EPLAN P8 1 8 5 Upute Za Rad

EXOR d.o.o. Informatički inženjering za istraživanje, razvoj, proizvodnju i trgovinu elektroničkih sistema, uređaja i programa MB: 3686914

B a n i 7 3 a , HR -1 0 0 1 0 B uz in , HRV AT SK A Tel.:+385 (1) 66 51 872, Fax.:+385 (1) 66 78 888, e-mail: [email protected], web: www.exor.hr

Naš znak: Autor: Datum: Verzija:

10-08-0269-0001 Dario Novak 15. veljača 2008 BETA

Upute za rad za ver. 1.8.5

SADRŽAJ:

1.

INSTALACIJA......................................................................................................4

2.

PODEŠENJE SUČELJA..........................................................................................6 2.1. 2.2. 2.3.

3.

RAD S PROJEKTOM........................................................................................... 12 3.1. 3.2. 3.3.

4.

OTVARANJE POSTOJEĆE STRANICE ...................................................................... 22 OTVARANJE NOVE STRANICE.............................................................................. 23 ZATVARANJE STRANICE .................................................................................... 25 PODEŠENJE STRANICE PRIJE CRTANJA .................................................................. 25 GRID .......................................................................................................... 25

SIMBOLI .......................................................................................................... 27 5.1. 5.2. 5.3.

6.

OTVARANJE POSTOJEĆEG PROJEKTA..................................................................... 12 OTVARANJE NOVOG PROJEKTA ........................................................................... 13 ZATVARANJE PROJEKTA .................................................................................... 21

RAD SA STRANICAMA ....................................................................................... 22 4.1. 4.2. 4.3. 4.4. 4.4.1.

5.

RADNO OKRUŽJE (WORKSPACE)........................................................................6 TRAKA S ALATIMA (TOOLBAR)...........................................................................7 KRATICE (SHORTCUT) .................................................................................. 10

BAZE SIMBOLA .............................................................................................. 27 F ILTERI ....................................................................................................... 28 INSERTIRANJE SIMBOLA ................................................................................... 32

RAD SA SHEMOM.............................................................................................. 35 6.1. 6.2. 6.3. 6.3.1. 6.3.2. 6.4. 6.4.1. 6.5. 6.6. 6.7. 6.7.1. 6.7.2. 6.7.3. 6.7.4. 6.7.5. 6.8. 6.9.

LOKACIJE ..................................................................................................... 35 OPĆENITI UREĐAJI (BLACK BOX) ..................................................................... 40 STEZALJKE (TERMINALS).................................................................................. 48 INSERTIRANJE STEZALJKI.................................................................................. 48 P ODEŠENJE STEZALJKI ..................................................................................... 49 RELEJI/SKLOPNICI.......................................................................................... 58 KORIŠTENJE SLOBODNIH KONTAKATA DEFINIRANOG RELEJA .................................... 63 MOTORSKA ZAŠTITNA SKLOPKA .......................................................................... 65 INSERTIRANJE „UREĐAJA“ ................................................................................ 66 PLC ........................................................................................................... 68 PLC MAKROI ............................................................................................. 68 PREDEFINIRANJE PLC OVERVIEW-A ................................................................. 73 PREDEFINIRANJE PLC CONNECTION POINTA (DI) U NAVIGATORU ............................ 74 KORIŠTENJE I/O SIGNALA POMOĆU MAKROA....................................................... 76 KORIŠTENJE PREDEFINIRANIH I/O SIGNALA IZ NAVIGATORA.................................... 77 POTENCIJALI................................................................................................. 81 SIMBOLI SPAJANJA.......................................................................................... 86 2 / 205

6.10. KABELI ........................................................................................................ 89 6.10.1. KABEL SA SHIELDOM.................................................................................... 95 6.11. ŽICE/VODIČI................................................................................................. 97 6.12. KATALOG (PARTS MANAGEMENT)...................................................................... 100 6.12.1. DEFINIRANJE NOVOG UREĐAJA U KATALOGU ..................................................... 100 6.12.2. DEFINIRANJE NOVOG RELEJA U KATALOGU ....................................................... 108 6.12.3. DEFINIRANJE NOVE MOTORSKE ZAŠTITNE SKLOPKE U KATALOGU ............................. 111 6.12.4. DEFINIRANJE NOVOG KABELA U KATALOGU ....................................................... 113 7.

IZVJEŠTAJI (REPORTI) ................................................................................... 116 7.1. 7.2. 7.3. 7.4.

IZVJEŠTAJI UZ POMOĆ OPCIJE REPORTS ........................................................... 116 IZVJEŠTAJI UZ POMOĆ OPCIJE TEMPLATE.......................................................... 123 F ILTRIRANJE PODATAKA ................................................................................. 124 SORTIRANJE PODATAKA ................................................................................. 126

8.

IZVJEŠTAJI U MS EXCEL® FORMATU .............................................................. 128

9.

IZVOZ / UREĐIVANJE / PONOVNI UVOZ PODATAKA ......................................... 134

10.

BACKUP ...................................................................................................... 138

11.

PRINT......................................................................................................... 141

12.

GRAFIKA..................................................................................................... 143

13.

SIMBOLI ..................................................................................................... 153

13.1. NOVA BAZA SIMBOLA..................................................................................... 153 13.2. NOVI SIMBOL .............................................................................................. 154 14.

FORME ....................................................................................................... 165

14.1. UREĐIVANJE SASTAVNICE ............................................................................... 165 14.2. UREĐIVANJE FORMI ...................................................................................... 175 14.2.1. LISTA MATERIJALA .................................................................................... 175 14.2.2. PRIKLJUČNI PLAN ...................................................................................... 180 15.

RAD S 1-POLNIM SHEMAMA......................................................................... 186

15.1. 15.2. 15.3. 15.4. 15.5. 15.6. 15.7.

1-POLNA BAZA SIMBOLA ................................................................................. 186 KREIRANJE 1-POLNE „LINIJE“ .......................................................................... 187 RAD S „PLACEHOLDER OBJECTOM“.................................................................... 197 RENUMERIRANJE ELEMENATA ........................................................................... 199 UREĐIVANJE PODATKA ELEMENAT ..................................................................... 200 DEFINIRANJE KATALOŠKIH BROJEVA STRUJNOG KRUGA............................................ 202 RAD S ACAD PODLOGAMA .............................................................................. 203

3 / 205

1. Instalacija Umetne se instalacijski CD EPLAN Electric P8 1.8 International u CD-ROM te se instalira na željeni disk na računalu. Instalacija se može obaviti u bilo koji folder na bilo koji disk na računalu ili na intranet.

4 / 205

NAPOMENA!

Podaci za projekt mogu biti pozicionirani na bilo kojemu mjestu na hard disku ili mrežnom disku no radi organizacije podataka i upravljanja podacima predlaže se da se koristi instalacijska struktura kao prema slici gore.

Pozicija direktorija se može definirati u parametrima: Options è Settings è User è Management è Direktories

5 / 205

2. Podešenje sučelja 2.1.

Radno okružje (WORKSPACE)

Radno okružje koje će se koristiti u projektu se izabire preko opcije u izborniku View è Workspace

Radno okružje sadrži određene kombinacije/izbor toolbara koji može ubrzati proces izrade shema ili uređivanje podataka. Ukoliko se želi kreirati vlastito radno okružje, potrebno je prvo podesiti raspored toolbara i navigatora a zatim pritiskom na gumb kreira se novo vlastito radno okružje. Svaka izmjena na radnom okružju mora biti snimljena pritiskom na gumb . Inače, prilikom novog pokretanja programa EPLAN neće prepoznati izmjene. Izborom određenog radnog okružja u određenom trenutku može značajno ubrzati rad (npr. Prilikom slobodnog grafičkog crtanja koristi se radno okružje „Mechanical design“ ili prilikom uređivanja formi/simbola poziva se radno okružje „Master dana editor“). Svako radno okružje može se exportirati na jednoj radnoj stanici pritiskom na gumb te na drugoj radnoj stanici importirati pritiskom na gumb . Na taj način jednostavno prenosimo podešenja s računala na računalo.

6 / 205

2.2.

Traka s alatima (TOOLBAR)

Traku s alatima može svatko kreirati prema svojim potrebama i zahtjevima. Princip rada je kao u MS Office ®. Pokrene se uređivanje alatne trake na Options è Toolbars è Customize

Klikne se na gumb NEW te se kreira novi alatna traka (npr. Personal) pa OK.

Pojavi se prazna alatna traka koja se popunjava

7 / 205

Popunjavanje alatne trake se odvija tako što se izabere kartica „Commands“

Izabere se kategorija „Default“ te se s opcijom drag & drop prenesu opcije „Edit properties“ i „Edit fuction dana in table“ (vidi označene opcije na slici gore). Zatim se izabere kategorija „Menu“ te se s opcijom drag & drop prenese opcija „Edit:Text:Move properties text“. Prilikom ove akcije pojavi se sljedeći prozor

8 / 205

Pod opcijom „Image file“ se klikne na […] gumb te se izabere određena ikonica za ovu funkciju. Ikonica je u „JPG“ formatu veličine 16x16 koju se može kreirati pomoću raznih programa za izradu ikonica ( besplatni program za izradu ikonica možete pronaći na sljedećoj web stranici: http://www.icofx.xhost.ro/ ) Ukoliko se ne izabere niti jedna ikonica, nego se samo pritisne opcija OK, tada se pojavi slika . Nakon toga se alatna traka pozicionira na željeno mjesto unutar radnog okružja.

NAPOMENA!

Prilikom redizajna alatne trake potrebno je kliknuti na opciju SAVE kako bi alatna traka bila usnimljena u postojeće radno okružje. Ukoliko to nije napravljeno alatna traka neće biti snimljena/vidljiva kod sljedećeg pokretanja programa EPLAN. Bilo koja opcija iz izbornika ili komanda može biti postavljena na alatnu traku!

9 / 205

2.3.

Kratice (SHORTCUT)

Žele li se kreirati kratice za određene komande, koje će značajno ubrzati rad, potrebno je pokrenuti opciju za kreiranje kratica: Options è Keyboard shortcuts

Pritiskom na opciju Create pojavi se kartica za kreiranje kratica.

Definira se kratica te se izabere opcija OK. Za svaku komandu može se definirati i više od jedne kratice. Želi li se određena kratica izbrisati, potrebno je u prozoru „Assigned shortcut keys“ označiti kraticu te kliknutu gumb Remove.

10 / 205

Kratice se definiraju (i spremaju) za razinu korisnika u OptionsèSettingsèUserè ManagementèKeyboard shortcuts te se na jednostavan način prenose s računala na računalo pomoću opcije Export/import

11 / 205

3. Rad s projektom 3.1.

Otvaranje postojećeg projekta

Želi li se otvoriti postojeći projekt potrebno je odabrati na izborniku Project è Open

Izabere se projekt, te se otvori s opcijom Open. U bilo kojemu trenutku je moguće otvoriti 2 ili više projekta u jednom trenutku te između njih izmjenjivati podatke.

12 / 205

Projekt se može otvoriti i preko izbornika Project è Management (ukoliko ste kupci licenci EPLAN 5 ili EPLAN Electric P8 Professionala).

Izabere se projekt, te se otvori s opcijom Open.

3.2.

Otvaranje novog projekta

Novi projekt se otvara na osnovu predloška (TEMPLATEA). Predložak možete sami kreirati ili možete koristiti postojeći. Postoje 2 tipa predloška: 1. Project template – Predložak koji sadrži kompletno sva podešenja programa/parametara (sastavnice,forme, simboli, numeriranja,…) i koji može biti personaliziran za svaku firmu posebno 2. Basic project - Predložak koji sadrži kompletno sva podešenja programa/parametara (sastavnice,forme, simboli, numeriranja,…) ali i kompletno sve stranice određenog projekta i koji također može biti personaliziran za svaku firmu posebno Predlošci se mogu kreirati na ProjectèOrganizeèCreate basic project ili Create project template. 13 / 205

Prethodno, prije kreiranja predložaka, je potrebno podesiti parametre (OptionsèSettingsèProjectè) kako bi podešenja bila uključena u predložak. Novi projekt se otvara preko opcije ProjectèNew ili New (Wizard)

NAPOMENA!

Project template se uvijek koristi uz opciju New (Wizard) a Basic project uz opciju New. Prilikom izbora opcija, EPLAN automatski izabire jedan od predložaka! Ukoliko se izabere opcija New(Wizard) pojavi se sljedeća kartica

Pod Project name se upiše dok se kod Template klikne na […] te se se izabere novo kreirani personalizirani predložak. Nakon toga se klikne na opciju Next

14 / 205

Pod strukturom se izabire struktura projekta i adresiranje komponenata po IEC standardu. Klikne li se na […] pojavi se sljedeća kartica na kojoj će se dati detaljnija pojašnjenja

15 / 205

Po IEC/DIN za 2007 godinu pojavljuju se sljedeće oznake: == = ++ +

Functional assignment Higher-level function Installation site Mounting location

Što znači ukoliko se izabere opcija koja je gore navedena (Higher-level function and Mounting location) da će adresa svake grupe elementa biti npr. =ST1+RO1-F1 (Osigurač F1 u polju ST1 i ormaru RO1). Na taj način jednostavno se raspoznaju elementi, filtriraju, komuniciraju… U svakom trenutku projekta se može promijeniti struktura označavanja elementa. Izmjena dovodi samo do promjene adrese (npr. Izabere li se opcija Sequential numbering tada je adresa osigurača samo – F1).

NAPOMENA!

Svakako treba biti oprezan s izmjenama jer se može desiti da pri promjeni na Sequential numbering umjesto =ST1+RO1-F1 i =ST1+RO2-F1 imamo dva puta –F1 što dovodi do greške i dupliciranja oznake Nakon što se podesila struktura za elemente i stranice klikne se ponovno na Next te se pojavi kartica Numbering.

16 / 205

Standard plot frame – izabere se željena sastavnica za projekt. DT numbering – odredi se način numeriranja elemenata prilikom postavljanja na stranicu strujne sheme (npr. Identifier + counter znači za osigurač je identifier F a 1 je redni broj) PLC numbering – određuje se način numeriranja PLC signala (I/O ili E/A ili ABRADLEY…) Ponovno se klikne na opciju Next te se pojavi kartica Properties

U polja „Value“ se upisuju podaci o projektu a koji će se vidjeti na svakoj stranici sastavnice ili na naslovnici. Ukoliko se želi dodati novo polje za upis podataka klikne se na gumb New ( izabere željeni „Property“ (npr.stupanj zaštite ormara).

17 / 205

) te se

Klikne se OK te se pojavi u „Project property“ izabrano polje „Degree of protection“ u koje se upiše željeni podatak a koji će biti vidljiv na svim stranicama projekta, ukoliko je postavljen u sastavnicu.

Žele li se trajno udaljiti određen „Property“ iz „Project property“ potrebno je prvo označiti red, zatim izbrisati podatak iz polja „Value“ pritiskom na desni klik miša pa DELETE te nakon toga pritisnuti gumb projekta.

kako bi udaljili polje/red iz „Property“

Ukoliko brisanje nije rađeno na ovaj način, tada će se polje ponovno pojaviti kod sljedećeg otvaranja projekta. Također je moguće određena polja prilagoditi svojim potrebama i zahtjevima. Postoje polje „User supplementary fild 1-20“ koje je moguće prilagoditi prema svojim željama. Slobodna polja za upis (User supplementary fild) se nalaze na OptionsèSettingsèProjectèèManagementè Supplementary fields

18 / 205

Npr. u polje User supplementary fild 1 se upiše podatak „Broj knjige“ koji će se pozvati u „Project property“ prema gore navedenom primjeru

NAPOMENA!

Ovi podaci su na razini projekta te ulaze u „Project template“ ili „Basic project“, što znači da svaka firma može kreirati 20 slobodnih polja za razinu projekta te 20 polja za razinu stranice za upis vlastitih podataka. Kada se upišu svi podaci klikne se na gumb Finish i otvaranje novog projekta je dovršeno.

19 / 205

Ukoliko je potrebno bilo koji podatak izmijeniti, moguć je ponovno vratiti se na polje „Project property“ pomoću opcije ProjectèManagement, kartica „Property“ te pritisnuti gumb Edit. Nakon što se izmjene podaci potrebno je kliknuti na gumb „Save“. No, ova opcija vrijedi samo ukoliko ste kupci licenci EPLAN 5 ili EPLAN Electric P8 Professionala. U suprotnom do „Project property“ je moguće doći tako da se postavi na u Page navigatoru pa desni klik miša ProjectèProperties

20 / 205

3.3.

Zatvaranje projekta

Projekt je moguće zatvoriti samo pomoću opcije u izborniku Project èClose ili tako da se postavi na u Page navigatoru pa desni klik miša ProjectèClose

21 / 205

4. Rad sa stranicama 4.1.

Otvaranje postojeće stranice

Uključi se „Page navigator“ preko opcije u izborniku PageèNavigator (F12 shortcut), odabere se željena stranica u navigatoru te se izabere opcija u izborniku PageèOpen ili desni klik miša u navigatoru, na stranici pa opcija Open ili jednostavno dvoklik na željenu stranicu. Želi li se otvoriti 2 ili više stranica istovremeno, tada se postavi u navigator na željenu stranicu te se izabere opcija „Open in new window“. Ukoliko je uključena opcija u izborniku ViewèWorkbook tada je moguće jednostavno kretati se po otvorenim stranicama preko „Sheeta“ kao u MS Excelu®

Kretanje po stranicama projekta jednostavno je putem opcije „Page up“ i „Page down“ na tipkovnici ili preko izbornika PageèPrevious page ili Next page

22 / 205

4.2.

Otvaranje nove stranice

Postavi se u Page navigator na ili stranicu (ukoliko već postoji) pa ili desni klik miša pa opcija New ili u izborniku PageèNew (Ctrl+N shortcut kao u MS Windows®) te se pojavi sljedeći prozor za upis podataka

Full page name – upisuje se smještaj stranice unutar polja/lokacije. Ova stranica je usmještena u polju =ST1 i ormaru +RO1 i svaki element na toj stranici će zaprimiti dotičnu adresu. Page type – izabire se tip stranice na kojoj se crta shema (Multi-line ili Single line za sheme, Graphics za grafiku,…) Page description – upisuje se ime stranice koju crtamo. Želi li se dvojezično (ili višejezično) pisati opis, klikne se na polje “Value“ pa desni klik miša i Multilingual input te se pojavi prozor u kojemu je moguće istovremeno pisati više jezika.

23 / 205

Polje Properties Scale – označava trenutno mjerilo Grid – trenutačnu mrežu za crtanje Plot frame – ovdje se izabire sastavnica za razinu ove stranice a koja je drukčija nego ona iz predloška koju smo prethodno definirali i vrijedi za sve stranice projekta Contact image margin (in Path) – ovdje se upisuje udaljenost kontakata releja/sklopnika za razinu stranice udaljene od dna stranice može se pozvati bilo koji dodatni „Property“ iz popisa za razinu ove Pomoću opcije stranice. Nakon što se unesu željeni podaci, klikne se OK i stranica je kreirana. Želi li se u bilo kojemu trenutku nešto izmijeniti u „Property“ stranice, postavi se na stranicu u Page navigatoru, pa desni klik miša i izabere se opcija „Properties“ ili se označi stranica pa preko izbornika EditèProperties ponovno otvori kartica za uređivanje podataka stranice.

24 / 205

4.3.

Zatvaranje stranice

Stranica se zatvara na način da se postavi na stranicu u Page navigatoru pa desni klik miša i izabere se opcija Close ili preko izbornika PageèClose ili samo u desni ugao stranice pa kliknemo na i zatvori se stranica.

4.4.

Podešenje stranice prije crtanja

Prije nego što se krene s crtanjem strujnih shema moguće je podesiti nekoliko stvari koji će olakšati sami proces crtanja. 4.4.1. Grid Vidjeli smo da je GRID moguće promijeniti na propertisu stranice, no to je također moguće raditi na vrlo jednostavan način pritiskom na jedan od sljedećih gumbova: Pritiskom na slovo (A, B, C, D, E) izabire se jedan od gridova koji se prethodno podesi u parametrima na: OptionsèSettingsèUserèGraphical editingèGeneral 25 / 205

Trenutno stanje uključenog grida moguće je vidjeti u „Status baru“ u desnom donjem uglu (ON – znači da je grid uključen i da je 2mm). Predlažemo da se OBAVEZNO uključi grid pomoću opcije u izborniku Optionsè Snap to grid ili ikonica na toolbaru

.

Želi li se ona i vizualno vidjeti tada se uključi opcija ViewèGrid ili ikonica na toolbaru . Predlažemo da standardni grid za elektriku bude 2mm ili 4mm.

26 / 205

5. Simboli 5.1.

Baze simbola

Prije nego što se krene s crtanjem strujnih shema, potrebno je podesiti/provjeriti baze simbola koje se koriste u projektu. Podešenje baza simbola se nalazi na OptionsèSettingsèProjectèèManagementèSymbol libraries

Klikne se na polje „Symbol libraries“ na […] te se izabere željena baza simbola .slk. Na EXOR FTP serveru je moguće pronaći baze simbola za instalacije, vatrodojavu i zaštitu te 1-polnu bazu simbola za EPLAN Electric P8 Comapct. Definirane baze simbola su također dio Project templatea i Basic projecta. Kasnije će biti objašnjeno kako je moguće kreirati vlastitu bazu simbola i simbole u njoj.

27 / 205

5.2.

Filteri

Filteri omogućavaju da se u određenom trenutku vidi određena baza simbola i na taj način si smanjite vrijeme pronalaženja određenih simbola. Filtera je moguć imati više od jednog i prema preporuci ih je zgodno koristiti u određenom trenutku. Npr. Kada se crta 3-polna shema, tada se koristi filter koji uključuje samo 3-polne simbole, kada se crtaju 1-polne sheme prema analogiji se uključuje filtar za 1-polne simbole ili kada se crtaju sheme za instalacije tada se uključuje filtar koji poziva bazu simbola za instalacije. Kako kreirati vlastiti filter? Uključi se simbol navigator pomoću Project dataèSymbols

Klikne se na […] pokraj opcije filter pa se pojavi novi prozor:

28 / 205

Na prozoru filter klikne se na gumb kojemu se definira

pokraj opcije „Scheme“ te se pojavi prozor u

29 / 205

Klikne se OK te se ponovno pojavi prozor u kojemu se mora definirati koja baza će biti uključena s dotičnim filterom

Klikne se na […] u polju Value te se označi baza simbola „INSTALACIJE“ i klikne na opciju OK.

30 / 205

I na taj način uz filer „Instalacije“ je pridružena baza simbola „INSTALACIJE“

Da bi filter „Instalacije“ aktivirali potrebno je označiti

31 / 205

5.3.

Insertiranje simbola

Da bi pozvali simbol i postavili ga na stranice sheme potrebno je odraditi jedan od sljedećih način: □ Pomoću funkcije u izborniku InsertèSymbol □ Pomoću ikonice na menu-iju □ Desni klik miša pa Insert simbol □ Pomoću tipke Insert na tipkovnici Nakon što se izabere i pozove simbol, prije nego što se postavi na stranicu (prije lijevog klika miša ili Enter na tipkovnici), moguće ga je rotirati pomoću tipke TAB na tipkovnici ili pritiska (i držite) tipke CTRL + rotacija miša za 360°C. Naravno, prilikom izbora simbola moguće je odmah izabrati rotirani simbol. U standardnoj bazi simbola ima 703 simbola i svaki simbol je prikazan s 8 varijanti (090-180-270° te „mirror“ svake od 4 varijante)

Da bi vidjeli varijante simbola uključi se opcija u izborniku ViewèGraphical preview Nakon što se postavi simbol na željeno mjesto u strujnoj shemi pojavi se kartica za definiranje podataka simbola a koja će biti kasnije objašnjena za svaki pojedinačni tip.

32 / 205

Prilikom postavljanja simbola on automatski zaprimi ime prema podešenjima u parametrima (Prilikom otvaranja projekta smo definirali Identifier + Counter). U ovome slučaju F1, sljedeći element će imati F2 …Fn. Želi li se postaviti npr. 5 osigurača, postavi se prvi i njegovo ime je –F1. Nakon toga se klikne desni klik miša i izabere se opcija Duplicate, selekcionira se element –F1, odredi se udaljenost između elemenata te se klikne lijevom tipkom miša ili opcija Enter na tipkovnici te se pojavi prozor u kojemu se upisuje koliki broj elemenata još želimo

Klikne se OK te se pojavi sljedeći prozor u kojemu se izabere opcija Number da automatski nastavlja numerirati elemente.

Kao rezultat imamo:

Udaljenost između prva 2 elementa je prenesena na sve ostale elemente a usput su i automatski numerirani.

33 / 205

Način na koji će se odvijati numeriranje elemenata moguće je prethodno podesiti u parametrima na OptionsèSettingsèProjectèèDevicesè Numbering(offline)

Ukoliko se želi izmijeniti način numeriranja (npr. Page+Identifier+counter), tada se u Scheme izabere neki drugi standardni način ili se kreira vlastiti. Kreiranje novog formata je na ovoj kartici. Da bi ispred elementa imali oznaku „-„ potrebno je također prethodno podesiti parametre na OptionsèSettingsèProjectèèDevicesè General

34 / 205

Ukoliko se označi element, znači da će imati oznaku „-„ a ako nije označen element , znači da je nema ispred.

NAPOMENA!

Numeriranje/renumeriranje se može obaviti u bilo kojemu trenutku projekta, dok parametri vrijede tek od trenutka kad su postavljeni, što znači da se ne odnose na prethodno postavljene elemente.

6. Rad sa shemom 6.1.

Lokacije

Lokacije ili tzv.Location box predstavlja, unutar EPLAN-a, područje koje ne pripada dotičnoj stranici ali se zbog razumijevanja ili jednostavnosti prikaza crta na dotičnoj stranici. Do opcija za crtanje Location box-a se dolazi preko InsertèBox/Connection point/Mounting panelèLocation box (Shortcut CTRL+F11) ili pomoću ikonice na alatnoj traci

.

Predlažemo da se pravokutnik crta s lijeva na desno i odozgo prema dolje jer EPLAN tim redoslijedom „čita“ podatke na stranici.

35 / 205

Prema slici, Motor M1 se nalazi u lokaciji +ST10 a nacrtan je na stranici +ST1 Prilikom crtanja lokacije pojavljuju se kartica Identifier na kojoj se definiraju podaci o lokaciji.

Displayed DT

Function text Technical characteristic Engraving text

Upisuje se oznaka lokacije s obavezom upisa znaka „+“ Istu oznaku (ali bez znaka „+“) moguće je upisati i u polje mounting location Može se koristiti za opis lokacije Upisuju se željeni tehnički podaci o lokaciji Upisuju se podaci za natpisne pločice ormara

36 / 205

Na kartici Display se definiraju fontovi, poravnanja, boje, layeri…

Property arrangment Text size Colour Aligment Angle Layer

Font

Font style

Pomoću ove opcije se definira pozicija teksta u odnosu na objekt, u ovome slučaju lokacijski box Definira se veličina fonta Definira se boja fonta Poravnanje teksta u odnosu na „insertion point“ Kut teksta, može se izabrati jedan od ponuđenih ili upisati ručno, npr.37,44°C Svaki tekst ( u ovome slučaju označeni Device tag (visible) je EPLAN layer EPLAN400, layer se može zamijeniti kreirati novi ili predfinirati za sve elemente u Layer managementu (OptionsèLayer Management) Izabire se jedan od predefiniranih fontova koji se nalaze na: OptionsèSettingsèCompanyèGraphical editingèFonts Definira se format fonta za označeni propertis elementa

37 / 205

Na kartici Symbol/Function data se odabire/mijenja fizički izgled dotičnog elementa

U kasnijim primjerima će biti više pažnje posvećeno navedenoj kartici.

38 / 205

Na kartici Format se definiraju fizička podešenja linije „location boxa“

Line thickness Color Line type Pattern lenght Line end stile Layer

Rounded

Definira se debljina linije „location boxa“ Definira se boja linije Definira se tip linije Kod isprekidane linije, definira se koliki je razmak između 2 crtice i kolika je dužina crtica Definira se tip završetka linije Linije je definirana kao EPLAN layer EPLAN307, layer se može zamijeniti, kreirati novi ili predfinirati za „location box“ u Layer managementu (OptionsèLayer Management) Definiraju se kutovi pravokutnika „location boxa“, ukoliko je opcija označena definira se radijus zaobljenosti pravokutnika

39 / 205

6.2.

Općeniti uređaji (BLACK BOX)

Black box se koristi u slučajevima gdje nije moguće drugačije prikazati određeni element, već se prikazuje na ovaj način. Za svaki ovakav element je moguće definirati ime, kataloški broj, priključke što ga svrstava u red punopravnog i funkcionalnog EPLAN elementa. Black box se najčešće koristi kao prikaz kompleksnog elementa kao što su energetski prekidači i releji, frekventni pretvarači… Black box ima mogućnost distributivnog prikaza kroz stranice po principu glavnog i pomoćnog elementa što će kasnije biti detaljno objašnjeno. Ovaj element pozivamo preko izbornika InsertèBox/Connection pint/Mounting panelèBlack box ili pomoću ikonice na alatnoj traci . Kao i kod lokacijskog boxa predlažemo da je smjer „povlačenja“ pravokutnika s lijeva na desno odozgo prema dolje. Nakon što smo povukli pravokutnik black boxa pojavljuje se sljedeća kartica za definiranje podataka.

40 / 205

Princip popunjavanja kartice je sličan kao i kod „location boxa“ Displayed DT Full DT Technical characteristics Function text Engraving text Remark Supplementary field 1

Program automatski predlaže ime po principu prvog sljedećeg slobodnog broja. Manualni upis je uvijek moguć. Adresa koju EPLAN vidi u punom obliku Definiraju se tehnički podaci elementa ili se automatski „prepisuju“ iz kataloga ukoliko je kataloški broj izabran i ukoliko je navedena karakteristika ispunjena u katalogu. Inteligentan tekst koji opisuje element i koji automatski dolazi u sve izlazne liste (popis opreme, priključni plan,…) Podatak za natpisne pločice Slobodan dodatni podatak koji može biti „tražen“ u izlaznim listama Slobodan dodatni podatak koji može biti „tražen“ u izlaznim listama

Želi li se ubaciti neki novi dodatni „property“ potrebno je kliknuti na opciju New pozvati dodatni željeni podatak.

41 / 205

i

Na kartici Display se definiraju fontovi, poravnanja, boje, layeri…

Property arrangment Text size Colour Aligment Angle Layer

Pomoću ove opcije se definira pozicija teksta u odnosu na objekt, u ovome slučaju lokacijski box Definira se veličina fonta Definira se boja fonta Poravnanje teksta u odnosu na „insertion point“ Kut teksta, može se izabrati jedan od ponuđenih ili upisati ručno, npr.37,44°C Svaki tekst ( u ovome slučaju označeni Device tag (visible) je EPLAN layer EPLAN400, layer se može zamijeniti kreirati novi ili predfinirati za sve elemente u Layer managementu (OptionsèLayer Management)

Font

Izabire se jedan od predefiniranih fontova koji se nalaze na: OptionsèSettingsèCompanyèGraphical editingèFonts

Font style

Definira se format fonta za označeni propertis elementa

42 / 205

Kartica DISPLAY je po funkcionalnosti ista za sve elemente pa neće biti naknadno spominjana osim u dodatnim napomenama ili potrebama.

NAPOMENA!

Kartica DISPLAY je po funkcionalnosti ista za sve elemente pa neće biti naknadno spominjana osim u dodatnim napomenama ili potrebama! Na kartici Symbol/function data biti će djelomično objašnjene određene postavke, detaljnije će biti objašnjeno u kompleksnijim uređajima.

Vidljivo je da „Black box“ dolazi iz baze simbola „Special“ i da je pod rednim brojem „0“ te da je definiran po funkciji kao „Black box“. Bitno je napomenuti da je nužno da element bude definiran kao Main function koji sadržava karticu Parts i kataloške brojeve. Ukoliko je element prikazan na više stranica/lokacija tada će svaki sljedeći element biti definiran kao Auxiliary element što u ovome slučaju znači da NEĆE biti označena opcija Main function.

43 / 205

Element će funkcionirati po principu glavnog i pomoćnog elementa i biti će međusobno povezan sa tzv. Cross-referencama (vidi sliku)

Prvi na stranici 1 će bit definirani kao GLAVNI element:

Drugi na stranici 2 će biti definiran kao POMOĆNI element:

44 / 205

Kartica Parts je vidljiva samo kod Main function i na njoj se definira kataloški broj elementa.

Pritiskom na polje Part number pristupa se direktno u EPLAN parts management (KATALOG)

Kako bi se brzo i efikasno pronašao traženi element, uključi se filter koji pretražuje bazu po tipu elementa i na taj način skrati vrijeme pronalaženja ključnog elementa.

45 / 205

NAPOMENA!

Svaki element može imati i više kataloških brojeva ukoliko su potrebiti za popis opreme. Moguće je dodati na isti način i svu potrebnu dodatnu opremu koja će biti sadržana u popisu opreme (npr. DIN letvu, graničnike, pomoćne blokove,…)

46 / 205

Na kartici Format se definiraju fizička podešenja linije „black boxa“

Line thickness Color Line type Pattern lenght Line end stile Layer

Rounded

Definira se debljina linije „black boxa“ Definira se boja linije Definira se tip linije Kod isprekidane linije, definira se koliki je razmak između 2 crtice i kolika je dužina crtica Definira se tip završetka linije Linije je definirana kao EPLAN layer EPLAN305, layer se može zamijeniti, kreirati novi ili predfinirati za „black box“ u Layer managementu (OptionsèLayer Management) Definiraju se kutovi pravokutnika „black boxa“, ukoliko je opcija označena definira se radijus zaobljenosti pravokutnika

47 / 205

6.3.

Stezaljke (Terminals)

6.3.1. Insertiranje stezaljki Stezaljke se pozivaju iz baze simbola (InsertèSymbols ili preko navigatora Project danaèSymbols ili ikonice preko alatne trake ili desni klik miša pa Insert symbol), nalaze se pod rednim brojem 30 u bazi simbola IEC_Symbol te pod „X“ oznakom po IEC standardu. Ukoliko se želi u jednom trenutku postaviti više od jedne stezaljki moguće je koristiti jedno od predloženih rješenja. □ Postavi se stezaljke s lijeve strane iznad U1:L1, klikne se lijeva tipka miša i drži se pritisnuta te se povlači udesno prema U1:PE, ukoliko želimo da je linija ravna prilikom povlačenja stezaljke s lijeva udesno klikne se na tipkovnici „X“ (ne smije biti uključen Caps Lock), nakon što se „povuklo“ svih 5 stezaljki, pusti se lijeva tipka miša i proces je dovršen

□ Postavi se stezaljke s lijeve strane iznad U1:L1, klikne lijeva tipka ili ENTER za potvrdu imena X1:1. Nakon toga se klikne desna tipka miša i izabere opcija Duplicate, zaokruži se stezaljka X1:1 te se odredi razmak između stezaljki (u ovom slučaju se postavi iznad U1:L2), nakon toga se upiše količina (koliko stezaljki će biti još postavljeno) pa se na kartici Insert mode odabere Number kako bi program nastavio numerirati stezaljke i klikne se OK te se pojavi isti rezultat kao u prethodnom primjeru

48 / 205

Isti način dupliciranja je moguć i kod svih ostalih elemenata! □ Naravno, uvijek je moguć način i da se postavlja 1 po 1 stezaljka a program automatski numerira sve stezaljke koje su na istoj horizontalnoj ravnini. Prilikom ovoga načina postavljanja stezaljki, moguće je koristit STEP (OptionsèIncrement ili shortcut S na tipkovnici) u kojemu se određuje razmak između pojedinačnih elemenata. Step u ovome slučaju ne znači koliko „mm“ već koliko gridova „skače“ (npr. ako je step 4 a grid 2mm onda je razmak između 2 stezaljke 4 x 2 = 8mm). 6.3.2. Podešenje stezaljki Ukoliko se žele podesiti podaci, potrebno je napraviti dvostruki klik na stezaljku pri čemu se otvara prozor : Properties (components): Terminals

Na krtici Insert moguće je podesiti sljedeće podatke:

49 / 205

Displayed DT Full DT Designation Connection point designation Level Function text Technical characteristics Engraving text Remark Supplementary field 1 Search direction for transferring the device tag Multiple entries allowed

Sorting (graphical)

Program automatski predlaže ime po principu prvog sljedećeg slobodnog broja. Manualni upis je uvijek moguć. Adresa koju EPLAN vidi u punom obliku Redni broj stezaljke. Program predlaže prvu sljedeću slobodnu stezaljku. Manualni upis je također moguć. Predstavlja opis stezaljke po principu da je ovo stezaljka broj 1 ali je na nju priključen potencijal L1 Ukoliko su stezaljke višekatne tada se ovdje upisuje broj kata a koji je vidljiv u priključnim planovima. Inteligentan tekst koji opisuje element i koji automatski dolazi u sve izlazne liste (priključni plan,…) Definiraju se tehnički podaci elementa ili se automatski „prepisuju“ iz kataloga ukoliko je kataloški broj izabran i ukoliko je navedena karakteristika ispunjena u katalogu. Podatak za natpisne pločice Slobodan dodatni podatak koji može biti „tražen“ u izlaznim listama Slobodan dodatni podatak koji može biti „tražen“ u izlaznim listama According to orientation of plot frame je podešenje za stezaljke koje se postavljaju horizontalno. As an alternative to orientation of plot frame je podešenje za stezaljke koje se postavljaju vertikalno. Program ne dozvoljava duplikate. Ukoliko se pojavi potreba za korištenjem jedno te istog imena više puta (npr. stezaljka PE ili N ili „+“ ili“-„) tad je potrebno označiti dotični parametar Ukoliko se označi ovaj parametar tada je poredak stezaljki u priključnom planu jednak onome u shemi. S time što je ovaj parametar potrebno podesiti samo na iznimke (npr. N ili PE) jer se stezaljke po defaultu u priključnom planu poredane alfanumerički.

50 / 205

Function definition predstavlja funkcijsku definiciju određene stezaljke. Po defaultu je svaka insertirana stezaljka „terminal“ međutim u određenim trenutcima je moguće ili čak preporučljivo koristiti drugačiju funkciju. Ukoliko se klikne na […] pojavi se kartica za reizbor funkcijske definicije stezaljke.

Pomoću funkcijske definicije stezaljci dodajemo određenu karakteristiku (ukoliko imamo PE stezaljku tada se koristi npr. PE terminal, 4 targets, za N stezaljku se koristi npr. N fees through terminal, 4 targets, with saddle jumper a za običnu „sivu“ stezaljku se može koristiti npr. Feed through terminal, 4 targets with saddle jumper) koja sa sobom povlači da ukoliko definiramo kabel, tada kabel prepoznaje funkcijsku definiciju i prema njoj se ponaša (npr. na funkcijsku definiciju stezaljke PE terminal, 4 targets program automatski postavlja žilu žuto-zelenu). Također s ovom definicijom se definiralo da stezaljka može primit 4 žice (2 ulaza i 2 izlaza) te ukoliko se pokuša dodati još jedna žica program javlja greško što dovodi do toga da se prema funkcijskoj definiciji podešava i Messages management za greške. Kao zadnje, prema funkcijskoj definiciji, također imamo određene rezultate u priključnom planu.

51 / 205

Definiraju li se stezaljke „letve“ prema sljedećem primjeru:

Tada se prilikom definicije kabela pojavljuju sljedeći rezultati:

52 / 205

U priključnom planu dobivamo rezultat:

Kartica Display neće više biti pojašnjavana jer je u prethodnim primjerima to već učinjeno (vidi Location box i Black box).

53 / 205

Kartica Symbol/Function data će u ovome primjeru biti detaljno pojašnjena pa na daljnjim primjerima više neće biti objašnjenja

Prema ovoj kartici moguća su vidjeti određena podešenja te određena podešnje je i moguće napraviti direktno s ove kartice. Vidljivo je da je simbol iz baze simbola IEC_symbol, da se simbol nalazi u bazi simbola pod rednim broj 30 te da se koristi pod imenom „X“ po IEC-u. Ukoliko se želi promijeniti simbol, nije nužno da ga se mora izbrisati te ponovno postaviti već je dovoljno kliknuti samo na gumb […] pokraj Number / name. Otvori se ponovno baza simbola.

54 / 205

Na kartici je moguće ponovno napraviti reizbor simbola iz simbol propertisa što dodatna ubrzava uređivanje strujnih shema. Na Function definition (logic) moguće je također mijenjati funkcijsku definiciju kao i na kartici Terminal. Pomoću opcije Reperesentation type moguće je odrediti sljedeće podešenje: Multi-line – stezaljka je namijenjena za prikaz u 3-polnoj shemi, tip stranice Multi-line Single-line - stezaljka je namijenjena za prikaz u 1-polnoj shemi, tip stranice Singleline Pair-cross reference – ukoliko se želi da stezaljka bude cross-referencirana Overview – stezaljka se nalazi na tipu stranice „overview“ i nije ju moguć spajati već preddtavlja samo poziciju na određenom mjestu External – stezaljka se nalazi u našem projektu ali nije dio našega projekta, prepoznaje se kao spojni element (target) ali za nju nije moguće dobiti priključni plan. Graphics – stezaljka je definirana samo kao grafički element, nema nikakvu funkcionalnu vrijednost, niti je vidljiva kao spojni element (target) niti ju je moguće dobiti u priključnom planu. Opcijski gumb Logic… predstavlja mogućnost promjene „logičke“ definicije stezaljke

□ Transfer potential to znači da li će se potencijal transferirati kroz stezaljki, tj. Da li će potencijal biti jednak prije stezaljke i nakon stezaljke što može biti izuzetno bitno kod postupka „ožičavanja“ i izrade „lista unutarnjih veza“. □ Internal/External – moguće je u bilo kojemu trenutku za dolaznu vezu (kolona 1) ili odlaznu vezu (kolona 2) reći da je žica ili kabel što također ima veliki utjecaj na „priključne planove“ i „listu unutarnjih veza“.

55 / 205

NAPOMENA!

Po defaultu kod stezaljki 1 je uvijek žica ili INTERNAL a 2 je uvijek kabel EXTERNAL!

Mala crtica prema gore kod 1 je vizualni znak da s te strane dolazi INTERNAL veza.

Na kartici Connection je moguće vidjeti što je spojeno na INTERNAL stranu (interna oznaka za žice/veze sa internal strane je B i D) a što ne EXTERNAL stranu (interna oznaka za žice/veze sa external strane je A i C). Na ovoj kartici je također moguće promijeniti logiku spajanja bez obzira na fizički izgled i značenje stezaljke/elementa.

56 / 205

Na kartici Parts je moguće (kao i u primjeru kod Black boxa) definirati kataloški broj same stezaljke i/ili dodatne opreme.

57 / 205

6.4.

Releji/Sklopnici

Ukoliko se želi insertirati relej/stezaljka na stranice strujne sheme moguć ga je pozvati pomoću opcije InsertèSymbol ili desni klik miša pa Insert symbol ili ikonica na alatnoj traci ili pomoću simbola direktno iz navigatora Project dataèSymbols pod rednim brojem 20 i imenom simbola „K“. Način uzimanja simbola je isti za veliki broj elemenata pa kod sljedećeg pozivanja simbola više neće biti opisane mogućnosti pozivanja simbola. Nakon što se postavi simbol pojavi se kartica Coil na kojoj se upisuju podaci kao i prema prethodnim primjerima (vidi Black box).

58 / 205

Na kartici Display je kod releja/sklopnika bitna opcija Contact image koji određuje da li će pomoćni kontakti biti vidljivi i gdje će se nalaziti. Ovu opciju je moguće podešavati i na niz drugih elemenata!

None – pomoćni kontakti neće biti vidljivi In path – pomoćni kontakti se nalaze ispod elemenata na određenoj visini On componenth – pomoćni kontakti će biti prikazani pokraj elementa Kartica Symbol/Function data funkcionira na isti način kao i kod prethodno objašnjenih elemenata (vidi stezaljke). Na kartici Parts definiranje tipa/kataloškog broja elementa se ne odvija na uobičajen način kao u prethodnim primjerima (vidi Black box i stezaljke) već se bazi releja/sklopnika pristupa na inteligentan način pritiskom na gumb Device selection.

59 / 205

Nakon što se pozove dotična opcija pojavi se sljedeća kartica koja u prozoru Parts prikazuje sve raspoložive releje/sklopnike prema uvjetima iz sheme. Uvjeti iz sheme su vidljivi na kartici Selected parts: Function/template. Uvjeti tj. definirani elementi koji već postoje u shemi pod određenim imenom (K1 u ovome slučaju).

U shemi je definiran samo „špula“ K A1:A2. Da postoje definirani kontakti snage ili pomoćni kontakti oni bi bili vidljivi u ovome prozoru kao prema primjeru dolje. To je primjer u kojemu su prethodno, prije definiranja tipa, postavljeni u shemu kontakti snage i „špula“ sklopnika. Opcija Device selection radi na taj način da uspoređuju shemu i kompletnu bazu i prikažu samo elemente koji zadovoljavaju kriterije prema predefiniranima elementima. Oni elementi koji ne zadovoljavaju kriterije nisu prikazani u kompletnom prikazu.

60 / 205

Nakon što se izabere tražena komponenta na shemi će biti vidljiva slika prema primjeru Žele li se pomaknuti kontakti s dna stranice, tada se mogu podešavati na jedan od sljedeća 3 primjera: 1. Prilikom uređivanja sastavnice u Master data editoru postoji opcija Contact image margin (in path) u kojemu se upisuje udaljenost kontakata (image) od dna stranice 2. U propertisu stranice u Page navigatoru se postavi na stranicu pa desni klik miša pa Properties te se pronađe opcija Contact image margin (in path) u kojemu se upisuje udaljenost kontakata (image) od dna stranice 3. Postavi se na „špulu“ pa desni klik miša i TextèMove property text pa se ručno postavi pozicija kontakata Opcija 3. je najjača i ima prioritet u odnosu na prethodno dvoje.

61 / 205

Na kartici Contact image settings se podešavaju raspored i izgled pomoćnih kontakata (images), pozicija teksta tipa elemenata (npr. 3RT1015-1AP01) i mnoga druga podešenja koje je najbolje osobno isprobati jedan po jedan ili jednostavno pritiskom na F1 (HELP) program Vam daje informaciju za karticu na kojoj se nalazite.

Ova podešenja su na lokalnoj razni, dakle samo za ovaj element. Ukoliko se želi napraviti ista podešenja za razinu projekta, tj. za sve releje/sklopnike u projektu tada je potrebno otići u općenite parametre koji se nalaze na OptionsèSettingsèProjectèèCross-references/contact imageèContact image in path

62 / 205

6.4.1. Korištenje slobodnih kontakata definiranog releja Nakon što se „špuli“ releja/sklopnika pridijeli kataloški broj preko Device selection pojave se slobodni kontakti ispod releja. Postoji nekoliko mogućnosti korištenja slobodnih kontakata predefiniranih releja. □ Jedna od mogućnosti je ručno definiranje slobodnog kontakta. Ukoliko se želi pozvati slobodni NO kontakt 13:14 tada se iz baze simbola pozove simbol pod rednim brojem 1 i imenom „S“ (NC kontakt je pod rednim brojem 2 i imenom „O“) te se postavi na stranicu gdje se pojavi kartica za definiranje podataka elemenata.

Klikne se na […] kod opcije Displayed DT te se pojavi kartica na kojoj se na jednostavan način odabere ime iz izbornika pomoću navigatora koji prikazuje već prethodno definirani element.

63 / 205

Izabere se kontakt K1/13:14 te se pokraj kontakta i kontaktima ispod „špule“ automatski pojavi cross-referenca.

NAPOMENA!

Podaci na shemi se osvježavaju pomoću opcije ViewèRedraw (shortcut F5) ili ikonica na alatnoj traci

.

Veze na tekućoj stranici se osvježavaju pomoću opcije Project dataèConnectionèUpdate ili ikonica na alatnoj traci Veze za cijeli projekt se osvježavaju pomoću opcije SHIFT + U desnom donjem kutu (status bar) se pojavljuju znakovi * i/ili # koji informiraju da projekt ili stranicu treba osvježiti. □ Drugi mnogo jednostavniji i sigurniji način je korištenje navigatora. Navigator za uređaje se nalazi na Project dataèDeviceèNavigator

U navigatoru se „otvori“ element K1 na kojemu su vidljivi „potrošeni“ i „slobodni“ kontakti. Označi se „slobodni“ kontakt (npr. K1/ 21:22) te s opcijom drag&drop se odvuče na željeno mjesto na strujnoj shemi. Automatski se pojavi crossreferenca što znači da je kontakt iskorišten. Ovaj način sprečava mogućnost pogreške i značajno ubrzava crtanje strujne sheme.

64 / 205

6.5.

Motorska zaštitna sklopka

Tropolna zaštitna motorska sklopka se nalazi u bazi simbola pod rednim brojem 97 i imenom „QL3_1“. Simbol se pozove iz baze simbola i postavi se na strujnu shemu.

Pomoćni kontakti nisu vidljivi jer nisu još postavljeni u strujnu shemu. Ukoliko se pozove NC ili NO kontakt (NO – redni broj 1 – oznaka „S“ a NC – redni broj 2 i imenom „O“) te se postavi na stranicu strujne sheme, pomoćni kontakt će biti automatski vidljiv pokraj zaštitne motorske sklopke.

Najjednostavniji način pridruživanja imena NO kontaktu je kliknuti na […] na kartici propertisa pokraj Displayed DT te se iz navigatora izabere ime koje pripada glavnom elementu, u ovome slučaju zaštitnoj motorskoj sklopci (vidi primjer kod releja/sklopnik).

65 / 205

Ukoliko cross-referenca nije vidljiva tada treba kliknuti na opciju Refresh (opcija u ViewèRedraw). Pomoćni kontakt je automatski vidljiv samo zahvaljujući propertisu na kartici Display, koji je predefiniran kod simbola prilikom izrade simbola, a to je Contact image ili pozicija pomoćnih kontakata u odnosu na element.

6.6.

Insertiranje „uređaja“

Do sada je isključivo bilo pokazano crtanje shema po principu insertiranje elementa iz baze simbola te postavljanje na stranicu. Nakon toga je simbolu bilo pridodan kataloški broj direktno s kartice Parts. Novi, moderniji i svakako značajno brži i jednostavniji pristup je insertiranje „uređaja“ ili direktan rad s kataloškim brojevima. Preko opcije u meniju se pozove InsertèDevice prilikom čega se automatski otvara katalog sa svim kataloškim brojevima u EPLAN bazi. Želi li se pozvati zaštitna motorska sklopka ode se na dio Components>Safety device te se izabere odgovarajuća zaštitna motorska sklopka s željenim pomoćnim kontaktima.

66 / 205

Svaki element je predfeiniran po funkciji (kasnije će biti objašnjeno kako se definira novi ili uređuje postojeći kataloški broj) pa program automatski kataloški simbol zamjenjuje s njegovom funkcijskom definicijom tj.simbolom. Pozove li se kataloški broj prema gore navedenom primjeru (ABB.GJM2550001R0029) na shemi će automatski vidljiva sljedeća slika.

Dakle, odmah su vidljivi i svi pomoćni kontakti. Na taj način je vrlo jednostavno kontrolirati koje sve pomoćne kontakte ima određeni element (bilo da je relej/sklopnik ili zaštitna motorska sklopka) i da li su potrošeni i gdje. Naravno u Device navigatoru (Project dataèDeviceèNavigator) je vidljiv pozvani element sa svim sastavnim elementima (glavni dio + 1NC + 1NO).

Ukoliko se želi pomoćni kontakt iskoristiti u shemi, tada s funkcijom drag&drop „povučemo“ pomoćni kontakt iz navigatora u shemu i pomoćni kontakt je „iskorišten“ (vidi detaljnije kod releja/sklopnika). Naravno, moguć je i uobičajeni princip rada (vidi releje/sklopnike) da se u kartici Parts klikne na gumb Device selection te se izabere kataloški element koji zadovoljava zadane kriterije iz sheme.

67 / 205

6.7.

PLC

PLC u EPLAN-u su najčešće definirani od strane proizvođača (Siemens, ABradley, Schneider, Omron, Mitsubishi,…) u obliku makroa te na taj način na vrlo jednostavan način omogućuju rad s njima. Proizvođači dobavljaju makroe u obliku tzv. Overview-a te I/O kartice u obliku byte-a. U sljedećim primjerima će biti objašnjeno kako koristiti predefinirane makroe a kako kreirati svoje vlastite. 6.7.1. PLC makroi Postavi se u Page navigator (shortcut F12) te se otvorni nova stranica (PageèNew) tipa Overview. Nakon toga se pozove makro (InsertèMacro ili tipka M na tipkovnici) koji je moguće naći ili na EPLAN stranicama ili na stranicama proizvođača ili na EXOR EPLAN FTP serveru (ftp.exor.hr/EPLAN).

Makro se postavi na stranicama Overview-a. Stranica služi kao preglednik I/O signala iz sheme. Na jednom mjestu je moguće kontrolirati i pronaći cross-reference, TAG adrese i opise svih I/O signala.

68 / 205

NAPOMENA!

Želi li se makro postaviti točna na poziciju na kojoj je snimljen klikne se istovremeno na tipku „X“ i tipku „Y“ te program automatski postavi element na definiranu koordinatu. Želi li se određeni element pomicati samo po X-osi tada se klikne samo tipka „X“. Želi li se određeni element pomicati samo po Y-osi tada se klikne samo tipka „Y“. Prilikom ove akcije mora biti isključena opcija na tipkovnici CAPS LOCK. Nakon što se postavi makro na stranici „Overview-a“ se pojavljuje sljedeća slika

69 / 205

Ukoliko se žele mijenjati određene postavke potrebno je napraviti dvostruki klik na pravokutnik pri čemu se otvara kartica PLC box na kojoj je moguće definirati određene podatke o PLC-u (Rack, Slot, CPU, Station,…) prema primjeru koje je moguće dobiti naknadno u izlaznim listama i/ili XLS listama.

70 / 205

Na kartici Bus data se definiraju podaci o hardware-u PLC koje će biti moguće otvoriti u programima za programiranje PLC-a (Simatic Manager, Unity Pro,…). Naime, EPLAN omogućava hardware-sku i software-sku definiciju podataka koji služe kao ulazni podaci za PLC programere. EPLAN omogućava komunikaciju s programima za programiranje PLC-a.

Export podataka za programe za programiranje PLC-a se odvija pomoću opcije Project dataèPLCèExport data

71 / 205

Uz standardna podešenja na karticama Display i Symbol/Function dana valja napomenuti da se na kartici format definira linija podešenja PLC boxa.

72 / 205

6.7.2. Predefiniranje PLC overview-a Da bi se kreirao svoj PLC overview (naravno uz mogućnost preuređenja postojećeg, sličnog makroa) potrebno je na stranici tipa Overview pozvati opciju InsertèBox / Connection point / Mounting panelèPLC box ili ikonica na alatnoj traci te nacrtati pravokutnik prema želji. Postavke kartica su jednako kao u prethodnom primjeru. U PLC box se postavljaju „priključci“, koji se pozivaju pomoću opcije InsertèBox / Connection point / Mounting panelèPLC connection point (DI), prema primjeru sa slike.

Prilikom definiranja PLC connection point (DI) bitno je definirati Connection point designation te Address

73 / 205

Definiranje „PLC overview-a“ je zapravo predefiniranje stvarnih I/O signala za strujnu shemu. 6.7.3. Predefiniranje PLC connection pointa (DI) u Navigatoru Najjednostavniji i najbrži način izrade PLC overview-a je na taj način da se otvori PLC navigator pomoću opcije Project dataèPLCèNavigator.

Postavi se na željeni CPU te željeni element (CPU2, PLC box A2) te se klikne desni klik miša i izabere opcija New function na kojoj se podese podaci prema slici.

74 / 205

Kao rezultat u Navigatoru će se pojaviti samo predefinirani Connection point designation (oznaka konektora Inputa)

Potrebno je definirati i Address. Označi se Connection point designation te se klikne desni klik miša i izabere opcija Edit in table ili opcija u menu-iju EditèIn table ili ikonica na alatnoj traci (opcija za tabelarno uređivanje podataka na razini stranice, ormara, projekta, ovisno da li su podaci „označeni“ direktno na stranici ili preko navigatora) te se pojavi kartica na kojoj se u stupcu PLC address upišu željene adrese (naravno podatke je moguće na jednostavan način definirati u MS EXCEL-u te ih se kopirati u ovu tabelu).

Kad je postupak upisivanja/uređivanja podataka gotov klikne se na u lijevom gornjem uglu te se tabela ugasi. Podaci su automatski spremljeni i zapamćeni. Nakon toga se predefinirani podaci pomoću opcije drag&drop prenose iz navigatora direktno na PLC box na stranici Overview. Ova opcija omogućava brz, jednostavan i točan transfer podataka.

75 / 205

6.7.4. Korištenje I/O signala pomoću makroa Kako je prethodno bilo spomenutu, mnogi proizvođači opreme isporučuju gotove makroe u obliku bayt-a. Otvori se stranica tipa Schematic multi-line, pozove se željeni makro, pomoću klika na tipku „X“ i „Y“ se pozicionira na određeno mjesto klikne se OK ili Enter na tipkovnici i I/O kartica je postavljena.

Ukoliko se I/O signali žele uređivati moguće ih je uređivati tako što se napravi dvostruki klik miša na svaki pojedinačni signal te se uređuje npr. Function text (opisni tekst signala, ovdje je trenutni function tekst REZERVA) ili se označe svi signali na kartici pomoću opcije Highlight object of the same type (postavi se na jedan I/O signal, klikne se na desni klik miša i izabere se navedena opcija) ili se označe u PLC navigatoru pa se uređuju pomoću opcije Edit in table, grupno u tabelarnom prikazu.

76 / 205

Kao rezultat na stranici Overview-a je vidljiva sljedeća slika

6.7.5. Korištenje predefiniranih I/O signala iz navigatora Kako su svi I/O signali već predefinirani na stranici Overview i vidljivi su u PLC navigatoru, treba ih samo iskoristiti na stranicama sheme. Otvori se stranica tipa Schematic Multi-line. Otvori se PLC navigator (Project dataèPLCèNavigator), na stranici se nacrta PLC box željene veličine (InsertèBox / Connection point / Mounting panelèPLC box) te se iz navigatora s opcijom drag&drop povlači željeni I/O signal i postavlja se u PLC box.

U jedan PLC box se može, naravno, postaviti i više od jednog I/O signala. Ukoliko želimo da I/O signal ima drugačiji fizički oblik tada se prilikom opcije drag&drop klikne na tipki BACKSPACE na tipkovnici te se pojavi kartica na kojoj je 77 / 205

moguće mijenjati fizički izgled I/O simbola. U ovome primjeru se izabire simbol PLCBCPP, broj 37, koji se koristi za SIEMENS-ove kartice koje imaju uključen konektor.

Pa u PLC boxu imamo sljedeću sliku

Ukoliko se ne želi raditi moću PLC boxova moguće je prilikom opcije drag&drop i klika i BACKSPACE izabrati simbol PLC_CBOX_LEFT PLUG, broj 353.

78 / 205

Pa bi kao sliku dobili I/O signal u predefiniranom boxu.

NAPOMENA!

Prilikom uzimanja simbola iz baze simbola SPECIAL (npr. PLC connection point, interruption point, Potential definition point) moguće je promijeniti fizički izgled simbola pritiskom na tipku BACKSPACE. Preporuča se da opcija Activ bude odznačena. Ukoliko se simbol već postavio na stranicu, tada se fizički izgled simbola može zamijeniti na kartici Symbol/Function data pa pritiskom na […] kod reda Number/Name Ukoliko se ukaže potreba za brzom potrebom preimenovanja I/O signala (npr. Siemens PLC-e treba zamijeniti s ABradley) tada se pozove opcija Project data è PLCè Address gdje se podese podaci kao prema primjeru.

79 / 205

Pa kao rezultat imamo

Naravno, moguće je podesiti podatke na bilo koji način, na prethodnoj kartici, pritiskom na […] kod PLC-specific settings, na kartici prema svojoj želji.

80 / 205

6.8.

Potencijali

Ukoliko se želi prikazati prelazak veze (vodiča, kabela, sabirnice,…) sa stranice na stranicu ili s lokacije na lokaciju tada se u EPLAN-u koriste potencijali ili tzv.Interruption points. Do ove opcije se dolazi preko menu-ija InsertèConnection symbolèInterruption point ili preko ikonice na alatnoj traci . Potencijali rade po pravilu da uvijek moraju imati početak ili kraj te da rade uvijek u parovima. Ukoliko nije zadovoljen jedan od dva prethodna kriterija tada nam program javlja grešku Interruption point not found što program tumači da potencijal nema početak ili kraj ili nema para tj.žica je u „zraku“.

Kada se postavi potencijal na stranicu sheme tada se pojavljuje kartica Interruption point na kojoj se upisuje ime potencijala (Displayed DT) npr. L1. Full DT objašnjava kako EPLAN vidi potencijal, tj.njegovu adresu.

81 / 205

Adresu koju program vidi je vidljiva u Full DT a ona je posljedica parametara koje smo podesili kod otvaranja projekta na kartici Structure. Ukoliko se žele naknadno mijenjati podešenja „adresa“ tada je to moguće obaviti preko opcije Project property-a (desni klik miša na u Page navigatoru pa opcija Project>Properties) pa kartica Structure.

Nakon što su se potencijali jedanput „upisali“ u projektu, tada se automatski u navigatoru potencijala (Project dataèConnectionèInterruption point navigator) pojavljuju uneseni potencijali.

Navigator omogućava jednostavno korištenje potencijala sljedeći put na željenoj stranici ili lokaciji. Opcijom drag&drop označi se željeni potencijal te se „povuče“ na željenu stranicu. 82 / 205

Automatsku su vidljive cross-reference koje govori od kuda dolazi potencijal (sa stranice 1, kolone 5 i s koje lokacije-ako je različita). Prilikom opcije drag&drop i „povlačenja“ potencijal s tipkom TAB na tipkovnici se rotira strelica potencijal te popratni tekst i cross-referenca. Osvježenje veza ili potencijala odvija se pomoću opcije SHIFT + ikonica

!

Opcija Sort code na kartici Interruption point služi kao INDEKS koji se koristi kada imamo razvod istog potencijala.

83 / 205

Npr. razvod DC potencijala 24V+ s „brikanih“ stezaljki koji se razvode na 3 različita mjesta. Prvi 24V+ ima sort code 101, drugi 102 a treči 103. Program praktički gleda ove potencijala kao s imenom 24V+.101, 24V+.102 i 24V+.103.

Naravno na mjestu na stranici 2.b.2 se također koristi njegov par tj. 24V+.101… Prilikom korištenja Sort code-ova zgodno je uključiti Navigator potencijala te uključiti karticu/TAB List na kojoj se vidljivi predefinirani Sort code-ovi i jednostavno ih je kasnije koristiti.

84 / 205

Da bi se uključio ovakva konfiguracija podataka potrebno je kliknuti na te izabrati opciju Configure columns i na taj način uključiti/isključiti određene podatke kao prema primjeru na slici.

NAPOMENA!

Prilikom uzimanja „strelice potencijala“ klikne se TAB na tipkovnici kako bi se rotirala strelica prije nego što je postavljena na stranicu. Želi li se naknadno rotirati strelica potencijala tada se na kartici Symbol/Function data izabere drugačija varijanta (Varianta:A, B, C, D,…) Na kartici Display na opciji Property arrangement se izabire pozicija teksta (DT i cross-reference) u odnosu na strelicu potencijala.

85 / 205

6.9.

Simboli spajanja

Da bi spojili 2 elementa ili više koji nisu jedan iznad drugog (u tom slučaju vrijedi funkcija Autoconnection) koriste se simboli za spajanje koji se nalaze na InsertèConnection symbol ili ikonice na alatnoj traci

1

2

3

4

Simboli pod oznakom „1“ služe samo za promjenu smjera linije spajanja (npr.odozdo udesno, slijeva prema gore,…)

Simboli pod oznakom „2“ služe za spajanje 3 elementa kod kojih je definirano od kuda žica dolazi (1), kuda ide (2) i koliko žica imamo na kojemu elementu.

Opcija Draw as point omogućava da se umjesto inteligentnog „T-Noda“ vidi točka ali s inteligencijom „T-Noda“ u pozadini.

86 / 205

Opcija za uključivanje/isključivanje opcije (da ova opcija bude vidljiva na ovoj kartici) se nalazi na OptionsèSettingsèUserèGraphical editingèConnection symbols

Na „Primjeru 1“ je prikazano da žica ide s lijevog elementa (XDC:1) na element u sredini (XDC:2) te da s njega ide u desno (XDC:3). Prema tome je vidljivo da će na elementu XDC:2 bit 2 žice Primjer 1:

Na „Primjeru 2“ je prikazano da jedna žica ide s lijevog elementa (XDC:1) na element u sredini (XDC:2) a druga, također, s lijevog elementa (XDC:1) na desni (XDC:3). Prema tome je vidljivo da će na elementu XDC:1 bit 2 žice Primjer 2:

Simboli pod oznakom 3 služe za prikaz „jumpera“ ili „dvostrukog spoja“.

87 / 205

Standardni način prikaza „Jumpera“ gdje kod XDC:2 nije moguće spojiti vodič s gornje strane

Kod simbola s oznakom 3 moguće je spojiti i vodič s gornje strane kod stezaljke XDC:2

Simboli pod oznakom 4 služe za prikaza kosih linija vodiča. Do sada je bilo moguće liniju prikazati pod 0° ili 90°, sada je moguće prikazati spojnu liniju pod bilo kojim kutem. Žele li se spojiti elementi na horizontalnoj ili vertikalnoj ravnini potrebno je kliknuti tipku na tipkovnici TAB kako bi se odredio smjer spajanja.

Želi li se prekinuti funkcionalna liniji između 2 elementa koji se nalaze na istoj horizontalnoj ili vertikalnoj ravnini potrebno je pozvati opciju InsertèConnection symbolèBreak point

Simbol za prekid funkcionalne linije (kružić) se postavlja na funkcionalnu liniju.

88 / 205

6.10.

Kabeli

Prilikom definiranja kabela potrebno je voditi se pravilom da se linija kabela uvijek „povlači“ s lijeva u desno ili odozgo prema gore. Opcija se aktivira pomoću InsertèCable definition ili ikonica na alatnoj traci

Nakon što se kabel nacrta pojavljuju se kartice za definiranje podataka kabela. Program kao i kod releja/sklopnika na inteligentan način pretražuje bazu kabela i uspoređuje ju sa stanjem na stranici. Ukoliko imamo definirane stezaljke s N i PE potencijalom tada program traži kabel koji zadovoljava navedene kriterije. Postoje 4 načina definiranja podataka kabela: □ 1.načina (Neinteligentan ručni način)

89 / 205

.

Podaci u redove za Type, No. of conductors, Conductor cross-section… se upisuju potpuno ručno bez podataka iz baze. Nema kataloškog broja, nema kabela u popisu oprema i nema oznaka žile (boje ili brojevi) na shemi. Ovakav način je najsporiji i najmanje inteligentan. □ 2.način (Poluinteligentan poluatomatski način)

Klikne se na […] kod Type te program automatski otvara katalog s kabelima iz kojega se izabere željeni tip.

90 / 205

Kao rezultat se pojavljuje ispunjena kartica Cabel s podacima iz kataloga

Podaci u redove za Type, No. of conductors, Conductor cross-section… se upisuju automatski iz baze. Nema kataloškog broja, nema kabela u popisu oprema i nema oznaka žile (boje ili brojevi) na shemi. No ovaj način je mnogo brži od prethodnog i svakako sigurniji. □ 3.način (Poluinteligentan automatski način)

91 / 205

Klikne se na […] na kartici Parts te program automatski otvara katalog s kabelima iz kojega se izabere željeni tip.

Kao rezultat se pojavljuje ispunjena kartica Cabel s podacima iz kataloga

92 / 205

Podaci u redove za Type, No. of conductors, Conductor cross-section… se upisuju automatski iz baze. Imamo kataloški broja, postoji kabel u popisu oprema ali nema oznaka žile (boje ili brojevi) na shemi. No ovaj način je mnogo brži i kvalitetniji od prethodnog. □ 4.način (Inteligentan automatski način)

Klikne se na gumb Device selection na kartici Parts te program automatski otvara katalog s kabelima iz kojega se izabere željeni tip.

93 / 205

Kao rezultat se pojavljuje ispunjena kartica Cabel s podacima iz kataloga

Podaci u redove za Type, No. of conductors, Conductor cross-section… se upisuju automatski iz baze. Imamo kataloški broja, postoji kabel u popisu oprema i imamo inteligentan upis oznaka žila (boje ili brojevi) na shemi. Brzi, efikasan i siguran način. Kao rezultat u shemi je vidljiv:

94 / 205

Ovaj način se koristi ukoliko se žele dobiti oznake žila kabela na shemi. No, ukoliko nije potreban, tada je preporučljiv jedan od dva prethodno opisana načina.

NAPOMENA!

Ukoliko se mijenja tip kabela u 4.načinu ili ukoliko se u 2. i 3.načinu žele naknadno dodati oznake žila kabela tada se označi kabel ili više njih u navigatoru (Project dataèCableèNavigator) te se pozove funkcija Project danaèCableèPlace

6.10.1.

Kabel sa Shieldom

Kod kabela sa shieldom prvo se definira/nacrta shield a zatim se nacrta linija kabela kao prema prethodna četiri načina. Opcija InsertèShield ili ikonica na alatnoj traci aktivira željenu funkciju crtanja. Shield se počinje crtati na onoj strani na kojoj je spojno mjesto sa stezaljkom ili elementom. Spaja se sa elementima pomoću opcije Connection symbol.

Nakon toga se pojavljuje kartica propertiesa kabela na kojoj je potrebno upisati ime kabela. Ime shielda mora biti jednako imenu kabela. Kartica Shielda i linija može biti potpuna zamijene za liniju definicije kabela.

95 / 205

Nakon toga se definira linija kabela preko svih linija te linije koja je spojena sa shieldom (vidi sliku). Dakle linija kabela obavezno mora biti između elemenata (stezaljke) i shielda.

Program automatski prepoznaje da imamo veze s potencijalima N, PE i SH.

96 / 205

Izabere se željeni tip koji odgovara pronađenom kriteriju. Znamo da je rezultat ispravan ukoliko svi vodiči kabela imaju oznaku, uključujući i „liniju“ shielda (vidi sliku)

6.11.

Žice/vodiči

Žele li se pojedinačno definirati vodiči (boja,presjek,…) između uređaja tada je potrebno aktivirati opciju InsertèConnection definition point ili ikonicu na alatnoj traci

.

Žele li se definirati svi vodiči (boja,presjek,…) na istom potencijalu tada je potrebno aktivirati opciju InsertèPotential definition point ili ikonicu na alatnoj traci

97 / 205

.

Prilikom pozivanja ove opcija pojavljuje se kartica Connection definition point ili Potential definition point za upisivanje podataka o vodiču.

Prilikom upisivanja podataka zanimljiva je kartica Connection graphic na kojoj se definiraju svojstva linije/vodiča (isprekidina linija, boja linije, debljina linije,…)

98 / 205

Tada se kao rezultat u shemi pojavljuje situacija na kojoj su vidljive učinjene promijene.

Da bi se vidjeli rezultati na stranici, nakon izmjene svojstava linije, potrebno je osvježiti veze za stranicu (Project dataèConnectionèUpdate) ili za cijeli projekt (SHIFT + Project dataèConnectionèUpdate). Podaci o vodičima koji su se definirali služe za izradu liste unutarnjih veze te za priključne planove.

99 / 205

6.12.

Katalog (Parts management)

6.12.1.

Definiranje novog uređaja u katalogu

Da bi se unio novi kataloški broj u bazu kataloških brojeva potrebno je otvoriti dotičnu bazu pomoću opcije UtilitiesèPartsèManagement ili pomoću ikonice na alatnoj traci

.

Baza se otvori, odabere se i označi željena grupa elementa (Generators, power supply units) pa se klikne desni klik miša i izabere opcija New te se popunjavaju podaci i kartice prema želji i potrebi.

100 / 205

Na kartici General moguće (preporučljivo) je definirati sljedeće podatke

Product group Product subgroup Part number Type number Designation 1-3 Manufacturer Supplier Order number Description

Moguće je promijeniti ili napraviti reizbor grupe Moguće je odabrati podgrupu ukoliko postoji Kataloški broj elementa Tip elementa, može biti isti kao i Part number što ovisi o proizvođaču Opis elementa Proizvođač Dobavljač Narudžbeni broj elementa, može biti isti kao i Part number što ovisi o proizvođaču Dodatni opis elementa

101 / 205

Želi li se imati višejezičnu bazu (opisi na HR, ENG, GER, RUS,…) prilikom unosa opisnih tekstova klikne se desni klik miša na red te se izabere opcija Multilingual input i unese se i drugi željeni jezik.

Ovaj slučaj je uporabljiv samo kada se želi dobiti lista materijala/troškovnik i na drugom jeziku osim na HR. Žele li se dobiti narudžbenica direktno iz EPLAN-a s podacima o firmi dobavljaču tada je potrebno upisati podatke o dobavljaču u bazu dobavljača a podaci će automatski biti prikazanu u „zaglavlju“ narudžbenice.

(Postavi se na Manufacturer/supplier pa desni klik miša i New) 102 / 205

Na kartici Prices/Other moguće je definirati cijene o komponenti te ih dobiti u troškovniku kao TOTAL ali zbog čestog slučaja izmjena cijena i rabata nije često korištena opcija.

Kartica Free properties služi samo za interni opis podataka i nije ga moguće dobiti niti u jednoj listi.

103 / 205

Na kartici Mounting data se upisuju podaci za izradu ormara a preporučamo sljedeće podatke

Weight Width Height Depth Graphical macro

Image file Mounting clearance Width Mounting clearance Height

Težina komponente bitna je zbog ukupne težine ormara i transporta Širina komponente u (mm) bitna za izradu dispozicije elemenata ormara Visina komponente u (mm) bitna za izradu dispozicije elemenata ormara Dubina komponente u (mm) bitna za izradu dispozicije elemenata ormara Svaki element može imati fizički izgled komponenti (2D) koji najčešće distribuiraju proizvođači ali ga je moguće i samog nacrtati unutar EPLAN-a Uz element je moguće dodati i sliku (jpg, gif,…) koji olakšava izabir komponente Minimalni zahtijevani razmak između 2 komponente po horizontali Minimalni zahtijevani razmak između 2 komponente po vertikali

104 / 205

Na kartici Tehnical data upisuju se dodatni podaci o elementu

Accessory code

Identifier

Wearing part Procurement Macro

Connection points External document 1-3

Ukoliko se elementu dodaju pomoćni blokovi (npr.kod sklopnika) onda se unese željeni kod (kontaktirajte Vaš EPLAN suport za detalje) Upisuje se oznaka komponente po DIN standardu (vidi UtilitiesèMaster danaèIdentifier) a koristi se kao osnovni filter kod pretraživanja komponenti Podaci o održavanju komponente iz kojih je moguće dobiti liste za procesne podatke Uz svaki element je moguće dodati njegov električni makro (Window macro) koji je prethodno napravljen u strujnoj shemi Moguće je upisati oznake spojnih mjesta (npr. A1:A2 kod releja) Uz svaki kataloški broj moguće je staviti link na PDF dokument na hard disku ili link na web stranicu.

105 / 205

Kartica Function template predstavlja jednu od najbitnijih stavki kod upisivanja novog ili korištenja postojećeg kataloškog broja. Naime, svako kataloški broj se na ovaj način definira što je po FUNKCIJI što za program znači kako zapravo simbolički izgleda. Samo ako je definiran FUNCTION template moguće je raditi preko funkcije insertiranje uređaja (InsertèDevice).

Kartica Function template će detaljnije biti razjašnjena za releje, kabela i motorske zaštitne sklopke. Connection point designation Technical charachteristics

Symbol library

Symbol number Device selection

Moguće je upisati oznake spojnih mjesta (npr. A1:A2 kod releja) Ukoliko se upiše podatak u ovo polje, podatak će automatski biti „prepisan“ u polje Technical charachteristics kod kartice propertisa bilo kojega elementa Ukoliko se ne izabere Function definition moguće je i ovdje definirati bazu simbola iz koje će biti uzet simbol kod funkcije insertiranja uređaja (npr. IEC_Symbol) Upisuje se redni broj simbola iz baze simbola (npr. za relej je 20). Broj simbola se mora „prepisati“ iz baze simbola. Izabire se Function definition svakog pojedinačnog elementa pritiskom na […] 106 / 205

Connection point designation Symbol

Moguće je upisati oznake spojnih mjesta (npr. A1:A2 kod releja) Ukoliko nismo zadovoljni s interpretacijom simbola iz Function definition ovdje se ta definicija može zamijeniti s regularnim simbolom iz baze simbola.

NAPOMENA!

Separator „¶“ se dobije kombinacijom tipaka CTRL + Enter ili desni klik miša pa opcija Line break. Funkcija služi kao separator između 2 spojna mjesta elementa (npr. A1¶A2) ili lomljenja reda u kolonu kod pisanja teksta

Na kartici Component data upisuju se dodatni tehnički podaci o elementu a koji će biti detaljnije razjašnjeni kod definicije kabela.

107 / 205

6.12.2.

Definiranje novog releja u katalogu

Svi podaci su jednako definirani kod releja/sklopnika osima kartice Function definition koja će biti detaljno objašnjena.

Kompletan relej/sklopnik se mora napraviti na gore naveden način. Dakle sastoji se od „špule“. Klikne se na gumb

te se pojavi prozor na kojemu se izabere „Coil“

108 / 205

Zatim od 3 kontakta snage. Klikne se na gumb

te se pojavi prozor na kojemu se izabere „Power NO contact“

Zatim od radnog (NO) kontakta. Klikne se na gumb contact“

te se pojavi prozor na kojemu se izabere „NO auxilliary

109 / 205

Zatim od mirnog (NC) kontakta. Klikne se na gumb contact“

te se pojavi prozor na kojemu se izabere „NC auxilliary

I kao moguća opcija izmjenični (Change-over) kontakta. Klikne se na gumb contact“

te se pojavi prozor na kojemu se izabere „Change-over

110 / 205

6.12.3.

Definiranje nove motorske zaštitne sklopke u katalogu

Svi podaci su jednako definirani kao kod ostalih elemenata osima kartice Function definition koja će biti detaljno objašnjena. Spadaju u grupu Safety device.

Kompletna motorska zaštitna sklopka napravljena je na gore naveden način. Dakle sastoji se od „glavnog elmenta“. Klikne se na gumb switch“

te se pojavi prozor na kojemu se izabere „Motor overload

111 / 205

Zatim od radnog (NO) kontakta. Klikne se na gumb contact“

te se pojavi prozor na kojemu se izabere „NO auxilliary

I od mirnog (NC) kontakta. Klikne se na gumb contact“

te se pojavi prozor na kojemu se izabere „NC auxilliary

112 / 205

6.12.4.

Definiranje novog kabela u katalogu

Svi podaci su jednako definirani kod kod ostalih elemenata osima kartice Function definition i Cable data koja će biti detaljno objašnjena.

Kabel je napravljena je na gore naveden način. Dakle sastoji se od „definicijske linije“. Klikne se na gumb

te se pojavi prozor na kojemu se izabere „Cable definition“

113 / 205

I vodiča/žica. Klikne se na gumb

Color / No. Cross section Shielded by Potential type

te se pojavi prozor na kojemu se izabere „Conductor/wire“

Upisuju se oznake vodiča kabela (boje ili brojevi) Preporučljivo je upisivati presjek žica na ovome mjestu ali samo ako su različitih presjeka Upisuje se koji su vodiči „shieldani“ s kojim „shieldom“. Kontaktirajte Vaš EPLAN support za više detalja. Odabire se koja žica je kojega potencijala (N i PE)

U karticu Cable data se moraju upisivati podaci ukoliko se želi da ti podaci budu vidljivi uz ime kabela na shemi, u protivnom podaci neće biti vidljivi.

114 / 205

NAPOMENA!

Najjednostavniji način rada s kataloškim brojevima je copy&paste. Postavi se na određeni element, desni klik miša pa se izabere opcija Copy zatim odmah nakon toga opcija Paste i prepravi se element na željene podatke. Kod releja i kabela je vrlo upotrebljiva opcija Copy na jednom elementu, postavi se na drugi željeni i izabere se opcija na desnom kliku miša Paste function templates pri čemu se kopira samo funkcijska definicija elementa. Kod kabela je upotrebljiva opcija Copy na jednom elementu, postavi se na drugi željeni i izabere se opcija na desnom kliku miša Paste technical data pri čemu se kopira samo podaci s kartice Cable data.

115 / 205

7. Izvještaji (Reporti) Rezultat nacrtane sheme su izvještaji. Izvještaja ima različitih tipova. Izvještaji popunjavaju određene podatke u tabelama (forme) na osnovu podataka iz sheme. Za svaki tip ima veliki broj formi koji se mogu izabrati. Naravno, svaku formu možete prilagoditi svojim zahtjevima u „Form editoru“ (kasnije će biti objašnjeno kako je moguće uređivati/kreirati forme). Želi li se izbaciti određeni izvještaj pozove se opcija UtilitiesèReportsèGenerate te se pojavi sljedeća kartica.

7.1.

Izvještaji uz pomoć opcije REPORTS

Na kartici Reports se „generira“ izvještaj po izvještaj (npr. popis letvi, priključni plan, grafički priključni plan,…dakle 3 x je potrebno ponoviti istu radnju).

116 / 205

Klikne li se na gumb New ili desni klik miša pa New pojavi se kartica na kojoj se izabire određeni izvještaj (npr.priključni plan)

Output format

Select report type Manual selection

Ukoliko je opcija Page tada program automatski otvara novu stranicu na koju „generira“ izvještaj. Opcija Manual placement omogućava da se „generiranu“ listu ručno pozicionira na stranicu na koju se želi pa čak i na stranicu Schematic Multi-line . Izabire se željeni izvještaj. Moguće je izabrati 1 po 1. Označi li se ova opcija, tada program daje popis npr. svih raspoloživih letvi u projektu od kojih se izabiru željene ili se označe sve. Opcija omogućava selektivan izbor elemenata.

117 / 205

Klikne li se OK nakon što se izabrao željeni izvještaj pojavi se prvo mogućnost odabira filtera i sortiranja podataka (o ome će biti naknadno više rečeno)

Nakon toga se pojavljuje upit na kojemu se određuje pozicija izvještaja u projektu. Ovisno o parametrima pozicionirat će se ručno na određenu lokaciju ili će to program automatski raditi na osnovu parametara po principu, izvještaj se pozicionira u lokaciju iz koje dolazi ( o ovome primjeru se ručno postavlja na adresu =ST1+RO1/10)

118 / 205

Klikne se OK i izvještaj je „generiran“.

Da bi se izabrala drugačija forma za izvještaj te da bi se podesio parametar za automatsko pozicioniranja izvještaja na lokaciju iz koje dolazi klikne se na gumb Settings pa Output to page na kartici Reports (UtilitiesèReportsèGenerate) pri čemu se pojavi sljedeća kartica

Bit će objašnjena samo značajna podešenja 119 / 205

Form

Page sorting

Combine

Klikne se na […] te se pojavi popis svih formi za željeni izvještaj. Izabere se željena forma. Forma se može mijenjati u bilo kojemu trenutku. Nakon što se forma zamijeni mora se kliknuti na gumb Update ili eventualno izbrisati stari izvještaj te ponovno „generirati“ novi. Ovdje se izabire pozicioniranje izvještaja u projektu. Total znači da sami izabiremo poziciju kao u prethodnom primjeru. Opcija Higher-level function and mounting location znači da je izvještaj automatski pozicioniran na lokaciju od kuda dolazi. Ova opcija se koristi kod dinamičkih formi i ona omogućava da npr. više „letvi“ bude na istoj stranici. Inače je uobičajeno kod statičkih formi da na jednoj stranici bude izvještaj samo za jednu „letvu“.

Na kartici Reports se klikne na gumb Settings pa opcija Display/output pri čemu se pojavi sljedeća kartica

120 / 205

Na kartici Display/output u značajnoj mjeri su upotrebljivi sljedeće opcije: Opcija 1 Ukoliko je opcija odznačena tada kao rezultat u priključnom planu imamo

Ukoliko je opcija označena i kao znak korišten „=“

121 / 205

Opcija 2 Ukoliko je opcija odznačena tada kao rezultat u priključnom planu imamo

Ukoliko je opcija označena i kao znak korišten „X“

122 / 205

7.2.

Izvještaji uz pomoć opcije TEMPLATE

Opcija Template omogućava da se unaprijed u Project template ili Basic project predefiniraju željene liste koje će biti kreirane nakon završetka shematskog dijela projekta. Proces izrade će značajno biti ubrzan i za sve djelatnike firme će biti postupak pojednostavljen.

Definiranje željenih listi je po istom principu. Klikne se gumb New ili se klikne desni klik miša pa opcija New te se izabere željeni izvještaj/i uz isto podešenje parametara ili po opciju automatskog smještaja izvještaja na poziciju od kuda dolaze ili po opciji ručnog postavljanja na željeno mjesto u strukturi projekta.

123 / 205

Nakon što se projekt završi (shematski dio) tada se liste „generiraju“ uz opciju Template pozivanjem opcije UtilitiesèReportsèGenerate project reports ili na kartici Reports se klikne na gumb Generate reports.

NAPOMENA!

Nakon što su izvještaji „generirani“ a projekt naknadno izmijenjen, tada je potrebno osvježiti liste. Osvježavanje se radi na jedan od ova 2 način: □ Postavi se na izvještaj u Page navigatoru te se klikne jedna ili više stranica izvještaja koji su doživjeli promjene i klikne se na opciju UtilitiesèReportsèUpdate □ Otvori se kartica Reports (UtilitiesèGenerateèReports), na njoj se u navigatoru izvještaja izabere izvještaj ili grupa izvještaja koji su doživjeli promjene te se klikne na gumb Update

7.3.

Filtriranje podataka

Prilikom „generiranja“ izvještaja, moguće je koristiti filtere. Uz pomoć filtera moguće je prikazati samo određene podatke koji su se definirali u filteru ili će određeni podaci biti „blokirani“. Kada se pokrene opcija generiranja izvještaja (UtilitiesèGenerateèReports) i kada se izabere željeni izvještaj pojavi se kartica za definiranje filtera (sličan princip korištenja filtera je i za sve ostale funkcije unutar EPLAN-a)

124 / 205

Klikne se na […] pokraj filtera te se pojavi kartica za definiranje filtera

Scheme

Active Negated Criterion Value

Predstavlja ime filtera. Schema može biti neograničen broj. Klikom na gumb se može kreirati vlastiti filter sa željenim imenom. Ukoliko je označena ova opcija, znači da je opcija uopće aktivna kao filter. Predstavlja NOT funkciju. Isključuje određeni podatak Predstavlja svojstvo koja sačinjava dotični filter. Označava vrijednost svojstva. Mogu se koristiti isti znakovi kao i kod MS Windows za pretraživanje (* prije i/ili poslije vrijednosti)

Nakon što se definirao filter da bi ga i aktivirali prilikom „generiranja“ izvještaja potrebno je označiti opciju Activ.

125 / 205

Primjer filtera kod izrade lista unutarnjih veza

Filter „radi“ sljedeće po redu: □ Ne prikazuje kabelske veze □ Prokazuje unutarnje veze □ Ne prikazuje jumper □ Prikazuje samo veze unutar ormara RO2 Ovo je prikaz složenih uvijeta/kriterija kod izrade određenih izvještaja.

7.4.

Sortiranje podataka

Prilikom „generiranja“ izvještaja, moguće je koristiti „sorting podataka“. Uz pomoć filtera moguće je prikazati određen sorting podataka koji su se definirali u filteru za sortiranje. Kada se pokrene opcija generiranja izvještaja (UtilitiesèGenerateèReports) i kada se izabere željeni izvještaj pojavi se kartica za definiranje „sorting podataka“ (sličan princip korištenja „sortinga podataka“ je i za sve ostale funkcije unutar EPLAN-a)

126 / 205

Klikne se na […] pokraj sorting te se pojavi kartica za definiranje filtera „sortinga podataka“

Scheme

Criterion

Predstavlja ime filtera za „sorting podataka“. Schema može biti neograničen broj. Klikom na gumb se može kreirati vlastiti filter sa željenim imenom. Predstavlja svojstvo koja sačinjava dotični filter za „sorting podataka“.

Nakon što se definirao „sorting podataka“ treba ga aktivirati, prilikom „generiranja“ izvještaja, označivanjem opcije Activ.

127 / 205

8. Izvještaji u MS Excel® formatu Osim u EPLAN formatu bilo koji podatak je moguće izvesti u MS Excel® format. Princip je sličan kao i kod klasičnih izvještaja. Pozivanjem opcije UtilitiesèReportsèLabeling se pojavljuje kartica podešenja koja će biti detaljno objašnjena.

Settings

Report type Language Target file Output type

Apply to entire project

Pritiskom na […] pojavljuje se kartica za podešenje izvoznih podataka i dokumenata u koji će podaci biti izvezeni. Podešenje će biti naknadno objašnjena. Automatska informacija koji tip izvještaja se radi. Izabere se željeni jezik izvještaja. Određuje se pozicija izvještaja i njegovo ime. Opcija Export samo izvozi podatka a Export and start aplication izvozi podatke i automatski otvara program MS Excel ® Ukoliko je ova opcija označena tada će se izvoziti podaci iz cjelokupne grupe elemenata ili se može samo određene označiti ili u shemi ili u navigatoru

Isti princip rade i podešenja vrijedi i za sve druge izvještaje!!!

128 / 205

Pritiskom na […] kod opcije Settings se pojavljuje kartica na kojoj se definiraju svi detalji izvoza podataka.

Na kartici File se definiraju podaci sa sljedećim značenjem: □ Type of file znači format/tip izvoznih podataka(*.xls, *.xml, *.txt) □ Target file je prazan npr. MS Excel® dokument koji se postavlja na željeno mjesto na hard disku (npr. C:/Temp). Program u ovu praznu filu „prepisuje“ podatke na osnovu Template file te na osnovu izabranih podatka na kartici Label

129 / 205

□ Template je običan MS Excel® u kojemu se definiraju kolone i upiše varijabla na osnovu koje program zna gdje treba započeti s upisom podataka (oznaka „###“ za početak upisa podataka iz sheme, „#H#“ mjesto upisa podataka Headera, „#F#“ mjesto upisa podataka Footer-a è vidi sliku)

Komentar: - oznaka „###“ se upisuje samo u prvi red - sve čelije se formastiraju se prema želji pri čemu se format prenosi na sve redove u koloni - forma je dinamička - forma je snimljena kao običan *.xls file (u ovome slučaju PLC basic.xls a spremljena je u Template folderu unutar EPLAN P8 instalacijske strukture) - Target file je zapravo jedna vrsta kopije ove *.xls file.

130 / 205

Na kartici Header se definiraju koji podaci će biti prikazani u headeru projekta

U ovome primjeru su svi podaci odabrani iz Project properties-a i pomoću gumba su prebačeni u polje za header.

131 / 205

Na kartici Label se definiraju koji podaci će biti prikazani u Target file (a posloženi kao prema Template file).

Vidljivo je da su svi podaci odabrani iz PLC connection point-a i pomoću gumba su prebačeni u polje za definiciju izvezenih podataka. Raspored (pozicija) podataka je točno kao prema rasporedu iz ove tabele a isti raspored je nužan i u Template file kako bi imena kolona odgovarale podacima iz ćelija podataka.

132 / 205

Na kartici Footer se definiraju koji podaci će biti prikazani u footeru projekta.

U ovome slučaju nema predviđenih podataka za footer. Na kartici Settings se definiraju filteri i način sortinga podataka na isti način kao i u izvještajima.

U ovome slučaju nema predviđenih podataka za Settings. Nakon što se kartica Settings: Labeling podesi klikne se OK te se vraćamo nazad u karticu Output labeling na kojoj se također podešavaju podaci prema želji te se kao rezultat u Target filu pojavljuju sljedeći podaci:

133 / 205

9. Izvoz / uređivanje / ponovni uvoz podataka Vrlo često je najjednostavnije i najbrže izvesti podatke npr. u MS Excel®, urediti ih (ili dati nekome drugome da ih uredi) te ih ponovno pozvati ili u krajnjem slučaju importirati u projekt. Opcija koja omogućuje sve navedeno je UtilitiesèEdit properties externally èExport function. Pozivanjem, ali prethodnim označavanjem elemenata na shemi ili u navigatoru, opcije pojavljuje se sljedeća kartica.

Settings

Language Output type

Target file

Pritiskom na […] pojavljuje se kartica za podešenje izvoznih podataka i dokumenata u koji će podaci biti izvezeni. Podešenje će biti naknadno objašnjena. Izabere se željeni jezik izvještaja. Opcija Export samo izvozi podatka a Export and start aplication izvozi podatke i automatski otvara program MS Excel ® dok opcija Edit in external application and reload omogućava izvoz podataka, obrađivanja i automatski uvoz nakon opcije Save i zatvaranja dokumenta Određuje se pozicija izvještaja i njegovo ime.

134 / 205

Pritiskom na […] kod opcije Settings se pojavljuje kartica na kojoj se definiraju svi detalji izvoza podataka.

Na kartici General se definiraju podaci sa sljedećim značenjem: □ File type je format/tip izvoznih podataka(*.xls, *.xml, *.txt) □ Target file je prazan npr. MS Excel® dokument koji se postavlja na željeno mjesto na hard disku (npr. C:/Temp). Program u ovu praznu filu „prepisuje“ podatke na osnovu Template file te na osnovu izabranih podatka na kartici Data □ Template je poseban MS Excel® file isporučen od strane EPLAN S&S i koji ne može biti prilagođavan svojim zahtjevima ali kako je univerzalan automatski sadrži sve moguće podatke iz kartice Data.

135 / 205

Na kartici Data se definiraju koji podaci će biti prikazani u Target file

Vidljivo je da su svi podaci odabrani iz polja Availible format element i pomoću gumba su prebačeni u polje Selected format element koji predstavljaju definiciju izvezenih podataka. Nakon što su se svi podaci podesili kao rezultat u Target file se pojavljuju sljedeći podaci:

136 / 205

Nakon što se određeni podaci izmjene (mijenjati se mogu samo bijela polja, siva polja nije moguće mijenjati – taj je podatak vidljiv na prethodnoj kartici na koloni Changable), klikne se opcija Save ( ) te se zatvori dokument pritiskom na se kartica na kojoj se potvrđuje automatski povrat novih podataka u shemu.

Podaci su automatski izmijenjeni na shemi. Ukoliko se dotična *.xls file nekome proslijedi na uređivanje, tada je moguć uvoz podataka (a ne „Reload“) pomoću opcije UtilitiesèEdit properties externally èImport pri čemu se ostvari jednak učinak kao i u prethodnom primjeru.

137 / 205

pojavi

10.

Backup

Jedini ispravni i siguran način izrađivanja sigurnosnih kopija (backup) je standardni EPLAN-ov backup. Prilikom pokretanja opcije ProjectèBack up èProject (ili Symbol libryry ili Part…isti princip je kao i za projekt) se pojavljuje sljedeća kartica

Method

Postoje 3 metode backupa: □ Save additionaly – standardan i preporučljiv način spremanja sigurnosne kopije. Može se označiti više od jednog projekta. □ File off for external editing – projekt se „uzme“ s mreže na drugi medium za uređivanje. Uredi se na njemu i prilikom ponovnog povratka na „mrežu“ automatski se osvježi stara verzija. Original na „mreži“ je read-only sve dok se ne osvježi s novom verzijom. □ Archiving – program „briše“ original s „mreže“ i sprema ga samo na backup medium.

138 / 205

Medium

Back up external documents Back up image files

Postoje 2 opcije: □ Storage medium (Backup directory) – izabere se mjesto na kojemu se sprema sigurnosna kopija (npr. Cdisk, My Documents) □ E-mail (Partial size) - Sigurnosna kopija može biti napravljena u obliku priloga e-maila. Određuje se samo limit „prolaznosti“ veličine maila. Npr. ukoliko je limit 5MB a veličina sigurnosne kopije 7MB tada će biti isporučena 2 e-maila. Ukoliko primatelj želi otvoriti sigurnosnu kopiju tada oba priloga treba spremiti u isti folder na disku te samo napraviti dvostruki klik na jedan od priloga pa program automatski prepoznaje da je to sve isti projekt i radi restore projekta. U standardnu sigurnosnu kopiju će biti uključeni i „externalni“ dokumenti ukoliko ih ima u projektu. U standardnu sigurnosnu kopiju će biti uključene i „slike“ ukoliko ih ima u projektu.

NAPOMENA!

Prosječna veličina sigurnosne kopije je 6-10MB. Vrlo je mala razlika između projekta s 20 str i 200str. Razlog tome je što se u sigurnosnoj kopiji u oba slučaja nalazi svi podaci potrebi za projekt kao što su: Part management, simboli, forme,… Dakle u sigurnosnoj kopiji se nalazi kompletna baza programa (MS Access®) Prije izrade sigurnosne kopije dobro je ne napraviti reorganizaciju projekta (ProjectèOrganizeèReorganize) i komprimiranje projekta (ProjectèOrganizeèCompress). S ovim postupcima moguće je smanjiti čak i do 30% veličine projekta. Format sigurnosne kopije je .zw1

139 / 205

Želi li se otvorit (reload) projekt na drugoj radnoj stanici, to je moguće napraviti s dvostrukim klikom na projekta (.zw1) ili pomoću opcije ProjectèReloadèProject

Backup directory Project Target directory Project name

Mjesto na disku na kojemu se nalazi sigurnosna kopija Izabire se željeni projekt Odredište projekta unutar EPLAN instalacijske strukture Ime projekta (zadržava originalno ili se upisuje novo po želji)

140 / 205

11.

Print

Želi li se printati projekt ili dio projekta tada tada se u Page navigatoru označe željene stranice (CTRL ili SHIFT + klik miša, kao u MS Windows programima).

Nakon toga se pozove opcija ProjectèPrint pri čemu se pojavi kartica za podešenje.

141 / 205

Izabere se željeni printer. Pritiskom na gumb [Properties] se određuje format printa (A3, A4,…) te ostala standardna podešenja. Jedina podešenja printa unutar EPLAN-a na kojima je moguće podesiti print je gumb [Settings]

Print size

Print margins Print position Print in black and white

Opcija Print to scale (1:1) znači ukoliko je shema nacrtana na A3 a printer izabran A4 tada će biti samo dio slike A3. Opcija Scale to page omogućava da se veličina sheme automatski „stisne“ prema printeru. S opcijom Keep aspect ratio se određuje da promjena veličine slike bude ravnomjerno napravljena po X i Y-osi. Određuje se margina. Margina se određuje i prilikom uređivanja formi. Pozicij „slike“ u odnosu na papir Print u boji ili crno-bijelo.

142 / 205

12.

Grafika

Slobodna grafika bit će predočena preko primjera na slici:

□ Pravokutnik Da bi nacrtali pravokutnik pozove se opcija InsertèGraphicsèRectangle ili klikom na ikonicu na alatnoj traci dimenzija.

te se pojavi pravokutnik kojemu se određuje željena

143 / 205

Dimenzije se mogu odrediti na nekoliko načina: - Podešavanje pomoću status bara u lijevom donjem uglu ekrana -

Prilikom crtanja pravokutnika (nakon što se pokrenula opcija i nakon što se kliknulo lijevom tipkom miša) klikne se na opciju na tipkovnici SHIFT + R ili preko OptionsèRelative cordinate input te se pojavi prozor u kojemu se upisuju podaci za X i Y koordinatu.

-

Također je moguće nacrtati pravokutnik bilo koje veličine te se nakon toga napravi dvostruki klik na pravokutnik te se pojavi isti prozor kao i u prethodnom slučaju.

□ Krug Da bi nacrtali krug pozove se opcija InsertèGraphicsèCircle ili klikom na ikonicu na te se pojavi krug kojemu se određuje željena dimenzija. alatnoj traci

Dimenzije se mogu odrediti na nekoliko načina: - Podešavanje pomoću status bara u lijevom donjem uglu ekrana -

Također je moguće nacrtati krug bilo koje veličine te se nakon toga napravi dvostruki klik na krug te se pojavi prozor na kojemu se upisuje radijus.

144 / 205

Ukoliko se želi nacrtati krug u krugu tada je potrebno uključiti opciju OptionsèDesign mode koja nam pomaže prilikom grafičkog crtanja ili je čak dovoljna opcija „Snap to grid“ gdje će krug „zakačiti“ za središte osnovnog kruga. S krugovima je najjednostavnije raditi ukoliko se grupiraju. Grupiranje elemenata je moguće pomoću opcije EdithèOtherèGroup □ Rad s koordinatama Žele li se oba kruga premjesti na željenu koordinatu u odnosu na desni donji ugao pravokutnika prema slici iz primjera. Aktivira se novi koordinatni sistem. Pozove se opcija OptionsèMove based point ili kratica na tipkovnici „O“ te se pojavi u status baru što znači da se odabere novi koordinatni sistem (npr.kliknemo u desni donji ugao pravokutnika) te se kao rezultat pojavi oznaka za privremeni koordinatni sistem.

Koordinatni sistem je uvijek moguće „resetirati“ s ponovnim pritiskom na kraticu „O“ te ga ponovno pozvati s istom kraticom ukoliko se želi premjestiti na neku drugu poziciju. Sve koordinate će biti u skladu s novo postavljenim koordinatnim sistemom. □ Micanje/dupliciranje Ukoliko se žele pomaknuti krugovi na poziciju X=45, Y=52 u odnosu na desni ugao pravokutnika tada se uključi (ili je već uključen) opcija OptionsèDesign mode te se aktivira opcija za micanje (desni klik pa opcija „Move“ ili kratica na tipkovnici „V“) pri što znači da se „klikne“ čemu se u status baru pojavljuje poruka na element koji će biti dislociran. U trenutku kad se kliknulo na element (ili grupu elemenata) pojavljuje se u status baru poruka što znači da se treba odrediti točka za pomicanje (kako trebamo postaviti krugove na određene X, Y koordinate logično je da centar elementa/krugova bude točka micanja). Nakon toga se pojavljuje u status baru poruka što znači da odredimo novu poziciju elemenata. Kako se koordinatni sistem premjestio u desni donji ugao pravokutnika, tada je najjednostavnije kliknuti na opciju SHIFT + R te ukucati nove koordinate u odnosu na novi koordinatni sistem. 145 / 205

Nakon što se postavio element/krugovi na definiranu koordinatu potrebno je još duplicirati sljedeće krugove na definiranu koordinatu prema primjeru (X=0, Y=52). Najjednostavniji način je premjestiti koordinatni sistem, pomoću kratice na tipkovnici „O“, u centar krugova te u odnosu na prvu grupu krugova postaviti sljedeće 3 na definiranu koordinatu (X=isti kao i prva grupa, Y=52).

Pokrene se opcija za dupliciranje (desni klik miša pa Duplicate ili kratica na tipkovnici „D“). Ponovno se prati status bar te se odredi polazno mjesto dupliciranje (ponovno središte krugova) te se upišu koordinate za dupliciranje

Nakon toga se pojavi prozor na kojemu se definira količina duplikata

146 / 205

Dobiven je rezultat prema zadanom primjeru. □ Rad s pomoćnom linijom Ukoliko se želi definirati krug unutar pravokutnika tada će se koristiti pomoćne linije. Nacrta se pravokutnik prema jednoj od navedenih opcija iz prethodnog primjera (npr. koristeći SHIFT + R) te unutar njega pomoćna linija (ili više) koja će na jednostavan način detektirati središte pravokutnika (nakon uporabe može se izbrisati).

Nakon ovoga moguće je ponovno grupirati ova 2 elementa (krug i pravokutnik) te radi s grupom. Uključi se „Designe mod“ te se preseli koordinatni sistem u lijevi donji ugao (kratica „O“ na tipkovnici) i kreće se u opciju pozicioniranja na željenu koordinatu.

Hvatište grupe prilikom pomicanja će bit u lijevom donjem uglu. Nakon toga se pozove opcija za upis koordinate (SHIFT + R) i element/grupa je pozicionirana.

147 / 205

□ Dimenzioniranje/kotiranje LINEARNO kotiranje Da bi se kotirao nacrtani PRAVOKUTNIK pozove se opcija InsertèDimensioningè Linear dimension ili se klikne na ikonicu na alatnoj traci . Da bi procedura dimenzioniranja bila jednostavna preporuča se uključiti opcija OptionsèObject snap te naravno i prije faze crtanja dobro je podesiti GRID (A, B,..) kako bi se svaka dimenzija mogla točno nacrtati a kasnije i točno kotirati. Uzme se opcija za kotiranje te se odabere prvo mjesto kote, pomoću opcije SNAP jednostavno ga je „uhvatiti“, nakon toga se „uhvati“ drugi kraj kote te se „razvuče“ kota na željenoj udaljenosti od pravokutnika

Podešavanje parametara za kotiranje se nalazi na OptionsèSettingsèProjectè èGraphical editingèDimensioning

148 / 205

Font Distance do dimension line Unit Display units Precision Suppres zero Extension of dimension help line Dimension line termination

Određuje se željeni font kote. Udaljenost oznake kote do linije kote Jedinica (mm, cm, m) Prikaži jedinicu na liniji kote Određuje se broj decimalnih mjesta kote odnosno samim time se određuje i preciznost Ne prikazuj nulu na koti Određuje se koliko je pomoćna linija kote „izdignuta“ od kote Završetak kote (strelica, krug, kosa linija)

Također je moguće podesiti parametre individualno za svaku kotu s dvostrukim klikom na kotu pri čemu se pojavljuje sljedeća kartica

KONTINUIRANO kotiranje Da bi se kotirali krugovi s desne strane pravokutnika i sami pravokutnik pozove se opcija InsertèDimensioningè Continued dimension ili se klikne na ikonicu na alatnoj traci gdje se pomoću opcije SNAP samo određuju hvatišta elementa. Kada se završi kotiranje klikne se samo opcija „Esc“ na tipkovnici.

149 / 205

INKREMENTALNO kotiranje Da bi se kotirali krugovi s desne strane pravokutnika i sami pravokutnik pozove se opcija InsertèDimensioningè Incremental dimension ili se klikne na ikonicu na alatnoj gdje se pomoću opcije SNAP samo određuju hvatišta elementa. Kada se završi traci kotiranje klikne se samo opcija „Esc“ na tipkovnici.

150 / 205

Kotiranje KUTOVA Da bi kotirali kut pozove se opcija InsertèDimensioningè Angular dimension ili se klikne na ikonicu na alatnoj traci gdje se pomoću opcije SNAP prvo određuje centar kuta te zatim početna i krajnja linija kuta. Kada se završi kotiranje klikne se samo opcija „Esc“ na tipkovnici.

Kotiranje KRUGOVA Da bi kotirali kut pozove se opcija InsertèDimensioningè Radius dimension ili se klikne na ikonicu na alatnoj traci gdje se samo označi krug. Kada se završi kotiranje klikne se samo opcija „Esc“ na tipkovnici.

151 / 205

□ Promjena mjerila (SCALE) Ukoliko se želi promijeniti mjerilo grafičkog elementa koristi se opcija EdithèScale pri čemu se prvo označi element pa se pozove dotična funkcija pri čemu se u status baru pojavi informacija kod koje se samo odabire hvatište/polaznu točku za promjenu mjerila (scale). Nakon toga se pojavi samo kartica u kojoj se upisuje „scale faktor“

□ Razvlačenje (STRETCH) Ukoliko se želi promijeniti dimenzija grafičkog elementa koristi se opcija EdithèStretch pri čemu se prvo pozove funkcija, zatim se označi dio elementa kojemu se mijenja dimenzija

U status baru pojavi informacija polaznu točku za promjenu dimenzije.

kod koje se samo odabire

Upotrebljivo je kliknuti na tipkovnici npr. X ukoliko se želi da se promjena smjera odvija samo po X osi i za kraj se samo klikne lijevom tipkom miša za potvrdu odredišta.

152 / 205

13.

Simboli

Kako bi jednostavno radili s tzv. Master data podacima predlažemo promjenu radnog okružja. Klikne se na opciju ViewèWorkspace te se izabere sistemski definirano radno okružje „Masta dana editor“ te je na taj način osiguran brzi rad s ikonicama na alatnoj traci.

13.1.

Nova baza simbola

Želi li se kreirati vlastita/nova baza simbola pokrene se opcija UtilitiesèMaster danaèSymbol libraryèNew pri čemu se pojavi kartica na kojoj se u redu File name upisuje ime nove baze simbola (npr.TEST)

Klikne se Save te se pojavi kartica na kojoj je potrebno odrediti „Basic symbol library“ (u ovome slučaju je odabrano BasicsSymbolLibrary“ a može biti i IEC_Symbol ili bilo koji drugi) te „Symbol library description“ i eventualno bazni „Grid“.

153 / 205

Klikne se OK i baza simbola je kreirana s brojem simbol u bazi „0“.

13.2.

Novi simbol

Ukoliko se želi kreirati novi simbol u bazi simbola pokrene se opcija UtilitiesèMaster dataèSymbolèNew ili ikonica na alatnoj traci (Master dana editor workspace). Nakon toga se pojavi kartica na kojoj se odabere željena varijanta simbola (svaki simbol može imati 8 varijanti – A,B,C,D,E,F,G,H - 0°, 90°, 180°,270° i „mirror“ varijanta svake navedene)

Nakon toga se pojavi kartica podešenja simbola.

154 / 205

Symbol number Symbol name Symbol type Function definition Symbol representation type

Određuje se redni broj simbola u bazi simbola. Program uvijek predloži prvi slobodni simbol. Ime simbola u bazi simbola (npr. K je oznaka za releje/sklopnike + dodatak imena) Za standardne električne simbole koristi se „Function“ Odabere se što je simbol po „Funkcijskoj definiciji“ kao kod parts managementa Određuje se da li je simbol za 3-polne sheme (multi-line), 1-polne (single-line), instalacije (overview), grphics (za izvještaje)…za svaki representation tip predlaže se da postoji zasebna baza simbola.

155 / 205

Nakon toga se pojavi posebna stranica na kojoj se uređuje simbol. Crveni kružić predstavlja „Insertion point (hvatište)“ simbola i na njemu se crta simbol. U Page navigatoru se pojavljuje posebna ikonica na kojoj je moguće na desnom kliku miša uvijek „uči“ u podešenja svakog simbola te prilikom završetka crtanja simbola, postavi se na dotičnu ikonicu te se klikne na desni klik miša i Close te se simbol zatvori a snimanje je automatsko jer je riječ o bazi.

156 / 205

Simbol je moguće napraviti na nekoliko načina: □ Crtanje simbola Svaki simbol je moguće nacrtati korištenjem slobodne grafike

Nakon toga se koristi opcija za automatsko spajanje InsertèConnection point top/bottom/left/right

Pomoću opcije InsertèProperty text predefiniraju se podaci na kartici „Display“ koji će biti vidljivi na podešenju simbola

157 / 205

Kao rezultat ćemo imati sljedeće stanje:

Simbol za varijantu A je gotov. Žele li se definirati i druge varijante klikne se na opciju UtilitiesèMaster danaèSymbolèNew variant pri čemu se pojavi kartica na kojoj se definira simbol u željenoj varijanti.

Source variant Rotated by Mirror graphics across Y axis Rotate connection point designation Rotate placed properties

Određuje se što ja bazni simbol za novu varijantu Određuje se kut rotacije simbola Određuje se da li će se raditi „mirror“ simbola u odnosu na bazni Rotacija oznaka spojnih mjesta simbola (npr. A1:A2 kod releja) Rotacija oznaka „propertiesa“ simbola (npr. ime K1 kod releja, karakteristika 24VDC)

158 / 205

NAPOMENA!

Na kartici „Symbol editor“ se pojavljuju vidljive varijante ( ). Želi se ponovno uređivati koja od varijanti samo se klikne na ikonicu varijante te se ponovno pristupa željenom simbolu. Želi li se izbrisati pojedina varijanta, prvo se odabere varijanta preko ikonice te se nakon toga klikne na ikonicu ili preko opcije UtilitiesèMaster danaèSymbolèDelete variant. Brisanje kompletnog simbola iz baze simbola se odvija preko opcije UtilitiesèMaster danaèSymbolèDelete. Kada se uređivanje i kreiranja simbola tada se zatvara kreiranje simbol preko opcije UtilitiesèMaster danaèSymbolèClose ili desni klik miša na ikonicu u „Page navigatoru“ te opcija Close. Simbol je automatski spremljen u bazu simbol.

159 / 205

□ Korištenja basic simbola Umjesto cjelokupnog procesa crtanja simbola moguće je koristiti i „basic simbol“ koji program predlaže na osnovu funkcijske definicije simbola iz podešenja simbola a pozivanjem opcije InsertèBasic symbol

U funkcijskoj definiciji simbola određeno je da će element po funkciji biti „coil“ pa na osnovu toga program predlaže simbol sa svim potrebnim definicijama i podešenjima za simbol. Nakon toga moguće je urediti simbol po želji.

Daljnji postupak za varijante i podešenja je jednak kao i u prethodnom primjeru.

160 / 205

□ Korištenje simbola iz postojeće baze simbola Novi simbol je moguće kreirati i korištenjem postojećeg simbola iz bilo koje baze simbola ili čak združivanje više simbola u jedan simbol. Da bi postupak bio realiziran koristi se opcija InsertèSymbol

Pozvala su 2 nezavisna simbola iz baze simbola IEC_Symbol te su se nakon toga spojili u jedan željeni simbol

Daljnji postupak za varijante i podešenja je jednak kao i u prethodnom primjeru.

161 / 205

□ Korištenje dxf/dwg simbola Kod crtanja simbola moguće je umjesto samostalnog crtanja simbola, pomoću EPLAN grafike, iskoristiti postojeći ACAD simbol (dxf/dwg). Novi simbol, pomoću ove metode, moguće je kreirati pozivanjem opcije InsertèGraphicsèDXF / DWG

ACAD simbol se može uvesti i pomoću opcije drag&drop iz Windows Explorera. Ostatak crtanja simbola se odvija kao prema prethodnim primjerima. □ Korištenje makroa Kod crtanja simbola moguće je umjesto samostalnog crtanja simbola, pomoću EPLAN grafike, iskoristiti postojeće makroe Novi simbol, pomoću ove metode, moguće je kreirati pozivanjem opcije InsertèGraphicsèWindows macro

Ostatak crtanja simbola se odvija kao prema prethodnim primjerima.

162 / 205

Da bi kreirana baza simbola i simboli bili vidljivi i dohvatljivi u bazi simbola potrebno je nadodati novokreiranu bazu simbola u projekt. Proces se odvija preko opcije OptionsèSettingsèProjectèèManagementèSymbol libraries

Nakon toga je vrlo praktično kreirati zasebni filter ili nadodati bazu o predefinirani filter simbola. U „Simbol navigatoru“ se klikne pokraj opcije „Filter“ na .

163 / 205

Pojavi se kartica za uređivanje „Filter“.

Pod opcijom „Value“ klikne na filtera nadoda i novokreirana

te se pojavi kartica u kojoj se postojećoj bazi unutar

Ukoliko se želi aktivirati ovaj filter potrebno je označiti opciju Activ na filteru. Ukoliko nakon ove procedure nije vidljiv simbol potrebno je napraviti sinhronizaciju podataka pomoću opcije UtilitiesèMaster danaèUpdate current project ili UtilitiesèMaster danaèSynchronize current project

NAPOMENA!

Svi „Master data“ podaci (simboli, forme) se uređuju na razini sistema. Svi podaci u projektu su na razini projekta. Program praktički u tome procesu „prepisuje“ podatke s razine sistema na razinu projekta. Razlog sinhronizacije je izmjena podataka između sistema i projekta ili obratno.

164 / 205

14.

Forme

14.1.

Uređivanje sastavnice

Ukoliko se želi prilagoditi postojeća sastavnica vlastitim potrebama ili pak kreirati nova ili na osnovu postojeće ACAD sastavnice to će biti obavljeno preko opcija UtilitiesèMaster data èPlotframeèNew/Open/Copy. Preporučuje se opcije „Copy“ zbog jednostavnosti. Pokrene se opcija UtilitiesèMaster data èPlotframeèCopy pri čemu program zahtijeva da se izabere sastavnica koja će biti predložak na novu.

Izabere se željena sastavnica i klikne se opcija Open te se pojavi sljedeći prozor.

165 / 205

Na njemu se upiše novo ime sastavnice te se klikne opcija Save. Nakon toga se pojavi prozor za uređivanje sastavnice.

Žele li se podesiti određeni podaci u „propertisu“ sastavnice, potrebno je postaviti se na ikonicu u „Page navigatoru“ te kliknuti desni klik miša i izabrati opciju Properties pri čemu se pojavi sljedeći prozor

166 / 205

Number of columns Number of rows Column width [1…n] Row height [1…n] Grid Row numbering format Column numbering format Start value (column) Start value (row) Contact image marigin (in path) Description

Definira se broj kolona u sastavnici Definira se broj redova u sastavnici Određuje se dimenzija (širina) kolone Određuje se dimenzija (visina) reda Standardni grid sastavnice Format kolona može biti numerički ili alfanumerički Format redova može biti numerički ili alfanumerički Početni broj/slovo kod numeriranja kolone Početni broj/slovo kod numeriranja redova Udaljenost kontakata releja/sklopnika od dna stranice Opis sastavnice

Nakon što se definiraju željeni podaci može se pristupiti grafičkom uređivanju sastavnice te pozivanju tzv specialnih tekstova. Kako pristupiti uređivanju sastavnice? Predlažemo maksimalnu prilagodbu na sljedeći načina: □ Definiranje tzv. Supplementary filed

167 / 205

U podešenjima programa na OptionsèSettingèProjectèèManagementè Supplementary filedsèKartica Project se upisuju podaci koje se koriste u dosadašnjim tijeku rada i koji će biti prepoznatljivi za sve sudionike u procesu projektiranja. Ova polja će biti vidljiva u „properiesu“ projekta te u sastavnici projekta. Polja su na hrvatskom i lako prepoznatljiva. □ Definiranje običnih opisnih tekstova

Izbrišu se sva polja iz sastavnice. Nakon toga se definiraju opisna polja u sastavnici. Opisno polje je običan EPLAN tekst koji se poziva pomoću opcije InsertèGraphicsè Text ili pomoću ikonice na alatnoj traci . Pojavljuje se polje za upis teksta

Sve tekstove je moguće definirati višejezično (multilingual) pritiskom na desni klik miša pa opcija Multilingual (ili kratica na tipkovnici CTRL + L)

168 / 205

Nakon toga se definiraju obični opisni tekstovi (imena polja mogu biti jednaka poljima iz „Supplementary fields“).

□ Definiranje tzv. specialnih tekstova Specialni tekstovi se pozivaju pomoću opcije InsertèSpecial textèProject properties ili Page properties.Dakle na sastavnicu je moguće postaviti podatke s razine projekta ili s razine stranice. U ovome primjeru će biti prikazan kombinacija sistemski definiranih tekstova za razinu projekta/stranice te personalno definiranih u „Supplementary field“. Prvo će se pozvati personalno definirani tekst (pomoću opcije InsertèSpecial textèProject properties)

169 / 205

Nakon što se izabere željeni specialni personalizirani tekst za razinu projekta (InsertèSpecial textèProject propertiesè), pojavljuje se kartica za definiranje specialnog teksta. Mogu se podesiti kartice „Format“ i „Border“ (omogućava da tekst bude uvijek u granicama pravokutnika bez obzira na njegovu duljinu).

Pri čemu na stranici sastavnice vidimo rezultat

Nakon toga je moguće definirati željeni specialni sistemski tekst za razinu stranice (InsertèSpecial textèPage propertiesèPage description) pri čemu se pojavljuje kartica za definiranje specialnog teksta kao i u prethodnom primjeru

I kao zadnje moguće je definirati željeni specialni sistemski tekst za razinu projekta (InsertèSpecial textèProject propertiesèCreation date) pri čemu se pojavljuje kartica za definiranje specialnog teksta kao i u prethodnim primjerima.

Kada se definiraju svi željeni specialni tekstovi na sastavnici tada kao rezultat imamo:

170 / 205

□ Insertiranje loga Ukoliko se želi inserirati grafički logo firme u sastavnicu, tada se poziva opcija InsertèGraphicsèImage file, izabere se logo s hard diska pri čemu se pojavljuje prozor na kojemu se odlučuje da li će na sastavnicu biti postavljen samo „link“ (Keep source directory) ili se kopira logo u projekt folder (Copy). Nakon toga se pozicionira u sastavnicu na željeno mjestu sa željenim dimenzijama.

Ukoliko se želi inserirati dxf/dwg logo firme u sastavnicu, tada se poziva opcija InsertèGraphicsèDXF/DWG, izabere se logo s hard diska i pozicionira se u sastavnicu na željeno mjestu sa željenim dimenzijama. □ Definiranje kolona/redova U propertisima sastavnice se definira broj kolona/redova i njihove dimenzije, međutim program ne crta automatski linije u sastavnicu.

Da bi kolone bile vizualno vidljive potrebno ih je nacrtati pomoću InsertèGraphicsè Line

Na taj način je proces uređivanja sastavnice dovršen. Budući da su podaci u bazi, nema opcije Save već je dovoljno samo zatvoriti uređivanje klikom na ili desni klik na ikonicu pa opcija Close. Uređivanje je zatvoreno a svi podaci su spremljeni.

171 / 205

□ Upisivanje podatka projekta Da bi cjelokupni proces definiranja sastavnice bio dovršen i podaci bili vidljivi u sastavnici projekta, na svim stranicama projekta potrebno je napraviti sljedeće radnje: I. Otvaranje propertisa projekta na način da se postavi na ikonicu projekta u „Page navigatoru“ pa desni klik miša te ProjectèProperties (ili pomoću opcije ProjectèManagementèèEdit) pri čemu se pojavljuje prozor za definiranje podataka projekta.

NAPOMENA!

Najjednostavniji način vlastitog definiranja je da se prvo izbrišu sva polja te nakon toga se „pozovu“ željena nova polja. Brisanje svih polja moguće je jedino na način da se prvo izbrišu podaci iz polja „Value“ na način da se selekcioniraju sva polja (CTRL + A) te nakon toga klikne desni klik miša pa opcija Delete i za brisanje svih redova pritiskom na gumb

172 / 205

II. Pozivanje novih polja klikom na gumb pri čemu se pojavljuje prozor sa svim mogućim propertisima. Izaberu se na isti način sva polja za sastavnicu i eventualno naslovnicu

III. Definiranje podataka projekta u polju „Value“

173 / 205

IV. Podešavanje novokreirane sastavnice za razinu projekta preko opcije OptionsèSettingsèProjectèèManagementèPages

V. Nakon toga potrebno je osvježiti podatke pritiskom na opciju ViewèRedraw ili pritiskom kratice na tipkovnici F5 pri čemu kao rezultat u sastavnici imamo

NAPOMENA!

Da bi cjelokupni proces bio visoko standardiziran za razinu firme i sve njezine korisnike potrebno je sada kreirati Project template (ili Basic project) pomoću opcije ProjectèOrganizeèCreate project template. Na taj način prilikom otvaranja svakog sljedećeg novog projekta svi podaci o projektu i sastavnica je definirana. Potrebno je samo mijenjati podatke o projekt u polju „Value“

174 / 205

14.2.

Uređivanje formi

Uređivanje formi je globalno gotovo identično načinu uređivanju sastavnice. Da bi se otvorilo uređivanje forme potrebno je pozvati opciju UtilitiesèMaster dataèForm èOpen ili desni klik miša u „Page navigatoru“ pa opcija FormèOpen. Nakon toga se izabere tip forme koji će se uređivati. Biti će demonstrirano na 2 klasična primjera. Sve ostale forme se uređuju na identičan način. 14.2.1.

Lista materijala

Ukoliko se želi uređivati „Lista materijala“ tada se pozove opcija UtilitiesèMaster danaèForm èOpen te se izabere tip forme „Parts list“

Izabere se željena forma (npr. F01_02.f01) koja je po svojoj karakteristici DINAMIČKA forma jer je broje redova varijabilan (karakteristična grafika za DINAMIČKU formu je da je forma mala tj.definiran je samo prvi red a ostali su varijabilni ovisno o broju komponenti). Nakon toga se pristupa uređivanju forme.

175 / 205

NAPOMENA!

Upitnici (???) umjesto tekstova su vidljivi iz razloga što je forma napravljena na ENG jeziku a podešenja projekta su HR (OptionsèSettingsèProjectèèTranslationèGeneral) Uređivanje će se odvijati u nekoliko faza bez obzira na poredak: I. U prvoj fazi prvo će se prevesti sve tekstove i na HR jezik na način da se napravi dvostruki klik miša na tekst (???) pa se pojavi prozor na kojemu nije vidljiv niti jedan tekst a upravo iz navedenog razloga iz „Napomene“.

176 / 205

II. Nakon toga se postavi u prostor (Enter text polje) te se klikne desni klik miša i izabere se opcija Multi-lingual input pri čemu se pojavi kartica za višejezični unos teksta te se upiše i HR prijevod.

Nakon toga se klikne OK i tekst na formi je vidljiv.

III. Prema istom principu treba prevesti i sve ostale tekstove te nadodati nove ukoliko je potrebno.

IV. Uređivanje tzv.specialnih ili varijabilnih tekstova, koji su zapravo poveznica s podacima iz kataloga ili sheme, se odvija na način da se napravi dvostruki klik na postojeći tekst ili se pozove novi pomoću opcije InsertèPlacehoder text pri čemu se pojavljuje kartica na kojoj se određuje željeni „Placeholder text“ za ovaj tip forme.

177 / 205

V. Nakon što se kartica otvorila pritiskom na propertisa iz sheme i kataloga.

pristupa se popisu svih mogućih

Device data propertisi se odnose na podatke o elementu iz sheme dok Parts data propertis se odnose na podatke iz kataloga o dotičnom elementu. VI. U sljedećoj fazi može doći do grafičkog preuređenja forme koristeći opciju InsertèGraphicsèLine… te uređujući postojeće linije na kartici Format.

178 / 205

VII. Dinamičke forme imaju Zaglavlje i Podnožje (InsertèDinamic formè Header/Footer area) u kojima se nalaze generalni podaci te Podatkovnu tabelu (InsertèDinamic formèData area) u kojoj se nalaze podaci o elementima. Dinamička forma se može uređivati prema želji. Vidljivo je da DINAMIČKA forma ima samo jedan red za podatke. Ukupan broj mogućih redova se definira u „propertisu“ forme. VIII. Želi li se uči u „propertis“ forme i definirati podatke o formu i u samoj formi, postavi se na ikonicu za uređivanje forme u „Page navigatoru“ te se klikne desni klik miša i izabere opcija Properties.

Description… Grid Adapt row heigh dynamicaly No. of rows Row height Form handling

Opis forme Standardni grid forme Program automatski „proširuje“ redove ukoliko je tekst predugačak Broj redova Veličina reda Tip forme (dinamička ili statička)

179 / 205

Format for automatic page description No. of columns Column width

Klikom na […] u ovome redu pristupa se kartici za moguću automatsku definiciji forme u „Page descriptionu“ za npr. Sadržaj Ovdje se definira broj kolona (uovome slućaju imamo samo jednu kolonu) Definira se širina kolone ako ih ima više od jedne

IX. Na taj način je proces uređivanja forme dovršen. Budući da su podaci u bazi, nema opcije Save već je dovoljno samo zatvoriti uređivanje klikom na ili desni klik na ikonicu u „Page navigatoru“ pa opcija Close. Uređivanje je zatvoreno a svi podaci su spremljeni. X. Želi li se forma podesiti za izradu Izvještaja potrebno je kliknutu na OptionsèSettingsèProjectèèReportsèOutput to page te u redu Parts list kliknutu na […] u polju forme i izabrati uređivanu. Na taj način je ova forma uključena u izradu izvještaja tj. Liste materijala. 14.2.2.

Priključni plan

Ukoliko se želi uređivati „Priključni plan“ tada se pozove opcija UtilitiesèMaster danaèForm èOpen te se izabere tip forme „Terminal diagram“. Kako ne bi gubili vrijeme na bespotrebna prevođenja i uređivanje forme, HR forme moguće je pronaći na EXOR FTP serveru (ftp.exor.hr) u mapi Forme. Sve forme se kopiraju u Vaš folder „Forme“ unutar instalacije EPLAN-a. Nakon toga se izabere željena forma za uređivanje.

180 / 205

Princip uređivanja je identičan prethodnom primjeru za „Listu materijala“ uz iznimku propertisa koji su karakteristični za stezaljke i veze (kabele, vodiče).

NAPOMENA!

Predugačke tzv.Placeholder tekstove se može na jednostavan način prikazati i pomoću brojeva na način ViewèProperties as number pri čemu se povećava preglednost formi kod uređivanja.

Kao što je spomenuto princip uređivanja je isti pa stoga neće biti detaljno razrađeno kao u prethodnom primjeru već će biti objašnjene samo 2 zanimljive opcije. I. Na formi postoji Placeholder tekst Conductor table, external / Connection color (number) koji ima funkciju upisivanja veza u priključnom planu.

181 / 205

U standardnoj definiciji forme nije označena opcija „Display all connection“ što automatski dovodi do toga da bi u tome slučaju bili u priključnom planu bili vidljivi samo kabeli ali ne i vodiči. Ukoliko se ova opcija označi tada će u priključnom planu biti vidljive sve veze tj. i kabeli i vodiči što i je najčešći zahtjev korisnika.

II. U priključnom planu se želi vidjeti poseban simbol za uzemljenje uz stezaljku PE. Postavi se na ikonicu za uređenje formi u „Page navigatoru“ te se klikne desni klik se pozove poseban miša i izabere se opcija Properties. Pritiskom na gumb tekst „Assigment:Function definition to graphics“

182 / 205

Zatim se klikne na […] u polju „Value“ te se pojavi nova kartica na kojoj se definira uz koju Funkcijsku definiciju stezaljke ide koji simbol. Pritiskom na gumb se definiraju sve moguće opcije za Funkcijske definicije. U ovome slučaju će biti prikazana opcija samo za funkcijsku definiciju PE terminal, 4 targets

Nakon toga se klikne na […] u polju Symbol name pri čemu se pojavi sljedeća kartica na kojoj se iz baze simbola „GRAPHICS“ (obavezno!!!) odabire željeni grafički simbol za definiranu funkcijsku definiciju.

Uvijek je moguće definirati samo jedan simbol uz određenu funkcijsku definiciju.

183 / 205

Kao rezultat je vidljivo sljedeće stanje

Nakon toga je potrebno postaviti taj isti Placeholder tekst na formu. Pozove se opcija InsertèPlaceholder text te ponovno pozove Assigment:Function definition to graphics iz Terminal propertiesa.

Nakon što se pozove opcija tekst se postavi na željeno mjesto u formi.

184 / 205

III. Na taj način je proces uređivanja forme dovršen. Budući da su podaci u bazi, nema opcije Save već je dovoljno samo zatvoriti uređivanje klikom na ili desni klik na ikonicu u „Page navigatoru“ pa opcija Close. Uređivanje je zatvoreno a svi podaci su spremljeni. IV. Želi li se forma podesiti za izradu Izvještaja potrebno je kliknutu na OptionsèSettingsèProjectèèReportsèOutput to page te u redu Terminal diagram kliknutu na […] u polju forme i izabrati uređivanu. Na taj način je ova forma uključena u izradu izvještaja tj. Priključnog plana. Kao rezultat u priključnom planu će biti sve podešene opcije.

185 / 205

15.

Rad s 1-polnim shemama

15.1.

1-polna baza simbola

Da bi radili s 1-polnim shemama potrebno je prethodno podesiti baze simbola. Ukoliko imate Professional licencu ili „Single-line“ modula tada se na stranici tipa Schematic Single-line insertiraju 1-polni simboli koji se isporučuju sa programom. Baza simbola se zove IEC_single_symbol. Baze simbola se podešavaju na OptionsèSettingsèProjectè èManagementèSymbol library. Ukoliko imate Compact ili Select licencu tada nije moguće koristiti bazu simbola IEC_single_symbol jer je ta baza simbola priređena samo za jednopolni tip stranica. Kako ova dvije licence nemaju 1-polni tip stranica tada nije niti moguće koristiti isto. Stvar je u tome da svaki simbol iz dotične baze simbola ima „properties“ Single line pa one vrijede samo za jednopolni tip stranice.

Kako bi mogli raditi i korisnici Compacta i Selecta s 1-polnim shemama, na EXOR FTP serveru (ftp://ftp.exor.hr/ePLAN/) moguće je pronaći bazu simbola koja se zove IEC_1polni simboli kojima je promijenjen „properties“ u Multi-line te ih je nadalje moguće koristiti na stranici tipa Schematic Multi-line. U sljedećem poglavlju biti će prikazan rad s 1-polnim shemama na tipu stranice Schematic Multi-line s „prepravljenom“ bazom simbola za licence Compact i Select.

186 / 205

15.2.

Kreiranje 1-polne „linije“

Objasniti će se mogućnost automatizacije Vaših 1-polnih „linija“. Postupak će biti objašnjen kroz nekoliko točaka: I. Kreiranje „1-polne sabirnice“. Sabirnica će biti kreiran pomoću opcije strelica potencijal InsertèConnection symbolaèInterruption point te opcije za početak/kraj potencijala InsertèPotential connection point

II. Definicija tzv. BUSBAR priključka. Pozove se opcija InsertèBox/Connection point/Mounting locationèBusbar connection point te se postavi element na „1-polnu sabirnicu“

Pri čemu se automatski otvori kartica za podešenje i upisivanje podataka

Pod Display DT predlažemo upisivanje broja strujnog kruga ili eventualno oznaku faze/sabirnice.

187 / 205

Na kartici Symbol/Function data potrebno je označiti opciju Main function. (potrebno je podesiti ovu funkciju iz razloga ispravnog numeriranja i renumeriranja strujnog kruga)

III. Definiranje elementa zaštite (osigurač, prekidača,…). Iz 1-polne baze simbola se pozove npr. automatski osigurač FA1 pomoću jedno od opcija za pozivanje simbola InsertèSymbol.

188 / 205

Kod crtanje 1-polnih shema ne upisuju se podaci Connection point designation. Podaci o struji se upisuju ručno u polje Technical characteristic ili ih je moguće dobiti automatski iz kataloga ako je uz ovaj element pridjeljen kataloški broj (kartica Parts). Karakterisitku osigurača predlažemo za upis u polje Function text, međutim Vi ga možete upisivati u bilo koje drugo željeno polje.

IV. Definiranje stezaljke/letve. Iz baze simbola se pozove simbol stezaljke X te se postavi u shemu.

Kod crtanje 1-polnih shema ne upisuju se podaci o stezaljci u Connection point designation. U ovome primjeru podatke o ukupnom broju stezaljki upisujemo u polje Remark. Kasnije je moguće dobiti priključni plan na osnovu ovoga podatka

189 / 205

Ukoliko želimo u shemi uz stezaljku vidjeti ovaj podatak, potrebno je otiči na karticu Display te kliknuti na gumb i pozvati Remark.

Nakon toga je shemi vidljiva sljedeća situacija:

190 / 205

V. Definiranje trošila/elemenata strujnog kruga. Kako u strujnom krugu postoji veći broj trošila, njih ćemo simbolički prikazati pomoću elementa Black box. Pozove se opcija InsertèBox/Connection point/Mounting locationèBlack box te njegov priključak InsertèBox/Connection point/Mounting locationè Device connection point.

Nakon toga podesimo tekstove na kartici Display i kartici Format

191 / 205

Naravno između „1-polne stezaljke/letve“ i „black boxa“ koji predstavlja strujni krug moguće je definirati kabel pozivanjem opcije InsertèCable definition

Nakon toga dobijemo „1-polnu liniju“ kao u primjeru „Makro 1“. Nakon toga napravimo još 3 dodatna varijante koje bi se mogli pojavljivati u radu (Makro 2, Makro 3, Makro 4).

192 / 205

VI. Kreiranje makro varijanti. Označi se „1-polna linija“ te se pozove opcije EditèCreate window macro i kreira se macro kao varijanta A, nakon toga „Macro 2“ snimimo kao varijanta B ali naravno pod istim imenom te za Makro 3 i 4 snimimo varijante C i D.

NAPOMENA!

Makroe pozivamo s kraticom M na tipkovnici a varijante mijenjamo nakon toga s opcijom TAB na tipkovnici

193 / 205

VII. Želi li se makrou pridijeliti inteligentna tabela s podacima za određene elemente u liniji koristiti će se opcija InsertèPlaceholder object. Pozove se novokreirani makro te se postavi na shemu na željeno mjesto, nakon toga se pozove opcija Placeholder object pri čemu se zaokruži/označi „1-polna linija“ i na kraju se pojavi prozor za definiranje tabele s podacima.

U prozoru Values klikne se na desni klik miša i izabere opcija New variable pri čemu se definiraju polja varijabli kao prema primjeru na slici. Nakon toga se klikne ponovno na desni klik miša i izabere se opcija New value set pri čemu se definiraju vrijednosti za svaku od karakteristika.

194 / 205

VIII. Nakon što smo završili definiciju varijabli injihovih vrijednosti na kartici „Value“, moramo otići na karticu Assigment koja služi za povezivanje definirane tabele sa poljima u propertisima elemenata na „1-polnoj liniji“

Npr. U tabeli „Values“ smo definiriali struju zaštite i sada želimo taj podatak povezati sa poljem Technical characteristic. Postaviti ćemo se na polje Variabl, kliknuti desni klik miša i izabrati opciju Select varijabla pri čemu će se pojaviti kartica na kojoj se pak izabire opcija Struja zaštite koju smo definirali u tabeli, kliknemo OK i proces je završen.

195 / 205

Na isti način definiramo i sve ostale podatke iz tabele. Najjednostavniji način pronalaženja podatka iz velike tabele „Assigment“ je ime iz sheme makroa te njegova vrijednost.

IX. Nakon toga pomaknemo znak „Sidro“ iznad „1-polne linije“ i ponovno sve skupa (postojeći makro i „sidro“) snimimo kao makro pod istim imenom (varijanta A) pomoću opcije EditèCreate window macro

Ukoliko želimo da nam sidro nije dio printa tad isključimo njegov layer (Layer EPLAN322). Pokrenemo opciju OptionsèLayer management te isključimo opciju Print.

196 / 205

NAPOMENA!

Opcija Placeholder object MORA biti napravljena za svaku varijantu makroa. U ovome primjeru je bilo prikazano samo za varijantu A.

15.3.

Rad s „Placeholder objectom“

Nakon što smo definirali „placeholder object“ za varijantu A te nakon što smo sve skupa snimili kao macro, macro pozivamo standardno pomoću kratice na tipkovnici M ,postavimo ga na željeno mjesto u shemi, gdje nakon toga se pojavljuje prozor u kojemu nas program traži da izaberemo snagu strujnog kruga.

Izabire se snaga strujnog kruga i klikne se OK. Nakon toga nas program pita da li želimo automatski numerirati elemente u liniji pri čemu izabiremo opciju Number.

Program automatski numerira elemente u liniji te im pridjeljuje vrijednosti iz tabele.

197 / 205

Kao rezultat korištenja ovoga makroa imamo sljedeću sliku:

Želi li se promijeniti snaga strujnog kruga (a pri tome i vrijednosti svih elemenata u liniji u skladu sa snagom a na osnovu definirane tabele), označi se „sidro“, klikne se desni klik na njega te se izabare opcija Assigne value set pri čemu se ponovno pojavljuje prozor za izbor snage strujnog kruga. Izabere se nova željena snaga i klikne se OK pri ćemu se svi elementi u liniji izmjenjeni. Žele li se promijeniti podaci u tabeli „Value“ napravi se dvostruki klik miša na „sidro“ ] pri ćemu se ponovno pojavljuje početna tabela za definiranje podataka. [

198 / 205

U tabeli se mogu nadodati i nove vrijednosti koje će biti povezane u kartici „Assigment“ po gore objašnjenom načinu.

NAPOMENA!

Želi li se pridodati novi element u postojeću liniju macroa tj.Placeholder object. Postavi se na „sidro“, klikne se desni klik miša i izabere opcija Assign object to placeholder object i označi/nadoda se novu objek u postojeću grupu.

15.4.

Renumeriranje elemenata

Ukoliko se eventualno ubaci novi strujni krug između postojećih, program NEĆE automatski pomaknuti/renumerirati elemente. Princip rada renumeriranja je vrlo jednostavan. Žele li se renumerirati imena strujnih krugova, označi se jedan black box koji simbolizira trošila strujnog kruga, nakon toga se klikne desni klik miša i izabere opcija Higlight object of same type pri čemu su označeni svi elementi istog tipa. Zatim se klikne opcija Project danaèDevicesèNumber pri čemu se pojavi kartica za renumeriranje elemenata

199 / 205

Ukoliko se označi opcija Apply to entire project tada su svi elementi obuhvaćeni renumeriranjem.

Na taj način vrlo jednostavno renumerirate i slažete elemente strujnog kruga i same strujne krugove.

15.5.

Uređivanje podatka elemenat

Želimo li na jednostavan i brz način uređivati podatke elemenata 1-polne linije (ili bilo kojih drugih) po istom principu kao uprethodnom slučaju označimo željenu grupu elemenata (desni klik miša pa Higlight object of same type) te nakon toga kliknemo desni klik miša i izaberemo opciju Edit in tabel pri čemu se pojavljuju podaci u tabelarnom prikazu kao prema slici

U ovome primjeru promijeniti ćemo samo Function text. Nakon toga kliknemo na zatvorimo tabeli a podac su automatski učitani.

,

Kod uređivanja utabelarnom prikazu najbolje je kreirati vlastitu shemau za određeni tip uređaja kako bi uređivanje bilo jednostavni i komforno.

200 / 205

Kliknemo na gumb i krenemu u kreiranje nove vlastite Scheme. Označavanjem podataka u Column configuration zapravo kreiramo podatke koji će biti vidljivi u tabeli za uređivanje i koje možemo uključivati/isključivati prema potrebi.

Preporučamo da si kreirate „scheme“ za svaki tip elemenata (osigurače, stezaljke, kabele,…).

201 / 205

15.6.

Definiranje kataloških brojeva strujnog kruga

Želimo li definirati za troškovnik sve elemente strujnog kruga, napravimo dvostruki klik miša na „Black box“ i otvorimo karticu Parts, kliknemo na […] u polju Part number pri čemu automatski pristupamo katalogu. Izabiremo kataloške brojeve elemenat koji su dio strujnog kruga.

Pri čemu u troškovniku imamo rezultat

Po istoj analogiji se definira i kabel i letva i ostali elementi u grupi.

NAPOMENA!

Ogledni projekat je moguće pronaći na EXOR FTP serveru (ftp.exor.hr) u folderu PROJEKTI, ime projekta 1-polne sheme.zw1. Unutar projekta je moguće pronači forme za troškovnik, kabele, priključne planove podešene za 1-poni prikaz. 202 / 205

15.7.

Rad s ACAD podlogama

Pomoću opcije InsertèGraphicèDXF/DWG ili pomoću opcije drag&drop iz Windows Explorera moguće je uvesti ACAD podlogu za instalacije. Prilikom prilagođavanja podlege potrebno je koristiti EditèScale ili promjenu mjerila stranice ili promjenu veličine sastavnice.

Nakon toga se mogu insertirati simboli za električne instalacije koje možete sami izraditi ili nači na EXOR FTP serveru (ftp.exor.hr) u folderu SIMBOLI, ime baze Instalacije.

Simboli mogu biti povezani s EPLAN-ovom inteligentnom linijom ili s grafičkom linijom (InsertèGraphicèLine ili Polyline).

203 / 205

Ukoliko želimo povezati sve elemente strujnog kruga s podloge (S1, X2, X3, H1) sa „Black boxom“ SK1 (napomena strujni krug 1) sa 1-polne linije, potrebno je podesiti da svi elementi na jednoj i drugoj shemi nosie isto ime (npr.SK1). Funkcija radi po principu glavnih i pomoćnih elemenata. Element „black box“ će imati oznaku Main function a ostali na podalozi ACAD-a neće imati označen ovaj „properties“.

Ukoliko želimo promijeniti ime strujnog kruga npr.s SK1 na SK1.1 tada uključimo opciju Project dataèDevisesèNavigator, postavimo se na strujni krug čije ime želimo promijeniti, kliknemo desni klik miša i izaberemo opciju Rename pri čemu imamo promjenu na obje sheme.

204 / 205

Za sva dodatna pitanja vezana uz određene opcije i mogućnosti kontaktirajte Vašu EPLAN podršku putem e-maila: [email protected] ili putem telefona +385 1 66 51 872 Vaše EPLAN tim

205 / 205