Tarife u Cestovnom Prometu

1. UVOD

U ovom seminarskom rad riječ je o tarifama u cestovnom prometu. U uvodnom dijelu objašnjeni su osnovni pojmovi tarife i sve što obuhvaća tarifu. U nastavku spomenuta su i objašnjena tarifna načela i osnovni pojmovi vezani uz pojam tarife. U četvrtom polavlju riječ  je o prijevoznoj tarifi! i od čea se sastoji. "a kraju napravljena je j e paralela izme#u tarifa u cestovnom prometu u europskim zemljama i $%& konvencije.

1

'. Općenito o tarifama (ojam tarifa potječe iz doba kada su )rapi %auri prešli na europski dio kontinenta *(irinejsko poluotoka+ dje se u ,ibraltarskom tjesnacu nalazi radić -arifa *anticki /ulia -raducta0+ u kojem u se naplaćivale naknade za prijevoz sa afričko na europski kontinent i obrnuto! te je na temelju toa nastao suvremeni pojam tarife. -arifa je riječ arapskoa  porijekla i znači objava! iako se u suvremenom svijetu smatra da je to cijena. -arifa je preled cijena za pruenu usluu. -arife su dvojake po značenju i to2 a+ javnopravno značaja  b+ privatnopravno značaja U tarife javnopravno značaja spadaju2 tarife za naplatu poreza! carinske tarife i tarife za naplatu pristojbi i taksa. -arife na privatnopravno značaja dijele se na prijevozne! špediterske i ostale2 • • •

u prijevozne tarife spadaju eljezničke! pomorske! cestovne! riječne i zračne3 špediterske tarife su samo špediterske3 ostale su lučke! skladištne! terminalske! poštanske i slično.

  U suvremeno doba tarife su se počele primjenjivati polovicom 14. stoljeća s pojavom i razvitkom eljeznice.

'.'.-arifna načela

2

a+ načelo javnosti koje podrazumijeva da je tarifa javno objavljena i pod  jednakim uvjetima pristupačna svima.  b+ načelo jednakosti koje podrazumijeva primjenu prema svim korisnicima  jednako bez preferencija jednih u odnosu na drue. c+ načelo jasnoće koje podrazumijeva da je tarifa tako konstruirana da je jasna i razumljiva svima. d+ načelo trajnosti  koje podrazumijeva da donesena tarifa ima što dui rok  trajanja tj. da nije podlona čestim promjenama kako bi korisnici moli  planirati na dulji rok.1

5.-arifni pojmovi

1

6elenika &.! Međunarodna špedicija ! 7konomski fakultet! &ijeka! 1448. 3

 "ajvaniji pojmovi u svezi tarifa su sljedeći2 Tarifni sustav pod kojim se podrazumijevaju osnovne značajke koje tarifi daju bitno

obiljeje po provedbenoj tarifnoj politici. (ostoje četiri tarifna sustava2 1. (rirodni tarifni sustav je takav sustav kod kojea nema klasifikacije robe već je cijena  jednaka za sve vrste! '. 7konomsk 9 politički tarifni sustav je sustav kod kojea vrijedi pravilo veće vrijednosti robe podrazumijeva veću cijenu prijevoza! 5. Dravni tarifni sustav je takav da kod njea drava odre#uje cijenu prijevoza i time šptiče razvitak pojedinih rana ospodarstva ili područja u dravi! :. %ješoviti tarifni sustav predstavlja kombinaciju prva tri ! a u primjeni je kod većine eljeznica u svijetu. Tarifna tehnika nije propisana ni u jednoj rani prometa! me#utim kod eljeznice  postoje pravila u okviru U/$;a o temeljenom obliku i izledu tarifa. Tarifna udaljenost je udaljenost u kilometrima *u pomorskom prometu je u nautičkim miljama 1<=' m+ temeljem koje se obračunava prevoznina. Tarifni razred  predstavlja klasifikaciju robe po odre#enim obilje#jima u nekoliko razreda! kao npr. >od eljeznica svaki razred predstavlja odre#eni tarifni sustav po kojem se računa prevoznina. Od 144?. odine eljeznice su preko U/$;a postupno ukinule tarifne razrede tj. svele su na dva! a od 1448. na samo jedan tarifni razred. Tarifni stavak je iznos u tarifnoj valuti koji je predvi#en za obračun prevoznine po  jedinici mjere! a to je načešće za 1?? ili 1??? k mase vezano uz odovarajuću kilometarsku zonu. Tarifna valuta  je valuta u kojoj su izraeni prijevozni *tarifni+ stavci u pojedinoj tarifi. >od unutrašnjih tarifa to je nacionalna valuta zemlje! a kod me#unarodnih 7U&! U@D! $AB ili neka drua konvertibilna valuta. Tarifno sjecište  predstavlja raničnu točku na kojoj prestaje vrijediti jedna tarifa! a započinje drua! a to su najčešće ranični prijelazi izme#u dviju zemalja.

:. (rijevozne tarife

U prijevozne tarife spadaju tarife pojedinih rana prijevoza kao što su npr. eljznička! cestovna! pomorska tarifa. (rema prijevoznom odnosno transportnom supstratu tarife se dijele na putničke i teretne tarife. Obizirom na područje na kojem vrijede prijevozne tarife dijele se na2 4

1. lokalne 9 koje se upotrebljavaju na uem području neko rada '. unutranje 9 vrijede za područje jedne drave 5. me#unarodne 9 vrijede na području više zemalja! a u njih spadaju još savezne i kombinirane tarife.'

=.-arife u cestovnom prometu

 "a me#unarodnoj razni u cestovnom proemtu bilo je pokušaja donošenja jedinstvenih tarifa! ali se nije uspjelo. "akon 144'. odine 7uropska unija uvela je moućnost biranja  prijevoznika! nakon plaćene tarife. -emelj za utvr#ivanje cijena prijevoza su opći uvjeti  poslovanja Arvatskih cestovnih prijevoznika i tarife javno prijevoza tereta u domaćem i me#unarodnom cestovnom prometu! koje donosi ,ospodrasko interesno udruenje hrvatskih cestovnih prijevoznika -ransportkomerc0.

/vaković C. i sur.! pedicija i loistički procesi! Bakultet prometnih znanosti sveučilišta u 6arebu! 6areb! '?1?. 2

5

$estovni prijevoznici donose minimalne tarife! javno ih objavljuju i dostupne su svima pod  jednakim uvjetima. 6a me#unarodni promet poslovno udruenje tako#er donosi minimalnu tarifu kako bi se izbjela nelojalna konkurencija prijevoznika! a stvarnu cijenu prijevoza doovaraju i utvr#uju stranke me#usobno.

@lika 1. -eljač i poluprikolica s kontejnerom /zvor2 https2EEFFF.oole.hrEimresGimurlHhttpI5)I'BI'BFFF.njuskalo.hrI'Bimae;  bierI'Bkamioni;cisterneI'Bteljac;man;ta1<.:8?;poluprikolica;cisterna;rohr;slika; :J=:<=4<.jpKimrefurlHhttpI5)I'BI'BFFF.njuskalo.hrI'Bkamioni;cisterne I'Bteljac;man;ta1<.:8?;poluprikolica;cisterna;rohr;olas; 1:818'5'KdocidHn'=s<,&B"iu<%KtbnidHrsBl)5cOp(s6"%I5)KvetH1KF U cestovnom prometu tarife se sastoje od2 općih ili relementarnih odredbi! daljinara! klasifikacije robe i tablica prijevoznih stavova. (revoznina u cestovnom prometu računa se na sljedeće načine2 • • • • • •

cjenik prijevoza tereta klasičnim vozilima za unutranji promet! cjenik prijevoza klasičnim vozilima za me#unarodni promet! cjenik prijevoza tereta u lokalnom prometu do =? km ! cjenik prijevoza zbirnih pošiljaka u unutrašnjem prometu izraen u kn *kunama+! cjenik prijevoza zbrinih pošiljaka u me#unarodnom prometu izraen u 7U&;ima! cjenik autodana! vozila izvan rada. 6

$jenik vonje prazno vozila se naplaćuje najmanje 1E5 cijene puno vozila na istoj relaciji! uz sulasnost korisnika uslue prijevoza. 5

5.1. Tarife i njihovo određivanje

(revoznine se najčešće nazivaju tarifama * engl. rates, njem.tarif +! a to su slubeno objavljene cijene uslue prijevoza u zračnom! morskom! cestovnom i eljezničkom prometu koje su doovorene na razini me#unarodnih institucija ili na razini prijevoznika. U prometu je zato  pod pojmom tarifa potrebno razumjeti sve parametre vane pri definiranju vozarine. -o su2 • •

cijena prijevoza! uvjeti prijevoza i cijene dodatnih uslua *npr. vaanje! ukrcaj! iskrcaj! prekrcaj! skladištenje robe! prazne vonje+.

6elenika! &.! Međunarodna špedicija 9 Osnovni i specijalni poslovi 9 (oslovna politika! L/starska nakladaM!(ula! 14<=. 3

7

-arife se razlikuju po objektu prijevoza! pa se tako moe ovoriti o putničkim tarifama i tarifama za teret! a jedne i drue imaju svoje potkateorije. -arife u cestovnom prijevozu sastoje se od2 • • • •

općih ili relementarnih odredbi! daljinara! klasifikacije robe *vrlo jednostavne+ i tablica prijevoznih stavova.  "ajčešće su uporabi tablice u kojima je vozarina izraena u knEkm.

-arife se sastoje od2

• •

•

Odredbe o cijenama  "aknade za usluu prijevoza tereta sastoji se od cijene prijevoza! iznosa za pokriće troškova i iznosa poreza na dodanu vrijednost. &edovita cijena prijevoza utvr#ena je u $jeniku prijevoza tereta! a sastoji se od najnie i osnovne cijene. Osnovna cijena u unutrašnjem prometu jednaka je najnioj u

•

me#unarodnom. -arifne stavke čine iznos u cjeniku! utvr#en mnoenjem udaljenosti *ukilometrima+na kojoj se prijevoz obavlja s cijenom prijevoza odre#enoj prema nosivosti! odnosno

•

zapremini! i namjeni vozila kako za unutrašnji tako i za me#unarodni promet. /zračun cijene prijevoza vrši se uovorom o prijevozu. )ko stranke nisudoovorile cijenu prijevoza podrazumijevat će se da je uovorena osnovnacijena iz $jenika

•

odrediva na temelju prevezene udaljenosti! nosivosti ilizapremini! i namjeni vozila. Doplata za posebne uslue i korištenje objekata na cesti. U redovitu cijenu nisu uračunate naknade koje prijevoznik plati za posebne uslue! a koje nisu sadrane u -arifi. Uz zahtjev za naknadu plaćenih usputnih troškova prijevoznik je duan priloiti

•

 potvrdu o plaćenim iznosima. (rimjena $jenika. $ijene prijevoza u unutarnjem i me#unarodnom cestovnom  prometu se obračunavaju na osnovi tablica kojima su utvr#ene vrijednosti prijevozne

•

uslue! odnosno $jenika.  "ajnia cijena predstavlja donju ranicu isplativosti prijevoza. Osnovna cijena  prijevozne uslue obuhvaća stvarne troškove prijevozno procesa!osiurava

•

isplativost prijevoza i primjerene plaće zaposlenih. $ijena iznad osnovne cijene. Ova cijena se doovora prilikom pruanja dodatnih uslua ili druih poodnosti za korisnika uslue prijevoza ovisno o vrsti tereta i duljini 8

 putovanja! zatim kada se radi o posebnom prijevozu! prijevozu namjenskim vozilom i •

 prijevozu opasno tereta. $ijene prema vrstama prijevoza ; cijene u me#unarodnom prometu ; sadre sve troškove koji se odnose na prijevoz *cestarinu! mostarinu! tunelarinu! tranzitne  pristojbe! statistiku! cijenu dobivanja viza! dopusnica! -/& karneta i slično+.

-roškovi nisu uračunati pa se dodaju na uovorenu cijenu2

•

cijene prijevoza trajektom i sl. =?I cijene prijevoza kamiona vlakom *npr. kroz "jemačku+ s tim da se svi kilometri

•

obračunavaju u cijenu prijevoza3 troškovi koje prijevoznik plati za tu#e uslue obavljene u ime ili za račun korisnika

•

 prijevoza * špediterske uslue! uslue sanitarne slube! vaanje robe i sl.+3 $ijene u unutrašnjem prometu sadre sve troškove uključujući cestarinu! mostarinu i

•

tunelarinu.

8. -arife u cestovnom prometu u 7U i $%& konvencija U poledu tarifa za prijevoz robe u cestovnom prometu postoji znatno šarenilo u europskim dravama. Dok >onvencija $%& prepušta strankama slobodu sporazumijevanja u poledu uslova i cijene prevoza! Opći sporazum o ekonomskom reuliranju me#unarodno cestovno prijevoza predvi#a obavezu europskih zemalja da propišu obavezne tarife kojih bi se morali pridravati javni  pr ij evoz ni ci . %no e dr a ve su i don ij el e ta kv e tar if e *npr. @& "e ma čk a i dr.+ koje vrijede za njihove prijevoznike. Dosadašnji pak pokušaji da se donese jedna me#unarodna tarifa za cestovni prijevoz nisu urodili plodom. /nače tarife u cestvonom prijevozu zemalja koje su ih donijele! ulavnom su slične eljezničkim! a i nivo cijena je takav da! po pravilu eljezničkih tarifa za odovarajuću robu. -arife obično sadre opće odredbe! tablice voznih stavova *po 1 toni! za 1?? k! po l m5! po l m' ili po 1 satu ili danu korištenja vozila+. -arife  pr uaj u mo ućno st za sklapanj e pos eb nih sporazuma! nar očit o ka d se radi o specijalnim transportima! npr. zbirna roba! frio;reim! pokvarljiva i slična roba. 9

J. 6)>NUC)>  pedicija predstavlja ospodarsku djelatnost koja se bavi oranizacijom otpreme i dopreme robe te provozom robe kroz neku zemlju i ostalim poslovima koji su s tim u vezi. &azvoj me#unarodne trovine kroz porast potranje za odovarajućim prijevoznim kapacitetima utjecao je na razvoj prijevozničke djelatnosti koja svojom ponudom treba zadovoljiti tu potranju. pediter predstavlja temeljni subjekt u konzultacijama za odre#ivanje optimalno prijevozno rješenja! postavljanja vanjskotrovinsko posla u domeni carinskih  propisa! te izradi vanjskotrovinskih kalkulacija. 6adaci koji se stavljaju pred špeditera! ma koliko bili raznovrsni i sloeni! uvijek uključuju zahtjev za smanjenjem prijevoznih troškova! koji se nameće kao jedan od dominantnih zahtjeva kod oranizacije i provedbe otovo svako  prijevozno pothvata. "ačin na koji špediter utječe na smanjenje troškova je odabirom dobavljačevih ponuda! najpovoljnijie za stranku. pediteri posluju sa više dobavljača. Oni s kojima učestalije me#usobno sura#uju! nude im nerijetko jeftinije uslue i dodatne popuste.

10

N/-7&)-U&) >njie2 1. 6elenika! &.2 %e#unarodna špedicija! 7konomski fakultet! &ijeka! 1448. '. /vaković! C. i sur.2 pedicija i loistički procesi! Bakultet prometnih znanosti sveučilišta u 6arebu! 6areb! '?1?. 5. 6elenika! &.2 %e#unarodna špedicija 9 Osnovni i specijalni poslovi 9 (oslovna  politika! L/starska nakladaM! (ula! 14<=. /nternet izvori2 1.   http://www.scribd.com/doc/45889756/34/%C5%A0pediterske-tarie

11