TERETI U POMORSKOM PROMETU
UVOD
Zašto o teretima u pomorskom prometu?
‘’The carrier shall properly and carefully y, keep, p, care for load,, handle,, stow,, carry, and discharge the goods carried.’’ Hague Rules Rules, Article III III, Rule 2
Zašto o teretima u pomorskom prometu? Thomas Miller P&I plaća tražbine zbog šteta na teretu u iznosu od: - ≈ 370.000.000 370 000 000 $/godišnje - ≈ 31.000.000 $/mjesečno - ≈ 8.000.000 $/tjedno - ≈ 1.000.000 1 000 000 $/dnevno
NOVČANE TRAŽBINE PREMA KATEGORIJI RIZIKA (1987- 2001; Thomas Miller P&I CLUB)
Pollution Collision 5% 5% FFO 9%
GA 2%
Other 5% Cargo 41%
Non Crew 9% Crew 24%
VRIJEDNOST NOVČANIH TRAŽBINA PREMA KATEGORIJI RIZIKA (U %; % 1987-2001; 1987 2001 Th Thomas Miller P&I CLUB)
GA 2%
Other 7%
Cargo 27%
Pollution 17%
Collision 10% FFO 14%
Non Crew 8%
Crew 15%
GLAVNI UZROČNICI TRAŽBINA ZBOG ŠTETA NA TERETU
TRAŽBINE PREMA VRSTI OŠTEĆENJA TERETA
CIJENA LJUDSKE GREŠKE U GLAVNIM PODRUČJIMA RIZIKA
DESET GLAVNIH UZROČNIKA TRAŽBINA NA RASUTIM TERETIMA
TERETI U POMORSKOM PROMETU
VRSTE I PODJELA TERETA U POMORSKOM PROMETU I VRSTE BRODOVA
OSNOVNA PODJELA TERETA
SUHI TERETI
TEKUĆI TERETI
SUHI TERETI
SVI TERETI KOJI SE KRCAJU ILI SLAŽU U BRODSKI SKLADIŠNI PROSTOR I NA PALUBU BRODA
TEKUĆI Ć TERET KOJI DOLAZI NA BROD U POSUDAMA (BAČVAMA, BOCAMA I SL.)
SUHE TERETE DIJELIMO NA: GENERALNE (OPĆE) RASUTE TEŠKE HLAĐENE TERETE SUVREMENIH TEHNOLOGIJA OPASNE TERETE
VRSTA TERETA ODREĐUJE KOJOM VRSTOM BRODOVA ĆE SE PREVOZITI
SVJETSKA FLOTA IZNAD 100 GT (prema Buxtonu) (%/GT/CIJENA)
TRANSPORTNI BRODOVI 49/91/41 BULK CARGO 16/67/21
GENERAL CARGO 29/22/17
LIQUID 10/42/13 LPG, LNG, CHEMICAL
DRY 6/25/8
BREAK BULK 27/18/13
PASSENGER SHIPS 4/2/3 UNIT LOAD 2/4/4
OBO
CARGO LINER
CONTAINER
OIL, ULCC, VLCC
BULK CARRIER
HEAVY LIFT
RO-RO
OBO
MULTI DECK FREIGHTER
REEFER
CAR CARRIER
BARGE CARRIER
NETRANSPORTNI BRODOVI 51/9/59 FISHING 25/3/6
SERVICE 13/2/4
NAVY 12/4/48
OTHER 1/1/1
FERRY
CRUISE
KOMPONENTE SVJETSKE TRGOVAČKE FLOTE 2002. (L’loyds (L loyds Maritime Information Services Services, 2002)
- Na početku 2002. svjetska trgovačka flota imala je nešto više od 16000 brodova (>1000 GT) - Oil tankeri i Bulk carrieri činili su više od 70% svjetske tonaže - Flota brodova za generalne terete se smanjuje, dok se bilježi značajan rast flote kontejnerskih brodova.
GENERALNI TERETI
Teret u vrećama, vrećama bačvama bačvama, balama balama, sanducima, sanducima kutijama, kutijama krletkama i svežnjevima, automobili, alatni, poljoprivredni i pogonski strojevi i njihovi dijelovi Različiti poluproizvodi (odljevci kovina, profili, cijevi, daske, grede, cigle, kamen i ostali građevinski materijal) Raznovrsnost tih tereta uvjetovala je unitizaciju (objedinjavanje) tereta i pojavu kontejnera. Prevoze se ulavnom brodovima za generalni teret i linijskim brodovima. D Danas se veliki liki di dio generalnog l ttereta t prevozii u kkontejnerima t j i Ako se rasuti ili tekući teret upakira u ambalažu i kao takav krca i prevozi isti se smatra g p generalnim teretom npr. žito u kontejnerima,ulje u bačvama, vino, voda u ambalaži...
Brodovi za prijevoz generalnog tereta
Brodovi s(bez) međupalubama – klasični brodovi za generalni teret (General cargo ships) Kontejnerski brodovi Ro-Ro brodovi (Roll on – roll off) LASH, SEABEE ....
Brodovi za prijevoz rasutog tereta (bulk carriers)
BRODOVI ZA PRIJEVOZ GENERALNIH TERETA (GENERAL CARGO SHIPS)
Brod za generalni teret – ukrcaj tereta kroz grotla na gornjoj palubi Skladišta mogu biti podijeljena palubama na međupalubne prostore (tween decks) Dimenzije im variraju (mali jednopalubni brodovi – veliki višepalubni brodovi ili hladnjače) Brzina je obično 12 – 16 čv Prije kontejnerizacije najveće količine tereta bile su prevožene ovim brodovima Danas su rijetki brodovi za generalne terete Obično prevoze terete koji su preveliki za ukrcaj u kontejnere (čelik, smotci žice, strojevi) ili terete u malim kutijama p za p popunjavanje p j j unutrašnjosti j kontejnera j nepodesnim Ukrcaj i iskrcaj je spor što zahtijeva dulji boravak u lukama Brodovi izgrađeni u zadnjoj trećini XX. st. obično su opremljeni palubnim dizalicama p
KONTEJNERSKI BRODOVI
Kontejnerizacija je započela sredinom 50.-tih godina XX. stoljeća Danas se značajan j dio tereta p prevozi u kontejnerima j ((kontejnerskim j brodovima) Dimenzije kontejnera (ISO): - TEU –Twenty y foot Equivalent q Unit ((20ftX8ftX8ft6in – 6058mmX2438mmX2591mm) - FEU – Forty foot Equivalent Unit (40ftX8ftX8ft6in – 12192mmX2438mmX2591mm) - osim ovih osnovnih postoje i druge dimenzije kontejnera Osnovne mjere (nosivost) kontejnerskih brodova izražene su u TEU ili FEU Osnovni tipovi brodova su Feeder, Panamax i Post-Panamax Najveći Post-Panamax kontejnerski brodovi imaju kapacitet od 8000 TEU (u izgradnji su brodovi od 10000 TEU) Imaju velika grotla na palubi Ispod palube opremljeni su celularnim vodilicama po odjeljcima Brzina varira od 16 (Feeders) do 25 čv Alternativni dizajn - kontejnerski brodovi bez grotala (hatchless) sa visokim nadvođem i pumpama tereta velikog kapaciteta
RO-RO BRODOVI (Roll-on/Roll-off)
Opremljeni posebno dizajniranim velikim ‘’vratima’’ vratima na trupu i često vanjskim rampama što omogućava ukrcaj tereta na kotačima I j visoko Imaju i k nadvođe d đ i pravokutnu k t (‘’b (‘’boxy’’) ’’) fformu Postoji više izvedbi brodova (Car carrier, Ferry boats, Ro-Pax)) Imaju više paluba (bolja iskorištenost prostora, veći kapacitet ukrcaja) Radi bolje iskorištenosti prostora za teret mogu imati strojarnice na bokovima broda Dimenzije j variraju j ((mali trajekti j – veliki car carrieri sa više od 50000 GT) Brzina je obično od 18 do 45 čv (Ro-Pax)
BRODOVI ZA PRIJEVOZ BARŽI (BARGE CARRYING SHIPS)
Brodovi za prijevoz barži – nastavak koncepta kontejnerskih brodova Kontejner (barža) je zasebna plutajuća jedinica tereta (obično 60 ft duljine i 30 ft širine) Jedinica se krca na brod na dva načina: - preko krme portalnom dizalicom velikog kapaciteta ili - ukrcajem preko krmene platforme djelomično potopljenog broda Dva osnovna tipa brodova za ukrcaj barži: • LASH SHIP – (Lighter Aboard Ship). Specijalizirani kontejnerski brod krca vrlo velike kontejnere("lighters“) portalnom dizalicom preko krme. Lighters(i) imaju kapacitet do 400 tona tona. Slažu se u skladišta ili na palubu. Ukrcaj/iskrcaj jednog lighters(a) traje cca 15 minuta. Ne zahtijeva se posebna lučka mehanizacija. Nakon iskrcaja barže se grupiraju i tegle unutarnjim plovnim putovima. • SEABEE – (Sea-barge), (S b ) brod b d za prijevoz ij b barži ži sličnog lič di dizajna j kkao "LASH". Za ukrcaj koristi rolere (pomicanje barži na brodu). Barže imaju vlastiti pogon. Krcaju se na brod kao jedinica tereta. Većih su dimenzija nego barže sustava LASH.
LASH – Lighter Aboard Ship Portalna dizalica – Gantry Crane
RASUTI TERETI
Rasuti tereti jesu nepakirani materijali koji se zbog svojih karakteristika krcaju u rasutom stanju. U skupinu rasutih tereta spadaju: - krupniji rasuti tereti (ugljen (ugljen, rude i kamen u gromadama) - sitniji rasuti tereti (ugljena prašina, koks, sumpor, cement, sol, šećer, pijesak, šljunak, i dr.) - žitarice (pšenica (pšenica, ječam ječam, raž, raž zob, zob proso, proso kukuruz u zrnu zrnu, laneno sjeme, soja i dr). Rasuti tereti mogu pod određenim okolnostima (utjecaj vlage ili temperature) ili zbog presipavanja postati opasni tereti tereti. Rasuti teret pakiran u vrećama spada u skupinu općih tereta. Krcaju se u brodska skladišta i međupalubni prostor. Prevoze se posebnim brodovima za prijevoz rasutog tereta (bulk carrier) Manipulacija teretom je gotovo potpuno automatizirana (elbow sustav za iskrcaj žitarica i kontinuirani iskrcivači ruda) ruda), što skraćuje vrijeme boravka broda u luci.
Kukuruz - corn
Mlj Mljeveni i kkukuruz k – corn gluten l t meall
Pšenica – red winter wheat
BRODOVI ZA PRIJEVOZ RASUTOG TERETA (B lk C (Bulk Carriers) i )
Namjenjeni su za prijevoz različitih vrsta rasutih tereta Nemaju međupalube Imaju široka grotla skladišta M Mogu i ne moraju j iimatiti vlastita l tit sredstva d t za ukrcaj/iskrcaj k j/i k j Veličina im varira ovisno o području plovidbe Osnovni tipovi su: - Handy Size (do cca 25000 DWT) - Handymax (do cca 40000 DWT) - Panamax (60-70000 DWT) – namjenjeni za prolaz Panamskim kanalom s maksimalnom količinom tereta - Capesize (oko 150000 DWT) namjenjeni za prolaz oko rta Dobre nade – (ne mogu proći kroz Sueski kanal) Stjenke skladišta imaju takav oblik da spriječe (smanje) pomak tereta Opremljeni su visokim (Wing tanks) i balastnim tankovima u dvodnu Postoje i brodovi za kombinirane terete O/O (Ore/Oil) i O/B/O (Ore/Bulk/Oil)
Specijalizirani brod za prijevoz wood chips – drva isječenog na veličinu vizit karte
TEŠKI TERETI
Svi glomazni i komadni tereti koji se ne mogu smatrati generalnim teretom Karakteriziraju ih veličina, oblik i težina U skupinu teških tereta spadaju dizalice,lokomotive, željeznički vagoni dijelovi tvorničkih postrojenja vagoni, postrojenja, hidrocentrala i mostova mostova, vojni tereti (tenkovi, topovi, oklopna vozila), glomazni komadni tereti, čelični profili i dr. (svi tereti koji zauzimaju manje od 1.133 m³ (40 k bič ih stopa) kubičnih t ) po jednoj j d j ttoni). i) Prilikom krcanja treba paziti na dozvoljeno opterećenje palube, učvršćivanje j tereta,, stabilitet broda Ukrcaj/iskrcaj se obavlja vlastitim teretnim uređajem ili dizalicama sa obale (ili plutajućim dizalicama) K j se u b Krcaju brodska d k skladišta kl dišt i na palubu. l b U načelu svaka luka propisuje koji se tereti moraju smatrati teškima.
BRODOVI ZA PRIJEVOZ TEŠKIH TERETA
Heavy lift brodovi Posebno ojačana paluba broda, skladišta i poklopci skladišta Samarice i dizalice od SWL 50 do 1000t Brodovi za teške terete moraju imati mogućnost regulacije stabiliteta tankovima. Kritični moment ukrcaja je podizanje teškog tereta sa tla (podizanje/spuštanje tereta na tlo može se postići pražnjenjem/punjenjem tankova tankova. Nove metode ukrcaja teških tereta:
RO- RO LO LO i LOFLOAT ON- FLOAT OFF
FLOAT ON-FLOAT OFF metoda
brod b d iima sustav t ttankova k kkojiji mu služe l ž za postavljanje t lj j na vodnu d liliniju ij zahtijevanu za ukrcaj nakon postavljanja broda na VL teret se pozicionira tegljačima na transportnu p p palubu nakon pozicioniranja brod prazni sustav tankova i postavlja se na odgovarajuću VL
ELEMENTI KOJI SE UZIMAJU U OBZIR KOD UKRCAJA/ISKRCAJA TEŠKIH TERETA
Dimenzije Di ij i ttežina ži ttereta t Nosivost (SWL) teretnog uređaja Vremenske prilike p Pozitivna stabilnost broda Gustoća vode u luci ukrcaja/iskrcaja Balastiranje/debalastiranje broda Plan putovanja sa teškim teretom Utrošak goriva tijekom putovanja Brzina i vrijeme dolaska Metoda iskrcaja tereta Mogućnosti i oprema za iskrcaj tereta Dokumentacija za ukrcaj Konzultacije stručnjaka za takav teret
POSTUPCI PRIJE UKRCAJA TEŠKOG TERETA
IIzraditi di i proračun č stabiliteta bili b broda d Pozorno provjeriti teretni uređaj (i sve elemente) i opremu za dizanje Provjeriti i učvrstiti vez broda Postaviti osoblje na vez broda Ukloniti sve zapreke na teretnoj palubi i postaviti odgovarajući zaštitni materijal Udaljiti svo nepotrebno osoblje od mjesta ukrcaja Konzultirati sve relevantne osobe u vezi tereta prije ukrcaja Pravodobno upoznati lučke vlasti o ukrcaju teškog tereta Koristiti određene točke p podizanja j i teret p podizati vrlo p polagano g
HLAĐENI TERETI
Hlađeni tereti su oni kojij se zbog g svojih j p prirodnih osobina moraju j p prevoziti na određenoj temperaturi (~-25°C do +15°C). Vrste hlađenih tereta: - tereti kojij se p prevoze u zaleđenom ((smrznutom)) stanju j ((meso i riba)) i - tereti koji se hlade kako bi ostali svježi (voće i povrće, jaja i mliječni proizvodi). Prva skupina p tereta obično se p prevozi na temperaturi p od -8°C do -25°C. Druga skupina tereta je osjetljivija, pa joj treba posvetiti više pozornosti tijekom prijevoza. Tereti se hlade freonom ((Freon 12, ili 22)) ili kroz otvore kroz koje j strujij hladni zrak ili tekućim dušikom (uz mogućnost podešavanja sastava zraka). Prevoze se - brodovima hladnjačama (vrlo skupi specijalizirani brodovi – danas gotovo ekonomski neisplativi osim Banana ships). - rashladnim (frigo) kontejnerima - RO-RO rashladnim jedinicama
BRODOVI ZA PRIJEVOZ HLAĐENIH TERETA
Brodovi hladnjače Imaju međupalube (tweendeck) Imaju posebne uređaje za održavanje potrebne temperature u skladištima Za pojedine vrste tereta grade se posebni brodovi (banane, meso, riba...) Zbog što manje promjene (povišenja) temperature tijekom ukrcaja imaju uska grotla Obično su opremljeni vlastitim teretnim uređajem (postizanje što veće brzine ukrcaja) Poželjna je što veća brzina (kako bi se skratilo putovanje) Brodovi hladnjače su vrlo skupi pa ih danas zamjenjuju kontejnerski i RO RO-RO RO brodovi Danas su najviše zastupljeni Banana ships (bananjere) – osim uređaja za hlađenje imaju i uređaj za grijanje tereta
TEKUĆI TERETI Tekući teret je rasuti teret i prevozi se u brodskim skladištima – TANKOVIMA Vrste tekućih tereta: - nafta i naftni derivati (teško ulje, plinsko ulje, benzin, kerozin, itd.) - ulja na bazi ugljena (benzol, kerozol, i dr.) - biljna ulja - tekući ugljikovodici (butan, propan, metan i dr.) - alkohol, vino, voćni sokovi, voda i dr. Zbog velikih količina tekućih tereta (osobito nafte) i velike potražnje grade se brodovi velike nosivosti. nosivosti Tekućim teretima se najbrže rukuje.
OPASNI TERETI
BRODOVI ZA PRIJEVOZ TEKUĆIH TERETA
Brodovi za p prijevoz j sirove nafte Brodovi za prijevoz naftnih derivata Brodovi za prijevoz ukapljenog plina Brodovi za prijevoz kemikalija Brodovi za prijevoz koncentrata sokova, vina, vode, ulja ...
BRODOVI ZA PRIJEVOZ SIROVE NAFTE (CRUDE CARRIERS)
Sirova nafta prevozi se tankerima (ili O/O ili O/B/O brodovima) brodovima). Trup tankera podijeljen je u teretne prostore – tankove. Veličina i položaj tankova moraju biti usklađeni sa odredbama MARPOL-a. Ukrcaj/iskrcaj se obavlja pumpama velikog kapaciteta kapaciteta. Zbog sprječavanja onečišćenja mora IMO propisuje da tankeri moraju imati dvostruko dno i dvostruku oplatu (Double bottom/Double skin Concept) Concept), odvojene balastne tankove tankove, sustav za pranje tankova sirovom naftom (COW – crude-oil washing) i sustav inertnog plina (inert gas system). Tankovi su opremljeni i uređajem za grijanje, kako bi se omogućio iskrcaj po hladnom vremenu. Kako je rasla potražnja za naftom tako je rasla i veličina i broj tankera. Tankeri se mogu (prema nosivosti) podijeliti na: - Panamax (65 do 70000 DWT) - Suezmax (cca 147000 DWT~1.000.000 barela nafte) - VLCC (Very Large Crude Carrier – 200 do 300.000 DWT) - ULCC (Ultra LCC – više od 300.000 DWT)
TERETI U POMORSKOM PROMETU
OPĆA NAČELA RUKOVANJA, UKRCAJA I PRIJEVOZA TERETA
SADRŽAJ
Priprema skladišta za ukrcaj Uporaba zaštitnog materijala V tili j skladišta Ventiliranje kl dišt Faktor slaganja tereta Izgubljeni prostor
PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ
Charter party ili ugovor o prijevozu zahtijeva od prijevoznika ‘’...make the holds, refrigerating and cooling chambers and all other parts of the ship where goods are carried, fit and safe for their reception, carriage and p preservation.’’ Priprema ovisi o: - zadnjem ad je teretu e e u koji oj se p prevozio, e o o, - zahtjevima za sljedeći teret i - raspoloživom vremenu, sredstvima i posadi.
PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ
Pi Priprema obuhvaća b h ć sljedeće lj d ć postupke: t k
ukloniti sve ostatke prethodnog tereta ukloniti sve podloge i obloge oprati skladišta (slanom pa slatkom vodom) oprati i po potrebi dezinficirati kaljužne zdence zaštititi štititi kkaljužne lj ž zdence d pregledati skladište i popraviti sva oštećenja provjeriti p j zaštitne i alarmne sustave ((sustav za dojavu j ig gašenje j požara) po potrebi postaviti novi podložni i obložni materijal provjeriti rasvjetu skladišta skladišta, silaze silaze, poklopce grotala (nepropusnost i brtvljenje) provjeriti uređaj za krcanje tereta
UPORABA ZAŠTITNOG MATERIJALA
Dunnage – stari D t i pomorski ki ttermin i za materijal t ij l postavljen t lj između tereta koji sprječava njegovo pomicanje. Koristi se za: zaštitu tereta od vode (vlage) – odvajanje tereta od strukture skladišta i od drugog g g tereta osiguranje cirkulacije zraka između tereta osiguranje ravnomjernog opterećenja strukture skladišta kl diš popunjavanje praznina između tereta sprječavanje j č j pomaka k ttereta t omogućavanje otjecanja vode iz skladišta
VRSTE ZAŠTITNOG MATERIJALA Zaštitni materijal se može postaviti: na pod (floor dunnage) - odvaja teret od poda (pokrova tanka) i sprječava oštećenje tereta od znojenja ili vlage. Postavlja se pod određenim kutom (dijagonalno) u odnosu na uzdužnicu (lengthwise ili crosswise) tako da omogući otjecanje vode. Može se postaviti u više slojeva. Noviji brodovi (hladnjače) koriste ugrađene aluminijske (perforirane) ili drvene daske. bočno (lateral) – Sprječava kontakt tereta sa oplatom broda. Obično se radi o drvenim daskama postavljenim na posebne nosače na strukturi skladišta. između i đ ttereta t (interlayer) (i t l ) – Postavlja P t lj se da d bi odvojili d jili tterete t kkojiji ne smiju biti u međusobnom dodiru ili za odvajanje dvaju pakiranja istog tereta. na vrh tereta (top dunnage) – Služi za zaštitu tereta od vode vode, vlage ili drugih curenja sa palube. Mora omogućiti cirkulaciju zraka i evaporaciju. Izrađuje se od papira ili jute.
SVOJSTVA ZAŠTITNOG MATERIJALA
Za zaštitni Z štit i materijal t ij l mora se kkoristiti i titi suho h d drvo kkako k bi se izbjegle štete na teretu od vlage. Dopušteni postotak vlage g u drvu ~12-15%. % Ne smije se koristiti svježe drvo i drvo izloženo atmosferi. U zadnje vrijeme se koristi zaštitni materijal u obliku plastičnih jastuka na napuhavanje (inflatable dunnage). U standardnim kontejnerima također se koristi zaštitni materijal (velika količina kondenzirane vlage) i to upijajući pj j papir, p p drvo, inflatable dunnage, g jjedrenina ((sa rezervoarima za sakupljanje kondenzata) i plastične folije
lateral dunnage
top dunnage
moisture absorbent paper (zaštita tereta u kontejnerima)
inflatable dunnage g
VENTILIRANJE SKLADIŠTA
Štete od vlage su značajan izvor potraživanja osiguravajućih kuća i klubova Većina tih šteta posljedica je pogrešnog ventiliranja Brodovi su opremljeni uređajima za prirodnu i prisilnu ventilaciju Ventiliranje se provodi zbog: - sprječavanja znojenja broda i/ili tereta - uklanjanja kl j j plijesni lij i ili mirisa i i prethodnih th d ih ttereta t - sprječavanja razvoja opasnih plinova - opskrbe svježim zrakom ‘’živih’’ tereta - odvođenja topline koju proizvode neki tereti Kada se koristi ventilacija potreban je stalan nadzor atmosfere u skladištu Sadržaj vlage u teretu zajedno sa varijacijama temperature zraka, temperature tereta i mora može značajno utjecati na količinu vodene pare koja se zadržava ili dovodi u skladište
VENTILIRANJE TERETA
Ne može se i ne smije trajno ventilirati skladišta tereta. Ventiliranje se provodi prema potrebi a ovisno je o vlažnosti zraka. Zrak je mješavina dušika, dušika kisika kisika, drugih plinova i vodene pare pare. Sastav plinova u zraku je približno stalan i neovisan o promjeni temperature. Količina vodene pare u zraku vrlo se brzo mijenja i ovisi o temperaturi. Apsolutna vlaga je količina vodene pare u 1 m³ zraka. Maksimalna vlaga je najveća količina vodene pare koju pri određenoj temperaturi može sadržavati 1 m³ zraka. Relativna vlaga= (apsolutna vlaga/ maksimalna vlaga)X 100 Zrak je zasićen parom kada je zbog pada temperature maksimalna vlaga = apsolutnoj vlazi (relativna vlaga je 100 %). Temperatura pri k j j nastaje kojoj t j ttajj proces jje temperatura t t rosišta išt ((rosište)išt ) dew d point. i t Ova pojava nastaje zbog hlađenja zraka. Pri temperaturi rosišta vodena para prelazi iz plinovitog u tekuće stanje, stvara se rosa ili znoj na strukturi broda ili na teretu teretu. Nastaje kada se zrak ohladi ispod svoje temperature rosišta. Temperatura rosišta i relativna vlaga mjeri se psihrometrom.
VENTILIRANJE SKLADIŠTA – tipovi tereta
U smislu utjecaja ventiliranja razlikuju se dva tipa tereta: higroskopični tereti: Imaju prirodni sadržaj vlage i uglavnom g su biljnog j g i životinjskog j gp podrijetla. j Mogu g zadržati, apsorbirati ili otpuštati vodenu paru. Veliki sadržaj vodene pare može dovesti do značajnog samozagrijavanja g j j i ‘’migracije g j vlage’’ g unutar tereta,, što može rezultirati zgrudnjavanjem, pojavom plijesni ili truljenjem. Tu spadaju žitarice, brašno, riža šećer, pamuk, pa u , du duhan, a , kakao, a ao, kava, a a, čaj čaj... nehigroskopični tereti: Ne sadrže vlagu. Neki tereti mogu se oštetiti ako se ukrcaju u vlažno okružje (metalni proizvodi), proizvodi) ili se mogu oštetiti ako se pakiraju u higroskopičnu ambalažu (drvo, papir).
VENTILIRANJE TERETA – tipovi znojenja
Znojenje tereta: Predstavlja P d t lj kkondenzaciju d ij na površini ši i ttereta t kkao
posljedicu velike količine toplog i vlažnog zraka koji se dovodi u skladište u kojemu se nalazi hladniji teret. Znojenje tereta se događa pri plovidbi iz hladnijeg u toplije područje kada je temperatura rosišta vanjskog zraka iznad temperature tereta. Sprječava se zatvaranjem ventilacije dok temperatura tereta ne bude viša od temperature rosišta vanjskog zraka.
Znojenje broda: Predstavlja kondenzaciju koja se formira na
unutarnjim j stjenkama j brodske strukture. Javlja j se kad zrak u skladištu postane topliji i vlažniji (zbog utjecaja tereta) i dođe u doticaj s hladnom površinom broda (zato što brod plovi u hladnije područje). Teret se može oštetiti uslijed kapanja kondenzata po površini (vrhu) tereta tereta, dodira sa bočnim stjenkama skladišta ili uslijed nakupljanja kondenzata na dnu skladišta. Sprječava se ventiliranjem skladišta toliko dugo dok je rosište vanjskog zraka niže p zraka unutar skladišta. od temperature
VENTILIRANJE TERETA – pravila ventiliranja 1.
Ako je izmjereno rosište unutarnjeg i vanjskog zraka West of England P&I preporuča ‘’Pravilo rosišta’’ (Dewpoint Rule):
2.
V E N T I L I R A T I ako je rosište zraka unutar skladišta veće od rosišta vanjskog zraka. N E V E N T I L I R A T I ako jje rosište zraka unutar skladišta manje j od rosišta vanjskog zraka
Ako je iz bilo kojeg razloga nepraktično mjerenje temperature rosišta unutar skladišta primjenjuje se ‘’Pravilo Pravilo tri stupnja’’ stupnja (Three degrees rule):
V E N T I L I R A T I ako je temperatura suhog termometra (dry bulb temperature) p ) vanjskog j g zraka najmanje j j 3°C niža od srednje j temperature tereta u vrijeme ukrcaja N E V E N T I L I R A T I ako je temperatura suhog termometra vanjskog zraka manje od 3°C niža od srednje temperature tereta u vrijeme ukrcaja ukrcaja. U slučaju pravila tri stupnja vanjska temperatura mjeri se više puta tijekom j dana i uspoređuje p j sa srednjom j temperaturom p tereta u vrijeme j ukrcaja (tijekom ukrcaja nužno je često i točno mjerenje temperature tereta).
VENTILIRANJE TERETA – ostale radnje
Provoditi redoviti nadzor nad teretom kad god je to moguće Hi Higroskopični k ič i ttereti ti zahtijevaju htij j više iš pozornosti ti (č (češći šći nadzor) nego nehigroskopični tereti Higroskopični tereti zahtijevaju znatno veći broj izmjena zraka u skladištu nego nehigroskopični tereti Kad god je moguće ne slagati zajedno (u isto skladište) higroskopične i nehigroskopične terete zbog različitih načina ventiliranja j Tijekom prijevoza voditi odgovarajuće bilješke i dnevnik o ventiliranju (zbog potraživanja osiguranja i klubova)
VENTILIRANJE TERETA - Zaključak
Rosište – najviša temperatura pri kojoj dolazi do kondenzacije vodene pare u zraku V tili ti ako Ventilirati k jje rosište išt zraka k u skladištu kl dišt veće ć od d rosišta išt vanjskog zraka Ventilirati ako je temperatura vanjskog zraka najmanje 3°C niža od srednje temperature tereta pri ukrcaju Ne postoji općeprihvaćeno pravilo ventiliranja ventiliranja. Pri prijevozu tereta pridržavati se uputa krcatelja. Danas su razvijeni sustavi sušenja vanjskog zraka (Cargocaire ventilation) prije njegova uvođenja u skladište
FAKTOR SLAGANJA TERETA I IZGUBLJENI PROSTOR (St (Stowage Factor F t & Broken B k St Stowage)) ODNOS VOLUMENA I MASE Teret A
Teret B JEDNAK VOLUMEN
10 MT
20 MT
JEDNAKA MASA 10 MT
10 MT
DEFINICIJA
Broj koji pokazuje koliko prostora zauzme jedna t tona dobro d b složenog l ž ttereta t pakiranog ki za prijevoz morem.
U pomorskoj praksi upotrebljava se anglosaksonski (imperijalistički) i metrički sustav mjernih jedinica. Anglosaksonski sustav Cub.ft/LT (kubičnih stopa/long toni) Long tona = 1016,046909 kg Metrički sustav Cub mtrs/MT Cub.mtrs/MT (kubičnih metara/metričkoj toni) Metrička tona = 1000 kg
Pretvaranje jedinica mjere Kako K k jje naš š sustav t metrički, t ički a najčešće jč šć jje ffaktor kt slaganja l j u anglosaksonskim mjerama, koristimo sljedeće izraze za međusobno p pretvaranje j mjera j iz ova dva sustava: Iz anglosaksonskog g g u metrički Cub.feet • 0,02831684659 = Cub.mtrs LT • 0,9842065275 = MT Iz metričkog u anglosaksonski Cub.mtrs • 35,31466672 = Cub.feet MT • 1,016046909 = LT
Pretvaranje jedinica mjere U BC code-u (Code of safe practice for solid bulk cargoes,2004), u 11 poglavlju (section 11), dana je tablica za preračunavanje faktora slaganja tereta iz metričkog u anglosaksonski sustav i obratno. Koriste se sljedeći izrazi: 1m3/MT = 35 35,87ft 87ft3/LT 1ft3/LT = 0,02788m 0 02788m3/MT
56 ft³/LT = 1,5613 m³/MT
0,84 m³/MT = 30,13ft³/LT
Odnos između težine, volumena i faktora slaganja
Faktor slaganja je prostor koji zauzima jedna tona tereta. Za pretvaranje težine u odgovarajući volumen koristi se sljedeći izraz: Volumen (m³)= Težina (t) X Faktor slaganja (m³/t) Množenjem j faktora slaganja g j sa težinom ((masom)) tereta dobije j se ukupni potrebni prostor koji će zauzeti taj teret skladištu. Primjer 1: Koliko će prostora zauzeti 1200 t cementa u vrećama ((fs=1,02 , m³/t)? ) 1200x1,02= 1224 m³
Poznavajući kapacitet skladišta pomoću faktora slaganja može se odrediti koliko tereta brod može ukrcati u to skladište.
Odnos između težine, volumena i faktora slaganja
Primjer 2: 250 tona paletiziranog tereta ima SF 1,8 m³/t. Uz pretpostavljeni izgubljeni prostor od 5% izračunati koliko će prostora u skladištu zauzeti taj teret teret. V= TxSF; V=250 (t) x 1,8 (m³/t) = 450m³ - prostor 5% (0,05) x 450m³ = 22,5m³ - izgubljeni prostor za 450m³ tereta Ukupni prostor=450+22,5=472,5m³
Primjer 2 – nastavak: Ako je teret ukrcan u skladište kapaciteta 1200 m³ izračunati preostali prostor za drugi teret: Preostali prostor= 1200-472,5= 727,5 m³
Primjer 2 – nastavak: Izračunati težinu tereta (SF 1,3 m³/t uz pretpostavljeni izgubljeni prostor 5%) koji se može ukrcati u preostali prostor t toga t skladišta. kl dišt Preostali prostor= 727,5 – (727,5x0,05)= 691,125 m³ Volumen tereta= 691,125 m³ Težina tereta= V/SF= 531,63 t
Zaključak: Faktor slaganja je p r o s t o r koji zauzima jedna tona dobro složenog tereta pripremljenog za pomorski prijevoz. Može uključivati i izgubljeni prostor (onda je faktor slaganja = srednji prostor koji zauzme 1 t tereta složenog na brodu); ovako dobiveni faktori slaganja nisu dobri jer je izgubljeni prostor promjenljiva veličina. Faktor slaganja nije egzaktna veličina (SF istog tereta može ž varirati i ti ovisno i o prirodi i di ttereta, t području d čj iiz kkojega j dolazi teret, obliku i načinu pakiranja). Što je manji SF veća je težina tereta (željezna ruda SF=0,28 m³/t; pamuk u balama 2,78 m³/t).
IZGUBLJENI PROSTOR (eng. Broken stowage)
Izgubljeni prostor je: prostor između koleta prostor koji zauzima zaštitni materijal slobodan prostor oko tereta prostor između sponja i rebara
Izražava se kao postotak volumena tereta i varira ovisno o prirodi tereta.
IZGUBLJENI PROSTOR nastaje zbog
nepravilnog oblika skladišta različitih zapreka u skladištu (ljestve, cijevi, upore)) nepravilnog oblika tereta zaštitnog materijala (podloge i obloge)
IZGUBLJENI PROSTOR smanjuje se
zbijenim slaganjem slaganjem paketa pogodnog oblika u prostor između glavnog g g tereta popunjavanjem praznog prostora (manjim paketima, manje vrijednom robom, robom pogodna oblika u prostor između rebara)
IZGUBLJENI PROSTOR
Najviše ovisi o vrsti tereta. Najmanji je za rasute terete (cca 2%), a najveći za t t u smotcima terete t i ili kkolutima l ti ((cca 7 -15%). 15%) Veći je u pramčanim i krmenim skladištima nego u ostalima. ostalima Prema nekim autorima izgubljeni prostor iznosi od 5% do 50% ukupnog teretnog prostora(Leeming), prostora(Leeming) dok kod drugih autora iznosi od 5% do 35% ukupnog teretnog gp prostora(Petri) ( ) Izgubljeni prostor veći je kod skladišta koja nisu pravilnih oblika (pramčano i krmeno skladište)
Postavlja se pitanja kada je stvarno neiskorišteni prostor oko tereta i izgubljeni prostor
Razmotriti ćemo nekoliko situacija
1° Ukrcaj Uk j generalnog l ttereta t malog l ffaktora kt slaganja l j
2° Kontejnerski K t j ki b brod d pun kkontejnera t j
3° Brod za prijevoz rasutog tereta 3
TERETI U POMORSKOM PROMETU
OŠTEĆENJA TERETA PRILIKOM RUKOVANJA RUKOVANJA, SLAGANJA I PRIJEVOZA
UZROCI OŠTEĆENJA TERETA Curenje Rasipanje Lom Promjena kakvoće Krađa Vlaga Temperatura Požar
KVALITETA AMBALAŽE KVALITETA RUKOVANJA Ukr./Iskr. KVALITETA SKLADIŠTA
K V A L I T E T A
N A D Z O R A
K V A T E LI R T E E T T A A
CURENJE
Teret u tekućem stanju u bocama bocama, bidonima bidonima, bačvama bačvama, tank kontejnerima, kamionima cisternama, tank vagonima brodovima tankerima vagonima, Potpun gubitak vrijednosti tereta koji iscuri
kvalitetna ambalaža sprječava curenje Š Štete nastaju j kkao posljedica: lj di
rukovanja grubom nepažnjom
nepravilnim slaganjem i učvršćivanjem
u izvanrednim okolnostima (veliko nevrijeme i sl.)
RASIPANJE
Svaki teret u krutom stanju koji nije k komadni d i ((u vrećama, ć sanducima, d i kontejnerima, brodskim skladištima)
Djelomični ili potpuni gubitak vrijednosti tereta
kvaliteta ambalaže varira (od loše do dobre) ovisno o vrijednosti tereta i zemlji ukrcaja
o ambalaži i o kvaliteti rukovanja ovisi koliko će se tereta rasuti (ako je teret zapakiran)
rasuti teret – rasipanje ovisi o metodama ukr./iskr. tereta
TERET CGM (CORN GLUTEN MEAL) KUKURUZNO BRAŠNO
LOM
Svaki neelastični teret (staklo, (staklo keramika keramika, porculan, kupe, neki generalni tereti)
U pravilu potpuni gubitak vrijednosti tereta
Štete nastaju kao posljedica:
grube b nepažnje ž j rukovanjem k j prilikom ilik ukrcaja ili iskrcaja tereta
nepravilnog slaganja tereta (nepoštivanje oznaka položaja koleta- ‘’this side up’’)
PROMJENA KVALITETE
Teret pokvarljive prirode (svježe voće i povrće, meso, riba, jaja, sirevi i sl.)
Djelomični gubitak vrijednosti, a ponekad i p p potpuni
ambalaža b l ž uglavnom l zadovoljava d lj Štete nastaju kao posljedica:
slabe kvalitete tereta nezadovoljavajućih uvjeta skladištenja slabe kontrole za vrijeme transporta u manjoj mjeri zbog nepažljivog ukr./iskr. ukr /iskr tereta
KRAĐA
Teret velike vrijednosti Ako je teret ukraden i nije pronađen onda nastaje t j za d dotadašnjeg t d š j vlasnika l ik potpuni t i gubitak tereta (njegove vrijednosti)
ovisi o broju j manipulacija p j s robom tijekom ukrcaja/iskrcaja osigurati nadzor nad robom Št t nastaju Štete t j kao k posljedica: lj di
grubog rukovanja s teretom koji je uzrok šteti na ambalaži koja j omogućuje g j lakši p pristup p skupocjenoj robi obično se krade iz oštećenih i otvorenih koleta
VLAGA
Gotovo svi tereti koji se prevoze osjetljivi su na vlagu (velika većina rasutih i generalnih tereta) Skloni su jjojj tekstilni,, p prehrambeni,, kemijski j i drugi proizvodi, te higroskopični tereti Uzrokuje djelomični ili potpuni gubitak robe (stvrdnjavanje, pljesnivost, truljenje)
Nastaje zbog: kondenzacije Ukrcaja/iskrcaja u nepovoljnim p vremenskim prilikama Može potjecati od samog tereta (voće, biljni artikli, artikli vuna, vuna kože i dr dr.)) Vlažnog gp podložnog g i obložnog g materijala j
Štete nastaju kao posljedica: nezadovoljavajućeg skladišnog prostora slabo ventiliranog skladišnog prostora nepažnje - rukovanjem ukr./iskrc. za kišnog i vlažnog vremena
TEMPERATURA
Tereti koji zahtijevaju kontrolu temperature tijekom prijevoza i skladištenja (voće, povrće, jaja, ugljen, vino, pivo, bitumen...) Povišenje temperature nastaje zbog zagrijavanja sunčevim zračenjem zračenjem, zbog lokalnih izvora topline i prirode samog tereta Dj l ič i a ponekad Djelomični, k d i potpuni t i gubitak bit k vrijednosti tereta
Štete nastaju kao posljedica: smanjenja temperature od zahtijevane ( b mogu postati (robe t ti b bezvrijedne) ij d ) p povećanja j temperature p od zahtijevane j nepravilnog smještaja na brodu neadekvatnog d k ventiliranja ili j tereta
OPASNA PODRUČJA Kontejneri su izloženi izravnom sunčevom zagrijavanju ij j
Teret izložen zagrijavanju od prostorije stroja
Teret izložen zagrijavanju od vrućih tankova dvodna s HFO
POŽAR
Tereti skloni samozagrijavanju i samozapaljenju, lj j alili i svii ostali t li ttereti ti kkojiji mogu gorjeti (većina tekućih tereta, rasuti tereti – ugljen, opasni tereti ...)
U pravilu nastaje potpuni gubitak vrijednosti tereta, skladišnog prostora, a ponekad i p p prijevoznog j g sredstva
Štete nastaju kao posljedica: ljudske nepažnje – najčešće neispravne električne instalacije nepridržavanja propisanih uputa za rukovanje lako zapaljivim teretom nepridržavanja pp zaštite
Veliki p požar na novom kontejnerskom brodu H ji P Hanjin Pennsylvania l i 2002 g. g
Sumnja se da je nedeklarirani opasni teret ukrcan u skladište na nepropisan način
TERETI U POMORSKOM PROMETU
OPASNI TERETI
ŠTO JE OPASAN TERET? Opasan teret je svaki onaj teret koji je zbog svojih svojstava opasan i može nanijeti štetu brodu i osobama na brodu IMO > MSC > IMDG International Maritime Organization
SOLAS CHAPTER VII PART(A) “CARRIAGE OF DANGEROUS GOODS IN PACKAGED FORM”
Maritime Safety Committee REZOLUTION MSC.122(75)
International Maritime Dangerous Goods Code
IMDG -code IMDG kodeks razvrstava sve opasne terete u 9 klasa i zagađivače g morskog g okoliša (marine pollutants) IMDG kodeks sastoji se od tri knjige
IMDG code – volume 1 IMDG code – volume ol me 2 IMDG code - supplement pp
1 1. 2. 3.
4. 5. 6 6.
7.
Prva knjiga sastoji se od 7 dijelova Opće odredbe odredbe, definicije i obučavanje Klasifikacija Lista opasnih tereta i izuzeća ograničenih količina Zahtjevi za pakiranjem i tankovima Pakiranje Konstrukcija i testiranje pakiranja pakiranja, veliki paketi, prijenosni tankovi i vozila s tankovima t k i za prijevoz ij opasnih ih ttvarii Zahtjevi a tje koji oj se od odnose ose na a ope operacije ac je u prijevozu
KLASIFIKACIJA OPASNIH TERETA 1. EKSPLOZIVI 1 2. PLINOVI 3. ZAPALJIVE TEKUĆINE Ć 4. ZAPALJIVE KRUTE TVARI 5. OKSIDIRAJUĆE TVARI I ORGANSKI PEROKSIDI 6. OTROVNE I ZARAZNE TVARI 7. RADIOAKTIVNE TVARI 8. KOROZIVNE TVARI 9 RAZNE OPASNE TVARI 9.
KLASA 1 – EKSPLOZIVI (IMDG--code volume 1 chapter 2.1) (IMDG Eksplozivi koji se obrađuju u IMDG kodeksu su: Eksplozivne tvari (izuzev onih koje su preopasne za transport ili onih kod kojih je opasnost takva da spadaju u neku drugu kl klasu) ) Eksplozivni materijali Pirotehničke tvari
KLASA 1 – EKSPLOZIVI
Eksplozivna tvar (explosive substance) je kruta ili tekuća tvar koja je sama po sebi sklona kemijskoj reakciji uz posljedicu razvijanja plina, kod takve temperature i pritiska i takvoj brzini da uzrokuje štetu okolini. Tu su uključene klj č pirotehničke i t h ičk ttvarii pa i onda d kkada d ne proizvode i d plinove. Pirotehnička tvar (pyrotechnic substance) je tvar ili mješavina tvari napravljenih za uzrokovanje učinaka: toplinom, svjetlom, zvukom, plinom, dimom ili k bi kombinacijom ij navedenih. d ih Eksplozivni materijal (explosive article) podrazumijeva materijal koji sadržava jednu ili više eksplozivnih tvari tvari. Masovna eksplozija (mass explosion) podrazumijeva učinak eksplozije p j takav da g gotovo cijeli j teret doslovno nestane.
Klasa 1. p podijeljena j j jje u 6 razreda Razred 1.1 – tvari i materijali koji uzrokuju masovnu eksploziju Razred 1.2 – tvari i materijali koji izazivaju lančanu eksploziju, ali ne i masovnu Razred 1.3 – tvari i materijali koji imaju opasnost od zapaljenja ili manje eksplozije, ili oboje, ali ne i od p j masovne eksplozije Razred 1.4 – tvari i materijali koji ne predstavljaju značajnu opasnost Razred 1 1.5 5 – neosjetljive tvari s opasnošću od masovne eksplozije Razred 1.6 – neosjetljive tvari koje nemaju opasnost od masovne eksplozije RAZREDI SU PODIJELJENI PREMA STUPNJU OSJETLJIVOSTI EKSPLOZIVA
OZNAČAVANJE EKSPLOZIVA
Oznake razreda 1 1.1 1 do 1 1.3 3 - Oznaka može sadržavati natpis EXPLOSIVE brojčanu oznaku EXPLOSIVE, razreda i grupe kompatibilnosti (npr. 1.1D) ili UN broj
OZNAČAVANJE EKSPLOZIVA
Oznake eksploziva p razreda 1.4 do 1.6
OZNAČAVANJE EKSPLOZIVA ** - mjesto j za razred unutar klase (1.4)(UN No) for division *- mjesto za podudarnost grupe for compatibility group 1 – oznaka klase label of class
KLASA 2 – PLINOVI (IMDG--code (IMDG d volume l 1 chapter h t 2 2.2) 2) Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze plinovi 2.1 Zapaljivi plinovi
2 2 Nezapaljivi i neotrovni plinovi 2.2
2 3 Otrovni plinovi 2.3
Plin je tvar koja 1 pri 50° 1. 50°C ima pritisak para veći od 350 kPa, ili 2. je u potpunosti u plinovitom stanju pri 20°°C i standardnom tlaku od 101 20 101,3 3 kPa
U transportne svrhe plin se opisuje njegovim fizičkim stanjem kao: 1. Stlačeni plin ( u pakiranju na -50 50°°C je potpuno plinovit) p ) Kritična temperatura manja ili jednaka -50 50°°C 2 Ukapljeni plin (u pakiranju na -50 2. 50°°C je djelomično ukapljen) a dijeli se na: - ukapljeni k lj i plin li pod d visokim i ki tltlakom k Kritična temperatura između -50 50°°C i +65 +65°°C - ukapljeni plin pod niskim tlakom Kritična temperatura iznad 65° 65°C
U transportne svrhe plin se opisuje njegovim fifizičkim ički stanjem t j kkao: 3. Hlađeni ukapljeni plin ( u pakiranju je djelomično ukapljen zbog vlastite niske temperature) 4. Topljivi plinovi (u pakiranju je pod tlakom otopljen u tekućinu koja ga rastvara – topi))
Klasa 2 podijeljena je u 3 razreda
Razred 2.1 – zapaljivi p j p plinovi flammable gases Razred 2 2.2 2 – nezapaljivi i neotrovni plinovi non--flammable, non non non--toxic gases Razred 2.3 – otrovni plinovi toxic gases
KLASA 3 –ZAPALJIVE TEKUĆINE (IMDG--code volume 1 chapter 2.3) (IMDG
Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze zapaljive tekućine u transportu
U kl klasu 3 spadaju d j
Zapaljive tekućine Tekući neosjetljivi eksplozivi
Klasa 3 podijeljena je u tri grupe pakiranja ovisno o točki plamišta
Grupa p pakiranja
Plamište °C (zatvoreni čep)
Vrelište °C
I
≤ -18 18
≤ 35
II
≥ -18 do < 23
> 35
III
≥ 23 do ≤ 61
> 35
Plamište zapaljive tekućine je najniža temperatura tekućine pri kojoj njezine pare čine zapaljivu smjesu sa zrakom (tekućina će se zapaliti ako joj prinesemo otvoreni plamen – nije isto što i temperatura samozapaljenja) Ovaj podatak daje nam informaciju o riziku eksplozivne ili zapaljive smjese u slučaju kada tekućina iscuri iz pakovanja Z Zapaljive lji ttekućine k ći se ne mogu upaliti liti d dokle kl god d temperaturu tekućine držimo ispod temperature plamišta l išt
Određivanje točke plamišta Određena količina tekućine stavi se u posudu na temperaturu ispod očekivanog plamišta. Posuda s tekućinom se lagano zagrijava i povremeno se mali plamen prinosi površini tekućine. Plamište je najniža temperatura pri kojoj se primijeti bljesak plamena.
Plamište se određuje na dva načina u IMDG k d k kodeksu:
Određivanje metodom zatvorenog čepa ((closed cup p methods))
Određivanje metodom otvorenog čepa (open cup methods)
Plamište će metodom otvorenog čepa uvijek biti nekoliko stupnjeva više nego plamište određeno metodom zatvorenog čepa
U pravilu plamište se određuje metodom zatvorenog čepa, a naročito gdje je temperatura plamišta oko 23° 23°C
KLASA 4 –ZAPALJIVE KRUTE TVARI (IMDG--code volume 1 chapter 2.4) (IMDG
Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze zapaljive krute tvari u transportu 4.1. zapaljive krute tvari
4 2 tvari sklone samozapaljenju 4.2.
4.3. tvari koje u dodiru s vodom oslobađaju zapaljive plinove
Z Zapaljive lji kkrute t ttvarii dij dijele l se u 3 razreda: d
4.1 Zapaljive krute tvari – koje su lako zapaljive ili mogu uzrokovati ili doprinijeti požaru trenjem i samoreaktivne tvari koje imaju snažnu toplinsku reakciju te kruti neosjetljivi eksplozivi koji mogu eksplodirati ako nisu zadovoljavajuće razdvojeni
4.2 4 2 Tvari sklone samozapaljenju – one tvari koje su sklone spontanom zagrijavanju u uobičajenim okolnostima u transportu, ili se zagrijavaju g j j u dodiru sa zrakom, te tada postaju j zapaljive 4 3 Tvari koje u dodiru s vodom ispuštaju zapaljive 4.3 plinove – u dodiru s vodom mogu se spontano zapaliti ili ispuštaju zapaljive plinove u opasnim količinama
KLASA 5 –OKSIDIRAJUĆE TVARI I O G S PEROKSIDI ORGANSKI O S (IMDG--code volume 1 chapter ((IMDG p 2.5)) Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze oksidirajuće
tvari i organski peroksidi u transportu
5.1 Oksidirajuće tvari
5.2 Organski peroksidi
5.1 Oksidirajuće tvari su tvari koje nisu nužno zapaljive ali mogu doprinijeti ili uzrokovati zapaljenje drugih materijala materijala. Takve tvari povećavaju rizik (jakost) požara.
5.2 Organski peroksidi su organske tvari dvovalentne strukture ((-0-0-) i mogu biti smatrani derivatom hidrogen peroksida, gdje su jedan ili oba hidrogen atoma zamijenjena organskom osnovom. Organski peroksidi su termalno nestabilne tvari koje su: I. sklone eksplozivnom rastvaranju II II. brzo goruće III. osjetljive na udarac ili trenje IV. opasnog djelovanja dj l j ud dodiru di s d drugim i ttvarima i V.
štetne za ljudske j organe g ((koža,, oči))
KLASA 6 –OTROVNE I ZARAZNE TVARI (IMDG--code volume 1 chapter 2.6) (IMDG
Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze otrovne i zarazne tvari u transportu transport
6.1 Otrovne ((toksične)) tvari – su one tvari koje j mogu g uzrokovati smrt ili ozbiljno oštetiti ljudsko zdravlje j ako se p progutaju, g j , udahnu ili dođu u dodir s kožom
6.2 Zarazne ((infektivne)) tvari – one tvari koje j sadrže mikroorganizme (bakterije, viruse, parazite, gljivice) g j ) ili njihov j spoj p j ((hibride ili mutante)) za koje se zna ili opravdano sumnja da uzrokuju zarazne bolesti u životinja j i ljudi j
Klasifikacija infektivnih tvari prema grupi rizika: G Grupa rizika i ik 4 Mikroorganizmi koji uzrokuju ozbiljnu bolest koja se lako prenosi s osobe na osobu te ne postoje pouzdani tretman i mjere zaštite osobu, zaštite.
Grupa rizika 3 Mikroorganizmi koji uzrokuju ozbiljnu bolest koja se ne širi lako lako, i za koje postoje tretman i preventiva
Grupa rizika 2 Mikroorganizmi koji uzrokuju bolest, bez većih posljedica na zdravlje i širenje, postoji uspješan tretman i prevencija.
Grupa rizika 1 Mikroorganizmi kojih ima u tolikoj količini da se ne smatraju infektivnim tvarima u IMDG kodeksu (pesticidi)
KLASA 7 –RADIOAKTIVNI MATERIJALI ((IMDG-code volume 1 chapter p 2.7))
Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze radioaktivni materijali(tvari) u transportu
Radioaktivni materijal podrazumijeva svaki materijal k ji sadržava koji dž radioaktivnu di kti aktivnu kti kkoncentraciju t ij i gdje dj ukupna aktivnost prelazi zračenje od 74 Bq (1 Bq=1 raspad/1s). raspad/1s) Radioaktivnost je svojstvo koje posjeduje jezgra nekih elemenata da spontano p emitiraju j konstantno zračenje. Rezultat je raspad radioaktivnog materijala. Oko 60 prirodnih elemenata ima radioaktivna svojstva a u transportu t t se susreću ć uran i plutonij. l t ij
KLASA 8 – KOROZIVNE TVARI (IMDG-code volume 1 chapter 2.8)
Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze korozivne tvari u transportu
KOROZIVNE TVARI su tvari, t i koje k j će ć kkemijskom ij k reakcijom k ij uzrokovati štetu u dodiru s živim organizmima, a u slučaju izljeva doći će do oštećenja ili potpunog uništenja, materijala i tereta. Prema pH vrijednosti (stupnju ionizacije) razlikujemo ki li i llužine. kiseline ži Kiseline (pH od 0 do 7): - anorganske k (sulfatna, ( lf t dušična, d šič kl id kloridna...) ) pH≈0 H 0 - organske (etanska, octena...) pH od 2 do 5 Lužine (pH od 7 do 14): - natrijeva i kalijeva lužina - amonijak, amonijak natije natijev karbonat
KOROZIVNE TVARI se dijele u tri grupe pakiranja s obzirom na stupanj opasnosti koji se javlja u prijevozu (stupanj opasnosti određen je prema oštećenju kože usljed djelovanja tih tvari) : p p pakiranja j I: vrlo opasne p tvari i p preparati p Grupa Grupa pakiranja II: tvari i preparati koji predstavljaju srednju opasnost Grupa pakiranja III: tvari i preparati koji predstavljaju manju opasnost
KLASA 9 – RAZNE OPASNE TVARI (IMDG-code volume 1 chapter 2.9)
Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze razne opasne tvari u transportu
Razne opasne tvari su one tvari koje se ne mogu svrstati u nijednu od spomenutih klasa, a mogu biti opasnog karaktera (SOLAS ch.VII p part A)) ili se na njih j p primjenjuju j j j p pravila MARPOL 73/78 (Annex III) Što se tiče pakiranja ova grupa opasnih tereta spada u II i III grupu pakiranja
ONEČIŠĆIVAČI MORA (IMDG-code volume 1 chapter 2.10)
Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze zagađivači mora u transportu
ONEČIŠĆIVAČIMA MORA smatraju se one tvari kojima se bavi MARPOL 73/78 Annex III III, a radi njihovog potencijalnog nakupljanja u morskoj hrani ili zbog njihove otrovnosti za život u moru moru, predmet su propisa spomenute konvencije. Dij l se na: Dijele p – s potencijalom onečišćenja pp – s velikim potencijalom onečišćenja NOS • - N.O.S.
Svi oni tereti koji se prevoze u tekućem stanju pri temperaturi od 100°C ili većoj, te krute j se p prevoze na temperaturi p 240°C tvari koje i više moraju imati sljedeću oznaku:
Za vrijeme fumigacije broda na brod i prostor koji je podložan fumigaciji postavlja se j oznaka: sljedeća
DOKUMENTI KOJI PRATE OPASNE TERETE
ISPRAVA O PRIJEVOZU (osoba ( b koja k j stavlja t lj opasan teret u promet) sadrži:
vrstu, kemijski i tehnički naziv te UN broj vrstu težinu i broj komada ostale važne podatke izjavu o udovoljavanju uvjetima za prijevoz opasne tvari ime i adresa pošiljatelja i primatelja naznaku da je uz ispravu predana posebna uputa o mjerama sigurnosti potpis i pečat pošiljatelja
DOKUMENTI KOJI PRATE OPASNE TERETE
UPUTA O POSEBNIM MJERAMA SIGURNOSTI vrsta opasnosti i posljedice posebne mjere pri nezgodi postupak s osobom koja dođe u dodir s opasnom tvari t i naziv i adresa osobe/tvrtke koju se mora obavijestiti u slučaju nezgode
DOKUMENTI KOJI PRATE OPASNE TERETE
DEKLARACIJA O OPASNIM TVARIMA količina i način rukovanja izjava da pakiranje udovoljava propisima i da je ambalaža u ispravnom stanju podaci o brodu p predviđeno vrijeme j zadržavanja j plan smještaja opasnih tvari izjava da su na brodu provedene propisane mjere
PAKIRANJE OPASNIH TERETA
Pakiranje opasnih tereta mora biti: ispravno i u dobrom stanju vodonepropusno takve vrste (materijala) da je unutarnja površina pakiranja kompatibilna s opasnom tvari koja je u njoj pakirana Sposobno izdržati uobičajene opasnosti pri rukovanju i prijevozu morem Ako je za pakiranje tekućina uporabljen upijajući i ublažavajući materijal mora biti takav da:
Svede na najmanju moguću mjeru opasnosti koje može izazvati ta tekućina Spriječi pomicanje i osigura da je posuda uvijek obuhvaćena sa svih strana U dovoljnoj količini da upije tekućinu u slučaju razbijanja posude
Up posudama u koje j se p puni tekućina mora se ostaviti dovoljno j ekspanzijskog prostora Posude pod tlakom moraju biti redovito ispitane Prazne neočišćene p posude tretiraju j se na isti način kao i pune p posude
KATEGORIJE PAKIRANJA OPASNIH TERETA
Opasni tereti pakiraju se prema klasama opasnosti. Svakoj klasi dodijeljena je grupa (kategorija) pakiranja (osim klasama 2 2, 7 i 9) Opasni tereti klasa 1, 3, 4, 5, 6 i 8 mogu prema stupnju opasnosti imati jednu od sljedećih grupa pakiranja:
Grupa pakiranja I (PG I) – visoki stupanj opasnosti Grupa pakiranja II (PG II) – srednji stupanj opasnosti Grupa pakiranja III (PG III) – mali stupanj opasnosti
OZNAČAVANJE OPASNIH TERETA
Opasni tereti MORAJU se označiti ispravnim tehničkim nazivom; nije dopuštena uporaba samo trgovačkog naziva Pakiranja opasnih tereta moraju biti označena jasno vidljivom oznakom, otiskom ili naljepnicom Oznaka mora jasno upozoriti na opasna svojstva robe Tehnički naziv, oznaka, otisak ili naljepnica mora biti takva da se obavijest može pročitati na paketima potopljenim u morskoj vodi najmanje tri mjeseca Pod ove odredbe ne spadaju:
Paketi s robom malog g stupnja p j opasnosti p Paketi sa ograničenim količinama opasnih tvari Paketi složeni u jedinice tereta (jedinice moraju biti propisno označene))
OZNAČAVANJE O Č J O OPASNIH S TERETA
Vanjske površine pakiranja treba označiti naljepnicama sljedećih karakteristika:
Sve pošiljke opasne robe moraju imati UN broj sljedećih karakteristika:
Veličine min. 250X250 mm za prijevozne jedinice tereta (vagoni, kamioni prikolice, kontejneri...) Veličine min. 100X100 mm za p pakete i p pakiranja j ((osim kad zbog g svoje j veličine mogu biti označeni samo manjim naljepnicama) Mora biti ispisan M i i crnim i slovima l i ne manjim ji od d 65 mm Može biti smješten na bijeloj podlozi donje polovine naljepnice razreda opasnosti ili na narančastoj pravokutnoj naljepnici visine 120 mm, širine 300 mm s crnim rubom (smješten neposredno uz naljepnicu razreda opasnosti)
Na prijevoznoj jedinici tereta treba istaknuti plakate na sljedeći način:
Na kontejner po jedan na svakoj strani Na željeznički vagon najmanje jedan na svakoj strani Na svim drugim prijevoznim jedinicama najmanje na obje strane te stražnjem kraju jedinice
OZNAČAVANJE O Č J O OPASNIH S TERETA
Ukoliko pakiranja ili prijevozne jedinice sadrže terete sa d d dodatnom opasnostii ((subsidiary b idi risk) i k) potrebno b jje postaviti dodatne plakate Dodatni plakati ne sadrže broj razreda opasnosti u donjem uglu naljepnice Oznaka morski p polutanti mora imati sljedeće j karakteristike:
Boja oznake mora biti različita od boje ambalaže Ako se koristi naljepnica onda mora biti crna i bijela Minimalna duljina stranice trokuta (za oznake na paketima) 100 mm (osim za male pakete) Za prijevozne jedinice ova veličina ne smije biti manja od 250 mm
Prazna pakiranja tretiraju se na isti način kao i puna pakiranja
Dimenzije simbola i znakova kojima se označava pošiljka u kojoj se nalazi opasan teret
Minimalno dopuštena duljina stranice znaka je 250mm za prijevozne jedinice i 100 mm za pakete
Postavljanje oznaka opasnih tereta na različitim oblicima pakiranja Oznake opasnosti moraju biti tako postavljene p j da su vidljive sa svake strane pakiranja
OZNAČAVANJE OPASNIH TERETA
Svrha S h označavanja č j opasnih ih ttereta t ispravnim tehničkim nazivom, UN brojem i pripadajućim oznakama klase opasnosti je: Brza i jednostavna identifikacija tijekom transporta Određivanje postupaka u nuždi (Emergency Schedules – EmS) koji se mogu zahtijevati u slučaju propuštanja ili nezgode sa opasnim teretom
Zahtjevi koji se odnose na operacije u prijevozu (IMDG-code volume 1 chapter 7.1 and 7.2)
SLAGANJE (STOWAGE)
Tvari, materijali i artikli trebaju se slagati na Tvari brodu prema Dangerous Goods listi koja svrstava opasne terete u 5 kategorija slaganja: g j Kategorija slaganja A K t Kategorija ij slaganja l j B Kategorija g j slaganja g j C Kategorija slaganja D Kategorija slaganja E
Ovisno o brodu(putničkom ili teretnom) teretnom), te o broju putnika na brodu ako ih ima, ove k t kategorije ij ukazuju k j gdje dj ććemo smjestiti j titi pojedini opasni teret: Na palubu ili ispod palube Samo na palubu Samo ispod palube Z b j prijevoz Zabranjen ij (b (brodovi d i kkojiji prevoze 12 ili više putnika)
ODVAJANJE TERETA (Segregation)
Za odvajanje opasnog tereta prilikom slaganja na brod i transporta općenito koriste se sljedeći broje i i iizrazi: brojevi ra i “Away from” (2) “Separated Separated from” from “Separated by a complete compartment or hold form form” (4) Separated longitudinally by an intervening complete compartment or hold form” (1)
(3)
NEKOMPATIBILNI TERETI Nekompatibilni tereti trebaju biti odvojeni jedan od drugog. Dvije supstance ili robe smatrati će se međusobno nekompatibilnima kada njihovo j zajedničko skladištenje može rezultirati povećanom opasnošću u slučaju curenja ili bilo koje druge nesreće.
“Away Away from from” PODRUČJE ZABRANJENOG SLAGANJA
3m
3m
Nekompatibilna tvar odvaja se tako da u nikojem slučaju ne može doći do nesreće, nesreće ali se može prevoziti u istom odjeljenju, skladištu ili palubi. Mi i l horizontalna h i t l Minimalna udaljenost mora biti 3m vodoravno, projicirano okomito. k it
“Separated Separated from” from
6m min. Nekompatibilna tvar kada je složena ispod palube ne smije biti u istom odjeljenju ili skladištu. U slučaju kada je paluba koja ih dijeli vodo i vatro nepropusna okomita separacija može biti dopuštena u istom skladištu. Na palubi ova separacija podrazumijeva najmanje 6m horizontalne udaljenosti između nekompatibilnih paketa
“Separated by a complete compartment or hold ” 12m min. Podrazumijeva P d ij i horizontalno h i t l i okomito odjeljivanje. Kada p paluba nije j vodo i vatro nepropusna onda je dozvoljeno samo horizontalno odjeljivanje. Kada je nekompatibilan teret na palubi minimalno odvajanje je 12m. Kada je nekomp. teret na palubi i odmah ispod palube odvajanje je min. 12m
“ Separated p longitudinally g y by y an intervening g complete compartment or hold form” 24m min.
Podrazumijeva i horizontalno odvajanje. Kada je nekompatibilan teret na palubi minimalno odvajanje je 24m. Kada je nekomp. teret na palubi i odmah ispod palube odvajanje je min. 24m. U skladištu ovaj teret mora biti odvojen najmanje 24m koja uključuju jedno cijelo uzdužno odjeljenje
SEGREGACIJSKA TABLICA IMO Class 1.1, 1.2, 1.5 13 1 1.3, 1.6 6
1.1 1.2 1.5
1.3 1.6
1.4
Segregation rules within Class 1
1.4
2.1
2.2
2.3
3
4.1
4.2
4.3
5.1
5.2
6.1
6.2
7
8
9
4
2
2
4
4
4
4
4
4
2
4
2
4
X
4
2
2
4
3
3
4
4
4
2
4
2
2
X
2
1
1
2
2
2
2
2
2
X
4
2
2
X
2.1
4
4
2
X
X
X
2
1
2
X
2
2
X
4
2
1
X
2.2
2
2
1
X
X
X
1
X
1
X
X
1
X
2
1
X
X
2.3
2
2
1
X
X
X
2
X
2
X
X
2
X
2
1
X
X
3
4
4
2
2
1
2
X
X
2
1
2
2
X
3
2
X
X
4.1
4
3
2
1
X
X
X
X
1
X
1
2
X
3
2
1
X
4.2
4
3
2
2
1
2
2
1
X
1
2
2
1
3
2
1
X
4.3
4
4
2
X
X
X
1
X
1
X
2
2
X
2
2
1
X
5.1
4
4
2
2
X
X
2
1
2
2
X
2
1
3
1
2
X
5.2
4
4
2
2
1
2
2
2
2
2
2
X
1
3
2
2
X
6.1
2
2
X
X
X
X
X
X
1
X
1
1
X
1
X
X
X
6.2
4
4
4
4
2
2
3
3
3
2
3
3
1
X
3
3
X
7
2
2
2
2
1
1
2
2
2
2
1
2
X
3
X
2
X
8
4
2
2
1
X
X
X
1
1
1
2
2
X
3
2
X
X
9
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
1- away from.....4- Separated longitudinally by an intervening complete compartment or hold form X- The segregation, if any, is shown in the Dangerous Goods List
Druga knjiga sastoji se od : DANGEROUS GOODS LIST (LISTE OPASNIH TERETA) LIMITED QUANTITIES EXCEPTIONS IZNIMKE OGRANIČENIH KOLIČINA
OBJAŠNJENJE UPOTREBE DANGEROUS GOODS LISTE Karakteristike svakog g opasnog p g tereta dane su u 18 stupaca. Značenje svakog stupca objašnjeno je Drugoj knjizi (Volume 2) poglavlju 3.2.1
BROJ STUPCA Stupac p 1.(18.) Stupac 2. Stupac 3 3. Stupac 4 4.
OBJAŠNJENJE UN No. Broj opasnog tereta prema UN Propper shipping name Ime koje se koristi za opasni teret pod stanovitim UN brojem Class or Division Klasa ili podjela unutar klase (V1 (V1,Ch2.1.) Ch2 1 ) Subsidiary risk(s) Rizik koji se javlja a nije obuhvaćen klasom spomenutom u Stupcu 3.
BROJ STUPCA Stupac p 5. Stupac 6. Stupac 7. Stupac 8.
OBJAŠNJENJE Packing gg group p Predstavlja vrstu opasnosti pakiranja ( I, II ili III) Special provision Posebne odredbe dane p pod brojem. j Objašnjenje V2, Ch 3.3 Limited quantities Ograničene količine pakiranja. Objašnjenje j j j V2, Ch 3.4 Packing instructions Oznaka “P” – V1,, Ch 6.1,, 6.2,, 6.3
BROJ STUPCA Stupac p 8.
Stupac p 9.
OBJAŠNJENJE Packing g instructions Oznaka “LP” – V1, Ch 6.6 Oznaka “BP” BP – V1, Ch 4.3 Bez oznake – nije dozvoljeno nikakvo p pakiranje j Oznaka “N/R” – tvar ne mora biti pakirana Special p p packing gp provision Oznaka “PP” – V1, Ch 4.1.4.1. Oznaka “L” L – V1, Ch 4.1.4.3.
BROJ STUPCA Stupac 10 10. Stupac 11.
Stupac S 12. Stupac 13.
OBJAŠNJENJE IBC Packing instructions K bi Kombinacija ij b brojeva j i slova l Objašnjenje – V1, Ch 6.5 IBC Special provision Posebne odredbe dane kombinacijom b j brojeva i slova. l Objašnjenje V1, Ch 4.1.4.2 IMO O Tank instructions Odnosi se na prijenosne tankove Objašnjenje V1, Ch 4.2.... UN Tank instructions Objašnjenje V1, Ch 4.2.7
BROJ STUPCA Stupac 14 14. Stupac 15.
Stupac S 16. Stupac 17.
OBJAŠNJENJE Tank special provision K bi Kombinacija ij b brojeva j i slova l “TP23” Objašnjenje – V1, Ch 4.2.5.3 Ems No. Postupak u slučaju opasnosti od požara ili prosipanja i j Oznake prema EMS guide - supplement S Stowage and segregation Odnosi se na slaganje i odvajanje Objašnjenje V1, Ch 7 Properties and observations Kratak sažetak o teretu
Dodatak se sastojij od : Emergency Response Procedures for Ship Carrying Dangerous Goods (The EmS guide) Medical first aid guide(MFAG) R Reporting ti procedures d IMO/ILO/UN ECE g guidelines for Packing g Cargo Transport Units Recomendations on the Safe use of Pesticides in Ships
Dodatak se sastoji od (nastavak): International Code for the Safe Carriage g of Packaged Irradiated Nuclear Fuel, Plutonium and High Level Radioactive Wastes on Board Ships (INF Code) Rezolucije i okružnice koje se odnose na IMDG kodeks i Dodatak
TERETI U POMORSKOM PROMETU
AMBALAŽA Ž I NAČINI Č PAKIRANJA TERETA U POMORSKOM PROMETU
AMBALAŽA I NAČINI PAKIRANJA TERETA U POMORSKOM PROMETU
Terminologija Funkcije ambalaže Čimbenici koji utječu na izbor ambalaže Vrste ambalaže Označavanje ambalaže
TERMINOLOGIJA Pojam: Proizvodi namijenjeni čuvanju i zaštiti robe od proizvođača do potrošača (skladištenje, transport) nazivaju se ambalažom. Ambalažom se naziva sve ono u što se stavlja teret da bi se transportirao, transportirao te se na taj način sačuvala njegova vrijednost i kvaliteta.
Povijesni pregled i pravna regulativa
Ambalaža A b l ž jje stara t kkoliko lik i robna b razmjena j i prošla je dugi razvojni put Danas u razvoju ambalaže sudjeluju posebni instituti koristeći najnovija znanstvena dostignuća g na tome području j Mnoge države razvile su i vlastite propise (standarde) vezane za pakiranje pojedine robe (DIN) a postoji i međunarodni standard (ISO) (ISO), te standardi za pakiranje opasnih tereta (IMDGC) Velike luke razvile su svoje propise i udruženja vezano za ambalažu (Maritime Association of The Port of NY)
Kompatibilnost ambalaže s teretom Ambalaža mora biti kompatibilna sa: vrstom robe svojstvima materijala od kojega je i đ izrađena roba b ob oblikom o robe obe
FUNKCIJE AMBALAŽE Različite funkcije ambalaže svrstane su u tri skupine: primarne, sekundarne, tercijarne (dodatne funkcijefunkcije informacije o ponovnoj uporabi, reciklaži i sl.)
Primarne funkcije j ambalaže
-
Zaštitna Z štit funkcija f k ij Skladišna funkcija Ukrcajna i transportna funkcija
Zaštitna funkcija j ambalaže Ambalaža A b l ž mora zaštititi štititi robu b od d vanjskih utjecaja, gubitaka, štete i krađe djelovanja statičkih i dinamičkih sila (vertikalna i horizontalna naprezanja, drmanje i udarci) nepovoljnih klimatskih uvjeta (temperatura, vlažnost, padaline, sunčeva radijacija…) Ambalaža mora osigurati unutarnju i vanjsku zaštitu robe i spriječiti štetno djelovanje robe (ži bić (živa bića, druge d robe b i okoliš) k liš)
Skladišna funkcija j Ambalaža mora izdržati sve uvjete j robe u skladištenja otkrivenom skladišnom prostoru natkrivenom tk i skladišnom kl diš prostoru t zatvorenom at o e o sskladišnom ad š o p prostoru osto u klimatiziranom skladišnom prostoru
Ukrcajna j i transportna p funkcija j Važna V ž je j za učinkovit či k it ttransport, t manipulacije i l ij i skladištenje robe i mora omogućiti jednostavno j d t rukovanje k j uštedu i efikasno iskorištenje prostora formiranje jedinica generalnog tereta (palete, kontejneri) Ukrcajna i transportna funkcija zahtijeva od ambalaže vanjski oblik i čvrstoću pogodnu za i ispunjenje j j gore navedenih d ih uvjeta. j t
Sekundarne funkcije
Prodajna P d j ffunkcija k ij Promotivna funkcija j Servisna funkcija G Garancijska ij k ffunkcija k ij
Prodajna j ip promotivna funkcija j
Svrha S h prodajne d j ffunkcije k ij jje omogućiti ćiti što št lakšu l kš prodaju robe P Promotivni ti i materijal t ij l postavljen t lj na pakiranje ki j iima svrhu privući potencijalne kupce i pomoći pri prodaji robe Prodajna i promotivna funkcija imaju primarnu ulogu kod dizajna prodajne ambalaže ambalaže, dok su manje bitne kod transportne ambalaže Direktno su adresirane na kupca
Servisna i g garancijska j funkcija j
Pakiranje P ki j pojedinih j di ih roba b sadrži d ži iinformacije f ij i instrukcije vezane za sadržaj i uporabu proizvoda (kemijski sastav sastav, doziranje lijekova lijekova, hranjiva vrijednost..) Proizvođač jamči za količinu i kvalitetu robe u pravilu u neoštećenom i originalnom pakiranju. Propisi zahtijevaju da roba bude vidljivo i jasno označena u pogledu njene naravi, sastava, težine, količine i roka trajanja.
ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA IZBOR AMBALAŽE
vrsta tereta i njegova svojstva t j j prijevoza trajanje ij vrsta i brojj manipulacija p j s teretom vanjski izgled ambalaže
Vrsta tereta i njegova j g svojstva j 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
svojstva tereta od kojih će ovisiti vrsta ambalaže su: lomljivost j zapaljivost p pokvarljivost j osjetljivost na vlagu osjetljivost j j na nečistoće osjetljivost na mirise osjetljivost j j na temperaturu p i svjetlo j otrovnost eksplozivnost p
Trajanje prijevoza
Što duljij p prijevoz j to ambalaža mora biti kvalitetnija i izdržljivija Dulji prijevoz može značiti i više ukr./iskr. ukr /iskr pa i to utječe na kvalitetu ambalaže Da li je luka u razvijenom ili nerazvijenom području p j ((državi))
Vrsta i broj manipulacija s teretom Ovisi o: broju transportnih sredstava koja se g iz mjesta j koriste da bi teret stigao proizvodnje do krajnjeg potrošača, razvijenosti prekrcajnih terminala terminala, broju j carinskih i drugih g kontrola.
Vanjski izgled ambalaže
O vanjskom izgledu ambalaže ovisi njezina privlačnost krajnjim p j j korisnicima npr. svakodnevna bombardiranja reklamama“odsad u novom pakiranju”, što je posljedica lj di sve veće ć konkurencije k k ij na ttržištu, žišt bez obzira na kvalitetu i cijenu proizvoda Dizajn zauzima važno mjesto u procesu proizvodnje ambalaže Jedna od funkcija dizajna je ‘’pridodati pridodati proizvodu takav vanjski izgled koji će u što većoj mjeri zadovoljiti ukus kupca i potaknuti ga na kupnju k j robe’’. b ’’
VRSTE (PODJELA) AMBALAŽE
Prema: Materijalu izrade Osnovnoj funkciji ambalaže Trajnosti
Podjela ambalaže prema materijalu izrade
Papirna P i i kkartonska t k ambalaža b l ž Ambalaža od laminiranih materijala j Plastična ambalaža Tekstilna ambalaža Drvena ambalaža Staklena ambalaža Metalna ambalaža
Papirna i kartonska ambalaža
Vrlo često u uporabi Izrađuju se razne vrste vreća vreća, vrećica i kartonskih kutija Papir i tanji karton koriste se za j robe zamatanje
Papirna i kartonska ambalaža Papir: P i Izrađuje se od celuloznih vlakana (drvo, pamuk, slama i dr dr. biljna vlakna) Težina manja od 225 g/m² Karton: Izrađuje se od celuloznih vlakana Težina od 150 do 600 g/m² g Razlikuje se prema broju slojeva Valovita ljepenka: Sastavljena od više slojeva papira lijepljenog na ‘’val’’ (dvoslojni- sedmeroslojni- prema broju slojeva papira) O obliku blik i di dimenzijama ij vala l ovisi i i čvrstoća č t ć ljepenke lj k
Valovita ljepenka Jednoslojna ljepenka Dvoslojna ljepenka Troslojna ljepenka Četveroslojna ljepenka O broju slojeva i obliku vala ovisi čvrstoća ljepenke Val je obično sinusoidalnog, ali može biti i kvadratičnog oblika
Vrste kartonske i ambalaže od ljepenke
Od kartona i ljepenke izrađuju se razne vrste sklopivih kutija Kutije služe za pakiranje različitih vrsta tereta (voće i povrće, različiti prehrambeni proizvodi) Ovisno o vrsti kartona mogu biti vodonepropusne Kutije služe kao transportna ili prodajna ambalaža Različitih su dimenzija, ali postoje standardi (International Shipping Package Code), kako bi se teret mogao složiti na palete ili u kontejnere Proizvođači su udruženi u različite asocijacije (ECMAEuropean Carton Makers Assocoation))
Ambalaža za pakiranje tropskog voća Izrađuje se za svaku pojedinu vrstu (tropskog) voća Mora osigurati: Optimalnu temperaturu hlađenja Optimalnu p relativnu vlažnost zraka Optimalno odvođenje plinova Optimalno pakiranje j i slaganje g j ((kako bi se što bolje j iskoristio prostor) U tu svrhu na kartonskim kutijama radi se perforacija za svaku pojedinu vrstu voća Voće se pakira u perforirane PE (polietilenske) vreće ili se omotava u poseban papir
Ambalaža za p pakiranje j banana
Plain view
Side face
End Face
Folding telescope carton for bananas
Ambalaža od laminiranih materijala j
Laminati (kombinirani) materijali sastavljeni su od više čvrsto spojenih p j materijala j (folije) ( j ) Koriste se papir, kartoni, celofani, Al i plastične folije Izbor folija ovisi o vrsti i svojstvima robe koja će se pakirati Često se kao osnovna folija koristi papir ili karton O Osnovna folija f lij d daje j mehanička h ičk svojstva j t llaminatu i t i mora biti sposobna nositi tisak Laminati se proizvode kaširanjem Od laminata se izrađuju različite vrste i oblici ((uglavnom g p prodajne) j ) ambalaže za tekućine, g granulate i razne praškove
Plastična ast č a a ambalaža ba a a
Proizvodi P i di se kkemijskim ij ki postupcima t i (polimerizacija, polikondenzacija ili poliadicija) iz prirodnih ili sintetičkih materijala Ima veliku čvrstoću, rastezljivost i zaštitna ((izolacijska) j ) svojstva j Od plastičnih masa izrađuju se kontejneri, tankovi, vreće, boce, kante, bačve, folije i sl. Zbog svojih svojstava zamjenjuje druge ambalažne materijale (staklo i metale)
Vrste i svojstva plastičnih ambalažnih materijala
PE (Polietileni)- velika čvrstoća i rastezljivost (do 200%)- folije PVC (Polivinilklorid)- vrlo velika čvrstoća i rastezljivost (do 1000%)- folije i izolacija PP (Polipropileni)- postojani do temp. 170°Cpakiranja živežnih namirnica PS (Polistireni), velika čvrstoća i radna temperatura- različite vrste ambalaže PA (Poliamidi)- vrlo žilavi i čvrsti- transportna ambalaža PES (Poliesteri) i Fenoplasti
Plastična ambalaža IBC kontejneri Plastične od 600 600, 800 i bačve- razne bačve 1000 litara, sa ili namjene bez UN broja, na drvenoj paleti, za razne namjene.
Specijalne bačve- za bačve opasne terete; kapacitet 55 galona;
PP vrećeKoriste se u poljoprivredi, prehrambenoj, kemijskoj i građevinskoj industriji
Tekstilna ambalaža
Izrađuje se od jute, konoplje, lana, pamuka i manile p Koristi se kao transportna (vreće) i ambalaža za omatanje Bale tereta prirodnog porijekla omataju se tekstilnim omotom
Drvena ambalaža
Drvo je dosta čest ambalažni materijal Izrađuju se razne vrste kutija, bačvi, krletki (drvarica), košara i sl sl. Često se izrađuje transportna ambalaža, konstrukcije za pakiranje teških strojeva, okviri za pojačanje duge ambalaže Koristi se meko i tvrdo (rjeđe) drvo, iverica i pruće Prednost je velika čvrstoća i izrada ambalaže i okvira točno po mjeri (teški strojevi) N d t i su povećanje Nedostaci ć j ttežine, ži vlaga l ((strukturalna t kt l i iiz okoline), korozija materijala za spajanje i promjena j dimenzija
Oblici dr drvenih enih kkutija tija (prema DIN 55 499)
The image cannot be display ed. Your computer may not hav e enough memory to open the image, or the image may hav e been corrupted. Restart y our computer, and then open the file again. If the red x still appears, y ou may hav e to delete the image and then insert it again. The image cannot be display ed. Your computer may not hav e enough memory to open the image, or the image may hav e been corrupted. Restart y our computer, and then open the file again. If the red x still appears, y ou may hav e to delete the image and then insert it again.
Figure 1: A1 - Box without battens
Figure 2: A2 - Box with end battens
Figure 3: A3 - Box with end, end bottom and lid battens
Figure 4: A4 - Box with end and belt battens
Figure 5: A5 - Box with all-round end battens
Figure 6: A6 - Box with diagonal, end and belt battens
Staklena ambalaža
Staklo se izrađuje iz kremena, pijeska, vode i vapnenca p Prema odnosu tih sirovina ovisi vrsta stakla Pri p preradi starog g stakla koristi se 50% sirovina i 50% mljevenog starog stakla Od stakla se izrađuju boce, staklenke, čaše i ampule l Obično se koristi kao prodajna ambalaža Zb dobrih Zbog d b ih svojstava j t ((plino li i vodonepropusnost) služi za pakiranje pića i lijekova
Metalna ambalaža
Najčešće se koristi čelični lim (debljina 0,2 mm) prevučen kositrom ili cinkom Izrađuju se limenke, kante i bačve B č iimaju Bačve j b brojčane jč oznake k ((npr. 14 14x55x07= 55 07 debljina lima x zapremina x god. proizvodnje) B č za opasne terete Bačve t t moraju j imati i ti posebne b oznake Č t se koristi Često k i ti i aluminij l i ij (f (folije, lij ttube b i sl.) l)
Metalna ambalaža Metalne kantezapremina 5- 30 lit; za motorna goriva (nafta, benzin); sa ili bez UN be U broja b oja
Oversize bačvazapremina 300 i 350 Metalna bačvalit.; za pakiranje zapremina <30 lit.; manjih bačava sa za različite namjene opasnim ttvarima; opas a a;
Podjela ambalaže prema osnovnoj funkciji
Prodajna - služi l ži za pakiranje ki j roba b ši široke k potrošnje š j - prezentira robu kupcu (dizajn) - sadrži sve bitne obavijesti (vrsta (vrsta, sastav sastav, barcode i sl.) Skupna - pakiranje većeg broja prodajne ambalaže (bakse piva) - više jedinica skupne ambalaže pakira se u transportnu Transportna - roba pakirana u transportnu ambalažu čini transportnu jedinicu robe - na nju se odnosi sve vezano za zaštitnu, ukrcajnu i transportnu funkciju
Podjela ambalaže prema trajnosti
Povratna: - trajna je i skuplja - boce, boce kante kante, transportna ambalaža Nepovratna: - koristi se samo jednom za pakiranje robe - vreće, limenke, kutije (od kartona, lj ljepenke k i llaminata) i t )
OZNAČAVANJE AMBALAŽE
Nužna je za pravilno rukovanje robom Oznake moraju biti jasne, vidljive i p precizne Poželjno je utisnuti (nalijepiti) crne oznake na bijeloj podlozi Oznake se moraju j slagati g s ispravama p koje prate teret
Vrste oznaka
Shipping mark (prijevozne oznake) - Id. oznaka (primatelj, tvrtka…) - Id. broj (broj naloga primatelja) - ukupan broj dijelova (komada) u pošiljci - mjesto i luka odredišta Information mark (info oznake) - zemlja porijekla - težina p pakiranja j (p (pakiranja< j 1000kg g moraju j biti posebno označena) - dimenzije pakiranja Handling instructions (upute za rukovanje) - značenje - simbol
Oznake rukovanja (Handling marks) Fragile, Handle with care
The symbol Th b l should h ld be b applied li d tto easily il b broken k cargoes. Cargoes marked with this symbol should be handled carefully and should never be tipped over or slung. slung
Use no U hooks
Any other kind of point load should also be avoided with cargoes marked with this symbol. The symbol does not automatically prohibit the use of the plate hooks used for handling bagged cargo.
Top
The package must always be transported, handled and d stored d iin such h a way that h the h arrows always l point upwards. Rolling, swinging, severe tipping or tumbling or other such handling must be avoided. Th cargo need The d not, t however, h b be stored t d ""on ttop". "
Oznake rukovanja (Handling marks)
Keep away from heat (solar radiation)
Protect from heat and radioactive sources
Compliance with the symbol is best achieved if the cargo is kept under the coolest possible conditions. In any event, it must be kept away from additional sources of heat. It mayy be appropriate pp p to enquire q whether prevailing or anticipated temperatures may be harmful. This label should also be used for goods, such as butter and chocolate, which anybody knows should not be exposed to heat, in order to prevent losses.
Stowage as for the preceding symbol. The cargo mustt additionally dditi ll b be protected t t d ffrom radioactivity di ti it
Oznake rukovanja (Handling marks)
Sling here
The symbol indicates merely where the cargo should h ld b be slung, l b butt nott th the method th d off lifting. lifti If th the symbols are applied equidistant from the middle or center of gravity, the package will hang level if the slings are of identical length length. If this is not the case case, the slinging equipment must be shortened on one side.
Keep dry
Cargoes bearing this symbol must be protected from excessive humidity and must accordingly be stored under cover. If particularly large or bulky packages cannot be stored in warehouses or sheds, they must be carefully covered with tarpaulins. tarpaulins
Oznake rukovanja (Handling marks)
Center of gravity
This symbol Thi b l iis iintended t d d tto provide id a clear l indication of the position of the center of gravity. To be meaningful, this symbol should only be used sed where here the center of gra gravity it is not central central. The meaning is unambiguous if the symbol is applied onto two upright surfaces at right angles to each other other.
No hand truck here
The absence of this symbol on packages amounts to permission to use a hand truck on them. them
Oznake rukovanja (Handling marks)
Stacking limitation
The maximum stacking load must be stated as "... kg max.". Since such marking is sensible only on packages with little loading capacity capacity, cargo bearing this symbol should be stowed in the uppermost layer.
Clamp here
Stating that the package may be clamped at the indicated point is logically equivalent to a prohibition of clamping anywhere else.
Oznake rukovanja j ((Handling g marks))
Temperature limitations
According to regulations, the symbol should either be provided with the suffix "...°C" for a specific t temperature t or, in i the th case off a temperature t t range, with an upper ("...°C max.") and lower ("...°C min.") temperature limit. The corresponding temperatures or temperature limits should also be noted on the consignment note.
Do not use forklift truck here
This symbol should only be applied to the sides where the forklift truck cannot be used. Absence of the symbol on other sides of the package amounts to permission to use forklift trucks on these sides.
Oznake rukovanja (Handling marks)
Electrostatic sensitive device
Contact with packages bearing this symbol should be avoided at low levels of relative humidity, especially if insulating footwear is being worn or the ground/floor is nonconductive. Low levels of relative humidity must in particular be expected on hot, dry summer days and very cold winter days.
Do not destroy barrier
A barrier layer which is (virtually) impermeable to water t vapor and d contains t i desiccants d i t ffor corrosion protection is located beneath the outer packaging. This protection will be ineffective if the barrier layer is damaged damaged. Since the symbol has not yet been approved by the ISO, puncturing of the outer shell must in particular be avoided for any packages bearing the words "Packed with desiccants".
Oznake rukovanja (Handling marks)
Tear off here
This symbol is intended only for the receiver.
TERETI U POMORSKOM PROMETU
DRVO
SADRŽAJ
UVOD (opće karakteristike drva, vrste drva u prijevozu morem) SLAGANJE DRVA OSIGURANJE DRVA OSOBNA ZAŠTITA I SIGURNOSNE NAPRAVE RADNJE KOJE TREBA PODUZETI TIJEKOM PUTOVANJA MJERE ZA DRVO STABILITET PRI PRIJEVOZU DRVA NA PALUBI BRODOVI ZA PRIJEVOZ DRVA
OPĆE KARAKTERISTIKE DRVA
50% ugljika 43% kisika 6% vodika 1% dušika i raznih soli • boja • šare
• tvrdoća • čvrstoća • elastičnost • kalorična k l ič vrijednost ij d t
Karakteristike drva kao brodskog g tereta
zauzima p puno p prostora (ne može se potpuno iskoristiti nosivost broda) krca se na palubi (pomak težišta sustava prema gore) drvo na palubi tijekom putovanja oteža (kiša, snijeg, more) pojava vode/leda ispod drva na palubi ( l b d površine (slobodne ši - negativan ti utjecaj tj j na stabilitet t bilit t broda) dobro složeno drvo služi kao rezerva uzgona (visina drva ne smije biti manja od standardne visine g ) nadgrađa)
Vrste drva u pomorskom prijevozu
neobrađeno drvo (balvani, gorivo drvo, drvo za papir....) obrađeno drvo (drvo obrađeno u pilanama – grede, daske...) završni proizvod (namještaj, parketi, razne ploče, drvna galanterija) pletena roba (roba izrađena od raznovrsnih drvenih šiba vrbe vrbe, bambusa, breze ....)
Meko drvo ((eng. g softwood timber))
IZVOZ - Baltik i Sjeverna j Amerika; p prevozi se u svežnjevima ili pakovanjima, kao rezana građa, različitih duljina i debljina, učvršćeni su metalnim trakama posebnu pažnju treba posvetiti prilikom krcanja drva na vremenske prilike kao i na vlažnost samog drva št t usljed štete lj d vlage: l nastajanje t j j gljivica, lji i ttragovii ruzine i metalnih traka ili dijelova brodske konstrukcije
Tvrdo drvo (eng (eng. Hardwood timber)
IZVOZ - tropske t k i subtropske bt k zemlje, lj posebno b zemlje lj zapadne Afrike i jugoistočne Azije prevozi se u svežnjevima ili pakovanjima pakovanjima, kao debla debla, panjevi ili trupci, učvršćeni metalnim trakama uobičajeno nema šteta i pritužbi na štete prilikom prijevoza drva (debla, trupci...)
Kodeks o sigurnom prijevozu drva na palubi palubi, 1991 1991.
Glava 1- Opće odredbe Glava 2 2- Stabilnost Glava 3- Slaganje Glava 44 Osiguranje Glava 5- Osobna zaštita i sigurnosne naprave Glava 66 Radnje koje treba poduzeti tijekom putovanja Prilog A – Savjeti o postupcima slaganja Prilog g B – Opće p upute p za slaganje g j trupaca p ispod p p palube Prilog C – Preporuke za stabilnost
SLAGANJE DRVA
P ij ukrcaja Prije k j d drva potrebno t b jje:
pripremiti teretni uređaj, opremu (pregled i priprema vezova) i palube zaštititi otvore na palubi (poklopci grotla, zračne i ventilacijske vodove) pregledati l d ti sve ventile til i osigurati i ti ih provjeriti i zaštititi sve odvode sa palube i instalacije očistiti nakupine snijega i leda s palube provjeriti i složiti opremu za pričvršćenje pripremiti i postaviti podloge i obloge (izravnanje površine ši palube, l b postavljanje t lj j d dasaka k dij dijagonalno l – ravnomjerna raspodjela opterećenja palube i omogućavanje g j otjecanja j j vode s p palube...))
SLAGANJE DRVA
T t drva Teret d na palubi l bi ttreba b slagati l ti ttako k d da:
je u svako vrijeme moguć siguran i nesmetan pristup do prostorija za posadu, strojarnicu, ukrcaj peljara... se otvori koji vode do tih prostora mogu nesmetano i sigurno zatvoriti su naprave s ventilima i prostori za sondiranje lako pristupačni je teret čvrsto povezan i ne smeta navigaciji i drugim poslovima tijekom ukrcaja spriječiti nakupljanje leda ili snijega po teretu po završenom ukrcaju (prije isplovljenja) temeljito pregledati brod i sondirati sve tankove Teret slagati u smjeru uzdužnice broda (iznimno, manje komade drva služiti poprečno u unutrašnjosti složaja) N kkrcatii zajedno Ne j d na palubu l b neobrađeno b đ drvo d ((trupci, i b balvani) l i) sa poluobrađenim i obrađenim drvom (rezana građa)
Slaganje tereta drva na palubi
Drvo se slaže na palubu uzdužno a nikako poprečno
SLAGANJE DRVA
Visinu i raspored tereta drva na palubi treba ograničiti tako da: se omogući odgovarajuća preglednost se cijelo vrijeme putovanja održava sigurna granična stabilnost prednji d ji di dio složenog l ž ttereta t ne strši t ši iizložen l ž udarima d i pramčanih č ih valova l težina drva na palubi ne prelazi maksimalno dopušteno opterećenje na brodu koji povremeno plovi u zimskom području visina tereta drva na palubi iznad zaštitne palube ne smije biti veća od 1/3 najveće širine broda Brodovi koji imaju i koriste teretne linije za drvo teret drva na palubi obavezno slagati: preko cijele dužine palubnog zdenca do kraja zadnjeg grotla, ako na krmenom dijelu nema nadgrađa koje ograničava prostor poprečno, poprečno koliko je moguće bliže stranama broda (vodeći računa o preprekama) NAJMANJE DO STANDARDNE VISINE NADGRAĐA Osnovno p pravilo za siguran g p prijevoz j drva na p palubi jje ispravno p slaganje g j tijekom cijelog postupka ukrcaja
OSIGURANJE DRVA
Općenito O ć it svaki vez mora prelaziti preko tereta drva na palubi mora biti pričvršćen za odgovarajuće očnice mora se postaviti tako da priliježe na teret po cijeloj njegovoj visini Mora spriječiti da složaj olabavi Vezovi ((i njihovi j sastavni dijelovi) j ) trebaju j imati: prekidnu čvrstoću od najmanje 133 kN (13,6 t) naprave (sustav) za pritezanje i podešavanje duljine svjedodžbe o ispravnosti izdane od odgovarajuće ustanove
OSIGURANJE DRVA – POSTUPCI SLAGANJA
OPĆENITO Cilj privezivanja drva je postići što čvršći i zbijeniji složaj. Tome je svrha: spriječiti da složaj olabavi povezati drvo u složaj smanjiti j na najmanju j j mjeru j naplavljivanje j j složaja j Do pomicanja tereta na palubi dolazi zbog: zbijanja tereta tijekom putovanja (vezovi postaju labavi) nedovoljnog trenja između tereta i palube (snijeg i led) nedovoljne čvrstoće stupova naglog valjanja ili posrtanja broda udara uzburkanog mora
OSIGURANJE DRVA – VRSTE VEZOVA
Vezovi za drvo na palubi mogu se razvrstati na: poprečne vezove (Hog Lashings) – spajaju svaki lijevi i desni par stupova na odgovarajućim mjestima (unutar složaja i na vrhu) čeličnu užad koja prelaze preko složaja od jedne do druge strane (Wire Rope Lashings) ukriženu k iž ččeličnu lič užad ž d (Wiggle (Wi l Wires) Wi ) – postavljaju t lj j se u obliku vezica za cipele i pomoću kolutura i vitla pritežu p e u ssložaj; o aj; na au ukupu upu ih d drže e boč bočno o pos postavljena a je a čelična užad (Foot Wires); neprekinuto prolaze preko složaja lančane l č priveze i (Ch i L (Chain Lashings) hi ) kkoje j prolaze l preko k vrha složaja učvršćene za očnice na palubi. Opremljene su stezalicama (za dotezanje složaja na moru). Min. promjer karike = 19mm.
Poprečne p p priveze ((Hog g Lashings) g )
Ukrižena (Wiggle Wires) i bočna (Foot Wires) čelična užad
Lančane priveze (Chain Lashings) i čelična užad (Wi Rope (Wire R L Lashings) hi )
OSIGURANJE DRVA – p poprečne p p priveze
Poprečne priveze postavljaju se tako da povežu dva suprotna para p u nekoliko razina. Pričvršćuju j se za očnice na uporama. p upora Tijekom ukrcaja ne smiju se dotezati (dotežu ih sljedeći redovi trupaca) – dotežu se tek po završetku ukrcaja. Ako se krca pakirano drvo ili djelomično obrađeni trupci poprečne priveze i postavljaju t lj j se samo na vrh h ttereta t .
Poprečne priveze (Hog Lashings)
Palubne upore (Stanchions)
Min prekidno opterećenje = 133kN (13 Min. (13,6t) 6t)
OSIGURANJE DRVA – RAZMAK IZMEĐU PRIVEZA
Međusobna udaljenost poprečnih/lančanih priveza ovisi o visini tereta drva d na palubi l bi Visina pal. tereta
Udaljenost poprečnih/lančanih priveza
do 4m
3m
4 - 6m
1,5m
više od 6m
1,5m ili po zahtjevima zemlje ukrcaja
Svaki svežanj mora se osigurati s min. 2 priveze Kad je duljina vanjskog složaja manja od 3 3,6 6 m razmaci između priveza moraju se smanjiti Završne priveze (na početku i kraju složaja moraju se postaviti na max 2 m od krajeva, max. krajeva a ako nema pregrada (bulkheads) postavljaju se na 0,6 i 1,5 m od početka i kraja složaja
OSIGURANJE DRVA – RAZMAK IZMEĐU PRIVEZA
OSOBNA ZAŠTITA I SIGURNOSNE NAPRAVE
Članovi posade i radnici na poslovima ukrcaja moraju imati odgovarajuću zaštitnu odjeću i opremu Sigurnosne naprave: postavljaju se po završetku ukrcaja da bi omogućile posadi rad sa vezovima i pristup svim bitnim mjestima na brodu ako ne postoji odgovarajući prolaz za posadu (na palubi ili ispod nje) moraju se postaviti zaštitna užad ili ograde (razmak max 330 mm, visina 1m) na oba boka postaviti t iti i zategnuti t ti jedno j d sigurnosno i uže ž (što (št bliže bliž uzdužnici) d ž i i) ako je složaj neravan treba urediti siguran prolaz posadi (ne uži od 600 mm) ako nisu ispunjeni gornji uvjeti treba izraditi ravan prolaz čvrste konstrukcije sa zaštitnim užadima (3 reda) ili zaštitnom ogradom (min. visina 1m) umjesto gore opisanih naprava može se postaviti što bliže uzdužnici j d sigurnosno jedno i uže ž ((posada d mora kkoristiti i titi spojno j uže ž za zaštitu štit od d pada) koje mora biti podignuto cca 2 m iznad tereta drva na palubi i dobro zategnuto kad jje teret stepenasto p složen moraju j se p postaviti p prikladne ljestve, j , stepenice ili kosine sa rukohvatima ili konopima
SIGURNOSNI PROLAZ (Walk Way) ZA POSADU
RADNJE KOJE TREBA PODUZETI TIJEKOM PUTOVANJA 1.
PRITEZANJE VEZOVA
2.
sve vezove na početku putovanja pregledati i zategnuti tijekom putovanja zbog trešnje broda dolazi do zbijanja tereta – vezove u plovidbi pregledavati i po potrebi dotezati u redovitim vremenskim razmacima o svim pregledima i podešavanju vezova unijeti bilješke u brodski dnevnik
PLANIRANJE PUTOVANJA I VOĐENJE BRODA
zapovjednik mora planirati putovanje tako da izbjegne moguće loše vrijeme i nemirno more u slučaju j lošeg g vremena zapovjednik p j treba smanjenjem j j brzine i/ili promjenom kursa ublažiti djelovanje vanjskih sila na teret
RADNJE KOJE TREBA PODUZETI TIJEKOM PUTOVANJA 3.
RADNJE U SLUČAJU NAGINJANJA BRODA - do naginjanja broda može doći zbog: Pomicanja tereta može se desiti na palubi ili ispod palube sprječava se uzimanjem ili prebacivanjem balasta ili goriva (vršiti p – može uzrokovati jjoš veći p pomak tereta i naginjanje g j j broda oprezno u suprotnu stranu!!!) sprječava se bacanjem tereta u more (!!!) Prodora vode otkriva tk i se sondiranjem di j svih ih prostora t iispod d VL ako je došlo do prodora ili pojave vode u prostorima koristiti sve raspoložive crpke za sprječavanje prodora Kuta ovjesa lagano valjanje i sporo vraćanje broda u uspravan položaj znači da brod ima malu (ili uopće nema) metacentarsku visinu do naginjanja g j j dolazi jjer se brod ovjesio j na jjednu stranu a nema poluge statičke stabilnosti koja bi ga vratila u uspravan položaj kut ovjesa ispravlja se dodatnim balastiranjem (ili premještanjem težine s višeg dijela broda – u pravilu vrlo rijetko moguće) kod dodatnog balastiranja biti oprezan da ne dođe do još višeg naginjanja broda u suprotnu stranu
RADNJE KOJE TREBA PODUZETI TIJEKOM PUTOVANJA
Ako je dio ili sav teret drva ukrcanog na palubu bačen ili otplavljen zapovjednik mora najbližoj obalnoj postaji predati obavijest (vrsta opasnosti, pozicija, vrijeme i datum) o neposrednoj opasnosti za plovidbu.
MJERE ZA DRVO U POMORSKOM PRIJEVOZU
Mjere za drvo ovise često od luke i zemlje ukrcaja drva, t načina te či na kkojiji jje navedena d mjera j (j (jedinica di i mase ili volumena) u ugovoru o prijevozu Smatraju se najkompliciranijim mjerama u pomorstvu U praksi mjera za drvo je STANDARD koji je opisan brojem komada, dimenzijama (ft., in., m) i volumenom (Board feet, Cubic feet, Cubic mtrs) 1 BF= 1 feet f (0,305 ( m)) X 1 feet f X 1 palac (0,0254 ( m); ) 1BF= 0,00236 m³ i 1 m³= 423,8 BF
Isječak iz Browns nautical almanac: TIMBER - WEIGHT AND MEASUREMENTS UNIT
Pieces
Inches
Petrograd Standard
120
Cristiania
120
1¼
London or Irish
120
3 x
Quebec
100
Drammen
120
Feet
Board feet
1½ x 11 x 12 x 9
x 11
9 x 12
= 1980 = 1237½
Cubic feet
165 103,12
= 3240
270
2½ x 11 x 12
= 2750
292,2
2½ x 6½ x 12
= 1462½
121,9
Dronthiem
Of sawn deals (rezani punti)
= 2376
198
Dronthiem
Of square timber(grede)
= 2160
180
Dronthiem
Of Round timber (trupci)
= 1728
144
Wyburg
Of sawn deals (rezani punti)
= 2160
180
Wyburg
Of square timber(grede)
= 1963
163,5
Wyburg
Of Round timber (trupci)
= 1560
130
Izrazi i jedinice koji se mogu sresti u prijevozu drva morem: Izraz
Board feet
A Stack of wood
108
A Cord of wood
128
A Fathom of wood
216
A Load of Unhewn Timber
40
A Load of Square timber or Pine Lumber
50
Stack = ½ Fathom = 108 ft³ Cord = 128 ft³ = 3,624 steres Fathom (kao mjera za drvo) = 216 ft³ (6ftx6ftx6ft) 1m³ = STERE = 35,314 ft³ = 0,2759 cords
STABILITET PRI PRIJEVOZU DRVA NA PALUBI
ukrcaj drva na palubi uzrokuje pomak težišta sustava prema gorej j stabiliteta smanjenje povećanje težine tereta (vlaga, voda, snijeg i led) na palubismanjenje stabiliteta slobodne p površine tekućina u tankovima- smanjenje j j stabiliteta
Tijekom prijevoza drvo na palubi može znatno otežati (pomak težišta sustava prema gore) gore). Tijekom putovanja potrošnja goriva iz tankova koji su smješteni u dvodnu također uzrokuje pomak težišta sustava prema gore. Ova dva čimbenika uzrokuju drastično smanjenje početne metacentarske visine i gubitak pozitivne stabilnosti broda.
Kriteriji stabilnosti prema Kodeksu - min. površina ispod krivulje GZ=0.055 m/rad do kuta nagiba 30° - min. GZ do kuta nagiba 30°= 30 0.2m - min. M◦G ne manja od 0.15m
Brod bez tereta drva na palubi
G
B
Gubitak istisnine
Brod sa teretom drva na palubi
B + Bd Bd G
B
Dodatna sila istisnine
BRODOVI ZA PRIJEVOZ DRVA
Specijalizirani brodovi za prijevoz drva ( široka g grotla, duga g skladišta))
Brodovi za rasuti ili generalni teret koji mogu prevoziti drvo na palubi ( konstrukcijski dodaci na palubi – upore)
Kontejnerski brodovi
Posebna oznaka teretnih vodnih linija za brodove koji prevoze drvo na palubi
KONSTRUKCIJA BRODOVA ZA PRIJEVOZ DRVA NA PALUBI
brodovi rel. male nosivosti što veći kapacitet skladišta (ravna i duga skladišta, široka grotla, jedna paluba) veliki broj i kapacitet balastnih tankova (tankovi moraju imati uzdužne pregrade) mogućnost dodatnog balastiranja tijekom plovidbe velika čvrstoća konstrukcije (palube, grotla) ugradnja snažnih upora za slaganje drva na palubu (min. visina upora 4 stope više š od max. dopuštene š visine tereta na palubi)) teretne linije za drvo kormilarski uređaj mora biti zaštićen od oštećenja teretom
TERETNE LINIJE ZA DRVO (Timber load lines)
Teretne linije za drvo bazirane su na pretpostavci ukrcaja potpune (max.) (max ) količine drva na palubu Dopuštaju brodu ukrcaj do većeg (dubljeg) gaza nego što je to slučaj kod ukrcaja ostalih tereta Č t su se javljali Često j lj li sporovii iizmeđu đ zapovjednika j d ik i kkrcatelja t lj u pogledu primjene teretnih linija za drvo. Da bi se to izbjeglo primjenjuju j j j se sljedeća j pravila:
da bi brod ukrcao do određene dopuštene marke drvo na palubi mora biti ispravno složeno u skladu s odredbama Kodeksa
drvo na palubi mora biti ispravno složeno najmanje do standardne visine nadgrađa (od boka do boka preko palube – koliko to dopušta konstrukcija i najmanje 2,3 m u visinu)
kada je drvo propisano složeno na palubu brod može krcati do odgovarajuće marke bez obzira na količinu i vrstu tereta složenog ispod palube
Teretne linije za drvo
LS – Lumber Summer – izračunata iz odgovarajućih tablica sadržanih u pravilima vodnih linija. Od gornjeg ruba ljetne oznake mjere se sva ostala nadvođa. LW – Lumber Winter – 1/36 ljetnog gaza (LS) ispod LS LT – Lumber Tropic – 1/48 LS iznad LS LF – Lumber Fresh – kada brod prijeđe iz slane u slatku vodu mora više uroniti radi toga jer je slatka voda rjeđa. Ovo uronuće računa se kao (razlika gaza) = deplasman/4T (T=TPC – tona/cm zagažaja) . LTF – Lumber Tropic Fresh – nalazi se iznad tropske oznake nadvođa. Računa se prema istoj formuli kao i tropsko nadvođe samo se uzima deplasman na tropskoj oznaci nadvođa. LWNA – Lumber Winter North Atlantic – na istoj razini kao i WNA (WNA se dodjeljuje brodovima duljine do 100 m kada plove u zimskom periodu u dijelovima N Atlantika. Nalazi se 50 mm ispod zimske marke (W).
SVJETSKE ZONE VODNIH LINIJA
TERETI U POMORSKOM PROMETU
PAPIR
Papir u pomorskom prijevozu
od biljnih tvari prerađenih u kašu (drvo, trava, j t kkrpa...)) juta, prevozi se u namotajima (rolama) zaštićenim dodatnim slojem papira ili su im baze zaštićene drvenim diskovima širina papira u roli kreće se od 0,5m do 2,135m, ap promjer j im jje oko 0,9m , posebnu pažnju treba posvetiti pregledu tereta od mehaničkih oštećenja
Namotajij p papira p ((reels)) mehanička oštećenja i oštećenja od vlage
Celulozna kašasta masa za proizvodnju papira (eng. Paper or wood pulp) osjetljiv teret na vlagu, mirise, mehanička oštećenja. št ć j sadrži 5 – 10% % vlage g skladišta: suha, čista, sa što manje konstrukcijskih prepreka (rebra (rebra, skale skale, cijevi i sl.) ventiliranje ( izvoz - iz hladnijih u toplije krajeve)
Celulozna kašasta masa za proizvodnju papira
TERETI U POMORSKOM PROMETU
GORIVA
ŠTO JE GORIVO?
Tvar (p (prirodna ili umjetna) j ) koja j p prilikom p procesa oksidacije proizvodi energiju (toplinu) koja se može korisno upotrijebiti. p j Oksidacija – proces spajanja s kisikom
Prirodna tvar
Umjetna tvar
GORIVO AGREGATNO STANJE
KRUTO
PLINOVITO
TEKUĆE
PRIRODNA GORIVA UGLJEN
ZEMNI PLIN
(eng. COAL)
(eng Natural gas) (eng.
IMO BC Code
ZEMNO ULJE NAFTA (eng. Crude oil)
UMJETNA GORIVA VRSTE
NAFTNI PLINOVI
KOKSA,
(eng. Petroleum gases)
BRIKETA, UGLJENA
BENZIN, PETROLEJ, PLINSKO I LOŽIVO ULJE, ULJE PARAFIN, VAZELIN, PETRO KOKS... KOKS
TERETI U POMORSKOM PROMETU
UGLJEN
SADRŽAJ
NASTANAK UGLJENA VRSTE UGLJENA U PRIRODI VRSTE UGLJENA U POMORSKOM PROMETU SVOJSTVA I KARAKTERISTIKE UGLJENA U POMORSKOM PROMETU ZAHTJEVI ZA ODVAJANJE I SLAGANJE OPĆI ZAHTJEVI ZA SVE VRSTE UGLJENA POSEBNE MJERE ZA UGLJEN KOJI ISPUŠTA METAN POSEBNE MJERE ZA UGLJEN KOJI SE SAMOZAGRIJAVA PROCEDURE ZA NADZOR ATMOSFERE U SKLADIŠTIMA TERETA GAŠENJE Š POŽARA Ž TERETA UGLJENA ULAZAK U ZATVORENE PROSTORE
NASTANAK UGLJENA ORGANSKE TVARI BILJNOG PORIJEKLA
VRIJEME TEMPERATURA TLAK
KVALITETA
KARBONIZACIJA
UGLJEN
VRSTE UGLJENA U PRIRODI KARBONIZACIJA T E M P E R A T U R A
TRESET 1,5 – 2000 KALORIJA
T L A K
V R I J E M E
LIGNIT 2 – 4000 KALORIJA MRKI UGLJEN 4 – 6000 KALORIJA KAMENI UGLJEN 6 – 8000 KALORIJA ANTRACIT 8 – 8500 KALORIJA
VRSTE UGLJENA U POMORSKOM PROMETU
Coal - opći naziv za različite vrste ugljena, najčešće mrkog, kamenog ugljena i antracita C ld Coal duff ff – ugljena lj prašina ši – sitni it i ostaci t i ugljena lj (d (do 7 mm) Coal slurry – vlažno muljevit materijal s veličinom zrna manjom od 1mm Coke – koks; čvrsti ostatak destilacije ugljena ili nafte Sized coal – ugljen gradiran prema veličini Washed coal – ugljen iz kojega su uklonjene nečistoće
SVOJSTVA I KARAKTERISTIKE UGLJENA U POMORSKOM PRIJEVOZU
IMO Code of Safe Practice for S lid B Solid Bulk lk C Cargoes, 2004 – BC Code Kodeks o sigurnom postupanju s krutim teretima u rasutom stanju
IMO – BC code Appendix 1 Individual schedules of solid bulk cargoes
TERET – ( Cargo) OPIS TERETA – Description KARAKTERISTIKE TERETA – Characteristics OPASNOSTI – Hazard SLAGANJE I ODVAJANJE – Stowage and segregation UKRCAJ – Loading PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ – Hold cleanliness VREMENSKE PRILIKE – Weather precautions KONTROLA TERETA TIJEKOM PRIJEVOZA – Carriage C i VENTILIRANJE TERETA – Ventilation
POSEBNA OPREMA KOJU BROD MORA IMATI – eng. Special emergency equipment to be carried POSTUPCI U HITNIM SLUČAJEVIMA Č – eng. Emergency procedures AKCIJE KOJE TREBA PODUZETI U SLUČAJU POŽARA – eng. Emergency action in the event of fire PRVA POMOĆ – eng. Medical first aid
Ugljen je prirodni, kruti, zapaljivi materijal koji se sastoji t ji od d amorfnog f ugljika ljik i ugljikovodika ljik dik Kut rasipanja (eng. Angle of repose)
Gustoća (kg/m3) (eng. Bulk density)
Faktor slaganja (m3/t) (eng. Stowage Factor)
N/A
654 to 1266
0,79 to 1,53
Veličina (granulacija) (eng. Size)
Klasifikacija (eng. Class)
Grupa (eng. Group)
U to Up t 50 mm
MHB
ABCD A,B,C,D
MHB (Material Hazards only in Bulk – Materijali opasni kad se prevoze rasuti) – Materijali koji kad se prevoze u rasutom stanju imaju dovoljnu opasnost tako da zahtijevaju posebne mjere opreza
Klasifikacija (eng. Class)
Grupa (eng. Group)
MHB
A,B,C,D
KLASIFIKACIJA PREMA IMO IMDG CODE-u ---------ILI---------MHB Material hazardous only in bulk
A – ugljen kod kojega nema opasnosti od povećanog ispuštanja metana ili samozapaljenja sa o apa je ja
B – ugljen sklon ispuštanju metana u opasnim količinama
C – ugljen sklon samozapaljenju
D – ugljen sklon ispuštanju metana u opasnim količinama i samozapaljenju
SVOJSTVA I KARAKTERISTIKE UGLJENA U POMORSKOM PRIJEVOZU
Svojstva i karakteristike ugljena: ispuštanje p j zapaljivih p j p plinova samozagrijavanje oksidacija reakcija s vodom prelazak u viskozno stanje
Ispuštanje zapaljivih plinova
Ugljen u sebi sadrži metan koji se oslobađa zbog lomljenja tijekom ukrcaja Ugljen može ispuštati metan koji je zapaljiv i lakši od zraka Mješavina metana i zraka u kojemu je 5-16% metana je eksplozivna Za eksploziju smjese potrebna je iskra ili otvoreni plamen Budući da je lakši od zraka zadržava se pri vrhu tereta (u području poklopca grotla) Metan može istjecati j u susjedne j p prostorije j Preporuka je koristiti površinsku prirodnu ventilaciju cca 24 sata nakon isplovljenja Ako je izmjerena koncentracija metana prihvatljivo niska treba prekinuti ventilaciju Ako je izmjerena koncentracija metana viša od 20% od LEL (Lower Explosive Limit – donja granica eksplozivnosti) treba nastaviti sa ventiliranjem j dok se ne p postigne g zadovoljavajuća j j koncentracija j Zabranjeno je pušenje, uporaba otvorenog plamena i zavarivanje u području tereta ugljena
TIJEKOM UKRCAJA I LOMLJENJA TERETA UGLJENA
METAN
EKSPLOZIVNA SMJESA
Z
4 – 6 DANA NAKON UKRCAJA NAJVEĆA KOLIČINA ISPUŠTENIH ZAPALJIVIH PLINOVA
R A K
5%
16%
POSTOTAK METANA U ZRAKU
Ispuštanje zapaljivih plinova – ventiliranje i mjere sigurnosti
Metan je plin koji je lakši od zraka, zapaljiv, te je eksplozivan p u određenojj smjesi j sa zrakom Skuplja se u gornje dijelove skladišnog prostora Površinska prirodna ventilacija – ISKLJUČIVO Umjetna ventilacija kroz teret STROGO ZABRANJENA Pušenje, otvoren plamen ili bilo kakva radnja koja može prouzrokovati iskru ili izvor topline i zapaljenja STROGO ZABRANJENO
Samozagrijavanje g j j ugljena gj
Neke vrste ugljena sklone su samozagrijavanju koje može dovesti do samozapaljenja Samozagrijavanje nastaje kao posljedica kemijske reakcije između kisika u zraku i ugljika i vodika u ugljenu Usljed reakcije C i H sa O2 nastaje H2O i CO (ugljični monoksid). Reakciju prati porast temperature. Samozagrijavanje se u ranoj fazi može otkriti mjerenjem CO u skladištu. Bilo koje povišenje njegove koncentracije znak je povišenja temperature Ovoj pojavi su skloniji ugljeni koji sadrže pirit D bi se ova pojava Da j svela l na minimum i i potrebno t b jje zatvoriti (i zaštititi nepropusnim trakama) poklopce grotala i svesti na minimum ili p g potpuno p p prekinuti površinsku prirodnu ventilaciju.
Samozagrijavanje ugljena
BC Code preporučuje trimovanje (poravnanje) tereta kako bi se izbjeglo stvaranje zračnih džepova i spriječio ulazak zraka u unutrašnjost tereta (samozagrijavanje) Postotak CO i temperatura tereta moraju se mjeriti u redovitim intervalima (min. jednom dnevno) i o tome treba voditi bilješke Ak za vrijeme Ako ij ukrcaja k j temperatura t t ugljena lj prijeđe ij đ 55°C treba zatražiti savjet stručnjaka Ako se naglo poveća razina CO vjerojatno će doći do samozagrijavanja. Skladište treba nepropusno zatvoriti i prekinuti ventilaciju, te zatražiti savjet stručnjaka.
SAMOZAGRIJAVANJE
H UGLJEN UG J
O2 C
H2O
CO
POVEĆANJE UGLJIK MONOKSIDA SMANJENJE KOLIČINE Č KISIKA
POVEĆANJE TEMPERATURE
ZRAK
UGLJEN
0,35 m3
MASA = 1t VOLUMEN = 1,25m3
0,90 m3
Da bi došlo do samozagrijavanja koje dovodi do samozapaljenja ugljen se mora zasititi kisikom. U navedenom primjeru da bi se zasitio ugljen SF=1,25m3/t, i takve 90m3 ugljen + 0 35m3 zrak između ugljena) potrebno je granulacije (0 (0,90m 0,35m 8,50m3 zraka koji sadrži 20% kisika, odnosno potreban je oko 24 puta veći volumen zraka nego što je to volumen zraka koji se nalazi i između đ samog tereta ugljena. lj Volumen kisika kojega 0,90m3 ugljena apsorbira u 24 sata je otprilike 0 175m3 0,175m
TIJEKOM UKRCAJA I PRIJEVOZA TERETA UGLJENA
CO, H20
ZAPALJIVA KONCENTRACIJA
Z R A K 12% POSTOTAK
75%
CO
U ZRAKU
AKO KOLIČINA CO RASTE S VREMENOM,, MOŽE DOĆI DO SAMOZAGRIJAVANJA AKO TEMPERATURA DOSEGNE 55°C TREBA ZATRAŽITI SAVJET STRUČNJAKA . AKO ISPITIVANJE CO U SKLADIŠTU POKAŽE 30PPM CO, TREBA VRŠITI KONTROLU SKL. VIŠE OD JEDNOM DNEVNO
Samozagrijavanje ugljena – opasnosti CO
OSIM ŠTO JE ZAPALJIVI PLIN BEZ MIRISA UGLJIK MONOKSID CO JE OTROVAN. CO IMA TENDENCIJU VEZIVANJA ZA HEMOGLOBIN U LJUDSKOJ KRVI 200 PUTA VEĆU OD KISIKA POSLJEDICA SAMOVOLJNOG I NEODGOVORNOG ULASKA U ZATVORENI PROSTOR U KOJEMU JE KONCENTRACIJA BILO KOJEG OTROVNOG PLINA VEĆA OD DOZVOLJENE U PUNO SLUČAJEVA UZROKOVALA JE SMRTNO STRADANJE ČLANOVA POSADA. POSADA
Oksidacija ugljena
Povezana je sa procesom samozagrijavanja ugljena. Oksidacija dovodi do manjka kisika i povećanja količine CO2 (ugljičnog dioksida) u skladištu. Ova pojava je vrlo opasna kod ulaska u skladišta u kojima nedostaje kisika. Prije ulaska u zatvorene prostore mora se kontrolirati postotak kisika BC Code propisuje procedure ulaska u zatvorene prostore
Reakcija ugljena s vodom
Neke vrste ugljena mogu imati sklonost reakciji s vodom Rezultat su kiseline (koje mogu oštetiti strukturu broda) a mogu se razviti iti zapaljivi lji i i otrovni t i plinovi, li i kkao št što jje hidrogen. Hidrogen je otrovni plin bez boje i mirisa mirisa, lakši je od zraka i ima granice zapaljivosti između 4% i 75% u ssmjesi jes sa zrakom. a o Tijekom plovidbe potreban je stalan nadzor vode iz kaljužnih j zdenaca. Analizira se kiselost pomoću pH indikatorskih traka.
Prelazak slojeva ugljena u viskozno stanje
Sklone su mu vrste praškastog ugljena i ugljene prašine (gradacije zrna manje od 7 mm). Ovu osobinu nemaju krupnije i suhe vrste ugljena. Takvi tereti postaju ‘’ŽITKI’’ ŽITKI kada je sadržaj vlage u teretu veći od granice vlažnosti do koje je dopušten prijevoz (TML – Transportable Moisture Limit). Kod ugljena gj kojij mogu g p postati žitki p postojij opasnost p od p pomicanja j tereta. Pri ukrcaju ovi tereti mogu prividno izgledati suhi, ali usljed zbijanja i trešnje tijekom plovidbe unutarnja vlaga se nakuplja u donjim slojevima l j i kkojiji prelaze l u viskozno i k – žitko žitk stanje t j Posljedica žitkog stanja može biti prelijevanje tereta u jednu stranu usljed naginjanja broda i da se sav teret ne vrati kad se brod nagne na drugu stranu, stranu što može izazvati prevrtanje broda Prije ukrcaja ovakvih tereta potrebno je ispitati sadržaj vlage i terete poravnavati tijekom ukrcaja
ZAHTJEVI ZA ODVAJANJE I SLAGANJE
Stjenke teretnog prostora u kojima se prevozi ugljen moraju biti vodo i vatrootporne Ugljen treba ‘’ODVOJITI OD’’ (2) tereta klase 1. (razreda 1.4.), 2.,3.,4. i 5. u pakiranom obliku i ‘’ODVOJITI OD’’ (2) krutih k ih tereta u rasutom stanju j kl klase 4 4. i razreda d 5.1. 1 Zabranjeno je slaganje tereta razreda 5.1. u rasutom ili pakiranom obliku iznad ili ispod tereta ugljena Ugljen treba biti ‘’ODVOJEN UZDUŽNO POTPUNIM ODJELJKOM ILI SKLADIŠTEM’’ (4) od tereta klase 1 koje nisu u razredu 1 1.4. 4
OPĆI ZAHTJEVI ZA SVE VRSTE UGLJENA
Prije P ij ukrcaja k j kkrcatelj t lj ili njegov j agentt ttrebaju b j zapovjedniku predati izjavu o svojstvima tereta i preporučenim p p p postupcima p rukovanja j kod ukrcaja j i prijevoza koja mora sadržavati podatke o:
Količini vlage S d ž j i kkoličini Sadržaju liči i sumpora Ispuštanju metana Samozagrijavanju g j j
Prije i za vrijeme ukrcaja treba paziti na sljedeće:
Svi prostori za teret i kaljužni zdenci moraju biti suhi i čisti Ukl iti sve ostatke Ukloniti t tk prethodnih th d ih ttereta t Provjeriti ispravnost svih električnih vodova i instalacija El. vodovi i instalacije j moraju j biti p protueksplozivne p izvedbe
OPĆI ZAHTJEVI ZA SVE VRSTE UGLJENA
Na brodu treba imati najmanje dva izolacijska dišna aparata i osoblje koje je obučeno za njihovo rukovanje U prostorima za teret i susjednim prostorijama ne smije se dopustiti pušenje i uporaba p otvorenog gp plamena Na istaknutim mjestima treba izvjesiti odgovarajuća upozorenja U prostorima za teret i susjednim prostorijama ne smiju se obavljati radovi grijanja, rezanja, antikorizivne zaštite i zavarivanja, osim ako su provjetrene i ako je sadržaj metana ispod LEL – Cold Work Permit Voditi računa da se ugljen ne krca blizu toplih mjesta Prije isplovljenja poravnati teret Redovito ispitivati atmosferu iznad tereta i o svemu voditi bilješke Učestalost ispitivanja ovisi o podacima dobivenim od krcatelja i analizi podataka mjerenja tijekom plovidbe Za ispitivanje p j koristiti sredstva za mjerenje j j bez otvaranja j p poklopca p g grotla Redovito provjeravati stanje atmosfere u susjednim prostorima (iste po potrebi provjetravati) Redovito ispitivati kaljuže skladišta (pH ispitivanje)
POSEBNE MJERE ZA UGLJEN KOJI ISPUŠTA METAN
Održavati površinsku prirodnu ventilaciju Prije otvaranja poklopaca grotala odvoditi akumulirane p plinove Pri otvaranju poklopce pozorno pomicati (spriječiti iskrenje) Ne dopustiti ulazak u prostore za teret i susjedne prostore ako nisu prozračeni i ispitani Redovito nadzirati sve susjedne prostore i po potrebi ventilirati ili i odgovarajućom d j ć opremom protueksplozivne k l i izvedbe U prostore koji sadrže opasne plinove ulaziti s aparatima za disanje (osposobljeno osoblje pod nadzorom odgovornog časnika)
POSEBNE MJERE ZA UGLJEN KOJI SE SAMOZAGRIJAVA
Poklopce grotla zatvoriti odmah nakon završetka ukrcaja svakog pojedinog skladišta Naknadno ih osigurati pogodnim trakama (plinonepropusnost) Koristiti površinsku prirodnu ventilaciju za odvodnju metana Ventilaciju ne usmjeravati na masu ugljena U prostore tereta smiju ulaziti jedino osposobljene osobe s dišnim aparatima i jedino kad je to nužno za sigurnost broda ili posade U svakom teretnom prostoru mjeriti koncentraciju CO u redovitim vremenskim intervalima Ako pri ukrcaju temperatura ugljena prelazi 55°C 55 C konzultirati stručnjaka Ako se razina CO znatno poveća potpuno zatvoriti teretni prostor, obustaviti ventilaciju i odmah zatražiti savjet stručnjaka Sve relevantne informacije prosljediti vlasniku
NADZOR ATMOSFERE U SKLADIŠTIMA TERETA PREVENTIVNA KONTROLA TERETA U BRODSKIM SKLADIŠTIMA
POSTOTKA METANA
TEMPERATURE
DNEVNA KONTROLA
POSTOTKA KISIKA
POSTOTKA UGLJIK MONOKSIDA pH VRIJEDNOST UZORAKA IZ KALJUŽNOG ZDENCA
PROCEDURE ZA NADZOR ATMOSFERE U SKLADIŠTIMA TERETA Mjerni instrumenti
Svi brodovi koji prevoze ugljen trebaju imati instrumente j j za mjerenje:
Koncentracije metana Koncentracije kisika Koncentracije ugljičnog monoksida pH vrijednosti uzoraka iz kaljužnog zdenca Temperature unutar tereta (u rasponu od 0°C do 100°C)
Instrumenti moraju biti redovito servisirani i kalibrirani Osoblje mora biti osposobljeno za rukovanje i t instrumentima ti
PROCEDURE ZA NADZOR ATMOSFERE U SKLADIŠTIMA TERETA Mjesto uzimanja uzoraka
Svako skladište mora imati prikladne sonde za kontrolu temperature i plinova Sonde za kontrolu temperature se nalaze na palubi, dok se ponekad ista sonda koja se nalazi na pražnici grotla skladišta koristi i za mjerenje temperature i za mjerenje količine plinova u skladištu. Sonde za kontrolu plinova nalaze se pri vrhu pražnica grotala (jer se plinovi akumuliraju u gornjim slojevima atmosfere skladišta)
MJESTO – pražnica grotla (na oba b k po jedna boka j d sonda) d )
Mjesto uzimanja uzoraka sonde d
Dvije sonde po skladištu (L i D bok) Svaka sonda mora imati dijametar min. 12 mm Mora biti postavljena što bliže pokrovu tanka na pražnici grotla Mora biti zatvorena slijepom maticom (spriječiti ulaz vode/zraka u skladište) NAKON SVAKOG MJERENJA SLIJEPOM MATICOM NEPROPUSNO ZATVORITI SONDU
PROCEDURE ZA NADZOR ATMOSFERE U SKLADIŠTIMA TERETA Oprema
Zahtjeva se instrument koji može mjeriti koncentraciju metana kisika i ugljičnog monoksida metana, Instrument je opremljen aspiratorom, fleksibilnim crijevom cijevi sa spojnom kapom (collar) crijevom, Mora imati filter koji će ga zaštititi od utjecaja vlažnog j mjerenja j j zraka tijekom Za analizu atmosfere koriste se ampule (za svaki plin posebna ampula) p p )
Gas sampling pump Analizing tube
PROCEDURE ZA NADZOR ATMOSFERE U SKLADIŠTIMA TERETA VRIJEME UZIMANJA UZORAKA
Plinovi koje kontroliramo u skladištima u kojima se nalazi teret ugljena uglavnom su lakši od zraka, pa prilikom uzimanja uzoraka to treba uzeti u obzir. U normalnim okolnostima uzima se jedan uzorak dnevno Ako je količina CO veća od 30 ppm uzorak uzimati dva puta dnevno Ako količina CO dosegne 50 ppm odmah obavijestiti vlasnika (broda) o svim mjerenjima obvezno voditi bilješke š
MJERENJE CO U VENTILIRANIM SKLADIŠTIMA U ventiliranim skladištima moguće je izmjeriti količinu metana, dok se za uzimanje uzoraka CO koristi preporuka BC kodeksa da se uzorak uzima nakon što je ventiliranje bilo zaustavljeno najmanje 4 sata (vrijeme potrebno da bi se plinovi akumulirali u gornje djelove skladišta).
GAŠENJE POŽARA TERETA UGLJENA
Do požara D ž uglavnom l d dolazi l i usljed lj d samozapaljenja lj j U direktnoj vezi sa požarom obično je nemarno kontroliranje atmosfere i temperature u skladištu Požar tereta ugljena proizvodi vrlo visoku temperaturu Gašenje vodom proizvodi ekstremno veliku količinu pare i ne može pogasiti požar Na moru se može jedino potpuno prekinuti ventiliranje k k bi se oduzimanjem kako d i j ki kisika ik požar ž pogasio i Treba izabrati luku zakloništa (o čemu odlučuju lokalne vlasti) u kojoj će osoblje s kopna ukloniti gorivu tvar (kopanjem površinskih slojeva ugljena grabilicama, jer se žarište požara nalazi u donjim slojevima ugljena)
ULAZAK U ZATVORENE PROSTORE
SVAKI TANK ILI DRUGI ZATVOREN PROSTOR KOJI NISU KROZ ODREĐENO VRIJEME BILI IZLOŽENI UTJECAJU VANJSKE ATMOSFERE TREBA SMATRATI OPASNIMA. ULAZAK U TAKVE PROSTORE BEZ PODUZIMANJA POTREBNIH ZAŠTITNIH MJERA PROUZROČIO JE NEZGODE ILI ČAK SMRT. U Upravo zbog b mnogih ih nesretnih t ih slučajeva l č j SOLAS konvencija k ij i BC kodeks propisala je sljedeće:
svaki brod mora imati opremu s kojom će moći sa sigurnošću odrediti je li opasno ući u zatvoreni prostor bez opreme za disanje ili nije u zatvoreni prostor ne smije se ulaziti bez prethodnog odobrenja zapovjednika broda ili odgovornog časnika, uz prethodnu kontrolu sastava zraka posada mora biti sposobna rukovati instrumentima za kontrolu zraka zatvorenog prostora u dnevnim prostorijam posade treba izvjesiti plakate koji ukazuju na način ulaska u zatvoreni prostor
SOLAS, Chapter VI, Reg. 3 Code of Safe Practice for Solid Bulk Cargoes, Appendix 6
ISKRCAJ UGLJENA - THOMAS’ STOWAGE
Z A K LJ U Č A K OPASNOSTI U PRIJEVOZU UGLJENA
eksplozija, trovanje, požar naginjanje i poremećaj stabiliteta broda ugljen koji ispušta plinove – metan i CO ugljen lj sklon kl samozagrijavanju ij j št što može ž d dovesti ti do samozapaljenja
TERETI U POMORSKOM PROMETU
UMJETNA KRUTA GORIVA
Umjetna U j t kkruta t goriva i su goriva i kkoja j nastaju preradom prirodnih goriva Koks B ik ti Briketi
U pomorskom prijevozu javljaju se najčešće sljedeće vrste koksa: Metalurški koks – sirovina ugljen (eng Met coke) (eng. Petrokoks – sirovina zemno ulje (eng. Pet coke)
SIROVINA
UGLJEN
PROCES PROIZVODNJE
SUHA DESTILACIJA
PROIZVOD
KOKS
Suha destilacija j je j p proces žarenja j ugljena gj u zatvorenim pećima bez pristupa zraka, pri čemu dolazi do raznih kemijskih j p procesa u kojima j od ugljena nastaju plinovi, katran, amonijačna voda i ostatak u obliku užarene mase. Naglim hlađenjem užarene mase vodom nastaje koks 100 kg UGLJENA
25m3 PLINA
4kg KATRANA
75kg KOKSA 6kg AMONIJAČNE O J Č VODE
SIROVINA
ZEMNO ULJE
PROCES PROIZVODNJE
POSLJEDNJI STUPANJ FRAKCIJSKE DESTILACIJE
PROIZVOD
PETRO KOKS
Karakteristike Met i Pet koksa u pomorskom prijevozu: Metalurški koks
Petrol koks
S.F. = 1,25 – 2,80 m3/t
S.F. = 1,25 – 1,68 m3/t
RASUTI TERET
KLASIFIKACIJA PREMA GRANULACIJI
KONTROLA TEMPERATURE BC C Code
UGLJENA PRAŠINA
MEHANIČKO OBLIKOVANJE PREŠANJEM
VEZIVNI MATERIJAL (ASFALT ILI KATRAN)
KVALITETA (Kalorična vrijednost)
BRIKETI S.F. 0,56 – 0,84 m3/t
KVALITETA (Čvrstoća)
TERETI U POMORSKOM PROMETU
PRIRODNA TEKUĆA GORIVA
SADRŽAJ
UVOD POSTANAK FIZIKALNA SVOJSTVA SIROVE NAFTE OPASNOSTI SIROVE NAFTE RUKOVANJE SIROVOM NAFTOM POSTUPCI NA TANKERIMA ZA PRIJEVOZ SIROVE NAFTE (pranje tankova tereta i korištenje inertnog plina) KONTROLA TERETA I UZIMANJE UZORAKA
UVOD
Petroleum ((lat. p petra- stijena j + lat. oleum- ulje) j ) = zemno ((mineralno)) ulje j Mineralno ulje – produkt destilacije tvari biljnog porijekla (nafte, ugljena, drva) Nafta – (arap. nafata – znoj zemlje), sirovo zemno ulje akumulirano u sedimentalnim slojevima Zemlje. Sirova nafta (crude oil) je vrsta fosilnog goriva. To je smeđezelena do smeđecrna tekućina koja se obično pronalazi ispod površine Zemlje ili morskog dna. Sirova nafta – složena mješavina tekućih ugljikovodika koja služi kao sirovina za daljnu preradu Pripada lancu ugljikovodika alkana - CnH2n+2. (C5H12 do C18H38) Sirova nafta u svom elementarnom obliku nema značajniju primjenu. Da bi se mogla l d dalje lj upotrebljavati t blj ti prerađuje đ j se u rafinerijama. fi ij P Postupak t k prerade d jje frakcijska destilacija. Zagrijavanjem sirove nafte dobiva se više naftnih derivata. Kod prerade nafte na bazi različitih točaka vrelišta izdvajaju se cijele skupine spojeva – frakcije. Prva frakcija je benzin (vrelište 50 do 200°C), druga je petrolej (vrelište od 150 do 300°C), treća je dizelsko gorivo (vrelište od 300 do 370°C) i četvrta je loživo ulje (vrelište od 370 do 400°C). Ostaci frakcijske destilacije su ulje za podmazivanje, parafin i asfalt asfalt.
Frakcijska j destilacija j nafte
Sastojci nafte
Glavni sastojci su:
Ugljik (C) 82 do 85% Vodik (H) 12 do 15% Ostali elementi (S, O, N...) do 5% Spojevi teških metala (Fe, Ni, Va...)
Postoji više vrsta nafte (prema sastavu i svojstvima); npr. sadržaj ugljikovodika u teškoj meksičkoj nafti cca cca. 50% 50%, a u Pensilvanijskoj do 98% Sadržaj se razlikuje od polja do polja ili geografske regije Zbog jednostavnije trgovine formirani su standardi za pojedine vrste nafte
Vrste sirove nafte
Naftna industrija razvrstava sirovu naftu prema lokaciji njenog vađenja, specifičnoj masi (relative weight) ili viskozitetu, te postotku sumpora. Vrste prema specifičnoj masi (viskozitetu):
Vrste nafte prema postotku sumpora:
Nafta sa malim postotkom sumpora (sweet) Nafta sa znatnim postotkom sumpora (sour)
Za formiranje cijena pojedinih vrsta nafte koristi se geografski kriterij pa se formiraju tzv. Crude oil benchmarks (nivelacija, standard, referenca). Tako imamo:
Laka nafta (light) Srednja nafta (intermediate) i Teška eš a nafta a a ((heavy). ea y)
Brent Crude (sastavljena od 15 vrsta nafte sa polja Brent i Ninian iz Istočnog shetlandskog bazena u Sjevernom moru) predstavlja benchmark za vrste nafte iz Europe, Afrike i Srednjeg Istoka. Western Texas Intermediate (WTI) za Sjevernoameričke nafte Dubai - benchmark za nafte Srednjeg Istoka Tapis – iz Malezije kao referenca za lake Dalekoistočne nafte Minas – iz Indonezije referenca za teške Dalekoistočne nafte OPEC Reference Basket, košarica (prosjek) vrsta nafte zemalja članica OPEC-a (The Organization of the Petroleum Exporting Countries)
Svaka pojedina nafta ima svoj komercijalni naziv (ime)
Teorije o postanku nafte – biogenička (organska) teorija ORGANSKE TVARI ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA
T L A K
KEMIJSKI PROCES
ZEMNO ULJE
POVIŠENA TEMPERATURA
Teorije o postanku nafte – abiogenička (anorganska) teorija
Prema ovojj tteoriji P iji nafta ft potječe tj č iiz neispitanih i it ih i nedovoljno d lj poznatih dubina Zemlje. Ugljikovodici čistog geološkog porijekla postoje na Zemlji. Oni su manje gustoće nego vodenasti fluidi u unutrašnjosti zemljine kore kore, što im je umogućilo pomjeranje u gornje slojeve zemljine kore kroz porozne stijene. Za biomarkere koji se nalaze u nafti odgovorni su termofilički oblici života mikroba koji postoje u stijenama unutar zemljine kore kore. Tome u prilog govore nalazi nafte u vulkanskim područjima (na Kamčatki), nagomilavanje nafte u velikim dubinama u mineralima kristalasta podrijetla (Venezuela) i nalazi nafte u pukotinama litosfere u dnu Indijskog oceana. Teorija je nastala uglavnom na temelju istraživanja rusa Nikolaya K dr a tse a Kudryavtseva. Ona je danas manje prihvaćena osobito među Zapadnim geolozima.
Međunarodne konvencije i kodeksi vezani za prijevoz tereta zemnog ulja SOLAS IMDG ISGOTT (Internatinal safety guide for oil tankers and terminals)) MARPOL (Inernational convention for prevention of pollution from ships) Cl Clean Sea S Guide G id ffor Oil T Tankers k
FIZIKALNA SVOJSTVA SIROVE NAFTE
GUSTOĆA
VISKOZITET
Temperatura pri kojoj gorivo gubi sposobnost protoka i prelazi u krutu fazu
PLAMIŠTE Š – TOČKA Č GORENJA
Temperatura pri kojoj gorivo prelazi iz tekuće u plinovitu fazu
KRUTIŠTE
Temperatura pri kojoj gorivo počinje ključati
ISPARAVANJE
Otpor koji daje tekućina pri uzajamnom pomicanju susjednih slojeva Na viskozitet utječe temperatura i tlak
VRELIŠTE Š
omjer između mase i volumena (ρ=m/V [kg/m³]) Mjeri j se aerometrom Određuje se pri referentnim temperaturama (15°C, 20°C i 60°F) – iz odgovarajućih tablica treba svesti naftu na tu temperaturu U SAD se gustoća izražava u °API (American Petroleum Institute)
Najniža temperatura pri kojoj se zbog djelovanja otvorenog plamena zapale pare goriva
TOČKA SAMOZAPALJENJA
Temperatura pri kojoj se gorivo pali bez utjecaja vanjskog plamena
OPASNOSTI SIROVE NAFTE
Osnovne opasnosti koje su svojstvene nafti i njenim derivatima su: Zapaljivost Z lji t i eksplozivnost k l i t para Otrovnost Onečišćenje okoliša
Zapaljivost i eksplozivnost
Prilikom ukrcaja, prijevoza i iskrcaja sirove nafte i njenih derivata oslobađaju se zapaljive i eksplozivne pare ugljikovodika. Ispunjavaju j j cijeli j prostor tankova poviše tereta i stvaraju zapaljivu/eksplozivnu smjesu. Najopasnija je operacija iskrcaja tereta. Tada se zapaljive pare koje ispunjavaju cijeli prostor tankova miješaju sa zrakom i stvaraju eksplozivnu smjesu.
Zapaljivost p j i eksplozivnost p PARE UGLJIKOVODIKA Metan – CH4 Etan – C2H6 P Propan – C3H8 Butan – C4H10 Pentan – C5H12 Heksan – C6H14
VOLUMNI UDIO (%) 10 18 35 22 10 5
Propan i butan čine najveći postotak u atmosferi tanka Ako se u takvoj atmosferi nađe izvor paljenja može doći do eksplozije Uz dovoljnu količinu kisika svi navedeni plinovi su zapaljivi i eksplozivni
Zapaljivost p j i eksplozivnost p
Razina zapaljivosti tekućine odeređena je njenom hlapljivosti i temperaturom Ta dva čimbenika utječu na količinu isparavanja. temperaturom. isparavanja Što je veća količina zapaljivih para veća je mogućnost zapaljenja. Ne gori tekućina nego njene zapaljive pare. Prema hlapljivosti i plamištu nafta i njeni derivati dijele se na:
Pare nafte i njenih derivata mogu se zapaliti jedino uz dovoljnu količinu kisika. Ako je premalo ili previše pare ne može doći do zapaljenja. Te ograničene količine izražavaju se kao % volumena zapaljivih para u zraku nazivaju se:
Nehlapljive tekućine (plamište iznad 60°C) Hlapljive tekućine (plamište ispod 60°C)
Donja granica zapaljivosti (Lower Flammable Limit) Najniža koncentracija para ugljikovodika ispod koje nema dovoljno zapaljive pare da bi došlo do zapaljenja. Ta mješavina naziva se presiromašnom (too lean) Gornja granica zapaljivosti (Upper Flammable Limit) Najviša koncentracija ugljikovodika iznad koje nema dovoljno kisika da bi p j j Ta mješavina j naziva se p prebogatom g ((too rich)) došlo do zapaljenja.
Za terete nafte te granice se kreću između 1% i 10% volumena.
Zapaljivost i eksplozivnost – granice zapaljivosti
Zapaljivost p j i eksplozivnost p – Izvori zapaljenja p j j
Otvoreni plamen (pušenje i dr. dr vrste otvorene vatre):
Mehanička iskra (radovi AKZ i ispadanje mehaničkog alata):
Ograničiti pušenje (samo na određena sigurna područja) Tijekom radova koristiti samo ispravnu opremu koja ne može proizvesti iskru. iskru Zabraniti korištenje otvorenog plamena Podjeljena su mišljenja oko utjecaja radova AKZ na požar na tankeru (radove ograničiti na sigurna mjesta) Alat mora biti zaštićen od pada kako ne bi proizveo iskru
Električna iskra (g (grmljavina, j , statičko p pražnjenje...): j j )
Sva elektrooprema na palubi i u područjima u kojima postoji opasnost od zapaljivih para mora biti PE (protueksplozivne) izvedbe Obustaviti sve radnje s teretom u slučaju grmljavine Z b iti neovlaštenu Zabraniti l št uporabu b el. l uređaja đ j (f (fotoaparati, t ti radioaparati, di ti mobilni telefoni...)
Zapaljivost p j i eksplozivnost p – Izvori zapaljenja p j j
Kemijska energija
S Samozapaljivost lji t
St tički elektricitet Statički l kt i it t
uzrokuju ga protok nafte kroz cjevovod, padanje nafte na pod tanka, voda u tanku tereta, prskanje vode (spray), rad sa neuzemljenom opremom. opremom
Piroforički željezni sulfid
nastaje usljed kemijske reakcije unutar tvari (ili smjese). Posljedica reakcije je proizvodnja topline koja rezultira samozapaljenjem.
Proizvodi snažnu egzotermičku oksidaciju uzrokujući toplotnu i svjetlosnu j tl emisiju, i ij tte zapaljenje lj j para ugljikovodika ljik dik Nastaje kada vodikov sulfid (H2S) dođe u kontakt sa čelikom u tankovima (na mjestima na kojima je oštećena boja). U kemijskoj reakciji formira se željezni oksid a uz prisustvo zraka razvija se toplina i svjetlost. Sprječava se inertiranjem i AKZ tankova.
Metalne mrlje (nečistoće)
Nastaju kao posljedica reakcije između dvaju različitih metala (npr. (npr Fe i Al) koju prati porast temperature.
Otrovnost
Sirova nafta, njeni derivati i njihovi plinovi otrovni su po svojoj prirodi. Otrovnost se izražava u THRESHOLD LIMIT VALUE (TLV) (TLV). TLV je prosječna koncentracija tvari kojoj radnici mogu biti izloženi tijekom određenog vremenskog perioda. Mjeri se u parts per milion (ppm) ( ) volumena tvari u zraku. Razlikujemo:
TLV-TWA ((Time Weighted g Average) g )–p prosječna j količina tvari kojoj radnici mogu biti izloženi tijekom normalnog radnog dana (8 sati) ili tjedna (40 sati), bez štetnog efekata. TLV-STEL (Short Term Exposure Limit) – max. koncentracija t i kkojoj tvari j j radnici d i i mogu biti iizloženi l ž i max. 15 minuta i t (d (dopušteno št je ponovno izlaganje nakon pauze od 1 sata). TLV-C (Ceiling) – gornja granica iznad koje radnici ne smiju biti izloženi otrovnoj tvari tvari.
Otrovnost
Načini (mogućnosti) trovanja i posljedice: Gutanje
Dodir s kožom
Izaziva iritaciju i može dovesti do dematitisa dematitisa. Dodir s očima može izazvati ozbiljna oštećenja.
Inhalacija para
Vrlo mali rizik od gutanja nafte nafte. Gutanje može izazvati vrlo ozbiljne posljedice i poremećaje u radu unutarnjih organa.
Glavna opasnost p za ljudsko j zdravlje j p pri radu s naftom. Simptomi p ovise o vrsti i koncentraciji plina te vremenu izloženosti (nadraženost očiju, glavobolja, grčevi u stomaku, paraliza dišnih organa...smrt)
Pored para ugljikovodika sirovu naftu često prati vodikov sulfid (H2S); otrovan plin; miris pokvarenih jaja; vrlo brzo umrtvi osjetilo mirisa; izaziva paralizu dišnih organa; oštećuje vid i unutrašnje organe Izostanak mirisa aromatskih ugljikovodika nikad se ne uzima kao indikator izostanaka otrovnih para (zbog djelovanja H2S na osjetilo mirisa) S f Safety Material M i lC Cargo D Data Sh Sheet – podaci d i o opasnostima i i pravilnom rukovanju (za svaki pojedini teret – dostavlja krcatelj)
RUKOVANJE SIROVOM NAFTOM Raspored tankova Cjevovodi Vrste i svojstva pumpi Posušivanje i cijeđenje tereta Mjerenje razine tereta Grijanje tereta
Raspored p tankova
Vrste tankova na tankerima: Tankovi tereta Balastni tankovi Tankovi goriva Tankovi otpadnih voda SLOP tank Da bi se smanjio utjecaj slobodnih površina tekućina unutrašnjost trupa broda podijeljena je uzdužnim vodonepropusnim pregradama koje odjeljuju teretni prostor na središnji, središnji lijevi i desni a poprečnim pregradama ti prostori su podijeljeni na više dijelova koji formiraju tankove. Broj tankova ovisi o veličini broda. Brodovi za prijevoz sirove nafte (za istu nosivost) imaju znatno manji broj tankova od product carriera. IMO-ov odbor stručnjaka usvojio je kao amandman na Aneks 1. Konvencije MARPOL Pravilo 13F prema kojemu se zahtijeva da svi novi tankeri manji od 5000 tona moraju imati dvostruko dno a tankeri veći od 5000 tona nosivosti os os moraju o aju imati a d dvostruko os u o d dno oid dvostruku os u u op oplatu a u (doub (double e hull) u ) ili središnju palubu. Max. duljina tankova za teret je 20%L. Na tankeru 300 m duljine i 30 m širine prosječan tank tereta ima kapacitet cca. 20000 tona. T k i se obično Tankovi bič numeriraju i j od d pramca prema kkrmi. i
Cjevovodi j
Vrste cjevovoda na tankerima:
Cjevovod za ukrcaj/iskrcaj tereta Protupožarni cjevovod Cjevovod inertnog plina Cjevovod pranja tankova (COW line) Cj Cjevovod d za posušivanje ši j tankova, k pumpii i cjevovoda j d tereta (MARPOL line) Cjevovod balasta Cjevovodi brodske službe (goriva (goriva, vode vode, snaitarija snaitarija...))
Pomoću cjevovoda i odgovarajućih ventila na palubi možemo spojiti svaku cijev i tank s pumpom određenog teretnog prostora. Promjer cijevi varira ovisno o veličini broda broda, namjeni cjevovoda i gustoći tereta za koji je cjevovod namjenjen. Cjevovod tereta omogućava ukrcaj/iskrcaj i prekrcaj tereta. Cjevovodi Cje o od Crude C ude Carriera Ca e a jednostavniji jed osta j su od cje cjevovoda o oda Product oduct Carriera. Ukrcaj/iskrcaj tereta obavlja se cjevovodom tereta koji se preko manifolda spajaju na ukrcajne/iskrcajne linije na obali (terminalu).
Vrste i svojstva pumpi
Za manipulacije s teretom potrebne su pumpe. Cjevovodi za manipulaciju tereta spojeni su na glavne pumpe tereta. One služe i za posušivanje tankova tereta (stripping). (stripping) Pumpe tereta mogu biti različite izvedbe. Većinom su centrifugalne i pokretane su parnom turbinom. Elektropokretane pumpe uzbjegavaju se u sustavu tereta (opasnost od eksplozije). K Kapacitet i iim jje cca 2000 t/h /h kod k d malih lih tankera. k K Kod d velikih tankera (VLCC, ULCC) je od 5 do 7000 t/h. Ukupni kapacitet pumpi tereta je oko 5% korisne nosivosti tankera/h, pa se teoretski ukrcaj/iskrcaj može obaviti za samo dvadesetak sati.
Mjerenje j j razine tereta
Tekućine imaju svojstvo ekspanzije. Iz tog razloga nije moguće ukrcati tank od poda do pokrova, pokrova nego se za svaku vrstu sirove nafte mora ostaviti odgovarajući ekspanzijski prostor. Ekspanzija tekućine ovisi o temperaturi. Ista količina tereta zauzeti prostor u tanku ovisno o temperaturi. p će različit p Što je veća temperatura tekućina ekspandira i zauzima veći prostor uz smanjenje gustoće. Mjerenje j j razine ((visine)) tekućina u tankovima provodi p se da bi se utvrdila količina i masa tereta. Na osnovi izmjerene visine ulazi se u posebne tablice iz kojih se izlazi s podatkom o barelima za ulja i tonama za balast. Vi i od Visina d površine ši ttereta t d do vrha h ttanka k naziva i se ULLAGE ULLAGE. Visina tekućine u tanku naziva se SOUNDING ili INNAGE. Svaki tank ima tablicu kalibracije tankova (ULLAGE TABLE) pomoću ć kkoje j se uz poznati ti ullage ll određuju d đ j gore navedene d vrijednosti. Pri tome se mora voditi računa o trimu i nagibu broda (iz tablica se korigiraju očitane vrijednosti).
Mjerenje j j razine tereta
ULLAGE
SOUNDING
Količine izračunate na osnovi izmjerenog ULLAGE-a treba korigirati za sediment na dnu tanka i količinu vode u teretu Teret je ukrcan i iskrcan na različitim temperaturama i to utječe na njegovu gustoću. Zato se gustoća računa na određenoj (referentnoj) temperaturi. Na tržištu nafte koriste se tri referentne temperature (W Europa 15°C 15 C, USA 60°F 60 F i Brazil i E Europa 20°C).
Mjerenje težine tereta
Težina tereta se može izračunati iz volumena nafte u svakom p pojedinom j tanku. Nafta ekspandira kad se zagrijava a njena relativna gustoća se smanjuje. Da bi se izračunala točna težina važno ž jje kkod d mjerenja j j ullage-a ll znatiti točnu t č relativnu l ti gustoću. Ona se može mjeriti direktno hidrometrom. Relativna gustoća nafte (RD) može se izračunati na osnovu temperature i koeficijenta relativne gustoće. Koeficijent relativne gustoće je broj koji pokazuje za k lik ćće se promijeniti koliko ij iti relativna l ti gustoća t ć kkada d se temperatura promijeni za 1°C. Kreće se (za većinu vrsta nafte)) između 0,0003 , i 0,0005. , Težina tereta = volumen X RD
Mjerenje razine tereta
Uređaji za mjerenje visine tereta u tankovima: Fiksni Prijenosni
Fiksni sustavi nalaze se na palubi iznad tankova tereta. Postoji više izvedbi a j p j j su Whessoe Tank Gauge, g , najzastupljeniji NorControl i Saab Radar Tank Control.
Mjerenje razine tereta
Whessoe Tank gauge mjeri Ullage na principu vrpce sa plovkom. U kućištu uređaja je kalibrirana vrpca koja se ispušta i št dok d k plovak l k ne dosegne razinu tekućine. Izmjerena veličina se može očitati na samom uređaju i u prostoriji za nadzor tereta. Uređaj je opremljen i registratorom.
Mjerenje razine tereta
Radarski sistem radi na principu refleksije elektromagnetskih valova. l Može M ž se kkoristiti i titi jedino kada je tank potpuno inertiran. O Opremljen lj jje senzorom za kisik i temperaturu i ako je atmosfera zapaljiva lji uređaj đ j neće ć raditi. Izmjerena veličina se očitava u prostoriji za nadzor tereta.
C
B
A
A – radarski snop p B – pretvarač/konverter C – odašiljač i kalibrator
Mjerenje razine tereta
Postoji više izvedbi prijenosnih uređaja (MMS (MMS, UTI...) Rade na principu trake i utega. t Služe za mjerenje razine tereta, temperature i količine vode koja je ukrcana zajedno sa naftom. naftom Koriste ‘’Water Finding Paste’’ i ‘’Oil Finding Paste’’ koje se nanose na Paste mjernu traku, te promjenom boje određujemo količinu vode i tereta u tanku.
POSTUPCI NA TANKERIMA ZA PRIJEVOZ SIROVE NAFTE
ukrcaj k j ttereta t putovanje s teretom iskrcaj tereta putovanje j u balastu čišćenje tankova pranje tankova tereta korištenje inertnog plina ispiranje i degazacija priprema tankova za popravak
PRANJE TANKOVA TERETA
Tankovi tereta mogu se prati:
morskom vodom i sirovom naftom.
Pranje tankova morskom vodom: Ovaj sustav se koristi na malim tankerima. Tankovi se mogu prati hladnom ili toplom morskom vodom vodom. Morska voda se vodi do grijača i dalje cjevovodom do strojeva za pranje. Nakon pranja tankovi se prazne i emulzija se iskrcava u SLOP tankove. Najpoznatiji je Butterworth-ov sustav za pranje, kod kojega se mehanička mlaznica spušta do sredine tanka. Mlaznica se okreće u j i tako p pere stjenke j tanka. horizontalnom i vertikalnom smjeru Temperatura morske vode za pranje je od 75°C do 85°C. Ovaj sustav još i danas koriste manji tankeri.
Pranje tankova sirovom naftom (COWCrude Oil Washing)
Nakon iskrcaja sirove nafte na stijenkama ostaju talozi koji se sastoje od parafinskih i asfaltnih materija a koje je potrebno ukloniti radi ukrcaja novog tereta. Postupak COW se sastoji u tome da se dio tereta koji se iskrcava provede kroz sustav za pranje i snažnim mlazovima (tlak na mlaznici 9-10 kg/cm²) isperu površine tanka (‘’oil to remove oil’’). Nakon COW nije potrebno ispiranje vodom. Sirova nafta koja sadrži kapljice vode nije prikladna za COW zbog proizvodnje statičkog elektriciteta. Zato se prije početka pranja iskrca cca 1m tereta sa dna (u SLOP tank) koji sadrži najviše morske vode vode, pa se počinje pranje s tzv. tzv ‘’dry dry crude’’ crude . Svaki novi tanker sa više od 20.000 DWT mora biti opremljen sustavom za COW – MARPOL Anex 1 Pravilo 13(6) Oprema za COW sastoji se od strojeva, strojeva cjevovoda i mlaznica mlaznica. Kod VLCC-a koristi se 6 strojeva (mlaznica) po jednom tanku.
Pranje tankova sirovom naftom
Prednosti:
Smanjeno zagađivanje mora Skraćeno vrijeme čišćenja tankova Manje je ručnog čišćenja taloga Bolja kvaliteta iskrcanog tereta Manje tereta ostaje na brodu nakon iskrcaja M j kkoličina Manja liči morske k vode d u emulziji l iji kkoja j se iiskrcava k Manja korozija stjenki tankova nego kod pranja morskom vodom
Nedostaci:
Neprikladnost nekih vrsta tereta za COW Produženo vrijeme iskrcaja tereta Isparavanje lakših frakcija sirove nafte
Pranje j tankova sirovom naftom - p procedura
Kada je nužno provesti COW tijekom iskrcaja zapovjednik mora o tome obavijestiti terminal 24 sata prije početka pranja. Pranje se može provesti jedino uz odobrenje sa terminala. Prije pranja moraju se poduzeti sve sigurnosne provjere (kompletne opreme) i ispuniti odgovarajuće Check Liste. Tankovi koji će se prati moraju biti potpuno inertirani (max. postotak prema zahtjevu j terminala). ) kisika 8% ili p Osoblje mora biti kvalificirano i certificirano za operaciju COW. Tijekom pranja sustav mora biti pod punim nadzorom kako bi bilo j j nafte bilo odmah zamijećeno. j kakvo istjecanje Tankove prati jedino ‘’suhom’’ naftom. Tank iz kojega će se uzimati nafta za pranje zato mora biti djelomično iskrcan (kako bi se uklonila voda iz nafte). Ako se za pranje koristi nafta iz SLOP tanka i ona mora biti suha. h
Pranje tankova sirovom naftom – procedura višestupnjevitog pranja
A
B
C
D
Pranje tankova sirovom naftom – procedura višestupnjevitog iš t j it pranja j
A – mlaznica l i jje podešena d š za pranje j gornjih jih slojeva tanka B – iskrcana i k 1/3 ttereta; t mlaznica l i jje podešena d š za pranje gornje trećine tanka C – iskrcane i k 2/3 ttereta; t mlaznica l i jje podešena d š za pranje središnjeg dijela tanka D – iskrcan i k cjelokupni j l k i tteret; t mlaznica l i jje podešena d š za pranje donjih dijelova tanka; u trenutku završetka iskrcaja mlaznica započinje pranje poda tanka
SUSTAV INERTNOG PLINA (IGS – Inert Gas System)
Primjena ovog sustava potaknuta je čestim nesrećama na moru s katastrofalnim posljedicama. Sustav inertnog gp plina služi za zaštitu od p požara i eksplozije. Da bi se izbjegla opasnost od požara i eksplozije potrebno je kontrolirati atmosferu u tankovima tankovima. Ona se kontrolira pomoću uređaja inertnog plina. Inertiranjem se smanjuje postotak kisika ispod granice koja podržava gorenje. gorenje Tako se u tanku postiže inertna atmosfera koju sačinjavaju pare ugljikovodika, inertni plin i kisik u koncentraciji koja onemogućuje eksploziju. Prema SOLAS-u (Dio II-2, pravilo 60), sustav inertnog plina obvezan je za sve tankere od 20.000 DWT i više, p j sustavom za kao i za sve tankere kojij su opremljeni COW
Svojstva i dobivanje inertnog plina
IInertnim t i plinom li nazivamo i plin li ili smjesu j plinova li koji ne gore i ne podržavaju gorenje. Prema IMO propisima inertni plin koji se dovodi u tankove mora imati nadtlak od 200 do 600 mm stupca vode ((0.02 do 0.06 bara), ) manje j od 5% kisika i temperaturu nižu od 50°C. Inertni plin mora biti kompatibilan s teretom koji se prevozi prevozi. Za dobivanje inertnog plina na brodu koristi se generator inertnog plina plina, ispušni plinovi iz kotlova ili iz pomoćnih motora.
Inertiranje tankova tereta na brodu Dva su osnovna načina inertiranja:
Inertiranje tankova potiskivanjem (displacement method) Inertiranje tankova miješanjem inertnih plinova i zapaljivih para tereta (dilution method)
Inertiranje tankova potiskivanjem: Inertni plin ulazi u tank malom brzinom i potiskuje eksplozivne pare koje kroz odušnik izlaze u atmosferu Brzina ulaska inertnog plina mora biti mala da ne dođe do nekontroliranog miješanja inertnog plina i para tereta Kako je inertni plin teži od para ugljikovodika zadržava se ispod njih i potiskuje ih u atmosferu. Zapaljive pare odvode se kroz otvore za ventilaciju. Na otvorima se j p postotak kisika i kad jje manjij od 5% smatra se da jje tank mjeri inertiran. Prednost ovog sustava je mala potrošnja inertnog plina, pa se jednovremeno može inertirati više tankova
Inertiranje tankova miješanjem
IInertni t i plin li ulazi l i u ttank k velikom lik b brzinom i i miješa ij š se sa zapaljivim parama tereta. Ta smjesa se iz tanka odvodi kroz ventilacijski otvor. Inertiranje ovim načinom je brže nego kod potiskivanja. j Ovim načinom istovremeno se može inertirati manji broj tankova. Pri inertiranju se troši velika količina inertnog plina plina. Tijekom inertiranja mjeri se sadržaj kisika i eksplozivnih para na više mjesta u tanku i na različitim visinama.
Primjena sustava inertnog plina u eksploataciji broda
U primjeni sustava inertnog plina razlikujemo postupke kod: Ukrcaja tereta, Prijevoza j tereta, Iskrcaja tereta i Pranja tankova. tankova
Primjena sustava inertnog plina tijekom ukrcaja tereta
Prije j p početka ukrcaja j tank tereta mora biti p propisno p inertiran Kad započne ukrcaj nadolazeći teret potiskuje inertni plin koji izlazi iz tanka kroz sigurnosni ventil na palubi Ako kod ukrcaja tank nije inertiran prazan prostor iznad tereta vrlo brzo bi se ispunio parama ugljikovodika i u tanku bi se stvorile sljedeće zone:
Presiromašna (nezapaljivo područje) Zapaljiva (najopasnije područje) Prebogata (nije zapaljiva, ali u određenom omjeru s kisikom može doći do stvaranja eksplozivne smjese)
Po završetku ukrcaja j na vrhu tanka bi se stvorila zona prebogate koncentracije. Zato je potrebno inertirati tank prije ukrcaja. Neposredno prije početka ukrcaja mora se prestati sa inertiranjem p j ((nastavak bi doveo do stvaranja j prevelikog nadtlaka u tanku).
Zone koncentracije para u neinertiranom tanku prilikom ukrcaja ZRAK
PRESIROMAŠNA KONCENTRACIJA
PRESIROMAŠNA KONCENTRACIJA
ZAPALJIVA KONCENTRACIJA
ZAPALJIVA KONCENTRACIJA
PREBOGATA KONCENTRACIJA
PREBOGATA KONCENTRACIJA
SIROVA NAFTA
ZAPALJIVA KONCENTRACIJA
SIROVA NAFTA
PREBOGATA KONCENTRACIJA
PREBOGATA KONCENTRACIJA
SIROVA NAFTA
SIROVA NAFTA
Primjena sustava inertnog plina tijekom prijevoza tereta
Tijekom prijevoza kad je tank nakrcan teretom i kada postoji nadtlak inertnog plina teoretski nije potrebno nikakvo inertiranje. U praksi, sustav inertnog plina treba ponovno aktivirati ako nadtlak padne ispod 0.02 bara. Razlog smanjenju nadtlaka ((i g gubitka inertnog gp plina)) jje p propuštanje p j tanka na poklopcima ili brtvama sondi odušnika. Tijekom plovidbe, ako dođe do daljnjeg pada tlaka, stvara se prebogata koncentracija ugljikovodika i uključuje se alarm koji aktivira sustav inertnog plina. Inertni plin ponovno inertira atmosferu i kada se postigne nadtlak od 0.06 0 06 bara tank je ponovno inertiran inertiran. Iz navedenih razloga tijekom plovidbe potrebno je kontrolirati tlak u tankovima tereta.
Primjena sustava inertnog plina tijekom iskrcaja tereta
Ako je tank inertiran prilikom iskrcaja tereta ne postoji opasnost od eksplozije. Zato na početku iskrcaja sustav inertnog plina mora biti uključen. Plin se u tank uvodi pod malim li nadtlakom. dtl k Opasnost od eksplozije tijekom iskrcaja znatno je veća nego g tijekom j ukrcaja. j Zato se p prazan p prostor nastao tijekom iskrcaja mora popuniti inertnim plinom, pa ventilatori moraju raditi punim kapacitetom. Tijekom iskrcaja stalno treba kontrolirati tlak inertnog plina u tanku i ako se isti približava negativnoj vrijednosti treba usporiti iskrcaj da ne bi tank dospio u područje vakuuma. vakuuma Na sljedećem slajdu prikazane su zone koje bi se stvorile u tanku tijekom iskrcaja (ako tank nije inertiran).
Zone koncentracije para u neinertiranom tanku prilikom ilik iiskrcaja k j PREBOGATA KONCENTRACIJA
ZAPALJIVA KONCENTRACIJA PREBOGATA KONCENTRACIJA
SIROVA NAFTA
SIROVA NAFTA
PRESIROMAŠNA KONCENTRACIJA
ZRAK
ZAPALJIVA KONCENTRACIJA
PRESIROMAŠNA KONCENTRACIJA
PREBOGATA KONCENTRACIJA
ZAPALJIVA KONCENTRACIJA PREBOGATA KONCENTRACIJA
SIROVA NAFTA
SIROVA NAFTA
KONTROLA TERETA I UZIMANJE UZORAKA
Za tekuće Z t k ć terete t t u rasutom t stanju t j prijevoznik ij ik odgovara prema Hague i Hague Visby pravilima isto kao i za sve ostale vrste tereta tereta. Većina teretnica uključuje klauzulu ‘’shipped in apparent good order and condition’’ condition . Da li je moguće to postići kada se ukrcaj obavlja zatvorenim sustavom cjevovoda? Zato je tijekom ukrcaja potrebno uzimati uzorke tereta i mjeriti njegovu temperaturu i gustoću gustoću, kako bi se na iskrcaju izbjegle sve pritužbe vezane za teret.
KONTROLA SPECIFIČNE GUSTOĆE
KONTROLA TERETA
KONTROLA KOLIČINE VODE U TERETU
KONTROLA TEMPERATURE
KONTROLA TERETA JE POTREBNA KAKO BI SE ŠTO Š TOČNIJE MOGLA ODREDITI KOLIČINA TERETA UKRCANOG NA ILI ISKRCANOG SA BRODA. ZABILJEŽENE SU ČESTE PRITUŽBE RADI NEDOVOLJNE KOLIČINE ISPORUČENOG TERETA I ONEČIŠĆENJA ISTOG DRUGIM TERETOM. TO JE ČESTO POSLJEDICA NEPRAVILNO PRIPREMLJENIH SKLADIŠTA I CJEVOVODA, SLABO KONTROLIRANOG UKRCAJA TERETA KAO I NEDOVOLJNA KONTROLA TERETA TERETA, TIJEKOM PRIJEVOZA.
Uzimanje uzoraka – opća pravila
Vlasnici Vl i i (broda) (b d ) ili kl klubovi b i mogu iizdati d ti iinstrukcije t k ij zapovjedniku vezano za uzorkovanje tereta. Takve instrukcije obično sadrže sljedeće preporuke:
Uzorke uzimati na manifoldu na početku ukrcaja (first run sample), odmah nakon pokusnog ukrcaja (test-load) i iz tankova nakon završetka ukrcaja Voditi dnevnik uzorkovanja Uzorke uzimati zajedno (krcatelj i član posade) Uzorke uzimati prije početka iskrcaja Uzorci moraju biti reprezentativni i uzeti u dva seta (za krcatelja i prijevoznika).
Uzimanje uzoraka tijekom ukrcaja
Uzeti U ti ‘’fi ‘’firstt run’’’’ sa manifolda if ld i iiz ttanka k po cijenu ij zaustavljanja ukrcaja U k uzimati Uzorke i ti zajedno j d sa predstavnikom d t ik krcatelja i podijeliti između dviju strana na kraju uzorkovanja Ako dođe do prekida ukrcaja i zamjene pumpi ili cjevovoda obvezno uzeti odgovarajuće uzorke iz tanka prije i nakon zamjene Na završetku ukrcaja uzeti reprezentativan uzorak iz svakog tanka
Uzimanje uzoraka prije iskrcaja
Uzorke U k uzimati i ti zajedno j d sa predstavnikom d t ik primatelja tereta. Obično se uzima uzorak sa vrha vrha, iz sredine sredine, donjeg dijela i sa dna tanka. Uz obvezno mjerene visine tereta (ullage) i njegove temperature potrebno je odrediti i količinu vode u teretu. Za određivanje količine vode obično se koristi ručna sonda s pastom za otkrivanje vode (water finding paste). Ako primatelj utvrdi da teret ne odgovara specifikaciji, zapovjednik treba odmah zahtijevati analizu od neovisnog tijela (obično P&I Club).
Procedura uzimanja uzoraka
Uzorcii se uglavnom U l stavljaju t lj j u staklenke t kl k (zapremine 0.5 litara) koje se mogu zatvoriti nepropusnim poklopcem. Pri uzorkovanju je važna čistoća opreme ((staklenke, sonde, instrumenti). ) Osoblje j koje j uzorkuje mora imati odgovarajuću zaštitnu opremu. Najosjetljivije je uzimanje uzoraka iz manifolda manifolda. Takav uzorak mora se uzeti dok teče nafta kroz cjevovod. Uzorci se moraju uzimati zajedno sa ovlaštenim predstavnikom krcatelja/primatelja.
Označavanje uzoraka
Svi uzorci zajedno uzeti moraju biti identično označeni i podijeljeni u dva seta (jedan set prijevozniku, drugi krcatelju/primatelju). Jedini način za izbjegavanje sporova oko tereta je nazočnost ovlaštenog člana posade pri uzimanju i označavanju j uzoraka. Pri označavanju j treba inzistirati da se isto obavi na brodu. Oznake bi trebale sadržavati:
Opće podatke (datum i vrijeme uzorkovanja, uzorkovanja naziv tereta tereta, odredište, podatke o krcatelju...) Podatke o teretu (količina tereta, broj tanka, ullage i temperaturu, broj teretnice, teretnice točno mjesto uzorkovanja (manifold (manifold, cjevovod, cjevovod first run, pozicija u tanku....)
Oznake moraju potpisati ovlašteni član posade i predstavnik krcatelja/primatelja
Instrumenti za uzorkovanje Moraju biti kompatibilni s teretom Moraju biti jednostavni za rukovanje i održavanje dž j i robusni b i ((za rad dub brodskim d ki uvjetima) Izvedba ovisi o namjeni instrumenta
Instrumenti za uzorkovanje - izvedbe
Boca (ili metalna posuda) za uzorkovanje pričvršćena je na metalni nosač. č Na početku uzorkovanja boca jje zatvorena,, a zatvarač je vezan lancem. Instrument se spusti na određenu visinu u tanku i povuče se lanac. N k št Nakon što se posuda d napuni instrument se izvuče na površinu.
Instrumenti za uzorkovanje j - izvedbe
IInstrument t t je j opremljen lj cilindrom (sampling tipping dipper) za uzorkovanje. Instrument se spušta na određenu dubinu u tanku. Povlačenjem j lanca oslobađa se osiguranje cilindra, cilindar rotira i punii se naftom. ft
Instrumenti za uzorkovanje j - izvedbe
Instrument je opremljen posudom (go devil sampling li b bottle) ttl ) kkoja j u donjem dijelu ima uteg. Posuda je otvorena na vrhu i vezana je lancem. Na početku uzorkovanja odredi se dubina na koju će se spustiti posuda. Posuda brzo tone i kada se zaustavi na željenoj visini i i i se napunii naftom. ft
Instrumenti za uzorkovanje j - izvedbe
Instrument je opremljen posudom (bottom sampler or zone sampler) sa ventilom. Ventilom se upravlja pomoću lanca. Instrument se obično koristi za uzimanje uzoraka sa dna tanka. Nakon što se spusti na željenu visinu povlačenjem lanca otvara se ventil na posudi i posuda se napuni naftom. Popuštanjem lanca ventil se zatvori.
TERETI U POMORSKOM PROMETU R UKAPLJENI PLINOVI
PRIRODNI PLINOVI (eng Natural gases) (eng.
NAFTNI PLINOVI (eng. Petroleum gases)
Plinovita g goriva se prevoze u ukapljenom p pj m stanju jer bi inače zauzimala puno više prostora i nosivost broda ne bi bila iskorištena.
600 m3 plina
Ukapljeno k l u 1 3 (LNG) 1m
Naftni f p plinovi se ukapljuju pj j ip prevoze na tri načina LPG brodovima: Pod tlakom
(eng. Fully Pressurised Vessels) Tlak plina oko 17 bara, Temperatura plina = Temperaturi okoline
Kombinacijom tlaka i niske temperature
(eng Semipressurized Vessels) (eng. Tlak plina oko 8 bara, Temperatura plina od -10 do -50 50°°C
Pod niskom temperaturom p
(eng. Fully refrigerated vessels) Tlak plina = atmosferskom, Temperatura plina do -50 50°°C
LPG – eng. Liquefied Petroleum Gases
Prirodni plinovi se ukapljaju i prevoze LNG brodovima Pod niskom temperaturom
do -163 163°°C
LNG – Liquefied Natural Gases
OSNOVNE KARAKTERISTIKE PRIRODNOG PLINA Osnovnii sastojak O t j k jje metan t (CH4) (CH4)- udio di metana varira ovisno o izvoru (70% Libij do Libija d 99 99.5% 5% Alj Aljaska) k ) Ostali sastojci j su etan,, p propan, p , butan,, pentan, dušik i CO2 Dobiva se kao ‘’nusprodukt’’ nusprodukt na naftnim poljima (povezani- associated) ili na plinskim poljima (nepovezanidissociated)
PRIRODNI DN PLIN L N
PREDNOSTI - najčišće fosilno
gorivo - sagorijeva gotovo bez ostataka (zanemariva količina Sx) - visoka ogrjevna moć - znatne rezerve - relativno niska cijena
NEDOSTACI - Velika udaljenost od proizvođača do potrošača - Nije moguće pokriti sve pozicije i ij potrošača t š č plinovodima - Isključivo pravo država na izgradnju plinovoda - Instalacija plinovoda je teška (skupa) i ovisna o terenu - Prekomorski transport zahtijeva skupe brodove i p terminale skupe - Brodovi potencijalni ciljevi terorističkih napada
PRIRODNI PLIN
Prirodni plin u praksi se modificira na dva načina: · pothlađivanjem thl đi j i ukapljivanjem k lji j (LNG) · stlačivanjem (komprimiranjem) (CNG) Prirodni plin postaje jedan od najvažnijih izvora energije i očekuje se da će mu do 2020. godine potrošnja porasti za 50%. Trenutno se prirodni plin transportira putem plinovoda Trenutno,se ili kao ukapljeni prirodni plin (LNG). Transport prirodnog plina plinovodima je pogodan i ekonomičan za kopnenu k namjenu. j Za Z podmorski d ki transport t t prirodnog plina plinovodi postaju sve zahtjevniji s porastom dubine mora i udaljenosti. LNG je učinkovit način prijenosa plina na velike udaljenosti i čini 25% cjelokupnog tansporta plina.
REZERVE PRIRODNOG PLINA
Svjetske rezerve prirodnog plina iznose ≈173,0 x 10¹² (BILIJARDI) m3. m3 (Izvor: (I : IGU – Terence T n Th Thorn n 2004). 2004) Svjetska godišnja proizvodnja iznosi 2,53 x 10¹² m3/g
REZERVE E E VE PRIRODNOG DN G PLINA L N
Rezerve prirodnog R i d plina li povećavaju ć j se b brže ž nego svjetska potrošnja Postojeće rezerve dostatne su za 70 70-- godišnju proizvodnju Trenutne svjetske j rezerve: - Russia 27% - Iran 15% - Qatar 15% - Saudi Arabia 4% - UAE E 3% % - USA 3%
SVJETSKA TRGOVINA PLINOM ( l d m³ (mlrd m³/god) / d)
SVJETSKA TRGOVINA PLINOM Sjeverna Amerika i Zapadna Europa su najveći potrošači plina Globalna trgovina plinom potiče razvoj i gradnju LNG brodova i LNG terminala - u 2003. 176 LNG Carriera; naručeno 112, do 2010. planirano 330 - 2004. 2004 47 p prijemnih ij mnih i 22 iizvozna n tterminala, min l projektirano 11 novih terminala planirani porast trgovine (do 2010 2010.)) sa 110 na 230 milijuna tona godišnje
RAZMJEŠTAJ LNG TERMINALA
SVOJSTVA LNGLNG-a
LNG teži ži 45% težine ži vode d (l (lakši kši jje od d vode) d ) Lagana, bistra, bezbojna tekućina Tekućina ć bez mirisa Nekorozivan je Nije eksplozivan u tekućem stanju Specifična gustoća oko 0.47 t/m³ Zapaljiva i reaktivna tekućina Lakši je od vode (pluta); u dodiru s vodom proizvodi snažnu ž egzotermnu reakciju k (Rapid ( d Phase Ph Transition)) Ne spada u zagađivače morskog okoliša
ZAPALJIVOST I EKSPLOZIVNOST LNGLNG-a
Para LNG-a uglavnom metan (prirodni plin), gori samo u uskom području p j od 5 do 15% mješavine j p plina p prema zraku. Ako je j koncentracija goriva manja od 5 posto, ne može ž gorjeti zbog nedostatka goriva. Ako je koncentracija goriva iznad 15 posto, ne može goriti zbog nedostatka kisika. Da bi LNG gorio, mora biti pušten mora hlapiti, pušten, hlapiti pomiješati se sa zrakom u određenom omjeru i biti izložen zapaljivoj tvari. Vjerojatnost pojave eksplozije u slučaju LNG-a je mala. LNG u tekućem obliku ne može eksplodirati u spremnicima pošto je spremljen na otprilike (-160 ºC) pri atmosferskom tlaku. Bez tlaka ili zatočenja oblaka para, ne može doći do eksplozije. Eksplozija od ispuštenih para LNG-a je moguća samo u slučaju da se istovremeno pojavi više preduvjeta: - da su pare u zapaljivom omjeru, - da su pare u zatvorenom području i - da d jje prisutan i iizvor zapaljenja. lj j Iz navedenog slijedi da se LNG transportira i skladišti sa istom sigurnošću kao i svako drugo tekuće gorivo.
PRIPREMA LNGLNG-a ZA TRANSPORT
LNG je prirodni plin ohlađen do tekućeg stanja Kada se prirodni plin ohladi na temperaturu od -256 ºF F (-160 ( 160 ºC) C) pri atmosferskom tlaku, tlaku on se kondenzira tj. prelazi u tekuću fazu. Prije j ukapljanja p j j moraju j se iz njega j g odstraniti nečistoće či ć k koje j bi se mogle l smrznuti, i kao k što š su voda, d CO2, sumpor, i neki teži ugljikovodici. Nakon uklanjanja nečistoća (sušenje) provodi se pothlađivanje u nekoliko stupnjeva (u postrojenju za ukapljanje na T= -256 ºF (-160 ºC) i pri atmosferskom tlaku plin prelazi u tekuće stanje. stanje Ukapljanjem prirodnog plina moguć je njegov transport LNG Carrierom i skladištenje prije ponovnog uplinjavanja i isporuke tržištu. tržištu
ODRŽAVANJE LNG U TEKUĆEM STANJU
LNG se skladišti kao ključajući kriogen - vrlo hladna tekućina sa točkom ključanja ovisnom o tlaku pri kojem se skladišti. Uskladišteni LNG jje analogan ključanju j j vode samo hladniji za 472 ºF º (260 ººC). Temperatura vode koja ključa od 212 ºF (100 ºC) se ne mijenja ni s povećanjem temperature zbog hlađenja isparavanjem. Na sličan način LNG će ostati na p približno konstantnojj temperaturi p ako se drži na konstantnom tlaku. Taj fenomen se naziva autorefrigeration (samopothlađivanje). Dokle god para može napuštati spremnik, spremnik temperatura će biti konstantna. Taj otpareni plin se sakuplja i koristi u p postrojenju j j (ili broda ili terminala) ili g ga se upušta u plinovod.
Natural Gas Liquefied Natural Gas (LNG) C Cryogenic i Liquid Li id 0.25 Bar -160ºC 0.42 t/m3
Compressed Natural Gas (CNG) P Pressurized i d Gas G 100 - 275 Bar 45ºC to -30ºC 0.2 - 0.25 t/m3
Consumer
Prirodni ukapljeni plin li - LNG Fizikalni k l proces!! Ukapljivanje 1 P = Patm. 1. P t (1 b bar)) 2. T = - 163 °C 3 V - 600 puta manji 3.
LNG TRANSPORTNI LANAC
Opskrba LNG-om LNG om dolazi prvenstveno iz područja Alžira, Alžira Trinidada, Nigerije, Indonezije, Qatara, Omana, Malezije, Libije, Abu Dabija, Bruneja i Australije. Prirodni plin se ukapljuje i transportira brodom do tržišta Azije, Azije Europe, Sjeverne Amerike, gdje se često koristi kao gorivo za postrojenja koja proizvode električnu energiju. LNG se transportira p specijalno p j dizajniranim j m brodovima m do postrojenja za otplinjavanje. Terminali za prihvat LNG-a sadrže vezove za sidrenje brodova za iskrcaj LNG-a putem cjevovoda, spremnike LNG-a, isparivače za povratt LNG-a LNG iz i ttekuće k ć faze f natrag t u prirodni i d i plin li i ostale t l elemente za upravljanje postrojenjem. Terminali su povezani plinovodom sa plinskim sustavom u koji u konačnici odlazi LNG pretvoren u plinovito stanje. stanje
LNG TRANSPORTNI LANAC
Plinsko poljepolje- plinovodplinovod- postrojenje za ukapljivanje (plinovito stanje) Postrojenje j j za ukapljivanjeukapljivanje pj j -p plinski terminal terminal-- LPG CarrierCarrier- p prijemni j terminal-- postrojenje za uplinjavanje (tekuće stanje) terminal Postrojenje za uplinjavanjeuplinjavanje- plinovodplinovod- potrošači (plinovito stanje)
Prirodni stlačeni plin - CNG
Fizikalni proces! Stlačivanje 1 P > 200 bar 1. b 2. T = 0 do - 40 °C 3. V - 200 puta manji
CNG TEHNOLOGIJA
CNG (Compressed Natural Gas) je prirodni plin stlačen i uskladišten u zavarene boce pod tlakovima > 200 bar-a. CNG je istog sastava kao i plin u plinovodima prirodnog plina. P i d i plin Prirodni li se prvotno t prii određenoj d đ j temperaturi t t ii tlaku stlači na više tlakove i hladi na niže temperature. p Posebno dizajnirani j brodovi imaju j skladišni kl d š sistem izrađen đ od d naslaganih l hh horizontalnih l h ili l vertikalnih cijevi pomoću kojih transportiraju hladni p stlačeni plin. Tehnologija se može podijeliti na tri dijela: stlačivanje, ohlađivanje i transport. Transport uključuje ukrcaj, ukrcaj put CNG Carrier Carrier-ima ima te iskrcaj. iskrcaj CNG lanac podrazumijeva da nema promjene agregatnog stanja plina (plin je u cijelom transportnom lancu u plinovitom stanju). stanju)
KONSTRUKCIJA CNG BRODOVA
CNG brodovi planiraju se graditi sa horizontalno (Entersea Transport NNCNNC- VOTRANS Concept) p ) i vertikalno položenim p cijevima j (Trans ( Ocean Gas,, Canadian Enterprise, p , Knutsen Shipping). Koncept vertikalnih cijevi predviđa tlačenje prirodnog plina do 210 bara pri temperaturi okoline VOTRANS konceptom p m predviđeno p je j tlačenje j p plina (niži ( tlakovi od vertikalnog g koncepta) i hlađenje do -40° 40°C Program je još u fazi ispitivanja
USPOREDBA CNG/LNG P EDN PREDNOSTI LNG NG
Veći kapacitet p brodova za oko 60% Niža cijena broda (160/230 mil. US $) Niži transportni troškovi na velikim daljinama (iznad 3.000 M)
PREDNOSTI P EDN CNG NG
Ekonomičniji j za transport na manjim daljinama j Niža cijena postrojenja na obali Isplativ transport iz manjih nalazišta plina
UKAPLJENI NAFTNI PLIN PLIN-- LPG
LPG ((Liquified q Petroleum Gas)) ili ukapljeni pj naftni p plin je smjesa zasićenih ugljikovodika propana i butana (njegovih izomera), te raznih primjesa, ponajviše propena, p p , butena,, etana i etena u različitim m omjerima. mj m Pri standardnim je uvjetima plinovit i teži od zraka, a ukapljuje se pri prilično niskim tlakovima (od 1,7 do 7 5 bar) 7,5 bar). Proizvodi se iz nafte i naftnih plinova rafinerijskom preradom ili pri obradi sirovog prirodnog plina. Vrlo je prikladan za prijevoz, skladištenje i primjenu; skladišti se i prevozi u kapljevitom, a koristi u plinovitom stanju, p j , najčešće j se koristi u kućanstvima,, kao gorivo u sustavima grijanja i pripreme potrošnje tople vode te za pripremu hrane, čest je i u gospodarstvu gospo arst u a za pogon motornih motorn h vozila oz a koristi or st se s još od 1920. godine.
UKAPLJENI NAFTNI PLIN PLIN-- LPG
Neotrovan je, bez N b boje b i mirisa (stoga ( mu se pri proizvodnji dodaje odorant, za otkrivanje u slučaju l č propuštanja š instalacije), l ) ima uske, k ali l niske granice eksplozivnosti, a kako je teži od zraka, k iz zatvorenih h prostora sporo otječe č u atmosferu. Prema podrijetlu i svojstvima stvoren je njegov j g naziv – ukapljeni pj naftni plin p ili u međunarodnoj komunikaciji, prema engleskom - Liquified Petroleum Gas (LPG).
SVOJSTVA LPG
Ugljikovodici U ljik di i reda d C3 C3+C4 C4 Zapaljiv plin
Granice G i zapaljivosti lji i propana u smjesi j i sa zrakom: k 2.2% 2 2% 9.5% Granice Gran c zapa zapaljivosti j ost butana utana u smjesi smj s sa zrakom zra om : 1.8% .8 8.4%
Lakši je od vode; isparava u doticaju s vodom Vidljiv oblak para Pare zauzimaju približno 250 veći volumen od volumena u tekućoj fazi
POVIJEST PRIMJENE LPGLPG-a
1802. u p pogon g pušten p prvi p sustav plinske p javne j rasvjete. j Ukapljeni plin iz nafte je prvi put proizveden 1870. godine u Njemačkoj za rasvjetu željezničkih odjeljaka. Ukapljeni je naftni plin današnjih svojstava i sastava proizveden 1904. u Augsburgu termičkom razgradnjom, tj. zagrijavanjem nafte. Z pogon motornih Za h vozila l ukapljeni k l je naftni f plin l prvi put korišten 1920. u SAD. Tijekom Drugog svjetskog rata masovno ga koristi Wehrmacht za pogon borbenih vozila (kao zamjena za benzin). Nakon Drugog svjetskog rata znatno raste proizvodnja i primjena ukapljenog naftnog plina, prije svega u Zapadnoj Europi
NAČINI PROIZVODNJE LPG LPG--a
LPG PG se proizvodi d iz: prirodnog g sirovog g plina p i -p - sirove nafte Oko 60 % ukupne proizvodnje LPG-a je iz prerade prirodnog plina, dok se ostatak proizvodi u rafinerijama sirove nafte. nafte Pri preradi nafte čini oko 4,5 % masenog, a pri preradi plina oko 4 % volumnog udjela proizvodnje.
PROIZVODNJA LPG IZ PRIRODNOG PLINA
Propan i butan sudjeluju u sastavu sirovog prirodnog plina. Njihov je udio promjenljiv i ovisi od polja do polja pa čak i od d bušotine b š ti d do b bušotine š ti na iistom t polju. lj Pri preradi sirovog prirodnog plina izdvajaju se viši ugljikovodici ug j koji j se tijekom j mp procesa razdvajaju z j ju te nastaju ju etan, propan, n-butan, izo-butan. Iz njihovih struja miješanjem u odgovarajućem omjeru nastaje ukapljeni naftni plin. Dvije su osnovne skupine postupaka za izdvajanje viših ugljikovodika: - postupci t ib bez hl hlađenja đ j ili uz umjereno j hl hlađenje đ j (apsorpcija, adsorpcija, kompresija i jednostupanjsko vanjsko hlađenje) - kriogeni postupci (uz pothlaivanje) Izbor postupka ovisi o ulaznom plinu, njegovom tlaku, željenom udjelu pojedinih proizvoda proizvoda, te mogućim uštedama pri proizvodnji.
PROIZVODNJA LPG IZ SIROVE NAFTE
Uglikovodici U lik di i k koji ji čine či ukapljeni k lj i naftni ft i plin li d dobivaju bi j se i pri rafinerijskoj preradi nafte. Jedan se njihov dio izdvaja u kolonama za frakcijsku destilaciju u kojima se proizvode laki benzin, petrolej, loživo i plinsko ulje, te teški ostaci. Tako proizveden LNG prilično ilič je j neprikladan ikl d za uporabu b jjer sadržava d ž visok udio sumpora pa se nerijetko dalje prerađuje ili koristi r kao g gorivo r u samom m m pr procesu u pr prerade. r . Najviše se sastojaka LPG-a izdvaja pri daljnjim postupcima prerade: krekiranju, hidriranju i reformiranju. f i j
PROIZVODNJA I POTROŠNJA LPG U SVIJETU
Udio ukapljenog naftnog plina u svjetskom energetskom gospodarstvu iznosi oko 2% (ne koristi se u proizvodnji električne energije). Proizvodnja i potrošnja u svijetu od početka sedamdesetih do danas se j tona)) utrostručila ((70/200 milijuna Najveći proizvođači su zemlje Sjeverne Amerike (45 %), slijede azijske (ponajprije Saudijska Arabija i ostale zemlje Perzijskog zaljeva te Indonezija) s oko 30% i europske zemlje (Velika Britanija i Norveška) (20 %). Raspored potrošnje je sličan: na sjevernoameričke zemlje otpada oko 48 %, % na Aziju oko 30 % a na Europu oko 20 %. Međunarodna se trgovina odvija uglavnom pomorskim putem, te u svijetu postoji p j tridesetak izvoznih i oko 130 uvoznih terminala za ukapljeni pj naftni plin. p U najvećem broju zemalja LPG nije tržišni suparnik LNG-u jer se koristi tamo gdje sustav opskrbe prirodnim plinom još nije, ili uopće neće biti, izgrađen. LNG se najviše koristi kao gorivo u sustavima grijanja i pripreme potrošne tople vode vode, te za pripremu hrane u kućanstvima kućanstvima, pogon vozila i u petrokemijskoj industriji.
LPG FIZIKALNI PROCES Ukapljivanje P= 1.7 do 7.5 bara T= 15 15°°C V- 250 do 290 puta manji ji PROIZVODNJA Iz prerade sirovog prirodnog plina Iz rafinerijske prerade sirove nafte TRANSPORT Pod tlakom (P= 17 bara, T= Temp. okoline) Kombinacijom tlaka i niske temperature (P=8 bara, T= -10 do -50°C) Pod niskom temperaturom (P (P= P atm.,T=do T do -50°C) SVAKA OD NAVEDENIH MOGUĆNOSTI PRIJVOZA ZAHTIJEVA POSEBNU KONSTRUKCIJU BRODA
GLAVNE OPASNOSTI UKAPLJENIH PLINOVA
Požar:
Glavna opasnost kod ukapljenih plinova nije prisutna dok su u tekućem stanju. Gl Glavna opasnostt ((požar/eksplozija) ž / k l ij ) pojavljuje j lj j se k kada d su u plinovitom stanju (otpuštanje para)
Eksplozija:
Moguća je eksplozija oblaka para LPG Do sada nije utvrđena mogućnost eksplozije oblaka para LNG (nije moguća)
OPASNOSTI ZA MORSKI OKOLIŠ
Plinovi ne spadaju u zagađivače mora (neotrovni i nepostojani) Opasnosti p uzrokovane eksplozijom p j
smrtnost morskih organizama u području opasnosti podvodne eksplozije
Znatno manja opasnost za morski okoliš u slučaju istjecanja ukapljenog plina nego kod istjecanja sirove nafte Dodir s hladnom tekućinom uzrokuje ozbiljna oštećenja tkiva živih bića(osobito LNG)
RAZLIKE IZMEĐU PARA LPG I LNG
LPG
oblak para je teži od zraka, pare se postupno miješaju sa zrakom, mješavina para sporo dostiže LFL i UFL
LNG
vrlo brzo otpuštanje para lakših od zraka, formiranje i brzo širenje oblaka para koje brzo dostižu LFL i UFL
Reaktivnost eakt vnost ukapljenih ukapljen h plinova pl nova
Reakcija s vodom Reakcija tereta samog sa sobom Reakcija tereta sa zrakom Reakcija j tereta sa drugim teretima ili tvarima
Reakcija s vodom formiranje hidrata
ugljikovodici
voda
hid ti hidrati K ist li hidrata Kristali hid t nalikuju n lik j zdrobljenom d blj n m lledu d im mogu izazvati začepljenje cjevovoda tereta, zaribavanje pumpi tereta... tereta
antifriz ugljikovodici gj
hidrati
voda
Antifriz aditivi se dodaju na mjestima gdje dolazi d ekspanzije k ij ttereta t (mjesta ( j t sniženja iž j ttemperature) t ) do Antifriz se smije dodavati teretu samo ako je to dozvoljeno jer za pojedine terete dovoljno je dozvoljeno, da u teretu bude 10ppb tvari koja nije teret ((10g g na 1000 t)) p pa će se teret smatrati onečišćenim.
Reakcija tereta samog sa sobom
Najčešći oblik reakcije tereta samog sa sobom je polimerizacija koja je posljedica prisutnosti malih količina drugih tereta ili odgovarajućih metana. metana
Proces polimerizacije
Dolazi do oslobađanja topline što ubrzava reakciju Teretima kod kojih dolazi do polimerizacije dodaju j se inhibitori p prije j ukrcaja j ip prijevoza j Inhibitor sprječava reakciju tereta samog sa sobom
LIQUEFIED GAS – INHIBITOR INFORMATION FORM p before loading g an inhibited cargo g To be completed
Potvrda koja se izdaje j brodu koji prevozi inhibirani teret
SHIP:______________ PORT AND BERTH: ___________________
DATE__________ __________ TIME__________
1. 2. 3. 4. 5. 6.
CORRECT TECHNICAL NAME OF CARGO____________ CORRECT TECHNICAL NAME OF INHIBITOR________ AMOUNT OF INHIBITOR ADDED__________________ DATE ADDED__________________________________ EXPECTED LIFETIME OF INHIBITOR______________ ANY TEMPERATURE LIMITATION AFFECTING INHIBITOR____________________________________ 7. ACTION TO BE TAKEN IF VOYAGE EXCEEDS EFFECTIVE LIFETIOME OF INHIBITOR_____________
IF ABOVE INFORMATION NOT SUPPLIED, CARGO SHOULD BE REFUSED (IMCO CODES 18.1.2)
FOR SHIP(Signed)_____________ FOR SHORE(Signed)___________
Reakcija tereta sa zrakom
Neki tereti reagiraju sa zrakom(kisikom), stvarajući nestabilne spojeve koji mogu izazvati eksploziju. Takvi tereti se prevoze pod inertnim plinom ili se inhibiraju
Reakcija j s drugim g teretima
Kada se više vrsta tereta prevozi jednim poznavati međusobne reakcije j brodom treba p tih tereta. Ako teret tereti mogu reagirati reag rat međusobno onda ih h treba krcati odvojenim sustavom cjevovoda i ventila. ent a. Također a ođer poth pothlađivanje ađ anje tereta treba tre a vršiti odvojenim sustavom. Data Sheet – podatci o karakteristikama tereta koji se prevoze i koje trebaju biti dostupne zapovjedniku broda. broda
Reakcije j s drugim g materijalima j
Data Sheet – karakteristike tereta (popis materijala koji ne smiju doći u kontakt s teretom) Elementi El ti sustava t tereta t t moraju j biti takvi t k i da d ne reagiraju s teretom (cjevovodi, ventili, brtve, b t ulje lj za podmazivanje, d i j mast...) t ) Inertni plin mora imati točno propisanu koncentraciju CO2 ili može reagirati s teretom.
Učinci niskih temperatura Krhki lom
Eng. Britle fracture Propuštanje
Eng. g Spillage p g Pothlađivanje
Eng Cooldown Eng. Hladna mjesta
Eng. Cold spots Formiranje leda
Eng. Ice Formation
Krhki lom
Eng. Britle fracture Metali i legure materijali pri niskim temp. postaju tvrdi tvrd i manje elastični, elast čn , mijenja m jenja im m se kristalna struktura, postaju krhki i ne mogu izdržati zdržat naprezanja usl uslijed jed stat statičkih, čk h, dinamičkih i termičkih opterećenja. Materijali koji dolaze izravno u dodir s hladnim n m teretom m su u takve strukture u u da im m elastičnost i unutarnji otpor rastu pri niskim m temperaturama mp m (aluminij, ( m j, specijalne p j legure čelika, bakra i nikla...)
Propuštanje
Eng. Spillage izrazito opasno p po p osobe na brodu koje j rade s teretom i po materijale koji nisu u sustavu tereta te nisu otporni na niske temperature. kada dođe do propuštanja važno je znati karakteristike tereta te na osnovu istih odlučiti što poduzeti karakteristike tereta su: ime tereta, TLV – otrovnost, specifična gustoća tereta i njegovih para, topivost u vodi, temperatura zapaljivosti i paljenja tereta.
P hl đ Pothlađivanje
Eng. Cooldown
sustav tereta koji se prevozi pothlađen mora se pothladiti thl diti prije ij ukrcaja. k j pothlađivanje se vrši sa dijelom tereta koji t j na b d (k k t t ) a dij l ostaje brodu(kao konstanta), dijelom teretom (sustavom) prilikom ukrcaja istog. naglo l pothlađivanje thl đi j nije ij poželjno ž lj za sustav t tereta jer može doći do krhkog loma.
Hladna mjesta
Eng. Cold spots nastaju t j na mjestima j ti gdje dj jje iizolacija l ij ttanka k u kojemu se nalazi pothlađeni teret oštećena. dolazi d l id do f formiranja i j snijega ij i lleda d na čeličnim površina tkz. hladna mjesta hl d mjesta j t se moraju j iizolirati li ti . M hladna Mora se spriječiti daljnje nastajanje snijega i l d upotrebom leda, t b vode d odgovarajuće d j ć temp., t sustava za grijanje i sl.
Formiranje leda
Eng. Ice Formation
led se formira zbog vode u sustavu tereta a uslijed j niskih temperatura. p formiranjem leda može doći do oštećenja elemenata sustava tereta (cijevi, ventila, j pumpi tereta) formiranje j leda u sustavu tereta sprječava p j se dodavanjem odgovarajućeg antifriza
Kontrola pritiska u sustavu tereta sustav tereta – zatvoreni sustav visoki i niski pritisak kondenzacija para tereta – smanjenje pritiska isparavanje i j tereta – povećavanje ć j p pritiska sigurnosni ventili
nagli li porastt pritiska iti k u cijevima ij i naziva i se hidraulični udar ( p pressure surge g )i može oštetiti sustav tereta, pa se prilikom rukovanja teretom mora obratiti pažnja koje ventile otvarati/zatvarati te kojom brzinom. brzinom u tankovima tereta nastoji se uvijek postići nadtlak, tlak veći od okolnog atmosferskog, f g, kako bi se spriječio p j ulazak zraka u tankove i nastajanje opasnih zapaljivih smjesa. smjesa
Utjecaj ukapljenih plinova na psihofizičke osobine b lljudi d TLV – treshold limit value, najveća dozvoljena koncentracija opasnog plina u zraku pri kojoj čovjek može obavljati posao a da mu se fizičke osobine ne umanjuju(ne j j ( oštećuje j organizam). promjena j one su takvog g Ako i dođe do nekih p karaktera da se nakon 16 satnog odmora u potpunosti izgube Pored TLV trebaju se uzeti i drugi uvjeti rada u obzir kao temperatura, vlažnost, težina rada d i slično. lič
Većina ukapljenih plinova je otrovna za čovjeka, č j k zapaljiva, lji dj djeluje l j k korozivno i ili nadražljivo na ljudski organizam, te na njegov ži č i sustav. živčani S obzirom na način djelovanja na ljudski organizam organ zam opasn opasne ttvari ar dijelimo j mo u 4 grup grupe: Iritanse ili nadražljivce Asfiktanse ili zagušljivce Anestetike k ili l opojne plinove l Sustavne ili krvne otrove
Važno je napomenuti da pravilnim rukovanjem k j teretnim t t i sustavom t tte nošenjem j zaštitne obuće i odjeće j u velikom se postotku smanjuje mogućnost nanošenja šteta psihofizičkim osobinama čovjeka. Jedan J d od d važnih ž ih čimbenika či b ik jje koncentracija kisika u okolini u kojoj čovjek radi.
Koncentracija kisika u ovisnosti o nuspojavama j na č čovjeku j k O2 21% %
18 – 16% %
Normalno održavanje životnih funkcija.
Minimalna količina kisika za održavanje životnih funkcija čovjeka, ovisna o njegovoj psihofizičkoj kondiciji.
16 – 12% %
14 – 9% %
Uzrokuje ubrzani puls i ubrzano disanje, poteškoće u radu mišića,, p glavobolju i pad koncentracije.
10 – 6% %
Uzrokuje nesvjesticu, grčeve, a duži nedostatak kisika uzrokuje zaustavljanje srca u roku 6 - 8 min.
Uzrokuje plavilo lica i usana, neosjetljivost na bol i otupljenost.
Postupci s teretom DRY DOCK
DRY DOCK
HOLD DRYING
GAS FRREING
INERTING
INERTING
PURGING
WARM UP
COOLDOWN
BALLAST VOYAGE
LOADING
LOADED VOYAGE
DISCHARGE
KONSTRUKCIJA BRODOVA ZA PRIJEVOZ UKAPLJENIH PLINOVA Konstrukcijski K nst k ijski zahtjevi htj i sadržani s d ž ni su s u International Gas Code, IGC, Vol. III, 1974. Osnovna pravila: Ne dovesti ukapljeni plin u kontakt s materijalima koji nisu otporni na niske temperature Ne dopustiti p stvaranje j eksplozivne p smjese j (ulazak ( l k plina l u prostor sa zrakom/ k / ulazak l k zraka u prostor sa plinom) Udaljiti sve zapaljive izvore iz područja gdje bi plin i zrak mogli doći u kontakt.
VRSTE BRODOVA
B d i za prijevoz Brodovi ij polupothlađenih ukapljenih plinova Brodovi za prijevoz plinova pod tlakom Brodovi za prijevoz potpuno p p pothlađenih p plinova Vrsta plina i način transporta uvjetuju konstrukciju broda (tankova i sustava tereta)
OPREMA ZA PREKRCAJ PLINA
Tornjevi za ukrcaj/iskrcaj (nalaze se na obali; podesive visine; imaju povratni cjevovod i automatske zaustavljače ukrcaja/iskrcaja)
KONSTRUKCIJA TANKOVA TANKOVA-- SFERIČNI OBLIK Sferični spremnik oslonjen je po ekvatorijalnom k ij l prstenu na oplatu l Unutranja stjenka je od posebnog legiranog aluminija Toplinska izolacija je od poliuretanske pjene, a zaštitna oplata od aluminija Toranj služi za smještaj crpke tereta i kompresora Promjer do 40 m
Spremnik se puni do cca 3 m od vrha Kod sferičnog tanka tlak je jednak na svakoj površini Zbog vrlo male dodirne površine sa strukturom broda transfer topline je minimalan Za održavanje niske temperature koristi se pumpa tereta koja usisava teret i šalje ga na mlaznice. Raspršeni teret se pothlađuje. Na povratnom putovanju niska temperatura se održava ostavljenom količinom tereta (heel).
KONSTRUKCIJA TANKOVA TANKOVA-- MEMBRANSKI SUSTAVI Sastoje
se od dviju membrana i dva izolacijska područja Prva membrana je od invara (Ni) ili inoxa (Cr, Ni) i u dodiru je s teretom teret m Druga membrana (od istih materijala) služi za zadržavanje eventualno iscurenog tereta Prvo izolacijsko područje smješteno je između membrana Drugo izolacijsko zolac jsko područje smješteno je između druge membrane i dvostruke oplate Izolacijska područja izrađena su od drvenih ploča (javor, balsa) ispunjenih ekspandiranom pjenom, staklenom vunom i tkaninom (izolatori)
TERETI KOJI SE PREVOZE U RASHLAĐENOM I SMRZNUTOM STANJU
Terete koji se hlade kako bi zadržali
svoja kvalitativna svojstva, obzirom na temperaturu hlađenja dijelimo u dvije skupine:
D b k smrznuti Duboko ti tereti t ti (FROZEN) TEMPERATURA DO - 40 40° °
Hlađeni tereti (CHILLED) TEMPERATURA OD -2 DO + 12 12° °C
VOĆE
POVRĆE
MLIJEČNI PROIZVODI I JAJA
MESO
RIBA
AGRUMI
NARANČE, LIMUNI, MANDARINE...
V O Ć
JEZGRIČAVO (KOŠTUNJAVO) VOĆE GROŽĐE JABUKE, GROŽĐE, JABUKE KRUŠKE... KRUŠKE
E TROPSKO VOĆE
ANANAS, KIVI, BANANE...
AGRUMI – priprema za prijevoz
nakon branja skladište se u prostorije za dozrijevanje Bojanje nedozrelih plodova Uklanjanje nečistoća i mikroorganizama Tretiranje voskom Slaganje prema veličini, boji i stupnju dozrelosti označavanje, vaganje i pakiranje proizvoda Skladištenje u hladnjačama do ukrcaja na brod
AGRUMI – uvjeti prijevoza IME OSOBINE
LIMUN
GRAPEFRUIT
NARANČA
S.F. F m3/t
2,39 2,65
2,39 2,65
2,50 2,68
Prikladna P ikl dn RH
85%
85 – 90%
Preporučena temperatura skladištenja
85 – 90%
+ 4 do + 11°C + 10 °C + 0 do + 7°C AKO SE PREVOZE U ISTOM SKLADIŠTU 6,5 DO 8°C
Dozvoljeni D l CO2
0,5%
0,5%
0,5%
Osjetljivost
Temp. iznad 15 °C Temp C Zelena plijesan
Plava i zelena plijesan
Plava i zelena plijesan
AGRUMI – osjetljivost tijekom prijevoza Strani mirisi
Mehanička oštećenja Neadekvatni uvjeti prijevoza Skladišna plijesan
Skladišna plijesan (trulež)
• zelena i plava plijesan • gljivične spore koje prodiru kroz koru •Umatanje u impregnirani papir ili tretman fungicidima
KOŠTUNJAVO VOĆE IME OSOBINE
JABUKA
BRESKVE
KRUŠKE
S.F. m3/t
2,10 3,21
3,78
2,05 2,95
Prikladna RH
~ 90%
90%
90 – 95%
Preporučena temperatura skladištenja
- 0,5 do + 4,6°C
- 0,5 do 0 °C
- 1,5 do – 0,5°C
Dozvoljeni CO2
0,5% - 2,0%
2,0%
0,5% - 2,0%
Osjetljivost
Različite vrste Skupa(CO2 i etilen)
Temperatura
Temperatura
JABUKE I KRUŠKE– opće značajke uspijevaju u umjerenom pojasu Veliki broj vrsta Nakon branja j voće očistiti i neoštećeno slagati g u kutije (kruške se obično umataju u papir) Proizvode velike količine etilena ne slagati različite vrste voća (niti različitog stupnja dozrelosti u isto skladište
TROPSKO VOĆE IME OSOBINE
KIVI
AVOKADO
ANANAS I PAPAJA
NA PALETI 870 kg (N.Z.) (N Z )
2,38 2,5 ,5
1,53 2,09 , 9
Prikladna RH
90 - 95%
85 - 90%
85 – 90%
Preporučena temperatura skl dišt j skladištenja
0°C
+ 7 do + 13 °C
+ 7 do + 13 °C
Dozvoljeni CO2
0,5%
0,5%
2,0%
Osjetljivost
Temperatura Etilen
Temperatura, CO2, Etilen
Mehanička Oštećenja, Temp.
S.F. m3/t
1016 X 889 X 2000mm
KIVI
Bere se u nedozrelom stanju j
Pakiraju se samo potpuno zdravi plodovi Vrlo osjetljiv na mehanička oštećenja (spriječiti međusobni dodir voća) Osjetljiv Osj tlji na dj djelovanje l j etilena til
ANANAS Nakon branja peteljku premazati fungicidalnim premazom Plodove umotati u papir i međusobno odvojiti
Tropsko voće - BANANA
Krcaju se nedozrele odmah nakon branja U kartonskim kutijama ili u grozdovima, grozdovima faktor slaganja 3,63 do 3,90 ili 3,62 do 4,18 Posebnim brodovima tzv. Banana ship - bananjerama Temperatura skladišta tijekom prijevoza mora biti 1 ° ( 12,5°C 12°C 1 ° ) Ovi brodovi osim uređaja za hlađenje moraju imati i uređaje đ j za grijanje ij j Banane su osjetljive na pothlađivanje, mehanička oštećenja a posebnu stavku čini dozrijevanje oštećenja, dozrijevanje.
Tropsko voće – BANANA dozrijevanje z j j
Idealna temperatura između banana je 13,6 13 6 do 15,6°C. Kada K d počne č žutiti ž i i dolazi d l id do iispuštanja š j plina li etilena koji uzrokuje dozrijevanje banana. K i ič k Kritična koncentracija ij jje 0,8 0 8 PPM d dok k jje uobičajena do 0,5 PPM. Koncentracija etilena smanjuje j j se ubacivanjem b i j svježeg j ž zraka k u skladište.
Tropsko voće – BANANA p pothlađivanje j
Šteta nastaje smanjenjem temperature tijekom k prijevoza ispod d dozvoljene d l za 0,2 do d 0,3°C ( ispod 11°C) Umjesto svijetlo zelene, kora banane postaje tamno sivkaste boje j Brodsko skladište se pothlađuje prije krcanja banana na 4,5 do 7 7°C C
Tropsko voće – BANANA
mehanička oštećenja ambalaže Štete na kartonskim kutijam mogu nastati pri hlađenju usljed velikog postotka vlage Tijekom Tij k ukrcaja k j treba b provoditi di i vizualnu i l kontrolu ambalaže i temperature u ambalaži i između đ banana. b U slučaju l č j bil bilo k kakvog k oštećenja ili visoke ili preniske temperature i između đ banana b takav k teret treba b staviti i i sa strane i ne krcati na brod.
Tropsko voće – BANANA
kontrola svježine i temperature Svježina banane kontrolira se: 1. Vizualno promatrajući peteljku gdje je banana otkinuta sa grane. grane Ako je peteljka pljesniva i crna to je znak da je voće staro, a ako je žuta i svježeg izgleda g onda je j to znak da jje voće svježije j j 2. Banana se presiječe nožem i ako dođe do curenja lateksa, voće je svježe. 3 Temperatura 3. T u ambalaži b l ži u kojoj k j j se nalaze l banane b ne bi smjela biti veća od 32°C, odnosno ne bi smjelo proći više od 36 sati između branja i ukrcaja 4. Kontrolom temperature unutar voća. Veća temperatura za 1° do 2 °od okolne znači vremenski d ži period duži i d nakon k b branja. j
PRIJEVOZ VOĆA I POVRĆA U KONTROLIRANOJ/MODIFICIRANOJ ATMOSFERI
P
Krumpir
O
Mrkva
V R
Salata
Ć
Rajčica
E Luk
Krumpir Prevozi se u vrećama(f.s. 1,53 – 1,81), u paketima(f.s. k ti (f 11,62 62 – 1,90) 1 90) ili rasutt (s.f. ( f 1,53 1 53 – 1,67) Osjetljiv na temperaturu, svjetlost i vlagu j krcati na brod Mokar se ne smije Prevozi se na temperaturi ispod 15,5° 15,5°C, ovisno o vrsti (5 (5°°C konzumni krumpir, krumpir 8° 8° do 9 9°° sjemenski krumpir)
OŠTEĆENJE OD DJELOVANJA SVJETLOSTI
~ 1250 kg
Vreće krumpira (25kg) u hlađenom skladištu
Kutije i paketi krumpira f.s. 1,62 – 1,90 m3/t
Mrkva Prevozi se u vrećama i paketima p Osjetljiva na temperaturu i vlagu Prevozi se na temperaturi od 0 0°°C, C s kontroliranom relativnom vlažnošću od 95% osjetljiva j tlji jje na etilen til pa se ne smije ij prevoziti iti u istom skladištu s teretima koji ga proizvode tamni podljevi i oštećena mjesta posljedica su niskih temperatura i razvoja plijesni za dugotrajno skladištenje mrkvi treba biti odrezan zeleni dio stabljike j
Salata Prevozi se vakumirana u pothlađenim paketima k ti Osjetljiva na nisku temperaturu (temp. zaleđivanja -0,5 0,5°°C) i vlagu p od 0° 0°C do +1° +1°C,, s Prevozi se na temperaturi kontroliranom relativnom vlažnošću od 95% do 98% Dopuštena količina CO2 u skladištu od 0,5% do 1%
Luk Prevozi se u vrećama (f (f.s. 2,6 , – 3,8; , ; 40 vreća = 1000kg) i kutijama (f.s. 2,23 – 2,29), dobro osušen Osjetljiv j j na temperaturu p i vlagu, g p potrebna dobra ventilacija Prevozi se na temperaturi od 0° 0°C do +8 +8°°C, s k kontroliranom t li relativnom l ti vlažnošću l ž šć d do 70% Veći postotak vlage uzrokuje klijanje luka Napada N d ga smeđa đ plijesan lij (nedovoljno ( d lj osušene š lukovice) Zbog intenzivnog mirisa nije ga dobro slagati s teretom koji apsorbira mirise jer ga može oštetiti Dopuštena količina CO2 u skladištu 2%
Rajčica Prevozi P i se u kutijama k tij (f (f.s. 11,95 95 – 2,09) 2 09) Osjetljiva na temperaturu i vlagu Prevozi se na temperaturi od 10 10°°C do 12,5 12,5°°C, s kontroliranom relativnom vlažnošću oko 90% Manji postotak vlage uzrokuje sušenje iste j p prijevoza j temperatura p u nijednom j Tijekom trenutku ne smije pasti ispod +1 +1°°C p količina CO2 u skladištu 0,5% Dopuštena Ružičasta rajčica može se prevoziti i na kontroliranojj temperaturi p od +7 +7°°C, dok se nezrela rajčica prevozi na +13° +13°C
MASLAC MLIJEČNI PROIZVODI
SIREVI
JAJA
Maslac Prevozi P se u kutijama k (f.s. (f 1,45 1 4 - 1,50), 1 0) u
bačvicama (f.s. 1,67 – 1,78), konzervama (f.s. 1 95 – 2,09) 1,95 2 09) i kartonskim k k kutijama k (f.s. (f 1,34 1 4– 1,39) Maslac je izrazito osjetljiv na mirise, pa se ne smije j slagati g u isto skladište sa ribom, sirom, jabukama, peradi, zečetinom, limunom i sl. Najčešća oštećenja su usljed nepravilnog rukovanja(upotrebom neodgovarajuć neodgovarajućih h braga i kuka) prilikom ukr./iskr. tereta
Maslac Dugo skladištenje nepovoljno utječe na okus
maslaca l Promjena boje maslaca može biti uzrokovana dehidracijom, oksidacijom, infekcijom plijesni i bakterija Prevozi se na temperaturi od -1°C do +5° +5°C ovisno o vrsti maslaca i zemlji j izvoza,, s kontroliranom vlažnošću oko 70% do 75% Može se prevoziti i smrznut (temp. (temp niža od -16 °C)
Sirevi Prevoze se u sanducima(f.s. ( 1,48 , – 1,62), , ),
kartonskim kutijama (f.s. 1,00 – 1,34) i kutijama ((f.s. 1,20 , – 1,25) , ) Osjetljivi na temperaturu, vlagu i mirise Prevoze se na temperaturi ovisno o vrsti i o zahtjevima vlasnika tereta Postoji P st ji oko k 600 – 700 vrsta st različitih ličitih si sireva Tijekom skladištenja i prijevoza ne smije se prekidati kd proces d dozrijevanja
Jaja Prevoze se u sanducima ((f.s. 2,65 , – 4,46) , )i
kutijama (f.s. 2,93 – 3,48) Osjetljiva su na temperaturu, temperaturu vlagu, vlagu mirise te su jako osjetljiva na lom Prevoze se na temperaturi od -0,5 0 5° 5°C do +0,5°°C i relativnoj vlažnosti od 75% do 80% +0,5 Prije P ij ukrcaja k j p pothlađuju thl đ j sse na n +5° +5 5 5°°C Visoka vlaga uzrokuje razvoj plijesni, dok premalo l vlage l uzrokuje k kvarenje k jaja
RIBA Tereti u smrznutom stanju
MESO
Smrznuta riba (eng (eng. Frozen fish) 28 000 000 ljudi službeno uključeno u riblju i d t ij industriju godišnje se ulovi oko 100 000 000 t ribe od k jih oko kojih k 25% završi ši u prijevozu ij kao k smrznuti ti riblji proizvod (UN – Food and Agricultural Organization) smrznuta riba i riblji proizvodi prevoze se u kutijama različitih veličina veličina, u rasutom stanju stanju. a sve veći broj i u kontejnerima.
Proizvodi od smrznute ribe (eng. Frozen fish products) Whole Wh l gutted d or d dressed d fish fi h iindividually di id ll f frozen Riba pojedinačno zamrznuta očišćenih crijeva, s ili b repa i peraja bez j
Proizvodi od smrznute ribe (eng. Frozen fish products) Whole Wh l gutted d or dressed d d fish fi h in i bl blocks k Riba zamrznuta u blokovima očišćenih crijeva, s ili b repa i peraja bez j Riba male do srednje veličine, zamrznuta u blokovima debljine do 10cm 10cm, težine 25 do 50kg. 50kg Blokovi su umotani u plastiku i zapakirani u kartonske kutije Fillets of fish individually frozen Riblji fileti pojedinačno zamrznuti, omotani plastikom i zapakirani u kartonske kutije
Proizvodi od smrznute ribe (eng. Frozen fish products) Fillets Fill of f fi fish h frozen f in i bl blocks k Riblji fileti zamrznuti u blokovima, omotani plastikom i zapakirani ki iuk kartonske t sk k kutije tij
Proizvodi od smrznute ribe (eng. Frozen fish products) Cephalopods C h l d frozen f iin blocks bl k Lignje, sipe i hobotnice zamrznute u blokovima(10 do 25k ) omotane 25kg), t plastikom l stik i zapakirane ki uk kartonske t sk kutije
Proizvodi od smrznute ribe (eng. Frozen fish products) Crustacean C shellfish, h llfi h f frozen iin bl blocks k Jastozi, rakovi, škampi zamrznuti u blokovima Blokovi zamrznutih korepnjaka do 1kg težine ž Blokovi su zapakirani u kartonske kutije, omotani plastikom l tik Crustacean shellfish, individually frozen Jastozi, rakovi, škampi zamrznuti pojedinačno Veći primjerci spomenutih korepnjaka omotani i zapakirani u kartonske kutije
Faktori slaganja i temperature prijevoza smrznutih ih ribljih ibljih proizvoda: i d Teret
f.s.
(m3/t)
Temperatura prijevoza p j
Usoljena riba
2,27 – 2,69
- 18° 18°C do - 25° 25°C
Riba u komadu
2,27 – 2,69
- 18° 18°C do - 25° 25°C
Riblji fileti fil ti
1 98 – 2,27 1,98 2 27
- 18 18°°C do d - 25 25°°C
Hobotnice/lignje / g j
1,98 ,9 – 2,29 , 9
- 18° 18°C do - 25° 25°C
Jastozi/škampi
1,70 – 1,98
- 18° 18°C do - 25° 25°C
Duško Vranić, Tereti u pomorskom prometu, 2000.
Meso Meso se prevozi hlađeno ili smrznuto Tijekom ukrcaja bitno je kontrolirati da temperatura u skladištu bitno ne naraste,, a po p završetku istoga g bitno je što prije postići ć temperaturu prijevoza tereta Meso je osjetljivo na mirise i na povećanje temperature Preporuča se kontrolirana relativna vlažnost oko 90% ovisno o vrsti mesa i zahtjevima vlasnika tereta Pretjerana ventilacija nije dobra jer može doći do sušenja j mesa a s time i do g gubitka njegove j g kvalitete karakteristika ukrcaja / iskrcaja = brzina
Faktori slaganja i temperature prijevoza smrznutih ih mesnih ih proizvoda: i d Teret Hlađeno meso
f.s.
(m3/t)
Temperatura prijevoza p j
2,83 – 4,25 - 1,5° 1,5°C do - 2°C
Svinjetina bez kostiju 1,70 – 2,27 - 18° 18°C do - 25° 25°C G Govedina di b bez k kostiju stij
1 70 – 2,27 1,70 2 27 - 18 18°°C do d - 25 25°°C
Svinjske j p polovice
2,25 , – 2,83 , - 15° 15°C do - 20° 20°C
Ovčetina
3,40 – 3,68 - 18° 18°C do - 23° 23°C
Duško Vranić, Tereti u pomorskom prometu, 2000.
TERETI U POMORSKOM PROMETU
ŽITARICE
SADRŽAJ
UVOD OSNOVNA OBILJEŽJA ŽITARICA KAO BRODSKOG TERETA PŠENICA KUKURUZ JEČAM OSTALE ŽITARICE RIŽA ODVAJANJE (SEPARACIJA) RAZLIČITIH VRSTA ŽITA UTJECAJ ŽITARICA U RASUTOM STANJU NA STABILITET BRODA ZAHTJEVI ZA BRODOVE KOJI PREVOZE ŽITO U RASUTOM STANJU ZAHTJEVI ZA STABILITET PRI PRIJEVOZU ŽITA U RASUTOM STANJU PREGRAĐIVANJE SKLADIŠTA (ZA BRODOVE KOJI NISU GRAĐENI ZA PRIJEVOZ ŽITA) UKRCAJ I PRIJEVOZ ŽITA I ŠTETE NA TERETU FUMIGACIJA
UVOD
Pojam žitarica:
Porijeklo
škrob (54- 75%), bjelančevine (7- 15%), voda (cca. 14%)....
Najčešće:
potječu iz Azije, dok kukuruz potječe iz Srednje i Južne Amerike
Najvažniji j j sastojci j
žitarice su pšenica, kukuruz, zob, raž, ječam, riža, grahorice, sjemenje, j j kkao i njihove jih prerađevine, đ i kkoje j se ponašaju š j na sličan lič način či kao i žitarice u prirodnom obliku ( International Code for the Safe Carriage of Grain in Bulk, 1991. – International Grain Code, A 2.2)
riža pšenica riža, pšenica, kukuruz i ostale
Prevoze se brodovima specijaliziranim za prijevoz žita u rasutom stanju, ali i drugim brodovima koji moraju udovoljavati d lj ti zahtjevima htj i za stabilitet t bilit t prii prijevozu ij žit žita Za teret žita krcatelj mora osigurati podatke o teretu: faktor slaganja, g j , kut rasipanja, p j ,p postotak vlage g i slično.
OSNOVNA OBILJEŽJA ŽITARICA KAO BRODSKG TERETA
Krcaju se rasute rasute, u bulk kontejnerima ili u vrećama Žitaricama u rasutom stanju treba posvetiti posebnu pozornost (presipavanje i slijeganje) Vl ž i nezrelo Vlažno l žit žito llako k se griju ij i prii ttom ttrunu Porast vlage dovodi do povećanja obujma žitarica (opterećenje strukture broda) Ako se u isto skladište krcaju različite žitarice potrebno je separirati teret po partijama (platnom ili daskama) F kt slaganja Faktor l j i specifična ifič težina t ži ovise i o sezoni, i porijeklu i vrsti žitarice Teret u vrećama zauzima 10- 12% više p prostora nego g u rasutom stanju Uslijed valjanja broda i vibracija tijekom plovidbe dolazi do slijeganja tereta (volumen žita se smanji za 5 do 6%razina tereta opada za 30 i više cm)
OSNOVNA OBILJEŽJA ŽITARICA KAO BRODSKG TERETA
O postotku t tk vlage l ovise i procesii u žitu žit (klijanje, (klij j proizvodnja topline) Žito koje sadrži manje od 12% vlage pogodno je za prijevoz (dugotrajno, ne zahtijeva posebnu ventilaciju j i sl.)) Ukrcaj rasutog žita je automatiziran (elevatorima iz silosa), a može se krcati grabilicama Tijekom ukrcaja osoblje mora nositi maske za zaštitu od prašine Prije ukrcaja potrebno je proučiti pravila luke ukrcaja i pravila zemlje u koju se žito uvozi
OSNOVNA OBILJEŽJA ŽITARICA KAO BRODSKG TERETA
Rasute žitarice – presipavanje i slijeganje Samozagrijavanje tereta – truljenje Vlaženje tereta – bubrenje (povećanje volumena) l ) S Sklonost o ost te tereta eta o onečišćenju eč šće ju insektima se t a Klijanje tereta
PRESIPAVANJE TERETA
Rasute žitarice spadaju u skupinu sipkih tereta Sipki teret pri ukrcaju zauzima oblik skladišta u koje se krca, ali za razliku od tekućina neće zauzeti horizontalan položaj samo pod djelovanjem sile teže, već je potrebna veća sila (mehanička) Sipki tereti zauzimaju prema horizontalnoj ravnini stanoviti kut koji se zove nasipni kut (prikloni kut, kut prirodnoga pokosa- Angle of Repose) N i i kkutt jje najveći Nasipni j ći kkutt koji k ji površina ši sipkog i k ttereta t može zauzeti prema horizontali (osnovici) Sipki je onaj teret kojemu je nasipni kut jednak ili manji od 35° prema osnovici Kod takvog tereta površinski dio se lako presipa, što može ugroziti sigurnost broda
Presipavanje – nasipni kut
Nasipni kut je najveći kut koji površina sipkog tereta može zauzeti prema horizontali h i t li (osnovici) Sipki p jje onajj teret kojemu je nasipni kut jednak ili manji od 35° prema p e a os osnovici o c Kod takvog tereta površinski dio se lako presipa što može presipa, ugroziti sigurnost broda
Presipavanje – nasipni kut VRSTA ŽITARICA
NASIPNI KUT Donja granica
Gornja granica
Prosječna vrijednost
pšenica
23°
29°
25°
kukuruz
20°
29°
26° 23°
ječam zob
26°
30°
28°
raž
21° 21
30° 30
26° 26
SLIJEGANJE TERETA
Trešnjom i vibracijama smanjuje se zračni prostor između čestica sipkog tereta tereta, pri čemu se smanjuje volumen Smanjenje S j j volumena l jje veće ć što št je j veća ć razlika između čestica (veličina i oblik) sipkog tereta Smanjenje volumena stvara slobodni prostor u skladištu, pa se sipki teret može presipati i ti i titime ugroziti iti sigurnost i tb broda d
SAMOZAGRIJAVANJE TERETA Nastaje N j kkao posljedica lj di dj djelovanja l j enzima i i g u žitaricama vlage Enzimi dovode do ubrzanog sazrijevanja Ova O reakcija k ij popraćena ć jje iizlučivanjem l či j vlage i porastom temperature Posljedica je oksidacija ugljikohidrata Oksidacijom nastaju CO2 i H2O uz oslobađanje topline
PROCESI U ŽITU Ovise o p postotku HIGROSKOPSKE VLAGE (izražava se u postotku težine tereta) Higroskopska vlaga (%)
Posljedica
više od 25%
Klijanje
17% manje j od d 13%
Isijavanje j j topline, p vodene p pare i ugljičnog dioksida Nema ih, pogodno za prijevoz i dugo skladištenje
OSJETLJIVOST NA MIRISE
Žitarice imaju blag blag, ugodan miris Vrlo su osjetljive na apsorpciju stranih mirisa kroz propusnu p p ljusku j zrna. Žitarice snažno apsorbiraju mirise plinova i aromatičnih tvari (SO2), fenola, kerozina, benzina i sl. Žitarice onečišćene mirisima imaju vrlo malu tržišnu vrijednost. Iz tog razloga iz skladišta moraju biti potpuno odstranjeni mirisi, tj., nakon čišćenja mora se provesti deodorizacija skladišta skladišta. Nakon prijevoza ugljena, ruda ili cementa skladišta se moraju j očistiti, dezinficirati, deodorizirati i ventilirati. Prije j ukrcaja žitarica neovisni inspektor mora pregledati skladišta i izdati certifikat o spremnosti.
ZAGAĐENJE (PREPLAVLJIVANJE) ŽITARICA ŠTETOČINAMA I RAZVOJ BOLESTI
Ž Žitarice su izložene:
Bolestima (žitna kuga) koje ubrzavaju procese disanja i metaboličku aktivnost. Pogoduju razvoju vlage i povećanju temperature. Rezultat je razvoj plijesni i bakterija. bakterija Preplavljivanju insektima Riziku od pojave glodavaca (štakori (štakori, miševi) koji mogu biti izvori i prijenosnici zaraznih bolesti, te kontaminacije tereta.
Ove pojave sprječavaju se fumigacijom tereta.
PŠENICA- OPĆE ZNAČAJKE
Zauzima najvažnije mjesto u svjetskoj trgovini žitaricama Vrste:
Jara (engl. ( Spring S Wheat)) - vegetacijsko razdoblje 16- 20 tjedana, Ozima (engl. Winter wheat) - vegetacijsko razdoblje 37 tjedana. Ozimom pšenicom zasijano je 75 – 80% ukupnih površina
Sije se u svim područjima gdje to dopuštaju prilike Karakteristike:
otporna na niske temperature (do -14°C) podnosi snijeg, j g neotporna na suhi led najrasprostranjenija između 30° i 55° N i 20° i 40° S žetva traje tijekom cijele godine (ovisno o području u kojemu se sije)
Siječanj – Australija, New Zealand, Argentina Veljača – Indija, Indija Argentina Ožujak – Urugvaj Travanj – Egipat, Meksiko, Iran Svibanj – N Afrika, E Azija, Texas Lipanj - S Europa, južni i srednji dijelovi SAD, Kina, Japan Srpanj - N dijelovi SAD, jug Kanade, srednja Europa, Kolovoz – srednja Europa, UK, Norveška, Rusija, N Japan, Kanada Rujan – Škotska, Skandinavija, N Rusija Listopad - Skandinavija, N Rusija Studeni – S Afrika i Peru Prosinac – Etiopija i Somalija
SVJETSKO TRŽIŠTE PŠENICE
Pšenicom Pš i se ttrguje j jjoš š od dd davnih ih vremena (A (Antička tičk G Grčka, čk Ri Rimsko k carstvo) U Srednjem vijeku malo se trguje pšenicom U XIX XIX. st. t Glavni Gl i svjetski j t ki iizvoznik ik jje R Rusija ij a uvoznici i i zemlje lj W Europe Prije I. sv. rata pojavljuju se veliki izvoznici SAD, Argentina i Kanada Gl Glavna svjetska j t k robna b b burza u Chi Chicagu Najveći svjetski proizvođači su Kina, Indija, SAD, Rusija, Francuska, Kanada, Australija i Njemačka (UN, FAO, 2005.) N kkraju Na j XX XX. stoljeća t lj ć glavni l i iizvoznici i i su SAD SAD, K Kanada, d A Australija, t lij Francuska i Argentina, a najveći uvoznici Japan, Kina, Indija, Egipat i Brazil Najvažnija svjetska proizvodna područja:
SAD (Wheat Belt) i Kanada Rusija (područje od E Karpata do Bajkalskog jezera) i Ukrajina
UVJETI PRIJEVOZA PŠENICE
Pšenica se u pravilu krca rasuta (rijetko u vrećama, kada dolazi na vrh rasutog tereta – osiguranje protiv presipavanja) Može se prevoziti rasuta u bulk kontejnerima j ili u standardnim kontejnerima (u vrećama) Kod prijevoza dvije ili više vrsta žitarica teže (pšenica, raž, ječam…) se krcaju u donje dijelove skladišta a lakše (zob…) u gornje dijelove skladišta
UVJETI PRIJEVOZA PŠENICE
Temperatura prijevoza: Optimalna temperatura prijevoza do 20°C Pri temperaturama od 20 do 30°C dolazi do razvoja plijesni Pri temperaturama većim od 25°C ubrzavaju se metabolički procesi što dovodi do povećane proizvodnje CO2 i samozagrijavanja Vlažnost zraka/pšenice Preporučena vlažnost zraka u skladištu do 70% Klasifikacija pšenice prema sadržaju vlage:
Do 15% - suha (Dry for Shipment) 15 do 16% - srednje suha 16 d do 17% - vlažna l ž 17 do 18% - mokra
Pšenica spada u skupinu higroskopičnih tereta, zato treba voditi računa o sadržaju vlage u teretu i vlage u zraku (skladište) ( )
UVJETI PRIJEVOZA PŠENICE
Procesi u pšenici ovisno o %-tku sadržaja vlage
Do 13% - minimalna sklonost ‘’disanju’’ disanju tereta i samozagrijavanju Oko 14% - povećanje inteniziteta disanja Više od 15% - razvoj plijesni, fermentacija, zgrudnjavanje, samozagrijavanje i rizik od klijavosti 16 do 17% - brza proizvodnja vlažne atmosfere, samozagrijavanje znojenje u području graničnih slojeva tereta samozagrijavanje, Više od 17% - bubrenje praćeno fermentacijom, pljesnivosti, truljenjem i samozagrijavanjem
Pšenica koja ima sadržaj vlage do 15% prihvatljiva je za prijevoz. Svi gore navedeni procesi ovise o temperaturi okoline. k li Niž Niže ttemperature t usporavaju j tte procese. Z Zato t je j pri prijevozu u hladnijim područjima (N Atlantik, N Europa Baltik) prihvatljiv sadržaj vlage do 15% Europa, 15%.
UVJETI PRIJEVOZA PŠENICE - VENTILIRANJE
Ventiliranje tijekom prijevoza ovisi o sadržaju vlage pšenice Pšenica sa manje od 14% vlage ne zahtijeva ventiliranje ako je relativna vlažnost zraka manja j od 70%. Ako je postotak vlage oko 15% preporuča se površinska ventilacija zbog odvođenja CO2, topline i vlage Pšenica koja nije suha za transport ima tendenciju samozagrijavanja i prijenosa topline kroz teret teret. Vodena para se premješta iz središta tereta prema površini površini. Ako se u isto vrijeme ventilacijom dovodi suh i hladan zrak na površini tereta se stvara suhi sloj (debeo nekoliko cm) a ispod njega se stvara vlažan srednji sloj u kojemu može doći do truljenja, lijepljenja i bubrenja pšenice. Da bi se izbjegle štete na teretu uzrokovane vlagom u srednjim slojevima opskrba svježim zrakom mora se ograničiti kad je prekomjerna temperaturna razlika između temperature tereta i vanjskog zraka. Štete mogu nastati i zbog produljenog boravka broda na vezu pri niskim vanjskim temperaturama zraka. Teret u skladištu je na višoj temperaturi (od vanjske) što rezultira prijenosom vodene pare prema hladnijem dijelu tereta (bliže brodskoj oplati). U tome se dijelu mogu pojaviti štete uzrokovane vlagom. Nemoguće je osigurati odgovarajuću cirkulaciju zraka kroz cijeli teret rasute pšenice. Relativna vlažnost zraka u unutrašnjim slojevima tereta određena je sadržajem vlage pšenice. Ventilacijom se ne može smanjiti vlažnost zraka u donjim slojevima tereta. Jedini način za izbjegavanje ovakvih šteta je odbijanje prijema ij ttereta t kojemu k j jje postotak t t k higroskopske hi k k vlage l veći ći od d uobičajenog bič j u pomorskom prijevozu.
UVJETI PRIJEVOZA PŠENICE – RAZVOJ PLINOVA
Metabolički procesi u pšenici nastavljaju se nakon žetve. Pšenica apsorbira kisik i oslobađa CO2 Ot št j CO2 važno Otpuštanje ž je j iiz sljedećih lj d ćih razloga: l
Relativno velika količina CO2 u skladištu usporava metaboličku aktivnost. Kod pšenice koja je suha za transport zrak u skladištu koji sadrži po sad povećanu eća u koncentraciju o ce ac ju CO CO2 nema e a negativan ega a uč učinak a na a kvalitetu a eu tereta, nego naprotiv, smanjuje razvoj plijesni. Ako se prevozi pšenica sa relativno velikim sadržajem vlage zbog razvoja CO2 može doći do razvoja bakterija mliječne kiseline (koriste anaerobno umjesto aerobnog disanja – razvijaju se pri smanjenom postotku kisika u zraku). Ove bakterije negativno djeluju na klijavost pšenice, tj. sjemenska pšenica izložena ovoj bakteriji gubi sposobnost klijanja.
Disanje Di j pšenice š i može ž proizvesti i ti po ži živott opasne kkoncentracije t ij CO2 i nedostatak kisika u skladištu. Prije ulaska osoba u skladišta ona moraju biti ventilirana uz obvezno mjerenje sastava atmosfere unutar skladišta. skladišta
KUKURUZ- OPĆE ZNAČAJKE
Po proizvedenim količinama druga svjetska žit i žitarica Koristi se kao ljudska i stočna hrana, te industrijska sirovina (škrob (škrob, alkohol alkohol, ulje ulje, papir papir...)) Ne podnosi mraz, zahtijeva veliku vlagu Potječe iz Meksika Meksika, odakle se raširio u obje Amerike, Europu i Aziju Najveća proizvodna zona u svijetu je Corn Belt u SAD (između Missourija i Mississippija)- ‘’more kukuruza’’ Veliki proizvođači su Kanada, Argentina, Meksiko, Brazil, Indonezija i Kina Najveći uvoznici su Japan Japan, EU EU, Rusija
UVJETI U J PRIJEVOZA J O KUKURUZA U U U
Temperatura prijevoza
Preporučena vlažnost zraka
Preporučena vlažnost zraka u skladištu do 70% Dopušteni sadržaj vlage kukuruza 11,5 do 14%
Ventilacija
Optimalna temperatura prijevoza do 20°C
O s o sadržaju Ovisi sad aju vlage age Kukuruz sa manje od 14% vlage i uz vlažnost zraka u skladištu do 70% ne zahtijeva ventilaciju Ako je sadržaj vlage veći od 14% provoditi površinsku ventilaciju
Razvoj plinova, plijesni i bakterija dešavaju se kao i kod pšenice Samozagrijavanje i samozapaljenje
Ovise o sadržaju vlage i temperaturi Ako se temperatura unutar tereta poveća do 40°C potrebno je provoditi mjere za njeno sniženje Ako se temperatura unutar tereta poveća do 60°C postoji velika opasnost od samozapaljenja
JEČAM- OPĆE ZNAČAJKE
Uzgaja se najsjevernije od svih žitarica (do 70° N) i do nadmorskih visina od 4000 m Podnosi oštriju klimu i slabu zemlju sa malo vlage Koristi se u proizvodnji piva, špirita, kavovina i ishrani stoke Pivarski ječam je najbolje kvalitete od svih vrsta ječma Najviše uspijeva u Rusiji, Kanadi, SAD-u, Srednjoj Europi
UVJETI PRIJEVOZA JEČMA
Temperatura prijevoza
Preporučena vlažnost zraka
Preporučena vlažnost zraka u skladištu do 70% Dopušteni sadržaj vlage ječma 11 do 14%
Ventilacija j
Optimalna temperatura prijevoza do 20°C
Ovisi o sadržaju vlage Ječam sa manje od 13% vlage i uz vlažnost zraka u skladištu do 70% ne zahtijeva ventilaciju Ako je sadržaj vlage veći od 15% provoditi površinsku ventilaciju
Razvoj plinova, plijesni i bakterija dešavaju se kao i kod pšenice Samozagrijavanje i samozapaljenje
Ovise O i o sadržaju d ž j vlage l i ttemperaturi t i i id identični tič i su kkao kkod d pšenice
OSTALE ŽITARICE
RAŽ Jedna je od najstarijih kultiviziranih žitarica Prema vremenu sjetve razlikuju se zimska i ljetna raž podnosi oštriju klimu od pšenice koristi se za p proizvodnju j kruha, alkohola i kvasca
ZOB
koristi se uglavnom kao stočna hrana, ali i za ljudsku juds u ishranu s a u
UVJETI PRIJEVOZA OSTALIH ŽITARICA RAŽ
Preporučena vlažnost zraka
Ventilacija
Preporučena vlažnost zraka u skladištu do 70% Dopušteni sadržaj vlage raži do 15% Raž sa manje od 14% vlage i uz vlažnost zraka u skladištu do 70% ne zahtijeva ventilaciju Ako je sadržaj vlage veći od 14% provoditi površinsku ventilaciju
Temperatura Temperat ra prijevoza, prije o a ra razvoj oj plino plinova, a plijesni i bakterija bakterija, te samozagrijavanje dešavaju se kao i kod pšenice ZOB
Preporučena vlažnost zraka
Ventilacija
Preporučena vlažnost zraka u skladištu do 70% Dopušteni sadržaj vlage zobi 12 do 14% Zob sa manje od 13% vlage i uz vlažnost zraka u skladištu do 70% ne zahtijeva ventilaciju Ako je sadržaj vlage veći od 15% provoditi površinsku ventilaciju
Temperatura prijevoza, prijevoza razvoj plinova plinova, plijesni i bakterija bakterija, te samozagrijavanje dešavaju se kao i kod pšenice
RIŽA
Riža je Riž j žitarica žit i monsunskih kih kkrajeva j Zahtijeva visoke temperature i veliku vlagu Svi poslovi oko uzgoja uglavnom se obavljaju ručno Krca se isključivo u vrećama Razlikujemo čistu (polished) i neočišćenu (paddy) rižu U pravilu se krca miješano (80% čiste i 20% neočišćene riže)- manja zbijenost Uspijeva u Aziji Aziji, Africi Africi, Americi i Europi Najveći izvoznici su Indija i Mianmar Vrlo osjetljiv j j teret ((zagrijavanje g j j i vlaga) g ) Lako se grije, ispušta vlagu i gubi na masi Vlažna riža brzo trune, razvija toplinu i neugodan miris
UKRCAJ I PRIJEVOZ RIŽE
Slaže se odvojeno jer je sklona apsorpciji mirisa (ali i zbog proizvodnje neugodnih mirisa) Pri ukrcaju j jje važno omogućiti g cirkulaciju j zraka i osigurati g dobru ventilaciju Na dno skladišta se stavljaju podloge (min. visina od poda 7.5 cm), a na njih podnice od dasaka Stjenke skladišta i pregrada se oblažu tako da nema kontakta vreća sa stjenkama (koriste se bambusove trstike ili letve- provod zraka) Između složenog tereta ostavljaju se provodi zraka (horizontalniuzdužni d ž i i poprečni, č i tte vertikalni) tik l i) Gornji red vreća potrebno je pokriti kako bi se spriječilo kapanje kondenzirane vlage na teret V ć se slažu Vreće l ž u2 2- 3 reda, d a zatim ti se postavljaju t lj j h horizontalni i t l i provodi zraka Horizontalni i vertikalni provodi moraju biti međusobno povezani I Između đ posljednjeg lj d j reda d vreća ć id donjeg j ruba b palubnih l b ih sponja j ostavlja se prazan prostor od min. 152 mm visine Tijekom prijevoza potrebno je osigurati dobru ventilaciju i mjeriti vlažnost zraka u skladištu
RIŽA – oblaganje g j stjenki j skladišta
FAKTORI SLAGANJA ŽITARICA
VRSTE ŽITARICA
FAKTOR SLAGANJA m³/mt TERET U VREĆAMA
RASUTI TERET
Ječam
1,67 – 1,81
1,45 – 1,67
Krupna pšenica
1,67 – 1,81
1,39 – 1,53
Kukuruz
1 39 – 1,67 1,39 1 67
1 34 – 1,48 1,34 1 48
Zob
2,34 – 2,40
2,01 – 2,17
Sitna pšenica
1,34 – 1,48
1,25 – 1,39
ODVAJANJE (SEPARACIJA) RAZLIČITIH VRSTA ŽITA
Često Č t se prilikom ilik ukrcaja k j žit žita u rasutom t stanju t j u isto skladište krcaju dvije ili tri različite vrste Različite Ra ličite vrste rste žita od odvajaju ajaj se separaciom (platnom, sturom, a ponekad i daskama), pri čemu se mora paziti da je separacija stavljena po propisima struke:
separacija od takvog materijala da teret koji odvaja ne može prolaziti kroz istu ne smije biti zategnuta jer će se pod težinom tereta skupiti i neće biti svrsihodna paziti da se dobro postavi između rebara na bokovima i korugiranih poprečnih pregrada
ODVAJANJE ((SEPARACIJA)) RAZLIČITIH VRSTA ŽITA
ako postoji mogućnost uz krajeve separacije postavljaju se vreće s teretom kako bi je držale ako postoji mogućnost separacija se vezuje za konstrukcijske j elemente brodske strukture nastojati ukrcati žito većeg zrna poviše žita manjeg zrna (žito većeg kuta rasipanja krcati ispod žita manjeg kuta rasipanja) po mogućnosti prije postavljanja separacije trimovati teret (poravnati ga) izmjeriti na kojoj se visini nalazi separacija kako bi se moglo paziti u luci iskrcaja da se separacija ne bi oštetila prilikom ilik iiskrcavanja k j
DOBRO POSTAVLJENA SEPARACIJA
LOŠE POSTAVLJENA SEPARACIJA
UTJECAJ ŽITARICA U RASUTOM STANJU NA STABILITET BRODA
Žito se slobodno giba Slobodno gibanje smanjuje stabilitet broda Žito u djelomice popunjenom pop njenom skladišt skladištu pri nagibanju broda uzrokuje učinak slobodnih površina Izvedba skladišta smanjuje nepovoljne učinke žita na stabilitet broda (uzdužne pregrade, wing tankovi) Brodovi koji nisu posebno građeni za prijevoz žita moraju imati odgovarajuće pregrade
ZAHTJEVI ZA BRODOVE KOJI PREVOZE ŽITO U RASUTOM STANJU
Brod koji prevozi žito u rasutom stanju mora imati Svjedodžbu o sposobnosti izdanu od registra B d kkojiji ne posjeduje Brod j d j odgovarajuću d j ć svjedodžbu j d džb ne smije krcati rasuto žito dok ne dokaže da udovoljava posebnim propisima registra Brod uz svjedodžbu mora imati i Priručnik za krcanje žita odobren odob e od registra eg s a Krcanje žita propisano je u IMO Grain Rules Zahtjeve za stabilitet propisuje registar a propise o krcanju žita zemlje izvoznice (najstroži su u Kanadi)
ZAHTJEVI ZA STABILITET PRI PRIJEVOZU ŽITA U RASUTOM STANJU
Planirati ukrcaj ostavljajući što manji broj nepopunjenih skladišta Kada plan ukrcaja traži potpuno puno skladište potrebno je krcati koliko je ukupno moguće u to skladište Kut bočnog nagiba uslijed pomaka žita ne smije biti veći od 12 12° Početna metacentarska visina ne smije biti manja od 0,3 m Max. vrijednost j p poluge g statičke stabilnosti ne smije j nastupiti p prije kuta od 40° Nakon ukrcaja brod ne smije imati bočni nagib Nakon ukrcaja sve slobodne površine žita moraju biti poravnate Površine tereta u nepopunjenim odjeljcima moraju biti osigurane na odgovarajući način
PREGRAĐIVANJE SKLADIŠTA (ZA BRODOVE KOJI NISU GRAĐENI ZA PRIJEVOZ ŽITA)
Brod koji ne posjeduje svjedodžbu od registra može prevoziti rasuto žito pod uvjetom da postavi odgovarajuće d j ć pregrade d u skladišta kl dišt Kad je skladište potpuno puno pregrada se mora protezati po cijeloj duljini skladišta i mora biti visoka min min. 2,4 m (od donjeg ruba grotla) Kada je skladište polupuno pregrada se mora protezati od dna skladišta do min. 0,6 m iznad površine žita Rasuto žito mora se poravnati poravnati, prekriti i povrh njega složiti žito u vrećama (min. 1,2 m)
PREGRAĐIVANJE SKLADIŠTA (ZA BRODOVE KOJI NISU GRAĐENI ZA PRIJEVOZ ŽITA)
Središnja uzdužna pregrada u međupalublju mora se protezati od palube do palube Pregrade se izrađuju od tvrdog i suhog drva (hrastovina) Pregrade moraju biti čvrsto građene i učvršćene za strukturu skladišta (obično čeličnim užadima) Pregrade se bočno podupiru drvenim potpornjima (takva konstrukcija se naziva shifting hifti b board) d) U skladište se može postaviti napajač (feeder)
UKRCAJ I PRIJEVOZ ŽITA I ŠTETE NA TERETU
PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ
pripremiti drvenu građu za pregrađivanje (koristiti samo suho drvo) pripremiti opremu za prekrivanje žita očistiti skladišta od prethodnog tereta, masnoća, nečistoća i štetočina pomesti i oprati skladišta očistiti i osigurati (od upadanja žita) usisne zdence ventilirati skladišta (odstraniti vlagu) posušiti skladišta p
NADZOR TERETA TIJEKOM UKRCAJA
Teret nadzirati za cijelo vrijeme ukrcaja Odbiti prijem mokrog, mokrog pljesnivog, pljesnivog klijajućeg ili onečišćenog žita Žito pregledati prije ukrcaja na obali (ako je moguće) Prilikom svakog zaustavljanja ukrcaja pregledati skladište
UKRCAJ TERETA
Obavlja
se elevatorima ili grabilicama Koristiti zaštitna sredstva protiv prašine Paziti na rasipanje tereta
UKRCAJ TERETA
Popunjavati p j skladišta što jje moguće g više ((slijeganje) j g j ) Po završetku ukrcaja trimovati (poravnati) teret
UKRCAJ TERETA
U nepotpuno punim skladištima poravnati teret (trimovanje) Nakon trimovanja po mogućnosti ukrcati i složiti vreće (sa teretom) na vrh tereta
ŠTETE OD VLAGE- Klijanje kukuruza uz stjenke skladišta i razvoj plijesni
ŠTETE OD VLAGE- Šteta je uzrokovana znojenjem tereta; površina tereta je stvrdnuta
ŠTETE OD VLAGE- Štete nastale usljed j kondenzacije j vode sa poklopca grotla; vidljive su poprečne ‘’trake’’ stvrdnute površine tereta
FUMIGACIJA
Često se provodi na brodovima Č Fumigacija (raskuživanje štetočina plinom) je proces uništavanja insekata i glodavaca na teretu ili teretnim prostorima Provodi se u luci, na sidrištu ili u plovidbi Fumigaciju mogu provoditi samo ovlaštene osobe U skladišta se p pušta p plin,, kojij uništava insekte i g glodavce Prije početka fumigacije potrebno je osigurati potpunu plinonepropusnost skladišta Fumigacija g j traje j od jjednog g do 14 dana ((ovisno o fumigantu) g ) IMO je izdao preporuke o sigurnoj uporabi pesticida na brodovima (IMO Recommendations on the Safe Use of Pesticides in Ships) Na brodu na kojemu j se p provodi fumigacija g j mora se nalaziti zadnje j izdanje Preporuka Fumigacija se mora provoditi u skladu s propisima države zastave i luke u kojoj se provodi
FUMIGANTI
Metil bromid
Hidrogen cijanid
fumigacija se provodi u luci ili na sidru; traje 12 do 48 sati; prije početka iskrcava se posada (ostaje samo straža); osoblje koje ostaje na brodu mora imati zaštitnu opremu; ističu se oznake fumigacije; posada se vraća nakon odobrenja fumigatora (nakon gas freeing procesa) primjenjuje i j j j se na sličan lič način či kkao i prethodni th d i ffumigant; i t kkoristi i ti se kod punih skladišta
Ugljični dioksid Nitrogen Fosfin
obično se koristi za fumigaciju u plovidbi (jedino uz pristanak zapovjednika i u suglasnosti sa lučkim vlastima i propisima države zastave); najmanje jedan časnik i jedan ostali član j biti posebno osposobljeni j kao fumigatori; g na posade moraju brodu se mora nalaziti zaštitna oprema i oprema za detekciju plinova
POSTUPCI PRIJE I NAKON FUMIGACIJE
PRIJE FUMIGACIJE
Provjeriti nepropusnost skladišta Provjeriti stanje sustava kaljuže, balasta i ventilacije Nakon provedenog ispitivanja podnijeti pisanu izjavu zapovjedniku o spremnosti p za fumigaciju g j Provjeriti stanje susjednih prostora Postaviti oznake fumigacije
NAKON FUMIGACIJE
Provjeravati koncentraciju plinova u fumigiranim i susjednim prostorima (svakih 8 sati, ili češće po preporuci fumigatora) Sve očitano evidentirati u poseban dnevnik N j Najmanje j 24 sata t prije ij uplovljenja l lj j obavijestiti b ij titi llučke čk vlasti l ti o fumigaciji f i iji i svim potrebnim informacijama Provjeriti koncentraciju plinova u skladištima i susjednim prostorima prije iskrcaja tereta Pokupiti ostatke fumiganta sa površine tereta (kvalificirano osoblje) Ulazak u skladišta nakon iskrcaja dozvoljen je tek nakon izdavanja potvrde (Gas Freeing Certificate) od strane ovlaštenog fumigatora
NAČINI FUMIGACIJE Fumigacija J sustavom Fumigacija tradicionalnim načinom
FUMIGACIJA- ostaci fosfina na površini tereta
ZNAK UPOZORENJA O PROVEDENOJ FUMIGACIJI
OSTALI VAŽNIJI SUHI TERETI
KAVA OPĆE ZNAČAJKE Jedan je od važnijih proizvoda u svjetskoj trgovini (najvažnije bezalkoholno piće) sadrži 0.8 0 8 do 2.5% 2 5% kofeina (alkaloid koji ima stimulativni učinak na živčani sustav čovjeka) prema kvaliteti klasira se u skupine: - ekstra - prima p - seconda - terca - robusta ocjena kvalitete vrši se prema aromi, okusu, boji, zemlji podrijetla, d ij tl starosti t ti plantaže l t ž i iizdašnosti d š ti
UVJETI PROIZVODNJE Uspijeva na grmolikom, neprestano zelenom stablu (do 2 m visine) Pogoduju joj padine visine 400 do 2000 m Zahtijeva crveno, crveno plodno vulkansko tlo Odgovaraju joj visoke temperature (do 30°C) i sjena j višeg g drveća (‘’coffie ( mama’’)) Ne podnosi jače vjetrove Zahtijeva j jjednolik raspored p p padalina ((1250 do 2000 mm/god), osim u vrijeme berbe Drvo daje plodove nakon tri godine Kava ima dvogodišnji ciklus (prema prinosu) Uspijeva u tropsko- ekvatorijalnom područu
VRSTE KAVE U svjetskom prometu sudjeluje oko 60 sorti koje se dijele u tri t i skupine: k i - latinskoameričke kave, - azijske kave i - afričke kave. Latinskoameričke kave su iz Brazila Brazila, Kolumbije Kolumbije, Venezuele, Meksika, Gvatemale, Kostarike i Hondurasa; najpoznatije su Coffea Arabica i Coffea Robusta; na tržište žiš d dolaze l pod d različitim liči i iimenima i Azijske kave su iz Jemena, Indonezije, Indije, Cejlona, Šri Lanke; najpoznatije su Coffea Arabica i Mocca
VRSTE KAVE Afričke kave su iz Etiopije, Konga, Ugande, Angole, Kenije i Tanzanije; slabije su kvalitete Najveći svjetski proizvođač i izvoznik je Brazil ((Santos, Rio de Janeiro, Sao Paulo)) druga g jje Kolumbija Najcjenjenija kava na svijetu je iz Jemena (Shortberry) Kava dobiva svoje ime obično prema području/luci gdje uspijeva ili se izvozi
TRŽIŠTE KAVE Podrijetlom je iz pokrajine Kaffa u Etiopiji U srednjem vijeku presađena u Arabiju i postaje omiljeno piće u muslimanskom svijetu Iz Arabije se širi u Egipat i Tursku (Turci su je donijeli do B č 1863 Beča 1863.)) Nizozemci i Francuzi prenose je u svoje azijske i latinskoameričke kolonije U Brazilu i Kolumbiji postaje najvažniji izvozni proizvod Najveći izvoznici su Brazil, Kolumbija, Indonezija, M k ik Ob Meksiko, Obala l Bj Bjelokosti, l k ti IIndija, dij Eti Etiopija ij i d dr. Najveći uvoznici su SAD, Kanada i EU Gotovo sve zemlje svijeta uvoze kavu (osim proizvođača); 1994. Hrvatska je uvezla oko 10.000 t kave Potražnja kave u svijetu raste
PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ KAVE Očistiti Oči titi skladišta kl dišt od d prethodnog th d ttereta t Odstraniti sve mirise iz skladišta Pripremiti skladišni materijal (kvalitetno suho drvo) Pripremiti obložni materijal (drvene gredice, zaštitni materijal od impregniranog papira, platna ili jute) Koristiti samo čist i suh podložni i obložni materijal Na dno skladišta p postaviti p podloge g od drvenih g gredica (razmak 30 cm) Na gredice postaviti podnice od dasaka (min. visina 15 cm))
KARAKTERISTIKE KAVE KAO TERETA Javlja se u obliku sirovog zrna Pržena Pž llako k poprima i mirise i i ((može ž se skladištiti kl dištiti d do 10 d dana); ) prevozii se vakumirana Sirova kava prevozi se isključivo u vrećama (brazilska kava u vrećama od 60 kg, kg kolumbijska kava u vrećama od 69 kg); faktor slaganja 1,70 od 2,09 Pakira se isključivo u vreće od prirodnih materijala (juta, sisal), kako bi bila moguća cirkulacija zraka unutar vreća Osjetljiva na vlagu i mirise Krca se obično odvojeno od drugih tereta Ne smije se krcati zajedno sa kožama kožama, ribljim brašnom brašnom, paprom paprom, nerafiniranim šećerom i sl. Obično se odvojeno krcaju različite vrste kave (npr. Rio i Santos kava moraju se krcati u odvojena skladišta) Kava brzo upija vlagu i poprima neugodan miris
UKRCAJ I PRIJEVOZ KAVE Teret kave u vrećama zaštititi oblogama i spriječiti svaki k t kt ttereta kontakt t sa strukturom t kt skladišta kl dišt ((obloge bl od d impregniranog papira, jute, platna ili drva) Nakon svaka tri vodoravna sloja vreća postaviti drvene podloge Tijekom j ukrcaja j postavljati j obloge g na stjenke j skladišta Između posljednjeg sloja vreća i donjeg ruba palubnih sponja ostaviti prazan prostor (min. 15 do 20 cm) Zadnji Z d ji sloj l j vreća ć pokriti k i i nepromočivim či i platnenim l i ili papirnim pokrivačima (sprječava kapljenje kondenzirane vlage sa pokrova skladišta na teret) Tijekom cijelog putovanja osigurati dobru ventilaciju vodeći računa o temperaturi rosišta
KRCANJE KAVE U BRODSKA SKLADIŠTA
KRCANJE KAVE U BRODSKA SKLADIŠTA Pravilnim ukrcajem omogućiti će se potrebna cirkulacija zraka između vreća i unutar samog tereta Prioritet kod prijevoza kave u brodskom skladištu je sprječavanje (svođenje na minimum) kondenzacije vode na stjenkama skladišta Preporučeni uvjeti ventiliranja: 10 – 20 izmjena zraka na sat Pri ventiliranju voditi računa o rosištu vanjskog zraka Zbog neadekvatne ventilacije može doći do nedostatka kisika u skladištu (prije ulaska ventilirati skladište i provjeriti postotak t t k kisika) ki ik )
KRCANJE KAVE U KONTEJNERE K Krca se u standardne t d d i kkontejnere t j sa prirodnom ventilacijom U standardnim kontejnerima teret se mora obložiti zaštitnim papirom sa svih strana (mora se odvojiti odunutarnjih stjenki kontejnera) U standardnim kontejnerima posebno se mora zaštititi unutarnja stjenka pokrova (kako bi se spriječilo kapanje vode po teretu usljed kondenzacije Uvjeti prijevoza kod kontejnera sa prirodnom ventilacijom su nešto drugačiji (zbog otvora na takvim kontejnerima isti se krcaju jedino ispod palube)
BRAŠNO Nastaje mljevenjem žitarica Javlja se u velikim količinama u kopnenom i prekomorskom p p prometu Prevozi se pakirano u vreće i rjeđe u bačve Kukuruzno brašno može se prevoziti rasuto Spada S d u red d naročito čit osjetljivih j tlji ih ttereta t Naročito osjetljivo na vlagu i mirise Vlaga i strani mirisi uzrokuju kvarenje brašna Za transport i skladištenje nužna je čistoća skladišta, dobra ventilacija, suha skladišta i stalan nadzor Ima vlastiti ugodan i svjež specifičan miris Faktor slaganja varira ovisno o vrsti brašna
KUKURUZNO BRAŠNO Jedna od vrsta brašna je i kukuruzno brašno ( (corn gluten l t meal) l) kkoje j se upotrebljava t blj iizmeđu đ ostalog i za hranjenje ribe (lososa) Krca se kao rasuti teret ili u vrećama Faktor slaganja mu je 56 cf/lt ili 1,5613m3/mt Zlatno žute je boje i specifičnog ali slabog mirisa. Nakon ukrcaja teret je potrebno trimovati (poravnati) Trimovanje j se obavlja j lučkom mehanizacijom j Ovaj teret nije sipak, pa se za njega ne računaju grain heeling momenti.
UKRCAJ KUKURUZNOG BRAŠNA
TRIMOVANJE KUKURUZNOG BRAŠNA
PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ BRAŠNA Očistiti Oči titi skladišta kl dišt od d prethodnog th d ttereta t Odstraniti sve mirise iz skladišta Potpuno posušiti skladišta Pripremiti skladišni materijal (kvalitetno suho drvo) Pripremiti obložni materijal (drvene gredice gredice, zaštitni materijal od platna ili jute) Koristiti samo čist i suh p podložni i obložni materijal j Na dno skladišta postaviti podloge od drvenih gredica (razmak 30 cm) Na gredice postaviti podnice od dasaka (min. visina 15 cm)
UKRCAJ I PRIJEVOZ BRAŠNA Brašno krcati tako da su vreće odvojene od poda, stjenki i stropa skladišta (koristiti podložni i obložni materijal) g odvojeno j od tereta kojij ispuštaju j Brašno slagati mirise ili vlagu (svježe drvo, žitarice, voće i sl.) Tijekom prijevoza osigurati nadzor nad teretom Tijekom cijelog putovanja osigurati dobru ventilaciju vodeći računa o temperaturi rosišta
RIBLJE BRAŠNO Riblje j brašno jje dehidrirano mljeveno j tkivo čitavih riba ili ribljih otpadaka Važan je sastojak hrane peradi i same ribe Sklono je samozagrijavanju i samozapaljenju Prema IMO Kodeksu svrstano je u klasu 9. (UN 1374 i UN 2216) Krca se rasuto, u vrećama i kontejnerima Nadležna vlast države treba brodu dostaviti svjedodžbu u kojoj su navedene temperatura temperatura, vlažnost vlažnost, masnoća i starost ribljeg brašna Tijekom ukrcaja temperatura brašna ne smije prelaziti 35°C (ili 5°C iiznad d ttemp. okoline) k li ) i vlažnost l ž t (t (tereta)mora t ) biti u granicama 6 – 12%
UKRCAJ I PRIJEVOZ RIBLJEG BRAŠNA Krca se u suha i čista skladišta Kada se prevozi u vrećama mora se odvojiti teret od strukture skladišta (posebno paziti da ne dođe u doticaj sa dijelovima konstrukcije koji se griju) U skladišta se postavljaju sonde za mjerenje temperature Kisik Ki ik pogoduje d j zagrijavanju ij j b brašna, š zato t jje potrebno ventilaciju svesti na minimum Ako temperatura tereta dostigne 55°C 55 C mora se prekinuti ventiliranje Požar ribljeg brašna gasi se pomoću CO2
PAMUK Pamuk je grmolika (rijetko d lik ) biljk drvolika) biljka Plod je tobolac s pet do j obraslih deset sjemenki pamučnim nitima Koristi se kao tekstilna sirovina Uspijeva u suptropskoj zoni (najkvalitetniji je pamukk iiz zemalja lj Karipskog mora i Egipta) Najveći j proizvođači su p Kina, SAD, Egipat, Indija, Brazil i dr.
PAMUK Lagan je teret, pa se pakira komprimiran u bale omotane u juteno platno
PAMUK Spada u opasne terete Sklon Skl je j samozagrijavanju ij j i samozapaljenju lj j Samozagrijavanje uzrokuje vlaga i masnoće (razvijanje j kiselina i apsorbiranje p j kisika)) i mikrobi u p pamuku reakcije (razvoj metana u manjim količinama) Zbog velikog postotka celuloze sklon je samozapaljenju Snažno apsorbira kisik Jako je higroskopičan Zauljeni materijali ili tereti ulja pogoduju samozagrijavanju i samozapaljenju Pamuk krcati tako da se odvoji od strukture skladišta (podloge i obloge) Krca se odvojeno od koksa, katrana i asfalta ca se od odijeljeno je je o (d (dvjema je a p pregradama) eg ada a) od be benzina, a, Krca ulja, alkohola, terpentina, acetona
UKRCAJ I PRIJEVOZ PAMUKA Pripremiti Pi iti naprave za gašenje š j požara ž (CO2) Zabraniti pušenje tijekom ukrcaja/iskrcaja Zaštititi dimnjake protiv iskrenja j bale ne krcati na brod Masne i zauljene Odvojiti bale pamuka od masnih tereta ili tereta koji izlučuju ulje Ne slagati pamuk sa vlažnim i mokrim teretima Odvojiti pamuk od strukture skladišta Ventilirati skladišta tijekom plovidbe
OZNAKE PAKIRANJA
Keep dry
Use no hooks
Keep away from heat
General cargo
Spontaneously combustible Cotton, wet Class 4.2 IMDG Code and ADR
Fire hazard Flammable solids Class 4.1 IMDG Code
FAKTORI SLAGANJA ZEMLJA
VRSTA
m³/t ³/t
Australija
prešane
3 62 3 67 3,62-3,67
Kina
visoke gustoće
1,39-1,67
Indija
visoke gustoće
1,53-1,67
Turska
prešane
3,07-3,62
SAD
ručno slagane visoke gustoće stisnute
3,62 3 62-3 3,76 76 2,37-2,45 2 17-2 23 2,17-2,23
VUNA Dlaka ovaca ili drugih životinja Vrste: V t - masna - čista (češljana) Ne slagati zajedno ove dvije vrste vune Krca se komprimirana u balama omotanim jutenim j platnom Sklona je zagrijavanju i samozapaljenju; požar ne gasiti vodom Vrlo je higroskopična Veliki postotak masnoće u vuni čini ju sklonom zapaljenju lj j Visoki postotak keratina čini ju sklonom zagrijavanju (u dodiru dod u sa vlagom ago i mastima) ast a) i sa samozapaljenju o apa je ju
UKRCAJ I PRIJEVOZ VUNE Poduzeti sve mjere zaštite od požara g vunu odvojeno j od ulja, j masti, loja, j lana Slagati Ne krcati mokru ili vlažnu vunu Ne krcati vunu iznad tereta koji su skloni zagrijavanju ili ispuštanju vlage (rude, kukuruz, masne robe i sl.) sl ) Koristiti dosta zaštitnog materijala Faktor slaganja varira (ovisno o vrsti i mjestu krcanja) od 2,26 do 8,6
ŠEĆER Š Šećeri ć i su ugljikohidrati ljik hid ti kkojiji se kkoriste i t u ljljudskoj d k j iishrani, h i prehrambenoj industriji i medicini Osnovne sirovine su šećerna trska (2/3 svj. svj proizvodnje) i šećerna repa (1/3) Šećer se u neznatnim količinama p proizvodi od p prosa, kukuruzne stabljike i dr. bilja Šećerna trska uspijeva u tropskoj i suptropskoj klimi, zahtijeva dosta vlage vlage, sunca i visoku temperaturu Šećer je podrijetlom iz pokrajina Asam i Bengal u Indiji Najveći izvoznici su Kuba Kuba, Australija Australija, Francuska Francuska, Brazil Brazil, Tajland, Njemačka i Nizozemska
VRSTE ŠEĆERA I OSNOVNA SVOJSTVA Kao brodski teret javlja se u obliku: - čistog šećera - polurafiniranog šećera - nerafiniranog šećera Rafinirani i polurafinirani šećer prevozi se u vrećama ili rasut Nerafinirani šećer u pravilu se prevozi rasut Šećer je osjetljiv na vlagu (zgrudnjavanje) Nije Nij sklon kl samozapaljenju lj j alili se požar ž tteško šk gasii Rafinirani šećer je čist i suh (nema curenja sokova) Nerafinirani (zeleni) šećer je osjetljiv i nezgodan teret (osjetljiv na vlagu- zgrudnjavanje, ispušta sokovegubitak težine, sokovi su vrlo ljepljivi i korozivni, velika vlaga pospješuje fermentaciju i stvaranje otrovnih plinova- CO)
ŠEĆER U VELIKIM KRISTALIMA (CANDY SUGAR) Porijeklom je iz Indije i Perzije Dobiva se vakuumskim isparavanjem iz šećerne otopine (sporom kristalizacijom) Razlikuju j se bijeli, j žuti ili smeđi kristalni šećer Veliki kristalni šećer sastoji se od nakupina sitnih šećernih kristala Nepravilnog N il jje oblika blik Ima puno veću čistoću od klasičnog rafiniranog šećera Koristi se kao zaslađivač aslađi ač toplih napitaka Pakira se u kartonske kutije Prevozi se kao teret na paletama ili u kontejnerima
UKRCAJ I PRIJEVOZ ŠEĆERA U VELIKIM KRISTALIMA Šećer mora biti zaštićen od vlage tijekom ukrcaja (posebno kiše i snijega) Mora se posvetiti pozornost da ne bi došlo do oštećenja pakiranja (usljed vlage ili mehaničkih oštećenja) Paketi moraju biti pravilno složeni i učvršćeni kako ne bi došlo do pomjeranja i oštećenja tijekom plovidbe Ne slagati šećer blizu toplih mjesta (temp (temp. viša od 25°C 25 C uzrokuje zgrudnjavanje) Zahtijevana vlažnost zraka je 70% Skladišta se ne ventiliraju tijekom transporta (osim u slučaju povećanja relativne vlažnosti i kondenzacije vode na stjenkama skladišta- tada ventilirati ali do max 6 izmjena zraka na sat) g i ugodan g miris Šećer ima blag Budući da lako apsorbira mirise mora ga se odvojiti od tereta koji proizvode mirise j j jje na nečistoće,, masti i ulja j Osjetljiv
ŠEĆER U VELIKIM KRISTALIMA
NERAFINIRANI ŠEĆER (RAW SUGAR) D Dobiva bi se iiz ššećerne ć repe i ššećerne ć t k trske To je vlažna kristalizirana masa koja sadrži 95 – 97% saharina To je sirovina u proizvodnji šećera,industriji piva i proizvodnjij kvasaca p Nerafinirani šećer je vlažna ljepljiva kristalizirana masa žućkasto- smeđe boje intenzivnog slatkastog mirisa Prevozi P i se kkao rasutii ili generalni l i teret ((u vrećama) ć ) Kao generalni teret prevozi se na paletama i u kontejnerima
ŠEĆERNA TRSKA
UKRCAJ I PRIJEVOZ NERAFINIRANOG ŠEĆERA Šećer mora biti zaštićen od vlage tijekom ukrcaja (posebno kiše i snijega) Visoka relativna vlažnost ne smeta p posebno tijekom j iskrcaja jer šećer ide na daljnju obradu Suho i hladno vrijeme i niska vlaga pri hladnom vremenu nisu pogodni za iskrcaj šećera (zgrudnjavanje) Kut presipavanja šećera u rasutom stanju je 37° Vreće moraju biti pravilno složene i učvršćene kako ne bi d šl d došlo do pomjeranja j j i oštećenja š ć j tijekom ij k plovidbe l idb Visoka temperatura uzrokuje zgrudnjavanje (ne smije se krcati šećer čija je temperatura viša od 48°C) 48 C) Ne slagati šećer blizu toplih mjesta (temp. viša od 25°C uzrokuje zgrudnjavanje)
UKRCAJ I PRIJEVOZ NERAFINIRANOG Š Ć ŠEĆERA Zahtijevana j vlažnost zraka jje 65% Šećer je vrlo higroskopičan Teret u vrećama ne zahtijeva ventilaciju tijekom transporta Kod rasutog šećera razlikuju se dvije pojave ovisno o promjenama klimatskih područja - plovidba iz hladnog u toplo područje (teret se zagrijava izvana, površina šećera gubi vlagu a u unutrašnjosti se ista povećava; na površini se stvara kora a u unutrašnjosti sirup) - plovidba iz toplog u hladno područje (obrnut proces) Na kraćim putovanjima ne zahtijeva se ventilacija (ili samo minimalna), dok se na duljim putovanjima ventilira toliko lik d da bi se spriječila ij čil pojava j plijesni lij i
UKRCAJ I PRIJEVOZ NERAFINIRANOG Š Ć ŠEĆERA Tijekom transporta usljed fermentacije može doći do povećanja koncentracije CO2 i smanjenja koncentracije kisika Šećer Š nije sklon samozapaljenju, ali se njegov požar jako teško gasi, jer pepeo djeluje katalitički (potiče g gorenje) j ) Požar se ne gasi vodom, nego pomoću CO2 Nerafinirani šećer ima intenzivan slatkast miris i ne smije se krcati u isto skladište sa rafiniranim šećerom Budući da lako apsorbira mirise mora ga se odvojiti od tereta kojij p proizvode mirise Osjetljiv je na nečistoće, masti i ulja Zbog apsorpcije vlage dolazi do pojave plijesni i formiranja sirupa
UKRCAJ I PRIJEVOZ ŠEĆERA Šećer Š ć krcati k ti u potpuno t suha h i čista či t skladišta kl dišt Krcati odvojeno rafinirani i nerafinirani šećer Šećer od odvojiti ojiti od vlažne lažne robe i robe koja tijekom prijevoza ispušta vlagu Šećer obvezno odvojiti od ruma Ne krcati za vrijeme kiše i ne primati vlažan šećer Kod prijevoza rafiniranog šećera u vrećama osigurati odgovarajuću ventilaciju Kod prijevoza nerafiniranog šećera svesti ventilaciju na minimum
FAKTORI SLAGANJA ŠEĆERA
VRSTA ŠEĆERA
PAKIRANJE
m³/t
U velikim kristalima
kutije
1.66
Nerafinirani
ras t rasut
1 17 – 1.27 1.17 1 27
Nerafinirani
vreće
1.06 – 1.28
Rafinirani
vreće
1.13 – 1.90
Rafinirani
rasuti
1 11 – 1.25 1.11 1 25
Rafinirani (kocka)
kutije
2.00
TERETI U POMORSKOM PROMETU
METALNI PROIZVODI
METALNI PROIZVODI • Metalni proizvodi su čest teret u pomorskom prometu • Tu spadaju p j čelični,, aluminijski, j , bakarni proizvodi p i njihove j legure • Pojavljuju se u različitim oblicima kao poluproizvodi i gotovi proizvodi • Najčešće se javljaju kao: - šipke p - ingoti - ploče - limovi li i - hladno i vruće valjani smotci (coils) - sekcije i konstrukcije - profili - cijevi - žica
METALNI PROIZVODI • Podložni su utjecaju korozije (naročito željezo) • Sklonost koroziji ovisi o vrsti materijala i metalurškoj obradi te skladištenju j • Korozija može nastati zbog izloženosti tereta djelovanju vode (morska i slatka) u brodskim skladištima • Također su skloni mehaničkim oštećenjima tijekom prijevoza i rukovanja • Vrsta mehaničkih oštećenja ovisi o obilježjima tereta, pakiranju ki j i rukovanju k j teretom • Mehanička oštećenja mogu nastati tijekom prijevoza zbog nepravilnog slaganja i učvršćenja, djelovanja vanjskih sila na brod (vjetar, valovi) – sve ovo dovodi do pomicanja tereta i mehaničkih oštećenja
METALNI PROIZVODI • Metalni proizvodi obično se pakiraju u posebnu ambalažu, koja ovisi o vrsti, obliku i namjeni proizvoda • Neki p proizvodi p prevoze se nepakirani p • Smotci se obično prevoze nepakirani. Mogu se pakirati omatanjem papirom, kartonom ili folijama i vezani metalnim ili plastičnim trakama • Posebno se zaštićuju rubovi tereta (naročito kod limova ili žice u smotcima, cijevi i konstrukcija) • Limovi Li i se prevoze nepakirani ki i ili složeni l ž i i na rubovima b i zaštićeni drvenom konstrukcijom • U smislu antikorozivne zaštite metalni proizvodi se zaštićuju pocinčavanjem, uljem, masti i zaštitnim premazima (radionički primer)
METALNI PROIZVODI • Metalni proizvodi se krcaju u čista i suha skladišta • Ne smiju se krcati u blizini tereta koji su skloni ispuštanju vlage • Krcaju se na ravnu podlogu kako ne bi došlo do d f deformacija ij i pomaka k ttereta t • Budući da se radi o teškim teretima posebnu pozornost treba posvetiti slaganju i učvršćenju tereta • Pri slaganju se koristi dosta zaštitnog materijala (drvo) • Tijekom ukrcaja mora se pažljivo rukovati teretom kako bi se spriječila ij čil mehanička h ičk oštećenja št ć j • Sve vrste oštećenja (korozija/mehanička oštećenja) dobro su vidljive j te ih treba evidentirati u dokumente kojij prate teret • Nakon ukrcaja mora se spriječiti djelovanje atmosferskih utjecaja i morske vode na teret
ČELIČNI LIMOVI U SMOTCIMA (STEEL SHEET IN COILS) • To su čelični poluproizvodi koji se primjenjuju u različitim g granama industrije j • Razlikuju se vruće i hladno valjani limovi • Pakiranje j ovisi o kvaliteti limova i njihovoj j j podložnosti oštećenjima • Oblažu se papirom ili plastičnom folijom i vežu metalnim trakama • Tijekom prijevoza zaštićuju se od vlage i vode kako bi se spriječila korozija • Pri prekrcajnim manipulacijama treba pažljivo rukovati da im se ne oštete rubovi
UKRCAJ I SLAGANJE ČELIČNIH LIMOVA U SMOTCIMA • Krcaju se na unaprijed pripremljene drvene podloge • Smotci se slažu u redove od bokova prema sredini skladišta • Sljedeći red se slaže tako da smotcima popunimo prazan prostor između dvaju smotaka iz donjeg reda • Time se sprječava pomicanje tereta • Teret se učvršćuje metalnim trakama ili konstrukcijom od drva • Svaki smotak iz gornjeg reda mora biti učvršćen za dva susjedna smotka iz donjeg reda
PAKIRANJE LIMOVA U ZAŠTITNI PAPIR I METALNU FOLIJU Limovi su zaštićeni s: • Poprečnim trakama • Uzdužnim trakama • Na vanjskom obodu zaštitnom metalnom folijom • Papirom s inhibitorom korozije • Unutrašnjim metalnim prstenom (diskom) • Kartonskom zaštitom rubova lima
• • •
Galvanizirani smotci u skladištu Smotci su učvršćeni poprečnim i uzdužnim trakama Rubovi su po obodu djelimično osigurani zaštitnom metalnom oblogom
SLAGANJE ČEL. SMOTAKA • Donji red se slaže na pripremljene drvene podloge • Gornji red popunjava prazne prostore između donjih smotaka tako da smotak iz gornjeg reda pritišće dva smotka iz p donjeg reda • Smotci iz gornjeg reda učvršćeni su metalnim trakama za dva donja smotka • Smotci su odijeljeni od stjenki skladišta drvenim oblogama g
Svaki smotak iz gornjeg reda učvršćen je za dva susjedna donja smotka trakama provučenim kroz središte donjih smotaka
OŠTEĆENJA OD KOROZIJE
MEHANIČKA OŠTEĆENJA I OŠTEĆENJA OD KOROZIJE
OŠTEĆENJA OD KOROZIJE I PUCANJA ZAŠTITNIH TRAKA (TELESCOPIC EFFECT)
MEHANIČKA OŠTEĆENJA RUBOVA SMOTKA
ČELIČNE PLOČE • D Dobivaju bi j se u valjaonicama lj i valjanjem lj j ččeličnih lič ih ingota • Širina im je 2 2.5 5m m, debljina 25 cm a duljina je različita • Zbog ovakvih dimenzija prevoze se nepakirane, jer nisu osjetljive na mehanička oštećenja • Slažu se na unaprijed pripremljene drvene podloge • Slažu se u redove od boka do boka skladišta • Između dva reda postavlja se zaštitni materijal • Sve praznine između redova moraju se popuniti zaštitnim materijalom
ČELIČNI LIMOVI • Od čeličnih ploča se razlikuju po debljini i duljini (tanji su i dulji od ploča) • Prevoze se kao jjedinični komadi, upakirani p i zaštićeni papirnim, plastičnim ili metalnim folijama i povezani uzdužnim i poprečnim trakama ili u svežnjevima • Koriste se u prerađivačkoj industriji (npr (npr. brodogradnja) • Osjetljivi su na mehanička oštećenja tijekom prekrcajnih operacija (oštećenja rubova ili deformacije limova), te na vlagu koja izaziva koroziju (obično su zaštićeni antikorozivnim premazima) • Slažu se na unaprijed p j p pripremljene p j drvene p podloge g u redove koji se protežu od boka do boka skladišta • Između redova se postavlja zaštitni materijal
LIMOVI OD NEHRĐAJUĆEG ČELIKA PAKIRANI U DRVENE KRLETKE (CRATES)
OŠTEĆENJA OD KOROZIJE, MEHANIČKA OŠTEĆENJA RUBOVA I DEFORMACIJE OBLIKA LIMOVA
CIJEVI • S Spadaju d j u značajnije č j ij generalne l tterete t • Razlikuju se prema promjeru, materijalu i tehnologiji izrade te prema namjeni • Cijevi većeg promjera: - namijenjene su za transport vode vode, nafte i plina - prevoze se pojedinačno - zaštićene su zaštitnim prevlakama na bazi bitumena - rubovi cijevi zaštićuju se plastičnim poklopcima
CIJEVI MANJEG PROMJERA • Cij Cijevii manjeg j promjera j obično bič se pakiraju ki j u svežnjeve učvršćene čeličnim trakama • Zaštićuju Z štić j se zaštitnim štit i prevlakama l k ((galvanizacija, l i ij bojanje, premazivanje mašću ili uljima) • Krajevi K j i cijevi ij i mogu biti obrađeni b đ i za spajanje j j i zaštićeni plastičnim poklopcima • Cijevi Cij i manjeg j promjera j za posebne b namjene j mogu biti obložene drvom ili pakirane u drvene sanduke
UKRCAJ CIJEVI MANJEG PROMJERA U KONTEJNER • C Cijevi manjeg promjera povezane su na krajevima i sredini trakama (metalne/plastične) u svežnjeve • Svežnjevi se slažu u jedan red i međusobno povezuju trakom • Na tako učvršćene svežnjeve slaže se sljedeći red cijevi u svežnjevima
KRCANJE I SLAGANJE CIJEVI • Cij Cijevii su vrlo l osjetljive j tlji na mehanička h ičk oštećenja tijekom prekrcajnih operacija • Slažu se na unaprijed pripremljene drvene p podloge g • Bokovi skladišta se oblažu zaštitnim materijalom • Svi prazni prostori između cijevi ili s ežnje a cije svežnjeva cijevii moraj moraju se pop popuniti niti zaštitnim materijalom
KRCANJE I SLAGANJE CIJEVI VEĆEG PROMJERA
OŠTEĆENJA OD KOROZIJE
•
•
Nastaju N t j djelovanjem vlage, morske i slatke vode Oštećenja se mogu pojaviti na j i vanjskim unutarnjim stjenkama cijevi
ČELIČNA ŽICA U SMOTCIMA • Čelična žica je vruće vučeni čelični poluproizvod • Masa smotaka ovisi o debljini žice i varira između 0.5 i 2.5 tona • Kvalitetna žica u pravilu se omata zaštitnim platnom (ili papirom) • Čelična žica je osjetljiva na koroziju i mehanička oštećenja • Slaže se na unaprijed pripremljene drvene podloge • Svi prazni prostori koji se pojavljuju između smotaka moraju se popuniti zaštitnim materijalom • Smotci se moraju složiti tako da čine kompaktnu cjelinu • Smotci iz gornjeg reda moraju se učvrstiti
ČELIČNA ŽICA PRIPREMLJENA ZA TRANSPORT
UKRCAJ/ISKRCAJ ČELIČNE ŽICE
HOW NOT TO DO IT
MEHANIČKA OŠTEĆENJA
MEHANIČKA OŠTEĆENJA
TERETI U POMORSKOM O O S O PROMETU TERETI U KONTEJNERIMA
TERETI U KONTEJNERIMA KONTEJNERIZACIJA U MORSKOM BRODARSTVU STANDARDIZACIJA KONTEJNERA OZNAČAVANJE KONTEJNERA VRSTE KONTEJNERA S O J TERETI U KONTEJNERIMA
KONTEJNERSKI BROD 4800 TEU
KONTEJNERSKI BROD 4800 TEU
KONTEJNERSKI BROD 4800 TEU
KONTEJNERIZACIJA U MORSKOM BRODARSTVU - KontejnerizacijaKontejnerizacija j j - tehnologija gj p prijevoza j robe u kontejnerima - O uporabi kontejnera postoje dva suprotna mišljenja (najsuvremenija tehnologija i primitivni kontejneri starih Feničana) - Domovina današnjih kontejnera je N Amerika - Poticaj razvoju kontejnerizacije dao je transport vojnih tereta iz SADSAD-a u Europu tijekom II. svjetskog rata - Početak kontejnerizacije 1966. (‘’Moor ( Moor Mc Cormar Lines’’)-- prvi kontejnerski brodovi (SAD Lines’’) (SAD-- Europa) - Nakon toga slijedi ekspanzija kontejnerskog prometa (gradnja brodova, brodova kontejnera, kontejnera terminala i lučke infrastrukture) - 1967. u Moskvi potpisan Ugovor o standardizaciji k kontejnera j
KONTEJNERIZACIJA U MORSKOM BRODARSTVU - Kontejner – spremnik različite veličine i oblika izrađen od čvrstog materijala koji se rabi kao sredstvo za prijevoz robe - Prema ISO kontejner je transportni sud pravokutnog presjeka koji je: - trajnog oblika - višekratne uporabe - omogućava transport robe s jednim ili više sredstava bez pretovara robe - opremljen uređajima za lako i brzo rukovanje - lako se puni i prazni - min. zapremine 1m 1m³³
KONTEJNERIZACIJA U MORSKOM BRODARSTVU Kontejner mora biti izrađen tako da: - bude nepropusan j naprezanjima p j ((tereta,, valova,, - odolijeva vanjskih sila i kontejnera složenih iznad njega) - omogući sigurno vezivanje tereta unutar kontejnera - zadrži čvrstoću tijekom prijevoza - kontejner mora biti toliko čvrst da se omogući slaganje l j najmanje j j pett kkatova t kkontejnera t j
STANDARDIZACIJA KONTEJNERA ISO TIP
D ži Dužina (mm)
D ži Dužina - stope
Ši i Širina (mm)
Ši i Širina stope
Vi i Visina (mm)
Vi i Visina stope
N i Nosivost (kg)
1A
12192
40’
2438
8’
2438
8’
30480
1 AA
12192
40’
2438
8’
2591
8’06’’
30480
1B
9125
30’ 30
2438
8’ 8
2438
8’ 8
25400
1 BB
9125
30’
2438
8’
2591
8’06’’
25400
1C
6058
20’
2438
8’
2438
8’
20320
1 CC
6058
20’
2438
8’
2591
8’06’’
20320
1D
2985
10’
2438
8’
2438
8’
10240
Tablica prikazuje ISO tipove Najčešći je tip 1C TEU-- Twenty ft TEU Equivalent Unit FEU-- Forty ft FEU Equivalent Unit TEU i FEU postale su mjere za izražavanje j kapaciteta u kontejnerskom poslovanju (veličina i kapacitet broda broda, skladišta, lučkog prometa)
OZNAČAVANJE KONTEJNERA -
-
-
CSC (Container Safety Convention) 1972. propisuje sljedeće oznake k kkontejnera: t j - zemlja koja je izdala potvrdu o sigurnosti - datum izrade kontejnera - identifikacijski broj - najveća bruto težina - stacking g capability p y ((dopuštene p težina p pri slaganju) g j ) - oznaka vanjskih dimenzija - oznaka tipa kontejnera Dopunske oznake: - naziv zemlje kojoj pripada kontejner - oznaka vlasnika kontejnera - posebne oznake vlasnika kontejnera Kontejneri koji prevoze opasne terete (pored gore navedenih): - Koleto označeno točnim tehničkim nazivom i UN (Unit Number) - Posebne naljepnice
OZNAČAVANJE KONTEJNERA Oznaka O a a inspekcije spe c je kontejnera o ej e a
VRSTE KONTEJNERA - Prema namjeni: - univerzalni p j - specijalni - Prema korisnoj nosivosti: - mali (V= 11-3m 3m³³; nosivost 11-3 t) - srednji (V= 33-10m 10m³³; nosivost 55-30 t) - veliki (V= 1010-60m 60m³³; nosivost 3030-40 t) - Prema konstrukciji - sklopivi - nesklopivi kl i i - sa/bez uređaja za samoiskrcaj
VRSTE KONTEJNERA - Prema P namjeni j i razlikujemo lik j kkontejnere t j za prijevoz: ij - generalnih tereta - rashlađenih tereta - rasutih tereta - teških tereta i velikih komada - tereta velikih gabarita (kontejneri otvorenih strana, otvorenog krova i strana) - tekućih tereta j - živih životinja
VRSTE KONTEJNERA Dijagram j g tipova p kontejnera j
Standardni kontejneri 20’x8’x8’06’’ i 40’x8’x8’06’’
Standardni kontejner sa bočnim vratima
High- cube kontejner Sličan standardnom, ali većih dimenzija (obično visine); koristi se za generalne lakše terete većeg volumena i visine
Hard-- top kontejner Hard Sličan standardnom; izrađuje se kao 20’ i 40’; ima pomični metalni krov; koristi se za teške i visoke terete
Open-- top kontejner Open Krov je izrađen od demontabilnih nosača i prekriven ceradom; koristi se za pakirane i nepakirane generalne terete i za visoke terete
Kontejneri platforme Izrađuju se kao 20’ i 40’; mogu imati pomične ili čvrste stranice, ili nemaju stranica; koriste se za ukrcaj teških tereta i tereta velikih di dimenzija; ij tterett se učvršćuje č šć j zavarivanjem i j ili vezivanjem i j
Ventilated containers Kontejneri sa prirodnom ventilacijom, ‘’coffee containers’’; koriste se za terete koji tijekom prijevoza zahtijevaju ventilaciju (kava); ventilacijski otvori izvedeni su na duljim stranama kontejnera (na vrhu i dnu)
Rashladni (frigo) kontejneri
-
izrađuju se kao 20’ i 40’ posjeduju j d j vlastiti l i i rashladni hl d i uređaj đ j ((refrigerated fi d unit); i) priključuju se na brodsku el. mrežu (na teminalu su spojeni na njegovu mrežu, a može se na kontejner postaviti posebni generator); između vanjske stjenke i rashladne komore je izolacija,a unutrašnjost komore je od metala, na podu se nalaze rešetke (bolje strujanje zraka); Opremljeni su uređajima za mjerenje temperature (sa vanjskim displayem) i uređajem za registraciju temperature Također je moguća kontrolirana atmosfera (odvođenje CO2, CO2 etilena i sl.) teret se ne krca do vrha komore, kod prijevoza mesa na vrhu postavljene j kuke;; komore su p kompresor okrenuti prema krmi; slagati na palubi u prvi ili drugi red, a ispod palube što bliže grotlu; prijevoz j rashlađenih i smrznutih tereta ((sve vrste voća Koriste se za p i povrća, maslac i sirevi, mlijeko, jaja, meso riba i dr.)
FRIGO KONTEJNERI
Rashladna jedinica Unutrašnjost kontejnera g tereta Max. visina ukrcanog
Frigo kontejneri opremljeni su instrumentima za mjerenje i registraciju temperature i vlažnosti zraka (posada redovito d it nadzirati d i ti tij tijekom k putovanja) t j ) Štete na teretu mogu nastati usljed nepravilnog rukovanja j i održavanja j temperature p i vlažnosti zraka
Izolacijski (izotermički) kontejneri
- Nemaju vlastiti rashladni uređaj - Priključeni su na centralno brodsko postrojenje koje proizvodi hladan zrak - Izolirane stjenke ograničavaju promjenu temperature - Imaju veći rashladni prostor nego frigo kontejneri - Manje su pouzdani i precizni u održavanju temperature nego frigo kontejneri
Bulk kontejneri Imaju tri otvora na krovu za ukrcaj i dva otvora na vratima za iskrcaj tereta; koriste se za prijevoz rasutih tereta, tereta ali se mogu koristiti i za generalne terete
Tank kontejneri
K i t se za prijevoz Koriste ij ttekućih k ćih ttereta t (b (bezopasnih ih ili opasnih) Tankovi su kapaciteta p 20.000 do 24.000 lit. IMO je razvrstao tank kontejnere koji služe za prijevoz opasnih tekućina u 4 kategorije: - tank kontejner tip 1 (tekućine s plamištem ispod 0° 0°C, C visokootrovne i korodirajuće tvari, samozapaljive tekućine, oksidirajuće tvari) - tank kontejner tip 2 (tekućine sa plamištem od 0 0°°C do +61°°C, srednje i niskootrovne korodirajuće tvari) +61 - tank kontejner tip 5 (teški i laki plinovi) - tank kontejner tip 7 (inertni plinovi) Ako teret zahtijeva hlađenje ili održavanje temperature tankk kontejneri k j i su opremljeni lj i rashladnim hl d i uređajem đ j
TANK KONTEJNERI
TERETI U KONTEJNERIMA
-
Paketi, P k ti k kutije tij i sanduci d i U kontejnere se krcaju različite vrste tereta u paketima kutijama i sanducima (generalni i paketima, frigo) Voditi računa o relativnoj vlažnosti zraka i kondenzaciji vlage na stjenkama kontejnera Slagati g teret tako da ne dođe do pomicanja p j koje j će oštetiti ambalažu i teret Teže pakete slagati na dno a lakše na vrh Ako teret zahtijeva potrebno ga je pokriti ili obložiti
Paketi, kutije i sanduci - slaganje i osiguranje tereta (air bags)
Palete - U kontejnere se mogu krcati sve vrste paletiziranih tereta - Dimenzije paleta određuju način slaganja i iskorištenost p prostora kontejnera j - Za sigurnost tereta važno je njegovo pravilno slaganje na palete palete, a palete pravilno složene u kontejner - Palete P l t zbijeno bij slagati l ti
Obrasci slaganja paleta u kontejner
Slaganje paleta u kontejner
Bačve - Prije P ij ukrcaja k j provjeriti j iti nepropusnostt b bačava č - Prilikom slaganja uvijek okrenuti bačve tako da su čepovi č i postavljeni t lj i prema vrhu h - Metalne bačve je najbolje slagati u uspravnom položaju l ž j i bli blizu jjedna d d druge - Osigurati bačve koje su ukrcane pored vrata k t j kontejnera - Onemogućiti prevrtanje i okretanje bačava u k t j kontejneru
Bačve – načini slaganja (tlocrt)
Bale ae - Bale su slabo osjetljive na mehanička p j tokom transporta, p , ali su naprezanja osjetljive tijekom ukrcaja/iskrcaja - Tijekom ukrcaja nadzirati stanje pakiranja bala (platno i obruči) - Po potrebi postaviti podloge i pokriti bale (ako to zahtijeva teret)
Role i smotci - U kkontejnere t j se mogu kkrcati ti sve vrste t ttereta t u rolama i smotcima (papir, metalni coilsi i dr.) - Krcaju se horizontalno ili vertikalno - Slagati ih tako da se međusobno dodiruju - Popuniti prazan prostor - Spriječiti pomicanje tereta - Kod težih terete (željezo) smotke međusobno povezati kroz središnji otvor - Osigurati mrežama ili uporama unutarnju stranu vrata kontejnera
Strojevi teški tereti i tereti velikih dimenzija Strojevi, - Krcaju se preko krova kontejnera (open top p i hard top p kontejneri) j ) - Teški tereti i tereti velikih dimenzija krcaju se na platforme - Voditi računa o pravilnom učvršćenju tereta - Teret se učvršćuje privezama ili zavarivanjem
Tekući tereti - U tank kontejnerima prevoze se neopasne i opasne tekućine - Tank kontejneri ne smiju biti 100% puni; mogu biti punii 80 d do 95% ((ekspanzija k ij tekućine) ovisno o vrsti tekućine - Tekućine se mogu prevoziti (u bačvama) i u ostalim vrstama kontejnera
