RSV Jarak, skripta SADRŽAJ
1. Kada počinje i kad završava predromanika? KARAMAN
2. Karaman Karaman o bizants bizantskom kom utjecaju utjecaju na predrom. predrom. skulpt skulpt.? .? 3. Karamanov Karamanovee teze o predromanič predromaničkoj koj arhitektur arhitekturii u knjizi „Iz „Iz kolijevke kolijevke Hrvatske Hrvatske prošlosti“? 4. Karakteris Karakteristike tike Karama Karamanovi novih h crkvica crkvica slobodnih slobodnih oblika? oblika? 5. Karama Karamanov novaa interpre interpretac tacija ija crkve crkve sv. Donat Donata? a? 6. Razvoj Razvoj predroman predromaničke ičke pleterne pleterne plasti plastike ke u Dalmacij Dalmacijii po Karama Karamanu? nu? 7. Što je Karaman Karaman napisao napisao o regionalnim regionalnim tipovima tipovima benedik benediktinsk tinskih ih ranoromaničk ranoromaničkih ih bazilika u Dalmaciji? 8. Karamanov Karamanovaa interpretacij interpretacijaa ciborija ciborija iz Vallpolicel Vallpolicele? e? 9. Karaman Karaman o franački franačkim m utjecajima utjecajima na Dalm. Dalm. predrom predrom.. karolinški karolinški elementi? elementi? 10. Posvete Kapitula i Šuplje crkve, karakteristike karakteristike i datacija, te kojim redovnicima pridadaju, Karaman? 11. Podjela RSV sarkofaga po Karamanu? Karamanu? 12. Karamanove i Rapanićeve teze o porijeklu porijeklu predromaničkih zabata i značenje zabata iz Cortone? 13. Što Karaman misli o lokalitetu lokalitetu u Bijaćima? Bijaćima? 14. Karamanove teorijske pretpostavke o starohrv. grobljima? 15. Kako se zove Karamanova knjiga?
RAPANIĆ
1. Rapan Rapanić ić o predr predrom. om. arhi arhit. t. gradgrad-zal zaleđe? eđe? 2. Rapanić Rapanić o starokršć. starokršć. skulpturi skulpturi u predrom predrom.. Dalmacij Dalmaciji? i? 3. Rapanić Rapanić o Ivanu Ivanu Ravenja Ravenjaninu ninu i razvoju razvoju predrom predrom.. skulp.? skulp.? 4. Sark Sarkof ofag ag prio priora ra Petra Petra?? 5. Rapanićeva Rapanićeva interpr interpretacija etacija nadgrobno nadgrobnogg spomenika spomenika kraljice kraljice Jelene? Jelene? CRKVA KRALJICE JELENE 6. Nadbi Nadbisk skupi upi Martin Martin i Lovre Lovre (njih (njihovi ovi epita epitafi)? fi)? 7. Natpi Natpiss na sarkof sarkofag agu u Petra Petra Crno Crnog? g? 8. Koji se svetac svetac spomin spominje je na natpisu natpisu prokon prokonzula zula Grgura? Grgura? 9. Proconsul Proconsul Gregorius Gregorius - značenje značenje titule i još nešto? nešto?
1
10. Ciborij i natpis prokonzula prokonzula Grgura, Grgura, tekst na ciboriju prokonzula Grgura i njegovo značenje za tumačenje skulpture. RANOSREDNJOVIJEKOVNI RANOSREDNJOVIJEKOVNI SARKOFAZI U SPLITU 11. Rapanićevo mišljenje o dalmatinskim zabatima? 12. Karakteristike predromaničkih predromaničkih zabata u Dalmaciji? 13. Rapanićevo mišljenje mišljenje o vremenu afirmacije predromanike u Dalmaciji.
14. Kako se zove Rapaniće Rapanićeva va knjiga? knjiga? 15. Mišljenje Rapanića o genezi i glavnim karakteristikama karakteristikama predromanike u Dalmaciji? PROBLEMATIKA GENEZE RSV ARHITEKTURE I SKULPTURE
TOMA ARHIĐAKON
HISTORIA SALONITANA 13. st. TOMA ARHIĐAKON 1. Majstori klesari? 2. Koja se germanska imena pojavljuju kao majstori? 3. Tezu o pasivnoj negaciji antike u srednjem vijeku postavio je 4. Vrijeme pada Salone? 5. Originalne crkve ostale iz predromanike? crkve s antičkim stupovima 6. Crkve sa zvonikom? 7. Koja crkva nema zvonik: 8. Trobrodni jednoapsidalni tip? 9. Oblikovanje troapsidnih crkava na temelju starokršć. crkava, to su: 10. Poredajte kronološki, prema dataciji sljedeće crkve: 11. Šestolisne crkve, većina se datira u d.p. 9. st.? 12. Karakteristike i datacije crkava s oblim kontraforima? 13. Adaptacija crkava? 14. Problematika crkava s westwerkom? 15. Trobrodne crkve s kupolom? 16. Tlocrt sv. Lovre u Zadru? 17. Bizantski tip crkve s upisanim križem? 18. Podjela predromaničkih i ranoromaničkih natpisa prema sadržaju? 19. Natpisi hrvatskih knezova 9. st.? 20. Iz 9. st. potječu darovnice knezova? 21. Imena kneževa sa natpisa iz 9. st.? 22. Sadržaj Trpimirove darovnice? 23. Držislavova titula s Kapitula kod Knina? 24. Gdje je pet natpisa kneza Branimira? 25. Gdje se spominju Teodebertus i Gumpertus? 26. Gdje se nalaze imena majstora Iohannesa i Garibertusa? 2
27. Vladari uz crkve? 28. Vladari uz crkve: Rižinice, Sv. Stjepan (Solin), Sv. Petar i Mojsije, crkva sv. Mihajlo u Stonu? 29. Natpisi vladara na crkvenom namještaju? 30. Rano srednjovjekovni natpisi hrvatskih župana? 31. Posvetni natpisi crkvenih osoba? 32. Oblici bizantske vlasti u RSV u Dalmaciji? 33. Područja pod bizantskom vlašću u RSV u Dalmaciji? 34. Izvori o temi Dalmaciji? 35. Pregled sklavinija na ist. Jadranskoj obali? 36. Gradovi i otoci u BIZANTSKOJ Dalmaciji su: 37. Mogorjelo i Ston pripadaju kojoj sklaviniji _______ ( Zahumlje) 38. Što čini crkveni namještaj, a što arhitektonsku plastiku? 39. Karakteristike splitske i zadarske RSV klesarske radionice? 40. „Rustična skulptura“? 41. Karakteristike južnodalmatinske predrom. plastike? 42. Lokalitet Crkvina na Galovcu? 43. Radionice ranoromaničke skulpture u Dalmaciji? 44. Sv. Spas na Vrelu Cetine? 45. Kršćanske adaptacije unutar Dioklecijanove palače? 46. Ranosrednjovjekovne crkve izvan Diokl. palače u Splitu – Marasović? 47. Trogirska ranosrednjovjekovna crkvena arhitektura? 48. Predromanička arhitektura u Zadru? 49. Crkve s područja Zadra i kvarnerskih otoka? 50. Ranosrednjovjekovna arhitektura u Istri? 51. Jednobrodne crkve u Istri? 52. Dvobrodne crkve u Istri? 53. Trobrodne crkve u Istri? 54. Starokršć. trobrodne, troapsidne (utjecaj Istoka)? 55. Novi utvrđeni gradovi – kasnoant. razdoblja? 56. Tko je iz temelja temelj a u 6. st. obnovio porecku katedralu? 57. Tri lokaliteta u Istri s ostacima ranosrednjovjekovne arhitekture kraja 8. i poč. 9. st.? 58. Gdje se nalazi centar franačke vlasti? 59. Gdje se nalaze imena majstora Iohannesa i Garibetusa? 60. Koja crkva u istri nije porušena navalom Barbara? 61. Koji su povijesni i arheološki dokazi dokazi o dva vala naseljavanja naseljavanja Istre od strane Slavena? 62. Međurječje Drave i Save je potpadalo potpadalo pod upravu: furlanskog markgrofa. 63. Pulska katedrala? 64. Crkva sv. Marte u Bijaćima i skulpturna plastika? 65. Solin? 66. Napiši karakteristike i dataciju crkve u Gradini. 67. Sv. Stjepan na otoku kraj Solina? 3
68. Nabroji lokalitete lokalitete starohrvatskih crkava crkava na području Solina. 69. Pet lokaliteta u Biskupiji. CRKVENI NAMJEŠTAJ IZ CRKVE SV. MARIJE NA CRKVINI U BISKUPIJI 70. Kapitul kod Knina? 71. Uzdolj kod Knina? 72. Koljani Gornji, Biskupja? 73. Položaj Nina u RSV? crkve u Ninu 74. Relikvijar iz Nina? 75. Višeslavova krstionica? 76. Bašćanska ploča? 77. Arheološki nalazi na Putalju? 78. Crkva sv. Juraja na Putalju okolica Kaštela? 79. Luk iz Kaštel Sućurca? 80. Crkveni nalazi Putalj? 81. Regionalni tip predrom. arhitekture na Braču? 82. Regionalni južnodalmatinski kupolni tip? 83. Ranosrednjovjekovne crkve u Dubrovniku? 84. Kronologija Bjelobrdske kulture? 85. Arheološki materijal Bjelobrdske kulture? 86. Važnija groblja Bjelobrdske kulture? 87. Benediktinski samostani 9. st. na ist. obali Jadrana? 88. Tipološke karakteristike i datacija benediktinskog samostana Sv. Marije u Zadru i Sv. Petra u Supetarskoj Dragi? 89. Vrijeme procvata benediktinskih samostana u Dalmaciji i njihova podjela na gradske i kraljevske. 90. Kraljevski samostani sa državnim skriptorijem? 91. Benediktinci u sjevernoj Hrvatskoj? 92. Arhitektura i skulptura 10. st. u Dalmaciji. 93. Karakteristike i datacija grobalja u Mravincima, Majdanu i Gajinama. 94. Rano karolinški nalazi u Hrv. kao pokazatelji karolinškog utjecaja u Kristijanizaciji? 95. Karolinški liturgijski natpisi? 96. Karolinški elementi u predromaničkoj arhitekturi Dalmacije? 97. Franačka uloga u pokrštavanju Hrvata? germanska imena
98. Karolinški mačevi i ostruge u Hrv.? 99. Karolinški grobovi u sjev. Hrvatskoj? 100. Karolinški grobovi u Dalmaciji? 101. Ratnički grobovi s karolinškom opremom u S Hrvatskoj. 102. Međurječje Drave i Save pod upravom? 103. Brodski Drenovac? 104. Otok kod Vinkovaca? 4
105. Vinkovci – Duga ulica? 106. Zagreb – Podsused? 107. Medvedička? 108. Požeški Brestovac? 109. Prelog Cirkovljan, Varaždin? 110. Blatnica? 111. Slika jezičaca iz Velike Horvatske, Vrebca i Brodskog Drenovca (Hrvati i Karolinzi, slika na 153. str.), pitanje je kojim stilom su izrađeni jezičci? Stil Blatnica-Mikulcice. 112. Lokaliteti slavenskih paljevinskih grobalja? 113. Kosturni ukopi Slavena? 114. Dubravica kod Skradina? 115. Horizont poganskih grobova? 116. Groblje Strance-Gorica?
JARAK RSV - skripta 1.
Kada počinje i kad završava predromanika? 9.-11. st.
LJ. KARAMAN
2. Karaman Karaman o bizants bizantskom kom utjecaju utjecaju na predrom. predrom. skulpt skulpt.? .? Karaman se ne priklanja ni langobardskoj ni bizantskoj tezi već tvrdi da su pleterne skulpture proizvod italskog italskog tla koji je nastao u 8. st. u srednjoj i sjevernoj sjevernoj Italiji s regionalnim regionalnim diferencijacijama općih uvjeta i prilika. Hrvatski velikaši zovu strane majstore ili se šalju domaći majstori na školovanje u Italiju, i na taj način se odvijao prijenos italske pleterne plastike u Dalmaciju. Dalmaciju. Razlikuje – LANGOBARDSKI PLETER (životinjski stil), BIZANTSKI (češći vegetabilni motivi nego na italskim i SH pleterima, pleter je podređen i uvijek dvoprut) , ITALSKI PLETER (uporaba većinom RK motiva, a novost je tendencija ka podvrgavanju tih istih 5
motiva geometrijsko-linearnoj geometrijsko-linearnoj formi, ljudska figura nestaje tj. već u 7./8. st. postaje karikaturna, životinje koje se prikazuju su odvojene od pletera i ispunjavaju okvire, pleter je troprut, horror vacui). Hrvati oko 800. g. dolaze u sklop franačke kršćanske države i od tada se javljaju crkvene građevine i pleterne skulpture u njima. Kod nas je najraniji primjer pletera VIŠESLAVOVA KRSTIONICA ~ 800. g. koja još uvijek pokazuje neke oznake prelaznog perioda pleternog pleternog ornamenta (klasični (klasični astragal i kuglice u pletenici, te profil vijenca). vijenca). Karaman ipak spominje da motivi pletera ustvari dolaze sa kasnoantičkih mozaika (razni dekorativni prepleti), a da kuke proizlaze iz antičkog obrubnog motiva – spirale. Na skulpturi se javljaju motivi poput lozice, križeva, stiliziranih palmeta, rozete, ljiljani, grozdovi, zvijezde i užeta, lukovi i kuke, a nadasve oblici od običnog uzla i pletenice do čitavih mreža isprepletenih tročlanih prutića. Pleterni ukras je ponekad bio bojan, a nalazimo ga na crkvenom namještaju (arkade ciborija, cijele oltarne pregrade, ograde, oltari, menza, arbon – propovjedaonica, propovjedaonica, dovratnici i nadvratnici. nadvratnici.
3. Karamanov Karamanovee teze o predromanič predromaničkoj koj arhitektur arhitekturii u knjizi „Iz „Iz kolijevke kolijevke Hrvatske Hrvatske prošlosti“? Karaman crkvenu arhitekturu dijeli na – MALE CRKVICE SLOBODNIH OBLIKA koje mogu imati raznovrsne slobodne tlocrte, sasvim su presvođene, malih su dimenzija i građene primitivnom zidarskom tehnikom tehnikom od sitnog i nepravilnog kamenja kamenja spojenog žbukom žbukom i – MONUMENTALNE GRAĐEVINE koje su po njegovom nastale po uzoru na Z Europu (trobrodne bazilike). Tlocrti crkvica mogu biti LONGITUDINALNI (jednobrodne – zidovi im mogu biti ravni ili raščlanjeni lezenama, lezenama, u unutrašnjosti mogu biti dekorativne lezene ili zidni pilastri; Sv. Luka, Uzdolje , Sv. Petar, Rižinice; trobrodne – bazilikalni tip, brodove dijele zidani piloni, a ne stupovi kao u Italiji – Sv. Marta, Bijaći, Sv. Marija od Otoka kod Solina. MJEŠOVITI (jednobrodne s kupolom – tendencija ka centralnoj shemi), CENTRALNI (trolisne – Sv. Krševan, Glavotok, Krk, četverolisne –Sv. Nikola, Nin, zapravo su romaničke jer imaju križno-rebrasti svod – Sv. Križ , Nin; šesterolisne – Sv. Trojica, Split, Sv. Marija, Trogir). Postoji više teorija o porijeklu SH crkvica: dokaz prodiranja bizantske umjetnosti, dolazak italskih putujućih zidarskih majstora, domaće oponašanje rimskih spomenika, spomenika, sjeverno porijeklo (Strzygowski) – smatra da su oblici crkvica preneseni u kamen iz drvenih građevina koje su Hrvati upotrebljavali u Zakarpatju, ali od njih ne postoje nikakvi ostaci ni pisani dokumenti. Karaman smatra da su crkvice nastale zbog pomanjkanja jakih utjecaja izvana pa da su lokalni majstori smišljali razne tlocrte oponašajući oponašajući u jednostavnom obliku graditeljske tipove velikih središta, crkvice su bile male i zato ih je bilo lako presvoditi. Među monumentalne građevine pripadaju crkva Sv. Donata u Zadru. 4. Karakteris Karakteristike tike Karama Karamanovi novih h crkvica crkvica slobodnih slobodnih oblika? oblika? Tu se radi o crkvicama iz vremena hrv. narodnih vladara. One većinom imaju slobodan tlorisni oblik i sasvim su presvođene raznim svodovima i kupolicama kad u Europi prevladavaju uzdužne uzdužne bazilike bazilike na 3 broda sa presvođenim drvenim drvenim stropom. Građene Građene su primitivnom zidarskom tehnikom tehnikom od sitnog i nepravilnog krša sa sa obilnom žbukom. žbukom. Uglavnom imaju jedan brod, a apsida im može biti obla ili pravokutna. Često se javlja tendencija tendencija k centralnoj shemi. Primjeri ovih crkvica mješanog karaktera su: sv. Barbara u Trogiru, Sv. Petar u Zadru, sv. Luka na Uzdolju, sv. Petar u Rižinicama, sv. Luka i sv. Marija u Kotoru... CRKVICE SLOBODNIH OBLIKA PO KARAMANU
6
Karaman crkvenu arh. dijeli na male crkvice slob. oblika i one monumentalne. Crkvice mogu imati razne slobodne tlocrte, sasvim su presvođene, malih dimenzija, građene primitivnom zidarskom tehnikom od sitnog nepravilnog kamenja spojenog žbukom. Tlocrtom mogu biti: 1) longitudinalne (jednobrodne – sv. Petar- Rižinice, sv. Luka- Uzdolje, trobrodne – sv. Marta- Bijaći, Marija od Otoka- Solin), 2) mješovite - jednobrodne s kupolom - tendencija ka centralnoj shemi, 3) centralne - trolisne- Sv. Krševan,Krk, četverolisne- Sv. Nikola Nin, šesterolisne- sv. Trojica- Split, sv. Marija- Trogir.
5. Karama Karamanov novaa interpre interpretac tacija ija crkve crkve sv. Donat Donata? a? Ova je crkva ranije bila posvećena sv. Trojstvu u Zadru. Ime je dobila od zadarskog biskupa Donata koji ju je dao podignuti oko 805. g. To je kružna građevina, čiji je središnji dio bio presvođen kupolom, kupolom, a okrugli svodovi svodovi su presvođeni presvođeni polucilindričnim svodom. svodom. Kupolu je nosilo 6 masivnih zidanih pilona i dva monolitna stupa kroz koje se je pristupalo k svetištu s tri oble apside. Ova crkva pripada karolinškim rotundama. Biskup Donat je naime boravio na dvoru cara Karla Velikog. Pošto su je gradili manje vješti domaći majstori, vidljiva je neugledna zidarska tehnika, nepravilnost nepravilnost i netočnost mjera i linija te pomanjkanje ukrasa. Upotrebljavane su male ugaone trompice, a lukovi apsida i arkada prešli su u oblik konjske potkove. U temelje temelje crkve su ubačeni ubačeni komadi rimskog rimskog stupovlja. Crkva sv. sv. Donata je građena građena po uzoru na Achensku kapelu.Svi kapelu.Svi stupovi antički. antički.
6. Razvoj Razvoj predroman predromaničke ičke pleterne pleterne plasti plastike ke u Dalmacij Dalmacijii po Karama Karamanu? nu? Pleterna skulptura je došla iz sjeverne i srednje Italije u 8. st. Krajem 8./poč. 9. st. nestaje ljudska figura, opada reljef i stilizira se ornament. Što se tiče bizantskog pletera, ranije je bio sporedan motiv, a tek od 9./10. st. više je u upotrebi. Langobardski pleter sa životinjskim motivima je konfuzan. Hrvatsko-italski pleter je uredan i jasan, lako se prati i nema izražen horror vacui. Tradicionalni ranokršć. motivi se prerađuju u trostruki pleter. Najstariji spomenik talijanske pleterne pleterne dekoracije je ciborij u San Giorgio di Valpolicella iz 712. g. Kuke su na gornjem rubu. Rani stil 8. st. – motivi – astragal, pletenica s kuglicama, kosi križ od ljiljana, SS; zreli stil 8./9. st. – oštrobridni tropruti pleter; 9.-11. st. – osobnosti hrv. pleterne plastike – trokutasti zabat s antitetički postavljenim životinjama; 11. st. – uvođenje romanike – plastično izvedeni ranoromanički kapiteli (poprsje sv. Lovre, orao iz Biograda, ptice u pleternom gnijezdu iz Raba), vraća se ljudski lik (sv. Nediljica Zadar, lik hrv. vladar iz Splitske krstionice); 12. st. – kraj pleterne skulpture. Rana romanika je u Dalmaciju došla sredinom 11. st. Donijeli su je benediktinski monasi i prenijeli je našim majstorima majstorima koji su do tada tada radili u okviru tzv. umjetnosti umjetnosti seobe naroda. naroda. Karaman se ne priklanja ni langobardskoj bi bizantskoj tezi već tvrdi da su pleterne skulpture proizvod italskog italskog tla koji je nastao u 8. st. u srednjoj i sjevernoj sjevernoj Italiji s regionalnom regionalnom diferencijacijom općih uvjeta i prilika. On to smatra jer su pleterne skulpture starohrv. crkvica 7
u Dalmaciji oko 800.-te god. identične u stilu i tehnici te izboru i rasporedu motiva onima u Italiji. Pleteri nam se sastoje od tri paralelna, jednako udaljena udaljena prutka. Ta trostrukost je ono što dijeli našu i italsku umjetnost od antikne i bizantske dekoracije. Imamo i stalne motive. To su lozice, rozete, palmete, križevi, ptice, zvijeri, zvijezde i ljiljani. Iz svega ovoga Karaman zaključuje da starohrv. Dalmacija spada u krug italske pleterne plastike s obzirom da s njom ima najviše podudarnosti u 9. i 10. st. Najstariji poznati spomenik pleterne dekoracije u Italiji je ulomak ciborija ciborija u San Giorgio di Valpolicella Valpolicella iz 712. g., dakle dakle čitavo stoljeće stoljeće prije naših, pa je vidljivo da je Italija utjecala na Dalmaciju, Dalmaciju, a ne obratno. obratno. A i u Italiji možemo pratiti razvoj troprutastih pletera korak po korak. U Dalmaciji je poznato više trokutnih zabata nego u Italiji.
7. Što je Karaman Karaman napisao napisao o regionalnim regionalnim tipovima tipovima benedik benediktinsk tinskih ih ranoromaničk ranoromaničkih ih bazilika u Dalmaciji? Karaman je o benediktinskim ranoromaničkim bazilikama u Dalmaciji rekao da imaju ujednačene ujednačene tri apside, stupove, te je zvonik odvojen ili ga nema, za razliku od hrvatskih trobrodnih bazilika koje u tlocrtu imaju jednu ili tri apside, zidane pilone, zvonik na pročelju, pročelju, narteks i dekorativne lezene. Ranoromaničku Ranoromaničku trobrodnu baziliku Dalmacija je upoznala zahvaljujući benediktincima iz južne Italije. Geslo ovog reda je „Ora „Ora et labora“. Oni su upoznali upoznali dalmatinske dalmatinske majstore sa boljom tehnikom gradnje gradnje - pravilno klesano klesano kamenje. Npr. Npr. crkva sv. Petra u Supetarskoj Drazi na Rabu je trobrodna bazilika s drvenim stropom, najstarija sačuvana, to je tip starokršćanske starokršćanske bazilike (benediktinske). Odlika benediktinskih samostana je drveni strop. Tu spadaju i ženski samostani sv. Ivan Evanđelist, Biograd te sv. Marija, Zadar. Tipovi crkve koji su varijante benediktinskih trobrodnih bazilika (križni piloni, četverokutni zvonik, narteks) iz 11. st. su sv. Marija, Crkvina (Biskupija); Žažvić, Bribir; Biogradska katedrala i sv. Petar u Selu. Još jedna varijanta jednobrodne bazilike s narteksom i zvonikom na pročelju je crkva sv. Spasa na Cetini i sv. Arkanđeo, rt Planka.
8. Karamanov Karamanovaa interpretacij interpretacijaa ciborija ciborija iz Vallpolicel Vallpolicele? e? U crkvi sv. Jurija 712. g., ima razvijene ukrase, vinova loza, nema troprutu pleternu dekoraciju. Ciborij je inicijalno bio važan za Karamanovu tezu kako je pleterna skulptura došla iz Italije jer se na tom ciboriju vidi kontinuitet razvoja troprutastog pletera i služio je kao uzor u Dalmaciji, datira se u 712. g. tj. 100 godina prije pojavljivanja takvih ukrasa u Hrvatskoj, ali je ciborij pogrešno proglašen najranijim spomenikom pleterne plastike, zapravo uopće ne sadrži pleterne dekoracije (one su bile dio oltarne pregrade). Po Karamanu poč. 8. st., kasnije se dokazuje da je krajem 8. st. ciborij uzor našima. Skulpt. kao proizvod toga vremena, po njemu doslovno prenesena iz S Italije zajedno sa Kršćanstvom.
9. Karaman Karaman o franački franačkim m utjecajima utjecajima na Dalm. Dalm. predrom predrom.. karolinški karolinški elementi? elementi? Sv. Donat!!! 10. Posvete Kapitula i Šuplje crkve, karakteristike karakteristike i datacija, te kojim redovnicima pridadaju, Karaman? Kapitul - Knin , na kompleksu rimskog vojničko-veteranskog naselja, u 9. st. vladarski benediktinski samostan sv. sv. Bartolomeja, pa u 13. 13. st. romanička katedrala katedrala sv. BartolaBartola- to je trobrodna bazilika sa sakristijom i kapelom kapelom koja je ranije bila samostalna samostalna crkva (jer je imala 8
vlastiti ulaz). Tri stilske faze crkvenog namještaja: 9.-11. st. natpisne ploče s imenima knezova Svetoslava Svetoslava i Držislava, 10. st.- Držislavovim imenom ''magnum dux''. Gunjača povezuje s prvotnim prvotnim mjestom pokopa pokopa kralja Zvonimira. Zvonimira. Lokacija Šuplja Crkva - Solin – crkva Sv. Petar i Mojsije - trobrodna, troapsidalna bazilika, ima tri oltara, te je najveća starohrvatska starohrvatska bazilika na na području Solina - na na ostacima ranokršć. cemeterijalne bazilike, krunidbena crkva kralja Zvonimira 1075. g. – sred. 11. st. Pravokutni tlocrt s prezbiterijom, bočni zidovi raščlanjeni lezenama- rana romanika, ali kameni namještaj predromanički. Na pročelju ima zvonik spojen s crkvom. Uži pravokutni prostor predbroda upućuje na westwerk, westwerk, zabat je ukrašen ukrašen sa 2 ptice i križem, zabat je važan važan jer je na njemu natpis natpis «Presveti Petre primi dar časnog Mojsije Mojsije slugu tvog!». Dijelovi ciborija slični Grgurovom. Fragmenti pluteja s prikazima ljudskog lika- Krist s aureolom i bradati muškarac i još dva djelomična lika. Dyggve- bradonja je Zvonimir, drugi vele da nije iz ove crkve, samo iz iste radionice. Po svom tlocrtu je slična crkvi Sv. Nedjeljice u Zadru, osim zabata nađeni su i fragmenti drugih dijelova oltarne pregrade, dijelovi stupića, dijelovi ciborija sa kukama i motivom šahovnice. Crkva je spoj starohrvatske arhitekture i novih građevinskih oblika koje šire benediktinci od sredine 11. st.
11. Podjela RSV sarkofaga po Karamanu? Karamanu? 1) novostvoreni, 2) sarkofazi kasnoantičke provenijencije gdje se uz stare kršć. simbole dodaju novi (primjer sarkofaga Priora Petra), 3) originalno neukrašeni do RSV kad im je uklesan suvremeni ukras (primjer- Ivana Ravenjanina i nadbiskupa Ivana sina Tordakatovog), 4) sarkofag sa tekstovima koji ispunjavaju cijelu prednju plohu i zbog toga nema ornamenata i sigurno se datira u kraj 10.- poč. 11. st. (primjer sarkofaga Petra Crnog, primjer Nadbiskupa Martina i Lovre) (Rapanić: u 10. st. prestanak ukrašavanja i umjesto toga poduži natpisi). 12. Karamanove i Rapanićeve teze o porijeklu porijeklu predromaničkih zabata i značenje zabata iz Cortone? Zabat, 800. g., na njemu je ime Carolus=pretpostavlja se Karlo Veliki. Zabat iz Cortone se smatrao prototipom. Karaman na temelju tog uzora izvodi složenu konstrukciju kako bi pokazao da taj dio interijera proizlazi proizlazi baš sa područja Italije. Italije. Karaman je uvijek tražio izvor predromaničke skulpture u Italiji, a to je učinio i kada je tražio porijeklo zabatima prema tome koji je najstariji, najstariji, točnije porijeklo oblika, oblika, iako je u Italiji nađeno samo par komada/ulomaka dok je u Dalmaciji nađeno čak 70, što ulomaka, što fragmenata. Rapanić smatra da su trokutni zabati posebnost dalmatinskih dalmatinskih strana te da je dopušteno isključiti pomisao da su kao dovršen i gotov oblik donešeni iz Italije. 13. Što Karaman misli o lokalitetu lokalitetu u Bijaćima? Bijaćima? Karaman dokazuje da Bijaći nisu bili samo jedno od kraljevskih imanja već da su hrvatski vladari, barem u doba knezova, tamo privremeno boravili. Dokaze za to nalazi u Trpimirovoj darovnici iz 852. g. i povelji kneza Mutimira iz 892. g., koje su izdane u Bijaćima. Dvor se sastoji od skupine zgrada koje su namjenjene obitavanju i potrebama gospodarstva. Istraživanja su vršena u Stombratama kod Bijaća kad je otkrivena crkva sv. Marte iz 9. st. To je trobrodna crkva izgrađena na ruševinama ruševinama rimske ville ville rustice i ranokršć. crkve. Ima jednu 9
četvrtastu apsidu + dvije bočne. Uz novu apsidu je sarkofag sa naušnicama žminjskog tipa- 9. st. Nađen je i ranokršć. baptisterij. Na sredini pročelja je zvonik. Kameni namjestaji datiraju u 6.-9. st. (plutej, dva zabata, dva arhitrava, nadvratnici) + četverostrani ciborij sa piramidalnim krovom na četiri stupa s kapitelima, - poč. 9. st. Po zabatima i ciborijima se vidi da je crkva podignuta u čast čast časne Marte. U samoj zgradi pronađeno pronađeno je šest nadvratnika koji se datiraju u 9. st. (prema slovima). Na njima se spominju imena franačkih fr anačkih svećenika Gumpertusa Gumpertusa (đakon, pa prezbiter) i Gracijana/GraciosusaGracijana/Graciosusa- upravitelj upravitelj imanja. Njih dvojica daju naloge za izgradnju zgrada. Profani objekti su građeni od kamena. U 9. st. kraljevska imanja su pod upravom klera.
14. Karamanove teorijske pretpostavke o starohrv. grobljima? Slaveni po dolasku (7. st.) nisu donijeli nikakav materijal. Živjeli su stalno na istom mjestu, prisvojili su tuđe predmete. predmete. Plitko su zakopavali zakopavali svoje mrtve mrtve (incinerirane) – zato im nema nema traga kroz dva stoljeća 6.-8. st. Hrvati u 7. st. nemaju nikakvih grobova, samo nalazi iz Čađavice u posavskoj Hrvatskoj i matrice za tiještenje iz Biskupije. Ogrlica sa šupljim zrnima i zvjezdolike naušnice tipične su za 6.-8. st. i odaju utjecaj Bizanta. d.p. 8. st. – nekoliko grobova u Biskupiji, ženski grob u Trilju, nekoliko grobova u Koljanima Oko 800. g. – 5 grobova u Velikoj Gorici – noževi, sjekire, strelice, keramika, drvene posude, pojasne kopče. kopče. Karaman grobove u prostoj raci datira u 8. st. tj. u nepokršteni period, a one sa obložnicama u pokršteno 9. st. st. i smatra da to vrijedi vrijedi samo za dalmatinsku dalmatinsku Hrvatsku jer se u panonskoj Hrvatskoj još u 11. st. pokapaju u prostoj raci. Presvođena grobnica/sarkofag grobnica/sarkofag – dva u Crkvini, Jelenin na Gospinom otoku u Solinu, 11. st., Petar Crni u Sv. Petru u Selu itd. Karaman kaže da već od 9 st. Hrvati u grobove ne stavljaju priloge, ali ima iznimaka. U tim t im grobovima 9. i 10. st. nalazimo nakit – proizvod domaćih zlatara osim trojagodne naušnice iz Erduta – import. U 11. st. napuštaju se groblja na redove, ukopi uz crkve osim u Bijelom Brdu – obična raka, oruđe, novac, posude... Zbog pokapanja u blizini crkve napušta se stroga orijentacija Z – I, orijentacija prema zidu crkve: Žažvić kod Bribira, Sv. Mojsije u Solinu, Katedrala u Biogradu. Etažni grobovi: sv. Juraj na Putalju, Žažvić. 11. st. nepravilna kamena pačetvorina, nema više naušnica – nema zlatarstva, poneki bjelobrdski oblik. Bukorovića Podvornica: - 1 sloj – 9. st. – obična raka - 2 sloj – oko 1000. i 11. st. – ovalni grobovi - 3 sloj – 12. st. – pravilni četvrtasti bez nalaza 15. Kako se zove Karamanova knjiga? Iz kolijevke hrvatske prošlosti, Zagreb 1930. RAPANIĆ
16. Rapanić Rapanić o predrom. predrom. arhit. grad-zaleđe? grad-zaleđe? Rapanić govori da kad su bili smireni odnosi između gradova i zaleđa (d. p. 9. st.), tada ima samo regionalnih posebnosti. Predromanika putuje kao likovni fenomen, ali i kao kulturno i vjersko djelovanje. djelovanje. Da je u zaleđu ruralni život, te da su tamo česte investicije u crkvene 10
objekte što je odraz mogućnosti da knez daruje i ukleše natpis, te tako iskaže privažnost crkvi. U gradovima malo zahvata, tek u 10. st. Nema razlike u tipologiji i kronologiji, te je podjednaka kvaliteta. kvaliteta. Razlike se javljaju kad je riječ o motivu da se gradi gradi crkva/kleše skulptura tj. o poticaju investitora. *grad → već postojeće radionice iz 2.pol.6.st. autonomno razvijaju iz vana donesene sheme → rade za šire tržište → 6.-9.st. = ''produkt tog doba'' *zaledje → svećenici grade po narudžbi već razvijene tipove – nema autonomnog razvitka 17. Rapanić o starokršć. skulpturi skulpturi u predrom. predrom. Dalmaciji? Rapanić sagledava sagledava predrom. iz svih kuteva, 7. i 8. st. je prijelazno razdoblje i vrijeme stila na razmeđu ranokršć. i predrom. skulpture, te on smatra da predrom. obuhvaća stoljeća u kojima se priprema nastajanje novog stila, ali i razdoblje pune afirmacije stila (10. st.). Po njemu treba slavenski i biz. prostor promatrati kao jednu cjelinu zbog međusobnih kult. ispreplitanja utjecaja Franaka, Bizanta i Rima pri čemu se odvija proces Kristijanizacije. Slaže se s prijedlogom da antička antička tradicija ima odlučujuću odlučujuću ulogu u formiranju formiranju predrom. u Dalmaciji Dalmaciji i smatra da se Dalm. predrom. gradi na dva temelja: ranokršć. naslijeđe i karolinški utjecaj.
Predromanička skulptura po Rapaniću se može podijeliti u dvije grupe: 1) DALMATINSKA – utjecaji ranog kršćanstva + zapada, 2) JUŽNOJADRANSKO PRIMORJE (od Stona do Kotora) – utjecaj Bizanta. Razlike između ove dvije grupe su u načinu klesanja i izboru motiva. Prvo dolaze misionari (pokrštavanje), (pokrštavanje), a za njima putujući majstori Komasci koji rješavaju potrebu gradnje crkve. Važno je porijeklo misionara (franački/bizantski), jer uz njih idu majstori.
Skulptura predromanike: -PLUTEJI – in situ jedino sv. Martin u Splitu A) ranokršć. simbolika 10. st. – umnožavanje pleternih elemenata elemenata B) ranokršć. porijeklo - geometrijski i biljni motivi – križ u kružnici, ukršteni ukršteni ljiljani, d.p. 10. st. -ZABATI A) trokutaski zabat u malim crkvicama, crkvicama, dalmatinska dalmatinska posebnost B) luk (obli (obli zabat) zabat) u šestero šesterolisnim lisnim crkva crkvama ma -CIBORIJ – samo u bazilikama -SARKOFAZI – rijetki način ukopa, ima ih samo 16 u RSV (5 Zadar, 5 Split, 3 Biskupija, ostalo- Solin, Poljice, Biljane Gornje) 11
A) antički/ranokršć. antički/ranokršć. sarkofazi bez prerade, npr. Biskupija ili dalmatinski dalmatinski gradovi oko crkve B) ranokršć. prerađeni sarkofazi sarkofazi – preklesan ukras, npr. npr. sarkofag Priora Petra C) ranokršć. prerađeni prerađeni sarkofazi sarkofazi – dodan ukras na neobrađeni sarkofag (zadarska (zadarska i splitska radionica – sarkofag Ivana Ravenjanina Ravenjanina – 8./9. st. ljiljani, 10. st. križevi u arkadama) D) rani srednji vijek vijek – sarkofazi sarkofazi s natpisom, natpisom, bez ukrasa ukrasa – 10./11. 10./11. st. (sarkofag (sarkofag kraljice Jelene, nadbiskupa Martina i Lovre)
18. Rapanić o Ivanu Ivanu Ravenjaninu Ravenjaninu i razvoju predrom. skulp.? Sarkofag Ivana Ravenjanina pripada splitskoj radionici. Uočava se precizan način klesanja. Gornji dio sanduka ima natpis koji se po formulaciji može datirati u kraj 8. st., Rapanić smatra da je natpis na nepogodnom mjestu – smatra da je natpis urezan kasnije od ornamenta, ornament se ponavlja - motiv kosnog križa ljiljana (4 ljiljana)-kraj 8./poč. 9. st., ljiljani nisu geom. do kraja koncipirani, a u 10. st. su dodani križevi u arkadama. Prema stilskim karakteristikama datiran je u kraj 8.st., ali postoji problem sarkofaga: 1. vrijeme izrade samog sarkofaga, 2. vrijeme izrade ukrasa i natpisa, 3. vrijeme ukopa, što čini dataciju problematičnom. Izložen je u Jupiterovom hramu; hramu; u njemu je nadbiskup Ivan (Johannes (Johannes harhibiskopus?), harhibiskopus?), da li je to Ravenjanin, Ravenjanin, ne zna se. Ravenjanin Ravenjanin u natpisu natpisu negativno govori govori o sebi. Ivan Ravenjanin Ravenjanin je bio obnovitelj splitsko-solinske splitsko-solinske metropole metropole i reorganizator crkvenog crkvenog života u Dalmaciji. Dalmaciji.
19. Sarkofag Sarkofag priora priora Petra? Sličan sarkofagu Ivana Ravenjanina. U natpisu stoji titula koja sugerira da je nastao kasnije ''PRIOR''-naziv poznat tek u 10. st., ali je iz p.p. 9. st. (naziva se sinom priora Kuzme, titula postojala od prije, prije, važna funkcija u dalmatinskim gradovima) gradovima) – u splitskoj katedrali. katedrali. U sredini je križ reljefno istaknut-starokršć., a bočni ornamenti dodani u predromanici, motiv ljiljana (stepke izbrazdane). Natpis na poklopcu i rubnom djelu (preuzima formulacije sa sarkofaga Ivana Ravenjanina). U srednjem vijeku su površinu kaseta izdubili naknadno-tada naknadno-tada je uklesan i natpis natpis (3. element). U natpisu natpisu nema romboidnog romboidnog O, što ga stavlja stavlja u kasnije vrijeme- p.p. 9.st. Spominje se rođenje i život u Splitu.
20. Rapanićeva interpretacija interpretacija nadgrobnog spomenika kraljice kraljice Jelene? Sarkofag pronašao don Frane Bulić 1898. g. Ovaj natpis na sarkofagu od velikog je značaja za hrvatsku povijest. Epitaf kraljice Jelene potvrdio je točnost drugog povijesnog pisanog izvora (Tome Arhiđakona iz 13. st.). Nađen je u kraljevskom kraljevskom mauzoleju mauzoleju sv. Stjepana na na Otoku kod Solina Solina – dala ga podići podići kraljica Jelena u 10. st. Mauzolej se sastoji se od kapelice i 2 zvonika. 12
Epitaf Jelene je svjedok prenošenja nekih elemenata bizantskog i rimskog prava u RSV – obaveza vladara da se brine za udovice i siročad. „U ovom grobu počiva slavna Jelena, žena kralju Mihajlu i mati Stjepana kralja, koja je bila vladarica“...kad vladarica“...kad je umrla i da je 976. g. sahranjena, te da je mater pupillis. Osim toga, otkrivena su tri kraljevska imena (Jelena, Mihajlo Krešimir i Stjepan Držislav), čime su riješena neka nepotpuna mjesta u rodoslovlju hrvatske dinastije Trpimirovića
CRKVA KRALJICE JELENE Jedan od najznačajnijih starohrvatskih lokaliteta, nalazi se na Otoku kod Solina. U 10. st. podignuta je crkva posvećena sv. Stjepanu. Karaman smatra da su tamo bile dvije crkve – po Tomi Arhiđakonu, sv. Stjepan i sv. Marija, Dyggve smatra da je to bila dvojna crkva – da je sv. Stjepan mauzolej hrvatskih vladara, naknadno spojen sa sv. Marijom, a ona je na mjestu današnje današnje župne crkve. Obje su crkve crkve bile spojene spojene malom kupolom, kružna kružna apsida. Revizija, Rapanić i Jelovina, pokazala je da je bila samo jedna crkva (sv. Stjepan), a crkva ispod današnje župne crkve mlađa je od 12. st. – poslije narodnih vladara. Sv. Stjepan – Stjepan – trobrodna je bazilika bazilika s predvorjem, pravokutna pravokutna apsida i kupola. Bočni zidovi zidovi raščlanjeni su lezenama. U narteksu crkve don Frane Bulić pronašao je ulomke sa sarkofaga kraljice Jelene. Svi stupovi antički. 21. Nadbiskupi Martin i Lovre (njihovi epitafi)? Martin – splitski nadbiskup, nadbiskup, njegov sarkofag sarkofag sa epitafom se datira u sam kraj 10. st. Po karakteristikama teksta sličan je epitafu kraljice Jelene jer nije napisan u stihovima niti u 1.licu, a Martin se oslovljava kao PATER PUPILLIS (Jelena je MATER PUPILLIS = majka zaštitnica siromašnih). Osim epitafa, sarkofag nema nikakav ukras. Lovre – osorski nadbiskup nadbiskup d.p. 11. st. za vrijeme Petra Krešimira Krešimira IV, najgorljiviji je pobornik reformi Grgura VII (1060. sabor u Splitu – protive se slavenskom bogoslužju), bogoslužju), i najistaknutija ličnost reformnog pokreta u Hrvatskoj i Dalmaciji. Također je i utemeljitelj prvog samostana benediktinki u Splitu. Splitu. Epitaf na njegovom njegovom sarkofagu se nalazi nalazi unutar okvira, pisan je u stihu i u 1. licu.
22. Natpis na na sarkofagu sarkofagu Petra Crnog? Natpis na sarkofagu sarkofagu Petra Gumajeva Gumajeva (Crnog), splitskog patricija 11. st. i utemeljitelja utemeljitelja benediktinskog benediktinskog samostana sv. sv. Petra u Selu, jedan jedan je od primjera u srednjem srednjem vijeku raširene raširene epitafske poezije (Dobrini stihovi). Predrom. epitafska poezija sa metaforama o prolaznosti života sa originalnim Petrovim stihovima i stereotipnim izričajima, prvi dio je natpisao sam Petar – kritički osvrt o sebi + svom ponašanju + prezir ovozemaljskog života, a drugi dio njemu kao pohvalu za njegove vrline i što je izgradio crkvu je sastavio svećenik Dabrus (Dobre), te je to metrički epitaf. Epitaf je uklesan na prednjoj strani starokršć. sarkofaga koji je izvorno imao motiv križa u reljefu na sredini ploče. Epitaf je pripadao benediktinskoj opatiji Sv. Petra u Selu i datira se u kraj 11. st. 8. Koji se svetac spominje na natpisu prokonzula Grgura? Sv. Petar 9. Ciborij i natpis prokonzula prokonzula Grgura, tekst na ciboriju prokonzula Grgura Grgura i njegovo značenje za tumačenje skulpture.
13
Smatra se kako je prokonzul Grgur, donator ciborija, pripadao zadarskoj patricijskoj obitelji Madijevaca koja je bila u srodstvu s vladajućom dinastijom hrvatske države. Bio je brat Vekenege, majke opatice Čike, koja je osnovala benediktinski samostan sv. Marije u Zadru. Izjavljuje da sv. Petru daje darak, a zauzvrat traži mnogo darova – karakter ovog natpisa je drugačiji od skromnih tekstova koji se pojavljuju na početku starokršć. doba. Ciborij se sastojao od četiri pravokutne stranice koje su nosila nosila četiri stupa s kapitelima, a iznad je bila višestrana piramida s akroterijem na vrhu. U donjem pojasu koji prati luk prednje strane nalazi se složeni preplet troprute vrpce s petljama. Ima motiv šahovnice – prvi put pojava tog motiva, natpis je sročen u stihovima: "Petre, prvače prvaka, ključonošo nebeskog dvora, primi danak moje odanosti koji sam zavjetovao". Prikazani su vukovi ili psi, ptica, možda labud, lav i grifon koji davi janje. Trokutne površine ispunjaju dva pauna, po jedan na svakoj strani. U luku desne bočne strane je pojas dvoprutih vrpca koje se prepliću u pravokutne ornamente. Na desnoj strani je prikaz dva pauna koji piju iz kaleža. Na ciboriju se nalaze ostaci polikromije. Datira se prokonzulom Grgurom u 1033.-1036. g. - Zadar stolnica. Bitan jer je osnova za datiranje drugih spomenika. Proconsul Gregorius - zadarski ugledni i moćni Bizantinac. Grgur je bio rim. prokonzulfunkcionar kojemu je dužnost bila upravljanje provincijom, najviši carski dužnosnik u Dalmaciji, titula „strateg“ prisutna ponekad kao namjesnika Dalmacije npr. Grgur je prokonzul i strateg. strateg. Ne zna se kome kome je Dalmacija bila podvrgnuta, neki neki smatraju da je to bio egzakt u Ravenni, ostale mogućnosti su- direktno Konstantinopolu ili u Solunu.
10. Ranosrednjovjekovni sarkofazi u Splitu. Sarkofag Ivana Ravenjanina - 8. st. Sarkofag priora Petra – pol. 10. st. Sarkofag Ivana, sina Tvrdakova – pol. 10. st. Sarkofag kraljice Jelene – 10. st. – EPITAF Sarkofag nadbiskupa nadbiskupa Martina – kraj 10. st. - EPITAF Sarkofag nadbiskupa Lovre – 11. st. - EPITAF Sarkofag Petra Crnog – kraj 11. st. – EPITAF Krajem 10.st. prestaje moda ukrašavanja sarkofaga i likovni ukras se zamjenjuje pjesnički koncipiranim tekstom koji veliča pokojnika Razvoj natpisa – 8./9. st. – natpis na gornjem rubu, p.p. 10. st. – natpis na sredini, d.p. 10. st. – natpis posvuda, nema ukrasa (kao kod sarkofaga kraljice Jelene), 11. st. – natpis bez ukrasa. 11. Rapanićevo mišljenje o dalmatinskim zabatima? Rapanić smatra da su trokutni zabati posebnost dalmatinskih dalmatinskih strana te da je dopušteno isključiti pomisao da su kao dovršen i gotov oblik donešeni iz Italije. Po Rapaniću postoje dvije vrste dalmatinskih zabata 1) Trokutas Trokutaski ki zabat u malim crkvica crkvicama, ma, DALMATINS DALMATINSKA KA POSEBNOST, POSEBNOST, trokutasti trokutasti,, arhitrav i luk zabata redovito imaju natpise, trokutasta povrsina najčešće ispunjena križem obrađenim poput ukrštene pletenice, a sa strana križ flankiran pticama (dvije simetrične stilizirane ptice). Zabat gore ima rupu za križ i kuku za svjetiljku. pr Rižinice, Uzdolje, sv. Petar i Mojsije. 2) Luk (obli zabat) zabat) u šesteroli šesterolisnim snim crkvama crkvama
12. Karakteristike predromaničkih zabata u Dalmaciji? To su trokutasti zabati, a arhitrav i luk zabata redovito imaju natpis. Trokutasta površina je najčešće ispunjena križem obrađenim poput ukrštene pletenice, a sa strana su 2 simetrične 14
stilizirane ptice – križ flankiran pticama. Zabat gore ima rupu za križ, a na kuku se objesi svjetiljka. 1) Rižinice, Rižinice, Uzdol Uzdolje, je, Biskup Biskupija, ija, Sv. Sv. Petar Petar i Mojsije Mojsije 2) zabat zabat iz Sustipa Sustipana na prikazu prikazuje je glorifika glorifikaciju ciju Krista Krista 3) zabati zabati sa svetačkim svetačkim likovima likovima u Dalmaciji... Dalmaciji...zaba zabatt s bogo bogorodic rodicom, om, sv. Marija Marija na crkvini, 11. st.
13. Rapanićevo mišljenje o vremenu afirmacije predromanike u Dalmaciji. Zadar je glavni grad bizantske Dalmacije, u Trogiru, Splitu obnovljena je nadbiskupija, Split crkveno sjedište. RSV umjetnost nije dekadencija RKR, nije samo odraz periferije nego je evolucijski prijelaz; nema ''priprostih majstora'' i slučajnosti i improvizacije, uzrok diktira formu.Utjecaji: Bizanta, Franaka, Rima (papa). Krajem 10.st. potpuna afirmacija predromanike i graditeljski graditeljski bum nakon osamostaljenja države. države. Kasnije romanika, romanika, ljudska figura i gradska bazilika, zanemarivana tzv. skulptura prijelaznog razdoblja 7./8.st. → tada nema karakteristične arhitekture – ne grade se crkve nego se koriste i prenamjenjuju one RKR iz 6.st. – ali! arhitektonska dekoracija i sarkofazi se još uvijek rade. NE MOŽE SE datirati datirati pleterna skulptura prema prema 3 spomenika spomenika (sarkofag ''Ivana Ravenjanina'', Ravenjanina'', luk iz Kaštel-Sućurca i Višeslavova krstionica). Autonomni razvitak: 1. faza – RKR skulptura 6. st. 2. faza – skulptura prijelaznog razdoblja 7./8. st. 3. faza – predromanika – d.p. 9. st. -predromanika – od 10. st. gradi se posvuda – regionalne posebnosti: Karamanove male crkve posebnih oblika oblika + trokutasti zabati zabati – povezanost povezanost grada i zalena
14. Kako se zove Rapanićeva knjiga? Predromaničko doba u Dalmaciji, Split 1987. 15. Mišljenje Rapanića o genezi i glavnim karakteristikama predromanike u Dalmaciji? PROBLEMATIKA GENEZE RSV ARHITEKTURE I SKULPTURE 1. kontinuirano korištenje nekih RKR crkava u i izvan dalmatinskih gradova U gradovima se sve crkve koriste i dalje, npr. zadarska RKR ckrva sv. Petra postaje u 9. st. sv. Stošija. U splitskoj Palači Palači nema mjesta a nove crkve, crkve, prve RSV crkve grade se uz palaču palaču (sv. Mihovil na obali), ali većina je već od 6. st. nastala prenamjenjivanjem prenamjenjivanjem dijelova palače (sv. Duje – ex mauzolej, od 8. st. katedrala). katedrala). Malo sačuvanog namještaja iz 6.st. Klesarsk Klesarskaa radionica u Splitu, tek od kraja 8. st. 2. groblja ali postoje nova avaroslavenska, avaroslavenska, fale groblja kasnoantičkog stanonvništva u dalmatinskim gradovima iz 7.-10. st. Fokus je arhitektura i skulptura dalmatinskih gradova. U Hrv. državi groblja i crkve (RKR adaptirane – npr. Pridraga Pridraga kod Novigrada i Galovac kod kod Zadra obnovljene su su u 8. st. i koriste se do danas), napuštene RKR crkve koje su adaptirane adaptirane (npr. Bijaći). Crkvena skulptura ne ovisi samo o majstoru nego i o svećeniku, a crkve dijeli na: 1) adaptacije i pregradnje RK crkava (7. – sr. 9. st.) 2) tzv. klasične PR građevine (Karamanovi slobodni oblici – šesterolisne, jednostavni jednostavni jednobrodi, složene složene – 10. st. 15
3) jednobrodne sa kupolom (Marasovićev J dalmatinski kupolni tip koji Rapanić datira u 11.st., a veže uzdjelovanje dubrovačke biskupije) 4) crkvice na Braču 10. i 11. st. TOMA ARHIĐAKON Splitski pisac 13. st., napisao "Historia Salonitana“ Toma Arhiđakon
HISTORIA SALONITANA 13. st. TOMA ARHIĐAKON piše o splitskoj crkvenoj povijesti 7.-13. st. ali ali nepouzdan kao kao izvor za RSV doba-nije spomenuo spomenuo crkvene st 925+928 sabore, ne datira dobro Ravenjanina, piše o smrti Zvonimira, pobjedi Ladislava nad Hrvatima, Kolomanovom dolasku dolasku u Split i Zadar o papi Alexu III, dolasku križara u Split, oslobađanju Zadra od Mletačko-Križarske vlasti i o provali Tatara, o svom susretu s Franjom Asiškim, vladavini Dioklecijana, propasti Salone... 1. Majstori klesari? -rimska collegia lapidariorum → specijalizacija, serijska proizvodnja - nastavljaju raditi do RSV? -Italija – organizirane RSV radionice – magistri commacini tzv. Komasci → nastavljaju kasnoantičku kasnoantičku tradiciju i šire kamenoklesarstvo kamenoklesarstvo do Siska → bilježe se u RKR i RSV izvorima, ali fale za 7./8.st. → putuju za poslom, nije im bitno u koju državu SARKOFAG IZ GALIŽANE KOD PULE → magistri Iohannes i Garibertus SPLIT- PETRUS I DOMINICIUS RAB-MUNDUS I BADAVITUS-BAZILIKA SV.IVANA KRSTITELJA-UZIDANA IMENA 13.ST.BRAC – Radonja, STON– Skoronja -imena: germanska, romanska, slavenska 2. Koja se germanska imena pojavljuju kao majstori? Imena germanskih obilježja obilježja otkrivena su na području sj. jadrana i uzduž obale pa se mogu mogu povezati s franačkom franačkom prisutnošću prisutnošću u tim krajevima. Uglavnom Uglavnom se radi o klesarima. klesarima. U Rabu iznad zapadnih vrata bazilike sv. Ivana Krstitelja natpis s 2 artifeksa: Mundus i Badavitus. Na sarkofagu iz Goležane kod Pule uklesana su imeja Iohanes i Garibertus 3. Tezu o pasivnoj negaciji antike u srednjem vijeku postavio je DVIJE TEZE O RSV UMJETNOSTI a) DYGGVE DYGGVE 1951. 1951. → ADRIOBIZANTIN ADRIOBIZANTINIZAM IZAM → kompleks kompleks uvjeta uvjeta velikih velikih centara centara u 6.st. (tipa Salona) –djeluju kratko i u RSV – kontinuitet života i Crkve u Dalmaciji – traju i arhitektonske ideje – misionariiz dalm. gradova dolaze u zalene → sinkretizam RKR osnove i bizantskih orijentalnih motiva b) PRELOG 1954. 1954. → PASIVNA NEGACIJA ANTIKE ANTIKE → kroz čitav RSV ostaje antika uzor uzor koji se oponaša više ili manje uspješno – pasivna negacija (=osiromašenje i deformacija) ali kontinuitet antike → Rapanić: slaže se + u zalene se predromanika importira s kršćanstvom dok u gradovima postoji kontinuitet razvoja RKR→RSV DVIJE TEZE O SREDNJOVJEKOVNOJ SREDNJOVJEKOVNOJ UMJETNOSTI U DALMACIJI ADRIOBIZANTIZAM – Dyggve pod tim nazivom vidi poseban kompleks uvjeta koji su karakteristični za velike jadranske centre 6. st. u koje spada, uz ostale, i Salona. Smatra, nadalje, da su oni djelovali i u kasnije vrijeme, u RSV. No, Dyggve je još prije negoli je 16
napisao povijest salonitanskog salonitanskog kršćanstva, upozoravao na kontinuitet života, pa prema tome i kršćanstva, kršćanstva, točnije crkvene organizacije u Dalmaciji, a u skladu s time i na trajanje graditeljskih koncepcija i poslije početka 7. st. Prihvaćajući mišljenja o dalmatinskom izvoru misionarske djelatnosti u hrv. zaleđu, Dyggve potpuno točno pretpostavlja i kontinuiranu upotrebu nekih crkava, ističe zatim očigledno i uporno poštivanje kultnih pozicija, oponašanje nekih oblika i graditeljskih elemenata, s čime se treba u potpunosti složiti. Druga je stvar s Dyggveovim dokazivanjem dokazivanjem „porijekla“ predrom. graditeljstva i s primjerima koje iznosi. Na sve se to osvrnuo još i Karaman, dok je iscrpnu analizu obaju stanovišta dao M. Prelog, koji je u citiranom radu istodobno komentirao i Karamanove glose Dyggveovu Dyggveovu djelu. Tom se komentaru danas ništa bitno nema dodati. PASIVNA NEGACIJA ANTIKE – Na drugačiji je način razvitak ranosrednjovjekovne umjetnosti u Dalmaciji protumačio M. Prelog. U spomenutom i nevelikom, ali vrlo značajnom tekstu, koji u našoj historiografiji vezanoj uz umjetnost ranog srednjeg vijeka ima istaknuto mjesto, Prelog je raspravljajući o predrom. arhitekturi najprije naglasio da Karamanov stav „znači...negaciju „znači...negaciju kontinuiteta antičke građevinske baštine preko kronološke granice 7. st.“, a zatim rezimirao onaj Dyggveov, zapravo suprotan, koji se oslanja na pretpostavljeni kontinuitet crkvene organizacije u dalmatinskim gradovima. Određujući pojam srednjeg vijeka s obzirom na umjetnost, Prelog u konfrontaciji spomenutih mišljenja postavlja svoju tezu i dolazi do zaključka da „kroz čitavo to razdoblje antikna tradicija ostaje uzor, koji se pokušava opetovati opetovati s više ili manje manje uspjeha, kroz čitavo to vrijeme postoji postoji neprekidni kontinuitet antike, ili točnije rečeno r ečeno odvija se pasivna negacija antike.“ Ona se, kaže Prelog, odvija u sve slabijem shvaćanju starih uzora, te u osiromašenju i definiciji prvotnih koncepcija. koncepcija. Iako se Prelog bavi uglavnom graditeljstvom, mnogi zaključci mogu se jednako dobro primijeniti i na skulpturu. S njegovom koncepcijom, što je osobito važno, ne treba tražiti dva riješenja: jednim koje bi objasnilo graditeljstvo i drugim koje bi objasnilo skulpturu što se, kako je dobro poznato, događa s Karamanovom tezom. Potonjemu je, naime, skulptura pod isključivim djelovanjem sjeverne Italije, dok je graditeljstvo djelo domaćih majstora, koji su, to Karaman također ističe, ponekad i klesari! Na taj način, tumačeći graditeljstvo, Karaman se zalaže za kidanje s antikom, dok u skulpturi dopušta takvu vezu! Kod Preloga nema potrebe za takvom konstrukcijom, jer on ne pretpostavlja drastičan prekid kontinuiteta između antike i srednjeg vijeka. Zato mu nije ni potrebno da u predromaničkom graditeljstvu vidi „originalne tvorevine“ ili „slobodne oblike“ za što se zalaže Karaman. Prelogovu tezu valja stoga prihvatiti, no može se ona dopuniti na onom mjestu koje se odnosi na disperziju predromanike. S obzirom da u dalmatinskom zaleđu nije bilo tako izrazitog kontinuiteta kakav se ogleda u primorskim gradovima, pa i u njihovim asterejama, smjelo bi se, možda, reći da se u to zaleđe predromanika importira kao konačan graditeljski i likovni fenomen, kao stilski „novum“ koji svoje porijeklo ima u tradiciji sačuvanoj u gradovima, dakako ne isključivo u onim dalmatinskim, primorskim, nego i u širokom kompleksu antičke graditeljske, tehničke i zanatske baštine Mediterana. S Prelogom se svakako valja složiti kad kaže da se dalmatinska predromanika ne može jednostavno uklopiti u shemu europske umjetnosti, te da je njezin razvitak ostvario i neke oblike koji nisu karakteristični ni za europski zapad, no koji se isto tako ne mogu smatrati ni proizvodom istočnih, bizantskih utjecaja. Posebni društveno-gospodarski društveno-gospodarski i političko-vjerski uvjeti djelovali su – rekli bismo – na oblikovanje te regionalne posebnosti. Tako bi se, možda, smjelo parafrazirati i pomalo dopuniti Prelogovu misao s 11. st. str. njegova citiranog rada.
4. Vrije Vrijeme me pada pada Salo Salone ne?? PAD SALONE 17
-bizantski gradovi su uglavnom poštedjneni razaranja, pa se nekad mislilo da su samo napušteni – malo primjera seljenja stanovništva, inače gradovi ostaju na istom mjestu osim ako su razoreni → 6/7.st. avaroslavenski avaroslavenski napadi(?) - navodi se mnogo raznih godina od 614. g. (Bulić, natpisi s Manastirina – opatica Ivana – iz Sirmija, došla u Salonu nakon njegovog pada 582. g.), pa nadalje -1979. g. nadjena je ostava bakrenog novca unutar zidova Salone → objavio Marović ( O godini razorenja razorenja Salone, Vijesnik za arh. i pov. dalmatinsku 99) → Cu novac uglavnom Heraklije, pa prekovan → 630tih/640tih g. -631./641. g. dolazi dolazi od pape Ivana IV poslan opat opat Martin po relikvije salonitanskih i istarskih mučenika → jedna od najranijih translacija relikvija → teška situacija situacija – pritisak Avara i Slavena, -malo nalaza 7-8. st., Ždrijac-Nin→ preko 330 grobova sred. 9.st. najkasnije, možda od 7./8.st. → keramika, nožići
5. Origin Originaln alnee crkve crkve ostale ostale iz predr predroma omanik nike? e? sv. Mihajlo, Ston- svećenici ''restauriraju'' RKR crkve – adaptacije: → sv.Trojica, Split i sv. → p.p. 9.st. = pokrštavanje → kraj 9.st. (Branimirovo vrijeme) = dobri odnosi s bizantskim gradovima + sklonost pape Ivana VIII → 10./11. st. = disperzija predromanike crkve sa antičkim stupovima -sv. Barbara (sv. Martin), Trogir, svi stupovi osim jednog antički -sv. Donat, Zadar - antički stupovi (sa foruma ili neke zgrade, te upotrebljeni za gradnju) -sv. Stjepan, Otok kod Solina - antički stupovi
6. Crkv Crkvee sa sa zvon zvonik ikom om?? -sv. Marija (Stomorica) Zadar – peterolisna sa zvonikom? nanen kapitel bifore -sv. Mihael Ston – šesterolisna -sv. Marta Bijaći – dogradjen -rotunda Ošalj, Krk -crkva Žažvić, Bribir -Crkvine, Biskupija -Biogradska katedrala -sv. Cecilija Stupovi Biskupija -sv. Vid Dobrinje Krk (podigao župan Dragoslav 1100. g.) -sv. Arkanneo na rtu Planka -sv. Spas na Cetini, Vrlika -zvonik GOSPE OD ZVOVNIKA – 11. st., iznad porta ferrea Split
7. Koja crkva nema zvonik: 1) sv. Spas na vrelu Cetine, 2) sv. Vid kod Dobrinja, Krk, 3) sv. Izidor u Splitu- 3) Izidor.
23. Trobrodni Trobrodni jednoapsida jednoapsidalni lni tip? Trobrodne jednoapsidalne jednoapsidalne crkve su ranije od troapsidalnih, a sagrađene su na starokršćanskoj starokršćanskoj tradiciji. 18
-sv. Stjepan na Sustipanu, Split – brodovi su odijeljeni odijeljeni sa 2x5 stupova stupova i natkriveni otvorenim drvenim krovištem sa povišenim srednjim brodom – bazilikalni tip, na Z strani je nartex, a na I polukružna apsida. -Crkva u Žažviću – ima polukružnu polukružnu apsidu na I, i nartex nartex i zvonik na Z strani. Odnedavno Odnedavno se upozorava na starokršćansko porijeklo te crkve, vjerojatno s karolinškom pregradnjom Z korpusa. -sv. Marta u Bijaćima – to je varijanta trobrodne trobrodne crkve sa uglatom uglatom apsidom na I strani, strani, podignuta je na mjestu RK. TROBRODNI TROAPSIDALNI TIP Trobrodne troapsidalne crkve su mlađe od trobrodnih jednoapsidalnih, većih su dimenzija i imaju upisane ili istaknute apside. -Bazilka u Crkvini, Biskupija – ima upisani prezbiterij prezbiterij sa 3 izdužene izdužene pravokutne apside, apside, na Z su 2 izdužena pravokutna prostora sa tragovima zvonika i westwerka. Piloni odjeljuju unutrašnjost na 3 broda. -sv. Cecilija na Stupovima – veća PR bazilika bazilika sa zvonikom zvonikom i westwerkom na Z strani. Unutrašnjost dijele križni piloni spojeni lukovima. Vanjski zid joj je raščlanjen oblim kontraforima. Bila je presvođena. -Katedrala u Biogradu – brodovi su joj razdijeljeni razdijeljeni sa 3 zidana zidana pilona i 6 stupova, stupova, a unutrašnji bočni zidovi raščlanjeni sa po 3 lezene. Crkva nema predbrod, ali ima kontrafore koji označuju da je bila presvođena. presvođena. -sv. Marija u Ninu – ova crkva nema nema vanjskih potporanja, potporanja, ni zvonika zvonika ni westwerka. Zidovi Zidovi su joj tanki imala je drveni strop. Za ovu crkvu je karakteristična poligonalna poligonalna glavna apsida što je karakteristično za Justinijanovo doba tj. adriobizantsku arhitekturu. -sv. Petar i Mojsije u Solinu – ova crkva se se nalazi na lokalitetu lokalitetu «Šuplja crkva» i smatra se krunidbenom bazilikom kralja Zvonimira. Ima 3 upisane apside, bočni zidovi su joj raščlanjeni lezenama s kojima se u potpunosti podudaraju lezene na vanjskim zidovima što je karakteristika RANE ROMANIKE, no kameni namještaj namještaj je još iz PR. Na Z strani crkve se nalazi nešto manji pravokutni prostor koji upućuje na Z europski westwerk, ali sada već u otonskoj fazi svog razvitka. r azvitka. 24. Oblikovanje troapsidnih troapsidnih crkava na temelju starokršć. crkava, to su: -Bilice, Sutivan, Pridraga (sačuvana) – iz nje reljef sv. Martina - smatraju se prototipima za starohrvatske crkve, jednobrodne s troapsidnim prezbiterijem -Kod starohrv. crkvi crkvi sve tri apside čine čine svetiše (u svakoj svakoj oltar) -Kod starokršć. crkvi svetište ograđeno pregradom u obliku slova U (crkvice imaju samo jedan oltar, a bočne bočne apside služe služe kao pastofoniji), pastofoniji), oblikovanje svetišta svetišta kod crkve sv. sv. Spasa: polovica svetišta svetišta iz šesterostrane, šesterostrane, tj. šesterolisne apside apside 25. Poredajte kronološki, prema dataciji sljedeće crkve: crkve: Sv. Donat u Zadru (805. g), benediktinska crkva u Rižinicama (852. g), sv. Spas na vrelu Cetine (9. st.), sv. Stjepan na otoku u Solinu (10. st.). 26. Šestolisne crkve, većina se datira u d.p. d.p. 9. st.? -sv. Trojica, Split -crkva sv. Mihovil u Brnazama, lokalitet Mijoljača, Sinj -kraj 8./9. st. - najranija -sv. Marija u Trogiru, -sv. Mihovil u Pridrazi, 19
-sv. Trojstvo, Kasić, lokalitet Mastirine (potpuno sačuvana) -sv. Krševan, Kolovarima -sv. Marija Zadar, Stomorica -crkva u Škabrnji
27. Karakteristike i datacije datacije crkava s oblim kontraforima? kontraforima? Po Petricioliju ovi kontrafori bi originalno bili SH, a karolinški utjecaj vidimo u pridodanom predvorju –westwerku. –westwerku. Mogu biti jednobrodne jednobrodne (Lopuška Glavica, Bukorovića Bukorovića Podvornica, Sv. Spas na vrelu Cetine) i trobrodne (Katedrala u Biogradu, Sv. Cecilija na Stupovima) Sv. Spas na vrelu Cetine – zbog kontrafora, kontrafora, Karaman ju je proglasio proglasio kasnosrednjovjekovnom, kasnosrednjovjekovnom, ali je pronađen ukras oltarne ograde sa imenom župana Gastike koji ima identične ukrase kao i oni s Branimirovim imenom tako da se crkva ipak datira u 9. st. Crkva je jednobrodna s westwerkom i zvonikom sraštenim s fasadom. Crkva na Lopuškoj Glavici u Biskupiji kod Knina – sačuvala se se nešto više od temelja i imala je neobično trolisno svetište koje umjesto jedne bočne niše ima pravokutni prostor. Za daticiju crkve je važan ulomak oltarne ograde koji ima identičan ornament kao i zabat s natpisom kneza Trpimira iz Rižinica kojise datira u 9. st. Crkva Sv. Cecilije na Stupovima – sačuvani su su joj temelji, a bila je trobrodna trobrodna sa zvonikom zvonikom i predvorjem s galerijom. galerijom. Brodovi su joj razdijeljeni razdijeljeni križnim pilonima i po svojim karakteristikama (monumentalna (monumentalna trobrodna) mogla bi biti iz 11. st., ali nađeni ulomci crkvenog namještaja namještaja su bliski onima s imenom Branimira (Muć, Nin, Otres) i dat. se u 9. st. Katedrala u Biogradu – trobrodna, troapside, troapside, različiti stupovi dijele dijele brodove (uglavnom (uglavnom okrugli), ispred je imala zvonik, a tlocrt joj znamo od Jelića. 28. Adaptacija Adaptacija crkava crkava?? Adaptacije se najčešće susreću u naseljima koja su nastala korištenjem antičkih jezgri (Dioklecijanova palača, palača, Zadar), a uglavnom su se odnosile na postavljanje novog srkvenog namještaja (stolna crkva sv. Stošije). Građevinski zahvati: Rižinice kod Solina – u 9. st. dodana dodana je PR oltarna pregrada pregrada Crkvina kod Solina – dodavanje lezena lezena uz unutrašnje unutrašnje bočne zidove, zidove, vjerojatno radi podupiranja bačvaste bačvaste krovne konstrukcije konstrukcije koja je zamijenila zamijenila drvenu Otok Majsan kraj Korčule – lezenama su su raščlanjeni unutarnji unutarnji bočni zidovi RK memorije, dodane su pojasnice koje su nosile malu kupolu Crkva Sv. Petra u Stonskom polju – bočna dvorana dvorana SK crkve je dobila lezene, pojasnice pojasnice i kupolu Crkva na Šćedru – isto lezene SK bazilika sv. Lovre u Stobreču – izvorna polukružna polukružna apsida veće veće trobrodne bazilike, bazilike, zatvaranjem Z zida pretvorena u ranosrednjovjekovnu ranosrednjovjekovnu crkvicu sa karakterističnom pravokutnom apsidom apsidom Crkva «u Gradini» u Solinu iz 6. st. – centralnoj građevini građevini je u SH razdoblju razdoblju dograđeno pravokutno predvorje predvorje
20
29. Problemati Problematika ka crkava s westwerkom westwerkom?? Westwerk je je posebni dvoetažni dvoetažni prostor ispred ispred glavnog broda na Z strani uz koji se se nalazi zvonik, a njegova pojava na našim crkvama predstavlja karolinški utjecaj. Sama funkcija westwerka još nije sasvim jasna. C. Heitz govori o dvokatnoj funkciji westwerka. On smatra da se na gornjem katu nalazio Spasiteljev oltar, a dolje da je bila kripta. Drugi autori također smatraju da je prvi kat bio mjesto odakle je velikodostojnik (župan, car) pratio misu koja se odvijala nasuprot njega. U crkvi Sv. Spasa koja se datira u d.p. 9.st. je westwerk ostao sačuvan u dva kata. Dolje su tragovi trodijelnog svoda, a u gornjem su katu tri otvora prema glavnom brodu (srednji veliki i po jedan manji bočni). Iako dolje nisu pronađeni ostaci grobova, vjerojatno su se tu nalazili grobovi župana Gastike i njegove majke Nemire i sinova koji se spominju u pronađenom natpisu. Župan Gastika je vjerojatno ulazio na prvi kat westwerka preko vanjskih stuba (postoje vrata na prvom katu zvonika). S druge strane posveta crkve sv. Spasu (tradicija imena) i pronađen natpis oltarne pregrade govorili bi o tezi Heitza. Sv. Lovro u Zadru – trobrodna sa kupolom kupolom – quincunx. quincunx. Možda i Sv. Petar i Mojsije, crkva na Lopuškoj Glavici i Sv. Cecilija, Sv. Stjepan na Otoku kod Solina, te Ošlje na Zahumlju. 30. Trobrodne Trobrodne crkve crkve s kupolom? Kod ovog tipa crkve prevladava longitudinalno rješenje dok je kupola podređeni element. Središnja apsida je uvijek pravokutna izvana (bočne apside su malene). Sv. Stjepan, Otok kod Solina – bila je i mauzolej mauzolej hrvatskih kraljeva u 10. st. U westwerku je pronađen JELENIN SARKOFAG, a na pročelju je bio 1 ili 2 zvonika. Apsida je izvana pravokutna, pravokutna, a iznutra polukružna. polukružna. Sv. Martin u Trogiru – unutrašnjost crkve crkve dva reda stupova stupova dijele na tri broda broda presvođena križnim svodovima i podijeljena pojasnicama u svodna polja. Drugo polje (do apside) nema krova pa se smatra da je tu najvjerojatnije bila kupola. Sv. Nedjeljica u Zadru – Marasović ju je vezao sa ovom ovom skupinom zbog zbog rasporeda unutrašnjih stupa u pravokutnoj osnovi – kupola? No s crteža nam je poznat izvorni izgled crkve i tamo se kupola ne vidi.Inače je tip protoromaničke bazilke (~Sv. Petar i Mojsije u Solinu) no unutarnje i vanjsko raščlanjenje se ne podudara ( a to je osnovna razlika između PR i romanike). Sv. Lovro u Zadru – to je mala trobrodna trobrodna bazilika sa upisanom upisanom pravokutnom pravokutnom apsidom dok su su male bočne niše, koje također možemo smatrati začecima apsida, znatno uvučene pa se ioza njih nalaze male pravokutne prostorije kojima se prilazilo iz glavne apside. 4 stupa dijele unutrašnjost na na tri broda, 1. i 3. polje imaju križne svodove dok se nad središnjim dizala kupola na četiri stupa tzv. QUINCUNCX koja se nije sačuvala. Vanjski zid je raščlanjen lezenama koje se podudaraju sa stupovima u unutrašnjosti – RANA ROMANIKA! Lezene su gore spojene trostrukim lukom. Na Z strani je dvokatno predvorje, a iznad njega su ostali dijelovi zvonika. 31. Tlocrt Tlocrt sv. Lovre Lovre u Zadru? Zadru? Gore!!! 32. Bizantski Bizantski tip crkve s upisanim upisanim križem? Pod terminom QUINCUNX podrazumijevamo konstrukciju koju čini devet svodovnih polja među kojima je najveće četvrtasto srednje polje oslonjeno na četiri stupa i zasvođeno središnjom kupolom. Četiri manja kutna polja su četvrtasta ili pravokutna i nadsvođena. A preostala 4 polja su pravokutna, pravokutna, presvođena bačvastim bačvastim svodom i oblikuju konstrukciju konstrukciju 21
upisanog križa. U Dalmaciji se javlja utjecaj bizantskog tipa u predromaničkim građevinama : Sv. Nikola u Splitu, Sv. Lovre u Zadru, Sv. Petar u Dubrovniku.
33. Podjela predromaničkih i ranoromaničkih natpisa natpisa prema sadržaju? Epigrafički materijal se kronološki dijeli na PREDROMANIČKE NATPISE (sred. 9. – d.p. 11. st.) i u tri osnovne kategorije : 1) posvetni (dedikacijski) natpisi su najbrojniji u PR, znatno su manje zastupljeni u ranoj romanici 2) natpisi opće liturgijskog ili sakralnog sadržaja uglavno baziranog na prerađenim liturgijskim tekstovima kao izvacima iz biblijske literature, 3. Nadgrobni natpisi (epitafi) su najrjeđi i pripadaju uglavno kasnoj PR 3) nadgrobni natpisi su najrjeđi i pripadaju uglavno kasnoj PR ili ranoj romanici. Obuhvaćaju Obuhvaćaju 2 cjelovita epitafa: sa sarkofaga kraljice Jelene iz Solina i Petra Crnog iz opatije u Sumpetru, fragmentirani epitaf na ornamentiranoj ploči groba iz narteksa SH bazilike sv. Marije u Biskupiji i dio pretpostavljenog epitafa sa Pribimirovim imenom iz opatije sv. Bartolomeja na Kapitulu.
34. Natpisi hrvatskih knezova 9. st.? 9. st.*TRPIMIR – – natpis iz Rižinica Rižinica S od Solina sred. sred. 9.st. - PRO DUCE TREPIME(RO)... TREPIME(RO)... za vojvodu Trpimira – ulomak zabata *BRANIMIR – – ima najviše natpisa, natpisa, 1. Muć kod crkve Sv. Petra – «za Branimira, godina je kristovih, otkad je od svete Djevice primio tijelo, 888. i indikacija indikacija 6» – dio arhitrava arhitrava 2. Šopot kod Benkovca – «knez Branimir, vojvoda Hrvata» Hr vata» - arhitrav i zabat oltarne pregrade 3. Nin – 1) Branimir knez Slavena 2) Opat Teudebert – ulomci 2 arhitrava 4. Otres – « u ime Gospodnje! U vrijeme Gospodina Branimira, kneza . . . .» - zabat i arhitrav 5. Ždrapanj – Branimir i župan Priština – arhitrav oltarne ograde *MUNCIMIR – – natpis iz Uzdolja Uzdolja «895 ovo djelo djelo je dao izraditi knez Muncimir» - arhitrav i zabat oltarnepregrade *VIŠESLAV – krstionica iz Nina oko 800.g. «VUICISSLAVO «VUICISSLAVO DUCI . . . .» Bartolomeja na Kapitulu. 10.st. *Držislav, samostan sv. Bartolomeja u Kapitulu kod Knina *Jelena- Gospin Otok, Solin 975. g.
11. st. – *kralj Zvonimir- crkva sv. Petra i Mojsija, tzv. Šuplja crkva 1075. g. - okrunjen, daruje zemlju u svoje vrijeme sv. Luciji na Krku, i njegov još samostan sv. Grgura u Vrani iz 1076.g., a od Krešimira sv. Ivan I van Evanđelista u Biogradu.
12. st.* sv. Lucija, Baška- Bašćanska ploča, Držija i Dobrovit.
35. Iz 9. st. st. potječu darovnice darovnice knezova? Trpimira, Mutimira, Mislav. 22
36. Imena Imena kneževa sa sa natpisa natpisa iz 9. st.? Trpimir, Mislav, Branimir, Muncimir/Mutimir
37. Sadržaj Sadržaj Trpimirove Trpimirove darovnice? darovnice? Najstarijom sačuvanom poveljom iz 852. g. knez Trpimir dariva zemlju splitskom splitskom nadbiskupu kao zahvalu za posuđeno srebro kojim je trebalo opremiti crkvu samostana za prve monahe. monahe.
38. Držislavova titula s Kapitula kod Knina? Knina? Sv. Bartolomej, nesačuvani ostaci (samo skulpture) veće predromaničke bazilike; dio namještaja, najbitniji - natpisne ploče s imenima knezova Svetoslava i Držislava iz 10. st. piše dux croatorum. croatorum.
39. Gdje je pet natpisa kneza Branimira? Branimira? 1) Muć Gornji - datiran u 888. g. – prvi datirani natpis u slavenskom svijetu 2) Šopot kod Benkovaca – najstariji(?), zabilježeno ime HRVAT – DUX CROATORUM 3) Nin – sv. Mihovil, benedik. samostan, imenom opata Teudeberta 4) Otres kod Bribira - Lukačuša - bitan za izučavanja kulta svetaca u Hrv. 5) Ždrapanj kod Skradina – sv. Bartul 40.
Gdje se spominju Teodebertus i Gumpertus?
TEUDEBERT se spominje na natpisu kneza branimira iz nina (sv mihovil) - nadstojnik ben. samostana sv. Ambroza, germanskog porijekla, sudjelovao sudjelovao u gradnji sv. Mihovila, prvi poznati samostanski predstojnik u Hrv. GUMPERTUS SA NATPISA SV. MARTE franački misionar, đakon i prezbiter, 830-840. g., zaslužan za izgradnju sv. Marte u Bijaćima.
41. Gdje se nalaze imena majstora Iohannesa Iohannesa i Garibertusa? Galižane kod Pule 27. Vladari uz crkve? -RIŽINICE → benediktinski samostan s pregranenom RKR crkvicom, podigao je knez Trpimir oko 852. godine benediktinski samostan, samostan, u povelji iz 852. g. koja nam govori kako je knez opskrbio samostan svim potrebnim, prvi put su u povijesti spominje ime Hrvata→ pro duce Trepim... natpis na zabatu -sv. MARTA BIJAĆE → spominje ju darovnica kneza Muncimira iz 892. g. -sarkofag kraljice Jelene + Toma Arhinakon -SV. MARIJA I SV. STJEPAN Gospin Otok, Solin -sv. Petra na Gradini (Klis), Solin → krunidbena bazilika bazilika kralja Zvonimira (1076. g. papinski legat Gebizon) → ŠUPLJA CRKVA -sv. LUKA UZDOLJE → knez Muncimir se spominje na natpisu 895. g. -MUĆ I ŠOPOT KOD BENKOVCA – arhitravi crkve – knez Branimir 23
-sv. KRIŽ NIN → dao ju cca. 800. g. izgraditi župan Godeslav -sv. PETAR PRIKO (Omiš) – tamo kralj Slavac presunuje 1074./5. g. spor oko zemlje
28. Vladari uz crkve: Rižinice, Sv. Stjepan (Solin), Sv. Petar i Mojsije, crkva sv. Mihajlo u Stonu? -Rižince: podigao je knez Trpimir oko 852. godine benediktinski samostan. U povelji iz 852. g. koja nam govori kako je knez opskrbio samostan svim potrebnim, prvi put su u povijesti spominje ime Hrvata. -sv. Stjepan, Solin: epitaf kraljice Jelene, umrla 976.g, spominje se muž Mihajlo Krešimir i sin Stjepan Držislav -sv. Petar i Mojsije: 1075. g. okrunjen kralj Zvonimir -sv. Mihajlo u Stonu – zavjetna crkva dukljanskog kralja 1077./1150. g.
29. Natpisi vladara na crkvenom namještaju? -Višeslavova krstionica - Nin -župan Godeslav sv. Križ Nin - nadvratnik -župan Priština – Ždrapanj, Bribir -Trpimir – zabat – Rižinice -Branimir, arhitravi: sv. Petar Gornji Muć (888. g.), Šopot kraj Benkovca, sv. Mihovil u Ninu -Muncimir – sv. Luka Uzdolje 895. -sarkofag kraljice Jelene 975. g. – sv. Stjepan, Otok – Solin
30. Rano srednjovjekovni natpisi hrvatskih župana? GASTIKA – arhitrav oltarne ograde u crkvi Sv. Spasa (880. – 900. g.) na vrelu Cetine – zavjetni natpis donatora župana Gastike, Gastike, njegove djece i majke Nemire – identični identični ukrasi kao oni na natpisima sa Branimirovim imenom GODEČAJ – nadvratnik iz Sv. Križa u Ninu – zbog ukrasa na prednjoj strani nadvratnika datira se u 9.st., ali zbog oblika slova u 11.st. PRIŠTINA – bribirski zupan,arhitrav oltarne ograde iz crkve sv.Bartul, Ždrapnja kod Skradina, obiteljski zavjet u Branimirovo doba – 9.st.
31. Posvetni natpisi crkvenih osoba? *Svećenik IVAN (Iohannes) iz Nina – na Višeslavovoj krstionici – oko 800. g. *Svećenik GRACIJAN (Gratiosus, Gratianus) – nadvratnik iz Bijaća Sv. Marta – 9.-10.st. *Predstojnik opatije Sv. Petra i Mojsija – MOJSIJE (URSO) – zabat oltarne pregrade – p.p. 11.st. *FUSKO (Fuscus), sv. Mihovil u Pridrazi – arhitrav – 9. st. (vjerojatno ugledni benediktinski benediktinski samostanski duhovnik) *Opat STJEPKO (Stepcus) – sv. Bartolomej, Kapitul kod Knina 9. – 11. st. *Sv. Marta u Bijaćima - GUMPERTUS đakon i GUMPERTUS svećenik – prezbiter *Opat TEUDEBERT – prvi imenom poznati poznati opat u Hrvatskoj Hrvatskoj – Sv. Mihovil u Ninu sa sa Branimirovog natpisa. 24
32. Oblici bizantske vlasti u RSV u Dalmaciji? Arhontija sve do cara Bazilija I (9.st.) on arhontiju Dalmaciju uzdiže na rang zasebne TEME, potom egzarhat egzarhat do pada gl. grada Ravene (neki znanstvenici smatraju da je Dalmacija podvrgnuta Ravenskom Ravenskom egzarhatu, egzarhatu, ali to nije sigurno), sigurno), a zatim TEMA sa glavnim gradom Zadrom (jedini nije pao) zna se jedino iz de administrando imperio. Na čelu teme – strateg koji je imao i civilnu i vojnu vlast u svojim rukama. Tema- oblik vlasti uspostavljen za vrijeme Heraklija (7. st.), ali samo za Malu Aziju. 33. Područja pod bizantskom vlašću u RSV u Dalmaciji? Temat Dalmacija – prostire se od Boke Kotorske do do Zadra, sa otocima otocima Krkom, Rabom, Cresom i Lošinjem, otoci oko Dubrovnika, gradovi – Zadar, Split, Trogir, Dubrovnik, Kotor. 34. Izvori o temi Dalmaciji? Direktni izvori: -DAI/ de administrando imperio/od Konstantina VII Porfirogeneta -u doba cara Bazilija I. Dalmacija je bila tema (K. Porfirogenet Porfirogenet spominje u De administrando administrando imperio), vrijeme kneza Branimira i nešto ranije, tad postoji strateg -utemeljena u prvom djelu Bazilijeve vladavine, kad postavlja Zdeslava kao štićenika -temu čine nepovezani gradovi i otoci, te teritorijalni i kopneni dio Hrvatske -glavni grad teme je Zadar (pogodnost i veliki ager), ali bio i na sredini Jadranske obale, dobro razvijena luka -u crkvenom smislu Split je bio središte -dux Pavle (805. g.) u franačkim analima, a iz Zadra vjerojatno franački namjesnik do 806. g. – vrijeme kada su su Zadar i još neki neki gradovi (kao Venecija) Venecija) priznavali Franke Franke dolaskom bizantske flote okreću okreću se biz. vlasti vlasti
35. Pregled sklavinija na ist. Jadranskoj obali? Prvi izvor koji nas upoznaje s pojmom Sklavinija je bizantski pisac Teofilakt Simokata. Taj pojam (u jednini) obuhvaćao obuhvaćao je tada tada područje koje se se nalazilo s one strane Dunava tj. Vlašku. Bizantinci taj naziv upotrebljavaju za svako područje koje je bilo naseljeno Slavenima. Ostale «Sklavinije» su se prostirale uzduž Jadranske obale, a prema Konstantinu Porfirogenetu obuhvaćale obuhvaćale su Duklju, Travuniju, Paganiju (ili područje Neretljana), Hrvatsku i Srbiju. Dakle teritorij od Lješa, Ulcinja i Bara do unutrašnjosti Istre. Vrhovnu vlast nad Hrvatskom, Srbima, Neretljanima, stanovnicima područja Huma, Travunja, Konavle i Duklja koje su se otcijepile od Bizanta za vrijeme Mihajla II., imali su župani «starješine». Kvarner i dio Istre. HRVATSKA – od ušća Raše Raše i ušća Cetine Cetine do Jadranskog Jadranskog mora, od Vrbasa Vrbasa i preko njega u srednjem i donjem toku prema Bosni i Drini. NERETLJANSKA OBLAST (PAGANIJA ) - između Cetine i Neretve ZAHUMLJE (HUM ) – OD Neretve do Dubrovnika TRAVUNIJA ( TREBINJSKA OBLAST ) – od Dubrovnika Dubrovnika do Kotora DUKLJA – od Kotora do Bojane Bojane i ušća Drima (Panonija, Bosna, Bosna, Karantanij i dr.)
36. Gradovi i otoci u BIZANTSKOJ Dalmaciji su: 25
-Kotor, Dubrovnik, Zadar, Vrgada, Krk, Cres, Lošinj, Rab -otoci ispred Dubrovnika i Zadra pripadaju gradovima (BIZANTSKA VLAST), dakle Pašman, Ugljan, Lopud, Šipan i Koločep (Elef. otoci) -Mogorjelo (Zahumlje) nađena- pojasna garnitura
37. Mogorjelo i Ston pripadaju kojoj sklaviniji _______ (Zahumlje)
38. Što čini crkveni namještaj, a što arhitektonsku plastiku? Crkveni namještaj čini sve ono što nije fixno – oltar, oltarna menza, oltarna pregrada, krstionica, ciborij,ograda, ambon – propovjedaonica, škropionica itd. Arhitektonsku plastiku čini sve ono što je fixno – dovratnici, nadvratnici, grede, tranzene na prozorima, lezene lezene itd. 39. Karakteristike splitske i zadarske RSV klesarske radionice? SPLITSKA RADIONICA – d.p. 8. st., karakteriziraju karakteriziraju ju stilizirani ljiljani u različitim geometrijskim kombinacijam , kvadratna polja s ukrštenim ljiljanima su udubljena u plohu, natpisi na sarkofazima su uz gornji rub pročelja- sarkofag Ivana Ravenjanina, sarkofag priora Petra. ZADARSKA RADIONICA – d.p. 8.st. , karakteriziraju karakteriziraju ju motivi pod arkadama: arkadama: križ flankiran stablima, rozete, ljiljanov cvijet, listovi, ptice, reducirani pleteni čvorovi, spirale... -dva sarkofaga u Arh. muzeju, Zadar, jedan na zadarskom groblju. 40. „Rustična skulptura“? -plutej sv. Marta Bijaće → priučeni klesar s poč. 7. st. – krivo sklapa tadašnje RKR motive Pluteji iz Gale kod Sinja /ista stvar/ -samo u Gali KONCENTRIČNE kružnice uz križ - tzv. „rustični pluteji“ – lokaliteti izvan dalmatinskih gradova, u 8. st., prije pojave sarkofaga Ivana Ravenjanina, Ravenjanina, lokalna obilježja -plutej iz Kljaka → nevješt klesar ali ima pravu ''šablonu'' '' šablonu'' – motiv je dobar -regionalno obilježje(?)
41. Karakteristike južnodalmatinske predrom. plastike? Obuhvaća područje od Splita prema Dubrovniku. Značajniji nalazi bi bili iz Dubrovnika, Kotora, Pelješca,Stona.Kotorska Pelješca,Stona.Kotorska radionica djeluje u 9.st., a karakteristike njenih ukrasa su egzotični ukrasi i da je ukras uklesan uplitkom reljefu, bogati pleter, grifoni, ptice, vitice, puno vegetabilnih vegetabilnih motiva i lavovi prika prikazani zani na svim objektima. objektima. HORROR VACUI. 42. Lokalitet Crkvina na Galovcu? Na ovom lokalitetu lokalitetu kod Zadra su pronađeni pronađeni ostaci ostaci RK memorije i crkve iz 6. st. koja je preuređena tokom tokom 9. i 10. st. Nađeni Nađeni su ulomci iz antičkog antičkog i starohrvatskog starohrvatskog vremena – predromanički ulomci ulomci 2 ciborija i oltarna pregrada pregrada koji se datiraju u početak 9. st. i smatraju se produktom zadarske radionice. radionice. Isto tako su nađeni ostaci SH groblja 9. – 12. st. i kontinuitet pokapanja je 5. – 19. st. 43. Radionice ranoromaničke skulpture u Dalmaciji? 26
Smatra se da su postojale dvije radionice. Za datiranje jedne grupe skulptura služi nam ciborij prokonzula Grgura iz Zadra koji je tamo vladao 30-ih godina 11. st. Na tom ciboriju isklesani su motivi pletenica na način koji se razlikuje od uobičajenog, a figuralne kompozicije (paunovi, lavovi, grifoni koji dave janjad) pokazuju specifičnu modelaciju – lavlje njuške su glatke, okrugle, stiliziranog ravnog nosa i očiju, kao da su ljudska lica, imaju obješene brkove, a uši i griva su isklesani izvan okrugle njuške. Sličnu fizionomiju i stilizaciju nalazimo kod likova sa pluteja iz Sv. Nedjeljice u Zadru. Unutar arkada su prikazane kompozicije iz Kristovog djetinjstva i mladosti: Navještenje, Vizitacija, Rođenje s poklonstvom pastira (3 arkade), Poklonstvo mudraca (3 arkade), a na 2. pluteju: Pokolj djece (4 arkade), Bijeg iz Egipta (3) iIvan Krstitelj ( 1 arkada i tu je vjerojatno bilo i krštenje, ali dio fali). Ciborij iz RK crkve Sv. Tome u Zadru i pluteji na krstionici u Splitu za koje Dyggve misli da pripadaju crkvi Sv. Petra u Solinu – 4 ploče sa pleternim motivima u obliku kružnih ili četvrtastih mreža, 1 plutej sa pentagramom i pticama i 1 sa likom kralja, podanika i dostojanstvenika. dostojanstvenika. Obrada ljudskih likova, posebno lica je slična likovima na zadarskim plutejima samo što su ovi preciznije preciznije obrađeni. Postoje indicije za još jednu radionicu 11. st. kojoj bi pripadali plutej iz crkvice Sv. Lovre u Zadru, na kojem je kompozicija raspoređena u 2 reda (1. Navještenje, Vizitacija, Rođenje, 2. Posjet mudraca Herodu, 3 kralja). Iz Crkvine, Biskupija kod Knina gdje je u središtu (u rombu) lik Bogorodice s djetetom, a uokolo simboli evanđelista. Na donjem dijelu su glava sveca prikaz ratnika opasanog karolinškim mačem i u nošnji starih Hrvata. Na portalu Sv. Lovre u Zadru je na arhitravu prikazan Krist na prijestolju između dva anđela, a na dovratnicima su još dva lika – vjerojatno Navještenje. Dva ulomka iz Majdana kod Solina su također srodni ovim reljefima.
44. Sv. Spas na Vrelu Cetine? → Branimirovo doba – d.p. 9. st. → župan Gostiha -1000 RSV grobova – nisu svi istraženi → groblje malo kasnije od crkve – nije to grobišna crkva → najstariji grobovi 10.st. -crkva s oblim kontraforima, čak predpostavljena predpostavljena kupola u sredini (raspored lezena) -otkrivene i drvene grede u zvoniku – dendrokronologija + 14C = d.p. 9. st. - namještaj je (Branimirovo doba)_ najstariji sačuvani zvonik → fali mu 4. kat i bifora na vrhu (najbolje sačuvan zvonik iz 11. st. splitska Gospaod Zvonika) -apsida – izvana četvrtasta, no iznutra trikonkavna. oblikovanje svetišta kod crkve sv. Spasa: polovica svetišta svetišta iz šesterostrane, šesterostrane, tj. šesterolisne -Rapanić – crkva RKR osnove + zvonik + kontrafori – NE! – sve graneno u isto vrijeme -predvorje (narteks) i kat – karolinški westwerk - stepenište i platforma ispred zvonika, na 1. katu zvonika se ulazi u westwerk – loža velikaša-investitora za promatranje liturgije -oltarna mensa (baza), kameni relikvijar, mali dijelovi oltarne pregrade → župan Gostiha i majka mu Nemira posvetili sv. Spasu 45. Kršćanske adaptacije unutar Dioklecijanove palače? Dioklecijanov mauzolej – u RSV preuređen preuređen je u katedralu Sv. Marije (sv. Dujam ) uklanja se sarkofag, otvaraju se J vrata, i gradi se oltarna pregrada – nađeni su samo tragovi, Kripta mauzoleja posvećena je Sv. Luciji, ali nisu pronađeni tragovi adaptacije, Jupiterov hram - u prostoru antičke cele – krstionica Sv. Ivana Ivana u prostoru kripte – crkva Sv. Tome, Prokulijan kanćelir izvor o tome da je Kibelin hram adaptiran u predromaničku crkvicu, Crkva Sv. Matije (mauzolej splitskih nadbiskupa) nadbiskupa) – korišten je rub Periptera i J zid Temenosa. Dvije crkve u bedemima za koje su su iskorišteni stražarski prostori, 27
Sv. Martin – iznad S vrata palače, palače, u stražarskom stražarskom prostoru, pravilna pravilna orijentacija I-Z, oiginalne oiginalne ploče na stropu razbijene i napravljen napravljen bačvasti svod. svod. Nađeni tragovi zvonika. Sv. Teodor (Gospa od Zvonika) – iznad Z vrata palače, stražarski stražarski hodnik ima orijentaciju orijentaciju SJ, tako da crkva nema pravilnu orijentaciju. Svod je križno kupolni – atipičan. U srednjem polju zvonik – nije nije presvođeno. Pronađeni ostaci ostaci oltarnih pregrada. Kasnije Kasnije Veliki Sever daruje prostor koji je okupirao (Dioklecijanove odaje) biskupu. Sv. Ivan – pronađen krsni zdenac (lik hrvatskog vladara) za čije dijelove Dyggve tvrdi da su iz Sv. Petra i Mojsija. Sv. Mihovil na obali – nije adaptacija adaptacija nego SK crkva koja živi i dalje. 46. Ranosrednjovjekovne crkve izvan Diokl. palače u Splitu – Marasović? -sv. Stjepan u Sustipanu -sv. Trojica – šesterolist -sv. Mihovil in ripa maris -sv. Matija -sv. Danijel iz Sudanela -sv. Bazilije -sv. Toma -sv. Kasijan u sukoišanu -sv. Mande na Škrapama -sv. Benedikt na Benama -sv. Juraj na punti Marjana -sv. Izidora na Sućidru -sv. Martin – iznad S vrata Dioklecijanove palače, jedina in situ sačuvana pregrada oltarna (rana predrom., 11. st.) 47. Trogirska ranosrednjovjekovna crkvena arhitektura? -sv. Marija – šesterolisna (sačuvan tlocrt) -sv. Barbara (Sv. Martin) – trobrodna s kupolom(anticki stupovi osim jednog) j ednog) -sv. Lovre – SK – nema PR dijela -sv. Stjepan – samo se spominje 48. Predromanička arhitektura u Zadru? Sv. Vid – slična Sv. Križu iz Nina, četverolisno-križni četverolisno-križni tip, plitke niše na zidnim zidnim plohama i plitke niše na kupoli. kupoli. Sv. Marija (stomorica tj. ranije Sv. Ursula ) – šesterokonhnog oblika, oblika, zapravo peterolisni tlocrt na koji se nadovezuje pravokutni oblik, ispred njega kvadratična osnova zvonika. Nije raščlanjena izvana plitkim nišama. Sv. Donat Sv. Lovro – zbog karakteristika karakteristika skulpture i arhitekture arhitekture datira se u 11. st., st., mala trobrodna bazilika, osnovnog osnovnog pravokutnika pravokutnika uklopljena je pravokutna pravokutna apsida, apsida, kojoj su sa strane dvije bočne prostorije – niše. Bočni prostori prostori presvođeni su polukalotama, polukalotama, prvo i treće polje imaju križne svodove, svodove, dok se se nad srednjim iznad iznad četiri stupa (quincunx) (quincunx) dizala kupola. kupola. Vanjština raščlanjena lezenama lezenama koje se podudaraju sa unutrašnjim. Na zapadnoj strani dvokatno predvorje, osobina karolinškog korpusa crkve. Sv. Ivan (Sv. Nediljica) – poznata samo iz crteža, raspoznaje pravokutna osnova za zvonik. Sv. Krševan na Kolovarama – poznata po povijesnim povijesnim izvorima (maketa (maketa grada), peterolisni peterolisni tlocrt s pravokutnom prostorijom na zapadu (9.-11. st.) 28
Sv. Stošija – datirana u 8. st. u predromanici došlo do adaptacije, adaptacije, sačuvan dio SK apside, krstionice, katekumena i episkopija. Crkva sv. Petra u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku, te u 9. st. postaje crkva sv. Anastazije (sv. Stošije) – Zadar 49. Crkve s područja Zadra i kvarnerskih otoka? Po Petricioliu područje od Krka do Zadra ima srodne stilske karakteristike te se u 11. st. osjeća utjecaj Akvileje, a u 12. st. utjecaj Lombardije, pa čak i Francuske. Rab – *Sv. Petar u Drazi, 11. st. – sačuvala se u izvornom obliku – jednostavna trobrodna sa tri polukružne apside, za razliku od predromaničkih crkava ima slabo raščlanjene zidne plohe i to samo male nazubljene konzolice pod strehom, *Sv. Andrija – slična Sv. Petru, ima zvonik *Sv. Ivan Krstitelj, 11. st. – trobrodna sa jednom apsidom RK, jedina ima DEAMBULATORIJ (nije sačuvan), ima zvonik iz 12. st. *Katedrala – 11. st. – prvotno je bila bazilika ravenatskog tipa sa jednom apsidom, u 11. st. dodani stupovi i kapiteli. Nin – *Sv. Marija – originalno bazilika ravenatskog tipa sa jednom apsidom kojoj su nakanadno dodane dvije polukružne bočne apside. Kapiteli ciborija slični su onima iz 6. st., dok su kapiteli stupova sličnionima iz 11. st. Slično nadogrđivane crkve u romanici su i Sv. Marija u Zadru i Katedrala u Rabu. *Sv. Nikola - trolisni tlocrt, križno rebrasti svod, romanički portal, nazubljene konzolice pod strehom. *Sv. Ambroz– jednobrodna, od romaničke faze preostali su dijelovi fasade, romanički portal s rustičnim agnus dei (mistično janje) u luneti. Krk – – *Sv. Mihovil – 11.st. *Sv. Krševan – trolisni tlocrt, križno rebrasti svod, predromanički ulaz. *Sv. Kvirin – izrasla iz starokršćanskog katedralnog kompleksa. kompleksa. Stupovi su joj s kubičnim kapitelima, svodovi su križno rebrasti, prizemni i povišeni prostor. Biograd *Sv. Toma *Sv. Ivan – guste lezene, kao predromanika RANA ROMANIKA Zadar *Sv. Marija , posvećena 1091. g., a zvonik i dvorana kapitula građeni početkom 12. st. ZRELA ROMANIKA -na prvom katu zvonika i dvorani – kubični kapiteli, na prvom katu zvonika su u uglovima stupovi sa natpisom hrv. – ugarskog kralja Kolomana koji nose ukrštene pojaseve svoda – jedan od najstarijih najstarijih križno – rebrastih svodova svodova u Europi Europi *Sv. Marija Velika – porušena u 16. st., bila je trobrodna bazilika s tri apside, sagrađena sagrađena na temeljima RK crkve – vjerojatno 1091. g. *Sv. Krševan – trobrodna sa tri polukružne apside, jednostavne jednostavne glatke plohe (osim dva portala), gornja polovica polovica fasade raščlanjena raščlanjena je dvjema dvjema lezenama u 3 plohe, polikromija, JZ zid – 12 slijepih arkadica arkadica koje se oslanjaju oslanjaju na tordirane polustupove, polustupove, s vanjske vanjske strane apsida je otvorena galerijica. *Sv. Stošija , katedrala – RK dijelovi zida, apsida, krstionica, PR prothesis i diakonikon, *Sv. Toma – u doba romanike pregrađena ugradnjom stupova s velikim kubičnim 29
kapitelima.
50. Ranosrednjovjekovna arhitektura u Istri? BALE Sv. Marija – nalazi se ispod današnje župne župne crkve, jednobrodna jednobrodna sa tri istaknute istaknute apside (jedina (jedina takva u Istri ) – karolinška specifičnost Sv. Marija Mala kod Bala – dvobrodna s dvije upisane apside. Neki smatraju smatraju da je predromanička iz 8./9. st., a drugi da da je romanička jer jer je u lijevoj apsidi bio romanički romanički oltar «in situ» i ostaci fresaka iz 14. st. (slična Sv. Petru Starom u Zadru) ROVINJ Sv. Toma kod Rovinja – jednobrodna sa tri pravokutne apside, apside, ima transept transept i kupolu (centralna građevina) Sv. Andrija na Crvenom otoku kraj Rovinja – sačuvan središnji središnji dio s kupolom, kupolom, križna, centralnagrađevina centralnagrađevina s freskama. Moguća datacija u 8./9. st. Novigradska katedrala Sv. Pelagija – trobrodna je, ispod ispod apside bila je kripta, kripta, nađen ciborij ciborij biskupa Mauricija Mauricija (pronađen u baptisteriju), baptisteriju), import je iz Italije s kraja 8. 8. st., novi biskupski biskupski centar RSV – prije prije mali casturm → oktogonalni oktogonalni baptisterij i dijelovi ciborija ciborija – papa Hadrijan I i biskup Mauricije → 8. st. JEDINI CIBORIJ POUZDANO DATIRAN. Istra je tada dio furlandskog vojvodstva, vojvodstva, dux – franačka titula namjesnika u Istri, sjedište u Novigradu (kraj 8. i 9. st.) → kripta ispod baptisterija 8/9. st. identična Akvilejskoj → JEDINA PREDROMANIČKA, – relikvije sv. Pelagija Pelagija
Kaštel Bale – jednobrodna crkva crkva s tri istaknute apside, apside, datira se oko oko kraja 8. st. (datacija (datacija je po namještaju) Sv. Vincent u Sanvinčentu – najbolje sačuvana sačuvana samostanska samostanska crkva, romanička romanička je, jednobrodna s tri upisane polukružne polukružne apside. S obzirom obzirom na freske datira datira se u 13. st. Sv. Sofija u Dvigradu – ranoromanička ranoromanička iz 13. st. ista je kao i predromanička s početka 8. st. (oko 800. g.), tri upisane apside i transept, u apsidama freske 8./9. st. NOVA CRKVA DVIGRAD – KAROLINČKA CRKVA S TRI UPISANE APSIDE, Dvigrad-slavenska groblja , 9.-10. st., oko crkve sv. Petra - zidani obiteljski grobovi sa ketlaškim naušnicama Sv. Katarina u Pulskom zaljevu – ništa nije sačuvano, sačuvano, jednobodna jednobodna je s transeptom transeptom i kupolom – centralni tip. Sv. Trojica u Rovinju – poligonalna. -Vodnjan – Sv. Kvirin→ 8./9. st. trobrodna troapsidalna -Burn – bazilika slična sv. sv. Mariji na Crkvini 8./9. st. -Valbandon – oltarna pregrada pregrada d.p. 8.st -puno RKR građevina prerađenih → npr. Pulska katedrala -nakon bizantske okupacije 8. st. → novi dio Eufrazijane + Maksimijanova bazilika Marija Formoza Pula -sv. Lovro kod Šijane, Pula (dvoranska troapsidalna) 51. Jednobrodn Jednobrodnee crkve u Istri? BALE Sv. Marija –jednobrodna, tri apside apside (istaknute) ROVINJ Sv. Toma kod Rovinja – jednobrodna sa tri pravokutne apside apside 30
Kaštel Bale – jednobrodna crkva crkva s tri istaknute apside apside Sv. Vincent u Sanvinčentu – najbolje sačuvana sačuvana samostanska samostanska crkva, romanička romanička je, jednobrodna s tri upisane polukružne polukružne apside Sv. Katarina u Pulskom zaljevu 52. Dvobrodne Dvobrodne crkve crkve u Istri? Sv. Marija Mala kod Bala – dvobrodna s dvije upisane apside. Neki smatraju smatraju da je predromanička iz 8./9. st., a drugi da da je romanička jer jer je u lijevoj apsidi bio romanički romanički oltar «in situ» i ostaci fresaka iz 14. st. (slična Sv. Petru Starom u Zadru). 53. Trobrodne Trobrodne crkve crkve u Istri? Istri? Novigradska katedrala Sv. Pelagija – trobrodna je, ispod ispod apside bila je kripta, kripta, nađen ciborij ciborij biskupa Mauricija Mauricija (pronađen u baptisteriju), baptisteriju), import je iz Italije s kraja 8. 8. st. -Mauricijev ciborij – jedino precizno datiran predromanički nalaz. -CIBORIJ BISKUPA Mauricija -šesterostraničan, -šesterostraničan, jednorog i lav na jednoj strani sa natpisom, Hoc tigme-ovaj ciborij-natpis teče preko svih 6 stranica, ali nije bilo dovoljno mjesta te je natpis malim slovima završen na prvoj strani -potječe iz Sj. Italije i donesen u Novigrad, naručitelj Municij (jedno vrijeme prognan, za vrijeme Bizanta, vraća se za vrijeme Franaka), pismo Harijana I. Karlu Velikom spominje istarskog biskupa Mauncija -nisu u cijelosti sačuvane sve stranice, motiv kosog križa od ljiljana, akantus, paunovi -natpis teče na vijencu (spominje se biskup Mauricije, Ivan Krstitelj, te naziv za ciborij – TIGME)
54. Starokršć. trobrodne, trobrodne, troapsidne troapsidne (utjecaj Istoka)? Istoka)? Sv. Marija (Vela Gospa) - Bale, sv. Mihovil na Vrhu kod kod Pule (samo iznutra apside) apside) i sv. Kvirin –Vodnjan. 55. Novi utvrđeni gradovi – kasnoant. razdoblja? Umag, Novigrad, Vrsar. 56. Tko je iz temelja u 6. st. obnovio obnovio porecku katedralu? katedralu? Eufrazije. POREČKA KATEDRALA // EUFRAZIJE - je u 6. st obnovio porečku baziliku, zapravo je to trobrodna katedrala Uznesenja Marijina građena na temeljima ranije trobrodne crkve. Podni mozaici iz 5. st. -Krist, mučenici(sv. Mauro-zaštitnik Poreča), bogorodica na prijestolju, najstariji fragment mozaika 3. st., rijetki prikaz trudne blažene djevice Marije u susretu s Elizabetom, nema novog namještaja, katedra biskupa i ulomak pluteja s virovitim rozetama (sjevernoitalski motiv).
57. Tri lokaliteta u Istri s ostacima ranosrednjovjekovne ranosrednjovjekovne arhitekture kraja 8. i poč. 9. st.? Lokaliteti u Istri - Bale, Dvigrad, Novigrad, Rovinj.
31
58. Gdje se nalazi centar centar franačke franačke vlasti? Novigrad. 59. Gdje se nalaze imena majstora Iohannesa Iohannesa i Garibetusa? Galižane kod Pule, sarkofag. 60. Koja crkva u istri nije porušena navalom Barbara? Crkva sv. Marije u Vrsaru, crkva sv. Marije Velike u Balama. 61. Koji su povijesni i arheološki dokazi dokazi o dva dva vala naseljavanja Istre od strane Slavena? To potvrđuju arheološka istraživanja i nastojanja pape Ivana IV. (640.–642.) da otkupi zarobljenike od Slavena u Istri i Dalmaciji i da pred slavenskom opasnošću opasnošću relikvije istarskih i dalmatinskih starokršćanskih mučenika skloni u Rim. 62. Međurječje Drave i Save Save je potpadalo potpadalo pod upravu: furlanskog markgrofa. 63. Pulska Pulska katedrala? katedrala? Po karakteristikama je vjerojatno trobrodna troapsidalna bazilika. U drugoj polovici 5. st. transformirana je iz crkve sv. Franje u crkvenu trobrodnu baziliku s karakterističnim arhitektonskim rješenjem za sjevernojadransko područje: upisana apsida i ravno začelje crkve. Istovremeno se pred bazilikom podiže krstionica križnog tlocrta osobite izvedbe i biskupski dvor, srušeni polovicom 19. st. nakon premještanja sjedišta biskupije u Poreč 1828. g. Današnja je katedrala, dakle, nastala širenjem prethodnih zgrada u 5. st. Bila je bogato ukrašena zidnim freskama i podnim mozaicima, od kojih je danas sačuvan vrlo mali dio, odnosno mozaik s imenima bračnog para DAMIANUS ET LAVRENTIA koji su zavjetno dali crkvi sredstva za 200 stopa podnog mozaika. 64. Crkva sv. Marte u Bijaćima i skulpturna plastika? -Bijaći – jasno vidljivi ostaci građevine ranoromaničkog ranoromaničkog razdoblja (kao nova zgrada unutar prostora starokršć.)-u starokršć.)-u upotrebi i dalje starnokršć. starnokršć. baptisterij -nadvratnici -nadvratnici (5) – pripadali zgradama, kneževim kneževim dvorima, crkvama, ime germanskog porijetla „Gumpertus“ –„ Ja Gumpert đakon...“ -na druga dva nadvratnika uz ime Gumpertus napisano prezbiter, dolazi iz franačkog svijeta,spominje svijeta,spominje ga se uz sveticu Martu, nadvratnici nisu ukrašeni, imaju samo križ -nadvratnici sa „Graciosus“ „Graciosus“ imenom, prezbiter prezbiter -crkveni nadvratnik – ornamentalni ornamentalni ukras, nema natpis -sarkofazi – tipičan salonitski sarkofag, tabula ansata, poklopac u obliku krova na 2 vode, ulomci pročelnih strana sarkofaga, sarkofaga, prikaz križa na pročelnoj strani, tipično tipično za sarkofage 6. st. u Dalmaciji -kapitel – stilizirano akantusovo lišće - rešetke na prozorima, ulomak stupića prozorske bifore sa križem, stranica ambona, predromanički nadvratnik, vegetabilni ukrasi + središnji križ -ciborij sv. Marte - po ornament. ukrasu u trećem ili četvrtom desetljeću 9. st., na dvije strane pleterni motivi, na tri lavovi, lavovi, četiri paunovi, lukovi: lukovi: na jednom djelu teče teče natpis, a na drugom ornament, natpis fragmentalno sačuvan (ističe se dio sa natpisom o sv. Marti), četverostrani ciborij -nalazi iznad oltara, bio iznad baptisterija (krstionički ciborij), stranice se zovu arkade, te se kod četverostranog ciborija spajaju pod 90°, na arkadama pokrov u obliku osmerostranične osmerostranične piramide koje se spajaju sa arkadama i uglovima, donji dio ciborija čine 32
stupovi s kapitelima, tekst teče i na vanjskoj i na unutarnjoj strani arkade-ulomak arhitravne grede, jedna sa dva pojasa, druga sa tri tr i (u srednjem djelu natpis), s pletenicom, različito klesane kuke, pletenica se pretvara u troprutni pleter
-zabat, tri u Bijaćima: *1. – križ sa dvjema pticama, samo pletenica, nema natpisa *2. – nema natpisa, završava stopama zabata gdje se spaja sa arhitravnim gredama, nema klasičnu središnju konstrukciju križa već rozete sa „ustreptalim“ laticama (ulomak rozete) *3. – dvije ptice koje kljucaju grozd, kuke kao karakterističan motiv, nema natpisa -Karaman smatra da svi pripadaju istoj oltarnoj pregradi -Rapanić – djelovi ciborija koji nemaju pokrov -Marasović smatra da zabati pripadaju ciboriju -lukovi - djelovi oltarnih pregrada umjesto zabata, višepruta pletenica sa trolisnim završetkom, kružnice kružnice + križ – 9. st. -ulomak pilastra sa ukrasom na licu i naličju -pluteji, višepruti križ, ulomak rozete, rani pluteji koja uključuje lukove i pilastre
Groblje -dva sloja – 9.-13. st. – 13 grobova, kasnoantički kasnoantički period -srednjovjekovni -srednjovjekovni grobovi su napravljeni od nepravilnih kamenih ploča ili poluobrađenog poluobrađenog kamenja, ovalni, pačetvorinasti pačetvorinasti i trapezoidni, kasnoantički kasnoantički zidovi su utjecali na orijentaciju kopja je većinom nepravilna -obične brončane karičice, jednojagodne, jednojagodne, trojagodne, željezni nožić, pršljen od pečene gline – karakteristični inventar SH doba i grobalja 9.-12. st.
65. 65. Soli Solin? n? ''KRUNIDBENA BAZILIKA'' ZVONIMIROVA – SV. PETAR GRADINA KOD SOLINA → d.p. 11. st. – ranoromanička crkva RKR tipa Lokacija Šuplja Crkva - Solin – crkva Sv. Petar i Mojsije - trobrodna, troapsidalna bazilika, ima tri oltara, te je najveća starohrvatska bazilika na području području Solina - na ostacima ostacima ranokršć. cemeterijalne cemeterijalne bazilike, bazilike, krunidbena crkva kralja Zvonimira 1075. g. – sred. 11. st. Pravokutni tlocrt s prezbiterijom, bočni zidovi raščlanjeni lezenamalezenama- rana romanika, ali kameni namještaj predromanički. Na pročelju ima zvonik spojen s crkvom. Uži pravokutni prostor predbroda upućuje na westwerk, zabat je ukrašen sa 2 ptice i križem, zabat je važan jer je na njemu natpis «Presveti Petre primi dar časnog Mojsije slugu tvog!». Fragmenti pluteja s prikazima ljudskog lika- Krist s aureolom i bradati muškarac i još dva djelomična lika. Dyggve- bradonja je Zvonimir, drugi vele da nije iz ove crkve, samo iz iste radionice. Po svom tlocrtu je slična crkvi Sv. Nedjeljice u Zadru. Osim zabata nađeni su i fragmenti drugih dijelova oltarne pregrade, dijelovi stupića, dijelovi ciborija sa kukama i motivom šahovnice. 33
Crkva je spoj starohrvatske arhitekture i novih građevinskih oblika koje šire benediktinci od sred. 11. st.
66. Napiši karakteristike karakteristike i dataciju crkve u Gradini. Gradini. Ranoromanička Ranoromanička trobrodna bazilika sa drvenim stropom javlja se u dalmatinskoj Hrvatskoj u isto vrijeme kada i u dalmatinskim primorskim gradovima, a i ranijem starohrvatskom graditeljstvu 9. i 10. st. nije bila nepoznata bazilika na tri broda, ali tek iza polovice 11. st. se u većem broju podižu crkve bazilikalnog tipa s drvenim stropom. Benediktinske crkve i katedrale u dalmatinskim gradovima imaju samo stupove kao potpornje srednjeg broda, a Hrvati vole zidane pilone i upotrebljavaju ih u raznim oblicima. U ranoromanskim bazilikama dalmatinskih gradova zvonik je uvijek prema italskom običaju postavljen odvojeno odvojeno od crkve, a u starohrvatskim bazilikama je zvonik zvonik na pročelju crkve crkve i dio je crkvene građevine. građevine. Tip crkve na stupovima ponavlja ponavlja se uglavnom uglavnom i u ruševinama ruševinama crkve u Žažviću i katedrale u Biogradu. Prema tome govorimo o regionalnoj hrvatskoj varijanti benediktinske ranoromanske bazilike. bazilike.
67. Sv. Stjepan na otoku kraj Solina? -kraljevski mauzolej -o njoj piše Toma Arhinakon (13. st.) da ga je podigla kraljica Jelena u 10. st. -1898. g. nađen sarkofag kraljice Jelene -dva zvonika + kapelica 68. Nabroji lokalitete lokalitete starohrvatskih crkava crkava na području Solina. Solina. CRKVE kraj Solina 9. st. → sv. Petar Rižinice → sv. Juraj Putalj → sv. Marta Bijaći CRKVE kraj Solina 10. st. → sv. Marija Otok sv. Stjepan (i Mojsije) Otok mauzolej kraljice Jelene, tu je nasen sarkofag CRKVE kraj Solina 11. st. → sv. Petar u selu+zaduzbina selu+zaduzbina Petra Cnog → Šuplja crkva=sv. Petra i Mojsija, krunidbena bazilika kralja Zvonimira 69. Pet lokaliteta u Biskupiji. 1) CRKVINA Grobovi s drvenim lijesovima u J strani zida crkve sv. Marije, sadrže ostruge, tri karolinška mača tipa K i zlatnike Konstantina V. Kopronima (najveći broj zlatnika potječe iz Crkvine)datiraju u d.p. 8. st. Dva sarkofaga iz predvorja crkve – 1) sa ženskom osobom, jednostavan, jednostavan, 2) sarkofag je rimskog porijekla i na pročelju su mu uklesana dva morska konja, a na poklopcu je križ (naknadno je rađen, vjerojatno je bio dio arhitrava), mrtvac je bio na leđima s rukama uz tijelo i pozlaćenim ostrugama sa garniturom za zakopčavanje, zlatnik Bazilija I (867. – 886.) – d.p. 9. st. Presvođena grobnica blizu sarkofaga sa dječijim pozlaćenim ostrugama i garniturom za zakopčavanje. zakopčavanje. Veliki broj grobova obzidanih kamenjem i pokrivenih pločom, predmeti nakitnog karaktera. 34
arhitektura -ravan začelni zid i tri upisane apside -tri broda odjeljeni pilonima između kojih naknadno izrađeni zidovi u 16. i 17. st., kad je nastala crkva sv. Luke (nju je našao Lujo Marun) -MARUNOVA OTKRIĆA NA CRKVINI: kopao od 1886.-1908. najveće nalazište nalazište u Biskupiji, nalazi: bazilika sv. Marije p.p. 9. st., trobrodna i bila mauzolej kneževske porodice Trpimirovića-kameni sarkofag u predvorju, prema nekima razvijeni trodijelni westwerk, u 11. st. dograđivanje, zabat s likom Madone oko 1078. g. -najstariji prikaz gospe u Hrvatskoj, četiri puta mijenjan namještaj, krstionički ciborij 9. st., oltarni cib d.p. 11. st.- likovi, šahovnice, vrpce. Djelo majstora koljanskog pluteja. *Groblje- od kasne antike do danas, više stotina grobova (možda ~1000) u 4 tipa: 1) od neobrađenih kamenih ploča s mnogo naušnica, prstenja i novca, 2) uzeti s rim. nekropola za odličnike 3) zidani oblijepljeni malterom sa stećkom i malo nalaza, 4) zidani etažni-trupla na katove odijeljena kamenom pločom-bez nalaza, 20ak takvih. 88 starohrvatskih grobova-nakit, grobova-nakit, nož, dvije ostruge. Tri tipa: 1) raka s ostatkom lijesa + brončani karolinske karolinske ostruge, jedan jedan grob, 2) jednostavna jednostavna raka bez lijesa, lijesa, 3) obzidani kamenom kamenom i pokriveni pločama-79 takvih-puno nakita i ogrlica od 1000+ stakl perlica. Bitniji nalazi: mačevi K-tipa, vjedra, ostaci tekstila-svila i platno i pozlaćena tkanina, zlatnici, ostruge, kožna obuća. Predvorje bazilike - vapnenački sarkofag sa dva morska konja, na poklopcu križ-nisu istovremeni; sarkofag rimski, poklopac kasnije, unutra pozlaćene ostruge, zlatnici Bazilija I., grobnica od zidanog kamenja sa pozlaćenim ostrugama+dvije ostrugama+dvije pređice= mlađa osoba. -predvorje od dvije zasebne prostorije (S+J), a između prazan prostor, vjerojatno postojao luk koji je pokazivao prostorije budući da su zidovi zadebljani – Gunjača- svod na kojem se uzdizao zvonik -u S prostoriji pronađen sarkofag sa knež. ukopom, a u J prostoriji sarkofag sa ukopom žene (velike sljepoočinčarke sa jagodom), skelet sekundarno ukopan negdje drugdje
CRKVENI NAMJEŠTAJ IZ CRKVE SV. MARIJE NA CRKVINI U BISKUPIJI Sav crkveni namještaj iz ove crkve pripada razdoblju od 9.-12.st. i tijkom vremena se 4 puta mijenjao. Nađen je veliki broj fragmenata koji pripadaju zabatima oltarne pregrade, ali im se ne može odrediti točna datacija. 1. faza – p.p. 9. st. Ostaci križa u središnjem polju ispunjeni su troprutim dvopletom, isto tako i donja lučna traka, pod vodoravnom hastom križa se nalaze isklesane rozete, u ovu fazu spadaju i pilastar i dijelovi ambona čija je površina ispunjena istim motivom rozeta opasanih troprutom vegetabilnom viticom (neprekinute rozete) 2. faza – d.p. 9. st. Vezuje se s ulomcima iz Šopata sa Branimirovim imenom. Obodne trake su ispunjene kukama, rep ptice pod križem je ispunjen ornamentom na riblju kost. 3. faza – 10. st. Obodna traka je ispunjena kukama, u središnjem polju je je križ ispunjen troprutim dvopletom, a krakovi križa završavaju voluticama, pod vodoravnom hastom svakog križa je ptica u profilu s grozdom grozdom u kljunu.Na luku zabata je natpis natpis (o rušenju nečega) nečega) 4. faza – 11. st. 35
Obodna traka je ispunjena kukama u suprotnom smjeru, druga ornamentalna traka je ispunjena nizom stiliziranih palmeta. ZABAT S PRIKAZOM MADONE – najstariji prikaz Gospe u Hrvatskoj, pleter se gubi, javljaju se palmete palmete – prijelaz u romaniku. romaniku. ČETVEROSTRANI CIBORIJ – četiri dekorirane arkade, piramidalni krov ukrašen ljuskastim crijepovima i na bridovima lukovima koji se međusobno sijeku. Tanki stupovi su ukrašeni raznim životinjama (orlovi,golubovi, sove, fantastične zvijeri). Na stranicama prevladavaju stilizirani biljni ornamenti. Luk na svakoj strani prati niz plastično izvedenih arkada od troprute vrpce. Unutar svake arkade je trokutić s uklesanim stiliziranim cvijetom – 9. st. 2) BRAČIĆA PODVORNICA -iskopavao ju je Lujo Marun i u grobovima našao kovinske i keramičke priloge – željezni nožići, kresiva, keramičke posude ukrašene cik-cak linijama, vjerojatno SH grobovi 7. i 8. st. 3) BUKOROVIĆA PODVORNICA -«četvrta crkva» - jednobrodna s polukružnom apsidom, Z dio nepoznat, 9. – 10. st. Nedaleko od crkve Sv. Trojice. Pronađeni su temelji manje SH crkve s apsidom, nekoliko kamenih ulomaka s pleternom plastikom, grobovi i jedan sarkofag. Većina grobova je orijentirana I – Z, uglavnom sa jednim kosturom, ali je bilo i dvojnih, pokopani su na leđima sa ispruženim rukama. 1. grobovi u običnoj zemljanoj raki – 8. st. 2. grobovi ovalnog oblika, zidani od sedre ili vapnenca, pokriveni kamenim pločama ( nekima popločano i dno) dno) – najviše – 9.-12. 9.-12. st. - u grobovima prevladava nakit : karičice s koljencima, 1-jagodne, 3-jagodne, S-karičice 4) DOLOVI 2 groba u goloj zemlji, I – Z, Fe nožić, kremen, kresivo, dva lonca – 8. st. 5) LOPUŠKA GLAVICA Pronađena je SH crkva sa kontraforima iz 9. st., jednobrodna, longitudinalna s neobičnim svetištem koje se sastoji od glavne apside, bočne apside i bočnog pravokutnog prostora, ima kontrafore i na pročelju (jedino ova crkva i biogradska katedrala), budući da ima više kontrafora na prednjem dijelu, Gunjača pretpostavlja da je imala zvonik, pronađeni ostaci sedre ukazuju na to da je imala krov, fragment tegurija sličan onom iz Rižinica ( kuke - slijepi lukovi – rep ptice ukrašen ribljom kosti). SH groblje – uglavnom I – Z, mrtvaci pokopani u običnu zemljanu raku – samo dva groba 2. od nepravilnih kamenih ploča i pokriveni sa 2, 3 ili više nepravilnih ploča, ruke su uglavnom uz tijelo- obične karičice, karičice s koljencima, naroskane, jednojagodne. jednojagodne. *Sv. Cecilija Stupovi, Kapitul –trobrodna, obli kontrafori i piloni, hrvatski tip bazilike Branimirovo doba - 9.st. *crkva Sv. Bartola, Kapitul, benedik. samostan, 11. st.
70. Kapitul kod Knina? U p.p. 11.st. sijelo hrvatskih biskupa. Na ovom lokalitetu je Marun pronašao temelje bazilke Sv. Bartola iz 13. st. Crkva je bila trobrodna, svaki brod je završavao polukružnom apsidom, a brodovi su međusobno međusobno bili odijeljeni odijeljeni kamenim pilonima. Pred lijevom apsidom su bila vrata za ulaz u četvrtastu prostoriju koja je najvjerojatnije služila kao sakristija iznad koje se nalazio toranj (ostaci debelih zidova), a do sakristije se nalazila kapela koja je u ranije doba vjerojatno bila samostalna crkva jer je imala i vlastiti ulaz. Sa J strane crkve je bilo trapezoidno dvorište i stambene zgrade oko njega. Na ruševinama bazilike su nađeni grobovi iz kasnijeg razdoblja kad je crkva već bila porušena i stećci. Crkva je bila presvođena, ukrašena freskama, popločana popločana kamenom, iznad glavnog ulaza je bila rozeta od koje su se sačuvali dijelovi – gotika, ovo je najstariji primjerak. Zapravo su postojale tri crkve, najstarija 36
je bila iz 10. st.- iz nje potječe natpis natpis sa Držislavovim imenom (magnum dux) i sasvim je porušena da bi se izgradila crkva crkva u 13. st., a druga druga je bila ova bočna bočna sa S strane strane bazilke i potječe iz početka početka 12. st.
71. Uzdolj kod Knina? Marun je otkopao temelje crkve Sv. Luke – jednobrodna građevina sa polukružnom polukružnom apsidom apsidom u širini broda. Izvana ima kontrafore, a iznutra lezene. Imala je i oltarnu pregradu od koje je Marun sastavio arhitrav i zabat sa imenom kneza Muncimira kao donatora crkve 895. g. Oko crkve se nalazi groblje sa nadgrobnim pločama i stećcima iz razdoblja prije pokrštavanja Hrvata (zapravo se ne zna kad bi se točno datiralo), ali je tu vjerojatno i ranije bilo neko sveto mjesto pa je zato sagrađena i crkva. 72. Koljani Gornji, Biskupja? -važan zbog crkvenog namještaja pripisan radionici majstora koljanskog namještaja iz 9. st.
73. Položaj Nina u RSV? Nin- JEDINI ANTIČKI GRAD na području Hrv. kneževine (dva karolinška rana relikvijara, kraj 8./poč. 9. st.) – iz Nina kreće utjecaj na područje S. Dalmacije i zaleđa (Kršćanski). Nin je u 9. st. bio sijelo sijelo hrvatske crkve i biskupa, koji su potpali pod patrijarhata patrijarhata u Akvileji. U to doba bio je centar pokrštavanja Hrvata. To je jedini antički grad koji je ostao na hrvatskom teritoriju. Katedrala sv. Asela u Ninu Jednobrodna s pravokutnom apsidom i zvonikom (romanika). U PR je dodana krstionica (gdje je navodno nađena nađena Višeslavova Višeslavova krstionica). krstionica). Crkva sv. Marije u Ninu Trobrodna bazilika iz 9. st. Uz nju je sredinom 10.st. osnovan ženski benediktinski samostan. samostan. Sv. Križ u Ninu Križnog tlocrta, pronađen je nadvratnik sa posvetnim natpisom župana Godečaja. Crkva je iz 9. st. Uz crkvu je i SH groblje, jedina PR građevina građevina (nepravilno kamenje), ostalo ostalo su pregradnje. Crkva sv. Nikole u Prahuljama u Ninu Iz 12. st., na humku, oblik trikonhosa, vanjske plohe su neraščlanjene osim niza konzolica pod strehom što govori o ROMANICI. Crkva sv. Ambroza u Ninu 12. st. (materijal iz 9. st. je nestao). Jednobrodna sa polukružnom apsidom, apsidom, ostaci benediktinskog benediktinskog samostana iz 10. st. kojem je na čelu bio Teudebert. Teudebert. Crkva sv. Mihovila u Ninu Porušena gotička, bila je jednobrodna. Nađeni fragmenti oltarne pregrade s imenom Branimira (dux Sclavorum) i opata Teudeberta. Crkva sv. Barbare 11. st., po Jeliću trobrodna s tri apside. 74. Relikvijar iz Nina? -na drvenu podlogu torbice pričvršćene ploče od Ag lima koje je pozlaćeno, ukras iskucavanjem
37
-samo ornamentalni ukrasi, poklopac u obliku krova na dvije vode (?), srebrne rozete, na površini ćelije sa dragim kamenjem (tipično (tipično za karolinški obrt) obrt) -sama forma tipična za Franačku 8. st. -razlika u obliku torbice su tipično ranosrednjovjekovne, ranosrednjovjekovne, nema ih u kasnoj antici -figuralni motivi, rozete, križevi iskucani (ornament. prikaz) -likovi ninske svetačke trijade (Anselmo – posvećena nins. katedrala, Ambrozije i Marcela) -kult sv. Ambrozija izražen u sjevernoj Italiji – smatra se da je relikvijar izrađen u sj. Italiji u vrijeme karolinga – kraj 8. st. -u gornjem dijelu relikvijara prikaz Krista
75. Višeslavova krstionica? U katedrali sv. Asela u Ninu je navodno nađena Višeslavova krstionica. Smatra se da je Višeslav prvi pokršteni vladar Hrvata oko 800. g. Zapravo to ništa nije sigurno pa je i po jednostavnom ornamentu, plitko isklesanim isklesanim stupićima s jednostavnim kapitelima, kapitelima, astragalu i pleternom križu s volutama volutama neki datiraju datiraju oko 800. g. (Petricioli), (Petricioli), a po istim elementima elementima dekoracije i osobinama natpisa Šeper i Rapanić u 11. st. «Ovaj izvor prima slabe, da ih prosvijetli. Ovdje se peru od svojih zločina, što su ih primili od prvog roditelja, da postanu postanu kršćani kršćani spasonosno ispovjedajući ispovjedajući vječno vječno Trojstvo. Ovo je djelo pobožno načinio načinio svećenik Ivan Ivan u vrijeme kneza kneza Višeslava, u čast čast naime Sv. Ivanu Ivanu Krstitelju, da zagovara njega i njegoveštičenike njegoveštičenike (krštenike)». 76. Bašćanska ploča? Oko 1100. g., gornji rub motiv loze i lišća, bila dio oltarne pregrade u sv. Luciji u Jurandvoru kod Baške na Krku. Pisana starohrvatskim s elementima crkvenoslavenskog. Sadžaj: Zvonimir daruje zemljište crkvi sv. Lucije i zapisao je to opat Držiha, opat Dobrovit je sagradio crkvu u doba kneza Kosmata. 77. Arheološki nalazi na Putalju? Na Putalju (Kaštel (Kaštel Sućurac) je pronađeno pronađeno rano srednjovjekovno srednjovjekovno groblje iz 8./9. st., ostaci crkve iz 9. st. i kasno srednjevjekovno groblje. 1) rano srednjovjekovno groblje iz 8./9.st. , sačinjava ga 8 grobova od kojih samo 4 imaju nalaze: karičice, jednojagodna, jednojagodna, 1 posuda, 1 naušnica u obliku između karantanske i bizantske 2) crkva Sv. Jurja koju je knez Mislav podigao u p.p. 9. st. (839. g.). Za vrijeme dok je tu crkva nema groblja jer je crkva bila zadužbina. Važno je reći da je tu postojao i RK kompleks koji je uvjetovao obnovu sakralnog zdanja na istom mjestu. Najstariji pronađeni objekt je ranorimski četvrtasti bunar(vjerojatno cisterna za kišnicu). Poslije rimskog sloja ide kasnoantički/RK, kasnoantički/RK, a 3. fazu predstavljaju PR adaptacija i dogradnja (dijelovi crkvenog namještaja s početka 9. st. govore o crkvi većih dimenzija). Sav namještaj je od mramora (korišteni su antički sarkofazi), pilastri imaju obrub (ili tordirano uže ili kuglice)– karakteristično za te pilastre je obrub izvana, a iznutra motiv osmice, pereca, mreža rombova i kružnica. Po motivu i kompoziciji pokazuju sličnost sa crkvenim namještajem namještajem Istre i S Italije (Aquileja). Motiv «osmica» je karakterističan za Italiju (kod nas : Gradina / Solin – plutej sa prikazom kralja u splitskoj krstionici, nadvratnik nadvratnik iz Dubrovnika, Dubrovnika, 4 primjerka iz Istre) 38
3) kasno srednjovjekovno groblje koje je već u svojoj 1. fazi veći dio grobova ukopan unutar PR crkve. Početak tog groblja se datira u 12.-13.st. Današnja crkva pripada 14./15. st. 78. Crkva sv. Juraja na Putalju okolica Kaštela? -NAJRANIJE DATIRANA CRKVA U NEKOM IZVORU (Trpimirova i Mucimirova darovnica), crkvu je posvetio knez Mislav, sačuvani ulomci crkvenog namještaja (na temelju stilske analize datacija u p.p. 9. st.) – savršeno odgovara podacima iz izvora, T. Burić – stilska analiza, monografija iz 2002. g.
79. Luk iz Kaštel Sućurca? Jedan od najstarijih srednjovijekovnih srednjovijekovnih spomenika kod nas, a pripada prijelaznom razdoblju. r azdoblju. Ukrašen je kukama, natpisom («Gledaj ovo djelo, kakvom je divnom ljepotom izvedeno pomoću Gospodina...»). Gospodina...»). Luk je bio uzidan u jednu jednu kulu, od mramora mramora je i u presjeku je osmokutan. Ne zna se kojoj crkvi je pripadao – Katić smatra ili sv. Juraju na Putalju ili sv. Mariji od Hlada, pa ga datira u 9. st., Karaman i Bulić ga datiraju u 8. st. Danas se čuva u župnoj crkvi u Kaštel Sućurcu. 80. Crkveni nalazi Putalj? -unutar današnje crkvice ostaci objekta koji bi prethodio ranokršć. građevini (unutar prostora A presvođena kasnoantička grobnica – neka memorija) -C1 – rimskodobna cisterna (bunar) -C2 – kasnoantička cisterna (u vrijeme predromaničko – izvan upotrebe) – u to vrijeme dozidane stambene formacije ulomci namještaja iz Mislavovog doba: većina iz mramora -ističu - ističu se preciznim klesanjem (posebno pilastri) pilastri) – majstori vjerojatno iz sj. Italije (na temelju motiva) mozaik – ranokršć. razdoblje jer ih u RSV nema -baze oltarne pregrade koje imaju utore na gornjoj površini gdje se uglavljuju pilastri i pluteji –-ulomci greda oltarne oltarne pregrade -patera – okrugli ukrašeni predmet za vješanje svjetiljki -pilastri – važni za formuliranje teze o sjevernoitalskim majstorima, motiv kuglica i tordiranog užeta (često u sj. Italiji), motiv osmica (u Dalmaciji rijedak, a čest u Istri i sj. Italiji krajem 8. i poč. 9. st.) -često na ulomcima pluteja troprutni pleter koji se uglavnom susreće u sj. Italiji, ali ne u Dalmaciji, središnji dio širi (tzv. bizantski pleter) -uski plutej (veličinom između pilastra i pluteja)
81. Regionalni tip predrom. arhitekture na Braču? Na Braču se javljaju jednobrodne longitudinalne longitudinalne crkvice crkvice sa jednom apsidom apsidom i raščlanjenom raščlanjenom unutrašnjošću s bačvastim svodom. Nemaju crkvenog namještaja namještaja pa ih se ne može preciznije 39
datirati u vremenskom okviru PR 9.-11. st. (većina bi ih se mogla datirati u 11. st.). presvođene su bačvastim svodom svodom i pokrivene dvostrešnim kamenim kamenim krovom. Jedna od najvećih regionalnih koncentracija građevina istog oblika naužem prostoru. Sv. Kuzma i Damjan na Smrčeviku, Sv. Nedjelja (izvorna Sv. Marija), Sv. Martin, Sv. Duh, Sv. Toma, Sv. Mihovil, Sv. Juraj, Sv. Ilija itd. 82. Regionalni južnodalmatinski kupolni tip? PREDROMANIKA Ove i 6-konhne su najbrojnije, ali su ove koncertrirane u J. Dalmaciji s najsjevernijom u Omišu, a brojne su na Elafitskim otocima. Ove crkve su sve pravokutne osnove sa izvana četvero kutnom, a iznutra polukružnom apsidom i imaju kupolu u sredini traveja. Kupola je uvijek u obliku kalote (često raščlanjena nišama) – uokvirena četvrtastim kubusom i pokrivena čunjastim čunjastim krovom. Bočni Bočni zidovi su raščlanjeni raščlanjeni lezenama(često lezenama(često i izvana i iznutra). iznutra). A mogu biti i neraščlanjeni. Sv. Petar- Omiš (raščlanjeni vanjski zidovi), Sv. Mihajlo- Ston, crkvice na Šipanu, Lopudu, Koločepu (Sv. Nikola), Sv. Mihovil na Braču.
83. Ranosrednjovjekovne crkve u Dubrovniku? *Sv. Marija Sigurata u Prijekom, *Sv. Nikola u Prijekom – jednobrodni kupolni tip raščlanjene vanjštine, *Sv. Petar Stari – dvobrodna, dvoapsidalna. 84. Kronologija Bjelobrdske kulture? Giesler je napravio apsolutnu kronologiju: PRIJELAZNA FAZA – 900.-965. BIJELO BRDO I – rana 965.-995. kasna 995.-1030. BIJELO BRDO II – rana 1030.-1070. 85. Arheološki materijal Bjelobrdske kulture? Nakit bjelobrdske bjelobrdske kulture je dosta skroman skroman i rustičan u umjetničkom umjetničkom smislu. Pretežno Pretežno je izrađen od bronce i srebra tehnikom lijevanja+iskucavanja lijevanja+iskucavanja i često ukrašen pseudogranulama. pseudogranulama. Ogrlice i narukvice su izrađene od staklene paste i kauri pužića. Naušnice – S-karičice, S-karičice, grozdolike volinjskog volinjskog tipa, polumjesečaste polumjesečaste – češeraste. češeraste. Prstenje – od upletene žice, rastavljenih krajeva, lijevano, 1 luksuzni ukrašen granulacijom i filigranom (Zvonimirovo, Veliko Polje, Suhopolje). -3 osnovne grupe – otvoreni, zatvoreni, s krunom. Dvočlani srcoliki privjesci. Bušeni srebrni novac – denari Andrije I (1046. – 1061.) u grobu djeteta, dugmad, praporci. 86. Važnija groblja Bjelobrdske kulture? Vukovar – Lijeva Bara, Veliki Bukovac, Kloštar Podravski, Bijelo Brdo II, Mrsunjski Lug, Zvonimirovo (Suhopolje) – p.p. 11. st., Josipovo (SZ od Slatine) – p.p. 11. st. 87. Benediktinski samostani 9. st. na ist. obali Jadrana? *Sv. Ambroz u Ninu – natpisi Branimira i Teudeberta (na celu benediktinskog samostana samostana u 10.st.) *Sv. Petar u Rižinicama – Trpimir *Crkvina u Biskupiji *Sv. Bartolomej u Kapitulu kod Knina možda 1060.g. – Trpimirov natpis *Sv. Ivan kod Biograda *Sv. Krševan i Sv. Marije u Zadru 40
*Sv. Nikola u Trogiru
88. Tipološke karakteristike i datacija benediktinskog samostana Sv. Marije u Zadru i Sv. Petra u Supetarskoj Dragi? *Sv. Petra i Mojsija u Solinu- ranoromanička crkva, građena u starohrvatskoj predromaničkoj arhitekturi. Ima upisano troapsidalno svetište. Glavna apsida je četvrtasta a bočne su polukružne (to je predtromanička predtromanička tradicija). tradicija). Ima predvorje, tj. westverk, westverk, što je predromanički predromanički dodatak. Podudaraju se vanjske i unutarnje lezene. *Sv. Marija u Zadru- istog je tipa kao sv Petaru Dragi. To je trobrodna trobrodna troapsidalna crkva. Uz nju je dvorana kapitula sa zvonikom, koji je obnovljen u 15. st. ali kao romanički. Dvorana kapitula je presvođena bačvastim svodom. Zvonik ima križno rebraasti svod na prvom katu i jedini jedini je takav najpouzdanije najpouzdanije datiran u Europi Europi (rex Kolomanus-1105. Kolomanus-1105. g.), zadužbina Čike iz roda Madijevaca i sv. Petra u Supetarskoj Drazi- najbolje sačuvana bazilika iz 11. st. - sačuvani su svi unutarnji elementi. Ima dubok kor i svetište za redovnike. *1060. g. plemstvo i puk osnivaju samostan.
89. Vrijeme procvata benediktinskih samostana u Dalmaciji i njihova podjela na gradske i kraljevske. Ora et labora. Sv. Benedikt njegovo učenje jedino dopušteno u franačkoj državi. Preko Akvileje iz Franačke prvi donosioci kršćanstva – misionari. Nema utjecaja drugih redova, prihvaća ih vladajući vladajući sloj te osnažuju osnažuju latinsku liturgiju. Franjevci Franjevci i dominikanci se javljaju u 13. st. Vladari u okvirima zadužbina od sredine 9. st. potpomažu gradnju samostana. Kraljevski samostani su seodržali do početka 12. st. kada Hrvatska ulazi u Ugarsku i tada prelaze u ruke splitskog nadbiskupa. nadbiskupa. Pisane vijesti : Trpimir – Rižinice Nin – Sv. Ambroz – Branimir i Teudebert Teudebert Knin – Kapitul – Sv. Bartolomej – Trpimir Sv. Marija mala u Zadru – samostan benediktinki (poznati zvonik)
90. Kraljevski samostani sa državnim skriptorijem? Nastaju većinom većinom na rezidencijalnim rezidencijalnim posjedima, a samostanske samostanske crkve – dvorske kapele. kapele. Prostorije u kriptama i predvorja – kraljevske grobnice. Sv. Petar i Mojsije u Solinu Sv. Bartolomej na Kapitulu Sv. Ivan, Sv. Toma u Biogradu Sv. Grgur u Vrani 91. Benediktinci u sjevernoj Hrvatskoj? Kao red javljaju se 528. g. kada ih je osnovao Sv. Benedikt u Monte Cassinu, gdje je podignut i glasoviti samostan. U prvoj polovici 9. st. javljaju se u Hrvatskoj i osnivaju samostan u Rižinama kod Solina, koji je osnovao knez Trpimir, i samostane u Karinu i na Visu. Od 9.12.st. procvat je benediktinskih samostana na jadranskom primorju, npr. samostan Sv. Lucije 41
poznat po Baščanskoj Baščanskoj ploči ploči ili samostan Sv. Krševana Krševana u Zadru koji koji je bio centar protumletačke borbe. borbe. A javljaju se i u S. Hrvatskoj, na području području od Požege Požege do Daruvara – Sv. Marija u Ivaniću - jedini ženski samostan reda Sv. Benedikta u Panonskoj Hrvatskoj koji je u posljednjoj posljednjoj fazi djelovanja vjerojatno vjerojatno bio samostan cistercistkinja. cistercistkinja. Sv. Mihael u Rudini – bila je utvrđena, utvrđena, nalazi klesanih komada, a posebno posebno strijelnica. Sv. Petar u Požegi – u 18. st. Turci istjerali istjerali redovnike. Sv. Margarita u Bijeloj – papa Benedikt Benedikt XII. želi obnoviti benediktince benediktince pa ga vraća vraća benediktincima. benediktincima. Oko 1542. g. Bijela Bijela pada pod Turke Turke i službu neko neko vrijeme vrše monasi monasi istočnog obreda. Sv. Helena u Podborju – današnji Daruvar Daruvar se nekada zvao Podborje. Podborje. Samostan su uništili uništili Turci 1777. g.-neki smatraju da je bio templarski. Sv. Stjepan Kralj u Zagrebu – biskupiju u Zgb Zgb – u osnovao osnovao Ladislav 1094.g. 1094.g. i prvi biskup Duh iz Češke.Pod pojmom samostana ovdje je ustvari označen kaptol zagrebačkih kanonika, koji su živjeli kao u samostanu, pa se zato i upotrebljava ta riječ. U jednoj ispravi u arhivu Sv. Izidora stoji da je prvi franjevački samostan bio u Zgb-u i da je prije bio benediktinski. Neki kažu da je tu boravio i Sv. Franjo Asiški. Sv. Benedikt u Kloštru Podravskom – po predaji je u 13. 13. st. ovdje bio franjevački franjevački samostan, samostan, te da su možda naslijedili benediktince koji su pobjegli pred navalom Mongola. Postoje neki izvori da je na nekoj zemljopisnoj karti u opatiji Sv. Pavla u Austriji, gdje su označeni svi benediktinski samostani samostani označen označen i ovaj u Kloštru. Sv. Martin u Vaški – spominje se u nekoliko navrata – u Szentyvanyevu Szentyvanyevu prijepisu Pazmanyjeva Pazmanyjeva kataloga ; kod nekih mađarskih pisaca i kod našeg Kukuljevića koji kaže da se prvi put spominje 1190. g.Zna se da su tu bili prisutni templari templari i regularni kanonici kanonici Sv. Augustina, za benediktince nije sigurno.Pripadao je zagrebačkim zagrebačkim biskupima. Sv. Jeronim u Štrigovu (Međimurje) – izgleda da su ga podigli knezovi knezovi Celjski i to knez Fridrik 1448. g. koji je onda postojao sve do Jurja Zrinjskog 1570. g. Sv. Marija Gorska kod Lobora – blizu gore navedene navedene crkve nalaze se ruševine ruševine nekih zidina koje su po predaji bile samostan. Materijal je bio upotrebljen za gradnju današnje crkve u 15. st. Nađeni su kameni fragmenti crkvene pregrade s reljefom dvoprutasta pletera i s dijelom natpisa – smatra se da je nalaz iz 11. st. Neki smatraju (Tihomil Strahuhljak) da je podignut od 1070.-1090. g. dakle prije osnutka zagrebačke biskupije i da je srušen kod provale Tatara 1242. g. Ipak je preživio po svjedočanstvu Bele IV. Zna se da su tu kasnije samostan imali pavlini. Sv. Nikola u Gvozdu – Klaić je smatrao da da je pripadao benediktincima, benediktincima, ali se iz mnogih drugih mjesta vidi da ga je Ivan (Hanz) Frankopan podigao kao pavlinski samostan.
92. Arhitektura i skulptura 10. st. u Dalmaciji. U 10. st. se zbiva (jača nego prije) disperzija predromaničkog stila na prostoru Hrv. države iz smjera dalm. gradova, te se polako gube razlike u arhitekturi između ta dva prostora. Ovo veće povezivanje se može povezati sa crkvenim saborom u Splitu 925. g. i postavljanje splitske metropolije kao glavne nadležne za cijeli prostor. U ovom se vremenu i rijeđe spominju imena Hrv. kraljeva, pa je teže datirati spomenike. Jedine dvije iznimke su epitaf kraljice Jelene iz crkve sv. Stjepana u Solinu, koji onda datiramo u 10. st., tj. prije 976. g. Drugi primjer je plutej iz Kapitula kod Knina sa natpisom kralja Držislava.
93. Karakteristike i datacija grobalja u Mravincima, Majdanu i Gajinama. Groblje u Mravincima (115 grobova , 9.-10. st.) Groblje u Mravincima iznad Solina (položaj zvan Glavičine) je SH groblje na redove koje se datira u 9. i 10. st. po analogijama sa SH grobljima i nakitom. Na ovom groblju nisu nađeni 42
ostaci crkve, a pokojnici su sahranjivani u jednostavnim uskim četvrtastim grobovima od nepravilnog kamenja – suhozida i pokriveni pločama. U grobu se nalazi po jedan pokojnik, uz par obiteljskih grobnica. grobnica. Jedan pokojnik pokojnik u grobu je uobičajen uobičajen za rani srednji srednji vijek dok ih u kasnom srednjem vijeku ima više. Više od polovice grobova nema nalaza, nalaza, a i oni koji ih imaju nisu baš bogati i pokazuju nam prosječne prilike SH naselja. U grobovima su pronađene naušnice (jednostavne karičice većinom od bronce, 1-jagodne, 4-jagodne – 1 par srebrnih, karičice s «S» završetkom – malo starije, karičica s 3 koljenca ; na SH grobljima su česte 1 jagodne sa šupljom šupljom jajolikom jagodom), jagodom), prstenje (uglavnom brončano), nožić, bakrene pločice pasa (u grobu dječaka je nađeno 8 okruglih pločica), ljuska jajeta (poganski običaj važan je za datiranje) Groblje u Majdanu (26 grobova, preko 100 uništeno, 9.-10. st.) Groblje u Majdanu kod Solina je SH groblje na redove koje se datira u 9. i 10. st. Sami grobovi su u obliku nepravilnih pačetvorina ili ovalni, zidani od nepravilnih komada kamenja spojenih glinom, a ploče kojima su pokriveni su uzete sa obližnjeg starijeg rimskog r imskog vodovoda. Grobovi su orijentirani Z – I, a pokojnici su položeni na leđa s rukama uz tijelo. U grobovima su pronađeni i dragocjeni predmeti od zlata i srebra ; naušnice (par 1-jagodnih zlatnih ukrašenih filigranom, par 1-jagodnih srebrnih sa pozlaćenom jagodom i filigranom, filigranom, par velikih srebrnih 4-jagodnih 4-jagodnih ukrašenih filigranom, filigranom, manje zlatne i srebrne 1-jagodne), đerdan (8 jajolikih privjesaka od pozlaćenog srebra ukrašenih filigranskim zrncima obavijenim žicom –tradicija antike i Bizanta), prstenje (srebrni i brončani kolutovi, kolutovi, 1 od pozlaćenog pozlaćenog srebra i sa staklenim staklenim zrnom – kasna kasna antika). Groblje na Majdanu ima 2 sloja. U starijima grobovima su nalazi dragocjenog zlatnog i pozlaćenog pozlaćenog nakita ukrašenog ukrašenog filigranom, dok se u mlađima nalazi nakit nakit od srebra sa mnogo mnogo jednostavnijim dekorom. dekorom. U 9. st. i kasnije kasnije nakon pokrštenja, pokrštenja, Hrvati svoje mrtve redovito pokapaju u grobnice grobnice od kamenih kamenih ploča i nepravilnog nepravilnog kamenja sa nakitom, ali bez oružja,. oružja,. U 11. i 12.st. predmeti u grobovima postaju sve rjeđi, a njihova izvedba sve slabija (u posavskoj Hrvatskoj i Istri se ne koristi filigran). f iligran). Groblje u Gajinama (100 grobova, 9.-11. st.) Groblje u Gajinama kod Kaštel Sućurca je SH groblje na redove i datira se u razdoblje od 9.11. st. Grobovi su ovalnog oblika, ograđeni kamenim klinovima i pokriveni pločama. Od nalaza su najbrojnije naušnice (obične karičice, 1-jagodne, sa 1 izduženom jagodom, s jagodom kojoj su su polovice načinjene načinjene od spiralno uvijene uvijene žice – import import iz karantansko – ketlaške kulture, par većih 1-jagodnih s filigranom), 15 probušenih rimskih i bizantskih novčića (Bulić misli da su se nosili oko glave). Uz Mravince Mr avince ovo je najstarija SH nekropola na ovom prostoru, ali obje nemaju crkvene arhitekture. 1) dječak u zasvođenoj zasvođenoj zidanoj grobnici 2) dva muškarca u sarkofazima= oba ova groba imaju masivne, bogato ukrašene pozlaćene ostruge ostruge sa dužim šiljcima (mlađe) Mogorjelo – POJASNA GARNITURA s kopčom sa okovom i dvodijelnim jezičcem lagane brončane ostruge Koljani, kod Vukovića mosta – pokojnik u drvenom lijesu, narebrena pojasna kopča (poč.9. st.), rani karolinški mač tipa K-O s brončanim okovima pojasa, par željeznih ostruga sa garniturom za zakopčavanje starije, masivne – Ostrovice kod Bribira, Begovača, Ždrijac, Maklinovo brdo – Kašić, paralelne za Ždrijac Ždrijac i Begovaču (poč. (poč. 9.st.), imamo u Biskupiji iako su tamo tamo nešto starije (kraj 8. st.) – K.V.Kopronim i brončane Ždrijac (g. 161 i 74) i Maklinovo brdo su mlađi – p.p. 9. st. Biskupija i Ždrijac – import, ove druge su možda domaći proizvod po uzoru na franačke. Stranče – Gorica – masivne željezne ostruge, vjedro, recipijent za sol – 9. st.
94. Rano karolinški nalazi u Hrv. kao pokazatelji karolinškog utjecaja u Kristijanizaciji? 43
Širenje kultova franačkih svetaca - Sv. Asel, Sv. Marta, Sv. Martin, Sv. Hermagora, Sv. Bartul. Imena svećenika npr. Gumpertus i Gracijan (natpis iz Sv. Marte u Bijaćima) ukazuju na franački utjecaj. Prvi kontakti s Francima se odvijaju već u d.p. 8.st. i to sa misionarima. Najznačajniji nalazi nalazi koji pokazuju njihov njihov utjecaj u kristijanizaciji kristijanizaciji su cetiska kadionica kadionica iz Stare Vrlike i dva relikvijara – jedan s moćima Sv. Anselma iz Nina u obliku torbice kakvi se i inače javljaju u merovinškoj i karolinškoj umjetnosti (~Cividale), ukrašen iskucavanjem na srebrnom pozlaćenom pozlaćenom limu, na gornjem dijelu je prikazan Krist kako sjedi na prijestolju, a na donjem pod nejednakim arkadama su prikazani mladi orant, ženski svetački lik u adoraciji i mladoliki svetac sa kadionicom – ninski patroni Ambroz, Marcela, Asel. Stražnja strana je primitivnije obrađena s iskucanim kružnicama. kružnicama. Karaman ga datira u početak početak 9. st. Drugi relikvijar pripada nepoznatom svecu iz Nina, a izrađen je u obliku škrinjice tj. sarkofaga sa dvoslivnim krovom. Izrađen je od drveta i obložen srebrnim limom, a ukrašen rozetama i lažnim draguljima od staklene paste što ukazuje na rani srednji vijek – 7./8. st. Kadionica iz Stare Vrlike – od srebra i bakra s djelomičnom pozlatom, izrađena tehnikom lijevanja i ukrašena rovašenjem, po ukrasima slična Tasilovom kaležu datira se u d.p. 8. st.
95. Karolinški liturgijski natpisi? Nema odgovora (odnosi se na prethodno pitanje!) 96. Karolinški elementi u predromaničkoj arhitekturi Dalmacije? Odlike predromaničke arhitekture je troapsidalnost, što je utjecaj karolinške kulture, te crkve se datiraju već u 8. st., westwerk i karolinške rotunde Crkve: sv. Marija u Trogiru-najraniji primjer rane srvj crkve u Dalmaciji Troapsidalno svetište svetište se naglašuje sa štovanjem štovanjem sv. Trojstva i postavljanjem tri oltara. Osebujnim ostvarenjem karolinške arhitekture smatra se westwerk, monumentalno zapadno predzdanje crkve crkve sa završetkom završetkom nalik na toranj i bočnim bočnim tornjevima sa stubama. stubama. Crkve s westwerkom i šesterolisne crkve su arhitektonski tipovi koji su usko povezani sa karolinškim i bizantskim svijetom, trobrodne, troapsidalne bazilike.
97. Franačka uloga u pokrštavanju Hrvata? Hrvati su zaslugom furlanskih markogrofa iz Cividalea oko 800.-te došli u dodir i u sklop franačke države Karla Velikog. Od tada se kod nas redaju crkvene građevine i pleterne skulpture. Misionari iz Akvileje su k nama donijeli kršćansku vjeru. Pod taj je patrijarhat potpala hrv. crkva crkva i njen biskup koji koji je imao sijelo u Ninu. Ninu. A i Hrv. su knezovi knezovi u 9. st. odlazili odlazili na hodočašća u Italiju što je poznato iz Evanđelistara. Karlo Veliki je doveo Hrvate početkom 9. stoljeća do prvog okupljanja u veće političke organizacije i do napuštanja poganstva. Razdoblje intenzivnog pokrštavanja pokrštavanja Hrvata, u kojemu je novu vjeru prihvatila ne samo elita nego i čitava zajednica, započelo je nakon franačkog osvajanja Liburnije i Dalmacije. Godine 812. g. sklopljen je Aachenski mir, kojim su uspostavljene stoljetne granice na ist. Jadranu.
FRANACKA LITURGIJA Šire kult franačkih svetaca: sv. Marta, sv. Martin, sv. Bartul, sv. Asel, sv. Hermagora +imena svećenika franačkih npr gumpertus i gracijan (iz sv. Marte u bijaćima), Teudebert na kamenoj gredi iz Nina, spomenik iz Zadra sa imenom Anselmo...ukazuju na djelovanje Franaka na našim prostorima. Prvi kontakti već u d.p. 8. st.-misionari. Materijalni dokazi koji govor o tome: kadionica iz Stare Vrlike na Vrelu Cetine kod sv. Spasa 44
od srebra i bakra s djelomičnom pozlatom, izrađena tehnikom lijevanja i ukrašena rovašenjem, ukrasima sličnim Tasilovom kaležu iz d.p. 8. st.+relikvijar s moćima sv. Anselma iz Nina u obliku torbice kakvi su i inače u karol. umjetnine. Ukrašen iskucavanjem iskucavanjem na srebrnom pozlaćenom pozlaćenom limu, gornji dio prikazuje Krista na prijestolju, a na donjem ženski lik i svetac s kadionicom =Ambroz, Marcela i Asel.trijada Po Karamanu 9. st. drugi relikvijar nepoznatog sveca iz Nina u obliku škrinjice/sarkofag sa dvoslivnim krovom od drva, obložen srebrnim limom, ukrašen rozetama i lažnim draguljima od staklene paste= RSV /8. st.
98. Karolinški mačevi i ostruge u Hrv.? -prema ratnika u ranofeudalnoj Hrvatskoj državi uglavnom je karolinškog tipa. Sastoji se od: dvosjeklog mača, bojni nož, koplje s krilcima i od opreme konjanika-ostruge -u gradovima bizantskog temata- Zadar, Trogir, Split nije registriran ni jedan primjerak jer su Bizant i Franci u ratu -mačevi u dalmatinskoj Hrvatskoj se datiraju u p.p. 9. st., a starija su samo dva podravska nalaza s ranokarolinškim mačevima (Medvedička – Đurđevac i Cirkovljan) koje datiramo prije i oko 800. g., g., smatrajući ih posljedicom posljedicom ratnih pohoda Karla Velikog protiv Avara Avara u Panoniji (neovisno od hrvatske kneževine u dalmatinskom zaleđu u 9. st.) -mač iz Podsuseda – tip K je nešto mlađi i pripada p.p. 9. st., a njegov smještaj govori da je nosilac mača možda bio pokopan u vrijeme nemira za vladanja pan.-slav. knezova Ljudevita ili Ratimira -nalazi u dalm. zaleđu su posljedica karolinškog kulturnog utjecaja, karolinške mačeve mačeve kod nas nalazimo ili kao dar ili kao trgovačku robu i to od 800. g. kroz cijelo 9. st. 1) Karolinški mač tip-H, dvosjekli mač sa žlijebom, trokutasta jabučica, 9. st. – Ždrijac-Nin, Gradac kod Drniša, Katuni-Omiš (322 groba, neukrašen). 2) Karolinški mač tip-K, ima višedjelnu jabučicu, balčak izrađen prugasto Prelog-Međimurje-8. st. (najstariji), Vindija-Varaždin, import-9. st., Biskupija, datiran novcem K.V. Kopronima-rano 9. st., Koljani, Mogorjelo, Prozor, Podsused, Stolac, Orlić, Medvedička. 3) Karolinški mačevi tip-1, poseban tip, bojna sjekira, jezičci sa remena za mač-stil Tasilov kalež – Prelog-Cirkovljan, Biskupija, Vrpolje kod Knina, Gračac, Plavno-kraj 8.st./poč. 9. st. 4) Prijelazni tipovi: tip-1, tip-K, tip-H, stremeni okrugli i dijelovi ostruge-kraj 8.st./poč. 9. st., najstariji i najbrojniji nalazi ostruga su u Biskupiji i Gornjim Koljanima koji su isto u Biskupji (bronč. ostruge sa zakovicama i garniturom, datacija zlatnik K.V. Kopronima-poč. 9. st. i kneževski grobovi u crkvi-mauzoleju-d.p. 9. st.
99. Karolinški grobovi u sjev. Hrvatskoj? 1) Podsused - grob odličnika- mač tipa-K, poč. 9. st. 2) Medvedička, kraj Đurđevca- mač tipa-K, datacija- prije 800. g. 3) Prelog, Cirkovljani kod Varazdina- mač tipa-K, datacija- prije 800. g. 4) Vindija, Varaždin- mač tipa-K, 9. st. 5) Biskupija- datiran novcem K. V. Kopronima- rano 9. st. 45
6) Koljani, Biskupija, mač tipa-K 7) Mogorjelo, Prozor, Stolac, Orlić- mač tipa-K 8) Karolinški mačevi tip-1 (poseban tip, bojna sjekira, jezičci sa remena za mač-stil Tasilov kalež) 9) Prelog-Cirkovljan, Biskupija, Vrpolje kod Knina, kraj 8. st./poč. 9. st. 10) Gračac, Plavno
100. Karolinški grobovi u Dalmaciji? -karolinški mač tip-H/dvosjekli mač sa žlijebom, trokutasta jabučica 1) Ždrijac, Nin (322 groba,, p.p. 9. st., 2) Gradac kod Drniša 3) Katuni kod Omiša
101. Ratnički grobovi s karolinškom opremom u S Hrvatskoj. Nađeno je koplje koplje s krilcima kod Varaždina, Varaždina, vjerojatno napravljeno u Porajnju Porajnju iz 8. st., grob ratnika sa dvosječnim mačom (spatom) prijelaznog oblika prema ranom tipu K s petodijelnom jabučicom i stremen stremen izvijene ušice iz uništenog groba iz okolice Preloga. Preloga. Tu je i inventar iz groba ratnika iz Medvedičke kraj Đurđevca iz kraja 8. st. On sadrži dvosječni mač, bojnu sjekiru, nožić i jezičak pojasne garniture s insularnim životinjskim ukrasom. Kod Požeškog Brestovca je pronađen grob slavenskog odličnika iz kraja 8.- poč. 9. st. koji je imao ukrašeni zlatni pojas avarskog obilježja i jezičac s pucetima pojasne garniture za nošenje dvosječnog ranokarolinškog mača. Nađen je i karolinški pojasni jezičac. I u Podsusedu ima karolinških obilježja. Otkriven je grob ratnika sa mačem tipa K s petodjelnom jabučicom i karolinškom garniturom za nošenje mača koji se pripisuje vremenu franačkih sukoba s Ljudevitom. I u Susedgradu su nađeni grobovi opremljeni po karolinškoj modi. Biskupija-Crkvina ima 10 grobova južno od crkve, 5 zidanih i 3 sarkofaga gdje su nađeni franački mačevi i ostruge. I Nin-Ždrijac, ali to je na jugu. 102. Međurječje Drave i Save pod upravom? -Furlanskog markgrofa -Furlovska marka, njemu njemu pripada nase Medjurijecje u vrijeme LJ. Posavskog, Posavskog, južno od Istočne marke -Drava je granica izmedju salzburske i akvlejske crkvene uprave, za vrijeme Karla Velikog naše područje pripada Cividale -Nakon 828. g. i prodor Bugara za koji koji je bio okrivljen okrivljen i furlanski markgrof Balderik, ukinuta je furlanska marka i naše podrucje pripada Bugarskoj državi -Iz tog vremena imamo uglavnom pojedinacne pojedinacne grobove, ali i groblje od 32 groba iz Brodskog Drenovca, koje se datira u p.p. 9. st. -Furlanska marka obuhvaća: ISTRU, DALMACIJU I MEDURIJEČJE MEDURIJEČJE -nađeni: dvosječni mačevi, pojasne garniture, koplja s krilcima, bojni noževi, stremen
103. Brodski Drenovac? 46
-avarsko-slavenski -avarsko-slavenski grobovi datacija p.p. 9. st.- pokazuje pojavu grobova većih zajednicagotovo u svim grobovima pronađene posude koje najviše paralela imaju sa slavenskim grobovima -30ak grobova, jedan konjički grob sa ukopom konja i jahača, avarski materijal (konjička oprema, avarska sablja, jednosjekli mač Talaš) i slavenskog karaktera (kasni obli stremeni, pojasne kopče kopče tipa Blatnica/Mikulčice, Blatnica/Mikulčice, slav. keramika) keramika) -jezici ukrašeni stilom Blatnica–podloga prethodno ljevanih metalnih predmeta, glavni motiv izveden u negativu akantusovog lišća, ljiljanov cvijet-horizont Blatnica-Mikulčice, blizak horizontu Biskupija, Crkvina -ženski grob sa ogrlicom i naušnicama sa ukrasom perle -drveni grobovi stariji od narteksa (10 grobova), u 3 groba mačevi, ostruge u većini osim u dječjem, u dva dječja groba ostruge sa garniturom za zakopčavanje -grobovi u zidanim presvođenim grobnicama
104. Otok kod Vinkovaca? -datacija 8. st./poč. 9. st. -avaro-slaven. grob, tipične slavenske naušnice sa zvjezdolikim privjeskom (izrađene od filigrana, vjerovatno bizantske), ogrlica, keramička posuda, NEMA AVARSKE KOMPONENTE, iako groblje ima -slavenska keramika naglašenog naglašenog trbušastog oblika izuzevši prašku koja ima široka ramena i suzava se prema dnu
105. Vinkovci – Duga ulica? -slavensko paljevinsko paljevinsko groblje u Vinkovcima – 70-ak urni i 10 paljevinskih grobova-urne (u pravilu samo kosti, kosti, 2-3 muška groba, groba, 3 dječja, 1 žena, žena, urna u jamu jamu posebno iskopanu) iskopanu) dosta sličnosti sa urnama iz Kašića-urna s valovnicom(?) (sa češljastim predmetom na gornjem djelu i sredini posude)-neke urne podsjećaju na Slav. keramiku – praški tip – Vinkovci-nalazi oštrica noža i okova za drvenu vjedricu (za hranu kao popudbinu) – Vinkovci-datacija izvedena na temelju temelju tipoloških karakt. keramike, te C-14 metode, kraj 7.-sred. 8 st., Vinkovci Vinkovci
106. Zagreb – Podsused? -grob odličnika, mač tipa K, prije 9.st, garnitura za nošenje mača (jezičci, petlja, mali okovi)
107. Medvedička? -sj. Hrv., pokraj Đurđevca, ovaj grob se datira prije 800. g. -karolinški mač tip-K, tip-1 -jezičac brončani, pozlaćen ukrašen inzularnim karolinškim stilom, životinjske figure cjelovite (jezičac iz gornjih Vrbljana u istom stilu), taj stil datiran u d.p. 8. st. -vojna sjekira, nož u dijelovima 47
-karakteristično je da NEMA OSTUGA
108. Požeški Brestovac? -datacija - prva desetina 9. st. -proizvodi kasno avarskog tipa, zlatne kopče i jezici, jezičac s pupoljkom iz karolinškog kult. kruga, grozdolika naušnica (zlatna filigranska ukrašena granulacijom), prsten, bizantski privjesci, konkavni konkavni zlatnik-bizantskog zlatnik-bizantskog podrijekla, vjerovatno vjerovatno nalazi pripadaju pripadaju različitim grobovima, Brestovac se često navodi uz Blatnicu i Mikulčice
109. Prelog Cirkovljan, Varaždin? -mač prijelaznog tipa prema K-tipu,-ima sačuvanu drvenu oblogu, stremen,dat.prije 800. g.
110. Blatnica? -datacija prva desetljeća 9. st. -raskošno ukrašen mač tipa D, okovi - srcoliki ukrašeni puniciranjem-stil Blatnica
111. Slika jezičaca iz Velike Horvatske, Vrebca i Brodskog Drenovca (Hrvati i Karolinzi, slika na 153. str.), pitanje je kojim stilom su izrađeni jezičci? Stil Blatnica-Mikulčice. Blatnica-Mikulčice.
112. Lokaliteti slavenskih paljevinskih grobalja? *Vinkovci – Duga ulica *Donji Stenjevac *Belišće, Zagajci, Lobor *Smrdelji kraj Skradina *Kašić, Maklinovo Brdo *Dubravice kraj Skradina *Sv. Lovre kod Šibenika *Glavice kraj Sinja *Velim kraj Benkovca *Žminj
113. Kosturni ukopi Slavena? *Ždrijac, Nin (najkasniji ukop – sred. 9. st.) najveće skeletno groblje u Dalmaciji *Zagreb, Kruge *Velika Gorica, Visoki Brijeg 48
*Požeski Brestovac *Brodski Drenovac
mješovita slavenska groblja
114. Dubravica kod Skradina? -urne, Gunjača 1985./86. g., nije cjelovito objavljeno, 5-6 paljevinskih grobova + 40 skeletnih, 10 paljevinskih grobova (veći (veći broj u urnama, a ostali u jamama) – novija literatura, urna ima na maloj dubini, značajan zaključak da su urne starije od skeletnih grobova pri čijem ukopavanju su oštećene urne -naušnica zvjezdolikog zvjezdolikog tipa koja bi se mogla datirati u 8. st. (skeletni grob) -zlatnik (dakle datacija groba u kraj 8. st.) Konstantina V. Kopronima (obol u grob) – kao franač. utjecaj d.p. 8. st. u Dalmaciji samo kratko vrijeme, d.p. 8./poč. 9. st. -kod nekoliko grobova, jama obložene su drvetom -Veli – d.p. 8. st. – jame sa paljevinom bez urni 127, te skeletni grobovi zbog sigurnog konteksta najznačajnije najznačajnije paljevinsko groblje u Dalmaciji -Šibensko donje polje –sv. Lovre, skeletni grob, 9.-15. st., ispod horizonta dvije jame s urnama
115. Horizont poganskih grobova? -datacija od poč. 8. st. do sred. 9.st. -na redove bez crkava, crkava, koncentrirani na području S. Dalmacije Dalmacije (4 sred. jame manje), Belošević -preko 300 grobova (Belošević djeli na istočno i zapadno) -poznato po Karolinškim nalazima (mač tipa H, ostruge, dva staklena pehara – jedini prilog stakla u grobu tog vremena) -trojni grob (M, Ž, dijete) s mačem, ostrugama, ostrugama, kopljem, te staklenim i keramičkim posudama, posudama, čavli u uglovima sugeriraju sugeriraju da se radilo o drvenom lijesu – p.p. p.p. 9. st. (na temelju temelju mača tipa H) -bronč. franački križić – Kršćanstvo koje je tek primljeno
-srebrni novac Lotara (sred. 9. st.) – najkasnije datiran grob na Ždrijcu - Nin -kraj 8. st./poč. 9. st. – grob s grozdolikim naušnicama naušnicama -oružje i konjska oprema iz franačkog svijeta, kao i nakit iz Bizanta do 9. st., a onda starohrvatski – to su nalazi na Ždrijcu -do sred. 9. st. – grobovi poganskog karaktera (kraj) 49
116. Groblje Strance-Gorica? -ovo SH groblje na redove je važno jer se nalazi van Hrvatske države – u području Vinodola (Crikvenica) i potvrđuje nazočnost Hrvata već krajem 8./9. st. Sastoji se od 186 grobova i datira se od 8.-11. st. -bogatstvo grobnog inventara upućuje na veze sa Bizantom, Karolinzima, karantansko – ketlaškom i bjelobrdskom kulturom -grobovi su najčešće orijentirani I-Z, a pokojnici su položeni na leđa s rukama uz tijelo i prilozima poput keramike keramike – POGANSKI HORIZONT HORIZONT -javlja se više tipova grobova – u običnim zemljanim rakama, sa djelomičnom upotrebom kamena i obloženi neobrađenim kamenjem -pretežno se nalazi po jedan pokojnik u grobu i veliki je broj žena i djece što možda upućuje na epidemiju -nalazi tekstila upućuju na to da su pokojnici pokapani u odjeći i nađeni su uglavnom nakitni predmeti – naušnice, naušnice, ali i drugi metalni metalni predmeti poput noževa noževa i britvi -uz pokojnike su su stavljani i razni ritualni predmeti koji potvrđuju poganski običaj pokapanja (keramika, (keramika, razbijene posude) posude) -isto tako je pronađeno i par bojnih noževa, strelica te dva tuljca od kosti i «T» recipijent od roga čije analogije imamo u Ždrijcu i datiramo ga u 8. st. -naušnice – obične karičice (9.-12. st.), «S» karičice (smatraju se tipičnim slavenskim nakitom 9.-12.st. i prema nekim autorima se vežu uz bjelobrdsku kulturu I. stupnja – Tomičić, dok Jelić smatra da su nastale prije pojave bjelobrdske kulture), 1-jagodne (srebro, bronca, pozlaćeno srebro, srebro, od neukrašenih neukrašenih do filigranskih, 9.-11. 9.-11. st.), 2-jagodne (vrlo su rijetke, 9./10.st., Biskupija, Golubić, Podgrađe, Žminj), 3-jagodne (sa šupljim i glatkim jagodama, sa izduženom srednjom jagodom, 9.-10. st), 4-jagodne (rijetke) -bjelobrdske – sa stožastim privjeskom (već u avarsko – slavenskom horizontu kraj 8./poč. 9.st.), par lijevanih grozdolikih tzv. VOLINJSKI TIP (posebno rasprostranjen unutar bjelobrdskog kulturnog kulturnog kruga) -11.st. na prostoru između Save i Drave, javljaju se od pol. 11.-pol. 12. st.), lijevana srebrna grozdolika naušnica (~ Žminj, p.p. 10. st.), tzv. PILINSKI TIP (brončane sa spiralno uvijenom žicom, 11. st. ~Mastirine) -Karantansko-ketlaške, -Karantansko-ketlaške, u obliku lunule (Žminj), ( Žminj), s petljama u dnu karike, karičice rastavljenih zadebljanih krajeva~Biskupija, krajeva~Biskupija, Plavno, Biljane Donje, Begovača, import 8.-10. st. -Mediteransko-bizantskih -Mediteransko-bizantskih obilježja, ažurirane srebrne naušnice (Žminj kraj 9. st.), grozdolike lijevane srebrne (Ždrijac, Maklinovo Brdo) -pronađen je i jedan par karolinških masivnih željeznih ostruga s ostružnim krakovima trokutastog presjeka i izduženim trnom ukrašenim graviranim geometrijskim uzorkom (analogije Ždrijac i Maklinovo brdo, p.p. 9. st.) -keramika je regionalna i potječe iz najstarijeg sloja grobova s kraja 8./poč. 9. st. -postavljena je ili kod nogu u grobu ili na grobu ili je razbijena na grobu, rađena je na spororotirajućem lončarskom kolu, loptastog oblika, ukrašena valovnicom ili horizontalnim brazdama – OSNOVNI OSNOVNI UKRASNI MOTIVI SLAVENA, SLAVENA, ali se po tipološkim odlikama ne podudara što znači da keramika keramika u Vinodolu ima lokalne lokalne karakteristike -javljaju se dva tipa posuda: sa jako uvučenim vratom i razgrnutim obodom i visokim, ravnim, prema van ukošenim vratom
50
