
Inclusive Design Workshop � Kao prezenacija radionice
�.�.�
Mi�dot.org � Poral mi3dot.org osnovan je 2��1. godine sa že-
ljom svaranja hrvaske online zajednice vezane za web dizajn. Cilj porala bio je svorii mjeso za razmjenu novosi, znanja, vješina, iskusava i prakične pomoći. Inicijaori pokreanja porala nisu imali ormalnu dizajnersku naobrazbu, već su svoja znanje i vješine sekli uz pomoć raznovrsnih prakičnih online vodiča; soga su akvu praksu željeli pokrenui i preko porala mi3dot.org.⁸¹ Koncep porala bio je ovorenog ipa i omogućio je svim zaineresiranima komenare i raspravu. Poral je 2��3. godine redizajniran, a uz novi vizualni idenie implemenirana je i nova ehnologija izvedbe. ⁸² Korišen je ��� susav hrvaske vrke, koji je značajno auomaizirao poral, uvedene su galerije i prošireni profili korisnika, e je omogućeno posavljanje osobnih radova i dobivanje komenara od srane zajednice. Sineza vizualnog ideniea i ehnologije izved be rezulirala je unkcionalnim i vizualno privlačnim sjedišem.
������������ ����� ������
� ���� ������ ��� ���������� ������
Zajednica je okupila iskusne web i grafičke dizajnere, programere, ilusraore i oograe bez obzira na ormalno obrazo vanje, ali i počenike. Poral je odigrao značajnu ulogu u popularizaciji web dizajna u Hrvaskoj. Okupio je ljude s isim ineresima i povezao je auore koji se do ada nisu imali prilike upoznai, e je ako ujecao na usposavu lokalne scene. Međuim, mi3dot.org ujecao je i na razvoj komercijalne scene. Osnivači i angažiraniji članovi akivno su sudjelovali u komercijalnim projekima i u osnivanju proesionalnih sudija za web produkciju. Premda prije svega zamišljen kao mjeso okupljanja amaerskih enuzijasa, poral je na kraju značajno ujecao na cijelu hrvasku proesionalnu produkciju. / r g r o o . p � u s w . ič w a i w v w n / so / : l . p u )�. šr � h K � ( � i o . k c � i r t a �. a o m M i n e e t ć j j iz lp o a u v L t o a si š r p m i a ( n S , g e ć i ć j ro e n t. v J o s a o o d p k � i � v � a l m / � S / : a 1 p 8 m . h a ) c i . n �� 2 a � 8 . rts � . n a � a �. la n � tr ) o e y n B t i l i e jl a j b i p n s u s ts a V e i i c c rp a a ( jl l. ) u g l k n m rT e ( t. ša it h m s w o e i o T n v č re u a v ju p O ž u u r tsi / d r d i e p tr rp a b e ts e s w g e i jin o n s e a ši e k V g / , I a 0 A la 8 W t
↑ Mi�dot.org Grupa autora ��. •
•
↗ Inclusive Design Workshop
•
Daša Mamula ��. •
77
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
�.� Uspostava standarda produkcije �.�.�
Typetester � Marko Dugonjić Maraz najakivniji je promo-
or web sandarda na hrvaskoj sceni. Svojim djelovanjem na orumima nepresano radi na promoviranju, a od 2��4. godine pokreće svoj blog u kojem se bavi ovim emama. ⁸³ Dugonjić akođer spada u niz auora bez ormalnog dizajnerskog obrazo vanja. Webom se počeo bavii od 2���. godine, kada je u radu s osobama s posebnim porebama shvaio porebe pošivanja sandarda pri izradi web sjediša. Od 2��3. godine surađuje u proesionalnoj produkciji na izradi komercijalnih sjediša koji pošuju sve propisane web sandarde. Web sandarde određuju smjernice koje omogućuju razvoj web sjediša prisupačnih svima, na goovo svakom uređaju i operaivnom susavu. Preciznije se o odnosi na uporebu ispravnih ���� elemenaa za logičko srukuriranje sadržaja pojedine sranice; podjelu sranica na sadržajne cjeline; uporebu ��� za pozicioniranje i oblikovanje eksa i elemenaa navigacije; nenameljivu uporebu klijenskog JavaScript i ActionScript skripiranja; kompaibilnos s većinom preglednika; zadovoljavanje �3� pravila prisupačnosi, j. mogućnosi prisupa za šo veći broj korisnika; ispravno označavanje dokumenaa (znakovni se, naslov i opis dokumena). Dugonjićev najznačajniji rad je web sjediše ypetester , j. web aplikacija iz 2��5. godine koja služi kao pomoć u radu s ipografijom na webu.⁸⁴ Radi se o vizualnom alau za eksperimeniranje s ipograskim mogućnosima ��� jezika. Sjediše je izvedeno korišenjem ��� i JavaScript jezika, e ehnološki odražava dinamičnosi i fleksibilnos prisupa Web 2.� vremena. Oblikovno, akođer prai eseiku ove generacije web sjediša, primjerice korišenjem paselnih boja i raserskih pozadina mekih linija. ypetester je posigao značajan međunarodni uspjeh, predsavljen je na velikom broju specijaliziranih sručnih web porala. Naime, ipografija je godinama bila najmanje razvijen i kvaliean dio web dizajna. Soga se globalni rendovi u području dizajna web sranica sve više usmjeravaju na promjenu
. ). �� � � . � �. o n e lj p u tsi r p ( g r o r. e ts e t e p y t. w w w / / : p h 4 8
).. �� � � . � �. o n e jl p u tsi r p ( g o l b / m o c . z t a r a m . w w w / / : p h
3 8
78
������������ ����� ������
� ���� ������ ��� ���������� ������
načina reiranja eksa kao dijela web sjediša. Teks se više ne reira samo kao sadržaj već kao značajan dio samog sučelja web sjediša � ������������, ���� �. Aplikacija je pomogla velikom broju radicionalno obrazovanih dizajnera. Naime, radicionalno obrazovanje vezano za iskane medije ne problemaizira oblikovne specifičnosi weba emeljenog na ����-u, koje se prije svega odnose na fluidnos layouta (promjenjivos rezolucije zaslona i veličine prozora preglednika e neograničenos dužine sranice) i limiiranos ipografije (sužena mogućnos izbora pisama i manipulacije ipograskim elemenima) � ��������, ���� �. Zeldman � ���� � kao jednu od glavnih disinkcija web dizajna u odnosu na radicionalni grafički dizajn vidi u zahjevima za fleksibilnošću i mogućnošću adapiranja dizajna različiim korisnicima uz isodobno zadržavanje ideniea. Nasavak akivnosi za unaprjeđivanje lakoće uporebe web sjediša, Dugonjić osvaruje provođenjem prvih esiranja uporebljivosi u hrvaskoj komercijalnoj web produkciji, 2��8. godine. U koneksu evaluacije web sjediša značajno je spomenui i prvo susavno znansveno israživanje uporebljivosi hrvaskih web porala, koje se na Sveučilišu u Spliu pod vodsvom proesorice Andrine Granić provodi od 2��6. godine.⁸⁵
a l a tr o p b e w h i k st a v r h it s o v i lj b e rt o p u e j n a v i z a rts i / � � / � � / � � � � / e ji c k a r e t n i / r h . m o c . k v d / / : p h 5 8
� Marko Dugonjić Maratz Typetester ��. •
•
79
).. � � � � . � �. o n e jl p u tsi r p (
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
r , h . a t a s � �
�.�.�
S S C m e j n e e tši tiš d ro e jsi k i o i d v o č v u j z i lk s o i i, d a u i ts m e d r n i a d d o n g a ts e t sI � � 7 � 8 o p ).. n �� e � jlv � . a r � � . p � a o n . n a a t e jl m i u p ro o u t y l tsi so a r r je p p n ( r m a r h . iv in a o o i z r c i u a z n b . l o b a p e tr a w o z / p a t / : a p b e w n h i e v m e 6 r l 8 p e
80
Web.burza � Web.burza je dizajnerski sudio nasao okuplja-
njem oko porala mi3dot.org. Radi se o karakerisičnom hrvaskom primjeru vremena usposave mainstream medija. Naime, sudio se bavio isključivo dizajnerskom web produkcijom, a većina dizajnera bili su auodidaki, bez ormalne dizajnerske naobrazbe. Sudio je razvio vlasii ��� susav, koji pokreće i poral mi3dot.org e osobno web sjediše sudija. Superhero, redizajn sjediša sudija, nasaje 2��5. godine, nakon nekoliko mjeseci razvoja. ⁸⁶ Koncep sjediša emelji se na računalnim likovima imaginarnih superheroja e na naraciji kojom se objašnjavaju i korisnicima približavaju ehničke specifikacije web produkcije. Sjediše je izvedeno u hibridnoj kombinaciji ���� i Flash ehnologije, gdje su animirani likovi izvedeni kao arakivne Flash animacije. Dodano je dosupna i ��� verzija, koja je u popunosi u skladu s web sandardima.⁸⁷ Sjediše je naišlo na izniman prijem u domaćim i međunarodnim krugovima, nagrađivano je i uvršeno u veliki broj specijaliziranih web porala, časopisa i knjiga.
↗ Web.burza Grupa autora ��. •
•
������������ ����� ������
�.�.�
� ���� ������ ��� ���������� ������
��� �� – �� graphic | interactive � Web sjediše nasalo 2��7.
godine u povodu desee obljenice osnivanja Odsjeka za dizajn vizualnih komunikacija Umjeničke akademije u Spliu, diplomski je rad Marijana Peričevića. ⁸⁸ Sjediše prezenira odabrane sudenske radove odsjeka.⁸⁹ Izvedeno je u Flash ehnologiji kojom je omogućen vizualno i navigacijski arakivan prikaz galerije radova koji se nalaze u prividnom rodimenzionalnom prosoru. Radovi su raspoređeni u nekoliko ključnih kaegorija, do kojih se može doći preko primarne ili sekundarne navigacije, koja je dosupna na dnu sranice. Pregled radova je nelinearan i na inuiivan način uvlači korisnike u doživljaj izložbe. Vizualno je sjediše nenameljivo i savlja u prvi plan prezenirane radove i inormacije o Odsjeku. Sjediše je nagrađivano i posiglo je zapažen uspjeh na lokalnoj i međunarodnoj sceni. U radu se vidi ujecaj eksperimenalnih auora međunarodne razine koji su u o vrijeme maksimalno iskorišavali mogućnosi Flash ehnologije i rasa snage grafičkih procesora, posebno u ovakvim pseudo 3� na vigacijama. Sjediše se zapravo može promarai kao nasavak prakse počene aze Flash produkcije, gdje se reflekiraju recenni rendovi globalne razine, ali sada i kao pokazaelj da se usposavljaju sandardi kvaliene Flash produkcije, koji su vidljivi i na sudenskoj razini.
. a š k u V a š k i N i c i d o M j o v lii M i c i n d a r u s a , ć i v o rti M a c i v I i ć it o r e L v la si m o T ili b u s ir o t n e M
8 9 8 8
↑ ��� �� – � graphic | interactive Marijan Petričević ��. •
).. �� � � . � �. o n e jl p u tsi r p ( � � k v d / r h s. a m u . w w w / / : p h
•
81
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
�.�.�
Kontejner � Web sjediše Biroa suvremene umjeničke prak-
se Kontejner iz Zagreba oblikuje Dejan Dragosavac Rua, u skladu s osalim maerijalima koje radi za udrugu, za koju izrađuje komplean vizualni maerijal za ri ciklusa esivala i dodane poprane akivnosi. Njegova suradnja s Kontejnerom počinje od samog osnivanja 2��2. godine, ako da ga goovo možemo promarai i kao pripadnog člana Biroa. Kontejner prai prakse koje isražuju odnos znanosi, ehnologije i umjenosi e rado ve koji propiuju jelesnos. Mrduljaš � ����� � kaže da Rua za Kontejner ima “susavni prisup sadržaju gdje su čiljivos i preglednos bine odrednice, a vizualni idenie je ormiran kroz prijelom, suvremenu ipografiju i kolorisičku shemu”. U akav susav, za koji Mrduljaš navodi da je dovoljno ovoren da može prihvaii i komunicirai vrlo različie akivnosi udruge, uklapa se i web sjediše. Kao i kod iskanih maerijala, web se okusira na čiljivos i preglednos, nasoji komunicirai bine inormacije, bez prejerane eseizacije. Mrduljaš (2�1�: 1�5) navodi da sjediše kao i osali grafički maerijali “služi kao inrasrukura za posredovanje sadržaja”. Prva verzija weba razvijena je na Flash plaormi i pokazala se neadekvanom za ovako dinamičnu udrugu, soga je ova verzija izvedena 2��9. godine kao ���� ��� susav, koji je fleksibilan i ovoren za dnevno objavljivanje sadržaja. ⁹⁰ Sjediše karakerizira orogonalni layout , kodiranje bojama i jednosavna jasna navigacija. Da bi se osvarila usklađenos s iskanim maerijalima, u zaglavlju se korise i Flash dinamički onovi. �.�.�
. n iš e r a K o k n e ž a l B o i v z a r e j v a ts u s � � �
Foton Manipulator � Unaoč zamjerkama i problemima s
nesandardnim inerakcijskim koncepima, Flash ehnologija omogućila je razvoj inovaivnih, revolucionarnih prisupa sučeljima inerakcije čovjeka i računala. To povrđuje i današnja globalna siuacija, gdje je primjeno da web sjediša koja se izvode u danas sandardiziranoj ��������� JavaScript ehnologiji inspiraciju crpe iz eksperimenalnih prisupa inerakciji Flash weba iz druge polovice 2���-ih godina. U o se vrijeme u Hrvaskoj ormira nekoliko web sudija koji su primarno orijenirani na produkciju u Flash ehnologiji. Njihove radove od-
0 9
82
↑ Kontejner
•
Dejan Dragosavac Ruta ��. •
������������ ����� ������
� ���� ������ ��� ���������� ������
likuju inovaivni prisupi sučeljima i visoka produkcijska kvaliea. U ovom koneksu zanimljivo je promorii rad sudija Foton Manipulator , koji, nakon iskusava u nekoliko različiih sudija i velikih markeinških agencija, pokreće Boris Barna u parnersvu s Dinkom Klobučarom. Takav mali sudio omogućuje veliku fleksi bilnos u razvojnom procesu, posebno kod implemeniranja novih ehnologija, šo nije bilo moguće osvarii u velikim agencijama. S vremenom se posebno okusiraju na projeke vezane za glazbu, film i video, područja u kojima imaju najviše kreaivne slobode. Inovaivni prisup sučeljima vidljiv je kod porolio web sjediša sudija napravljenog 2��9. godine. ⁹¹ Osnovni koncep navigacije je da se cijeli sadržaj nalazi na prvom zaslonu, a sadržajem se upravlja simplificiranom navigacijom horizonalno po širini ekrana. Težiše sjediša je pozadinska oografija zrnaog rasera, gdje se amosera posiže laganim pozadinskim
).. �� � � . � �. o n e jl p u tsi r p ( m o c r. o t a l u p i n a m n o t o f. w w w / / : p h 1 9
↑ �� ���
•
Boris Barna, Dinko Klobučar ��. •
↗ Foton Manipulator
•
Boris Barna, Dinko Klobučar ��. •
83
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
o n l a ts o m a s r a č u b o l K i a rn a B a d a k d o , e n i d o g . � � � � i . � � � � z i � � �
h i n v o k i ls i h i n l a u ts k e t e n i č il o k e k il e v e j n a v a d e l g e r p o n v a ts o n d e j � � a v a e a r d u i g v i is a o m o l fi tš g t ,
o u n o l y a t a l n e in č m i i r e ta p m s e k t e l si s a v i i t a s r e f t i u n ke d ti o r h a ra n u a đ e ksj M ic a z a tši d e js
m o t k e j o r p m i n l a ij c r e m o k s a ri d n o p s e r o k e t iš d e j S 2 9
a m r o f n i a n z i c e r p u j u k il d o e tši d e j S . a tši d e js u b d e v z i u j a m i z u e r p
o p u it s o n l a t n e m ir e p s k e – a l a v its e f m o t p e c n o k s u d a l k s u , a t a k e f e h i k sji c i z n a rt i a ji c a rts u li h i k s n i d a z o p ri b a d o n a r ri e n e g o n l a n u č a r i k s m a tir o g l a i e j u j n e j m ir p e s r e đ o k a T . a ji c a m r o f n i
animacijama koje se pokreću na osnovi algorima slučajnih brojeva. Prezenirani radovi ransormirani su ako da predsavljaju novu vizualnu inerpreaciju u skladu s grafičkim silom sjediša. Kao i u osalim radovima auora, korise se screen pisma, orogonalna kompozicija i dinamički eeki ovaranja i zavaranja prozora.⁹² Posebna je pozornos posvećena video radovima, koje odlikuje visoka produkcija web prezenacije. Ovakav inovaivni prisup web sučelja pokazao se, međuim, lošim u praksi, komunikaciji prema poencijalnim klijenima. Naime, korisnici se najčešće nisu snalazili u ako nesandardnom sučelju. Zapravo se pokazuje da u vrijeme sandardizacije web sučelja, eksperimenalni i inovaivni prisupi sučeljima koji su obilježili vrijeme ekspanzije Flash ehnologije, nisu više prikladni za komunikaciju prema široj publici. �.�.�
be Moć boja u Enograskom muzeju u Zagrebu 2��9. godine. Damir Prizmić, Branimir Paškvan i Nika Pavlinek samoinicijaivno osmišljavaju projek kao dio inerakivno-edukaivnog segmena izložbe, za koji su bili auori likovnog posava, a izvode ga kao računalnu aplikaciju koja je uklopljena unuar scenografije same izložbe. Svrha projeka bila je isražii kulurne i jezične posavke odnosa imena i vrijednosi boja u različiim jezicima. Projek zapravo propiuje odnose između subjekivnih, drušveno oblikovanih i objekivnih percepcija boje. Rad se može promarai i kao svojevrsni inerakivni ala koji je moguće korisii za israživačke analize. Računalna aplikacija
. ). �� � � . � �. o n e lj p u tsi r p ( )r h s. p f � � . w w w / / : p h ( a m iij d e m m i n t e r k
84
Colorthename � Colorthename iniciran je u koneksu izlož-
� Colorthename
•
Damir Prizmić, Branimir Paškvan ��. •
������������ ����� ������
� ���� ������ ��� ���������� ������
n a e j tš n id e ji e js m b a e n k i w z u e j d a r e ji z i k s a z m it a r s g ir o r o p k ) e s r o a j s s o e c ka o r d p o e r k P g t o x n e e t r r e o v p y to H ( a � k � a � ta d 4 o 9 p . ). a �� z a � b � j . e � � . � � � � o y n � e . jl a p c i u n tsi a r rt s p ( b m e o w c . h e in m ič a n m e a n h i tr d o l j o u n c a r / / : i p m a h rg o 3 r 9 p
služila je prikupljanju e uspoređivanju i vizualizaciji podaaka dobivenih od srane samih posjeielja izložbe o ome kako vidimo, prepoznajemo i imenujemo boje. Nakon izložbe Prizmić i Paškvan nasavljaju razvijai projek, uspješno ga predsavljaju na izložbama u Hrvaskoj i inozemsvu, a nešo kasnije pokreću i web verziju aplikacije i ime omogućuju globalnu dosupnos projeka. ⁹³ Globalna dosupnos pridonijela je dodanom širenju baze podaaka, a samim ime i povećanju relevannosi rezulaa analize. Sučelje aplikacije i web sjediša oblikovano je na jednosavan i pregledan način, layout se emelji na gridu i lišen je svih neporebnih dekoraivnih elemenaa koji bi predsavljali smenju u komunikaciji. Ovakav prisup bio je nužno poreban u cilju izvedbe inuiivnog sučelja koje komunicira sa širokim spekrom korisnika. Ponajprije je o bilo značajno kod muzejskog posavljanja rada, kada je u konak s insalacijom dolazila publika najrazličiijih profila. Web verzija izvedena je korišenjem sandardnih web ehnologija ( JavaScript , ��� i �����), šo je dodano pridonijelo širokoj dosupnosi. ⁹⁴ Projek Colorthename značajan je jer uvodi nove medije u česo radicionalno koncipirane muzejske prosore e posebno jer, u skladu s vremenom dominacije drušvenih mreža, uključuje same posjeielje u israživački proces,
85
. m e j a ž r d a s ju a jl v a r p u i k č i m a n i d a j o k
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
- u u a a n e n a t c i c i tš r a iz o n n id t a v i e m ila a d rts lo js a e v b si r f p i w u o s. a ls e h i n k u w e n e jl jiv h s e r v r jiz o z a u p r v a l z i r F Đ io e v a e o l r e j e o g v p t m e k i n o z p a c , i a e u j c n N u k a ir n a c i o r f p o ts a n v r v z a K . � g il a z � o o ri � e � . p v u n i v �� it o g e ls n j a a n a k j z . e u n il u n l id k d a o h f a s k li ts tr ti u a a c l , B a k o g l F i a p d k r ili B e e , t v a u g u e r te o z ć v u i n k r P a r o e j st p Đ i d z ć a e o i a U k o K m a n š r m d a z e a ). á a n a t s � r K i z n i e �� d T n n � O i e e . šo T t d m a i ši o o li � t b b �. b ć e z o � u ir d Ľ e j a s m a , r d o ć č n b ir a n o � o k e o n �� e s jl a L b s r t p č a u n o “p v io r so e r ts o n L a e e j H ir o ć a , p ir M a a a e z v d m ( a n h i i n i a m M , d je i r d si o o v p o i . ć p c v g z v e . a o a u n n n i e � r k D � o o ri � iv n i o � b š � o o ir � � p p y e � j ć e t j il � u . a D e e k , v n so � w ć i i p � e w u n č ć g i s i l v i a v n w a n / Ž k e o / d E . n r : a a p e e j j a a ts d o r v a o m a a e ć h v r iv jl c i n S u H n e 6 g 7 i ji 9 o 9 u m i a r . r n ts p . m ” ju a e l Z � i a o ć e j a � k m j p d 5 � a a o o u 9 � č k k u s
86
e na aj načine podiže razinu i kvalieu komuniciranja edukacijskih sadržaja. Auori sam projek vide kao hibrid weba i insalacije/izložbe, pa poslije izvode i prosornu insalaciju, koja je svojevrsan fizički produžeak, j. novo sučelje web aplikacije. �.�.�
Typonine � Posljednjih nekoliko godina dolazi do ehnološke
revolucije vezane za ipografiju u mediju weba. Iako su već prije posojala određena rješenja koja su omogućavala korišenje bilo kojeg pisma za porebe oblikovanja web sranica, ek su pojava pravila @ont-ace i poslije njegova popuna inegracija unuar ���3 specifikacije omogućile slobodno ipograsko oblikovanje u skladu s web sandardima.⁹⁵ Tipogra Nikola Đurek 2��5. godine pokreće yponine web kao osobni porolio svojih pisama. Uvođenjem mogućnosi online kupovine pisama, 2��8. godine, web zapravo posaje prva hrvaska slovolivnica uopće. ⁹⁶ yponine inegrira web onove odmah nakon šo se 2��9. godine pojavljuju prvi web preglednici koji ih podržavaju. Zadnji redizajn sjediša iz 2�11. godine izveden je u naprednom ��� susavu, posebno razvijenom za ove specifične porebe, koje uključuju: susav za naplau, web onove, e engine za pregled i esiranje pisama. ⁹⁷ Prikaz pisama generira se u svarnom vremenu iz on daoeka koje se nalaze na serveru. Sjediše je koncipirano modularno, sadržaj je podijeljen po blokovima, a korišenje fluidnog layouta omogućuje pregledavanje, j. prilagođavanje sjediša različiim rezolucijama. Blokove sadržaja korisnik sam uključuje ili isključuje i ime svara vlasie sadržajne i vizualne kompozicije. Za cijeli eks sjediša korišeni su auorovi web onovi, koje posjeielji mogu mijenjai po vlasiu izboru. Za porebe web oblikovanja web onovi mogu se kupii u obliku CSS koda, koji se jednosavno inegrira na korisničku sranicu. Dosad se velik dio povijesi web oblikovanja prije svega emeljio na nekoliko osnovnih sisemskih pisama koje je sadržavalo svako računalo. Takva ehnološka ograničenos omogućila je i manje pismenim dizajnerima vizualnog dijela weba da unkcioniraju u mediju poznavanjem ek nekoliko osnovnih ipograskih pravila. Današnje rapidno prihvaćanje web on koncepa mijenja u popunosi načine oblikovanja web sjediša u budućem vremenu. Naime, dizajneri koji se bave vizualnim dijelom produkcije mora će imai kompleksno ipograsko
������������ ����� ������
� ���� ������ ��� ���������� ������
znanje, nimalo drugačije od onog porebnog za kvalieno djelovanje u iskanim medijima. Trenuno vidljiv i mogući budući poencijalni problem novoga ipograskog prisupa odnosi se na plošnos i saičnos ovako izvedenih web sjediša, koji se javljaju zbog specifičnosi zaslonskog prikaza web onova, ali i layouta koji se većinom doslovno preuzima iz iskanih medija. U narednoj azi bi će porebno kvalienije inegrirai ipograska pravila iskanih medija u medij weba i osale srodne nove medije koji se emelje na zaslonskom prikazu, u skladu s njihovim specifičnim dinamičkim mogućnosima.
� Typonine
•
Nikola Đurek, Hrvoje Živčić, Dario Dević, Mario Lončarić ���. •
87
“Dizajn bez dizajna”
�.�
�.�
Povratak eklektičnosti
��
ZaMirZine Ablation �
�.�
Bez dizajna
��
Lerotic.de � nula Ki.ber.kom.uni.st Unutar dvorišta
�.�
Interakcije Ajmo Splite: Kaži što misliš! Invisible Cities Desktop olympics Na zidu
���
a ji c a t n e z e r P . č a ti č �� � e j u đ e r d o z a k ir p n i z je n a , u ji c a m r o f n i o m a si ž r d a s si p a z �� � . m o t e n r e t n i a ji c a m r o f n i s o n e jir p li a ts e č u ii z r b a z t a m r o f a jl v a ts d e r p � �� � �
. a k i n sir o k u j a đ e r u m o m a s i u v a ts n u s o i t m a o c i n d v i n y ta S re e l p p o m o i S a n y l l is a e v R o e n 8 9 e j
Jedna od temeljnih značajki Web 2.� jest odmicanje od kompleksnih prezentacija inormacija i njihove predizajniranosti. Zatvorene inormacijske sadržaje koje je teško razdvojiti na sastavne dijelove, tj. pojedinačne sadržaje ( primjerice Flash web stranice ) zamjenjuju čiste inormacije u obliku teksta ( primjerice ��� eed ili blog zapis ).⁹⁸ Lev Manovich � ���� � govori o toj konstantno prisutnoj tenziji između pristupa u kojem se “pakiraju” inormacije i onog u kojem su inormacije neovisne, nisu vezane za sjedište ili medij pa se lakše distribuiraju, te navodi da u kontekstu Web 2.� “inormacija želi biti �����”.
������������ ����� ������
� ������� ��� ��������
Zapravo se događa proces u kojem inormacije, j. podaci više nisu srogo vezani za dizajn, već se slobodno disribuiraju mrežom kao običan eks, slikovne daoeke, video ili zvuk. Richard MacManus i Joshua Porer � ���� � nazivaju ih jedinicama “mikrosadržaja”. Ovako pribavljene podake korisnik sam individualno remiksira koriseći se za o dosupnim Web 2.� servisima. Web 2.� servisi omogućuju personaliziranu agregaciju i remiksiranje inormacija na način koji nije moguć sa zapakiranim i zavorenim daoekama. Iako se čini da ovi procesi poiču različios i individualizaciju, dizajn sjediša posaje bezličan, gubi se auorski rukopis i sjediša sve više sliče jedno na drugo. Teddy Blanks � ���� � isiče da unaoč golemom ehnološkom napreku i sve širem rasponu sadržaja različiih pogleda i ideja, suvremena web produkcija proizvodi dosadan, već viđen i općeni dizajn. Ovi procesi unifikacije reflekiraju se i na razvoj novih i inovaivnih sučelja. Sve su više u uporebi sučelja ponuđena od srane velikih inerneskih kompanija (primjerice Google Reader , Facebook, Wordpress i slično), za koja one vrde da su posigla maksimalna svojsva dobrog dizajna e da su podjednako prilagođena svim korisnicima. Ona zapravo posaju “sučelja nad sučeljima”, zamjena za operaivni susav. Prevladavajuću Web 2.� eseiku odlikuje unkcionalna serilnos.⁹⁹ Ovakav dizajn osavlja korisnike ravnodušnima, nedosaje ono šo Manovich � ���� � naziva “eseskim doživljajem”, koji je vezan za privlačnos i simuliranje osjeila. Blanks � ���� � razlog ovakvoj siuaciji nalazi upravo u promjeni dizajnerskog procesa, gdje se razdvajaju procesi svaranja sadržaja, vizualnog oblikovanja, izrade inormacijske arhiekure i navigacije, e programiranja i implemenacije. Zapravo, nesaje web dizajner kao auor, koji je nekad bio nosielj cijelog procesa i koji je u popunosi poznavao sve pojedinačne elemene e zakoniosi i povijes medija. Soga se u koneksu akivnih procesa ransormiranja pasivne porošačke publike u produkivne korisnike, krajem 2���-ih godina usporedno javljaju i rendovi ponovnog usposavljenja individualizacije i eklekičnosi dizajna (prije svega kroz MySpace) e opora prema jedinsvenim, univerzalnim sučeljima (puem mashup koncepaa). Zahvaljujući ponuđenim mogućnosima korišenja oblikovnih alaa prilagođenih krajnjim korisnicima, MySpace se pokazuje kao najakivnija online plaorma og vremena.
.
a d o P i
r. p n ”, a st e g d a “g a jl e č u s it a rit i m i a v a š u k o p
� . � b e W a k it e ts e a d i d o v a n � � � � � � a n il a i L a il O , e c ir e j m ir P
9 9
91
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
e a j k a k a č p t i s ) its o i p m la s o a n m n e in i a c d s m n m e j o , o n u k h e i t b ild e s z l o e a j d g e e s o v e k e n i d a p u z i z e t e v sir o ik t p p i e e i ts li ta e b l e o a k n � sr e v � e t ts � a n iv o m e t a v r o g jn p a sa e t z i d n sir š d o k lo o k a i a tši n u a se d ć j e e o js js k d ( b o e e w p c li in a ts a k i rts sji n c l a a e c u a tn z i p e v S z v y e r o M p h a ij u n sil n b o a k i, o s a i v o o a g a d o z e e lb ć č its i še i u č sil ja e i n t , ć a u e c i g s n o s a a rts m o n a e j D e c ic a k 2 p u 0 1 S y d . o M rp ću h i j šo ij u i n c n e a č i ć z it tk e j s a e l o m k p j o e a tu m n a o je u n n n v a e o v đ k o e ilb k il rd o b O e o n 1 a a ri ri 0 1 z i il . z a n re n a tk a a � m � iit ra � g k � e e � � li ji a n n j n a il a č d a i r a n L a d z 0 n l a e 0 t i 1 s b
Na MySpace prosoru supanj vizualne svijesi eksremno varira, šo se najviše maniesira na grafičkoj čiljivosi. ¹⁰⁰ Rick Poynor � ���� � naglašava da se om ponovnom dosupnošću dizajnerskih alaa krajnjim korisnicima, j. publici ope akualizira sara ema o vrijednosima proesionalnog dizajna. Posebnu zanimljivos Poynor vidi u ome da je moguće promarai kako ovako producirani dizajn reflekira osobni idenie korisnika/auora. Značajno za hrvasku scenu jes da su nove Web 2.� usluge (prije svega MySpace i Facebook) poslužile kao ulaz u svije novih medija za skupinu grafičkih dizajnera mlađe generacije, koji doad nisu bili verzirani u oblikovanju u ovim medijima.¹⁰¹ Krajem 2���-ih godina oblikovanje plakaa i flayera za manja događanja u popunosi zamjenjuju online banneri, koji se disribuiraju unuar ovih susava. Soga se klasično obrazo vani dizajneri, na počeku kao korisnici, a poslije i kao akivni auori bannera i osalih promoivnih maerijala, na aj način posredno uključuju u produkciju unuar inerakivnih medija. S druge srane, proesionalni web dizajneri usluge kao šo su MySpace i Facebook prije svega korise kao prosor osobne ekspresije, a ne u cilju komercijalne produkcije. Također, kako primjećuje Blanks � ���� �, kada dizajniraju za sebe, sve više se vraćaju minimalisičkoj eseici, goovo bez dizajna, šo još uvijek nije slučaj kada rade za klijene. ¹⁰² it. n e m e l e i n l a u z i v i n i d e j o ts e č i i v is o n i v o d a r i n a rit n e z e r p u s e j d g , a k it e ts e
92
������������ ����� ������
� ������� ��� ��������
�.� Povratak eklektičnosti �.�.�
ZaMirZine � Opisana siuacija u kojoj novi mediji posaju ma-
instream mediji, mogla bi se usporedii sa Serdarevićevom kriikom današnje hrvaske dizajnerske produkcije. Željko Serdarević govori da nesaje siuacija Arkzina s kraja 199�-ih, kada su sranice bile prepune “reerenci isprepleenih u slojeviu kompoziciju iz koje onda iščiavaš jedan auorski svije, ražiš u šo je o neko upro prsom”, e naglašava da je suvremeni dizajn “okrenu široj komunikaciji u kojoj nema prosora za nekakav mea-diskurs među članovima dizajnerske zajednice” � ����� ����, ����: ��� �. Dejan Kršić, kada govori o dizajnerskom prisupu iz vremena Arkzina, navodi da ada “mainsream sandard oblikovanja i kod nas i u svijeu još uvijek predsavlja korporaivna verzija visokomodernisičkog dizajna zv. ‘švicarske škole’”, koji se njegovoj generaciji “upravo svojom pozicijom mainsreama, činio nezanimljivim, već zasarjelim jezikom” � ��������, ����: ��� �. Na im reerencama nasaje sudenski rad Olega Šurana iz 2��9. godine, ZaMirZine.¹⁰³ Šuran redizajnira online novine za civilno drušvo i urbanu kuluru ZaMir ZINE. Oda bire najzanimljivije članke, koje zaim oblikuje vizualnim silom koji reerira ranu ���� eklekičnu eseiku. Akivisički prisup ovog webzinea i različios samog sadržaja reflekira blješavi, pomalo konuzni sil koji odlikuju ��� animacije, dinamički elemeni JavaScripta, clip art grafika, pikogrami, pop-up prozori i razigrano reiranje ipografije. Riječ je o silu koji je prihvaljiv ciljanoj mladoj i u webu pismenoj publici, koji se odupire serilnosi i uniormnosi Web 2.� eseike.
. ). �� � � . � �. o n e jl p u tsi r p ( e n i z ri m a z / s g e l o ~ / r h s. a m u . w w w / / : p h 3 0 1
� ZaMirZine Oleg Šuran ��. •
•
93
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
, a ć e jl o ts g o lš o r p a n i d o g h it e s e d e v e d i h it e s e d m a s o z i e m r o ft a l p e n l a n u č a r i e r g i a z e ž e v e s ” o rt e “R 5 0 1
. u b a r o p u u n t a l p s e b a z n a p u ts o d e j ij o k r e v o s i ln a n u č a r e j
e r a w e e r F 4 0 1
ij- e n . i a r ) d m e a iri ��. G m t p s � n n � . m i e i � �. v d e j o n � e n e r o p g u e ij n ir d i e j e n I ra lp n n u j t a 8 e c si z i 0 1 s r d . e p , u i s j ). n a �� d e l o g m i � g a � z . . e � u � b � / e r �. � s � p e o � e z i m ji n a e s n j s l e g / a p l g g k u a r a tsi e o . n � i rp B � e d ( h x o � g E T �. : T k u e w a Y u w ts � c e H s e w a g R / / : n t L irg p e A i b p � U h e j = r. (a o v j k ? o t n i h u a t c a t a ta i o v i p w n ž e / a c ri a n m ž v a o o a g rp k c . n h i e a i a n b r z u v i t its t u e đ k o o iv a i r y . k tk e t a t w a n e i j u j w si w o / c v / e v z : v o o a p š i r l k i li a J h n e j n 7 9 v a l a 0 0 irt 1 1 g . a , n ).. a e � r u t a � m g i e tl ir � e � h u . i p s � � n k f k �. la a e n m o u o n č o n e a k v jl r sr o s p u j a a u ir ts ic n m ir k e u t a li p d e V ć (x o r u n p m g o o it u o k n m a s č o lb iv a a b e ji a / z e r g se e g n a o l a z o m n a n g a a h / ri n e e t g r tn l g e o e a . n z e l � b a �x e n � rp e u �. e n i č n a r w id m ts w o sa p g o w . a n / / � : p p � m i u � � sp ts h d a o o s d 6 l e a j 0 1 v m o a . i r d a t s e a e f k m F a
94
�.�.�
Ablation � � Osim nekoliko pojedinačnih iznimki, u Hrva-
skoj ne posoji značajnije razvijena indusrija produkcije računalnih igara. Posebno je nisko razvijena svijes da se radi o jednoj od grana dizajna. Suprono sredinama s radicijom razvoja računalnih igara, gdje je zvanje “dizajner računalnih igara” legiimno podjednako kao i osala dizajnerska zanimanja, na lokalnoj sceni prevladava mišljenje da je o posao programera. Iako se radi o kompleksnim dizajnerskim proizvodima, u lokalnim okvirima ne posoji produkcijska svijes i poreba za kvalienim dizajnom u ovom segmenu dizajnerske produkcije. Ovakva percepcija dovodi do siuacije da je i ono malo igara koje se u hrvaskoj produciraju, u pravilu vrlo loše inerakivne kvaliee. Većinom su o lokalizirane kopije već posojećih igara, koje se najčešće produciraju u cilju upopunjavanja promoivnih kampanja. Nenad Jalšovec auorski se bavi dizajniranjem i produkcijom nezavisnih računalnih igara od 2���. godine. Igre publicira online pod reeware licencom.¹⁰⁴ Nezavisna, j. indie scena računalnih igara vezana je za online zajednicu čiji je primarni ineres nezavisna produkcija računalnih igara, a posebno je orijenirana prema “rero” filozofiji.¹⁰⁵ Igra Ablation � iz 2��7. nasavak je isoimene igre iz 2��6. godine. ¹⁰⁶ Radi se o inerpreaciji klasične arkadne “pucačke” igre. Animirani grafički elemeni izvedeni su kombinacijom plošnih i najčešće apsraknih 3� objekaa. Jalšovec se ovdje poigrava klasičnim koncepom grafičkog dizajna, šo je najvidljivije u remanu ipografije i završnom dijelu, u kojem se igrač bori sa samim logoipom igre.¹⁰⁷ Igra je uključena u izbor Independent Game Festival 2��8. godine.¹⁰⁸ Jalšovec samosalno pokriva cijeli spekar vješina porebnih za rad na kompleksnim i dugorajnim projekima: od ideje i scenarija do izrade grafičkih elemenaa, 3� modela i zvukova e samog programiranja. U svojim projekima Jalšovec naviše pozornosi posvećuje mehanici igre, gdje u kombinaciji s vizualnom eseikom (najčešće rero ipa) posiže željenu igrivos, koja se odlikuje ravnoežom između izazova i audio vizualnog odziva na korisnikove reakcije. Za razliku od računalnih sučelja kojima je cilj posizanje pragmaične inerakivnosi, ovdje se nasoji posići zabavna inerakivnos. Zapravo, Jalšovca najviše zanima samo iskusvo igrača/korisnika/publike, aj ransparenni, nevidljivi elemen dizajna.¹⁰⁹
������ � ���� ������
� ����
� Ablation X
•
Nenad Jalšovec ��. •
95
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
e k t a d a z e j u k il b o o n t e t li a v k r e n j a z i d a m ij o k u e t k e j o r p i e j u č u jl k u r e đ o k a t d e l g e r p u š a jl u d r M , m i t u đ e M 0 1 1
�.� Bez dizajna �.�.�
. a j a ž r d a s r o t u a i n r, o t a ji c i n i e ji n m a s il a , a lj e ti č u r a n e n a rts d o a v i b o d e j o k
96
Lerotic.de � Mirko Perić � ����� � upozorava na problem u ko-
jem opća komercijalizacija drušvenog živoa dizajnu namjenjuje isključivo ulogu proizvodnje “lijepih objekaa”. Kršić � ���� � u om koneksu isiče da “dominanan problem koji se nameće dizajnerima nije kako napravii šo bolji proizvod, već pronalaženje novog sylinga da bi se u osnovi isi predme salno iznova prodavao, kreiranje novog ciklusa želje-porošnje...”; soga zaključuje kako “nove porebe proširuju polje djelovanja dizajnera, od znanja o oblicima, ehnikama i proizvodnim procesima, prema razumijevanju socijalnih, psiholoških, kulurnih, ekonomskih i ekoloških činielja koji uječu na živo u nekom drušvu”. Progresivne dizajnerske prakse danas se najčešće vežu uz israživački dizajn u pravom smislu e riječi. Radi se o djelovanju gdje se dizajn povezuje sa znansvenom i mulidisciplinarnom praksom, a najčešće je prisuan kod produk-dizajna, dizajna inerakcija ili kod zv. održivog dizajna. U koneksu progresivnih praksa akođer je relevanan i angažirani, refleksivni, proakivni, samoinicirajući dizajn, gdje su dizajneri inicijaori, auori sadržaja, oni koji oblikuju, a česo i produciraju. Mrduljaš � ����: �� � u knjizi “Dizajn i nezavisna kulura” govori o erminu “napredni dizajn”, koji za njega uključuje kogniivne, kulurne i drušvene aspeke dizajna.¹¹⁰ Dejan Dragosavac, međuim, primjećuje probleme kada dizajneri iniciraju projeke isključivo radi samopromocije � ��� �����, ����� �. Serdarević akođer kriizira “pseudo-angažirane samopromocijske urake čiji je isključivi razlog posanka prijavljivanje na dizajnerske izložbe” � ������� � �������, ���� �, a Mrduljaš � ����: ��� � primjećuje kako se česo događa da dizajneri koji se priključuju rendu drušveno angažiranog dizajna “osaju na vrlo površnoj razini”.
������������ ����� ������
� ������� ��� ��������
Tomislav Leroić se od 1997. godine korisi svojim web sjedišem kao plaormom akivisičkog djelovanja.¹¹¹ Njegov angažman predsavlja dizajnersku kriiku onih dijelova drušva koji se na neodgovoran način odnose prema okolišu. Leroićev dizajnerski prisup nije operećen eseikom, već kroz vizualno izravan jezik nasoji komunicirai probleme i za njih ponudii održiva dizajnerska rješenja. Mrduljaš � ����: ��� � navodi da je kod njega dizajn prisuan kao “komunikacijsko sredsvo koje je dio šire i sasvim posvećene akcije”. Svi njegovi značajniji projeki, npr. kuija za odlaganje sarog papira ili oznaka za odvojeno prikupljanje novina, najprije su bili prezenirani i promovirani na njegovom web sjedišu, a ek poslije su i realizirani. Leroić od 2��5. godine osmišljava i vodi kolegij odr živi dizajn na Umjeničkoj akademiji u Spliu, u kojem se bavi primjenama posavki održivog razvoja u dizajnerskom radu e odgovornošću same dizajnerske sruke. Sjediše sadrži veliku količinu inormacija o sanju u okolišu (smeće/opad, energija, azbes, cemenare i dr.), koje Leroić koninuirano kriički obrađuje. Sjediše zapravo od samog počeka ima neka obilježja bloga, premda nikada nije ako izvedeno. Inerne se pokazuje kao idealan medij za njegovo djelovanje. Leroić vizualno komunicira na izravan način, koriseći čiljivu ipografiju, velike dokumenarisičke oografije, pikograme, ilusracije e posebno spoo kriičke oomonaže. Sjediše je izvedeno u ���� srukuri uz korišenje jednosavnih grafičkih elemenaa popu ���� daoeka, ��� animacija i roll-over slika. Specifičnosi njegova dizajnerskog prisupa vidljive su i u ovom sjedišu, gdje se nasoji okusirai na probleme i njihova rješenja bez suvišnog eseiziranja. U skladu sa svojim angažiranim dizajnerskim prisupom e mogućnosima koje nudi medij weba, Leroić je u iso vrijeme auor sadržaja (urednik), dizajner i producen.
� Lerotic.de
•
).. �� � � . � �. o n e jl p u tsi r p ( ) o t a d e l ~ / e d . y ti c m o c sr. e s u . w w w / / : p h is e r d a a n e j ir p ( e d . ic t o r e l. w w w / / : p h 1 1 1
Tomislav Lerotić ����. •
97
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
�.�.�
� nula � U koneksu “dizajna bez dizajna”, j. radova koji
izbjegavaju kompleksnos suvremene web produkcije i pokušavaju poruke šo izravnije komunicirai, bez posrednika, predizajniranosi i eseiziranja, zanimljivo je promorii sjediše, j. web pozivnicu izložbe 7 nula iz 2��9. godine.¹¹² Raaela Dražić izvodi web sjediše korišenjem samo jedne velike ���� daoeke (7328 × 4861 očaka), bez ikakvog dodanog ���� koda. Daoeka sadrži eks pozivnice i oografije radova prezeniranih na izložbi. Navigacija se osvaruje korišenjem auomaske opcije preglednika za prikaz slikovnih daoeka (povećalo). Posjeielj klikom �+� povećava pojedinačni rad, a ponovnim klikom ��� vraća se na pregled cijele daoeke, j. svih radova. Iako je cijelo sjediše samo jedna sranica, j. samo jedna ���� daoeka bez ikakvog ���� koda, radi se o popuno unkcionalnom sjedišu, koje korisi posojeće unkcije preglednika kao navigacijsko sučelje. �.�.�
).. � � � � . � � �. o n e jl p u tsi r p ( g p j. � � � � , a j n b i v s. � � . � / t e n . a l u n � . w w w / / : p h
Ki.ber.kom.uni.st � Današnja se dizajnerska dizajnerska praksa u novim
medijima odmiče od radicionalno shvaćenih dizajnerskih posupaka, nije više nužno emeljena na vizualnom ili akilnom ojelovljenju, već se može reprezenirai na nemaerijalnim razinama. wier , primjerice, prije svega kreira nove inerakcije i drušvene odnose; soga Marcell Mars navodi da njegova disinkivna prednos nije više u korisničkom sučelju, sučelju, j. da se u više ne radi o pianjima “ipografije, izbora boja ili mogućnosi personaliziranja vlasiog računa” � ��������, �����: �� �. Na om ragu Mars u vlasiom radu odbacuje eseizaciju i, u skladu s osobnim ineresom prema ujecaju novih medija na suvremenu kuluru, okreće se
2 1 1
98
� � nula Rafaela Dražić ��. •
•
������������ ����� ������
� ������� ��� ��������
a e r- č a rt ć M a u g ( b r m o � e g o r m � a � p e � z š � . . e ši iv � � v e a � )c a e ji n j n � v , � s n a z i )� � u n j j d � � a o š, k z � i , g jl � a d ts o k s r, u e t o d s n a e y r a je ta v M ( d l rh P ( i e g j t i, d a s e ji o n a b c n e n ž o n t c r lz e s j j o i e o v a v m n k o m o u k t i sr g c e d i e o v n i j o n k a o d sr Ž z o i n v e u d e j sip u n j v o tš u a z i o k u d sa st rd o v a i ijl e č l u rv a id n h n v a i) a s e n i � n k j o c � e a a � j lp o n n n � , e a e ć t m i ).. o d g e e č k �� l r u k o v a r a K D ( � h � i a N . . k k u a � e i, a k j �. n ts ts in n r a u o k i o o z g n e t d n b a v n jl i e rt ja o z ), its p a o k n p i � o u tsi a e j � n j e r � t a n p � e e j la ž j r o u d r, m (t k z i a e u si. u j v s y a n n e d P e n u . a jl v o ( e o � jn m ši o g n � e o e � ji k m e . z jn jo � m re a , i v r d ) r b . p ik o o d o a � u / e e r it � n / : si iš a � lo p r d � a o ta š, a s h R n t m a j l a o u m 3 o 4 1 n r 1 1 z p d k 1
prema maksimalizaciji unkcionalnosi. Web ne promara u odnosu na posjećenos sranica, j. profi, već u odnosu na supanj slobode i snage korisnika kao pojedinca i auora. Dodanu vrijednos dizajna vidi u korisnicim korisnicima, a, j. u njihovoj auorskoj ulozi, a ne u eseizaciji sučelja.¹¹³ Osobno web sjediše ki.ber.kom.uni.st Mars pokreće 2��7. godine.¹¹⁴ Korisi se besplanom verzijom komercijalnog Web 2.� sjediša protopage.c rotopage.com om kao agregaorom sadržaja s drugih plaormi na kojima on svara ili odabire sadržaj. Redom se radi o komercijalnim web servisima kao šo su Google Reader , Flickr , Youube i slični. Različii sadržaji vizualno su objedinjeni na jedinsvenoj sranici, koja inegrira prozore koji u realnom vremenu prenose sadržaje s osalih sjediša. Zapravo se radi o prisupu koji je na ragu onog šo se danas naziva mashup, hibridnih web aplikacija koje kombiniraju sadržaj ili unkcionalnos nekoliko različiih plaormi u cilju dobivanja nove. U koneksu recennih rendova vezanih za semanički web, gdje se sučelja sve više emelje na eksu, Mars zanemaruje vizualnu komponenu dizajna sjediša. Za njega je sam eks najmoćnije sučelje, služi se već ponuđeni ponuđenim m layoutom na kojem minimalno inervenira korišenjem skromnog izbora ponuđenih opcija. Cijeli razvojni proces sjediša maksimalno je pojednosavnjen i dosupan svakom inerneski pismenom korisniku. Manovich piše da je upravo web, kao novi medij, najviše pogođen nasojanjima proesionalne produkcije da zadrži odmak od amaerske � ��������, ���� �. Navodi da, iako se u no vim medijim medijimaa smanjuje smanjuje produk produkcijska cijska razlika između amaer amaerske ske
� Ki.ber.kom.uni.st Marcell Mars ��. •
•
99
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
i proesionalne prakse, ona još uvijek posoji, i o na razini ehnologije, porebnih kvalifikacija i eseike. Za Manovicha se ona susavno poiče od srane proesionalnih produkcija u cilju njihova održavanja, a pokazuje se da čim neka od proesionalnih ehnologija posane široko dosupna amaerskoj produkciji, ržiše odmah generira nove sandarde, ormae i dizajnerske zahjeve u cilju zadržavanja sausa. Soga Mars pokušava izbjeći o namenuo udaljavanje auora od medijske produkcije i vrdi da je ehnološki razvoj doveo do siuacije “goovo izravne veze između pošiljaelja i primaoca poruke”, e da “posoji ogroman broj izgubljenih posrednika koji svaraju kaos, šire srah, neiz vjesnos i sumnju sumnju ne bi li sačuvali poslovne poslovne modele modele u kojima kojima je njihova uloga još uvijek vrijedna i neupina” � �������� �����: �� �. Mars isiče da njegovo sjediše ne zahijeva web dizajnera, programera i sisem adminisraora, naziva ih “uskim grlom” medijske produkcije, koja nameće visoke maerijalne i vremenske zahjeve produkciji i ako udaljava korisnika od samosalnog auorsva u mediju.¹¹⁵ Ki.ber.kom.uni.st akođer predsavlja opor prema uni verzalnim sučeljima koja nude velike inerneske kompa kompanije. nije. Mars “paraziizira” na posojećim komercijalnim uslugama, inormacijskim kanalima i ehnologijama, j. posojećoj inrasrukuri. Sadržaj komunicira bez roškova i svara novu razvojnu dizajnersku plaormu, koja se korisi posojećim plaormama kao produkcijskim elemenima. Flickr , Vimeo, wier i i slične usluge i servisi posaju novi elemeni dizajna. Dolazi do procesa koji se mogu nazvai “dizajn bez dizajna”, gdje se nove vizualne orme i sučelja inerakcije ormiraju od već posojećih komercijalnih servisa i njihovih sučelja. Zapravo dolazi do reaproprijacije već posojećeg dizajna, koji na aj način dobiva nova značenja i unkcije. Ki.ber. kom.uni.st može može se promarai kao korak prema novom sučelju, sučelju koje bi omogućilo korisnicima i dizajnerima selekciju onog šo je važno i ignoriranje nevažnog, mogućnos dijeljenja s drugima i zajednički rad.
).. �� � � . � �. o n e lj p u tsi r p ( t u o b a / l # tsi n u m o k r e b i k / m o c . e g a p o t o r p / / : p h 5 1 1
100
������������ ����� ������
� ������� ��� ��������
�����, �� � zamjećuje da su i u ovom koneksu zadaMrduljaš � �����, ci dizajnera u svojoj osnovi isi: “Organizacija, posredovanje i diseminacija sadržaja i arikulacija komunikacijskih kanala”, e da su “u dizajnu inerakcija ili u novim medijima klasični eseski parameri zamijenjeni koncepima i oblicima komunikacije” komunikacije”.. Za razliku od prisupa individualizaciji, opisanih prije u ovom poglavlju, koji su prije svega našli primjenu u ograničenoj produkciji i u osobnoj ekspresiji dizajnera, ovdje se radi o koncepu koji ima poencijala da posane šira dizajnerska plaorma. To je posebno vidljivo na edukacijskoj razini, ali i u proesionalnoj produkciji, gdje ga kompanije, prije svega dizajnerski sudiji i markeinške agencija, korise u svojoj promociji. ¹¹⁶ ¹¹⁷
�.�.�
a tši d e js
b e w
r e j m ir p i d i V
7 1 1
).. �� � � . � �. o n e jl p u tsi r p , e g a p c isr k n a j e d / m o c . e g a p o t o r p . w . w ). w � / �� / : � p . � � h �. ( a o n ć išr e jl K p a u t n si a j rp e , D � / u t li m p o . S c a u ts i e ji n r m e e d d o a m k . a w e w k č i w / n t / : e j p m U h ( a t e i n n e d c o o g d . � e � tši � � d z i e js ! a
Unutar dvorišta � U cilju podizanja sandarda drušvene
angažiranosi dizajna, Perić � �����: �� � u uvodniku izložbe �4�5�6 naglašava porebu za “posvećivanjem osobie pozornosi eičkim i drušvenim emama u području dizajnerske edukacije”. Danas je ipak vidljiv značajan napredak u sudijskim programima, gdje ovakvi sadržaji sve više dobivaju ormalnu povrdu i prosor u nasavnim sadržajima. Nažalos, pokazuje se da česo angažiranos osaje samo na razini sudenskih radova, poicanih od srane nasavnika u okvirima obrazovnih insiucija, j. da se ne prenosi i ne prakicira nakon sudija, u proesionalnoj dizajnerskoj praksi.
t b e s i w n r e j e d r o e j M m ir P
6 1 1
� Unutar dvorišta Hrvoje Živčić ��. •
•
101
e ji c n e g a
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
r a t u n u . w w w / / : p h 9 1 1
. ć i č r o B a k u L i ć i č r B e p it S ili b u s ir o t n e M
8 1 1
/ it m k o e . j c e o r p p tr / y m e o v c . n i. c i c w v i w z w e j / o / : v r p h . h w w 0 2 w 1 / / : ).. p �� � h ),. � . �� � �. � � � . o n � j �. e o lp n u e jl tsi p r u t p ( isr a p tsi (t ro e v n . d a tsi ra r t o u v n d u
),. �� � � . � �. o n e lj p u tsi r p ( t e n . h s a rtr a . w w w / / : p h ),. �� � � . � �. o n e jl p u tsi r p (
102
Značajno je da se radi o području dizajnerskog djelovanja koje ima poseban poencijal u području novih medija, koji nude mogućnosi komuniciranja prema široj publici bez posrednika i velikih produkcijskih zahjeva. Osim na Odsjeku za dizajn vizualnih komunikacija Umjeničke akademije u Spliu koji sadržaje iz područja novih medija od samog počeka povezuje s angažiranim i drušvenim emama, određeni pomaci događaju se i na Sudiju dizajna pri Arhiekonskom akuleu u Zagrebu, posebno kroz sadržaje iz područja inerakivnih medija. Rad Hrvoja Živčića Unutar dvorišta zapravo je prooip Flash web aplikacije, izveden na Sudiju dizajna 2�1�. godine. ¹¹⁸ Cilj projeka bio je pronaći nenameljiv i jednosavan način da se građane inormira o dijelovima gradske čevri Donji grad u Zagrebu koji najčešće nisu vidljivi, e ih uključii u projek mapiranja ih dijelova grada, iskoriša iskorišavajući vajući poencijale novih medija. Prooip omogućuje posjeieljima da na kari sami označe i komeniraju sadržaje na koje su naišli u unurašnjim dvorišima sambenih blokova, ili pak da samo vide ono šo su posjeielji prije njih označili.¹¹⁹ Iako je projek osao na skromnoj produkcijskoj produk cijskoj razini, zanimljiv je prije svega kao pokušaj da se povežu akivnosi korisnika u virualnom i svarnom svijeu, j. napravi korak dalje od računalnog zaslona. Rada je prije svega usmjeren na inerakcije i generiranje novih sadržaja u svarnom svijeu, bez suvišnog operećivanja vizualnim sadržajima. Sličan koncep imaju i radovi Invertype i Art rash, koje na isoj usanovi realizira Dario Dević 2��9. godine. ¹²⁰
). �� � � . � � . � o n e lj p u t isr p ( b e w / d e g g a t/ m o c . o ir a d o ir a d o i r a d . w w w / / : p h
↖ Art Trash Dario Dević ��. •
•
↗ Invertype Dario Dević ��. •
•
������������ ����� ������
� ������� ��� ��������
), k a r a e re v t n i o i s ( n u a l p a to n u p č u j a ri a r )i a d v ts u lj( m a o j k i ic n a sir z r o e k v u n đ o e k m m iz o j t in k č a t i n b j o o k a a n a n r is e o n n tr d a o p e a ć š k e sd č j u a jl n i a b v d e , rt e o c p ir u e j e m s j ir o P . n r �� a l � u � p � o , p � � u � ” �� a ji � � c k � � a r � e t � � n � “i � � n i , � � m r � e � T . � � a r � e � � n tr � a � p � a � n � v �� a r a p k o in n o v i a r d u a s v a d b a o v a e ij n m o u k z a n a r d d e o j p e v č e a jt ts u u e si n n a j v it ic k k a r a r e t e t n i I n e 1 j 2 d 1 g
�.� Interakcije �.�.�
Ajmo Splite: Kaži što misliš! � Klasični prisup dizajnu ine-
rakcija usko je vezan uz razvoj inormacijskih i komunikacijskih ehnologija. Gillian Crampon Smih � ���� � govori o izazovima s kojima se dizajneri susreću u nasojanjima da novu ehnologiju uklope u svakodnevni živo, a koji se prije svega odnose na sprječavanje dikaa same ehnologije. Domena djelo vanja dizajna inerakcija jes kompleksno ehnološki razvijeno drušvo, a cilj dizajnera je smanji vanje kompleksnosi inerakcija u akvom okruženju na način da se ehnologija dizajnira kao korisna, uporebljiva i zabavna, sve u svrhu svaranja novih korisničkih iskusva i unaprjeđenja kvaliee živoa. Tako definiran, dizajn inerakcija zapravo se bavi oblikovanjem našeg svakodnevnog živoa puem digialnih areakaa � �������� �����, ���� �. Bill Moggridge govori da se radi o disciplini koja nije ni produk dizajn, ni dizajn vizualnih komunikacija, ni računalna znanos, već nova disciplina koja se bavi načinima na koji se ljudi povezuju preko proizvoda kojima se korise � ������, ����: � �. Dizajn inerakcije uključuje dizajn kako maerijalnih (proizvod), ako i nemaerijalnih svari (usluga). Dizajner definira srukuru i ponašanje inerakivnih proizvoda i usluga, j. oblikuje način na koji korisnici s njima supaju u inerakciju, a ehnologija je ovdje samo posrednik inerakcije između ljudi.¹²¹ Radi se o mulidisciplinarnom području, koje uključuje dizajn, ehnologiju i drušvo, u kojem se korise meode drugih disciplina, prije svega za razumijevanje ljudi i svijea koji ih okružuje. Najčešće se radi o erenskim israživačkim meodama kojima se korise psihologija, sociologija i anropologija. U Hrvaskoj je eško pronaći relevanne primjere ovakvog prisupa dizajnu inerakcija. Uzrok ome ponajprije je popuni nedosaak bilo kakve indusrijske proizvodnje koja bi poicala i ovorila mogućnosi israživanja u om području. Određene
↑ Ajmo Splite: Kaži što misliš! Grupa autora ��. •
•
103
. n a v it k a r e t n i o n č i m o l je d k e t a r e n tr a p d o n a d e j a j a đ e r u h i n a t e r k o p o n l a n u č a r u j a č u ls u e j k o d , v a ts u s i n v it
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
- - y o a g s a B . � o e t � v s � u a � u E y e i j sk t s r a a r n p e v i a n si u U p n u v e a t e ji ts a a c n t S a r u i a e n n e j e i r g j o f i l a o a k v r , C p a t s a y o , b a e a g h n it i d R s o a e g n jt . a � y y � w b � G a � a h R e . j ro e n se n i l e ć fo o a r d v p e h ir e j k p n sn a o a k ji v i d o ts liS u ts o g a g i m o it it k s u šili m n e č o l m u e p i o v s d p s a m e j n a r o e g n d o r j o v p a č z i a i n n e v Z si a j o ts 3 k a 2 1 N . e j e a 2 n ž r 2 i 1 d d
. - k e � ip js ja � o e j � � e o ji d O k u , n . r ts jla ć i n g i v e te o s m d rd o C e s �� u l e o k m � K it o � - o � ć i n t � � i m e m jl ć ir o e s u te T e a n u t P g la li o n I n p k u S ri a li č u M d a r iji o 5 v u ji m 2 1 e c e . n n d ) id e a �. o re k � a � g fn j � . o o . � k k � � č i �. � u n n t � � d e j o o r d o . a m n e � j l U � n u � đ a p u � e t n s m u ir d v p o i i a ( e j la ts o a iv tk riz n i e i v j n e j n o a o rP g o r i c o d / 6 o rh u v s. 2 1 t i z i a . lp a a m d S . a u ts, u i w rt e d w p n i n d e w e c o / p its / : n g . p o k � v i � o t h u � h 4 c i � g i 2 n u s r 1 o b l . id tk u e ra e j F n i r o d je o a o u p k g s i
104
a m i ji d e m m i v o n u a n j a iz d i it s o n t e j m u a j č u r d o p z i a m i v o d a r s, o i d i k č a g a l z i i a l a v a ž r d a s
).. �� � � . � � . � o n e lj p u tsi r p , � � � � / e c n e r e f n o c / g r o . e c n e r e f n o c n g is o c . w w w / / : p h (
edukacijske akivnosi prakicirane su na Umjeničkoj akademiji u Spliu, ponajprije preko diplomskog sudija Dizajn u novim medijima, koji je bio organiziran u suradnji s Fakuleom elekroehnike, srojarsva i brodogradnje i Prirodoslovno-maemaičkim akuleom.¹²² U nasavi su se korisili resursi ovih dviju usanova, prije svega laboraorijska oprema Kaedre za modeliranje i ineligenne računalne susave ����-a e susavna meodologija israživanja uporebljivosi razvijena na Odjelu za inormaiku ���-a. ¹²³ Nešo ranije, 2��4. godine, na Umjeničkoj akademiji u Spliu održana je međunarodna škola dizajna inerakcija Convivio Summer School – Communities in ransition.¹²⁴ Radilo se o prvoj europskoj akivnosi vezanoj za dizajn inerakcija izvan zemalja Europske unije. Više od šezdese sudionika i predavača je ijekom dva jedna rajanja škole radilo na projekima iz područja dizajna inerakcija.¹²⁵ Ovaj događaj slijed je nasavnih i israživačkih akivnosi Odsjeka za dizajn vizualnih komunikacija vezanih za nove medije, posebno za inerdisciplinarni znansveni projek Novi mediji: sociološki, estetski i tehnološki aspekti, koji je rezulirao međunarodno zapaženim radom.¹²⁶ Tijekom e ljene škole nasao je rad Ajmo Splite: Kaži što misliš! / Come on Split: ell us What You Tink!.¹²⁷ Radilo se o prooipu inerakivnog kioska, koji je dizajniran s ciljem olakša vanja dijaloga građana Splia i lokalnih vlasi oko urbanisičkog planiranja grada. Projek je nasao procesom dizajna usmjerenog korisnicima, a meodologija rada uključivala je razumije vanje (israživanje) svarnog okruženja, posavljanje koncepa dizajna, izradu prooipa e evaluaciju sa svarnim korisnicima u svarnom koneksu. Insalacija je ijekom jedne večeri bila smješena na javnom prosoru, rgu u središu grada. Sadrža vala je videokameru, e videoprojekor koji je projicirao sliku koja je uključivala broj na koji su prolaznici mogli slai svoja mišljenja anonimnim eksualnim porukama. Poruke su se uz snimljene video reakcije građana prikazivale na obližnjoj zgradi.
↑ Ajmo Splite: Kaži što misliš! Grupa autora ��. •
•
������������ ����� ������
� ������� ��� ��������
Prooip je izazvao veliko zanimanje među građanima i generirao inenzivnu inerakciju na javnom gradskom prosoru. Mrduljaš � ����:��� � isiče da se radilo o projeku koji je israživao mogućnosi “medijsko-vizualnog posredovanja savo va građana čime su oni posajali drušveno vidljiviji”. Odsjek nasavlja s akivnosima na promociji dizajna inerakcija i obrazovanja u ovom području. Usposavljen je koninuie radionica splitinteractions s međunarodnim vodieljima, uz sudjelovanje sudenaa dizajna vizualnih komunikacija i produk dizajna, arhiekure, računarsva i inormaike e sociologije i psihologije, s nekoliko hrvaskih sveučiliša i sveučiliša regije. Jedan od emeljnih ciljeva ih akivnosi jes, kako se naglašava, promoviranje mulidisciplinarnog prisupa obrazovanju, osobio nužnom u području dizajna u novim medijima. ¹²⁸ Tako je i 2��9. godine organiziran međunarodni simpozij dizajna inerakcija, koji je okupio dvadeseak vodećih mladih europskih sručnjaka, israživača i nasavnika, koji su raspravljali o recennim rendovima u području i njihovim odnosima s obrazovnom praksom.¹²⁹ �.�.�
. . y w � j � u n o w �. a rt h a t w o / n / n m : j s A i p e l i c i p n n h u O o . i tsi e d 8 r 2 p k u i s 1 ( ti r e r. m k t), o g u e e u is n i c i k o z n Š p e j o i a j m n i d in y s/ a r o m r tn sn o j o t A o i a i it g o l n i k c o a d e r r r e n o a t h e o lo n i t k K / i e j lj ri k v ic e d a t m i i / i d n rh n o a . c v r sa sa ( B f ć i , m u v h u c . đ o e y rti v w m o w z M k l w ii a a / c c i F / : i v a p n I r i n a ) y r h g a r e t 9 a n e j 2 il a 1 u K j e t , . u a ro )�. le a d � jd n � ic a jl a S � i e . k t o � i u d id �. r o i � T o v v ( O o id n e i , j u lli ts e l ts a iu p i k B q u e d tsi sr n n r e n iL p jn y ( a L i s z il a n d a n n , v i o i t e lo S ir , c c e j st a j d r re e u t m s e i b n o i rP u s R / k u i v 0 d o J d / 3 a r s, rh 1 . . U p il sa )�. l � 7 i 2 h m � 1 P u �
Invisible Cities � Tony Dunne � ���� � smara da se dizajn
može korisii kao kriički medij koji reflekira kulurološki, drušveni i eički ujecaj ehnologije. U skladu s načelima kriičkog dizajna, novi dizajneri usredoočuju se na koncepe i areake koji ne rješavaju probleme, već posavljaju pianja i ovaraju eme. Dizajneri dijelom preuzimaju ulogu umjenika i u svojem djelovanju kriički reflekiraju razvoj ehnologije i znansvenih israživanja (ne samo u ehničkim znanosi).¹³⁰ Njihov rad je prije svega usmjeren na porošačko drušvo, a uz umjenos i znansvena israživanja doiču se i drušvenih znanosi, prije svega sociologije, u cilju kriičkog angažmana u razumijevanja naših odnosa prema ehnologiji, j. onoga šo pokreće današnje drušvo.¹³¹ Danas možemo reći da je uloga dizajna znano moćnija od umjenosi. Snaga dizajna je prije svega uzrokovana njego vim bliskim dodirom s novim ehnologijama, ržišem i porošačima. Za razliku od umjeničke prakse, dizajn baraa jezikom
↑ Invisible Cities Grupa autora ��. •
•
105
, � � � �� � � � � � � t � n � e � � m � m � o � � c a # k p h u r p . o n p g i jt. s ji, e d d y e b m l a a ji ti g g lo id o n w h e i e t v a e r m k a s o o e j b / h ij � n � / a � Z � it. � � a / ri se z i i itr v k h c r a l a g / o m m o c a tr. n a o t e s i o b n a y e d n je i o g m o l o e k n a h m e t r e a t w u / : n / u p it i h b 1 o 3 n 1 b . e � rt �� o � p : e j � a �� d �
).. �� � � . � �. o n e lj p u t isr p (
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
koji je zanimljiv široj populaciji, ne osaje u galerijama i salonima, e soga ima značajniji medijski i drušveni ujecaj. Rick Poynor � ���� � na primjeru djelovanja Tonyja Dunnea i Fione Raby navodi da je prednos dizajnera u ome šo se njihov rad ne proglašava apriori umjeničkom anazijom e ga vrke, insiucije i poliika ne ignoriraju, kako je o čes slučaj sa suvremenom kriičkom umjeničkom praksom. Za razliku od radicionalnog dizajna inerakcija, primjeri ovakvog prisupa, koji ima prednos jer ne mora bii nužno vezan za indusriju, prisuniji su na domaćoj sceni. Međuim, ovaj balans na granici između dizajna i umjenosi, nosi opasnos koja je vidljiva u nizu primjera, kada se dizajneri, umjeso da se korise jezikom i sraegijama suvremene umjenosi u kombinaciji sa snagom dizajna, zapravo prepušaju sigurnosi umjenosi. Kršić � ���� � isiče da su posebno problemaične “one prakse koje nisu drušveno i kriički orijenirane pa se akve endencije česo čine kao alibi za izbjegavanje kreaivnog angažmana na brojnim područjima u kojima se o danas čini porebnim”. Danas su sve više zasupljeni i dizajnerski rendovi koji se vezuju uz projeke javnih urbanih prosora koji uključuju nove ehnologije, gdje se sve više isprepleću djelovanja arhiekaa i dizajnera inerakcija � ��������, ���� �. Nove ehnologije ovdje se vide kao poencijal za svaranje novih emocionalnih i drušvenih odnosa unuar novih hibridnih urbanih prosora koji su sasavljeni od virualnih i svarnih okoliša. U om je koneksu značajan projek Invisible Cities, koji se ne usmjerava pri-
106
������������ ����� ������
� ������� ��� ��������
, n a j o m a i r it n jl ć u a e Š M p u g o g a u t e k l si m O ra rp , d i ). i ( m a t ž � v s ��. o � r o j � � e o B a � B š, � p d . o o o � o . d k r i h d � a V sk it o r s n M a o o e , k jl ć w n i u p L v i č , / a s sn tk u ts n a o li o it a r ir B M c e t p ( a a n n r t ir a e ij sc i a v I tn n p a , i M n / p m , o k u y ć v ts lo ir d i e n d r n p P o / o h a M s. e đ tk n e x i a r se r a a d d t M m . o / a , u K te w e s m , a a o c š m w . o o w / m ij ss Š g r / : o e n P p k rp a r a u d o rt h e ro G e t , P 4 k w . ć , e 3 i j g v ć i 1 . o n o v ć r ik n o i p a ta d a ro ri j m i g w e M a z it n i Z M i a a rk a r a š n i n s b t Ja ra a i n / / : : M D u , e p s , n m ili ć i a n h li o b č r B i 6 i a p 3 c i O a v n 1 n n i E . o i a tr n o d n a g n u A , M i s b S ć , e e r ir a D to 3 k o 3 Z s e p 1 v v i e t . a l e c ć ć č i e r p v tS i a r o e o M , t u rti ć n a i n I o : t i e l M č l a il a v i a E e c j i P , c v o o a I a s ž i ra d d jn n S e � a j e l , K e lši a ć ij a g i B n k jn m u k o n a r a rV L j, iji p V z i r n n n e u a a š e jic u v u I T , S c e r a , ć n i i a a j l g i v n u v o A �� a A k , � m n ć i n a i � e itr rF k � � v J y k a i u d a M A k a i ili , jl a k z b a ć b i r e e p o D b u , K e a s a , r a e k n i m c i o ji g ir n V a t é o o a R ts i a n d it M 5 o a r r l 3 rp ij a e l M ji 1 . iil e , n a ). a ti ć d it D �� m , � i o a a V M n � tk . e ir � 2 o � jb 3 v e 1 I Č �. o
marno na samu ehnologiju, koliko na širu implikaciju korišenja novih ehnologija. Radi se o grupnom mulidisciplinarnom projeku koji je rezula radionice dizajna inerakcija održane na Umjeničkoj akademiji u Spliu 2�1�. godine. ¹³² Sudionici su israživali nevidljive srukure gradova, promarali su grad kao meabolizam, e su promišljali inerakcije grada u koneksu rasa globalne urbanizacije i razvoja novih ehnologija.¹³³ Osam različiih projekaa rezula je, j. refleksija, ovih israživanja u kriičkoj dizajnerskoj praksi. Oni predsavljaju dizajn/redizajn posojećih percepcija grada ili uvođenje novih u cilju naglaša vanja alernaivnih, drugačijih perspekiva. Projeki uključuju koncepe kao šo su premješanje najuže ulice u gradu u najširu ili dizajniranje kugle koja bilježi eksuru, j. ragove grada.¹³⁴ �.�.�
Desktop olympics � U projekima dizajna inerakcija koji se
odnose na javni prosor, česo se javlja endencija da se nasoje dizajnirai očke drušvene inerakcije samo radi inerakcije kao akve, s argumenima da u današnjem ehnološki ouđenom drušvu ljudi više ne ulaze u fizičke inerakcije. Takav prisup pokazuje se problemaičnim, jer nameće nove inerakcije, česo ne razmišljajući jesu li su one uopće porebne. ¹³⁵ Drugačiji prisup je onaj u kojem se definiraju samo pravila, j. dizajnira novi akcijski prosor u kojem se auonomno generiraju nove inerakcije i korisnička iskusva u skladu s dizajniranim pravilima. Projek Desktop Olympics nasao je u radionici dizajna inerakcija u sklopu esivala kreaivnih komunikacija Magdalena, u Mariboru 2��9. godine.¹³⁶ Radionicu je inicirala Sara Božanić
� Desktop olympics Grupa autora ��. •
•
107
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
r, e j a M a l e p Š j, e p u r T n e m e l K , ć i k e Z ri m a D , c a v o g o B a i M , ć i v e j lr B n o r a B h a r a S : u s il a v o l e j d u S . ć i n a ž o B a r a S i ć i v o rti M a c i v I, n o ss n e tsr o . T ć s ir u d n n g A a o M , k ir n i l M e i d n n a a r S u Š k ir g E e l u O s , lii c a b s e e c i k r n u o i Đ d a r a rij o l D , e ti ć i d je o v V C 7 a 3 n 1 A
u suradnji s Odsjekom za dizajn vizualnih komunikacija Akademije u Spliu. U radionici su sudjelo vali sudeni iz Slovenije, Hrvaske, Bosne i Hercegovine, Ialije i Srbije.¹³⁷ Desktop olimpijada predsavlja olimpijadu suvremenog doba, koja je u iso vrijeme kriička i zabavna. Kao šo su sari Grci rabili svakodnevne predmee i oružja u olimpijskim najecanjima, ako se ova olimpijada korisi areakima našeg vremena, sporaši se naječu služeći se miševima, ipkovnicama i uredskim računalima. Olimpijske discipline su nove računalne igre, j. sporovi, svoreni bez pisanja ijednog reka koda. Suvremenim operacijskim susavima pridodana su nova značenja, redefinirani su u sadione, a programi i ikone u aleske rekvizie. Tipkovnice i miševi su reproprirani u olimpijske alae. Projek je uključivao dizajn samih igara, j. pravila, akcijske prosore, ali akođer i promocijske kampanje samog događaja. Prva olimpijada održana je na glavnom mariborskom rgu, a olimpijci su se najecali u ukupno sedam sporova: Folder Wrestling, Scroll Racing, Notepad Fencing, apping Slalom, ug-o-Word, Mouseboxing i File Archery. �.�.�
Na zidu � Tradicionalne prakse dizajna inerakcija unaprije-
dile su dizajnerski proces, unuar kojeg se razvila mulidisciplinarna i inerdisciplinarna grupna suradnja. Kod dijela auora koji spadaju u područje suvremenog dizajna inerakcija, javlja se, međuim, rend u kojem dizajneri ponovo posaju svesrani i česo popuno samosalni u produkciji. Neki auori ovakve prakičare nazivaju “digialnim zanalijama” (engl. digital crafman) � ������� � �����, ����: ��� �. Oni najčešće popuno sami izvode projeke, uključujući kodiranje, hardver, umreža vanja i sl. Dolazi zapravo do procesa u kojem se porebne kompeencije vraćaju na sam počeak, na prvu azu, kada dizajner goovo cijelu produkciju izvodi sam. Izbjegavaju se posrednici u samoj produkciji, a porebno znanje je prilično eklekično. Bullivan primjećuje da se oni svojim poznavanjem ehnologije i medija korise samom ehnologijom kao svojim kreaivnim medijem � ������� � �����, ����: �� �.
108
↑ Desktop olympics Grupa autora ��. •
•
������������ ����� ������
� ������� ��� ��������
it e sit a rt isr a o m k r , o a j p a e đ ž e r o u m iji e c sr a e k đ fi i o 9 d k 3 o a t 1 r . m i e l y ii n j a a B d z a t s rzi i d a E a t o n b y t o i e s s r r i jl – e v i e d n m n U e o t m e y t a a a t ru S tl R t k a u i e k j n � r � o r o � f i � p l � a f in C l a s e s isp r a r u o o o je s y e i irP f t o r o p D 2 4 1 g 1 e 4 . 1 ć a u j ). ta u �. n ts �� e o � m g . u . , � r ) a t . t ��. y �o sn b n ii � a e li � . h lj � R p a t �. a a u n ts la o n a ir y p h j i e w ( p lp u G � k u t � m �� sz sir o � e p v � b ( tsr � � u n i / o a t m b d n o e m e c v t. z i ra m o a e d z e o m i i p v a c , / m v e i u : n d til / d / p p o g r S h g o o u r. ij 0 p i 4 i, e n j m 1 ts e e . o tn d ). n o a �� s k k . a � k e l w j � p . o � k . m w č i � o w k / n / : t o n e e j p j e j n m lp a h U u m t 3 a si a 4 n r 1 m i . n p ( v e f o u d d p ts e p o k v . l e z k t i � b s n e j w m o i k d a a rd n e m R / t ro o v 8 n i v t o 3 r 1 p o u / s g e l o ~ / r h s. a m u / / : p h
Sudenski rad Olega Šurana, inerakivna insalacija Na zidu, dizajnirana 2�1�. godine, primjer je zv. ugradbenog računarsva (eng. physical computing).¹³⁸ Insalacija isražuje načine doživljavanja i korišenja ranzicijskih prosora, primjerice hodnika akulea. Projek je izveden korišenjem elekroničkog sklopa ovorenog koda Drawdio*. Sedam parova aluminijskih vrpca zalijepljeno je za zid, e su puem opornika spojene na pločicu Drawdio.¹³⁹ Vukući ruke po zidu hodnika, prelazi se preko aluminijskih vrpca i insalacija počinje “svirai”. Opornici omogućuju da svaki par vrpca daje drugačiji on. Dodiri vanjem insalacije dosadan prolazak dugim hodnikom posaje zabavniji, a prolaznici nerijeko zajedno “zasviraju”. ¹⁴⁰ Cjelokupni projek, od inicijalnog koncepa do izvedbe elekronike, Šuran provodi samosalno. Rad je na ragu propulzivne ��� elekroničke scene, j. digialne kulure koja danas posaje sve akivnija i značajnija, zbog jefinije i dosupnije digialne ehnologije (sklopovlje Arduino, 3� prineri i sl.).¹⁴¹ Zbog svoje igrivosi projek se može promarai i kao dio device art scene, gdje auori, koje možemo promarai kao izumielje, usposavljaju vezu između umjenosi, dizajna i ehnologije preko dizajna različiih digialnih areakaa ili roboa.¹⁴² Ovu scenu je u Hrvaskoj i regiji promovirao Biro Kontejner , koji od 2��4. u Zagrebu organizira izložbe device_art .¹⁴³ Premda nose veliki poencijal, ove akivnosi nažalos nisu značajnije ujecale na lokalnu dizajnersku zajednicu.
↖ Na zidu Oleg Šuran ��. •
•
109
�.�
Suvremena dizajnerska praksa
�.�
Multidisciplinarnost i nematerijalnost dizajna
���
�.�
Nove kreativne prakse
���
�.�
Dizajn u kontekstu visokog školstva
���
�.�
Dizajniranje novih medija
���
Suvremeni dizajn posljednjih se godina nalazi pred značajnim izazovima, koji su uzrokovani spajanjem disciplina unutar dizajnerske struke, promjenama ekonomskih odnosa globalnog tržišta te rapidnim tehnološkim razvojem ( prije svega u području inormacijskih i telekomunikacijskih tehnologija ) � �������, ���� �. U tom kontekstu sama dizajnerska praksa pomalo mijenja odnose unutar proesije, gdje su danas primjetna tri glavna trenda: održivi dizajn ( koji se temelji na obnovljivim resursima ), refleksivni dizajn ( koji propituje ulogu dizajnera u društvu ) i kritički dizajn ( koji se služi dizajnom kao medijem za postavljanje pitanja ).
������������ ����� ������
� ��������� ����������� ������
Soga je danas porebno globalno lokalno preispiai i rekoneksualizirai ulogu suvremenog dizajna u drušvu u svrhu razumijevanja njegove nove pozicije unaprjeđenja obrazovne prakse.
. a s e c o r p h i n v iti n g o k a si p o g e jl o b u jli c u ”j, a jl v i ž o “d d o v e j ir p i it si r o k a m i v e j a č u ls im k e n u e s o k a i ”, o v ts u k s “i o a k i d o v e r p e ć š e č j a n u ts k e t n o k e s
�.� Multidisciplinarnost i nematerijalnost dizajna Paul Rodgers � ���� � u raspravi o položaju suvremene dizajnerske sruke zaključuje da “nove generacije dizajnera nužno moraju posai znanije mulidisciplinarne u cilju popunog iskorišavanja suvremenih globalnih, lokalnih, ekonomskih, drušvenih i ehnoloških mogućnosi”. Dizajn inerakcija je, zbog svoje mulidisciplinarne prirode i specifičnoga imskog rada, znakovi primjer suvremene dizajnerske prakse povezane s novim ehnologijama. Radi se o izrazio mulidisciplinarnom području, koje osim nekoliko dizajnerskih specijalizacija (grafički, produk, sučelja), uključuje znanja iz područja psihologije (kogniivni modeli, esiranja korisnika); sociologije i anropologije (drušvo i meode israživanja); komunikologije (komunikacijski modeli); računarsva, elekomunikacija i elekroehnike (ehnologija); arhiekure (prosor); umjenosi (koncepi) i drugo. Znakovio je da suvremena dizajnerska praksa nije više nužno emeljena na vizualnom ili akilnom ojelovljenju. Inerakcija s digialnim areakima ili ljudima korišenjem digialne ehnologije generira korisničko iskusvo. Iskusvo, j. doživljaj je osoban, nemaerijalan, prolazan, a posredovan je digialnom ehnologijom. Primjerice, moguće je samo definirai pravila korišenja određene ehnologije i ako svorii, j. dizajnirai novo korisničko iskusvo ili svorii novi koneks, u kojem se samosalno generiraju popuno nove inerakcije u skladu s dizajniranim pravilima. Nahan Shedroff � ���� � definira “dizajn iskusva” (engl. experience design) kao dizajn koji se odnosi na svaranje korisničkog iskusva koje se osvaruje puem nekoliko medija, a koji se u koneksu novih medija odmiče od običnih web sjedišna ili zaslonskih sadržaja.¹⁴⁴ Tony Dunne primjećuje da se ovdje radi o dizajnerskim procesima koji se primarno bave dizajnom odnosa, a ne samih svari � ����, ���� �.
m o v o u
e c n e i r e p x e k i n r o v z i i k s e l g n E
4 4 1
113
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
it s k a e j n a o r d p a i sk v a k r a t p , a a k sr v t sr e n j o t a u z a id g e o j n l a a d u e j d i u v i č jl d u n i k a e j z e e t d i u d n o ja e i j z n d a u . c a ir e v d d o o o t tu e p a r m o h i t k u e k a č č a v d a i iž o v ž a e a r rt ć š tsi si e č i j e h a n v o n a ri n u j c i j a tk u v a n e ji r e t p ž r h a a a ri ti z z it il u j n k a n e j a a v o r � iti p � p i � � o r n r � a �t p n il ri a m p i H r t e c p si o ili h d itl c e a u L ji m 6 g l i 4 o n 1 o d v it �. o t a � e r � � o : m b � i la � h o � ti k � il , č i � v � z k � a r a v � o � o � k il a � o d � k i � e d � n o � u v � k a � r n � o n a k w e l in h c jo d t a S a p t ru a g s n i m e ž e r B e r p e m a ic n r u j a je a irt d n im r a ji ir e p p r o p o k o e a v ši T a v r 5 p e 4 a v 1 z s
114
U akvom koneksu suvremene dizajnerske prakse vidljiva je endencija prema kolaboraivnom imskog radu. Sve su češći inerdisciplinarni imovi u kojima je auorsvo razgranao između proagonisa različiih specijalizacija i područja eksperize. Zapravo, nesaje klasični pojam auora pa dizajn nije više moguće pripisai jednom auoru. ¹⁴⁵ Kako se više ne radi o jednosmjernim komunikacijskim medijima, ako i u inerakivnoj komunikaciji nesaje radicionalna jednosmjerna podjela na auora i korisnika.
�.� Nove kreativne prakse Kolekivne i inerdisciplinarne prakse u području vizualnih umjenosi i dizajna nisu nove pojave na ovim prosorima. Kreaivnu sinezu znanosi i umjenosi uemeljio je pokre Novih endencija u šezdeseim godinama prošlog soljeća. Najznačajniji predsavnik Novih endencija u ovom koneksu je Vladimir Bonačić. Darko Friz � ���� � primjećuje da se iz današnje perspekive Bonačićev rad može promarai kao pionirski u korišenju inerakivnosi kod računalno emeljenih umjeničkih radova. Danas se dizajneri koji djeluju u novim medijima sve više usmjeravaju na kuluralnu implikaciju korišenja ehnologija u kriičkoj dizajnerskoj praksi, a ne primarno na samu ehnologiju � ����, ���� �. Nova kreaivna praksa promara odnose između ljudi, ehnologije i drušva � ����, �������� � �����, ���� � . Paul Rodgers i Michael Smyh � ���� � u svojoj knjizi Digital Blur: Creative Practice at the Boundaries o Architecture, Design and Art go vore o promjenama koje se događaju u samoj dizajnerskoj praksi, a koje se odnose na nesajanje granica između dizajnerskih i srodnih disciplina, e se usredoočuju na novu generaciju dizajnera koji djeluju na presjeku dizajna, umjenosi i ehnologije. Dunne navodi da se radi se o “hibridnim prakikanima”, koji se više ne uklapaju u neku od radicionalnih kaegorija; oni su mješavina dizajnera, israživača, inženjera i umjenika � ����, ���� �. Iako imaju refleksiju prema radicionalnim disciplinama i saroj praksi, j. znaju koje su granice disciplina i šo je dobro, a šo loše, i dizajneri najčešće prakiciraju zv. “ne-disciplinarnu” praksu, gdje sami odabiru svoj pu, i priom se ne operećuju granicama radicionalnih disciplina � �������� � ��������, ���� �.¹⁴⁶
������������ ����� ������
� ��������� ����������� ������
Takav prisup rezulira novim hibridnim praksama, procesima i meodologijama � �������, ���� �.¹⁴⁷ Rodgers i Smyh ������ u opisu ih novih kreaivnih praksi zapravo izbjegavaju definicije i govore o praksama koje isražuje mogućnosi korišenje novih inormacijskih i elekomunikacijskih ehnologija u kreaivnom radu.¹⁴⁸
�.� Dizajn u kontekstu visokog školstva Meredih Davis � ���� � u govoru na ovorenju konerencije Massa ging Media 2: Graphic Design Education in the Age o Dynamic Media, Američkog proesionalnog udruženja dizajnera ������, isiče da je, u vremenu novih medija i njihove kompleksnosi, kada je broj sudenaa dizajna veći nego ikad prije, porebno redizajnirai dizajnersko obrazovanje za porebe 21. soljeća. Paralelno se akiviraju i procesi redefiniranja akademskih krierija za vredno vanje posignuća u području novih medija. Pokrenue inicijaive naglašavaju da se radi o novim oblicima akademskog israživanja, ali i prakse, koji zahijevaju nove krierije vrednovanja, u skladu sa specifičnosima i kompleksnosi medija � ��������, ����; ����� �� ��., ���� �. Ti procesi nisu važni samo radi redefiniranja akademske pozicije dizajna u novim medijima nego i radi općeniog razumijevanja prakse i radova u ovom području. Na lokalnoj, hrvaskoj razini a se globalna siuacija reflekira u prije navedenim akivnosima akademskih insiucija za pozicioniranje dizajna unuar visokoškolskog susava. Na akademskoj razini u om se području, emeljenom na novim ehnologijama, česo javlja problem usmjeravanja israživanja na porebe velikih korporacija, koje kroz parnersvo ulažu sredsva i ehnologiju u israživačke laboraorije. Takav ip parnersva česo limiira akademsku slobodu odabiranja onih područja israživanja koja nisu srogo usmjerena na komercijalne porebe. Soga se sve više javljaju inicijaive koje odusaju od vlasničkih (engl. proprietary) ehnologija i okreću se rješenjima ovorenog ipa.¹⁴⁹ Dodanim inegriranjem dizajnerske prakse u israživačke laboraorije koji se bave novim ehnologijama, uključuje se kriičko razmišljanje koje nedosaje ehnički orijeniranim sudijima.
, - / . , e e j r k u v z t n u a r h . t d l e t u tn se o ir a r k i g p o o v p m a o o d o d o g p n , rb j u b a a i n m z m a o i e h a n d j v e iv c ti ig ts m a k o r j o b . lo a n e w n o r . e s w h ts o f ij e i , n t e o w u / m k i / d k t , : m i in r a e p v t n š o h A a z e h o p ( n e t m s p r o ” il m e rt o it id d k n ft e si u n u a l l z e a r B o p o z rg e a a k i y v t o e k s o a p t i l m l re p e o d u s u d t c k k v a d o it a t s fi r F ra e n e n p g h m h e o a i e c k k c t s n č i s m “ i til e K r o , ir n t k o p sr e e s j e v t e ic r đ m e v n o u a o i j e j a m k i t ts z ti e su ir i ir a d P l k s o a sr e k o , e a 8 ” n n iv k 4 b j t a ts 1 a l a n e s . n z i e a g ) i d . i u l n j s �� o e e t a n tn o ti ld � e v a � . o m ii v n � i e u o o �. “n d it e d o v rv k r c i u a n z s o u b e r o e M jl a p n it o i h b ra n s u i z d a ts isr z o a g D ir o a i p k jlv jir . , e a o � si a � t r ši ts ta � o e v d r � g r m e e r o b d a a v o p s , c K - s a a L u j s d t a i u i n o l o p irt d a k , p o i S l i n a d z k i u j k s m c e / o n e u k D m d , ji j , e m o ” o u i e r c . b jo c d o ss a l v re j a b i su m k ir e r a i a a p d e a rp e M d r m k i , kč u o o i r e s t w w a ji s. e T o n j c e “n io k e k c d a m a a T o u r p a t e si 9 U t sn v i a ji n z k 4 i o 1 d s a i r a tc n e �. u n j e ts j � s n a a / � a z i / : u iz � g o d p k � t . k s e e D � . c č ). � m i h � o n ”( o p � �� lp o i e � � id � d re a n . � a , � it r ij � ij m i �. � n l a i o � k c �� e e n t e i n fi n i d s u d e e e ts o v d ljp k a v ir j r ie u , o p t e k r s iš si ” tsi c “ i r n r r j e is o j m jo p ,t g k o o e e t m u i v r p s o d l s P e a c u b a t m ij 7 n a / i n g o 4 o ji i 1 k c e d k “
115
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
m i n r a n il p i c si d i lt u m u i d o v o r p e s a j o k , a v a ts a n a n e jl e m e t o n t k e j o r p ts e j u r e j m s m o t u is k a r p h ir b o d d o a n d e J 0 5 1
U skladu s prije opisanim rendovima suvremene dizajnerske prakse, vidljivo je da se i novi sudiji dizajna koji su vezani za nove ehnologije i medije danas poprilično različio nazivaju. Primjerice, Burdick � ���� � spominje sudije Product Innovation echnologies (Hong Kong Polyechnic School o Design), Design and Complexity (Universié de Monréal), Design Tinking (Sanord’s d.school), e posebno svoj program Media Design (Ar Cener College o Design), koji je sineizirao posojeće programe komunikacijskog dizajna i dizajna inerakcija. Auorica objašnjava da se im nazivom željelo izbjeći usmjeravanje na areake koji nasaju kao rezula dizajnerskog djelovanja (papir, objeki, sučelja i sl.), već se dizajnerski proces gleda u širem koneksu, gdje sudeni svojim dizajnerskim djelovanjem ne dizajniraju samo poruku već i sam medij. U skladu s navedenim promjenama dizajnerske prakse, porebno je i sudene i sudenice pripremii za djelovanja u novonasalom koneksu. Burdick � ���� � naglašava da bi upra vo akademska zajednica morala posai promicaeljem snage i poencijala dizajna. Navodi da je svrha edukacije i edukacijskih usanova u današnjem rapidno promjenjivom koneksu, omogućii prosor za eksperimen, israživanje kroz dizajn, dijalog i kriičku refleksiju.¹⁵⁰ Radi se upravo o onim akivnosima koje je eško osvarii poslije, u proesionalnoj praksi, gdje se danas prosor za akve akivnosi sve više ograničava. Zapravo je upra vo vrijeme recesije i nesabilnosi najbolje vrijeme za dizajnere, koji imaju priliku svojim proakivnim djelovanjem akivno sudjelovai u svaranju svoje i zajedničke budućnosi.
. a m a n i z a r m i k s m o l p i d e j ils o p i im k s m o l p i d a n n a jl e ž o p o n b e s o p e j ij o k u p u tsi r p o e s i d a R . a m iji d u ts m i k sr e n j a z i d
�.� Dizajniranje novih medija Hrvaska je dizajnerska praksa u području novih medija ijekom svojih penaes godina povijesi, od polovice devedeseih godina prošlog soljeća do danas, prešla pu od počenog oduševljenja koncepualnim, dizajnerskim, medijskim i ehnološkim mogućnosima “novih medija” do usposavljanja produkcijskih i oblikovnih sandarda mainstream medija. Značajno je da je u om procesu osvareno legiimiranje ovog područja dizajna, koji je danas ravnopravan dio hrvaske dizajnerske scene.
116
������������ ����� ������
� ��������� ����������� ������
Očio je da će u idućem razdoblju razvoja dizajnerske prakse bii prepoznai i zanimljivi oni auori i auorice koji budu dizajnirali komunikacijske i inerakcijske prookole koji će unuar novih medija svarai nove vrijednosi i značenja, j. nepresano svarai nove “nove medije”. Radi se o auorima koji će svojim angažiranim, proakivnim i eksperimenalnim prisupom, propiivanjem odnosa ehnologije i korisnika (drušva), konsanno “dizajnirai nove medije”. Oni će morai imai širok spekar znanja e bii spremni za rad u inerdisciplinarnim imovima, s kolegama različiih specijalizacija i područja djelovanja, gdje auorsvo više nije moguće zamislii u klasičnom smislu. U koneksu neizbježnog ujecaja suvremenih ehnologija na drušveni razvoj, nužna je uemeljenos dizajnerskog djelovanja na drušvenoj implikaciji korišenja ehnologija. Porebno je srukurirai akav visokoškolski obrazovni susav koji će se emeljii na djelovanju u širem drušvenom koneksu s ciljem inegriranja dizajna i ehnologije u drušvo. Soga je u hrvaskom koneksu prijeko porebna značajnija popora insiucija akademskim projekima i programima koji nisu prvensveno komercijalno usmjereni, već su vezani za opću drušvenu koris i uključuju akivni israživački rad i drušvenu odgovornos dizajna i dizajnera. Na aj bi se način osvarile preposavke za razvoj nove generacije dizajnera, koji bi puem novih ehnologija prepoznali i svarali, j. nepresano “dizajnirali nove medije”. Ti bi mediji, novim komunikacijskim i inerakcijskim mogućnosima, pridonijeli zadovoljavanju ne samo fizičkih, kogniivnih, emocionalnih i prakičnih poreba pojedinaca nego i širih drušvenih poreba, e bi ako svorili uvjee za bolji i sreniji živo – šo i jes jedna od najvažnijih uloga dizajna općenio.
↗ Radionica dizajna interakcija
•
Invisible Cities
•
��� � ���� ��. •
117
Glosarij
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
�
larnos imali su od kasnih 1970-ih do sredine 1990-ih (posebno na našim prosorima). Razvojem inernea krajem 1990-ih, ActionScript naglo je opala popularnos ���-ova, ali se mogu smarai prehodnicom današnje Skripni jezik kojim se korisi Flash. Omokomunikacijske uloge inernea. gućuje dodavanje dinamičkih i inerakivnih elemenaa Flash projekima. Blog Android
Operaivni susav za mobilne uređaje, emeljen na ovorenom kodu. Arduino
Elekronički sklop ovorenog ipa namijenjen izradi elekroničkih inerakivnih objekaa ili okoliša. Projek je nasao 2005. godine na Interaction Design Institute u Ivrei, s ciljem olakšavanja izrade prooipova sudenskih radova u području dizajna inerakcija. ASCII – American Standard Code or Inormation Interchange
Način kodiranja slovnih znakova emeljen na engleskoj abecedi. ����� kodovima kodira se eks u računalnom svijeu. U koneksu oblikovanja web sranica ����� eks predsavlja čisi eks, eks koji nije ormairan.
� BBS – Bulletin Board System
Računalni komunikacijski susav za razmjenu podaaka između lokalnih korisnika emeljen na eleonskoj mreži i modemima (uređajima za konverziju analognog signala u digialni). ���-ovi su najčešće uključivali usluge kao šo su razmjena poruka, diskusije, razmjena daoeka, ankee i igre. Povezivali su se u mreže na lokalnoj, državnoj i globalnoj razini. Najveću popu-
120
Termin dolazi od engleskog weblog i znači web publikacija (sjediše) koja sadrži periodičke članke koji se objavljuju u vremenskom slijedu. Blogovi mogu bii individualni ili kolaboraivni, osobni ili specijalizirali (emaski). Najčešće su blogovi okusirani na eks, no posoje i oni koji sadrže ponajprije oografije, video ili glazbu. Komeniranje članaka jedan je od emeljnih mogućnosi bloga, soga i blog smaramo jednim od oblika drušvenog umrežavanja. Njihov ras započinje krajem 1990-ih, a vezan je za razvoj web alaa (sjediša) koji su omogućili jednosavno publiciranje (i oblikovanje) sadržaja krajnjim (amaerskim) korisnicima bez porebe poznavanja ���� ehnologije.
� CARNet – Croatian Academic and Research Network
Hrvaska akademska i israživačka mreža nasaje godine 1991. kao projek Minisarsva znanosi i ehnologije Republike Hrvaske u svrhu razvoja drušva pomoću novih inormacijskih ehnologija. Kasnije posaje usanova, čije su emeljne akivnosi: pružanje inerneskih usluga, poicanje razvoja inormacijskog drušva i obrazovanje za suvremeno doba. ����e je bio nosielj spajanja Hrvaske na inerne mrežu, 1992. godine.
������������ ����� ������
� ��������
Client-side skriptiranje – Client-side scripting
CSS – Cascading Style Sheets
Korisi se na web sjedišima koja dinamičke elemene koji podrazumijevaju skripiranje izvode unuar web preglednika, na korisničkom računalu, povezujući se s poslužieljem samo ako je o prijeko porebno. Primjerice, radi se o sjedišima koja se korise JavaScript skripama.
Silski jezik, nadogradnja ���� jezika. Određuje vizualnu prezenaciju ���� dokumenaa. Prvu verziju �3� konzorcij je predložio 1996. godine, verzija ���2 pojavljuje se 1998. godine, dok se verzija ���3 sasoji od različiih modula koji se koninuirano publiciraju.
CMS – Content Management System
Susav za upravljanje web sadržajem. Omogućuje auomaizaciju objavljivanja sadržaja i ima emeljnu primjenu u dinamičkom kreiranju web sranica nove generacije. Danas najpopularniji ��� susavi su: WordPress, Joomla i Drupal.
� Dinamički HTML – Dynamic HTML, DHTML
Obuhvaća niz ehnologija koje omogućuju svaranje web sjediša koja sadrže animacijske elemene i elemene određene razine inerakivnosi. ����� je kombinacija saičnog ���� jezika i skripnih jezika koji se izvode na korisničkoj srani ( clientCopyle side), kao šo je primjerice JavaScript , i preTermin je odgovor na engleski naziv co- zenacijskih jezika, kao šo je ���. pyright , koji se odnosi na zašiu auorskih Dinamička web sjedišta – Dynamic web sites prava. Copylef se odnosi na praksu izrade slobodnog sofvera (ali je primjenjiv i na Sjediša kod kojih se sadržaj generira prije druge domene) koja zahijeva da sve modi- slanja korisniku, j. kod prisupa korisnika. ficirane i unaprijeđene verzije originalnog Sadržaj se generira posebno za svaki profil sofvera akođer budu slobodnog ipa. Naj- korisnika, u svako vrijeme dana ili u ovisnopoznaiji primjer je ��� ��� licenca. si o definiranim paramerima. Uključuju sjediša gdje se sadržaj generira na korisničCreative Commons ( CC ) koj srani (client-side) i ona gdje se sadržaj geCreative Commons neprofina je organiza- nerira na srani poslužielja (server-side). cija koja objavljuje licence za auorsko praDIY – Do it yoursel vo digialnih sadržaja. Nasaje kao odgovor na radicionalno definirana auorska pra- ��� digialna kulura prvono se emeljila va u današnje digialno doba, j. vrijeme na izradi ili modifikaciji uređaja od srane kulure remiksa. Danas posoji nekoliko priučenih eksperaa (enuzijasa koji se različiih �� licenci, koje omogućuju širo- izradom i modifikacijom uređaja bave za ku dosupnos digialnih sadržaja kao jav- vlasie porebe ili u nekomercijalne svrhe), nog dobra. Organizacija Creative Commons bez pomoći proesionalaca. ��� se korisi osnovana je 2001. godine, a prvi se �� li- ovorenim sklopovima manje kompleksnocenci objavljen je godine 2002. si, pogodnima za izvedbu bez skupih alaa ili insrumenaa. S vremenom ��� projeke
121
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
sve više projekiraju i sručnjaci i proesioDrawdio nalci, koji prihvaćaju ovaj koncep ponajprije zahvaljujući njegovoj ovorenosi. Elekronički sklop ovorenog ipa namijenjen za ��� zvučne projeke. Drawdio se Dizajn interakcija – Interaction design može inegrirai s raznim objekima, a reDizajnerska specijalizacija koja je radicio- agira na dodir e generira različie zvukove. nalno povezana s područjem digialnih meDruštvene mreže – Social networks dija, a odnosi se ne samo na dizajn proizvoda i usluga nego i na oblikovanje načina na U koneksu digialnih ehnologija ovaj pokoji korisnici supaju u inerakciju. Danas jam se odnosi na online plaorme koje olakse ovo područje sve više širi na promaranje šavaju svaranje socijalnih odnosa između odnosa između ljudi, ehnologije i drušva, ljudi. Najčešće se radi o sjedišima koja e se može promarai kao prisup, j. pro- okupljaju ljude isih ineresa i olakšavaju ces dizajniranja odnosa, a ne samih svari. njihovu komunikaciju i koordinaciju. Drušveno umrežavanje jedan je od emelja Web Dizajn korisničkog iskustva 2.0, a karakerisični primjeri su Facebook, – User experience design, ��� Google+, wier i MySpace. Velike kompaTransparenni, nevidljivi elemen dizajna, nije uočile su različie prednosi kreiranja koji se odnosi na osobno iskusvo korišenja drušvenih mreža, e ulažu velike napore u nekog susava (svarnog ili virualnog). In- njihovo razvijanje. Povijes ovakvog umreerakcija s digialnim areakima ili ljudima žavanje može se promarai preko Useneta korišenjem digialne ehnologije generira (diskusijskih skupina), ��� susava, e poslije preko prvih web sjediša drugog dijela korisničko iskusvo. 1990-ih, kao šo je bio Geocities. Dizajn u interaktivnim medijima DTP – Desktop Publishing – Interactive design Dizajnerska praksa u području dizajna vizualnih komunikacija koja uključuje inerakivnos (primjerice web sjediše, �����, ���-��� i sl.). Porebno je razlikovai inerakivne digialne radove od radova linearne srukure (primjerice digialnog videa ili računalne animacije).
Solno izdavašvo javlja se 1980-ih godina s pojavom laserskog pisača i prvih računala s grafičkim operaivnim susavom i pripadnim grafičkim programskim alaima. Revolucionaliziralo je posupak oblikovanja, pripreme i iska, e omogućilo široku dosupnos izdavašva.
Dizajn sučelja – Interace design
Dizajn koji se bavi oblikovanjem sučelja inerakcije između čovjeka i sroja (najčešće računala). U digialnoj domeni najčešće se bavi oblikovanjem grafičkih računalnih sučelja �����, gdje je primarno okusiran na vizualne elemene sučelja.
122
� Engine
Jezgra računalnog programa. Odgovoran je za emeljnu unkcionalnos računalne aplikacije i odvojen je od drugih njezinih
������������ ����� ������
� ��������
dijelova (primjerice sučelja). Najčešće se ovaj ermin korisi kod računalnih igara, posebno onih koje su emeljene na 3� grafici ( 3� engine).
di računalni program. Dizajner posavlja samo osnovna oblikovna algoriamska pravila i paramere inerakcije pojedinačnih zadanih elemenaa, a oblikovni je proces prebačen, j. delegiran računalu. Ovaj se prisup akođer korisi u likovnoj i glaz benoj umjenosi, a danas je najčešće priFlash suan kod kreiranja arhiekonskih ormi. Komercijalna razvojna plaorma za izra- Primjeri su programski jezik Processing, du web sjediša i mulimedijskih aplikacija. programsko okruženja vvvv ili Bloom glazGodine 1996. objavljuje ga vrka Macrome- bena aplikacija za mobilne uređaje. dia, a od 2005. godine je u vlasnišvu vke GIF – Graphic Interchange Format Adobe. Flash je inegrirana plaorma koja povezuje animacijske i inerakcijske alae, Jedan od najsarijih i najčešće korišenih a odlikuje se grafičkim korisničkim suče- računalnih grafičkih ormaa na ���. ��� ljem. Zbog problema s kompaibilnošću, je raserski orma koji se korisi paleom sandardizacijom i uporebljivosi danas od 256 boja. Preežno se korisi za zapis ga sve više zamjenjuje ����5 ehnologija grafičkih elemenaa (znak/logo, pikogra(proširena sa ��� i JavaScript ). mi, ikone i dr.), a manje oografija. Posebna mu je značajka šo može zapisivai ani@font-face macije ormirane od nekoliko sličica. ��� pravilo koje je uvedeno preko ���2, a GUI – Graphical User Interace popuno se inegrira unuar ���3 specifikacije. Omogućilo je prevladavanje i- Predsavlja Grafičko sučelje komunikacije pograskih ograničenja ���� ehnologije, operaivnog susava ili programskih alaa koja su se ponajprije odnosila na ograni- s korisnicima. Grafička sučelja najčešće čen odabir pisama kod izrade web sranica. se emelje na ���� paradigmi ( windows, icons, menus, pointer ), j. reprezenirana Freeware su meaorama prozora, ikona, izbornika i Računalni sofver dosupan za besplanu pokazivača. Primjerice, većina operaivnih razmjenu i uporabu. Za razliku od slobod- susava korisi se meaorom radnog sonog sofvera, reeware omogućuje upore- la na kojem su smješene ikone aplikacija, bu ograničenih prava (primjerice, nije jav- mapa i dokumenaa. no dosupan izvorni kod i nije dopušena njegova izmjena).
�
�
�
HCI – Human–Computer Interaction
Inerakcija čovjeka i računala znansvena je disciplina koja se bavi dizajniranjem, Dizajn emeljen na algorimima koje izvo- vrednovanjem i implemenacijom ine-
Generativni dizajn – Generative design
123
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
�
rakivnih računalnih susava namijenjenih čovjeku. ��� je mulidisciplinarno područje koje uključuje nekoliko znansvenih i Interakcija – Interaction primijenjenih disciplina (primjerice računarsvo, dizajn, ergonomiju, psihologiju i Termin “inerakcija” u popularnoj se upoumjenu ineligenciju i dr.). rebi najčešće odnosi na konak između korisnika i računala (sofvera), pri čemu Hiperlink – Hyperlink inerakcija ne uječe na oba sudionika Termin označava poveznicu (link) između jednako. Međuim, inerakivni susav određenog sadržaja koji čiaelj slijedi, j. podrazumijeva dva ravnopravna parnera. odabire. Hiperlink omogućuje nelinearan Primjerice, dva ljudska parnera, najobičpregled sadržaja (hipereksa). Kod web nijom konverzacijom svaraju popuni insjediša hiperlink je poveznica između erakivni susav, dok je u slučaju računalpojedinačnih sranica, gdje može usmjera- no pokreanih uređaja jedan od parnera vai na cijeli dokumen ili samo na pojedi- ek djelomično inerakivan. načni sadržaj unuar dokumena. Internet Hipertekst – Hypertext Javno dosupna globalna podakovna mreTeksualna srukura koja se sasoji od me- ža koja povezuje računala korišenjem đusobno nelinearno povezanih jedinica isoga komunikacijskog prookola (emeinormacija prikazanih na nekom digial- ljenog na Internet Protokolu – ��). Inerne nom uređaju. Hipereks nema linearan pruža inrasrukuru za širok spekar djeredoslijed čianja, nego ga korisnik dina- lanosi, kao šo su primjerice razmjena mički određuje ijekom čianja (npr. či- elekroničke poše, prijenos daoeka, gleaelj može odredii hoće li se zausavii i danje videa ili pregledavanje web sranica. pročiai sadržaj na koji oznaka upućuje ili će nasavii s čianjem eksa). Hipereks je emelj web sjediša, određuje vezu izme JavaScript đu pojedinačnih sranica i ako srukurira sjediše. Skripni jezik, proširenje ���� jezika. Korisi se za izradu dinamičkih elemenaa web HTML – HyperText Markup Language sranica. Razvila ga je vrka Netscape kao Prezenacijski jezik namijenjen logičkom LiveScript 1995. godine; poslije mijenja ime srukuriranju i prezenaciji, j. izradi web u JavaScript . Za razliku od Java programsranica. Web sranice izvedene u ovom skog jezika, JavaScript je skipni jezik koji se jeziku nazivamo ���� sranicama. ���� ne izvršava samosalno, već u web pregledjezikom oblikuje se sadržaj i svaraju se niku na srani korisnika (client-side). hipereks dokumeni, kojima se prisupa JPEG – Joint Photographic Experts Group puem web preglednika. Prva radna verzija ����-a nasala je na švicarskom israži- Slikovni orma koji uključuje kompresiju vačkom insiuu ���� 1991. godine. s gubicima. Prilagođen je kompresiji o-
�
124
������������ ����� ������
� ��������
�
ografija, a zbog dobrih memorijskih perormansi jedan je od najčešće korišenih ormaa na inerneu. Supanj kompresije određuje omjer između kvaliee slike i ve- Layout ličine daoeke. Definira raspored grafičkih elemenaa (npr. znak/logo, slika, eks i dr.) na sranici (iskanih ili digialnih medija).
�
Klijent – Client
Korisničko računalo koje prisupa određenom servisu ili usluzi koji se nalaze na poslužielju. Korisničko računalo pokreće određeni program koji omogućuje prisup pojedinoj usluzi ili servisu. Primjerice web preglednik omogućuje prisup ��� sranicama. Klijensko-poslužieljski model emelj je računalnih mreža. Korisničko iskustvo – User experience, ��
Način na koji se korisnik osjeća kad se služi određenim proizvodom ili uslugom. Iskusvo, j. doživljaj je subjekivan, osoban, nemaerijalan, prolazan, a posredovan je ehnologijom. U digialnoj domeni odnosi se primjerice na osjećaj koji korisnik ima kod korišenja web sjediša ili računalne aplikacije. Kvalieno korisničko iskusvo pridonosi većem zadovoljsvu i uporeblji vosi proizvoda ili usluge. Kritički dizajn – Critical design
Kriički dizajn isražuje nove uloge, konekse i prisupe dizajnu u odnosu na drušvene, kulurološke i eičke ujecaje novih ehnologija. Kriička dizajnerska praksa usredoočuje se na koncepe i areake koji ne moraju nužno rezulirai uporebnim predmeima i rješavai probleme, već posavljaju pianja i ovaraju eme e poiču javnu raspravu.
� Mapa bitova – Bitmap
Mreža ili mapa ćelija (očaka) koja reprezenira digialnu sliku. Ovakav način reprezenacije digialne slike naziva se i raserska grafika. Broj očaka od koje je slika sasavljena definiran je razlučivošću. Alernaiva je vekorska grafika, gdje je slika umjeso mapom očaka reprezenirana geomerijskim elemenima (očka, linija, krivulja, poligon i dr.), koji su emeljeni na maemaičkim zapisima. Mashup
Web sranice ili aplikacije koje kombiniraju sadržaj, sučelja ili unkcionalnos nekoliko različiih web izvora u cilju dobivanja novog sjediša, usluge ili servisa. Primjer je Protopage web sjediše. Mobilne aplikacije – Mobile apps
Računalne aplikacije namijenjene mobilnim uređajima (pamenim mobielima i able računalima). Mobilne platforme – Mobile platorms
Računalne plaorme koje se odnose na mobilne uređaje (pameni mobieli i able računala).
125
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
Monospace pismo – Monospace typeace
Pisma kod kojih su slovni znakovi smješeni u jednak prosor. Monospace pisma korisila su se kod pisaćih srojeva i prvih modela računala koja su imala limiirane grafičke kapaciee, gdje se slovni znako vi nisu mogli smješai na različie širine. Najpoznaija su primjerice Courier i American yperwriter .
no, na korišenje, izmjenu i disribuciju. Ovoreni kod razvio se kao odgovor na komercijalni vlasnički sofver koji je u vlasnišvu korporacija, a karakeriziran je grupnim zajedničkim radom na projekima (primjerice Mozilla Fireox i Tunderbird ili Android ��).
� Padajući izbornik – Drop-down menu
MySQL
Jedan od emeljnih elemenaa grafičkih koBaza podaaka ovorenog koda koja se risničkih sučelja računala. Izbornik ovaranajčešće korisi u kombinaciji s ��� jezi- njem omogućuje korisnicima odabir jedne kom za izradu web sjediša koja dinamički od opcija s ponuđenog popisa. upravljaju sadržajem. Primjerice, My��� je Peer to peer – P�P emelj nekih od najviše korišenih ��� susava, kao šo je Wordpress, e kompleksnih Koncep umrežavanja računala bez posluweb sjediša s velikim brojem korisnika žielja puem disribuiranih mreža, gdje je (Youube, Flickr , wier i dr.). svako računalo ravnopravni čvor mreže i komunicira s osalim računalima izravno, bez porebe za središnjim poslužieljem. Danas se ovaj koncep korisi za dijeljenje daoeka između većeg broja računala, kao Održivi dizajn – Sustainable design alernaiva cenraliziranom mrežnom poU užem smislu ova dizajnerska specijaliza- služielju daoeka. Peer to peer programi cija emaizira probleme iz područja održi- posali su popularni nakon pojave Napste vog razvoja. Održivi razvoj podrazumijeva ra (1999.) i masovnog uvođenja širokopojaodgovornu uporabu prirodnih resursa i snog inernea. Ovaj koncep promijenio dugoročno održavanje blagosanja drušva je način disribucije i razmjene daoeka i dobrobii građana. Održivi dizajn usmje- inerneom i doveo u pianje radicionalne rava se na okoliš, ali akođer i na drušvene načine zašie auorskih prava. Najpopui ekonomske elemene održivosi. U ide- larniji �2� prookol danas je Bitorrent . alnom smislu svaki dizajn bi rebao vodii PHP – Hypertext Preprocessor računa o elemenima održivosi, j. o racionalnom korišenju maerijala i energije, Programski jezik namijenjen programiramogućnosima recikliranja id. nju dinamičkih web sranica.
�
Otvoreni kod – Open source
Piksel pismo – Pixel typeace
Odnosi se na računalni sofver čiji je izvor- Pisma koja se sasoje od jasno ograničenog ni projek i kod dosupan javnosi bespla- broja očaka (piksela) po horizonali i ver-
126
������������ ����� ������
� ��������
ikali (nazivaju se akođer i bitmap pisma). Njihovo oblikovanje bilo je određeno ehnološkim ograničenjima sofvera i ekranskog prikaza. Piksel pisma su na počeku oblikovana u cilju posizanja zadovoljavajuće čiljivosi, a poslije posaju sandardni elemen dizajna. Svaka pojedinačna veličina pisma posebno je oblikovana i prilagođena zaslonskoj (nižoj) razlučivosi. Najpoznaiji primjeri iz vremena grafičkih operacijskih susava su Chicago, Monaco i Geneva na Macintoshu e Emigre onovi iz 80-ih i 90-ih godina 20. soljeća, kao šo su Emperor , Universal i Oakland (danas preimenovani u Lo-Res obielj). Platforma – Platorm
U digialnom svijeu uključuje hardversku i/ili sofversku specifikaciju koja omogućuje pokreanje specifičnih računalnih aplikacija. Plaorma najčešće uključuje računalnu arhiekuru, operacijski susav, programske jezike i elemene sučelja. Kroz nju se posavljaju pravila i sandardi porebni za razvoj pripadnih kompaibilnih aplikacija. U širem koneksu plaorma može predsavljai i određeno programsko okruženje neke aplikacije ili web servisa (npr. Flash plaorma ili Youube plaorma). Pop-up prozor – Pop-up window
Skočni prozor računalnoga grafičkog sučelja koji se ovara iznad renuačno akivnog prozora, na način da se ne pokriva njegova cijela površina. Najčešće se korisi kod oba vješavanja korisnika ili web oglašavanja.
nalo pokreće poslužieljske programe koji mogu uključivai poslužielje elekroničke poše, baze podaaka, weba i dr. Klijensko-poslužieljski model emelj je računalnih mreža. Pristupačnost – Accessibility
Označava mjeru koja pokazuje koliko su neki proizvod ili usluga dosupni svim poencijalnim korisnicima (posebno onima s poeškoćama). Cilj koncepa prisupačnosi je uključivanje ljudi s poeškoćama kao specifičnih korisnika e uključivanje asisivnih ehnologija (primjerice ipkovnice s Brailleovim pismom) kao specifičnog koneksa uporabe.
� Razlučivost zaslona – Display resolution
Razlučivos ili rezolucija je broj očaka (engl. pixel) od kojih je ormirana slika na zaslonu. Razlučivos se iskazuje u brojevima očaka po horizonali i verikali zaslona (npr. 1024 × 768). Česo se krivo označava mjerom dpi (očkom po inču, engl. dots per inch), koja dolazi iz iskarskog svijea. U digialnom svijeu ispravno je korisii mjeru ppi (engl. pixel per inch). Primjerice, rezolucija većine računalnih zaslona nekad je iznosila od 72 ppi do 133 ppi, dok novi zasloni mobilnih uređaja imaju rezoluciju i iznad 300 ppi. Refleksivni dizajn – Reflective design
Poslužitelj – Server
Dizajnerska praksa koja propiuje ulogu Računalo koje poslužuje porebe korisni- dizajna i dizajnera u drušvu, odnosno eka osalih računala određene računalne maizira vlasii položaj i preposavke vlamreže (klijenaa). Poslužieljsko raču- siog djelovanja.
127
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
sama za zaslon i isak, međuim još ne nesaje poreba za posebnom prilagodbom U koneksu digialnih ehnologija ermin pisama zaslonskim porebama. retro veže se uz igre i računalne plaorme Server-side skriptiranje – Server-side scripting iz osamdeseih i devedeseih godina prošlog soljeća, kada je dosupnos računalne Korisi se na dinamičkim web sjedišima ehnologije omogućila masovno eksperi- koja sadrže skripiranja koja se izvode na meniranje i razvoj inerakivnih koncepa- poslužielju, e se korisnicima šalju gooa koje penaesak godina kasnije preuzi- vi dokumeni (najčešće ����). Sam kod maju dizajneri u novim medijima. skripi nije dosupan krajnjem korisniku. Primjerice, o su sjediša koja se korise Rollover ��� skripama (najčešće ��� susavi). Elemen web sranica koji reagira na proShareware laz srelice miša (kursora) i ako daje dinamiku i inerakivnos navigaciji sranicom. Računalni sofver vlasničkog ipa koji je Rollover elemeni mogu bii slike i drugi besplano dosupan, ali je ograničen u svografički elemeni ili eks, koji mijenjaju joj unkcionalnosi (nedosaju neke opcije, svoju oblik, boju ili sil prolaskom srelice vremenski je ograničen, nepresano prikamiša. Ovakvi se elemeni akođer nazivaju zuje oglase i upozorenja i sl.). Shareware se i mouseover elemeni. emelji na koncepu da se sofver isproba prije kupovine, a popuno unkcionalna RSS – Really Simple Syndication verzija sofvera dobiva se plaćanjem licence. Forma za brzi i učesali prijenos inorsIFR – Scalable Inman Flash Replacement macija inerneom. ��� zapis sadrži samo inormaciju, a njezin prikaz određuje ��� Meoda dinamičke zamjene eksa na čiač. Prezenacija je neovisna o operaiv- ���� sranicama Flash .sw daoekama. nom susavu i samom uređaju korisnika. s��� je rješenje ovorenog koda koje se emelji na JavaScript jeziku. Retro
�
Slobodna opća javna licenca – General Public License, GNU GPL
Najšire korišena licenca za slobodni sover. ��� licencu napisao je godine 1989. Pisma oblikovana za specifične porebe Richard Sallman. Trenuačno se korisi prikaza na računalnim zaslonima (ali koja verzija 3 licence, izdana 2007. godine. akođer u popunosi unkcioniraju i u Slobodni sover – Free sofware iskanim medijima/vekorskom obliku). Najpoznaiji primjeri su Verdana, ahoma Sofver koji se može korisii, analizirai i Georgia. Razvojem ehnologije ekranskog i mijenjai, e presnimavai i disribuirai prikaza i povećanjem rezolucije ekrana bez ograničenja, odnosno uz ograničenje posupno se smanjuje razlika između pi- da se daljnjim korisnicima moraju osigu-
Screen pismo – Screen typeace
128
������������ ����� ������ � ��������
�
rai isa prava kao kod izvornika. Ta prava se reguliraju licencama za slobodni sofver. Za razliku od koncepa ovorenog koda, VJ-ing pokre slobodnog sofvera promara proPrema uzoru na pojam ��-inga, ovaj se blem javnog dobra u području sofvera kao ermin odnosi na svaranje i manipulaciju širi drušveni problem. vizualnih sadržaja u svarnom vremenu u sinkronizaciji s glazbom ijekom živog nasupa. ��-ing se najčešće izvodi na koncerima i glazbenim esivalima, j. na pozorTag nicama i u klubovima. U koneksu online inormacija tag se Vlasničke tehnologije – Proprietary technologies odnosi na pojam koji označava određenu inormaciju (online eks, digialnu sliku, Tehnologije (sofver i hardver u ovom kondaoeku, web sranicu i slično). Zapravo eksu) koje su izdane pod ekskluzivnim se radi o meapodaku koji služi za ozna- licencnim pravima koje zadržava vlasnik čavanje sadržaja u cilju lakšeg pregledava- (najčešće vrka). Licenca regulira korišenja i preraživanja. Tagiranje (označava- nje pod određenim uvjeima, koji najčešće nje) obavlja se individualno, obavljaju ga ograničavaju disribuciju, modifikaciju i sami auori sadržaja. Temelji se na kon- prisup izvornom kodu/projeku. Ovocepu ključnih riječi iz prvog vremena reni kod i slobodni sofver reakcija su na weba, e posaje jedan od glavnih obilježja ovakav ip disribucije ehnologije. Web 2.0. Sjediša koja su popularizirala ovaj koncep označavanja inormacija su Delicious i Flickr . Ugradbeno računarstvo – Physical computing Točka – Pixel Odnosi se na dizajn i izvedbu inerakivnih Skraćeno od engleskog ermina picture susava korišenjem hardvera i programelement (u hrvaskoj lierauri naziva se ske podrške u svrhu osjea i reakcije sroi piksel). Odnosi se na najmanji elemen jeva na podražaje svarnog okoliša (anamreže ili mape ćelija koja reprezenira lognog svijea). Najčešće se odnosi na ��� digialnu sliku na računalnom zaslonu. projeke koji korise senzore i elekroničke Ovako definiranu očku, koja predsavlja sklopove koji prevaraju analogne podranajmanju osnovnu jedinicu od koje je sažaje u digialni oblik, e razne elekromesavljena zaslonska slika, porebno je rahaničke, svjelosne i zvučne sklopove za zlikovai od ipograske očke (engl. point ), reakciju prema svarnom svijeu. koja se korisi kao mjerna jedinica kod iskanih medija. Upotrebljivost – Usability
�
�
Mjera jednosavnosi i lakoće inerakcije ljudi (korisnika) s raznoraznim areakima koje je svorio čovjek. Uporebljivos
129
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
kazuje koliko se lako i jednosavno korisi likuju i nova ehnološka rješenja produkcije unkcionalnos određenog produka (ure- web sranica e pripadna eseika. Najkađaja, alaa ili susava). rakerisičniji primjeri Web 2.0 sjediša og vremena su MySpace, Youube, Flickr i dr. URL – Uniorm Resource Locator W�C – World Wide Web Consortium Jedinsvena adresa određenog resursa na inerneu. Resurs koji jednoznačno defi- Organizacija koja se bavi sandardizacijom nira ��� adresa, može bii ���� dokumen ehnologija korišenih na webu. Osnovana ili bilo koja druga daoeka koja se nalazi je 1994. godine. �3� djeluje puem radnih na poslužielju definiranom adresom. ��� skupina e svara i održava ��� sandaradresa definira i prookol kojim se prisu- de. Neki od najpoznaijih sandarda odnose pa daoeci (hp, fp i sl.) se na: ����, �����, ���, ��� i dr.
� Web, WWW – World Wide Web
Web ili ��� je susav međusobno povezanih hipereks dokumena koji sadrže eks, slike i mulimedijske sadržaje, a dosupni su puem inernea. Za prisup i prikaz sadržaja korise se web preglednici, a za prijenos sadržaja hp prookol. Web se česo pogrešno korisi kao sinonim za inerne, a zapravo predsavlja samo jedno od niza servisa i prookola (mogućnosi) koji su dosupni na inerneu (kao šo je primjerice i elekronička poša, fp ili chat ...). Iniciran je 1990. godine na švicarskom israživačkom insiuu ����.
Web aplikacija – application
Aplikacije kojima se prisupa preko inernea, a izvode se unuar web preglednika ili na web poslužielju, bez porebe za insalacijom. Prednosi web aplikacija su pojednosavnjena disribucija i održavanje, e minimalno zauzimanje resursa klijenskih računala. Također je značajno da su kompaibilne s različiim računalnim plaormama. Primjer ovakvih aplikacija su različii web emeljni servisi elekroničke poše (Gmail i sl.). Web banner
Oglas koji na web sranici posavlja poslužielj. Web sranica najčešće u layoutu predviđa mjeso za posavljanje oglasa sandardiziranih ormaa, koji poslije poslužielj dinamički izmjenjuje. Radi se o Web �.� saičkim ili dinamičkim elemenima najTrend u razvoju ��� ehnologije koji se češće izvedenim kao ������������ daoerazvija u drugoj polovici 2000-ih godina. ke ili Flash animacije. Termin se odnosi na drugu generaciju web Web font sjediša, koja se emelji na drušvenoj komponeni, sudjelovanju korisnika u kreiranju Tehnološki koncep koji prevladava ogranii razmjeni sadržaja. Jednosmjeran prook čenja ���� ehnologije i omogućuje korišeinormacija iz prvog vremena weba zamje- nje širokog spekara ipograskih pisama na njuje dvosmjerna komunikacija u kojoj ko- ���� web sranicama. Danas je ovaj koncep risnik posaje akivni sudionik. Web 2.0 od- najčešće vezan uz ��� @ont-ace pravilo.
������������ ����� ������
� ��������
Web portal
Specifična vrsa web sjediša, kompleksnije srukure i izvedbe. Web poral se može promarai kao hibrid web sjediša i web aplikacije. Porali na jednome mjesu nude sadržaje i usluge s različiih izvora i ako olakšavaju korisničko pregledavanje weba. Mogu bii općenie namjene (npr. inormacijski ili novinski porali) ili su specifičnije okusirani (npr. urisički porali). Web preglednik – Web browser
Računalni program koji omogućuje pregled web sanica. U drugoj polovini 1990-ih godina, ijekom zv. rat preglednika, sve se više, uz doad najčešće korišeni Netsca pe Navigator , korisio Microsof Internet Explorer , koji je dugo bio najčešće korišeni web preglednik; krajem 2000-ih godina ržišna dominacija Microsofa bila je ugrožena pojavom novih preglednika. Najpoznaiji preglednici danas su Google Chrome, Mozilla Fireox, �� Internet Explorer i Apple Saari. Jedan od emeljnih problema web preglednika je nepošivanje sandarda prikaza web sranica, j. jednako podržavanje �3� sandarda za ���� i ��� u svim preglednicima.
pojedine sranice; podjelu sranica na sadržajne cjeline; uporebu ��� za pozicioniranje i oblikovanje eksa i elemenaa navigacije; nenameljivu uporebu klijenskog skripiranja; kompaibilnos s većinom preglednika; zadovoljavanje �3� pravila prisupačnosi, j. mogućnosi prisupa za šo veći broj korisnika; ispravno označa vanje dokumenaa (znakovni se, naslov i opis dokumena). Web stranica – Web page
Dokumen koji se nalazi na inerneu i moguće mu je prisupii preko web preglednika. Web sranica sadrži različi medijski sadržaj (eks, slike, video, audio i dr.) i najčešće je ormairana s ���� ehnologijom ili, rjeđe, s Flash ehnologijom. Web/Internet tražilica – Search engine
Tražilica je specijalizirano web sjediše čija je glavna unkcija pomoć u pronalaženju inormacija na webu. Inormacije koje se preražuju, mogu bii web sranice, slike, video, knjige, specijalizirani članci i dr. Tražilice permanenno preražuju i indeksiraju web prosor korišenjem posebnih programa koji se zovu web spiders i web crawlers. Razvoj web ražilica veže se uz nagli ras količine online inormacija sredinom 1990-ih Web sjedište – Web site godina. Altavista, Inoseek i Yahoo su primjeSkup pojedinačnih web sranica, koje su ri ada najpopularnijih ražilica, dok je dapovezane linkovima (poveznicama). Sra- nas Google daleko najpopularnija ražilica. nice su smješene na web poslužielju i doWeb usluga – Web service supne su na inerneu preko jedinsvene adrese. Sva javno dosupna web sjediša Korisničke usluge koje nudi ��� . Primječine ��� . rice Youube nudi uslugu dijeljenja video sadržaja. U programerskom svijeu se pod Web standardi – Web standards pojmom web servis podrazumijevaju meDefiniraju uporebu ispravnih ���� ele- ode komunikacije računalnih programa menaa za logično srukuriranje sadržaja preko mreže. Tako, primjerice, Youube a-
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
kođer nudi servis za komunikaciju između Youube sjediša i osalih sjediša koja se korise uslugama Youubea. Webzine
Online magazin koji se publicira na webu. Slijedi radiciju anzina, anovskih publikacija koje su objavljivane s niskim roškovima produkcije (ručno umnožavanje, ookopiranje, jefin isak) i bile disribuirane pošom ili osobno iz ruke u ruku, kao supronos komercijalnim magazinima i kao sredsvo promocije i širenja vlasiog rada, ineresa, komunikacije među zajednicama isomišljenika. Danas se naziv webzine česo korisi općenio za magazine na webu. Wiki
Specifičan ��� susav koji velikom broju korisnika omogućuje auomaizirano i dinamičko svaranje, ažuriranje i zajednički rad na web sadržaju u svarnom vremenu. Ward Cunningham pokrenuo je prvi wiki susav 1995. godine. Wiki se danas korisi kao emelj velikog broja web sjediša, a najpoznaija su Wikipedia i Wikileaks . Wordpress
Popularni ��� susav emeljen na ovorenom kodu. Korisi se za izradu dinamičkih web sranica, a emeljen je na ��� i My��� ehnologijama. ZamirNet
Komunikacijska mreža koju je počekom 90-ih godina prošlog soljeća osnovala Anirana kampanja u cilju osvarivanja alernaivnih načina komunikacije i zaobilaženja mainstream medija, koji su ada bili pod značajnim poliičkim ujecajem. Temeljila se na Zamir ��� susavu.
132
Bibliografija
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
Blais, Joline, Ippolito, Jon i Smith, Owen ( ���� ) “New Crieria or New Media”. New Media at the University o Maine. [4. 6. 2009.] htp://newmedia.umaine.edu/ inerarchive/new_crieria_or_new_media.hml.
Blanks, Teddy ( ���� )
Burdick, Anne ( ���� ) “Graduae educaion: Preparing designers or jobs ha don’ exis (ye)”. Adobe Design Center Tink Tank. [2. 9. 2011.] htp://www.adobe.com/ designcener/hinkank/ burdick.hml.
“Predgovor”. Godišnjak hrvatskog dizajna 02. Zagreb: ���, sr. 6-8.
Bruinsma, Max. ( ����) “Wha your see is wha you hink”. max bruinsma. [4. 6. 2009.] htp://maxbruinsma.nl/ eye/index.hml?31brows.hm.
Budimir, Martina i Vidović, Dea ( ���� ) “Posmoderne kompilacije”. kulturpunkt.hr . [1. 9. 2011.] htp://www.kulurpunk.hr/ i/kuluroskop/461.
Bullivant, Lucy ( ���� ) “Sofspace: he emergence o ineracive design insallaions”. Rodgers, Paul i Smyh, Michael. Digital Blur: Creative Practice at the Boundaries o Architecture, Design and Art . Faringdon, ��: Libri. sr. 206-215.
136
Digital by Design: Crafing echnology or Products and Environments. London: ames & Hudson.
Fritz, Darko ( ���� ) Crampton Smith, Gillian ( ����)
“Olia Lialina & Relics o he Los Web”. “Wha Is Ineracion Design?”. Design Observer. [3. 6. 2009.] Moggridge, Bill. htp://www.designobserver.com/ Designing Interactions. archives/enry.hml?id=27798. Cambridge, ��: ��� Press. sr. ix-xix.
Borčić, Željko ( ���� )
Freyer, Conny, Noel, Sebastien i Rucki, Eva ( ���� )
Davis, Meredith ( ���� ) “Too, I’ve Go a Feeling We’re No in Kansas Anymore...”. interactions. 9-10 2008, Svez. ��, 5, sr. 28-34.
Debay, Régine ( ���� ) “Book review: dsocial: Ineracive Design Environmens”. we make money not art . [2. 9. 2011.] htp://we-make -money-no-ar.com/ archives/2007/09/book -review-dso.php.
Dugonjić, Marko ( ���� ) “Dizajn elekronskih i inerakivnih medija”. Pregled hrvatskog dizajna 0910. Zagreb: ���, sr. 180.
Dunne, Anthony ( ���� )
“Vladimir Bonačić: Compuer -Generaed Works Made Wihin Zagreb’s New Tendencies Nework (1961–1973)”. Leonardo. 2, 4 2008, Svez. 41, sr. 175-183.
Hand, Chris, Mitrović, Ivica i Smyth, Michael ( ���� ) “Finding Common Ground: Inerdisciplinary Workshops or Ineracion Design Educaion”. Proc o Cumulus Genk conerence 2010: Borderline – Pushing Design Over the Limit . Genk, Belgium: Cumulus.
HDD ( ���� ) “Novi mediji”. Borčić, Željko, [ur.]. Godišnjak hrvatskog dizajna 02. Zagreb: ���, sr. 78.
HDD ( ���� ) “Izložba hrvaskog dizajna 0708”. Portal Hrvatskog dizajnerskog društva. [1. 6. 2009.] htp://dizajn.hr/#282.
Ippolito, Jon ( ���� )
“Preace”. “No your daddy’s academic crieria”. Dunne, Anhony. i�� Archives . Hertzian ales. Cambridge, ��: ��� Press. sr. xi-xii. [4. 6. 2009.] htps://liss.hing.ne/ pipermail/idc/2009 -April/003434.hml.
������������ ����� ������
� �������������
Jacobson, Andy ( ���� ) “Why Is Ineracive Design Differen From Prin Design?” andy jacobson [ design ]. [2. 6. 2009.] htp://andyjacobson.ypepad.com/ design/2008/08/conrol.hml.
Lechot Hirt, Lysianne ( ���� ) “CreaSearch – Mehodologies and Models or Creaion-based Research Projecs in Design”. Proc o Swiss Design Network Symposium 2008, Berne, ��. sr. 149-163.
Kalčić, Silva ( ���� ) “Ani-dizajn/Trajne alernaive”. Kalčić, Silva [ur.]. 43. zagrebački salon / primjenjene umjetnosti i dizajn. Zagreb : ������, sr. 8-9.
Kovačević, Lina ( ���� ) “Raymond, robo dizajner”. Kontejner . [4. 6. 2009.] htp://www.konejner.org/ raymond-designer-robo.
Kovačić, Mišel ( ���� ) “Uz selekciju elekronskih medija”. Godišnjak hrvatskog dizajna 03. Zagreb: ���, sr. 08.1.h.
Kršić, Dejan ( ���� ) Katalog didaktičke izložbe �������� �� �������. Zagreb: ���.
Kršić, Dejan ( ���� ) “Deseljeće izložbi, razvoja i propušenih prilika”. Kulturpunkt . [18. 1. 2011.] htp://www.kulurpunk.hr/ i/kuluroskop/489.
Lialina, Olia ( ���� ) “A Vernacular Web, Indigenous and Barbarians”. ����� �� ��� ������ �� ������� ( ormer ����� ��� ��� ���� ���� ��� ��� ������� ). [2. 6. 2009.] htp://ar.eleporacia.org/ observaion/vernacular.
Lialina, Olia ( ���� ) “Vernacular Web 2”. Contemporary Home Computing. [3. 6. 2009.] htp://conemporary-home -compuing.org/vernacular-web-2.
MacManus, Richard i Porter, Joshua ( ���� ) “Web 2.0 or Designers”. Digital Web Magazine. [3. 6. 2009.] htp://www.digial-web.com/ aricles/web_2_or_designers.
Maeda, John ( ���� ) laws o simplicity. Cambridge, Mass : ��� Press.
Manovich, Lev ( ���� ) Language o New Media. Cambridge, ��: ��� Press.
Manovich, Lev ( ���� ) “Remix and Remixabiliy”. Rhizome. [3. 6. 2009.] htp://rhizome.org/ discuss/view/19303.
Manovich, Lev ( ���� ) “Inormaion as an Aesheic Even”. Lev Manovich Net . [3. 6. 2009.] htp://www.manovich.ne/ ����/����_lecure.doc.
Mars, Marcell ( ���� ) “Čekamo sučelje k hiperrecepciji”. afer����phores. [3. 6. 2009.] htp://afermeaphores. pr0be.ino/ ?q=CekamoSuceljeKaHiperRecepciji.
Marshall, John i Bleecker, Julian ( ���� ) “Undisciplinariy”. Rodgers, Paul i Smyh, Michael. Digital Blur: Creative Practice at the Boundaries o Architecture, Design and Art . Faringdon, ��: Libri. sr. 216-223.
Mrduljaš, Maroje ( ����a ) “Dobar dizajn”. Mrduljaš, Maroje [ur.]. Pregled hrvatskog dizajna 040506 . Zagreb: ���, 2006. sr. 14-15.
Mrduljaš, Maroje ( ����b ) “Sudenski radovi”. Mrduljaš, Maroje [ur.]. Pregled hrvatskog dizajna 040506 . Zagreb: ���, sr. 166.
Mrduljaš, Maroje ( ���� ) “����� operaor”. Katalog izložbe “Slika i prilika” . Zagreb: ���, sr. 30-33.
137
����� �������� � ������������ ����� ������ � ������ � ���� ������ – �������� �������� � ���� – ���� �
Mrduljaš, Maroje ( ����a ) “Plakai za mamu” Portal Hrvatskog dizajnerskog društva. [2. 6. 2009.] htp://dizajn.hr/#337.
Mrduljaš, Maroje ( ����b )
Payer, Ira ( ���� ) “Uvodnik”. Serdarević, Željko [ur.]. Pregled hrvatskog dizajna 0708. Zagreb : ���, sr. 4.
Petrić, Mirko ( ����a )
“Dizajn – nešo “dobro” (a ne “lijepo”)”. “Iskon više ne miriše iso”. Mrduljaš, Maroje i Vlajo, Koraljka [ur.]. Forum, Slobodna Dalmacija, Život umjetnosti. 2009, 84, sr. 74-93. 31. 7. 2002.
Mrduljaš, Maroje ( ����c ) “Dizajn – danas – Hrvaska”. Mrduljaš, Maroje i Vlajo, Koraljka [ur.]. Život umjetnosti. 2009, 84, sr. 4-13.
Mrduljaš, Maroje ( ����d ) Katalog izložbe Kontejner – dizajn suvremene umjetničke prakse . Zagreb: ���.
Mrduljaš, Maroje ( ���� ) “Dizajn za nezavisnu kulurnu scenu u Hrvaskoj”. Mrduljaš, Maroje i Vidović, Dea [ur.]. Dizajn i nezavisna kultura. Zagreb: Klubura����-2� �����������. sr. 40-135.
Mrduljaš, Maroje i Vidović, Dea ( ���� ) [ur.] Dizajn i nezavisna kultura . Zagreb: Klubura����2� �����������.
Payer, Ira ( ���� ) “Uvodnik”. Payer, Ira [ur.]. Druga nacionalna dizajnerska konvencija. Zagreb: ���, sr. 3-7.
Petrić, Mirko ( ����b ) “Razbukao se ra sarih i modernih”. Forum, Slobodna Dalmacija, 20. 11. 2002.
Petrić, Mirko ( ����c ) “Dizajnerska republika Hrvaska”. Forum, Slobodna Dalmacija, 24. 12. 2002.
“Elekronski mediji”. Mrduljaš, Maroje [ur.]. Pregled hrvatskog dizajna 040506 . Zagreb: ���. sr. 118.
Petrić, Mirko ( ����b ) “Grafički dizajn”. Mrduljaš, Maroje [ur.]. Pregled hrvatskog dizajna 040506 . Zagreb: ���. sr. 22-24.
Petrić, Mirko ( ����a ) “Nespremni za eiku?”. Payer, Ira [ur.]. Druga nacionalna dizajnerska konvencija. Zagreb: ���. sr. 16-28.
Petrić, Mirko ( ����b )
“Carne je gol!”. Forum, Slobodna Dalmacija, 14. 5. 2003.
“dvk 1997-2007”. Leroić, Tomislav [ur.]. dvk10 graphic | interactive . Spli: Odsjek za dizajn vizualnih komunikacija, Umjenička akademija.
Petrić, Mirko ( ����b )
Poynor, Rick ( ���� )
“Poliika od Iskona”. Forum, Slobodna Dalmacija, 3. 9. 2003.
“Ar’s Litle Broher”. Icon Magazine ( 023). [2. 9. 2011.] htp://www.iconeye.com/ read-previous-issues/icon -023-|-may-2005/ ar-s-litle-broher-|icon-023-|-may-2005
Petrić, Mirko ( ����a )
Petrić, Mirko ( ����c ) “Dizajneri premalo čiaju”. Forum, Slobodna Dalmacija. 9. 11. 2003.
Petrić, Mirko ( ����a ) “Široka veza vodi u svije”. Forum, Slobodna Dalmacija. 4. 4. 2004.
Petrić, Mirko ( ����b ) “Živio Convivio!”. Forum, Slobodna Dalmacija. 11. 9. 2004.
138
Petrić, Mirko ( ����a )
Poynor, Rick ( ���� ) “Digial sel-expression”. eye. [3. 6. 2009.] htp://www.eyemagazine.com/ opinion.php?id=140&oid=353.
������������ ����� ������
� �������������
Preece, Jennifer, Rogers, Yvonne i Sharp, Helen ( ���� ) Interaction Design: Beyond Human-Computer Interaction. New York, ��: John Wiley & Sons.
Razumova, Inna. ( ���� ) “Inerview wih Lev Manovich”. Switch. [3. 6. 2009.] htp://swich.sjsu.edu/ web/v5n3/�-1.hml.
Reichenstein, Oliver ( ���� ) “Web Design is 95% Typography”. Inormation Architects. [3. 6. 2009.] htp://inormaionarchiecs.jp/ he-web-is-all-abouypography-period .
Rodgers, Paul A. ( ���� ) “Designing he Nex Generaion o Designers”. Proceedings o �����07 Conerence, Emerging rends in Design Research . Hong Kong: Inernaional Associaion o Sociies o Design Research, 2007., 12-15 Nov 2007.
Rodgers, Paul i Smyth, Michael ( ���� ) Digital Blur: Creative Practice at the Boundaries o Architecture, Design and Art . Faringdon, ��: Libri.
Saffer, Dan ( ���� ) Designing or Interaction: Creating Innovative Applications and Devices, 2nd edition. Berkeley, ��: New Riders.
Serdarević, Željko ( ����a )
Tomić-Koludrović, Inga, Mitrović, Ivica i Petrić, Mirko ( ���� )
“Poziv na sudjelovanje na izložbi hrvaskog dizajna 0708”. Portal Hrvatskog dizajnerskog društva. “Ineracion” in a “Hybrid Sociey”: [1. 6. 2009.] htp://dizajn.hr/#281. A Terminological Foonoe”. Sozionik aktuell. 1. sr. 60-67.
Serdarević, Željko ( ����b )
“0708”. Serdarević, Željko [ur.]. Pregled hrvatskog dizajna 0708. Zagreb: ���, sr. 6-7.
Serdarević, Željko ( ����c ) “Sudenski radovi”. Serdarević, Željko [ur.]. Pregled hrvatskog dizajna 0708. Zagreb: ���, sr. 212.
Serdarević, Željko ( ����d ) “Ovorena prva hrvaska slovolivnica – Typonine”. Portal Hrvatskog dizajnerskog društva. [2. 9. 2011.] htp://dizajn.hr/#/260 -ovorena-prva-hrvaska -slovolivnica-yponine.
Shedroff, Nathan ( ���� ) Experience Design 1. Indianapolis, ��: New Rider.
Smyth, Michael i Mitrović, Ivica ( ���� ) “Ineracion Design Symposium – Even”, Interaction Design Symposium. Spli: Ars Academy. [2. 9. 2011.] htp://www.umas.hr/dvk/ ineracions/symposium/even.hm.
Vidović, Dea ( ����a ) “Oči uperene u koneks”. Kulturpunkt . [19. 1. 2011.] htp://www.kulurpunk.hr/ i/kuluroskop/489.
Vidović, Dea ( ����b ) “Najprisuniji dizajner na nezavisnoj kulurnoj sceni”. kulturpunkt.hr . [1. 9. 2011.] htp://www.kulurpunk.hr/ i/kuluroskop/471.
Vukić, Feđa ( ���� ) Od oblikovanja do dizajna. Zagreb: Meandarmedia.
West, Daniel ( ���� ) “Digial poes”. Icon Magazine ( 043). [5. 6. 2009.] htp://www.iconeye.com/ read-previous-issues/icon -043-|-january-2007/digial -poes-|-icon-043-|-january-2007
Zeldman, Jeffrey ( ���� ) “Undersanding Web Design”. A List Apart . [3. 6. 2009.] htp://www.alisapar.com/ aricles/undersandingwebdesign.
Štefančić, Klaudio ( ���� ) “Nove mreže novih medija”. galerija galzenica web sjedište. [24. 6. 2009.] htp://www.galerijagalzenica.ino/ nove_mreze_novih_medija.pd.
139
Ivica Mitrović: Dizajniranje novih medija
– Dizajn i novi mediji – hrvaski koneks (1995 – 2�1�) ��������� Odsjek za dizajn vizualnih komunikacija Umjeničke akademije u Spliu
Glagoljaška b. b. Spli •
������� ������� Klaudio Šeančić Marko Golub Željko Serdarević Maroje Mrduljaš Nikola Đurek Maja Šula Nikola Marangunić Davor Lukšić Luka Vidoš Damir Mrkonjić Bojan Zaviršek i auorima radova spomenuih u ovoj knjizi •
•
•
•
•
�� ���������� Igor Čaljkušić
•
������� ������� Dejan Kršić ���������� Damir Bralić Dejan Kršić
��� �������� �������� Ivica Mirović Oleg Šuran Luka Vidoš htp://dvk.umas.hr/novimediji/ •
•
������� � ��������� Kaja Tresić – Pavičić
������� in
[email protected] htp://dvk.com.hr/inerakcije
������ � �������� Oleg Šuran ����������� TyponineSans Marlene [yponine – Nikola Đurek] •
����� Kerschoffse ������� 5�� kom ������ 1��,�� kn
Ova je knjiga dana na korišenje pod licencom Creaive Commons Imenovanje-Dijeli pod isim uvjeima 3.� Hrvaska. Licencu možee naći na: htp://creaivecommons.org/licenses/by-sa/3.�/hr/ ��� – Kaalogizacija u publikaciji Sveučilišna knjižnica u Spliu
dvk.umas.hr Spli, prosinac 2�12. •
���� 978-953-6617-34-�
