AutoCAD 2002 2 D Kratke Upute Arhitekti

Branko Branko Vucijak Vu cijak Arhitektonski fakultet Sarajevo

AutoCAD – osnovna obuka 2D

The world's largest digital library

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

























2

U poznajte

AutoCAD

Uvod [ ta je AutoCAD AutoCAD A utoCA D j e programski programski paket namjenjen namjenjen projektov anju anju u arhitekturi, gra| evinarstvu, evinarstvu, strojarstvu strojarstvu i elektroni ci. I ako mu osnovna osnovna namjena namjena nij e dizajn, dizajn, zahv zahv alj uju} i brojnim pro{irenji ma, nas nasta talili m u tok u svoga svoga razvoja, razvoja, mo` e se se koristiti i u te svrhe. svrhe. AutoCA D je skra} skra} enica za AUTOmatic Computer Aided Design , odnosno odnosno automatsko automatsko ra~unars ra~unarsko ko proj ekt ovanje. U dana{ dana{ njem nj em svij etu for mat crte` a koj i pru` a A utoCA D predstavlj a nezaob nezaobilil azni azni standard standard i suvremeni suvremeni proj ekat ekat se se ne mo` e vi {e niti zami zami sliti sli ti bez ove svoje elektronske komponente. A utoCAD je me| u prvi ma ponudio ponudio novi koncept koncept vektorskog vektorskog predsta predstavl vl janja crte` crte` a. Za razlik u od rasters rasterske ke (il i bitmapirane bitmapirane) predstave predstave u kojoj je crte` skup ta~aka ta~aka koje nose inf ormacij e o sops sopstvenoj tvenoj boj i, koncept vektorskog predstavlj predstavlj anja podrazumjeva podrazumjeva da je j e crte` skup obj ekata sastavl sastavl j enih od du` du ` i (vektor (v ektor a) gdj e su poznate po~etna i krajnj kr ajnj a ta~ka, ta~ka, i ti p l i ni j e koj a i h spaja. O vaj na~i na~i n predstavl predstavl janja tr aì prera~ prera~unavanje unavanje koordi nata ta~ ta~aka na toj du` i nakon svake svake i zmj ene, ene, ali ali istovremeno zna~ zna~ajno umanjuj e potrebni potrebni memori jski prostor za pohranji vanje podataka podataka i omogu} uje uve} anje dij elova crte` crte` a do bil o koje razine bez gubitk a kv ali tete. tete.

























U poznajte AutoCAD AutoCAD

3

Pokretanje programa AutoCAD Program Program A utoCAD 14 se, se, ako ako j e instaliran instaliran na va{em va{em ra~una ra~unaru, ru, pokre}e kao i svi drugi programi programi iz W indows okru` enja enja – i z Start izbornik izbornik a. Dakle kli knite mi{ em na Start dugme i pomaknit e pokaziva~ mi{ a na oznaku oznaku mape Programs. Programs. U Programs izborniku sada sada prona| prona| ite mapu mapu AutoCA D i potom u njenom njenom izborniku kl ik nite na ik onu programa programa A utoCAD .

K ako akt akt ivir ivi r ati Auto Aut oCAD 20 2002 il i AutoCAD A utoCAD Map 5 1 Kl ik nite na ik onu AutoCA D da pokrenete pokrenete program. program.

odnosno odnosno za AutoD esk esk M ap 5:

Ili na va{oj va{oj radno radnojj povr{i ni kl ik nite na na ikonu A utoCA utoCA D-a ili A utoDes utoDeskk M ap-a:

Radno Ra dno okr uè u` enj e pro pr ogr ama A utoCAD A utoCA D j e programs programski ki paket paket {i roko otvorenog tipa, {to zna~i zna~i da } ete sami sami odlu~iti o tome kako } e izgledati izgledati njegov kona~an kona~an obli obli k na ekranu ekranu monitora. N akon {to steknete malo i skustva skustva u radu sa sa programom programom odl u~it u~ite e koje vr ste traka sa sa alati alati ma } e biti vi dlj iv e, kako kako } e izgl edati edati padaju} padaju} i i zbornici , pa i mo` da odlu~ite trake trake sa sa alatima pro{i ri ti nov im naredbama naredbama ili redefi redefi nisati postoje} postoje} e. Pa, Pa, krenimo redom redom – ovako mo` e inici jalno i zgledati zgledati va{ prozor programa: programa:

























4

U poznajte

AutoCAD

* * glavna maska maska Strukturu ekrana ekrana ~ine ~ine kori snici snici ma W indow s operativnog operativnog sustava sustava ve} ve} poznati poznati elementi elementi – na vrhu j e traka traka sa sa naziv naziv om apli kacij e i eventualno eventualno datoteke datoteke sa sa koj om trenutno radit radit e. I padaj padaj u} i i zbor nici ispod nje nisu nik akva novost, kao niti trake sa sa alati alati ma, koje su u ovom pri mj eru smj smj e{tene ispod padaju} padaju} ih i zbornik a te sa li j eve i desne strane strane prozora apli kacij e, kao i na dnu, iznad tzv. kom andnog andnog prozora.

Odabir trake sa alatima Trake Tr ake sa sa al al atima kori snik bi ra sam sam uz mogu} nost nost proizv olj nog razmj razmj e{taja. Potrebno Potrebno je samo samo odgovaraju} odgovaraju} u traku traku " uhvatiti mi { em" – kl ik nuti na nju na mj estu estu gdje nema nema ikone i bez bez pu{tanja taste tastera ra mi{ a povu}i je na neku neku novu pozi cij u. A ko j e to jedan jedan od rubova prozora, traka sa alatim a } e se se usi usi dri ti uz rub prozora.

K ako odab odabrr ati tr ake sa sa alati alati ma 1 K oje } e trake trake sa sa alatim alatim a biti prik azan azane e mo` ete sami sami odrediti odrediti , ako iz padaju} padaju} eg izbornika View kliknete na Toolbars , ili jednosta j ednostavno vno nad bi l o koj ko j om od i kona kon a pri pr i sutnih sutni h i zborni ka kl ik nete desnim tasterom tasterom mi{ a – odm ah } e se otvori ti prozor u kom e ozna~ ozna~avanjem avanjem birate vidlj iv ost ost pojedina~ pojedina~nih i zbornik zbornik a (sa (sa x su marki marki rani rani oni k oji su ve} vi dlj iv i).

K ak o izgl izgl eda dajj u tr t r ak e sa al al at i ma U ov isnosti od va{ va{ ih navi ka da pojedine naredbe naredbe br` e poziv ate kli kom na ikone omogu}en je {i rok i zbor traka sa alatima od koj ih } emo neke, neke, koj e su su naj~e{} naj~e{} e u upotrebi, upotrebi, ov dje i pri kazati kazati : Pazit Pazit e, ovo ovo su samo samo k ompl etne trake, pojedina~ne pojedina~ne ikone na nj nj im a }ete naknadno upoznati, k ada budete u~il i k ako se rabe naredbe Aut oCA D–a.

* * tb-standa tb-standard rd toolbar toolbar Ovo je standardn standardna a traka sa sa alati alati ma koj a omogu} ava rad rad sa datotekama datotekama,, { tampanje tampanje crte` a, rad rad sa cli pboardom, pboardom, uv e}anje i li umanjenje prik aza aza i sli ~no. Nj en li jevi dio zauzimaju dugmad za akti akti vi ranje komandi za kreiranje novo g crte` a, otvaranje prethodno pohranjenog pohranjenog crte` crte` a, pohranu pohranu crteà na disk, { tampanje tampanje i tako dalje. Iskusnij i k ori sni sni ci W indow s radnog okru` enja ve} sigurno poznaju poznaju ove kom ande. ande. D esna esna polov i na ove trake sa alatima j e uglavnom popunjena dugmadim dugmadim a za generisa generisan nje pri kaza crte` crte` a kao {to je pove} anje anje i smanjenje smanjenje prik aza aza crte` crte` a il i osvj osvj eàvanje prikaza na ekranu). ekranu).

* * tb-objec tb-objectt properties properties Na ovoj tr aci su su prik azani azani alati alati pom o} u koji h } ete pode{ pode{ avati avati osobine trenutno trenutno iscrtavanih iscrtavanih objekata (l ini ja, krugova, lukov a i sli~no). K ako vi dit e ove osobine osobine se uglavnom izabir u iz padaju} ih m enija – ne propustite da vam ova traka sa sa alati alati ma bude dio v a{eg radnog radnog okruènja.

* * tb-dr tb-dra av Traka koju najve} i broj k orisnika upozna – tu su date ik one za za poziv poziv nare naredbi dbi crtanja, crtanja, tj. nare naredbi dbi pomo} u koji h se se crtaju crtaju li nij e, poligoni, krugovi, lukov i, eli pse, pse, vr{i {rafi ranje, ranje, ispisuje ispisuje text – jednom jednom rj e~ju e~ju k reiraju reiraju se entiteti entiteti crte` a.

* * tb-modify tb-modify Na ovoj traci su date date ik one pomo} u koj ih pozi vate naredbe naredbe za modif ik acij acij u crte` a – tu su su n aredbe aredbe bri sanja, sanja, kopiranja, preslik preslik avanja, avanja, rotacij e, zasjeca zasjecanja nja i sli~ sli ~no – uk ratko naredbe naredbe modif ik acij acij e.


























5

Pada dajj u}i u} i izbor izbor nici nici (menij (menij i) Niti padaju}i izbornici nisu nepromjenjivi – i njih je mogu}e modifikovati, kreirati druge ili ih na smjenu koristiti, ve} prema trenutnim pot rebama. rebama. U nj ima im a se se tako| tako| e mogu nalaziti nalaziti standa standardne rdne nared naredbe be AutoCA Da, ali i od strane strane korisnik a defi defi nirane nove nove naredbe naredbe – upravo to j e naj~e naj~e{} {} i na~ na~in na koj i brojne softw softw areske areske ku} e koje nose nose naziv naziv "A utoCA D D eveloper" eveloper" vr{ e nadogra nadogradnju dnju ovog programskog paketa, paketa, pri pri lago| avaju} avaju} i ga specif specif i~nim potr ebama ebama pojedini h struka (gra| (gra| evinske – projektovanje sao saobra bra}} ajnica, vodovodni h i li kanali kanali zacioni zacioni h sustava, sustava, stroj stroj arske arske – projektov anje anje strojni h elemenata elemenata,, arhitektonske – automatizir automatizir ano projektovanje objekata itd.).

Radni pr ozor , komandni komandni pr ozor i st at usna usna tr aka Centralni dio ~ini prozor crteà koji je u ovom slu~aju ({to je mogu}e promijeniti) crne boje sa ùtim kursorom koji obiljeàva trenutnu pozici pozici ju pok aziva~kog aziva~kog ure| aja (naj~e{} (naj~e{} e mi { a). K omandni prozor (~i (~i ju v isinu isi nu mo` ete mi jenjati na uobi~ajeni uobi~ajeni na~in na~in za operativni operativni sustav sustav W indow s, tj. razvla~en razvla~enjem jem mi {em) j e prostor prostor u k ome mo` ete ispisiv ati v a{e naredbe naredbe apli apli kacij i i ispod njega se nalazi statusna statusna traka u koj oj mo` ete prepozna prepoznatiti koordi nate polo` polo` aja kursora te oznake oznake status statusa a pomo} nih naredbi naredbi A utoCA Da. Naravno, o svemu svemu } e kasn kasnijij e biti biti vi {e rij e~i. e~i.

K ak o poz pozi vat vat i na narr edbe Auto Aut oCA CAD–a D–a Gotovo svaku instrukci ju programa mogu} e je zadati zadati na tri na~ina: na~ina: pomo} u ik one, one, iz padaju} padaju} ih i zbornik a il i ti pkanjem u komandnom komandnom prozoru. I kon e su su se pojavi le sa razvojem grafi ~kog operati operati vnog sustava sustava Wi ndows, dok su padaju} padaju} i izborni ci i komandne naredbe naredbe bil i poznati i u DO S verzij ama ovog popularnog programa. programa. V e} sam prik az broj broj a mogu}i h traka sa sa alati alati ma te ik ona koj e su su predsta predstavl vl jene na nji ma suge sugeri ri {e da korisnik t reba il i odabrati odabrati jedan jedan manji broj tr aka sa koji h } e biti u m ogu} nosti nosti pozvati naredbe naredbe koj e naj~e{} naj~e{} e koristi , a ostal ostal e naredbe naredbe poziv ati i z padaju} padaju} ih i zbornik a i li ti pkanjem u komandnom prozoru il i se pak posve posve ori jenti rati na ovaj poslj poslj ednji ednji na~ na~in. U ovoj knj izi } e pri pri stup biti mj e{ovi t sa naglas naglaskom kom na dominantnu upotreb upotrebu u komandnog komandnog prozora, odnosno odnosno poziv a naredbi naredbi ti pkanjem u kom andnu andnu li nij u. K ada je u pitanj u nova naredba naredba naj~e{} naj~e{} e }e po strani strani bi ti pr ik azana azana i ik ona koja j e simbol simbol izi ra. A ko neke od njih ni su vi dlj iv e na na va{em va{em radnom radnom prozoru prozoru A utoCAD –a, nemojt nemojt e se se brinuti – mo` ete ih na} na} i kada se budete odlu~il i za izm jenu postoj postoj e}ih e} ih tr aka sa alatima, kada budete ve} i skusnij skusnij i k ori snik.

Savj et Ne “ zatrpavajt zatrpavajt e” v a{e radno radno okru` enje brojni m trakama trakama sa sa alatima – ~ak ~ak iako ste se u drugim programim a iz W indow s okru` okru` enja navik l i da sve sve radite pomo} u ik ona, ovdj e }ete se se upozna upoznatiti sa j ednosta ednostavno vno preveli ki m broj em naredbi naredbi da biste ih sve birali ik onama. onama. V eli ki broj i nstukcij nstukcij a A utoCA D–a im a i svoje podopcij podopcij e koje opisuju opisuju na~ na~in na koj i } e se se ta nared naredba ba rea reali zirati – tako npr. pri pozivu komande PLI NE pri kazuje se se sljede} sljede} i i zbor opcija:

* * pline dialog. dialog.jpg jpg Opcij e su su me| usobno usobno razdvojene razdvojene znakom znakom / , i primj etite da svaka svaka od nji h po~inj po~inj e veli veli ki m slov om. To zna~ zna~i da ako ako ` eli te da pril ik om crtanja crtanja polil ini je odredite odredite npr. njenu njenu deblj deblj inu (autor koristi i zraz zraz {i rinu – W idth) da }ete tu opciju mo} i pozvati pozvati bil o unos unosom samo samo slova w koje je u prikazu opcije jedino veliko slovo, bilo unosom cijelog izraza width. Ukol iko bi vi{ e opcija opcija po~ po~injalo istim slovom, onda bi i vi{e po~etnih slova bilo veliko (npr. ON/OFF gdje su potrebna dva prva slova za izbor opcije, jer samo O sim bolizuj e obje ove opcij opcij e). Uv ij ek je j edna edna opcij opcij a nared naredbe be ponu| ponu| ena – tzv. default opcij a – i ona je u zagra zagrada dama ma oblik a <...>. <...>. U prethodnom prethodnom primj eru to je izbor naredne ta~ke polilinije { to zna~ zna~i da ako ako ne otipkate nijedno od po~etnih po~etnih slova mo` ete mi {em i li izborom koordi nata u prostoru za crtanje zada zadatiti narednu narednu ta~ ta~ku pol i li nij e. Dakl e jedino ovu mogu} nost nost (u zagrada zagradama ma oblik a <..>) mo` ete pozvati bez bez ti pkanja po~etnih po~etnih slov a.

























6

U poznajte

AutoCAD

To zna~i da iz izbornika Draw treba odabrati Ellipse (zadr` (zadr` ite se kratko na toj opcij i i otvori } e se se sa sa stran strane e novi prozor) i potom na opciji Axis, End kl ik nuti da potvrdite svoj svoj i zbor.



























POGL OGL AV L JE 1 – I nici nici j al no k r ei r anje nj e ok r uè u` enja nj a i po pomo mo}} ne na narr edbe U ovom poglavlj u } ete se se posvetiti samo pripremnim pripremnim radnjama radnjama za za uspje{nij uspje{nij e crtanje, crtanje, od koji h } e kasn kasnijij e ovisiti kvali tet crte` crte` a. Upozna} ete na~in na~in odre| iv anja razmjera fi nalnog crte` crte` a, jedini ce za mj erenje, erenje, defi defi nir anje preciznosti preciznosti pok reta mi {em, kako pozvati pomo} il i prom jeniti neke neke od osnovni osnovni h parame parametara tara okru` enja.

Odre Odr e| ivanj ivanj e r azmje mj er e cr te` te` a Pril ik om crtanja crtanja tlocrta il i nacrta nekog gra| gra| evinskog objekta kao {to je recim recimo o stan stan il i poslovni prostor, prostor, ski ski ce ma{i nskog nskog elementa elementa il i saobra} saobra} ajni ce, jedan jedan od prv ih probl ema sa sa koj i m se autor autor su~eljava u~eljava jeste jeste defi defi niranje razmjere crtanja. Unaprij ed se odre| uje veli~ina papira papira (il i nekog nekog drugog medij medij a kao kao {to je fol ij a, ozolit ozolit i sli~no) sli~no) na kome }e se crte` crte` izraditi i prema prema njemu i di menzij menzij ama objekta koji se iscrtava iscrtava se odre| odre| uje i razmj razmj er. V eli ki broj drugih CA D (Computer (Computer A ided Design) Design) orij entiranih programskih programskih paketa paketa stoga kao podlogu crteà nudi obri se papir papir a ~i ji for mat mo` ete odabrati odabrati iz standardne standardne (A 0, A 1, A 2, ..., B0, B 1,...) il i pro{ irene ir ene ponude ponude u kojoj je dozvolj en i slobodni f ormat ormat odnosno odnosno defi defi niranje proizvol proizvol jni h dimenzija od strane strane korisnik korisnik a.

K ako odr odre editi dit i r azmje mj er ? A utoCA D pol azi od posve druga~ij druga~ij e f il ozofi je – podloga za crtanje nij e for matom ograni~a ograni~avaju} vaju} i, papir, ve} beskona~ beskona~ni ni trodimenzionalni (Descartesov) prostor, u kome je u po~etku postavljen uobi~ajeni pravougli koordinatni sustav (autori su ga nazvali nazvali " svj etski etski " koordi natni natni sustav sustav – " W orld Coordinate syste system" m" ) u kome j e svaka svaka ta~ ta~ka predstavlj predstavlj ena ena sa sa tri svoje koordinate – x, y i z. Sami Sami m t im su defi defi nir ane ane i uobi~aje uobi~aje eukl idov e udalj udalj enosti enosti pa je npr. ta~ka ta~ka (0,0,0) udalj ena ena od ta~ke ta~ke (100,0,0) za 100, 100, a ta~ka ta~ka (0,0,0) od t a~ke a~ke (100,100,0) za 141,42. I tu se ve} po~etni po~etni k ~esto ~esto zbuni – za 100 odnosno 141,121 ^ EGA – da li su to metri, centimetri, milimetri, stope, in~i?

Ni jedan i i stovr emeno emeno svaki svaki odgovor od prethodno ponu| enih je ta~an ta~an – u pit anju anju su neim neim enovane enovane A utoCA D j edini edini ce, ce, koje mogu predstavlj predstavlj ati bil o koj u od datih alt alterna ernatiti va. Zapravo Zapravo su su programeri programeri A utoDesk utoDesk –a napravil napravil i sjajnu odluk u da se razmjer crte` crte` a odre| uje

























8

U poznajte

AutoCAD

Jedinice za mjerenje duìna i uglova Pored Pored jedini ca du` ine potrebno je odrediti odrediti i j edinice za mj erenje erenje uglov a i naravno naravno preciznost preciznost { to podrazumij eva broj decim ala sa sa kojima }e ti mjerni brojevi biti predstavljeni. U tu svrhu }ete koristiti naredbu DDUNITS~iji DDUNITS ~iji dijalog prozor moète vidjeti na slj ede} de} oj sli ci.

K ako izabr izabr ati j edini ce za mjer mjer enj e du` ina i ug uglova lova 1 U komandnoj komandnoj li nij i otipk ajte (u komandno komandnom m prozoru) prozoru) DD UN IT S. 2 Program Program odgovara narednim narednim prozorom u kom e } ete odabrati odabrati svoj e jedini ce mjere . 3 Izvr{ ite izbor – za va{e uvjete to } e vjerovatno vjerovatno biti Decimal u panelu Units i Decimal D egrees egrees u panelu Angles (uglovi). 4 Odredite preciznost preciznost tj . broj decim ala za obje odabrane odabrane mj ere – i zbor vr{ ite it e iz padaju} padaju} eg i zbornik a. 5 Odredite pravac mjerenja uglova (Direction – kod nas uobi~ajeno obrnuto od smjera kretanja kazaljke na satu) i po~etnu vrij vr ij ednost ednost ugl a od nula stupnjeva – kod nas uobi~aj uobi~aj eno polo` aj kazalj ke koj a pokazuje tri sata. sata.

Pane Panell za izbor jedini ca du` du` ine Panel Panel za izbor jedi nica za mj erenje erenje uglov a Br oj decim decim al nih mj esta esta u mj erama erama du` du` ine Broj decimalnih mjesta u mjerama uglova Odre| iv anje anje pravca u kome mj erite uglove (u smj smj eru kazalj kazalj ke na satu satu ili ne) ne) Dakl e predvi| predvi| ena je mogu} nost nost upotrebe pet razli razli ~itih it ih na~ina na~ina zapisa zapisa du` du` inski h mj era i t o su: su: nau~ nau~ni f ormat (scientif (scientif ic), ic) , decim decim alni, in` enjers enjerski ki , arhitektons arhitektonski ki i frakcionalni. B roj 15,50 bi u ovi h pet formata bio zapisan zapisan redom redom k ao: ao: 1.55E+01; 15.50 1'–3.50"; 1'–3 1/2"; 15 1/2 U praksi praksi na na{i na{i m prostorima prostorima gotovo iskl ju~ivo se koristi decimalni decimalni format. Tako| e je mogu} e i odabra odabratiti sa koli ko decimalni decimalni h mj esta esta } e biti prik aziv aziv ane ane koordinate, koordinate, odnosno odnosno sa koj om precizno{} u. Na slici je ponu| ena ena preciznost preciznost od ~etiri ~etiri decimalna decimalna mj esta. esta. U ve} ini slu~ajeva slu~ajeva dovol dovol j an j e i pri kaz sa sa dva decim decim alna mjesta mjesta il i ~ak ~ak bez ij ednog.


























9

K ontr nt r ol a pr eci zno nog g oda dabi birr a r ast oj anj a i zme me|| u ta~a ta~ak a cr t e` a M i{ il i neki neki drugi pokaziva~ki pokaziva~ki ure| ure| aj je dana danas neza nezaobil obil azna pomo} pomo} u kreiranju crteà. K rajnje ta~ ta~ke neke neke li nij e se se naravno naravno mogu zada zadatiti i unosom unosom apsolutnih apsolutnih koordinata, koordinata, ali je udobnije u~ini u~ini ti to prostim k li kom na taste tasterr v a{eg l jubi mca. mca. M e| utim ta~ ta~ka koju odabirete odabirete ima koordinate ta~ne ta~ne na na odre| odre| en broj broj decimala decimala i ako ` eli te povu}i li nij u od ta~ke ta~ke 0,0 do ta~ ta~ke 100,0 100,0 u ravni u k ojoj je z=0 mi {em j e veoma veoma te{k te{k o odrediti odrediti ta~ ta~ku k oja zaista zaista ima koordinate ta~no ta~no 0,0. Ak o j e kas kasnij i razmj razmj er crte` a 1:10 ili 1:100 mo` e vam se u~ini u~ini ti da je svejedno {to } e prva ta~ka ta~ka kada kl ik nete na nj u umj esto esto 0,0 biti 0.231, 0.364 jer tako tako mal i pom ak od manje manje od pola mi li metra ne} ne} e ni bi ti vi dlj iv na pap papiru, iru, { to j e naravno naravno u tom slu~a slu~aju ta~no. ta~no. M e| utim, k asnij snij e kada kada se se odlu~ite odlu~ite da k otir ate objekte kori ste} ste} i automatsko automatsko prora~unava prora~unavanje nje du` ina, umj esto esto da zid bude dug 1000 cm, prik azana azana kota } e biti npr. 1000.5641! Dakl e dobro dobro bi bi l o na neki na~i na~i n ograni~i ograni~i ti mogu} nost kretanja kretanja mi { a po ekranu na na taj taj na~i na~i n da se dozvol i da se ta~ka ta~ka mo` e selektovati isklju~ivo po nekoj pravougaonoj {emi. Tu ulogu ima naredba SNAP. SNAP. Pri njenom prvom pozivu je logi~no odrediti rastojanj a po x–os x–osii (spacing) (spacing) te zatim po y–os y–osii po k oji ma } e se ubudu}e pokaziva~ki pokaziva~ki ure| aj mo} i k retati retati , a zati zati m ponovnim pozivom i ste naredbe naredbe i uk lj u~i u~i ti nj enu kontrol u sa ON . To zna~i zna~i da ako odredite rastoj rastoj anja da budu 10 po x i 20 po y osi, a zati zati m sa ON ukl ju~ite snap snap kontrol u, kursor } e se se mo} i na} i i sklj u~iv u~iv o u ta~kama ta~kama kao {to su (0,0) , (10,0) (10,0) , (20,0) , ... , (0,20), (10,20), ..., ..., (0,40), (10,40) itd. N aravno aravno k ada ada nam nam ta mogu} nost nost vi {e ne bude bude trebala trebala ponovni m poziv om naredbe naredbe SNA P } ete je iskl ju~iti , izborom opcije OFF.

K ako ko k ontr oli r ati pr ecizno oda odabir bir anj e koor koor dinata dinata 1 Otipkajte u komandoj komandoj lini ji SNA P. 2 Zada Zadajte SNA P ras rastojanja tojanja po x i y osi. 3 Ponovo pri komandnom promptu otipkajte SNAP. 4 Pozovite Pozovite opciju ON . Uk lj u~iv u~iv anje anje i iskl ju~ivanje ove ove kontrole se tako| e mo` e posti posti } i i uzastopnim uzastopnim prit iskom na tipk u F9 , ili kli kom mi{em na ku}i cu sa sa natpisom SNAP u statusnoj statusnoj traci u donj em dij elu ekrana. ekrana.

K li kni te na polj e SNA P da ukl ju~ite ovu opcij opcij u SNA P na~ na~i n rada dakle dakl e ograni ograni~ ~ava mogu} nost kretanja mi{ a. U slu~ sl u~aju aju da ta~ke ta~ke zadaj zadaj ete pomo} u apsolutni apsolutni h koordi nata ova naredba naredba ne} ne} e imati ni kakvog ef ekta.

























POGL AV L JE 2 – Z apo po~ ~nit ni t e cr t at i Sada je najzad vri jeme da po~nete po~nete sa crtanjem. Prethodne Prethodne naredbe naredbe su vam omogu} il e pripremu r adnog adnog okr u` enja kao {t o j e izbor mj ernih jedini ca il i grani ca crte` a. U ov om poglavl ju } ete nau~ nau~iti it i k ako nacrtati nacrtati poj edine objekte. Dakl e upozna} upozna} ete osnovne osnovne naredbe naredbe za crtanje. Cilj Ci lj ni crte` ovog pogl avlj a je prik azan azan na narednoj narednoj sli ci – to j e jednos jednostava tavan n tlocrt stana stana sa prete` prete` no sim sim etri~nim etri~nim raspore rasporedom dom prostorij a i namje{t aja u nji ma. Pa Pa napravi napravi te najzad najzad prve korake!

Crtanje Cr tanje linij li nij a (nar (nar edba L I NE) **ico-line Najpri Najpri je } ete povu} i li nij e koje preds predstavlj tavlj aju vanjske vanjske obrise ovog stana stana.. Di menzij menzij e objekta objekta kojeg } ete nacrta nacrtatiti su 12.50 12.50 m du` ina i 9 m {irina. Nacrtajte za po~etak donju horizontalnu liniju {to }ete u~initi pozivom naredbe LINE. LINE. Pri pozivu ove naredbe u komandnom komandnom prozoru } e se se pojavi pojavi ti zahtjev zahtjev da odredite odredite ta~ku ta~ku i z koj e polazi polazi li nij a (From point :). :). Podsjetite se da postoji postoji pravougli koordi natni sustav sustav u kom e je svaka svaka ta~ka ta~ka jednozna~ jednozna~no predstavlj predstavlj ena sa tri svoje koordi nate – x, y i z. K ako je va{ pr vi crte` dvodi menzionalne prirode, to }ete svaku svaku ta~ku ta~ku odre| iv ati sa samo samo dvi je koordi nate (x i y) pri ~emu se se automatski automatski za tre}u koordi natu smatra smatra da da je jednaka jednaka nuli . Dakl e, ovdj ovdj e mo` ete odgovorit i da je prva ta~ ta~ka iz k oje li nij a kre}e ta~ka ta~ka 0,0. Nakon {to oti pkate ove vri j ednosti ednosti (pazite, izme| u dvi je nule je zarez zarez koji j e separa separator tor v arij abli , a ne ta~ka ta~ka koj a preds predstavl tavl ja separa separator tor decimalnog dijela) i naravno pritisnete tipku Enter nare naredni dni upit je Next point: koj i m se zahtj zahtj eva unos naredne naredne ta~ke. ta~ke.

K ako na nacr tati linij l inij u 1 Otipkajte Otipkajte LI NE u komandn komandnoj oj li niji . 2 Zadajt Zadajte e prvu ta~ku ta~ku i z koj e li nij a polazi (unesi (unesi te njene njene koordi nate il i ta~ku ta~ku ozna~it ozna~ite e pokaziv a~ki a~ki m ure| ajem). 3 Zadajte redom koordinate svih narednih ta~aka.


























11

1250,0. Unesite koordineta i ponovo pritisnite tipku Enter . Naredba se jo{ ne zavr zavr{ava, {ava, ve} nakon {to {t o je prethodna l ini ja povu~ena, povu~ena, od vas se o~ekuje o~ekuje unos nared naredne ne ta~ ta~ke koj u } ete li nij om spoji spoji ti sa prethodnom. prethodnom. [ iri na objekta objekta je 9 m i li 900 cm pa bi bi koordinate naredne naredne ta~ke ta~ke bil e ... hmm... Da, naravno, naravno, bi l e bi 1250,900 u datom k oordinatnom sustavu, sustavu, ali je o~igl edno da ovakv o zadavanje zadavanje ta~aka ta~aka pomo} pomo} u apsolutni apsolutni h koordi nata nata i ni je uvi jek j ednos ednostavno. tavno. Dobro, sada sada su su to hori zontalne zontalne i vertik alne li nij e paralelne paralelne sa sa koordi natnim osama osama pa je prera~ prera~unavanje unavanje koordi nata naredne naredne ta~ ta~ke relativ no j ednosta ednostavno, vno, ali {t a kada bude trebalo trebalo povu} i l ini ju du` ine 100 j edini ca, a pod uglom od 60 stupnjeva u odnosu odnosu na polaznu ta~ ta~ku?

Refe Re ferr entno odre odr e| i vanj vanj e po polo` loà aj a ta~k ta~k e Osim zada zadavanja vanja ta~ke ta~ke pomo} u apsolutnih koordinata (i naravno naravno k li kom mi{ em na bil o koj u pozicij u na ekranu) ekranu) predvi predvi | ena je mogu} nost referentnog zadavanja zadavanja koordi nata ta~ke, ta~ke, {t o zna~i zna~i unos koordi koor dinata nata u odnosu na polo` aj prethodne ta~ ta~ke, a ne na koordinate ishodi{ta. Svako referentno ozna~avanje (pri upitu Next point: ) zapo~inje znakom @. Treba razlikovati dvije vrste refr entnog ozna~avanja. ozna~avanja. 1 Pomak Pomak po p o x i y osi u odnosu na pre pr ethodnu th odnu ta~ t a~k k u – npr. Next Point : @100,200 bi zna~i zna~i l o da naredna naredna ta~ka ta~ka i ma x k oordi natu ve} u za 100, a y koordi natu ve} u za 200 od prethodne, prethodne, il i ekv i valentno da se se ona nalazi nalazi za 100 jedini ca desno desno i 200 jedini j edini ca gore u odnosu na prethodnu (analogno bi @ –50,–150 zna~i zna~i l o da j e naredna ta~ka ta~ka za 50 jedi ni ca l i j evo i 150 j edini edin i ca i spod prethodne)

Polazna ta~ka Ta~ka udal j ena za 100,200 2 Uno Unos s koordi koor dinata nata naredne ta~ke ta~ke kao du` inu in u pomaka pomaka pod odr odre e| enim ni m uglom u odnosu na prethodnu ta~ku. Recimo @100<45 bi zna~i zna~i lo da se se naredna naredna ta~ka ta~ka nalazi na udalj udalj enosti enosti od 100 j edinica i pod uglom od 45 stepeni stepeni (to su j edini ce koje ste ranij e odab odabrali rali naredbom DDUNITS) u odnosu na prethodnu. Analogno tome bi @141.42<135 zna~ilo da je naredna ta~ka udaljena za 141.42 jedi nica i pod ugl om od 135 stepeni stepeni od prethodne. To zapravo zna~i da j e naredna naredna ta~ ta~ka za 100 j edini ca li jevo i 100 j edini ca gore u odnosu na prethodnu)



























12

U poznajte

AutoCAD

V ratimo se sada sada nasta nastavl vl janju crtanja obri sa tl ocrta stana. stana. Sada Sada je o~igl edno logi ~nij e polo` aj naredne naredne ta~ke ta~ke (gornj i desni desni ugao objekta) odrediti relativno u odnosu na prethodnu. Po{to je ona na (vertikalnom) odstojanju 900 cm od prethodne, to narednu ta~ku mo` ete odre odrediti diti il i sa Next point: @0,900 ili sa Next point: @900<90. K oordi nate slj ede} ede} e ta~ke ta~ke su su naravno: naravno: 1250<180 (il i @ –1250,0), @1250<180 nakon ~ega ~ega li nij a vodi ka obrisu ul azni azni h vrata sa: sa: @380<270

Debl ji na zida je 30 cm pa } e naredna naredna ta~ka ta~ka bit i odr e| ena sa: sa: @30<0,

Nakon ~ega obrise unutarnji h i vi ca zida redom zadajete zadajete sa oduze} ete deblj deblj inu zi da od 30 cm), @350<90 (od 3.80 m oduze} cm), @1190<0 (od du` ine zida 12.50 m treba oduzeti deblji nu dva zida po 30 cm), oduzeti 2 zi da po 30 cm), @840<270 (du` ina zida je 9 m i tr eba od nje oduzeti @1190<180, @340<90, @30<180 i najzad najzad @370<270

Sada Sada ste ste se se najzad najzad vrati li u ta~ku ta~ku i z koj e ste ste i k renuli . A ko znate da } e koordinete poslj poslj ednje ta~ ta~ke biti jednake jednake prvoj sa koj om je akti vna naredba naredba zapo~eta zapo~eta,, mo` ete umj esto esto unosa polo` pol o` aja oti pkati C ~ime nare| nare| ujete uj ete da se naredba naredba zavr{ i zatvaranjem l i nij ni j e – Close. Ako i dalje vidite upit Next desni ni t aster aster mi{ a mo` ete preki nuti i zvr{ avanje avanje ove nared naredbe be.. Eto, Next poi nt: , pritiskom na tipku Enter il i na des


























13

Sve one su prik azane azane i na traci sa alati alati ma–i ma–i konama pod pod naziv naziv om Z OOM :

K ako odab odabrr at i na na~ ~in za pr ik az cr cr teà

**ico-zoomall 1 All zna~i zna~i da } e na ekranu biti pri kazani kazani svi nacrtani nacrtani obj ekti ako oni prelaze granice zadatih zadatih l im it a, odnosno odnosno upravo zadani zadani l im iti it i ako su su objekti unutar unutar nj ih.

* * ico-zoom ico-zoom cente centerr

























14

U poznajte

AutoCAD

* * ico-zoom ico-zoom extents extents 4 Extents daje daje prik az minim alnog prozora prozora u koji staju staju svi nacrta nacrtani ni objekti (sli~no kao kao All osim { to Extents uop} e ne uzima u obzir i Al l , osim zadate zadate l im ite it e crte` a).

* * ico-zoom ico-zoom previ previ ous 5 Previous vra} vra} a prikaz prethodnog prethodnog ekrana, ekrana, prij e nego nego ste mu i zmj enil enil i sadr` sadr` aj

* * ico-zoom ico-zoom sca scale 6 Scale ozna~ ozna~ava mogu} nost nost zadavanja zadavanja faktora uve} anja ili umanjenja prikaza faktorom u odnosu odnosu na li mi te crte` crte` a il i tr enutni enutni prik az (pogl ed) – npr. f aktor 2 j e uve} anje dva puta u odnosu na l i mi te, a 2x dv a puta u odnosu odnosu na trenutni pogl ed (na (na sli sli ci j e prik azan azan fakt or 0.5x dvostrukog umanjenja pogleda). pogleda).


























15

naredba se se zavr{ zavr{ ava i na ekranu ostaj ostaj e trenutni trenutni pr ik az. A ko i dalje ` eli te radit radit i k orekcij e onda onda (prij e ne nego ste izv r{ava r{ avanje nje Esc naredba komande prekinuli sa Enter i l i Esc ) kl ik nit e na desni desni t aster aster i otv ori } ete meni sa podopcij ama ove naredbe naredbe u obli ku:

K liknite na na Exit da biste prekinul i izv r{ava r{ avanje nje naredbe naredbe.. K liknite na na Pan da biste dobil dobil i mogu} nost nost pomj eranja eranja crte` a unutar unutar ekrana ekrana.. K liknite na na Zoom da biste biste pristupili pristupili opcij opcij i Realtime naredbe naredbe ZO OM . K li knite na Zoom Window da biste biste dobili dobili opciju Window naredbe naredbe ZO OM . K liknite na na Zoom Previous da biste dobil i opcij u Previous naredb naredbe e ZOOM . K liknite na na Zoom Extents da biste biste dobili opciju Extents naredbe naredbe ZO OM . Opcij e raspolo` raspolo` iv e u meniju dozvol javaju da djelovanje naredbe naredbe dovr{ ite it e (Exi t), pre| ete u mod pomicanja u realnom realnom v remenu remenu po crte` crte` u, bez bez uve} anja il i umanjenja umanjenja (Pan kursor se pretvara u obli k ruk e kojom mo` ete povl a~iti crte` prate}i pomjeranje mi{ a), il i Pa n – kursor da pri mj enite neku neku od ve} pomenutih mogu} nosti nosti naredbe naredbe ZO OM (W indow , Previ Previ ous il i E xtents). Poigraj Poigraj te se se sada sada malo sa svim ovi m opci jama pa da nasta nastavi vi te rad na va{em crte` u. I naravno naravno ubudu} e i bez posebne posebne napomene napomene koristite ovu naredbu naredbu kada je potrebno potrebno da imate detaljni detaljni ji il i cjelovi tij i prik az na ekranu ekranu onoga onoga {to radite. radite. Dakle rezimi rezimi rajmo:

Kako koristiti komandu Zoom 1 Otipkajte Otipkajte ZOOM u komando komandojj l inij i. 2 Ti pkanjem pkanjem jednog jednog od slova slova A /C/D/E/P/S/W odabe odaberite rite opciju naredbe naredbe ZOO M koj u ` elite primj eniti eniti . 3 Ako je za odabranu opciju potrebno odrediti i dodatne parametre (npr. vrhove prozora kohji treba zumirati u opciji Window ) zadajte ih.

























16

U poznajte

AutoCAD

Kako vi èlite nacrtati deblju liniju ovdje }ete odabrati opciju Width (dovoljno je otkucati W i pritisnuti Enter ) nakon ~ega odre| odre| ujete po~etnu po~etnu i k rajnju deblj in u crte – oti pkajte oba puta 2 i pri ti snuti snuti Enter . Ponovo se prikazuje ista ponuda opcija i ovaj put } ete j ednostavni zadati narednu ta~ku ta~ku sa @75<180 te po nared narednom nom upitu pri tiskom na ti pku Enter preki preki nuti nj eno izvr{ avanje. avanje. Za gornji rub vrata } ete ponovit i k ompletan pos postupa tupak, k, osim { to } ete poli li nij u zapo~ zapo~eti eti i z ta~ke ta~ke sa sa koordinatama koordinatama 0,520 0,520 (ovaj put ne morate niti defi defi nirati deblji nu li nij e, jer jer se automa automatski tski nudi poslj poslj ednja koja j e bila u upotrebi upotrebi a to j e deblj deblj ina 2).

K ako cr cr tati poli polililinij nij om 1 Otipkajte PL PL IN E u komandn komandnoj oj li niji . 2 Zadajte Zadajte prvu ta~ku ta~ku v a{e poli li nij e. 3 Odaberi Odaberi te opciju zadavanjem zadavanjem j ednog ednog od slov slov a A/C /H /L /U /W il i j ednosta ednostavno vno zadajt zadajt e narednu narednu ta~ ta~ku. 4 Ponavljate prethodni postupak sve dok klikom na desni taster ili tipkom Enter (ili opcijom C – zatvoriti) ne prekinete izvr{avanje naredbe.

Crtanje luka **ico-arc L ukove koji simbol izuju kri la ulaznih vrata }ete nac nacrtati rtati kori ste} ste} i se nare naredbom dbom ARC ARC.. Luk je naravno mogu}e definirati na vi{e na~ina na~ina k oje m o` ete odabrati odabrati u skl adu sa sa trenutnim potrebama: potrebama: – pomo} pom o} u tri t a~ke a~ke na l uk u – po~etne po~etne i kr ajnj e ta~ ta~ke, te centra centra luk a – po~etne po~etne ta~ke, ta~ke, centra i ugl a koj ko j i opi suje taj l uk – po~etne po~etne ta~ke, ta~ke, centra i du` i ne luk a – po~etne po~etne i krajn k rajnjj e ta~ke, ta~ke, te radij usa l uka – po~etne po~etne i krajn k rajnjj e ta~ke, ta~ke, te ugla koj i opi op i suje taj taj l uk – po~etne po~etne i kr ajnj e ta~ke, ta~ke, te pravca tangente u po~etnoj po~etnoj t a~ki a~ki – kao k ao nastavak nastavak prethodno nacrtane l i ni j e i l i l uka (tangentno na nj i h)




























17

























18

U poznajte

AutoCAD

Ovaj put } ete to u~ini u~ini ti na samo samo jednoj jednoj od 4 pozi cij e (istoj kao i maloprij e) – vj erovatno erovatno ve} ve} poga| poga| ate da } ete kada kada nacrta nacrtate te kompletan namje{taj na jednoj lokaciji ostale dobiti simetri~nim preslikavanjem. L eàj u obl i ku slov a L i k vadratni tabure se mogu nacrtati nacrtati upotrebom upotrebom ve} poznatih poznatih naredbi naredbi L IN E il i PL IN E. Nakon zada zadavanja vanja polazne ta~ ta~ke za bil o koj i od ova dva obj ekta naredne naredne ta~ke ta~ke mo` ete kao i ranij e odredit odredit i refrentno u odnosu na prethodnu ta~ku, ta~ku, uzim aju} i da su su npr. dimenzij e taburea taburea 80x80, a kau~a kau~a 240 i 170 du` e, a npr. 80 i 90 k ra} e, unutarnje iv i ce.

Selekcija objekata Za najv najv e}i broj manipul acij acij a grupom il i poj edina~ edina~nim nim obj ekti ma najpri najpri je } ete ih morati selektov selektov ati. Na ras raspolaganju polaganju j e nekol nekol ik o na~ina selektovanja: – poj edina~na edina~na selekci selekcijj a – selek selek cija ci ja kom pletnog pl etnog sadr` sadr` aja prozora (W – wi ndow) – selekci j a djelom i ~nog sadr` sadr` aja prozora prozor a (C – crossing) cr ossing) – sel sel ekci j a obuhv atom u poli gon (W P – crossing pol ygon) ygo n) – sel sel ekci j a dj elomi elom i ~nim obuhv atom u poli gon (CP – crossing pol ygon) ygon ) – presjekom sa crtom (F – f ence)

Kako selektovati objekte 1 Pojedina~ Pojedina~na na sele selekci kci ja podrazumjeva podrazumjeva izbor objekata jedan jedan po j eda edan, bil o tako { to } ete kli knuti na sa sam obj ekat (l ini ju, pol il ini ju, l uk ...) il i { to } ete unij eti koordi nate j edne, edne, bil o koj e, ta~ke ta~ke na tom entitetu (naravno, (naravno, prv a opcij a je daleko daleko j ednosta ednostavni vni ja i ~e{} ~e{} e u upotrebi).


























19

4 Ako ste pri zahtjevu za selekcijom odabrali opcije WP i l i CP to zna~i zna~i samo samo da prozor selekci selekci je ne} e biti pravougaonik pravougaonik kao u dva prethodna slu~aja, slu~aja, ve} poli gon koj i } ete zadati zadati sa nekoli ko ta~aka ta~aka (opcij e W i C zna~e kao i maloprije potpuno ili djelomi~no pripadanje odabranih elemenata poligona u prozoru). 5 Opci ja F(ence) F(ence) vam vam nudi j o{ j edan edan na~ na~in selekci selekci je – zadaju} zadaju} i “ ogradu” ogradu” (f ence ence na engles engleskom) kom) . Povu} Povu} i } ete li nij u preko preko objekata koj e ` eli te ukl ju~iti u sele selekci kci ju.

L ini ja koj a presjeca presjeca objekte

Odabrani Odabrani objekt i

Pohranjivanje crteà (komanda SAVE) **ico-save

























POGL AV L JE 3 – Pr omj ene cr t e` a Naravno da nit nit i i skusan skusan korisnik ne}e uspj uspj eti sve o ~emu ~emu je govoreno u prethodnom prethodnom poglavl ju ur aditi bez gre{k gre{k e, a pogotovo pogotovo ne po~etnik po~etnik k ojem j e ova knji ga i namjenjena. namjenjena. Stoga se ovo pogl avlj e posve} posve} uje mogu} im korekci jama ve} nacrta nacrtanog. nog. Kako j e autoru autoru ove knji ge ipak nemogu}e predvi predvi djeti posve ta~ ta~no detalj detalj e u izradi prethodnog prethodnog crte` crte` a na koj ima im a je mogu} e pogrij e{it i, bi } e kori {t eni primj eri op}eg oblik a, a na temelj temelj u koji h } ete vi mo} i i sami sami k origi rati svoj svoj e gre{k gre{k e.

Sk r a}i a} i vanje vanj e objek objek ata do pr esj ek a sa dr ugim obje obj ek t i ma Jedan Jedan od ~es ~estiti h probl ema sa sa koj i ma } ete se se suo~ suo~ititii je da se nacrtane nacrtane li nij e ne susre susre}} u sa dugim obj ekti ma onako kako bi trebalo. trebalo. L ini je su ili preduga preduga~ ~ke i treba ih skratiti skratiti , il i su odve} k ratke i treba treba ih produì ti do spoja sa sa nekom nekom drugom drugom l ini jom. Pretposta Pretpostavi vi mo prv u pomenutu sit situac uacii ju – povuk li ste li nij e koj e se se presij presij ecaju, ecaju, umj esto esto da se dodir uju, k ao na sljede slj ede}} oj sli ci.


























21

Odsje~en Odsje~en je vi{ ak i crte 1

Kako spojiti linije koje se ne presjecaju Naredba TRI M se mo` e iskoristi ti i k ada fakti ~kog presjeka presjeka nema,tj. nema,tj. kada se se zahtij zahtij eva presjecanje presjecanje lini je (i li nekog nekog drugog objekta) od ta~k ta~k e zami{ lj enog pres presjeka, jeka, kada bi se “ makaze” makaze” produ` il e do presjeca presjecanja. nja. Takav pri mj er je dat dat na narednoj narednoj sli ci.



























22

U poznajte

AutoCAD

L ini ja 1 se treba treba produ` produ` iti do pres presjeka sa sa lini jom 2


























23

2 Odaberite Odaberite objekat objekat iz k oga sij e~ete e~ete dio (pomenute li nij e AB i CF) i to po mogu} nosti nosti upravo upravo u ta~ki ta~ki od koje vr{ ite presij presij ecan ecanje je (dakle B i D) – ukol ik o to niste u mogu}nosti precizno precizno u~ini u~ini ti (npr. zato zato {to se u uskom uskom podru~ju podru~ju oko ` eljene pozicij e nala nalazi zi v i{ e objekata objekata i ne mo` ete oda odabra bratiti ba{ taj objekat) onda onda } ete kl ik nuti na bil bil o kojoj pozicij i k oju pokri va èlj eni objekat i potom priti skom na tipku F naglasiti da }ete tek tek nakon toga odabrati odabrati p rvu rv u ta~ku ta~ku od koj e po~inj po~inj e i sjecanj sjecanj e. 3 Potom naravno naravno sli sli jedi odabir ta~ke ta~ke do koj e se se vr{i isjecanje isjecanje (na li nij i A B bil o koj a pozici pozici ja desno desno iza krajnj e ta~ ta~ke ~im ~im e se se vr{i odsj odsj ecanje ecanje od ta~ke ta~ke B do k raja du` i, a na duì CF to j e naravno naravno ta~ka ta~ka E) nakon ~ega ~ega }e se dobit i ` elj eni rezultat.

























24

U poznajte

AutoCAD

6 A ko ste ranij ranij e izabrali izabrali opciju M vi {estrukog kopi ranja onda } ete vi {e puta uzastopno uzastopno bit i upi tani za ta~ ta~ku premj e{taja, stvaraju} stvaraju} i tako nekoli ko dupl ik ata. ata. U t om slu~aju slu~aju se naredba naredba naravno naravno preki da priti skom na tipku Enter il i na des desni taster taster mi{ a.


























25

Rott aci j a nacr Ro nacr t anih ni h obj obj ek at a * * i co-rota co-rotate te Uk oli ko ` eli te da nacrtan nacrtanii objekti im aju druga~ druga~ij u orij entac entacijij u u crteù, mo` ete izvr{i ti nji hovo rotiranje rotiranje pozivom naredbe naredbe ROTATE. ROTATE.

K ako rotir ati objekte bjekte

























26

U poznajte

AutoCAD

**ico-undo Opcija U koj a poni { tava poslj poslj ednju ednju selekcij u postoj postoj i i kao samos samostalna talna komanda. komanda. K ra} a verzij a ove naredbe naredbe je samo samo U ~ime se posti posti ` e poni{ tavanje u~ink u~ink a posl posl jednje i zvedene zvedene naredbe naredbe.. A ko se ipak ponovo odl u~it u~ite e da vam je ta naredba naredba bil a potrebna, potrebna, otipka}ete REDO ~im e se se zapra zapravo vo poni {t ava poslj ednj ednj i U , tj. ponovo v ra} a crte` u stanje stanje prij e i zvo| enja naredbe naredbe U. Pri t ome pazit pazit e da RED O kom andu andu mo` ete aktiv irati ir ati samo samo za efekte koj e ste neposre neposredno dno prij e toga poni{ ti li prethodnom prethodnom naredbom naredbom UN DO i li U – ako ste ste me| utim nakon primj ene ene nared naredbe be U i li UN DO u~inil i j o{ ne{to, REDO vi {e ne} ne} ete mo} i aktiv irati.

K ako opoz opozvati vati pr et hodnu nar nar edbu 1 Oti pkajte U u k omandnoj omandnoj l ini ji za opoziv opoziv posljednje nared naredbe be..




























27

I zmje mj ena dij ela po polilililinij nij e izme| izme| u oda odabr bra anih vr ho hova va Izmjenu dijela polilinije omogu}ava opcija Edit vertex komandu PEDIT i zatim zatim izaberite izaberite opciju Edit vertex vertex . Otipk ajte komandu Edit vertex . Nakon toga

























28

U poznajte

AutoCAD


























29

























POGLA OGL AV L JE 4 – I zbo borr t i pa l i nij ni j e, bo boj e, {r af ur e


























31

3 Kli kom na na Details mo` ete, za prethodno prethodno ozna ozna~ ~eni eni layer, dobiti dobiti i dodatne dodatne informacij e o tome koja boja mu pripada il i tipu l ini je. Istu inf ormaciju im ate i grafi grafi ~ki prik aza azanu u prozoru u kome su redom redom pri kazani kazani postoje} postoje} e sloj sloj nice kao i na pada padaju} ju} em izbornik u na . Odabe oju `

























































































































































































































































































































































































































































































































































62

U poznajte

AutoCAD

Defi De finir nir anje nj e stila ti la koti kotirr anja nj a **ico[ ta sve treba u~ini u~ini ti pri j e nego nego k oti ranje i zapo~ zapo~ne nete? te? Prij e svega svega precizno precizno odredit odreditii stil koti ranja, odnos odnosno no sve relevantne relevantne para parametre metre izgl eda j edne kote.

K ako iza izabra br ati atr ibute sti la koti koti r anja nj a 1 Pozovite zato naredbu DDIM kojom otvarate otvarate vi{ estruki estruki dij alog prozor. Na prvom od nj ih m o` ete odrediti odrediti ime novog, va{eg va{eg stil stil a koti ranja i pohraniti ga (SAVE opcij a), samo samo jednu vrstu koti ranja na na koju } e se taj stil odnosit odnositii i li sa opcij om Parent odabrati da se odnosi na sve, te tri dugmeta (Geometry, nakon kl ik a na nji h otvaraju otvaraju nove dij alog prozore. prozore. Geometry, Format i Annotation ) koj i nakon

Current Prikaz aktivnog stila kotiranja. Name Ime stil a kotiranja. Save Dugme za zapisiv zapisiv anje sti sti la koti ranja. Rename Dugm e za za promj enu im ena stil a koti ranja. Family Stil se odnosi odnosi na sve sve vr ste koti ranja. Stil se odnosi samo na nazna~enu vrstu kotiranja. Geometry Dugm e za defi nir anje geometri geometri je sti sti la. Format Dugm e za defi nir anje for mata stil a. Annotation Dugm e za defi nir anje na~ na~i na ispisa teksta kotir anja.


























63

Di mens mension ion L ine Spacing–Rastojanja kotnih linija. Col or–D or–D ugme za za izbor boje kotne lini je. Extension Extension L ine Ext ension–Produ` ension–Produ` enje enje li nij e ekstenz ekstenzijij e. Ori gin Of fset–P fset–Pomak omak li nij e ekste ekstenzij nzij e od objekta. objekta. Col or–D or–D ugme za izbor boje li nij e ekstenz ekstenzii je. Arrowheads ko tne li ni j e. 1st, 2st –I zbor obl i ka termi natora kotne Size–Veli~ina terminatora kotne linije. Center Izbor obl ik a ozna oznake ke centra centra kru` nice. Izbor v eli ~ine oznake oznake centra centra kru` nice.

3 Format dugme Dimension Styles dij alog prozora vas vas uvodi u nare naredni dni dij alog prozor u kome preciznij preciznij e odre| odre| ujete polo` aj i nagib nagib kotnog teksta u odnosu odnosu na kotnu l ini ju.

























64

U poznajte

AutoCAD

Hor izontalno poravnanje kotnog teksta. V ertical Justif ustif ication V ertik alno poravnanje poravnanje kotnog teksta. teksta.

4 Pos Posljlj ednji ednji korak je izbor j edini edini ca za mj erenje erenje duì na i ugl ova i preciznost preciznost pri ispisu kotnog teksta teksta (ukl ju~uju} i i onemogu} onemogu} avanje avanje ispisa npr. vode} vode} ih i li poslj poslj ednji h nula u broju) {to } ete uraditi u Annotation dij alog prozoru. Jedini Jedini ce mj ere } ete izabrati nakon nakon kl ik a mi{ em na dugme Units . M ogu}e je dodati dodati i ` elj eni prefik s il i sufik s, i na tom istom pane panelu lu pod nazivom nazivom Primary units i vi djeti djeti obli k i spisa spisa ili kl ik om na uzorak uzorak odabra odabratiti nared naredni ni i z palete. palete.

Primary Primary U nits K li knite na dugme dugme Units da izberete izberete jedinice mj ere i preciznos preciznostt pri kaza mj era na kotnoj kotnoj li nij i. A ko j e potrebno, zatim unesti unesti te prefi prefi ks i sufi ks u ispisu kote. Alternate Units K ontrola ontrola prikaza altern alterna ativni h j edinica mjere. mjere. A k o ste akti vi rali rali ovu opciju, i ste mjere } e biti izraène jo{ jednim jednim tipom mj ernih jedini j edini ca. Na prim j er, du` i na mo` e bi ti pri kazana mi l i metri ma i u in~ima. i n~ima. Tolerance Izaberi Izaberi te metod ra~ ra~unanja unanja i prik aza aza tolerancij tolerancij e mjera. Zati Zati m unesit unesite e gornju i donju v ri jednost jednost tol erancij erancij e mjera. Text Izaberite Izaberite stil, du` inu prekida kotne lini je, vi sinu i boj u kotnog teksta. teksta. – i zaberi zaberi te sti sti l i spisa kot nog teksta. Style Height –izaberi te vi sinu i spisa kot nog teksta. –unesi –unesi te razmak razmak i zme| u kotne kot ne l i ni j e i k otnog teksta. tek sta. Ga p –dugme za i zbor boj e ispisa kotnog teksta. Color

K otir ti r anje nj e cr te` te` a Sje} ate li se jo{ uvi jek v a{e druge vj e`be, kada ste crtali jednostavan jednostavan tl ocrt stana? stana? Pogledajt Pogledajte e narednu narednu sli sli ku i pomi slite sli te koli ko } e vam vam vremena trebati trebati da va{ stari stari t locrt doradit e da da on izgl eda ovako. Pa provj erite. Najpri je } ete defini rati svoj stil koti ranja:


























65

Kako definrati stil kotiranja crteà 1 Pozovite Pozovite nared naredbu bu DD IM . 2 Dajt e sti sti lu i me na pri mj er M ojstil . V a`no j e samo samo da to bude jedna jedna rij e~, e~, bez bez razmaka). razmaka). 3 Parametri Parametri } e se se odnosi odnosi ti na sve vrste kotir anja pa potvrdi te stoga stoga opcij u Parent na panel panel u Family. 4 Dalj e }ete, kako kako j e ve} ve} opisano, opisano, u prozorim prozorim a Geomet Geometry, ry, For mat, Annotation izabrati i sve ostale detalje va{eg stila (npr. kotna linija je crvene, a ekstenziona plave boje, terminatori kotne crte su arhitektonski markeri, tekst je crne boje i visine 20, standard stil ispisa itd.).

Horizontalno i vertikalno (linearno) kotiranje Prij e samog samog po~etka po~etka procesa procesa koti ranja pozovite naredbu naredbu OSNA P te potvrdit e opcij e Endpoint , Center, Quadrant i Intersection , ~im ~ime e omogu}uj ete lak{e odre| odre| iv anje anje krajeva objekata objekata koj e }ete kotirati.

**icoProba Probajte jte najprij e kreirati horizontalnu i vertikalnu k otu. K oristi} ete nare naredbu dbu DIMLINEAR. DIMLINEAR. Njenim pozivom se otvaraju dvije mogu} nosti. Prva je da kl ik nete na dvi je ta~ke ta~ke koj e ozna~ ozna~avaj avaj u krajeve objekta koga koti rate (zbog ~ega ~ega ste i uk l ju~il i SNA P opcij e), a druga da najprij najprij e kli kom na des desni ni t aster aster mi{ a il i sa Enter na tipkovnici prij avite da } ete odabra odabratiti objekat objekat k oji se kotira. Taj objekat tada tada mora biti l ini ja, krug il i luk. N aravno aravno proba} proba} ete obje obje varijante: varijante:

K ako napr napr aviti vit i hori zontalno kotir anje nj e 1 Naprij e zumirajte zumirajte donji li jevi ugao ugao stambe stambenog nog prostora, prostora, pa pozovite nared naredbu bu DI M L IN EA R. 2 K ada se od vas bude zahtjevao zahtjevao unos kraj nji h ta~aka, ta~aka, pri bli ` i te mi{ a pozici pozici j ama ozna~ ozna~enim kru` i} i ma na narednoj narednoj sli ci, dok ne dobij ete marker u obli ku k vadrata i eventualno eventualno k ratku napomenu napomenu sa natpisom Endpoint . 3 K li kni te na obje krajnje ta~ke ta~ke objekta kojeg kotirate bilo k oji m redom i v ucite mi{ a prema prema dole, da biste odred odredili ili poziciju kotne li nij e i teksta teksta koji se ve} ve} naziru. naziru.

























66

U poznajte

AutoCAD

Ta~ke Ta~ke koje odre| odre| uju kotu Kota Primj etite da sadr` sadr` aj kotnog teksta nij e stvarna stvarna udalj udalj enost enost pokazanih pokazanih ta~aka, ta~aka, ve} razli ka nji hovi h koordi nata po x osi, zapravo zapravo udaljenost projekci ja na x–osu, o ~emu ~emu it ekako treba voditi ra~una. ra~una.

Dakl e na taj se na~ na~in for mi ra horizontalna kota, a {ta je sa verti kalnom? I denti denti ~an postupak, postupak, osim osim {t o } ete po bir anju ta~aka ta~aka cijel u kotu vu} i umj esto esto na dolj dolj e (il i na gore gore)) ul ij evo il i udes udesno. To } ete proba probati na eli eli pti~kom otira~u otira~u pred vratim vratim a u va{ stambe stambeni ni prostor. prostor. Dakle:

Kako napraviti vertikalno kotiranje 1 Ponovo Ponovo }ete pozvati pozvati naredbu naredbu DI M L IN EA R. 2 K ao ta~ ta~ke odaberi odaberi te one marki marki rane rombom (opcij a quadrant ) koj e }e se pojavi ti kada pri maknete mi { a pozici pozici jama ozna~ ozna~enim kri ` i} ima na nare naredno dnojj slici . 3 Nakon toga toga povucite mi{a uli jevo biraju} i v izuelno polo` polo` aj v a{e vertikalne kotne li nij e . 4 K li kni te na plo` aju sa koj im ste zadovol zadovol jni . Naravno, kotni tekst opisuje verti verti kalno rastoj rastoj anje odabranih odabranih ta~aka ta~aka,, odnosno odnosno razli razli ku nji hovih y koordi nata. nata.

Ta~ke Ta~ke koj i ma generi{ generi{ ete kot u V ertikalna kota

Opcij Opcij e na narr edbe DI DIM M L I NEAR. A ko v am ponu| ponu| eni eni polo` aj kote il i sadr` adr` aj i ugao ugao kotnog teksta ne odgovara odgovara,, to mo` ete prevazi} prevazi} i ako prij e odabira odabira mjesta mjesta kotne li nij e (dakl (dakl e posli posli je i zbora ta~ ta~aka) aka) odaberete odaberete jednu od narednih narednih opci ja:




























67

H (orizontal) unaprij ed da da odredite odredite da }e to bi ti horizontalna kota. kota. ( orizontal) – ako ` elite unaprij V (ertical) unapri j ed da odredi te da } e to bi ti v erti kal na kota. ko ta. ( ertical) – ako ` eli te unapri R (otated) (otated) – za rotaciju ekstenzionih linija. Pozovit e j o{ j ednom istu naredbu naredbu i ovaj put pri je nego odaberete odaberete ta~ku, ta~ku, pri ti skom na Enter se odlu~ite da } ete koti rati obj ekat. ekat. K ada ada se od vas bude zahtj zahtj evala evala sel sel ekcij a kl ik nite na obli ` nji kv adrat adrat i vuci te kotu u ` eljenom pravcu.

Paralelno kotiranje

**icoParale Paralelno lno k otiranje li nij u } ete probati probati na kosom kosom pregradnom pregradnom zidu i zme| u prostorij prostorij a. Naredba Naredba koju aktiv irate je DIMALIGNED i njen tok izv o| enja je gotovo i denti~a denti~an n toku prethodno opisane opisane naredbe naredbe..

K ako na napr aviti vit i paralelno paralelno koti koti r anj e 1 Otipkajte DIMALIGNED u komandnoj liniji. 2 Odaberite objekat – pomenutu kosu liniju (nakon Enter ) il i } ete kli knuti mi{ em na njene njene krajeve krajeve kada kada ih ozna~ite ozna~ite pomo} u OSNAP modaliteta. 3 Nakon toga cij cij elu kotu vu~ete vu~ete mi{ em ka ` elj enom polo` aju. Osobine Osobine koje mo` ete u tom trenutku trenutku promij eniti su tekst tekst koj i se ispisuje i njegov ugao. ugao. K oristite opcije Text, Text, Mtext i Angl e .

Ta~ke Ta~ke koje odre| odre| uju paralelnu paralelnu kot u

























68

U poznajte

AutoCAD

Ta~ke Ta~ke koj e gene generi ri {u kotu Horizontalna kota Sad Sad kada imate im ate jednu datu datu kotu mo` ete pozvati pozvati nared naredbu bu DI M CON TI NU E, koja } e u svom izvo| enju tra` iti samo samo po jednu nare narednu dnu ta~ku ta~ku – pazit e du` i na se se mjeri izm e| u druge ta~ke ta~ke prethodne prethodne kote i v a{e novozadane novozadane ta~ ta~ke, pa izme| u te nove ta~ke ta~ke i naredne naredne zadate zadate itd. { to zna~ zna~i da biste biste ta~ ta~ke redom redom trebali trebali dati dati idu} i uvi jek u is i stom smj smj er u (u ovom slu~aju s lijeva prema desno).

K ako koti koti r ati u se ser ij i 1 Otipka Otipkajte jte DIM CONTIN UE u koma komandn ndnoj oj lin ij i. 2 K li kni te redom redom (kori ste}i marker marker OSNA P) s lij eva na de desno sno na sve sve pozicij e ozna ozna~ ~ene kri` i} ima na sli sli ci. D obi} ete jednu nas nastavl tavl jenu kotnu l ini ju.

Ta~ke Ta~ke koj e generi generi { u nasta nastavl vl jenu kotu 3 Na isti isti na~in, na~in, pomo}u naredbi naredbi DI M L IN EA R i D IM CONT IN UE, mo` ete formi rati i kotni ispis za za des desni ni zi d stambe stambenog nog pros prostora. tora.


























69

V ertik alne serijske serijske kotne li nij e.

Kotiranje uglova

**icoUgl ovna kota slu` i za ozna ozna~ ~avanje veli veli ~ina uglova izme| u dvi je l ini je il i uglova odre| odre| enih zadavanje zadavanjem m tri ta~ ta~ke. Kotna li nij a u ovom slu~aju slu~aju ima oblik luk a. Na ovaj se se na~ na~in in mo` e kotirati i luk , kao i dio kru` nice. Vi } ete je upotrij upotrij ebiti za odre| odre| iv anje anje ugla pod pod koj im se nalazi nalazi ranij e kotirani kosi zid.

K ako koti koti r ati ug uglove love 1 Nakon pozi va naredbe naredbe DIMANGULAR u komandn komandnoj oj li niji . 2 K lik nu} ete nad nad jednom. jednom. 3 Pa drugom crtom koje taj ugao ~ine (vertikalni i kosi zid). 4 Nakon ~eg ~ega a }e kota ve} biti vi dlj iv a i samo samo j e uz pomo} mi {a treba smjestiti smjestiti na pogodnu pogodnu lok acij u. Redos Redoslili jed izbora li nij a koje ugao ugao formi raju nij e va` va` an, jer se oba ugla koj a ~ine ~ine te dvi dvi je li nij e (jedan (jedan manji i jedan jedan ve} i od 180 stupnjeva stupnjeva)) mogu k otirati na ovaj ovaj na~ na~in, ovi sno sno o pravcu u kome vu~ete vu~ete kotu radi postavlj postavlj anja anja u kr ajnji polo` aj.

K otir ti r anje nj e r adij usa usa ili il i dij di j ame metr tr a kr u`nic u` nica a i luko l ukova va **ico-

**icoV e} j e pomenuto pomenuto koti ranje kru` nica ili luk ova koji ma ozna ozna~ ~avate avate veli ~inu nji hovog radij radij usa usa il i di jametra. jametra. Poziv Poziv om ovi h naredbi naredbi se se zahtjeva zahtjeva da kl ik nete nete na neki neki luk il i kru` nicu i zatim zatim odredite odredite polo` aj kotnog teksta. teksta. Sa Sastavni stavni dio tog teksta je osim mj enog enog broja koji ozna~ava veli~inu radijusa ili dijametra i prefiks R (za radijus) odnosno ∅ (za dijametar). Oprobajte dakle naredbu DIMDIAMETER (il i ako vam se vi {e svi svi | a radij radij alno kotiranje nared naredbu buDIMRADIUS DIMRADIUS))

Kako kotirati radijuse i dijametre 1 Otipka Otipkajte jte DIM DIA M ETER u koma komand ndnoj noj li niji

























70

U poznajte

AutoCAD

Ost Ost al e vrs vr st e kotir koti r anja nj a Na raspolaganju su jo{ i DIMBASELINE te DIMORDINATE za malo malo druga druga~ij i na~ na~in kotiranja. kotiranja. N ared aredbom bom D IM BA SELIN E se se posti` e paralelno paralelno k oti ranje u odnosu na i stu po~etnu po~etnu ta~ku. ta~ku.

Para Paralelne lelne kote dobij dobij ene nare naredbom dbom DI M BA SELIN E. Naredba DI M ORD IN A TE pak slu` slu` i za obil obil je` avanje avanje x il i y k oordinate selektov selektov ane ane ta~ke. ta~ke. Kao i u prethodnom prethodnom slu~a slu~aju ju ne} emo se zadr` zadr` avati avati na obja{njenju ove naredbe, naredbe, mo` ete j e sigur sigur no i sami probati .

Ordi natne natne kote

Kreiranje oznaka na crteù **icoPrimj etite na cil jnom k otiranom crte` crte` u jo{ i onu oznaku oznaku kojom se tvrdi da je prostorij prostorij a u gornjem gornjem l ij evom ugl u dnevna dnevna soba soba.. Ova se se oznaka oznaka sastoji sastoji iz samog samog teksta, teksta, dvi je li nij e i termi natora. natora. Sve Sve zajedno zajedno je tako| tako| e opcij a koti ranja pod pod naziv naziv om L EA DER i stvara je nare naredba dba pod pod istim imenom. Za razli razli ku od k ota koje su su po svojoj strukturi blokovi , L EA DER objekat objekat nij e jedinstveni jedinstveni objekat i sasto sastojiji se od pol il ini je i teksta koj i se mogu pojedina~no pojedina~no odabrati odabrati i l i uk loni ti . (Probajt (Probajte e obri sati sati samo kotni tekst, a da kotne li nij e ostanu ostanu na


























71

I zmj ena kotnog t ek st a **icoV e} f ormi rane kote nekada nekada zahtj zahtj evaju evaju i zmj ene – kotni tekst tekst } e biti izm jenjen il i dopunj en, drugog ugla ispisa. Upoznajte zato zato i naredbu DIMEDIT koj a upravo upravo i ma pomenutu pomenutu svrhu.

Kako izmjeniti kotni tekst 1 Za razliku od ve}ine drugih naredbi za modifikaciju koje najprije zahtjevaju selekciju objekata koje }ete mijenjati, ova prvo nudi opcije Dimension Edit (Home/New/Rotate/Oblique) Ako èlite modificirati kotni tekst pozva}ete opciju New i u paragraf paragraf tekst editoru ga izm jeni ti . U tom editor u je sa <> ozna~en ozna~en sam sam mj erni broj k ote, tj . veli ~ina izm jerenog rastojanja. rastojanja. U i stom editor editor u vam je omogu}eno i da odabe odaberete rete pismo, sti sti l, v isinu slov a, poravnanje, polo` aj teksta it d.

Oznaka za stvarni mj erni tekst (i zmj ereno ereno rastoj rastoj anje) Poznati Poznati prozor za kr eiranje paragraf paragraf t eksta 2 Opcija Rotate omogu} ava da zada zadate te novi ugao pod koji m } e kotni t ekst ekst bi ti ispisan, ispisan, dok Oblique daje zako{en oblik i ekstenzionim kstenzionim li nij ama. ama.

Zako{ene ekste ekstenzione nzione li nij e



























72

U poznajte

AutoCAD

Promj ena pol o` aja kotnog teksta

Odre Odr e| ivanje r astoja toj anja nj a izme izme|| u ta~a ta~aka na cr te` te` u **icoO k otama za sada sada dosta. dosta. Vi dite da vam one mogu posl posl u` iti it i i kao provj era da li ste zaista sve precizno precizno nacrtali, nacrtali, j esu esu li sve lini je ba{ takvi h duì na kakvi h bi trebalo. trebalo. A ko vam te kote i ne trebaju, trebaju, posli posli je ih mo` ete izbri sati. sati. N aravno aravno postoji postoji i l jep{i na~ na~in da se se ova ova operac operacijij a oba obavi vi , uz jo{ i vi {e inf ormacij ormacij a. Naredbu NaredbuDIST DIST } ete koristiti ako ` eli te: – odredi ti rastojanj e izme| u dvi j e ta~ke ta~ke na crte` u, – odredi ti ugao nagi nagi ba l i nj e odre| ene pomo} pomo } u 2 ta~ke u xy ravni r avni , – odredi ti ugao nagi nagi ba li nj e odre| ene pomo} pomo } u 2 ta~ke ta~ke prema xy rav ni , – odredi ti rastojanj e i zme| u x,y i z koordi koor di nata ti h ta~aka, ta~aka,

K ako odr odr edit i r astoj astoj anj e izme| izme| u ta~ ta~aka aka na cr t e` u 1 Otipkajte DI ST u komandn komandnoj oj l ini ji .


























A ko ta~ke ta~ke birate redosljedom redosljedom kakav j e dat dat na prethodnoj sli ci dobi } ete logi ~an rezultat. A rea = 4500.0000, 4500.0000, Peri Peri meter meter = 360.0000 Iz rezult ata se vi di da je povr{ ina ovog pravougaonika 4500 (=150x30) a obim 360 j edini ca (=2x 150+2x30). 150+2x30). A ko, me| uti m, ta~ke ta~ke birate redom kao na slici sli ci

rezultat koji slijedi je A rea = 0.0000, Peri Peri meter meter = 605.9535

73

























U poznajte

74

AutoCAD

Tok odre| odre| ivanja ove ove povr{ povr{ ine bi bi bi o: AREA

poziv naredbe

/Object/Add/Subtract: a “ dodaj” dodaj” mod rada rada /Object/Subtract: o izbor objekta (A DD mode) Select Select obj ects:oda ects:odabran bran kvadrat A rea = 2500.0000, 2500.0000, Peri Peri meter meter = 200.0000 povr{ ina i obim kv adrata adrata Total area = 2500.0000

akti vna ukupna ukupna povr{ povr{ ina

(A DD mode) Select Select obj ects:oda ects:odabran bran pravougaonik pravougaonik A rea = 5000.0000, 5000.0000, Peri Peri meter meter = 300.0000 povr{ ina i obim ravougaonika akti vna ukupna ukupna povr {i na Total area = 7500.0000 (ADD mode) Select objects: /Object/Subtract: s

sa Enter Enter prekid “ dodaj” dodaj” moda

“oduzmi” mod rada

/Object/Add: o izbor objekta 1.

(SUBTRACT mode) Select objects: .......... kru` nica ..... ........ ... odabrana 1. kru`

A rea rea = 314.1 314.1593, 593, Circumference Circumference = 62.83 62.8319 19 pov r{i na i obim 1. 1. kru` nice akti vna ukupna ukupna povr{ povr{ ina Total area = 7185.8407 (SUB TRA CT mode) mode) Select Select objects: objects: odabrana odabrana 2. kru` nica A rea rea = 314.1 314.1593, 593, Circumference Circumference = 62.83 62.8319 19 povr{ ina i obim 1. 1. kru` nice Total area area = 6871.6815 6871.6815 ukupna povr{ ina


























75

POGL OGL AV L JE 8 – [ t ampa mpanj nj e Sada Sada j e ve} v jerovatno vri jeme da vi dit e kako } e va{ crte` izgl edati edati k ada ga od{t ampate ampate na {t ampa~ ampa~u il i pl oteru kakav kakav im ate. ate. [ tampa je svakako svakako zaseb zaseban an problem kome treba treba posve posvetiti ti punu pa` pa` nju i stoga } ete se u ovom pogl avlj u upoznati upoznati sa mogu} nosti nosti ma kon fi gurisanja va{eg {tampa~a, {tampa~a, izbora dij ela crte` a koj i ` eli te od{t ampati ampati na papir papir u, {tampanj {tampanj em u datoteku, datoteku, izborom v eli~ine papir papir a i svim drugim mogu} nostim nostim a vezan vezanim im za ovu ovu v eoma eoma va`nu temu.

























76

U poznajte

AutoCAD

[ tam tampa panj nje e cr te` te` a **icoV ratite se va{em crte` u stambenog stambenogprostora koj i ste koti rali u prethodnom poglavl ju i poku{ ajte ga od{t ampati ampati .

K ako se se { t ampa crt cr t e` 1 U tu svrhu se mogu koristiti dvije naredbe: PRINT i PLOT – koje otvaraju otvaraju i sti dij alog prozor. Naredb Naredbu u PRINT mo` ete pozvati i iz padaju} padaju} eg izbornik a File/Print .

Devi ce and and Default Selection Selection Dugm e za selekci selekci ju ure| aja. Pen Parameters




























77

2 Kli kom na na Device and D efault Selection izme| u ve} konfi gurisanih gurisanih ure| aja mo` ete odabra odabratiti Selection otvara se novi di jalog prozor u kome izme| onaj onaj k oji } ete upotrijeb upotrijebiti iti .

Prik az konfi gurisanih {t ampa~ ampa~a. Tu je i mogu}nost da promjenite promjenite pri k onfiguraciji odabra odabran n raspore raspored d pera pera i v rstu rstu optimi zacij zacij e, kl ik om na Pen Assignements i Optimization .

























78

U poznajte

AutoCAD

U v a{em prim jeru odl u~it u~ite e se se za {t ampanje ampanje samo samo gornj e li jeve sobe, sobe, odnosno odnosno dio obuhv a}en pravougaonik pravougaonik om na crteù. Na istom panelu Pri nt/Plot se moète odlu~iti odlu~iti i da li } e ispis ispis teksta teksta biti sa ispunjen ispunjenim im slov ima nt/Plot Configuration Configuration dij alog prozora tako| e se il i ne ( Text slov a mala razli razli ka je neprim neprim jetna), da li } e skriv ene ene lini je u 3D crte` u biti i zostavlj zostavlj ene ene (Hi de lines ), da li Text Fil l – kada su ta slov lines ), }e se vr{iti korekcija debljina linija za debljinu pera (Adjust Area Fill ), da li } e se se formi rati .pl t datoteka umj esto esto da se se crta na ploteru ( Plot to File ) – sve ponu| ene default default opcij e su su one koje ste ste odredil odredil i pri konfi gurisanju gurisanju v a{eg a{eg printera ili plotera. plotera.


























79

K oordinate lij evog donjeg ugla crteà na papi papi ru. Opcija Scaled to Fit ako je odabrana u Print/Plot Configuration dijalog prozoru, pretpostavlja automatski prora~un razmjere {t ampanja ampanja tako da se odabrani odabrani dio crte` a pove} pove} a ili smanji smanji tako da zauzme zauzme cij cij eli r aspolo` aspolo` iv i prostor na papiru. papiru. A ko ova opcij a nij nij e akti vna, onda } ete u polj im a iznad ove opcije zadati zadati ` elj eni razmjer. Sa li jeve strane strane zadajete zadajete mi li metre na papiru, papiru, a sa desne desne A utoCA D j edini edini ce. Tako } e npr. zapis zapis 10=1 zna~ zna~iti it i da } e jedna A utoCA D j edinica biti i srctana srctana kao 10 mm. U na{em prim jeru crteà stambenog stambenog prostora prostora jedna A utoCA D jedini ca preds predstavlj tavlj ala 1 cm u prostoru, pa bi u tom slu~a slu~aju razmj razmj er 1=5 preds predstavlj tavlj ao stvarni razmjer 1:50.

Kako prethodno pregledati izgled crteà na papiru (Pr (Pre evie vi ew ) 1 Svakako Svakako j e korisno da pogledate pogledate kako } e od{tampani od{tampani crte` izgl edati edati na papiru, papiru, pri je no { to se odlu~ite za kona~ kona~no { tampanje. tampanje. Opcij e prethodnog pregleda pregleda (Preview ) su Partial i Full . Partial opcij a prikazuj e samo samo polo` aj crte` a na papiru, ne i stv arne objekt e:

























80

U poznajte

AutoCAD

4 Kada ste najzad zadali sve potrebne parametre klikom na OK u Pri nt/Plot Configuration prozoru {alj ete va{ crte` na Configuration dij alog prozoru {t ampanje. ampanje. Prij e toga se uvj erite da va{ va{ pri nter il i plot er uklj u~en u~en i pravi l no povezan povezan sa ra~unarom. ra~unarom.

























PRI RIL L OG A Popis pi s svih vi h nare nar edbi pr ogr ama Auto Aut oCA CAD D Ve V er .14 Treba svakako svakako jo{ napomenu napomenutiti da se se jedan jedan broj naredbi naredbi A utoCA D–a mo` e pozvati i transpare transparentno, ntno, tj. u vri jeme izvo| enja enja neke neke druge naredbe naredbe.. Tako npr. ako ste pozvali komandu za crtanje crtanje l ini je, dok v as ona pita za narednu narednu ta~ ta~ku k oju treba spojit i vi mo` ete akti vi rati nared naredbu bu zumiranja, zumiranja, tako {to } ete pri upi tu From point: u komandnom prozoru optipkati ‘ZOO M . Sve naredbe naredbe koj e se se mogu pozvati i transpare transparentno ntno su u pril ogu svih k omandi A utoCA D–a nazna nazna~ ~ene jednostruki jednostruki m po~etnim po~etnim znakom znakom navoda navoda (‘ZOOM, unutar i zvr{ avanja avanja neke neke druge nared naredbe be tako| tako| e treba treba po~ po~e eti sa ‘ . ‘PAN itd.) – i nji hov poziv unutar

# 3D 3DA RRA Y 3DFA CEK CEK 3DM ESH ESH 3DPOLY

K reira trodi menzionalni objekat poli gonalne gonalne mre` e. K reira trodimenzionalno trodimenzionalno polje. reira trodimenzionalnu trodimenzionalnu plohu. K reira reira poligonalnu poligonalnu mreù slobodne forme. K reira polil inj u u trodimenzionalnom trodimenzionalnom prostoru. prostoru.

3DSIN

Im portuje 3D Studio datoteku. datoteku.



























'BL IPM ODE BL OCK BM A K E BM POUT BOUN DA RY BOX BREA K

K ontroli ra prik az marker marker–blipova. K reira reira defi defi nicij u bloka od odabra odabranih nih objekta. objekta. Definira blok kroz dijalog dijalog . Spa{ava Spa{ava sel sel ekti rane objekte u datoteku datoteku u neovisni bit mapirani f ormat. K reira reira region region il i polili niju iz zatvore zatvorene oblas oblasti. K reira trodimenziona trodimenzionalni lni kvadar. kvadar. Bri {e dij elove objekta il i dij eli objekata objekata na dva neovi neovi sna. sna.

BROW SER

Poziva default W eb browser.

C 'CA L

Izra~

matemati~ke matemati~ke i

metrij ske izraze


























83

DI M CONTI NU E DIM DIA M ETER DI M EDI T DIM LIN EAR DI M ORDI NA TE DI M OV ERRID E DI M RA DI US

Nastavlja Nastavlja li nij sku, uglovnu il i ordi natnu natnu kotu od druge druge li nij e ekste ekstenzije nzije prethodn prethodne e ili odabra odabrane ne kote . K reira reira dij dij ametra metralnu lnu kotu za za krugove krugove ili lukove . Omogu}ava izmj enu kota . K reira reira linij ske kote. kote. K reira ordinatne ordinatne kote . Zanemaru Zanemaruje je varijable kotiranja . K reira radij radij alne kote za krugove i lukov e .

. DI M STY LE DI M TEDI T 'DIST DIV IDE

K reira reira i mij enja stilove kotiranja kotiranja u komandn komandnoj oj li niji . Pomi Pomi ~e i rotira kotni tekst tekst . M jeri rastojanje rastojanje i ugao ugao izme| u dvij e ta~ ta~ke . Ramje{ta Ramje{ta objekte il i blokove jednakom jednakom stojanju stojanju du` obima objekta

























I 'ID Prikaz koordinata teku} teku} e lokacij e. IM A GE Insertovan Insertovanje je sli ka u ranim ranim formatima u A utoCA D crte` crte` . IM A GEA DJUST K ontrola osvi osvi jetl jenosti jenosti , kontrasta kontrasta i sjene odabrane odabrane slke . IM A GEA TTA CH Pridru` Pridru` uje novi objekat objekat sli sli ke za defi defi niciju. IM A GECL IP K reira nova ograni~enja ograni~enja za jednu sliku sli ku kao objekat. IM A GEFRAM E K ontrolira da li j e okvi r slik e prik azan zan na ekranu ekranu il i ne . IM A GEQUA LI TY K ontrola ontrola kvaliteta kvaliteta prikaza prikaza sli ke . IM PORT Importuje datote datotekk razli razli ~iti h formata u A utoCAD crte` crte` . IN SERT Smje{ta Smje{ta imeno i blok il i cijeli crte` crte` ktiv ni crte` crte`


























M UL TI PLE M V IEW M V SETUP

85 Ponavl Ponavl ja opcij e i ste (naredne) (naredne) komande . K reira reira vi {estruke {estruke poglede poglede i ukl ju~uje ju~uje postoje}e postoje}e . Postavlj Postavlj a osnovne osnovne parametre parametre crte` a .

N NEW

K reira novu datote datoteku ku crteà .

O OFFSET OFFSET OLEL INK S

K reira reira koncentri~ koncentri~ne ne kru` nice, paralelne paralelne li nij e i parale paralelne lne kri ve . A ` urira mij nja i otkazuje otkazuje toje} toje} OL E

























REGEN REGENA L L 'REGENA UT O REGI ON REI NI T RENA M E REN D ER

Regenera Regeneracij cij a crte` a i osvje` ava pri kaz aktiv nog prozora. Rege Regene nera racij cij a crte` crte` a i osvj osvj e` ava prikaz svih prozora. prozora. K ontrol a automats automatske ke regene regeneracije racije crteà . K reira regionalni objekat iz odabranog odabranog skupa postoj postoj e}i h objekata . Reinici jali zacij zacij a digi ti zera, zera, digi ti zer input/output portova i datoteke datoteke parame parametara tara programa. programa. Promjena im ena ena objekata . K reira reali reali sti~no sti~no zasjen~ zasjen~ene ene slik e trodi menzionalnih ` i~anih i~anih modela il i ~vrsti h modela .

REPLA REPLA Y 'RESUM E REV OL V E REV SURF RM A T

Prikaz BM P, TGA il i TIFF sli ke . Nastavlj Nastavlj a preki preki nuti script. script. K reira ~vrsti model rotacij om dvodi menzionanog menzionanog objekta oko ose . K reira rotacionu rotacionu povr{ i nu oko odabranih odabranih osa . Upravlj ndering ndering materij materij li




























TA BL ET

87

V r{i kalibraciju, kalibraciju, konfigurisa konfigurisanje i uklj u~uje u~uje i isklju~uje isklju~uje pridruèni pridruèni digitali digitali ziraju} ziraju} i table tablet. t.

AutoCAD 2002 2 D Kratke Upute Arhitekti

Recommend Documents