Roko Rumora
Grčka Filozofja Kozmološko razdoblje (7/6.st- pol.5.st) prije kozmološkog razdoblja – mitološko tumačenje svijeta
-
o
teogonije i kozmogonije kozmogonije
o
smatranje da je sve nastalo iz kaosa
kozmološko razdoblje
-
o
stavova koji uključuju i znanstveni pogled na svijet pojava flozofje – u početku skupina stavova
o
flozosko tumačenje svijeta – svemir nije kaos već je uređen
o
flozofja kozmološkog razdoblja - Pretsokratovci - Filozof Prirode
o
traže objašnjenje prirodnih pojava promatrajući prirodu
pojava u :
-
1
Maloj Aziji – Jonska struja
- !iletska "kola - #eraklit - $tomis% &
Siciliji i Junoj !taliji – !talska Struja
- 'itagorej(i - )lejska "kola - 'osredni(i svi oni tragaju za uzrokom pratvari* prapočelom* praelementom - +,$.
-
MILETSKA ŠKOLA traže prapočelo – materijalizam* materijalizam* monizam
-
o
"ales
o
Anaksimen
- u temelju svega nalazi se voda - počelo - počelo - zrak - sve nastaje iz & sile – zgrušnjavanja i razrjeđivanja - materijalizam* materijalizam* monizam o
Anaksimandar
- počelo - apeiron - apeiron - pojam izveden spekula(ijom - spekula%vni pojam - apstraktan - spekula(ija – nastojanje da se do spoznaje dođe teoretskim apstraktnim apstraktnim umovanjem - uvjerljiv – log ,zveden* neprovjerljiv – ne može se empirijski provjeri%
HERAKLIT živi u /oniji* zovu ga i mračni jer su njegove teorije teško shvatljive shvatljive
-
1
#itak $ logos – univerzalni kozmički zakon - vječan
- postoje #udni koji su spoznali logos i spavači - ljudi ne razumiju logos* kojeg se treba drža% jer je zajednički &
sve se se mi mijen jenja – stalna promjena * kretanje* sve je u toku i razvoju* nastaje i nestaje - vatra - simbol promjene - vječna 0pali se i gasi
2
#or#a suprotnos% – sve što postoji ima svoju suprotnost* ali u (ijelos% čine harmoniju
- tek suprotnos%ma možemo nešto spozna% 3
cikličko s&vaćanje vremena - sve se vraća u krug
- skačemo iz prošlos% u budućnost – sadašnjost ne postoji -
danas se vrijeme shvaća linearno – svijet napreduje prema svom kraju
ATOMISTI -
atomi - jedino mjesto na svijetu bez praznine - u temelju svega - bitak 0materijalizam materijalizam 'pluralizam 'pluralizam
-
ne#itak – praznina u kojoj se atomi gibaju – omogućuje postojanje bitka na pravi način
-
determinizam – sve se događa po nunos% prirodnog zakona4 svaka je stvar uvjetovana drugom
- sve što jest ili mora bit ili ga uopće nema - nema slobode* slučaja – čovjekova sudbina je predodređena -
zv me&anis%čka prenaglašavanje prirodnih zakona u sli(i svijeta me&anis%čka slika svijeta – prenaglašavanje 1
Roko Rumora
-
5ema govora o prvom pokretaču * ali možda je 1 veliki atom pao i sve pokrenuo
PITAGOREJCI -
"kola* ali kao vrsta redovničke zajedni(e - bave se matema%kom* astronimijom* glazbom
-
6a(ionalna spoznaja #itka – #roja
-
7jeruju u kvan%ta%vni odnos i &armoniju temeljene na broju
-
.roz broj () izraženo savršenstvo svemira - kada nečeg nema 18 onda izmisle 0npr vide 9 planeta* a 18 je kao Prouzemlja
ELEJSKA ŠKOLA (PARMENID) -
+oži(a se obraća autoru - treba zna% i is%nu i mnijenja smrtnih ljudi
-
Mnijenje - pričin* ono što ljudi misle da je is%na
-
& 'uta postoje : (* put koji vodi do is%ne – do tog puta nas vodi razum i racionalna spoznaja - bitak jest* nebitak nije +* put – na njega nas navodi varava osjetlna spoznaja* ormira se navika i vjerujemo da nebitak postoji
-
bitak je sta%čan' nepromjenjiv' miran' vječan
-
promjenu doživljavamo osje%lima* ali is%nu o svijetu ne možemo spozna% promatranjem
-
ne#itak ne moe postoja%
POSREDNICI - ,MP,-./0. - 3 )lementa – voda* zemlja* vatra* zrak – spajaju se u i razdvajaju iz jedinstva* ali ostaju nepromjenjivi - kompromis između 1eraklita 0 spajanje i razdvajanje i Parmenida 0nepromjenjivost
- A2A/SA3.4A - prapoče(i koje $ristotel naziva &omeomerije - beskrajno male čes%(e 0materijalizam* pluralizam koje su u svemu - nus – objek%vni* svjetski um* (* pokretač * materijalan* najfnija i najčis%ja tvar sa potpunim znanjem o svemu i moći -
ideja da je bog stvorio svijet pa se povukao – deizam – pojava u engleskom prosvje%teljstvu* korijeni i kod $naksagore* nastavak kod ;ran(uza – 7oltaire
Atropološko razdoblje (pol.5.st. ! "##.) -
čovjek postaje sredi5te svih ins%tu(ija društva ne proučava čovjeka kao pojedinca u svemiru * nego njegovo djelovanje u dru5tvu razvija se e%ka i polako se prelazi iz teorijske u prak%čku flozofju < stoljeće pr .r – 6latno do#a grčke e%ke središte flozofje postaje Atena u ateni vlada klasična atenska demokracija koja je neposredna – svatko izražava vlas%to mišljenje zbog takve demokra(ije dolazi do potrebe za o#razovanjem i učiteljima o
-
o
-
o o
Proagora i Sofst -
prvi učitelji 3rčke * prosvje%telji i poučavatelji umijeća argumentacije imaju određene aspira(ije u flozofji o
dijelimo ih na dvije genera(ije stariji – na do#rom glasu mla7i – dolaze na zao glas koji ih pra% sve dok u (8* stoljeću #egel ne govori u njihovu obranu 1egel smatra da su upravo oni odgovori za pokretanje Sokratovi& misli sofzam – izvjesna logička pogreška koju ne možemo odmah dokaza% i lako razrije5i% eris%ka – iskrivljeno umijeće dokazivanja najpozna%ji sofst bio je Protagora pripadnik starije genera(ije negira razum kao mjerilo spoznaje* već smatra da su predod#e i mnijenja ljudi is%ni% naime* svaki čovjek svoje predodžbe smatra is%ni%ma ostali predstavni(i – 3orgija' "razima&' 1ipija' /alikle = 'rotagora dolazi do dvije velike teze spoznajni rela%vizam - ako su predodžbe i mnijenja is%ni%* onda je sva is%na rela%vna e%čki rela%vizam – ako su svi pojmovi rela%vni* onda su i e%čki pojmovi 9do#ro i zlo: rela%vni – tko određuje dobro i zlo> 'rotagora je začetnik skep%cizma – najbolje je ne odluči% što je is%nito jer svatko ima pravo misli% da je nešto is%nito u njegovim učenjima pojavljuju se avangardne ideje – izjednačuje #ar#are i 3rke govoreći da svi imaju pravo na mišljenje o is%ni o
-
o
-
o o o
-
o o
-
2
Roko Rumora
Sokra (469.-399. -
nije napisao nijedno djelo – o njegovom učenju saznajemo ponajviše iz Platonovi& djela (ilj njegova djelovanja – preodgoji% Atenjane koje su loše odgojili sofs% u istraživanju znanja krećemo od pojedinačnog* tj od razgovora s pojedincima razgovor ironija – prvi dio – pokaza% da je sugovornikovo znanje zapravo neznanje – tzv negat!ni korak – Znam da ništa ne znam majeu%ka 0porodiljna vješ%na – drugi dio – uz pomoć naves% sugovornika da ?porodi@ znanje – tzv pozit!ni korak iz pojedinačnog zaključujemo ono što je zajedničko* tj opće – Aokrat je %me utemeljitelj indukcije tek za ono što je zajedničko* tj opće se može reći da je pravo znanje* jer pojedinačno je samo mnijenje znanje je tek kada nešto možemo defnira% 0strogo pojmovno odredi%* znanje nije rela%vno* nego o#jek%vno spoznajnom rela%vizmu Aokrat suprotstavlja induk(iju* dolazak do objek%vnog znanja svaki čovjek ima sposobnost umnog uvida čovjeka znanju privodi onaj koji je vješt u metodi* tj flozo najveće znanje je znanje o onome što je do#ro* jer %me postajemo ljudi vrline najveća vrlina je zna% 5to je do#ro e%čki intelektualizam – suprotno stavu sofsta* Aokrat tvrdi da moemo spozna% što je dobro i tako steći vrlinu za njega zna% što je dobro automatski vodi ka činjenju do#rog * pri čemu je zaboravio uključi% element &%jenja;volje u priču o o
-
o
-
o
-
o
"irenska i kini#ka $kola -
tzv ?sokratske škole @ traže rješenje e%čkog načela do#ra u prak%čnoj domeni
KIRENJANI -
Aris%p* 1egezija i ostali djeluju u <* stoljeću naučavaju &edonizam – dobro je uitak* zlo je #ol* neugoda razumno prosuđivanje osigurava trajnije zadovoljstvo mudro je prihva%% manju bol* ako slijedi veći užitak i obrnuto u konačnom zbroju mora bi% vi5ak ugode * ali ne smijemo robova% zadovoljstvima
KINICI An%sten * -iogen i drugi is%ču #espotre#nost kao ideal – treba% u životu što manje i manje - naučavali su oskudan i jednostavan život u skladu s prirodom jer je kultura i civilizacija zapravo krivi put - znanje je potrebno samo toliko da slui djelovanju - vrlina je isključivo u djelovanju i pos%že se vje#om -
$tološko razdoblje ("##.-"%%.) Plaon (4%&.-34&. -
Aokratov učenik aristokratskog podrijetla
-
nadao se pos%ći poli%čku karijeru* ali se predomišlja nakon smr% Sokratove
-
odgajali ga flozof i usadili mu brojne uzore
-
o
idealizam pitagorejaca – naime* bio je vrstan matema%čar 0u $kademiju je bio zabranjen ulaz nepoznavateljima matema%ke
o
nepromjenjivost #itka kod Parmenida – uzor mu je bio kasnije za dijalog Parmenid
o
učenja 1eraklita – s njim ga je upoznao učitelj /ra%l
o
Sokrat – s njim je proveo zadnjih B godina Aokratovog života
ostavio iza sebe <)ak pisama i dijaloga * klasif(iranih prema vremenu nastajanja o
o
Pr!a 'aza )ani spisi
opisuju tu7e flozofje i flozoski život u $teni
izvor za sva Sokratova učenja
Prijelazni spisi
o
još uvijek pod velikim utjecajem Aokrata nastavlja polemiku sa sofs%ma
*reli spisi
o
problema%ka: e%ka i spoznaja
njegova flozofja* tu su najvanija djela
"asna 'aza
3
Roko Rumora
-
najpozna%ji dijalozi i njihove teme
-
nevidljivi svijet
o
Proagora – polemika s 'ratogorom oko sofsta
o
Sofs – razlika sofsta i flozoa
9savr5eno: vidljivi svijet
o
+e,ar i ozba – govore o ljepo%* lijepom* ljubavi* seksu
9nesavr5eno:
o
r/a!a ili 0 pra!e,nost – en(iklopedija njegovih razmišljanja
o
-
mijenja neka stajališta iz zrele aze u već poodmakloj dobi < stupnja spoznaje
< stupnja stvarnos%
znanje predočavanje
ideje predodžbe
vjerovanje nagađanje
pojave sjene pojava
*akoni – nastavak Cržave
o
+e,on * 1eee i +ileb – djela mis%čno duhovne tema%ke
o
"ratl – s ovim dijalogom počinje moderna flozofja jezika
flozoska škola Akademija o
osnovana =>?* g u Akademovim vrtovima pokraj $tene
o
elitno učilište za posebno talen%rane
o
prestaje djelova% =
'laton svoja djela piše u ormu dijaloga jer treba učeni(ima da% nešto čime bi se približio ivom dijalogu o
kombina(ija Sokratove metode i prak%čnos%
IDEJE I POJAVE -
pojave su kopije ideja* a ideje 0praslike* paradigme su originali – mogu postoja% samostalno* tj u nematerijalnom svijetu
-
o#jek%vni idealizam – ideje postoje samostalno od svijeta kopija
-
pojave su u materijalnom svijetu i ovise o originalu* nesavr5ene su i promjenjive*
-
ideje su savr5ene * nepromjenljive i vječne* one su prava stvarnost* to je #it
USPOREDBA SA SPILJOM -
okovani ljudi su ograničeni * ne mogu spozna% bit i pravo stanje stvari
-
oni su osuđeni na kopije* za koje su naviknu% vjerova% da su is%ne
-
nakon oslobođenja ne vjeruju* u šoku* ni u što drugo
-
moraju proći put prilagod#e da bi se naviknuli na pravu stvarnost
-
težak uspon iz spilje je težak put koji čovjek prolazi do prave spoznaje i prave stvarnos%
IDEJA DOBRA -
ideja do#ra je zadnja i jedva se nazire
-
kad je se konačno ugleda shvaća se da je ona uzrok svemu 5to je ispravno i lijepo u svijetu
-
ideja dobrog o#u&vaća sve druge ideje i po ?dobru@ jest sve što jest 0Stolar je stolar samo ako je dobar stolar
PLATONOVO VIĐENJE SPOZNAJE I STVARNOSTI o
priznaje i racionalnu i osje%lnu spoznaju * za razliku od prije
o
ra(ionalna spoznaja 0poimanje bavi se #itkom i ima dva stupnja
o
viši stupanj – znanje o i,ejama
niži stupanj – pre,o#i!anje o pre,o,/bama
osje%lna spoznaja 0mnijenje bavi se postajanjem i ima dva stupnja
viši stupanj – !jero!anje o poja!ama – dodirnemo nešto i onda o tome sudimo
niži stupanj – naga2anje o sjenama poja!a – vidimo ju preko zr(ala* posredno* pa manje znamo o njoj
-
naše %jelo je samo #ijedna sjena savršenog nevidljivog svijeta
-
svijet ideja može postoja% neovisno od pojava* ali pojave ne mogu bez ideja
-
Platonova teorija sjećanja o
čovjekova #esmrtna i savr5ena du5a je o#itavala u svijetu ideja
o
spoznaja %jekom života je sjećanje du5e na ideje koje je vidjela * a podsje%le su je pojave
o
duša samo povremeno ulazi u %jelo jer je posve neovisna u njega
o
prilikom ulaska u %jelo ona privremeno gubi sveznanje koje posjeduje 4
Roko Rumora o
mi dušu po%čemo da se prisje% 0pomoću dijalek%ke
o
ova ideja aso(ira na istočnjačke ideje o reinkarnaciji
o
duše se razlikuju po tome koliko su proči5ćene i koja su generacija
DRŽAVA ILI O PRAVEDNOSTI -
'latonovo najveće i najkompleksnije djelo
-
bavi se ontologijom* gnoseologijom* e%kom* poli%kom =
-
cilj drave – osiguravanje sreće zajednice
-
temelj drave – pravedna podjela rada utemeljena na sposo#nos%
-
čovjek je za 'latona biće koje pripada i svijetu pojava 0%jelom i svijetu ideja 0dušom
-
duša ima tri dijela o
umni – njime spoznajemo ideje – sjedište u gla!i
o
sr#ani – častohleplje* prevelika hrabrost – sjedište u prsima
o
po/u,ni – požuda* neumjerenost – sjedište u rbuu
-
čovjek postaje čovjekom vrline kad umni dio duše kontrolira srčani i požudni
-
država se sastoji od tri staleža* slična dijelovima duše o
umni – vladari – uvijek kolek%vno %jelo koje ima znanje i sposobnos% zbog čega može upravlja% – vrlina
[email protected]"!
o
srčani – čuvari – vojska i administra(ija – vrlina 14A4.S"!
o
požudni – proizvoditelji – jedini smiju ima% privatno vlasništvo* proizvode materijalna dobra za sve – vrlina @MJ,4,2.S"!
-
ako u državi postoji sklad mudros% * &ra#ros% i umjerenos%* država ima vrlinu pravednos%
-
te če%ri platonovske vrline 0mudrost' &ra#rost' umjerenost i pravednost nazivaju se klasi#ni gr#ki et#ki i,eal
-
postoje različite duše* pa zato mi krećemo s različi%h startnih pozi(ija* ovisno o vrs% duše o
zlatne duše – najsposobniji – vladari 0najpročišćenije duše
o
sre#rne duše – manje sposobni - čuvari
o
mjedene i eljezne duše – najmanje sposobni - proizvoditelji
-
država propada ako ju vode eljezo i mjed 0najmanje sposobni
-
problem raspodjele du5a 0koja je koja kovina riješio je 'laton novim sistemom o#razovanja
-
-
o
i cure i dečki 0D kreću u školu sa (< godina
o
(<$(B godina – učenje pjesni$!a i glazbe* a svi koji su na kraju nevješ% u tome idu u proizvoditelje
o
(B$+) godina – maematka i rani#ke !je$tne pa veliki test4 oni koji padnu idu u čuvare
o
+)$=C godina – maematka * ,ijalektka 0da se duša podsje% onog što odavno zna - najsposobniji umovi koji su sve prošli
o
=C$C) godina – puuju po svijetu* skupljaju iskus!o * sazrije!aju i na kraju postaju vladari
prigovori 'latonu o
za 1omera kaže da bi mu dao lovorov vijena( za pjesništvo* a za%m ga iz#acio iz grada jer kvari dje(u
o
cenzurirao bi pjesništvo koje ne budi vrlinu i čvrstoću i odgajao samo prikladne pjesnike
o
nema o#itelji * samo zajedni(e s (iljem produljenja vrste – djecu odgaja drava ,ugenika države pri odabiru podobnih
ostali ragmen% o
dijeli ljude na one koji ,rijemaju 0oni vide mnijenje i oni koji žive na ja!i 0oni spoznaju i tragaju za #itkom
o
zagovara put do ljepote ?služeći se stepeni(ama@ – induk%vni put
o
vođenje države moguće samo uz nekolicinu prijatelja i prista5a i to kada je na vlas% flozo ili netko sličan
o
država se stvara zbog me7uso#ne suradnje i pomoći ljudi s jasnom podjelom rada 0svakom jedan posao u kojem je naj#olji
o
pravednost se ostvaruje samo ako svaki od tri staleža čini svoj posao i drži se njega* ako neko radi više poslova* krši zakon
risoel (354.-3%%. -
vrlo malo sličnos% sa Aokratom i 'latonom
-
dolazi iz liječničke o#itelji – odrastao u znanstvenom okružju što kasnije utječe na njega
-
na Akademiji se uči +) godina i za%m se razilazi s Platonom u vezi s različitos% svjetova ideja i pojava o
Drag mi je Platon, ali mi j e draža isna
Roko Rumora o
shva%o da mu 'laton ne daje odgovor na pitanje zašto bit stvari nije u samim stvarima i zašto ne objašnjava način kako su pojave nastale od ideja – uvodi trećeg čovjeka
o
realis%čno odgajan – za njega nema drugog svijeta osim ovoga u kojem su o#jedinjene #i% i pojave * opće i pojedinačno
o
dokaz trećeg čovjeka – ideja čovjeka je #it čovjeka* treba treći akter kao veza između ideje i pojave
o
zaključuje da su bit i pojava neodvojivi
-
vraća se u !akedoniju da uči Aleksandra Delikog * no on ga očito nije slu5ao 0jer je $ristotel savjetovao ne preveliku državu
-
ako je 'laton flozo i umjetnik * onda je $ristotel flozo i znanstvenik
-
djela: o
eafzika
o
0rganon
o
7ikomao!a etka
o
Politka
o
Poetka ili 0 pjesni#kom umijeću
META!IZIKA -
3 uzroka iz kojih se sve sastoji o
tvar ili materija – pasivna mogućnost koja može bi% preo#likovana
o
o#lik ili orma – ak%vni princip po kojem razlikujemo stvari* ona je #it – mora bi% sadrana u stvari
o
uzročnik kretanja – onaj koji proizvodi promjenu iz potencijalnog u aktualno * o njemu ovisi što će se aktualizira%
o
kod neživih stvari je vanjski uzročnik* kod živih unutra5nji može bit
svr&a – eleolo$ko gle,i$e – svr&ovitost – sve je prožeto svrhom
-
postoji &ijerar&ija o#lika – što je preo#likovanije * to je savr5enije
-
postepeno dolazimo do bića koje je čista orma* tj akt E og – eolo$ko o,re2enje
-
treba mu prvi pokretač * a u srednjem vijeku se super poklopi da taj pokretač bude +og* pa ga zatocijene
ETIKA -
njegova e%ka je istovremeno e%ka vrline i eudaimonis%čka e%ka – najveće dobro je blaženstvo* dobro kojem težimo z#og njega samog
-
dijeli vrline na e%čke i dijanoe%čke o
e%čke – vrline volje – ako razum usmjeruje volju u izboru umjerenih stvari
o
dijanoe%čke – znanje* razboritost* umovanje – dio najvišeg blaženstva pri približavanju bitku* sačuvane za mudra(e
-
realist i u e%(i – svaki čovjek može ostvari% dobro koje će mu omogući% napredak
-
vrlina – odabiračka naklonost volje koja se drži sredine u odnosu na nas, razumom određene, i to određene tako kako bi to uradio razuman čovjek ! stvari, to je sredina između dva loša smjera " pretjerivanja i zaostajanja za mjerom
TRAGEDIJA -
umjetnost je opona5anje* ali stvaralačko i idealizirano
-
tragedija – oponašanje ozbiljne radnje koja je u sebi završena i ima odr eđenu veličinu, govorom koji je otmjen i poseban za svaku vrstu u pojedinim dijelovima, li#ima koja djeluju, a ne pripovijedaju, a izazivanjem sažaljenja i stra$a pročišćuje takve a%ekte
-
tragedija ima e%čku i odgojnu unkciju – katarza i oplemenjivanje
POLITIKA -
čovjek je po prirodi dru5tveno #iče 0zoon polikon
-
onaj tko ne može živje% u zajednici je ili zvijer ili #og
-
$ristotel je realniji u viđenju poli%ke od 'latona
-
razlikuje %pove vladavine o
valjana vladavina – (ilj je opće dobro – kralje!s!o 01* arisokracija 0nekoli(ina* republika 0mnogi
o
lo5a vladavina – (ilj je osobna korist vladajućih – tranija 01* oligarija 0nekoli(ina* ,emokracija 0mnogi
-
temeljna unk(ija države – odgoj gra7ana
-
i država treba bi% umjerene veličine – preveliku ne bi imao tko brani%* a premala ne bi mogla ras% – ideal je polis
SPOZNAJA -
podjela supstan(ije "
Roko Rumora
-
o
prva supstancija – ova tu pojedinačna stvar
o
druge supstancije – vrste i rodovi * ono opće pojedinačnih predmeta
spoznaja počinje induk%vno i uzdiže se do spoznaje općih pojmova* počevši od prve supstan(ije o
znanje je moguće jedino o općem* ne o pojedinačnom
o
18 najopćeni%jih pojmova 0najviših rodova E 18 kategorija
-
bićeFsupstan(ija 0temeljna kat* kolikoća i kakvoća* mjesto i vrijeme* odnos i položaj* imanje* djelovanje i trpljenje
$ristotel razlikuje dva uma o
pasivni ili trpni um – koji prima gra7u opaaja kao tabula rasa
o
ak%vni ili djelatni um – čista misaona djelatnost zajednička svim pojedin(ima
&eleističko-rimska Filozofja -
-
&elenizam o
kulturno-povijesno razdoblje u kojem dolazi do mije5anja kultura i civilizacija
o
dominira grčka kultura * ali obogaćena istočnjačkim utjecajima 0zahvaljujući osvajanjima Aleksandra Delikog
u helenis%čkoj flozofji se traže odgovori na prak%čka pitanja – kako čovjek može zadrža% du5evni mir o
ideal mudraca - onaj koji sačuva du5evni mir 0ataraksiju
o
razvijaju se tri dis(ipline – logika * fzika i e%ka 0najvažnija
razdoblje etičke orijeta'ije Soi#ka $kola -
traje od <* st*pr*/r* do +* stoljeća pr*/r * započinje u 3rčkoj i seli se u 4im
-
utemeljitelj – 6enon
-
važni predstavni(i – Seneka * (ar Marko Aurelije i rob ,piktet
-
po staležu predstavnika vidi se jedno od obilježja stoi(izma – svatko se moe #avi% flozofjom – ideja o jednakos% o
-
osnovni zakon stoika o
-
-
treba ivje% u skladu s prirodom 0logosom* a budući da smo svi mi dio logosa * treba ivje% u skladu sa samim so#om
logos vlada svime * on je stvarala(* bog* sudbina* sve – iz toga izniču dvije ključne ideje o
panteizam –sve je #og i #og je u svemu
o
atalizam – čovjek ne moe ni5ta promijeni%' sve je predodre7eno
flozo se mora trudi% bi% čovjek vrlina – preuzimaju Platonov klasični grčki e%čki ideal i pridružuju mu samodostatnost o
-
razvijaju ideju kozmopoli%zma – mudra(u je domovina čitav svijet
samodostatnost 0autarkija – čovjek treba uporište snage traži% u samome sebi 0?stoički podnije @ – dostojanstveno podnije%
flozo se mora trudi% izbjegava% o
opačine – suprotnost vrlinama
o
aekte – pretjerano jaki pokre% duše 0alost' stra&' naslada' pouda
-
prava slo#oda moguća je samo u svijes%* i to u vidu spoznavanja i pri&vaćanja poretka i nepromjenjivos% svijeta
-
stoička e%ka – e%ka atalizma * pomirenja i pasivnos%* ali ujedno i e%ka snane ličnos% koja vlada so#om
Skept#ka $kola -
traje od <* st* prije /rista do +* st* poslije /rista
-
utemeljitelj je Piron* no nije ostavio pisanih djela – izvor za njegove stavove je djelo Pirono!e p osa!ke autora Seksta ,mpirika
-
osnovni zakon skep%ka
-
o
za svaku tezu postoje jednako snažni argumen% za i pro%v – o#jek%vno se ne moemo opredijeli% ni za jednu stranu
o
budući da je o#jek%vna spoznaja nemoguća * čovjek se treba suzdra% od dono5enja konačnog suda 0odluke
krajnji stav im je konormizam – nalaže priklanjanje mi5ljenju većine o
-
ne zastupaju konormizam jer misle da je većina uvijek u pravu * nego iz prak%čni& razloga
argumen% kojima nagovaraju suzdržavanje od konačnog suda zovemo 8 soi#ki ropa
#
Roko Rumora o
treba se suzdrža% zbog* re(imo: 01 raznolikos% živih bića u prirodi* 0& raznolikos% ugoda osje%la* 02 poimanja dobra i zla=
o
nekome je nešto ugodno* što drugome nije* nekome je nešto prirodno* što drugome nije –nema o#jek%vnos% D
:pikurejska $kola -
traje od +* stoljeća prije /rista do +* stoljeća poslije /rista
-
utemeljitelj je ,pikur * a do njegovih vjerovanja su ga dovele neobične životne prilike – bolovao od bubrežnih kamena(a i od toga umro
-
osnovni zakon epikurejske fzike o
materijalis%čko s&vaćanje čovjeka – nastavlja Cemokritov atomizam * no uz jednu razliku:
o
Cemokrit zastupa determinizam 0predodređenost putanje* a za )pikura atomi mogu slučajno skrenu% s puta – deklinacija atoma
o
ne mora sve bi% nuno – moguće su slučajnos%* a %me i slo#odan iz#or čovjeka
-
razlike između Cemokrita i )pikura uvidio je i /arl MarE te prednost dao ,pikuru * upravo zbog dopu5tanja slo#odnog djelovanja čovjeka
-
osnovni zakon epikurejskog e,onizma
-
o
čitav helenizam propagira ataraksiju 0nepomućenos * ,u$e!ni mir * a )pikurej(i propagiraju #ez#olan i #ez#rian du5evni mir
o
spoznajom prirode oslobađamo se stra&a koji je utemeljen na predrasudama i neznanju
o
ne treba se #oja% smr% jer tada čovjek više ne može osjeća%* pa ionako nije ni #itno – nema zagro#nog ivota
o
ugoda 9ili odsutnost #oli: je do#ro' #ol j e zlo – no ne radi se tu o tjelesnoj ugodi 0kao kod .irenjana nego o rados%ma du&a
o
produ&ovljeni &edonizam – treba traga% za ugodama du&a * poput ljepote* prijateljstva* razboritos%* itd* a ne ugodama nagona
)pikur smatra da nitko nije premlad ili prestar za bavljenje flozofjom* jer flozofja za svakogastvara ugodu
azdoblje reliioze orijeta'ije 7o!oplaonizam -
+* stoljeće poslije /rista
-
pokušaj obnove Platonove flozofje
-
izmislili su novi sustav koji bi trebao uključiva% kr5ćanstvo u Platonovu flozofju - u njegove teze uba(uju mis%čne elemente
-
apsolutni monizam - u temelju svega je Jedno – ono je izvor svega* #itak * te sadrži preo#ilje svega* iz njega sve nastaje emanacijom
-
proces emanacije 9isijavanja: – pro(es nastajanja 0isijavanja stupnjeva stvarnos% iz Jednog * koje pritom ne gu#i ni5ta 0jer je preo#ilno
-
stupnjevi stvarnos% poredani po jačini #itka u njima o
um 0najjači bitak
o
ideje
o
du5a
o
materija 0najslabiji bitak
-
što se nešto dalje udaljuje od /ednog* to ono manje jest
-
emanaciju 0silazak od /ednog do materije proučava meafzika * a po!raak ka misaonom Praje,nom proučava etka
-
jedini način kojim možemo spozna% Jedno je uporabom naše du5e prilikom ekstaze – mis%čni čin u kojem nas napu5ta svijest i u mis%čnoj lju#avi uranjamo u Prajedno
-
elemen% Platona u novoplatonizmu: o
svijet ideja i pojava
o
ono što je bliže počelu ima jači #itak* što je dalje ima sla#iji #itak
o
nema ničeg iznad idejaF/ednoga
G6H.$ ;,IJKJ;,/$ & 0$6,AJ)I
$6,AJ)I: - biva rođenim 2L3 godine prne u Atagiri* na #alkidi(i* a umire 2&& od želučanih tegoba - prvu akademiju osniva u $ssosu sa .senokratom* tu im je prijatelj #ermija - $leksandar dao ubi% .alistena* zbog čega su im se odnosi pokvarili* eorast 0$ristotelov nastavljač mu je posve%o spis M.alisten ili J žalos%M $
Roko Rumora
- Apisi mu se dijele u dvije grupe – ezoterijske 0unutarnje raspravljanje u naučnom smislu i egzoterijske* koje su sačinjavali popularni spisi - 'rvi izdavač je $ndronik s 6oda 0oko B8 god prne* gdje* među ostalim* skuplja 13 knjiga pod nazivom ta meta ta Nsika o će posta% današnja !etafzika ,zdao je i ostala djela - Amatra flozofjom najbožanstvenijom naukom jer je u isto vrijeme dostojna boga i raspravlja o božanskim stvarima* što nijedna druga nauka ne može Jsim toga ona je slobodno učenje* jer je ona jedina sama sebi svrha
- $ristotelovo mišljenje se dijeli na tri aze: 1 'latonizirajući period u $kademiji 0 M)udemosM – po )udomosu* njegovom prijatelju* priča o dualizmu duše* ovom prolaznom svijetu* M'rotrep%kosM – o smislu spajanja flozofje i poli%ke
& ijekom škole u $ssosu 0dijalozi MJ flozofjiM MJ idejamaM gdje kri%zira 'latonovo učenje4 M)udemova e%kaM – do sreće se dolazi pravednim životom* sredinom između ekstrema4 poli%čka teorija MJ pravednos%M MCržavnikM odba(uje 'latonovu teoriju komunizma
27las%ta škola u Iikeju* koju naziva 'eripatos 0šetalište 0 B-9 knjiga M!etafzikaM * opće nema posebnu egzisten(iju* već je imanentna orma na svrhovit način4 M'sihologijaM napušta dualizam duše i %jela – entelehija je orma koja se ostvaruje u materiji u vezi s teleologijomM* (entralni organ je sr(e4 M5ikomahova e%kaM (ilj e%ke je vladanje duha nad osje%ma* moralno djelovanje je ispred u%litarizma* e%ka je dio poli%ke jer je upućeno na društvo4 M'oli%kaM zahvaća probleme društvenog života – država je tvoerevina prirode* jer je čovjek po prirodi društveno biće4 M'oe%kaM tu naglašava da umjetnost treba izradi% bit i opće* po čemu je ispred historiografje 0EFE povijest kao takva
- Jsnovna slabost platonizma u horizmu ideje i njenog predemeta - ;ilozofjom se treba bavi% i zbog poli%čkog života i radi oblikovanje sebe 0pravilne uporabe svoga %jela 0oruđa kroz znanje 0episteme - Aamo bi se stariji ljudi trebali bavi% flozofjom 0nasuprot matema%ke jerbo su manje šanse da će je zlouporabit 0Cok )pikur shvaća flozofju kao brigu za vlas%tu dušu* kojom bi se trebalo bavi% i staro i mlado - Hovjek najbliži is%ni se trudi na osnovi egzaktnog znanja – arhai 0počela i ai%ai 0uzroka - 5ajviši (ilj je teorijska spoznaja 0!etafzika* 'rotrep%kos - 'ojedinačno biće je supstan(ija 0ousia* općeg po sebi nema* druga supstan(ija je opće var na koju prianja orma nije nebiće* već mogućnost 0dinamis* lat 'oten%a* a orma je ostvarenje ili ispunjenje 0enteleheia* energeia Auprotnost entelehiji je oduzimanje* steresis 'ostoje tri vrste ousie - čulno-promjenjivo 0biljke* živo%nje - čulno-vječno 0nebo i nebeska %jela - nepokretno 0ideja* matematski pojmovi
- Aistem podjele misaono-duhovne djelatnos%: 1 +ios heore%kos 0fzika* matema%ka* teologija & +ios 'rak%kos 0e%ka* ekonomija* poli%ka 2 +ios 'oie%kos 0umjetnos% i zanat - !etafziku dijeli na: 1 Jntologiju 0izučava biće kao biće & .ozmologiju 0biće u odnosu na (jelinu svijeta 2 'sihologiju 0biće u odnosu na ljudsku dušu 3 eologiju 0biće u odnosu prema bogu 5aziva je prote flosofa* a komentatori ta meta ta fsika* te je obrađivala ono što je po prirodi prije* a to je isto ono što je označuje Jno što je po sebi prvo* za nas je posljednje O srednjem vijeku se nazivala prima philosophia
- 'raPis je potvrda logičkih prin(ipa* aksioma 0iden%tet* proturječnost i isključenje trećeg* ono je djelovanje u kojemu je sadržan (ilj koji proizlazi iz suš%ne samog bića* tj djelovanje u kojemu postoji svrha 5jegova suprotnost je dNspraksia* pokvaren posao
%
Roko Rumora
'rin(ipi zajednički svemu egzis%rajućem: 1 !aterija 0hNle - prvi supstrat svih stvari* bit materije je poten(ijalnost* ne postoji kao materia prima* već kao se(unda* tako da materija bez orme ne postoji* tek je apstrak(ija 0skrkom - pure enrđi je materia prima> #eheh proton i an%proton E hNle prote* hmmhmm :o & ;orma 0eidos - orma je ispunjenje te poten(ijalnos% 2 .retanje 0to kine%kon - prijelaz iz mogućnos% u stvarnost 3 Avrha 0to telos
5oesis 5oeseos – mišljenje mišljenja* posjeduje ga vječno biće* slobodno od materije* bez mnoštva i bez dijelova* sam sebe misli O tome je bit smislenos% o bićeFprin(ip je proton kinoun* čista energeia* orma bez materije )idos )idon – oblik svih oblika – um* kao što je ruka oruđe svih oruđa .atharsis – čišćenje od čuvstava i stras%* putem umjetnos% tj drame* gdje gledatelj kroz suosjećanje sa tragedijom likova u drami* osjeća sažaljenje i strah i potom odlazi očišćen i smiren +itak stvari 0to % en einai – Quod Quid erat esse – što bijaše bi% – sve ono kakva je stvar u svojim mogućim kretanjima bila i kakva ikada može bi% )ntelehija je ono što svoj (ilj ima u sebi* tj to je ostvarenos% onoga što je bilo poten(ijalno elos 0krajnji (ilj je ono što nije radi drugog* nego ono zbog čega je drugo 5ema u (ilju neku drugu stvar Cuša je prva entelehija organskog života* tj duša je ak%vni prin(ip %jela* koje je kao materija samo pasivnost - 'ro(es spoznaje vrši se u umu* koji je dio duša 6azlikuje & uma – 'asivni i $k%vni 'asivni um je je materijalan* prazna ploča na koja osje%la upisuju ono što primaju $k%vni um je božanskog porijekla* odvojen je od materijalnog* nepromjenjiv je i on je čista aktualnost* misaono oblikuje ono zapisano od pasivnog uma* te nakon smr% izlazi iz %jela jer je besmrtan $k%vni um je orma svih ormi* jer je nepostao i vječan Aupstan(ija je uzrok bitka u stvarima* kao što je duša uzrok života u bićima +og je nus* nepokretni pokretač* čista aktualnost* red u prirodi ne bi postojao bez svrhovitog božjeg bića* jer sve djeluje svrhovito M5ije mnogovlađe dobro* nek bude jedan gospodarM - 'rema $ristotelu (ilj svakog djelovanja bi trebalo bi% dobro* a u svakom djelovanju bitna je sloboda tj da sami biramo hoćemo li bi% dobri ili zli 7rline dijeli na: 1 ),H.) 0prak%čke - koje se pos%žu dobivanjem sredine* tj podređivanje čulnoga umnome & C,/$5J),H.) 0umne dijeli još na: - nus 0um* sposobnost razumijevanja - episteme je znanje kao istraživanje metoda* način analize i izvođenja dokaza - sofja 0mudrost* spekula%vno mišljenje o najvišim objek%ma* pravo naučno znanje - te(hne 0umijeće* obrađivanje svijeta na osnovi znanja - ronesis 0razboritost* u što spada eubulija* sposobnost davanja dobrih savjeta* je prin(ip navodi čovjeka da spozna što je dobro a što loše* tko je rend a tko enemi* i sl4 on se mijenja prema mjerilu okoline ljudi Rilj e%ke je eudaimonia 0zadovoljstvo što se može samo pos%ći putem razuma i volje kad bi čovjek postupao uvijek za korisne i Cobre stvari 'ravednost je moralni stav u kojem se ispoljava držanje prema drugom* ona je osnova države i društva* a vladar je čuvar prava - distribu%vna pravednost 0jednakost prilagođena različitos% - komuta%vna pravednost 0izjednačavanje učinjene nepravde 'ravo postoji tamo gdje postoji međusobno prizna% zakoni* a zakon ondje gdje postoji mogućnost nepravde Iogika E $nali%ka kod $ristotela 0učenje o mišljenju - $nalN%ka protera - $nalN%ka hNstera .ategorije su najopćeni%ji iskazi o biću kao biću: supstan(ija* kvan%tet* kvalitet* rela(ija* mjesto* vrijeme* položaj* imanje* činjenje* trpljenje Aud je iskaz koji nešto potvrđuje ili negira* može bi% opći ili posebni* a po modalitetu ima mogućnost* zbiljnost ili nužnost Ailogizam – logički zaključak* tek kada se skupi sve što određenom stavu pripada* od općeg preko posebnog do pojedinačnog #Npokeimenon 0lat subie(tum – osnova* ono što ostaje isto u uvijek mijenjajućim stvarima – materijski supstrat
- 'sihološko razlikovanje ')6R)'R,/)* '6)CJCS+) i 'J/!$ 1&
Roko Rumora
'er(ep(ija sadrži objekt o kojemu saznajemo preko osje%la 'redodžba u sjećanju reprodu(irana per(ep(ija 'ojam se ne može ni osje%% ni vidje%* već mora bi% mišljen* on je misaoni sadržaj o predmetu
CJC$5, 6)5CJ! ,5;J: Cruštvo je bilo na prvom mjestu* iako je individua bila prva* kao što se polazi od općeg prema pojedinačnom* iako opće ne postoji bez pojedinačnog* apstraktno je Amatrao je sve nehelene robovima po prirodi Sene su bile niža vrsta naspram muškara(a* jer su bile nedovršene* fzički i psihički slabije od muškara(a* te su trebale pasivno dopus%% domina(iju muškar(u 0+$#$##$#$#$# T2 (ar* svejedno je smatrao da žene zaslužuju jednaku sreću kao i muškra(i* jer društvo kao (jelina ne može bi% sretno ako žene nisu sretne 5ije bio kozmopolit* već mu je ideal bio grčki polis 7olio je dječake 0doh Hesto se kačio s $leksandrom oko hrpe stvari 5e bi reko da su se volili al eto valjda jesu 7olio je privatno vlasništvo 0prljavi neoliberal i nije podržavao 'latonov MkomunizamM
11
