SOCIOLOGIJA SVAKODNEVNOG ŽIVOTA

Sociologija svakodnevnog života

SOCIOLOGIJA SVAKODNEVNOG ŽIVOTA (11.10.06) -sociologija je znanost o društvu i ljudima koji u tom društvu žive, koji međusobno komuniciraju, djeluju i koji tom djelovanju stvaraju smisao ZADAĆE SOCIOLOGIJE - opisati značajke društva - pronalaziti uzroke socijalnog napretka i socijalnog nazadovanja - analizirati djelovanja članova društva - ta djelovanja individuuma i grupa staviti u odnos sa društvenim strukturama ZADAĆA SOCIOLOŠKIH TEORIJA -razraditi što općenitiji iskaz o stanju i razvoju ljudskih društava kroz povijest -a to znači: razviti i stvoriti pojmovni instrumentarij -sociološke teorije su usmjerene prema temeljnim odrednicama ljudskog postojanja i djelovanja -vezana je za određeno vremensko razdoblje kao i za nacionalni kontekst i teorije kojima će moći tumačiti moderno društvo -stoga se i govori o različitim – američkim, engleskim, njemačkim, francuskim sociološkim teorijama itd. -razvoj i problemi suvremenih društava traže uvijek nove pojmove, instrumente i teorije kojima će tumačiti moderno društvo -stajališta i spoznaje koje su zastupali npr. sociolozi u 19. st. čine se neprimjerenim za rješavanje suvremenih problema -usprkos tomu, ne možemo ih zanemariti, moramo ih i danas čitati AKTUALNOST KAO IZAZOV ZA SOCIOLOŠKU TEORIJU -Marx pisao svoj Kapital pod dojmom stalne industrijalizacije engleskih ekonomskih i privrednih sustava i pauperizacije engleskog radništva(1850.-1860.) -početkom 21. st. zapadna društva doživjela mnoge tehničke, političke, ekonomske, kulturne, religijske revolucije i promjene -i ne samo zapadno društvo -svjetsko društvo i društva svijeta sve se više diferenciraju, pa tako postaju svakodnevno sve sličnija jedna drugima VRSTE SOCIOLOŠKIH TEORIJA -ove godine radimo: 1. mikroteorija (sociologija svakodnevnog života) 2. teorije koje pokušavaju prevladati dualizam makro- i mikro-teorije u jednu integrativnu disciplinu (perspektivu) PREDMET SOCIOLOŠKIH TEORIJA - društvene tvorbe ili procesi - struktura i /ili promjena državnih organizacija i institucija MIKROTEORIJE -usmjerene na individuume: međusobne interakcije, socijalne strukture nisu u središtu pozornosti -u ovim teorijama se istražuje kako ljudi pod određenim uvjetima djeluju na tipski i predvidljiv način

1

Sociologija svakodnevnog života - njihovi motivi i očekivanja - ili kako se njihova djelovanja međusobno odnose POMIRDBENI PRAVCI U SOCIOLOGIJI -u središtu razmatranja je odnos između pojedinaca i društva -ovo je mnogim sociolozima izazov: 1. razlike među spolovima 2. omogućuje im govoriti o spolu i rodu 3. odnos spolova u danom , konkretnom društvu MIKROTEORIJE ISTRAŽUJU 1. kako ljudi pod određenim uvjetima djeluju i komuniciraju na tipski (predvidljiv) način 2. koji su u tom djelovanju i komunikaciji njihovi motivi i očekivanja te 3. kako njihova djelovanja utječu jedna na druga POZORNOST 1. društveni i povijesni uvjeti nastanka mikroteorija 2. Mead 3. simboličko učenje i interakcija - socijalno konstruiranje Ja i što je posebno važno naglasiti intersubjektivnosti - bavljenje igrom uloga, osobnom kreativnošću ali i društvom u kojem se sve to događa AUTORI: 1. Herbert Blumer – shvaćanje simboličkog interakcionizma 2. Erving Goffman – društvo kao dramaturgija - moje, Ja - uloga pojedinca na pozornici - svakodnevni rituali 3. Alfred Schuetz – svakodnevni svijet -fenomenološka sociologija: 1. Edmund Husserl i njegova metoda 2. Max Weber – razumijevajuća sociologija

SOCIOLOGIJA SVAKODNEVNOG ŽIVOTA (18.10.06) -filozofija i znanost u odnosu na svakodnevlje – tradicionalno suprotstavljeni pojmovi. Zašto? -obje se konstruiraju neovisno o svakodnevnom životu -i društvene znanosti (i sociologija) donedavno – znanost izvan svakodnevnice -zašto je svakodnevni život bio isključen iz promatranja u društvenim znanostima? -pojam «sociologija svakodnevnog života» - spaja nespojivo -posljednje desetljeće – razdoblje interesa za svakodnevlje, za svakodnevni život, za neupitnost svih životnih procesa -sociologija svakodnevlja – «svaka sociologija koja objašnjava uobičajeno odvijanje društvenog života» -moment svakodnevnog ulazi u sociologiju kroz dva temeljna pogleda: 1. u izgradnji društva i njegova življenja sudjeluju:  svakodnevna praksa,

2

Sociologija svakodnevnog života  ponašanje  interakcija i  praktično razmišljanje ljudi -u istraživanju svakodnevnog života primjenjuju se metode koje se koriste u sociologiji i općenito 1. promišljanje procedura pomoću kojih se odvijaju gore navedeni procesi  pitanje kontekstualnosti  odrediti kontekst društvenog življenja u svakodnevnom životu -u klasičnoj podjeli postoji podjela na: - apstraktno i konkretno -prvo, sociologija svakodnevnog života pripada u grupu «konkretnog zbivanja» -drugo, pojedinačni akter – kao nezaobilazna činjenica sociološke teorije -sociološka analiza usmjerava se na pojedinca, a ne na grupe, organizacije, institucije -«jedino pojedinac može imati svakodnevni život» (Juan) -treće, temeljne kategorije su prostor i vrijeme - sve se odigrava u tom okviru -četvrto, nezaobilazne kategorije su: - ponavljanje i - ritualizacija -ovim činima nastaje najveći dio svakodnevnog života -sociologija svakodnevnog života polazi sa stajališta : - čovjekov život nije unaprijed određena kolotečina nego je - čovjekov život mjesto susreta i sučeljavanja - mjesto sudara i suočenja onog očekivanog i predvidivog s onim neočekivanim i nepredvidivim -peto, veliko značenje ima analiza koju sami akteri pridaju svom i tuđem djelovanju -ta se značenja sinonimno nazivaju;: laička, zdravorazumska, svakodnevna ili sudionička značenja -danas: sociologija svakodnevnog života ima jako veliko značenje i puno pobornika -pojam svakodnevnog života dobiva druga značenja ako se susretnemo sa stvarnošću: - društveni život se odvija u običnosti - društvene su se znanosti do sada bavile neobičnostima -sociolozi su do sada istraživali: - krupne društvene promjene - značajne ličnosti - devijantne prakse - egzotične identitete - marginalne grupe -ali ne i obični svakodnevni život -svakodnevno je bilo ostalo izvan dosega socioloških istraživanja -moralo je stoga doći do promjene perspektive -da bismo se mogli baviti sociologijom svakodnevnog života moramo: - ono obično vidjeti kao čudesno - rutinsko kao dvojbeno - neupitno kao dvojbeno

3

Sociologija svakodnevnog života -to znači: moramo se prebaciti iz prirodnog stava, koji podupire naš osjećaj svakodnevnog realizma, u sociološki stav, koji proniče u dubinske strukture i procese (Weigert) -svakodnevni život – područje gdje se događa ono najvažnije -svakodnevni život je mjesto - gdje ljudi žive - gdje se vide tragovi povijesti i sjećanja - gdje se gradi budućnost - gdje se umire -svakodnevni život kao takav vrijedi za sve ljude svejedno na njihov materijalni i socijalni položaj -postupci pojedinaca i njihove odluke mogu imati dalekosežne posljedice, veći za veću skupinu ljudi -sve su odluke pojedinci donijeli u svakodnevnom životu -ni jednu odluku ni jedan pojedinac nije donio niti prije rođenja niti nakon smrti -zašto 1960-ih nastaje interes za svakodnevno? -prvo, nastale promjene u društvenom okružju posebno nakon II svjetskog rata (svakodnevni život je morao postati problematičan da bi bio problematiziran – Agnes Heller) -drugo, masovni mediji su postali izvori problematičnosti svakodnevlja -mediji predočuju svakodnevni život drugih ljudi, iz drugih sredina i kultura -treće, upoznavanje drugih tjera nas na uspoređivanje s njima -time naša svakodnevnica postaje temom istraživanja -novo društvo se različito naziva - postmoderno - radikalno moderno - postindustrijsko - informatičko - rizično -razlike među društvima nisu temeljem proizvodnje već simboličkom proizvodnjom informacija, kodova, simbola, značenja i slika -četvrto, novi društveni pokreti – svojom «novom paradigmom politike» dovode u pitanje sva klasične politike i njezine mehanizme -ti pokreti (npr. feministički pokret, pokret zelenih) - veličaju sferu nepolitičnog, vrijednost nepolitične sfere privatnosti - naglašavaju pitanje kvalitete života - osporavaju «muški princip» u politici i životu, - artikuliraju otklon od heroizma, neponovljivosti, povijesti - naglašavaju domenu svakodnevnog, intimnog, emocionalnog, osobnog, životnog -peto, izraziti stupanj fluidnosti i neizvjesnosti modernih društava -tradicionalna su se društva zasnivala na: - zajedničkim normama i vrijednostima - vrijednosnom konsenzusu - i na temelju toga stvarale svoj prepoznatljivi način života -moderna društva slobodno i neprekidno stvaraju svoj stil života -temeljem toga stvaraju se nekonvencionalne, fluidne i nelokalizirane društvene grupe -šesto, masovna dostupnost potrošnih dobara omogućuje izgradnju vlastitoga «ja», a time i vlastitog identiteta, što postaje opća pojava i nije više povlastica elite

4

Sociologija svakodnevnog života -u anonimnosti urbanog života, prožetog masovnim medijima, raste značenje vizualnog u «društvu spektakla» (Debor) - nastaje dokoličarska klasa (Veblen) -sociološko stajalište nema više čvrstih pretpostavki u strukturi jednog društva -ono stoga uvijek iznova mora propitivati što se stvarno, to znači – sada, događa među članovima društva -«nova sociologija» - prati promjene u društvenoj stvarnosti - odražava izmijenjeni teorijski ambijent - pokušava razumjeti ljudsko ponašanje onako kako se ono odvija kroz vrijeme i prema značenju koje ono ima za aktere -potkopavanjem ranije podrazumijevanih osnova, sociologija širi prostor za temu svakodnevnog -uvijek se oslanjamo na neke «pozadinske pretpostavke» koje potječu iz našeg svakodnevnog života -time dolazi do refleksivne sociologije čiji je cilj i zadaće prikazati svakodnevni život jedne grupe i time spasiti svakodnevni život od zaboravljenost -sociolozi – «komentatori društvenog iskustva» jer nemaju specijalizirani predmet kojim se bave (Baumann) -oni se bave dvostrukom hermeneutikom jer svoj predmet istraživanje dijele sa drugim istraživačima -sociolozi ne mogu izgraničiti polje svog vlastitog djelovanja, jer nema ništa čime se oni bave, a da se drugi istraživači ne bave -nova sociologija je usmjerena na: - kritiku i propitivanje dosadašnjih istraživanja - relativiziranje postojećih tumačenja stvarnosti -nova sociologija treba iz monološke prerasti u dijalošku sociologiju, dakle u novu diskurzivnu formaciju -nova sociologija treba se održati na životu duhom lojalnosti i solidarnosti s drugim bićima, suočeni sa realnosti svoje kontingencije i užasima slobode -«svakodnevni život» ne postoji kao samostalni entitet ili kao stvar koju možemo opipati -pojam služi kao etiketa za opipljivu stvarnost -u samom pojmu postoji procjep: - praksa i teorija - sudioničko i izvanjsko - prvo i treće lice - uključeno i distancirano -od sociologa se zahtjeva da se razmišljanjem izdvoje iz poznatih rutina naših svakodnevnih života kako bi ih pogledali drugim očima -tema svakodnevnog života javljala se u: - razmišljanju o društvu (antika  srednji vijek  novi vijek) - u različitim društvenim znanostima i - u sociologiji -pojam svakodnevnog života ima svoju povijest u sociologiji -surovu svakodnevnicu počinje analizirati Marx

5

Sociologija svakodnevnog života -Weber se nije izravno zanimao za svakodnevni život ali je ostavio trag na njegovom određivanju – razumijevajuća sociologija -Simmel – prvi mikrosociolog FORMALNO I SUPSTANTIVNO SHVAĆANJE SVAKODNEVNICE -formalno shvaćanje svakodnevnice - prema formalnom shvaćanju: svakodnevni život nije određeni skup aktivnosti, nego osobni, vlastiti oblik njihova izvršavanja  to se odnosu na forme svijesti i znanja -supstantivno shvaćanje svakodnevnice - pojam svakodnevnog veže se za određenu domenu društvenog života - svakodnevnom životu se pripisuje predmetnost - život dobija precizno mjesto -razlikujemo: - govor o svakodnevnom životu - govor iz svakodnevnog života -postoji sklonost romantizaciji pojma svakodnevni život (točka 7 kod Eliasa) -sociologija svakodnevnog života preklapa se sa: 1. mikrosociologijom 2. voluntarističkim shvaćanjem društvenog djelovanja 3. interpretativnom sociologijom

6