UPUTE ZA IZRADBU SEMINARSKOGA, ZAVRŠNOG, DIPLOMSKOG, MAGISTARSKOG I DOKTORSKOG RADA
Naslovna stranica seminarskoga rada
SVEUČILIŠTE U MOSTARU FILOZOFSKI FAKULTET STUDIJ FILOZOFIJE
Marko Marković
POJAM LIJEPOGA U PLATONA Seminarski rad
Mentor: prof. dr. sc. Ante Antić
Mostar, 2008.
Naslovna stranica završnoga rada
SVEUČILIŠTE U MOSTARU FILOZOFSKI FAKULTET STUDIJ FILOZOFIJE
Marko Marković
S. KIERKEGAARD I ISTINA KAO SUBJEKTIVNOST Završni rad
Mostar, 2008.
Potkorice (prvi unutarnji list) završnoga rada
FILOZOFSKI FAKULTET U MOSTARU STUDIJ FILOZOFIJE
S. KIERKEGAARD I ISTINA KAO SUBJEKTIVNOST Završni rad
Kolegij:
Suvremena filozofija
Mentor:
prof. dr. sc. Ante Antić
Student:
Marko Marković
Mostar, svibnja 2008.
Naslovna stranica diplomskoga (magistarskog) rada
SVEUČILIŠTE U MOSTARU FILOZOFSKI FAKULTET STUDIJ FILOZOFIJE
Marko Marković
VREMENITOST U FILOZOFIJI MARTINA HEIDEGGERA Diplomski rad
Mostar, 2008.
Potkorice (prvi unutarnji list) diplomskoga (magistarskog) rada
FILOZOFSKI FAKULTET U MOSTARU STUDIJ FILOZOFIJE
VREMENITOST U FILOZOFIJI MARTINA HEIDEGGERA Diplomski rad
Kolegij:
Suvremena filozofija
Mentor:
prof. dr. sc. Ante Antić
Student:
Marko Marković
Mostar, svibnja 2008.
Naslovna stranica doktorskoga rada
SVEUČILIŠTE U MOSTARU FILOZOFSKI FAKULTET STUDIJ FILOZOFIJE
MR. SC. MARKO MARKOVIĆ
KOZMOLOŠKI DOKAZ U PROSUDBI HRVATSKIH NEOSKOLASTIKA
DOKTORSKA DISERTACIJA
Mostar, 2008.
Potkorice ili prvi unutarnji list sadrži potpuno iste elemente (tj. identični tekst) kao i korice samo što se umjesto godine predaje rada piše mjesec i godina. Iza prvoga unutarnjega lista potrebno je umetnuti i poseban list s informacijama o mentoru, povjerenstvu i datumu obrane disertacije.
Primjer:
Mentor: dr. sc. Ivan Ivanović
Doktorski rad obranjen je (datum) u Mostaru pred povjerenstvom:
_______________________
1. dr. sc. Ivan Ivanović
_______________________
2. dr. sc. Antun Antunović
_______________________
3. dr. sc. Josip Josipović
PISANJE PODRUBNIH BILJEŽAKA Za knjige: 1
Ratko ZELENIKA, Metodika i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Ekonomski
fakultet u Rijeci, Rijeka, 42000., str. 487. 2
Branko BOŠNJAK, Povijest filozofije, sv. 1, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1993., str.
323. 3
Immanuel KANT, Kritika čistoga uma, prev. Viktor D. Sonnenfeld, Nakladni zavod Matice
hrvatske, Zagreb, 1984., str. 85.
Svaki sljedeći put informacije o istom djelu donose se u skraćenom obliku!
a) ako je citirano samo jedno djelo nekoga autora, onda se može pisati ovako: 4
R. ZELENIKA, n. dj., str. 65.
4
R. ZELENIKA, nav. dj., str. 65. ili
4
R. ZELENIKA, o. c., p. 65.
4
R. ZELENIKA, op. cit., p. 65.
b) ako se citira iz dvaju ili više djela nekoga autora, u skraćenom obliku pisanja podrubnih bilježaka treba napisati ime i prezime autora (za ime je dovoljan inicijal) te barem prvu riječ djela (ako je naslov duži) iz kojega se citira te broj stranice: 5
R. ZELENIKA, Metodologija…, str. 488. ili
5
R. ZELENIKA, Metodologija…, n. dj., str. 488.
c) ako se neka bilješka odnosi na djelo koje je navedeno u prethodnoj bilješci, onda se piše ovako: 6
Isto, str. 90.
ili 6
Ibidem, p. 90.
ili 6
Ibid., p. 90.
ili 6
Ib., p. 90.
d) ako se neka bilješka odnosi na isto djelo i na istu stranicu kao prethodna, dovoljno je napisati kraticu: N. mj. (Nav. mj.) ili L. c. (Loc. cit.)
e) ako se od jednoga autora citiraju dva ili više djela jedno za drugim, drugi i svaki sljedeći put, umjesto da se ponovno pišu ime i prezime, može se napisati kratica: ISTI, IDEM (Id.).
f) Klasične autore redovito treba navesti u skraćenom obliku, pa i prvi put. Treba navesti ime autora (može i skraćeno), naslov djela (kurziv i obično skraćen), broj knjige, poglavlja, paragrafa, eventualno redaka, tako da bude jasno gdje tekst započinje i gdje završava. Slijede prezime ureñivača izvora (kritičkoga izdanja) ili zbirke u kojoj je izvor objavljen, broj sveska ako je potreban, zatim stranica početka i završetka teksta. Primjerice: 7
ARIST., Metaph. IV 12, 1019a,15 – 1020a,6; Jaeger, str. 103-106.
8
PLATON, Resp. VI 18,506b; Chambry, str. 134.
9
TOMA AKV., Sum. theol. II, q. 64, a. 7, ad 3.
g) Knjige Svetoga pisma Staroga i Novoga zavjeta citiraju se tako što se naslov knjige piše općevažećim kraticama s početnim velikim slovom, a zatim broj poglavlja i retka, navedeni arapskim brojevima i meñusobno odvojeni zarezom (Mk 3, 5-7; Job 2, 12).
Za članke: Za razliku od naslova knjige koji dolazi u kurzivu, naslov članka, bilo da se nalazi u nekoj knjizi, časopisu ili novinama, piše se u navodnim znakovima, a naziv knjige, časopisa ili novina piše se u kurzivu.
a) iz knjige:
10
Ivan SUPIČIĆ, „Humanizam i politika“, u: Stjepan BALABAN (ur.), Kršćanstvo, Crkva i politika,
CPSNC, Zagreb, 1999., str. 17.
b) iz časopisa: 11
Ivan KEŠINA, „Evolucionizam u prosudbi Antuna Bauera“, Obnovljeni život, Zagreb, god. LIV
(1999.), br. 2, str. 193. 12
Bonifac BADROV, „Teistički egzistencijalizam Karla Jaspersa“, Dobri pastir, Sarajevo, god.
XI-XII (1962.), sv. 1-4, str. 25.
Za enciklopedije i leksikone: 13
„Dalmacija“, Hrvatska enciklopedija, sv. 1., Zagreb, 32005., str. 580.
14
Bratoljub KLAIĆ, „Tehnika“, Rječnik stranih riječi, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb,
2002., str. 1332.
Za zbornike: 15
Radomir VIDENOVIĆ, „Filozofije i svjetovi Pavla Vuk-Pavlovića u Spinozinom ključu“, Pavao
Vuk-Pavlović: život i djelo, zbornik radova, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za društvene znanosti, Institut za filozofiju, Zagreb, 2003., str. 240.
Za arhive: 16
Državni arhiv u Dubrovniku (dalje: DAD), Sjednice Vijeća umoljenih, sv. IV., f. 32rv.
(sv. = svezak; f = foglio - list; r = recto - prednji; v = verso - stražnji)
Za Internet: 14
Zvonko PANDŽIĆ, „Odlazak nestora hrvatske filozofije“,
(22. XI. 2008.)
IZVORI I LITERATURA Izvori i literatura na kraju rada trebaju biti složeni po abecednom redu, punim prezimenom pa imenom autora, odvojenim zarezom. Broj ispred godine izdanja označava izdanje.
Izvori -
Državni arhiv u Dubrovniku (dalje: DAD), Sjednice Vijeća umoljenih, sv. IV., f. 32rv.
Literatura -
BOŠNJAK, Branko, Povijest filozofije, sv. 1, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1993.
-
KANT, Immanuel, Kritika čistoga uma, prev. Viktor D. Sonnenfeld, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1984.
-
ZELENIKA, Ratko, Metodika i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 42000.
RAZNE UPUTE
-
Margine trebaju biti: gore i lijevo 3,5 cm, dolje i desno najmanje 2,5 cm.
-
Seminarski, završni, diplomski i magistarski rad treba biti pisani: normalnim fontom Times New Roman , veličina slova 12, prored 1,5.
-
I osnovni tekst i bilješke trebaju biti poravnani s obje strane.
-
Sadržaj neka bude na početku; mora biti vidljiva razlika izmeñu većih i manjih naslova.
-
Bilješke na dnu stranice trebaju biti: veličina slova 10, prored 1.
-
Na kraju rada treba navesti popis manje poznatih kratica. Poznate kratice ne treba navoditi.
-
Seminarski rad treba imati 10-15 stranica čistoga teksta, ne računajući uvodne stranice, popis literature i sadržaj.
-
Završni (preddiplomski) rad treba imati 20-30 stranice čistoga teksta.
-
Diplomski rad treba imati 40-50 stranica čistoga teksta.
-
Magistarski rad treba imati 50-60 stranica čistoga teksta.
-
Završne (preddiplomske), diplomski i magistarski rad prije uvezivanja trebaju odobriti svi članovi povjerenstva.
NAJČEŠĆE POGRJEŠKE KOJE TREBA IZBJEGAVATI
* ( 1999.-2005. ) – ne treba razmak od zagrade do broja. * (1999. - 2005.) – ne treba razmak izmeñu crtice i brojeva. * (1999-2005) – ne mogu biti redni brojevi godina bez točaka. * str.15-20 – nedostaje razmak iza str. * str. 15.-20. – iza stranica ne treba točka, osim ako je na kraju rečenice. * str. 15 - 20 – ne treba razmak izmeñu brojeva stranica. 13
* Ante ANTIĆ – izmeñu broja fusnote i imena treba staviti razmak. * Svaka bilješka na dnu stranice jest rečenica pa treba završiti točkom. * Interpunkcijski znak vezan je za prethodnu riječ, a poslije njega ide razmak. * ... srednjovjekovna Humska zemlja ... – u oba slučaja tri su točke vezane za riječ. * Naša povijest... srednjovjekovna Humska zemlja – tri točke su vezane za jednu od riječi, ovisi o tome gdje se nastavlja rečenica. * Aleksandar III – iza svakog rednog broja mora doći točka. * Zagreb-Mostar – izmeñu crtice i gradova treba biti razmak. * Kada je cijela rečenica u navodu, navodnici idu iza točke, a kada je samo dio rečenice u navodu, navodnici idu prije točke. * Izmeñu riječi treba izbjegavati duple razmake. * Svaki novi odlomak započinje jednim tabulatorom, a izmeñu odlomaka ne treba razmak. * Odlomak zaokružuje jednu cijelu misao, a ne svaka rečenica novi odlomak.
