Tesarske Veze Nastavci

1

• −izvode se iz konstruktivnih razloga kao nenosive veze −veze se temelje na osnovnim naelima i bogatom    −    , te buduoj

funkciji i polož položaju u konstrukciji

• −izvode se prema statikom proraunu – dokazu nosivosti veze na proraunske utjecaje koje prihvaa −veze s direktnim ( izravnim ) i indirektnim ( posrednim )

prijenosom sila 2

1

• −uvjeti eksploatacije −kvaliteta i vrsta gradiva −korozija metalnih dijelova i spajala u vezi −vanjski utjecaji koji nepovoljno djeluju

na sigurnost veze −pristupanost veze ( povremene revizije ) −uvjeti izrade i montaže −pravilna ugradnja i osigurana zaštita spojnih sredstava KONCEPT STATIKOG PRORAUNA  –  jasan,  jasan, izvediv i što jednostavniji IZVEDBA –    unom i provedenim 3 dokazima nosivosti

 Tesarske ili konstrukcijske veze Konstruiraju se iskljuivo u skladu s usvojenim naelima TESARSKE STRUKE Nazivi veza odgovaraju njihovim konstrukcijskim osobinama

Primjeri tesarskih veza sa uepljenjem epljenjem ( uklinjenjem ) i veza sa zubom 4

2

Primjeri tesarskih veza na list i veza prevezivanjem 5

1. VEZE NA SUELJAK Veze su eljavanja dvaju elementa. Naziv veze prema obliku sueljka – okomit okomit ili kosi Veze se osiguravaju parom pijavica (skobe ili klamfe) –  konstruktivno. Koriste se u jednostavnijim krovnim konstrukcijama i konstrukcijama skela a) OKOMIT SUELJAK VEZA NA OKOMIT SU SUELJAK b) KOSI SUELJAK 6

3

2. VEZE NA LIST OKOMIT LIST S OKOMITIM ZUBOM I SU SUELJKOM NAPOMENA: Povoljnija je izvedba “lista” po širini (b), a ne po visini poprenog presjeka (h)! U kombinaciji s razliitim sueljkom   NENOSIVE VEZE List sa zubom može preuzeti i manju vla nu silu Obavezno osiguranje spojnim sredstvima (vijci, trnovi) 7

VEZA NA OKOMIT LIST S OKOMITIM SU SUELJKOM

OKOMITI LIST S KOSIM SU SUELJKOM

8

4

3. VEZE UKLAPANJEM ( VEZE NA PREKLOP ) Osi š tapova se sijeku – jedan element uklapa se u drugi Razlikuju se veze na:  jednostavno  jednost avno uklapanje, uklapanje na lastin rep ili polurep i druge Ove veze nalaze primjenu u konstrukcijama starih zgrada od drva ( bondruk sustavi ), te u konstrukcijama oplata i ukru enja

UKLAPANJE NA LASTIN REP

9

4. VEZE PREVEZIVANJEM Veze u kojima se osi š tapova mimoilaze Razlikuju se veze na: jednost  jednost avni, dvostruki i križ kri žni prevez Primjena – kao i u veza uklapanjem    

JEDNOSTAVNI PREVEZ 10

5

KRIŽ KRIŽNI PREVEZ

DVOSTRUKI PREVEZ 11

5. VEZE NA EP Velika primjena u tradicionalnim sustavima drvenih konstrukcija ( oblik epa može biti razliit ) Posebnu pažnju treba obratiti na preciznost izrade – dubina žlijeba obavezno treba biti vea za 0,5 – 1,0 cm vea od visine epa NAPOMENA: NAPOMENA: U stati statikim ( nosivim ) suvremenim sustavima ove veze nisu preporu ljive zbog iznimne iznimne osjetljivosti osjetljivosti na horizontalne utjecaje !!!

VEZA NA EP

12

6

EP NA UGLU

EP S KLINOM

13

EP S PUNIM PROREZOM ( VEZA VEZA NA UTOR I PERO )

Tesarske veze jednako se dobro izvode i od rezane i od oble  

14

7

NASTAVCI vlanih i tlanih štapova pripadaju grupi STATI STATIKIH VEZA ( primjenjuju se i u TESARSKIM VEZAMA ) Položaj VLA VLANOG NASTAVKA JEST SLOBODAN !!! Mjesto vla      nih elemenata i duljina konstrukcije nastavka, a mora se definirati PLANOM MONTAŽE I TRANSPORTA Sila se u vlanom nastavku može prenijeti preko METALNIH I DRVENIH VEZICA ( vanjske, unutrašnje ) Dokaze nosivosti treba provesti za nastavljane vla ne štapove, vezice i spojna sredstva (bono optereena spajala u vezama drvo – drvo, drvo – materijal na osnovi drva ili drvo –  elini lim ) !!! 15

1. PRIJENOS SILA PREKO DRVENIH VEZICA a) KONSTRUKCIJA NASTAVKA S DVIJE ( BO BO NE ) VEZICE Popreni presjek nastavljanog vla nog elementa jest JEDNOSTRUK

NAPREZANJA U ŠTAPU NAPREZANJA U VEZICAMA

16

8

b) KONSTRUKCIJA NASTAVKA S JEDNOM ( UNUTRAŠ UNUTRAŠNJOM ) VEZICOM Popreni presjek nastavljanog vlanog elementa jest DVODIJELNI

NAPREZANJA U DVODIJELNOM ŠTAPU NAPREZANJA U VEZICI 17

c) KONSTRUKCIJA NASTAVKA S TRI VEZICE ( DVIJE BO BONE I JEDNA UNUTRAŠ UNUTRAŠNJA VEZICA ) Popreni presjek nastavljanog vlanog elementa jest DVODIJELNI

NAPREZANJA U DVODIJELNOM ŠTAPU

NAPREZANJA U VEZICAMA 18

9

Prijenos VLA VLANE SILE ( N ) preko vanjskih ( bo bo nih ) vezica  – naprezanja u vanjskim vezicama ra unaju s 50% pove poveanom silom N zbog moguih ekscentriciteta u nastavku i neravnomjernog prijenosa sila prouzro enog ekscentricitetom BROJ SPOJNIH SREDSTAVA ( bono optereena spajala )      vrijednost ra unske vla ne sile u nastavljanim nastavljanim štapovima !!!

PRIMJERI RJEŠAVANJA VLANIH NASTAVAKA: “Drvene konstrukcije prema europskim normama” normama” 19

Primjer vlanog nastavka s dr drvenim venim vezicama : VLA NI NASTAVAK “ TUCHERER” MOŽDANICIMA Zadana je uzdužna vlana sila ( Zd ) i kvaliteta gradiva ( f t,0,d i f v,d ) Spojna sredstva su patentni moždanici sustava “Tuchscherer” ( iz tablice se usvajaju dimenzije, raspored i nosivost moždanika, te promjer pripadnih vijaka i najmanje debljine drvenih elemenata ) Jednak broj spojnih sredstava treba biti s obje strane veze ( 2 – 3 para moždanika s jedne strane vlanog nastavka ) – za odabrana tri para moždanika, jedan  jedan mož moždanik u vezi treba treba prenijeti prenijeti silu: silu N1 = Z/6

Zd

Zd

Za silu u štapu, Z d,   graninih stanja vrijedi: Z = Zd / 1,4 20

10

Za usvojeni moždanik iz tablice se, osim njegove nosivosti, usvajaju i ostale vrijednosti: • dimenzije moždanika i vijka •   ( najmanja debljina tanjih elemenata – vezice ) • udaljenost moždanika ( e ) Provjera naprezanja:

U ŠTAPU

21

U VEZICAMA

Ako su raunska vlana naprezanja vea od granine vrijednosti vlane nosivosti presjeka vezica treba odrediti potrebnu vrijednost poveanja njihova presjeka ( širine )  ∆c Nastavci vlanih štapova izvode se i s ostalim štapastim spajalima ( avli, vijci, trnovi i vijci za drvo ) 22

11

• Za razliku od vlanih nastavaka, nastavljanje TLA TLANIH ŠTAPOVA ima više pravila: 1. Nastavak štapa treba postaviti što bliže prostorno ukru enoj toki ( na slici je primjer drvene skele ) jer postoji problem izvijanja pa su na ovaj nain momenti savijanja u nastavku mali ili ih uop e nema

23

2. Posebnu pažnju treba posvetiti centriranju nastavka, nastavka jer pri ekscentrinom nastavljanju osim sile javlja i moment savijanja što je nepovoljno ( centriranje se može izvesti komadom okruglog željeza ) 3. Na mjestu nastavka tlanih štapova treba obavezno osigurati kontakt za prijenos tlane sile. 4. Ako se tlana sila može prenijeti preko kontaktne površine, vezica i spojna sredstva su konstruktivni elementi veze 5. Ponekad se broj spojnih sredstava proraunava za ½ tlane sile ( proraun na strani sigurnosti )

24

12

6. Za eliminaciju nepoželjnih deformacija u tla nom nastavku dobro  je na mjestu kontakta tlanih elemenata ugraditi komad pocinanog lima ili tanak sloj cementnog morta koji prije e mogunost utiskivanje vlakna u vlakno ( okomita tla na naprezanja ) 7. Vezice tlanih štapova mogu biti statike i konstruktivne 8. Izvode se jednako dobro od elika ( plosno željezo ), ali i od drva 9. Dimenzije konstruktivnih vezica     aju konstruktera, a dimenzije dimenzije statikih vezica prema veliini tlane sile u nastavku 10. Nastavak se redovito pokriva simetri simetri   25

SIMETRI SIMETRI  

26

13

SIMETRI SIMETRI  

27

• Primjer konstrukcija drvenih skela karakteristi nan je zbog velikog broja nastavaka tlanih štapova – nastavci se moraju rasporediti naizmjenino u jednom presjeku –  u jednom presjeku mo možže se nastaviti max. max. 1/3 štapova • Pri nastavljanju tlanih pojaseva rešetkastih nosaa složenih poprenih presjeka, moment tromosti vezica mora biti jednak momentu tromosti tla tlanog štapa na mjestu nastavka

28

14