Toni Miljak, mag.oec.
PRAKTIKUM S PRIMJERIMA KNJIŽENJA ZA RAČUNOVODSTVENE KOLEGIJE NA 1. I 2. GODINI STRUČNOG STUDIJA
Split, rujan 2012.
Toni Miljak, mag.oec.
PRAKTIKUM S PRIMJERIMA KNJIŽENJA ZA RAČUNOVODSTVENE KOLEGIJE NA 1. I 2. GODINI STRUČNOG STUDIJA
Recezenti: Prof.dr.sc. Josipa Mrša Prof.dr.sc. Branka Ramljak Prof.dr.sc. Davor Vašiček
Sveučilišna knjižnica u Splitu UDK: 657.1/2.
Copyright © 2012. Zabranjeno je umnožavanje ili korištenje bilo kojeg dijela praktikuma, u cjelini ili samo pojedinih dijelova, bez navođenja autora istoga.
2
PREDGOVOR Ovaj praktikum namijenjen je, prije svega, studentima prve i druge godine stručnog studija Računovodstvo i financije pri Sveučilištu u Splitu a potom i studentima drugih ekonomskih studija te svima ostalima koji žele proučiti računovodstvo. Kroz jedanaest poglavlja praktikuma obrađeno je gradivo koje prati auditorne vježbe kolegija Osnove računovodstva, Računovodstvo te Financijsko računovodstvo I dok je djelomično obuhvaćeno i gradivo kolegija Računovodstvo troškova. U posljednjem, dvanaestom, poglavlju prikazani su složeniji zadaci čija svrha je ponavljanje prethodno usvojenog gradiva. Također, u dotičnom poglavlju nalazi se detaljnji opis postupaka pri izradi bruto bilance, sastavljanja računa dobiti i gubitka te bilance. Većina zadataka riješena je prikazom knjiženja kroz dnevnik a potom postupci su tekstualno pojašnjeni u cilju što kvalitetnijeg obrazloženja rješenja. Pojedini zadaci, kroz prvih jedanaest poglavlja, nemaju rješenja jer su namijenjeni samostalnom vježbanju netom pojašnjenog gradiva. Bitne činjenice uokvirene su i istaknute kao napomene. Ovim putem želim iskreno zahvaliti prof.dr.sc.Josipi Mrši s Ekonomskog fakulteta u Rijeci na razumijevanju, savjetima i podršci koje mi je pružila kroz suradnju na kolegiju Osnove računovodstva i kroz nastavu na specijalističkom poslijediplomskom studiju. Također, želim se zahvaliti i prof.dr.sc.Branki Ramljak s Ekonomskog fakulteta u Splitu na čijim predavanjima sam se prvi put susreo s računovodstvom i koja je svojim nesebičnim pristupom uvijek spremna pomoći studentima. Zahvaljujem se i prof.dr.sc.Davoru Vašičeku s Ekonomskog fakulteta u Rijeci koji je, također, sudjelovao u recenziji ovog praktikuma te pomogao svojim savjetima. Zahvaljujem i ostalim kolegama te svojim studentima na podršci koju su mi pružili. Autor
3
SADRŽAJ 1. Uvod – računovodstvo, knjigovodstvo i računovodstveni standardi...........................................6 1.1. Poslovne knjige..........................................................................................................................7 1.2. Dvojno knjigovodstvo................................................................................................................8 1.3. Računovodstveni standardi u Hrvatskoj.....................................................................................9 1.4. Temeljne računovodstvene pretpostavke................................................................................10 1.5. Kontni plan...............................................................................................................................10 2. Temeljni financijski izvještaji....................................................................................................12 2.1. Bilanca.....................................................................................................................................13 2.2. Račun dobiti i gubitka...............................................................................................................14 2.3. Izvještaj o promjenama kapitala..............................................................................................14 2.4. Izvještaj o novčanim tijekovima...............................................................................................15 2.5. Bilješke uz financijske izvještaje...............................................................................................17 2.6. Korisnici financijskih izvještaja.................................................................................................17 3. Porez na dodanu vrijednost (PDV)............................................................................................19 3.1. Pretporez.................................................................................................................................20 3.2. Obveza za PDV..........................................................................................................................20 3.3. Saldiranje PDV-a.......................................................................................................................21 4. Razred 0..................................................................................................................................22 4.1. Potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital............................................................................22 4.2. Dugotrajna imovina..................................................................................................................24 4.2.1. Amortizacija dugotrajne imovine....................................................................................25 4.2.1.1. Linearna metoda obračuna amortizacije........................................................26 4.2.1.2. Metoda jedinice outputa (degresivna metoda)..............................................28 4.2.1.3. Metoda smanjivanja salda u fiksnom postotku ili metoda opadajućeg salda (degresivna metoda)...............................................................................28 4.2.1.4. Metoda sume brojeva korisnog vijeka uporabe (degresivna metoda)...........29 4.2.1.5. Obračun amortizacije dugotrajne imovine progresivnim metodama.............30 4.2.2. Dugotrajna nematerijalna imovina.................................................................................30 4.2.2.1. Izdatci za razvoj...............................................................................................30 4.2.2.2. Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke.......................................31 4.2.2.3. Softwer............................................................................................................33 4.2.2.4. Goodwill..........................................................................................................34 4.2.3. Dugotrajna materijalna imovina.....................................................................................34 4.2.3.1. Zemljišta..........................................................................................................35 4.2.3.2. Građevinski objekti.........................................................................................36 4.2.3.3. Postrojenja i oprema.......................................................................................40 4.2.3.4. Transportna imovina.......................................................................................42 4.2.3.5. Dani predujmovi za nabavu dugotrajne materijalne imovine.........................45 4.3. Dugotrajna financijska imovina.................................................................................................48 4.3.1. Dionice............................................................................................................................48 4.3.2. Obveznice........................................................................................................................54 4.3.3. Dani dugotrajni zajmovi (krediti) i depoziti.....................................................................55 5. Razred 1..................................................................................................................................57 5.1. Kratkotrajna novčana imovina.................................................................................................57 5.1.1. Transakcijski računi u bankama (žiro-račun i prijelazni žiro-račun)................................57 5.1.2. Blagajna...........................................................................................................................58 5.1.3. Devizni račun..................................................................................................................59 4
5.2. Kratkotrajna financijska imovina i potraživanja.......................................................................60 5.2.1. Vrijednosna usklađenja potraživanja od kupaca.............................................................66 5.3. Aktivna vremenska razgraničenja............................................................................................67 6. Razred 2..................................................................................................................................69 6.1. Kratkoročne financijske obveze i obveze prema dobavljačima................................................69 6.2. Dugoročne obveze...................................................................................................................75 6.3. Dugoročna rezerviranja............................................................................................................76 6.4. Pasivna vremenska razgraničenja............................................................................................77 7. Razred 3..................................................................................................................................79 7.1. Zalihe sirovina i materijala (nabava materijala; materijal u doradi).........................................79 7.1.1. Višak sirovina i materijala na zalihama...........................................................................84 7.1.2. Manjak sirovina i materijala na zalihama........................................................................84 7.2. Zalihe sitnog inventara.............................................................................................................86 7.3. Dani predujmovi za nabavu sirovina, materijala i sitnog inventara.........................................89 7.4. Metode obračuna zaliha..........................................................................................................89 7.4.1. Metoda prosječnih ponderiranih troškova nabave (prosječnih ponderiranih cijena – PPC)....................................................................................................................89 7.4.2. FIFO metoda (prvi ulaz – prvi izlaz).................................................................................92 7.4.3. Metoda specifične identifikacije pojedinačnih troškova................................................94 8. Razred 4..................................................................................................................................95 8.1. Raspored troškova...................................................................................................................96 8.2. Uskladištivi troškovi.................................................................................................................97 8.3. Neuskladištivi troškovi...........................................................................................................100 8.4. Troškovi u internom obračunu...............................................................................................108 8.4.1. Klasični obračun po ukupnim troškovima: obračun troškova po radnom nalogu........109 9. Razred 6................................................................................................................................113 9.1. Proizvodnja – troškovi proizvodnje i zalihe gotovih proizvoda..............................................113 9.2. Kratkotrajna imovina – roba..................................................................................................117 9.2.1. Roba u skladištu – veleprodaja.....................................................................................117 9.2.2. Roba u prodavaonici – maloprodaja.............................................................................125 9.2.3. Prebacivanje robe.........................................................................................................139 9.2.4. Dani predujmovi za nabavu robe..................................................................................140 10. Razred 7................................................................................................................................141 11. Razredi 8 i 9..........................................................................................................................144 12. Zadaci za ponavljanje.............................................................................................................153 Literatura.....................................................................................................................................225
5
1. UVOD - RAČUNOVODSTVO, KNJIGOVODSTVO I RAČUNOVODSTVENI STANDARDI Računovodstvo je umjetnost interpretacije, mjerenja i povezivanja rezultata ekonomskih aktivnosti. Osnovna svrha računovodstva je pružiti donositeljima odluka informacije korisne za poslovno odlučivanje koje se odnose na pronalaženje i uporabu rijetkih ekonomskih sredstava kao što su novac, zemljište i radna snaga1. Zakonom o računovodstvu (dalje: ZOR), koji je stupio na snagu 01. siječnja 2008. godine, uređuje se računovodstvo poduzetnika, razvrstavanje poduzetnika, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige, popis imovine i obveza, primjena standarda financijskog izvještavanja i tijelo za donošenje standarda financijskog izvještavanja, godišnji financijski izvještaji i konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja, revizija godišnjih financijskih izvještaja, sadržaj godišnjeg izvješća, javna objava godišnjih financijskih izvještaja, Registar godišnjih financijskih izvještaja, te obavljanje nadzora2. Odredbi ovog Zakona dužni su pridržavati se trgovačka društva kao i trgovci pojedinci određeni propisima koji uređuju trgovačka društva kao i poslovna jedinica poduzetnika stavka sa sjedištem u stranoj državi ako prema propisima te države ne postoji obveza vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja financijskih izvještaja te poslovna jedinica poduzetnika iz strane države koji su obveznici poreza na dobit sukladno propisima koji uređuju poreze. Nadalje, odredbe ovog Zakona dužna je primjenjivati i svaka pravna i fizička osoba, koja je obveznik poreza na dobit, određena propisima koji uređuju poreze, osim odredbi koje uređuju konsolidaciju godišnjih financijskih izvještaja reviziju godišnjih financijskih izvještaja, godišnje izvješće i javnu objavu3. Prema ZOR-u, poduzetnici se dijele na male, srednje i velike. Mali poduzetnici su oni koji ne prelaze barem dva od sljedeća tri uvjeta: – ukupna aktiva 32.500.000,00 kuna, – prihod 65.000.000,00 kuna, – prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 50. Srednji poduzetnici su oni koji prelaze dva prethodno navedena uvjeta ali ne prelaze dva od sljedeća tri uvjeta: – ukupna aktiva 130.000.000,00 kuna, – prihod 260.000.000,00 kuna, – prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 250. Veliki poduzetnici su oni koji prelaze dva od tri uvjeta: – ukupna aktiva 130.000.000,00 kuna, – prihod 260.000.000,00 kuna, – prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 250. Veliki poduzetnici, u smislu ovog Zakona, su i banke, štedne banke, stambene štedionice, institucije za elektronički novac, društva za osiguranje, leasing društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima i zasebna imovina bez pravne osobnosti kojom oni upravljaju, društva za upravljanje investicijskim fondovima i imovina investicijskih fondova s pravnom osobnosti, društva za upravljanje
1
Meigs, R. F., Meigs, W. B., (1999.) Računovodstvo: Temelj poslovnog odlučivanja, Mate, Zagreb, str. 4. Zakon o računovodstvu, NN 109/07 3 Ibidem. 2
6
obveznim odnosno dobrovoljnim mirovinskim fondovima i zasebna imovina kojom oni upravljaju te mirovinska osiguravajuća društva. Treba razlikovati pojam računovodstva od pojma knjigovodstva. Računovodstvo je4: o sredstvo analiziranja, kontroliranja, poslovanja poduzeća i planiranja budućih akcija, o znanstvena metoda registriranja i kvantitativnog iskazivanja ekonomskih transakcija u cilju izvlačenja novih ekonomskih zaključaka, kontrole i djelovanja na ekonomske aktivnosti, o djelatnost praćenja (knjigovodstvo i računovodstveno planiranje) i proučavanja poslovnog procesa (računovodst. analiza i računovodst. nadzor), o sustav znanstvenih metoda i tehnika evidentiranja ekonomskih transakcija u poduzeću, svojevrsnog planiranja, nadziranja te analiziranja stanja i kretanja imovine, obveza, kapitala, rashoda i prihoda, kao i utvrđivanje financijskog rezultata poduzeća i sastavljanje financijskih izvješća, o osnovni izvor informacija koje služe korisnicima pri donošenju poslovnih odluka i stavova u poslovanju poduzeća. Knjigovodstvo je: o skraćeno bilježenje već nastalih poslovnih promjena iskazanih u novcu, o najpouzdanija evidencija poslovanja.
1.1. POSLOVNE KNJIGE Poslovne knjige su evidencije podataka o nastalim poslovnim događajima. Evidencije se moraju unositi u skladu s računovodstvenim standardima. Poslovne knjige vode se po načelu dvojnog knjigovodstva. Poslovne knjige dijele se na: o dnevnik, o glavnu knjigu i o pomoćne knjige. Dnevnik je poslovna knjiga u koju se unose knjigovodstvene promjene slijedom vremenskog nastanka, tj. kronološkim redoslijedom. Dnevnik se može uspostaviti kao jedinstvena poslovna knjiga ili više knjiga koje su namijenjene za promjene na pojedinim skupinama bilančnih zapisa ili za izvanbilančne zapise. Glavna knjiga je sustavna knjigovodstvena evidencija promjena nastalih na financijskom položaju i uspješnosti poslovanja. Sastoji se od dva odvojena dijela: bilančnih i izvanbilančnih zapisa. Glavna knjiga bilančnih zapisa obuhvaća sva stanja i kretanja na kontima imovine, izvora imovine, troškova, rashoda i prihoda poduzetnika. Glavna knjiga izvanbilančnih zapisa obuhvaća određene poslovne događaje koji u trenutku nastanka nemaju utjecaja na promjene u bilanci i računu dobiti ali osiguravaju dodatne informacije o korištenju tuđe imovine na primjer, pravima i obvezama koje u budućnosti mogu utjecati na promjene u bilanci i računu dobiti i tome slično5. Dnevnik i glavna knjiga čuvaju se najmanje jedanaest godina a rok počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se knjige odnose. 4 5
Ramljak, B., (2004.) Osnove računovodstva – predavanja, Ekonomski fakultet Split, Split Zakon o računovodstvu, NN 109/07
7
Pomoćne knjige u pravilu vode se zasebno. Služe za detaljnije prikazivanje nekih vrsta imovine, obveza kapitala, prihoda i rashoda te kao dopuna glavnim knjigama. Pomoćne knjige su najčešće organizirane kao razna analitička knjigovodstva, prije svega analitičko knjigovodstvo kupaca, dobavljača, analitičko knjigovodstvo dugotrajne imovine, zaliha sirovine, proizvodnje, troškova itd. U pomoćnim knjigama tako se, na primjer, mogu pronaći podaci poput iznosa koje su uplatili pojedinačni dioničari.
1.2. DVOJNO KNJIGOVODSTVO Knjigovodstveni konto (račun) predstavlja temelj čitavog dvojnog knjigovodstva.Svaki poslovni događaj iskazuje se u jednakom iznosu na strani DUGUJE jednog konta i na strani POTRAŽUJE drugog konta. Oblik konta koji se uobičajeno koristi za ilustraciju knjiženja poslovnih transakcija na kontima naziva se T - konto. Okomita slova T dijeli konto na lijevu i desnu stranu. Iznad vodoravne crte piše se naziv konta. Primjerice, T - konto na kojem se prikazuje novac poduzeća imat će sljedeći oblik: NOVAC DUGUJE
POTRAŽUJE
Sva povećanja na računima aktive (imovine) knjiže se dugovno a sva smanjenja se knjiže potražno: AKTIVA (IMOVINA) DUGUJE
POTRAŽUJE
Povećanje
Smanjenje
Sva povećanja na računima pasive (obveze + vlastiti kapital) knjiže se potražno a kod smanjenja na računima pasive iznosi se knjiže na dugovnu stranu: PASIVA (OBVEZE + VLASTITI KAPITAL) DUGUJE Smanjenje
POTRAŽUJE Povećanje
Dvojno knjigovodstvo dužni su voditi trgovačka društva i druge pravne i fizičke osobe koje su osnovane s ciljem ostvarivanja dobiti (zadruge, privatne ustanove, obrtnici dobitaši i dr.) 6. Zbog bolje preglednosti, primjeri knjiženja bit će prikazani u dnevniku umjesto na kontima.
6
Ibidem.
8
1.3. RAČUNOVODSTVENI STANDARDI U HRVATSKOJ U Republici Hrvatskoj primjenjuju se dvije vrste računovodstvenih standarda: 1. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (dalje: MSFI) te 2. Hrvatski standardi financijskog izvještavanja (dalje: HSFI). MSFI-i su se počeli razvijati 2004. godine a obuhvaćaju Međunarodne računovodstvene standarde (dalje: MRS), njihove dopune i povezana tumačenja te Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI), njihove dopune i povezana tumačenja, koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u službenom listu Europske unije. Cilj njihovog razvijanja bio je ujednačavanje računovodstvenih propisa na međunarodnoj razini. HSFI-i su se počeli primjenjivati za razdoblje 01. siječnja 2008. godine i poslije7. Usklađeni su s MRS/MSFI i IV i VII Direktivom Europske unije te sadržavaju 17 standarda i Pojmovnik. Brojevi i nazivi HSFI-a su: HSFI 1 – Financijski izvještaji, HSFI 2 – Konsolidirani financijski izvještaji, HSFI 3 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena, pogreške, HSFI 4 – Događaji nakon datuma bilance, HSFI 5 – Dugotrajna nematerijalna imovina, HSFI 6 – Dugotrajna materijalna imovina, HSFI 7 – Ulaganja u nekretnine, HSFI 8 – Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja, HSFI 9 – Financijska imovina, HSFI 10 – Zalihe, HSFI 11 – Potraživanja, HSFI 12 – Kapital, HSFI 13 – Obveze, HSFI 14 – Vremenska razgraničenja, HSFI 15 – Prihodi, HSFI 16 – Rashodi, HSFI 17 – Poljoprivreda. Napomena: U Republici Hrvatskoj, veliki poduzetnici, kao i poduzetnici čiji vrijednosni papiri kotiraju na tržištu kapitala ili se obavljaju pripreme za njihovo uvrštenje, primjenjuju MSFI dok svi ostali poduzetnici primjenjuju HSFI.
7
Hrvatski standardi financijskog izvještavanja, NN 30/08
9
1.4. TEMELJNE RAČUNOVODSTVENE PRETPOSTAVKE Prema HSFI, dvije su temeljne računovodstvene pretpostavke: o Neograničenost vremena poslovanja - financijski izvještaji sastavljaju se uz pretpostavku da poduzeće posluje vremenski neograničeno, te da će tako nastaviti poslovati i u skoroj budućnosti. U slučaju potrebe likvidacije poduzeća ili značajnog smanjenja razmjera poslovanja poduzeća, financijski izvještaji sastavljali bi se na drugačijoj osnovi. o Nastanak događaja - učinci transakcija i drugih poslovnih događaja priznaju se kada nastanu, a ne kada se primi ili isplati novac ili njegov ekvivalent.
1.5. KONTNI PLAN Raspored konta u glavnoj knjizi temelji se na unaprijed pripremljenom kontnom planu. U dvojnom knjigovodstvu najprije se definiraju razredi koji se zatim dijele na skupine konta a skupine se, pak, dijele na osnovna konta koja se dalje dijele na analitička konta. U ovom praktikumu koristit će se RRIF-ov računski (kontni) plan za poduzetnike, XV. dopunjeno izdanje iz 2012. godine. Shema šifriranja stavki u kontnom planu: razred > 0 skupina računa > 01 – Nematerijalna imovina osnovni račun > 012 – Softwer i ostala prava analitički račun > 0121 – Ostala dugotrajna prava RRIF-ov konti plan podijeljen je u deset razreda (razred 0-9). Sadržaj razreda prikazan je na slici 6: Slika 1. Raspored razreda u RRIF-ovom kontnom planu ŠIFRA RAZREDA SADRŽAJ 0 Potraživanja za upisani kapital i dugotrajna imovina 1 Novac, kratkotrajna financijska imovina, kratkotrajna potraživanja te troškovi i prihodi budućeg razdoblja 2 Kratkoročne i dugoročne obveze, dugoročna rezerviranja, odgođena plaćanja i prihodi budućeg razdoblja 3 Zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara 4 Troškovi prema vrstama, financijski i ostali rashodi 5 Mjesta i nositelji troškova 6 Proizvodnja, biološka imovina, gotovi proizvodi, roba i dugotrajna imovina namijenjena prodaji 7 Pokriće rashoda i prihodi razdoblja 8 Financijski rezultat poslovanja 9 Kapital i pričuve te izvanbilančni zapisi
10
Slika 2. Raspored razreda u bilanci BILANCA AKTIVA REZRED 0 RAZRED 1 RAZRED 3 RAZRED 6
PASIVA RAZRED 2 RAZRED 9
Uporaba knjižnog razreda 5 u glavnoj knjizi nije opća obveza za sva društva. Obvezu postavlja uprava društva na prijedlog računovođe – menadžera. Oni temeljem osobitosti obračuna poslovanja i pribavljanja informacija za provedbu i kontrolu poslovne aktivnosti, te drugih menadžerskih informacija, uvode račune razreda 5. U praksi često nalazimo razradu troškova po mjestima i nositeljima jer mjesta troškova prouzrokuju pojedinačne troškove različitih prirodnih oblika što znači trošenje imovine. Predmetom evidentiranja u razredu 5 najčešće se troškove ili troškove i prihode promatra prema djelatnostima, mjestima nastajanja troškova. Pritom se razumijeva da se na svakome mjestu odvija dio poslovne aktivnosti trgovačkog društva. Mjesta troškova mogu imati svoje učinke sposobne za prodaju na tržištu. Obuhvat troškova po tim učincima (nositeljima) znači obuhvat troškova i raspored troškova općih troškovinih mjesta na nositelje. To je opet nužno radi prikupljanja podataka potrebnih za sastavljanje kalkulacija cijena učinaka8.
8
Skupina autora (redaktor Brkanić, V.), (2012.) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja – knjiga I, RRIF Plus, Zagreb, str. 865.
11
2. TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI Prema ZOR-u9, financijske izvještaje čine: o bilanca, o račun dobiti i gubitka, o izvještaj o novčanom toku, o izvještaj o promjenama kapitala, o bilješke uz financijske izvještaje. Godišnji financijski izvještaji sastavljaju se za poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj godini te se trebaju čuvati trajno u izvorniku. Poduzetnik je dužan sastaviti sve godišnje financijske izvještaje u obliku, sadržaju i na način propisan ZOR-om osim malih poduzetnika koji su dužni sastaviti bilancu, račun dobiti i gubitka te bilješke. Šest je elemenata financijskih izvještaja: imovina, obveze, kapital, prihod, rashod i dobit. Dana 01. siječnja 2010. došlo je do izmjena MRS 1 Prezentiranje financijskih izvještaja što je rezultiralo i promjenama naziva financijskih izvještaja. Do promjena je došlo zbog harmonizacije MSFI-a s američkim računovodstvenim standardima (US GAAP). Pored izvještaja o realiziranoj dobiti, uvedeno je i izvještavanje o nerealiziranoj dobiti koja se naziva ''ostala sveobuhvatna dobit''. Slika 3. Promjene naziva financijskih izvještaja Promjene naziva financijskih izvještaja MRS 1 do 31.12.2009. MRS 1 od 01.01.2010. Bilanca Izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja Račun dobiti i gubitka Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja Izvještaj o promjenama kapitala Izvještaj o promjenama kapitala tijekom razdoblja Izvještaj o novčanim tokovima Izvještaj o novčanim tokovima tijekom razdoblja Bilješke Bilješke Budući da ZOR nije izmijenjen u pogledu novih naziva financijskih izvještaja, u daljnjem tekstu koristit će se nazivi sukladnu ZOR-u. Prema MSFI-ima, odnosno HSFI-ima, kvalitativna obilježja financijskih izvještaja su10: o razumljivost: osnovna kvaliteta informacije pružene u financijskim izvještajima jest da je odmah razumljiva korisnicima. U tu se svrhu pretpostavlja da korisnici posjeduju dovoljno znanja o poslovnim i ekonomskim aktivnostima i o računovodstvu te da imaju volju proučavati informacije s razboritom pažnjom; o važnost: da bi bila korisna, informacija mora biti važna za potrebe korisnika pri donošenju odluka. Informacija posjeduje kvalitetu važnosti kad utječe na ekonomske odluke korisnika pomažući im da procijene prošle, sadašnje ili buduće događaje ili pak potvrđujući ili ispravljajući njihove prošle ocjene; o značajnost: informacija je značajna ako njezino izostavljanje ili krivo prikazivanje može utjecati na ekonomske odluke korisnika donijete na temelju financijskih izvještaja; 9
Zakon o računovodstvu, NN 109/07 Belak, V., (2006.) Profesionalno računovodstvo prema MSFI i hrvatskim poreznim propisima, Zgombić & partneri, Zagreb, str. 42. 10
12
o pouzdanost: informacija ima kvalitetu pouzdanosti kad u njoj nema značajne pogreške i pristranosti i u koju se korisnici mogu pouzdati da vjerno prikazuje ono što predstavlja ili bi se moglo razložno očeivati da to predstavlja; o neutralnost: informacija u financijskim izvještajima mora biti neutralna, odnosno bez pristranosti; o opreznost: obilježje podrazumijeva uključivanje stupnja razboritosti u prosuđivanju u uvjetima neizvjesnosti na način da imovina i prihod nisu precijenjeni, a obveze i rashodi nisu podcijenjeni. Načelo opreznosti ne dopušta stvaranje skrivenih rezervi, odnosno namjerno podcjenjivanje imovine ili prihoda ili namjerno precjenjivanje obveza ili rashoda; o potpunost: da bi bile pouzdane, informacije u financijskim izvještajima moraju biti potpune u okviru granice značajnosti i troška; o usporedivost: korisnici informacija u financijskim izvještajima moraju biti u stanju usporediti financijske izvještaje poduzetnika za više razdoblja, kao i s financijskim izvještajima drugih poduzetnika.
2.1. BILANCA Bilanca je trenutni iskaz stanja (na određeni dan) sredstava i izvora sredstava iskazanih u novčanom izrazu. Temeljna računovodstvena jednadžba glasi: AKTIVA = PASIVA AKTIVA = OBVEZE + VLASTITI KAPITAL
Sredstva poduzeća predstavljaju njegovu imovinu, odnosno aktivu. Imovina se sastoji od dvije temeljne grupe: o osnovna sredstva (zgrade, strojevi, zemljišta, financijska ulaganja trajnog karaktera kao investicije ili kupljeni udjeli u drugim tvrtkama, nematerijalna prava koja su kupljena kao što su licencije, patenti, marke ili neke specifične sposobnosti ili znanja koja posjeduje poduzeće) o obrtna sredstva (gotovina, potraživanja, materijal, sirovine, poluproizvodi, gotova roba). Pasiva predstavlja izvore imovine poduzeća (obveze i vlasnički kapital poduzeća). Obveze mogu biti dugoročne koje čine obveze prema povezanim poduzetnicima, obveze za zajmove i dugoročne depozite, obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama, obveze za predujmove, obveze prema dobavljačima i obveze po vrijednosnim papirima. Kratkoročne obveze čine obveze prema povezanim poduzetnicima, obveze za zajmove, depozite, obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama, obveze za predujmove, obveze prema dobavljačima, vrijednosnim papirima, zaposlenicima, obveze za poreze, doprinose i slična davanja, obveze s osnove udjela u rezultatu i obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji te odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja. Bilanca je podloga za financijsku analizu, analizu likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti i profitabilnosti. Kao najvažniji financijski izvještaj, predmet je revizije.
13
2.2. RAČUN DOBITI I GUBITKA Račun dobiti i gubitka prikazuje prihode i rashode tijekom izvještajnog razdoblja. Prihodi su vrijednosti prodanih roba i usluga iskazane kroz dano računovodstveno razdoblje. Ostvarenje prihoda utječe na povećanje vlasničkog kapitala11. Rashodi su troškovi sadržani u prodanim proizvodima i uslugama. Oni često uzrokuju smanjenje vlasničkog kapitala12. Dva su načela evidentiranja prihoda i rashoda: o načelo uzročnosti : kod mjerenja neto dobiti za neko razdoblje, prihodi trebaju biti sučeljeni sa svim rashodima koji su nastali kod proizvodnje tog prihoda te o načelo realizacije: poduzeće treba evidentirati prihode u vrijeme kada su usluge s kupcima izvršene ili kad je prodana roba isporučena kupcima.,tj.prihod se evidentira onda kada je zarađen bez obzira kad je primljen novac.
2.3. IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA Izvještaj o promjenama kapitala prikazuje sve promjene kapitala (glavnice). To su transakcije koje nemaju utjecaj na račun dobiti i gubitka: o upisani kapital, o kapitalne rezerve, o rezerve iz dobiti, o zadržana dobit ili preneseni gubitak, o dobit ili gubitak poslovne godine, o revalorizacija dugotrajne materijalne imovine, o revalorizacija nematerijalne imovine, o revalorizacija financijske imovine raspoložive ta prodaju, o ostala revalorizacija, o tečajne razlike s naslova neto ulaganja u inozemno poslovanje, o tekući i odgođeni porezi, o zaštita novčanog tijeka, o promjene računovodstvenih politika, o ispravak značajnih pogrešaka prethodnog razdoblja, o ostale promjene kapitala. Zbog čega vlasničko povlačenje nije rashod a vlasničko ulaganje prihod? Vlasnik neukorporiranog poduzeća može u bilo koje vrijeme uložiti ili podići svoja sredstva iz poduzeća. Te su ''ulagačke transakcije'' uzrok promjena u iznosu vlasničkog kapitala ali se ne smatraju prihodima ili rashodima poduzeća. Ulaganja sredstava vlasnika evidentiraju se dugovanjem računa imovine i potraživanjem računa vlasnika kapitala. Ta se transakcija ne smatra prihodom zato što poduzeće nije prodalo nikakvu robu ili izvršilo nikakvu uslugu u zamjenu za primljena sredstva. Iako vlasnik tehnički ne prima plaću, on obično povlači novac s vremena na vrijeme za osobnu potrebu. Ta povlačenja smanjuju imovinu i vlasnički kapital poduzeća ali ona nisu rashodi. Rashodi nastaju za svrhe stvaranja prihoda a povlačenja vlasnika nemaju tu svrhu 13. 11 12
Meigs, R. F., Meigs, W. B., (1999.) Računovodstvo: Temelj poslovnog odlučivanja, Mate, Zagreb, str. 108. Ibidem.
14
2.4. IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA Izvještaj o novčanim tokovima prikazuje promjene novca i novčanih ekvivalenata u određenom razdoblju. Novac uključuje potraživanja po depozitnim računima i novac u blagajni dok su novčani ekvivalenti kratkoročne visokolikvidne vrijednosnice, brzo unovčive u poznate svote novca, koje nisu podložne značajnom riziku promjene vrijednosti. Izvještaj o novčanim tokovima pomaže u procjeni sposobnosti poduzeća za ostvarenje budućih čistih novčanih tokova, pruža ocjenu sposobnosti ispunjavanja obveza, pomaže pri ocjeni uzroka razlike između neto dobiti i čistog novčanog toka te pomaže pri procjeni učinka. Razlikuju se investicijske, poslovne i financijske aktivnosti a svaka uključuje primitke i izdatke. U tablicama na sljedećoj stranici, bit će prikazane sve aktivnosti zajedno s primicima i izdacima u svakoj14. Slika 4. Primici i izdaci iz poslovnih aktivnosti Primici i izdaci iz poslovnih aktivnosti A) Primici B) Izdaci Gotovinska prodaja kupcima Isplate zaposlenima za plaće i ostalo Naplata potraživanja od kupaca Plaćanja dobavljačima dobara i usluga Primljeni predujmovi iz operativnih aktivnosti Plaćanje poreza i kazni Primici od naplaćenih kamata, provizija, naknada, Povrati novca kupcima (za neispravnu ili vraćenu povrata poreza i sl. robu) Povrat novca od dobavljača Dani predujmovi za poslovne aktivnosti Primici od dobivenih parnica u sudskim Karitativna plaćanja, donacije i sl. postupcima, od penala, od osiguranja za Isplate premija i anuiteta osiguranja odštetne zahtjeve i sl. Odljevi za forward ugovore, terminske ugovore, Primici od donacija, subvencija i sl. ugovore s opcijom, izuzev ugovora koji se drže za Priljevi za forward ugovore, terminske ugovore, poslovne ili trgovačke ugovore s opcijom, izuzev ugovora koji se drže za poslovne ili trgovačke NETO NOVČANI TOK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI (Σ A - Σ B)
13
Ibidem, str. 110. Belak, V., (2006.) Profesionalno računovodstvo prema MSFI i hrvatskim poreznim propisima, Zgombić & partneri, Zagreb, str. 84. 14
15
Slika 5. Primici i izdaci iz investicijskih aktivnosti Primici i izdaci iz investicijskih aktivnosti A) Primici B) Izdaci Gotovinski primici od prodaje nekretnina, Gotovinski izdaci na nabavu nekretnina, postrojenja i opreme, nematerijalne imovine i postrojenja i opreme, nematerijalne imovine i ostale dugotrajne imovine druge dugotrajne imovine Primici od prodaje vlasničkih ili dužničkih Isplate za stjecanje glavnice ili dužničkih instrumenata drugih trgovačkih društava instrumenata drugih trgovačkih društava i udjela Primici od prodaje dugova u zajedničkim pothvatima Gotovinski primici od naplate zajmova koji su Plaćanje stjecanja obveznica drugih društava, itd. dani trećim stranama (osim fin.institucijama) Gotovinski izdaci za otplate zajmova uzetih od Primljeni gotovinski udjeli i dividende od trećih strana (osim fin.institucija) povezanih društava Isplaćeni udjeli i dividende drugim društvima NETO NOVČANI TOK IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI (Σ A - Σ B)
Financijski instrument je svaki ugovor uslijed kojeg nastaje financijska imovina jednog subjekta i obveza ili glavnički instrument drugog subjekta.
Slika 6. Primici i izdaci iz financijskih aktivnosti Primici i izdaci iz financijskih aktivnosti A) Primici B) Izdaci Primici novca od izdavanja dionica ili od uplate Izdaci za isplate dividendi i ostale isplate vlasničkih uloga vlasnicima iz dobiti Primici novca od izdavanja obveznica i drugih Isplate za pribavljanje trezorskih dionica vrijednosnih papira Vraćanje gotovinskih pozajmica Primici novca od povrata glavnice kratkoročnih i Vraćanje glavnice duga od kratkoročnih i dugoročnih posudbi drugima dugoročnih kreditnih aranžmana Primici kredita od financijskih institucija Izdaci za otplate po financijskim najmovima NETO NOVČANI TOK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI (Σ A - Σ B) Novčani tok može se izračunati na dva načina: o Izravnom ili direktnom metodom – ova metoda evidentira poslovne događaje, odnosno primitke i izdatke preko transakcijskih, odnosno žiro-računa poduzetnika u određenom obračunskom ili planskom razdoblju, o Posrednom ili indirektnom metodom - ova metoda novčani tok od poslovnih aktivnosti prikazuje kao usklađenje dobiti ili gubitka za nenovčane rashode i nenovčane prihode, te promjene u kratkotrajnoj imovini (osim novca i novčanih ekvivalenata) i kratkoročnim obvezama. Novčani tok od investicijskih i financijskih aktivnosti je isti kao i kod direktne metode.
16
Slika 7. Shema izvještaja o novčanom toku direktnom metodom Izvještaj o novčanom toku iz poslovnih aktivnosti – direktna metoda Neto dobit + amortizacija materijalne i nematerijalne imovine +/- amortizacija diskonta/premije na emitirane obveznice +/- rashodi/prihodi od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine +/- smanjenje/povećanje potraživanja od kupaca iz poslovnih aktivnosti +/- smanjenje zaliha +/- povećanja/smanjenja obveza prema dobavljačima i drugih obveza +/- smanjenje/povećanje ulaganja u podružnice = Novčani tok iz poslovnih aktivnosti Obe metode davaju isti konačni rezultat, odnosno stanje novca na transakcijskom računu na određeni datum, obično na kraju obračunskog razdoblja.
2.5. BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE Bilješke uz financijske izvještaje pružaju dodatne informacije i objašnjenja nekih ili svih pozicija u bilanci, računu dobiti i gubitka i izvještaju o novčanom toku. U bilješkama sadržani su podaci, detalji i upute za korisnike financijskog izvještaja. Temeljni financijski izvještaji trebaju biti jasni i pregledni, a to znači da detaljne podatke i informacije iz izvještaja treba prenijeti u bilješke. Bilješke nisu standardni izvještaj što znači da se sastavlja u slobodnoj formi iako se u svakoj bilješki uz financijski izvještaj mora voditi računa da bilješka ima gore navedena tri sastavna dijela i da slijedi načela potpunosti, jasnoće i preglednosti.
2.6. KORISNICI FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA Korisnike financijskih izvještaja dijelimo na unutarnje (interne) i vanjske (eksterne). Najznačajniji interni korisnik je menadžment dok se u eksterne korisnike ubrajaju sadašnji i potencijalni ulagači (investitori) i zajmodavci, dobavljači i ostali vjerovnici, kupci, država i njene agencije, te javnost15. Vlasnici poduzeća i ostali ulagači (sadašnji i potencijalni) zainteresirani su, prije svega, za informacije koje pružaju uvid u poslovanje poduzeća i sigurnost ulaganja. Zajmodavci su zainteresirani za informacije koje im omogućavaju donošenje odluke o tome treba li odobriti kredit i, ako treba, pod kojim uvjetima. Dobavljači i ostali vjerovnici zainteresirani su za informacije koje im omogućuju odrediti hoće li iznosi koji im se duguju biti plaćeni kada dospiju. Kupci su zainteresirani za računovodstvene informacije o nastavku poslovanja poduzeća, tj. o kontinuitetu njegove ponude što je naročito izraženo u slučaju dugogodišnje poslovne suradnje. Za državu su značajne informacije koje se odnose na kreiranje i ostvarivanje porezne politike, prije svega u smislu obračuna i pravovremene uplate proračunskih prihoda od strane poreznih obveznika. Ako je poduzeće stabilno i profitabilno, djelatnik ima sigurnost glede socijalnog i mirovinskog osiguranja i stalne zarade. 15
Skupina autora (redaktori: Gulin, D., Žager, L.), (2010.) Računovodstvo, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, str. 121.
17
Financijski izvještaji mogu pomoći javnosti pružajući joj informacije o trendovima i novijim dostignućima u prosperitetu subjekta te o rasponu njegovih aktivnosti. Menadžment poduzeća, kao najznačajniji interni korisnik računovodstvenih informacija, postavlja zahtjeve računovodstvu za informacijama koje su potrebne za realizaciju brojnih menadžerskih funkcija, aktivnosti i zadataka pri čemu računovodstvene informacije u značajnoj mjeri podržavaju funkciju planiranja i kontrole16
16
Ibidem, str. 123.
18
3. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV) Porez na dodanu vrijednost (dalje: PDV) suvremeni je oblik oporezivanja potrošnje. Prva ga je uvela Francuska 1958. godine. Ovaj porez obračunava se na iznos dodane vrijednosti (dodana vrijednost predstavlja razliku između prihoda i vrijednosti kupljenih dobara i usluga). Oporezivanje dodane vrijednosti provodi se tako da porezna osnovica ne obuhvaća porez obračunan pri nabavi roba i usluga (ulazni porez) nego se porez plaća na vrijednost dodanu u oporezovanoj fazi (izlazni porez). Oporezivanju podliježu: o isporuke svih dobara i sve obavljene usluge uz naknadu na području Hrvatske, o vlastita potrošnja, o uvoz dobara u Hrvatsku te o isporuke dobara i usluga koje trgovačka društva ili neki drugi oblici zajedničkog obavljanja djelatnosti obavljaju uz naknadu, bez naknade ili uz povoljnije uvjete vlasnicima udjela i članovima njihovih obitelji ili nekim drugim primateljima. Prednost PDV-a je u tome što se ubire u svakoj pojedinoj fazi ciklusa, nema prikrivene premije i prikrivene uvozne carine kao kod jednofaznog poreza na dobit. PDV, također, odlikuje i izdašnost budući da je najizdašniji porezni prihod proračuna (čini 2/3 proračunskih prihoda). PDV se ističe i po svojoj neutralnosti jer ne djeluje na domaću proizvodnju i potrošnju te je neutralan na upotrebljene proizvodne metode. Ne iskrivljuje cijene jer osigurava optimalnu alokaciju resursa na tržištu. Iako kupnjom nekog dobra ili plaćanjem neke usluge svaki građanin snosi PDV koji je uračunan u cijenu, to ne znači da je obveznik PDV-a. Obveznici PDV-a samo su osobe (poduzetnici) registrirane za obavljanje poduzetničke djelatnosti, odnosno: o poduzetnici kada isporučuju dobra ili usluge, o uvoznici kada uvoze dobra, o izvoznici koji nisu izvezli proizvode po određenim propisima te o poduzetnici (fizičke osobe) čija je godišnja vrijednost isporuka veća od 85.000 kuna (do 01. siječnja 2013. godine). Sukladno izmjenama Zakona o PDV-u17, opća stopa PDV-a promijenjena je i od 01. ožujka 2012. godine iznosi 25% (do tada 23%). Opća stopa vrijedi za sve osim za: o kruh, mlijeko, ljekovi, implantati, neka ortopedska pomagala, znanstveni časopisi, usluge javnog prikazivanja filma > NULTA STOPA PDV-a (0%) – ukida se 01. siječnja 2013., o usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata te na agencijske usluge, novine i časopisi koji izlaze dnevno i periodično, osim onih koji u cijelosti sadržavaju oglase ili služe oglašavanju, jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla, dječja hrana i prerađena hrana na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, isporuka vode osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži, bijeli šećer od trske i šećerne repe > SNIŽENA STOPA PDV-a (10%), o univerzalne poštanske usluge i s njima povezane isporuke svih pratećih dobara, najam stambenih prostora,usluge banaka, štedionica , društava osiguranja i reosiguranja, igre na sreću, zdravstvene usluge, isporuke organa, tkiva i stanica, usluge školskih ustanova, vjerskih 17
Zakon o PDV-u, NN 22/12
19
zajednica, javne usluge u kulturi, isporuke samostalnih umjetnika i umjetničkih organizacija, udjeli u poduzećima, pretplata za obavljanje djelatnosti javnog radija i televizije, osim komercijalnih djelatnosti, odobravanje i ugovaranje kredita > OSLOBOĐENO PDV-a. Posebna kategorija oslobođenja su: isporuke u inozemstvo, isporuke u slobodnu zonu, isporuke diplomatskim i konzularnim predstavništvima, isporuke humanitarnim organizacijama koje se plaćaju iz ino-donacija. Nulta stopa je različito od poreznog oslobođenja. Kod nulte stope proizvođači prilikom isporuke svojim proizvoda ne obračunavaju PDV, ali imaju pravo odbiti pretporez koji je sadržan u ulaznim računima dobavljača. Stoga je nulta stopa bolja od poreznog oslobođenja. Izmjenama Zakona o PDV-u, donešena je odluka da se od 01. siječnja 2013. godine prag za ulazak u sustav PDV-a podiže sa 85.000 na 230.000 kn te se podiže i prag za kvartalno izvještavanje PDV obrascima s 300.000 na 800.000 kn. Također, od 01. siječnja 2013. godine ukida se nulta stopa PDV-a i uvodi se nova međustopa od 5%.
3.1. PRETPOREZ R-1 račune izdaju obveznici poreza na dobit (poduzeća koja su d.o.o. i d.d. ) dok R-2 račune izdaju obveznici poreza na dohodak (obrtnici, samostalna zanimanja i sl.). Kod primitka R-1 računa, odmah se priznaje pravo na pretporez (konto 1400) dok se kod primitka R-2 fakture ne priznaje odmah pravo na pretporez (knjiži se konto 1408). Tek, plaćanjem R-2 računa stječe se pravo na pretporez (konto 1408 zatvara se a otvara se konto 1400). Izmjenama Zakona o PDV-u, pretporez po ulaznim računima za reprezentaciju ili za nabavak osobnog automobila postaje 100% nepriznat.
3.2. OBVEZA ZA PDV Porezna obveza nastaje18: 1. za isporuke dobara istekom obračunskog razdoblja (mjesec ili tromjesečje) u kojemu su obavljene, 2. za usluge istekom obračunskog razdoblja (mjesec ili tromjesečje) u kojemu su obavljene. Navedeno vrijedi i za usluge koje su obavljene djelomično i zasebno obračunane. 3. Ako porezni obveznik na računu za isporučena dobra ili obavljene usluge iskaže porez na dodanu vrijednost viši od onoga koji duguje prema Zakonu, tada duguje viši iznos, osim kad ispravi račun izdan primatelju. 4. Ako netko u nekomu računu za isporučena dobra i obavljene usluge izdvojeno iskaže porez na dodanu vrijednost, iako za to nije ovlašten, tada duguje iskazani iznos, osim kad ispravi račun izdan primatelju. (3) Za slučajeve iz članka 20. stavka 5. Zakona o PDV-u porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu su se promijenili uvjeti mjerodavni za odbitak pretporeza. (4) Za primljene predujmove porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu su naplaćeni. Za primljene predujmove mora se ispostaviti račun prema članku 15. stavku 3. Zakona o PDV-u. 18
Ibidem.
20
(5) Pri uvozu dobara porezna obveza nastaje danom nastanka carinskog duga. Porez obračunava i naplaćuje carinarnica koja provodi carinski postupak zajedno s obračunom i naplatom carinskog duga, prema propisima i obračunu o naplati carinskog duga. (6) U slučajevima iz članka 2. stavka 1. točke 2a., 2b., 2c. i 3. Zakona o PDV-u porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu su izuzeta dobra, korištene usluge ili učinjeni rashodi, a u slučaju iz članka 13. stavka 2. Zakona o PDV-u istekom obračunskog razdoblja u kome je protekao propisani rok. (7) Pri obračunu poreza na dodanu vrijednost, prema primljenim naknadama (članak 17. stavak 3.), porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu je naknada primljena ili naplaćena.
3.3. SALDIRANJE PDV-a Na kraju obračunskog razdoblja vrši se saldiranje PDV-a. Pritom se zatvaraju konta potraživanja za pretporez kao i konta obveze za PDV. Razlika između tih konta se knjiži na kontima 1407 ili 2407 (ukoliko su veća potraživanja za pretporez, razlika će se knjižiti na kontu 1407 i obratno). Primjeri saldiranja PDV-a bit će prikazani kroz naredna knjiženja u praktikumu.
21
4. RAZRED 0 Razred 0 kontnog plana sadrži potraživanja za upisani kapital te dugotrajnu imovinu.
4.1.POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL Sukladno Zakonu o trgovačikm društvima19, vrste trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj su: o javno trgovačko društvo, o komanditno društvo, o dioničko društvo, o društvo s ograničenom odgovornošću i o gospodarsko interesno udruženje. Osnivači ili ulagači u poduzeće ne moraju odjednom uplatiti temeljni kapital već postupno. Osim u novcu, temeljni kapital može biti i u stvarima te pravima. ZADATAK 1. Osnivanje društva s ograničenom odgovornošću 1. Vlasnik osniva poduzeće te uplaćuje temeljni kapital u iznosu od 25.000 kn. 2. Vlasnik unosi u poduzeće poslovnu zgradu procijenjene vrijednosti 105.000 kn te kombi vozilo procijenjene nabavne vrijednosti 98.000 kn. Br.
Opis
Konto
1.
Upisani temeljni kapital Žiro-račun Upisani temeljni kapital Poslovna zgrada Kombi vozilo
9000 1000 9000 0230 03203
2.
Iznos Duguje
Potražuje 25.000
25.000 203.000 105.000 98.000
ZADATAK 2. Uplaćeni i neuplaćeni kapital 1. Temeljem izjave o osnivanju d.o.o. određeno je da upisani kapital iznosi 200.000 kn. Vlasnik je uplatio 80.000 kn odmah, a ostatak mora uplatiti naknadno u šest jednakih rata. 2. Vlasnik je uplatio prvu dospjelu ratu. Br. 1. 1a.
2. 2a.
19
Opis Upisani temeljni kapital Žiro-račun Potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital u d.o.o. Upisani kapital koji nije plaćen Upisani temeljni kapital Žiro-račun Potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital u d.o.o. Upisani kapital koji nije plaćen
Konto 9000 1000 002 902 9000 1000 002 902
Iznos Duguje
Potražuje 80.000
80.000 120.000 120.000 20.000 20.000 20.000 20.000
Zakon o trgovačkim društvima, NN 152/11
22
Budući da je u 2. promjeni vlasnik uplatio prvu ratu kapitala, potrebno je umanjiti stanja na kontima 002 i 902 za uplaćeni iznos pa se konto potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital zatvara potražno za 20.000 kn a konto upisanog kapitala koji nije plaćen dugovno za isti iznos. ZADATAK 3. Osnivanje dioničkog društva 1. Dioničko društvo autoriziralo je 2.000 dionica po nominalnoj vrijednosti od 800 kn po dionici. 2. Prodane su sve dionice. 3. Primljen je račun (faktura) za troškove tiskanja dionica u iznosu od 12.000 kn + 3.000 kn PDV. 4. Plaćen je račun za tiskanje dionica. Br. 1. 2. 3.
4.
Opis Emitirane dionice Obveze za izdane dionice Uplaćeni temeljni dionički kapital Žiro-račun Trošak tiskanja dionica Potraživanja za pretporez Obveze prema dobavljačima Obveze prema dobavljačima Žiro-račun
Konto 9222 9981 9001 1000 4199 1400 220 220 1000
Iznos Duguje 1.600 000
Potražuje 1.600.000 1.600.000
1.600.000 12.000 3.000 15.000 15.000 15.000
Napomena: u RRIF-ovom kontom planu, potraživanja od domaćih kupaca, kao i obveze prema domaćim dobavljačima, podijeljena su na analitička konta (račune) 120x, odnosno 220x. Zbog jednostavnosti, koristit će se samo konta 1200 (Kupci) te 2200 (Dobavljači) kada se bude radilo o izdanim fakturama domaćim kupcima, odnosno primljenim fakturama od domaćih dobavljača (izuzev dobavljača koji su fizičke osobe o čemu će biti riječi u razredu 2). U praksi, događaju se slučajevi da se stvari, koje se već nalaze u imovini društva, iskoriste za povećanje temeljnog kapitala. Kako se temeljni ulog može ostvariti samo unosom ili uplatom vlastite imovine osnivača – člana društva ili dioničara, ovdje je razvidno da je nastala greška jer društvo samo u sebe ne može ulagati. Kad nastane takav upis, ne preostaje ništa drugo nego temeljem rješenja sudskog registra upisati povećanje temeljnog kapitala i istodobno pozvati članove društva ili dioničare da uplate (unesu) novac (stvari) u društvo jer su se na to pred javnim bilježnikom i sudom obvezali20.
ZADATAK 4. Ispravak pogrešnog upisa temeljnog kapitala Društvo posjeduje kamion u vrijednosti od 240.000 kn (konto 03201 - S° 240.000 kn). 1. Članovi društva povećali su temeljni kapital s kamionom. Povećanje kapitala iznosi 240.000 kn a određenog je da će ga uplatiti jedan član. 2. Član uplaćuje povećanje kapitala u novcu s kojim je potom otplaćen kredit za kamion.
20
Skupina autora (redaktor Brkanić, V.), (2012.) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja – knjiga I, RRIF Plus, Zagreb, str. 87.
23
Br. S° 1.
2. 2a.
Opis
Konto
Kamion Potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital u d.o.o. Upisani kapital koji nije plaćen Upisani temeljni kapital Žiro-račun Potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital u d.o.o. Upisani kapital koji nije plaćen
03201 002 902 9000 1000 002 902
Iznos Duguje 240.000
Potražuje
240.000 240.000 240.000 240.000 240.000 240.000
4.2. DUGOTRAJNA IMOVINA Imovina su ekonomska sredstva koja su vlasništvo poduzeća i od kojih se očekuju buduće ekonomske koristi21. Imovina se dijeli na dugotrajnu (sadržana u razredu 0) i kratkotrajnu (sadržana u razredima 1 i 3). Dugotrajna imovina je sva ona imovina čiji je vijek trajanja duži od jedne godine od dana bilanciranja. Podjela dugotrajne imovine vidljiva je na sljedećoj slici: Slika 7. Podjela dugotrajne imovine DUGOTRAJNA IMOVINA NEMATERIJALNA IMOVINA
MATERIJALNA IMOVINA
o izdatci za razvoj o koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke o softwer i ostala prava (npr.autorska prava, ulaganja u znanje i dizajn i sl.) o goodwill
o zemljišta o građevinski objekti o postrojenja o oprema o alati o pogonski inventar o transportna imovina o ulaganja u nekretnine
21
BIOLOŠKA IMOVINA o dugogodišnji nasadi o osnovno stado
FINANCIJSKA IMOVINA o udjeli i zajmovi povezanim društvima o sudjelujući interesi o dani krediti, depoziti i kaucije o ulaganja u vrijednosne papire o potraživanja iz faktoringa i za jamčevine o ostala dugotrajna potraživanja
POTRAŽIVANJA o potraživanja od povezanih poduzetnika o potraživanja s osnove prodaje na kredit o potraživanja iz faktoringa o potraživanja za jamčevine o ostala dugotrajna potraživanja o odgođena porezna imovina
Meigs, R. F., Meigs, W. B., (1999.) Računovodstvo: Temelj poslovnog odlučivanja, Mate, Zagreb, str. 16.
24
4.2.1. AMORTIZACIJA DUGOTRAJNE IMOVINE Materijalnu imovinu, osim zemljišta, poduzeće može koristiti samo ograničeni broj godina. Amortizacija je alokacija troškova nabave materijalne imovine na rashode u razdobljima u kojima se ostvaruju usluge od te imovine. Temeljna svrha amortizacije postizanje je načela sučeljavanja – odnosno sučeljavanja prihoda računovodstvenog razdoblja s troškovima robe i usluga koje su potrošene prilikom napora za generiranjem tog prihoda22. U Republici Hrvatskoj, amortizacija dugotrajne imovine definirana je HSFI-om 5 za nematerijalnu imovinu, HSFI-om 6 za materijalnu imovinu, MRS-om 16, Zakonom o porezu na dobit i Pravilnikom o porezu na dobit. Prema HSFI-u 6, koristi se isključivo izraz amortizacija dok MRS 16 razlikuje deprecijaciju i amortizaciju. Prema MRS-u 16, amortizacija je alokcija iznosa novca tijekom procijenjenog vremenog razdoblja čime se terete rashodi i smanjuje knjigovodstvena vrijednost nematerijalne imovine dok je deprecijacija trošenje dugotrajne materijalne imovine koje se tereti na troškove i istodobno smanjuje knjigovodstvenu vrijednost te imovine. Napomena: dalje u praktikumu koristit će se isključivo izraz amortizacija. U dugotrajnu imovinu, koja se ne amortizira, sukladno Zakonu o porezu na dobit23 ubrajamo: o zemljišta, šume i slična obnovljiva prirodna bogatstva, o financijska imovina, o spomenici kulture, o umjetnička djela, o imovina koja se drži za prodaju (porema HSFI 8 i MSFI 5) te o imovina na kojoj je prekinuto poslovanje. Razlikuju se sljedeće metode amortizacije: o funkcionalna metoda (zasnovana na količini učinka koju ostvari sredstvo koje se amortizira) i o vremenske metode (zasnovane na korisnom vijeku trajanja sredstva koje se amortizira) o linearna metoda (ista stopa amortizacije kroz cijeli vijek trajanja), o degresivna metoda (stopa amortizacije opada kroz vijek trajanja), o progresivna metoda (stopa amortizacije raste kroz vijek trajanja). Prema Zakonu o porezu na dobit24 ''amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine priznaje se kao rashod u svoti obračunanoj na trošak nabave po linearnoj metodi primjenom godišnjim amortizacijskih stopa iz stavka 5. ovog članka''. Isti Zakon, također, ističe da ''ako porezni obveznik obračunava amortizaciju u svoti nižoj od porezno dopustive, tako obračunana amortizacija smatra se i porezno priznatim rashodom''. Dakle, amortizacija obračunana po bilo kojoj metodi, a koja je niža od svote obračunane na trošak nabave po linearnoj metodi primjenom godišnjih amortizacijskih stopa, bit će porezno priznata.
22
Ibidem, str. 460. Zakon o porezu na dobit, NN 22/12 24 Ibidem. 23
25
Slika 8. Godišnje amortizacijske stope prema Zakonu o porezu na dobit Vijek trajanja R.b. Dugotrajna imovina (god.) 1. građevinski objekti i brodovi veći od 1000 BRT 20 2. osnovno stado i osobni automobili 5 3. nematerijalna imovina, oprema, mehanizacija, vozila osim osobnih automobila 4 4. računala, računalna oprema i programi, mobilni telefoni i oprema za računalne mreže 2 5. ostala nespomenuta imovina 10
Godišnja stopa amortizacije 5% 20% 25% 50% 10%
Navedene stope amortizacije mogu se podvostručiti.
4.2.1.1. LINEARNA METODA OBRAČUNA AMORTIZACIJE Po linearnoj metodi, u svakom razdoblju korisnog vijeka uporabe imovine priznaje se jadnaki dio troška nabave imovine kao trošak amortizacije:
ili
Ostatak vrijednosti iznos je koji će se realizirati prodajom imovine kada se povuče iz uporabe. Zgrade, uredska oprema, namještaj i inventar rijetko imaju značajne ostatke vrijednosti. Vozila, zrakoplovi i računalni sustavi često imaju ostatke vrijednosti značajnog iznosa25. Ukoliko nije poznata stopa amortizacije, a poznat je vijek uporabe, odnosno procijenjene godine trajanja, tada se stopa amortizacije može izračunati na sljedeći način:
Ukoliko je dugotrajna imovina stavljena u funkciju tijekom godine, godišnja amortizacija obračunava se od prvog dana u sljedećem mjesecu od dana stavljanja u funkciju na sljedeći način:
gdje X u brojniku označava broj mjeseci koliko je dotična imovina bila u uporabi dok 12 u nazivniku označava ukupan broj mjeseci u godini. Ukoliko se tijekom godine dugotrajna imovina proda, njena amortizacija obračunava se po istom principu kao i u prethodnom primjeru samo što u ovom slučaju X označava broj mjeseci u kojem se imovina koristila do svoje prodaje (uključujući i mjesec u kojem je prodana).
25
Meigs, R. F., Meigs, W. B., (1999.) Računovodstvo: Temelj poslovnog odlučivanja, Mate, Zagreb, str. 463.
26
ZADATAK 5. Obračun amortizacije kamiona linearnom metodom 1. Obračunajte trošak amortizacije kamiona nabavne vrijednosti 100.000 kn, procijenjenog vijeka trajanja 4 godine i procijenjenog ostatka vrijednosti 10.000 kn. Budući da je procijenjeni ostatak vrijednosti 10.000 kn, amortizirajući trošak nabave (iznos koji će se amortizirati) iznosi 90.000 kn. Obračun amortizacije kamiona za sve 4 godine prikazan je u tablici: Godina korištenja kamiona I II III IV Ukupno
Trošak amortizacije (kn) 22.500 22.500 22.500 22.500 90.000
Akumulirana amortizacija (kn) 22.500 45.000 67.500 90.000
Knjigovodstvena vrijednost (kn) 77.500 55.000 32.500 10.000
U prvoj godini obračun amortizacije vrši se na sljedeći način: A = (trošak nabave – ostatak vrijednosti) / godine korisnog vijeka uporabe A = (100.000 kn – 10.000 kn) / 4 A = 22.500 kn. Budući da linearna amortizacija podrazumijeva jednako trošenje resursa za svo vrijeme uporabe, jednaki iznos amortizacije bit će i u drugoj, trećoj te četvrtoj godini. Knjiženje amortizacije u prvoj godini, npr. bilo bi sljedeće: Br. 1.
Opis Akumulirana amortizacija (ispravak vrijednosti) kamiona Trošak amortizacije kamiona
Konto 0392 4314
Iznos Duguje
Potražuje 22.500
22.500
Konto 0392 predstavlja akumuliranu amortizaciju, odnosno ispravak vrijednosti, kamiona te se može kazati da taj konto predstavlja protuimovinski račun, tj. to je račun koji se je već alocirao na rashode. Knigovodstvena vrijednost imovine je vrijednost kojom se imovina prikazuje u bilanci. Knjigovodstvena vrijednost = trošak nabave – akumulirana amortizacija (ispravak vrijednosti) Napomena: prilikom obračuna amortizacije treba paziti na knjigovodstvenu vrijednost imovine. Iznos obračunane amortizacije ne može biti veći od knjigovodstvene vrijednosti dotične imovine. ZADATAK 6. Vježba 1. Obračunajte i proknjižite amortizaciju uredske zgrade nabavne vrijednosti 360.000 kn linearnom metodom za mjesec siječanj ako je njen procijenjeni vijek uporabe 20 godina.
ZADATAK 7. Vježba 1. Obračunajte i proknjižite godišnju amortizaciju uredske zgrade nabavne vrijednosti 105.000 kn. Metoda obračuna je linearna a godišnja stopa amortizacije 4%. 27
4.2.1.2. METODA JEDINICE OUTPUTA (DEGRESIVNA METODA) Za pojedine vrste imovine (npr.automobile), ujednačenija alokcija troškova nabave može se postići dijeljenjem troška nabave (umanjenog za ostatak vrijednosti ukoliko je značajan) s procijenjenim jedinicama outputa a ne s procijenjenim korisnim vijekom uporabe26.
ZADATAK 8. Obračun amortizacije kamiona metodom jedinice outputa 1. Obračunajte amortizaciju kamiona metodom jedinice outputa ako je nabavna vrijednost kamiona 100.000 kn a procijenjeni ostatak vrijednosti 10.000 kn. Procijenjeni vijek uporabe iznosi 60.000 km. Pretpostavka je da prve godine kamion prijeđe 25.000 km, druge godine 15.000 km, treće godine 12.000 km a četvrte 8.000 km. Obračun amortizacije po kilometru radi se na sljedeći način:
Na kraju svake godine, iznos amortizacije utvrdit će se množenjem stope od 150% s brojem kilometara koje je kamion prošao tijekom godine. Kamion, nakon što pređe 60.000 km, potpuno je amortiziran i amortizacija se zaustavlja. Obračun amortizacije metodom jedinice outputa prikazan je u tablici: Godina korištenja kamiona I II III IV Ukupno
Prijeđeni kilometri 25.000 15.000 12.000 8.000 60.000
Trošak amortizacije (kn) 37.500 22.500 18.000 12.000 90.000
Akumulirana amortizacija (kn) 37.500 60.000 78.000 90.000
Knjigovodstvena vrijednost (kn) 62.500 40.000 22.000 10.000
Ova metoda prikladna je samo ako se ukupne jedinice outputa imovine tijekom njezina čitavog korisnog vijeka uporabe mogu procijeniti s odgovarajućom točnošću.
4.2.1.3. METODA SMANJIVANJA SALDA U FIKSNOM POSTOTKU ILI METODA OPADAJUĆEG SALDA (DEGRESIVNA METODA) Ova metoda obuhvaća izračunavanje stope ubrzane amortizacije koja je jednaka određenom postotku od stope linearne amortizacije. Stopa ubrzane amortizacije ostaje konstantna tijekom cijelog vijeka uporabe imovine te predstavlja određeni postotak od linearne stope. Najčešće ovaj postotak iznosi 200% što znači da je ubrzana stopa dvostruko veća od linearne stope amortizacije. Zbog toga se amortizacija metodom smanjivanja salda u fiksnom postotku često naziva dvostruko smanjivanje salda.
26
Ibidem.
28
ZADATAK 9. Obračun amortizacije kamiona metodom smanjivanja salda u fiksnom postotku 1. Obračunajte amortizaciju kamiona metodom smanjivanja salda u fiksnom postotku. Nabavna vrijednost kamiona je 100.000 kn, procijenjeni ostatak vrijednosti iznosi 10.000 kn a procijenjeni korisni vijek uporabe su 4 godine. Potrebno je najprije naći stopu amortizacije linearnom metodom a ona iznosi: (100 : 4)%, odnosno 25%. Stoga, stopa ubrzane amortizacije iznosi 50%. Učinci obračuna amortizacije kamiona metodom smanjivanja salda prikazani su u tablici: Godina korištenja kamiona I II III IV Ukupno
Trošak amortizacije (kn) 50.000 25.000 12.500 2.500 90.000
Akumulirana amortizacija (kn) 50.000 75.000 87.500 90.000
Knjigovodstvena vrijednost (kn) 50.000 25.000 12.500 10.000
U prvoj godini korištenja, obračun amortizacije računa se na način da se trošak nabave, tj.nabavna vrijednost pomnoži sa stopom ubrzane amortizacije. Da bi se obračunala amortizacija za drugu godinu korištenja kamiona, potrebno je najprije naći knjigovodstvenu vrijednost pa je potrebno oduzeti nabavnu vrijednost i trošak amortizacije u prvoj godini. Knjigovodstvena vrijednost iznosi 50.000 kn i taj iznos se množi sa stopom od 50% kako bi se dobio trošak amortizacije u drugoj godini. Na isti način radi se obračun amortizacije i u trećoj godini. Kod obračuna amortizacije u četvrtoj godini treba paziti da trošak amortizacije ne bude veći od 2.500 kn pošto je procijenjeni ostatak vrijednosti kamiona 10.000 kn. Da nije bio zadan procijenjeni ostatak vrijednosti, trošak amortizacije ne bi se ograničio na 2.500 kn već bi se iskazao u punom iznosu: 12.500 kn x 0.5 = 6.250 kn.
4.2.1.4. METODA SUME BROJEVA KORISNOG VIJEKA UPORABE (DEGRESIVNA METODA) Ova metoda dobila je ime po nazivniku niza razlomaka koji se koriste kao stope amortizacije. Taj nazivnik jednak je sumi brojeva korisnog vijeka uporabe imovine. Brojnik svake razlomačke stope amortizacije predstavlja broj preostalih godina u korisnom vijeku uporabe imovine počevši od tekuće godine. Dakle: brojnik je svake godine sve manji. ZADATAK 10. Obračun amortizacije kamiona metodom sume brojeva korisnog vijeka uporabe 1. Obračunajte amortizaciju kamiona metodom sume brojeva korisnog vijeka uporabe. Nabavna vrijednost kamiona je 100.000 kn, procijenjeni ostatak vrijednosti iznosi 10.000 kn a procijenjeni korisni vijek uporabe su 4 godine. Budući da je korisni vijek uporabe kamiona 4 godine, u nazivniku nalazi se broj koji se dobije zbrajanjem procijenjenih godina uporabe: 1+2+3+4=10. Broj u brojniku označava preostali broj godina korištenja kamiona pa će tako za prvu godinu u brojniku pisati 4, za drugu će pisati 3, itd. Učinci obračuna amortizacije kamiona metodom sume brojeva korisnog vijeka uporabe prikazani su u tablici:
29
Godina korištenja kamiona I II III IV Ukupno
Trošak amortizacije (kn) 36.000 27.000 18.000 9.000 90.000
Akumulirana amortizacija (kn) 36.000 63.000 81.000 90.000
Knjigovodstvena vrijednost (kn) 64.000 37.000 19.000 10.000
S obzirom da je procijenjeni ostatak vrijednosti 10.000 kn, obračun amortizacije u prvoj godini: A = 90.000 kn x 4 /10 A = 36.000 kn. Obračun amortizacije u drugoj godini vrši se na sljedeći način: A = 90.000 kn x 3 /10 A = 27.000 kn.
4.2.1.5. OBRAČUN METODAMA
AMORTIZACIJE
DUGOTRAJNE
IMOVINE
PROGRESIVNIM
Progresivna metoda obračuna amortizacije u prvoj godini vijeka uporabe ima najmanji iznos amortizacije (određen stopom amortizacije) a kasnije taj iznos raste. Ova metoda koristi se u trgovačkim društvima za postrojenja i opremu kod kojih se očekuje da će proizvodnja rasti, što znači da će proizvodnja tj. korištenje i trošenje tih sredstava u prvoj godini biti relativno nisko a kasnije će se povećavati.
4.2.2. DUGOTRAJNA NEMATERIJALNA IMOVINA Nematerijalna imovina je imovina bez fizičkog oblika koji se može identificirati. Određena je MRS-om 36 i 38 te HSFI-em 5. Nematerijalnu imovinu poduzeće može steći kupnjom od drugih ili ju može interno razvijati. Nematerijalna imovina priznaje se po trošku nabave samo ako će poduzeće ostvarivati buduće ekonomske koristi i ako se trošak nabave može pouzdano utvrditi.
4.2.2.1. IZDATCI ZA RAZVOJ Razvoj je primjena nalaza istraživanja ili drugih znanja za proizvodnju novih ili bitno poboljšanih materijala, uređaja, proizvoda, procesa, sustava ili usluga prije početka komercijalne proizvodnje ili uporabe27. Izdatci za istraživanje ne mogu se priznati kao nematerijalna imovina nego kao rashod budući da se u fazi istraživanja projekta ne može dokazati postojanje nematerijalnog sredstva koje će davati buduće ekonomske koristi. S druge pak strane, faza razvoja je znatno naprednija od faze istraživanja pa društvo već može identificirati nematerijalno sredstvo i dokazati da će ono davati buduće ekonomske koristi 28.
27
Skupina autora (redaktor Brkanić, V.), (2012.) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja – knjiga I, RRIF Plus, Zagreb, str. 90. 28 Ibidem.
30
ZADATAK 11. Izdatci za razvoj 1. Primljena je faktura konzultantke tvrtke ''Porta'' na iznos od 40.000 kn + 10.000 kn PDV za studije akte u svezi s osnivanjem podružnice. 2. Prema primljenoj fakturi, troškovi režije pogona u podružnici iznose 12.000 kn + 3.000 kn PDV. 3. Studija je dovršena a podružnica je započela s radom. 4. Saldirajte PDV. Br. 1.
2.
3. 4.
Opis Nematerijalna imovina u pripremi Potraživanja za pretporez Obveze prema dobavljačima Nematerijalna imovina u pripremi Potraživanja za pretporez Obveze prema dobavljačima Nematerijalna imovina u pripremi Izdatci za razvoj Potraživanja za pretporez Potraživanja za razliku većeg prepotreza od obveze u obračunskom razdoblju
Konto 016 1400 2200 016 1400 2200 016 0100 1400 1407
Iznos Duguje 40.000 10.000
Potražuje
50.000 12.000 3.000 15.000 52.000 52.000 3.000 3.000
Napomena: primitkom računa, knjiži se odgovarajući konto na dugovnoj strani (za iznos računa bez pretporeza), zatim se knjiži konto pretporeza a zbroj iznosa računa i pretporeza knjiži se potražno na kontu dobavljača. Napomena: svi ovisni troškovi nabave dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine knjiže se u razredu 0 na kontima pripreme dotične imovine (016 – Nemterijalna imovina u pripremi, 027 – Nekretnine u pripremi, 037 – Materijalna imovina u pripremi, 057 – Ulaganja u nekretnine u pripremi). Napomena: kod saldiranja PDV a, konta 1407 (Potraživanja za razliku većeg prepotreza od obveze u obračunskom razdoblju) i 2407 (Obveza za razliku poreza i pretporeza u obračunskom razdoblju) u daljnjim primjerima nosit će naziv Razlika PDV-a. Konto 1400 imat će naziv Pretporez a konto 2400 Obveza za PDV.
4.2.2.2. KONCESIJE, PATENTI, LICENCIJE, ROBNE I USLUŽNE MARKE Koncesija je pravo na korištenje nacionalnog dobra za obavljanje gospodarske djelatnosti. Davatelj koncesije može biti Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske, središnja tijela državne uprave u ime Republike Hrvatske, nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u ime jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te pravne osobe posebnim propisima ovlaštene za davanje koncesija29. Licencija je pravo iskorištavanja predmeta licencije tijekom određenog vremena. Do licencije dolazi ukoliko nositelj prava odluči ugovorom o licenciji u cijelosti ili djelomično prenijeti pravo upotrebe predmeta licence na drugog vlasnika. Predmet ugovora o licenciji mogu biti modeli, izumi, ideje, patenti, uzorci, znanje, robne marke i zaštitni znakovi30.
29 30
Zakon o koncesijama, NN 125/08 Zakon o obveznim odnosima, NN 41/08
31
ZADATAK 12. Koncesija 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. odlučilo se za pružanje usluga parkinga na gradskom zemljištu te je zatražilo koncesiju grada Splita na razdoblje od 5 godina. Trošak koncesije od 150.000 kn plaćen je sa žiro-računa. 2. Sa žiro-računa plaćene su i pristojbe za koncesiju u svoti od 35.000 kn. 3. Koncesija je aktivirana 15.veljače. 4. Obračunajte i proknjižite godišnju amortizaciju koncesije linearnom metodom za prvu godinu uporabe. Br. 1. 2. 3. 4.
Opis Koncesija u pripremi Žiro-račun Koncesija u pripremi Žiro-račun Koncesija u pripremi Koncesija Akumulirana amortizacija koncesije Trošak amortizacije nematerijalne imovine u administraciji
Konto 016 1000 016 1000 016 0110 0191
Iznos Duguje 150.000 S°xx 35.000
Potražuje 150.000 35.000 185.000
185.000 30.833,33
430
30.833,33
Obračun amortizacije linearnom metodom u zadatku vrši se na sljedeći način: amortizacija = nabavna vrijednost x stopa gdje stopa nije poznata ali se zna da je koncesija dobivena na razdoblje od 5 godina. S obzirom da se radi o amortizaciji linearnom metodom (imovina se troši u jednakim iznosima svake godine), stopa se odredi na sljedeći način: (100 : 5 godina)% = 20%. Budući da je koncesija stavljena u uporabu tijekom godine (15.02.), a stopa je godišnja, točni obračun amortizacije radi se na sljedeći način : A = N.V. x stopa x mjeseci korištenja tijekom godine/12 A = 185.000 kn x 0,2 x 10/12 A = 30.833,33 kn. U razlomku broj 10 predstavlja broj mjeseci koliko je koncesija bila aktivna (obračun amortizacije vrši se od prvog dana u sljedećem mjesecu od trenutka puštanja u uporabu) a broj 12 označava ukupan broj mjeseci u kalendarskoj godini. Napomena: kod obračuna amortizacije, u daljnjim primjerima, koristit će se sljedeća konta: 430 (Trošak amortizacije nematerijalne imovine), 4310 (Trošak amortizacije dugotrajne materijalne imovine u proizvodnji) te 4311 (Trošak amortizacije dugotrajne materijalne imovine u administraciji). Za trošak amortizacije automobila koristit će se konta 4320, 4321 i 4322. Trošak amortizacije nematerijalne imovine spada u administrativni trošak osim u slučajevima kada je naglašeno da se dotična nematerijalna imovina koristi u proizvodnom procesu.
ZADATAK 13. Patent 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. kupilo je od poduzeća ''Kala'' d.o.o. zaštićeno pravo (patent). Poduzeće ''Dante'' plaća poduzeću ''Kala'' naknadu u iznosu od 200.000 kn + 50.000 kn PDV. 2. Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo plaćena je pristojba za registraciju u iznosu od 3.500 kn. 3. Patent je aktiviran 19. svibnja. 4. Obračunajte i proknjižite godišnju amortizaciju patenta linearnom metodom po stopi od 25%. 32
Br. 1.
2. 3. 4.
Opis Patent u pripremi Pretporez Žiro-račun Patent u pripremi Žiro-račun Patent u pripremi Patent Akumulirana amortizacija patenta Trošak amortizacije nematerijalne imovine u administraciji
Konto 016 1400 1000 016 1000 016 0111 0191 430
Iznos Duguje 200.000 50.000 S°xx 3.500
Potražuje
250.000 3.500 203.500
203.500 29.677,08 29.677,08
Obračun godišnje amortizacije patenta linearnom metodom: A = N.V. x stopa x broj mjeseci korištenja/12 A = 203.500 kn x 0,25 x 7/12 A = 29.677,08 kn Napomena: na isti način, kao licencije, knjiže se i ulaganja u inovacije, tehničku i tehnološku dokumentaciju za proizvodnju proizvoda ili pružanja usluga, ulaganje u licenciju, frenčajz, robne marke, trgovačko ime i sl.
4.2.2.3. SOFTWER Na koji način postupiti s računalnim softwerom, da li kao s materijalnom ili nematerijalnom imovinom, određuje prosudba o tome da koji je od ovih elemenata u pojedinom slučaju važniji, materijalni ili nematerijalni. Npr. posebni software koji kontrolira rad računala i bez kojeg ono ne može djelovati dio je hardwera i s njime se postupa kao s materijalnom imovinom čiji je sastavni dio. To je npr. slučaj s operativnim sustavom računala (npr.MS-DOS, Win XP, Unix i sl.) jer on omogućuje osnovno funkcioniranje računala i temelj je za rad aplikacijskog softwera. Za razliku od operativnih sustava, aplikativni softwer nije sastavni dio hardwera i s njim se postupa kao s nematerijalnom imovinom. Primjeri aplikativnog softwera su npr. Microsoft Office, razni knjigovodstveni programi i sl. Ovakvu podjelu propisuje MRS 38. u tč.4 dok HSFI to ne uređuje31.
ZADATAK 14. Softwer 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. nabavilo je aplikacijski softwer knjigovodstvenog programa Synesis te je primilo fakturu u iznosu od 14.000 kn + 3.500 kn PDV. 2. Softwer je stavljen u uporabu 30. siječnja. 3. Obračunajte i proknjižite godišnju amortizaciju softwera linearnom metodom po stopi od 50%. Iznos Br. Opis Konto Duguje Potražuje 1. Softwer u pripremi 016 14.000 Pretporez 1400 3.500 Dobavljači 2200 17.500 2. Softwer u pripremi 016 14.000 Softwer 14.000 31
Skupina autora (redaktor Brkanić, V.), (2012.) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja – knjiga I, RRIF Plus, Zagreb, str. 99.
33
3.
Akumulirana amortizacija softwer-a Trošak amortizacije nematerijalne imovine u administraciji
0193 430
6.416,67 6.416,67
Obračun godišnje amortizacije softwer-a linearnom metodom: A = N.V. x stopa x broj mjeseci korištenja/12 A = 14.000 kn x 0,5 x 11/12 A = 6.416,67 kn.
4.2.2.4. GOODWILL Goodwill je razlika između vrijednosti neke tvrtke na tržištu dionica u određenom vremenu i njezine računovodstveno utvrđene neto imovine. To je premija koju kupac nekog poduzeća mora platiti iznad neto imovine poduzeća zbog njegove reputacije na tržištu, marke, stručnosti menedžmenta i zaposlenih, te općeg know-how. Riječ je o "neopipljivoj", dugoročnoj imovini poduzeća koja mu omogućuje da ostvaruje veći profit od normalnog ili klasične stope profita što ga ostvaruju druga poduzeća sličnog tipa. Iako je vrijednost goodwilla izuzetno teško utvrditi pa se obično ne nalazi u bilanci poduzeća, ona se obično utvrđuje u cijeni prodaje poduzeća postupkom poznatim pod imenom kapitalizacija superprofita, kojom se određuje razlika između očekivanog i normalnog profita u određenom razdoblju. Razlika između profita u odnosu na normalni (tj. superprofit) smatra se doprinosom kapitalne vrijednosti goodwilla32.
4.2.3. DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA Dugotrajnu materijalnu imovinu definiraju HSFI 6 te MRS 16. To je imovina koju poduzetnik posjeduje za uporabu u proizvodnji proizvoda ili isporuci roba ili usluga, za iznajmljivanje drugima ili u administrativne svrhe. Dugotrajna materijalna imovina je imovina za koju se očekuje uporaba u razdobljima duljim od jedne godine te je namijenjena za uporabu na neprekinutoj osnovi u svrhu poslovnih aktivnosti društva. Pojedinačna nabavna vrijednost dugotrajne materijalne imovine veća je od 3.500 kn. Sukladno HSFI-u 6 te MRS-u 16, nabavna vrijednost, odnosno trošak nabave, dugotrajne imovine mjeri se na pretpostavci očekivanih budućih ekonomskih koristi koje će davati nabavljena imovina. Ako je trošak nabave moguće pouzdano izmjeriti, priznaje se kao dugotrajna imovina prema ovim elementima: o kupovnu cijenu prema računu dobavljača uključujući uvozne pristojbe i nepovratne poreze nakon odbitka trgovačkih popusta i rabata, o sve troškove koji se izravno mogu pripisati dovođenju imovine na mjesto i u radno stanje za namjeravanu uporabu, o troškove demontaže, uklanjanja imovine i obnavljanja mjesta na kojem je imovina smještena, za koje obveza za poduzetnika nastaje kada je imovina nabavljena ili kao posljedica korištenja imovine tijekom razdoblja za namjene različite od proizvodnje tijekom razdoblja. Napomena: u nabavnu vrijednost imovine uračunavaju se samo oni troškovi koji su u izravnoj vezi s dovođenjem u radno stanje.
32
Bahtijarević-Šiber, F., Sikavica, P., (2001.) Leksikon menedžmenta, Zagreb, Masmedia, str. 140.
34
4.2.3.1. ZEMLJIŠTA Pri kupnji zemljišta, odnosno pri prijenosu vlasništva zemljišta kao nekretnine, plaća se porez na promet nekretnina u iznosu od 5%33. Kupovna cijena zemljišta, porez na promet nekretnina, trošak posrednika u kupoprodaji, usluge upisa zemljišta u zemljišne knjige te ostali izravni troškovi nabave troškovi su koji se uračunavaju u nabavnu vrijednost zemljišta. Zemljište ima neograničeni vijek trajanja (izuzev npr.odlagališta otpada) pa se ne amortizira. Zemljište i zgrade odvojena su imovina te se obračunavaju i iskazuju odvojeno. ZADATAK 15. Kupnja zemljišta 1. Kupljeno je zemljište te je primljena faktura (račun) dobavljača u iznosu od 150.000 kn. 2. Obračunato je 5% poreza na promet nekretnina na procijenjenu vrijednost zemljišta u iznosu od 200.000 kn. 3. Plaćene su razne pristojbe vezane za kupnju zemljišta u svoti od 1.500 kn. 4. Primljene su fakture za uređenje zemljišta u iznosu od 20.000 kn + 5.000 kn PDV. 5. Zemljište je pušteno u rad 08.08. Br. 1. 2.
3. 4.
5.
Opis Zemljište u pripremi Dobavljači Zemljište u pripremi Obveza za 5% poreza na promet nekretnina Zemljište u pripremi Žiro-račun Zemljište u pripremi Pretporez Dobavljači Zemljište u pripremi Zemljište
Konto 027 2200 027 2448 027 1000 027 1400 2200 027 020
Iznos Duguje 150.000
Potražuje 150.000
10.000 10.000 1.500 S°xx 20.000 5.000
1.500
25.000 181.500 181.500
ZADATAK 16. Prodaja zemljišta S° 020 = 100.000 kn 1. Prodano je zemljište te je ispostavljen račun kupcu u iznosu od 90.000 kn. Br. S° 1.
Opis Zemljište Zemljište Kupci Gubitak od prodaje dugotrajne imovine
Konto 020 020 1200 482
Iznos Duguje 100.000
Potražuje 100.000
90.000 10.000
Nabavna vrijednost zemljišta bila je 100.000 kn. Budući da je zemljište prodano za 90.000 kn, taj iznos knjiži se na kontu potraživanja od kupaca (1200). S obzirom da se zemljište prodalo, konto 020 treba zatvoriti za iznos nabavne vrijednosti pa se na potražnoj strani konta knjiži 100.000 kn. Razlika između 100.000 i 90.000 kn predstavlja gubitak od prodaje zemljišta pošto se zemljište prodalo za iznos koji je manji od njegove nabavne vrijednosti. Iznos od 10.000 kn knjiži se na kontu 482. 33
Zakon o porezu na promet nekretnina, NN 22/11
35
ZADATAK 17. Prodaja zemljišta S° 020 = 140.000 kn 1. Prodano je zemljište te je ispostavljena faktura kupcu u iznosu od 180.000 kn. 2. Pristigla je uplata potraživanja od kupca na žiro-račun. Br. S° 1.
Opis Zemljište Zemljište Kupci Prihod od prodaje dugotrajne imovine
Konto 020 020 1200 7811
Iznos Duguje 140.000
Potražuje 140.000
180.000 40.000
Napomena: konto 7811 koristit će se za prihode od prodaje svih oblika dugotrajne materijalne imovine. Budući da je zemljište prodano, potrebno je zatvoriti konto 020 za iznos nabavne vrijednosti zemljišta pa se na potražnoj strani konta evidentira 140.000 kn. Zemljište je prodano za 180.000 kn pa se dugovno knjiže potraživanja od kupaca (konto 1200) za iznos od 180.000 kn. Razlika između ta dva iznosa je 40.000 kn i ona predstavlja prihod od prodaje dugotrajne imovine pošto je zemljište prodano za iznos koji je veći od njegove nabavne vrijednosti.
4.2.3.2. GRAĐEVINSKI OBJEKTI Kod kupnje objekata sagrađenih prije 01.01.1998. nema obračuna PDV-a već se obračunava 5% poreza na promet nekretnina. Osim što su zemljište i građevinski objekti odvojene imovine, isto vrijedi i za ograde, kotlovnice, rashladne uređaje te dizala. Njihov vijek trajanja kraći je od vijeka trajanja građevinskog objekta pa se moraju knjižiti odvojeno. ZADATAK 18. Kupnja građevinskog objekta sagrađenog prije 01.01.1998. 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. kupilo je zgradu trgovine koja je sagrađena 1994. godine. Prema kupoprodajnom ugovoru, vrijednost zgrade je 1.500.000 kn a vrijednost zemljišta je 400.000 kn. 2. Plaćen je 5%-tni porez na promet nekretnina na procijenjenu vrijednost zgrade u iznosu od 2.000.000 kn te na procijenjenu vrijednost zemljišta u iznosu od 420.000 kn. 3. Zgrada trgovine stavljena je u uporabu 24. studenog. 4. Obračunajte i proknjižite godišnju amortizaciju zgrade trgovine linearnom metodom po stopi od 5%. Br. 1. 1a. 2. 2a. 3.
Opis Građevina u pripremi Dobavljači Zemljište u pripremi Dobavljači Građevina u pripremi Žiro-račun Zemljište u pripremi Žiro-račun Građevina u pripremi Zgrada trgovine
Konto 0271 2200 0270 2200 0271 1000 0270 1000 0271 0232
Iznos Duguje 1.500.000
Potražuje 1.500.000
400.000 400.000 100.000 100.000 21.000 S°xx
21.000 1.600.000
1.600.000 36
3a. 4.
Zemljište u pripremi Građevinsko zemljište Akumulirana amortizacija zgrade trgovine Trošak amortizacije dugotrajne imovine u administraciji
0270 0200 0290
421.000
421.000
4311
6.666,67
6.666,67
Obračun godišnje amortizacije zgrade trgovine linearnom metodom: A = N.V. x stopa x broj mjeseci korištenja/12 A = 1.600.000 kn x 0,05 x 1/12 A = 6.666,67 kn S obzirom da su zemljište i građevine odvojene imovine, isto tako su i knjiženi u ovom zadatku. Zbog preglednosti knjiženja, uvedena je promjena ''a'' u knjiženju pa je pod promjenom ''a'' knjiženo sve što se odnosi na zemljište. Napomena: amortizacija građevinskih objekata vrši se samo za one objekte koji su dovršeni i dani u uporabu. ZADATAK 19. Kupnja zemljišta s pripadajućim građevinskim objektom 1. Kupljeno je zemljište s pripadajućim građevinskim objektom predviđenim za rušenje. Primljen je računza ugovorenu kupovnu cijenu zemljišta u iznosu od 500.000 kn. 2. Obračunat je i plaćen porez na promet nekretnina na ugovorenu kupovnu cijenu. 3. Plaćena je provizija posrednika u svoti od 5.000 kn + 1.250 kn PDV. 4. Za rušenje objekta i pripremu zemljišta primljen je račun u iznosu od 160.000 kn + 40.000 kn PDV. 5. Na zemljištu je izgrađena ograda. Račun za izgradnju ograde iznosi 60.000 kn + 15.000 kn PDV. Ograda je stavljena u funkciju. 6. Zemljište je dano u uporabu. Br. 1. 2.
2a.
3.
4.
5.
6.
Opis Zemljište u pripremi Dobavljači Zemljište u pripremi Obveza za 5% poreza na promet nekretnina Obveza za 5% poreza na promet nekretnina Žiro-račun Zemljište u pripremi Pretporez Žiro-račun Zemljište u pripremi Pretporez Dobavljači Ograda Pretporez Dobavljači Zemljište u pripremi Zemljište
Konto 0270 2200 0270
Iznos Duguje 500.000
500.000 25.000
2448 2448 1000 0270 1400 1000 0270 1400 2200 0235 1400 220 0270 020
Potražuje
25.000 25.000 S°xx 5.000 1.250
25.000
6.250 160.000 40.000 200.000 60.000 15.000 75.000 690.000 690.000 37
ZADATAK 20. Izgradnja građevinskog objekta 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. ugovorilo je izgradnju poslovne zgrade pa je sklopljen ugovor s izvođačem radova – tvrtkom ''Kala'' d.d. . Ugovorena predračunska vrijednost radova iznosi 1.200.000 kn + 300.000 kn PDV. Primljena je prva obračunska situacija na iznos od 450.000 kn + 112.500 kn PDV. 2. Prva obračunska situacija plaćena je iz odobrenog kredita banke. 3. Primljena je i druga obračunska situacija na iznos od 600.000 kn + 150.000 kn PDV te je plaćena iz odobrenog kredita banke. 4. Konačna situacija iznosi 1.400.000 kn + 350.000 kn PDV. 5. Svota od 150.000 kn + 37.500 kn PDV plaćena je iz kredita banke a ostatak plaćanja ostao je sporan zbog prekoračenja ugovorene svote. 6. Poslovna zgrada stavljena je u uporabu 14. travnja. Br. 1.
2. 3.
3a. 4.
5. 6.
Opis Građevina u pripremi Pretporez Dobavljači Dobavljači Obveza za dugoročni kredit bdanke Građevina u pripremi Pretporez Dobavljači Dobavljači Obveza za dugoročni kredit banke Građevina u pripremi Pretporez Dobavljači Dobavljači Obveza za dugoročni kredit banke Građevina u pripremi Poslovna zgrada
Konto 0271 1400 220 220 2520 0271 1400 220 220 2520 0271 1400 220 220 2520 0271 0230
Iznos Duguje 450.000 112.500
Potražuje
562.500 562.500 562.500 600.000 150.000 750.000 750.000 750.000 350.000 87.500 437.500 187.500 187.500 1.400.000 1.400.000
ZADATAK 21. Prodaja građevinskog objekta S° 0231 = 250.000 kn S° 0290 = 75.000 kn 1. Prodana je tvornička zgrada te je ispostavljen račun kupcu na iznos od 175.000 kn + 43.750 kn PDV. Br. S°
1.
Opis Tvornička zgrada Akumulirana amortizacija tvorničke zgrade Tvornička zgrada Akumulirana amortizacija tvorničke zgrade Obveza za PDV Kupci
Konto 0231
Iznos Duguje 250.000
0290 0231 0290 2400 1200
Potražuje
75.000 250.000 75.000 43.750 218.750 38
Prilikom prodaje dugotrajne materijalne imovine, potrebno je najprije pronaći njenu knjigovodstvenu vrijednost (razliku između nabavne vrijednosti i akumulirane amortizacije). S obzirom da se imovina prodaje, obvezno se moraju zatvoriti konta dotične imovine (u ovom slučaju to su konta 0231 i 0290). U zadatku, knjigovodstvena vrijednost tvorničke zgrade iznosi 175.000 kn i jednaka je iznosu, bez PDV-a, za koji je kupcu prodana ta ista zgrada. Budući da se radi o identičnom iznosu, nema prihoda niti rashoda od prodaje pa je potrebno proknjižiti samo obvezu za PDV (konto 2400) i konto potraživanja od kupaca (konto 1200).
ZADATAK 22. Prodaja građevinskog objekta S° 0231 = 290.000 kn S° 0290 = 90.000 kn 1. Prodana je tvornička zgrada te je ispostavljen račun kupcu na iznos od 100.000 kn + 25.000 kn PDV. Br. S°
1.
Opis Tvornička zgrada Akumulirana amortizacija tvorničke zgrade Tvornička zgrada Akumulirana amortizacija tvorničke zgrade Gubitak od prodaje dugotrajne imovine Obveza za PDV Kupci
Konto 0231
Iznos Duguje 290.000
Potražuje
0290 0231 0290 482 2400 1200
90.000 290.000 90.000 100.000 25.000 125.000
Potrebno je pronaći knjigovodstvenu vrijednost tvorničke zgrade a ona iznosi 290.000 kn – 90.000 kn = 200.000 kn. Prodana je zgrada za 100.000 kn + 25.000 kn PDV-a što ukazuje na gubitak od prodaje budući da je zgrada prodana za iznos koji je za 100.000 kn manji od njene knjigovodstvene vrijednosti. Zbog toga se knjiži konto 482 a potom i konta 2400 te 1200.
ZADATAK 23. Prodaja građevinskog objekta S° 0231 = 300.000 kn S° 0290 = 100.000 kn 1. Obračunajte i proknjižite godišnju stopu amortizacije tvorničke zgrade linearnom metodom po stopi od 5%. 2. Prodana je tvornička zgrada te je ispostavljen račun kupcu na iznos od 280.000 kn + 70.000 kn PDV.
Br. S°
1.
Opis Tvornička zgrada Akumulirana amortizacija tvorničke zgrade Akumulirana amortizacija tvorničke zgrade Trošak amortizacije u proizvodnji
Konto 0231
Iznos Duguje 300.000
0290 0290 4310
Potražuje
100.000 15.000 15.000 39
2.
Tvornička zgrada Akumulirana amortizacija tvorničke zgrade Prihod od prodaje dugotrajne imovine Obveza za PDV Kupci
0231 0290 7811 2400 1200
300.000 115.000 95.000 70.000 350.000
Prilikom prodaje tvorničke zgrade, najprije treba pronaći njenu knjigovodstvenu vrijednost. Zatvaraju se konta tvorničke zgrade za 300.000 kn i akumulirane amortizacije tvorničke zgrade za 115.000 kn budući da taj iznos predstavlja ukupni iznos na kontu. Knjigovodstvena vrijednost tvorničke zgrade iznosi 185.000 kn a zgrada je prodana za 280.000 kn + PDV što ukazuje na ostvarivanje prihoda od prodaje dugotrajne imovine pa se 95.000 kn knjiži na kontu prihoda od prodaje dugotrajne imovine. Potrebno je proknjižiti i konta obveze za PDV te potraživanja od kupaca (na konto potraživanja od kupaca uvijek se knjiži iznos koji se dobije zbrajanjem fakture i PDV-a bez obzira da li je ostvaren prihod ili gubitak od prodaje). Napomena: ako su nekretnine izgrađene za prodaju a ne za korištenje, one ne predstavljaju dugotrajnu imovinu jer ne zadovoljavaju uvjete deinicije dugotrajne imovine iz HSFI 6, tč.3. Takve nekretnine tretiraju se kao zalihe budući da udovoljavaju definiciji zaliha u HSFI 10, tč.3. Na nekretnine, postrojenja i opremu koje se tretiraju kao zalihe ne obračunava se amortizacija. Ako se nekretnine, postrojenja i oprema prodaju kao zalihe, prihodi se knjiže na bruto osnovi, tj. u prihode knjiži se prodajna cijena a u rashode knjigovodstvena vrijednost.
4.2.3.3. POSTROJENJA I OPREMA ZADATAK 24. Nabava stroja 1. Kupljen je stroj za potrebe proizvodnje te je primljen račun u iznosu od 80.000 kn + 20.000 kn PDV. 2. Trošak dostave stroja, prema primljenom računu, iznosi 6.000 kn + 1.500 kn PDV. 3. Stroj je stavljen u uporabu za potrebe proizvodnje 31. srpnja. 4. Obračunajte i proknjižite godišnju amortizaciju stroja linearnom metodom po stopi od 15%. Br. 1.
2.
3. 4.
Opis Stroj u pripremi Pretporez Dobavljači Stroj u pripremi Pretporez Dobavljači Stroj u pripremi Stroj Akumulirana amortizacija stroja Trošak amortizacije u proizvodnji
Konto 037 1400 2200 037 1400 2200 037 0301 0390 4310
Iznos Duguje 80.000 20.000
Potražuje
100.00 6.000 1.500 7.500 86.000 86.000 5.375 5.375
Obračun godišnje amortizacije stroja: A = N.V. x stopa x broj mjeseci korištenja/12 A = 86.000 kn x 0,15 x 5/12 A = 5.375 kn. 40
ZADATAK 25. Potraživanje za nastalu štetu 1. Kupljena je uredska oprema te je primljen račun dobavljača u iznosu od 24.000 kn + 6.000 kn PDV. Oprema je stavljena u uporabu 28.veljače. 2. Obračunajte i proknjižite amortizaciju uredske opreme do kraja listopada iste godine linearnom metodom po stopi od 15%. 3. Na uredskoj opremi, koja je bila osigurana, tijekom listopada nastala je 100%-tna šteta. 4. Procjena štete od osiguravajućeg društva iznosi 17.500 kn. Navedeni iznos uplaćen je na žiroračun. Br. 1.
2.
3.
4. 4a.
Opis Uredska oprema Pretporez Dobavljači Akumulirana amortizacija uredske opreme Trošak amortizacije u administraciji Uredska oprema Akumulirana amortizacije uredske opreme Potraživanje od osiguranja Potraživanje od osiguranja Žiro-račun Potraživanje od osiguranja Rashod uništene imovine
Konto 0310 1400 2200 0391 4311 0310 0391 1280 1280 1000 1280 482
Iznos Duguje 24.000 6.000
Potražuje
30.000 2.400 2.400 24.000 2.400 21.600 17.500 17.500 4.100 4.100
Knjigovodstvena vrijednost uredske opreme, u trenutku uništenja, bila je 21.600 kn te je za isti iznos stvoreno potraživanje od osiguravajućeg društva. Budući da je osiguravajuće društvo procijenilo štetu na iznos od 17.500 kn te tu svotu uplatilo na žiro-račun, za dio nenaplaćenih potraživanja (4.100 kn) zatvara se konto potraživanja od osiguravajućeg društva i otvara se konto rashoda uništene imovine.
ZADATAK 26. Prodaja postrojenja i opreme S° 0311 = 7.000 kn S° 0391 = 4.000 kn 1. Prodan je kompjuter te je ispostavljen račun kupcu na iznos od 2.000 kn + 500 kn PDV. Br. S° 1.
Opis Kompjuter Akumulirana amortizacija kompjutera Kompjuter Akumulirana amortizacija kompjutera Gubitak od prodaje dugotrajne imovine Obveza za PDV Kupci
Konto 0311 0391 0311 0391 482 2400 1200
Iznos Duguje 7.000
Potražuje 4.000 7.000
4.000 1.000 500 2.500
Knjigovodstvena vrijednost kompjutera, u trenutku prodaje, bila je 3.000 kn. Budući da je kompjuter prodan za 2.000 kn + PDV, što je za 1.000 kn manje od njegove knjigovodstvene vrijednosti, iznos od 1.000 kn knjiži se kao gubitak od prodaje dugotrajne imovine. 41
ZADATAK 27. Prodaja postrojenja i opreme S° 0311 = 10.000 kn S° 0391 = 4.000 kn 1. Prodan je kompjuter te je ispostavljen račun kupcu na iznos od 9.000 kn + 2.250 kn PDV. Br. S° 1.
Opis Kompjuter Akumulirana amortizacija kompjutera Kompjuter Akumulirana amortizacija kompjutera Prihod od prodaje dugotrajne imovine Obveza za PDV Kupci
Konto 0311 0391 0311 0391 7811 2400 1200
Iznos Duguje 10.000
Potražuje 4.000 10.000
4.000 3.000 2.250 11.250
4.2.3.4. TRANSPORTNA IMOVINA Za transportna sredstva, koja se ne koriste u osobne svrhe, poduzetnici mogu priznati pretporez. Stupanjem na snagu novog Zakona o PDV-u34, od 01.03.2012. godine poduzetnici ne mogu priznati pretporez za nabavu i najam osobnih automobila. Ova odredba odnosi se i na gorivo, registraciju, održavanje i sl. Prilikom obračuna amortizacije osobnog automobila treba voditi računa da li je nabavna vrijednost automobila do 400.000 kn ili je iznad tog iznosa. Svi troškovi osobnog automobila do 400.000 kn nabavne vrijednosti dijele se na porezno priznate i porezno nepriznate troškove. Napomena: 30% troškova amortizacije osobnog automobila do 400.000 kn nabavne vrijednosti porezno je nepriznat trošak te uvećava ukupnu dobit prilikom utvrđivanja porezne osnovice za obračun poreza na dobit. 70% troškova amortizacije osobnog automobila do 400.000 kn nabavne vrijednosti porezno je priznat trošak. Troškovi amortizacije osobnog automobila iznad 400.000 kn nabavne vrijednosti porezno su nepriznati u cijelom svom iznosu te uvećavaju ukupnu dobit prilikom utvrđivanja porezne osnovice za obračun poreza na dobit.
ZADATAK 28. Nabava osobnog automobila nabavne vrijednosti do 400.000 kn 1. Kupljen je osobni automobil te je primljen račun na iznos od 230.000 kn + 57.500 kn PDV. Automobil je stavljen u funkciju 09. siječnja. 2. Obračunajte i proknjižite godišnju amortizaciju osobnog automobila linearnom metodom po stopi od 25%.
Br. 1.
34
Opis Osobni automobil Dobavljači
Konto 0320 2200
Iznos Duguje 287.500
Potražuje 287.500
Zakon o PDV-u, NN 22/12
42
2.
Akumulirana amortizacija osobnog automobila 70% troška amortizacije osobnog automobila u administraciji 30% troška amortizacije osobnog automobila u administraciji
0392
65.885,42
4320
46.119,79
4321
19.765,63
Budući da poduzetnik nema pravo na priznavanje pretporeza prilikom kupnje osobnog automobila, zbroj primljene fakture i pretporeza čini nabavnu vrijednost automobila. Protustavka je konto obveze prema dobavljačima. Prilikom obračuna amortizacije osobnog automobila nabavne vrijednosti do 400.000 kn, trošak amortizacije treba se podijeliti na 70% troška amortizacije (porezno priznat troškak) te 30% troška amortizacije (porezno nepriznat trošak). Na kontu 70% troška amortizacije osobnog automobila knjiži se iznos koji se obračunao na sljedeći način: A = 287.500 kn x 0,25 x 11/12 x 0,7 gdje 11 predstavlja broj mjeseci u godini za koje se obračunava amortizacija budući da je automobil stavljen u funkciju 09.01. Na kraju, cijeli umnožak množi se s 0,7 što predstavlja 70% troška. Na kontu 30% troška amortizacije osobnog automobila knjiži se iznos koje se obračunao na sljedeći način: A = 287.500 kn x 0,25 x 11/12 x 0,3 gdje 11 također predstavlja broj mjeseci u godini za koje se obračunava amortizacija. Broj 0,3 predstavlja 30% troška amortizacije osobnog automobila. Na kontu akumulirane amortizacije nije potrebno dijeliti iznos troška amortizacije pa se potražno knjiži cjelokupni iznos amortizacije (zbroj 70%-tnog i 30%-tnog troška). ZADATAK 29. Nabava osobnog automobila nabavne vrijednosti iznad 400.000 kn 1. Kupljen je osobni automobil te je primljen račun u iznosu od 500.000 kn + 125.000 kn PDV. Automobil je stavljen u funkciju 20. travnja. 2. Obračunajte i proknjižite godišnju amortizaciju osobnog automobila linearnom metodom po stopi od 25%. Br.
Opis
Konto
1.
Osobni automobil Dobavljači Akumulirana amortizacija osobnog automobila 70% troška amortizacije osobnog automobila u administraciji 30% troška amortizacije osobnog automobila u administraciji Dio troška amortizacije osobnog automobila u vrijednosti iznad 400.000 kn
0320 2200
2.
Iznos Duguje 625.000
Potražuje 625.000
0392
104.166,67
4320
46.666,67
4321
20.000
4322
37.500
Budući da je nabavna vrijednost osobnog automobila veća od 400.000 kn, trošak amortizacije osobnog automobila treba proknjižiti na sljedeća tri konta: 4320 – 70% troška amortizacije osobnog automobila do 400.000 kn nabavne vrijednosti, 4321 – 30% troška amortizacije osobnog automobila do 400.000 kn nabavne vrijednosti (porezno nepriznat trošak), 43
4322 – dio troška amortizacije osobnog automobila u vrijednosti iznad 400.000 kn. Budući da se na konto 4320 knjiži 70% troška amortizacije osobnog automobila nabavne vrijednosti do 400.000 kn, taj iznos predstavlja nabavnu vrijednost za obračun pa se računa: A = N.V. x stopa x broj mjeseci korištenja automobila/12 x 0,7 A = 400.000 kn x 0,25 x 8/12 x 0,7 A = 46.666,67 kn. Na kontu 4321 knjiži se 30% troška amortizacije osobnog automobila nabavne vrijednosti do 400.000 kn pa taj iznos i u ovom slučaju predstavlja nabavnu vrijednost za obračun: A = N.V. x stopa x broj mjeseci korištenja automobila/12 x 0,7 A = 400.000 kn x 0,25 x 8/12 x 0,3 A = 20.000 kn. Budući da je ukupna nabavna vrijednosti automobila 625.000 kn, a u prethodnom koraku se obračunala amortizacija na nabavnu vrijednosti do 400.000 kn, sada treba obračunati trošak amortizacije osobnog automobila na ostatak nabavne vrijednosti (625.000 – 400.000 = 225.000 kn) pa se obračunava: A = 225.000 kn x 0,25 x 8/12 A = 37.500 kn. Iznos troška od 37.500 kn knjiži se na konto 4322 i predstavlja 100% porezno nepriznat trošak (paziti prilikom popunjavanja PD obrasca!).
Obračun amortizacije osobnog automobila nabavne vrijednosti 625.000 kn tijekom cijelog vijeka korištenja može se prikazati na sljedeći način: 70% tr.amortizacije = 280.000 kn (porezno priznat trošak) do 400.000 kn N.V. = 625.000 kn
30% tr.amortizacije = 120.000 kn (porezno nepriznat trošak) iznad 400.000 kn (625.000 – 400.000) = 225.000 kn (porezno nepriznat trošak)
ZADATAK 30. Kupnja i prodaja kamiona 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. kupuje kamion. Primljen je račun u iznosu od 145.000 kn + 36.250 kn PDV. 2. Trošak osiguranja kamiona, prema primljenom računu, iznosi 3.400 kn. 3. Kamion je stavljen u funkciju 17. kolovoza. 4. Obračunajte i proknjižite godišnju amortizaciju kamiona linearnom metodom po stopi od 25% za razdoblje do kraja studenog. 5. Dana 25. studenog prodan je kamion te je ispostavljen račun kupcu u iznosu od 110.000 kn + 27.500 kn PDV.
44
Br. 1.
2. 3. 4. 5.
Opis Kamion u pripremi Pretporez Dobavljači Kamion u pripremi Dobavljači Kamion u pripremi Kamion Akumulirana amortizacija kamiona Trošak amortizacije u administraciji Kamion Akumulirana amortizacija kamiona Gubitak od prodaje dugotrajne imovine Obveza za PDV Kupci
Konto 0373 1400 2200 0373 2200 0373 03201 0392 4311 03201 0392 482 2400 1200
Iznos Duguje 145.000 36.250
Potražuje
181.250 3.400 3.400 148.400 148.400 9.275 9.275 148.400 9.275 29.125 27.500 137.500
Amortizacija kamiona linearnom metodom obračunana je na sljedeći način: A = 148.400 kn x 0,25 x 3/12 A = 9.275 kn. Napomena: trošak amortizacije transportnih sredstava odnosi se na administraciju osim ukoliko nije naglašeno da se dotična sredstva koriste u procesu proizvodnje. Napomena: prema Zakonu o PDV-u, plaćanja PDV-a oslobođene su transakcije u okviru djelatnosti osiguranja i reosiguranja35.
4.2.3.5. DANI PREDUJMOVI ZA NABAVU DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE Dani, kao i primljeni predujmovi, nisu troškovi niti prihodi već su novčani tokovi. To su unaprijed isplaćeni ili naplaćeni iznosi za određenu svrhu. Oporezivi su PDV-om. Napomena: dani predujmovi za nabavu dugotrajane nematerijalne imovine knjižit će se na kontu 015, dani predujmovi za nabavu dugotrajne materijalne imovine na kontu 036, dani predujmovi za ulaganja u nekretnine na kontu 056, dani predujmovi za usluge na kontu 125 a dani predujmovi za nabavu materijala na kontu 370. Na kontu 371 knjižit će se za predujmovi za nabavu rezervinih dijelova a na kontu 372 dani predujmovi za nabavu sitnog inventara. Na kontu 670 evidentirat će se dani predujmovi za nabavu trgovačke robe.
ZADATAK 31. Dani predujam za nabavu stroja – konačni račun jednak je danom predujmu 1. Sa žiro-računa dan je predujam za nabavu stroja u bruto svoti od 18.750 kn. 2. Primljen je račun za predujam. 3. Dobavljač je isporučio stroj te ispostavio konačni račun na 15.000 kn + 3.750 kn PDV. Stroj je pušten u rad 04.travnja. 4. Obveza prema dobavljaču zatvorena je iz danog predujma. 5. Saldirajte PDV.
35
Ibidem.
45
Br. 1.
2. 3.
4.
5.
Opis Žiro-račun Nepriznat pretporez Dani predujam za nabavu stroja Nepriznat PDV Pretporez Stroj PDV iz predujma Dobavljači Dobavljači Dani predujam za nabavu stroja PDV iz predujma Pretporez Razlika PDV-a
Konto 1000 1408 036 1408 1400 03101 1401 2200 2200 036 1401 1400 1407
Iznos Duguje S°xx 3.750 15.000
Potražuje 18.750
3.750 3.750 15.000 3.750 18.750 18.750 15.000 3.750 3.750 3.750
Budući da je isplaćen predujam u bruto svoti (u sebi sadržava pretporez), iz bruto svote treba izbiti iznos pretporeza na sljedeći način: kn gdje razlomak predstavlja preračunatu stopu PDV-a. Napomena: prilikom davanja predujma, ne knjiži se konto pretporeza već konto nepriznatog pretporeza (1408). Naime, primatelj predujma, kao budući dobavljač, dužan je ispostaviti račun za primljeni predujam te na tom računu iskazati PDV. Tek, kada davatelj predujma primi račun za dani predujam, zatvara se konto nepriznatog pretporeza i stječe se pravo na priznavanje pretporeza (konto 1400).
ZADATAK 32. Dani predujam za nabavu stroja – konačni račun niži je od danog predujma 1. Dan je predujam za nabavu stroja u bruto svoti od 100.000 kn. 2. Primljen je račun za predujam. 3. Kupljen je stroj koji je stavljen u fuknciju 01.ožujka. Račun dobavljača iznosi 50.000 kn + 12.500 kn PDV. 4. Iz danog predujma zatvorena je obveza prema dobavljaču. 5. Stvorena su potraživanja za neiskorišteni dio predujma. 6. Na žiro-račun pristigla je uplata neiskorištenog dijela predujma. Br. 1.
2. 3.
4.
Opis Žiro-račun Nepriznat pretporez Dani predujam za nabavu stroja Nepriznat PDV Pretporez Stroj PDV iz predujma Dobavljači Dobavljači Dani predujam za nabavu stroja PDV iz predujma
Konto 1000 1408 036 1408 1400 03101 1401 2200 2200 036 1401
Iznos Duguje S°xx 20.000 80.000
Potražuje 100.000
20.000 20.000 50.000 12.500 62.500 62.500 50.000 12.500 46
5.
6.
Dani predujam za nabavu stroja Obveza za PDV Potraživanja za neiskorišteni dio predujma Potraživanja za neiskorišteni dio predujma Žiro-račun
036 2400
30.000 7.500
1289
37.500
1289 1000
37.500
37.500
Kad je primljen konačni račun na nižu svotu od danog predujma, tad se obveza prema dobavljaču u potpunosti podmiruje iz danog predujma. Konto danog predujma zatvara se za iznos primljenog računa (u ovom slučaju 50.000 kn), konto PDV-a iz predujma zatvara se za iznos PDV-a iz primljenog računa dobavljača (12.500 kn) a za zbroj (62.500 kn) zatvara se obveza prema dobavljaču. Budući da je dani predujam veći od konačnog računa, dio predujma ostaje neiskorišten. Zatvara se konto danog predujma za preostali iznos na njemu (30.000 kn) a zatim se mora ispraviti pretporez i svesti na nižu svotu. Naime, prilikom primitka računa za predujam, priznat je pretporez u iznosu od 20.000 kn a pretporez u konačnom računu iznosi 12.500 kn. Najbolji način za ispraviti pretporez je knjiženje obveze za PDV pa se razlika (20.000 kn – 12.500 kn = 7.500 kn) knjiži kao obveza za PDV. Zbroj 30.000 kn i 7.500 kn knjiži se na kontu potraživanja za neiskorišteni dio predujma.
ZADATAK 33. Dani predujam za nabavu stroja – konačni račun veći je od danog predujma 1. Dan je predujam za nabavu stroja u bruto svoti od 100.000 kn. 2. Primljen je račun za predujam. 3. Kupljen je stroj koji je stavljen u fuknciju 16.travnja. Račun dobavljača iznosi 120.000 kn + 30.000 kn PDV. 4. Obveza prema dobavljaču djelomično je zatvorena iz danog predujma. 5. Ostatak obveze prema dobavljaču podmiren je sa žiro-računa. Br. 1.
2. 3.
4.
5. 5a.
Opis Žiro-račun Nepriznat pretporez Dani predujam za nabavu stroja Nepriznat PDV Pretporez Stroj PDV iz predujma Dobavljači Dani predujam za nabavu stroja PDV iz predujma Dobavljači Dobvaljači Žiro-račun PDV iz predujma Pretporez
Konto 1000 1408 036 1408 1400 03101 1401 2200 036 1401 2200 2200 1000 1401 1400
Iznos Duguje S°xx
Potražuje 100.000 20.000
80.000 20.000 20.000 120.000 30.000 150.000 80.000 20.000 100.000 50.000 50.000 10.000 10.000
Kada je konačni račun veći od danog predujma, obveza prema dobavljaču može se samo djelomično podmiriti iz danog predujma. Pritom se konto danog predujma zatvara za cjelokupni iznos (80.000 kn), konto 1401 zatvara se za iznos pretporeza iz danog predujma (20.000 kn) a obveza prema dobavljaču za zbroj (100.000 kn). 47
Budući da je primljeni račun veći od danog predujma, dio obveza prema dobavljaču mora se isplatiti sa žiro-računa. Razlika od 50.000 kn (konačna obveza prema dobavljaču iznosi 150.000 kn a iz predujma podmireno je 100.000 kn) isplaćuje se sa žiro-računa. S obzirom da je pretporez (konto 1400) priznat u iznosu od 20.000 kn, a stvarni pretporez po konačnom računu iznosi 30.000 kn, konto 1401 zatvara se za 10.000 kn a za tu svotu povećava se potraživanje za preporez na kontu 1400.
ZADATAK 34. Dani predujam za nabavu stroja – kada se u potpunosti odustane od isporuke 1. Dan je predujam za nabavu stroja u bruto svoti od 100.000 kn. 2. Primljen je račun za predujam. 3. Primljena je obavijest od dobavljača da odustaje od isporuke te da će vratiti predujam. Ispravljen je pretporez, storniran predujam te su stvorena potraživanja za neiskorišteni predujam. Dobavljač je obaviješten o stvaranju potraživanja. 4. Naplaćeno je potraživanje za neiskorišteni predujam. Br. 1.
2. 3.
4.
Opis Žiro-račun Nepriznat pretporez Dani predujam za nabavu stroja Nepriznat PDV Pretporez Obveza za PDV Dani predujam za nabavu stroja Potraživanje za neiskorišteni predujam Potraživanje za neiskorišteni predujam Žiro-račun
Konto 1000 1408 036 1408 1400 2400 036 1289 1289 1000
Iznos Duguje S°xx
Potražuje 100.000 20.000
80.000 20.000 20.000 20.000 80.000 100.000 100.000 100.000
Kad je dan predujam, a odustane se od isporuke, potrebno je stornirati dani predujam (80.000 kn). Također, potrebno je i ispraviti pretporez a to se čini stvaranjem obveze za PDV (u iznosu od 20.000 kn) te se stvaraju potraživanja za neiskorišteni predujam (100.000 kn).
4.3. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA Financijsku imovinu definiraju HSFI 9 i MRS 39. Dugotrajna financijska imovina predstavlja sva ulaganja poduzeća u vrijednosne papire, zajmove i depozite s rokom dužim od godine dana od dana bilanciranja. Vrijednosni papiri dokazne su isprave koje vlasniku, korisniku ili vjerovniku daju određena imovinska prava. Razlikuju se novčani i robni vrijednosni papiri. Novčani vrijednosni papiri su čekovi, mjenice, dionice, obveznice, komercijalni zapisi te blagajnički zapisi.
4.3.1.DIONICE Dionica je vrijednosni papir koji predstavlja vlasnički udio u nekom poduzeću. Samo dionička društva smiju izdavati dionice. Kupnjom dionica ostvaruje se, međuostalim, pravo na isplatu dividendi pod uvjetom da se one izglasaju. Dividenda je raspodjela novca dioničarima. Ukoliko ulagač posjeduje 20% ili više glasačke moći kod primatelja ulaganja, može se reći da ima značajan utjecaj na poslovanje poduzeća. Tada se primjenjuje metoda evidentiranja udjela. 48
Ukoliko ulagač posjeduje manje od 20% glasačke moći kod primatelja ulaganja, može se reći da nema značajan utjecaj na poslovanje poduzeća. Tada se primjenjuje metoda troška ulaganja.
ZADATAK 35. Emitiranje i prodaja dionica 1. Dioničko društvo emitiralo je 1.000 dionica nominalne vrijednosti 500 kn po dionici. 2. Sve dionice prodane su i naplaćene. 3. Primljen je račun za troškove tiskanja dionica u iznosu od 20.000 kn + 5.000 kn PDV. Br. 1. 2.
2a. 3.
Opis Emitirane dionice Obveza za izdane dionice Uplaćeni udjeli – dionice iznad svote temeljnog kapitala Žiro-račun Emitirane dionice Obveza za izdane dionice Trošak tiskanja dionica u administraciji Pretporez Dobavljači
Konto 9931 9981 910 1000 9931 9981 4114 1400 2200
Iznos Duguje 500.000
Potražuje 500.000 500.000
500.000 500.000 500.000 20.000 5.000 25.000
ZADATAK 36. Kupnja i prodaja dionica bez brokerske provizije 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. kupuje dionice poduzeća ''Mosquito'' d.d. vrijednosti 50.000 kn. Ulaganje je klasificirano kao „raspoloživo za prodaju“. 2. Prodane su sve dionice poduzeća ''Mosquito'' d.d. za 52.000 kn. Na datum bilance nije bilo promjene fer vrijednosti u odnosu na knjigovodstvenu. Br. 1. 2.
Opis Žiro-račun Dionice Dionice Žiro-račun Prihod od prodaje dionica
Konto 1000 0623 0623 1000 7741
Iznos Duguje
Potražuje 50.000
50.000 50.000 52.000 2.000
Budući da su kupljene dionice za 50.000 kn, a prodane za 52.000 kn, poduzeće ''Dante'' d.o.o. ostvarilo je prihod od prodaje dionica u iznosu od 2.000 kn. Napomena: kod kupnje/prodaje financijske imovine nema knjiženja obveze dobavljačima/potraživanja od kupaca već se transakcije provode direktno preko žiro-računa.
prema
ZADATAK 37. Kupnja i prodaja dionica bez brokerske provizije 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. kupuje dionice poduzeća ''Mosquito'' d.d. vrijednosti 50.000 kn. Ulaganje je klasificirano kao „raspoloživo za prodaju“. 2. Prodane su sve dionice poduzeća ''Mosquito'' d.d. za 40.000 kn. Na datum bilance nije bilo promjene fer vrijednosti u odnosu na knjigovodstvenu. 49
Br. 1. 2.
Opis Žiro-račun Dionice Dionice Žiro-račun Gubitak od prodaje dionica
Konto 1000 0623 0623 1000 482
Iznos Duguje S°xx 50.000
Potražuje 50.000 50.000
40.000 10.000
Budući da je poduzeće ''Dante'' d.o.o. platilo dionice poduzeća ''Mosquito'' d.d. za 10.000 kn više nego što je dobilo njihovom prodajom, taj iznos predstavlja gubitak od prodaje dionica i knjiži se na kontu 482.
ZADATAK 38. Kupnja i prodaja dionica s brokerskom provizijom 1. Na tržištu kapitala, posredstvom brokera, poduzeće ''Dante'' d.o.o. kupilo je 200 običnih dionica poduzeća ''Pujanke'' d.d. za 100 kn/kom. Plaćena je provizija brokeru u iznosu od 5 kn po dionici. Ulaganje je klasificirano kao ''raspoloživo za prodaju''. 2. Prodano je 150 dionica po cijeni od 180 kn/kom. Brokerska provizija iznosi 2 kn po dionici. Na datum bilance nije bilo promjene fer vrijednosti u odnosu na knjigovodstvenu. Br. 1. 2.
Opis Žiro-račun Dionice Dionice Žiro-račun Prihod od prodaje dionica
Konto 1000 0623 0623 1000 7741
Iznos Duguje S°xx 21.000
Potražuje 21.000 15.750
26.700 10.950
Kupnja dionica odvijala se posredstvom brokera čija provizija uvećava trošak nabave dionica. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. plaća sa žiro-računa vrijednost kupljenih dionica i brokersku proviziju pa se na potražnoj strani knjiži iznos: 200 x 100 kn + 5 kn x 200 = 21.000 kn. Ovaj iznos predstavlja ukupni trošak nabave dionica koji se evidentira na kontu 0623 – ulaganje u dionice radi daljnje preprodaje. Prilikom prodaje dionica, poduzeće ''Dante'' d.o.o. plaća proviziju brokeru čime umanjuje priljev novca na svoj žiro-račun. Prodano je 150 dionica po cijeni od 180 kn po dionici. Budući da brokerska provizija iznosi 2 kn po dionici, poduzeću ''Dante'' d.o.o. na žiro-račun stiže sljedeća uplata: 150 x 180 kn – 2 kn x 150 = 26.700 kn. S obzirom da nisu prodane sve dionice, konto 0623 treba zatvoriti za pripadajući iznos. Trošak nabave 200 dionica bio je 21.000 kn, iznos troška nabave za 150 dionica dobije se na sljedeći način: 21.000 kn / 200 x 150 = 15.750 kn te se taj iznos potražno knjiži na kontu 0623. Poduzeću ''Dante'' d.o.o. uplaćen je iznos koji je veći od troška nabave dionica pa se razlika između ta dva iznosa knjiži kao prihod od prodaje dionica (10.950 kn). Napomena: pri kupnji dionica, brokerska provizija uvećava trošak nabave dionica. Prilikom prodaje dionica, brokerska provizija može se knjižiti na dva načina: 1. iznos uplaćenog novca na žiro-račun može se umanjiti za iznos brokerske provizije (vidi zadatak 38.) 2. u cijelosti uplaćuje se novac zarađen prodajom dionica (pomnožiti broj dionica s cijenom u kunama po dionici) a zatim treba isplatiti brokersku proviziju sa žiro-računa te otvoriti pripadajući trošak u razredu 4 (vidi zadatak 39.)
50
ZADATAK 39. Kupnja i prodaja dionica s brokerskom provizijom 1. Na tržištu kapitala, posredstvom brokera, poduzeće ''Dante'' d.o.o. kupilo je 200 običnih dionica za 100 kn/kom. Plaćena je provizija brokeru u iznosu od 5 kn po dionici. Ulaganje je klasificirano kao ''raspoloživo za prodaju''. 2. Prodano je 150 dionica po cijeni od 180 kn/kom. Brokerska provizija iznosi 2 kn po dionici. Na datum bilance nije bilo promjene fer vrijednosti u odnosu na knjigovodstvenu. Br. 1. 2.
2a.
Opis Žiro-račun Dionice Dionice Žiro-račun Prihod od prodaje dionica Trošak provizije brokera u administraciji Žiro-račun
Konto 1000 0623 0623 1000 7741 4651 1000
Iznos Duguje S°xx 21.000
Potražuje 21.000 15.750
27.000 11.250 300 300
Kupnja dionica odvijala se na isti način kao i u prethodnom zadatku. Kod prodaje dionica, poduzeću ''Dante'' d.o.o. na žiro-račun pristiže uplata na iznos prodaje 150 dionica po 180 kn po dionici (150 x 180 kn = 27.000 kn). Pošto je trošak nabave 200 dionica bio 21.000 kn, iznos troška nabave za 150 dionica izračuna se na sljedeći način: 21.000 kn / 200 x 150 = 15.750 kn te se taj iznos knjiži potražno na kontu 0623. Razlika između ova dva iznosa pokazuje kako je poduzeće ''Dante'' d.o.o. ostvarilo prihod od prodaje dionica budući da je za prodane dionice dobiven veći iznos nego što je bio njihov trošak nabave. Brokerska provizija iznosi 2 kn po dionici i plaća se sa žiro-računa. Iznos (2 x 150 kn) od 300 kn poduzeće ''Dante'' d.o.o. isplaćuje sa žiro-računa i to ujedno predstavlja i trošak brokerske provzije pa se otvara odgovarajući konto troška.
ZADATAK 40. Ulaganje u dionice po metodi udjela kada je ostvarena dobit 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. kupilo je 40% dionica poduzeća ''Bajamonti'' d.d. Trošak stjecanja iznosi 2.500.000 kn. 2. Poduzeće ''Bajamonti'' d.d. ostvarilo je 850.000 kn dobiti na kraju godine. 3. Izglasane su dividende u iznosu od 400.000 kn. 4. Poduzeću ''Dante'' d.o.o. na žiro-račun stigla je uplata pripadajućeg udjela. Br.
Opis
Konto
1.
Žiro-račun Dionice – udio > 20% Prihod od udjela > 20% Dionice – udio > 20% Dionice – udio > 20% Potraživanje za dividendu iz udjela > 20% Potraživanje za dividendu iz udjela > 20% Žiro-račun
1000 0600 773 0600 0600 1221 1221 1000
2. 3. 4.
Iznos Duguje S°xx 2.500.000
Potražuje 2.500.000 340.000
340.000 160.000 160.000 160.000 160.000
Poduzeće ''Dante'' d.o.o. steklo je 40% dionica poduzeća ''Bajamonti'' d.d. pa se daljnja knjiženja rade po metodi udjela. S obzirom da je poduzeće ''Bajamonti'' d.d. ostvarilo 850.000 kn dobiti na kraju 51
godine, poduzeću ''Dante'' d.o.o. pripada udio u dobiti proporcionalan udjelu koji ''Dante'' d.o.o. ima u dionicama (kapitalu) poduzeća ''Bajamonti'' d.d. Ako je ukupna dobit 850.000 kn, poduzeće ''Dante'' d.o.o. u svojoj glavnoj knjizi evidentira 40% tog iznosa (850.000 kn x 0,4 = 340.000 kn) pa se 340.000 kn knjiži kao prihod od udjela većeg od 20% u drugom poduzeću (konto 773) a protustavka bit će povećanje stanja na kontu dionica. Kad poduzeće ''Bajamonti'' d.d. izglasa dividende, ''Dante'' d.o.o. knjiži svoj udio u dividendama. Budući da ''Dante'' d.o.o. posjeduje 40% dionica, ono ostvaruje i pravo na 40% iznosa dividendi. Ako su izglasane dividende u ukupnom iznosu od 400.000 kn, tada ulagaču (''Dante'' d.o.o.) pripada 400.000 kn x 0,4 = 160.000 kn. Otvara se konto potraživanja za dividendu a protustavka bit će potražna strana konta dionica. Napomena: po metodi udjela, prilikom obračuna poreza na dobit ulagačev udio u dobiti drugog poduzeća umanjuje ulagačevu ukupnu dobit prilikom utvrđivanja porezne osnovice za obračun poreza na dobit.
ZADATAK 41. Ulaganje u dionice po metodi udjela kad je ostvaren gubitak 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. (ulagač) kupilo je 25% dionica poduzeća ''Giardin'' d.d. a vrijednost transakcije iznosi 125.000 kn. 2. Poduzeće ''Giardin'' d.d. (primatelj ulaganja) na kraju godine ostvarilo je gubitak u iznosu od 180.000 kn. Br. 1. 2.
Opis Žiro-račun Dionice – udio > 20% Vrijednosno usklađenje financijske imovine Gubitak na ulaganju u dionice
Konto 1000 0600 068 478
Iznos Duguje S°xx 125.000
Potražuje 125.000
45.000 45.000
Budući da je ulagač stekao 25% dionica primatelja ulaganja, dužan je evidentirati i pripadajući udio u gubitku primatelja ulaganja. Ukupni gubitak, kojeg je ostvarilo poduzeće ''Giradin'' d.d., iznosi 180.000 kn pa ulagatelj (''Dante'' d.o.o.) evidentira na kontu vrijednosnog usklađenja financijske imovine udio u gubitku proporcionalan postotku udjela u dionicama poduzeća ''Bajamonti'' d.d. (180.000 kn x 0,25 = 45.000 kn). Protustavka bit će konto gubitka od ulaganja u dionice. Napomena: primjenom metode udjela kod ulagača, gubitak od ulaganja porezno je nepriznat trošak pa uvećava ulagačevu dobit prilikom utvrđivanja porezne osnovice za obračun poreza na dobit. Kada ne bi bio porezno nepriznat trošak, nastalo bi dvostruko smanjenje porezne osnovice, odnosno dvostruko stvaranje poreznog gubitka (jednom kod ulagača a drugi put kod primatelja ulaganja).
ZADATAK 42. Ulaganje u dionice po metodi troška kad je ostvarena dobit 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. kupilo je 15% dionica poduzeća ''Slobodna Dalmacija'' d.d. Vrijednost uloga iznosi 300.000 kn. 2. Poduzeće ''Slobodna Dalmacija'' d.d. ostvarilo je dobit u iznosu od 1.000.000 kn. Skupština dioničara ''Slobodne Dalmacije'' d.d. izglasala je dividende u svoti od 500.000 kn. 3. Poduzeću ''Dante'' d.o.o. pristigla je uplata udjela u dividendama.
52
Br. 1. 2. 3.
Opis Žiro-račun Dionice – udio < 20% Prihod iz udjela < 20% Potraživanja za dividendu iz udjela <20% Potraživanja za dividendu iz udjela <20% Žiro-račun
Konto 1000 0620 775 1231 1231 1000
Iznos Duguje S°xx 300.000
Potražuje 300.000 75.000
75.000 75.000 75.000
Budući da ulagač (''Dante'' d.o.o.) posjeduje 15% dionica primatelja ulaganja (''Slobodna Dalmacija'' d.d.), može se reći da ulagač nema značajan utjecaj na poslovanje primatelja ulaganja pa se primjenjuje metoda troška. Ulagač evidentira samo udio u dividendama primatelja ulaganja. S obzirom da su dividende izglasane u iznosu od 500.000 kn, ulagaču pripada 75.000 kn (500.000 kn x 0,15 = 75.000 kn). Napomena: kod metode troška, ulagačev udio u dividendama umanjit će ukupnu dobit ulagača prilikom utvrđivanja porezne osnovice za obračun poreza na dobit. Napomena: kad primatelj ulaganja ostvari gubitak, za razliku od metode udjela, prema metodi troška ulagač ne knjiži udio u gubitku.
ZADATAK 43. Dionice - vježba 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. kupuje 350 dionica poduzeća ''Bobis'' d.d. po tržišnoj cijeni od 150.000 kn. Poduzeće ''Bobis'' d.d. ukupno je emitiralo 3.500 dionica. 2. Na kraju godine, poduzeće ''Bobis'' d.d. ostvario je dobit u iznosu od 400.000 kn i izglasalo dividende u iznosu od 25 kn po dionici. 3. Poduzeću ''Dante'' d.o.o. pristigla je uplata odgovarajućeg udjela. 4. Prodano je 80 dionica dionica poduzeća ''Bobis'' d.d. za 520 kn po dionici. Provizija brokera iznosi 5 kn po dionici. Br. 1. 2. 3. 4.
Opis Žiro-račun Dionice – udio < 20% Prihod iz udjela < 20% Potraživanja za dividendu iz udjela <20% Potraživanja za dividendu iz udjela <20% Žiro-račun Dionice – udio < 20% Žiro-račun Prihod od prodaje dionica
Konto 1000 0620 775 1231 1231 1000 0620 1000 7741
Iznos Duguje S°xx 150.000
Potražuje 150.000 8.750
8.750 8.750 8.750 34.285,71 41.200 6.914,29
Ulagač (''Dante'' d.o.o.) kupio je 350 dionica primatelja ulaganja (''Bobis'' d.d.) što je 10% ukupno emitiranih dionica (emitirano je 3.500 dionica). Ulagač nema značajan utjecaj na poslovanje primatelja ulaganja pa se primjenjuje metoda troška. Društvo ''Bobis'' d.d. izglasalo je dividende u iznosu od 25 kn po dionici a, budući da ulagač ima 350 dionica, knjiži se prihod iz udjela manjeg od 20% u iznosu od 8.750 kn (25 kn x 350). Prodano je 80 dionica primatelja ulaganja. Na potražnoj strani konta udjela u dionicama knjiži se prodaja tih 80 komada u iznosu od 34.285,71 (150.000 kn / 350 x 80). 53
S obzirom da je provizija brokera po prodanoj dionici 5 kn (ukupno 400 kn), ulagaču stiže uplata na žiro-račun u svoti od 41.200 kn (520 kn x 80 – 5 kn x 80). Razlika 41.200 kn i 34.285,71 kn predstavlja prihod od prodaje dionica (6.914,29 kn).
4.3.2. OBVEZNICE Obveznice su dugoročni dužnički vrijednosni papiri koji nose kamatu. Obično dospijevaju za 20 do 30 godina. Mogu se kupiti uz premiju ili diskont. Ukoliko se kupuju uz premiju, za njih se plaća veći iznos od njihove nominalne vrijednosti (tržišna kamatna stopa manja je od ugovorene kamatne stope). No, ako se obveznice kupuju uz diskont (popust) onda se za njih plaća manji iznos od njihove nominalne vrijednosti (tržišna kamatna stopa veća je od ugovorene kamatne stope).
ZADATAK 44. Ulaganje u obveznice uz premiju 1. Kupljene su obveznice nominalne vrijednosti 200.000 kn za 240.000 kn. Rok dospijeća obveznica je 10 godina a godišnja kamata iznosi 10%. 2. Primljena je uplata kamata za prvu godinu. 3. Obračunana je amortizacija premije linearnom metodom za jednu godinu. Br. 1.
2. 3.
Opis Žiro-račun Ulaganje u obveznice Premija Prihod od kamata Žiro-račun Premija Prihod od kamata
Konto 1000 0642 0649 771 1000 0649 771
Iznos Duguje S°xx 200.000 40.000
Potražuje 240.000
20.000 20.000 4.000 4.000
Obveznice su kupljene uz premiju jer su plaćene više nego li je njihova nominalna vrijednost. S obzirom da je godišnja kamata 10%, nakon prve godine prihod od kamata iznosi 20.000 kn (kamata se obračunava na nominalnu vrijednost obveznica). Prilikom amortizacije premije linearnom metodom, treba utvrditi stopu amortizacije. U ovom zadatku ona iznosi 10% pošto je rok dospijeća obveznica 10 godina pa se stopa odredi na sljedeći način: (100 / 10) % = 10%. Amortizacija premije umanjuje prihod od kamata pa je potrebno stornirati prihod od kamata za amortizirani iznos premije.
54
ZADATAK 45. Ulaganje u obveznice uz diskont (popust) 1. Kupljene su obveznice nominalne vrijednosti 100.000 kn za 80.000 kn. Rok dospijeća obveznica je 5 godina a godišnja kamata iznosi 10%. 2. Primljena je uplata kamata za prvu godinu. 3. Obračunana je amortizacija diskonta linearnom metodom za jednu godinu. Br. 1.
2. 3.
Opis Žiro-račun Ulaganje u obveznice Diskont Prihod od kamata Žiro-račun Diskont Prihod od kamata
Konto 1000 0642 0649 771 1000 0649 771
Iznos Duguje S°xx 100.000
Potražuje 80.000 20.000 10.000
10.000 2.000 2.000
U zadatku, kupljene su obveznice uz diskont jer su plaćene manje nego što je njihova nominalna vrijednost. Pošto je kamatna stopa 10%, prihod od kamata nakon prve godine iznosi 10.000 kn (nominalna vrijednost obveznica je 100.000 kn). Amortizacija diskonta utječe na povećanje prihoda od kamata pa je potrebno proknjižiti konto 771 a protustavka bit će dugovna strana konta 0649.
4.3.3. DANI DUGOTRAJNI ZAJMOVI (KREDITI) I DEPOZITI Zajmovi su plasmani drugim poduzećima, bankama i ostalim pravnim osobama te građanima u zemlji i inozemstvu. Dani dugoročni zajmovi predstavljaju odljev novca. Na dane zajmove obračunava se kamata koja je prihod zajmodavca. Zajmodavcu na žiro-račun pristiže uplata anuiteta koji se sastoji od otplatne kvote (glavnice kredita) i kamate. anuitet = otplatna kvota (glavnica kredita) + kamata Depoziti su potraživanja s temelja novčanih pologa na računima kod depozitara (najčešće su to banke i ostale financijske institucije). Ulažu se u financijske institucije zbog zarade na kamati.
ZADATAK 46. Dani dugotrajni kredit drugom poduzeću 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. dalo je dugotrajni kredit poduzeću ''Žbirac'' d.o.o. u svoti od 75.000 kn. 2. Naplaćen je anuitet po danom dugotrajnom kreditu u svoti od 15.000 kn (na otplatnu kvotu odnosi se 13.000 kn a na kamatu 2.000 kn). Br. 1. 2.
Opis Žiro-račun Dani dugoročni kredit Žiro-račun Dani dugoročni kredit Prihod od kamata
Konto 1000 0650 1000 0650 771
Iznos Duguje S°xx 75.000 15.000
Potražuje 75.000
13.000 2.000
55
ZADATAK 47. Dani dugoročni depozit 1. ''Dante'' d.o.o. deponiralo je u ''SG Splitskoj banci'' d.d. 35.000 kn na rok od dvije godine. Ugovorena je fiksna kamata po stopi od 8% godišnje. 2. Protekom prve godine, banka je doznačila kamatu za godišnje razdoblje. 3. Protekom druge godine, banka je doznačila kamatu za godišnje razdoblje te vratila depozit na žiro-račun poduzeća. Br.
Opis
Konto
1.
Žiro-račun Dani dugoročni depozit Žiro-račun Prihod od kamata Žiro-račun Prihod od kamata Dani dugoročni depozit Žiro-račun
1000 0651 1000 771 1000 771 0651 1000
2. 3. 3a.
Iznos Duguje S°xx 35.000 2.800
Potražuje 35.000
2.800 2.800 2.800 35.000 35.000
Budući da je ugovorena fiksna kamata u iznosu od 8% godišnje, u prvoj i u drugoj godini poduzeće ostvaruje isti iznos prihoda od kamate (35.000 kn x 0,08 = 2.800 kn).
56
5. RAZRED 1 U razredu 1 sadržani su kratkotrajna imovina (novčana, financijska imovina i potraživanja) i aktivna vremenska razgraničenja.
5.1. KRATKOTRAJNA NOVČANA IMOVINA U kratkotrajnu novčanu imovinu spadaju transakcijski računi u bankama, otvoreni akreditiv u domaćoj banci, blagajne, devizni računi, otvoreni akreditiv u stranim valutama, devizna blagajna, novac za kupnju deviza te ostala novčana sredstva.
5.1.1. TRANSAKCIJSKI RAČUNI U BANKAMA (ŽIRO-RAČUN I PRIJELAZNI ŽIRORAČUN) Na žiro-računu evidentiraju se novčani primitci, novčani izdatci i saldo. Primici predstavljaju ulaske novca u poslovne procese. Mogu se pojaviti kao primici u gotovini ili kao obračunski primici. Najvećim dijelom nastaju zbog prodaje učinaka ali mogu nastati i neovisno o tome36. Izdatak se vezuje uz financijsku imovinu i podrazumijeva svaku isplatu novca bez obzira na karakter i namjenu37. Novčana sredstva na računu u banci istodobno su i depoziti po viđenju za koje banka poduzetniku odobrava ugovorenu kamatu38. Postoje tri oblika plaćanja: gotovinsko, bezgotovinsko i obročno plaćanje. Gotovinsko plaćanje odvija se preko blagajne (platitelj predaje primatelju gotov novac) dok se bezgotovinsko plaćanje odvija s računa platitelja na račun primatelja. Obračunsko plaćanje odvija se bez uporabe novca. U obračunsko plaćanje spadaju, međuostalim, i kompenzacija, cesija, asignacija te preuzimanje duga. Kad se novac uplaćuje sa žiro-računa u blagajnu, sa žiro-računa na devizni-račun, sa žiro-računa u jednoj banci na žiro-račun u drugoj banci i obratno, pri knjiženju koristi se prijelazni žiro-račun (konto 1009). To je privremeni konto i ne smije imati saldo na datum bilance. Ukoliko se novac, npr. isplaćuje sa žiro-računa na devizni račun, najprije se otvara prijelazni žiro-račun. Nakon što se primi izvod s deviznog žiro-računa, zatvara se konto prijelaznog žiro-računa i knjiži se devizni žiro-račun. ZADATAK 48. Žiro-račun 1. Sa žiro-računa plaćen je trošak telefona u iznosu od 4.000 kn + 1.000 kn PDV. Br. 1.
Opis Žiro-račun Pretporez Trošak telefona u administraciji
Konto 1000 1400 4100
Iznos Duguje S°xx 1.000 4.000
Potražuje 5.000
36
Skupina autora (redaktori: Gulin, D., Peršić, M.), (2011.) Upravljačko računovodstvo, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, str. 54. 37 Ibidem, str. 52. 38 Skupina autora (redaktor Brkanić, V.), (2012.) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja – knjiga I, RRIF Plus, Zagreb, str. 271.
57
ZADATAK 49. Prijelazni žiro-račun 1. Sa žiro-računa u SG Splitskoj banci d.d. isplaćeno je 1.000 kn na žiro-račun otvoren u Privrednoj banci Zagreb d.d. 2. Primljen je izvod sa žiro-računa u Privrednoj banci Zagreb d.d. koji potvrđuje uplatu iznosa od 1.000 kn. Br. 1. 2.
Opis Žiro-račun u SG Splitskoj banci Prijelazni žiro-račun Prijelazni žiro-račun Žiro-račun u Privrednoj banci Zagreb
Konto 1000 1009 1009 1001
Iznos Duguje S°xx 1.000
Potražuje 1.000 1.000
1.000
5.1.2. BLAGAJNA Isprave koje se koriste u blagajničkom poslovanju su: o blagajničke uplatnice, o blagajničke isplatnice i o knjiga blagajne (blagajničko izvješće). Važno je istaknuti da, sukladno Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma 39, pravne i fizičke osobe u Republici Hrvatskoj ne smiju primiti naplatu u gotovini u svoti koja prelazi 105.000 kn. Ovo ograničenje vrijedi i u slučaju ako se plaćanje kod navedenih transakcija obavlja u više međusobno povezanih transakcija koje ukupno prelaze 105.000 kn. U tim slučajevima, naplata se mora obaviti preko žiro-računa (bezgotovinski). ZADATAK 50. Uplata novca sa žiro-računa u blagajnu 1. Sa žiro-računa podignuto je i u glavnu blagajnu uplaćeno 4.000 kn. 2. Primljen je izvod koji potvrđuje uplatu novca u blagajnu. Br. 1. 2.
Opis Žiro-račun Prijelazni žiro-račun Prijelazni žiro-račun Glavna blagajna
Konto 1000 1009 1009 1020
Iznos Duguje S°xx 4.000
Potražuje 4.000 4.000
4.000
ZADATAK 51. Uplata novca iz blagajne na žiro-račun 1. Iz glavne blagajne isplaćeno je 3.500 kn i uplaćeno na žiro-račun. 2. Primljen je izvod sa žiro-računa koji potvrđuje uplatu novca. Br. 1. 2.
39
Opis Glavna blagajna Prijelazni žiro-račun Prijelazni žiro-račun Žiro-račun
Konto 1020 1009 1009 1000
Iznos Duguje S°xx 3.500
Potražuje 3.500 3.500
3.500
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, NN 25/12
58
5.1.3. DEVIZNI RAČUN ZADATAK 52. Devizni-račun 1. Prodane su usluge te je ispostavljen račun inozemnom kupcu u iznosu od 4.000 € (1€=7,25 kn). 2. Inozemni kupac podmirio je račun po tečaju 1€=7,25 kn. Br. 1. 2.
Opis Inozemni prihod od usluga Potraživanja od inozemnog kupca Potraživanja od inozemnog kupca Devizni račun
Konto 754 121 121 1030
Iznos Duguje
Potražuje 29.000
29.000 29.000 29.000
Napomena: sukladno Zakonu o PDV-u40, isporuke dobara i usluga u inozemstvo oslobođene su PDV-a.
ZADATAK 53. Devizni-račun 1. Plaćena je faktura inozemnog dobavljača za intelektualne usluge u iznosu od 1.000 € (1€=7,30kn). Br. 1.
Opis Trošak intelektualnih usluga u administraciji Devizni račun
Konto 416 1030
Iznos Duguje
Potražuje
7.300 S°xx
7.300
ZADATAK 54. Devizni račun; prijelazni devizni račun S° 1000 = 31.000 kn 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. nema devizni račun u eurima pa je, sa žiro-računa, banci doznačilo sredstva za kupnju 2.000 € po prodajnom tečaju od 1€=7,42 kn. 2. Banci je plaćena i provizija za kupnju deviza u iznosu od 850 kn. 3. Stigao je izvod sa žiro-računa koji potvrđuje kupnju 2.000 €. Uplata na devizni račun proknjižena je po tečaju 1€=7,25 kn. Br. S° 1. 2. 3.
Opis Žiro-račun Žiro-račun Prijelazni devizni račun Žiro-račun Trošak provzije u administraciji Prijelazni devizni račun Devizni račun Trošak negativne tečajne razlike u administraciji
Konto 1000 1000 1039 1000 4651 1039 1030 475
Iznos Duguje 31.000
Potražuje 14.840
14.840 850 850 14.840 14.500 340
S obzirom da poduzeće nema otvoren devizni račun u eurima, doznačuje sredstva sa žiro-računa za kupnju deviza, tj. eura. Kupuje 2.000 € pa tečaju 1€=7,42 kn pa se sa konta žiro-računa isplaćuje 40
Zakon o PDV-u, NN 22/12
59
14.840 kn (2.000 € x 7,42 kn/€) i otvara se konto prijelaznog deviznog računa. Konto deviznog računa otvara se te po primitku izvoda. Nakon što se primi izvod, zatvara se konto prijelaznog deviznog računa za 14.840 kn i otvara se konto deviznog računa na koji se dugovno uplaćuje iznos po novom tečaju (14.500 kn). Zbog promjene tečaja, uplaćeni iznos na konto deviznog računa manji je nego li je isplaćen iznos sa žiro-računa pa se razlika ta dva iznosa (340 kn) knjiži na kontu troška negativne tečajne razlike.
5.2. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA I POTRAŽIVANJA U kratkotrajnu financijsku imovinu ubrajau se udjeli u kapitalu drugih poduzeća (dionice koje će se prodati u roku od jedne godine), dani kratkotrajnii zajmovi i depoziti, ulaganja u vrijednosne papire (npr. čekove, mjenice, komercijalne zapise, blagajničke zapise i dr.), potraživanja iz ulaganja u investicijske fondove te ostala kratkotrajna financijska imovina. Ček i mjenica instrumenti su plaćanja i osiguranja plaćanja dok ostali kratkotrajni vrijednosni papiri imaju svojstvo kratkotrajnih ulaganja. Ček je vrijednosni papir kojim izdavatelj (trasant) nalaže drugoj osobi (trasat) da ona iz njegova pokrića na računu isplati određenu svotu imatelju, tj. korisniku čeka (remitent)41. Mjenica je vrijednosni papir koji glasi na određenu svotu novca i koji svojem imatelju daje pravo da tu svotu naplati od osobe koja se u njoj navodi kao mjenični dužnik42. U kratkotrajna potraživanja spadaju potraživanja od kupaca u zemlji i inozemstvu, potraživanja od poduzetnika, potraživanja za kamate, za predujmove za usluge, iz vanjskotrgovačkog poslovanja, potraživanja od zaposlenih, potraživanja od države za poreze, carinu i doprinose te ostala kratkotrajna potraživanja.
ZADATAK 55. Potraživanja od kupaca; naplata potraživanja čekom i mjenicom 1. Prodane su usluge domaćem kupcu. Ispostavljeni račun iznosi 17.500 kn + 4.375 kn PDV. 2. Naplaćen je dio potraživanja od kupca uplatom na žiro-račun u svoti od 10.937,50 kn dok je za ostatak primljena mjenica. 3. Mjenica je dana na naplatu. 4. Primljen je izvod sa žiro-računa koji potvrđuje naplatu mjenice. 5. Prodani su proizvodi te je kupcu ispostavljen račun u iznosu od 800 kn + 200 kn PDV. 6. Kupac je platio čekom. 7. Ček je dan na naplatu. 8. Primljen je izvod sa žiro-računa koji potvrđuje naplatu čeka. 9. Saldirajte PDV te izvršite uplatu/isplatu razlike PDV-a. Br. 1.
2.
Opis Prihod od usluga Obveza za PDV Kupci Kupci Žiro-račun
Konto 751 2400 1200 1200 1000
Iznos Duguje
Potražuje 17.500 4.375
21.875 10.937,50 10.937,50
41
Skupina autora (redaktor Brkanić, V.), (2012.) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja – knjiga I, RRIF Plus, Zagreb, str. 318. 42 Ibidem.
60
2a. 3. 4. 5.
6. 7. 8. 9. 9a.
Kupci Primljena mjenica Primljena mjenica Vrijednosni papiri dani na naplatu Vrijednosni papiri dani na naplatu Žiro-račun Prihod od prodaje proizvoda Obveza za PDV Kupci Kupci Primljeni ček Primljeni ček Vrijednosni papiri dani na naplatu Vrijednosni papiri dani na naplatu Žiro-račun Obveza za PDV Razlika PDV-a Razlika PDV-a Žiro-račun
1200 1141 1141 1149 1149 1000 750 2400 1200 1200 1140 1140 1149 1149 1000 2400 2407 2407 1000
10.937,50 10.937,50 10.937,50 10.937,50 10.937,50 10.937,50 800 200 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 4.575 4.575 4.575 4.575
S obzirom da u navedenom primjeru poduzeće nije primilo račune, nisu stvorena potraživanja za pretporez. U istom razdoblju, ispostavljeno je nekoliko računa te su stvorene obveze za PDV. Kod saldiranja PDV-a, poduzeće ima obvezu po razlici PDV-a koju na kraju i isplaćuje sa žiro-računa. Napomena: kad se ispostavi račun, knjiži se konto prihoda u razredu 7 (iznos ispostavljenog računa bez PDV-a), konto obeze za PDV a zbroj računa i obveze za PDV evidentira se na kontu potraživanja od kupaca.
ZADATAK 56. Vježba 1. Gotovinskim čekom podignuto je 15.000 kn sa žiro-računa i uplaćeno u blagajnu. 2. Primljen je izvod koji potvrđuje uplatu novca u blagajnu. 3. Podignuto je 1.000 kn iz blagajne i uplaćeno na žiro-račun. 4. Primljen je izvod koji potvđuje uplatu novca na žiro-račun. 5. Poduzeće je prodalo proizvode i ispostavilo račun na iznos 7.000 kn + 1.750 kn PDV. 6. Kupac je platio u gotovini (blagajna). 7. Prodane su usluge te je ispostavljen račun u svoti od 50.000 kn + 12.500 kn PDV. 8. Kupac je platio čekom. 9. Ček je naplaćen. 10. Kupljen je stroj te je primljen račun u iznosu od 10.000 kn + 2.500 kn PDV. 11. Primljen je račun za transport stroja na 1.000 kn + 250 kn PDV. 12. Montaža stroja, prema primljenom računu, iznosi 3.000 kn + 750 kn PDV. 13. Stroj je stavljen u uporabu 24.08. Napomena: kad je primljeni vrijednosni papir odmah naplaćen, nije potrebno otvarati konto vrijednosnih papira danih na naplatu. ZADATAK 57. Vježba 1. Primljen je račun za potrošeni telefon u iznosu od 4.000 kn + 1.000 kn PDV. 2. Sa žiro-računa plaćena je faktura. 61
3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
Sa žiro-računa plaćen je i trošak knjigovodstvenih usluga u svoti od 150 kn + 37,50 kn PDV. Prodane su usluge te je ispostavljen račun kupcu u iznosu od 14.000 kn + 3.500 kn PDV. 70% iznosa kupac je uplatio na žiro-račun a za ostatak je izdao ček. Primljena je faktura za potrošenu električnu energiju u iznosu od 12.000 kn + 3.000 kn PDV. Faktura je plaćena sa žiro-računa. Saldirajte PDV. Uplata/isplata razlike PDV-a.
ZADATAK 58. Dani kratkotrajni zajam (kredit); potraživanja za kamatu 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. (zajmodavac) dalo je kratkotrajni kredit poduzeću ''Matejuška'' d.o.o. (zajmoprimac) u svoti od 60.000 kn. 2. Izdan je račun za kamatu na kratkotrajni kredit u iznosu od 12.000 kn. 3. Poduzeće ''Matejuška'' d.o.o. podmiruje račun za kamatu uplatom na žiro račun poduzeća ''Dante'' d.o.o. . 4. Po dospijeću, naplaćena je glavnica kredita uplatom na žiro-račun u iznosu od 60.000 kn. Br. 1. 2. 3. 4.
Opis Žiro-račun Dani kratkotrajni kredit Prihod od kamata Potraživanja za kamatu Potraživanja za kamatu Žiro-račun Dani kratkotrajni kredit Žiro-račun
Konto 1000 1150 771 124 124 1000 1150 1000
Iznos Duguje S°xx 60.000
Potražuje 60.000 12.000
12.000 12.000 12.000 60.000 60.000
Napomena: sukladno Zakonu o PDV-u43, kamata na kredit oslobođena je PDV-a.
ZADATAK 59. Dani kratkotrajni depoziti; potraživanja za kamatu 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. položilo je kratkotrajni depozit u poslovnoj banci u iznosu od 15.000 kn te je ugovorena kamata od 1.200 kn. 2. Primljen je obračun kamata od banke. 3. Pristigla je uplata kamate na žiro-račun. 4. Banka je vratila depozit na žiro-račun poduzeća ''Dante'' d.o.o. Br. 1. 2. 3. 3a.
43
Opis Žiro-račun Dani kratkotrajni depozit u banci Prihod od kamata Potraživanje za kamatu Potraživanje za kamatu Žiro-račun Dani kratkotrajni depozit u banci Žiro-račun
Konto 1000 1151 771 124 124 1000 1151 1000
Iznos Duguje S°xx 15.000
Potražuje 15.000 1.200
1.200 1.200 1.200 15.000 15.000
Zakon o PDV-u, NN 22/12
62
ZADATAK 60. Potraživanja od ino-kupca; tečajne razlike 1. Prodane su usluge u inozemstvo te je ispostavljen račun kupcu na iznos od 4.000 € (1€=7,24 kn). 2. Ino-kupac podmirio je račun uplatom na devizni račun po tečaju 1€=7,41 kn. Br. 1. 2.
Opis
Konto
Prihod od ino-usluga Ino-kupac Ino-kupac Devizni račun Prihod od pozitivne tečajne razlike
754 121 121 1030 772
Iznos Duguje
Potražuje 28.960
28.960 28.960 29.640 680
Ino-kupcu ispostavljen je račun u svoti od 4.000 € što, po tečaju na dan ispostavljanja, iznosi 28.960 kn. Na dan naplate potraživanja od ino-kupca došlo je do promjene tečaja te 4.000 € iznosi 29.640 kn. Zbog promjene tečaja, naplaćen je veći iznos nego što se potraživao. Razlika je 680 kn i ona predstavlja prihod od pozitivne tečajne razlike.
ZADATAK 61. Potraživanja od ino-kupca; tečajne razlike 1. Prodane su usluge u inozemstvo te je ispostavljen račun kupcu na iznos od 3.600 € (1€=7,35 kn). 2. Ino-kupac podmirio je račun uplatom na devizni račun po tečaju 1€=7,21 kn. Br.
Opis
Konto
1.
Prihod od ino-usluga Ino-kupac Ino-kupac Devizni račun Trošak negativne tečajne razlike u administraciji
754 121 121 1030
2.
475
Iznos Duguje
Potražuje 26.460
26.460 26.460 25.956 504
S obzirom da je tečaj na dan naplate potraživanja povoljniji za ino-kupca nego li za izdavatelja računa, na devizni račun stiže uplata manjeg iznosa nego što su bila potraživanja. Razlika ta dva iznosa predstavlja trošak negativne tečajne razlike.
ZADATAK 62. Vježba 1. Prodani su proizvodi te je ispostavljen račun ino-kupcu na iznos od 6.200 € (100€=760 kn). 2. Inozemni kupac platio je račun po tečaju 1€ = 7,62 kn.
ZADATAK 63. Vježba 1. Prodani su proizvodi te je ispostavljen račun ino-kupcu na iznos od 2.800 € (1€=7,58 kn). 2. Ino-kupac platio je po tečaju 1€=7,55 kn.
63
ZADATAK 64. Usklađivanje deviznih računa S° 1030 = 58.560 kn (8.000 €) S° 121 = 22.140 kn (3.000 €) 1. Naplaćen je dio potraživanja od ino-kupaca u iznosu od 1.000 €. Tečaj na dan naplate je 1€=7,37 kn. 2. Uskladite sve devizne račune na tečaj 1€=7,36 kn. Br. S°
Opis Devizni račun
Konto 1030
Iznos Duguje 58.560
Potražuje
(8.000 €)
1.
Ino-kupac
121
Ino kupac
121
22.140 (3.000 €)
7.380 (1.000 €)
Devizni račun
1030
7.370 (1.000 €)
2. 2a.
Trošak negativne tečajne razlike u administraciji Prihod od pozitivne tečajne razlike Devizni račun Trošak negativne tečajne razlike u administraciji Ino-kupac
10
475 772 1030
310
475 121
40 40
310
Budući da je naplaćen dio potraživanja od ino-kupca, konto potraživanja od ino-kupca zatvara se za 1.000 €, tj. 7.380 kn. Došlo je do promjene tečaja te je naplaćen iznos (7.370 kn) koji je za 10 kn manji od potraživanog pa se tih 10 kn evidentira na kontu troška negativne tečajne razlike. Kad treba uskladiti devizne račune, promatraju se, ako su otvorena, konta deviznog računa (1030), potraživanja od ino-kupca (121) i obveze prema ino-dobavljaču (konto 221). Početno stanje na kontu deviznog računa bilo je 58.560 kn, tj. 8.000 €. Tijekom razdoblja, naplaćeno je 1.000 € pa je završno stanje na deviznom računu 65.930 kn, tj. 9.000 € što znači da je tečaj na kraju razdoblja na deviznom računu 1€=7,33kn (65.930/9.000). Pošto se svi devizni računi moraju uskladiti na tečaj 1€=7,36 kn, završno stanje na kontu treba biti 66.240 kn (9.000 € x 7,36 kn). Razlika novog završnog stanja deviznog računa i završnog stanja prije usklađivanja predstavlja pozitivnu tečajnu razliku i knjiži se kao prihod (66.240 kn – 65.930 kn = 310 kn). Protustavka kontu prihoda bit će dugovna strana konta deviznog računa. Početno stanje na kontu potraživanja od ino-kupca bilo je 22.140 kn (3.000 €). Tijekom razdoblja, naplaćen je dio potraživanja od ino-kupca pa je završno stanje na tom kontu 14.760 kn (2.000 €) što ukazuje na tečaj 1€=7,38 kn. Konto potraživanja od ino-kupca mora se uskladiti na tečaj 1€=7,36 kn (2.000 x 7,36 = 14.720 kn) što ukazuje da se smanjuje iznos potraživanja od ino-kupca pa razlika predstavlja trošak negativne tečajne razlike (14.760 kn – 14. 720 kn = 40 kn). Protustavka kontu troška negativne tečajne razlike bit će dugovna strana konta potraživanja od ino-kupca gdje se stornira 40 kn.
64
ZADATAK 65. Potraživanja za isplaćeni predujam (akontaciju) za službeni put 1. Podignuto je 9.000 kn sa žiro-računa i uplaćeno u glavnu blagajnu. 2. Primljen je izvod koji potvrđuje uplatu novca u glavnu blagajnu. 3. Iz glavne blagajne isplaćena je zaposleniku akontacija za službeni put u iznosu od 5.000 kn. 4. Zaposlenik se vratio sa službenog puta te je ispostavio konačni račun na iznos od 3.000 kn + 750 kn PDV što je blagajna odmah riješila. Br. 1. 2. 3. 4.
4a.
Opis Žiro-račun Prijelazni žiro-račun Prijelazni žiro-račun Glavna blagajna Glavna blagajna Akontacija za službeni put Trošak službenog puta u administraciji Pretporez Akontacija za službeni put Akontacija za službeni put Glavna blagajna
Konto 1000 1009 1009 1020 1020 1301 4600 1400 1301 1301 1020
Iznos Duguje S°xx 9.000
Potražuje 9.000 9.000
9.000 5.000 5.000 3.000 750 3.750 1.250 1.250
Nakon što se zaposlenik vratio sa službenog puta i ispostavio stvarni trošak puta, knjiži se konto troška u razredu 4, pretporez a zbroj troška i pretporeza knjiži se na potražnu stranu konta akontacije za službeni put. Budući da je isplaćena akontacija u iznosu od 5.000 kn a zaposlenik je platio sveukupno 3.750 kn, razlika (1.250 kn) vraća se u blagajnu. Saldo konta akontacije za službeni put treba biti nula.
ZADATAK 66. Potraživanja za isplaćeni predujam (akontaciju) za kupnju gotovim novcem S° 1020 = 3.200 kn 1. Iz glavne blagajne isplaćena je akontacija u gotovini za nabavu sredstava za čišćenje u svoti od 2.000 kn. 2. Zaposlenik je podnio obračun (trošak) kupljenih sredstava za čišćenje u iznosu od 2.400 kn + 600 kn PDV što je blagajna odmah riješila. Br. S° 1. 2.
2a.
Opis Glavna blagajna Glavna blagajna Akontacija za kupnju u gotovini Trošak materijala za čišćenje Pretporez Akontacija za kupnju u gotovini Akontacija za kupnju u gotovini Glavna blagajna
Konto 1020 1020 1302 4011 1400 1302 1302 1020
Iznos Duguje 3.200
Potražuje 2.000
2.000 2.400 600 3.000 1.000 1.000
S obzirom da je konačni račun veći od isplaćene akontacije, razlika od 1.000 kn mora se isplatiti iz blagajne. Protustavka bit će dugovna strana konta akontacije za kupnju u gotovini s obzirom da saldo tog konta treba biti nula. 65
ZADATAK 67. Akontacija za porez na dobit 1. Sa žiro-računa isplaćena je akontacija za porez na dobit u iznosu od 14.000 kn. Br. 1.
Opis Žiro-račun Akontacija za porez na dobit
Konto 1000 1430
Iznos Duguje S°xx 14.000
Potražuje 14.000
5.2.1. VRIJEDNOSNA USKLAĐENJA POTRAŽIVANJA OD KUPACA Prema Zakonu o porezu na dobit44, vrijednosna usklađenja kratkotrajne imovine u dijelu koji se odnosi na potraživanja iz poslovanja porezno su priznati rashodi u sljedećim situacijama: o vrijednosna usklađenja za potraživanja od kupaca za isporučena dobra i usluge ako je od dospijeća potraživanja do kraja poreznog razdoblja proteklo više od 60 dana a ona nisu naplaćena do 15 dana prije podnošenja porezne prijave pri čemu je poduzetnik trebao obaviti sve radnje za osiguranje naplate duga pažnjom dobrog gospodarstvenika, o ako su protekom roka od 3 godine (prema Zakonu o obveznim odnosima45, vrijednosna usklađenja potraživanja od kupaca zastarijevaju za 3 godine) vrijednosna usklađenja potraživanja od kupaca utužena ili se zbog njih vodi ovršni postupak, uključujući i ovrhu novčanim sredstvima, o ako su prijavljena u stečajni postupak te o ako je za njih postignuta nagodba s dužnikom koji nije fizička osoba ili povezana osoba u stečajnom ili sanacijskom postupku. ZADATAK 68. Vrijednosna usklađenja potraživanja od kupca 1. Prodane su usluge te je ispostavljen račun kupcu na iznos od 20.000 kn + 5.000 kn PDV. 2. Kupac nije platio račun pa se vrši vrijednosno usklađivanje potraživanja od kupca. 3. Kupac je ipak platio cijelu fakturu zajedno s 1.500 kn zatezne kamate. Br. 1.
2.
3.
3a. 3b.
44 45
Opis Prihod od usluga Obveza za PDV Kupci Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupca Trošak vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca Žiro-račun Prihod od naknadno naplaćenih potraživanja Prihod od kamata Žiro-račun Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca Kupci
Konto 751 2400 1200
Iznos Duguje
Potražuje 20.000 5.000
25.000
129
25.000
445 1000
25.000 S°xx
7826 771 1000
25.000
129 1200
25.000
25.000
1.500 1.500
25.000
Zakon o porezu na dobit, NN 22/12 Zakon o obveznim odnosima, NN 41/08
66
Ukoliko kupac podmiri račun nakon što je potraživanje vrijednosno usklađeno, potrebno je otvoriti konto prihoda od naknadno naplaćenih potraživanja i navedeni iznos uplatiti na žiro-račun. Ako je plaćena i kamata, otvara se konto prihoda od kamate a iznos kamate uplaćuje se na žiro-račun. Budući da je kupac ipak platio račun, potrebno je zatvoriti potraživanje od kupca za navedeni iznos a protustavka bit će zatvaranje konta vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupca (konto 129).
ZADATAK 69. Vrijednosna usklađenja potraživanja od kupca S° 129 = 240.000 kn. 1. Definitivno je otpisano vrijednosno usklađeno potraživanje od kupca u iznosu od 2.000 kn. Potraživanje nije utuženo protekom roka od 3 godine. Br. S° 1.
Opis Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupca Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupca Kupci
Konto
Iznos Duguje
Potražuje
129 129 1200
2.000 2.000 2.000
Kad se vrši definitivan otpis potraživanja od kupca, potrebno je zatvoriti konto potraživanja od kupca te konto vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupca. Napomena: ukoliko kupac nije tužen, a vrši se definitivan otpis potraživanja protekom 3 godine, tad je iznos definitivnog otpisa porezno nepriznat rashod te uvećava ukupnu dobit pri utvrđivanju porezne osnovice za obračun poreza na dobit.
5.3. AKTIVNA VREMENSKA RAZGRANIČENJA Aktivna vremenska razgraničenja obuhvaćaju unaprijed plaćene troškove budućeg razdoblja te nedospjelu naplatu prihoda (nefakturirani, nenaplaćeni prihodi). ZADATAK 70. Unaprijed plaćeni trošak 1. Sa žiro-računa unaprijed je plaćen trošak telefona u iznosu od 2.000 kn. 2. Primljen je račun za telefon u iznosu od 2.800 kn + 700 kn PDV. Br. 1. 2.
2a.
Opis Žiro-račun Unaprijed plaćen trošak telefona Trošak telefona u administraciji Pretporez Unaprijed plaćen trošak telefona Unaprijed plaćen trošak telefona Žiro-račun
Konto 1000 190 4100 1400 190 190 1000
Iznos Duguje S°xx 2.000 2.800 700
Potražuje 2.000
3.500 1.500 1.500
Nakon što se unaprijed platio trošak, primitkom računa knjiži se odgovarajući konto troška u razredu 4, zatim pretporez a zbroj računa i fakture knjiži se potražno na kontu unaprijed plaćenog troška 67
(može se knjižiti i konto dobavljača ali ga odmah treba zatvoriti i kao protustavku knjižiti potražnu stranu konta 190). Konto unaprijed plaćenog troška nije u jednakosti, tj. saldo mu nije nula. Na dugovnoj strani je iznos od 2.800 kn a na potražnoj 3.500 kn. S obzirom da završni saldo konta mora biti nula, razlika dugovne i potražne strane knjiži se na dugovnoj strani (1.500 kn) što znači da je primljeni račun za 1.500 kn veći nego li je trošak unaprijed plaćen pa se navedeni iznos isplaćuje sa žiro-računa.
ZADATAK 71. Unaprijed plaćeni trošak 1. Sa žiro-računa unaprijed je plaćen trošak telefona u iznosu od 4.000 kn. 2. Primljen je račun za telefon u iznosu od 1.000 kn + 250 kn PDV. Br. 1. 2.
2a.
Opis Žiro-račun Unaprijed plaćen trošak telefona Trošak telefona u administraciji Pretporez Unaprijed plaćen trošak telefona Unaprijed plaćen trošak telefona Žiro-račun
Konto 1000 190 4100 1400 190 190 1000
Iznos Duguje S°xx 4.000 1.000 250
Potražuje 4.000
1.250 2.750 2.750
Konačni račun manji je od unaprijed plaćenog troška telefona. S obzirom da u konačnici saldo konta unaprijed plaćenog troška mora biti nula, potražno se na kontu 190 knjiži razlika između unaprijed plaćenog troška i konačne obveze po primljenom računu (2.750 kn) a protustavka je povrat preplaćenog iznosa na konto žiro-računa.
ZADATAK 72. Nefakturirani, nenaplaćeni prihodi 1. Odgođena naplata zarađenog prihoda s temelja pruženih usluga iznosi 4.000 kn. 2. Ispostavljena je faktura te se knjiži naplata zarađenih prihoda s temelja pruženih usluga. Br. 1. 2.
Opis Prihod od usluga Obračunani prihodi Obračunani prihodi Žiro-račun
Konto 751 191 191 1000
Iznos Duguje
Potražuje 4.000
4.000 4.000 4.000
68
6. RAZRED 2 U razredu 2 sadržane su kratkoročne i dugoročne obveze, dugoročna rezerviranja te pasivna vremenska razgraničenja.
6.1. KRATKOROČNE FINANCIJSKE OBVEZE I OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA ZADATAK 73. Primljeni kratkoročni zajam (kredit) do drugog poduzeća; obveze za kamatu S° 1000 = 80.000 kn 1. Primljen je kratkoročni kredit od poduzeća ''Salona'' d.o.o. u iznosu od 48.000 kn. 2. Primljen je račun poduzeća ''Salona'' d.o.o. za kamatu na kratkoročni kredit u iznosu od 5.000 kn. 3. Sa žiro-računa plaćen je račun za kamatu. 4. Protekom vremena dospijeća, vraćen je kredit. Br.
Opis
Konto
S° 1.
Žiro-račun Žiro-račun Obveza za primljeni kratkoročni kredit od drugog poduzeća Trošak kamata u administraciji Obveze za kamatu Obveze za kamatu Žiro-račun Obveza za primljeni kratkoročni kredit od drugog poduzeća Žiro-račun
1000 1000
2. 3. 4.
2140 4730 232 232 1000 2140 1000
Iznos Duguje 80.000 48.000
Potražuje
48.000 5.000 5.000 5.000 5.000 48.000 48.000
ZADATAK 74. Primljeni kratkoročni zajam (kredit) od banke; obveze za kamatu S° 1000 = 245.000 kn 1. Primljen je kratkoročni kredit od banke u iznosu od 100.000 kn s rokom dospijeća od 3 mjeseca. Kredit se vraća u jednokratnom iznosu uz obračun kamate od 6%. 2. Banka je poslala obračun kamata u iznosu od 6.000 kn. 3. Sa žiro-računa vraćen je kredit te je plaćena kamata. Br.
Opis
Konto
S° 1.
Žiro-račun Žiro-račun Obveza za primljeni kratkoročni kredit od banke Trošak kamata u administraciji Obveze za kamatu Žiro-račun Obveza za primljeni kratkoročni kredit od banke Obveze za kamatu Žiro-račun
1000 1000
2. 3.
3a.
2150 4730 232 1000 2150 232 1000
Iznos Duguje 245.000 100.000
Potražuje
100.000 6.000 6.000 100.000 100.000 6.000 6.000 69
ZADATAK 75. Obveze prema dobavljaču; izdani ček; izdana mjenica; saldiranje PDV-a S° 220 = 75.000 kn 1. Primljen je račun dobavljača za potrošenu električnu energiju u proizvodnji u iznosu od 14.000 kn + 3.500 kn PDV. 2. Podmiren je dio obveza prema dobavljačima u iznosu od 25.000 kn izdavanjem mjenice. 3. Dio obveza prema dobavljača u iznosu od 2.000 kn podmiren je izdavanjem čeka. 4. Pružene su usluge te je ispostavljen račun kupcu u iznosu od 80.000 kn + 20.000 kn PDV. 5. Saldirajte PDV. 6. Izvršite uplatu/isplatu razlike PDV-a. Br. S° 1.
2. 3. 4.
5.
6.
Opis Dobavljači Trošak električne energije u proizvodnji Pretporez Dobavljači Dobavljači Obveza za izdanu mjenicu Dobavljači Obveza za izdani ček Prihod od usluga Obveza za PDV Kupci Pretporez Obveza za PDV Razlika PDV-a Razlika PDV-a Žiro-račun
Konto 220 4060 1400 220 220 211 220 210 751 2400 1200 1400 2400 2407 2407 1000
Iznos Duguje
Potražuje 75.000
14.000 3.500 17.500 25.000 25.000 2.000 2.000 80.000 20.000 100.000 3.500 20.000 16.500 16.500 S°xx
16.500
S obzirom da je obveza za PDV po izlaznim računima veća od potraživanja za pretporez po ulaznim (primljenim) računima, razlika PDV-a knjiži se u razredu 2 na kontu 2407.
ZADATAK 76. Obveze prema inozemnom dobavljaču; tečajne razlike 1. Primljen je račun ino-dobavljača za pružene intelektualne usluge u iznosu od 2.000 € (1€=7,45 kn). 2. S deviznog računa podmiren je račun ino-dobavljača po tečaju 1€=7,29 kn. Br. 1.
2.
Opis Trošak intelektualnih usluga u administraciji Ino-dobavljač Ino-dobavljač Devizni račun Prihod od pozitivne tečajne razlike
Konto 416 221 221 1030 772
Iznos Duguje
Potražuje
14.900 14.900 14.900 S°xx
14.580 320
S obzirom da je račun (faktura) ino-dobavljača podmiren po nižem tečaju nego li je taj isti račun primljen, knjiži se prihod od pozitivne tečajne razlike. Najprije se zatvara obveza prema ino70
dobvaljaču za iznos za koji je račun primljen a zatim se s deviznog računa isplaćuje iznos po novom tečaju. Razlika ta dva iznosa (320 kn) evidentira se na kontu prihoda od pozitivne tečajne razlike.
ZADATAK 77. Obveze prema inozemnom dobavljaču; tečajne razlike 1. Primljen je račun ino-dobavljača za pružene intelektualne usluge u iznosu od 1.000 € (1€=7,35 kn). 2. S deviznog računa podmiren je račun ino-dobavljača po tečaju 1€=7,67 kn. Opis 1.
2.
Trošak intelektualnih usluga u administraciji Ino-dobavljač Ino-dobavljač Devizni račun Trošak negativne tečajne razlike u administraciji
Konto
Iznos Duguje
416 221 221 1030
7.350
475
320
Potražuje
7.350 7.350 S°xx
7.670
Budući da je došlo do promjene tečaja, račun se plaća po nepovoljnijem tečaju za poduzeće dužnika. Zatvara se obveza prema ino-dobavljaču za iznos primljenog računa. S deviznog računa plaća se račun po novom tečaju. Zbog promjene tečaja poduzeće dužnik plaća veći iznos pa razlika između primljenog računa i plaćenog iznosa predstavlja trošak negativne tečajne razlike.
ZADATAK 78. Obveze prema inozemnom dobavljaču; usklađivanje tečaja S° 1030 = 26.460 kn (3.600 €) S° 221 = 14.500 kn (2.000 €) 1. Primljen je račun ino-dobavljača za troškove reklame u iznosu od 500 € (1€=7,32 kn). 2. S deviznog računa podmiren je račun ino-dobavljača po tečaju 1€=7,49 kn. 3. Uskladite sve devizne račune na tečaj 1€=7,40 kn. Br. S°
Opis Devizni račun
Konto 1030
Iznos Duguje 26.460
Potražuje
(3.600 €)
Ino-dobavljači
221
14.500 (2.000 €)
1.
Trošak reklame Ino-dobavljači
415 221
3.660 3.660 (500 €)
2.
Ino-dobavljači
221
3.660 (500 €)
Devizni račun
1030
3.745 (500 €)
3. 3a.
Devizni račun Prihod od pozitivne tečajne razlike Ino-dobavljači Trošak negativne tečajne razlike u administraciji
1030 772 221
225
475
300
225 300
71
Početno stanje konta deviznog računa bilo je 26.460 kn, odnosno 3.600 € (1€=7,35 kn). S deviznog računa plaćen je račun od 500 € u kunskoj protuvrijednosti na dan transakcije 3.745 kn (1€=7,49 kn). Završno stanje na kontu deviznog računa iznosi 22.715 kn, odnosno 3.100 € (1€=7,33 kn). Budući da se devizni račun mora uskladiti na tečaj 1€=7,40 kn, potrebno je pronaći iznos koji se još mora proknjižiti. Ukoliko je završno stanje na kontu deviznog računa 3.100 €, po novom tečaju tih 3.100€ iznosi 22.940 kn što znači da razliku između 22.940 kn i 22.715 kn treba proknjižiti na dugovnu stranu konta deviznog računa a protustavka bit će konto prihoda od pozitivne tečajne razlike. Početno stanje na kontu obveza prema ino-dobavljačima bilo je 2.000 €, odnosno 14.500 kn (1€=7,25kn). Tijekom razdoblja, primljena je faktura u iznosu od 500 € koja je ujedno i podmirena pa je završno stanje na kontu obveza prema ino-dobavljačima 14.500 kn, odnosno 2.000 € (1€=7,25 kn). Budući da se devizni računi moraju uskladiti po tečaju 1€=7,40 kn, morat će se povećati obveze prema ino-dobavljačima. Po novom tečaju, ukupne obveze iznose 14.800 kn (2.000 x 7,40) pa se razlika od 300 kn knjiži potražno na kontu 221 a protustavka bit će konto troška negativne tečajne razlike.
ZADATAK 79. Dobavljači fizičke osobe (R-2 računi) 1. Primljena je R-2 faktura za servisiranje opreme u iznosu od 3.000 kn + 750 kn PDV. 2. Sa žiro-računa plaćena je račun te je ostvareno pravo na pretporez. Br. 1.
2. 2a.
Opis
Konto
Trošak servisa opreme u proizvodnji Nepriznat PDV Dobavljači fizičke osobe Dobavljači fizičke osobe Žiro-račun Nepriznat PDV Pretporez
4120 1408 222 222 1000 1408 1400
Iznos Duguje 3.000 750
Potražuje
3.750 3.750 S°xx
3.750 750
750
Napomena: R-1 račune izdaju subjekti koji su obveznici poreza na dobit. Obveznici poreza na dohodak (obrtnici, samostalna zanimanja i sl.) izdaju R-2 račune. Po R-2 računu, pretporez smije se odbiti tek onda kada je račun zaista i plaćen dok je za R-1 račun dovoljno da je roba isporučena ili usluga obavljena te da je primljen račun neovisno da li je plaćen ili ne. Stoga, primitkom R-2 fakture, najprije se knjiži konto 1408 – nepriznat PDV. Konto 1408 ne sudjeluje u saldiranju PDV-a.
6.1.1. OBVEZE ZA PRIMLJENE PREDUJMOVE ZADATAK 80. Primljeni predujam za uslugu - konačni račun jednak je primljenom predujmu 1. Primljen je predujam za uslugu u bruto iznosu od 25.000 kn. Ispostavljen je račun za predujam. 2. Pružena je usluga te je ispostavljen račun kupcu na iznos od 20.000 kn + 5.000 kn PDV. 3. Potraživanje od kupca zatvoreno je iz primljenog predujma a obveza za PDV korigira se. Br. 1.
Opis Žiro-račun Obveza za PDV Obveza za primljeni predujam
Konto 1000 2400 225
Iznos Duguje 25.000
Potražuje 5.000 20.000 72
2.
3.
Prihod od usluga Obveza za PDV Kupci Kupci Obveza za primljeni predujam Obveza za PDV
751 2400 1200 1200 225 2400
20.000 5.000 25.000 25.000 20.000 5.000
Bruto iznos primljenog predujma uplaćuje se na žiro-račun. Iz bruto iznosa treba izbiti PDV (25.000 kn x 25/125) te se stvara obveza za PDV. Razlika između bruto iznosa i obveze za PDV daje neto iznos predujma koji se knjiži kao obveza na kontu 225. Budući da je konačni račun jednak primljenom predujmu, potrebno je zatvoriti konto potraživanja od kupca i konto obveze za primljeni predujam. Obveza za PDV mora se korigirati budući da je dvaput stvorena obveza a u konačnici izdan je samo jedan račun za obavljenu uslugu.
ZADATAK 81. Primljeni predujam za uslugu - konačni račun niži je od primljenog predujma 1. Primljen je predujam za uslugu u bruto iznosu od 12.500 kn. Ispostavljen je račun za predujam. 2. Obavljena je usluga te je ispostavljen račun kupcu na iznos od 6.000 kn + 1.500 kn PDV. 3. Potraživanje od kupca zatvoreno je iz primljenog predujma. 4. Nakon primitka pisane obavijesti kupca o ispravku pretporeza, ispravljena je obveza za PDV priznavanjem pretporeza te je vraćen neiskorišteni dio predujma. Br. 1.
2.
3.
4.
Opis Žiro-račun Obveza za PDV Obveza za primljeni predujam Prihod od usluga Obveza za PDV Kupci Kupci Obveza za PDV Obveza za primljeni predujam Pretporez Obveza za primljeni predujam Žiro-račun
Konto 1000 2400 225 751 2400 1200 1200 2400 225 1400 225
Iznos Duguje 12.500
Potražuje 2.500 10.000 6.000 1.500
7.500 7.500 1.500 6.000 1.000 4.000 5.000
Kada je konačni račun niži od primljenog predujma, potraživanje od kupca zatvara se za iznos ispostavljenog računa uvećanog za PDV (7.500 kn). Obveza za PDV stornira se za iznos obveze za PDV po konačnom računu (1.500 kn) dok se konto obveze za primljeni predujam zatvara za razliku potraživanja od kupca i obveze za PDV po konačnom računu (6.000 kn). Budući da je po primljenom predujmu proknjižena veća obveza za PDV nego li je konačna obveza po konačnom računu, priznat će se pravo na pretporez u iznosu razlike obveze za PDV po primljenom predujmu i po konačnom računu (2.500 kn – 1.500 kn). Potrebno je zatvoriti konto obveze za primljeni predujam za neiskorišteni dio predujma (4.000 kn) a zbroj (4.000 kn + 1.000 kn) potrebno je isplatiti sa žiro-računa.
73
ZADATAK 82. Primljeni predujam za uslugu - konačni račun veći je od primljenog predujma 1. Primljen je predujam za uslugu u bruto iznosu od 37.500 kn. Ispostavljen je račun za predujam. 2. Pružena je usluga te je ispostavljen račun kupcu na iznos od 50.000 kn + 12.500 kn PDV. 3. Potraživanje od kupca djelomično je zatvoreno iz predujma a za ostatak stvorena su potraživanja. 4. Ostatak potraživanja kupac je podmirio uplatom na žiro-račun. Br. 1.
2.
3.
3a. 4.
Opis Žiro-račun Obveza za PDV Obveza za primljeni predujam Prihod od usluga Obveza za PDV Kupci Obveza za primljeni predujam Obveza za PDV Kupci Kupci Potraživanja za nenaplaćeni dio Potraživanja za nenaplaćeni dio Žiro-račun
Konto 1000 2400 225 751 2400 1200 225 2400 1200 1200 1289 1289 1000
Iznos Duguje 37.500
Potražuje 7.500 30.000 50.000 12.500
62.500 30.000 7.500 37.500 25.000 25.000 25.000 25.000
Kad je konačni račun veći od primljenog predujma, konto obveze za primljeni predujam zatvara se za cijeli iznos obveze (30.000 kn), stornira se obveza za PDV za iznos PDV-a iz primljenog predujma (7.500 kn) a za zbroj (37.500 kn) zatvara se potraživanje od kupca. Nenaplaćeni dio potraživanja od kupca (25.000 kn) čini nova potraživanja koja, na kraju, kupac uplaćuje na žiro-račun.
ZADATAK 83. Primljeni predujam za uslugu – kupac usluge odustaje 1. Primljen je predujam za uslugu u bruto iznosu od 50.000 kn. Ispostavljen je račun za predujam. 2. Nakon primitka pisane obavijesti da kupac odustaje od usluge i da je ispravio pretporez, poništen je račun za predujam, vraćen je predujam a obveza za PDV ispravljena je priznavanjem pretporeza. Br. 1.
2.
Opis Žiro-račun Obveza za PDV Obveza za primljeni predujam Obveza za primljeni predujam Pretporez Žiro-račun
Konto 1000 2400 225 225 1400 1000
Iznos Duguje 50.000
Potražuje 10.000 40.000 40.000
10.000 50.000
Kad je primljen predujam, a dođe do odustajalosti od isporuke, potrebno je stornirati iznos primljenog predujma (ili zatvoriti konto na potražnoj strani), zatim treba ispraviti obvezu za PDV priznavanjem pretporeza te cjelokupni iznos neiskorištenog predujma isplatiti sa žiro-računa.
74
ZADATAK 84. Prijeboj (kompenzacija) S° 1200 = 25.000 kn S° 220 = 14.000 kn 1. Izjavom o prijeboju, međusobno zatvaraju se potraživanja od kupaca i obveza prema dobavljačima u iznosu od 5.500 kn. Br. S° 1.
Opis Kupci Dobavljači Kupci Dobavljači
Konto 1200 220 1200 220
Iznos Duguje 25.000
Potražuje 14.000 5.500
5.500
ZADATAK 85. Ugovor o preuzimanju duga 1. Ugovorom o preuzimanju duga preuzet je iznos od 20.000 kn od društva ''Dalmacijavino'' d.d. Izvršena je isplata sa žiro računa na ime ugovora za preuzimanje duga. Preuzimanje duga od društva ''Dalmacijavino'' d.d. i plaćanje njegovom vjerovniku novi je dužničko-vjerovnički odnos. Br. 1. 1a.
Opis Obveze iz preuzetog duga Potraživanja iz preuzetog duga Obveze iz preuzetog duga Žiro-račun
Konto 2312 1283 2312 1000
Iznos Duguje
Potražuje 20.000
20.000 20.000 S°xx
20.000
6.2. DUGOROČNE OBVEZE ZADATAK 86. Obveze za primljeni dugoročni zajam (kredit) od banke 1. Primljen je dugoročni kredit od banke u iznosu od 50.000 kn. Rok vraćanja je 5 godina uz kamatu od 9% godišnje po sustavu jednakih godišnjih anuiteta. 2. Za prvi anuitet banka je poslala obračun kamate u iznosu od 4.500 kn. 3. Plaćen je prvi anuitet, odnosno plaćena je otplatna kvota u iznosu od 10.000 kn i kamata u iznosu od 4.500 kn. Br. 1.
2. 3.
Opis Žiro-račun Obveza za primljeni dugoročni kredit od banke Trošak kamate u administraciji Obveza za kamatu Žiro-račun Obveza za primljeni dugoročni kredit od banke Obveza za kamatu
Konto 1000 2520 4730 232 1000 2520 232
Iznos Duguje 50.000
Potražuje
50.000 4.500 4.500 14.500 10.000 4.500
75
6.3. DUGOROČNA REZERVIRANJA Dugoročna rezerviranja su obveze poduzeća koje poduzeće može procijeniti da će nastati kao rezultat budućih poslovnih događaja. Porezno priznata sljedeća su rezerviranja46: o rezerviranja za rizike i troškove na temelju zakona ili drugog propisa i rezerviranja koja su uvjetovana ugovorima (rezerviranja za otpremnine, rezerviranja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava, rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima i rezerviranja za troškove po započetim sudskim sporovima), o rezerviranja kod banaka za rizike od potencijalnih gubitaka priznaju se kao rashod u obračunanoj svoti, ali najviše do visine koju određuju propisi Hrvatske narodne banke te o rezerviranja kod osiguravajućih društava koja se obvezatno formiraju u skladu sa zakonom koji uređuje osiguranje, priznaju se osiguravajućem društvu kao rashod u obračunanim svotama, ali najviše do visine ili gornje granice u skladu sa zakonom koji uređuje osiguranje. ZADATAK 87. Dugoročna rezerviranja 1. Daje se garancija na dvije godine na prodane proizvode. Izvršena su dugoročna rezerviranja za rizike popravka u jamstvenom roku u iznosu od 28.000 kn. 2. Protekom prve godine, ukidaju se rezerviranja za jednu godinu. Br. 1.
Opis Trošak dugoročnih rezerviranja u amdinistraciji Obveze za dugoročna rezerviranja
Konto 450
Iznos Duguje 28.000
Potražuje
2820
28.000 (dvije godine)
2.
Obveze za dugoročna rezerviranja
2820
14.000 (jedna godina)
Prihod od ukidanja rezerviranja
782
14.000
Kad se vrše dugoročna rezerviranja, potrebno je otvoriti konto obveze za dugoročna rezerviranja u razredu 2 a kao protustavku konto troška u razredu 4. Iznos troška rezerviranja u ovom slučaju je porezno priznat trošak budući da su izvršena rezerviranja u skladu sa zakonom. U ovom zadatku izvršena su rezerviranja za dvije godine u ukupnom iznosu od 28.000 kn. Protekom jedne godine ukidaju se dugoročna rezerviranja. Ukidanjem rezerviranja za jednu godinu, smanjuje se obveza za dugoročna rezerviranja u polovini ukupnog iznosa te se 14.000 kn knjiži na dugovnu stranu konta 2820 a kao protustavka knjiži se konto prihoda od ukidanja rezerviranja (konto 782). ZADATAK 88. Dugoročna rezerviranja 1. Na prodane proizvode daje se garancija dvije godine te se vrše rezerviranja za rizike popravka u jamstvenom roku u iznosu od 52.000 kn što je iznad svote utvrđene u skladu sa zakonom. Br. 1.
Opis Trošak dugoročnih rezerviranja u administraciji Obveze za dugoročna rezerviranja
Konto 450 2820
Iznos Duguje
Potražuje
52.000 52.000 (dvije godine)
46
Zakon o porezu na dobit, NN 22/12
76
S obzirom da izvršena rezerviranja nisu u skladu sa zakonom, tj. iznad su svote utvrđene zakonom, trošak rezerviranja je porezno nepriznat trošak te uvećava ukupnu dobit pri utvrđivanju porezne osnovice za obračun poreza na dobit.
6.4. PASIVNA VREMENSKA RAZGRANIČENJA U pasivna vremenska razgraničenja ubrajaju se odgođeno plaćanje troškova (unaprijed obračunani trošak) i prihod budućeg razdoblja. Pasivna vremenska razgraničenja kratkotrajne su obveze koje će se u sljedećem razdoblju pretvoriti u obvezu kod uračunatih troškova odnosno u prihod ako se privremeno odgađa priznavanje prihoda47. Kod unaprijed obračunanih troškova priznaje se trošak u tekućem obračunskom razdoblju iako za njega nije primljen račun do datuma izrade financijskih izvještaja dok se kod unaprijed obračunatih prihoda budućeg razdoblja evidentiraju prihodi koji su naplaćeni a nisu još zarađeni, tj. odnose se na buduće razdoblje. ZADATAK 89. Unaprijed obračunani trošak (odgođeno plaćanje troškova) 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. nije primilo račun za potrošenu el. energiju u proizvodnji pa je samostalno, na temelju brojila, obračunalo i proknjižilo trošak el. energije u iznosu od 8.000 kn. 2. Nakon određenog vremena HEP je poslao račun na iznos od 8.000 kn + 2.000 kn PDV. Br. 1. 2.
Opis Unaprijed obračunani trošak Trošak električne energije u proizvodnji Unaprijed obračunani trošak Pretporez Dobavljači
Konto 290 4060 290 1400 220
Iznos Duguje
Potražuje 8.000
8.000 8.000 2.000 10.000
U zadatku 89., poduzeće je samostalno obračunalo i priznalo trošak elektirčne energije u proizvodnji što se evidentiralo na kontu troška električne energije i u razredu 2 na kontu unaprijed obračunanog troška. Kad se primi račun, a s obzirom da je konto troška već proknjižen, iznos stvarnog troška (bez pretporeza) knjiži se na dugovnu stranu konta 290, zatim se knjiži konto pretporeza a zbroj iznosa računa i pretporeza evidentira se na kontu dobavljača. Na dugovnoj strani konta 290 prikazan je stvarni iznos troška a na potražnoj strani samostalno obračunani iznos troška. U navedenom zadatku radi se o istim iznosima pa nisu potrebne korekcije na kontu troška u razredu 4.
47
Skupina autora (redaktor Brkanić, V.), (2012.) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja – knjiga I, RRIF Plus, Zagreb, str. 571.
77
ZADATAK 90. Unaprijed obračunani trošak (odgođeno plaćanje troškova) 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. nije primilo račun za potrošeni telefon pa je samostalno obračunalo i proknjižilo trošak telefona u iznosu od 20.000 kn. 2. Nakon određenog vremena telekom operater poslao je račun na iznos od 12.000 kn + 3.000 kn PDV. Br. 1. 2.
2a.
Opis Unaprijed obračunani trošak Trošak telefonau administraciji Unaprijed obračunani trošak Pretporez Dobavljači Unaprijed obračunani trošak Trošak telefona u administraciji
Konto 290 4100 290 1400 220 290 4100
Iznos Duguje
Potražuje 20.000
20.000 12.000 3.000 15.000 8.000 8.000
Iznos unaprijed obračunanog troška telefona je 20.000 kn. Kad se primi račun od telekom operatera, iznos stvarnog troška knjiži se na dugovnu stranu konta 290, iznos pretporeza knjiži se na kontu 1400 a zbroj troška i pretporeza na kontu dobavljača. Na dugovnoj strani konta 290 prikazan je stvarni iznos troška telefona (12.000 kn) a na potražnoj je iznos troška kojeg je poduzeće samostalno obračunalo. Stvarni iznos troška telefona za 8.000 kn manji je od iznosa kojeg je poduzeće obračunalo. Zbog toga se iznos od 8.000 kn stornira na potražnoj strani konta 290 a, kao protustavka, isti se iznos stornira i na kontu troška telefona kako bi se dobila stvarna evidencija troška telefona. Nakon što se primi račun i provedu odgovarajuća knjiženja, saldo konta 290 treba biti nula.
ZADATAK 91. Unaprijed obračunani trošak (odgođeno plaćanje troškova) 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. nije primilo račun za potrošeni telefon pa je samostalno obračunalo i proknjižilo trošak telefona u iznosu od 15.000 kn. 2. Nakon određenog vremena telekom operater poslao je račun na iznos od 20.000 kn + 5.000 kn PDV. Br. 1. 2.
2a.
Opis Unaprijed obračunani trošak Trošak telefona u administraciji Unaprijed obračunani trošak Pretporez Dobavljači Unaprijed obračunani trošak Trošak telefona u administraciji
Konto 290 4100 290 1400 220 290 4100
Iznos Duguje
Potražuje 15.000
15.000 20.000 5.000 25.000 5.000 5.000
Iznos unaprijed obračunanog troška telefona je 20.000 kn. Nakon što se proknjižio primljeni račun (trošak dugovno na konto 290, pretporez na konto 1400 a zbroj na konto dobavljača 220), promatraju se iznosi unaprijed obračunanog i stvarnog troška. Stvarni trošak je za 5.000 kn veći pa se ta razlika knjiži potražno na kontu 290 a kao protustavka knjiži se povećanje troška na kontu 4100. Nakon što se primi račun i provedu odgovarajuća knjiženja, saldo konta 290 treba biti nula.
78
7. RAZRED 3 U razredu 3 sadržane su zalihe sirovina, materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara. Određene su HSFI-om 10 i MRS-om 2. Zalihe se, po početnom vrednovanju, mjere po trošku nabave koji obuhvaća: o kupovnu cijenu, o uvozne carine, o druge poreze, o trošak špeditera, o trošak prijevoza, o trošak ukrcaja te iskrcaja, o trošak osiguranja i o druge troškove što ih se izravno može pripisati nabavi zaliha sirovina, materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara. Ukupna vrijednost sirovina, materijala te rezervnih dijelova prenosi se na proizvod, ulugu ili troškove razdoblja pri davanju u proces poslovanja, i to odjednom, a ne postupno tijekom više godina kao što je to slučaj s dugotrajnom imovinom48. Sitni inventar (uključujući ambalažu i autogume) ne troši se jednokratno i može trajati dulje od godine dana. S obzirom da ima malu pojedinačnu nabavnu vrijednost, vodi se kao kratkotrajna imovina. Prema Zakonu o porezu na dobit 49, sitni inventar je imovina pojedinačne nabavne vrijednosti do 3.500 kn. Kad se sitni inventar daje u uporabu, mogu se primjenjivati dvije metode otpisa: o metoda kalkulativnog (50%-tnog) otpisa i o metoda jednokratnog (100%-tnog) otpisa.
7.1. ZALIHE SIROVINA I MATERIJALA (NABAVA MATERIJALA; MATERIJAL U DORADI) Kod nabave materijala može postojati samo jedan račun dobavljača ili više računa dobavljača za istu vrstu materijala. Ukoliko postoji više računa dobavljača za istu vrstu materijala, tada se ovisni troškovi nabave knjiže preko skupine 30. Prije dovođenja materijala na zalihe, potrebno je napraviti obračun nabave na kontu 309 odakle se evidentirani troškovi nabave prenose na konto zaliha (310). ZADATAK 92. Nabava materijala - postoji samo jedan račun dobavljača 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. primilo je račun dobavljača za kupljeni materijal u svoti od 30.000 kn + 7.500 kn PDV. Materijal je zaprimljen u skladište (na zalihe). Br. 1.
Opis Zalihe materijala Pretporez Dobavljači
Konto 3100 1400 220
Iznos Duguje 30.000 7.500
Potražuje
37.500
ZADATAK 93. Nabava jedne vrste materijala - postoji više računa dobavljača; prihod od vl.usluga 48 49
Ibidem, str. 585. Zakon o porezu na dobit, NN 22/12
79
1. Poduzeće je kupilo materijal i primilo račun dobavljača u iznosu od 25.000 kn + 6.250 kn PDV. 2. Ukrcaj i iskrcaj materijala poduzeće poduzeće je obavilo u vlastitoj režiji. Vrijednost internog računa je 2.000 kn. 3. Trošak atesta i kontrole materijala iznose 3.000 kn + 750 kn PDV. 4. Osiguranje materijala, prema primljenom računu, iznosi 1.000 kn. 5. Izvršen je obračun nabave materijala. 6. Materijal je zaprimljen u skladište. Br. 1.
2.
3.
4. 5.
6.
Opis Fakturna cijena materijala na putu Pretporez Dobavljači Trošak vlastitog ukrcaja/iskrcaja materijala Prihod od vlastitih usluga Trošak atesta i kontrole materijala Pretporez Dobavljači Trošak osiguranja materijala Dobavljači Fakturna cijena materijala na putu Trošak vlastitog ukrcaja/iskrcaja materijala Trošak atesta i kontrole materijala Trošak osiguranja materijala Obračun nabave materijala Obračun nabave materijala Zalihe materijala
Konto 3000 1400 220 3015 785 3017 1400 220 3012 220 3000 3015 3017 3012 309 309 310
Iznos Duguje 25.000 6.250
Potražuje
31.250 2.000 2.000 3.000 750 3.750 1.000 1.000 25.000 2.000 3.000 1.000 31.000 31.000 31.000
Kad postoji više računa dobavljača u procesu nabave jedne vrste materijala, svi ovisni troškovi nabave knjiže se u skupini 30. Prilikom izvršenja obračuna nabave, zatvaraju se konta ovisnih troškova nabave iz skupine 30 a zbroj njihovih iznosa knjiži se na dugovnu stranu konta 309 koji se zatvara u trenutku zaprimanja materijala u skladište a protustavka bit će dugovna strana konta 310.
ZADATAK 94. Vježba 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. kupilo je materijal i primilo račun dobavljača u iznosu od 25.000 kn + 6.250 kn PDV. 2. Primljen je račun za prijevoz materijala u iznosu od 2.000 kn + 500 kn PDV. 3. Trošak utovara-istovara materijala, prema računu dobavljača, iznosi 4.000 kn + 1.000 kn PDV. 4. Primljen je i račun za prijevozno osiguranje u iznosu od 3.000 kn. 5. Primljen je račun za pakiranje materijala u iznosu od 5.000 kn + 1.250 kn PDV. 6. Izvršen je obračun nabave materijala. 7. Materijal je zaprimljen u skladište.
ZADATAK 95. Nabava materijala iz uvoza 80
S° 1000 = 40.000 kn S° 1030 = 36.700 kn (5.000 €) 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. kupilo je materijal u inozemstvu. Račun inozemnog dobavljača iznosi 4.250 € (1€=7,39 kn). 2. Obračunana je carina po stopi do 8% na fakturnu vrijednost (kupovnu cijenu) materijala. 3. Carinarnica je obračunala PDV na osnovicu koju čine fakturna vrijednost materijala i carina. 4. Plaćen je inozemni dobavljač po tečaju 1€=7,34 kn. 5. Primljen je račun domaće osiguravateljske kuće za trošak osiguranja materijala u iznosu od 6.200 kn. 6. Plaćeni su carina i PDV pri uvozu. 7. Izvršen je obračun nabave. 8. Materijal je stavljen na zalihe. Br. S° 1. 2. 3. 4.
5. 6.
6a. 7.
8.
Opis Žiro-račun Devizni račun Fakturna cijena materijala na putu Ino-dobavljač Carina Obveza za carinu Nepriznat PDV Obveza prema carini za PDV Ino-dobavljač Devizni račun Prihod od pozitivne tečajne razlike Trošak osiguranja materijala Dobavljači Obveza za carinu Obveza prema carini za PDV Žiro-račun Nepriznat PDV Pretporez Fakturna cijena materijala na putu Carina Trošak osiguranja materijala Obračun nabave materijala Obračun nabave materijala Materijal u skladištu
Konto 1000 1030 3000 221 302 2470 1408 2473 221 1030 772 3012 220 2470 2473 1000 1408 1400 3000 302 3012 309 309 310
Iznos Duguje 40.000 36.700 31.407,50
Potražuje
31.407,50 2.512,60 2.512,60 8.480,03 8.480,03 31.407,50 31.195 212,50 6.200 6.200 2.512,60 8.480,03 10.992,63 8.480,03 8.480,03 31.407,50 2.512,60 6.200 40.120,10 40.120,10 40.120,10
Pri uvozu sirovina i materijala iz inozemstva, carinarnica obračunava carinu i PDV pri uvozu. PDV se obračunava na poreznu osnovicu koju čine zbroj fakturne vrijednosti materijala na putu i carine (u ovom zadatku porezna osnovica iznosi 33.920,10 kn, tj. 31.407,50 kn + 2.512,60 kn). PDV pri uvozu ne može se priznati kao pretporez sve dok nije plaćen pa se zbog toga najprije evidentira na kontu nepriznatog PDV-a (1408). Tek nakon plaćanja PDV-a pri uvozu, zatvara se konto 1408 a protustavka je priznavanje pretporeza (konto 1400). Prilikom plaćanja ino-dobavljača, zatvara se konto obveze prema ino-dobavljaču i to za iznos primljenog računa. S konta deviznog računa isplaćuje se iznos po tečaju na dan plaćanja. Zbog promjene tečaja, plaćen je manji iznos nego što li je primljeni račun ino-dobavljača proknjižen u kunama. Iznos od 212,50 kn knjiži se kao prihod od pozitivne tečajne razlike. 81
Napomena: kod obveznika PDV-a, obračunani PDV pri uvozu ne priznaje se kao pretporez sve dok ne bude plaćen. Napomena: kod obveznika PDV-a, obračunani PDV pri uvozu ne uključuje se u troškove nabave.
ZADATAK 96. Vježba 1. Kupljen je materijal u Italiji te je primljen račun ino-dobavljača u iznosu od 100.000 kn, odnosno 14.084,50 € (1€=7,10 kn). 2. Obračunana je carina u iznosu od 10% na fakturnu cijenu materijala. 3. Carinarnica je obračunala PDV na poreznu osnovicu koju čine fakturna cijena materijala i carina. 4. Plaćaju se carina i PDV na carinu te se ostvaruje pravo na priznavanje pretporeza. 5. Račun za prijevoz domaćeg prijevoznika iznosi 10.000 kn + 2.500 kn PDV. 6. Račun za ukrcaj-iskrcaj materijala iznosi 5.000 kn + 1.250 kn PDV. 7. Izvršen je obračun nabave materijala. 8. Materijal je uskladišten.
ZADATAK 97. Materijal u doradi S° 3100 = 20.000 kn 1. Sa zaliha materijala izdano je 10.000 kn materijala koji je dan u doradu u drugo poduzeće. 2. Primljena je faktura za troškove dorade materijala u iznosu od 2.000 kn + 500 kn PDV. 3. Sa žiro-računa plaćen je trošak transporta dorađenog materijala u iznosu od 900 kn + 225 kn PDV. 4. Dorađeni materijal zaprimljen je u skladište (konto 3100-A). Br. S° 1. 2.
3.
4.
Opis Zalihe materijala Zalihe materijala Materijal u doradi Troškovi dorade materijala Pretporez Dobavljači Troškovi dorade materijala Pretporez Žiro-račun Materijal u doradi Troškovi dorade materijala Zalihe dorađenog materijala
Konto 3100 3100 3110 3112 1400 220 3112 1400 1000 3110 3112 3100-A
Iznos Duguje 20.000
Potražuje 10.000
10.000 2.000 500 2.500 900 225 S°xx
1.125 10.000 2.900
12.900
Kad se materijal daje u doradu, potrebno je otvoriti konto materijala u doradi i dugovno proknjižiti vrijednost materijala koji je dan u doradu. Protustavka je potražna strana konta zaliha materijala. Svi ovisni troškovi dorade materijala knjiže se na kontu troškova dorade materijala. Prilikom zaprimanja dorađenog materijala u skladište, zatvaraju se konta materijala u doradi i ovisnih troškova dorade materijala a protustavka je konto zaliha dorađenog materijala gdje se na dugovnoj strani knjiži zbroj iznosa za koji su zatvorena konta 3110 i 3112. ZADATAK 98. Vježba 82
1. Kupljen je materijal te je primljen račun dobavljača u iznosu od 230.000 kn + 57.500 kn PDV. Materijal je odmah uskladišten. 2. Polovicu zaliha materijala poduzeće je dalo na plastificiranje (u doradu) u drugo poduzeće. 3. Primljen je račun za plastificiranje materijala u iznosu od 30.000 kn + 7.500 kn PDV. 4. Račun za transport plastificiranog materijala iznosi 2.600 kn + 650 kn PDV. 5. Primljen je i račun za utovar-istovar dorađenog materijala u iznosu od 1.000 kn + 250 kn PDV. 6. Plastificirani materijal zaprimljen je na zalihe dorađenog materijala (konto 3100-A). 7. Sa žiro-računa plaćeni su dobavljač materijala te dobavljač za plastificiranje. 8. Izdavanjem čeka podmireni su primljeni računi za transport i utovar-istovar. 9. Saldirajte PDV. 10. Izvršite uplatu/isplatu razlike PDV-a.
ZADATAK 99. Materijal u doradi u inozemstvu S° 310 = 50.000 kn 1. Četvrtina zaliha materijala dana je u doradu u inozemstvo. 2. Primljen je račun ino-dobavljača za troškove dorade materijala u iznosu od 800 € (1€ = 7,39 kn). 3. Uvozi se dorađeni materijal. Carinarnica obračunava carinu po stopi od 10% na vrijednost dorade materijala. 4. Carinarnica obračunava i PDV pri uvozu na osnovicu koju čine vrijednost dorade materijala i carina. 5. Poduzeće je primilo račun za troškove špeditera u iznosu od 800 kn + 200 kn PDV. 6. Dorađeni materijal zaprimljen je u skladište (3100-A). Br. S° 1. 2. 3. 4. 5.
6.
Opis Zalihe materijala Zalihe materijala Materijal u doradi Trošak dorade materijala Ino-dobavljači Troškovi dorade materijala Obveza za carinu Nepriznat PDV Obveze prema carini za PDV Trošak dorade materijala Pretporez Dobavljači Materijal u doradi Troškovi dorade materijala Zalihe dorađenog materijala
Konto 3100 3100 3110 3112 221 3112 2470 1408 2473 3112 1400 220 3110 3112 3100-A
Iznos Duguje 50.000
Potražuje 12.500
12.500 5.912 5.912 591,20 591,20 1.625,80 1.625,80 800 200 1.000 12.500 7.303,20 19.803,20
Kad je materijal dan u doradi u inozemstvu, tada u troškove dorade ulazi i carina (može se knjižiti i konto 302 za carinu umjesto da se iznos carine evidentira na kontu 3112 kao u ovom zadatku).
83
7.1.1. VIŠAK SIROVINA I MATERIJALA NA ZALIHAMA Različiti su uzroci viška sirovina i materijala na zalihama poput npr. netočnog mjerenja pri isporukama sirovina i materijala iz skladišta, primljena veća količina sirovina i materijala od dobavljača a ulaz nije provjeravan. ZADATAK 100. Višak materijala S° 3100 = 10.000 kn 1. Redovitim godišnjim popisom zaliha utvrđen je višak materijala u skladištu u iznosu od 1.500 kn. Dan je nalog za knjiženje viška. Br. S° 1.
Opis Zalihe materijala Zalihe materijala Prihod od inventurnih viškova
Konto 3100 3100 7814
Iznos Duguje 10.000 1.500
Potražuje
1.500
7.1.2. MANJAK SIROVINA I MATERIJALA NA ZALIHAMA Manjak u skladištu sirovina i materijala treba podijeliti s obzirom na obveze prema porezu na dvije skupine i to: o neoporezivi manjkovi, tj. dopušteni manjkovi i o oporezivi manjkovi, tj. prekomjerni manjkovi i manjkovi na teret odgovornih osoba 50. U različitim djelatnostima proizvodnje pojavljuju se i različite vrste tehnološkog manjka što definiraju odluke Hrvatske gospodarske komore objavljene u ''Narodnim novinama''51. ZADATAK 101. Manjak materijala – dopušteni neoporezivi manjak S° 3100 = 30.000 kn 1. Redovitim godišnjim popisom zaliha utvrđen je manjak materijala u skladištu u iznosu od 1.000 kn. Manjak se u cijelosti knjiži na teret društva. Dopušteni manjak propisan odlukom HGK-a iznosi 1.500 kn. Br. S° 1.
Opis Zalihe materijala Zalihe materijala Trošak dopuštenog manjka u administraciji
Konto
Iznos
3100 3100
Duguje 30.000 1.000
4831
1.000
Potražuje
Napomena: dopušteni manjak ne oporezuje se.
50
Belak, V., (2006.) Profesionalno računovodstvo prema MSFI i hrvatskim poreznim propisima, Zgombić & partneri, Zagreb, str. 495. 51 Skupina autora (redaktor Brkanić, V.), (2012.) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja – knjiga I, RRIF Plus, Zagreb, str. 603.
84
ZADATAK 102. Manjak materijala - oporezivi manjak na teret poduzeća S° 3100 = 20.000 kn 2. Redovitim godišnjim popisom zaliha utvrđen je manjak materijala u skladištu u iznosu od 4.000 kn. Manjak se u cijelosti knjiži na teret društva. Dopušteni manjak propisan odlukom HGK-a iznosi 1.500 kn. Iznos
Br.
Opis
Konto
S° 1.
Zalihe materijala Zalihe materijala Trošak dopuštenog manjka u administraciji Trošak manjka iznad dopuštenog iznosa u administraciji Obveza za PDV
3100 3100
Duguje 20.000 4.000
4831
1.500
4832 2400
3.125
Potražuje
625
Budući da je dopušteni manjak, po odluci HGK-a 1.500 kn, a poduzeće ima manjak od 4.000 kn, potrebno je otvoriti dva konta troška zbog manjkova. Na kontu 4831 evidentira se iznos dopuštenog manjka a na kontu 4832 razlika između ukupnog iznosa manjka i dopuštenog manjka (3.000 kn). Iznos manjka iznad dopuštenog porezno je oporeziv pa se na kontu 4832 knjiži zbroj manjka i obračunane obveze za PDV na taj iznos manjka (2.500 kn + 2.500 kn x 0,25). Potrebno je proknjižiti i obvezu za PDV. Napomena: trošak manjka iznad dopuštenog iznosa na teret poduzeća uvećava ukupnu dobit pri utvrđivanju porezne osnovice za obračun poreza na dobit osim u slučaju kada je na iznos manjka obračunat i plaćen porez na dohodak od kapitala (stopa 35% + prirez).
ZADATAK 103. Manjak materijala iznad dopuštenog iznosa manjka na teret zaposlenika S° 3100 = 20.000 kn 1. Redovitim godišnjim popisom zaliha utvrđen je manjak materijala u skladištu u iznosu od 6.000 kn. Dopušteni manjak propisan odlukom HGK-a iznosi 1.500 kn a za ostatak tereti se skladištar. Iznos
Br.
Opis
Konto
S° 1.
Zalihe materijala Zalihe materijala Trošak dopuštenog manjka u administraciji Trošak manjka iznad dopuštenog iznosa na teret radnika Prihod za manjkove od odgovornih osoba Obveza za PDV Potraživanja za manjkove
3100 3100
Duguje 20.000 6.000
4831
1.500
4839 7838 2400 1303
4.500
1a.
Potražuje
4.500 1.125 5.625
Budući da se za manjak tereti radnik, potrebno je proknjižiti konto prihoda za manjkove od odgovornih osoba. Iznos manjka, za koji se tereti zaposlenik, oporeziv je stopom PDV-a od 25% pa se na iznos od 3.000 kn treba obračunati obveza za PDV. Zbroj obveze za PDV i prihoda za manjkove od odgovornih osoba knjiži se na kontu potraživanja od odgovornih osoba za manjkove. 85
ZADATAK 104. Manjak materijala na teret zaposlenika; dopušteni manjak nije zadan S° 3100 = 20.000 kn 1. Redovitim godišnjim popisom zaliha utvrđen je manjak materijala u skladištu u iznosu od 5.000 kn. Za manjak se tereti zaposlenik. Manjak je oporeziv stopom od 25%. Br.
Opis
Konto
S° 1.
Zalihe materijala Zalihe materijala Trošak manjka iznad dopuštenog iznosa na teret radnika Prihod za manjkove od odgovornih osoba Obveza za PDV Potraživanja za manjkove
3100 3100
1a.
4839 7838 2400 1303
Iznos Duguje 20.000 5.000
Potražuje
5.000 5.000 1.250 6.250
7.2. ZALIHE SITNOG INVENTARA Ovisni troškovi nabave istog sitnog inventara, kao i kod nabave iste vrste sirovine i materijala, knjiže se na skupini 30.
ZADATAK 105. Sitni inventar; kalkulativni otpis sitnog inventara 1. Kupljeno je 10 bušilica pojedinačne nabavne vrijednosti 500 kn te je primljen račun dobavljača u iznosu od 5.000 kn + 1.250 kn PDV. 2. Trošak transporta bušilica, prema računu dobavljača, iznosi 800 kn + 200 kn PDV. 3. Bušilice su zaprimljene u skladište. 4. Za potrebe proizvodnje, izdane su tri bušilice te se vrši njihov kalkulativni (50%) otpis. 5. Za vrijeme uporabe, jedna bušilica je uništena i isknjižena na teret poduzeća.
Br.
Opis
Konto
1.
Fakturna cijena sitnog inventara na putu Pretporez Dobavljači Trošak transporta Pretporez Dobavljači Fakturna cijena sitnog inventara na putu Trošak transporta Zalihe sitnog inventara
3003 1400 220 3010 1400 220 3003 3010 350
2.
3.
Iznos Duguje 5.000 1.250
Potražuje
6.250 800 200 1.000 5.000 800 5.800 (10 komada)
4.
Zalihe sitnog inventara
350
1.740 (3 komada)
Sitni inventar u uporabi
360
1.740 (3 komada)
4a.
Otpis sitnog inventara
363
870 (3 komada)
Trošak sitnog inventara u proizvodnji
4040
870 86
5.
Sitni inventar u uporabi
360
580 (1 komad)
Otpis sitnog inventara
363
290 (1 komad)
Trošak sitnog inventara u proizvodnji
4040
290
Kad se sitni inventar daje u uporabu, potrebno je zatvoriti konto zaliha sitnog inventara. Ukupna vrijednost sitnog inventara, po zaprimanju na zalihe, bila je 5.800 kn a odnosila se na 10 komada bušilica. Budući da su, za potrebe proizvodnje, izdane tri bušilice, konto zaliha sitnog inventara zatvara se za 1.740 kn (5.800 kn : 10 kom x 3 kom) i otvara se konto sitnog inventara u uporabi. S obzirom da je metoda otpisa kalkulativna (50%), potrebno je otpisati 50% iznosa sitnog inventara u uporabi (1.740 kn / 2) pa se 870 kn potražno knjiži na kontu otpisa sitnog invenatar dok je protustavka konto troška sitnog inventara u razredu 4. Ukoliko se za vrijeme uporabe sitni inventar uništi, potrebno ga je isknjižiti. U navedenom zadatku, uništena je jedna bušilica. S obzirom da je uništena i više nije u uporabi, potrebno je zatvoriti konto sitnog invenatara u uporabi za iznos koji se odnosi na jednu bušilicu. Stanje na kontu 360 je 1.740 kn a odnosi se na tri bušilice pa se konto zatvara za iznos od 580 kn. Potrebno je zatvoriti i konto 363. Pošto je otpis bio kalkulativan, stanje na dotičnom kontu (870 kn) odnosi se na 3 bušilice. Dugovno treba proknjižiti iznos koji se odnosi na jednu bušilicu, tj. 290 kn. Navedeni iznos od 290 kn potrebno je još proknjižiti i na konto troška sitnog inventara budući da bilančna vrijednost bušilice u trenutku isknjiženja nije nula.
ZADATAK 106. Sitni inventar; jednokratni otpis sitnog inventara 1. Kupljeno je 20 kalkulatora pojedinačne nabavne vrijednosti 400 kn te je primljen račun dobavljača u iznosu od 8.000 kn + 2.000 kn PDV. Kalkulatori su zaprimljeni na zalihe. 2. Za potrebe administracije, izdana su dva kalkulatora te se vrši njihov jednokratni (100%) otpis. 3. Za vrijeme uporabe, jedan kalkulator uništen je i isknjižen na teret poduzeća. Br.
Opis
1.
Zalihe sitnog inventara
Konto 350
Iznos Duguje 8.000
Potražuje
(20 komada)
2.
Pretporez Dobavljači Zalihe sitnog inventara
1400 220 350
2.000 10.000 800 (2 komada)
Sitni inventar u uporabi
360
800 (2 komada)
2a.
Otpis sitnog inventara
363
800 (2 komada)
3.
Trošak sitnog inventara u administraciji Sitni inventar u uporabi
4040 360
800 400 (1 komad)
Otpis sitnog inventara
363
400 (1 komad)
Ukupna vrijednost 20 kalkulatora na zalihi iznosi 8.000 kn što znači da je pojedinačna vrijednost jednog kalkulatora 400 kn. U uporabu dana su dva kalkulatora pa se konto zaliha zatvara za njihovu ukupnu vrijednost (800 kn). Izvršen je jednokratni (100%) otpis kalkulatora pa se potražno na kontu 87
otpisa sitnog inventara knjiži cjelokupni iznos sitnog inventara u uporabi. Protustavka je konto troška sitnog inventara u razredu 4. Ukoliko se sitni inventar uništi za vrijeme uporabe, zatvara se konto sitnog inventara u uporabi. Budući da su u uporabi bila dva kalkulatora, a uništen je jedan, konto 360 zatvara se za iznos od 400 kn. Protustavka je konto otpisa sitnog inventara gdje se na dugovnoj strani, također, knjiži iznos od 400 kn (stanje na kontu 363 je 800 kn a odnosi se na dva kalkulatora). Napomena: prilikom isknjižavanja sitnog inventara, kod metode jednokratnog otpisa, nema knjiženja troška jer je bilančna vrijednost tog sitnog inventara u trenutku isknjiženja nula.
ZADATAK 107. Vježba 1. Kupljeno je 10 bušilica pojedinačne nabavne vrijednosti 800 kn te je primljen račun dobavljača u iznosu od 8.000 kn + 2.000 kn PDV. Bušilice su zaprimljene na zalihe. 2. Četiri bušilice izdane su za potrebe proizvodnje u proizvodni pogon. Istovremeno vrši se 100%tni otpis za tri te 50%-tni otpis za jednu izdanu bušilicu. 3. Nakon određenog razdoblja bušilice više nisu u funkciji te se isknjižavaju na teret poduzeća.
ZADATAK 108. Vježba 1. Kupljeno je 10 komada autoguma pojedinačne nabavne vrijednosti 900 kn te je primljen račun dobavljača u iznosu od 9.000 kn + 2.250 kn PDV. 2. Četiri autogume su dane u upotrebu za proizvodno vozilo i izvršen je njihov 50%-tni (kalkulativni) otpis. 3. Tijekom vožnje, jedna guma uništena je pa je isknjižena na teret poduzeća.
ZADATAK 109. Vježba 1. Kupljen je materijal te je primljen račun dobavljača u iznosu od 60.000 kn + 15.000 kn PDV. 2. Primljen je račun za prijevoz materijala u iznosu od 7.000 kn + 1.750 kn PDV. 3. Račun za ukrcaj/iskrcaj materijala iznosi 4.000 kn + 1.000 kn PDV. 4. Trošak osiguranja materijala iznosi 2.000 kn. 5. Račun za pakiranje materijala iznosi 3.000 kn + 750 kn PDV. 6. Vrši se obračun nabave materijala. 7. Materijal je uskladišten. 8. 25% materijala poslano je u doradu u drugo poduzeće. 9. Primljen je račun dobavljača za doradu materijala u iznosu od 6.000 kn + 1.500 kn PDV. 10. Prijevoz dorađenog materijala, prema računu dobavljača, iznosi 5.600 kn + 1.400 kn PDV. 11. Dorađeni materijal zaprimljen je na zalihe (konto 3100 A). 12. Uvezeno je diesel gorivo vrijednosti 20.000 € (1€ = 7,59 kn). 13. Obračunajte carinu po stopi od 12%. 14. Obračunajte PDV na poreznu osnovicu koju čine fakturna cijena goriva i carina. 15. Sa žiro-računa plaćeni su PDV i carina. 16. Prijevoz goriva obavljen je u vlastitoj režiji. Interni obračun iznosi 1.000 kn. 17. Izvršen je obračun nabave goriva. 18. Diesel gorivo uskladišteno je. 19. S deviznog računa plaćen je ino-dobavljač po tečaju 1€ = 7,58 kn.
88
7.3. DANI PREDUJMOVI ZA NABAVU SIROVINA, MATERIJALA I SITNOG INVENTARA Dani predujmovi za kupnju sirovina, materijala i sitnog invenatar evidentiraju se u skupini 37 (konto 370 za dane predujmove dobavljačima materijala, konto 371 za dane predujmove dobavljačima rezervnih dijelova a konto 372 za dane predujmove dobavljačima sitnog inventara). Pravo na pretporez ostvaruje se primitkom računa za dani predujam. U poglavlju 4. detaljno je obrađeno knjiženje danih predujmova u situacijama kad konačni račun ne odstupa od danog predujma, kad je konačni račun niži od danog predujma, kad je konačni račun veći od danog predujma te kad se odustane od isporuke.
7.4. METODE OBRAČUNA UTROŠKA ZALIHA Metode obračuna troškova zaliha sirovina i materijala, koje se prema MRS-u 2 ''Zalihe'' moraju primjenjivati u svrhu eksternog izvještavanja te koje su iz tog razloga najčešće primjenjive u praksi, su52: o metoda prosječnih ponderiranih troškova nabave (metoda prosječnih cijena) i o metoda FIFO. Uz ove dvije metode, bitno je istaknuti i metodu specifične identifikacije pojedinačnih troškova. Međutim, potrebno je naglasiti da pored navedenih, najčešće korištenih metoda obračuna troškova zaliha sirovina i materijala, postoje i alternativne metode koje nisu dopuštene za svrhu eksternog izvještavanja korisnika, ali zato nije zabranjena njihova primjena za interne potrebe poslovnog subjekta. Alternativne metode obračuna troškova sirovina i materijala su53: o metoda LIFO (last in-first out), o metoda HIFO (highest in-first out), o metoda NIFO (next in-first out) i o metoda stalnih (planskih) cijena. Metode LIFO, HIFO i metoda stalnih cijena temelje se na troškovima nabave dok se metoda NIFO temelji na troškovima po kojima zalihe sirovina i materijala nikad nisu evidentirane u računovodstvenim evidencijama poslovnog subjekta. Potrebno je istaknuti da se zalihe sirovina i materijala te njihov utrošak mogu voditi, odnosno obračunavati, i po standardnim troškovima. Ako se sirovine i materijal vode po standardnom trošku, za potrebe izrade financijskih izvještaja eksternim korisnicima, potrebno je standardne troškove korigirati na stvarne u okviru financijskog računovodstva54.
7.4.1. METODA PROSJEČNIH PONDERIRANIH TROŠKOVA NABAVE (PROSJEČNIH PONDERIRANIH CIJENA - PPC) Metoda prosječnih ponderiranih cijena temelji se na pretpostavci da će obračun utroška ili prodaje zaliha biti izveden prema prosječnoj ponderiranoj cijeni zaliha raspoloživih za utrošak. Prosječna ponderirana cijena utvrđuje se tako da se ukupna vrijednost zaliha podijeli s količinom na zalihama. U
52
Skupina autora (redaktori: Gulin, D., Peršić, M.), (2011.) Upravljačko računovodstvo, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, str. 78. 53 Skupina autora (redaktor Deželjin, J.), (1992.) Računovodstvo I, HZRiF, Zagreb, str. 135. 54 Skupina autora (redaktor Brkanić, V.), (2012.) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja – knjiga I, RRIF Plus, Zagreb, str. 79.
89
okolnosti kada se nabavne cijene mijenjaju, svaka nova nabava odredit će i novu prosječnu cijenu prema kojoj će se obračunati potrošak ili prodaju zaliha55. Kao bitna prednost ove metode ističe se jednostavnost njene primjene. Ona je, naime, jednostavna za programiranje te uporabu korisnika. Zbog toga obračun pomoću metode prosječnih ponderiranih cijena (dalje: PPC metoda) prevladava kod nas. Nedostatak PPC metode može se pojaviti u okolnosti rasta cijena jer će uprosječne cijene biti niže od zamjenskih troškova nabave zaliha. Kalkulirajući s prosječnim cijenama, umjesto tekućih, može se stvoriti nerealan zaključak u odnosu na tekuće stanje prodajnih cijena i zamjenskih troškova nabave zaliha56. Postoje dvije vrste obračuna utroška metodoma prosječnih ponediraranih troškova nabave: o kontinuirani i o periodični obračun troška. Prema kontinuiranom obračunu utroška zaliha PPC metodom, nakon svake nabave utvrdi se prosječna ponderirana nabavna cijena zaliha raspoloživih za utrošak. Vrijednost nabavljenih zaliha zbraja se sa zalihama raspoloživim za utrošak. Potrošene zalihe razdužuju se prema prosječnoj ponderiranoj cijeni. Vrijednost zaliha koje su utrošene oduzima se od vrijednosti zaliha raspoloživih za utrošak. Prema periodičnom obračunu utroška zaliha PPC metodom, treba utvrditi prosječnu ponderiranu cijenu zaliha raspoloživih za utrošak. Ta cijena utvrđuje se na način da se utvrdi ukupna vrijednost nabavljenih zaliha i od nje se podijeli ukupna količina nabavljenih zaliha. Kad se utvrdi količina zaliha na kraju razdoblja, treba ju pomnožiti s izračunatom prosječnom ponderiranom cijenom. Umnožak daje vrijednost zaliha na kraju. Oduzimanjem vrijednosti zaliha na kraju od ukupne vrijednosti nabavljenih zaliha dobije se vrijednost utrošenih zaliha. ZADATAK 110. Kontinuirani obračun zaliha primjenom PPC metode Na kartici materijalnog knjigovodstva proknjižite stanje i promjene materijala po metodi prosječnih ponderiranih cijena (kontinuirani obračun) ako su poznati sljedeći podaci: 01.01.2012. stanje 210 kg po 30 kn / kg 07.01.2012. nabavljeno 320 kg po 40 kn / kg 13.01.2012. utrošeno 330 kg 19.01.2012. nabavljeno 120 kg po 20 kn / kg 24.01.2012. utrošeno 150 kg 28.01.2012. nabavljeno 110 kg po 50 kn / kg *31.01.2012. zaključite karticu materijalnog knjigovodstva.
55
Belak, V., (2006.) Profesionalno računovodstvo prema MSFI i hrvatskim poreznim propisima, Zgombić & partneri, Zagreb, str. 539. 56 Skupina autora (redaktor Brkanić, V.), (2012.) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja – knjiga I, RRIF Plus, Zagreb, str. 638.
90
Datum
Opis
01.01.12. 07.01.12. 13.01.12. 19.01.12. 24.01.12. 28.01.12. 31.01.12.
PS Nabava Utrošak Nabava Utrošak Nabava ZS Ukupno
Količina (kg) Izlaz Stanje 210 530 330 200 120 320 150 170 110 280 280
Ulaz 210 320
760
Jedinična cijena (kn) 30 40 19.100/530 20 9.607,55/320 50
Vrijednost (kn) Potražuje Saldo 6.300 19.100 11.892,45 7.207,55 2.400 9.607,55 4.503,54 5.104,01 5.500 10.604,01 10.604,01
Duguje 6.300 12.800
760
27.000
27.000
U prvi red unosi se početno stanje. Opis je, stoga, PS, a količina u početnom stanju iznosi 210 kg pa se u stupac ''ulaz'' piše 210, stanje je 210. U stupac ''jedinična cijena'' upisuje se cijena po kilogramu. U ovom slučaju ona iznosi 30 kn. Stupci ''duguje'' i ''potražuje'' imaju ulogu dnevnika, osnosno prikazuju knjiženja na kontu 310 (zalihe sirovina i materijala). Stupac ''saldo'' predstavlja saldo konta 310 na određeni dan. Dana 07.01. nabavljeno je 320 kg materijala po cijeni od 40 kn za kilogram. U stupac ''opis'' upisuje se nabava, ulaz je 320 kg a novo stanje je 530 kg (nabavljeno je 320 kg a već od prije na stanju se nalazi 210 kg). Cijena po kilogramu u nabavi iznosi 40 kn pa je ukupna vrijednost nabave 12.800 kn (320 kn x 40 kn/kg). Iznos od 12.800 kn upisuje se u stupac duguje (povećava se vrijednost kratkotrajne imovine). Završni saldo na dan 07.01. iznosi 19.100 kn (6.300 kn + 12.800 kn). Dana 13.01. utrošeno je 330 kg pa se u stupac ''opis'' upisuje utrošak. Budući da je potrošena količina, u stupac ''izlaz'' upisuje se 330 pa je novo stanje 200 kg (530 kg – 330 kg). Prosječna cijena, po kojoj je utrošen materijal dobije se na način da se posljednje stanje vrijednosti, prije dana utroška, podijeli s posljednjom ukupnom količinom materijala, također, prije dana utroška (19.100 kn / 530 kg). Dobivena prosječna ponderirana cijena zatim se pomnoži s količinom utrošenog materijala (330 kg) a dobiveni rezultat predstavlja smanjenje vrijednosti na kontu materijala pa se u stupac ''potražuje'' upisuje iznos od 11.892,45 kn. Novo stanje na kontu zaliha materijala je 7.207,55 kn (19.100 kn – 11.892,45 kn). Kad se zaključa kartica materijalnog knjigovodstva, ukupna količina ulaza i izlaza moraju biti jednake. Također, promet po stupcima ''duguje'' i ''potražuje'' mora biti jednak. Da bi se to postiglo, potrebno je završno stanje u količini prepisati u stupac ''izlaz'' kao što i završno stanje u vrijednosti treba upisati u stupac ''potražuje''. Navedene promjene mogu se prikazati na kontima glavne knjige: 220 - Dobavljači 20.700 1)
310 - Zalihe materijala PS° 6.300
16.395,99 2)
1) 20.700
10.604,01 ZS°
4 - Trošak materijala 2) 16.395,99
Početno stanje na kontu zaliha materijala bilo je 6.300 kn. Tijekom mjeseca siječnja, nabavljeno je ukupno 20.700 kn materijala (12.800 kn + 2.400 kn + 5.500 kn) te su primljene fakture dobavljača. Tijekom istog mjeseca, utrošeno je ukupno 16.395,99 kn materijala (11.892,45 kn + 4.503,54 kn) pa se, kao protustavka potražnoj strani konta zaliha, knjiži dugovna strana konta troška. Završno stanje na kontu zaliha materijala iznosi 10.604,01 kn (6.300 kn +20.700 kn - 16.395,99 kn). 91
7.4.2. FIFO METODA (PRVI ULAZ – PRVI IZLAZ) FIFO (First In – First Out) znači da će zaliha koja je u fizičkom tijeku prva nabavljena biti terećena na troškove ili rashode. Metoda obračuna zaliha FIFO temelji se na fizičkom tijeku ulaza, tj. nabave zaliha, neovisno o visini cijena tih zaliha i hoće li zalihe stvarno biti utrošene prema tom redoslijedu. Prema tome, rezultat što će se pojaviti nakon primjene FIFO metode izražen visinom troškova ili rashoda i zaliha na kraju razdoblja, ovisit će o tome rastu li troškovi nabave zaliha ili padaju57. Prednost FIFO metode (u uvjetima umjerene inflacije) sastoji se u tome da vrijednost zaliha na kraju prikazuje vrijednost najsličniju tekućim troškovima nabave zaliha jer su one vrednovane prema posljednjim (višim) cijenama. To je osobito izraženo pri velikom obrtaju zaliha kad vrijednost zaliha na kraju otprilike odgovara zamjenskim troškovima zaliha58. Osnovni nedostatak FIFO metode (u uvjetima umjerene inflacije) je u tome što će troškovi za prodano, u pravilu, biti niži od zamjenskih troškova zaliha. Naime, relativno stari (raniji) troškovi zaliha sučeljavaju se s prihodom koji je znatno bliskiji tekućem i tako stvaraju devijacije u bruto i neto dobiti, tj.iskazuju nerelano visoku dobit (u odnosu na tekuće uvjete) na koju se plaća porez59. Kao i kod PPC metode, i kod FIFO metode postoje dvije vrste obračuna utroška: o kontinuirani i o periodični obračun troška. Prema kontinuiranom obračunu utroška zaliha FIFO metodom, svaki utrošak zaliha zahtijeva provođenje obračuna utrošenih zaliha prema redoslijedu i cijenama nabave te se umanji od ukupne vrijednosti raspoloživih zaliha. Preostale zalihe na kraju razdoblja moraju odgovarati iznosu zaliha utvrđenima popisom a vrednuju se prema cijenama posljednje nabave. Prema periodičnom obračunu utroška zaliha FIFO metodom, najprije treba utvrditi kolika je bila vrijednost zaliha raspoloživih za utrošak i od nje se oduzima vrijednost zaliha na kraju. Zbrajanjem početnog stanja i vrijednosti nabavljenih tijekom razdbolja, dobije se ukupna vrijednost zaliha raspoloživih za utrošak. Prema podacima iz knjigovodstva, utvrđuje se vrijednost zaliha na kraju. Rezultati obračuna utroška FIFO metode primjenom kontinuiranog i periodičnog obračuna jednaki su. ZADATAK 111. Kontinuirani obračun zaliha primjenom FIFO metode Na kartici materijalnog knjigovodstva proknjižite stanje i promjene materijala po FIFO metodi ako su poznati sljedeći podaci: 01.01.2012. stanje 210 kg po 30 kn / kg 07.01.2012. nabavljeno 320 kg po 40 kn / kg 13.01.2012. utrošeno 330 kg 19.01.2012. nabavljeno 120 kg po 20 kn / kg 24.01.2012. utrošeno 150 kg 28.01.2012. nabavljeno 110 kg po 50 kn / kg *31.01.2012. zaključite karticu materijalnog knjigovodstva.
57
Belak, V., (2006.) Profesionalno računovodstvo prema MSFI i hrvatskim poreznim propisima, Zgombić & partneri, Zagreb, str. 533. 58 Skupina autora (redaktor Brkanić, V.), (2012.) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja – knjiga I, RRIF Plus, Zagreb, str. 634. 59 Ibidem.
92
Datum
Opis
01.01.12. 07.01.12. 13.01.12. 19.01.12. 24.01.12. 28.01.12. 31.01.12.
PS Nabava Utrošak Nabava Utrošak Nabava ZS
Količina (kg) Ulaz Izlaz Stanje 210 210 320 530 330 200 120 320 150 170 110 280 280
Ukupno
760
Jedinična cijena (kn) 30 40 210x30 + 120x40
20 150 x 40 50
760
Vrijednost (kn) Duguje Potražuje Saldo 6.300 6.300 12.800 19.100 11.100 8.000 2.400 10.400 6.000 4.400 5.500 9.900 9.900 27.000
27.000
Najprije se unosi početno stanje na isti način kao i kod PPC metode u prijašnjem zadatku. Dana 07.01. nabavljeno je 320 kg materijala po cijeni od 40 kn za kilogram. U stupac ''opis'' upisuje se nabava, ulaz je 320 kg a novo stanje je 530 kg (nabavljeno je 320 kg a već od prije na stanju se nalazi 210 kg). Cijena po kilogramu u nabavi iznosi 40 kn pa je ukupna vrijednost nabave 12.800 kn (320 kn x 40 kn/kg). Iznos od 12.800 kn upisuje se u stupac duguje (povećava se vrijednost kratkotrajne imovine). Završni saldo na dan 07.01. iznosi 19.100 kn (6.300 kn + 12.800 kn). Dana 13.01. utrošeno je 330 kg materijala pa se u stupac ''opis'' upisuje utrošak a novo stanje količine materijala je 200 kg (prije utroška na skladištu bilo je 530 kg a utrošeno je 330 kg). Jedinična cijena za utrošeni materijal utvrđuje se prema vremenu nabave, odnosno prva nabavljena količina najprije će biti utrošena. S obzirom da je u početnom stanju bila količina od 210 kg materijala po 30 kn/kg, ta će se količina sva utrošiti. Ako je ukupni utrošak 330 kg, a utrošeno je 210 kg, potrebno je još utrošiti 120 kg. S obzirom da je 07.01. nabavljeno 320 kg materijala po cijeni od 40 kn/kg, od te količine utrošit će se 120 kg materijala. Vrijednost utrošenog materijala bit će 11.100 kn (210 kg x 30 kg/kg + 120 kg x 40 kn/kg) pa je saldo na kontu materijala 8.000 kn. Na skladištu ostaje još 200 kg materijala po cijeni od 40 kn/kg. Ovaj podatak bitan je kod sljedećeg utroška jer će ovaj materijal biti najstariji, odnosno materijal koji se prvi mora utrošiti. Kad se zaključa kartica materijalnog knjigovodstva, ukupna količina ulaza i izlaza moraju biti jednake. Također, promet po stupcima ''duguje'' i ''potražuje'' mora biti jednak. Da bi se to postiglo, potrebno je završno stanje u količini prepisati u stupac ''izlaz'' kao što i završno stanje u vrijednosti treba upisati u stupac ''potražuje''.
Navedene promjene mogu se prikazati na kontima glavne knjige: 220 - Dobavljači 20.700 1)
310 - Zalihe materijala PS° 6.300
17.100 2)
1) 20.700
9.900 ZS°
4 - Trošak materijala 2) 17.100
Početno stanje na kontu zaliha materijala bilo je 6.300 kn. Tijekom mjeseca siječnja, nabavljeno je ukupno 20.700 kn materijala (12.800 kn + 2.400 kn + 5.500 kn) te su primljene fakture dobavljača. Tijekom istog mjeseca, utrošeno je ukupno 17.100 kn materijala (11.100 kn + 6.000 kn) pa se, kao protustavka potražnoj strani konta zaliha, knjiži dugovna strana konta troška. Završno stanje na kontu zaliha materijala iznosi 9.900 kn (6.300 kn +20.700 kn – 17.100 kn). 93
7.4.3. METODA SPECIFIČNE IDENTIFIKACIJE POJEDINAČNIH TROŠKOVA Ova metoda obračuna utroška zaliha određena je HSFI-om 10 i MRS-om 2. Metoda specifične identifikacije pojedinačnih troškova može se primjenjivati ukoliko predmeti zaliha nisu međusobno razmjenjivi te ukoliko se specifične troškove može nedvojbeno pridodati identificiranim predmetima zaliha. Osnovno obilježje metode specifične identifikacije troškova je da se specifičnim jedinicama predmeta zaliha pridružuje njihove stvarne povijesne troškove što znači da se troškove zaliha pridružuje ovisno o stvarnom fizičkom tijeku zaliha, što kod ostalih metoda obračuna ne mora biti. Naime, kod drugih metoda obračuna zaliha obračunani troškovi ne moraju pratiti fizičke tijekom trošenja zaliha. Zbog toga se često ističe da je metoda specifične identifikacije najobjektivniji pristup u sučeljavanju povijesnih troškova s prihodom60.
60
Ibidem, str. 633.
94
8. RAZRED 4 U razredu 4 sadržani su troškovi poduzeća (troškovi sirovina i materijala, troškovi vanjskih usluga, troškovi osoblja, troškovi amortizacije, troškovi vrijednosnog usklađenja, rezerviranja, ostali troškovi), financijski i ostali poslovni rashodi. Potrebno je razlikovati i detaljnije pojasniti pojmove trošak, utrošak, rashod i izdatak. Troškovi se definiraju kao ''izdaci za dobra i usluge neophodne da bi se izveo poslovni proces u određenom poslovnom sustavu''61. Također, za troškove se može reći da su ''resursi koji su žrtvovani ili ih se odriče da bi se ostvarili specifični učinci''62. Utrošci su usko vezani uz pojam rashoda, te predstavljaju fizičko ulaganje materijalnih vrijednosti i dobara u stvaranju učinaka. To su utrošene količine ili pretpostavljeni utrošeni dijelovi stalne i tekuće imovine, usluga i rada u poslovnom procesu, čiji je cilj proizvodnja proizvoda i pružanje usluga 63. Rashodi su troškovi sadržani u prodanim proizvodima i uslugama64. Rashodi se definiraju i kao ''smanjenja ekonomskih koristi kroz obračunsko razdoblje koje nastaje u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza, a ima za posljedicu smanjenje glavnice, osim u dijelu koji se odnosi na raspodjelu glavnice sudionicima...a obuhvaća rashode koji proističu iz redovnih aktivnosti i gubitke proizašle iz katastrofa (požar, poplava) ili iz prodaje nekonkurentne imovine... a uključuje i nerealizirane gubitke (učinak promjene tečaja i sl.)65. Izdaci uvijek predstavljaju izlazak novca iz poslovnog sustava. Razlikuju se gotovinski i obračunski izdaci koji proizlaze iz načina plaćanja, odnosno podmirenja obveza66. Po prirodnim vrstama, troškovi se dijele na troškove proizvodnje i neproizvodne troškove. U neproizvodne troškove ubrajaju se troškovi administracije, uprave i prodaje. Prema HSFI-1 i MRS-1, troškovi se evidentiraju prema prirodnim vrstama dok HSFI 10, HSFI 16, MRS 2 i MRS 11 određuju odvijanje rasporeda troškova. Troškovi se mogu podijeliti i po poreznom aspektu na porezno priznate i porezno nepriznate troškove (uvećavaju ukupnu dobit pri utvrđivanju porezne osnovice za obračun poreza na dobit). Postoje i troškovi koji umanjuju osnovicu poreza na dobit (npr. trošak stručnog usavršavanja). Poduzeća, koja obavljaju proizvodnu djelatnost, svoje troškove dijele na troškove zaliha (uskladištivi troškovi) i troškove razdoblja (neuskladištivi troškovi). Troškovi razdoblja direktno utječu na rezultat poslovanja. Poduzeća, koja obavljaju trgovačku djelatnost kao i poduzeća koja obavljaju uslužnu djelatnost bez proizvodnje usluga, imaju isključivo troškove razdoblja.
61
A Dicitonary of Accounting – Excellent Accountancy (1995.), Oxford University Press, Oxford, str.95. Horngren, Ch., T., Datar, S.M., Foster, G., (2003.) Cost Accounting – Amanagerial Emphasis, Prentice Hall, New Jersey, str. 30. 63 Skupina autora (redaktori: Gulin, D., Peršić, M.), (2011.) Upravljačko računovodstvo, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, str. 51. 64 Meigs, R. F., Meigs, W. B., (1999.) Računovodstvo: Temelj poslovnog odlučivanja, Mate, Zagreb, str. 108. 65 International Accounting Standards 2002., (2002.) International Accounting Standards Board, London, str. F24-F-26. 66 Skupina autora (redaktori: Gulin, D., Peršić, M.), (2011.) Upravljačko računovodstvo, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, str. 52. 62
95
8.1. RASPORED TROŠKOVA Troškovi proizvodnje izravno sudjeluju u procesu proizvodnje. Prilikom rasporeda troškova, sva konta proizvodnih troškova zatvaraju se a zbroj njihovih iznosa knjiži se na kontu 490 – Raspored proizvodnih troškova. Putem ovog konta, dalje raspoređuju se na razred 6 u proces proizvodnje (konto 600 - Proizvodnja u tijeku). U razredu 6 raspoređuju se na odgovarajućeg nositelja troška (npr. radni nalog). Troškovi administracije, uprave i prodaje ne mogu se uključiti u trošak zaliha. Ovi troškovi direktno utječu na rezultat poslovanja. Prilikom rasporeda troškova, svi neuskladištivi troškovi se zatvaraju a njihov zbroj se knjiži na dugovnoj strani konta 491 odakle se raspoređuju na razred 7 (konto 720 – Rashodi administracije, uprave i prodaje). RASPORED NAJČEŠĆIH TROŠKOVA PROIZVODNI (USKLADIŠTIVI TROŠKOVI): - tr.osnovnog materijala - tr.pomoćnog materijala - tr.sitnog inventara u proizvodnji - tr.električne energije u proizvodnji - tr.usluge dorade u proizvdonji - tr.servisiranja strojeva - tr.bruto plaće u proizvodnji - tr.amortizacije u proizvodnji - tr.pogonske administracije
490 – raspored proiz.troškova 1) zbroj zbroj 1A) proizvodnih troškova
600 – proizvodnja u tijeku 1A) zbroj
ADMINISTRATIVNI (NEUSKLADIŠTIVI TROŠKOVI): - tr.uredskog materijala - tr.sitnog inventara u administraciji - tr.električne energije u administraciji - tr.telefona - tr.servisa uredske opreme - tr.najma - tr.reklame - tr.intelektualnih usluga - tr.kazni - tr.bruto plaće u administraciji - tr.amortizacije u administraciji - tr.otpisa - tr.reprezentacije - tr.osiguranja - bankovne usluge - tr.kamata - negativne tečajne razlike - gubitak iz ulaganja u dionice - tr.isknjiženja - manjkovi - tr.službenog puta - rezerviranja i darivanja 491 – raspored admininistrativnih tr. 1) zbroj zbroj 1A) administrativnih troškova
720 – rashodi administracije 1A) zbroj 96
Napomena: kako bi se spriječile eventualne pogreške prilikom rasporeda troškova, na svakom kontu razreda 4 piše da li je uskladištivi (proizvodni) ili neuskladištivi (administrativni) trošak.
8.2. USKLADIŠTIVI TROŠKOVI Za potrebe proizvodnje, može se utrošiti materijal iz skladišta ali i materijal koji se ne skladišti nego se izravno stavlja u uporabu. Ukoliko na kraju razdoblja dio materijala koji se prethodno ne skladišti, već se izravno knjiži na trošak, ne bude potrošen, potrebno je stornirati neiskorišteni iznos materijala na kontu troška i prenijeti ga na konto zaliha. Just in time (upravo na vrijeme) ima za cilj smanjenje troškova u proizvodnji kroz postizanje kraćeg vremena skladištenja dijelova, sirovina ili izbjegavanje skladištenja i stavljanja sirovina, dijelova i materijala direktno u proces proizvodnje. Za just in time karakteristična su dva aspekta planiranja proizvodnje a to su terminiranje izrade i distribucije proizvoda te osiguranje proizvodnje potrebnim elementima u određenim količinama i u pravo vrijeme. ZADATAK 112. Utrošak materijala iz skladišta S° 3100 = 50.000 kn 1. Za potrebe proizvodnje, izdano je 25.000 kn materijala koji se koristi kao osnovni materijal. 2. Također, izdano je i 2.000 kn materijala koji se koristi kao pomoćni materijal. 3. Poduzeće je izdalo i 5.000 kn materijala za potrebe pogonske administracije. Br.
Opis
Konto
S° 1.
Zalihe materijala Zalihe materijala Trošak osnovnog materijala u proizvodnji Zalihe materijala Trošak pomoćnog materijala u proizvodnji Zalihe materijala Trošak materijala pogonske administracije u proizvodnji
3100 3100 4000 3100 4003 3100
2. 3.
4006
Iznos Duguje 50.000
Potražuje 25.000
25.000 2.000 2.000 5.000 5.000
97
ZADATAK 113. Utrošak materijala koji se ne skladišti – just in time 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. kupilo je materijal i primilo račun dobavljača u iznosu od 60.000 kn + 15.000 kn PDV. 2. Prijevoz materijala, prema primljenom računu, iznosi 4.000 kn + 1.000 kn PDV. 3. Materijal je direktno dan u proizvodni proces gdje se koristi kao osnovni materijal. 4. Na kraju godine obavljen je popis materijala gdje je uočeno da je ostalo nepotrošeno 10.000 kn osnovnog materijala. Nepotrošeni materijal prenosi se na zalihe. Br.
Opis
Konto
1.
Fakturna cijena materijala Pretporez Dobavljači Trošak transporta materijala Pretporez Dobavljači Fakturna cijena materijala Trošak transporta materijala Obračun nabave Obračun nabave Trošak osnovnog materijala u proizvodnji Trošak osnovnog materijala u proizvodnji Zalihe materijala
3000 1400 220 3010 1400 220 3000 3010 309 309 4000 4000 3100
2.
3.
3a. 4.
Iznos Duguje 60.000 15.000
Potražuje
75.000 4.000 1.000 5.000 60.000 4.000 64.000 64.000 64.000 10.000 10.000
ZADATAK 114. Trošak tekućeg održavanja; trošak bruto plaće proizvodnih radnika; trošak amortizacije u proizvodnji S° 0120 = 15.000 kn (napomena: softwer se koristi u proizvodnom procesu) S° 0193 = 1.000 kn S° 0231 = 300.000 kn S° 0290 = 290.000 kn 1. Primljen je račun za trošak tekućeg održavanja stroja. Račun dobavljača iznosi 13.500 kn + 3.375 kn PDV. Dobavljač je plaćen mjenicom. 2. Obračunajte i proknjižite bruto plaće u proizvodnji u iznosu od 140.000 kn od čega se 80.000 kn odnosi na neto plaće, 40.000 kn na poreze i prireze a 20.000 kn na doprinose. 3. Obračunajte i proknjižite godišnji trošak amortizacije nematerijalne imovine linearnom metodom po stopi od 25%. 4. Obračunajte i proknjižite godišnji trošak amortizacije zgrade linearnom metodom po stopi od 5%.
Br. S°
1.
Opis Softwer u proizvodnji Akumulirana amortizacija softwera Tvornička zgrada Akumulirana amortizacija tvorn.zgrade Trošak tekućeg održavanja u proizvodnji Pretporez Dobavljači
Konto 0120 0193 0231 0290 4120 1400 220
Iznos Duguje 15.000
Potražuje 1.000
300.000 280.000 13.500 3.375 16.875 98
1a. 2.
3.
4.
Dobavljači Obveza za izdanu mjenicu Trošak bruto plaće u proizvodnji Obveze za neto plaće Obveze za poreze i prireze na plaću Obveze za doprinose Trošak amortizacije nematerijalne imovine u proizvodnji Akumulirana amortizacija softwera Trošak amortizacije materijalne imovine u proizvodnji Akumulirana amortizacija tvorn.zgrade
220 211 420 230 241 242
16.875 16.875 140.000 80.000 40.000 20.000
430 0193
3.750
4310 0290
10.000
3.750
10.000
Napomena: plaća se sastoji od neto plaće, doprinosa za mirovinsko osiguranje i poreza na dohodak. Trošak bruto plaće za radnike u proizvodnji evidentirat će se na kontu 420 – Trošak bruto plaće u proizvodnji dok će se na kontu 421 evidentirati trošak bruto plaće u administraciji. Trošak bruto plaće = trošak neto plaće + trošak poreza i prireza + trošak doprinosa Nabavna vrijednost tvorničke zgrade je 300.000 kn. Do sada je amortizirano 290.000 kn (početno stanje u zadatku). Na kraju godine potrebno je obračunati amortizaciju tvorničke zgrade linearnom metodom. Godišnja stopa je 5% i iznos amortizacije bi trebao iznositi 15.000 kn (300.000 kn x 0,05). Budući da je knjigovodstvena vrijednost zgrade u trenutku obračuna amortizacije 10.000 kn (300.000 kn – 290.000 kn), to je ujedno i najveći iznos amortizacije koji se može proknjižiti. Zbog toga se u promjeni br. 4. kao iznos amortizacije knjiži 10.000 kn na kontu troška i na kontu akumulirane amortizacije.
ZADATAK 115. Obračun amortizacije iznad propisanih stopa S° 0231 = 850.000 kn S° 0290 = 175.000 kn 1. Obračunajte i proknjižite godišnju amotizaciju tvorničke zgrade linearnom metodom po stopi od 12% (maksimalno Zakonom dopuštena stopa je 10%). Br. S° 1.
Opis Tvornička zgrada Akumulirana amortizacija tvorn.zgrade Trošak amortizacije u proizvodnji Trošak amortizacije iznad porezno dopuštene u administraciji Akumulirana amortizacija tvorn.zgrade
Konto 0231 0290 4310 436 0290
Iznos Duguje 850.000
Potražuje 175.000
85.000 17.000 102.000
Prema Zakonu o porezu na dobit67, godišnja stopa amortizacije zgrada linearnom metodom iznosi 5%. Navedena stopa može se udvostručiti. Porezno priznate su amortizacije zgrada obračunane po stopi od 5% ali i udvostručene stope (10%). Amortizacija iznad tih iznosa porezno nije priznata. Nabavna vrijednost tvorničke zgrade je 850.000 kn. U zadatku treba obračunati godišnju amortizaciju linearnom metodom po stopi od 12%. Trošak amortizacije je 102.000 kn i on se knjiži potražno na kontu akumulirane amortizacije tvorničke zgrade. Budući da je porezno priznat trošak amortizacije 67
Zakon o porezu na dobit, NN 22/12
99
do, maksimalno, stope od 10%, potrebno je obračunati taj iznos (850.000 kn x 0,10 = 85.000 kn) pa se 85.000 kn knjiži na kontu troška amortizacije u proizvodnji. Razlika između ukupne amortizacije i porezno priznatog troška amortizacije (102.000 kn – 85.000 kn = 17.000 kn) predstavlja trošak amortizacije iznad porezno dopuštenog i evidentira se na kontu 436. Napomena: troškovi amortizacije iznad porezno dopuštenih stopa porezno su nepriznati troškovi. Troškovi amortizacije iznad porezno dopuštenih stopa (uključujući i dvostruke zakonske stope)troškovi su razdoblja. Budući da su porezno nepriznati troškovi, uvećavaju ukupnu dobit pri utvrđivanju porezne osnovice za obračun poreza na dobit. Evidentiraju se na kontu 436. ZADATAK 116. Vježba 1. Kupljen je stroj te je primljen račun dobavljača u iznosu od 20.000 kn + 5.000 kn PDV. 2. Prijevoz i montaža stroja, prema računu dobavljača, iznose 3.000 kn + 750 kn PDV. 3. Stroj je pušten u rad 12.02. 4. Obračunajte i proknjižite trošak amortizacije stroja po stopi od 20% do kraja listopada. 5. Stroj je prodan kupcu 15.10. te je ispostavljen račun u iznosu od 21.000 kn + 5.250 kn PDV.
8.3. NEUSKLADIŠTIVI TROŠKOVI Kao što je navedeno u uvodu osmog poglavlja, neuskladištivi troškovi su troškovi razdoblja i direktno utječu na rezultat poslovanja. ZADATAK 117. Trošak najma, oglašavanja, električne energije, telefona,... 1. Primljen je račun telekom operatera u iznosu od 15.000 kn + 3.750 kn PDV. 2. Primljen je i račun za oglašavanje u novinama u iznosu od 10.000 kn + 2.500 kn PDV. 3. Poduzeće je unajmilo poslovni prostor. Primljen je račun za najam u svoti od 12.000 kn +3.000 kn PDV. 4. Primljen je račun za potrošenu električnu energiju u iznosu od 80.000 kn + 20.000 kn PDV od čega je 80% troška električne energije raspoređeno u administraciju a ostatak u proizvodnju. 5. Primljen je i račun za potrošeni plin u iznosu od 25.000 kn + 6.250 kn PDV od čega se polovica troška plina knjiži u administraciju a druga polovica u proizvodnju. 6. Trošak grafičkih usluga, za uvez, iznosi 8.000 kn + 2.000 kn PDV. 7. Primljen je R-2 račun obrtnika za konzultantske usluge u iznosu do 4.800 kn + 1.200 kn PDV. Br.
Opis
Konto
1.
Trošak telefona u administraciji Pretporez Dobavljači Trošak reklame u administraciji Pretporez Dobavljači Trošak najma u administraciji Pretporez Dobavljači 80% tr. električne energije u administraciji 20% tr. električne enrgije u proizvodnji Pretporez Dobavljači
4100 1400 220 415 1400 220 414 1400 220 4070 4060 1400 220
2.
3.
4.
Iznos Duguje 15.000 3.750
Potražuje
18.750 10.000 2.500 12.500 12.000 3.000 15.000 64.000 16.000 20.000 100.000 100
5.
6.
7.
50% tr. plina u administraciji 50% tr.plina u proizvodnji Pretporez Dobavljači Trošak grafičkih usluga u administraciji Pretporez Dobavljači Trošak konzultantskih usluga u administraciji Nepriznat PDV Dobavljači fizičke osobe
4071 4061 1400 220 4114 1400 220
12.500 12.500 6.250
4163 1408 222
4.800 1.200
31.250 8.000 2.000 10.000
6.000
ZADATAK 118. Trošak osobnog automobila S° 0320 = 90.000 kn S° 0392 = 25.000 kn 1. Primljen je račun za trošak registracije osobnog automobila u iznosu od 2.000 kn + 500 kn PDV. 2. Račun za diesel gorivo za osobni automobil iznosi 600 kn + 150 kn PDV. 3. Trošak servisa osobnog automobila, prema primljenom računu, iunosi 2.800 kn + 700 kn PDV. 4. Račun za rent-a-car, prema računu dobavljača, iznosi 1.000 kn + 250 kn PDV. 5. Primljen je i račun osiguravajućeg društva za osiguranje osobnog automobila u iznosu od 1.000 kn. Br.
Opis
Konto
S°
Osobni automobil Akumulirana amortizacija osobnog automobila 70% tr. registracije osobnog automobila u administraciji 30% tr.registracije osobnog automobila u administraciji Dobavljači 70% tr.diesel goriva za osobni automobil u administraciji 30% tr.diesel goriva za osobni automobil u administraciji Dobavljači 70% tr.servisa osobnog automobila u administraciji 30% tr.servisa osobnog automobila u administraciji Dobavljači 70% tr.rent-a-car-a u administraciji 30% tr.rent-a-car-a u administraciji Dobavljači Trošak osiguranja osobnog automobila u administraciji Dobavljači
0320
1.
2.
3.
4.
5.
Iznos Duguje 90.000
0392
Potražuje
25.000
4130
1.750
4131 220
750
4075
525
4076 220
225
4055
2.450
4056 220 4145 4147 220
1.050
464 220
1.000
3.500
750
3.500 875 375 1.250
1.000 101
S obzirom da se troškovi osobnog automobila (osim troška osiguranja) dijele na porezno priznate (70%) i porezno nepriznate (30%), za svaki trošak otvaraju se po dva konta. Trošak registracije iznosi 2.000 kn + 500 kn PDV. S obzirom da se pretporez ne može priznati po ulaznim računima za troškove osobnog automobila, potrebno je zbrojiti iznos računa i pretporeza (2.500 kn). Dobiveni zbroj množi se s 0,7 a dobiveni rezultat (2.500 kn x 0,7 = 1.750 kn) knjiži se na kontu 70% troška registracije osobnog automobila. Taj iznos porezno je priznat. Zatim se zbroj računa i pretporeza (2.500 kn) pomnoži s 0,3 a dobiveni rezultat (750 kn) knjiži se na kontu 30% troška registracije osobnog automobila. Ovaj trošak je porezno nepriznat te uvećava ukupnu dobit prilikom izračuna porezne osnovice za obračun poreza na dobit. Obračun i knjiženje troška amortizacije osobnog automobila obrađeni su u poglavlju 4. Napomena: troškovi osobnog automobila (registracija, autogume, rezervni dijelovi i tekuće održavanje, gorivo, operativni leasing osobnog automobila, rent-a-car usluge) dijele se porezno priznate i porezno nepriznate troškove: 70% troška porezno je priznato a 30% porezno nepriznato. Izmjenom Zakona o PDV-u68, nije dozvoljeno priznavanje pretporeza po ulaznim računima za troškove osobnog automobila. U ovu skupinu ne ubrajaju se osobni automobili te ostala prijevozna sredstva namijenjena za obavljanje djelatnosti. Trošak osiguranja osobnog automobila u potpunosti porezno je priznat trošak.
ZADATAK 119. Trošak vanjskih usluga reprezentacije; plaćanje kreditnom karticom 1. Primljen je račun za poslovnu večeru (reprezentacija) u iznosu od 16.000 kn + 4.000 kn PDV. Zaposlenik je platio večeru kompanijskom kreditnom karticom. Br. 1.
Opis 70% tr.reprezentacije u administraciji 30% tr.reprezentacije u administraciji Obveze prema izdavateljima kreditnih kartica
Konto 4180 4181 216
Iznos Duguje 14.000 6.000
Potražuje
20.000
Na kontu 70% troška reprezentacije evidentira se iznos koji se obračuna na način da se zbroje iznos primljenog računa i pretporeza. Dobiveni zbroj zatim se pomnoži s 0,7 što daje konačni iznos od 14.000 kn [(16.000 kn + 4.000 kn) x 0,7]. Na isti način obračuna se i iznos 30%-tnog troška reprezentacije samo što se zbroj računa i pretporeza množi s 0,3. Napomena: prema izmjenama Zakona o PDV-u69, poduzeće nema pravo na priznavanje pretporeza za primljene račune za troškove reprezentacije. Također, cijeli trošak reprezentacije nije porezno priznat: 70% troška reprezentacije porezno je nepriznato dok je 30% porezno priznato. Porezno nepriznati trošak uvećava ukupnu dobit prilikom utvrđivanja porezne osnovice za obračun poreza na dobit.
68 69
Zakon o PDV-u, NN 22/12 Ibidem.
102
ZADATAK 120. Trošak bruto plaća u administraciji; trošak stručnog usavršavanja 1. Obračunane su plaće zaposlenika u administraciji, upravi i prodaji u neto iznosu od 50.000 kn. Obveze za poreze i prireze iznose 30.000 kn a obveze za doprinose 20.000 kn. 2. Primljen je račun za seminar za stručno usavršavanje za jednog radnika u iznosu od 14.000 kn + 3.500 kn PDV. Br. 1.
2.
Opis Obveze za neto plaće Obveze za poreze i prireze Obveze za doprinose Trošak bruto plaće u administraciji Trošak stručnog usavršvanja u administraciji Pretporez Dobavljači
Konto 230 241 242 421 469 1400 220
Iznos Duguje
Potražuje 50.000 30.000 20.000
100.000 14.000 3.500 17.500
Napomena: trošak školovanja i stručnog usavršavanja trošak je koji umanjuje ukupnu dobit prilikom utvrđivanja porezne osnovice za obračun poreza na dobit.
ZADATAK 121. Trošak amortizacije u administraciji S° 0112 = 20.000 kn S° 0191 = 12.000 kn S° 0230 = 200.000 kn S° 0290 = 50.000 kn 1. Obračunajte godišnju amortizaciju licencije linearnom metodom ako je godišnja stopa amortizacije 25%. 2. Obračunajte godišnju amortizaciju poslovne zgrade linearnom metodom ako je godišnja stopa amortizacije 15 % (maksimalna stopa dopuštena Zakonom iznosi 10%). Br.
Opis
Konto
S°
Licencija Akumulirana amortizacija licencije Poslovna zgrada Akumulirana amortizacija poslovne zgrade Trošak amortizacije nematerijalne imovine u administraciji Akumulirana amortizacija licencije Trošak amortizacije materijalne imovine u administraciji Trošak amortizacije iznad porezno dopuštene u administraciji Akumulirana amortizacija poslovne zgrade
0112 0191 0230
1.
2.
Iznos Duguje 20.000
12.000 200.000
0290
50.000
430 0191
5.000
4311
20.000
436
10.000
0290
Potražuje
5.000
30.000
Trošak amortizacije posl. zgrade iznad porezno dopuštene stope (10.000 kn) porezno je nepriznat trošak te uvećava ukupnu dobit prilikom utvrđivanja porezne osnovice za obračun poreza na dobit. 103
ZADATAK 122. Trošak kazni; ukidanje rezerviranja S° 2821 = 40.000 (tri godine) 1. Sudski spor je okončan te je primljeno pravomoćno sudsko rješenje za izrečenu kaznu u iznosu od 12.000 kn. Kazna je plaćena sa žiro-računa. U potpunosti se ukidaju rezerviranja za gubitke u sudskim sporovima. Br. S° 1. 1a.
Opis Dugoročna rezerviranja za gubitke po započetim sudskim sporovima Trošak kazne u administraciji Žiro-račun Dugoročna rezerviranja za gubitke po započetim sudskim sporovima Prihod od ukidanja rezerviranja
Konto 2821 484 1000 2821 782
Iznos Duguje
Potražuje 40.000
12.000 S°xx
12.000
40.000 40.000
Kad se u potpunosti ukidaju dugoročna rezerviranja, potrebno je zatvoriti konto dugoročnih rezerviranja (12.000 kn) a protustavka bit će priznavanje prihoda od ukidanja rezerviranja u razredu 7. Napomena: trošak kazni (npr. za gospodarski prijestup, sudsko rješenje o plaćanju kazne, itd.) porezno je nepriznat trošak te uvećava ukupnu dobit prilikom utvrđivanja porezne osnovice za obračun poreza na dobit.
ZADATAK 123. Trošak popravka; ukidanje rezerviranja S° 2820 = 10.000 (dvije godine) 1. Primljen je račun kooperanta za usluge popravka uredskog računala u prvoj godini jamstvenog roka u iznosu od 4.000 kn + 1.000 kn PDV. Ukidaju se rezerviranja za rizike u garancijskom roku za prvu godinu. Br. S°
Opis Dugoročna rezerviranja za usluge popravka u garancijskom roku
Konto
Iznos Duguje
2820
Potražuje 10.000 (2 godine)
1.
1a.
Trošak vanjskih usluga popravka u administraciji Pretporez Dobavljači Dugoročna rezerviranja za usluge popravka u garancijskom roku
4124 1400 220 2820
4.000 1.000 5.000 5.000 (1 godina)
Prihod od ukidanja rezerviranja
782
5.000
Poduzeće je rezerviralo iznos od 10.000 kn na dvije godine za usluge popravka u jamstvenom roku. Budući da je prošla jedna godina i treba ukinuti rezerviranja za prvu godinu, ista se ukidaju za pola rezerviranog iznosa (5.000 kn).
104
ZADATAK 124. Darovanje u humanitarne svrhe S° 1000 = 300.000 kn 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. donijelo je odluku o doniranju 42.000 kn za potrebe KBC-a Firule u Splitu. Novac je isplaćen sa žiro-računa. Poduzeće ''Dante'' d.o.o., u prethodnoj godini, ostvarilo je 1.500.000 kn ukupnog prihoda. Iznos
Br.
Opis
Konto
S° 1.
Žiro-račun Trošak darivanja do 2% ukupnih prihoda u administraciji Trošak darivanja iznad 2% ukupnih prihoda u administraciji Žiro-račun
1000
Duguje 300.000
486
30.000
487 1000
12.000
Potražuje
42.000
Budući da je poduzeće u prethodnoj godini imalo ukupne prihode u iznosu od 1.500.000 kn, najprije treba izračunati 2% od navedenog iznosa a to je 30.000 kn. Iznos darovanja do 30.000 kn porezno je priznat trošak a sve iznad porezno je nepriznat trošak. Poduzeće je darovalo 42.000 kn što znači da se dio iznosa evidentira na kontu porezno priznatog troška a dio iznosa na kontu porezno nepriznatog troška. Zbog navedenog, 30.000 kn knjiži se na kontu 486 a 12.000 kn (42.000 kn – 30.000 kn) na kontu 487. Napomena: darovanja do 2% ukupnog prihoda porezno su priznati troškovi. Iznosi iznad 2% ukupnih prihoda porezno su nepriznati troškovi te uvećavaju ukupnu dobit prilikom utvrđivanja porezne osnovice za obračun poreza na dobit.
105
ZADATAK 125. Raspored troškova S°: osnovni materijal 900.000, pomoćni materijal 80.000, ostali troškovi administracije 12.000, trošak sitnog inventara u proizvodnji 10.000, trošak električne energije u proizvodnji 74.000, trošak električne energije u administraciji 14.000, trošak telefona 8.000, trošak dorade u proizvodnji 96.000, komunalna naknada 6.000, usluge kontrole kakvoće u proizvodnji 18.000, bruto plaće u proizvodnji 580.000, bruto plaće u administraciji 220.000, amortizacija građevina u proizvodnji 86.000, amortizacija građevina u administraciji 16.000, dnevnice za putovanja 22.000, zatezne kamate 2.000. 1. Prenesite sve proizvodne (uskladištive) troškove na proizvodnju u tijeku. 2. Prenesite sve administrativne (neuskladištive) troškove na rashode. Zbog velikog broja početnih stanja troškova, rješenje ovog zadatka prikazat će se na kontima umjesto pomoću dnevnika. 4000 – osn.mat. u proiz. S° 900.000
900.000 1)
4003 – pom.mat.u proiz.
4017 – ostali tr.admin.
4040 – tr.sit.inv.u proiz.
S° 80.000 80.000 1)
S° 12.000 12.000 2)
S° 10.000 10.000 1)
4060 – tr.el.en.u proiz.
4060 – tr.el.en.u adm.
4100 – tr.tel.admin.
4110 – tr.dorade u proiz
S° 74.000
S° 14.000 14.000 2)
S° 8.000 8.000 2)
74.000 1)
4170 – tr.kom.nakn. u adm. 4190 – tr.kontr.kakv.u proiz. S° 6.000 6.000 2)
S° 18.000 18.000 1)
4310 – tr.amor.građ. u proiz. 43101 – tr.amor.građ.u adm. S° 86.000 86.000 1) 490 – raspored proiz.tr.
420 – tr.br.pl.u proiz. S° 580.000 580.000 1) 4600 – tr.sl.puta u adm.
S° 96.000 96.000 (1 421 – tr.br.pl.u adm. S°220.000 220.000 2) 474 – tr.kamata u adm.
S° 16.000 16.000 2)
S° 22.000 22.000 2)
S° 2.000 2.000 2)
600 – proizvodnja u tijeku
491 – raspored.adm.tr.
720 – rashodi admin.
1) 1.844.000 1.8440.000 1a) 1a) 1.844.000
2) 300.000
300.000 2a) 2a) 300.000
U prvoj promjeni, potrebno je prenijeti sve proizvodne troškove na proizvodnju u tijeku. Najprije se zatvaraju svi proizvodni troškovi a njihov zbroj se, kao protustavka, knjiži na kontu 490. Potrebno je, zatim, zatvoriti konto 490 a navedeni iznos prenijeti na proizvodnju u tijeku (konto 600) budući da se ti troškovi priznaju u troškove zaliha proizvoda. Neuskladištivi troškovi ne priznaju se u troškove zaliha pa je, kod rasporeda administativnih troškova, potrebno zatvoriti konta administrativnih troškova, njihov zbroj proknjižiti dugovno na kontu 491 koji se potom zatvara a zbroj svih administrativnih troškova knjiži se na dugovnu stranu konta 720.
106
ZADATAK 126. Vježba 1. Kupljen je materijal te je odmah uskladišten. Primljeni račun dobavljača iznosi 130.000 kn + 32.500 kn PDV. 2. Za potrebe proizvodnje izdano je 13.000 kn materijala koji se koristi kao pomoćni materijal. 3. 3.000 kn materijala izdano je za potrebe pogonske administracije. 4. 10.000 kn materijala dano je u doradu u drugo poduzeće. 5. Trošak dorade materijala, prema primljenom računu, iznosi 4.000 kn + 1.000 kn PDV. 6. Trošak transporta dorađenog materijala obavljen je u vlastitoj režiji. Interni obračun iznosi 900 kn. 7. Dorađeni materijal zaprimljen je na zalihe (konto 3100-A). 8. Kupljen je materijal u inozemstvu te je odmah izdan za potrebe administracije kao uredski materijal. Primljeni račun inozemnog dobavljača iznosi 1.000 € (1€ = 7,35kn). 9. Plaćen je inozemni dobavljač po tečaju 1€=7,40kn. 10. Primljen je predujam za uslugu najma poslovnog prostora u bruto svoti od 25.000 kn. Ispostavljen je račun za predujam u svoti od 20.000 kn + 5.000 kn PDV. 11. Poduzeće je iznajmilo poslovni prostor i ispostavilo konačni račun na 20.000 kn + 5.000 kn PDV. 12. Potraživanje od kupca zatvoreno je iz primljenog predujma (potrebno je korigirati obvezu za PDV!). 13. Kupljeno je 9 suncobrana pojedinačne nabavne vrijednosti 100 kn te je primljen račun u iznosu od 900 kn + 225 kn PDV. 14. Prijevoz sitnog inventara (suncobrana) iznosi, prema primljenom računu, 135 kn + 33,75 kn PDV. 15. Napravljen je obračun nabave sitnog inventara te se isti stavlja na zalihe. 16. Za potrebe administracije izdana su dva suncobrana te je izvršen njihov 50%-tni otpis. 17. Za vrijeme uporabe jedan suncobran uništen je i isknjižen. 18. Proknjižite trošak plaća proizvodnih radnika u bruto iznosu od 100.000 kn od čega se 60.000 kn odnosi na neto plaće, 25.000 kn na doprinose a 15.000 kn na poreze i prireze. 19. Proknjižite trošak plaća zaposlenika u administraciji u bruto iznosu od 65.000 kn od čega se 45.000 odnosi na neto plaće, 15.000 kn na doprinose a 5.000 na poreze i prireze. 20. Primljen je račun za usluge dorade u proizvodnji u svoti od 18.000 kn + 4.500 kn PDV. 21. Račun za električnu energiju iznosi 36.000 kn + 9.000 kn PDV. Troškovi se raspoređuju 80% u proizvodnju i 20% u administraciju. 22. Sa žiro-računa plaćen je račun za telefon u iznosu od 500 kn + 125 kn PDV. 23. Primljen je račun hotela za konzumaciju jela i pića na poslovnom ručku (reprezentacija) u iznosu od 4.000 kn + 1.000 kn PDV. 24. Primljen je račun za rent-a-car u iznosu od 1.000 kn + 250 kn PDV. 25. Prodane su usluge te je ispostavljen račun kupcu na iznos od 10.000 kn + 2.500 kn PDV. 26. Nakon izvjesnog vremena vrijednosno usklađujemo potraživanja od kupca za prodane usluge. 27. Prenesite sve proizvodne (uskladištive) troškove. 28. Prenesite sve administrativne (neuskladištive) troškove.
ZADATAK 127. Vježba 1. Primljen je dugoročni kredit od banke u iznosu od 90.000 kn. 2. Banka šalje obračun kamata u iznosu od 9.000 kn. 3. Sa žiro-računa plaćene su obveze za kamatu (vidi promjenu 2.) te otplatna kvota u iznosu od 10.000 kn. 4. Uplaćeno je, sa žiro-računa, 6.000 kn u blagajnu. 5. Nije primljena faktura za potrošeni plin u administraciji pa je samostalno obračunat trošak u iznosu od 3.500 kn. 6. Stigao izvod koji potvrđuje uplatu novca u blagajnu. 107
7. Isplaćena je akontacija za službeni put u iznosu od 2.400 kn. 8. Zaposlenik se vratio sa službenog puta i podnio obračun istoga na 1.900 kn + 475 kn PDV što je blagajna odmah riješila. 9. Prodani su proizvodi te je ispostaviljen račun inozemnom kupcu na 6.300 € po tečaju 100€ = 755 kn. 10. Inozemni kupac plaća račun po tečaju 1€ = 7,57 kn. 11. Odobren je kratkoročni kredit poduzeću Y u iznosu od 16.000 kn. 12. Poduzeću Y ispostavljen je račun za kamate u iznosu od 1.500 kn. 13. Naplaćene su kamata (vidi promjenu 12.) te otplatna kvota u iznosu od 8.500 kn. 14. Naknadno je primljena faktura za plin na iznos od 4.200 kn + 1.050 kn PDV. Trošak plina se knjiži u administraciji (vidi promjenu 5.). 15. Za kupnju materijala, sa žiro-računa, dan je predujam dobavljaču u bruto iznosu 31.250 kn. 16. Primljen je račun za predujam (ostvareno je pravo na pretporez!). 17. Dobavljač je isporučio materijal i ispostavio konačni račun na 25.000 kn + 6.250 kn PDV. 18. Transport materijala obavljen je o vlastitom trošku. Interni obračun iznosi 2.300 kn. 19. Račun za transportno osiguranje materijala iznosi 700 kn. 20. Izvršen je obračun nabave materijala. 21. Materijal je zaprimljen u skladište. 22. Račun dobavljača materijala podmiren je iz danog predujma (ispravlja se pretporez!). 23. Primljen je R-2 račun za servis u svoti od 1.000 kn + 250 kn PDV. 24. Sa žiro-računa plaćen je R-2 račun (ostvareno je pravo na pretporez!).
8.4. TROŠKOVI U INTERNOM OBRAČUNU Način obuhvaćanja troškova u internom obračunu treba biti u funkciji osiguranja informacijske osnovice za menadžere svih hijerarhijskih razina koje su im neophodne u procesu donošenja cilju usmjerenih poslovnih odluka a to znači 70: o jasno definirati informacijske zahtjeve internih korisnika, o realno procijeniti mogućnosti računovodstvene službe da udovolji informacijskim zahtjevima ciljnih korisnika uvažavajući načelo ekonomičnosti, o definirati organizacijske pretpostavke izvještavanja o troškovima i s njima povezanim računovodstvenim kategorijama te o osigurati usporedivost iskazanih troškova sa srodnim poslovnim sustavima u okruženju (benchmarking). Na konačni iznos troškova proizvoda utječe da li se primjenjuje obračun po ukupnim ili obračun po djelomičnim troškovima. Obračun po ukupnim troškovima obuhvaća dodjeljivanje direktnih i indirektnih troškova svakom proizvodu dok obračun po djelomičnim troškovima podrazumijeva da će ukupni troškovi proizvoda biti na razini varijabilnih. Koliki će biti troškovi proizvoda (vrijednost proizvodnje, cijena koštanja proizvoda, vrijednost zaliha gotovih proizvoda...) u obračunu po ukupnim troškovima ovisi o tome da li se primjenjuje klasični obračun po ukupnim troškovima (% općih troškova), Activity Based Costing (ABC) metoda (uzročnici troškova) ili neki drugi suvremeni oblik obračuna71. Ovaj praktikum usredotočit će se na proučavanje jednog segmenta i to klasičnog obračuna po ukupnim troškovima. Međutim, važno je ponoviti da se uz troškove proizvoda u poduzeću javljaju i troškovi razdoblja. To su troškovi koji nisu direktno vezani uz proizvodni proces. 70
Skupina autora (redaktori: Gulin, D., Peršić, M.), (2011.) Upravljačko računovodstvo, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, str. 100. 71 Ibidem.
108
8.4.1. KLASIČNI OBRAČUN PO UKUPNIM TROŠKOVIMA: OBRAČUN TROŠKOVA PO RADNOM NALOGU Temeljne zadaće sustava obračuna troškova su72: o identifikacija troškova po prirodnim vrstama, o evidentiranje i obuhvaćanje troškova proizvodnje po mjestima troškova, o raspoređivanje indirektnih troškova sa sporednih i pomoćnih mjesta troškova na glavna mjesta troškova, o evidentiranje i obuhvaćanje troškova po nositeljima troškova (proizvodima) te o utvrđivanje jediničnog troška proizvodnje za svaki proizvod. Dva su osnovna sustava obračuna troškova73: o sustav obračuna troškova po radnom nalogu i o procesni sustav obračuna troškova. Dalje će naglasak biti na sustavu obračuna po radnom nalogu. Direktni troškovi izravno se raspoređuju na proizvode dok se opći troškovi proizvodnje (dalje: OTP) mogu rasporediti na dva načina i to tradicionalnim pristupm te suvremenim pristupom. Kod tradicionalnog pristupa OTP prate se po mjestima troškova a raspoređuju se putem jedne stope dodatka na nositelje troškova. Kod suvremenog pristupa, OTP se prate po aktivnostima koje su ih prouzročile a potom se raspoređuju na nositelje troškova pomoću više različitih čimbenika trošenja. Obračun troškova po radnom nalogu karakterističan je za proizvodnju po narudžbi. Za svaki proizvod, odnosno seriju istovrsnih proizvoda, ispostavlja se posebni radni nalog. Radni nalog u biti predstavlja jedinicu proizvoda ili skupinu prepoznatljivih proizvoda koji se proizvode po odvojenim specifikacijama kupaca74. Svaki radni nalog u ovoj vrsti proizvodnje tretira se kao privredni nositelj troškova75. Na svakom radnom nalogu prikupljaju se proizvodni troškovi koje je taj radni nalog prouzročio. Troškovi direktnog materijala i direktnog rada direktni su troškovi proizvodnje te se izravno raspoređuju na radne naloge dok se OTP raspoređuju na radne naloge putem odabranog ključa. To može biti količina materijala, troškovi materijala, troškovi rada, sati rada, sati rada stroja, itd. Potrebno je izračunati koeficijent rasporeda troškova proizvodne režije a zatim dobiveni koeficijent pomnožiti s zadanim ključem kako bi se dobio iznos OTP-a za pojedini radni nalog. Primjeri izračuna koeficijenta rasporeda OTP-a:
,
,
,
,
.
72
Ibidem, str. 172. Horngren, Foster, Datar, (2003.) Cost Accounting – Amanagerial Emphasis, Prentice Hall, New Jersey, str. 98. 74 Gulin, D., (2000.) Obračun troškova proizvodnje po radnom nalogu, HZRFD - Računovodstvo i financije 1/2000, Zagreb, str. 15. 75 Skupina autora (redaktori: Gulin, D., Peršić, M.), (2011.) Upravljačko računovodstvo, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, str. 173. 73
109
ZADATAK 128. Radni nalog S° 03011 = 45.000 kn (stroj za proizvodnju mobitela) S° 03901 = 10.000 kn (stroj za proizvodnju mobitela) S° 03012 = 69.000 kn (stroj za proizvodnju laptopa) S° 03902 = 14.000 kn (stroj za proizvodnju laptopa) S° 0310 = 20.000 kn S° 0391 = 2.000 kn S° 2520 = 50.000 kn S° 3100 = 80.000 kn 1. Za potrebe proizvodnje mobitela izdano je 30.000 kn materijala a za proizvodnju laptopa 50.000 kn materijala. 2. Trošak bruto plaća u proizvodnji iznosi 350.000 kn od čega se 200.000 kn odnosi na neto plaće, 90.000 kn na poreze i prireze a ostatak na doprinose. 3. Trošak bruto plaća u administraciji iznosi 200.000 kn od čega se 120.000 kn odnosi na neto plaće, 50.000 kn na poreze i prireze a ostatak na doprinose. 4. Primljen je račun za tekuće održavanje stroja za proizvodnju laptopa u iznosu od 20.000 kn + 5.000 kn PDV. 5. Primljen je račun za kamatu na primljeni dugoročni kredit banke u iznosu od 1.000 kn. 6. Obračunajte i proknjižite godišnje amortizacije strojeva linearnom metodom po stopi od 25%. 7. Obračunajte i proknjižite godišnju amortizaciju uredske opreme linearnom metodom po stopi od 25% godišnje. 8. Napravite obračun troškova te ih prenesite. Opće troškove proizvodnje (OTP) rasporedite na proizvode temeljem vrijednosti utrošenog materijala.
Iznos
Br.
Opis
Konto
S°
Stroj za proizvodnju mobitela Akumulirana amortizacija stroja za proizvodnju mobitela Stroj za proizvodnju laptopa Akumulirana amortizacija stroja za proizvodnju laptopa Uredska oprema Akumulirana amortizacija uredske opreme Obveze za primljeni dugoročni kredit banke Zalihe materijala Zalihe materijala Trošak osnovnog materijala u proizvodnji mobitela Trošak osnovnog materijala u proizvodnji laptopa Trošak bruto plaća u proizvodnji OTP Obveze za neto plaće Obveze za poreze i prireze Obveze za doprinose
03011
Duguje 45.000
03901 03012
69.000
03902 0310
20.000
1.
2.
Potražuje
10.000
14.000
0391
2.000
2520 3100 3100
50.000 80.000
4000
30.000
4000 420 230 241 242
50.000 350.000
80.000
200.000 90.000 60.000
110
3.
4.
5. 6.
7.
8.
8a. 8b.
8c. 8d.
8e.
Trošak bruto plaća u administraciji Obveze za neto plaće Obveze za poreze i prireze Obveze za doprinose Trošak održavanja stroja za proizvodnju laptopa Pretporez Dobavljači Trošak kamate u administraciji Obveza za kamatu Trošak amortizacije stroja za proizvodnju mobitela Akumulirana amortizacija stroja Trošak amortizacije stroja za proizvodnju laptopa Akumulirana amortizacija stroja Trošak amortizacije dugotrajne imovine u administraciji Akumulirana amortizacija uredske opreme Trošak osnovnog materijala u proizvodnji mobitela Trošak amortizacije stroja za proizvodnju mobitela Trošak bruto plaća u proizvodnji OTP Raspored proizvodnih troškova (mobiteli) Raspored proizvodnih troškova (mobiteli) Proizvodnja u tijeku (mobiteli) Trošak osnovnog materijala u proizvodnji laptopa Trošak održavanja stroja za proizvodnju laptopa Trošak amortizacije stroja za proizvodnju laptopa Trošak bruto plaća u proizvodnji OTP Raspored proizvodnih troškova (laptopi) Raspored proizvodnih troškova (laptopi) Proizvodnja u tijeku (laptopi) Trošak bruto plaća u administraciji Trošak amortizacije dugotrajne imovine u administraciji Raspored administrativnih troškova Raspored administrativnih troškova Rashodi administracije
421 230 241 242
200.000
412 1400 220 473 232
20.000 5.000
4310 03901
11.250
4310 03902
17.250
4311
5.000
120.000 50.000 30.000
25.000 1.000 1.000
11.250
17.250
0391
5.000
4000
30.000
4310 420 490 490 600
11.250 131.250 172.500 172.500 172.500
4000
80.000
412
20.000
4310 420 490 490 600 420
17.250 218.750
4311 491 491 720
336.000 336.000 336.000 200.000 5.000 205.000 205.000 205.000
Kako bi se lakše raspoznali direktni i OTP troškovi, svaki naziv konta troška dobio je oznaku (mobitel ili laptop za direktne troškove a OTP za opće troškove proizvodnje). Direktni troškovi su troškovi materijala, troškovi amortizacije strojeva kao i trošak održavanja stroja za proizvodnju laptopa. Trošak bruto plaća u proizvodnji opći je trošak proizvodnje. 111
Prilikom rasporeda troškova, potrebno je rasporediti opće troškove proizvodnje, odnosno trošak bruto plaća u proizvodnji u ovom slučaju. Raspoređuju se prema vrijednosti utrošenog materijala. Potrebno je izračunati koeficijent rasporeda OTP-a pomoću razlomka: . Ukupni iznos OTP-a je 350.000 kn a ukupna vrijednost utrošenog materijala 80.000 kn (30.000 kn + 50.000 kn). Uvrštavnjem traženih vrijednosti u razlomak dobije se vrijednost koeficijenta (k=4.375). Za proizvodnju mobitela utrošeno je 30.000 kn materijala pa se 30.000 kn množi s 4.375 a dobiveni rezultat (131.250 kn) predstavlja dio OTP-a koji se raspoređuje na proizvodne troškove u proizvodnji mobitela. Za proizvodnju laptopa utrošeno je 50.000 kn materijala pa se taj iznosi pomnoži s koeficijentom a dobiveni rezultat (218.750 kn) predstavlja dio OTP-a koji se raspoređuje na proizvodne troškove koji se odnose na proizvodnju laptopa. Najprije će radi raspored proizvodnih troškova u proizvodnji mobitela. Zatvaraju se konta direktnih troškova proizvodnje mobitela (osnovni materijal i trošak amortizacije stroja) a zatim se konto troška bruto plaće u proizvodnji zatvara za 131.250 kn (ranije je preko koeficijenta ovaj iznos raspoređen na trošak proizvodnje mobitela). Zbroj iznosa zatvorenih konta knjiži se na dugovnu stranu konta 490 koji se potom i zatvara a protustavka je dugovna strana konta 600. Potom se radi raspored troškova u proizvodnji laptopa. Zatvaraju se direktni troškovi (materijal, amortizacija stroja i održavanje stroja) a potom i OTP (trošak bruto plaće) u iznosu od 218.750 kn. Protustavka bit će dugovna strana konta 490 koji se potom i zatvara te se knjiži dugovna strana konta proizvodnje u tijeku. Na kraju, treba napraviti i raspored administrativnih troškova koji direktno terete rashode.
112
9. RAZRED 6 U razredu 6 sadržani su proizvodnja, biološka imovina, gotovi proizvodi, roba i dugotrajna imovina namijenjena prodaji.
9.1. PROIZVODNJA – TROŠKOVI PROIZVODNJE I ZALIHE GOTOVIH PROIZVODA Troškovi proizvodnje (konverzije), prema HSFI 10 i MRS 2, uključuju troškove izravno povezane s organizacijskim jedinicama proizvodnje, kao što su direktan rad i direktan materijal. Također, uključuju i sustavno raspoređene fiksne i varijabilne opće troškove proizvodnje koji su nastali konverzijom materijala u gotove proizvode. Zalihe proizvodnje dijele se, prema stupnju dovršenosti, na proizvodnju u tijeku, zalihe poluproizvoda i zalihe gotovih proizvoda. Dovršenjem (u potpunosti ili djelomično) proizvodnje u tijeku, potrebno je razdužiti konto 600 za vrijednost dovršene proizvodnje a protustavka bit će konto zaliha gotovih proizvoda (630). Razlikuju se dva tipa proizvodnje: o procesni tip proizvodnje i o sustav radnih naloga. Kod procesnog tipa proizvodnje vrijednost svakog pojedinog gotovog proizvoda izračunava se tako da se troškovi proizvodnje ukupne količine proizvoda podijele s količinom. Količina se određuje u jedinicama mjere kao što su komad, kilogram, litra, itd. Ako se proizvodnja prati u sustavu radnih naloga, onda se za svaki radni nalog posebno utvrđuju troškovi proizvodnje i stupanj dovršenosti76.
Napomena: prodajom gotovih proizvoda, potrebno je razdužiti skladište gotovih proizvoda koje se ne razdužuje po prodajnoj cijeni već po cijeni po kojoj su dotični gotovi proizvodi zaduženi na skladište.
ZADATAK 129. Proizvodnja u tijeku; zalihe gotovih proizvoda S° 490 = 250.000 kn 1. Prenesite proizvodne troškove na proizvodnju u tijeku. 2. Dovršeno je 75% proizvodnje u tijeku i preneseno na zalihe gotovih proizvoda. Na zalihama gotovih proizvoda nalazi se ukupno 500 proizvoda. 3. Prodana su 364 proizvoda te je ispostavljen račun kupcu u iznosu od 180.000 kn + 45.000 kn PDV. 4. Razdužite skladište gotovih proizvoda za prodano. Br. S° 1. 2.
Opis Raspored proizvodnih troškova Raspored proizvodnih troškova Proizvodnja u tijeku Proizvodnja u tijeku Zalihe gotovih proizvoda
Konto 490 490 600 600 630
Iznos Duguje 250.000
Potražuje 250.000
250.000 187.500 187.500 (500 kom)
76
Belak, V., (2006.) Profesionalno računovodstvo prema MSFI i hrvatskim poreznim propisima, Zgombić & partneri, Zagreb, str. 622.
113
3.
4.
Prihod od prodaje gotovih proizvoda Obveza za PDV Kupci Zalihe gotovih proizvoda Trošak zaliha prodanih proizvoda (rashodi proizvodnje)
750 2400 1200 630
180.000 45.000 225.000 136.500 (364 kom)
700
136.500
Budući da je 75% proizvodnje u tijeku dovršeno, cjelokupnu vrijednost proizvodnje u tijeku treba pomnožiti s 0,75 (250.000 kn x 0,75) kako bi se dobila vrijednost koja se prenosi na zalihe gotovih proizvoda. Prodajom gotovih proizvoda, ispostavlja se račun kupcu po prodajnoj cijeni. Prodajom zaliha proizvoda, treba razdužiti skladište. Kao što je napisano u uvodu, skladište gotovih proizvoda razdužuje se po cijeni po kojoj su gotovi proizvodi zaduženi na skladište. Prije prodaje, u skladištu bilo je 500 proizvoda ukupne vrijednosti 187.500 kn. Prodana su 364 proizvoda pa je potrebno pronaći cijenu proizvodnje jednog proizvoda a zatim ju pomnožiti s brojem prodanih proizvoda (187.500 kn : 500 kom x 364 kom). Navedeni iznos evidentira se na potražnoj strani konta 630 a protustavka je dugovna strana konta 700.
ZADATAK 130. Proizvodnja u tijeku; zalihe gotovih proizvoda S° 600 = 1.000.000 kn 1. 70% proizvodnje u tijeku dovršeno je i preneseno na zalihe gotovih proizvoda. Proizvedeno je 100 komada proizvoda. 2. Od 100 komada gotovih proizvoda, prodano je 60 komada za 12.000 kn po komadu te je ispostavljen račun uvećan za PDV. 3. Razdužite skladište gotovih proizvoda za prodano. Br. S° 1.
Opis Proizvodnja u tijeku Proizvodnja u tijeku Zalihe gotovih proizvoda
Konto 600 600 630
Iznos Duguje 1.000.000
Potražuje 700.000
700.000 (100 kom)
2.
3.
Prihod od prodaje gotovih proizvoda Obveza za PDV Kupci Zalihe gotovih proizvoda
750 2400 1200 630
720.000 180.000 900.000 420.000 (60 kom)
Rashodi proizvodnje
700
420.000
Prema drugoj promjeni, prodano je 60 komada gotovih proizvoda po prodajnoj cijeni od 12.000 kn po komadu. Na kontu prihoda knjiži se 720.000 kn (60 kom x 12.000 kn/kom), na kontu obveze za PDV 180.000 kn (720.000 kn x 0,25) a na kontu potraživanja od kupaca zbroj prihoda i obveze za PDV. Skladište se razdužuje po cijeni po kojoj su zaduženi gotovih proizvodi a ta vrijednost obračuna se na sljedeći način: 700.000 kn : 100 kom x 60 kom = 420.000 kn. Najprije treba odrediti koja je cijena po kojoj je jedan proizvod zadužen u skladište (cijena proizvodnje za jedan komad) a potom taj iznos pomnožiti s brojem prodanih proizvoda.
114
ZADATAK 131. Proizvodnja u tijeku; zalihe gotovih proizvoda S° 600 = 50.000 kn S° 630 = 100.000 (250 komada) 1. Dovršena je sva proizvodnja u tijeku i prenesena na zalihe gotovih proizvoda. Na zalihama se ukupno nalazi 375 komada gotovih proizvoda. 2. Kupcu je prodano 325 komada gotovih proizvoda. Fakturu formirajte tako da cijenu proizvodnje uvećate za 60% i na ukupni iznos dodate PDV. 3. Razdužite skladište gotovih proizvoda za prodane zalihe. Br. S°
Opis Proizvodnja u tijeku Zalihe gotovih proizvoda
Konto 600 630
Iznos Duguje 50.000 100.000
Potražuje
(250 kom)
1.
Proizvodnja u tijeku Zalihe gotovih proizvoda
600 630
Prihod od prodaje gotovih proizvoda Obveza za PDV Kupci Zalihe gotovih proizvoda
750 2400 1200 630
50.000 50.000 (125 kom)
2.
3.
208.000 52.000 260.000 130.000 (325 kom)
Rashodi proizvodnje
700
130.000
U početnom stanju na zalihama gotovih proizvoda bilo je 250 komada gotovih proizvoda ukupne vrijednosti 100.000 kn. Dovršenjem cjelokupne proizvodnje u tijeku na zalihama gotovih proizvoda nalazi se ukupno 375 komada gotovih proizvoda što znači da je proizvedeno još 125 komada. Prodani su proizvodi a račun kupcu formira se na način da se cijena proizvodnje (cijena po kojoj su ti gotovih proizvodi zaduženi na skladište) uveća za 60% i na ukupni iznos doda PDV. Iznos, kojeg se treba proknjižiti na kontu prihoda od prodaje gotovih proizvoda, izračuna se na sljedeći način: [ (100.000 kn + 50.000 kn) : 375 kom x 325 kom] + 60%. Na zalihama gotovih proizvoda bilo je 100.000 kn vrijednosti gotovih proizvoda a potom se taj iznos uvećao za još 50.000 kn. S obzirom da je bilo ukupno 375 komada, potrebno je naći cijenu za jedan komad i onda ju pomnožiti s brojem prodanih komada (325 kom). Dobiveni rezultat treba uvećati za 60% kako bi se dobio iznos prihoda od 208.000 kn. Na iznos prihoda potrebno je obračunati obvezu za PDV (52.000 kn) a zbroj (260.000 kn) knjiži se dugovno na kontu potraživanja od kupaca. Zalihe gotovih proizvoda razdužuju se po cijeni po kojoj su ti proizvodi zaduženi u skladište.
ZADATAK 132. Zalihe gotovih proizvoda; uporaba vlastitih proizvoda za reprezentaciju S° 630 = 150.000 (150 komada) 1. Sa zaliha gotovih proizvoda poduzeće ''Dante'' d.o.o. izuzelo je 60 proizvoda za poklon poslovnom partneru. Ispostavljen je interni račun. 2. Razdužite skladište gotovih proizvoda.
115
Br.
Opis
S°
Zalihe gotovih proizvoda
1.
70% troška reprezentacije u vlastitim proizvodima u administraciji 30% troška reprezentacije u vlastitim proizvodima u administraciji Obveza za PDV Prihod od uporabe vlastitih proizvoda Zalihe gotovih proizvoda
Konto 630
Iznos Duguje 150.000
Potražuje
(150 kom)
2.
4630
52.500
4633 2400 788 630
22.500
700
60.000
15.000 60.000 60.000 (60 kom)
Rashodi proizvodnje
Osim vanjskih usluga, poduzeće može koristiti i vlastite proizvode, robu ili usluge za potrebe reprezentacije. Na zalihama bilo je 150 komada gotovih proizvoda od čega je poduzeće izuzelo 60 komada i koristilo ih za potrebe reprezentacije. Najprije treba naći cijenu po kojoj je zadužen jedan proizvod u skladište (150.000 kn : 150 kom) a zatim se dobiveni iznos pomnoži s brojem iskorištenih proizvoda za potrebe reprezentacije (60 kom) kako bi se dobilo 60.000 kn. Budući da po posljednjim izmjenama Zakona o porezu na dobit77, poduzeće nema pravo priznavanja pretporeza za reprezentaciju, potrebno je obračunati iznos pretporeza na 60.000 kn (60.000 kn x 0,25 = 15.000 kn) i dobiveni iznos pretporeza zbrojiti s vrijednošću iskorištenih zaliha gotovih proizvoda. Dobiveni iznos (75.000 kn) pomnoži se s 0,70 i s 0,30 kako bi se dobili iznosi 70%-tnog troška reprezentacije od uporabe vlastitih proizvoda (uvećava ukupnu dobit prilikom utvrđivanja porezne osnovice za obračun poreza na dobit), odnosno iznos 30%-tnog troška reprezenatcije. Za tzv. troškove reprezentacije vlastitih dobara nabavljenih na zalihe nije praktično korigirati pravo na pretporez nego, prema internom obračunu, knjižiti obvezu za PDV na računu 24078. Zbog toga se na kontu 2400 evidentira iznos od 15.000 kn (60.000 kn x 0,25). Potrebno je još proknjižiti i konto prihoda od uporabe vlastitih proizvoda. Napomena: prema Pravilniku o PDV-u79, kod vlastite potrošnje za potrebe reprezentacije, za poreznu osnovicu dobra može se uzeti tržišna vrijednost. Ona predstavlja nabavnu vrijednost za robu, cijenu proizvodnje za proizvode a za usluge to je tržišna cijena prema kojoj se usluge zaračunavaju i drugima. ZADATAK 133. Vježba S° 600 = 250.000 kn S° 4100 = 4.500 kn S° 4003 = 145.000 kn 1. Primljen je račun za poslovnu večeru (reprezentacija) u iznosu od 15.000 kn + 3.750 kn PDV. 2. Prenesite sve proizvodne (uskladištive) troškove. 3. Prenesite sve administrativne (nesukladištive) troškove. 4. Dovršeno je 80% proizvodnje u tijeku i preneseno na zalihe gotovih proizvoda. Na zalihama gotovih proizvoda nalazi se ukupno 800 proizvoda.
77
Zakon o porezu na dobit, NN 22/12 Skupina autora (redaktor Brkanić, V.), (2012.) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja – knjiga I, RRIF Plus, Zagreb, str. 804. 79 Pravilnik o PDV-u, NN 29/12 78
116
5. Od ukupnih 800 proizvoda, sa zaliha gotovih proizvoda su prodana 452 proizvoda te je ispostavljena faktura kupcu na iznos od 300.000 kn + 75.000 kn PDV. 6. Razdužite skladište gotovih proizvoda za prodano.
9.2. KRATKOTRAJNA IMOVINA - ROBA Trgovačka roba materijalna je imovina namijenjena daljnjoj prodaji. Prema Zakonu o trgovini80, postoje dvije vrste trgovine: o trgovina na veliko i o trgovina na malo. Sukladno HSFI-u 10 i MRS-u 2 zalihe trgovačke robe, pri početnom vrednovanju, treba mjeriti po trošku nabave (zaliha) a nakon toga zalihe treba mjeriti po trošku nabave ili neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tome što je niže. Trošak nabave su svi troškovi nastali u svezi s nabavom robe koji se uključuju u trošak zaliha (troškove nabave, troškove konverzije i druge troškove nastale u svezi s dovođenjem zaliha na sadašnju lokaciju u sadašnje stanje). Troškovi nabave zaliha obuhvaćaju: o kupovnu cijenu robe – prema računu dobavljača, o uvoznu carinu i druge poreze (osim onih koje poduzetnik naknadno može vratiti od poreznih vlasti), o troškove prijevoza i o sve druge troškove koji se mogu izravno pripisati nabavi materijala i trgovačke robe 81.
9.2.1. ROBA U SKLADIŠTU – VELEPRODAJA Prema Zakonu o trgovini82, trgovina na veliko (veleprodaja) kupnja je robe radi daljnje prodaje profesionalnim korisnicima, odnosno drugim pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju neku registriranu ili zakonom određenu djelatnost. U trgovini na veliko, roba se u knjigovodstvu evidentira po vrsti, količini i vrijednosti. Računovodstveni obuhvat nabave, skladištenja i prodaje robe može biti organiziran na različite specifične načine ali je uobičajeno da se poslovni događaji bilježe83: o na kontima glavne knjige – vrijednosno, o u robnom (analitičkom) knjigovodstvu – po vrsti, količini i vrijednosti te o u skladišnoj evidenciji – po vrsti i količini.
Napomena: roba u veleprodaji može se zadužiti po nabavnoj ili po prodajnoj cijeni. Prodajna cijena uključuje trgovačku maržu koja se dodaje na nabavnu cijenu robe. Prema tome, marža je razlika između prodajne i nabavne cijene, tj. zarada koju će dotično trgovačko poduzeće ostvariti.
80
Zakon o trgovini, NN 114/11 Skupina autora (redaktor Brkanić, V.), (2012.) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja – knjiga I, RRIF Plus, Zagreb, str. 939. 82 Zakon o trgovini, NN 114/11 83 Belak, V., (2006.) Profesionalno računovodstvo prema MSFI i hrvatskim poreznim propisima, Zgombić & partneri, Zagreb, str. 633. 81
117
ZADATAK 134. Nabava robe – zaduženje u veleprodaji po nabavnoj cijeni (jedna vrsta robe, jedan račun dobavljača); prodaja robe 1. Kupljena je trgovačka roba te je zaprimljena na skladište. Primljen je račun dobavaljača za isporučenu robu u iznosu od 20.000 kn + 5.000 kn PDV. Roba je zaprimljena po nabavnoj cijeni (trošku nabave). 2. Prodana je trgovačka roba iz skladišta te je ispostavljen račun kupcu u iznosu od 6.000 kn + 1.500 kn PDV. 3. Razdužite skladište veleprodaje za prodano. Br. 1.
2.
3.
Opis Roba u veleprodaji Pretporez Dobavljači Prihod od prodaje robe na veliko Obveza za PDV Kupci Roba u veleprodaji Nabavna vrijednost prodane robe (rashodi trgovine)
Konto 6600 1400 220 7600 2400 1200 6600 710
Iznos Duguje 20.000 5.000
Potražuje
25.000 6.000 1.500 7.500 6.000 6.000
Zaduživanjem robe u veleprodaji po nabavnoj cijeni, iznos troška nabave (nabavne cijene) robe knjiži se na kontu 6600. Prodajom robe i razduživanjem skladišta, konto 6600 rashoduje se za iznos ostvarenog prihoda (6.000 kn) a protustavka je dugovna strana konta rashoda trgovine (konto 710).
ZADATAK 135. Nabava robe – zaduženje u veleprodaji po prodajnoj cijeni (jedna vrsta robe, više računa dobavljača); prodaja robe 1. Kupljena je trgovačka roba. Primljen je račun dobavaljača za isporučenu robu u iznosu od 40.000 kn + 10.000 kn PDV. 2. Trošak transporta robe, prema primljenom računu dobavljača, iznosi 8.000 kn + 2.000 kn PDV. 3. Primljeni R-2 račun, za trošak ukrcaja i iskrcaja, iznosi 2.000 kn + 500 kn PDV. 4. Napravljen je obračun nabave robe. 5. Roba je zadužena na skladište s maržom od 35%. 6. Prodana je trgovačka roba iz skladišta te je ispostavljen račun kupcu u iznosu od 10.000 kn + 2.500 kn PDV. 7. Razdužite skladište veleprodaje za prodano. Br.
Opis
Konto
1.
Kupovna cijena robe od dobavljača (roba na putu) Pretporez Dobavljači Trošak transporta robe Pretporez Dobavljači Trošak ukrcaja i iskrcaja robe Nepriznat PDV Dobavljači fizičke osobe
650 1400 220 6510 1400 220 6511 1408 222
2.
3.
Iznos Duguje
Potražuje
40.000 10.000 50.000 8.000 2.000 10.000 2.000 500 2.500 118
4.
5.
6.
7. 7a.
Roba na putu Trošak transporta robe Trošak ukrcaja i iskrcaja Obračun nabave Obračun nabave Razlika u cijeni robe na skladištu (marža u veleprodaji) Roba u veleprodaji Prihod od prodaje robe na veliko (prihod od veleprodaje) Obveza za PDV Kupci Marža u veleprodaji Rashodi trgovine Roba u veleprodaji Rashodi trgovine
650 6510 6511 659 659 6680 6600 7600 2400 1200 6680 710 6600 710
40.000 8.000 2.000 50.000 50.000 17.500 67.500 10.000 2.500 12.500 2.592,59 2.592,59 10.000 10.000
KALKULACIJA: NABAVNA VRIJEDNOST (N.V.) 50.000 kn + MARŽA (35%) 17.500 kn = PRODAJNA CIJENA 67.500 kn Prilikom zaduženja robe na skladište uz maržu, potrebno je napraviti obračun nabave u kojem su sadržani svi troškovi nabave robe (konta na skupini 65-). Na vrijednost nabave od 50.000 kn obračunava se marža. Budući da marža iznosi 35%, 50.000 kn množi se s 0,35. Dobiveni iznos (17.500 kn) knjiži se potražno na kontu marže u veleprodaji (konto 6680). Zbroj nabavne vrijednosti (iznos obračuna nabave) robe i marže (67.500 kn) knjiži se dugovno na kontu robe u veleprodaji (konto 6600). Konto marže nema učinak na vrijednost zaliha jer se roba, zadužena po prodajnoj cijeni, ispravlja preko tog korektivnog konta marže. Napomena: iznos marže za razduženje u veleprodaji izračunava se na sljedeći način: prihod od prodaje / stanje na kontu 6600 x stanje na kontu 6680 Kod razduživanja skladišta, potrebno je najprije izračunati iznos za koji se razdužuje konto marže. Sukladno navedenoj formuli, dobije se iznos od 2.592,59 kn (10.000 kn / 67.500 kn x 17.500 kn) koji se knjiži dugovno na kontu 6680 te potražno na kontu 710. Također, potrebno je razdužiti i konto 6600 potražno za iznos ostvarenog prihoda od prodaje robe na veliko (10.000 kn) a protustavka je dugovna strana konta 710.
119
ZADATAK 136. Nabava robe iz uvoza – zaduženje u veleprodaji po prodajnoj cijeni; prodaja robe 1. Kupljena je trgovačka roba u Francuskoj. Primljen je račun ino-dobavljača u iznosu od 25.000 € (1€ = 7,45 kn). 2. Carinarnica obračunava carinu u iznosu od 10% na kupovnu cijenu robe. 3. Obračunat je i PDV pri uvozu na poreznu osnovicu koju čine zbroj kupovne cijene robe i carina. 4. Trošak transporta robe, prema primljenom računu dobavljača, iznosi 5.000 kn + 1.250 kn PDV. 5. Primljen je i račun za transportno osiguranje robe u iznosu od 6.500 kn. 6. Napravljen je obračun nabave robe. 7. Roba je zaprimljena na skladište s maržom od 40%. 8. Prodana je roba sa skladišta te je ispostavljen račun kupcu u iznosu od 95.000 kn + 23.750 kn PDV. 9. Razdužite skladište veleprodaje za prodano. Br. 1. 2. 3. 4.
5. 6.
7.
8.
9. 9a.
Opis
Konto
Roba na putu Ino-dobavljač Carina Obveza za carinu Nepriznat PDV Obveza za PDV pri uvozu Trošak transporta robe Pretporez Dobavljači Transportno osiguranje robe Dobavljači Roba na putu Carina Trošak transporta robe Transportno osiguranje Obračun nabave Obračun nabave Marža u veleprodaji Roba u veleprodaji Prihod od veleprodaje Obveza za PDV Kupci Marža u veleprodaji Rashodi trgodine Roba u veleprodaji Rashodi trgovine
KALKULACIJA: NABAVNA VRIJEDNOST + MARŽA (40%) = PRODAJNA CIJENA
650 221 652 2470 1408 2473 6510 1400 220 6512 220 650 652 6510 6512 659 659 6680 6600 7600 2400 1200 6680 710 6600 710
Iznos Duguje 186.250
Potražuje 186.250
18.625 18.625 51.218,75 51.218,75 5.000 1.250 6.250 6.500 6.500 186.250 18.625 5.000 6.500 216.375 216.375 86.550 302.925 95.000 23.750 118.750 27.142,86 27.142,86 95.000 95.000
216.375 kn 86.550 kn 302.925 kn
RAZDUŽENJE MARŽE U VELEPRODAJI: 95.000 kn / 302.925 kn x 86.550 kn = 27.142,86 kn RAZDUŽENJE KONTA ROBE U VELEPRODAJI = 95.000 kn 120
ZADATAK 137. Prodaja robe u veleprodaji S° 6600 = 70.000 kn S° 6680 = 20.000 kn 1. Prodana je roba sa skladišta te je ispostavljen račun kupcu u iznosu od 40.000 kn + 10.000 kn PDV. 2. Razdužite skladište za prodano. 3. Kupljena je trgovačka roba te je odmah zaprimljena na skladište s maržom od 40%. Primljeni račun dobavljača iznosi 100.000 kn + 25.000 kn PDV. 4. Prodana je roba sa skladišta te je ispostavljen račun kupcu u iznosu od 78.000 kn + 19.500 kn PDV. 5. Razdužite skladište za prodano. Br. S° 1.
2. 2a. 3.
4.
5. 5a.
Opis Roba u veleprodaji Marža u veleprodaji Prihod od veleprodaje Obveza za PDV Kupci Marža u veleprodaji Rashodi trgodine Roba u veleprodaji Rashodi trgovine Pretporez Dobavljači Marža u veleprodaji Roba u veleprodaji Prihod od veleprodaje Obveza za PDV Kupci Marža u veleprodaji Rashodi trgodine Roba u veleprodaji Rashodi trgovine
Konto 6600 6680 7600 2400 1200 6680 710 6600 710 1400 2200 6680 6600 7600 2400 1200 6680 710 6600 710
Iznos Duguje 70.000
Potražuje 20.000 40.000 10.000
50.000 11.428,57 11.428,57 40.000 40.000 25.000 125.000 40.000 140.000 78.000 19.500 97.500 17.142,86 kn 17.142,86 kn 78.000 78.000
RAZDUŽENJE SKLADIŠTA (PROMJENA 2.): razduženje marže: = prihod / stanje na 6600 x stanje na 6680 = 40.000 kn / 70.000 kn x 20.000 kn = 11.428,57 kn razduženje konta robe u veleprodaji = 40.000 kn ZADUŽENJE SKLADIŠTA (PROMJENA 3.): Kad se kupi trgovačka roba i odmah zaduži na skladište, najbolje je najprije proknjižiti pretporez (25.000 kn) a potom dobavljače (125.000 kn). Nabavna vrijednost robe je 100.000 kn pa se radi kalkulacija: NABAVNA VRIJEDNOST 100.000 kn + MARŽA (20%) 40.000 kn = PRODAJNA CIJENA ROBE 140.000 kn. 121
Nakon što se napravi kalkulacija, potrebno je proknjižiti maržu (40.000 kn) potražno na kontu 6680 a zatim i prodajnu cijenu robe (140.000 kn) dugovno na kontu 6600. RAZDUŽENJE SKLADIŠTA (PROMJENA 5.): razduženje marže: = prihod / stanje na 6600 x stanje na 6680 = 78.000 kn / (70.000 kn – 40.000 kn) x (20.000 kn - 11.428,57 kn) = 17.142,86 kn razduženje konta robe u veleprodaji = 78.000 kn U petoj promjeni potrebno je najprije odrediti stanja na kontima 6600 i 6680. Na kontu robe u veleprodaji u početnom stanju bilo je robe ukupne prodajne cijene 70.000 kn. Naknadno je prodano robe prodajne cijene 40.000 kn pa stanje na kontu 6600 iznosi 30.000 kn. Od ukupnog iznosa marže (20.000 kn) treba oduzeti iznos marže koji se odnosi na prodanu robu (11.428,57 kn) kako bi se dobilo stanje na kontu 6680.
ZADATAK 138. Povećanje marže u veleprodaji S° 6600 = 180.000 kn S° 6680 = 30.000 kn 1. Robi na skladištu promijenjena je marža te je roba sada zadužena s 35% umjesto s 20% marže. Br. S° 1.
Opis Roba u veleprodaji Marža u veleprodaji Roba u veleprodaji Marža u veleprodaji
Konto 6600 6680 6600 6680
Iznos Duguje 180.000
Potražuje 30.000
22.500 22.500
Prilikom promjene marže potrebno je najprije naći nabavnu vrijednost robe. Ona je razlika između prodajne cijene robe i marže (180.000 kn – 30.000 kn = 150.000 kn). Marža se povećava te se roba zadužuje s 35% umjesto s 20% marže – promjena marže iznosi 15 postotnih poena na više. Nabavnu vrijednost robe potrebno je pomnožiti s promjenom marže (15 postotnih poena): 150.000 kn x 0,15 = 22.500 kn. Iznos od 22.500 kn predstavlja povećanje marže te ga je potrebno proknjižiti na potražnoj strani konta 6680 kao te na dugovnoj strani konta 6600 (marža je sadržana u prodajnoj cijeni robe).
Drugi način knjiženja povećanja marže Br. S° 1. 1a.
Opis Roba u veleprodaji Marža u veleprodaji Roba u veleprodaji Marža u veleprodaji Marža u veleprodaji Roba u veleprodaji
Konto 6600 6680 6600 6680 6680 6600
Iznos Duguje 180.000
Potražuje 30.000 30.000
30.000 52.500 52.500
122
Konto marže zatvara se za dosadašnji iznos marže (30.000 kn) a kao protustavka knjiži se potražna strana konta robe u veleprodaji. Stanje na 6600 je 150.000 kn (180.000 kn – 30.000 kn) što predstavlja nabavnu vrijednost robe. Potrebno je napraviti kalkulaciju s novom maržom: KALKULACIJA NABAVNA VRIJEDNOST 150.000 kn + MARŽA (35%) 52.500 kn = PRODAJNA CIJENA 202.500 kn. Nakon napravljene kalkulacije, vidljivo je da je iznos nove marže 52.500 kn što se knjiži potražno na kontu 6680. Nova nabavna vrijednost robe iznosi 202.500 kn ali taj cijeli iznos neće se knjižiti budući da trenutno stanje na kontu 6600 iznosi 150.000 kn pa se knjiži razlika (202.500 kn – 150.000 kn) koja je jednaka novom iznosu marže (52.500 kn).
ZADATAK 139. Smanjenje marže u veleprodaji S° 6600 = 260.000 kn S° 6680 = 60.000 kn 1. Robi na skladištu promijenjena je marža te je roba sada zadužena s 20% umjesto s 30% marže. Br. S° 1.
Opis Roba u veleprodaji Marža u veleprodaji Roba u veleprodaji Marža u veleprodaji
Konto 6600 6680 6600 6680
Iznos Duguje 260.000
Potražuje 60.000
20.000 20.000
Prilikom promjene marže potrebno je najprije naći nabavnu vrijednost robe. Ona je razlika između prodajne cijene robe i marže (260.000 kn – 60.000 kn = 200.000 kn). Marža se smanjuje te se roba zadužuje s 20% umjesto s 30% marže – promjena marže iznosi 10 postotnih poena na niže. Nabavnu vrijednost robe potrebno je pomnožiti s promjenom marže (10 postotnih poena): 200.000 kn x 0,10 = 20.000 kn. Iznos od 20.000 kn predstavlja smanjenje marže te ga je potrebno stornirati na potražnoj strani konta 6680 kao te na dugovnoj strani konta 6600 (marža je sadržana u prodajnoj cijeni robe).
Drugi način knjiženja smanjenja marže Br. S° 1. 1a.
Opis Roba u veleprodaji Marža u veleprodaji Roba u veleprodaji Marža u veleprodaji Marža u veleprodaji Roba u veleprodaji
Konto 6600 6680 6600 6680 6680 6600
Iznos Duguje 260.000
Potražuje 60.000 60.000
60.000 40.000 40.000
Konto marže zatvara se za dosadašnji iznos marže (60.000 kn) a kao protustavka knjiži se potražna strana konta robe u veleprodaji. Stanje na 6600 je 200.000 kn (260.000 kn – 60.000 kn) što predstavlja nabavnu vrijednost robe. Potrebno je napraviti kalkulaciju s novom maržom:
123
KALKULACIJA NABAVNA VRIJEDNOST 200.000 kn + MARŽA (20%) 40.000 kn = PRODAJNA CIJENA 240.000 kn. Nakon napravljene kalkulacije, vidljivo je da je iznos nove marže 40.000 kn što se knjiži potražno na kontu 6680. Nova nabavna vrijednost robe iznosi 240.000 kn ali taj cijeli iznos neće se knjižiti budući da trenutno stanje na kontu 6600 iznosi 200.000 kn pa se knjiži razlika (240.000 kn – 200.000 kn) koja je jednaka novom iznosu marže (40.000 kn).
ZADATAK 140. Uporaba robe sa skladišta za potrebe reprezentacije S° 6600 = 224.000 kn S° 6680 = 64.000 kn 1. Sa skladišta dano je na poklon poslovnom partneru robe u vrijednosti prodajne cijene od 112.000 kn. Ispostavljen je interni račun. 2. Razdužite skladište. Br.
Opis
Konto
S°
Roba u veleprodaji Marža u veleprodaji 70% troška reprezentacije u vlastitoj robi u administraciji 30% troška reprezentacije u vlastitoj robi u administraciji Obveza za PDV Prihod od uporabe vlastite robe Marža u veleprodaji Rashodi trgovine Roba u veleprodaji Rashodi trgovine
6600 6680
1.
2. 2a.
Iznos Duguje 224.000
Potražuje 64.000
4630
70.000
4633 2400 788 6680 710 6600 710
30.000 20.000 80.000 32.000 32.000 112.000 112.000
Napomena: postotak marže, kojom je roba zadužena na skladište, može se izračunati na sljedeći način: stanje na 6680 / (stanje na 6600 – stanje na 6680) x 100 Osim vanjskih usluga, poduzeće može koristiti i vlastite proizvode, robu ili usluge za potrebe reprezentacije. Kad se sa skladišta izuzima roba za potrebe reprezentacije, potrebno je ponajprije odrediti nabavnu vrijednost robe. Prodajna cijena robe je 112.000 kn. Budući da su poznata stanja na kontima 6600 i 6680 prije izuzeća robe, treba odrediti maržu kojom je roba zadužena: 64.000 kn / (224.000 kn – 64.000 kn) = 0,4. Iz navedenog proizlazi da je roba zadužena s maržom od 40%. Iz prodajne cijene robe potrebno je izbiti maržu: 112.000 kn x 40/140 = 32.000 kn iz čega proizlazi da je nabavna vrijednost robe 80.000 kn (112.000 kn – 32.000 kn). Budući da po posljednjim izmjenama Zakona o porezu na dobit84, poduzeće nema pravo priznavanja pretporeza za reprezentaciju, potrebno je obračunati iznos pretporeza na 80.000 kn (80.000 kn x 0,25 = 20.000 kn). Dobiveni iznos pretporeza zbroji se s nabavnom vrijednošću robe. Dobiveni iznos (100.000 kn) pomnoži se s 0,70 i s 0,30 kako bi se dobili iznosi 70%-tnog troška reprezentacije od 84
Zakon o porezu na dobit, NN 22/12
124
uporabe vlastitih proizvoda (uvećava ukupnu dobit prilikom utvrđivanja porezne osnovice za obračun poreza na dobit), odnosno iznos 30%-tnog troška reprezenatcije. Za tzv. troškove reprezentacije vlastitih dobara nabavljenih na zalihe nije praktično korigirati pravo na pretporez nego, prema internom obračunu, knjižiti obvezu za PDV na računu 24085. Zbog toga se na kontu 2400 evidentira iznos od 20.000 kn (80.000 kn x 0,25). Potrebno je još proknjižiti i konto prihoda od uporabe vlastitih proizvoda na kojem se knjiži iznos nabavne vrijednosti robe izuzete za skladišta za potrebe reprezentacije. Kod rashodovanja skladišta, najprije se razdužuje konto marže i to za iznos marže koja je sadržana u prodajnoj cijeni robe dane za potrebe reprezentacije (32.000 kn) dok se konto robe u veleprodaji rashoduje za iznos prodajne cijene robe (112.000 kn).
9.2.2. ROBA U PRODAVAONICI – MALOPRODAJA Prema Zakonu o trgovini86, trgovina na malo kupnja je radi daljnje prodaje potrošačima za osobnu potrošnju ili uporabu u kućanstvu, kao i profesionalnim korisnicima ako za tu prodaju nije potrebno ispunjavanje dodatnih minimalnih i drugih uvjeta propisanih posebnim propisima. Napomena: roba u prodavaonici (maloprodaji) zadužuje se po prodajnoj cijeni koja uključuje trošak nabave, maržu i uračunati PDV. Uračunati PDV može biti po stopi od 25%, 10% i 0% (ova stopa ukida se od 01.01.2013. a zamjenjuje ju stopa od 5%). ZADATAK 141. Nabava robe – zaduženje u prodavaonici po prodajnoj cijeni (jedna vrsta robe, više računa dobavljača); prodaja robe 1. Kupljena je trgovačka roba te je primljen račun dobavljača na iznos od 170.000 kn + 42.500 kn PDV. 2. Trošak ambalaže, prema računu dobavljača, iznosi 21.000 kn + 5.250 kn PDV. 3. Trošak pregleda robe iznosi 8.000 kn + 2.000 kn PDV. 4. Napravljen je obračun nabave robe. 5. Roba je zaprimljena u prodavaonicu gdje je zadužena s 40% marže i 25% PDV-a. 6. Na blagajni prodavaonice inkasirano je 160.000 kn od čega 120.000 kn u gotovini, 5.000 kn u čekovima građana a 35.000 kn odnosi se na Visa kreditnu karticu SG Splitske banke. 7. Razdužite prodavaonicu za prodano. 8. Gotovina je položena na žiro-račun a čekovi su dani na naplatu. 9. Primljen je račun za proviziju za kartično poslovanje u iznosu od 1.000 kn. 10. Primljen je izvod sa žiro-računa koji potvrđuje naplatu gotovine, čekova te utrška od SG Splitske banke. Br. 1.
2.
Opis Roba na putu Pretporez Dobavljači Trošak ambalaže Pretporez Dobavljači
Konto 650 1400 220 6513 1400 220
Iznos Duguje 170.000 42.500
Potražuje
212.500 21.000 5.250 26.250
85
Skupina autora (redaktor Brkanić, V.), (2012.) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja – knjiga I, RRIF Plus, Zagreb, str. 804. 86 Zakon o trgovini, NN 114/11
125
3.
Trošak pregleda robe Pretporez Dobavljači 4. Roba na putu Trošak ambalaže Trošak pregleda robe Obračun nabave robe 5. Obračun nabave robe Uračunani PDV (ukalkulirani PDV) Uračunana razlika u cijeni robe u prodavaonici (marža u maloprodaji) Roba u prodavaonici (maloprodaji) 6. Prihod od prodaje robe na malo (prihod od maloprodaje) Blagajna prodavaonice Primljeni čekovi građana Potraživanja za prodaju na kreditne kartice 6a. Prihod od maloprodaje Obveza za PDV 7. Ukalkulirani PDV Rashodi trgovine 7a. Marža u maloprodaji Rashodi trgovine 7b. Roba u maloprodaji Rashodi trgovine 8. Blagajna prodavaonice Prijelazni žiro-račun 8a. Primljeni čekovi građana Čekovi dani na naplatu 9. Trošak provizije izdavateljima kreditnih kartica u administraciji Potraživanja za prodaju na kreditne kartice 10. Prijelazni žiro-račun Žiro-račun 10a. Čekovi dani na naplatu Žiro-račun 10b. Potraživanja za prodaju na kreditne kartice Žiro-račun KALKULACIJA (PROMJENA 5.): NABAVNA VRIJEDNOST + MARŽA (40%) = PRODAJNA CIJENA BEZ PDV-A + PDV (25%) = PRODAJNA CIJENA U PRODAV.
6519 1400 220 650 6513 6519 659 659 664
8.000 2.000 10.000 170.000 21.000 8.000 199.000 199.000 69.650
6681 6630
348.250
7603 1022 1140
120.000 5.000
1207 7603 2400 664 710 6681 710 6630 710 1022 1009 1140 1149 4653 1207 1009 1000 1149 1000 1207 1000
79.600
160.000
35.000 32.000 32.000 32.000 32.000 36.571,43 36.571,43 160.000 160.000 120.000 120.000 5.000 5.000 1.000 1.000 120.000 120.000 5.000 5.000 34.000 34.000
199.000 kn 79.600 kn 278.600 kn 69.650 kn 348.250 kn
126
Prodajom robe iz prodavaonice, knjiži se prihod a protustavke su konta blagajne u prodavaonici, primljenih čekova te potraživanja za prodaju na kreditne kartice. U prodajnoj cijeni robe sadržan je PDV pa ga je potrebno izbiti iz prihoda te stvoriti obvezu za nj. PDV nije prihod poduzeća već prihod državnog proračuna. U ovom zadatku roba je bila zadužena s 25% PDV-a pa se iz iznosa prihoda PDV izbija na sljedeći način: 160.000 kn x 25 / 125 = 32.000 kn. Napomena: PDV nije prihod poduzeća već državnog proračuna. Stoga je potrebno izbiti PDV iz prihoda (PDV je uračunat u prodajnoj cijeni robe u prodavaonici). Prilikom razduženja prodavaonice, najbolje je najprije razdužiti konto uračunanog PDV-a. Napomena: iznos uračunanog (ukalkuliranog) PDV-a za razduženje izračunava se na sljedeći način: prihod od prodaje / stanje na kontu 6600 x stanje na kontu 664 Prihod iznosi 160.000 kn pa se iznos uračunanog PDV-a, kojeg treba razdužiti, izračunava na sljedeći način: 160.000 kn / 348.250 kn x 69.650 kn = 32.000 kn. Dobiveni iznos knjiži se na dugovnu stranu konta 664 i potražnu stranu konta 710. Iznos od 32.000 kn odgovara iznosu za koji se stornirao prihod od maloprodaje te stvorila obveza za PDV. Nakon razduženja konta uračunanog PDV-a, razdužuje se konto marže u prodavaonici. Napomena: iznos marže, u prodavaonici, za razduženje izračunava se na sljedeći način: prihod od prodaje / stanje na kontu 6600 x stanje na kontu 6681 Računa se: 160.000 kn / 348.250 kn x 79.600 kn = 36.571,43 kn. Dobiveni iznos knjiži se na dugovnu stranu konta 6681 te na potražnu stranu konta 710. Također, za prodano treba razdužiti i konto robe u prodavaonici koji se razdužuje za iznos bruto prihoda (160.000 kn). Protustavka potražnoj strani konta 6630 bit će dugovna strana konta 710. Kad se gotovina polaže na žiro-račun, ne knjiži se odmah konto žiro-računa već se koristi prijelazni žiro-račun. Tek, primitkom izvoda, knjiži se žiro-račun a zatvara se prijelazni žiro-račun. Kad se čekovi daju na naplatu, otvara se konto vrijednosnih papira (čekova) danih na naplatu a protustavka je zatvaranje (potražna strana) konta primljenih čekova građana. Primitkom računa za trošak provizije za kartično poslovanje, otvara se pripadajući konto (4653) a protustavka bit će umanjenje potraživanja za prodaju na kreditne kartice (potražna strana konta 1207). Napomena: prema pravilniku o PDV-u87, usluge platnog prometa u zemlji i inozemstvu oslobođene su PDV-a. Isto vrijedi i za ugovaranje kreditnih garancija. Transakcijama prema računima smatraju se i otvaranje računa, zatvaranje računa, upis tereta i dugovanja, obavještavanje deponenata o uplatama i isplatama, obavještavanje banke deponenta o promjeni stanja na računu, o stanju računa, zatim članarina i pretplata u vezi sa sustavom računa ili kreditnim karticama i slično. Usluge platnog prometa u zemlji i inozemstvu i s tim povezane usluge posredovanja ako se obavljaju u skladu s posebnim propisima koji uređuju to područje oslobođene su plaćanja poreza na dodanu vrijednost88. 87
Pravilnik o PDV-u, NN 29/12 Skupina autora (redaktor Brkanić, V.), (2012.) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja – knjiga I, RRIF Plus, Zagreb, str. 808. 88
127
Primitkom izvoda sa žiro-računa, zatvara se prijelazni žiro-račun a na žiro-račun uplaćuje se iznos od 120.000 kn. Također, zatvara se konto čekova danih na naplatu te se na žiro-račun uplaćuje iznos od 5.000 kn. Konto potraživanja za prodaju na kreditne kartice zatvara se za 34.000 kn (trošak provizije umanjio je iznos potraživanja) te se navedeni iznos uplaćuje na žiro-račun.
ZADATAK 142. Nabava robe iz uvoza – zaduženje u prodavaonici po prodajnoj cijeni (jedna vrsta robe, više računa dobavljača); prodaja robe 1. Kupljena je roba u inozemstvu te je primljen račun ino-dobavljača u iznosu od 3.500 € (1€ = 7,38 kn). 2. Carinarnica obračunava carinu na kupovnu cijenu robe po stopi od 10%. 3. Obračunat je i PDV pri uvozu na poreznu osnovicu koju čine zbroj kupovne cijene robe i carina. 4. Trošak špeditera, prema primljenom računu, iznosi 1.600 kn + 400 kn PDV. 5. Prijevoz robe, prema računu dobavljača, iznosi 3.400 kn + 850 kn PDV. 6. Napravljen je obračun nabave robe. 7. Roba je zadužena u prodavaonicu s 45% marže i 25% PDV-a. 8. Prodana je roba iz prodavaonice te je u blagajnu prodavaonice inkasirano 11.000 kn od čega se 10.000 kn odnosi na gotovinu a ostatak na čekove građana. 9. Gotovina je položena na žiro-račun a čekovi poslani na naplatu. 10. Razdužite prodavaonicu za prodano. 11. Sa žiro-računa primljen je izvod koji potvrđuje naplatu gotovine i čekova građana. Br. 1. 2. 3. 4.
5.
6.
7.
8.
8a.
Opis Roba na putu Ino-dobavljači Carina Obveze za carinu Nepriznat PDV Obveze za PDV pri uvozu Trošak špeditera Pretporez Dobavljači Trošak transporta robe Pretporez Dobavljači Roba na putu Carina Trošak špeditera Trošak transporta robe Obračun nabave Obračun nabave Ukalkulirani PDV Marža u maloprodaji Roba u prodavaonici (maloprodaji) Prihod od maloprodaje Blagajna prodavaonice Primljeni čekovi građana Prihod od maloprodaje Obveza za PDV
Konto 650 221 652 2470 1408 2473 6517 1400 220 6510 1400 220 650 652 6517 6510 659 659 664 6681 6630 7603 1022 1140 7603 2400
Iznos Duguje 25.830
Potražuje 25.830
2.583 2.583 7.103,25 7.103,25 1.600 400 2.000 3.400 850 4.250 25.830 2.583 1.600 3.400 33.413 33.413 12.112,21 15.035,85 60.561,06 11.000 10.000 1.000 2.200 2.200 128
9.
Blagajna prodavaonice Prijelazni žiro-račun 9a. Primljeni čekovi građana Čekovi dani na naplatu 10. Ukalkulirani PDV Rashodi trgovine 10a. Marža u maloprodaji Rashodi trgovine 10b. Roba u maloprodaji Rashodi trgovine 11. Prijelazni žiro-račun Žiro-račun 11a. Čekovi dani na naplatu Žiro-račun
KALKULACIJA (PROMJENA 7.): NABAVNA VRIJEDNOST + MARŽA (45%) = PRODAJNA CIJENA BEZ PDV-A + PDV (25%) = PRODAJNA CIJENA U PRODAV.
1022 1009 1140 1149 664 710 6681 710 6630 710 1009 1000 1149 1000
10.000 10.000 1.000 1.000 2.200 2.200 2.731,03 2.731,03 11.000 11.000 10.000 10.000 1.000 1.000
33.413 kn 15.035,85 kn 48.448,85 kn 12.112,21 kn 60.561,06 kn
RAZDUŽENJE PRODAVAONICE (PROMJENA 10.): razduženje ukalkuliranog PDV-a: = 11.000 kn / 60.561,06 kn x 12.112,21 kn = 2.200 kn razduženje marže u prodavaonici: = 11.000 kn / 60.561,06 kn x 15.035,85 kn = 2.731,03 kn razduženje robe u maloprodaji = 11.000 kn
129
ZADATAK 143. Nabava dječje hrane; zaduženje u prodavaonicu; prodaja (stopa PDV-a: 10%) 1. Nabavljena je dječja hrana. Račun dobavljača iznosi 60.000 kn + 6.000 kn PDV. 2. Obrtnik je obavio prijevoz dječje hrane. R-2 faktura za prijevoz iznosi 2.000 kn + 500 kn PDV. 3. Napravljen je obračun nabave. 4. Roba (dječja hrana) zadužena je u prodavaonicu sa 30% marže i 10% PDV-a. 5. Prodana je dječja hrana te je u blagajnu prodavaonice inkasirano 45.000 kn u gotovini. 6. Gotovina je položena na žiro-račun. 7. Razdužite prodavaonicu za prodano. 8. Primljen je izvod sa žiro-računa koji potvrđuje uplatu novca. Br. 1.
2.
3.
4.
5. 5a. 6. 7. 7a. 7b. 8.
Opis Roba na putu Pretporez – 10% Dobavljači Trošak transporta robe Pretporez Dobavljači Roba na putu Trošak transporta robe Obračun nabave robe Obračun nabave robe Roba u maloprodaji s PDV-om 10% Marža u maloprodaji Ukalkulirani PDV – 10% Prihod od maloprodaje Blagajna prodavaonice Prihod od maloprodaje Obveza za PDV – 10% Blagajna prodavaonice Prijelazni žiro-račun Ukalkulirani PDV – 10% Rashodi trgovine Marža u maloprodaji Rashodi trgovine Roba u maloprodaji s PDV-om 10% Rashodi trgovine Prijelazni žiro-račun Žiro-račun
Konto 650 14001 220 6510 1400 220 650 6510 659 659 66301 6681 66401 7603 1022 7603 24001 1022 1009 66401 710 6681 710 66301 710 1009 1000
Iznos Duguje 60.000 6.000
Potražuje
66.000 2.000 500 2.500 60.000 2.000 62.000 62.000 88.660 18.600 8.060 45.000 45.000 4.090,91 4.090,91 45.000 45.000 4.090,91 4.090,91 9.440,56 9.440,56 45.000 45.000 45.000 45.000
Sukladno izmjenama Zakona o PDV-u89, od 01. ožujka 2012. primjenjuje se snižena stopa PDV-a (10%) na dječju hranu. KALUKULACIJA (PROMJENA 4.): NABAVNA VRIJEDNOST 62.000 kn + MARŽA (30%) 18.600 kn = PRODAJNA CIJENA BEZ PDV-A 80.600 kn + PDV (10%) 8.060 kn = PRODAJNA CIJENA U PRODAV. 88.660 kn 89
Zakon o PDV-u, NN 22/12
130
Budući da se na dječju hranu primjenjuje snižena stopa PDV-a, dječja hrana zadužuje se u prodavaonicu uz stopu PDV-a od 10%. Prodajom robe, potrebno je stornirati PDV iz prihoda jer PDV nije prihod poduzeća već državnog proračuna. S obzirom da je dječja hrana zadužena u prodavaonicu po stopi PDV-a od 10%, iz prihoda PDV izbija se na sljedeći način: 45.000 kn x 10 /110 = 4.090,91 kn. Navedeni iznos stornira se na kontu 7603 kao protustavka knjiži se potražna strana konta 2400. RAZDUŽENJE PRODAVAONICE (PROMJENA 7.): razduženje ukalkuliranog PDV-a: = 45.000 kn / 88.660 kn x 8.060 kn = 4.090,91 kn razduženje marže u prodavaonici: = 45.000 kn / 88.660 kn x 18.600 kn = 9.440,56 kn razduženje robe u maloprodaji = 45.000 kn
ZADATAK 144. Zaduženje mlijeka u prodavaonici; prodaja (stopa PDV-a: 0%) - do 31.12.2012. 1. Od dobavljača ''Mils – Mljekara Split'' d.d. nabavljeno je mlijeko te je primljen račun u iznosu od 18.000 kn. Mlijeko je zaduženo u prodavaonicu s maržom od 25% i 0% PDV-a. 2. Prodano je mlijeko te je u blagajnu prodavaonice inkasirano 12.000 kn u gotovini. 3. Gotovina je položena na žiro-račun. 4. Razdužite prodavaonicu za prodano. 5. Primljen je izvod sa žiro-računa koji potvrđuje uplatu novca. Br. 1.
2. 3. 4. 4a. 5.
Opis Dobavljači Roba u maloprodaji s PDV-om 0% Marža u maloprodaji Prihod od maloprodaje Blagajna prodavaonice Blagajna prodavaonice Prijelazni žiro-račun Marža u prodavaonici Rashodi trgovine Roba u maloprodaji s PDV-om 0% Rashodi trgovine Prijelazni žiro-račun Žiro-račun
Konto 220 66302 6681 7603 1022 1022 1009 6681 710 66302 710 1009 1000
Iznos Duguje
Potražuje 18.000
22.500 4.500 12.000 12.000 12.000 12.000 2.400 2.400 12.000 12.000 12.000 12.000
S obzirom da je trgovačka roba kupljena i odmah zadužena u prodavaonicu, najprije će se proknjižiti konto dobavljača (18.000 kn). Pretporez se ne knjiži budući da se na mlijeko primjenjuje nulta stopa PDV-a. Iznos računa dobavljača predstavlja nabavnu vrijednost po kojoj se radi kalkulacija:
131
KALUKULACIJA (PROMJENA 1.): NABAVNA VRIJEDNOST + MARŽA (25%) = PRODAJNA CIJENA BEZ PDV-A + PDV (0%) = PRODAJNA CIJENA U PRODAV.
18.000 kn 4.500 kn 22.500 kn 0 kn 22.500 kn
S obzirom da je mlijeko u prodavaonici zaduženo s 0% PDV-a, ne treba izbijati PDV iz ostvarenog prihoda prodavaonice. Kod razduženja prodavaonice, razdužuju se marža i roba u prodavaonici. Ukalkuliranog PDV-a nema s obzirom na stopu PDV-a koja se odnosi na mlijeko. RAZDUŽENJE PRODAVAONICE (PROMJENA 4.): razduženje marže u prodavaonici: = 12.000 kn / 22.500 kn x 4.500 kn = 2.400 kn razduženje robe u maloprodaji = 12.000 kn
ZADATAK 145. Zaduženje mlijeka u prodavaonici; prodaja (stopa PDV-a: 5%) – nakon 01.01.2013. 1. Od dobavljača ''Mils – Mljekara Split'' d.d. nabavljeno je mlijeko te je primljen račun u iznosu od 18.000 kn + 900 kn PDV. Mlijeko je zaduženo u prodavaonicu s maržom od 25% i 5% PDV-a. 2. Prodano je mlijeko te je u blagajnu prodavaonice inkasirano 12.000 kn u gotovini. 3. Gotovina je položena na žiro-račun. 4. Razdužite prodavaonicu za prodano. 5. Primljen je izvod sa žiro-računa koji potvrđuje uplatu novca. Br. 1.
2. 2a. 3. 4. 4a. 4b. 5.
Opis Pretporez – 5% Dobavljači Roba u maloprodaji s PDV-om 5% Marža u maloprodaji Ukalkulirani PDV – 5% Prihod od maloprodaje Blagajna prodavaonice Prihod od maloprodaje Obveza za PDV – 5% Blagajna prodavaonice Prijelazni žiro-račun Ukalkulirani PDV – 5 % Rashodi trgovine Marža u prodavaonici Rashodi trgovine Roba u maloprodaji s PDV-om 5% Rashodi trgovine Prijelazni žiro-račun Žiro-račun
Konto 14002 220 66302 6681 66402 7603 1022 7603 24002 1022 1009 66402 710 6681 710 66302 710 1009 1000
Iznos Duguje 900
Potražuje 18.900
23.625 4.500 1.125 12.000 12.000 571,43 571,43 12.000 12.000 571,43 571,43 2.285,71 2.285,71 12.000 12.000 12.000 12.000 132
S obzirom da je trgovačka roba kupljena i odmah zadužena u prodavaonicu, najprije će se proknjižiti 900 kn na kontu pretporeza (prema najavama iz Vlade RH90, od 01. siječnja 2013. ukida se nulta stopa PDV-a i uvodi se nova međustopa od 5%) a zatim i potražna strana konta dobavljača (18.900 kn). Iznos računa dobavljača predstavlja nabavnu vrijednost po kojoj se radi kalkulacija: KALUKULACIJA (PROMJENA 1.): NABAVNA VRIJEDNOST + MARŽA (25%) = PRODAJNA CIJENA BEZ PDV-A + PDV (5%) = PRODAJNA CIJENA U PRODAV.
18.000 kn 4.500 kn 22.500 kn 1.125 kn 23.625 kn
S obzirom da je mlijeko u prodavaonicu zaduženo s 5% PDV-a, PDV iz ostvarenog prihoda prodavaonice izbija se na sljedeći način: 12.000 kn x 5 / 105 = 571,43 kn. Kod razduženja prodavaonice, razdužuju se ukalkulirani PDV, marža i roba u prodavaonici. RAZDUŽENJE PRODAVAONICE (PROMJENA 4.): razduženje ukalkuliranog PDV-a: = 12.000 kn / 23.625 kn x 1.125 kn = 571,43 kn razduženje marže u prodavaonici: = 12.000 kn / 23.625 kn x 4.500 kn = 2.285,71 kn razduženje robe u maloprodaji = 12.000 kn ZADATAK 146. Zaduženje robe u prodavaonici; prodaja 1. Kupljena je trgovačka roba te je zadužena u prodavaonicu s 55% marže i 25% PDV-a. Račun dobavljača za kupljenu robu iznosi 40.000 kn + 10.000 kn PDV. 2. Prodana je roba iz prodavaonice te je u blagajnu inkasirano 56.000 kn od čega se 50.000 kn odnosi na gotovinu a ostatak na čekove građana. 3. Gotovina je uplaćena na žiro-računa čekovi poslani na naplatu. 4. Razdužite prodavaonicu za prodano. 5. Primljen je izvod sa žiro-računa koji potvrđuje uplatu gotovine i naplatu čekova. 6. Kupljena je trgovačka roba te je primljen račun dobavljača u iznosu od 70.000 kn + 17.500 kn PDV. Roba je zadužena u prodavaonicu s 55% marže i 25% PDV-a. 7. Prodana je roba iz prodavaonice te je inkasirano 95.000 kn u gotovini. 8. Gotovina je položena na žiro-račun. 9. Razdužite prodavaonicu za prodano. 10. Primljen je izvod sa žiro-računa koji potvrđuje uplatu gotovine. Br. 1.
90
Opis Pretporez Dobavljači Roba u maloprodaji Marža u maloprodaji Ukalkulirani PDV
Konto 1400 220 6630 6681 664
Iznos Duguje 10.000
Potražuje 50.000
77.500 22.000 15.500
www.vlada.hr
133
2.
2a. 3. 3a. 4. 4a. 4b. 5. 5a. 6.
7. 7a. 8. 9. 9a. 9b. 10.
Prihod od maloprodaje Blagajna prodavaonice Primljeni čekovi građana Prihod od maloprodaje Obveza za PDV Blagajna prodavaonice Prijelazni žiro-račun Primljeni čekovi građana Čekovi dani na naplatu Ukalkulirani PDV Rashodi trgovine Marža u maloprodaji Rashodi trgovine Roba u maloprodaji Rashodi trgovine Prijelazni žiro-račun Žiro-račun Čekovi dani na naplatu Žiro-račun Pretporez Dobavljači Roba u maloprodaji Marža u maloprodaji Ukalkulirani PDV Prihod od maloprodaje Blagajna prodavaonice Prihod od maloprodaje Obveza za PDV Blagajna prodavaonice Prijelazni žiro-račun Ukalkulirani PDV Rashodi trgovine Marža u maloprodaji Rashodi trgovine Roba u maloprodaji Rashodi trgovine Prijelazni žiro-račun Žiro-račun
KALUKULACIJA (PROMJENA 1.): NABAVNA VRIJEDNOST + MARŽA (55%) = PRODAJNA CIJENA BEZ PDV-A + PDV (25%) = PRODAJNA CIJENA U PRODAV.
7603 1022 1140 7603 2400 1022 1009 1140 1149 664 710 6681 710 6630 710 1009 1000 1149 1000 1400 220 6630 6681 664 7603 1022 7603 2400 1022 1009 664 710 6681 710 6630 710 1009 1000
56.000 50.000 6.000 11.200 11.200 50.000 50.000 6.000 6.000 11.200 11.200 15.896,77 15.896,77 56.000 56.000 50.000 50.000 6.000 6.000 17.500 87.500 135.625 38.500 27.125 95.000 95.000 19.000 19.000 95.000 95.000 19.000 19.000 26.967,74 26.967,74 95.000 95.000 95.000 95.000
40.000 kn 22.000 kn 62.000 kn 15.500 kn 77.500 kn
IZBIJANJE PDV-A IZ PRIHODA (PROMJENA 2a.): = 56.000 kn x 25 /125 = 11.200 kn 134
RAZDUŽENJE PRODAVAONICE (PROMJENA 4.): razduženje ukalkuliranog PDV-a: = 56.000 kn / 77.500 kn x 15.500 kn = 11.200 kn razduženje marže u prodavaonici: = 56.000 kn / 77.500 kn x 22.000 kn = 15.896,77 kn razduženje robe u maloprodaji = 56.000 kn KALUKULACIJA (PROMJENA 6.): NABAVNA VRIJEDNOST + MARŽA (55%) = PRODAJNA CIJENA BEZ PDV-A + PDV (25%) = PRODAJNA CIJENA U PRODAV.
70.000 kn 38.500 kn 108.500 kn 27.125 kn 135.625 kn
IZBIJANJE PDV-A IZ PRIHODA (PROMJENA 7a.): = 95.000 kn x 25 /125 = 19.000 kn RAZDUŽENJE PRODAVAONICE (PROMJENA 9.): razduženje ukalkuliranog PDV-a: = 95.000 kn / (77.500 kn + 135.625 kn – 56.000 kn) x (15.500 kn + 27.125 kn – 11.200 kn) = 95.000 kn / 157.125 kn x 31.425 kn = 19.000 kn razduženje marže u prodavaonici: = 95.000 kn / (77.500 kn + 135.625 kn – 56.000 kn) x (22.000 kn + 38.500 kn – 15.896,77kn) = 95.000 kn / 157.125 kn x 44.603,23 kn = 26.967,74 kn razduženje robe u maloprodaji = 95.000 kn Trgovačko poduzeće najprije je zadužilo u prodavaonicu robu u vrijednosti 77.500 kn. Zatim je prodalo 56.000 kn vrijednosti robe a kasnije je još zadužilo robu vrijednosti 135.625 kn. Prilikom razduženja konta ukalkuliranog PDV-a, stanje na kontu 6630 izračunava se kao zbroj dvaju zaduženja robe u prodavaonicu od čega se oduzme razduženi iznos robe koji je prodan (77.500 kn + 135.625 kn – 56.000 kn). Stanje na kontu 664 izračuna se kao zbroj iznosa ukalkuliranog PDV-a od čega se oduzme iznos ukalkuliranog PDV-a u robi koja je prije prodana (15.500 kn + 27.125 kn – 11.200 kn).
ZADATAK 147. Povećanje marže u prodavaonici S° 6630 = 218.750 kn S° 6681 = 35.000 kn S° 664 = 43.750 kn 1. Promijenjena je marža robe u prodavaonici te je roba sada zadužena s 45% marže.
135
Br. S°
1.
Opis
Konto
Roba u maloprodaji Marža u maloprodaji Ukalkulirani PDV Roba u maloprodaji Marža u maloprodaji Ukalkulirani PDV
6630 6681 664 6630 6681 664
Iznos Duguje 218.750
Potražuje 35.000 43.750
35.000 28.000 7.000
Pošto nije poznato kolika je trenutna marža robe u prodavaonici, najprije ju treba odrediti. Potrebno je pronaći nabavnu vrijednost robe u prodavaonici: 218.750 kn – 35.000 kn – 43.750 kn = 140.000 kn. Stanje na kontu 6681 podijeli se s nabavnom vrijednošću i pomnoži sa 100 kako bi se dobio trenutni postotak marže: 35.000 kn / 140.000 kn x 100 = 25%. Nova marža iznosi 45% što znači da se marža povećala za 20 postotnih poena. Nabavnu vrijednost potrebno je pomnožiti s promjenom marže: 140.000 kn x 0,2 = 28.000 kn. S obzirom da se marža povećala, navedeni iznos uvećava stanje na kontu 6681. Uvećanje marže (28.000 kn) potrebno je pomnožiti sa 0,25 kako bi se dobio iznos za koji se uvećava stanje na kontu 664: 28.000 kn x 0,25 = 7.000 kn. Zbroj iznosa, za koje su uvećana stanja na kontima 6681 i 664, evidentira se kao povećanje stanja na kontu 6630. Napomena: postotak marže, kojom je roba zadužena u maloprodaji, može se izračunati na sljedeći način: stanje na 6681 / (stanje na 6630 – stanje na 6681 – stanje na 664) x 100 Drugi način knjiženja povećanja marže u prodavaonici Br. S°
1.
1a.
Opis
Konto
Roba u maloprodaji Marža u maloprodaji Ukalkulirani PDV Ukalkulirani PDV Marža u maloprodaji Roba u maloprodaji Roba u maloprodaji Marža u maloprodaji Ukalkulirani PDV
6630 6681 664 664 6681 6630 6630 6681 664
Iznos Duguje 218.750
Potražuje 35.000 43.750
43.750 35.000 78.750 113.750 63.000 50.750
S obzirom da se mijenja marža u prodavaonici, konto marže razdužuje se za iznos dosadašnje marže. Isto se radi s kontom ukalkuliranog PDV-a. Konto robe u maloprodaji razdužuje se za zbroj iznosa za koje se razdužuju marža i ukalkulirani PDV (78.750 kn). Stanje na kontu robe u maloprodaji iznosi 140.000 kn (218.750 kn – 78.750 kn) što ujedno predstavlja nabavnu vrijednost pri izradi kalkulacije s novom maržom: NABAVNA VRIJEDNOST + MARŽA (45%) = PRODAJNA CIJENA BEZ PDV-A + PDV (25%) = PRODAJNA CIJENA U PRODAV.
140.000 kn 63.000 kn 203.000 kn 50.750 kn 253.750 kn 136
Na kontu 6681 potrebno je potražno proknjižiti iznos nove marže a isto vrijedi i za ukalkulirani PDV. Nova vrijednost robe u maloprodaji iznosi 253.750 kn. No, taj cijeli iznos neće se evidentirati budući da stanje na kontu 6630 iznosi 140.000 kn pa se dugovno knjiži razlika (253.750 kn – 140.000 kn) što ujedno predstavlja zbroj novih iznosa marže i ukalkuliranog PDV-a (63.000 kn + 50.750 kn).
ZADATAK 148. Smanjenje marže u prodavaonici S° 6630 = 200.000 kn S° 6681 = 60.000 kn S° 664 = 40.000 kn 1. Promijenjena je marža robi u prodavaonici te je roba sada zadužena s 35% umjesto s 60% marže. Br. S°
1.
Opis Roba u maloprodaji Marža u maloprodaji Ukalkulirani PDV Roba u maloprodaji Marža u maloprodaji Ukalkulirani PDV
Konto 6630 6681 664 6630 6681 664
Iznos Duguje 200.000
Potražuje 60.000 40.000
31.250 25.000 6.250
Potrebno je pronaći nabavnu vrijednost robe zadužene u prodavaonici: 200.000 kn – 60.000 kn – 40.000 kn = 100.000 kn. Nova marža manja je za 25 postotnih poena. Nabavna vrijednost množi se s 0,25: 100.000 kn x 0,25 = 25.000 kn. Za ovu vrijednost smanjio se iznos marže pa ga je potrebno stornirati na potražnoj strani konta 6681. Iznos od 25.000 kn pomnoži se s 0,25 kako bi se dobio iznos za koji treba potražno stornirati konto ukalkuliranog PDV-a: 25.000 kn x 0,25 = 6.250 kn. Konto 6630 stornira se na dugovnoj strani za zbroj storniranih iznosa s konta 6681 i 664.
Drugi način knjiženja smanjenja marže u prodavaonici Br. S°
1.
1a.
Opis Roba u maloprodaji Marža u maloprodaji Ukalkulirani PDV Ukalkulirani PDV Marža u maloprodaji Roba u maloprodaji Roba u maloprodaji Marža u maloprodaji Ukalkulirani PDV
Konto 6630 6681 664 664 6681 6630 6630 6681 664
Iznos Duguje 200.000
Potražuje 60.000 40.000
40.000 60.000 100.000 68.750 35.000 33.750
S obzirom da se mijenja marža u prodavaonici, konto marže razdužuje se za iznos dosadašnje marže. Isto se radi s kontom ukalkuliranog PDV-a. Konto robe u maloprodaji razdužuje se za zbroj iznosa za koje se razdužuju marža i ukalkulirani PDV (100.000 kn). Stanje na kontu robe u maloprodaji iznosi 100.000 kn (200.000 kn – 100.000 kn) što ujedno predstavlja nabavnu vrijednost pri izradi kalkulacije s novom maržom: 137
NABAVNA VRIJEDNOST + MARŽA (35%) = PRODAJNA CIJENA BEZ PDV-A + PDV (25%) = PRODAJNA CIJENA U PRODAV.
100.000 kn 35.000 kn 135.000 kn 33.750 kn 168.750 kn
Na kontu 6681 i 664 evidentiraju se novi iznosi marže i ukalkuliranog PDV-a dok se zbroj tih iznosa (68.750 kn) evidentira dugovno na kontu 6630.
ZADATAK 149. Uporaba robe iz prodavaonice za potrebe reprezentacije S° 6630 = 1.125.000 kn S° 6681 = 300.000 kn S° 664 = 225.000 kn 1. Iz prodavaonice dana je roba na poklon poslovnom partneru (reprezentacija) u vrijednosti 366.000 kn. Ispostavljen je interni račun. 2. Razdužite prodavaonicu. Br.
Opis
Konto
S°
Roba u maloprodaji Marža u maloprodaji Ukalkulirani PDV 70% troška reprezentacije u vlastitoj robi u administraciji 30% troška reprezentacije u vlastitoj robi u administraciji Obveza za PDV Prihod od uporabe vlastite robe Ukalkulirani PDV Rashodi trgovine Marža u maloprodaji Rashodi trgovine Roba u maloprodaji Rashodi trgovine
6630 6681 664
1.
2. 2a. 2b.
Iznos Duguje 1.125.000
Potražuje 300.000 225.000
4630
170.800
4633 2400 788 664 710 6681 710 6630 710
73.200 48.800 195.200 73.200 73.200 97.600 97.600 195.200 195.200
Osim vanjskih usluga, poduzeće može koristiti i vlastite proizvode, robu ili usluge za potrebe reprezentacije. Kad se iz prodavaonice izuzima roba za potrebe reprezentacije, potrebno je ponajprije odrediti nabavnu vrijednost robe. Prodajna cijena robe je 366.000 kn. Budući da su poznata stanja na kontima 663, 6681 i 664 prije izuzeća robe, treba odrediti maržu kojom je roba zadužena: 300.000 kn / (1.125.000 kn – 300.000 kn – 225.000 kn) x 100 = 50%. Iz navedenog proizlazi da je roba zadužena s maržom od 50%. Iz prodajne cijene robe potrebno je najprije izbiti PDV: 366.000 kn x 25/125 = 73.200 kn. Zatim treba izbiti maržu iz razlike prodajne cijene i izbijenog PDV-a. Razlika iznosi 366.000 kn – 73.200 kn = 292.800 kn. Stopa marže iznosi 50% pa se marža izbija na sljedeći način: 292.800 kn x 50 / 150 = 97.600 kn iz čega proizlazi da je nabavna vrijednost robe 195.200 kn (366.000 kn – 73.200 kn – 97.600 kn). Budući da po posljednjim izmjenama Zakona o porezu na dobit91, poduzeće nema pravo priznavanja pretporeza za reprezentaciju, potrebno je obračunati iznos pretporeza na nabavnu vrijednost robe 91
Zakon o porezu na dobit, NN 22/12
138
koja je izuzeta za potrebe reprezentacije (195.200 kn x 0,25 = 48.800 kn). Dobiveni iznos pretporeza zbroji se s nabavnom vrijednošću robe. Dobiveni iznos (244.000 kn) pomnoži se s 0,70 i s 0,30 kako bi se dobili iznosi 70%-tnog troška reprezentacije od uporabe vlastitih proizvoda (uvećava ukupnu dobit prilikom utvrđivanja porezne osnovice za obračun poreza na dobit), odnosno iznos 30%-tnog troška reprezenatcije. Za tzv. troškove reprezentacije vlastitih dobara nabavljenih na zalihe nije praktično korigirati pravo na pretporez nego, prema internom obračunu, knjižiti obvezu za PDV na računu 24092. Zbog toga se na kontu 2400 evidentira iznos od 48.800 kn (195.200 kn x 0,25). Potrebno je proknjižiti i konto prihoda od uporabe vlastitih proizvoda na kojem se knjiži iznos nabavne vrijednosti robe izuzete za skladišta za potrebe reprezentacije. Kod rashodovanja prodavaonice, najprije se razdužuje konto ukalkuliranog PDV-a i to za iznos ukalkuliranog PDV-a koji je sadržan u prodajnoj cijeni robe (73.200 kn) a zatim i konto marže i to za iznos marže koja je sadržana u prodajnoj cijeni robe dane za potrebe reprezentacije (97.600 kn) dok se konto robe u maloprodaji rashoduje za iznos prodajne cijene robe (366.000 kn).
9.2.3. PREBACIVANJE ROBE Roba se može prebacivati iz prodavaonice na skladište i obratno. Pri svakom prebacivanju treba utvrditi nabavnu vrijednost robe koja se prebacuje a potom radi se nova kalkulacija na dotičnu nabavnu vrijednost. ZADATAK 150. Prebacivanje robe iz prodavaonice na skladište S° 6630 = 375.000 kn S° 6681 = 100.000 kn S° 664 = 75.000 kn 1. Iz prodavaonice prebačena je četvrtina robe na skladište gdje je zadužena s 30% marže. Br. S°
1.
Opis Roba u maloprodaji Marža u maloprodaji Ukalkulirani PDV Roba u maloprodaji Marža u maloprodaji Ukalkulirani PDV Roba u veleprodaji Marža u veleprodaji
Konto 6630 6681 664 6630 6681 664 6600 6680
Iznos Duguje 375.000
Potražuje 100.000 75.000 93.750
25.000 18.750 65.000 15.000
NABAVNA VRIJEDNOST = 93.750 kn – 25.000 kn – 18.750 kn = 50.000 kn. KALKULACIJA: NABAVNA VRIJEDNOST 50.000 kn + MARŽA (30%) 15.000 kn = PRODAJNA CIJENA 65.000 kn S obzirom da se prebacuje četvrtina robe iz prodavaonice, potrebno je razdužiti konta 6630, 6681 i 664 za četvrtinu stanja na njima. Stoga se stanja na kontima množe s 0,25. Nabavna vrijednost robe koja se prebacuje iznosi 50.000 kn (93.750 kn – 25.000 kn – 18.750 kn) i na nju obračunava se kalkulacija zaduženja robe u veleprodaju. 92
Skupina autora (redaktor Brkanić, V.), (2012.) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja – knjiga I, RRIF Plus, Zagreb, str. 804.
139
9.2.4. DANI PREDUJMOVI ZA NABAVU ROBE Na kontu 670 evidentiraju se dani predujmovi za nabavu robe domaćeg dobavljača dok se na kontu 671 evidentiraju dani predujmovi uvozniku za nabavu robe. Pravo na pretporez ostvaruje se primitkom računa za dani predujam. U poglavlju 4. detaljno je obrađeno knjiženje danih predujmova u situacijama kad konačni račun ne odstupa od danog predujma, kad je konačni račun niži od danog predujma, kad je konačni račun veći od danog predujma te kad se odustane od isporuke.
140
10. RAZRED 7 U razredu 7 sadržani su rashodi i prihodi razdoblja. Na kontu 790 evidentira se razlika prihoda i rashoda koja predstavlja bruto financijski rezultat poslovanja. Na kontima skupine 70 evidentiraju se svi troškovi prodanih zaliha proizvoda i usluga. Na kontima skupine 71 evidentiraju se troškovi prodane robe. Troškovi administracije evidentiraju se na kontu 720 i zajedno s ostalih rashodima (konto 721) i izvanrednim rashodima čine rashode neovisne o priznavanju prihoda. Zbroj svih rashoda na kraju obračunskog razdoblja evidentira se na dugovnoj strani konta 790. Prihode treba mjeriti po fer vrijednosti primljene naknade ili potraživanja, uzimajući pritom u obzir odobreni rabat ili neki drugi trgovački popust koji je kupcu odobren u trenutku prodaje i istaknut je na izlaznom računu. Fer vrijednost je svota za koju se neko sredstvo može razmijeniti ili obveza podmiriti, između poznatih i spremnih stranaka u transakciji pred pogodbom93. Priznavanje prihoda moguće je onda kada je vjerovatno94: o da će ubuduće ekonomske koristi pritjecati u poduzeće i o da se ove koristi mogu pouzdano izmjeriti. Zbroj svih prihoda na kraju obračunskog razdoblja evidentira se na potražnoj strani konta 790. Ukoliko je iznos na potražnoj strani konta 790 veći od iznosa na dugovnoj strani, bruto financijski razultat poslovanja je dobit. Razlika potražne i dugovne strane konta 790 knjiži se na dugovnoj strani konta 790 te potražno na kontu 800 koji predstavlja bruto dobit, odnosno dobit prije oporezivanja. Ukoliko je iznos na potražnoj strani konta 790 manji od iznosa na dugovnoj strani, bruto financijski razultat poslovanja je gubitak. Razlika dugovne i potražne strane konta 790 knjiži se na potražnoj strani konta 790 te dugovno na kontu 801 koji predstavlja bruto gubitak, odnosno gubitak prije oporezivanja.
93 94
Ibidem, str. 1017. Ibidem.
141
ZADATAK 151. Utvrđivanje bruto financijskog rezultata - dobit S° 700 = 100.000 kn S° 710 = 400.000 kn S° 720 = 150.000 kn S° 750 = 900.000 kn S° 7600 = 50.000 kn S° 7603 = 30.000 kn S° 772 = 10.000 kn 1. Utvrdite bruto financijski rezultat i prenesite ga na razred 8. Br. S°
1.
1a.
1b.
Opis Rashodi proizvodnje Rashodi trgovine Rashodi administracije Prihod od prodaje gotovih proizvoda Prihod od veleprodaje Prihod od maloprodaje Prihod od pozitivne tečajne razlike Rashodi proizvodnje Rashodi trgovine Rashodi administracije Razlika prihoda i rashoda Prihod od prodaje gotovih proizvoda Prihod od veleprodaje Prihod od maloprodaje Prihod od pozitivne tečajne razlike Razlika prihoda i rashoda Razlika prihoda i rashoda Bruto dobit (dobit prije oporezivanja)
Konto 700 710 720 750 7600 7603 772 700 710 720 790 750 7600 7603 772 790 790 800
Iznos Duguje 100.000 400.000 150.000
Potražuje
900.000 50.000 30.000 10.000 100.000 400.000 150.000 650.000 900.000 50.000 30.000 10.000 990.000 340.000 340.000
Prilikom utvrđivanja bruto financijskog rezultata, najprije se zatvaraju konta rashoda i zbroj svih rashoda obračunskog razdoblja (650.000 kn) knjiži se na dugovnu stranu konta 790. Zatim se zatvaraju sva konta prihoda i zbroj svih prihoda obračunskog razdoblja (990.000 kn) knjiži se na potražnu stranu konta 790. Potražna strana konta 790 veća je od dugovne što znači da je poduzeće ostvarilo veće prihode nego rashode. Razlika prihoda i rashoda (340.000 kn) knjiži se na dugovnoj strani konta 790 te na potražnoj strani konta dobiti prije oporezivanja (bruto dobit).
142
ZADATAK 152. Utvrđivanje bruto financijskog rezultata - gubitak S° 700 = 205.000 kn S° 720 = 50.000 kn S° 750 = 100.000 kn S° 757 = 2.000 kn S° 7600 = 50.000 kn S° 7603 = 30.000 kn S° 772 = 10.000 kn 1. Utvrdite bruto financijski rezultat i prenesite ga na razred 8. Br.
Opis
Konto
S°
Rashodi proizvodnje Rashodi administracije Prihod od prodaje gotovih proizvoda Prihod od najma Prihod od veleprodaje Prihod od maloprodaje Prihod od pozitivne tečajne razlike Rashodi proizvodnje Rashodi administracije Razlika prihoda i rashoda Prihod od prodaje gotovih proizvoda Prihod od najma Prihod od veleprodaje Prihod od maloprodaje Prihod od pozitivne tečajne razlike Razlika prihoda i rashoda Razlika prihoda i rashoda Bruto gubitak(gubitak prije oporezivanja)
700 720 750 757 7600 7603 772 700 720 790 750 757 7600 7603 772 790 790 801
1.
1a.
1b.
Iznos Duguje 205.000 50.000
Potražuje
100.000 2.000 50.000 30.000 10.000 205.000 50.000 255.000 100.000 2.000 50.000 30.000 10.000 192.000 63.000 63.000
Prilikom utvrđivanja bruto financijskog rezultata, najprije se zatvaraju konta rashoda i zbroj svih rashoda obračunskog razdoblja (255.000 kn) knjiži se na dugovnu stranu konta 790. Zatim se zatvaraju sva konta prihoda i zbroj svih prihoda obračunskog razdoblja (192.000 kn) knjiži se na potražnu stranu konta 790. Dugovna strana konta 790 veća je od potražne što znači da je poduzeće ostvarilo veće rashode nego prihode. Razlika prihoda i rashoda (63.000 kn) knjiži se na potražnoj strani konta 790 te na dugovnoj strani konta gubitka prije oporezivanja (bruto gubitak).
143
11. RAZREDI 8 I 9 U razredu 8 evidentira se financijski rezultat iz poslovanja. Ukoliko su prihodi poduzeća veći od rashoda, ono je ostvarilo bruto dobit (evidentira se potražno na kontu 800). Kako bi se dobila neto dobit razdoblja (dobit nakon oporezivanja), potrebno je bruto dobit umanjiti za iznos poreza na dobit. Prilikom obračuna poreza na dobit, valja paziti na uvećanja, odnosno umanjenja porezne osnovice. Sukladno Zakonu o porezu na dobit 95, porezna osnovica uvećava se: o za rashode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela (nerealizirani gubici), ako su bili iskazani u rashodima, o za svotu amortizacije iznad svota propisanih u članku 12. Zakona o porezu na dobit, o za 70% troškova reprezentacije (ugošćenja, darova sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, troškova odmora, športa, rekreacije i razonode, zakupa automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor), u visini troškova nastalih iz poslovnog odnosa s poslovnim partnerom, o za 30% troškova, osim troškova osiguranja i kamata, nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz (osobni automobil, plovilo, helikopter, zrakoplov i sl.) poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća, o za manjkove na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore, u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost, po kojoj osnovi se ne plaća porez na dohodak, o za troškove prisilne naplate poreza ili drugih davanja, o za kazne koje izriče mjerodavno tijelo, o za zatezne kamate između povezanih osoba, o za povlastice i druge oblike imovinskih koristi danih fizičkim ili pravnim osobama da nastane, odnosno ne nastane određeni događaj, tj. da se određena radnja obavi, primjerice, bolje ili brže nego inače ili da se propusti obaviti, o za darovanja iznad svote iz stavka 7. i 8. članka 7. Zakona o porezu na dobit, o za kamate koje nisu porezno priznati rashod prema odredbama Zakona o porezu na dobit, o za rashode utvrđene u postupku nadzora s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost, porezom na dohodak, prirezom porezu na dohodak, te obveznim doprinosima koji su nastali u svezi skrivenih isplata dobiti, te izuzimanja dioničara, članova društva i fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje se plaća porez na dobit, te s njima povezanim osobama te o za sve druge rashode koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti i druge svote povećanja porezne osnovice, a koji nisu bili uključeni u poreznu osnovicu. Porezna osnovica umanjuje se: o za prihode od dividendi i udjela u dobiti, o za prihode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela (nerealizirani dobici) ako su bili uključeni u poreznu osnovicu, o za prihode od naplaćenih otpisanih potraživanja koja su u prethodnim poreznim razdobljima bila uključena u poreznu osnovicu, a nisu isključena iz porezne osnovice kao porezno priznati rashod, o za svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u ranijim razdobljima do vrijednosti propisane u članku 12. Zakona o porezu na dobit, 95
Zakon o porezu na dobit, NN 22/12
144
o za svotu plaća i doprinosa na plaću novih zaposlenika za razdoblje za koje se utvrđuje porez, a koja je isplaćena do dana podnošenja porezne prijave, o za svotu troškova nastalih za istraživanje i razvoj te o za svotu troškova nastalih za školovanje i stručno usavršavanje zaposlenika. Porezna osnovica može se umanjiti za rashode ranijih razdoblja koji su bili uključeni u poreznu osnovicu. Obračunani porez na dobit (ukoliko ga bude) evidentira se dugovno na kontu 803 a protustavka je konto obveze za porez na dobit (konto 243). Stopa poreza na dobit iznosi 20%. Ukoliko su prihodi poduzeća manji od rashoda, ono je ostvarilo bruto gubitak (evidentira se dugovno na kontu 801). Kako bi se dobio neto gubitak razdoblja, potrebno je bruto gubitak uvećati za iznos poreza na dobit (ukoliko postoji porezna obveza). U razredu 9 prikazani su kapital i pričuve te izvanbilančni zapisi. Kapital predstavlja vrijednosti koje dioničari ili članovi društva ulažu prilikom osnivanja društva ili naknadno s osnovnom namjerom njegova povećanja, tj. stvaranja dobiti. Iz navedenog proizlazi temeljna podjela kapitala96: KAPITAL 1) ULOŽENI KAPITAL (skupine 90 i 91) 2) ZARAĐENI KAPITAL (skupina 95) - zadržana dobit (skupina 94) - pričuve iz dobiti (skupina 92) 3) REVALORIZACIJSKE PRIČUVE (skupina 93). Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima97, temeljni kapital za društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) iznosi 20.000 kn dok za dioničko društvo iznosi 200.000 kn. Neto dobit razdoblja (konto 804) prenosi se na razred 9 potražno na konto 950 – Dobit poslovne godine. Skupština dioničara, odnosno članovi društva odlučuju o rasporedu dobiti. Redoslijed uporabe dobiti je za98: o pokriće prenesenog gubitka, o ostale (zakonske) pričuve, o pričuve za vlastite dionice, o statutarne pričuve ako ih je društvo dužno oblikovati. Odluka o rasporedu dobiti iz prethodne godine donosi se do 30. lipnja jer je odluka potrebna za potrebe javne objave. Neto gubitak razdoblja (konto 804) prenosi se na razred 9 dugovno na konto 951 – Gubitak nakon oporezivanja. Izgled PD obrasca prikazan je na sljedećoj stranici. 96
Skupina autora (redaktor Brkanić, V.), (2012.) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja – knjiga I, RRIF Plus, Zagreb, str. 1065. 97 Zakon o trgovačkim društvima, NN 152/11 98 Skupina autora (redaktor Brkanić, V.), (2012.) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja – knjiga I, RRIF Plus, Zagreb, str. 1091.
145
MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA Područni ured………………………… Ispostava………………………………
OBRAZAC PD
PRIJAVA POREZA NA DOBIT za razdoblje od
do (dan, mjesec, godina)
(dan, mjesec, godina)
Podaci o poreznom obvezniku: Naziv / ime i prezime poreznog obveznika
Osobni identifikacijski broj Adresa sjedišta Naselje Ulica i kućni broj Računi kod banaka (naziv i sjedište)
Šifra djelatnosti i naziv djelatnosti
Broj zaposlenih na osnovi stvarnih sati rada (cijeli broj) na kraju poreznog razdoblja
Potvrda primitka prijave (popunjava Porezna uprava)
(Nadnevak)
M.P.
(Potpis)
146
UTVRĐIVANJE POREZNE OSNOVICE I POREZNE OBVEZE u kunama i lipama R.b r.
Opis
Iznos
I. DOBIT / GUBITAK IZ RAČUNA DOBITI I GUBITKA
1.
UKUPNI PRIHODI
2.
UKUPNI RASHODI
3.
DOBIT (r. br. 1. – r. br. 2.)
4.
GUBITAK (r. br. 2. – r. br. 1.)
II. POVEĆANJE DOBITI / SMANJENJE GUBITKA 5.
Amortizacija (čl. 12. st. 13., 16., 17., 18. i 19. Zakona)
6.
70% troškova reprezentacije (čl. 7. st. 1. t. 3. Zakona)
7. 8.
30% troškova za osobni prijevoz (čl. 7. st. 1. t. 4. Zakona) Manjkovi na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore (čl. 7. st. 1. t. 5. Zakona)
9.
Rashodi utvrđeni u postupku nadzora (čl. 7. Zakona)
10.
Troškovi prisilne naplate poreza i drugih davanja (čl. 7. st. 1. t. 6. Zakona)
11.
Troškovi kazni za prekršaje i prijestupe (čl. 7. st. 1. t. 7. Zakona)
12
Zatezne kamate između povezanih osoba (čl. 7. st. 1. t. 8. Zakona)
13.
Povlastice i drugi oblici imovinskih koristi (čl. 7. st. 1. t .9. Zakona)
14.
Rashodi darovanja iznad propisanih svota (čl. 7. st. 1. t. 10. Zakona)
15.
Kamate na zajmove dioničara i članova društva (čl. 8. Zakona)
16.
Kamate između povezanih osoba (čl. 14. Zakona)
17
Rashodi od nerealiziranih gubitaka (čl. 7. st. 1. t. 1. Zakona)
18. 19.
Amortizacija iznad propisanih stopa (čl. 12. st. 5. i 6. Zakona) Iznos povećanja porezne osnovice zbog promjene metode utvrđivanja porezne osnovice (čl. 16. Zakona)
20.
Vrijednosno usklađenje i otpis potraživanja (čl. 9. Zakona)
21.
Vrijednosno usklađenje zaliha (čl. 10. Zakona)
22.
Vrijednosno usklađenje financijske imovine (čl. 10. Zakona)
23.
Troškovi rezerviranja (čl. 11. Zakona)
24.
Povećanja porezne osnovice za sve druge rashode (čl. 7. st.1. t. 13. Zakona) i ostala povećanja
25.
Povećanja dobiti za ostale prihode, te porezni gubitak za koji je prestalo pravo korištenja (čl. 17. st. 5., 6. i 7. Zakona)
26.
UKUPNA POVEĆANJA DOBITI / SMANJENJA GUBITKA (r. br. 5. do 25.)
147
III. SMANJENJE DOBITI / POVEĆANJE GUBITKA 27.
Prihodi od dividendi i udjela u dobiti (čl. 6. st. 1. t. 1. Zakona)
28. 29.
Nerealizirani dobici ( čl. 6. st. 1. t. 2. Zakona) Prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja (čl. 6. st. 1. t. 3. Zakona)
30
Ostali rashodi ranijih razdoblja (čl. 6. st. 2. Zakona)
31.
Smanjenje dobiti za ostale prihode Smanjenje dobiti zbog promjene metode utvrđivanja porezne osnovice (čl. 16. Zakona) Trošak amortizacije koji ranije nije bio priznat (čl. 6. st. 1. t. 4. Zakona) Ukupni iznos državnih potpora, čl. 6. st. 1. t. 5. (r. br. 34.1. do r. br. 34.2.)
32. 33. 34.
34.1. Državna potpora za obrazovanje i izobrazbu (čl. 14. Pravilnika) 34.2. Državna potpora za istraživačko razvojne projekte (čl.15. Pravilnika)
35.
UKUPNA SMANJENJA DOBITI / POVEĆANJA GUBITKA (r. br. 27. do 34.)
36.
Dobit / gubitak nakon povećanja i smanjenja (r. br. 3. + 26. – 35.) ili (r. br. 4. – 26. + 35.)
37.
Preneseni porezni gubitak (čl. 17. Zakona)
38.
Porezna osnovica (r. br. 36. – r. br. 37.)
IV. POREZNA OSNOVICA
V. POREZNI GUBITAK 39.
Dobit / gubitak nakon povećanja i smanjenja (r. br. 3. + r. br. 26. – r. br. 35.) ili (r. br. 4. – r. br. 26. + r. br. 35.)
40.
Preneseni porezni gubitak (čl. 17. Zakona)
41.
Porezni gubitak za prijenos (r. br. 39. – r. br. 40.)
VI. POREZNA OBVEZA 42.
Porezna osnovica (r. br. 38.)
43.
Porezna stopa (čl. 28. Zakona)
44.
Porezna obveza (r. br. 42. x r. br. 43.)
45.
Olakšice i oslobođenja za područje posebne državne skrbi, čl. 6. st. 1. t. 5. Zakona (r. br. 45.1. + r. br. 45.2. + r. br. 45.3.)
VII. POREZNE OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I POTICAJI
45.1. Oslobođenja za područje prve skupine (čl. 42. Pravilnika) 45.2. Olakšice za područje druge skupine (čl. 42. Pravilnika) 45.3. Olakšice za područje treće skupine (čl. 42. Pravilnika) 46.
Oslobođenja na području Grada Vukovara (čl. 42. Pravilnika)
47.
Olakšice na brdsko-planinskim područjima (čl. 42. Pravilnika) Olakšice i oslobođenja za porezne obveznike u slobodnim zonama (r. br. 48.1.+ r. br. 48.2. + r. br. 48.3.)
48.
48.1. Iznos olakšice za korisnike slobodne zone (čl. 43. Pravilnika) 48.2. Olakšice za korisnike slobodne zone (čl. 43. Pravilnika) 48.3. Olakšice za korisnike slobodne zone (čl. 43. Pravilnika)
148
49.
Poticaji ulaganja čl. 15. st. 3. Zakona o poticanju ulaganja (NN br. 138/06) (r. br. 49.1. + r. br. 49.2. + r. br. 49.3. + r. br. 49.4.)
49.1. Iznos poticaja (čl. 53. Pravilnika) 49.2. Iznos poticaja (čl. 53. Pravilnika) 49.3. Iznos poticaja (čl. 53. Pravilnika) 49.4. Iznos poticaja (čl. 53. Pravilnika) Poticaji ulaganja (čl. 4. Zakona o poticanju ulaganja (NN br. 50. 138/06)) (r. br. 50.1. + r. br. 50.2. + r. br. 50.3. + r. br. 50.4.) 50.1. Iznos poticaja (čl. 43.a Pravilnika) 50.2. Iznos poticaja (čl. 43.a Pravilnika) 50.3. Iznos poticaja (čl. 43.a Pravilnika) 50.4. Iznos poticaja (čl. 43.a Pravilnika) 51. 52.
Ukupno poticaji ulaganja (r. br. 49. + r. br. 50.) Ukupni iznos olakšica, oslobođenja i poticaja (r. br. 45. + r. br. 46. + r. br. 47. + r. br. 48. + r. br. 51.)
VIII. POREZNA OBVEZA NAKON ODBITKA OLAKŠICA, OSLOBOĐENJA I POTICAJA 53.
Porezna obveza (r. br. 44. – r. br. 52.)
54.
Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu (čl. 30. Zakona)
55.
Porezna obveza (r. br. 53. – r. br. 54.)
56.
Uplaćeni predujmovi
57.
Razlika za uplatu (r. br. 55. – r. br. 56.)
58.
Razlika za povrat (r. br. 56. – r. br. 55.) Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje (r. br. 53. / broj mjeseci poslovanja u poreznom razdoblju za koje se podnosi
59.
ZA ISTINITOST I VJERODOSTOJNOST PODATAKA JAMČIM VLASTITIM POTPISOM
NADNEVAK |
|
| |
|
| |
|
|
|
(porezni obveznik/opunomoćenik/ovlašteni porezni savjetnik)
149
ZADATAK 153. Utvrđivanje neto financijskog rezultata – dobit S° 800 = 1.000.000 kn 1. Obračunajte i proknjižite porez na dobit po stopi od 20% ako su se u poslovanju pojavili sljedeći porezno nepriznati troškovi: 70% troškova reprezentacije u iznosu od 200.000 kn, troškak amortizacije iznad porezno dopuštenih stopa 6.000 kn. 2. Utvrdite neto financijski rezultat i prenesite ga na razred 9.
IZRAČUN POREZA NA DOBIT 1. Računovodstvena dobit/gubitak......................................1.000.000 2. Porezno nepriznati rashodi:.............................................106.000 70% troškova reprezentacije........................... ............ 100.000 trošak amortizacije iznad porezno dopuštenih stopa..6.000 3. Porezna osnovica (1+2)...................................................1.106.000 4. Porez na dobit (20%).......................................................221.200 5. Dobit/gubitak nakon oporezivanja (1-4)...........................778.800 Br. S° 1. 2.
2a.
Opis Bruto dobit Porez na dobit Obveza za porez na dobit Bruto dobit Porez na dobit Neto dobit (dobit nakon oporezivanja) Neto dobit Dobit poslovne godine
Konto 800 803 243 800 803 804 804 950
Iznos Duguje
Potražuje 1.000.000
221.200 221.200 1.000.000 221.200 778.800 778.800 778.800
150
ZADATAK 154. Utvrđivanje neto financijskog rezultata – gubitak (ne postoji porezna obveza) S° 801 = 500.000 kn 1. Obračunajte i proknjižite porez na dobit po stopi od 20% ako su se u poslovanju pojavili sljedeći porezno nepriznati troškovi: 30% troška osobnog automobila u iznosu od 50.000 kn, troškovi kazni za prekršaje u iznosu od 25.000 kn. 2. Utvrdite neto financijski rezultat i prenesite ga na razred 9.
IZRAČUN POREZA NA DOBIT 1. Računovodstvena dobit/gubitak..................................(500.000) 2. Porezno nepriznati rashodi:.........................................75.000 30% troškova osobnog automobila................50.000 troškovi kazni za prekršaje............................25.000 3. Porezna osnovica (1+2)..............................................(575.000) 4. Porez na dobit (20%) 5. Dobitak/gubitak nakon oporezivanja (1-4).................(500.000) Br. S° 2. 2a.
Opis Bruto gubitak Bruto gubitak Neto gubitak Neto gubitak Gubitak poslovne godine
Konto 801 801 804 804 951
Iznos Duguje 500.000
Potražuje 500.000
500.000 500.000 500.000
S obzirom da je poduzeće ostvarilo bruto gubitak, a porezno nepriznati troškovi iznose 150.000 kn, ne postoji porezna obveza za porez na dobit. Da bi se obračunao porez na dobit, porezna osnovica treba biti pozitivna (u ovom primjeru je negativna: - 575.000 kn). Prva promjena ne knjiži se a u drugoj promjeni bruto gubitak priznaje se kao neto gubitak, odnosno kao gubitak poslovne godine.
151
ZADATAK 155. Utvrđivanje neto financijskog rezultata – gubitak (postoji porezna obveza) S° 801 = 230.000 kn 1. Obračunajte i proknjižite porez na dobit po stopi od 20% ako su se u poslovanju pojavili sljedeći porezno nepriznati troškovi: 70% troška reprezentacije u iznosu od 45.000 kn, 30% troškova rent-a-car-a u iznosu od 5.000 kn, novčane kazne za prekršaje u iznosu od 60.000 kn, amortizacija iznad porezno dopuštenih stopa u iznosu od 145.000 kn. 2. Utvrdite neto financijski rezultat i prenesite ga na razred 9.
IZRAČUN POREZA NA DOBIT 1. Računovodstvena dobit/gubitak.......................................(230.000) 2. Porezno nepriznati rashodi:..............................................255.000 70% troškova reprezentacije............................45.000 30% troškova rent-a-car-a..................................5.000 novčane kazne za prekršaje.............................60.000 amortizacija iznad porezno dopuštenih stopa...145.000 3. Porezna osnovica (1+2).....................................................25.000 4. Porez na dobit (20%).........................................................5.000 5. Dobit/gubitak nakon oporezivanja (1-4)...........................(235.000) Br. S° 1. 2.
2a.
Opis Bruto gubitak Porez na dobit Obveza za porez na dobit Bruto gubitak Porez na dobit Neto gubitak Neto gubitak Gubitak poslovne godine
Konto 801 803 243 801 803 804 804 951
Iznos Duguje 230.000 5.000
Potražuje
5.000 230.000 5.000 235.000 235.000 235.000
152
12. ZADACI ZA PONAVLJANJE ZADATAK 156. Osnove računovodstva A) Na temelju sljedećih podataka sastavite početnu bilancu Poduzeća A na dan 01.01.2011.: žiro-račun 55.000, zalihe materijala 3.000, kupci 24.800, dobavljači 22.050, dani dugotrajni kredit 16.000, obveze za komunalne usluge 11.850, dionice poduzeća Z 20.000, izdana mjenica 2.500, zgrada skladišta 130.000, ispravak vrijednosti zgrade skladišta 12.000, stroj 11.000, ispravak vrijednosti stroja 4.300, zemljište 57.000, vlasnička glavnica ? B) Temeljem podataka iz prvog zadatka, proknjižite početna stanja te sljedeće promjene nastale tijekom poslovne godine: 1. Oročeno je 10.000 kn u banci. 2. Primljena je uplata anuiteta za dani dugotrajni kredit. Na žiro-račun uplaćeno je 3.000 kn (od čega se 500 kn odnosi na kamatu). 3. Kupcima su fakturirane pružene usluge u iznosu od 30.000 kn + 7.500 kn PDV. 4. Iz poduzeća vlasnik povlači 10.000 kn te unosi kompjuter procijenjene nabavne vrijednosti 6.000 kn. Kompjuter je stavljen u uporabu 19.travnja. 5. Zemljište (vidi poč.bilancu) prodano je kupcu za 56.000 kn. 6. Obračunajte i proknjižite godišnju amortizaciju zgrade skladišta za prvih 7 mjeseci ako je metoda obračuna linearna a godišnja stopa amortizacije iznosi 5%. 7. Prodana je zgrada skladišta za 90.000 kn + 22.500 kn PDV. Navedeni iznos kupac je uplatio na žiro-račun. 8. Poduzeće A posjeduje 30% udjela u poduzeću Z (vidi poč.bilancu). Poduzeće Z ostvarilo je 75.000 kn dobiti te su izglasane dividende u iznosu 35.000 kn. Poduzeću A na žiro-račun stiže uplata pripadajućeg udjela. 9. Obračunajte amortizaciju stroja linearnom metodom za 2011. godinu ako je procijenjeni vijek korištenja 5 godina. 10. Troškovi poslovanja, prema primljenim fakturama, iznose 15.000 kn + 3.750 kn PDV. 11. Obračunajte amortizaciju kompjutera linearnom metodom po godišnjoj stopi amortizacije od 20%. 12. Na žiro-račun primljena je uplata kamate na dani dugoročni depozit u iznosu od 650 kn. Banka je depozit iz tč. 1. vratila na žiro-račun poduzeća. 13. Podmirene su obveze prema dobavljačima u iznosu od 4.500 kn: 75% iznosa isplaćeno je sa žiroračuna a za ostatak izdana je mjenica. 14. Kupljene su obveznice nominalne vrijednosti 105.000 kn a plaćene su 95.000 kn sa žiro-računa.
153
A) Početna bilanca poduzeća ''A'' na dan 01.01.2011. Aktiva Pasiva Žiro-račun 55.000 Dobavljači Zalihe materijala 3.000 Obveze za komunalne usluge Kupci 24.800 Izdana mjenica Dani dugotrajni kredit 16.000 Dionice poduzeća Z 20.000 Zgrada skladišta 130.000 Vlasnička glavnica Ispravak vrijednosti zgr.skladišta (12.000) Stroj 11.000 Ispravak vrijednosti stroja (4.300) Zemljište 57.000 Ukupno aktiva 300.500 Ukupno pasiva
22.050 11.850 2.500
264.100
300.500
Ukupna aktiva mora biti jednaka ukupnoj pasivi. Nakon što se odredi iznos ukupne aktive (300.500 kn), od njega je potrebno oduzeti stavke pasive kako bi se dobio točan iznos vlasničke glavnice (264.100 kn). B) Br. S°
1. 2.
3.
4.
Opis Žiro-račun Zalihe materijala Kupci Dani dugotrajni kredit Dionice poduzeća Z Zgrada skladišta Akumulirana amortizacija (ispravak vrijednosti zgrade skladišta) Stroj Akumulirana amortizacija (ispravak vrijednosti) stroja Zemljište Dobavljači Obveze za komunalne usluge Izdana mjenica Vlasnička glavnica Žiro-račun Dani dugoročni depozit u banci Žiro-račun Dani dugotrajni kredit Prihod od kamata Prihod od usluga Obveza za PDV Kupci Žiro-račun Vlasnička glavnica
Konto
Iznos
1000 3100 1200 064 060 0233
Duguje 55.000 3.000 24.800 16.000 20.000 130.000
0290 0301
11.000
0390 020 220 223 211 9000 1000 0651 1000 064 771 751 2400 1200 1000 9000
Potražuje
12.000
4.300 57.000 22.050 11.850 2.500 264.100 10.000 10.000 3.000 2.500 500 30.000 7.500 37.500 10.000 10.000 154
4a.
Kompjuter Vlasnička glavnica 5. Zemljište Kupci Gubitak od prodaje dugotrajne imovine 6. Trošak amortizacije zgrade skladišta Akumulirana amortizacija zgrade skl. 7. Zgrada skladišta Akumulirana amortizacija zgrade skl. Obveza za PDV Kupci Gubitak od prodaje dugotrajne imovine 7a. Kupci Žiro-račun 8. Dionice Prihod od udjela >20% 8a. Dionice Potraživanja za dividendu iz udjela >20% 8b. Potraživanja za dividendu iz udjela >20% Žiro-račun 9. Trošak amortizacije stroja Akumulirana amortizacija stroja 10. Troškovi poslovanja Pretporez Dobavljači 11. Trošak amortizacije kompjutera Akumulirana amortizacija kompjutera 12. Prihod od kamata Žiro-račun 12a. Dani dugotrajni depozit Žiro-račun 13. Dobavljači Žiro-račun Izdane mjenice 14. Žiro-račun Obveznice Diskont
0311 9000 020 1200 4820 43 0290 0233 0290 2400 1200 4820 1200 1000 060 773 060 1221 1221 1000 43 0390 41400 220 43 0391 773 1000 0651 1000 220 100 211 1000 0642 0649
6.000 6.000 57.000 56.000 1.000 3.791,67 3.791,67 130.000 15.791,67 22.500 112.500 24.208,33 112.500 112.500 22.500 22.500 10.500 10.500 10.500 10.500 2.200 2.200 15.000 3.750 18.750 800 800 650 650 10.000 10.000 4.500 3.375 1.125 95.000 105.000 10.000
155
ZADATAK 157. Osnove računovodstva A) Na temelju sljedećih podataka sastavite početnu bilancu poduzeća A na dan 01.01.2011.: žiro-račun 300.000, blagajna 8.600, kupci 36.800, dobavljači 178.100, dani dugoročni depozit 20.000, izdane mjenice 2.200, kamion 52.000, ispravak vrijednosti kamiona 7.000, dani dugotrajni kredit 55.000, ulaganje u obveznice 15.000 s rokom dospijeća 5 godina, diskont na obveznice 1.500, vlasnička glavnica ? B) Temeljem podataka iz prvog zadatka, proknjižite početna stanja te sljedeće promjene nastale tijekom poslovne godine: 1. Sklopljen je ugovor o koncesiji na pomorskom dobru na 5 godina. Sa žiro-računa plaćen je iznos koncesije od 35.000 kn. Plaćeno je i 2.300 kn pristojbi za registraciju koncesije. Koncesija je aktivirana (stavljena u uporabu) 14. siječnja. 2. Troškovi poslovanja, prema primljenim fakturama, iznose 20.000 kn + 5.000 kn PDV. 3. Kupljene su dionice poduzeća D u svoti od 45.000 kn čime je ostvaren 15 %-tni udio u poduzeću D. 4. Obračunajte amortizaciju kamiona linearnom metodom po godišnjoj stopi amortizacije od 15%. 5. Na kamionu, koji je bio osiguran, 05. lipnja nastala je 100%-tna šteta. Procjena štete od osiguravajućeg društva je 15.000 kn. Osiguravajuće društvo isplatilo je štetu. 6. Poduzeće D (vidi promjenu br.3) ostvarilo je dobit u iznosu od 100.000 kn. Izglasane su dividende u svoti od 50.000 kn. Poduzeću A pristiže uplata odgovarajućeg udjela. 7. Za kupnju zemljišta, sa žiro-računa isplaćeno je 80.000 kn. Obračunajte porez na promet nekretnina u iznosu od 5% na procijenjenu vrijednost zemljišta od 100.000 kn. 8. Plaćena je obveza za porez na promet nekretnina a zemljište je stavljeno u funkciju. 9. Naplaćen je anuitet po danom dugotrajnom kreditu u iznosu od 5.000 kn (od čega se na otplatnu kvotu odnosi 3.500 kn). 10. Obračunana je amortizacija koncesije linearnom metodom po godišnjoj stopi amortizacije od 20%. 11. Ukupni prihodi poslovanja, prema ispostavljenim fakturama, iznose 50.000 kn + 12.500 kn PDV. 12. Protekom godine dana od dana kupnje obveznica, pristigla je uplata kamate te je obračunana amortizacija diskonta linearnom metodom. 13. Prodane su dionice poduzeća D za 59.000 kn. 14. Podmiren je dio potraživanja od kupaca: na žiro-račun pristigla je uplata u svoti od 17.500 kn te su primljene mjenice u ukupnom iznosu od 8.000 kn.
ZADATAK 158. Osnove računovodstva A) Na temelju sljedećih podataka sastavite početnu bilancu poduzeća A na dan 01.01.2011.: žiro-račun 300.000, blagajna 7.800, akreditiv 600, izdana mjenica 1.200, kupci 29.500, dani dugotrajni depozit 21.100, dobavljači 33.000, poslovna zgrada 320.000, ispravak vrijednosti poslovne zgrade 55.500, obveze za komunalne usluge 11.000, vlasnička glavnica? B) Temeljem podataka iz prvog zadatka, proknjižite početna stanja te sljedeće promjene nastale tijekom poslovne godine: 1. Kupljen je kamion fakturne vrijednosti 200.000 kn + 50.000 PDV. Iz odobrenog kredita banke plaćen je dobavljač. 2. Na kamionu ugrađena je dizalica za palete fakturne vrijednosti dobavljača 30.000 kn + 7.500 kn PDV. Kamion je stavljen u uporabu 10. ožujka.
156
3. Sa žiro-računa isplaćene su obveze za izdane mjenice u iznosu od 900 kn te obveze za komunalne usluge u iznosu od 4.500 kn. 4. Poduzeće A kupuje dionice poduzeća X (vlasnički udio 20%) u vrijednosti 23.000 kn. 5. U poduzeće vlasnik unosi 25.000 kn te kompjuter procijenjene vrijednosti 4.000 kn. 6. Prodane su usluge kupcu. Ispostavljena faktura iznosi 15.000 kn + 3.750 kn PDV. 7. Kupac je uplatio 70% iznosa na žiro-račun. 8. Obračunana je amortizacija poslovne zgrade za 2011. godinu. Metoda obračuna je linearna a godišnja stopa amortizacije iznosi 5%. 9. Poslovna zgrada prodana je za 270.000 kn + 67.500 kn a navedeni iznos kupac odmah uplatio je na žiro-račun. 10. Primljena je faktura za trošak plina na iznos od 6.000 kn + 1.500 kn PDV. 11. Podmiren je dio obveza prema dobavljačima u iznosu od 14.000 kn (80% iznosa isplaćuje se sa žiro-računa a za ostatak izdan je ček). 12. Poduzeće prodaje kupljene dionice (vidi promjenu broj 4.) za 25.000 kn. Brokerska provizija iznosi 1.000 kn i plaćena je sa žiro-računa. 13. Na žiro-račun primljena je uplata kamate za dani dugotrajni depozit u iznosu od 1.300 kn. Banka vraća dani dugotrajni depozit uplatom na žiro-račun. 14. Obračunajte godišnje amortizacije kamiona i kompjutera lineranom metodom ako je procijenjeni vijek korištenja kamiona 10 a kompjutera 5 godina.
ZADATAK 159. Osnove računovodstva A) Na temelju sljedećih podataka sastavite početnu bilancu poduzeća A na dan 01.01.2011.: žiro-račun 250.000, akreditiv 1.000, primljena mjenica 1.900, kupci 35.500, dani dugotrajni kredit 32.000, dobavljači 53.000, zemljište 78.000, obveze za komunalne usluge 31.000, poslovni automobil 60.000, ispravak vrijednosti automobila 12.500, izdani ček 3.500, dionice 35.000, vlasnička glavnica? B) Temeljem podataka iz prvog zadatka, proknjižite početna stanja te sljedeće promjene nastale tijekom poslovne godine: 1. Prodano je zemljište za iznos od 80.000 kn koji je kupac odmah uplatio na žiro-račun. 2. Sa žiro-računa isplaćene su obveze za izdani ček u iznosu od 1.000 kn te obveze za komunalne usluge u iznosu od 10.000 kn. 3. Prodane su usluge te je kupcu ispostavljena faktura u iznosu od 10.000 kn + 2.500 kn PDV. 4. Kupac je uplatio 60% iznosa (vidi promjenu broj 4.) na žiro-račun a za ostatak izdao je mjenicu. 5. Poduzeće A je odlučilo naplaćivati parking te je dobilo koncesiju. Faktura lokalne uprave na dani prostor za parking iznosi 25.000 kn + 6.250 kn PDV i plaćena je sa žiro-računa. 6. Primljena je faktura za troškove registracije koncesije u iznosu od 3.500 kn. Koncesija je dana u uporabu. 7. Primljena je faktura za potrošenu električnu energiju u iznosu od 4.000 kn + 1.000 kn PDV. 8. Vlasnik povlači 18.500 kn iz poduzeća. 9. Obračunajte godišnju amortizaciju poslovnog automobila za 2011. godinu linearnom metodom ako je godišnja stopa amortizacije 20%. 10. Poduzeće A prodaje automobil za 49.000 kn + 12.250 kn PDV. Navedeni iznos kupac je odmah uplatio na žiro-račun. 11. Na žiro-račun pristigla je uplata anuiteta za dani dugotrajni kredit u iznosu od 5.000 kn od čega se na kamatu odnosi 1.000 kn. 12. Poduzeće X, u kojem poduzeće A ima udio 15% (vidi poč.bilancu), ostvarilo je dobit od 140.000 kn te je izglasana dividenda u iznosu od 70.000 kn. Poduzeću A, na žiro-račun, pristigla je uplata odgovarajućeg udjela. 157
13. Poduzeće A kupuje obveznice poduzeća Y uz godišnju kamatu 10% i rok dospijeća od 10 godina. Nominalna vrijednost obveznica je 85.000 kn a kupljene su uz premiju i plaćene su 90.000 kn. 14. Obračunajte amortizaciju koncesije linearnom metodom ako je godišnja stopa amortizacije 20% (koncesija je dobivena na period od 5 godina).
ZADATAK 160. Računovodstvo – proizvodna djelatnost 1. Zadatak a) Na temelju sljedećih podataka sastavite početnu bilancu: 0111 – Ulaganje u patente u proizvodnji 0191 – Akumulirana amortizacija patenata 0230 – Poslovna zgrada 0231 – Tvornička zgrada 02900 – Akumulirana amortizacija tvorničke zgrade 02901 – Akumulirana amortizacija poslovne zgrade 1000 – Žiro-račun 1030 – Devizni račun (6.000 €) 1151 – Dani kratkotrajni depoziti 1200 – Potraživanja od kupaca 2110 – Obveze za izdane mjenice 220 – Obveze prema dobavljačima 600 – Proizvodnja u tijeku 630 – Zalihe gotovih proizvoda 900 – Upisani temeljni kapital 940 – Zadržana dobit
50.000 5.000 250.000 1.000.000 390.000 54.400 630.500 43.500 9.000 95.000 111.000 440.000 100.000 90.000 ? 30.000
b) Na temelju početne bilance otvorite početna stanja u glavnoj knjizi te proknjižite sljedeće poslovne promjene: 1. Kupljen je materijal u inozemstvu te je primljena faktura ino-dobavljača u svoti od 4.000 € (1€=7,35kn). 2. Obračunani su: - carina na fakturnu vrijednost materijala po stopi od 8%, - PDV pri uvozu na osnovicu koju čine zbroj fakturne vrijednosti materijala i carine. 3. Domaći dobavljač obavio je ukrcaj/iskrcaj materijala. Primljena faktura u iznosu od 3.000 kn + 750 kn PDV odmah isplaćena sa žiro-računa. 4. Napravljen je obračun nabave materijala te je isti zaprimljen na skladište. 5. Obračunajte: - bruto plaće u proizvodnji u svoti od 100.000 kn od čega se 60.000 kn odnosi a neto plaće, 28.000 kn na poreze i prireze a ostatak na doprinose. - bruto plaće u administraciji u svoti od 50.000 kn od čega se 32.000 kn odnosi na neto plaće, 10.000 na poreze i prireze a ostatak na doprinose. 6. Za potrebe proizvodnje izdano je 30.000 kn materijala koji se koristi kao osnovni materijal dok je za potrebe ureda i prodaje izdano 4.752 kn materijala. 7. Primljena je faktura za potrošeni plin u svoti od 15.000 kn + 3.750 kn (45% troška odnosi se na administraciju a ostatak na proizvodnju). 8. Obračunajte i proknjižite trošak amortizacije dugotrajne imovine na kraju godine uz sljedeće stope: nematerijalna imovina po stopi od 25%, nekretnine po stopi od 5% godišnje. 158
9. Izvršite prijenos proizvodnih troškova na proizvodnju u tijeku. 10. 60% proizvodnje u tijeku dovršeno je i preneseno na zalihe gotovih proizvoda na kojima se sada ukupno nalazi 1.000 komada gotovih proizvoda. 11. Prodano je 850 komada gotovih proizvoda te je ispostavljena faktura u iznosu od 280.000 kn + 70.000 kn PDV. 12. Razdužite skladište gotovih proizvoda za prodano. 13. Iznajmljen je poslovni prostor te je ispostavljena faktura kupcu na 35.000 kn + 8.750 kn PDV. 14. Izvršite prijenos neuskladištivih troškova. 15. Saldirajte PDV. Izvršite uplatu/isplatu razlike PDV-a. 16. Utvrdite bruto financijski rezultat i prenesite ga na razred 8. 17. Obračunajte i proknjižite porez na dobit (ako ga ima) po stopi od 20% te utvrdite i prenesite neto financijski rezultat na razred 9. c) Izradite bruto bilancu. d) Izradite pojednostavljenu bilancu. e) Izradite račun dobiti i gubitka. 2. Zadatak 6600 – Roba u veleprodajnom skladištu 6630 – Roba u prodavaonici 6640 – Uračunani PDV u prodajnoj cijeni robe 6680 – Razlika u cijeni robe na skladištu 6681 – Razlika u cijeni robe u prodavaonici
600.000 325.000 65.000 100.000 60.000
Na temelju početnih salda otvorite konta glavne knjige te proknjižite sljedeće poslovne promjene: 1. Kupljena je trgovačka roba te je primljena faktura dobavljača u iznosu od 50.000 kn + 12.500 kn PDV. 2. R-2 faktura za transport robe iznosi 3.000 kn + 750 kn PDV. 3. Napravite obračun troškova kupnje trgovačke robe i kupljenu robu zadužite na veleprodajno skladište uz 20% marže. 4. Kupcima je prodano 25 % robe s veleprodajnog skladišta i ispostavljena faktura na svotu od 200.000 kn + 50.000 kn PDV. 5. Razdužite skladište veleprodaje za prodanu robu. 6. U prodavaonici inkasirano je 210.000 kn u gotovini. 7. Razdužite prodavaonicu za prodanu robu. 8. Sva preostala roba prebačena je iz veleprodajnog skladišta u prodavaonicu gdje je zadužena s 30% marže i 25% PDV-a. 9. Saldirajte PDV. 10. Utvrdite bruto financijski rezultat i prenesite ga na razred 8. 3. Zadatak Proknjižite sljedeće poslovne promjene: 1. Primljen je predujam za usluge u bruto svoti od 25.000 kn. Ispostavljen je račun za predujam. 2. Usluga je obavljena te je ispostavljena faktura na iznos od 20.000 kn + 5.000 kn PDV. 3. Potraživanje od kupaca zatvoreno je iz obveze za primljeni predujam. 4. Saldirajte PDV. 5. Izvršite uplatu/isplatu razlike PDV-a.
159
1.Zadatak Početna bilanca na dan 01.01.201_. IMOVINA R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25.
Konto 0111 0191 0230 0231 02900 02901 1000 1030 1151 1200 600 630
IZVORI IMOVINE
Opis Ulaganje u patente u proizv. Ak.amortizacija patenata Poslovna zgrada Tvornička zgrada Ak.amortizacija tvorn.zgrade Ak.amortizacija posl.zgrade Žiro-račun Devizni račun (6.000 €) Dani kratkotrajni depoziti Potraživanja od kupaca Proizvodnja u tijeku Zalihe gotovih proizvoda
Ukupna imovina
Razred
Iznos (kn) 50.000 (5.000) 250.000 1.000.000 (390.000) (54.400) 630.500 43.500 9.000 95.000 100.000 90.000
1.818.600
R. br 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25.
Konto 2110 220 900 940
Opis Obveza za izdane mjenice Obveze prema dobavljačima Upisani temeljni kapital Zadržana dobit
Ukupni izvori imovine
Iznos (kn) 111.000 440.000 1.237.600 30.000
1.818.600
Završna bilanca na dan 31.12.201_. IMOVINA IZVORI IMOVINE Iznos (kn) Razred Iznos (kn)
0 1 3 6
775.600 1.101.688 0 160.867,50
Ukupna imovina
2.038.155,50
2 9
761.663,10 1.276.492,40
Ukupni izvori imovine
2.038.155,50
Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 01.01.201_ do 31.12.201_. (Obrazac za male poduzetnike) (Obrazac za velike poduzetnike) 1. Prihodi........................... 1. Prihodi............................................... konto 790 2. Rashodi......................... 2.Troškovi tekuće godine...______ kto 490 + 491 3. Korigirani za: 3. Dobit/Gubitak a) povećanja zaliha........_______ prije oporezivanja.......... b) smanjenje zaliha........___190.000 – 160.867,50 4. Porez na dobit............... 5. Dobit/Gubitak 3. Dobit/Gubitak nakon oporezivanja....... prije oporezivanja............................... konto 800 4. Porez na dobit.................................... konto 803 5. Dobit/Gubitak nakon oporezivanja............................ konto 804
315.000 274.752 + 29.132,50 = 303.884,50
11.115,50 2.223,10 8.892,40
160
Razred 0 0111 – Ulaganje u patente u pr.
Razred 1 0191 – Ak.amortizacija pat.
S° 50.000
S° 5.000 12.500
0230 – Poslovna zgrada S° 250.000
1000 – Žiro-račun S° 630.500
(8
3.750
1030 – Devizni račun (3
74.250 (15a
S° 43.500 (6.000 €)
0231 – Tvornička zgrada S° 1.000.000
1151 – Dani kratkotr. depoziti S° 9.000 02900 – Ak.amort.posl.zgrade
02901 – Ak.amort.tvorn.zgrade
S° 390.000
S° 54.400
50.000
12.500 (8
(8
1200 – Kupci S° 95.000 11) 350.000 13) 43.750
1408 – Nepriznat PDV 2a) 7.938
1400 – Pretporez 3) 750
4.500 (15
7) 3.750
161
Razred 2 211 – Obveze za izd.mjenice
220 – Dobavljači
S° 111.000
S° 440.000 18.750
221 – Ino-dobavljači
Razred 3
Razred 4 usklad.
3000 – Materijal na putu
420 – Tr.br.plaća u poizv.
1) 29.400
29.400 (4
100.000 (9
(7
2470 – Obveze za carinu
29.400 (1
2.352
(2 302 – Carina 2) 2.352
2473 – Obv. za PDV pri uvozu 7.938
5) 100.000
230 – Obveze za neto plaće
(2a
60.000 (5
4000 – Tr.osnovnog mater.
2.352 (4
3010 – Tr.transporta materij. 3) 3.000
3.000 (4
6) 30.000
30.000 (9
4061 – 55% tr.plina u proizv. 7) 8.250
8.250
(9
32.000 (5a
310 - Zalihe materijala 4) 34.752 241 – Obv.za poreze & prireze
242 – Obveze za doprinose
28.000 (5
12.000 (12
10.000 (5a
8.000 (12a
30.000 (6 4.752
430 – Tr.amor.nemat.imov. 8) 12.500
12.500 (9
(6a
4310 – Tr.amor.u proizv. 8) 50.000 2400 – Obveze za PDV 15) 78.750
70.000 (11 8.750 (13
50.000 (9
2407 – Razlika PDV-a 15a) 74.250
74.250 (15 490 – Raspored proizv.tr. 9) 200.750
243 – Obveza za PD 2.223,10 (17
162
200.750 (9a
Razred 4 neusklad.
Razred 6
Razred 7
Razred 8 i 9
421 – Tr.br.plaća u admin.
600 – Proizvodnja u tijeku
750 – Prihod od prodaje proiz.
800 – Bruto dobit
5a) 50.000
50.000 (14
S° 100.000
180.450 (10
16) 280.000
280.000 (11
17a)
11.115,50
11.115,50 (16b
9a) 200.750
4010 – Tr.uredskog materijala 6a) 4.752
4.752 (14
630 – Zalihe gotovih proizvoda S° 90.000
229.882,50 (12
10) 180.450
700 – Rashodi proizvodnje 12)
229.882,50
4071 – 45% tr.plina u admin. 7) 6.750
6.750 (14
229.882,50 (16a
757 – Prihod od najma 16) 35.000
35.000 (13
803 – Porez na dobit 17) 2.223,10
2.223,10 (17a
804 – Neto dobit 17b) 8.892,40
8.892,40 (17a
4311 – Tr.amor.u admin. 8) 12.500
12.500 (14 720 – Rashodi administracije 14a) 74.002
74.002 (16a
491 – Raspored admin.troškova 14) 74.002
74.002 (14a 790 – Razlika prihoda i rashoda RASHODI 16a) 303.884,50 16b)
9000 – Upisani tem.kapital
PRIHODI
S° 1.237.600
315.000 (16
11.115,50 940 – Zadržana dobit S° 30.000
950 – Dobit poslovne godine 8.892,40 (17b
163
Bruto bilanca Promet Duguje Potražuje
Saldo
Redni broj
Konto
Opis konta
Duguje
Potražuje
1. 2. 3. 4. 5. 6.
0111 0191 0230 0231 02900 02901
Ulaganje u patente u proizv. Ak.amortizacija patenata Poslovna zgrada Tvornička zgrada Ak.amortizacija tvorn.zgrade Ak.amortizacija posl.zgrade Σ
50.000 250.000 1.000.000 1.300.000
17.500 440.000 66.900 524.400
50.000 250.000 1.000.000 1.300.000
17.500 440.000 66.900 524.400
7. 8. 9. 10. 11. 12.
1000 1030 1151 1200 1408 1400
Žiro-račun Devizni račun Dani kratkotrajni depoziti Kupci Nepriznat PDV Pretporez Σ
630.500 43.500 9.000 488.750 7.938 4.500 1.184.188
78.000 4.500 82.500
552.500 43.500 9.000 488.750 7.938 1.101.688
-
13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23.
211 220 221 2470 2473 230 241 242 2400 2407 243
Obveze za izdane mjenice Dobavljači Ino-dobavljači Obveza za carinu Obveza za PDV pri uvozu Obveze za neto plaće Obveze za poreze i prireze Obveze za doprinose Obveza za PDV Razlika PDV-a Obveza za porez na dobit Σ
-78.750 74.250 153.000
111.000 458.750 29.400 2.352 7.938 92.000 38.000 20.000 78.750 74.250 2.223,10 914.663,10
-
111.000 458.750 29.400 2.352 7.938 92.000 38.000 20.000 2.223,10 761.663,10
24. 25. 26. 27.
3000 302 3010 310
Materijal na putu Carina Trošak transporta materijala Zalihe materijala Σ
29.400 2.352 3.000 34.752 69.504
29.400 2.352 3.000 34.752 69.504
-
-
28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38.
420 4000 4061 430 4310 490 421 4010 4071 4311 491
Tr.bruto plaća u proizvodnji Tr.osnovnog materijala u pro. Tr.plina u proizvodnji Tr.amort.nemat.imov.u proiz. Tr.amort.u proizvodnji Raspored proizvodnih trošk. Tr.bruto plaća u administraciji Tr.uredskog materijala Tr.plina u administraciji Tr.amort.u administraciji Raspored administrativnih tr. Σ
100.000 30.000 8.250 12.500 50.000 200.750 50.000 4.752 6.750 12.500 74.002 549.504
100.000 30.000 8.250 12.500 50.000 200.750 50.000 4.752 6.750 12.500 74.002 549.504
-
-
39. 40.
600 630
Proizvodnja u tijeku Zalihe gotovih proizvoda Σ
300.750 270.450 571.200
180.450 229.882,50 410.332,50
120.300 40.567,50 160.867,50
-
164
41. 42. 43. 44. 45.
750 700 757 720 790
Prihod od prodaje proizvoda Rashodi proizvodnje Prihod od najma Rashodi administracije Razlika prihoda i rashoda Σ
280.000 229.882,50 35.000 74.002 315.000 933.884,50
280.000 229.882,50 35.000 74.002 315.000 933.884,50
-
-
46. 47. 48.
800 803 804
Bruto dobit Porez na dobit Neto dobit Σ
11.115,50 2.223,10 8.892,40 22.231
11.115,50 2.223,10 8.892,40 22.231
-
-
49. 50. 51.
900 940 950
Upisani temeljni kapital Zadržana dobit Dobit poslovne godine Σ
-
1.237.600 30.000 8.892,40 1.276.492,40
-
1.237.600 30.000 8.892,40 1.276.492,40
4.783.511,50
4.783.511,50
2.562.555,50
2.562.555,50
Ukupni zbroj bruto bilance
165
Početna bilanca ispunjava se na način da se zadana konta razvrstaju u aktivu i pasivu. Konta iz razreda 0, 1, 3 i 6 idu u aktivu dok konta iz razreda 2 i 9 idu u pasivu početne bilance. U aktivi, treba obratiti pozornost na korektivna konta (npr. akumulirana amortizacija i vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca) jer njihova se početna stanja pišu u zagradama (korektivna konta knjiže se na potražnim stranama). Dakle, ukupni iznos aktive predstavlja zbroj svih konta aktive umanjen za iznose na korektivnim kontima. U ovom zadatku, ukupna imovina iznosi 1.818.600 kn. Nakon izračuna ukupnog iznosa aktive, potrebno je izračunati temeljni kapital. S obzirom da je ukupna aktiva jednaka ukupnoj pasivi (izvorima imovine), od iznosa aktive treba oduzeti poznata stanja na kontima pasive. Razlika predstavlja iznos upisanog temeljnog kapitala (1.237.600 kn). Treba obratiti pozornost na konto 951 ukoliko bude zadan u početnoj bilanci. Iako razred 9 predstavlja pasivu, dotični konto knjiži se na dugovnoj strani. Bruto bilanca probna je bilanca koja služi za kontrolu provedenih knjiženja u glavnoj knjizi. Na temelju nje izrađuju se godišnji financijski izvještaji. U bruto bilancu unose se sva konta iz glavne knjige (bruto bilanca prikazuje promet i saldo po svakom kontu). Saldo konta može biti dugovni, potražni ili nula. Konta na razredima 4, 7 i 8 moraju imati saldo nula. Nakon što se unesu sva konta na razredu, potrebno je zbrojiti dugovni i potražni promet te saldo. Nakon što se zbroje konta na svim razredima, potrebno je izračunati ukupan promet i saldo bruto bilance (zbrajanjem razreda). Ako su sva knjiženja izvedena ispravno, onda se u ukupnom zbroju moraju podudarati dugovni i potražni promet (isto vrijedi i za saldo bruto bilance). Pojednostavljena bilanca proizvodnog poduzeća radi se na način da se iz bruto bilance u imovinu završne bilance upišu salda razreda 0, 1, 3 i 6 a u izvore imovine salda razreda 2 i 9. Ukoliko su knjiženja točno provedena, iznosi imovine i izvora imovine u pojednostavljenoj bilanci bit će jednaki. Ako na nekom razredu bruto bilance postoje dva salda, treba izračunati konačni saldo (neto vrijednost razreda). U ovom zadatku, u razredu 0 postoji dugovni saldo od 1.300.000 kn i potražni saldo od 524.400 kn pa se u završnu bilancu unosi konačni saldo od 775.600 kn koji se izračunava kao razlika dugovnog i potražnog salda (1.300.000 kn – 524.400 kn). Ukoliko se radi o proizvodnom poduzeću, prilikom popunjavanja računa dobiti i gubitka potrebno je ispuniti obrazac za velike poduzetnike. Iznos ukupnih prihoda prepiše se s konta 790 (315.000 kn). Troškovi tekuće godine predstavljaju zbroj stanja na kontima 490 i 491 (200.750 kn +74.002 kn = 274.752 kn). Promjene na zalihama (promatraju se konta 600 i 630) izračunaju se na način da se usporede zalihe na početku sa zalihama na kraju obračunskog razdoblja. Prema podacima iz početne bilance, zalihe na početku iznose 190.000 kn (100.000 kn + 90.000 kn) dok, prema podacima iz bruto bilance, zalihe na kraju iznose 160.867,50 kn (120.300 kn + 40.567,50 kn). Iz navedenog može se zaključiti kako je došlo do smanjenja zaliha na kraju obračunskog razdoblja u odnosu na zalihe na početku. Smanjenje iznosi 29.132,50 kn (190.000 kn – 160.867,50 kn). Budući da je došlo do smanjenja zaliha, rashodi tekuće godine izračunavaju se kao zbroj troškova tekuće godine i smanjenja zaliha (274.752 kn + 29.132,50 kn = 303.884,50 kn). Ukoliko dođe do povećanja zaliha, može se reći da je to posljedica što sva proizvodnja u tijeku nije dovršena ili svi proizvodi nisu prodani u tekućoj godini te je jedan dio proizvodnih troškova ostao na zalihama. Zbog toga, u cilju izračuna rashoda tekuće godine ukupne troškove poslovanja, treba umanjiti za porast zaliha: rashodi tekuće godine = troškovi tekuće godine - povećanje zaliha. Dobit/gubitak prije oporezivanja izračunati su pa ih treba preuzeti s konta 800, odnosno 801. Porez na dobit prikazan je na kontu 803 a dobit/gubitak nakon oporezivanja na kontu 804. U slučaju gubitka, iznosi gubitka prije i nakon oporezivanja pišu se u zagradama.
166
2.Zadatak 6600 – Roba u VP
6680 – Marža u VP
S° 600.000
173.400 (5
5a) 27.650
S° 100.000
3a) 63.600
490.200 (8
8) 82.950
10.600 (3a
1200 – Kupci 4) 250.000
PROMJENA BR. 3a. N.V. = 53.000 kn x 0,2 + 10.600 kn >> kto 6680 = 63.600 kn >> kto 6600
6630 – Roba u MP S° 325.000
210.000 (7b
6681 – Marža u MP 7a) 38.769,23
8) 661.781,25
S° 60.000
PROMJENA BR. 8.
122.175 (8
710 – Rashodi trgovine
N.V. = 407.250 kn x 0,3
5) 173.400
27.650 (5a
+ 122.175 kn >> kto 6681
7b) 210.000
42.000 (7
= 529.425 kn
38.769,23 (7a 274.980,77 (10 664 – Ukalkulirani PDV 7) 42.000
S° 65.000
650 – Roba na putu 1) 50.000
50.000 (3
7603 – Prihod od MP 10a) 168.000
132.356,25 (8
529.425 kn x 0,25 + 132.356.25 kn >> kto 664 = 661.781,25 kn >> kto 6630
210.000 (6 42.000 (6a
1022 – Blagajna prodavaonice 6) 210.000 1400 – Pretporez 1) 12.500
220 - Dobavljači
12.500 (9
62.500 (1 2407 – Razlika PDV-a 79.500 (9
6510 – Tr.transporta robe 2) 3.000
3.000 (3
1408 – Nepriznat PDV 2) 750 790 – Razlika prihoda i rashoda RASHODI 10)
274.980,77
10b)
222 – Dobavljači fizičke osobe 3.750 (2
PRIHODI 368.000 (10a
93.019,23
659 – Obračun nabave 3) 53.000
53.000 (3a
800 – Dobit prije oporezivanja 93.019,23 (10b
7600 – Prihod od VP 10a) 200.000
200.000 (4
2400 – Obveza za PDV 9) 92.000
50.000 (4 42.000 (6a
167
3.Zadatak 1000 – Žiro-račun 1) 25.000
5.000 (5
2400 – Obveza za PDV 4) 5.000
5.000 (1 5.000 (2 5.000 (3
225 – Obv.za prim. preduj. 3) 20.000
20.000 (1
1200 – Kupci 2) 25.000
751 – Prihod od usluga
25.000 (3
20.000 (2
2407 – Razlika PDV-a 5) 5.000
5.000
(4
168
ZADATAK 161. Računovodstvo – trgovačka djelatnost 1. Zadatak a) Na temelju sljedećih podataka sastavite početnu bilancu: 020 – Zemljište 0232 – Zgrada trgovine 0290 – Akumulirana amortizacija zgrade trgovine 0313 – Oprema trgovine 0391 – Akumulirana amortizacija uredske opreme 064 – Dani dugotrajni kredit 1000 – Žiro-račun 1020 – Glavna blagajna 1022 – Blagajna prodavaonice 1200 – Potraživanja od kupaca 1301 – Akontacija za službeni put 1900 – Unaprijed plaćen trošak električne energije 6600 – Roba u veleprodaji 6680 – Razlika u cijeni robe u veleprodaji 900 – Upisani temeljni kapital 940 – Zadržana dobit
305.000 450.000 90.000 80.000 10.000 230.000 750.000 20.000 14.300 495.000 11.000 6.000 144.000 24.000 ? 80.000
b) Na temelju početne bilance otvorite početna stanja u glavnoj knjizi te proknjižite sljedeće poslovne promjene: 1. Prodana je roba iz veleprodajnog skladišta te je ispostavljena faktura na iznos od 70.000 kn + 17.500 kn PDV. 2. Razdužite veleprodajno skladište za prodano. 3. Kupljen je kompjuter za potrebe ureda te je primljena faktura dobavljača na iznos od 3.800 kn + 950 kn PDV. Kompjuter je stavljen u uporabu 14. listopada. 4. Obračunajte i proknjižite plaće zaposlenih u trgovini ako su obveze za neto plaće u iznosu od 44.000 kn, obveze za poreze i prireze u iznosu od 16.000 kn a obveze za doprinose u iznosu od 10.000 kn. 5. Kupljena je roba te je primljena faktura dobavljača na 200.000 kn + 50.000 kn PDV. Roba se zadužuje u prodavaonicu s 45% marže i 25% PDV-a. 6. Zaposlenik se vratio sa službenog puta te je podnio obračun istoga na 2.400 kn + 600 kn PDV što je glavna blagajna odmah riješila. 7. Prodana je roba iz prodavaonice te je inkasirano 125.000 kn u gotovini te 25.000 kn u čekovima građana. 8. Razdužite prodavaonicu za prodano. 9. Sva gotovina iz prodavaonice položena je na žiro-račun a čekovi su poslani na naplatu. Primljen je izvod kojim je vidljiva uplata gotovine na žiro-račun. Čekovi su naplaćeni. 10. Naplaćen je anuitet za dani dugotrajni kredit u svoti od 24.000 kn od čega se na kamatu odnosi 8.000 kn. 11. Obračunajte i proknjižite amortizaciju dugotrajne imovine na kraju godine po sljedećim godišnjim stopama: oprema po stopi od 15% godišnje, nekretnine po stopi od 5% godišnje. 12. Prodane su usluge te je ispostavljena faktura ino-kupcu u svoti od 29.000 € (1€=7,35kn). Inozemni kupac podmirio je fakturu po tečaju 1€=7,29 kn. 13. Izvršite prijenos neuskladišnih troškova. 14. Saldirajte PDV. Izvršite uplatu/isplatu razlike PDV-a. 169
15. Utvrdite bruto financijski rezultat i prenesite ga na razred 8. 16. Obračunajte i proknjižite porez na dobit (ako ga ima) po stopi od 20% . 17. Utvrdite i prenesite neto financijski rezultat na razred 9. c) Izradite bruto bilancu. d) Izradite pojednostavljenu bilancu. e) Izradite račun dobiti i gubitka.
2. Zadatak 0301 – Strojevi u pogonu 0390 – Akumulirana amortizacija strojeva u pogonu 1000 – Žiro-račun 1020 – Blagajna 210 – Obveze za izdane čekove 220 – Obveze prema dobavljačima 630 – Zalihe gotovih proizvoda
300.000 90.000 590.000 5.000 15.000 550.000 30.000
Na temelju početnih salda otvorite konta glavne knjige te proknjižite sljedeće poslovne promjene: 1. Kupljen je materijal te je primljena faktura dobavljača na iznos od 100.000 kn + 25.000 kn PDV. Materijal je odmah zaprimljen na skladište. 2. Unaprijed je obračunat trošak telefona u svoti od 5.000 kn. 3. Materijal, u vrijednosti 44.000 kn, izdan je za potrebe proizvodnje kao osnovni materijal dok je 14.000 kn materijala izdano za potrebe administracije kao uredski materijal. 4. Obračunajte i proknjižite amortizaciju strojeva ako je njihov procijenjeni vijek trajanja 10 godina. 5. Primljena je faktura za telefon u svoti od 7.000 kn + 1.750 kn PDV. 6. Primljena je faktura za reprezentaciju u svoti od 2.000 kn + 500 kn PDV. 7. Prenesite sve proizvodne troškove na proizvodnju u tijeku. 8. Dovršeno je 75% proizvodnje u tijeku i preneseno na zalihe gotovih proizvoda. Na zalihama se sada ukupno nalazi 1.500 komada gotovih proizvoda. 9. Prenesite sve neuskladištive troškove na rashode. 10. Utvrdite bruto financijski rezultat i prenesite ga na razred 8. 3.Zadatak Proknjižite sljedeće poslovne promjene: 1. Sa žiro-računa dan je predujam za nabavu materijala u bruto svoti od 18.750 kn. 2. Primljen je račun za predujam. 3. Dobavljač je isporučio materijal i ispostavio konačni račun na 15.000 kn + 3.750 kn PDV. Materijal je stavljen na zalihe. 4. Obveza prema dobavljaču zatvorena je iz danog predujma. 5. Saldirajte PDV.
170
1.Zadatak Početna bilanca na dan 01.01.201_. IMOVINA R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25.
Konto 020 0232 0290 0313 0391 064 1000 1022 1200 1301 1900 6600 6680
IZVORI IMOVINE
Opis Zemljište Zgrada trgovine Ak.amortizacija zgrade trgov. Oprema trgovine Ak.amortizacija opreme trg. Dani dugotrajni kredit Žiro-račun Blagajna prodavaonice Kupci Akontacija za službeni put Unaprijed plaćen tr.el.energ. Roba u VP Marža u VP
Ukupna imovina
Razred
Iznos (kn) 305.000 450.000 (90.000) 80.000 (10.000) 230.000 750.000 14.300 495.000 11.000 6.000 144.000 (24.000)
2.381.300
R. br 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25.
Konto 9000 940
Opis Upisani temeljni kapital Zadržana dobit
Ukupni izvori imovine
Iznos (kn) 2.301.300 80.000
2.381.300
Završna bilanca na dan 31.12.201_. IMOVINA IZVORI IMOVINE Iznos (kn) Razred Iznos (kn)
0 1 6
918.205 1.770.260 178.908,05
Ukupna imovina
2.867.373,05
2 9
357.014,61 2.510.358,44
Ukupni izvori imovine
2.867.373,05
Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 01.01.201_ do 31.12.201_. (Obrazac za male poduzetnike) (Obrazac za velike poduzetnike) 411.150 1. Prihodi........................... kto 790 1. Prihodi............................................... 249.826,95 2. Rashodi..........................kto 790 2.Troškovi tekuće godine..._________ 3. Korigirani za: 3. Dobit/Gubitak a) povećanja zaliha........__________ prije oporezivanja.........kto 800/1 161.323,05 b) smanjenje zaliha........___________ 4. Porez na dobit...............kto 803 32.264,61 5. Dobit/Gubitak 3. Dobit/Gubitak nakon oporezivanja.......kto 804 prije oporezivanja............................... 129.058,44 4. Porez na dobit.................................... 5. Dobit/Gubitak nakon oporezivanja............................
171
Razred 0 020 – Zemljište S° 305.000
Razred 1 0232 – Zgrada trgovine
S° 450.000
1000 – Žiro-račun
1020 – Glavna blagajna
S° 750.000
S° 20.000
9b) 139.300
6a) 8.000
9c) 25.000 10) 24.000 14a) 4.050 0290 – Ak.amort.zgr.trgovine S° 90.000
0313 – Oprema trgovine S° 80.000
22.500 (11
1022 – Blagajna prodavaonice S° 14.300 0391 – Ak.amort.ured.opreme S° 10.000
064 – Dani dugotrajni kredit S° 230.000
139.300 (9
7) 125.000
1200 - Kupci S° 495.000 1) 87.500
16.000 (10
12.000 (11
0311 – Kompjuter 3) 3.800
0390 – Ak.amortizacija komp. 95
(11
1301 – Akontacija za sl.put S° 11.000
3.000 (6
1900 – Unap.pl.tr.el.energ. S° 6.000
8.000 (6a
1400 – Pretporez 3) 950
1140 – Primljeni čekovi
51.550 (14
7) 25.000
25.000 (9a
5) 50.000 6) 600
1009 – Prijelazni žiro-račun 9) 139.300
139.300 (9b
121 – Ino-kupac 12) 213.150
1149 – Čekovi dani na napl. 9a) 25.000
25.000 (9c
1030 – Devizni račun
213.150 (12a
12a) 211.410
1407 – Razlika PDV-a 14) 4.050
4.050
(14a
172
Razred 2 2400 – Obveza za PDV 15) 47.500
Razred 3
17.500 (1
4.750
30.000 (7a
250.000 (5
230 – Obv.za neto plaće 44.000 (4
242 – Obveze za doprinose 10.000 (2
Razred 4 usklad.
220 – Dobavljači (3
241 – Obv.za poreze i prireze 16.000
(4
243 - Obv.za porez na dobit 32.264,61 (16
173
Razred 4 neusklad.
Razred 6
Razred 7
Razred 8 i 9
421 – Tr.bruto plaća u admin.
6600 – Roba u VP
7600 – Prihod od VP
800 – Dobit prije oporez.
4) 70.000
70.000 (13
4600 – Tr.službenog puta 6) 2.400
2.400 (13
S° 144.000
70.000 (2
15) 70.000
70.000 (1
17) 161.323,05
161.323,05(15b
6680 – Marža u VP 2) 11.666,67
S° 24.000
710 – Rashodi trgovine 2) 70.000
11.666,67 (2
8b) 150.000
30.000
(8
803 – Porez na dobit 32.264,61 (17
16) 32.264,61
37.241,38 (8a 141.091,95 (15a
4311 – Tr.amortizacije u admin. 11) 22.500
34.595 (13
6630 – Roba u MP 5) 362.500
150.000 (8b
804 – Dobit nakon oporeziv.
7603 – Prihod od MP 15) 120.000
11) 12.000
150.000
(7
30.000
(7a
17a) 129.058,44
129.058,44 (17
11) 95 475 – Tr.negativne teč.razlike 12a) 1.740
1.740 (13
6681 – Marža u MP 8a) 37.241,38
90.000 (5
771 – Prihod od kamata 15) 8.000
491 – Raspored admini.tr. 13) 108.735
108.735 (13a
8.000
(10
664 – Ukalkulirani PDV 8) 30.000
72.500 (5 753 – Ino-prihod 15) 213.150
213.150 (12
720 – Rashodi administracije 13a) 108.735
PROMJENA BR. 5. N.V. = 200.000 kn x 0,45
108.735 (15a
790 – Razlika prihoda i rashoda RASHODI
+ 90.000 kn >> kto 6681
15a) 249.826,95
= 290.000 kn x 0,25
15b) 161.323,05
PRIHODI
9000 – Upisani temeljni kap. S° 2.301.300
940 – Zadržana dobit S° 80.000
950 – Dobit posl. godine 129.058,44(17a
411.150 (15
+ 72.500 kn >> kto 664 = 362.500 kn >> kto 6630
174
Bruto bilanca Promet Duguje Potražuje
Saldo
Redni broj
Konto
Duguje
Potražuje
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
020 0232 0290 0313 0391 064 0311 0390
Zemljište Zgrada trgovine Ak.amortizacija zgrade trg. Oprema trgovine Ak.amortizacija opreme trg. Dani dugotrajni kredit Kompjuter Ak.amortizacija kompjutera Σ
305.000 450.000 80.000 230.000 3.800 1.068.800
112.500 22.000 16.000 95 150.595
305.000 450.000 80.000 214.000 3.800 1.052.800
112.500 22.000 95 134.595
9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21.
1000 1020 1022 1200 1301 1900 1400 1140 1009 1149 121 1030 1407
Žiro-račun Glavna blagajna Blagajna prodavaonice Kupci Akontacija za službeni put Unaprijed pl.trošak el.energ. Pretporez Primljeni čekovi Prijelazni žiro-račun Čekovi dani na naplatu Ino-kupac Devizni račun Razlika PDV-a Σ
942.350 28.000 139.300 582.500 11.000 6.000 51.550 25.000 139.300 25.000 213.150 211.410 4.050 2.378.610
139.300 11.000 51.550 25.000 139.300 25.000 213.510 4.050 608.350
942.350 28.000 582.500 6.000 211.410 1.770.260
-
22. 23. 24. 25. 26. 27.
2400 220 230 241 242 243
Obveza za PDV Dobavljači Obveze za neto plaće Obveze za poreze i prireze Obveze za doprinose Obveza za porez na dobit Σ
47.500 47.500
47.500 254.750 44.000 16.000 10.000 32.264,61 404.514,61
-
254.750 44.000 16.000 10.000 32.264,61 357.014,61
28. 29. 30. 31. 32.
421 4600 4311 475 491
Tr.bruto plaća u administraciji Trošak službenog puta Tr.amortizacije u administ. Tr.negativne tečajne razlike Raspored administrativnih tr. Σ
70.000 2.400 34.595 1.740 108.735 217.470
70.000 2.400 34.595 1.740 108.735 217.470
-
-
33. 34. 35. 36. 37.
6600 6680 6630 6681 664
Roba u VP Marža u VP Roba u MP Marža u MP Ukalkulirani PDV Σ
144.000 11.666,67 362.500 37.241,38 30.000 585.408,05
70.000 24.000 150.000 90.000 72.500 406.500
74.000 212.500 286.500
12.333,33 52.758,62 42.500 107.591,95
38. 39. 40. 41. 42. 43. 44.
7600 710 7603 771 753 720 790
Prihod od VP Rashodi trgovine Prihod od MP Prihodi od kamata Ino-prihod Rashodi administracije Razlika prihoda i rashoda Σ
70.000 220.000 120.000 8.000 213.150 108.735 411.150 1.151.035
70.000 220.000 120.000 8.000 213.150 108.735 411.150 1.151.035
-
-
Opis konta
175
45. 46. 47.
800 803 804
Dobit prije oporezivanja Porez na dobit Dobit nakon oporezivanja Σ
48. 49. 50.
9000 940 950
Upisani temeljni kapital Zadržana dobit Dobit poslovne godine Σ
Ukupni zbroj bruto bilance
161.323,05 32.264,61 129.058,44 322.646,10
161.323,05 32.264,61 129.058,44 322.646,10
-
-
-
2.301.300 80.000 129.058,44 2.510.358,44
-
2.301.300 80.000 129.058,44 2.510.358,44
5.771.469,15
5.771.469,15
3.109.560
3.109.560
176
Početna bilanca ispunjava se na način da se zadana konta razvrstaju u aktivu i pasivu. Konta iz razreda 0, 1, 3 i 6 idu u aktivu dok konta iz razreda 2 i 9 idu u pasivu početne bilance. U aktivi, treba obratiti pozornost na korektivna konta (npr. akumulirana amortizacija, marže u trgovini, uračunani PDV u cijeni robe) jer njihova se početna stanja pišu u zagradama (korektivna konta knjiže se na potražnim stranama). Dakle, ukupni iznos aktive predstavlja zbroj svih konta aktive umanjen za iznose na korektivnim kontima. U ovom zadatku, ukupna imovina iznosi 2.381.300 kn. Nakon izračuna ukupnog iznosa aktive, potrebno je izračunati temeljni kapital. S obzirom da je ukupna aktiva jednaka ukupnoj pasivi (izvorima imovine), od iznosa aktive treba oduzeti poznata stanja na kontima pasive. Razlika predstavlja iznos upisanog temeljnog kapitala (2.301.300 kn). Bruto bilanca probna je bilanca koja služi za kontrolu provedenih knjiženja u glavnoj knjizi. Na temelju nje izrađuju se godišnji financijski izvještaji. U bruto bilancu unose se sva konta iz glavne knjige (bruto bilanca prikazuje promet i saldo po svakom kontu). Saldo konta može biti dugovni, potražni ili nula. Konta na razredima 4, 7 i 8 moraju imati saldo nula. Nakon što se unesu sva konta na razredu, potrebno je zbrojiti dugovni i potražni promet te saldo. Nakon što se zbroje konta na svim razredima, potrebno je izračunati ukupan promet i saldo bruto bilance (zbrajanjem razreda). Ako su sva knjiženja izvedena ispravno, onda se u ukupnom zbroju moraju podudarati dugovni i potražni promet (isto vrijedi i za saldo bruto bilance). Pojednostavljena bilanca trgovačkog poduzeća radi se na način da se iz bruto bilance u imovinu završne bilance napišu salda razreda 0, 1 i 6 a u izvore imovine salda razreda 2 i 9. Ukoliko su knjiženja točno provedena, u pojednostavljenoj bilanci iznosi imovine i izvora imovine bit će jednaki. Ako na nekom razredu bruto bilance postoje dva salda, treba izračunati konačni saldo (neto vrijednost razreda). U ovom zadatku, u razredu 6 postoji dugovni saldo od 286.500 kn i potražni saldo od 107.591,95 kn pa se u završnu bilancu unosi konačni saldo od 178.908,05 kn koji predstavlja razliku dugovnog i potražnog salda (286.500 kn – 178.908,05 kn). Ukoliko se radi o trgovačkom poduzeću, prilikom popunjavanja računa dobiti i gubitka potrebno je ispuniti obrazac za male poduzetnike. Iznos ukupnih prihoda prepiše se s konta 790 (411.150 kn). Rashodi su, također, evidentirani na kontu 790 u iznosu od 249.826,95 kn. Dobit/gubitak prije oporezivanja prikazani su na kontu 800, odnosno 801. Porez na dobit (ako ga ima) evidentiran je na kontu 803 a dobit/gubitak nakon oporezivanja na kontu 804. U slučaju gubitka, iznosi gubitka prije i nakon oporezivanja pišu se u zagradama.
177
2.Zadatak 0311 – Strojevi
0390 – Ak.amortizacija strojeva
S° 300.000
S° 90.000
490 – Raspored proizv.troškova 7) 74.000
74.000
(7a
30.000 (4
1000 – Žiro-račun
1020 – Glavna blagajna
S° 590.000
S° 5.000 600 – Proizvodnja u tijeku 7a) 74.000
210 – Obveze za izdane čekove
220 – Dobavljači
S° 15.000
55.500 (8
491 – Raspored admin.troškova
S° 550.000
9) 23.500
23.500
(9a
125.000 (1 6.750
(5
2.500
(6 720 – Rashodi administracije 9a) 23.500
630 – Zalihe gotovih proizvoda S° 30.000
23.500 (10
310 – Zalihe materijala 1) 100.000
8) 55.500
44.000
(3
14.000
(3a 790 – Razlika prihoda i rashoda RASHODI
PRIHODI
10) 23.500 1400 – Pretporez
290 – Unaprijed obračunat tr.
1) 25.000
5) 7.000
5) 1.750
5.000
(2
2.000
(5a
23.500 (10a 801 – Gubitak prije oporeziv. 10a) 23.500
4100 – Tr. tel. u ADM. 2)
5.000
7.000
4000 – Tr.osn.mater.u PROIZV. (9
3) 44.000
44.000 (7
52a) 2.000
4010 – Tr.uredskog mat. ADM. 3a) 14.000
14.000
(9
4180 – 70% tr.reprez.u ADM. 6) 1.750
1.750
(9
4310 – Tr.amortiz. u PROIZV. 4) 30.000
30.0000 (7
4181 – 30% tr.reprez.u ADM. 6) 750
750
(9
178
3.Zadatak 1000 – Žiro-račun S° xx
1408 – Nepriznat PDV
18.750 (1
370 – Dani predujmovi za mat. 1) 15.000
15.000
(4
310 – Zalihe materijala 3) 15.000
18.750
18.750 (3
3.750
(2
1400 – Pretporez 2) 3.750
3.750
(5
1401 – PDV iz predujma 3) 3.750
220 – Dobavljači 4)
1) 3.750
3.750
(4
1407 – Razlika PDV-a 5) 3.750
179
ZADATAK 162. Računovodstvo – proizvodna djelatnost a) Na temelju sljedećih podataka sastavite početnu bilancu: 0230 – Poslovna zgrada 0231 – Tvornička zgrada 02900 – Akumulirana amortizacija tvorničke zgrade 02901 – Akumulirana amortizacija poslovne zgrade 0301 – Stroj 0390 – Akumulirana amortizacija stroja 1000 – Žiro-račun 1200 – Potraživanja od kupaca 2110 – Obveze za izdane mjenice 220 – Obveze prema dobavljačima 2520 – Primljeni dugoročni kredit banke 3100 – Zalihe materijala 350 – Bušilice (10 komada) 600 – Proizvodnja u tijeku 630 – Zalihe gotovih proizvoda 900 – Upisani temeljni kapital 940 – Zadržana dobit
250.000 1.000.000 390.000 54.400 85.000 25.000 730.000 95.000 111.000 440.000 120.000 70.000 8.200 100.000 50.000 ? 30.000
b) Na temelju početne bilance otvorite početna stanja u glavnoj knjizi te proknjižite sljedeće poslovne promjene: 1. Polovina materijala sa zaliha dana je u doradu u drugo poduzeće. 2. Primljena je faktura za doradu materijala u svoti od 20.000 kn + 5.000 kn PDV. Trošak transporta dorađenog materijala, prema primljenoj fakturi, iznosi 2.500 kn + 625 kn PDV. 3. Dorađeni materijal zaprimljen je na zalihe (konto 3100-A). 4. Obračunajte: - trošak bruto plaće u proizvodnji u svoti od 100.000 kn od čega se 60.000 kn odnosi na neto plaće, 28.000 kn na poreze i prireze a ostatak na doprinose. - trošak bruto plaće u administraciji u svoti od 50.000 kn od čega se 32.000 kn odnosi na neto plaće, 10.000 na poreze i prireze a ostatak na doprinose. 5. Plaćen je anuitet po primljenom dugoročnom kreditu u svoti od 20.000 kn od čega se 5.000 kn odnosi na kamatu. 6. Izdaju se: -za potrebe proizvodnje 3 bušilice te se vrši njihov jednokratni otpis, -sa zaliha dorađenog materijala 40.000 kn materijala koji se koristi kao osnovni materijal u proizvodnji. 7. Primljena je faktura dobavljača za konzultantske usluge u svoti od 4.300 kn + 1.075 kn PDV. 60% iznosa plaćeno je sa žiro-računa a za ostatak izdan je ček. 8. Obračunajte i proknjižite trošak amortizacije dugotrajne imovine na kraju godine uz sljedeće stope: strojevi po stopi od 15%, nekretnine po stopi od 5% godišnje. 9. Izvršite prijenos proizvodnih troškova na proizvodnju u tijeku. 10. 60% proizvodnje u tijeku dovršeno je i preneseno na zalihe gotovih proizvoda na kojima se sada ukupno nalazi 700 komada gotovih proizvoda. 11. Prodano je 650 komada gotovih proizvoda te je ispostavljena faktura na iznos od 420.000 kn + 105.000 kn PDV. 12. Razdužite skladište gotovih proizvoda za prodano. 180
13. 14. 15. 16. 17.
Za vrijeme uporabe, jedna bušilica uništena je te se rashoduje i isknjižava. Izvršite prijenos neuskladištivih troškova. Saldirajte PDV. Izvršite uplatu/isplatu razlike PDV-a. Utvrdite bruto financijski rezultat i prenesite ga na razred 8. Obračunajte i proknjižite porez na dobit (ako ga ima) po stopi od 20% te utvrdite i prenesite neto financijski rezultat na razred 9.
c) Izradite bruto bilancu. d) Izradite pojednostavljenu bilancu. e) Izradite račun dobiti i gubitka. KONTROLA konto 490 = 205.210 kn konto 491 = 71.800 kn konto 800 = 131.725,86 kn konto 803 = 26.345,17 kn konto 804 = 105.380,69 kn
ZADATAK 163. Računovodstvo – trgovačka djelatnost a) Na temelju sljedećih podataka sastavite početnu bilancu: 020 – Zemljište 0232 – Zgrada trgovine 0290 – Akumulirana amortizacija zgrade trgovine 0313 – Oprema trgovine 0391 – Akumulirana amortizacija uredske opreme 1000 – Žiro-račun 1020 – Glavna blagajna 1022 – Blagajna prodavaonice 1200 – Potraživanja od kupaca 1900 – Unaprijed plaćen trošak električne energije 2520 – Primljeni dugoročni kredit banke 6630 – Roba u prodavaonici 6640 – Uračunani PDV u cijeni robe 6681 – Razlika u cijeni robe u prodavaonici 900 – Upisani temeljni kapital 940 – Zadržana dobit
305.000 450.000 90.000 80.000 10.000 750.000 20.000 14.300 495.000 6.000 150.000 202.500 40.500 42.000 ? 80.000
b) Na temelju početne bilance otvorite početna stanja u glavnoj knjizi te proknjižite sljedeće poslovne promjene: 1. Prodana je roba iz prodavaonice te je inkasirano 80.000 kn u gotovini i 20.000 kn u čekovima građana. 2. Razdužite prodavaonicu za prodano. 3. Sva gotovina iz prodavaonice položena je na žiro-račun a čekovi poslani na naplatu. Primljen je izvod kojim je vidljiva uplata gotovine na žiro-račun. Čekovi su naplaćeni. 4. Plaćen je anuitet za primljeni dugoročni kredit u svoti od 24.000 kn od čega se na kamatu odnosi 8.000 kn. 5. Primljena je faktura za električnu energiju u svoti od 8.300 kn + 2.075 kn PDV (vidi poč.bilancu!). 181
6. Obračunajte i proknjižite bruto plaće u trgovini u svoti od 75.000 kn od čega se na neto plaće odnosi 45.000 kn, na poreze i prireze 20.000 kn a na doprinose 10.000 kn. 7. Primljene su: - R-1 faktura za uredski materijal (odmah dan u uporabu) u svoti od 6.600 kn + 1.650 kn PDV, - R-2 faktura za usluge istraživanja tržišta u svoti od 2.000 kn + 500 kn PDV. 8. Kupljena je roba te je primljena faktura dobavljača u svoti od 40.000 kn + 10.000 kn PDV. Trošak osiguranja robe iznosi 3.000 kn. Napravljen je obračun nabave te je roba zadužena u veleprodajno skladište s 40% marže. 9. Obračunajte i proknjižite amortizaciju dugotrajne imovine na kraju godine po sljedećim godišnjim stopama: oprema po stopi od 15% godišnje, nekretnine po stopi od 5% godišnje. 10. Prodana je roba iz veleprodaje te je ispostavljena faktura kupcu u svoti od 38.000 kn + 9.500 kn PDV. 11. Razdužite skladište veleprodaje za prodano. 12. Izvršite prijenos neuskladištivih troškova. 13. Prodane su usluge inozemnom kupcu te mu je ispostavljena faktura u svoti od 1.200 € (1€=7,28kn). 14. Saldirajte PDV. Izvršite uplatu/isplatu razlike PDV-a. 15. Utvrdite bruto financijski rezultat i prenesite ga na razred 8. 16. Obračunajte i proknjižite porez na dobit (ako ga ima) po stopi od 20% . 17. Utvrdite i prenesite neto financijski rezultat na razred 9. c) Izradite bruto bilancu. d) Izradite pojednostavljenu bilancu. e) Izradite račun dobiti i gubitka. KONTROLA konto 491 = 134.400 kn konto 801 = 94.066,12 kn konto 804 = 94.066,12 kn
182
ZADATAK 164. Računovodstvo – proizvodna djelatnost a) Na temelju sljedećih podataka sastavite početnu bilancu: 0111 – Ulaganje u patente u proizvodnji 0191 – Akumulirana amortizacija patenata 0200 – Građevinsko zemljište 0230 – Poslovna zgrada 0290 – Akumulirana amortizacija poslovne zgrade 0231 – Tvornička radionica 02901 – Akumulirana amortizacija tvorničke radionice 0310 – Uredska oprema 0391 – Akumulirana amortizacija uredske opreme 0301 – Strojevi 0390 – Akumulirana amortizacija strojeva 1000 – Žiro-račun 1020 – Glavna blagajna 1141 – Primljene mjenice 1200 – Kupci 2520 – Obveze za primljeni dugoročni kredit banke 220 – Dobavljači 230 – Obveze za neto plaće 241 – Obveze za poreze i prireze 242 – Obveze za doprinose 3100 – Zalihe materijala 350 – Zalihe sitnog inventara (8 bušilica) 600 – Proizvodnja u tijeku 630 – Zalihe gotovih proizvoda (100 kom) 9000 – Upisani temeljni kapital 920 – Zakonske pričuve
50.000 15.000 950.000 1.200.000 250.000 1.100.000 200.000 45.000 15.000 65.000 20.000 956.000 13.000 6.000 66.000 200.000 63.500 45.000 15.000 10.000 33.000 1.600 25.000 35.000 ? 70.000
b) Na temelju početne bilance otvorite početna stanja u glavnoj knjizi te proknjižite sljedeće poslovne promjene: 1. Za potrebe proizvodnje izdane su dvije bušilice te je izvršen njihov 50%-tni (kalkulativni) otpis. 2. Za vrijeme uporabe jedna bušilica uništena je te se rashoduje i isknjižava. 3. Primljen je predujam za servisne usluge u bruto iznosu od 12.500 kn. Ispostavljen je račun. 4. Obavljena je usluga i ispostavljen je račun u iznosu od 10.000 kn + 2.500 kn PDV. 5. Potraživanje od kupca zatvoreno je iz obveze za primljeni predujam. 6. Kupljen je kompjuter za potrebe administracije te je primljen račun na iznos od 4.000 kn + 1.000 kn PDV. Kompjuter je stavljen u uporabu 17. travnja. 7. Obračunane su plaće djelatnika u proizvodnji u svoti od 45.000 kn neto, 8.000 kn poreza i prireza te 7.000 kn doprinosa. 8. Obračunane su plaće djelatnika u upravi i prodaji u svoti od 65.000 kn neto, 9.000 kn poreza i prireza te 8.000 kn doprinosa. 9. Primljen je račun za usluge poreznog savjetovanja na svotu od 14.000 kn + 3.500 kn PDV. 10. U proizvodnom procesu 50% vrijednosti materijala sa zaliha utrošeno je kao materijal pogonske administracije. 11. Primljen je račun za električnu energiju u svoti od 6.000 kn + 1.500 kn PDV. Na proizvodnju se raspoređuje 70% troška a na administraciju 30%. 183
12. Poduzeće je unaprijed platilo trošak telefona u iznosu od 4.000 kn. 13. Primljen je ček kupca na iznos od 30.500 kn. Ček je podnesen na naplatu i naplaćen na žiroračun. 14. Primljen je račun za poslovnu večeru (reprezentacija) u iznosu od 2.000 kn + 500 kn PDV. 15. Primljen je račun za telefon u svoti od 3.000 kn + 750 kn PDV (vidi promjenu br.12.). 16. Inozemnom kupcu prodano je 70 komada gotovih proizvoda sa zaliha te mu je ispostavljen račun u iznosu od 5.500 € (1€ = 7,4 kn). 17. Razdužite skladište gotovih proizvoda za prodano. 18. Ino-kupac podmirio je račun u svoti od 5.500 € po tečaju 1€=7,5 kn. 19. Na kraju razdoblja, plaćen je godišnji anuitet kredita u svoti od 120.000 kn (od čega se 100.000 kn odnosi na otplatnu kvotu a 20.000 kn na kamate). 20. Obveze za plaće isplaćene su u cijelosti sa žiro-računa. 21. Obračunajte i proknjižite trošak amortizacije dugotrajne imovine na kraju godine uz sljedeće stope: nekretnine po stopi od 5% godišnje, strojevi i oprema po stopi od 15% godišnje, nematerijalna imovina po stopi od 25% godišnje. 22. Izvršite prijenos uskladištivih troškova na proizvodnju u tijeku. 23. 70% cjelokupne proizvodnje u tijeku dovršeno je i preneseno na zalihe gotovih proizvoda. Proizvedeno je 350 komada gotovih proizvoda. 24. Od cjelokupnih zaliha gotovih proizvoda, prodano je kupcu 150 komada te je ispostavljen račun na način da je cijena proizvodnje uvećana za 90% i na ukupni iznos dodan je PDV. 25. Razdužite skladište gotovih proizvoda za 150 komada koji su prodani. 26. Izvršite prijenos neuskladištivih troškova. 27. Saldirajte PDV te izvršite uplatu/isplatu razlike PDV-a. 28. Utvrdite bruto financijski rezultat i prenesite ga na razred 8. 29. Obračunajte i proknjižite porez na dobit (ukoliko se ostvari) po stopi od 20%. 30. Utvrdite i prenesite neto financijski rezultat na razred 9.
c) Izradite bruto bilancu. d) Izradite pojednostavljenu bilancu. e) Izradite račun dobiti ili gubitka po obrascu za velike poduzetnike. KONTROLA konto 490 = 158.250 kn konto 491 = 190.450 kn konto 801 = 114.398,36 kn konto 804 = 114.398,36 kn
184
ZADATAK 165. Računovodstvo – trgovačka djelatnost a) Na temelju sljedećih podataka sastavite početnu bilancu: 0113 – Ulaganje u koncesije 0191 – Akumulirana amortizacija koncesija 0200 – Građevinsko zemljište 0230 – Zgrada trgovine 0290 – Akumulirana amortizacija zgrade trgovine 0310 – Uredska oprema 0391 – Akumulirana amortizacija uredske opreme 064 – Dani dugotrajni kredit 1000 – Žiro-račun 1020 – Glavna blagajna 1140 – Primljeni čekovi 1200 – Kupci 211 – Obveze za izdane mjenice 220 – Dobavljači 230 – Obveze za neto plaće 241 – Obveze za poreze i prireze 242 – Obveze za doprinose 2520 – Obveze za primljeni dugoročni kredit banke 6600 – Roba u VP 6680 – Marža u VP 9000 – Upisani temeljni kapital 920 – Zakonske pričuve
50.000 15.000 200.000 1.000.000 100.000 45.000 15.000 150.000 956.000 13.000 6.000 66.000 320.000 363.000 45.000 15.000 10.000 130.000 260.000 60.000 ? 70.000
b) Na temelju početne bilance otvorite početna stanja u glavnoj knjizi te proknjižite sljedeće poslovne promjene: 1. Sa žiro-računa dan je predujam za nabavu trgovačke robe u bruto svoti od 100.000 kn. 2. Primljen je račun za predujam. 3. Dobavljač je isporučio robu te ispostavio konačni račun na 80.000 kn + 20.000 kn PDV. Obveza prema dobavljaču zatvara se iz danog predujma. 4. Primljena je faktura za transport trgovačke robe u svoti od 8.000 kn + 2.000 kn PDV. 5. Trošak osiguranja robe, u iznosu od 3.000 kn, plaćen je sa žiro-računa. 6. Napravljen je obračun nabave robe te je ista zaprimljena u prodavaonicu s 40% marže i 25% PDV-a. 7. Prodana je roba iz prodavaonice te je u blagajnu prodavaonice inkasirano 67.650 kn od čega 40.000 kn u gotovini a ostatak u čekovima građana. 8. Razdužite maloprodaju (prodavaonicu) za prodanu robu. 9. Sva gotovina iz prodavaonice položena je općom uplatnicom na žiro-račun a svi čekovi građana poslani su na naplatu. 10. Obračunane su plaće trgovaca u bruto iznosu od 84.000 kn od čega se na poreze i prireze odnosi 14.000 kn, na doprinose 10.000 kn a ostatak su neto plaće. 11. Primljen je izvod sa žiro-računa koji potvrđuje polog gotovine i naplatu čekova građana. 12. Cjelokupna roba s maloprodaje prebačena je u veleprodaju i zadužena s 30% marže. 13. Prodana je roba s veleprodaje te je ispostavljen račun kupcu u iznosu od 314.730 kn + 78.682,50 kn PDV. 14. Razdužite skladište veleprodaje za prodano. 15. Primljen je račun za električnu energiju u svoti od 7.000 kn + 1.750 kn PDV. 16. Kupac nije podmirio račun za kupljenu robu u iznosu od 393.412,50 kn pa se vrši vrijednosno usklađenje potraživanja od kupca i podnosi tužba. 185
17. Odlukom suda, kupac je podmirio cjelokupan dug uz zatezne kamate u svoti od 500 kn. 18. Gotovinskim čekom podignuto je 5.000 kn sa žiro-računa i uplaćeno u glavnu blagajnu. Primljeni izvod sa žiro-računa potvrđuje isplatu gotovine. 19. Obračunajte i proknjižite amortizaciju dugotrajne imovine po sljedećim godišnjim stopama: nematerijalna imovina po stopi od 25% godišnje, zgrada trgovine po stopi od 5% godišnje, oprema trgovine po stopi od 15% godišnje. 20. Iz glavne blagajne isplaćen je predujam zaposleniku za službeni put u Zagreb u svoti od 4.000 kn. 21. Zaposlenik se vratio sa službenog puta te podnio obračun troška službenog puta u iznosu od 4.000 kn + 1.000 kn PDV koji je blagajna odmah riješila. 22. Primljen je R-2 račun za usluge promidžbe u svoti od 6.500 kn + 1.625 kn PDV. 23. Primljen je račun za kamatu na primljeni dugoročni kredit banke u svoti od 3.000 kn. 24. Na kraju razdoblja plaćen je anuitet po primljenom kreditu u svoti od 36.000 kn od čega se 3.000 kn odnosi na kamatu. 25. Prenesite neuskladištive troškove na rashode. 26. Saldirajte PDV. 27. Utvrdite bruto financijski rezultat. 28. Prenesite bruto financijski rezultat na razred 8. 29. Obračunajte i proknjižite porez na dobit (ukoliko se ostvari) po stopi od 20%. 30. Utvrdite i prenesite neto financijski rezultat na razred 9. c) Izradite bruto bilancu. d) Izradite pojednostavljenu bilancu. e) Izradite račun dobiti i gubitka. KONTROLA konto 491 = 567.162,50 kn konto 801 = 85.157,14 kn konto 804 = 85.157,14 kn
186
ZADATAK 166. Računovodstvo – proizvodna djelatnost a) Na temelju sljedećih podataka sastavite početnu bilancu: 0230 – Zgrada uprave i administracije 0231 – Tvornička zgrada 0301 – Strojevi u pogonu 0310 – Uredska oprema 02900 – Akumulirana amortizacija zgrade uprave i administracije 02901 – Akumulirana amortizacija tvorničke zgrade 0390 – Akumulirana amortizacija strojeva u pogonu 0391 – Akumulirana amortizacija uredske opreme 1000 – Žiro-račun 1020 – Glavna blagajna 1200 – Kupci 220 – Dobavljači 230 – Obveze za neto plaće 241 – Obveze za poreze i prireze 242 – Obveze za doprinose 2520 – Obveze za primljeni dugoročni kredit banke 350 – Zalihe sitnog inventara (20 bušilica) 6000 – Proizvodnja u tijeku 6300 – Zalihe gotovih proizvoda 9000 – Upisani temeljni kapital 940 – Zadržana dobit
1.050.000 2.300.000 800.000 300.000 850.000 1.100.000 210.000 110.000 100.000 5.000 49.200 250.000 95.000 42.500 30.300 680.000 4.000 80.000 120.000 ? 380.000
b) Na temelju početne bilance otvorite početna stanja u glavnoj knjizi te proknjižite sljedeće poslovne promjene: 1. Nabavljen je materijal iz Austrije te je primljen račun na iznos od 120.000 kn (16.000 €). 2. Obračunana je carina u iznosu od 10% na fakturnu vrijednost materijala. 3. Carinarnica obračunava PDV (PDV se obračunava na poreznu osnovicu koju čine zbroj fakturne vrijednosti i carine!). 4. Od domaćeg dobavljača primljen je R-2 račun za transport materijala na iznos od 8.000 kn + 2.000 kn PDV. 5. Izvršen je obračun nabave materijala te je isti zadužen na skladište. 6. Primljen je račun za usluge investicijskog održavanja u proizvodnji na svotu od 15.000 kn + 3.750 kn PDV. 7. Za potrebe proizvodnje sa skladišta izdano je 60.000 kn vrijednosti materijala koji se koristi kao osnovni materijal u proizvodnji. 8. Primljen je račun za knjigovodstvene usluge u svoti od 2.000 kn + 500 kn PDV. 9. Primljen je račun za električnu energiju u svoti od 110.000 kn + 27.500 kn PDV (60% troška odnosi se na proizvodnju a ostatak na administraciju). 10. Ispostavljen je račun za obavljene usluge popravka u svoti od 30.000 kn + 7.500 kn PDV. 11. Kupac je platio račun od 37.500 kn na način da je izdao mjenicu. 12. Obračunajte i proknjižite trošak plaća zaposlenih u proizvodnji u svoti od 110.000 kn za neto plaće, 35.000 kn za poreze i prireze te 25.000 kn za doprinose. 13. Obračunajte i proknjižite trošak plaća zaposlenih u administraciji u svoti od 45.000 kn za neto plaće, 12.000 kn za poreze i prireze te 8.000 kn za doprinose. 14. Obračunajte i proknjižite trošak amortizacije na kraju godine po sljedećim stopama: uredska oprema po stopi od 15% godišnje, strojevi ako je korisni vijek uporabe 10 godina, građevinski objekti na kraju godine po stopi od 5% godišnje. 15. Izvršite prijenos proizvodnih (uskladištivih) troškova na proizvodnju u tijeku. 187
16. 75% cjelokupne proizvodnje u tijeku dovršeno je i preneseno na zalihe gotovih proizvoda. Na zalihama gotovih proizvoda nalazi se ukupno 1.500 komada gotovih proizvoda. 17. Prodano je 1.200 komada gotovih proizvoda te je ispostavljen račun u iznosu od 630.000 kn + 157.500 kn PDV. 18. Razdužite skladište gotovih proizvoda za prodano. 19. Izvršite prijenos administrativnih (neuskladištivih) troškova. 20. Saldirajte PDV. 21. Utvrdite bruto financijski rezultat i prenesi ga na razred 8. 22. Obračunajte i proknjižite porez na dobit (ako ga bude) po stopi od 20% uzevši u obzir zakonska uvećanja i umanjenja. 23. Utvrdite i prenesite neto financijski rezultat na razred 9. c) Izradite bruto bilancu. d) Izradite pojednostavljenu bilancu. e) Izradite račun dobiti i gubitka. KONTROLA konto 490 = 506.000 kn konto 491 = 208.500 kn konto 800 = 3.900 kn konto 803 = 780 kn konto 804 = 3.120 kn
ZADATAK 167. Računovodstvo – trgovačka djelatnost a) Na temelju sljedećih podataka sastavite početnu bilancu: 0120 – Računalni softwer 0193 – Akumulirana amortizacija softwer-a 0230 – Zgrada trgovine 0290 – Akumulirana amortizacija zgrade trgovine 0310 – Uredska oprema 0391 – Akumulirana amortizacija uredske opreme 060 – Dionice 1000 – Žiro-račun 1200 – Kupci 190 – Unaprijed plaćen trošak telefona 210 – Obveze za izdane čekove 220 – Dobavljači 230 – Obveze za neto plaće 241 – Obveze za poreze i prireze 242 – Obveze za doprinose 2520 – Obveze za primljeni dugoročni kredit banke 6630 – Roba u MP 6640 – Uračunani PDV u cijeni robe 6681 – Marža u MP 9000 – Upisani temeljni kapital 920 – Zakonske pričuve
52.000 15.000 1.200.000 110.000 50.000 18.000 120.000 856.000 166.000 1.500 6.000 463.000 45.000 15.000 10.000 120.000 350.000 70.000 80.000 ? 70.000
188
b) Na temelju početne bilance otvorite početna stanja u glavnoj knjizi te proknjižite sljedeće poslovne promjene: 1. Prodana je roba iz prodavaonice te je u blagajnu inkasirano 55.000 kn u gotovini i 1.000 kn u čekovima građana. 2. Razdužite prodavaonicu za prodano. 3. Čekovi su poslani na naplatu a gotovina je položena na žiro-račun. Primljen je izvod sa žiroračuna koji potvrđuje naplatu gotovine. 4. Primljen je račun za potrošenu električnu energiju u svoti od 10.000 kn + 2.500 kn PDV. 5. Obračunajte i proknjižite bruto plaće u trgovini u bruto svoti od 70.000 kn od čega se na neto plaće odnosi 55.000 kn, na porez i prirez 8.000 kn a ostalo na doprinose. 6. Primljen je račun za potrošen telefon u svoti od 1.000 kn + 250 kn PDV (vidi poč.bilancu). 7. Kupljena je razna trgovačka roba te je zaprimljen račun od dobavljača u svoti od 50.000 kn + 12.500 kn PDV. Roba je zadužena u veleprodajno skladište uz 30% marže. 8. Prodana je roba iz veleprodaje te je ispostavljen račun kupcu u svoti od 45.000 kn + 11.250 kn PDV. 9. Razdužite skladište veleprodaje za prodano. 10. Polovina preostale robe s veleprodaje prebačena je u prodavaonicu i zadužena s 40% marže i 25% PDV-a. 11. Primljen je račun za kamate na primljeni kredit od banke u svoti od 2.000 kn. 12. Na kraju razdoblja plaćen je godišnji anuitet kredita u svoti od 30.000 kn od čega se 2.000 kn odnosi na kamatu. 13. Prenesite neuskladištive troškove razreda 4 na rashode. 14. Saldirajte PDV. 15. Utvrdite bruto financijski rezultat. 16. Prenesite bruto financijski rezultat na razred 8. 17. Obračunajte i proknjižite porez na dobit (ukoliko se ostvari) po stopi od 20%. 18. Utvrdite i prenesite neto financijski rezultat na razred 9. c) Izradite bruto bilancu. d) Izradite pojednostavljenu bilancu. e) Izradite račun dobiti i gubitka. KONTROLA konto 491 = 83.000 kn konto 801 = 94.200 kn konto 804 = 94.200 kn
189
ZADATAK 168.99 Financijsko računovodstvo I a) Na temelju sljedećih podataka sastavite početnu bilancu: 0100 – Izdatci za razvoj proizvoda 0190 – Akumulirana amortizacija izdataka za razvoj proizvoda 0230 – Poslovna zgrada 0231 – Tvornička zgrada 0290 – Akumulirana amortizacija poslovne zgrade 02901 – Akumulirana amortizacija tvorničke zgrade 0310 – Uredska oprema 03910 – Akumulirana amortizacija uredske opreme 0620 – Udio u kapitalu drugog društva manje od 20% 0651 – Dani dugotrajni depozit u banci 1000 – Žiro-račun 1030 – Devizni račun (2.000 €) 1200 – Potraživanja od kupaca 1290 – Vrijednosno usklađivanje potraživanja od kupaca 1900 – Unaprijed plaćen trošak telefona 2200 – Dobavljači 230 – Obveze za neto plaće 241 – Obveze za poreze, prireze i doprinose 2820 – Dugoročna rezerviranja (3 godine) 310 – Zalihe materijala 350 – Suncobrani (5 komada) 6000 – Proizvodnja u tijeku 6300 – Zalihe gotovih proizvoda (110 kom) 6600 – Roba u veleprodajnom skladištu 6630 – Roba u prodavaonici 6640 – Uračunani PDV u robi 6680 – Razlika u cijeni robe na skladištu 6681 – Razlika u cijeni robe u prodavaonici 9000 – Upisani temeljni kapital 920 – Zakonske pričuve
18.000 8.600 1.300.000 1.230.000 600.000 900.000 180.000 30.000 280.000 30.000 1.110.000 14.200 85.000 25.000 3.000 640.200 120.000 65.000 120.000 60.000 2.500 75.000 120.000 290.000 243.750 48.750 90.000 45.000 ? 380.000
b) Na temelju početne bilance otvorite početna stanja u glavnoj knjizi te proknjižite sljedeće poslovne promjene: 1. Uplaćena je akontacija za PD u svoti od 28.000 kn za cijelu godinu. 2. Primljena je faktura za električnu energiju u svoti od 14.000 kn + 3.500 kn PDV (75% troška električne energije knjiži se u proizvodnji a ostatak u administraciji). 3. Naknadno, primljena je faktura za telefon (vidi poč.bilancu) u svoti od 3.500 kn + 875 kn PDV. 4. Obračunajte i proknjižite plaće zaposlenih u proizvodnji u bruto svoti od 180.000 kn od čega se 100.000 kn odnosi na neto plaće. 5. Obračunajte i proknjižite bruto plaće zaposlenih u administraciji u svoti od 88.000 kn od čega se 50.000 kn odnosi na neto plaće. 6. Prodane su usluge ino-kupcu te je ispostavljena faktura u svoti od 5.500 € (1€=7,40 kn). 7. Primljen je predujam za gotove proizvode u bruto svoti od 56.250 kn. 8. Kupljen je stroj te je primljena faktura u svoti od 12.000 kn + 3.000 kn PDV. Stroj je 01.09. stavljen u uporabu. 9. Prodano je 30 komada gotovih proizvoda te je kupcu ispostavljena faktura u iznosu od 50.000 kn + 12.500 kn PDV. Potraživanje od kupca djelomično je zatvoreno iz primljenog predujma 99
Pri pripremanju teksta zadataka za ponavljanje gradiva kolegija Financijsko računovodstvo I pomogla je Ivana Oruč Mijač, univ.spec.oec.
190
dok ostatak potraživanja kupac uplaćuje na žiro-račun. 10. Razdužite zalihe gotovih proizvoda za prodano. 11. Materijal u vrijednosti 40.000 kn izvezen je, radi dorade, u inozemstvo i primljen je račun inodobavljača za doradu materijala na iznos od 1.000 € (1€=7,45 kn). 12. Carinarnica je obračunala carinu i druge pristojbe na dorađeni materijal u svoti od 4.745 kn te PDV u svoti od 3.048,75 kn. 13. Dorađeni materijal zaprimljen je na zalihe (konto 3100-A). 14. Plaćen je ino-dobavljač po tečaju 7,10 kn/1€ na dan plaćanja fakture. 15. Primljena je uplata kamate po danom dugotrajnom depozitu u iznosu od 4.500 kn nakon čega banka na žiro-račun vraća depozit. 16. Primljena je faktura za poslovnu večeru (reprezentacija) u svoti od 11.000 kn + 2.750 kn PDV. 17. U blagajnu prodavaonice inkasirano je 165.000 kn od čega je 145.000 kn u gotovini a ostatak u čekovima građana. Položena je gotovina na žiro-račun a čekovi su poslani na naplatu. 18. Razdužite prodavaonicu za prodano. 19. Primljen je izvod sa žiro-računa koji potvrđuje uplatu gotovine i naplatu čekova. 20. Četvrtina preostale robe u prodavaonici prebačena je u veleprodaju tezaduže na s 45% marže. 21. Sa zaliha dorađenog materijala izdano je 37.000 kn materijala koji se koristi kao osnovni materijal u proizvodnji i 3.500 kn materijala koji se koristi kao uredski materijal. 22. Promijenjena je marža robi u veleprodajnom skladištu te je ona sada zadužena s 30% umjesto s 45% marže. 23. Redovitim godišnjim popisom na zalihama dorađenog materijala utvrđen je manjak u iznosu od 1.800 kn. Za manjak tereti se radnik. Na manjak obračunava se PDV. 24. Uskladite sve devizne račune na tečaj 7,05 kn/1€. 25. Protekom roka od tri godine kupac nije platio svoje dugovanje pa definitivno se vrši otpis potraživanja (vidi poč.bilancu) u svoti od 25.000 kn. Kupac nije utužen. 26. Obračunajte i proknjižite troškove amortizacije lineranom metodom po sljedećim godišnjim stopama: a) sve zgrade 5%, b) nematerijalna imovina 25%, c) oprema i postrojenja 20%. 27. Izvršite prijenos proizvodnih troškova na proizvodnju u tijeku. 28. 85% proizvodnje u tijeku dovršeno je i preneseno na zalihe gotovih proizvoda. 29. Od ukupnih zaliha proizvoda, prodano je 85% proizvoda. Fakturu formirajte tako da cijenu proizvodnje uvećate za 75% i na ukupni iznos dodate PDV. 30. Razdužite zalihe gotovih proizvoda. 31. U postupku nadzora, Porezna uprava izdala je rješenje za gospodarski prijestup u iznosu od 12.000 kn. Iznos je plaćen sa žiro-računa. 32. Poduzeće, u kojem imamo ulog u kapitalu od 15%, ostvarilo je dobit u svoti od 900.000 kn. Izglasana je dividenda u svoti od 450.000 kn i stigla je uplata pripadajućeg dijela na žiroračun. 33. Najmoprimcu ispostavljena je faktura za usluge najma u svoti od 400.000 kn + 100.000 kn PDV. 34. Izvršeno je ukidanje dugoročnog rezerviranja za popravak proizvoda u jamstvenom roku i to za prvu godinu rezerviranja. 35. Izvršite prijenos administrativnih troškova na rashode. 36. Saldirajte PDV. 37. Utvrdite bruto financijski rezultat i prenesite ga narazred 8. 38. Obračunajte i proknjižite porez na dobit prema PD obrascu. 39. Izvršite adekvatna knjiženja u svezi uplaćene akontacije za porez na dobit i u skladu s PD obrascem. 40. Utvrdite i prenesite neto financijski rezultat na razred 9. c) Izradite bruto bilancu. d) Izradite godišnje financijske izvještaje (račun dobiti i gubitka i bilancu). 191
Početna bilanca na dan 01.01.201_. IMOVINA R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25.
Konto 0100 0190 0230 0231 0290 02901 0310 03910 0620 0651 1000 1030 1200 1290 1900 310 350 6000 6300 6600 6630 6640 6680 6681
Opis Izdatci za razvoj proizvoda Ak.amortizacija izdataka Poslovna zgrada Tvornička zgrada Ak.amortizacija posl.zgrade Ak.amortizacija tvorn.zgr. Uredska oprema Ak.amort. uredske opreme Udio u kapitalu < 20% Dani dugotrajni depozit Žiro-račun Devizni račun Potraživanja od kupaca Vrij.usklađenje potr.od kup. Unaprijed plaćen trošak tel. Zalihe materijala Suncobrani Proizvodnja u tijeku Zalihe gotovih proizvoda Roba u VP Roba u MP Uračunani PDV u robi Marža u VP Marža u MP
Ukupna imovina
IZVORI IMOVINE Iznos (kn) 18.000 (8.600) 1.300.000 1.230.000 (600.000) (900.000) 180.000 (30.000) 280.000 30.000 1.110.000 14.200 85.000 (25.000) 3.000 60.000 2.500 75.000 120.000 290.000 243.750 (48.750) (90.000) (45.000) 3.294.100
R. br 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25.
Konto 2200 230 241 2820 9000 920
Opis Dobavljači Obveze za neto plaće Obveze za poreze, prireze.. Dugoročna rezerviranja Upisani temeljni kapital Zakonske pričuve
Ukupni izvori imovine
Iznos (kn) 640.200 120.000 65.000 120.000 1.968.900 380.000
3.294.100
192
Razred 0 0100 – Izdatci za razvoj proiz.
0190 – A.a. izdataka
S° 18.000
S° 8.600 4.500 (26
0230 – Poslovna zgrada S° 1.300.000
0231 – Tvornička zgrada S° 1.230.000
02900 – A.a.poslovne zgrade
02901 – A.a. tvorničke zgrade
S° 600.000
S° 900.000
65.000 (26
61.500 (26
0310 – Uredska oprema
03910 – A.a.uredske opreme
S° 180.000
S° 30.000 36.000 (26
0620 – Udio u kapitalu < 20% S° 280.000
0301 – Stroj 8) 12.000
0651 – Dani dugotrajni dep. S° 30.000
30.0000 (15a
0391 – Ak.amortizacija stroja 600
(26
193
Razred 1 1000 – Žiro-račun
120 – Kupci
1400 – Pretporez
S° 1.110.000
28.000 (1
S° 85.000
56.250 (9a
2) 3.500
7) 56.250
1.375
9) 62.500
6.250 (9b
3) 875
9b) 6.250
12.000 (31
29) 745.623,75
25.000 (25
8) 3.000
15) 4.500
93.665,34 (39a
33) 500.000
(3a
7.375 (36
15a) 30.000 19) 165.000 32) 67.500
1030 – Devizni račun S° 14.200 (2.000 €)
7.100
1290 – Vrij.uskl.potr.od kupaca (14
25) 25.000
S° 25.000
(1.000 €)
190 – Unaprijed pl.tr.telefona
24) 50
S° 3.000
4.375 (3
3a) 1.375 1430 – Akontacija za PD 1) 28.000
28.000 (39a
121 – Ino-kupac 6) 40.700
1408 – Nepriznat PDV
(5.500 €)
12a) 3.048,75
24a) 1.925
1022 – Blagajna prodavaonice 17) 145.000
145.000 (17b
1140 – Primljeni čekovi 17) 20.000
20.000
(17c 1009 – Prijelzani žiro-račun 17b) 145.000
1149 – Čekovi dani na naplatu 17c) 20.000
20.000
(19
145.000 (19
1303 – Potraž. za manjkove 23a) 2.250
194
Razred 2 220 – Dobavljači S° 640.200
2400 – Obveza za PDV 36) 295.074,75 11.250 (7
17.500 (2
12.500 (9
15.000 (8
11.250 (9a
13.750 (16
33.000 (17a 450
(23a
149.124,75 (29 100.000 (33
230 – Obveze za neto plaće
S° 65.000
100.000 (4
80.000 (4
50.000 (5
38.000 (5
2820 – Dugoročna rezerviranja 34) 40.000
S° 120.000
(jedna godina)
(tri godine)
221 – Ino-dobavljač 14) 7.450
241 – Obv. za por., pri. & dop.
S° 120.000
7.450 (11a
225 – Obv.za primljeni pred. 9a) 45.000
45.000 (7
2470 – Obveza za carinu 4.745 (12
(1.000 €)
2473 – Obv.za PDV pri uvozu 3.048,75 (12a
2407 – Razlika PDV-a 287.699,75 (36
243 – Obveza za PD 39a) 121.665,34
121.665,34 (39
195
Razred 3 310 – Začihe materijala S° 60.000
40.000
(11
350 – Zalihe sitnog inventara S° 2.500 (5 kom)
3110 – Materijal na doradi 11) 40.000
40.000 (13
302 – Carina 12) 4.745
4.745
3112 – Tr.dorade materijala 11a) 7.450
7.450 (13
3100-A – Zalihe dorađ.mat. (13
13) 52.195
37.000 (21
23) 1.800
3.500
(21a
196
Razred 4 uskladištivi 4060 – 75 % tr.el.energije 2) 10.500
10.500 (27
4000 – Tr.osnovnog mat. 21) 37.000
37.000 (27
neuskladištivi 420 – Tr.bruto plaća u proiz. 4) 180.000
180.000 (27
4070 – 25% tr.el.energije 2) 3.500
3.500 (35
26) 4.500
4.500
62.100 (27
3.500 (35
(27 5) 88.000
4310 – Tr.amort.u proizvodnji
3) 3.500
430 – Tr.amort.nemat.imovine 421 – Tr.bruto plaća u admin.
26) 61.500
4100 – Trošak telefona
490 – Raspored proizvodnih tr. 27) 294.100
294.100 (27a
88.000 (35
4181 – 30% tr.reprezent. 16) 4.125
4.125
(35
4180 – 70% tr.reprezent. 16) 9.625
9.625 (35
4010 – Tr.uredskog mat. 21) 3.500
3.500 (35
26) 600
4839 – Trošak manjkova 23) 1.800
1.800
(35
475 – Tr.negativne teč.raz. 24) 50
1.975 (35
24a) 1.925
4311 – Tr.amort.u admin. 26) 65.000
101.000 (35
4840 – Trošak kazne 31) 12.000
12.000 (35
26) 36.000
491 – Raspored admin.tr. 35) 229.025
229.025 (35a
197
Razred 6 6000 – Proizvodnja u tijeku S° 75.000
313.735 (28
27a) 294.100
6300 – Zalihe gotovih proizvoda S° 120.000 (110 kom) 28) 313.735
6600 – Roba u VP S° 290.000
32.727,27 (10 (30 kom) 340.856,57 (30
6630 – Roba u MP S° 243.750
20) 17.567,30
165.000 (18b 19.687,50 (20 PROMJENA BR. 20.
22) 31.817,31
N.V.= 19.687,50 kn – 3.634,62 kn – 3.937,50 kn = 12.115,38 kn 6680 – Marža u VP
6681 – Marža u MP
S° 90.000
18a) 30.461,54
5.451,92 (20
20) 3.634,62
S° 45.000
12.115,38 kn x 0,45 + 5.451,92 kn >> kto 6680 = 17.567,30 kn >> kto 6600
31.817,31 (22 PROMJENA BR. 22.
664 – Ukalkulirani PDV 18) 33.000 20) 3.937,50
S° 48.750
promjena marže : 45% > 30 % ...promjena marže za 15 postotnih poena na niže N.V. = 307.567,30 kn – 95.451,92 kn = 212.115,38 kn 212.115,38 kn x 0,15 = 31.817,31 >> kto 6680 STORNIRATI kto 6600 STORNIRATI
198
Razred 7 753 – Ino-prihod 37) 40.700
750 – Prihod od prodaje proiz.
40.700 (6
37) 646.499
700 – Rashodi proizvodnje
50.000 (9
10) 32.727,27
596.499 (29
30) 340.856,57
373.583,84 (37a
710 – Rashodi trgovine 18b)
165.000
33.000 (18 30.461,54 (18a 101.538,46(37a
772 – Prihod od poz.teč.razlike 37) 350
350
771 – Prihod od kamata
(14
37) 4.500
4.500
(15 720 – Rashodi administracije 35a) 229.025
7603 – Prihod od MP 37) 132.000
7838 – Prihod od manjkova
165.000 (17 33.000
229.025 (37a
37) 1.800
1.800
(23a
(17a
790 – Razlika prihoda i rashoda RASHODI 775 – Prih. iz dividendi (<20%) 37) 67.500
67.500
7820 – Prih.od ukidanja dug.rez 37)
40.000
40.000
757 – Prihod od najma
(32
37) 400.000
400.000 (33
37a) 704.147,30
PRIHODI 1.333.349 (37
37b) 629.201,70
.
(34
PROMJENA BR. 29. Iznos prihoda = [(120.000 kn + 313.735 kn – 32.727,27 kn) x 0,85] + 75% = 596.499 kn
199
Razred 8
Razred 9
800 – Dobit prije oporezivanja 40) 629.201,70
629.201,70 (37b
803 – Porez na dobit 39) 121.665,34
121.665,34 (34
9000 – Upisani temeljni kapital S° 1.968.900
920 – Zakonske pričuve S° 380.000
804 – Dobit nakon oporezivanja 40a) 507.536,36
507.536,36 (40
950 – Dobit poslovne godine 507.536,36 (40a
200
Bruto bilanca Promet Duguje Potražuje
Saldo
Redni broj
Konto
Opis konta
Duguje
Potražuje
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.
0100 0190 0230 0231 02900 02901 0310 03910 0620 0651 0301 0391
Izdatci za razvoj proizvoda Ak.amortizacija izdataka Poslovna zgrada Tvornička zgrada Ak.amortizacija poslovne zgr. Ak.amortizacija tvorničke zgr. Uredska oprema Ak.amortizacija ured.opreme Udio u kapitalu <20% Dani dugotrajni depozit Stroj Akumulirana amortizacija stroja Σ
18.000 1.300.000 1.230.000 180.000 280.000 30.000 12.000 3.050.000
13.100 665.000 961.500 66.000 30.000 600 1.736.200
18.000 1.300.000 1.230.000 180.000 280.000 12.000 3.020.000
13.100 665.000 961.500 66.000 600 1.706.200
13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26.
1000 1200 1400 1030 129 190 1430 121 1408 1022 1140 1009 1149 1303
Žiro-račun Kupci Pretporez Devizni račun Vrijednosno uskl.potraž.od kup. Unaprijed plaćen trošak tel. Akontacija za porez na dobit Ino-kupac Nepriznat PDV Blagajna prodavaonice Primljeni čekovi Prijelazni žiro-račun Čekovi dani na naplatu Potraživanja za manjkove Σ
1.439.500 1.393.123,75 7.375 14.150 25.000 4.375 28.000 38.775 3.048,75 145.000 20.000 145.000 20.000 2.250 3.285.597,50
135.040,34 87.500 7.375 7.100 25.000 4.375 28.000 145.000 20.000 145.000 20.000 624.390,34
1.304.459,66 1.305.623,75 7.050 38.775 3.048,75 2.250 2.661.207,16
-
27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37.
220 2400 230 241 2820 225 221 2470 2473 2407 243
Dobavljači Obveza za PDV Obveze za neto plaće Obveze za poreze, prireze i dop Dugoročna rezerviranja Obveza za primljeni predujam Ino-dobavljač Obveza za carinu Obveza za PDV pri uvozu Razlika PDV-a Obveza za porez na dobit Σ
295.074,75 40.000 45.000 7.450 121.665,34 509.190,09
686.450 295.074,75 270.000 183.000 120.000 45.000 7.450 4.745 3.048,75 287.699,75 121.665,34 2.024.133,59
-
686.450 270.000 183.000 80.000 4.745 3.048,75 287.699,75 1.514.943,50
38. 39. 40. 41. 42. 43.
310 350 3110 3112 302 3100-A
Zalihe materijala Zalihe sitnog inventara Materijal na doradi Trošak dorade materijala Carina Zalihe dorađenog materijala Σ
60.000 2.500 40.000 7.450 4.745 50.395 165.090
40.000 40.000 7.450 4.745 40.500 132.695
20.000 2.500 9.895 32.395
-
44. 45. 46. 47.
4060 420 4000 430
75% troška električne energije Trošak bruto plaća u proizv. Trošak osnovnog materijala Tr.amort.nemat.imovine u pr.
10.500 180.000 37.000 4.500
10.500 180.000 37.000 4.500
-
-
201
48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60.
4310 490 4070 4100 421 4180 4181 4010 4839 475 4311 4840 491
Trošak amort. imov. u proiz. Raspored proizvodnih troškova 25% troška električne energije Trošak telefona Trošak bruto plaća u admin. 70% troška reprezentacije 30% troška reprezentacije Trošak uredskog materijala Trošak manjkova Trošak negativne tečajne razl. Trošak amortizacije u admin. Trošak kazni Raspored administrativnih tr. Σ
62.100 294.100 3.500 3.500 88.000 9.625 4.125 3.500 1.800 1.975 101.000 12.000 229.025 1.046.250
62.100 294.100 3.500 3.500 88.000 9.625 4.125 3.500 1.800 1.975 101.000 12.000 229.025 1.046.250
-
-
61. 62. 63. 64. 65. 66. 67.
600 630 6600 6630 6680 6681 664
Proizvodnja u tijeku Zalihe gotovih proizvoda Roba u VP Roba u MP Marža u VP Marža u MP Ukalkulirani PDV Σ
369.100 433.735 275.749,99 243.750 34.096,16 36.937,50 1.393.368,65
313.735 373.583,84 184.687,50 63.634,61 45.000 48.750 1.029.390,95
55.365 60.151,16 275.749,99 59.062,50 450.328,65
63.634,61 10.903,84 11.812,50 86.350,95
68. 69. 70. 71. 72. 73. 74. 75. 76. 77. 78. 79. 80.
753 750 772 771 7603 7838 775 757 7820 700 710 720 790
Ino-prihod Prihod od prodaje proizvoda Prihod od pozitivne tečajne raz. Prihod od kamata Prihod od MP Prihod od manjkova Prihod iz dividendi (udio <20%) Prihod od najma Prihod od ukidanja dug.rezerv. Rashodi proizvodnje Rashodi trgovine Rashodi administracije Razlika prihoda i rashoda Σ
40.700 646.499 350 4.500 132.000 1.800 67.500 400.000 40.000 373.583,84 165.000 229.025 1.333.349 3.434.306,84
40.700 646.499 350 4.500 132.000 1.800 67.500 400.000 40.000 373.583,84 165.000 229.025 1.333.349 3.434.306,84
-
-
81. 82. 83.
800 803 804
Dobit prije oporezivanja Porez na dobit Dobit nakon oporezivanja Σ
629.201,70 121.665,34 507.536,36 1.258.403,40
629.201,70 121.665,34 507.536,36 1.258.403,40
-
-
84. 85. 86.
9000 920 950
Upisani temeljni kapital Zakonske pričuve Dobit poslovne godine Σ
-
1.968.900 380.000 507.536,36 2.856.436,36
-
1.968.900 380.000 507.536,36 2.856.436,36
14.142.206,48
14.142.206,48
6.163.930,81
6.163.930,81
Ukupni zbroj bruto bilance
202
MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA Područni ured………………………… Ispostava………………………………
OBRAZAC PD
PRIJAVA POREZA NA DOBIT za razdoblje od
do (dan, mjesec, godina)
(dan, mjesec, godina)
Podaci o poreznom obvezniku: Naziv / ime i prezime poreznog obveznika
Osobni identifikacijski broj Adresa sjedišta Naselje Ulica i kućni broj Računi kod banaka (naziv i sjedište)
Šifra djelatnosti i naziv djelatnosti
Broj zaposlenih na osnovi stvarnih sati rada (cijeli broj) na kraju poreznog razdoblja
Potvrda primitka prijave (popunjava Porezna uprava)
(Nadnevak)
M.P.
(Potpis)
203
UTVRĐIVANJE POREZNE OSNOVICE I POREZNE OBVEZE u kunama i lipama R.br.
Opis
Iznos
I. DOBIT / GUBITAK IZ RAČUNA DOBITI I GUBITKA 1. 3 3 3. 3 4 9, 0 0
1.
UKUPNI PRIHODI
2.
UKUPNI RASHODI
7 0 4. 1 4 7, 3 0
3.
DOBIT (r. br. 1. – r. br. 2.)
6 2 9. 2 0 1, 7 0
4.
GUBITAK (r. br. 2. – r. br. 1.)
II. POVEĆANJE DOBITI / SMANJENJE GUBITKA 5.
Amortizacija (čl. 12. st. 13., 16., 17., 18. i 19. Zakona)
6.
70% troškova reprezentacije (čl. 7. st. 1. t. 3. Zakona)
7. 8.
30% troškova za osobni prijevoz (čl. 7. st. 1. t. 4. Zakona) Manjkovi na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore (čl. 7. st. 1. t. 5. Zakona)
9.
Rashodi utvrđeni u postupku nadzora (čl. 7. Zakona)
10.
Troškovi prisilne naplate poreza i drugih davanja (čl. 7. st. 1. t. 6. Zakona)
11.
Troškovi kazni za prekršaje i prijestupe (čl. 7. st. 1. t. 7. Zakona)
12
Zatezne kamate između povezanih osoba (čl. 7. st. 1. t. 8. Zakona)
13.
Povlastice i drugi oblici imovinskih koristi (čl. 7. st. 1. t .9. Zakona)
14.
Rashodi darovanja iznad propisanih svota (čl. 7. st. 1. t. 10. Zakona)
15.
Kamate na zajmove dioničara i članova društva (čl. 8. Zakona)
16.
Kamate između povezanih osoba (čl. 14. Zakona)
17
Rashodi od nerealiziranih gubitaka (čl. 7. st. 1. t. 1. Zakona)
18. 19.
Amortizacija iznad propisanih stopa (čl. 12. st. 5. i 6. Zakona) Iznos povećanja porezne osnovice zbog promjene metode utvrđivanja porezne osnovice (čl. 16. Zakona)
20.
Vrijednosno usklađenje i otpis potraživanja (čl. 9. Zakona)
21.
Vrijednosno usklađenje zaliha (čl. 10. Zakona)
22.
Vrijednosno usklađenje financijske imovine (čl. 10. Zakona)
23.
Troškovi rezerviranja (čl. 11. Zakona)
24.
Povećanja porezne osnovice za sve druge rashode (čl. 7. st.1. t. 13. Zakona) i ostala povećanja
25.
Povećanja dobiti za ostale prihode, te porezni gubitak za koji je prestalo pravo korištenja (čl. 17. st. 5., 6. i 7. Zakona)
26.
UKUPNA POVEĆANJA DOBITI / SMANJENJA GUBITKA (r. br. 5. do 25.)
9. 6 2 5, 0 0
1 2. 0 0 0, 0 0
2 5. 0 0 0, 0 0
4 6. 6 2 5, 0 0
204
III. SMANJENJE DOBITI / POVEĆANJE GUBITKA 27.
Prihodi od dividendi i udjela u dobiti (čl. 6. st. 1. t. 1. Zakona)
28. 29.
Nerealizirani dobici ( čl. 6. st. 1. t. 2. Zakona) Prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja (čl. 6. st. 1. t. 3. Zakona)
30
Ostali rashodi ranijih razdoblja (čl. 6. st. 2. Zakona)
31.
34.
Smanjenje dobiti za ostale prihode Smanjenje dobiti zbog promjene metode utvrđivanja porezne osnovice (čl. 16. Zakona) Trošak amortizacije koji ranije nije bio priznat (čl. 6. st. 1. t. 4. Zakona) Ukupni iznos državnih potpora, čl. 6. st. 1. t. 5. (r. br. 34.1. do r. br. 34.2.)
34.1.
Državna potpora za obrazovanje i izobrazbu (čl. 14. Pravilnika)
34.2.
Državna potpora za istraživačko razvojne projekte (čl.15. Pravilnika)
35.
UKUPNA SMANJENJA DOBITI / POVEĆANJA GUBITKA (r. br. 27. do 34.)
32. 33.
6 7. 5 0 0, 0 0
6 7. 5 0 0, 0 0
IV. POREZNA OSNOVICA 36.
Dobit / gubitak nakon povećanja i smanjenja (r. br. 3. + 26. – 35.) ili (r. br. 4. – 26. + 35.)
37.
Preneseni porezni gubitak (čl. 17. Zakona)
38.
Porezna osnovica (r. br. 36. – r. br. 37.)
39.
Dobit / gubitak nakon povećanja i smanjenja (r. br. 3. + r. br. 26. – r. br. 35.) ili (r. br. 4. – r. br. 26. + r. br. 35.)
40.
Preneseni porezni gubitak (čl. 17. Zakona)
41.
Porezni gubitak za prijenos (r. br. 39. – r. br. 40.)
6 0 8. 3 2 6, 7 0 6 0 8. 3 2 6, 7 0
V. POREZNI GUBITAK
VI. POREZNA OBVEZA 42.
Porezna osnovica (r. br. 38.)
43.
Porezna stopa (čl. 28. Zakona)
44.
Porezna obveza (r. br. 42. x r. br. 43.)
6 0 8. 3 2 6, 7 0 2 0, 0 0 1 2 1. 6 6 5, 3 4
VII. POREZNE OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I POTICAJI 45.
Olakšice i oslobođenja za područje posebne državne skrbi, čl. 6. st. 1. t. 5. Zakona (r. br. 45.1. + r. br. 45.2. + r. br. 45.3.)
45.1.
Oslobođenja za područje prve skupine (čl. 42. Pravilnika)
45.2.
Olakšice za područje druge skupine (čl. 42. Pravilnika)
45.3.
Olakšice za područje treće skupine (čl. 42. Pravilnika)
46.
Oslobođenja na području Grada Vukovara (čl. 42. Pravilnika)
47. 48.
Olakšice na brdsko-planinskim područjima (čl. 42. Pravilnika) Olakšice i oslobođenja za porezne obveznike u slobodnim zonama (r. br. 48.1.+ r. br. 48.2. + r. br. 48.3.)
48.1.
Iznos olakšice za korisnike slobodne zone (čl. 43. Pravilnika)
48.2.
Olakšice za korisnike slobodne zone (čl. 43. Pravilnika)
48.3.
Olakšice za korisnike slobodne zone (čl. 43. Pravilnika)
205
49.
Poticaji ulaganja čl. 15. st. 3. Zakona o poticanju ulaganja (NN br. 138/06) (r. br. 49.1. + r. br. 49.2. + r. br. 49.3. + r. br. 49.4.)
49. 1. 49. 2. 49. 3. 49. 4. 50.
Iznos poticaja (čl. 53. Pravilnika)
50. 1. 50. 2. 50. 3. 50. 4. 51.
Iznos poticaja (čl. 43.a Pravilnika)
52.
Iznos poticaja (čl. 53. Pravilnika) Iznos poticaja (čl. 53. Pravilnika) Iznos poticaja (čl. 53. Pravilnika) Poticaji ulaganja (čl. 4. Zakona o poticanju ulaganja (NN br. 138/06)) (r. br. 50.1. + r. br. 50.2. + r. br. 50.3. + r. br. 50.4.) Iznos poticaja (čl. 43.a Pravilnika) Iznos poticaja (čl. 43.a Pravilnika) Iznos poticaja (čl. 43.a Pravilnika) Ukupno poticaji ulaganja (r. br. 49. + r. br. 50.) Ukupni iznos olakšica, oslobođenja i poticaja (r. br. 45. + r. br. 46. + r. br. 47. + r. br. 48. + r. br. 51.)
VIII. POREZNA OBVEZA NAKON ODBITKA OLAKŠICA, OSLOBOĐENJA I POTICAJA 53.
Porezna obveza (r. br. 44. – r. br. 52.)
54.
Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu (čl. 30. Zakona)
55.
Porezna obveza (r. br. 53. – r. br. 54.)
56.
Uplaćeni predujmovi
2 8. 0 0 0, 0 0
57.
Razlika za uplatu (r. br. 55. – r. br. 56.)
9 3. 6 6 5, 3 4
58.
Razlika za povrat (r. br. 56. – r. br. 55.) Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje (r. br. 53. / broj mjeseci poslovanja u poreznom razdoblju za koje se podnosi
1 0. 1 3 8, 7 8
59.
1 2 1. 6 6 5, 3 4 1 2 1. 6 6 5, 3 4
ZA ISTINITOST I VJERODOSTOJNOST PODATAKA JAMČIM VLASTITIM POTPISOM
NADNEVAK |
|
| |
|
| |
|
|
|
(porezni obveznik/opunomoćenik/ovlašteni
porezni savjetnik
206
Prema promjeni 38., treba popuniti obrazac prijave poreza na dobit (PD obrazac). Pod rednim brojem 1. unosi se iznos ukupnih prihoda (s konta 790) dok se pod rednim brojem 2. unosi iznos ukupnih rashoda (s konta 790). Razlika prihoda i rashoda upisuje se pod rednim brojem 3. ili 4., zavisno od toga da li je postignuta dobit ili gubitak. Iznosi upisani pod rednim brojevima 5.-25. predstavljaju povećanje dobiti odnosno smanjenje gubitka. Budući da, u zadanom primjeru, ostvarena je dobit, sljedeći porezno nepriznati troškovi utječu na njeno povećanje: 70 % troškova reprezentacije, trošak kazne za gospodarski prijestup, vrijednosno usklađenje i otpis potraživanja. Zbroj porezno nepriznatih rashoda piše se pod rednim brojem 26. (46.625 kn). Ukoliko poduzeće ostvari dobit, a posjeduje udio u drugom poduzeću, tada na smanjenje ukupne dobiti utječu: udio u dividendama kod udjela manje od 20% (metoda troška) u drugom poduzeću, udio u dobiti kod udjela većeg od 20% (metoda udjela) u drugom poduzeću. U slučaju da poduzeće ostvari gubitak, navedeni iznosiutjecat će na povećanje gubitka. Na smanjenje dobiti, odnosno povećanje gubitka utječu i državne potpore za obrazbu zaposlenika, državne potpore za istraživačko-razvojne projekte, nerealizirani dobici, itd. Porezna osnovica utvrđuje se kao: dobit + stavke koje utječu na povećanje dobiti – stavke koje utječu na smanjenje dobiti ili gubitak – stavke koje utječu na smanjenje gubitka + stavke koje povećavaju gubitak. Nakon što se utvrdi porezna osnovica, potrebno je obračunati poreznu obvezu. U Republici Hrvatskoj stopa poreza na dobit iznosi 20%. Kad se utvrdi porezna obveza, potrebno je vidjeti da li je, i koliko, plaćeno akontacije za porez na dobit tijekom godine. Ukoliko je plaćen manji iznos nego li je nastala porezna obveza, tad je potrebno sa žiro-računa isplatiti razliku. Ukoliko je plaćen veći iznos nego li je nastala porezna obveza, razlika (preplaćeni iznos) vraća se uplatom na žiro-račun poduzeća.
207
RAČUN DOBITI I GUBITKA od Naziv pozicije 1 I.
II.
AOP
Rbr
oznaka bilješke
2
3
Iznosi u kunama,bez lipa Prethodno razdoblje
Tekuće razdoblje
4
5
POSLOVNI PRIHODI (108 do 110)
107
1. 2 6 0. 9 9 9
1. Prihodi od prodaje
108
1. 2 1 9. 1 9 9
2. Prihodi na temelju upotrebe vlastitih proizvoda, robe i usluga
109
3. Ostali poslovni prihodi
110
4 1. 8 0 0
POSLOVNI RASHODI (112-113+114+118+122+123+124+127+128)
111
7 0 2. 1 7 3
1. Smanjenje vrijednosti zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda
112
7 9. 4 8 4
2. Povećanje vrijednosti zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda
113
3. Materijalni troškovi (115 do 117)
114
1 7 3. 2 8 9
a) Troškovi sirovina i materijala
115
5 4. 5 0 0
b) Troškovi prodane robe
116
1 0 1. 5 3 9
c) Ostali vanjski troškovi
117
1 7. 2 5 0
118
2 6 8. 0 0 0
4. Troškovi osoblja (119 do 121)
III.
do
Obrazac POD-RDG
a) Neto plaće i nadnice
119
b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća
120
c) Doprinosi na plaće
121
5. Amortizacija
122
6. Ostali troškovi
123
7. Vrijednosno usklađivanje (125+126)
124
a) dugotrajne imovine (osim financijske imovine)
125
b) kratkotrajne imovine (osim financijske imovine)
126
1 5 0. 0 0 0 1 1 8. 0 0 0
1 6 7. 6 0 0
8. Rezerviranja
127
9. Ostali poslovni rashodi
128
1 3. 8 0 0
FINANCIJSKI PRIHODI (130 do 134)
129
7 2. 3 5 0
1. Kamate, tečajne razlike, dividende i slični prihodi iz odnosa s povezanim poduzetnicima
130
2. Kamate, tečajne razlike, dividende, slični prihodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama
131
3. Dio prihoda od pridruženih poduzetnika i sudjelujućih interesa
132
4. Nerealizirani dobici (prihodi)
133
5. Ostali financijski prihodi
134
Narodne novine d.d., Zagreb – (2) Oznaka za narudžbu: RDG/POD
7 2. 3 5 0
750412
3 850157 075669
208
AOP
Naziv pozicije
Rbr
oznaka bilješke
1
2
3
Prethodno razdoblje
Tekuće razdoblje
4
5
1. 9 7 5
FINANCIJSKI RASHODI (136 do 139)
135
1. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi s povezanim poduzetnicima
136
2. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama
137
3. Nerealizirani gubici (rashodi) financijske imovine
138
4. Ostali financijski rashodi
139
V.
IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI
140
VI.
IZVANREDNI - OSTALI RASHODI
141
VII.
UKUPNI PRIHODI (107+129+140)
142
1. 3 3 3. 3 4 9
VIII.
UKUPNI RASHODI (111+135+141)
143
7 0 4. 1 4 8
IX.
DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA (142-143)
144
6 2 9. 2 0 1
X.
GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (143-142)
145
XI.
POREZ NA DOBIT
146
1 2 1. 6 6 5
147
5 0 7. 5 3 6
IV.
XII.
DOBIT RAZDOBLJA (144-146)
1. 9 7 5
148
XIII. GUBITAK RAZDOBLJA (145+146) ili (146-144)
DODATAK RDG-u (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani godišnji financijski izvještaj) XIV.*
DOBIT PRIPISANA IMATELJIMA KAPITALA MATICE
149
XV.*
DOBIT PRIPISANA MANJINSKOM INTERESU
150
XVI.*
GUBITAK PRIPISAN IMATELJIMA KAPITALA MATICE
151
XVII.*
GUBITAK PRIPISAN MANJINSKOM INTERESU
152
Naziv poduzetnika
Porezni broj
Adresa
Šifra djelatnosti (oznaka vlasništva)
U
, dana
_____________________________ Voditelj računovodstva
___________________________________ Osoba ovlaštena za zastupanje M.P.
209
Nakon što se izradi bruto bilanca, potrebno je izraditi i godišnje financijske izvještaje (račun dobiti i gubitka te bilancu – unose se iznosi u kunama, bez lipa). Račun dobiti i gubitka popunjava se na sljedeći način: poslovni prihodi – pod prihod od prodaje piše se zbroj iznosa sa konta 750, 751, 753, 754, 757, 7600 (neto prihod) i 7603 (neto prihod) dok se pod ostale poslovne prihode piše zbroj konta 78-. Zbroj prihoda od prodaje i ostalih poslovnih prihoda čini ukupne poslovne prihode;
poslovni rashodi – potrebno je vidjeti da li je, tijekom razdoblja, došlo do smanjenja ili povećanja vrijednosti zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda. U danom primjeru, došlo je do smanjenja vrijednosti (na početku razdoblja bilo je 195.000 kn a na kraju 115.516,16 kn). Smanjenje iznosi 79.484 kn i umanjuje ukupne poslovne rashode. Da je došlo do povećanja vrijednosti zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda, ono bi uvećalo ukupne poslovne rashode. Materijalni troškovi dijele se na troškove sirovina materijala (zbroj iznosa sa konta 40-), troškovi prodane robe (konto 710) i ostali vanjski troškovi (konta 41-). Troškovi osoblja predstavljaju zbroj obračunanih neto plaća, obveza za poreze, prireze i doprinose na plaće tijekom obračunskog razdoblja. Zbroj iznosa obračunanih amortizacija u promatranom razdoblju bilježi se pod broj 5.: ''Amortizacija''. Ostali troškovi predstavljaju troškove sa skupine konta 46- dok su rezerviranja troškovi skupine 45-. Ostali poslovni rahodi predstavljaju zbroj iznosa troškova s konta 48-;
financijski prihodi – predstavljaju kamate, tečajne razlike, dividende i slične prihode iz odnosa s povezanim (konta 7702 i 772) ili pak s nepovezanim poduzetnicima (zbroj prihoda sa skupine 77- osim s konta 772);
financijski rashodi –zbroj kamata, negativnih tečajnih razlika i drugih rashoda (konta 445, 4752, 473);
ukupni prihodi – potrebno je dobiti iznos jednak iznosu ukupnih prihoda na kontu 790;
ukupni rashodi – potrebno je dobiti iznos jednak iznosu ukupnih rashoda na kontu 790;
dobit prije oporezivanja – razlika ukupnih prihoda i rashoda;
gubitak prije oporezivanja – razlika ukupnih rashoda i prihoda;
porez na dobit – preuzima se s konta 803;
dobit, odnosno gubitak razdoblja, mora biti jednak iznosu na kontu 804.
210
BILANCA stanje na dan ____________ iznosi u kunama, bez lipa Naziv pozicije 1
AKTIVA A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL B) DUGOTRAJNA IMOVINA (003+010+020+028+032) I. NEMATERIJALNA IMOVINA (004 do 009) 1. Izdaci za razvoj 2. Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke, softver i ostala prava 3. Goodwill 4. Predujmovi za nabavu nematerijalne imovine 5. Nematerijalna imovina u pripremi 6. Ostala nematerijalna imovina II. MATERIJALNA IMOVINA (011 do 019) 1. Zemljište 2. Građevinski objekti 3. Postrojenja i oprema 4. Alati, pogonski inventar i transportna imovina 5. Biološka imovina 6. Predujmovi za materijalnu imovinu 7. Materijalna imovina u pripremi 8. Ostala materijalna imovina 9. Ulaganje u nekretnine III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (021 do 027) 1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika 2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 3. Sudjelujući interesi (udjeli) 4. Ulaganja u vrijednosne papire 5. Dani zajmovi, depoziti i slično 6. Ostala dugotrajna financijska imovina 7. Ulaganja koja se obračunavaju metodom udjela IV. POTRAŽIVANJA (029 do 031) 1. Potraživanja od povezanih poduzetnika 2. Potraživanja po osnovi prodaje na kredit 3. Ostala potraživanja V. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA C) KRATKOTRAJNA IMOVINA (034+042+049+057) I. ZALIHE (036 do 042) 1. Sirovine i materijal 2. Proizvodnja u tijeku 3. Nedovršeni proizvodi i poluproizvodi 4. Gotovi proizvodi 5. Trgovačka roba 6. Predujmovi za zalihe 7. Ostala imovina namijenjena prodaji II. POTRAŽIVANJA (043 do 048) 1. Potraživanja od povezanih poduzetnika 2. Potraživanja od kupaca
AOP oznaka
2
001 002 003 004 005 006 007 008 009 010 011 012 013 014 015 016 017 018 019 020 021 022 023 024 025 026 027 028 029 030 031 032 033 034 035 036 037 038 039 040 041 042 043 044
Prethodna godina (neto)
Tekuća godina (neto)
3
4
1.313.800 4.900 4.900
1.028.900 903.500 125.400
280.000
280.000
3.057.580 396.372 32.395 55.365 60.151 248.461
1.349.698 1.344.399
211
3. Potraživanja od sudjelujućih poduzetnika 4. Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika 5. Potraživanja od države i drugih institucija 6. Ostala potraživanja III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (050 do 056) 1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika 2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 3. Sudjelujući interesi (udjeli) 4. Ulaganja u vrijednosne papire 5. Dani zajmovi, depoziti i slično 6. Vlastite dionice i udjeli 7. Ostala financijska imovina IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI D) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI E) GUBITAK IZNAD KAPITALA F) UKUPNO AKTIVA (001+002+034+059) G) IZVANBILANČNI ZAPISI PASIVA A) KAPITAL I REZERVE (063+064+065+071+072-073+074-075+076) I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL II. KAPITALNE REZERVE III. REZERVE IZ DOBITI (066+067-068+069+070) 1. Zakonske rezerve 2. Rezerve za vlastite dionice 3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka) 4. Statutarne rezerve 5. Ostale rezerve IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE V. ZADRŽANA DOBIT VI. PRENESENI GUBITAK VII. DOBIT POSLOVNE GODINE VIII. GUBITAK POSLOVNE GODINE IX. MANJINSKI INTERES B) REZERVIRANJA (078 do 080) 1. Rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze 2. Rezerviranja za porezne obveze 3. Druga rezerviranja C) DUGOROČNE OBVEZE (082 do 089) 1. Obveze prema povezanim poduzetnicima 2. Obveze za zajmove, depozite i slično 3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 4. Obveze za predujmove 5. Obveze prema dobavljačima 6. Obveze po vrijednosnim papirima 7. Ostale dugoročne obveze 8. Odgođena porezna obveza D) KRATKOROČNE OBVEZE (091 do 101) 1. Obveze prema povezanim poduzetnicima 2. Obveze za zajmove, depozite i slično 3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 4. Obveze za predujmove 5. Obveze prema dobavljačima
045 046 047 048 049 050 051 052 053 054 055 056 057 058 059 060 061 062 063 064 065 066 067 068 069 070 071 072 073 074 075 076 077 078 079 080 081 082 083 084 085 086 087 088 089 090 091 092 093 094 095
2.250 3.049
1.311.510
4.371.380
2.856.436 1.968.900 380.000 380.000
507.536
80.000
80.000
1.434.944
686.450
212
6. Obveze po vrijednosnim papirima 096 7. Obveze prema zaposlenicima 097 8. Obveze za poreze, doprinose i slična davanja 098 9. Obveze s osnove udjela u rezultatu 099 10. Obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji 100 11. Ostale kratkoročne obveze 101 E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA 102 F) UKUPNO – PASIVA (062+077+081+090+102) 103 G) IZVANBILANČNI ZAPISI 104 DODATAK BILANCI (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani godišnji financijski izvještaj) KAPITAL I REZERVE 1. Pripisano imateljima kapitala matice 105 2. Pripisano manjinskom interesu 106
Naziv poduzetnika ________________________________
Porezni broj
Adresa _________________________________________
Šifra djelatnosti
270.000 478.494
4.371.380
(oznaka vlasništva)
U
, dana
____________________________
__________________________
Voditelj računovodstva
Osoba ovlaštena za zastupanje
M.P.
213
Prilikom izrade bilance koriste se salda konta iz bruto bilance. Ukupna aktiva jednaka je ukupnoj pasivi. Zbroj potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital, dugotrajne imovine, kratkotrajne imovine, plaćenih troškova budućeg razdoblja i obračunatih prihoda te gubitka iznad kapitala predstavlja ukupnu aktivu. Aktiva se ispisuje na sljedeći način: dugotrajna imovina – zbroj nematerijalne, materijalne, dugotrajne financijske imovine te potraživanja. U danom primjeru, od nematerijalne imovine, u bruto bilanci nalaze se izdatci za razvoj proizvoda te njihova akumulirana amortizacija. Saldo konta izdataka je 18.000 kn a konta akumulirane amortizacije izdataka je 13.100 kn. Razlika ta dva iznosa upisuje se u bilancu. Na isti način unose se podaci i za cjelokupnu materijalnu imovinu (npr.za zemljište unosi se samo saldo konta 020 jer na zemljište ne obračunava se amortizacija). U danom primjeru od građevinskim objekata postoje poslovna i tvornička zgrada. U bilancu unosi se iznos koji se izračuna sljedećim postupkom: saldo konta 0230 + saldo konta 0231 – saldo konta 0290 – saldo konta 02901. Dugotrajna financijska imovina predstavlja zbroj udjela kod povezanih poduzetnika (saldo konta 060), sudjelujućih interesa(zbroj salda konta 0620 i 0623) te danih zajmova, depozita i sl. (zbroj salda na kontima 0641, 06412, 065);
kratkotrajna imovina – zbroj zaliha, potraživanja, kratkotrajne financijske imovine te novca u blagajni i banci. Sirovine i materijal predstavlja zbroj salda konta 3100, 3101 i 350. Proizvodnja u tijeku saldo je konta 600 dok saldo konta 630 predstavlja gotove proizvode. Trgovačka roba predstavlja zbroj salda maloprodaje i veleprodaje, odnosno: saldo konta 6600 + saldo konta 6630 – saldo ukalkuliranog PDV-a – saldo marže u VP – saldo marže u MP. Potraživanja od kupaca razlika su zbroja salda konta 120 i 121 sa saldom konta 129. Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika prikazana su na kontu 1303 a potraživanja od države na kontu 1408. Ostala potraživanja predstavljaju zbroj salda konta skupine konta 12-. Ulaganja u kratkotrajne vrijednosne papire predstavlja zbroj salda konta 1140 i 1141 dok dani zajmovi, depoziti i slično zbroj su salda konta 115-. Novac u banci i blagajni predstavlja zbroj salda konta 1000, 1020, 1022 i 1030.
Zbroj kapitala i rezervi, rezerviranja, dugoročnih obveza, kratkoročnih obveza, odgođenog plaćanja troškova i prihoda budućeg razdoblja predstavlja ukupnu pasivu. Pasiva se ispisuje na sljedeći način: kapital i rezerve – zbroj salda temeljnog kapitala (saldo konta 9000), kapitalnih rezervi, rezervi iz dobiti (zakonske rezerve – saldo konta 920), revalorizacijskih rezervi (saldo konta 930), zadržane dobiti (saldo konta 940), dobiti poslovne godine (saldo konta 950) i gubitka poslovne godine (saldo konta 951);
dugoročne obveze – zbroj salda dugoročnih obveza prema poduzetnicima, dobavljačima, bankama (npr. saldo konta 2520), dugoročnih obveza za primljene predujmove i sl.;
kratkoročne obveze – zbroj salda kratkoročnih obveza: prema poduzetnicima, za zajmove i depozite, prema bankama (npr. saldo konta 2140), obveza za predujmove, obveza prema dobavljačima (zbroj salda konta 220, 221 i 222), obveza po vrijednosnim papirima (npr. zbroj salda konta 210 i 211), obveza prema zaposlenicima (saldo konta 230), zbroj obveza za poreze, prireze i slična davanja (salda konta 241, 242 i 2407), itd.
214
ZADATAK 169. Financijsko računovodstvo I a) Sastavite početnu bilancu na temelju sljedećih podataka: 0120 – Računalni softwer u proizvodnji 0193 – Akumulirana amortizacija računalnog softwera 020 – Zemljište 0230 – Poslovna zgrada 0231 – Tvornička zgrada 0290 – Akumulirana amortizacija poslovnih zgrada 02901 – Akumulirana amortizacija tvorničkih zgrada 0301 – Strojevi 0310 – Uredska oprema 0311 – Kompjuteri 0320 – Kamion u administraciji 0390 – Akumulirana amortizacija strojeva 03910 – Akumulirana amortizacija uredske opreme 03911 – Akumulirana amortizacija kompjutera 0392 – Akumulirana amortizacija kamiona 0601 – Udjel u kapitalu drugog društva s više od 20% 1000 – Žiro-račun 1020 – Glavna blagajna 1200 – Potraživanja od kupaca 2200 – Dobavljači 230 – Obveze za neto plaće 241 – Obveze za poreze, prireze i doprinose 2520 – Obveza za primljeni dugoročni kredit banke 2821 – Dugoročna rezerviranja za započete sudske sporove 350 – Bušilice (6 komada) 6600 – Roba u veleprodajnom skladištu 6680 – Razlika u cijeni robe na skladištu 9000 – Upisani temeljni kapital 920 – Zakonske pričuve
10.000 1.600 390.000 1.200.000 1.000.500 1.156.000 800.000 300.000 190.000 40.000 90.000 95.000 55.000 11.000 15.600 400.000 990.000 5.500 30.000 650.200 140.000 75.000 250.200 20.000 6.000 290.000 90.000 ? 380.000
b) Na temelju početne bilance otvorite početna stanja u glavnoj knjizi te proknjižite sljedeće poslovne promjene: 1. Na tržištu kapitala kupljeno je, posredstvom brokera, 300 kom običnih dionica za iznos od 400.000 kn. Plaćena je provizija brokera u iznosu od 10 kn po dionici. Ulaganje je klasificirano kao „raspoloživo za prodaju“. 2. Uplaćena je akontacija za PD u svoti od 48.000 kn za cijelu godinu. 3. Dan je predujam dobavljaču za materijal u svoti od 100.000 kn. Primljen je račun za predujam. 4. Obračunane su plaće proizvodnih radnika u bruto svoti od 120.000 kn od čega se 70.000 kn odnosi na neto plaće. 5. Obračunane su i plaće radnika administracije u bruto svoti od 95.000 kn od čega se 38.000 kn odnosi na poreze, prireze i doprinose. 6. Primljena je faktura za rent-a-car u svoti od 2.500 kn + 625 kn PDV. 7. Dobavljač je isporučio materijal (vidi promjenu 3.) te ispostavio fakturu na višu svotu od predujma a ona iznosi 110.000 kn + 27.500 kn PDV. Materijal je stavljen na zalihe a dobavljač djelomično zatvoren iz predujma dok ostatak obveze podmiren je sa žiro-računa. 8. Budući da kupac nije podmirio dugovanje u iznosu od 12.000 kn, vrši se vrijednosno usklađenje potraživanja te podnosi tužba. 9. Poduzeće nije primilo fakturu za telefon pa samostalno obračunava trošak telefona u iznosu od 2.000 kn. 215
10. Plaćen je anuitet po primljenom dugoročnom kreditu banke u iznosu od 30.000 kn od čega se 5.000 kn odnosi na kamatu. 11. Naknadno primljena je faktura za telefon u svoti od 1.800 kn + 450 kn PDV. 12. Prodana je roba sa veleprodajnog skladišta te je ispostavljena faktura kupcu u svoti od 52.000 kn + 13.000 kn PDV. 13. Razdužite veleprodajno skladište za prodano. 14. Ostatak robe prebačen je u prodavaonicu gdje je roba zadužena s 50% marže i 25% PDV-a. 15. Izdano je 80% materijala sa zaliha koji se koristi kao osnovni materijal u proizvodnji te 900 kn materijala koji se koristi za potrebe pogonske administracije. 16. Prema sudskoj presudi, kupac plaća ranije otpisana potraživanja u iznosu od 12.000 kn te 3.000 kn zateznih kamata. 17. Prodano je 100 dionica po cijeni 1.500 kn/kom. Provizija brokera iznosi 6kn/kom. Na datum bilance nije bilo promjene fer vrijednosti u odnosu na knjigovodstvenu. 18. Kupljena je trgovačka roba. Primljena faktura iznosi 40.000 kn + 10.000 kn PDV. 19. Primljena je R-2 faktura za transport robe u svoti od 8.300 kn + 2.075 kn PDV. 20. Napravljen je obračun nabave te je roba zaprimljena u prodavaonicu i zadužena s 50% marže i 25% PDV-a. 21. Iz glavne blagajne isplaćeno je 4.000 kn akontacije zaposleniku za kupnju u gotovini. 22. Zaposlenik je podnio obračun kupnje uredskog materijala (materijal nije stavljen na zalihe već je odmah izdan za potrebe ureda) gotovinom u svoti od 3.000 kn + 750 kn PDV što je blagajna odmah riješila. 23. Promijenjena je marža u prodavaonici te je roba sada zadužena s 40% umjesto s 50% marže. 24. Podmiren je dio potraživanja od kupaca u iznosu od 48.000 kn: 80% iznosa uplaćeno je na žiroračun a za ostatak primljena je mjenica. 25. U blagajnu prodavaonice inkasirano je 140.000 kn: 100.000 kn u gotovini a ostatak u čekovima građana. Gotovina je položena na žiro-račun a čekovi su poslani na naplatu. 26. Razdužite prodavaonicu za prodano. 27. Primljen je izvod sa žiro-računa koji potvrđuje uplatu gotovine i naplatu čekova. 28. Sudski spor okončan je. Primljeno je pravomoćno sudsko rješenje za izrečenu kaznu u svoti od 17.000 kn koja je odmah plaćena. Rezerviranja za gubitke u sudskim sporovima ukidaju se u potpunosti. 29. Obračunajte i proknjižite troškove amortizacije linearnom metodom po sljedećim godišnjim stopama: a) sve zgrade 5%, b) nematerijalna imovina 25%, c) oprema i postrojenja 20%, d) kamion – procijenjeni vijek 8 godina. 30. Izvršite prijenos proizvodnih troškova na proizvodnju u tijeku. 31. 85% proizvodnje u tijeku dovršeno je i preneseno na zalihe gotovih proizvoda. 32. Od ukupnih zaliha proizvoda, prodano je 80% proizvoda. Fakturu formirajte tako da cijenu proizvodnje uvećate za 95% i na ukupni iznos dodate PDV. 33. Razdužite zalihe gotovih proizvoda. 34. a) Poduzeće, u kojem imamo ulog u kapitalu od 25%, ostvarilo je dobit u svoti od 800.000 kn. b) Izglasane su dividende u svoti od 400.000 kn. Stigla je uplata pripadajućeg dijela dividende. 35. Izvršite prijenos administrativnih troškova na rashode. 36. Saldirajte PDV. 37. Utvrdite bruto financijski rezultat i prenesite ga na razred 8. 38. Obračunajte i proknjižite porez na dobit prema PD obrascu. 39. Izvršite adekvatna knjiženja u svezi uplaćene akontacije za porez na dobit i u skladu s PD obrascem. 40. Utvrdite i prenesite neto financijski rezultat na razred 9. c) Izradite bruto bilancu. 216
d) Izradite godišnje financijske izvještaje (račun dobiti i gubitka te bilancu). KONTROLA konto 490 = 321.425 kn konto 491 = 238.175 kn konto 800 = 267.670,15 kn konto 803 = 17.121,53 kn konto 804 = 250.548,62 kn
ZADATAK 170. Financijsko računovodstvo I a) Sastavite početnu bilancu na temelju sljedećih podataka: 0100 – Izdatci za razvoj proizvoda 0190 – Akumulirana amortizacija izdataka za razvoj proizvoda 0230 – Poslovne zgrade 0231 – Tvorničke zgrade 0290 – Akumulirana amortizacija poslovnih zgrada 02901 – Akumulirana amortizacija tvorničkih zgrada 0310 – Uredska oprema 03910 – Akumulirana amortizacija uredske opreme 0600 – Udio u kapitalu drugog društva s više od 20% 06412 – Dani dugoročni depozit u banci 1000 – Žiro-račun 1030 – Devizni račun (2.000 €) 1200 – Potraživanja od kupaca 1290 – Vrijednosno usklađivanje potraživanja od kupaca 1900 – Unaprijed plaćen trošak telefona 2200 – Dobavljači 230 – Obveze za neto plaće 241 – Obveze za poreze, prireze i doprinose 2520 – Obveza za primljeni dugoročni kredit banke 310 – Zalihe materijala 350 – Suncobrani (5 komada) 6000 – Proizvodnja u tijeku 6300 – Zalihe gotovih proizvoda 6600 – Roba u veleprodajnom skladištu 6630 – Roba u prodavaonici 6640 – Uračunani PDV u robi 6680 – Razlika u cijeni robe na skladištu 6681 – Uračunana marža u prodavaonici 9000 – Upisani temeljni kapital 920 – Zakonske pričuve
19.000 3.600 1.400.000 1.200.000 800.000 700.000 190.000 30.000 300.000 30.000 990.000 14.700 80.000 25.000 3.000 740.200 130.000 65.000 250.200 60.000 2.500 70.000 110.000 290.000 243.750 48.750 90.000 45.000 ? 580.000
b) Na temelju početne bilance, otvorite početna stanja u glavnoj knjizi te proknjižite sljedeće poslovne promjene: 1. Uplaćena je akontacija za PD u svoti od 36.000 kn za cijelu godinu. 2. Materijal, u vrijednosti 40.000 kn, izvezen je radi dorade u inozemstvo. 3. Primljen je račun ino-dobavljača za doradu materijala na iznos 1.000 € (1€=7,40 kn). 4. Carinarnica je obračunala carinu i druge pristojbe na dorađeni materijal u svoti od 4.735 kn te PDV u svoti od 3.033,75 kn. 217
5. Dorađeni materijal zaprimljen je na skladište (konto 3100-A). 6. Obveze za carinu i PDV pri uvozu plaćene su. 7. Primljena je faktura za električnu energiju u svoti od 5.000 kn + 1.250 kn PDV (65% troška električne energije knjiži se u proizvodnji a ostatak u administraciji). 8. Plaćen je ino-dobavljač po tečaju 7,35 kn/1€ na dan plaćanja fakture. 9. Naknadno, primljena je faktura za telefon (vidi poč.bilancu) u svoti od 2.000 kn + 500 kn PDV. 10. Na temelju rješenja Porezne uprave za gospodarski prijestup plaćeno je 12.300 kn sa žiroračuna. 11. Obračunajte i proknjižite plaće zaposlenih u proizvodnji u bruto svoti od 160.000 kn od čega se 100.000 kn odnosi na neto plaće. 12. Obračunajte i proknjižite bruto plaće zaposlenih u administraciji u svoti od 80.000 kn od čega se 50.000 kn odnosi na neto plaće. 13. Prodane su usluge ino-kupcu te je ispostavljena faktura u svoti od 5.500 € (1€=7,40 kn). 14. Sa zaliha dorađenog materijala izdano je 35.000 kn materijala koji se koristi kao osnovni materijal u proizvodnji te 3.000 kn materijala koji se koristi kao uredski materijal. 15. Primljen je predujam za gotove proizvode u bruto svoti od 56.250 kn. 16. Kupljen je stroj i primljena je faktura u svoti od 12.000 kn + 3.000 kn PDV. 17. Faktura za prijevoz stroja iznosi 1.000 kn + 250 kn PDV. 18. Stroj je stavljen u uporabu 19. kolovoza. 19. Nakon primitka pisane obvijesti da kupac odustaje od isporuke i da je ispravio pretporez, poništen je račun za predujam, predujam je vraćen i ispravljena je obveza za PDV priznavanjem pretporeza. 20. Primljena je faktura za poslovnu večeru (reprezentacija) u svoti od 8.000 kn + 2.000 kn PDV. 21. a) U blagajnu prodavaonice inkasirano je 160.000 kn od čega 145.000 kn u gotovini a ostatak u čekovima građana. Gotovina je položena na žiro-račun a čekovi su poslani na naplatu. b) Primljen je izvod koji potvrđuje naplatu gotovine i čekova na žiro-račun. 22. Razdužite prodavaonicu za prodano. 23. Polovinu preostale robe u prodavaonici prebačena je u veleprodaju i zadužena s 45% marže. 24. Protekom roka od 3 godine kupac nije platio svoje dugovanje pa definitivno otpisuje se potraživanje (vidi poč.bilancu) u svoti od 25.000 kn. Kupac nije utužen. 25. Redovitim godišnjim popisom na zalihama dorađenog materijala utvrđen je višak u iznosu od 1.000 kn. Dan je nalog za knjiženje viška. 26. Uskladite sve devizne račune na tečaj 7,50 kn/1 €. 27. Obračunajte i proknjižite troškove amortizacije linearnom metodom po sljedećim godišnjim stopama: a) sve zgrade 5%, b) nematerijalna imovina 25%, c) oprema i postrojenja 20%. 28. Izvršite prijenos proizvodnih troškova na proizvodnju u tijeku. 29. 85% proizvodnje u tijeku je dovršeno i preneseno na zalihe gotovih proizvoda. 30. Od ukupnih zaliha proizvoda, prodano je 85% proizvoda. Fakturu formirajte tako da cijenu proizvodnje uvećate za 85% i na ukupni iznos dodate PDV. 31. Razdužite zalihe gotovih proizvoda. 32. Na prodane proizvode daje se garancija na dvije godine i vrše se rezerviranja za rizike popravka u jamstvenom roku u iznosu od 45.000 kn (što je iznad svote utvrđene u skladu sa zakonom). 33. Odlukom društva, sa žiro-računa isplaćen je iznos od 55.000 kn na ime donacije za prenoćište za beskućnike. Prihod u 2011. godini ostvaren je u visini 2.500.000 kn. 34. a) Poduzeće, u kojem imamo ulog u kapitalu od 30%, ostvarilo je dobit u svoti od 800.000 kn. b) Izglasane su dividende u svoti od 400.000 kn. Stigla je uplata pripadajućeg dijela dividende. 35. Izvršite prijenos administrativnih troškova na rashode. 36. Saldirajte PDV. 37. Utvrdite bruto financijski rezultat i prenesite ga narazred 8. 218
38. Obračunajte i proknjižite porez na dobit prema PD obrascu. 39. Izvršite adekvatna knjiženja u svezi uplaćene akontacije za porez na dobit i u skladu s PD obrascem. 40. Utvrdite i prenesite neto financijski rezultat na razred 9. c) Izradite bruto bilancu. d) Izradite godišnje financijske izvještaje (račun dobiti i gubitka te bilancu). KONTROLA konto 490 = 263.866,67 kn konto 491 = 317.050 kn konto 800 = 279.449,33 kn konto 803 = 26.749,87 kn konto 804 = 252.699,46 kn
ZADATAK 171. Financijsko računovodstvo I a) Sastavite početnu bilancu na temelju sljedećih podataka: 0113 – Ulaganje u licencije 0191 – Akumulirana amortizacija licencija 0230 – Poslovne zgrade 0231 – Tvorničke zgrade 0290 – Akumulirana amortizacija poslovnih zgrada 02901 – Akumulirana amortizacija tvorničkih zgrada 0301 – Strojevi 0311 – Kompjuteri 0313 – Oprema trgovine 0390 – Akumulirana amortizacija strojeva 03910 – Akumulirana amortizacija opreme trgovine 03911 – Akumulirana amortizacija kompjutera 0620 – Udjel u kapitalu drugog društva do 20% 0623 – Ulaganje u dionice radi preprodaje (1.500 kom) 1000 – Žiro-račun 1200 – Potraživanja od kupaca 129 – Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca 2200 – Dobavljači 225 – Predujam za najam poslovnog prostora 230 – Obveze za neto plaće 2400 - Obveza za PDV 241 – Obveze za poreze, prireze i doprinose 2520 – Obveza za primljeni dugoročni kredit banke 2821 – Dugoročna rezerviranja za sudske sporove (2 godine) 6600 – Roba u veleprodajnom skladištu 6680 – Razlika u cijeni robe na skladištu 9000 – Upisani temeljni kapital 940 – Zadržana dobit
45.000 8.600 1.000.000 1.455.000 650.000 700.000 200.000 40.000 98.000 65.000 55.000 11.000 400.000 300.000 980.000 80.000 45.000 450.000 48.500 140.000 12.125 75.000 150.000 10.000 435.000 135.000 ? 380.000
b) Na temelju početne bilance, otvorite početna stanja u glavnoj knjizi te proknjižite sljedeće poslovne promjene: 1. Uplaćena je akontacija za PD u svoti od 45.000 kn. 2. Nabavljen je materijal i primljena je faktura dobavljača u svoti od 68.000 kn + 17.000 kn PDV. 219
3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26.
27. 28. 29. 30. 31. 32. 33.
Trošak transporta materijala, prema primljenoj fakturi, iznosi 2.500 kn + 625 kn PDV. Faktura za transportno osiguranje materijala iznosi 1.300 kn. Izvršen je obračun nabave te je materijal zaprimljen na skladište. Prema sudskoj presudi, naplaćeno je ranije vrijednosno usklađeno potraživanje (vidi poč.bilancu: konto 129) zajedno s 5.000 kn kamata. Prodano je 550 dionica po cijeni 285 kn/kom. Provizija brokera iznosi 5kn/kom. Na datum bilance nije bilo promjene fer vrijednosti u odnosu na knjigovodstvenu. Promijenjena je marža robe na veleprodajnom skladištu te je ona sada zadužena s 35% umjesto s 45% marže. Nije primljena faktura za telefon pa poduzeće samostalno obračunava trošak u svoti od 15.000 kn. Obračunajte i proknjižite bruto plaće u proizvodnji u svoti od 140.000 kn od čega se na neto plaće odnosi 90.000 kn. Obračunajte i proknjižite bruto plaće u administraciji u svoti od 100.000 kn od čega se 62.000 kn odnosi na neto plaće. Polovica robe iz veleprodaje je prebačena u prodavaonicu gdje je zadužena s 50% marže i 25% PDV-a. Dan je dugotrajni kredit drugom poduzeću u svoti od 50.000 kn. Izdano je 70% materijala za potrebe proizvodnje gdje se koristi kao osnovni materijal te 10.000 kn materijala koji se koristi kao uredski materijal. Primljena je uplata anuiteta po danom dugoročnom kreditu u svoti od 9.000 kn od čega se 8.000 kn odnosi na otplatnu kvotu a ostatak na kamatu. Naknadno, primljena je faktura za potrošeni telefon (vidi promjenu br.8) u svoti od 12.000 kn + 3.000 kn PDV. Prodane su usluge u inozemstvo i ispostaviljena je faktura u svoti od 4.600 € (1€=7,45kn). U blagajnu prodavaonice inkasirano je 240.000 kn: 200.000 kn u gotovini a ostatak u čekovima građana. Gotovina je položena na žiro-račun a čekovi su poslani na naplatu. Razdužite prodavaonicu za prodano. Iznajmljen je poslovni prostor te je ispostavljena faktura kupcu u svoti od 65.000 kn + 14.950 kn PDV. Potraživanje od kupca (za najam) djelomično je zatvoreno iz predujma (vidi poč.bilancu) a ostatak kupac uplaćuje na žiro račun. Redovitim godišnjim popisom na zalihama materijala utvrđen je višak u iznosu od 4.550 kn. Dan je nalog za knjiženje viška. Primljen je izvod koji potvrđuje naplatu gotovine i čekova na žiro-račun. Odlukom društva, sa žiro-računa isplaćen je iznos od 37.000 kn u dobrotvorne svrhe. Prihod u 2011.godini je ostvaren u visini od 1.755.000 kn. Ino-kupac podmirio je fakturu uplatom na devizni račun prema tečaju 1€=7,25 kn. Obračunajte i proknjižite troškove amortizacije linearnom metodom po sljedećim godišnjim stopama: a) sve zgrade 5%, b) nematerijalna imovina 25%, c) oprema i postrojenja 20%. Izvršite prijenos proizvodnih troškova na proizvodnju u tijeku. 80% proizvodnje u tijeku dovršeno je i preneseno na zalihe gotovih proizvoda. Od ukupnih zaliha proizvoda, prodano je 80% proizvoda. Fakturu formirajte tako da cijenu proizvodnje uvećate za 90% i na ukupni iznos dodate PDV. Razdužite zalihe gotovih proizvoda. Primljena je faktura za poslovnu večeru (reprezentacija) u svoti od 10.000 kn + 2.500 kn PDV. Na temelju rješenja Porezne uprave, za gospodarski kriminal isplaćeno je 11.000 kn sa žiroračuna. Protekom godine, ukidaju se rezerviranja za sudske sporove za jednu godinu. 220
34. Poduzeće, u kojem imamo ulog u kapitalu od 15%, ostvarilo je dobit u svoti od 150.000 kn. Izglasane su dividende u svoti od 60.000 kn i stigla je uplata pripadajućeg dijela na žiro-račun. 35. Izvršite prijenos administrativnih troškova na rashode. 36. Saldirajte PDV. 37. Utvrdite bruto financijski rezultat i prenesite ga na razred 8. 38. Obračunajte i proknjižite porez na dobit prema PD obrascu. 39. Izvršite adekvatna knjiženja u svezi uplaćene akontacije za porez na dobit i u skladu s PD obrascem. 40. Utvrdite i prenesite neto financijski rezultat na razred 9. c) Izradite bruto bilancu. d) Izradite godišnje financijske izvještaje (račun dobiti i gubitka te bilancu). KONTROLA konto 490 = 303.010 kn konto 491 = 272.270 kn konto 800 = 179.083,76 kn konto 803 = 38.346,75 kn konto 804 = 140.737,01 kn
221
ZADATAK 172. Financijsko računovodstvo I a) Sastavite početnu bilancu na temelju sljedećih podataka: 0230 – Poslovne zgrade 0231 – Tvorničke zgrade 0290 – Akumulirana amortizacija poslovnih zgrada 02901 – Akumulirana amortizacija tvorničkih zgrada 0301 – Strojevi 0311 – Kompjuteri 0313 – Oprema trgovine 0390 – Akumulirana amortizacija strojeva 03910 – Akumulirana amortizacija opreme trgovine 03911 – Akumulirana amortizacija kompjutera 0620 – Udjel u kapitalu drugog društva do 20% 1000 – Žiro-račun 1020 – Glavna blagajna 1030 – Devizni račun (6.500 €) 1200 – Potraživanja od kupaca 1301 – Akontacija za službeni put 2200 – Dobavljači 225 – Predujam za najam poslovnog prostora 230 – Obveze za neto plaće 241 – Obveze za poreze, prireze i doprinose 2400 - Obveza za PDV 2520 – Obveza za primljeni dugoročni kredit banke 3100 – Zalihe materijala 6600 – Roba u veleprodajnom skladištu 6630 – Roba u prodavaonici 6640 – Uračunani PDV u robi 6680 – Razlika u cijeni robe na skladištu 6681 – Razlika u cijeni robe u prodavaonici 9000 – Upisani temeljni kapital 940 – Zadržana dobit
1.000.000 1.200.000 550.000 800.000 220.000 25.000 68.000 65.000 55.000 10.000 400.000 980.000 10.000 49.400 80.000 7.000 450.000 48.500 140.000 75.000 12.125 150.000 140.000 125.000 388.125 77.625 25.000 80.500 ? 380.000
b) Na temelju početne bilance, otvorite početna stanja u glavnoj knjizi te proknjižite sljedeće poslovne promjene: 1. Uplaćena je akontacija za PD u svoti od 45.000 kn. 2. Kupljeno je 250 dionica po cijeni 1.000 kn/kom. Provizija brokera je plaćena i iznosi 5kn/kom. Ulaganje je klasificirano kao ''raspoloživo za prodaju''. 3. Obračunajte i proknjižite bruto plaće u proizvodnji u svoti od 140.000 kn od čega se na neto plaće odnosi 90.000 kn. 4. Obračunajte i proknjižite bruto plaće u administraciji u svoti od 100.000 kn od čega se 62.000 kn odnosi na neto plaće. 5. Polovina robe iz maloprodaje prebačena je u veleprodajno skladište gdje je zadužena s 25% marže. 6. Izdano je 80% materijala za potrebe proizvodnje gdje se koristi kao osnovni materijal. 7. Vratio se zaposlenik sa službenog puta i podnio obračun istoga na iznos od 5.000 kn + 1.250 kn što je blagajna odmah riješila. 8. Primljena je faktura za promidžbene usluge od ino-dobavljača u svoti od 4.600 € (1€=7,40kn). 9. U blagajnu prodavaonice inkasirano je 90.000 kn: 50.000 kn u gotovini a ostatak u čekovima građana. Gotovina je položena na žiro-račun a čekovi su poslani na naplatu. 222
10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25.
26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34.
35. 36. 37. 38. 39. 40.
Razdužite prodavaonicu za prodano. Primljen je izvod koji potvrđuje naplatu gotovine i čekova na žiro-račun. Primljena je faktura za poslovnu večeru (reprezentacija) u svoti od 20.000 kn + 5.000 kn PDV. Iznajmljen je poslovni prostor i ispostavljena je faktura kupcu u svoti od 39.000 kn + 9.750 kn PDV. Potraživanje od kupca za najam zatvoreno je iz predujma (vidi poč.bilancu) i ispravlja se obveza za PDV te vraća neiskorišteni iznos predujma. Kupljen je računalni softwer. Primljena je faktura u svoti od 16.000 kn + 4.000 kn PDV. Softwer je stavljen u uporabu u administraciji 19. listopada. Primljena je faktura telekom operatera za potrošeni telefon u svoti od 5.000 kn + 1.150 kn PDV. Sa zaliha materijala izdano je 10.000 kn materijala koji se koristi kao uredski materijal. Budući da kupac nije podmirio ranije dugovanje u iznosu od 8.000 kn, vrši se vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca. Odlukom društva, sa žiro-računa isplaćen je iznos od 25.000 kn u dobrotvorne svrhe. Prihod u 2011. godini je ostvaren u visini od 1.755.000 kn. Podmirena je fakura ino-dobavljača po tečaju 1€=7,48 kn. Redovitim godišnjim popisom na zalihama materijala utvrđen je manjak u iznosu od 4.550 kn. Za manjak se tereti radnik. Na manjak se obračunava PDV. Na temelju rješenja Porezne uprave, za gospodarski kriminal isplaćeno je 11.000 kn sa žiroračuna. Prodana je roba iz veleprodaje i ispostavljena je faktura kupcu u svoti od 30.000 kn + 6.900 kn PDV. Razdužite skladište veleprodaje za prodano. Obračunajte i proknjižite troškove amortizacije po sljedećim godišnjim stopama: a) sve zgrade 5%, b) nematerijalna imovina 25%, c) oprema i postrojenja 20%. Izvršite prijenos proizvodnih troškova na proizvodnju u tijeku. 95% proizvodnje u tijeku dovršeno je i preneseno na zalihe gotovih proizvoda. Od ukupnih zaliha proizvoda, prodano je 85% proizvoda. Fakturu formirajte tako da cijenu proizvodnje uvećate za 95% i na ukupni iznos dodate PDV. Razdužite zalihe gotovih proizvoda. Na prodane proizvode daje se garancija na dvije godine i vrše se rezerviranja za rizike popravka u jamstvenom roku u iznosu od 40.000 kn (što je iznad svote utvrđene u skladu sa zakonom). Dio obveza prema dobavljačima, u svoti od 25.000 kn, podmiren je na način da je sa žiroračuna plaćeno 20.000 kn a za ostatak izdana je mjenica. Plaćen je anuitet po primljenom dugoročnom kreditu banke u svoti od 28.000 kn od čega se 3.000 kn odnosi na kamatu. Uskladite sve devizne tečaje na 1€=7,04 kn. Poduzeće, u kojem imamo ulog u kapitalu od 15%, ostvarilo je dobit u svoti od 350.000 kn. Dioničari su izglasali dividendu u svoti od 150.000 kn i stigla je uplata pripadajućeg dijela novca na žiro-račun. Izvršite prijenos administrativnih troškova na rashode. Saldirajte PDV. Utvrdite bruto financijski rezultat i prenesite ga na razred 8. Obračunajte i proknjižite porez na dobit prema PD obrascu. Izvršite adekvatna knjiženja u svezi uplaćene akontacije za porez na dobit i u skladu s PD obrascem. Utvrdite i prenesite neto financijski rezultat na razred 9. 223
c) Izradite bruto bilancu. d) Izradite godišnje financijske izvještaje (račun dobiti i gubitka te bilancu). KONTROLA konto 490 = 356.000 kn konto 491 = 341.239,67 kn konto 800 = 22.573,50 kn konto 803 = 13.714,70 kn konto 804 = 8.858,80 kn
224
LITERATURA 1. A Dicitonary of Accounting – Excellent Accountancy (1995.), Oxford University Press, Oxford 2. Bahtijarević-Šiber, F., Sikavica, P., (2001) Leksikon menedžmenta, Zagreb, Masmedia 3. Belak, V., (2006.) Profesionalno računovodstvo prema MSFI i hrvatskim poreznim propisima, Zgombić & partneri, Zagreb 4. Gulin, D., (2000.) Obračun troškova proizvodnje po radnom nalogu, HZRFD - Računovodstvo i financije 1/2000, Zagreb 5. Horngren, Ch., T., Datar, S.M., Foster, G., (2003.) Cost Accounting – Amanagerial Emphasis, Prentice Hall, New Jersey 6. Hrvatski standardi financijskog izvještavanja, NN 30/08 7. International Accounting Standards 2002., (2002.) International Accounting Standards Board, London 8. Meigs, R. F., Meigs, W. B., (1999.) Računovodstvo: Temelj poslovnog odlučivanja, Mate, Zagreb 9. Pravilnik o PDV-u, NN 29/12 10. Ramljak, B., (2004.) Osnove računovodstva – predavanja, Ekonomski fakultet Split, Split 11. Skupina autora (redaktor Brkanić, V.), (2012.) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja – knjiga I, RRIF Plus, Zagreb 12. Skupina autora (redaktor Deželjin, J.), (1992.) Računovodstvo I, HZRiF, Zagreb 13. Skupina autora (redaktori: Gulin, D., Žager, L.), (2010.) Računovodstvo, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb 14. Skupina autora (redaktori: Gulin, D., Peršić, M.), (2011.) Upravljačko računovodstvo, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb 15. Zakon o koncesijama, NN 125/08 16. Zakon o obveznim odnosima, NN 41/08 17. Zakon o PDV-u, NN 22/12 18. Zakon o porezu na dobit, NN 22/12 19. Zakon o porezu na promet nekretnina, NN 22/11 20. Zakon o računovodstvu, NN 109/07 21. Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma NN 25/12 22. Zakon o trgovačkim društvima, NN 152/11 23. Zakon o trgovini, NN 114/11 24. www.vlada.hr
225