Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti
SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA ŠPEDICIJA
Tarif Tarif e u prometu
Mentor: dr. sc. Darko Babić Student: Bogdanić Antonio
Zagreb, 2012.
Sadržaj: 1.Općenito o tarifama .......................................................................................................................... 1 1.2.Tarifna načela................................................................................................................................ 1 1.1.Tarifni pojmovi .............................................................................................................................. 2 1.3. Prijevozne tarife ........................................................................................................................... 3 1.Tarife u pomorskom prometu.............................................................................................................. 4 2.1. Vozarine u slobodnom brodarstvu .............................................................................................. 4 2.2.Vozarine u linijskom brodarstvu ................................................................................................... 6
3.Tarife u željezničkom prometu ............................................................................................................ 8 3.1.Lokalne (unutranje) tarife ............................................................................................................. 9
3.2.Međunarodne tarife ................................................................................................................... 10 5.Tarife u cestovnom prometu ............................................................................................................. 12 5. Špediterske tarife .............................................................................................................................. 13 6.Literatura: .......................................................................................................................................... 14
1.Općenito o tarifama
Pojam tarifa potječe iz doba kada su Arapi Mauri prešli na europski dio kontinenta (Pirinejskog poluotoka) gdje se u Gibraltarskom tjesnacu nalazi gradić Tarifa (anticki “Iulia Traducta”) u kojem u se naplaćivale naknade za prijevoz sa afričkog na europski kontinent i obrnuto, te je na temelju toga nastao suvremeni pojam tarife.
Tariga je riječ arapskoga porijekla i znači objava, iako se u suvremenom svijetu smatra da je to cijena. 2
Tarifa je pregled cijena za pruţenu uslugu. Tarife su dvojake po značenju i to: a) javnopravnog znača ja b) privatnopravnog značaja U tarife javnopravnog značaja spadaju: tarife za nap latu poreza, carinske tarife i
tarife za naplatu pristojbi i taksa. Tarife na privatnopravnog značaja dijele se na prijevozne, špediterske i ostale:
u pr ijevozne tarife spadaju ţeljezničke, pomorske, cestovne, riječne i zračne;
špediterske tarife su samo špediterske;
ostale su lučke, skladištne, terminalske, poštanske i slično .1
U suvremeno doba tarife su se počele primjenjivati polovicom 19. stoljeća s pojavom i razvitkom ţeljeznice. 1.2.Tarifna načela
a)
načelo javnosti koje podrazumijeva da je tarifa javno objavljena i pod jednakim uvjetima pristupačna svima.
b)
načelo jednakosti koje podrazumijeva primjenu prema svim korisnicima jednako bez preferencija jednih u odnosu na druge.
c)
načelo jasnoće koje podrazumijeva da je tarifa tako konstruirana da je jasna i razumljiva svima.
1
d)
načelo trajnosti koje podrazumijeva da donesena tarifa i ma što duţi rok trajanja tj. da nije podloţna čestim promjenama kako bi korisnici mogli planirati na dulji rok1.
1.1.Tarifni pojmovi
Najvaţniji pojmovi u svezi tarifa su sljedeći:
Tarifni sustav pod kojim se podrazumijevaju osnovne značajke koje tarifi
daju bitno obiljeţje po provedbenoj tarifnoj politici. Postoje četiri tarifna sustava: 1. Prirodni tarifni sustav je takav sustav kod kojega nema klasifikacije
robe već je cijena jednaka za sve vrste , 2. Ekonomsk – politički tarifni sustav je sustav kod kojega vrijedi pravilo
veće vrijednosti robe podrazumijeva veću cijenu prijevoza, 3. Drţavni tarifni sustav je takav da kod njega drţava odreĎuje cijenu
prijevoza i time šptiče razvitak pojedinih grana gospodarstva ili područja u drţavi , 4. Mješoviti tarifni sustav pred stavlja kombinaciju prva tri , a u primjeni je
kod većine ţeljeznica u svijetu.
Tarifna tehnika nije propisana ni u jednoj grani prometa, meĎutim kod
ţeljeznice postoje pravila u okviru UIC -a o temeljenom obliku i izgledu tarifa.
Tarifna udaljenost je udaljenost u kilometrima (u pomorskom prometu je u
nautičkim miljama 1852 m) temeljem koje se obračunava prevoznina.
Tarifni razred predstavlja klasifikaciju robe po odreĎenim obiljeĎjima u
nekoliko razreda, kao npr. Kod ţeljeznica svaki razred predstavlja odreĎeni tarifni sustav po kojem se računa prevoznina. Od 1990. godine ţeljeznice su preko UIC-a postupno ukinule tarifne razrede tj. svele su na dva, a od 1996. na samo jedan tarifni razred.
Tarifni stavak je iznos u tarifnoj valuti koji je predviĎen za obračun
prevoznine po jedinici mjere, a to je načešće za 100 ili 1000 kg mase vezano uz odgovarajuću kilometarsku zonu.
2
Tarifna valuta je valuta u kojoj su izraţeni prijevozni (tarifni) stavci u pojedinoj
tarifi. Kod unutrašnjih tarifa to je nacionalna val uta zemlje, a kod meĎunarodnih EUR, USD, CHF ili neka druga konvertibilna valuta.
Tarifno sjecište predstavlja graničnu točku na kojoj prestaje vrijediti jedna tarifa, a započinje druga, a to su najčešće granični prijelazi izmeĎu dviju zemalja1.
1.3. Prijevozne tarife
U prijevozne tarife spadaju tarife pojedinih grana prijevoza kao što su npr. ţeljznička, cestovna, pomorska tarifa. Prema prijevoznom odnosno transportnom supstratu
tarife se dijele na putničke i teretne tarife. Obizirom na područje na kojem vrijede prijevozne tarife dijele se na: 1. lokalne – koje se upotrebljavaju na uţem području nekog grada 2. unutranje – vrijede za područje jedne drţave 3. meĎunarodne – vrijede na području više zemalja, a u njih spadaju još savezne i kombinirane tarife.
3
1.Tarife u pomorskom prometu
U pomorskom prometu tarife se promatraju kroz vrste plovidbe koj se dijele na: slobodnu i linijsku plovidbu. Tarife postoje samo na linijskoj plovidbi, dok se kod slobodne plovidbe cijene transporta formiraju kroz zakup brodskog prostora. Cjene
slobodnog prijevoza ovise o ponudi i potraţnji brodskog prostora.
2.1. Vozarine u slobodnom brodarstvu
Trţište slobodnog brodarstva je najkonkurentniji tip trţišta, pa se i vozarine formiraju prema trţišnim zakonitostima u odnosu ponude i potraţnje. Razlikuje se
više posebnih trţišta brodskog prostora (po tipovima i kapacitetima brodova, po vrstama tereta, po pravcima prometa) → posebne karakteristike u odreĎivanju vozarina → razlikuju se : • vozarine za putovanje broda , • vozarine za vremensko korištenje broda , • zakupnine za vremensko korištenje golog broda . Vozarine za putovanje (voyage freights) - najobičniji i najbolji pokazatelj trţišne dinamike , - donju granicu oscilacije odreĎuje interes i odluka brodara. Pomorski brodar koji prodaje brodski prostor na putovanje kod definiranja vozarina uzima u obzir nekoliko razina vozarina (koje djeluju na razvojnu i poslovnu politiku):
• vozarine koje potiču nastavak poslovanja, • vozarine koje potiču diversifikaciju poslovanja, • vozarine koje prisiljavaju na povlačenje dijela brodskih kapaciteta, • vozarine koje prisiljavaju na povlač enje kapitala. Obično se razlikuju tri osnovne razine vozarina: 1. poticajne za nastavak poslovanja, 2. poticajne za raspremu, 3. poticajne za povlačenje kapitala iz morskog brodarstva. U brodarskom ugovoru na vrijeme vozarinski stav odre Ďuje se u odreĎenoj valuti po 4
odreĎenoj vozarinskoj jedinici (obično $ ili £, teţina ili prostor) 3. Redovito se ugovara brod u punom teţinskom kapacitetu (puna nosivost). Puna nosivost za prijevoz tereta je promjenjiva veličina – korisna nosivost – računa se za svako zaklju čeno putovanje. KORISNA NOSIVOST = TEORIJSKA UKUPNA NOSIVOST Brod- ono što brod mora nositi (gorivo, voda, hrana, oprema, potrošni materijal). Interes brodara – što veća korisna nosivost (nosivost na koju se pla ća vozarina), ali nikad ne smije biti na štetu sigurnosti plovidbe → razlika izmeĎu administracije i kapetana broda → ugovara se srednja nepotpuno utvrĎena količina tereta. Za visinu vozarina vaţan je i nač in utvr Ďivanja (mjerenja) prevezene količine tereta i količine tereta koja će se obračunati. Razlikuje se ukrcana i iskrcana koli čina tereta: - Obično se iskrcana količina tereta uzima kao osnova obra čuna vozarine - Ukrcana količina tereta označava se u teretnici.
Vozarina za putovanje moţe se platiti unaprijed ili na odredištu, a moţe se ugovoriti i plaćanje za vrijeme putovanja, moţe se ugovoriti plaćanje u ratama.
BRODARSKI UGOVOR NA VRIJEME - ugovara se dnevna vozarina (daily hire) ili
mjesečni vozarinski stav po toni nosivosti broda na ljetnoj vodenoj liniji (monthly hire rate ship's summer deadweight tonnage). - Plaćanje se obično vrši ili mjesečno ili svakih 15 dana - Često se ugovara posebni dodatak na vozarinu za podmirenje troškova broda iz posljednje luke iskrcaja do luke predaje broda na - bonus na pozicija broda ili bonus za putovanje u balastu.
UGOVOR ZA KORIŠTENJE BRODA BEZ POSADE - smatra se uzimanjem broda u zakup, pa se plaća zakupnina. Najpoznatiji ugovor o zakupu broda je BARECON A (BIMCO) → predviĎa plaćanje zakupnine jednom mjesečno (mogućnost naplate 10% kamate ako se ne plati u predviĎenom roku)3.
5
2.2.Vozarine u linijskom brodarstvu Na visinu vozarine djeluje:
• odnos ponude i potraţnje , • povećanje troškova poslovanja. Trţište linijskog brodarstva je zatvoreni tip trţišta (monopol na strani ponude brodovi) →veći utjecaj (kroz konferencije) na pove ćanje vozarina. Vozarinski stavovi razraĎeni su u obliku tarifa (tarifni vozarinski stavovi za jedinicu pomorske prijevozne usluge).
Razlikuje se dva tipa linijskih tarifa: 1. grupna robna tarifa (class tariff), 2. pojedinačna robna tarifa (commodity tariff). Ad. 1. – utvr Ďuje se za odreĎene skupine tereta (od 6 do 50 skupina tereta) Ad. 2. – za svaku vrstu tereta posebno Konferencijske tarife dijele se na (posebni slu čajevi):
• točno utvr Ďene i otvorene vozarinske stavove (fixed and open rates) [tramperi] , • tarife s dvojnim vozarinskim stavovima (dual rates tariff) [SAD] .
Izračunavanje i izražavanje vozarinskih stavova u linijskim tarifama: 1. Vozarinski stav po teţini W (weight) metrička tona (1000 kg) ili duga tona (1016 kg) ili američka kratka tona (907 kg), 2. Vozarinski stav po prostoru M (measurement) m3 ili prostorna tona (40 stopa kubičnih), 3. Alternativni vozarinski stav po teţini ili po prostoru W/M – po izboru brodara, 4. u postotku od vrijednosti robe – za vrijedne terete, 5. trojaki vozarinski stav – po teţini, po prostoru ili u postotku ad valorem – osnovu odreĎuje brodar, 6. vozarinski stav po glavi ili po komadu tereta (npr. stoka ili automobili), 7. vozarinski stav za velike predmete prema posebnom dogovoru (as per agreement)3.
6
Ciljevi koji se postiţu odreĎ ivanjem tarifa: - smanjenje ili uklanjanje konkurencije me Ďu linijskim brodarima, - vozarinski stavovi da budu ve ći od graničnih troškova , - postizanje maksimalne uspješnosti i rentabilnosti poslovanja u dugom roku 3. Tarife u pomorskom prometu sastoje se od: 1. Općih ili reglementarnih odredbi , 2. Daljinara, 3. Klasifikacije robe, 4. Tablica prijevoznih stavova1.
Slika 1. Najveći kontejnerski brod na svijetu5
7
3.Tarife u željezničkom prometu
S obzirom na način računanja prevoznine, ţeljezničke tarife mogu biti tonske (prevoznina se za odreĎenu relaciju izračunava primjenom odrgovarajućeg tonskog stavka, zavisno o računskoj masi pošiljke) ili vagonska (prevoznina se za odreĎenu relaciju izračunava prema vrsti upotrebljenog vagona, neovisno o masi pošiljke). Na prijevoz robe u privatnim vagonima primjenjuju se pripadajući koeficjenti umanjenja,
koji su odreĎeni tarifom. Glede podrijetla odnosno namjene robe, u smislu prijevoza primjene tarife razlikuju
se sljedeće vrste prijevoza:
prijevoz robe u unutarnjem prometu,
pri jevoz robe u meĎunarodnom prometu,
prijevoz robe u uvozu i izvozu,
prijevoz provoznih pošiljaka 1.
Tarife u ţeljezničkom prometu se razlikuju na unutranji i vanjski promet. Pod unutranjim prometom smatra se prijevoz robe od izvora do cilja preko područja Hrvatske4. Pod međunarodnim prometom smatra se prijevoz pošiljaka iz Hrvatske
prema drugim zemljama, iz drugih drţava prema Hrvatskoj ili sami prolaz preko hrvatskog teritorija prema drugim zemljama. Promet se ne mora nuţno odvijati samo ţeljezničkim putem, moţe se odvijati dio puta nekim drugim oblikom prometa.
8
3.1.Lokalne (unutranje) tarife
Lokalne tarife primjenjuju se na prijevozu robe u unutranjem ţeljezničkom prometu. Sastoji se od: 1. Općih ili reglemetarnih odredbi (opći tarifni propisi), kojima se reguliraju
meĎusobna prava i obveze ţeljeznice kao prijevoznika i korisnika prijevoza, vrste prijevoza, zatim uvijeti pod kojima se roba moţe preuzeti na prijevoz, rok isporuke, dodatci ne prevozninu, rokovi za preuzimanje pošiljke, reklamacije, način pakiranja, postupak u slučaju gubitka ili oštećenja pošiljke kao i druga pitanja. 2.
Daljinar kojima se odreĎuju tarifne udaljenosti naţeljezničkoj mreţi jedne
drţave, a moţe biti kontruiran po abecednom susatavu kojem su ţeljezničke postaje u jednoj drţavi razvrstane po abecednom redu, isto tako postoji zemljopisno-pruţni sustav konstrukcije daljinara u kojem su ţeljezničke postaje na jednoj pruzi razvrstane sukladno udaljenostima od početne do
završne i obrnuto. U abecednom daljinaru navode se sljedeći podaci: popis ţeljezničkih postaja abecednim redom, namjena ţeljezničke psotaje (putnički ili teretni) radno vrijeme postaje, ureĎaji i postrojenja kojima ţeljeznička postaja raspolaţe za prihvat i ukrcaj tereta i drugi podatci. 3. Klasifkacija robe sukladno kojoj se roba razvrstava prema tzv. Briselskoj
nomenklaturi, tako da je razvrstana po odreĎenim prirodnim i fizikalnom kemijskim svostvima odnosno namjeni robe. raoba se razvrstava u glave kao
npr. ţive ţivotinje i mesne preraĎevine, dalje su u jednoj glavi razvrstava u odjeljke npr. stoka, perad, ribe… Sastavni dio klasifikacije robe je i abecedni popis svih roba s njihovom kodnom oznakom kako bi se lakše nalazile u samoj klasifikaciji tj. odredili kojoj glavi i odjeljku pripada. 4. Tarifnih tablica kojima se odreĎuju tarifni stavci i cijene prijevoza za
odreĎenu količinu robe kvantificirano jedinicom mjere za masu. U t arifnim tablicama pošiljke se dijele na komadne i vagonske1.
9
Tarifa za prijevoz robe na prugama Hrvatskih ţeljeznica (HŢ) sastoji se od sljedećih dijelova:
HRT 151 Tarifa za prijevoz ribe,
HRT 152 UsklaĎena nomenklatura robe,
HRT 153 Popis kolodvora,
HRT 154 Daljinar za prijevoz robe na prugama Hrvatskih ţeljeznica ,
HRT 155 Putokaz,
HRT 156 Cjenik usluga 6.
Tarifa HŢ-a za vagonske pošiljke je tonska tarifa, tj. za računanje prevoznine primjenjuje se četiri tonska stavka, kako je navedeno u tablici 1.
Tablica 1. Tarifni stavci s naznačenom najmanjom računskom masom1
Tonski stavak
Najmanja računska masa
10t
10.000 kg
15t
15.000 kg
20t
20.000 kg
25t
25.000 kg
3.2.Međunarodne tarife Primjenjuju se na prijevoz robe u meĎunarodnom ţeljezničkom prometu. Podijeljene su na:
10
1. opće međunarodne tarife koje donosi MeĎunarodna ţeljeznička unija UIC i vrijede za sve prijevoze i vrste roba koje nisu predmet prijevoza po
tzv. povlaštenim tarifama kao što su lučke, tranzitne, savezne i izuzetne. Po konstrukciji identične su unutrašnjim tarifama osim što su tarifni stavci izraĎeni u EUR-ima. 2. savezne tarife koje se donose na temelju sporazuma pojedinih
ţeljezničkih uprava kojima se regulira meĎunarodni ţeljeznički promet na njihovim prugama, u uskladu s odredbama CIM-A (konvencija o
meĎunarodnom ţeljezničkom prijevozu). Primjerice Hrvatske ţeljeznice su sa ţeljezničkim upravama Slovenije i Austrije donijele saveznu tarifu za prijevoz robe uvoza, izvoza i lučkom tranzitu. 3. lučke tarife spadaju u kateogoriju povlaštenih tarifa jer se putem niţih tarifnih stavova stimulira tranzit odnosno uvoz i izvoz preko odreĎene luke, kao primjerice u Hrvatskoj luke Rijeka. 4. tranzitne tarife takoĎer su povlaštene tarife. Kod donošenja tranzitnih
tarifa nacionalne ţeljezničke uprave vode računa o konkurenciji alternativnih prometnih pravac kroz druge zemlje, te stoga povoljnijim
prijevoznim stavcima privlače teret za provoz preko svojih pruga. 5. izuzetne tarife koriste se samo u izuzetnim situacijama kao što su
elementarne nepogode, potresi, koje su zahvatile odreĎeno područje na koje je potrebno u kratkom vremenu dopremiti velike količine robe kao
pomoć ili velike količine graĎevinskog i drugog materijala za sanaciju nastalih šteta1.
Slika 2. Ţeljeznički vagon s kontejnerom 7 11
5.Tarife u cestovnom prometu
Na meĎunarodnoj razni u cestovnom proemtu bilo je pokušaja donošenja jedinstvenih tarifa, ali se nije uspjelo. Nakon 1992. godine Europska unija uvela je
mogućnost biranja prijevoznika, nakon plaćene tarife. Temelj za utvrĎivanje cijena prijevoza su opći uvjeti poslovanja Hrvatsk ih cestovnih prijevoznika i tarife javnog prijevoza tereta u domaćem i meĎunarodnom cestovnom prometu, koje donosi Gospodrasko interesno udruţenje hrvatskih cestovnih prijevoznika “Transportkomerc”1. Cestovni prijevoznici donose minimalne tarife, javno ih objavljuju i dostupne su
svima pod jednakim uvjetima. Za meĎunarodni promet poslovno udruţenje takoĎer donosi minimalnu tarifu kako bi se izbjegla nelojalna konkurencija prijevoznika, a
stvarnu cijenu prijevoza dogovaraju i utvrĎuju stranke meĎusobno 1. U cestovnom prometu tarife se sastoje od: općih ili reglementarnih odredbi, daljinara, klasifikacije robe i tablica prijevoznih stavova.
Prevoznina u cestovnom prometu računa se na sljedeće načine:
cjenik prijevoza tereta klasičnim vozilima za unutranji promet,
cjenik prijevoza klasičnim vozilima za meĎunarodni promet ,
cjenik prijevoza tereta u lokalnom prometu do 50 km ,
cjenik prijevoza zbirnih pošiljaka u unutrašnjem prometu izraţen u kn (kunama),
cjenik prijevoza zbrinih pošiljaka u meĎunarodnom prometu izraţen u EUR ima,
cjenik autodana, vozila izvan rada1.
Cjenik voţnje praznog vozila se naplaćuje najmanje 1/3 cijene punog vozila na istoj relaciji, uz suglasnost korisnika usluge prijevoza.
12
Slika 3. Tegljač i poluprikolica s kontejnerom8
5. Špediterske tarife
Cjene špediterskih usluga, odnosno visina naknade za rad špeditera, utvr Ďuju se i to: a) tarifom špediterskog poduzeća, b) posebnim dogovorom (prihvaćanjem ponude, ugovorom) izmeĎ u
špeditera i korisnika njegovih usluga. Teoretski, ako visina naknade ne bi bila utvr Ď ena špediterskom tarifom, niti bi bila posebno dogovorena, naknada za rad špeditera bi se, u sluč aj u spora, odredila prema lokalnim obi čajima, no do takve situacije po pravilu ne dolazi. Iako su i dogovori pod b) vrlo česti, pogotovo kod zna čajnijih poslova, ipak se visina naknade za rad špeditera naj češće utvr Ďuje i rutinski primenjuje kod redovnih poslova na osnovu cjena utvr Ďenih u
špediterskim tarifama. Takve tarife oblikuje i donosi autonomno svako špeditersko po duze će u našoj zemlji, no iste nemaju javni karakter, ne objavljuju se,niti se obavezno primj enjuju. Razni pokušaji kod nas i u svjetu da se izrade i donesu čvrste nacionalne i me Ďunarodne špediterske tarife nisu dosad urodili plodom, osi m u društvenim sistemima gdje postoji
samo jedna (drţavna) špedicija 9 .
13
6.Literatura: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
Čedomir I., Ratko S., Mario Š.; Špedicija i logistički procesi Turina A.; MeĎunarodna špedicija Glavan B.; Ekonimka morskog brodarstva HRT 151, HŢ-Hrvatske ţeljeznice, Zagreb, 1995. stranica 11. http://liderpress.hr http://www.hznet.hr/tarife http://www.panoramio.com/photo/41293010 www2.cargobull.com
http://www.scribd.com/doc/45889756/34/%C5%A0pediterske-tarife
14
