Sociologija kao znanost proučava ruštvo i načine na koji ta ruštva oblikuju ponašanje, vjerovanje i
ientitete ljui. Sociologija, akle, proučava ruštvo u cijelosti. Cecil Wright Mills , Zygmunt Baumann, Peter Berger i Schwalbe nastojali su precizno naglasiti razliku
između zravorazumskog i znanstvenog poglea na svijet. Cecil Wright Mills skovao je pojam
„sociološka imaginacija“ koji se onosi na sposobnost pojeinca a poveže iniviualna iskustva s javnim, ruštvenim pitanji pitanjima ma koji se tiču kolektiva. Mogudnost izizanja izna osobnog, svakonevnog iskustva i sagleavanja samo sebe i rugih C.W.Mills nazvao je sociološki pogle na ruštvo. C.W.Mills - djela :
„Sociološka imaginacija“ – bavi se osnovnim zadacima sociologije, t e odnosom individualnog i kolektivnog
„Bijeli ovratnici“ – stuija američke srenje klase, problema otuđenja i anomije „Elita modi“ – analiza sustava modi u američkom ruštvu
Nezaposlenost u RH je ruštveni problem jer je nezaposleno gotovo 400 000 lju i (radi se, dakle, o problemu s kojim se bori velik io ruštva, a ne samo pojeinci). U zemljama u kojima su te stope niže (Njemačka, skaninavske zemlje) nezaposlenost je također javni problem jer bi se protiv njega trebala boriti vlast , ali puno manjeg opsega jer se radi o 5- 10% rano aktivnog stanovništva. Ukoliko je u nekoj zajednici vrlo malo postotak judi judi ne zaposlen, vjerojatnije je da se radi o njegovom privatnom problemu. Osim toga, u Hrvatskoj nije razvijen sistem socijalne pomodi, što taj problem prob lem čini još težim.
Prepoznavanje opdeg u pojeinačnom ne čini ovoljnu razliku između zravorazumskog i sociološkog poglea na svijet, jer se često može svesti na generaliziranja kakvima smo skloni, a nisu uvijek istinita iako su uvriježena (Peter Berger). Berger ). Prepoznavanjem opdeg u pojeinačnom pojeinačnom nam pomaže vijeti opde značajke u ponašanju po jeinca, te nas tako svrstava u oređene o ređene kategorije (npr. orasli, muškarci, žene), no problem leži u generalizacijama.
Četiri točke razlikovanja (Z.Baumann) :
sociologija se podvrgava strogim pravilima odgovornog govora – govora – temelji se na znanstvenim činjenicama, objektivnosti i sustavnosti
opseg polja – polja – nije ograničeno samo na pojeve koje svakonevno opažamo sociologija ispituje iskustva iz raznih izvora
analiza mnogostrukih mnogostrukih mreža ljuske međuzavisnosti (razlika u načinu na koji razumiju i objašnjavaju stvari)
prema sociologiji, stvari često nisu jenostavne i rutinizirane kako se oimaju – oimaju – sociologija postavlja pitanja i remeti ugonu sigurnost života
„Društvo nije stvar nego proces“ – Društvo se konstantno mijenja kroz razne po litičke i ekonomske procese, ali i procese koji se ovijaju u našim privatnim životima, te je nemogude 100% sigurno previjeti buudnost. Društvo se izgrađuje i transformira, te naša buudnost ni je je unaprijed oređena.
Ka smo svjesni toga, širimo svoj prostor sloboe, manje smo položni manipulacijama, tolerantniji smo i lakše prihvadamo rugačije ljue. Schwalbe objašnjava smisao sociološkog mišljenja:
obar život se može voiti samo u miroljubivom ruštvu
svatko ima pravo na obar život i ne smije svojim ponašanjem štetiti rugima
svi moramo paziniti na to kako naše ponašanje utječe na ruge i a im ne umanjuje izglee za obar život
Za razliku o ostalih znanosti koje proučavaju specifične komponente ruštva (ekonomija – odnosi troškova i obitaka; politička znanost – modi i utjecaji; psihologija, povijest, antropologija) sociologija je najopdenitija znanost o ruštvu, koja koristi sva znanja iz naveenih i ostalih znanost kako bi što uspješnije mogla sagleati sve aspekte ruštva.
Sociološka perspektiva temelji se na ieji a je pojeinca nemogude ovojiti o ruštva u kojem živi („čovjek je kolektivna životinja“) . Posebnosti sociološkog izučavanja ruštva su:
usmjerenje na izučavanje cjelokupnosti ruštvenog života (svi aspekti i njihova isprepletenost)
naglašavanje konteksta – vanjskih sila koje oblikuju pojeinačne oluke
značenje koje ljui priaju svojim jelovanjima je ruštveni proizvo, žarište su kolektivi i interakcije među ljudima.
Značenje pojam ruštvo:
mreža zbiljskih onosa među pojeincima
regularnost i uređenost ljuskog ponašanja
skup zajeničkih normi i vrijenosti
povijesna razdoblja, epohe i ere
institucionalna struktura i međupovezanost
NOMINALIZAM – stajalište u sociologiji koje tvri a su samo pojeinci stvarni – „ruštvo ništa ne
čini, samo ljui jeluju“ – predstavnik Max Weber REALIZAM – ruštvo je stvarno, „cjelina koja je više o zbroja svojih ijelova“ – predstavnici Karl Marx, Emile Durkheim REDUKCIONIZAM – Durkheim koristi naziv za shvadanje a se ruštvene promjene moraju
objašnjavati rugim ruštvenom pojavom, a ne psihičkim osobinama pojeinaca, onosno a one zahtijevaju sociološko objašnjenje. Zastupanje iniviualističkog u sociologiji nazivamo mikrosociologija, a kolektivističkog makrosociologija.
Društvena činjenica (pojam je skovao Durkheim) označava načine jelovan ja, mišljenja i osjedanja koji su nametnuti pojedincu.
Durkheim proučava u stuiji promjenu stope samoubojstva prema sljeedim grupama:
religija – češda samoubojstva među protestantima
obiteljski odnosi – češda samoubojstva među samcima, uovcima i razveenima
rat/mir- manja stopa samoubojstava za vrijeme rata – jača integracija
ekonomska kriza – povedanje stope samoubojstava uslijed bankrota, velike nezaposlenosti i sl.
Različite stope samoubojstva Durkheim tumači različitim stupnjem ruštvene soliarnosti , odnosno spona koje povezuju ljue. I prelabave i prečvrste spone voe samoubojstvu. Durkheim razlikuje dvije vrste ruštvenih spona:
integracija – onosi se na snagu povezanosti pojeinca sa ruštvenom grupom
regulacija – onosi se na kontrolu iniviualnih poriva i želja pomodu ruštvenih normi
Samoubojstva ijeli na četiri tipa:
egoistično – posljedica slabe integracije. Npr., protestanti imaju više samoubojstva jer su manje vezani za zajenicu. / U ratnom razoblju olazi o jače integracije te se javlja manja stopa samoubojstva
anomično – posljedica nedostatka regulacije, javlja se uslijed naglih promjena situacija u kojima nestaje sustav normi (nagli raskid ljubavne veze, promjena obiteljskog stanja, urušavanje političkog režima, smrt bliskih osoba)
altruistično – prejaka integracija , pojedinac nalazi malu vrijednost u vlastitoj osobnosti fatalistično – posljedica prejake regulacije, pojedinac nema slobode i izbora te je samoubojstvo bijeg
Društveno jelovanje ( socijalna akcija) je djelovanje u kojem protagonist uzima u obzir djelovanje rugih i prema tome se orijentira. Zaada sociologija je prepoznati značenje koje ljui priaju svojim akcijama. Taj postupak Weber naziva razumijevanjem (Verstehen) – trebamo se staviti u položaj rugih ljui i pokušati razumjeti njihove akcije. Socijalna struktura je relativno trajan, stabilan i uređen skup onosa među ljuima. Njene bitne
komponente su:
položaji – mjesto koje pojeinci zauzimaju u ruštvenoj strukturi. Ukoliko je ruštveno priznat, vrenovan ili povezan s različitim pravima ili užnostima naziva se status.
uloge – skup očekivanja povezanih s položajem
društvene grupe – voje ili više ljui u relativno stabilnoj interakciji, koji ijele zajenički
osjedaj pripanosti i ientiteta
organizacije – vede ruštvene grupe osnovane rai ostvarenja specifičnih ciljeva i interesa
institucije – ruštvene aktivnosti koje se reovito i stalno ponavljaju
