SADRŢAJ:
1.UVOD................................... 1.UVOD......................................................... ............................................ ............................................. ........................................2 .................2 2.MOTIVACIJA................................. 2.MOTIVACIJA....................................................... ............................................ ............................................ .............................3 .......3 2.1.Ljudske potrebe i motivi............................ motivi.............................................. ........................................ ...........................................4 .....................4 2.2.Motivacijski cikljus.......................................... cikljus................................................................ .............................................. .................................5 .........5 3.TEORIJA MOTIVACIJE..................... MOTIVACIJE....................................... ........................................ ............................................ ............................6 ......6 3.1.Maslowljeva teorija hijerarhija potreba............................................... potreba..................................................................7 ...................7 3.2.Herzbergerova teorija motivacije.................... motivacije............................................. ............................................... ...............................8 .........8 3.3.McClellandova motivacijska teorija potreba............................................. potreba..........................................................9 .............9
3.4.Vroomova teorija očekivanja............................. očekivanja................................................... ............................................ ............................. ....... 10 4.ZAKLJUČAK.......................... 4.ZAKLJUČAK................................................ ...................................... ................ .........................................11 5.LITERATURA........................... 5.LITERATURA................................................. ............................................ ............................................ ................................12 ..........12
1
1.UVOD
U ovom radu ću obraĎivati o motivaciji i teoriji motivacije jer psiholozi često opisuju motivaciju zajedno s emocijama, jer nas i čuvstva mogu motivirati da se ponašamo na odreĎeni način, kao npr. srdţba da vičemo, ljubav da grlimo, a strah da bjeţimo. Nazivi ijen (movere-pokretati), kao i „emocija“ i „motivacija“ dijele zajednički latinski kor ijen
zajedničku pokretačku pokretačku funkciju. Motivacija je pretpostavljeni proces u ţivom biću koji to ţivo biće pokreće prema prema odreĎenom cilju. Na motivaciju, motivaciju, kao i čuvstvene doţivljaje utječu različiti čimbenici, od kojih su glavni biološki, zatim navike i znanja, te poticaji iz okoline. Primjerice, način na koji se hranimo odreĎen je kombinacijom tjelesnog osjeta gladi, koji je uzrokovan potrebom organizma za hranom (biološki faktor). MeĎutim, vrlo privlačna hrana ili neko jelo koje osobito
volimo moţe nas potaknuti na hranjenje i kad nismo gladni (poticaj iz okoline).
Gotovo uvijek kada se pitamo zašto se ljudi ponašaju baš na odreĎeni način moramo razmotriti motivaciju
i teoriju motivacije. TakoĎer ću obraĎivati teoriju motivacije koja je
tema mog seminarskog rada koju spominje: Maslow, McClelland, Herzberg i Vroom.
2
2.MOTIVACIJA
Motivacija je vrlo sloţen pojam i vaţan činilac u svakom radu. Predstavlja široku i heterogenu klasu organskih psihičkih i okolinskih činioca koji uvjetuju ponašanje ljudi i ţivotinja i aktivno sudjeluju u ponašanju. Ona predstavlja skup procesa koji potiču, usmjeravaju i odrţavaju ljudsko ponašanje ka odreĎenom cilju. Latinski movere što znači kretati se. Motivacija pokreče svaku ljudsku aktivnost u organizaciji i iz van nje. Motivacija je takoĎer utjecaj koji izaziva i odrţava ţeljeno ponašanje ljudi. TakoĎer je psihički proces zadovoljavanja potreba. Ona nas pokreće p rema nekom cilju. U obrazovnom procesu motivacija je sve ono što dovodi do učenja i što odreĎuje njegov smjer, intenzitet i trajanje. (Grgin 1996g.)
U okviru managementa motivacija igra vaţnu ulogu jer njome menadţer
nastoji zadovoljiti ţelje i nagone svojih suradnika kako bi njihovo ponašanje bilo poţeljno i prihvatljivo za organizaciju.
Motivacija je pretpostavljeni proces u ţivom biću koji to ţivo
biće pokreće prema odreĎenom cilju. Motiv je razlog ponašanja, očekivani ili ţeljeni ishod akcije i svjesno
postavljeni cilj nekog postupka. Motiv je uţi pojam od motivacije i
predstavlja sastavni dio motivacijskog ciklusa. Istovremena pojava većeg broja motiva, pobjeĎuje onaj onaj motiv koji je vaţniji u hijerahiji hijerahiji ostalih.
3
2.1.Ljudske potrebe i motivi
Suvremena psihologija tumači ljudsko ponašanje uroĎenim i stečenim potrebama i motivima, te vanjskim poticajima, koji mogu pokrenuti i usmjeriti ljudsko ponašanje. UroĎene potrebe (biološke ili fiziološke) vaţne su za preţivljavanje organizma. Opisuju se kao fiziološka stanja deprivacije ili lišenosti nečeg što je organizmu nuţno za ţivot, npr. hrana ili voda. Kada je npr. zbog nedostatka hrane smanjena količina šećera u krvi, javlja se fiziološka potreba koju doţivljavamo kao osjet gladi. Psihološki aspekt potrebe je uzbuĎeno, napeto stanje koje aktivira ţivo biće da ukloni neravnoteţu u organizmu, tj.potraţi hranu. Svaki poremećaj unutarnje ravnoteţe ili homeostaze potiče organizam da se usmjeri prema odreĎenom cilju koji će tu neravnoteţu ukloniti. Motiv je svaka pobuda koja usmjerava čovjekovo ponašanje prema odreĎenom cilju ili ciljevima, odrţava to ponašanje i odreĎuje intenzitet. Iako se nazivi „motiv“ i „potreba“ često koriste kao sinonimi, to nije sasvim opravdano, jer potreba, kao stanje lišenosti, ne mora nuţno uključiti i motivacijsko stanje. To naročito vrijedi za stečene potrebe, koje nisu vezane uz preţivljavanje, npr. potreba za udovoljavanjem nekim navikama, navikama, ili niz društv enih potreba koje mogu ali i ne moraju poticati organizam ka cilju usmjerenih ponašanja.
4
2.2.Motivacijski ciklus
Mnogi motivi, naročito biološki uvjetovani, pojavljuju se u ciklusima. Motivacijski ciklus sastoji se od tri dijela koji se u odreĎenim vremenskim razmacima ponavljaju. ponavljaju. 1. Nastaje neka tjelesna potreba, npr. za hranom. 2. Ţivo biće je aktivirano da zadovolji tu potrebu, pa kreće u potragu
za hranom. 3. Kad je glad utaţena, nestaje potreba za hranom, pa neko vrijeme taj
motiv ne djeluje na ponašanje ţivog bića. Cijeli se ciklus obnavlja ponovnom pojavom potrebe koja aktivira organizam i usmjeruje ga prema cilju koji će je zadovoljiti. Cikl us, meĎutim, moţe biti potaknut i samim ciljem, npr. privlačnom hranom, koja moţe djelovati kao poticaj i kad ne postoji potreba za hranom.
Ovaj motivacijski ciklus vrijedi za večinu
ţivotinjskih vrsta, ali ne i za ljude. Ljudsko zadovoljavanje i biološke potrebe uveliko je odreĎeno kulturom u kojo j je pojedinac odrastao i ţivi, pa tako i svaki motivacijski ciklus moţe biti promijenjen ili modificiran utjecajem različitih činilaca. Kultura kojoj pripadamo odreĎuje uvelike što jedemo i u čijem društvu i kada se hranimo. Snaga motiva ovisi i o istovremenoj pojavi većeg broja motiva. Ljudska su bića najčešće višestruko motivirana, pa je njihovo ponašanje rezultanta djelovanja različitih motiva. Ima ljudi koji će posebno briţljivo aniti (npr. neki vrlo cijenjeni i skup restoran), kako bi odabrati i mjesto gdje će se hr aniti
istovremeno mogli zadovoljiti neki socijalni motiv, poput motiva za društvenim ugledom. Većina ljudi najprije zadovoljava vaţnije i intenzivinije potrebe, a tek onda one manje vaţne ili manje intenzivne.
To znači da je naše ponašanje najčešće odreĎeno potrebom koja je
nezadovoljena, nezadovoljena, a ako ih je više, onom koja je za nas bitni ja.
5
3.TEORIJA MOTIVACIJA
3.1.Maslowljeva teorija hijerarhija potreba
Američki psiholog Abraham Maslow drţi da postoji hijerarhija motiva na čijem se nalaze fiziološke potrebe, kao potreba za hranom, vodom, zrakom, zaklonom. Tek kada su te potrebe zadovoljene, čovjek se moţe okrenuti zadovoljavanju tzv. pravih ljudskih potreba, kao što su potreba da se pruţi pruţi i primi ljubav, potreba za ugledom, samopoštovanjem samopoštovanjem i ostvarivanjem ostvarivanjem svih svojih potencijala. Tek kada je čo vjek zdrav, siguran, voljen i ko mpetentan u onom čime se bavi, moţe se usmjeriti na svoje samoostvarenje ili samoaktualizaciju. Do samoaktualizacije ljudi dolaze u svojoj potrazi za znanjem, ljepotom, prirodom i ostvarivanjem svih svojih
mogučnosti. Iako nema sumnje da su neke ljudske potrebe vaţnije od drugih ili da n eki motivi imaju prioritet u zadovoljavanju, Maslowljevoj hijerarhiji motiva postavljaju se i neki
prigovori. Tako neki istraţivači smatraju da se ljudske potrebe umjesto u obliku piramide mogu poredati horizantalno, jer čovjek moţe istovremeno ţeljeti i da zadovolji svoje biološke potrebe i razumijevanje i ljubav svojih bliţnjih. Osim toga, redoslijed redoslijed zadovoljavanja zadovoljavanja potreba i nije jednak za sve ljude. Povijest obiluje primjerima poţrtvovanih ljudskih akcija kojima su pojedinci ugrozili vlastiti vlastiti ţivot da bi pomogli čak i nekoj nekoj nepoznatoj osobi. osobi. Postoje i pojedinci kojima su neke „više“ potrebe vaţnije od „niţih“, pa su spremni ţrtvovati svoj ţivot za neku ideju ili vlastitu sliku o sebi. hijerar hiju hiju motiva koja se za
Stoga bi bilo najtočnije ustvrditi da svatko od nas ima svoju
većinu ljudi uglavnom poklapa s Maslowljevom, a koja se u toku
ţivota mijenja i prilagoĎava dobi i prilikama u kojima ţivimo.
6
Osnovne ljudske potrebe prema vaţnosti Abrahamu Maslowu 1.fiziološke potrebe -hrana, voda, seks
2.potrebe za sigurnošću - fizička sigurnost i sigurnost od gubitka posla i imovine imovine 3.potrebe za pripadanje -vjera, ljubav
4.samopoštovanje -ugled, uspjeh 5.samoaktualizacija - posljednji posljednji stadij o čovjeku, razvitku, postignuću
Slika3.1.1.prikazuje Maslowljevu piramidu potreba
7
3.2.Herzbergerova teorija motivacije
Frederick Herzberg nastavio se na Maslowa, ali je u velikoj mjeri modificirao njegovu
teoriju. Herzberg je svojim istraţivanjima došao do dvo – čimbeničke teorije motivacije. U jednoj grupi potreba su npr. politika kompanije, administracija, nadgledanje, uvjeti rada,
meĎuljudski odnosi, plaće, status, sigurnost posla i osobni ţivot i to su čimbenici odrţavanja. Dok motivatori izazivaju zadovoljstvo, ali njihov izostanak ne rezultira nezadovoljstvom,
izazovan posao, postignuća, odgovornost, napredovanje i prizanje. Herzberg i njegovi suradnici su ustanovili da ovi čimbenici izazivaju nezadovoljstvo, ali nisu motivatori. Drugim riječima, ako su u radnom okruţenju ovi čimbenici prisutni u velikoj količini i kvaliteti onda ne izazivaju nezadovoljstvo.
8
3.3.McClellandova motivacijska teorija potreba
David C. McClelland je pridonio razumijevanju motivacije identificirajući tri tipa osnovnih motivirajućih potreba. Klasificirao ih je kao potrebu za moći, potrebu za povezanošć u i potrebu za postignućem. Obavljena su opseţna istraţivanja za sva tri tipa potreba, a McClelland i njegovi suradnici su obavili značajan posao istraţivanjem potrebe za postignućem. postignućem. Sva tri nagona: moć, povezanost povezanost i postignuće su od posebnog posebnog značaja za u pravu s obzirom na to da ih se mora prepoznati kako bi organizirano poduzeće dobro radilo. Potreba za moći. McClelland i drugi istraţivači ustanovili su da ljudi s visokom potrebom za moći pridaju veliku paţnju utjecanju i kontroli. Ovakve osobe, općenito, teţe pozicijama voĎe, često su dobri govornici, često skloni raspravljanju. Potreba za povezivanjem. Ljudi s velikom potrebom za povezivanjem, osjećaju se zadovoljni ako su voljeni, gdje nastoje izbjeći bol koji uzrokuje odbačenost iz skupine. Ka o pojedinci, vjerojatno su zaokupljeni odrţavanjem ugodnih društvenih veza, uţivaju u osjećaju intimnosti i razumjevanjem ugodnih društvenih veza. Potreba za postignućem. Ljudi s velikom potrebom za postignućem imaju intenzivnu ţelju za uspjehom i jednako
intenzivan strah od neuspjeha. Ţele biti izazvani i postavljaju poprilično
teške ciljeve.
9
3.4.Vroomova teorija očekivanja
Psiholog Victor H. Vroom smatra da će ljudi biti motivirani na akcij e za ostvarenje cilja ako vjeruju u vrijednost
cilja i ako mogu vidjeti da ono što čine pomaţe u njegovom ostvarenju.
Preciznije rečeno, Vroomova teorija kaţe da je motivacija ljudi odreĎena vrijednošću koju pridaju rezultatu svojih napora pomnoţenoj s pouzdanošću s kojom smatraju da će njihovi napori pomoći u ostvarenju ciljeva. Jedna od velikih prednosti Vroomove teorije je to što ona prepoznaje vaţnost vaţnost različitih individualnih potreba i motivacija. Stoga, ona ne upada u zamku nekih simplificiranih karakteristika Maslowljeva i Herzbergova pristupa. Vroomova teorija
izgleda mnogo realističnija. Uklapa se u koncept harmonije ciljeva: pojedinci imaju osobne ciljeve različite od organizacij skih ciljeva, ali se ti ciljevi mogu uskladiti.
10
4.ZAKLJUČAK
U ovom radu sam obraĎivala da je motivacija vrlo sloţen pojam i vaţan činilac u svakom radu i da predstavlja široku i heterogenu klasu organskih psihičkih i okolinskih činioca koju uvjetuju ponašanje ponašanje ljudi i ţivotinja i aktivno aktivno sudjeluju u ponašanju. I da je motiv sastavni dio motivacijskog ciklusa.
Ljudska su bića najčešće višestruko motivirana pa je njihovo
ponašanje rezultanta djelovanja različitih motiva. Motiv je svaka pobuda koja usmjerava čovjekovo ponašanje ponašanje prema odreĎenom cilju ili ciljevima, odrţava to ponašanje i odreĎuje mu intenzitet. TakoĎer
sam obraĎivala i Maslowljevu hijerarhiju motiva na čijem se dnu nalaze
fiziološke potrebe za hranom, potrebe za sigurnošću (kuća, posao), potrebe za pripadanjem (ljubav, prijateljstvo), samopoštovanje (ugled, uspjeh) i samoaktualizacija (posljedni stadij o
čovjeku, razvitku, postignuću ). Dok je Herzberg svojim istraţivanjima došao do dv očimbeničke teorije motivacije: čimbenici odrţavanja i motivatori. A McCllend je identificirao tri tipa osnovnih motivirajućih potreba: potreba za moć, potreba za pove zivanjem, potreba za postignućem. postignućem.
11
5.LITERATURA
1.Branimir Šverko: Psihologija,Školska knjiga,Zagreb, 1992 2.http://hr.wikipedia.org/wiki/ 3.http://bib.irb.hr/datoteka/233549.Konf._upravljanje_resursima_Lazibat_Dumicic .pdf
12
13
14
