Sadraj: ....................... ................ .......... ................ ........................ ............... ......... ............... ....................... ................ .......... ............... ...................... ............... ........ 1 1. UVOD ...............
1.1. Pojam interneta................................ ....................... ......... ................................ .......................... ...... ................................ ....................... ......... ................ 1 2.1. Istorijat i razvoj interneta ................................ ............. ................... ................................ ......................... ....... .............................. ........................... ... 2 2.1.1. Hronologija Hronologija dogaaja vezanih za razvoj interneta ................................ .......................... ...... .................... 3
3. Organizacija interneta ................................ ....................... ......... ................................ .......................... ...... ................................ ....................... ......... ..... 5 4. Servisi interneta ................................ ........................... ..... ................................ ......................... ....... ................................ ........................... ..... ............... 9 4.1. Osnovni Osnovni servisi ................................ ................................ ........................... ..... ................................ ......................... ....... ............. 9 4.2. 4.2. Javni servisi ................ ....................... ............... .......... ............... ....................... ............... ........... ................ ....................... ............... .......... ............... ................. 10 4.3. Posebni servisi ................................ .......................... ...... ................................ ........................ ........ ................................ .......................... ...... ............ 11
5. Rjenik osnovnih osnovnih internet internet termina i skraenica skraenica ................................ ........................ ........ ........................... .......................... . 12 5.1. Rjenik osnovnih internet termina ................................ .......................... ...... ................................ ....................... ......... ............... 12 5.2 Rjenik Chat skraenica ............... ....................... ................ .......... ............... ...................... ............... ............ ............... ....................... ................ ........ 18
6. ZAKLJUAK ................................ ......................... ....... ................................ ........................... ..... ................................ ........................ ........ ................ 22 7. LITERATURA ................................ ........................ ........ ................................ .......................... ...... ................................ ....................... ......... .............. 23
1. UVOD 1.1. Pojam interneta Internet je javno dostupna globalna paketna podatkovna mrea koja zajedno povezuje pove zuje raunala i raunalne mree koritenjem istoimenog protokola (internet protokol = IP). To je "mrea svih mrea" koja se sastoji od milijuna kunih, akademskih, poslovnih i vladinih mrea koje meusobno razmjenjuju informacije i usluge kao to su elektronska pota, chat i prijenos datoteka te povezane stranice i dokumente World Wide Weba 1. Internet moemo definirati kao svjetsku raunalnu informacijsku mreu, sastavljenu od velikog broja manjih meusobno povezanih raunalnih mrea, koja omoguava prijenos informacija izmeu raunara koji ine mreu. Za razliku od tradicionalnih medija za prijenos podataka kao to su radio i televizija internet je decentralizirana mrea to znai da nema sredinjeg mjesta iz kojeg je upravljana. Internet je najvea postojea raunarska mrea sa ogromnim brojem stalnih i privremenih korisnika. Procjenjuje se da ima oko 10.000.000 stalno aktivnih raunara i oko 500.000.000 korisnika koji se povremeno ukljuuju s ciljem pretraivanja i razmjene informacija. Broj korisnika se stalno poveava tako da je u veoma kratkom vremenskom periodu internet zauzeo jedno od najznaajnijih mjesta u oblasti skladitenja, pretraivanja i iskoritavanja razliitih informacija2. Internet je praktina realizacija povezivanja stotina miliona raunara u jedinstvenu mreu.
1
http://hr.wikipedia.org/wiki/Internet
2
Latinovi Branko, Informacione tehnologije, Panevropski univerzitet Apeiron Banja Luka, 2007.
Str. 286.
1
2.1. Istori t i razvoj i terneta
Por ij
lo i t rnet vee se za poetak razvoja masovni komunikacija a
naroito za per iod krajem 60-i
godina kada su istraivai u amer ici poeli da
eksper imenti u sa povez ivanjem raunara pu tem telefonsk i linija. R azvoj interneta kao globalne mree pona jpr ije je ovisio o razvoju sredstava komuniciranja. Izumi
telegrafa, telefona, radija i rauna la bili su tako podloga za pojavu interneta. Internet je nastavak rauna lne mree uspostavljene u S jedinjenim Amer ik i m Dravama tijekom 1960. godine od Advanced R esearch Projects Agency (AR PA), koja je povezivala nekoliko rauna la u etir i sveuili ta u dravama Ka lifornija i Utah. Ta prva rauna lna mrea uope, nazvana je AR PANET (AR PA NETwork).
Slika 1. Poeci interneta, Izvor: www.computerhistory.org
Znanstvenici su izgradili AR PANET s namjerom da to bude mrea ko ja e jo uvijek uspjeno raditi i u sluaju da dio mree bude o teen. Takav koncep t bio je vaan vojnim organizacijama koje su prouava le naine da odre komun ikacijske mree u funkciji i u sluaju nuk learnog rata. Bilo je to vr ijeme hladnog rata, i upravo ta stalna ratna opasnost i elja da se uvijek bude ispred protivnika, donijela je svijetu mnoge proizvode i tehnoloke inovac ije kojih, kako smatraju nek i povjesniar i ne bi bilo bez Hladnog ra ta. Prvotno zamiljen kako bi omoguio visoku uinkovitost u komunikaciji izmeu
istraivak ih centara, sveuilita i vladinih agencija SAD-a int ernet je ubrzo prerastao u internacionalnu mreu dostupnu svima. Kako je AR PANET rastao u
2
1970-ima, sa sve vie i vie sveuilita i institucija koji su se spajali na njega, korisnici su uvidjeli potrebu razvijanja standarda za put kojim e podaci biti prenoeni internetom.
2.1.1. Hronologija dogaaja vezanih za razvoj interneta Prva zabiljeena deskripcija socijalne interakcije omoguene putem mree bila je serija dokumenata koju je napisao J.C.R. Licklider u kolovozu 1962. godine, raspravljajui o svojem konceptu "Galactic Network". On je zamislio globalno povezan set raunala preko kojih bi svatko vrlo brzo mogao pristupati podacima i programima sa bilo koje stranice. Ovaj koncept bio je vrlo slian internetu danas. Licklider je inae bio na elu istraivakog tima raunalnog istraivakog programa u DARPA-i (U.S. Defense Advanced Research Projects Agency), koji je zapoet u listopadu 1962. Godine 1969. ARPANET povezuje prva etiri sveuilita u Sjedinjenim Amerikim Dravama, tako to su istraivai u etiri kampusa u Sjedinjenim Amerikim Dravama stvorili prve servere ARPANETA, povezujui Stanford Research Institute, UCLA, University of California Santa Barbara i University of Utah. Tako je nastao internet. U listopadu 1972. godine Robert E. Kahn organizirao je veliku demonstraciju ARPANETA na International Computer Communication Conference (ICCC). Bila je to prva javna demonstracija nove tehnologije. Te iste godine, iako u eksperimentalnoj fazi, predstavljena je i elektronika pota. Godine 1973. ARPANET se iri u meunarodnim okvirima, povezujui University College u Londonu i Royal Radar Establishment u Norvekoj. Te je godine DARPA pokrenula istraivaki program koji je trebao istraiti tehnike i tehnologije za meusobno povezivanje razliitih mrea. Projekt je nazvan Internetting project, a sistem mrea koji je bio produkt istraivanja, nazvan je "Internet". Sustav protokola, koji je nastao ovim projektom, postao je poznat kao TCP/IT Protocol Suite (nakon to su razvijeni protokoli Transmission Control Protocol (TCP) i Internet Protocol (IP).
3
Od 1974. do 1981. godine, ARPANET se proirio iz vojno-istraivakih krugova, i tako se ira javnost upoznaje s injenicom da se umreena raunala mogu koristiti i u svakodnevnom ivotu u komercijalne svrhe. Godine 1976. britanska kraljica Elizabetha alje svoju prvu kraljevsku e-mail poruku. Godine 1979. Tom Truscott i Jim Ellis, studenti s Duke Universitya i Steve Bellovin sa Sveuilita u Sjevernoj Karolini uspostavili su prve USENET newsgrupe. Korisnici iz itavog svijeta prikljuili su se diskusijskim grupama u razgovorima o mrei, politici, religiji i tisuama drugih tema. Godine 1982. po prvi put je upotrijebljen termin internet. Godine 1983. TCP/IP je postao jedinstveni jezik interneta. Godine 1984. William Gibson prvi je put upotrijebio naziv "Cyberspace" u svom romanu "Neuromancer". U to je vrijeme broj hostova interneta preao 1000. Od 1988. godine internet postaje jedno od osnovnih sredstava komunikacije, a poinju se javljati i pitanja privatnosti i sigurnosti u digitalnom svijetu. Ta pitanja su postala jo naglaenija 1. studenog iste godine, kada je program nazvan "internetski crv" privremeno onesposobio izmeu 6000 i 60 000 hostova interneta 3. Godine 1990. ARPANET prestaje postojati. Iste godine broj hostova prelazi 300 000. Godine 1991. roen je The World Wide Web. Na Sveuilitu u Minnesoti grupa istraivaa koju je vodio programer Mark MaCahill stvara "Gopher", prvi point-and-click nain navigacije po datotekama na internetu. Te iste, 1991. godine, Tim Berners-Lee, koji je radio u laboratoriju CERN u vicarskoj, izumio je kod "alt.hypertekst", koji je omoguio kombiniranje rijei, slike i zvuka na stranicama weba. Godine 1993. puten je u upotrebu Mosaic, prvi grafiki baziran preglednik weba. Godine 1996. postoji vie od 10 miliona hostova. 3
http://gamers.ba/forum/10/101807/sve-o-internetu/
4
3. Organizacija interneta U mrei interneta kompjuteri predstavljaju samo jednu od komponenti mree. Bitna komponenta interneta je i sistem komunikacionih kanala kojima se veze realizuju. U idealnom svijetu ti kanali bi bili specijalno uraeni i prilagoeni digitalnoj komunikaciji. Do svakog korisnika interneta dolazio bi kabl koji bi omoguio prenos podataka velikim brzinama, dok bi gradovi, drave i kontinenti bili povezani viestrukim optikim kablovima, koji bi u svakom sekundu mogli da prenesu nekoliko terabita informacija 4. Meutim, takva infrastruktura je toliko komplikovana i skupa. Zato se internet uglavnom oslanja na infrastrukturu koja ve postoji, a to je telefonski sistem. Optikim kablovima se povezuju veliki internet provajderi ili posrednici, dok najvei broj korisnika obavlja komunikaciju sa mreom telefonskih linija, koja se paralelno koristi za konvencionalno telefoniranje. Koritenje telefonske infrastrukture je ekonomino, ali ima i svoju negativnu stranu, loe veze, koje se povremeno prekidaju i usporavaju prenos podataka. Kvalitet telefonske infrastrukture predstavlja uslov za ukljuenje u globalni informatiki autoput. Davalac internet usluga ( vor ) spojen je stalnim vezama velikih brzina na druge vorove, koji su spojeni na tree itd. vorovi ne moraju biti samo davaoci internet usluga. To mogu biti velika preduzea, naune i obrazovne ustanove spojene na internet. Veze izmeu velikih vorova, preko kojih se odvija glavnina mrenog prometa, nazivaju se okosnica ( eng. backbone). To su veze velikih brzina, a kao mediji za prenos signala najee se koriste svjetlovodi. vorove esto meusobno povezuje vie veza, to znai da poruka od jednog do drugog kompjutera moe putovati razliitim putevima. Ureaji koji odruju kojim e putem poruka proi ( na temelju adrese iz TCP/IP paketa ) zovu se usmjerivai ( eng. router-i ).
4
Latinovi Branko, Informacione tehnologije, Panevropski univerzitet Apeiron Banja Luka, 2007.
Str. 289.
5
Najvaniji rezu ltat razvoja AR PANET i DDN mrea jesu Transmision Contro l Protocol i Internet Protocol, skraeno T CP/IP. Protokol za kontrolu prenosa (Transmision Control Protocol ² TCP) i Internet protokol (Internet Protocol - IP) su protokoli za komunikaciju koji se mogu sma trati kamenom± temeljcem Int erneta. To
je svojevrsni jezik Interneta koji odreuje na koji se nain raunar i spajaju na Internet (svakom da je njegovu adresu - IP bro j), te na koji nain meusobno 5
komunicira ju . TCP/IP protokol nije jedan, ve itav niz protokola. TCP/IP protokol je protokol nie razine to znai da je uslov da raunar i budu povezani ovim protokolom ako se eli kor istiti ikakva us luga Interneta. Tako protokoli koji su vie razine, te kompleksniji od TCP/IP protokola (npr. FTP, HTTP, TELNET, S MTP) kor iste TCP/IP kako bi uope funkcionirali. Na Web-u su dos tupni i mnogi drugi protokoli. Na pr imjer, Voice over Internet Protocol (VoIP) omoguava kor isnicima Interneta da preko Weba razgovara ju telefonom. Pr istup svim ovim protokolima Wor ld Wide Web omoguava preko samo jednog
interfejsa. Ovo stvara pogodnu a tmosferu. Vie nije nuno poznava ti sve ove protokole. Njih Web ob jedinjuje u jedan sistem. Zbog ovog svo jstva, a i zbog sposobnosti Web-a za rad sa mu ltimedijom i naprednim programsk im jezicima, Wor ld Wide Web predstavlja komponentu Interneta koja se na jbre razv ija. Svak i raunar na Internetu ima jedinstvenu adresu.
Slika 2: internet danas, izvor: www.visual.merriam-webster.com
5
http://www.nic.ba/stream/artic e.php?pid=257
6
Jedina centralizovana stvar je pitanje adresa, jer svaki kompjuter u mrei mora da ima jedinstven identifikacioni broj. Time se bavi ISOC ( Internet Sociaty ), a posebno njegova radna grupa IAB ± Internet Architecture Board. Ova tijela ine ljudi koji dobrovoljno posveuju dio svog vremena razvoju interneta na globalnom nivou, ali se njihova nadlenost zavrava na dodjeljivanju adresa i preporuci standarda. Adrese odobrava Uprava za dodjelu internet brojeva (Internet Assigned Numbers Authority ² IANA) na osnovu ugovora sa Nacionalnom fondacijom za nauku. Trenutno funkcije IANA-e vri Institut informacionih nauka pri Univerzitetu June Kalifornije. Osim dodjele IP adrese, IP protokol se brine za stvaranje paketa koji se prenose Internetom. Pritom zaglavlje svakog paketa sadri barem pet 32-bitnih rijei. U zaglavlju se nalazi niz informacija, a najvanije su IP adresa poiljatelja i primatelja, numeriki redoslijed svakog paketa, te oznaka protokola kojim se paket prenosi Internetom. Kako su i ovakave adrese bile teke za pamenje 1983. godine uveden je DNS (Domain Name Server) sistem 6. DNS omoguava da umjesto kompliciranog broja upiemo ime servera u tekstualnom obliku - tzv. FDQN adresu (npr.www.out.edu.ba/), a nadalje DNS prevodi tekst u brojevni oblik i alje zahtjev do udaljenog servera. Kompozicija adresa koje se koriste na Internetu pokazuje vrstu domena. Posljednji dio adrese naziva se imenom najvieg domena (Top Level Domain Name ² TLD). TLD se sastoji od dva slova koja se odnose na neku zemlju (na osnovu oznaka zemalja prema ISO 3166 standardu, npr. .BA je za Bosnu i Hercegovinu) ili od tri slova koja predstavljaju oznaku izvjesnog domena (.COM za komercijalni domen, .GOV za vladu, .EDU za obrazovne institucije, .NET za Internet provajdere, itd.). Kompjuter vezan za internet koristi jedan ili vie korisnika. Svaki od njih ima svoje jedinstveno korisniko ime ( username ) na tom kompjuteru. Kao to svaki kompjuter ima svoju adresu, tako i svaki korisnik na internetu ima svoju adresu. Adresa korisnika sastoji se iz njegovog korisnikog imena i adrese kompjutera, koje su razdvojene znakom @ ( ludo a, monkey, at ).
6
http://www.nic.ba/stream/article.php?pid =257
7
Da bi smo se povezali na internet potrebno je da imamo odgovarajui hardver, softver, modem i provajder. Veza korisnika i provajdera moe biti: -
Povremena, to najee jeste sluaj, a realizuje se putem javne telefonske mree;
-
Stalna, koja se ostvaruje kod velikih korisnika.
Nakon sklapanja ugovora s provajderom korisnik dobija korisniko ime, e-mail adresu i lozinku za pristup internetu.
8
4. Servisi interneta Davatelji Internet usluga (ISP - Internet Service Provider) su tvrtke ili ustanove (kao T-Com, Iskon ili CARNet) koje su satelitskim ili optikom vezom povezane s nekoliko glavnih Internet vora u inozemstvu (uglavnom u smjeru Amerike i Europe) i na taj nain osiguravaju vezu velikog kapaciteta prema ostalom dijelu Interneta u svijetu. Dijele se u tri osnovne grupe: -
Osnovni servisi
-
Javni servisi
-
Posebni servisi
4.1. Osnovni servisi Osnovni servisi su prisutni na svakom kompjuteru koji je povezan na internet. U ove servise spadaju: -
E-MAIL - elektronska pota, proces slanja, primanja i memorisanja poruka u digitalnom obliku, preko telekomunikaciskih ureaja. Ovim servisom se izvodi pismena komunikacija ljudi sa razliitim tipovima raunala i sa razliitim operativnim sistemima.
-
TELNET ± predstavlja pristup udaljenom kompjuteru emulacijom terminala.
-
FTP - File Transfer Protocol. Protokol (skup standarda) za prenos datoteka izmeu lokalnog i udaljenog raunala, preko Interneta. Kreatori web stranica svoje radove prenose na server najee FTP programom.
-
FINGER ± ovaj program omoguuje identifikaciju prezimena i imena korisnika na osnovu njegove adrese, a takoe i obrnuto, identifikaciju svih korisnika koji odgovaraju zadatom uzorku.
-
TALK ± snaan i jednostavan sistem za interaktivni razgovor
-
R-SERVICES ± obezbjeuju pristup udaljenom kompjuteru bez eksplicitne provjere lozinke. Lozinka se provjerava samo prvi put kada se korisnik prijavljuje na prvi kompjuter u mrei.
9
4.2. Javni servisi Javni servisi su instalirani na znaajnim serverima u mrei, da bi se svim korisnicima obezbijedio jednostavan pristup podacima, obino bez dodatne provjere identiteta tih korisnika. U javne servise spadaju: -
MAILING LIST ± predstavlja proirenje elektronske pote za komunikacione grupe korisnika koje imaju slina interesovanja;
-
ANONYMOUS FTP ± ini tzv.javna sklonita datoteka do kojih se dolazi standardnim programom FTP. Datoteke su dostupne svim korisnicima. Na nekom od servera postoji poseban korisnik pod nazivom ANONYMOUS koji nema lozinku, a u ijem katalogu se nalaze datoteke koje svi mogu da itaju, ali ne mogu da upisuju;
-
USENET NEWS ( USER NETWORK NEWS ) ± predstavlja javne diskusione grupe ili konferencije ( BBC );
-
GOPHER ± predstavlja sistem menija putem kojih se pristupa tekstualnim datotekama, kao i raznim serverima u mrei;
-
WWW ( WORLD WIDE WEB ) (skraeno WWW, W3, ili samo Web, naziv dolazi iz engleskog a moe se prevesti kao 'svjetska mrea'; u engleskom rije w ¡
jedna
¢
ima znaenje razgranate i isprepletene mree poput pauine) je od
najkoritenijih
usluga
Interneta
koja
omoguava
dohvaanje hipertekstualnih dokumenata. Dokumenti mogu sadravati tekst, slike i multimedijalne sadraje a meusobno su povezani tzv. hiperlinkovima. Za dohvaanje i prikaz sadraja koriste se raunalni programi koji se nazivaju web-preglednici. Web se esto pogreno koristi kao sinonim za Internet, a zapravo predstavlja jednu uslugu kojom se ostvaruje razmjena podataka preko te svjetske raunalne mree. Projekt kojim je poeo razvoj Weba predloili su 1990. u CERN-u engleski inenjer i znanstvenik Tim Berners-Lee i belgijski znanstvenikRobert Cailliau 7; -
JAVA - Programski jezik, slian S++ jeziku, koji je razvila firma "Sun Microsystems". Sva raunala na Internetu, nezavisno od operativnog sistema, mogu izvravati programe napisane u ovom programskom jeziku. Mali Java
7
http://hr.wikipedia.org/wiki/World_Wide_Web
10
programi, apleti, obogauju web stranice animacijama, kalkulacijama, razliitim efektima i mogunostima interaktivnog rada; -
IRC - (Internet Relay Chat). Internet protokol koji omoguuje korisnicima iz cijelog svijeta da se susreu i "chataju" u realnom vremenu, unosei tekst preko tipkovnice raunala;
-
MAIL GATEWAYS ± namjenjen je pristupu javnim servisima elektronskom potom. Putem njega omoguava se pristup i onim korisnicima koji nemaju stalnu vezu s internetom, ve samo povremenu razmjenu elektronske pote.
4.3. Posebni servisi Posebni servisi obuhvataju tri kategorije servisa: -
Servisi za pretraivanje ± omoguavaju pronalaenje odgovarajuih dokumenata na javnim servisima, a to su: ARCHIE, VERONICA, WAIS i NETFIND.
-
Sigurnosni servisi ± neophodni su kada se pomou interneta prenose podaci koji imaju posebnu vanost. Uz ove servise, neki od programa za pristup odgovarajuim javnim servisima, npr, WWW-u, imaju opciju za zatitu komunikacije. Tu spadaju: PGP-PRETTY GOOD PRIVACY, SSH-SECURE SHELL i KERBEROS.
-
Sistemski servisi ± uglavnom su namjenjeni administratorima servera i mree, a ponekad mogu da budu od znaaja i za korisnike. To su: PING, NFS, TRACEROUTE, NETSTAT i X-WINDOWS.
11
5. Rjenik osnovnih internet termina i skraenica Razvoj interneta doveo je do toga da su u upotrebu ule rijei koje se prije nisu upotrebljavale, a danas se koriste u svakodnevnom govoru, kao i skraenice koje se koriste pri internet komunikaciji.
5.1. Rjenik osnovnih internet termina .avi (Audio Video Interleaved) Ova ekstenzija znai da datoteka sadri Microsoft-ov video zapis, pohranjen u Video for Windows formatu. Ovakva datoteka se moe pregledati programom Media Player for Windows. ADSL (Asymmetric Digital Subscriber Line). Asimetrina digitalna pretplatnika linija. To je nova tehnologija za brzi prenos podataka preko standardnih telefonskih linija. Zove se "asimetrina" jer je brzina prijenosa podataka prema korisniku (download) mnogo vea nego brzina kojom se podaci prenose od korisnika prema mrei (upload). Teoretski, ADSL moe ponuditi download brzinom 9 Mbps, a upload 640 Kbps.
Animated GIF Datoteka sa grafikim sadrajem, sastavljena od dvije ili vie slika koje se brzo smjenjuju i daju efekt kretanja. Sa Interneta se moe preuzeti mnogo ovakvih besplatnih edukativnih, reklamnih ili aljivih animacija. Applet Ova rije je izvedenica od rijei aplikacija. To je mali (Java) program, pridruen HTML strani. Kad se korisnik prikljui na web stranicu, browser prima ugraeni aplet i on se aktivira na njegovom raunalu. ASCII (American Standard Code for Information Interchange). Ameriki standardni kod za razmjenu informacija. Njime su definirani kodovi velikih i malih slova engleskog alfabeta, brojevi i specijalni karakteri, koritenjem samo 7 bitova. To je osnova za kodiranje jednostavnih tekstualnih sadraja. Da bi se omoguilo kodiranje i vie 12
karaktera, kao to su npr. matematiki simboli i posebni znakovi, esto se dodaje i osmi bit pa se tabela sa 128 proiruje na ukupno 256 karaktera. Postoje razliiti standardi tih 256 karaktera, a jedan od najee koritenih na Internetu je ISO Latin 1 (ISO 8859-1). backbone Centralni segment ili kima jedne mree koji povezuje manje ogranke. Kimom moemo nazvati i glavni dio mree jedne firme ali i glavni dio daleko vee mree koja pokriva veliko prostranstvo. Ipak, pod ovim terminom najee se podrazumijeva glavna komunikaciona okosnica na koju se prikljuuju dobavljai Internet usluga i veoma velike mree. Slino kao kod saobraaja motornih vozila, vano je da je na ovom glavnom putu mogua velika brzina protoka podataka. Ne postoji backbone cijelog Interneta. bookmark Obiljeavanje, postavljanje oznake koja olakava bri povratak na neku stranicu Interneta. To je kao kad itate knjigu, pa na neki nain obiljeite poglavlje ili stranicu. U programu Microsoft Internet Explorer, umjesto ovog termina "bookmark", obiljeiva se naziva omiljenom stavkom (engl. "favourites"). Broj stranica na koje biste se rado vratili i koje esto posjeujete, brzo raste. Zato ih je dobro grupirati u posebne foldere, npr. za sport, za muziku, za posao. bitmap Grafiki prikaz, nainjen od malih toaka- piksela. Datoteke sa bitmapiranim sadrajem prepoznajemo po nekoj od sljedeih ekstenzija: BMP, GIF, JPEG, PSD, PCX, TIFF. . . Bitmapirane slike se nazivaju i rasterskim slikama. Druga vrsta grafike je vektorska grafika, kada slika nastaje kombinacijom pravih i krivih linija, pravilnih i nepravilnih zatvorenih povrina. Na Internetu se koriste obje vrste grafike. .bmp standardna oznaka za Microsoft-ovu grafiku bitmapiranu datoteku. Jednostavnije reeno, to je drugi dio (ekstenzija) punog naziva jedne vrste elektronskog zapisa neke slike. browser Aplikaciski program koji otvara i prikazuje (ita) stranice na Internetu. Postoje dva 13
vrlo popularna ovakva web itaa. Browser prihvaa HTML ili XML kodove sa web stranice, izvrava ugraene skripte i programe i prikazuje tekst, muziku, video i linkove na druge strane. Kreatori web stranica znaju da trebaju provjeravati kako njihov rad izgleda na razliitim browserima. Nekada stranica, prikazana jednim browserom, izgleda znatno drugaije od iste te stranice, otvorene drugim browserom. chat Oblik elektronske komunikacije u realnom vremenu, gdje uesnici "razgovora" unose preko tastature ono to ele nekome rei i to se pojavljuje na ekranu jednog ili vie udaljenih sagovornika. Internet Relay Chat ili IRC je Internet protokol za ovakav oblik komuniciranja. Drugi, esto koriteni sistemi su iChat i ICQ. country code Krajnji dio geografske Internet adrese koji oznaava matinu zemlju. Najvei broj zemalja u svijetu, koje su prikljuene na Internet, ima svoj posebni dvoslovni kod zemlje. Kodiranje je regulirano standardom ISO 3166. Ta dva slova su glavnu domenu svake zemlje. cyberspace Ovaj termin je stvoren u romanu "Neuromanser" Vilijama Gibsona, gdje se njime opisuje zamiljeni svijet visoke tehnologije, negdje u svemiru. U suvremenom svijetu to je virtualni prostor ili svijet koji ini sve ono to se nalazi na Internetu: oprema, programi, ideje, ljudi, informacije. download Kopiranje datoteke sa nekog udaljenog raunala na lokalno raunalo. Taj postupak se primjenjuje npr. kada sa mree preuzimate besplatne programe. Suprotna akcija se naziva upload. Tada se sa lokalnog raunala datoteka prenosi na udaljeni server. e-mail Elektronska pota, proces slanja, primanja i memorisanja poruka u digitalnom obliku, preko telekomunikaciskih ureaja. Ovim servisom se izvodi pismena komunikacija ljudi sa razliitim tipovima raunala i sa razliitim operativnim sistemima. E-mail omoguava komunikaciju jedne osobe sa drugom, ili jedne osobe sa vie drugih primalaca poruka. I poiljalac i primalac imaju svoju e-mail adresu. Ona poinje korisnikim imenom. Zatim slijedi znak @ (kod, pri, majmunsko A, ludo A, engl. 14
"at") i na kraju ime domena. Primjer e-mail adrese:
[email protected] . Ne treba mijeati e-mail adresu i URL adresu koja je web adresa i uvijek poinje sa http://... ethernet Popularni nain povezivanja razliitih tipova raunala u lokalnu mreu standardnim kablom. Ethernet je razvila firma "Xerox" i on moe prenositi do deset miliona bita u sekundi (10 Mbs) sada su te brzine i do 1Gbs! Loa strana ovakvog povezivanja je to prekid u glavnom kablu moe zaustaviti saobraaj u velikim dijelovima mree. FAQ Uobiajena skraenica za izraz Frequently Asked Questions (esto Postavljana Pitanja). To je dio sadraja neke web strane, gdje se nalazi skup pitanja i odgovora na ta pitanja koja posjetioci esto postavljaju. firewall Posebno napravljena softverska i (ili) hardverska prepreka koja se postavlja izmeu lokalne mree (npr. LAN u jednoj firmi) i Interneta. Njena namjena je da zatiti manju mreu od upada hakera i drugih neautoriziranih "korisnika". Provjereni podaci prolaze kroz ovaj "vatreni zid" u lokalnu mreu, a sve ostale "zid" ne proputa. freeware Softver na kojem postoje autorska prava ali je dozvoljeno njegovo besplatno koritenje i kopiranje. hacker U poetku, ovaj termin se odnosio na dobrog poznavaoca raunala, dizajnera, programera ili inenjera, koji je pravio izvanredne programe, vie uivajui u praksi nego u teoriji. Danas se tim terminom oznaava osoba koja neovlateno upada u tui sistem radi preuzimanja, izmjene ili unitenja podataka u njemu. home page Prva, glavna ili ulazna stranica web sajta, ona koja se otvori kada u pretraivau izaberete adresu. Na toj stranici se obino nalazi i sadraj cijelog sajta i linkovi na druge strane. HTML (HyperText Markup Language). Sistem kodiranja, skup kodova koji se koristi za 15
pravljenje i definiranje izgleda i funkcija web stranica. U ovom jeziku koriste se tagovi. To su oznake, postavljene u zagradama uz tekst, namijenjene za kontrolu pozicioniranja i pravljenje lista, linkova, strukture, tabela, okvira... Njih prihvaa web browser i interpretirajui ih, na ekranu prikazuje stranicu. HTML datoteke imaju ekstenziju .html ili .htm. http (HyperText Transfer Protocol). Protokol za prijenos hiperteksta. To je osnovni protokol, kojim se prenosi komanda serveru i kae mu se koju stranu da poalje klijentu. Adresiranje te strane poinje sa "http://", a zatim slijedi ime domena ili IP adresa. hub Centralna jedinica sa vie prikljuaka (portova) u kojoj se spaja grupa raunala na lokalnu mreu. Obino se primjenjuje u zvjezdastoj konfiguraciji. Postoje aktivne i pasivne hub jedinice. IP (Internet Protocol). Internet protokol je skup pravila kojima se ureuje prenos podataka i paketa na Internetu. IP adress IP adresa, 32-bitna adresa koja se dodjeljuje svakom raunalu na Internetu. Sastoji se od 4 broja, izmeu 0 i 255, koji su odvojeni tokom, npr. 147.91.22.114 ISDN (Integrated Services Digital Network). Potpuno digitalna tehnologija povezivanja na Internet, kojom se preko postojeih telefonskih linija omoguava prijenos podataka, govora i video signala brzinom do 128 Kbps. ISP (Internet Service Provider). Organizacija koja omoguava korisnicima pristup Internetu. JPEG (Joint Photographic Experts Group). Veoma est format grafikih sadraja na web stranicama. Za razliku od GIF datoteka, koje mogu prikazivati do 256 boja, JPEG 16
datoteke mogu prikazati na jednoj slici i do 16 milijuna boja. Veliina ovakve .jpeg ili .jpg datoteke moe se smanjivati redukcijom detalja na slici. linux Besplatan, Unix-kompatibilan, 32-bitni operativni sistem, namijenjen za rad na raunalima, koji je 1991. godine razvio Linus Torvalds na helsinkom univerzitetu u Finskoj. multimedia Sposobnost raunala da primjenom dva ili vie razliitih medija realizira prezentacije ili analize. Primjer su edukativni sadraji ili enciklopedije na Internetu. Tu se kombinira tekst, zvuk, animacije, pa i inserti iz filmova. .pdf (Portable Document File) Tip datoteke koji se pravi programom Adobe Acrobat, a mogu je praviti i Corel, Adobe Photoshop i neki drugi programi. Na Internetu su sloeni dokumenti najee prikazani u PDF formatu jer se datoteke tog tipa bez problema itaju na razliitim tipovima raunala. Sa Interneta se moe besplatno preuzeti Program Acrobat Reader, kojim se ovakve datoteke mogu pregledati, ali ne i napraviti. pixel (Picture element) Najmanji element slike na ekranu raunala. Uobiajeno je da ekrani danas imaju od 640 (horizontalno) x 480(vertikalno) pa do 1600 x 1200 piksela. Jedan piksel moe biti predstavljen sa 2, 4, 8, 16 ili 24 bitova, pa od toga zavisi i koliko boja moe biti prikazano (crno-bijelo, 16 boja, 256 boja, 65356 boja ili preko 16 milijuna boja). port Konektor (prikljuak), na zadnjoj strani raunala, u koji se moe ukljuiti periferni ureaj, pisa, monitor, modem, tipkovnica, mi, itd. Drugo znaenje ove rijei odnosi se na identifikacijski broj koji ukazuje na odreeni Internet servis, npr. HTTP obino koristi port 80, e-mail port 25 itd.
17
5.2 Rjenik Chat skraenica Popularizacijom programa za internet komunikaciju - dopisivanje ( chat ), nastao je jedan sasvim novi rjenik kojim se slui uglavnom mlaa populacija internet korisnika, s ciljem da se skrati vrijeme tipkanja, u emu se uspjelo, ali je dovelo do drugog problema, a to je sve vea nepismenost mladih narataja. Ovdje iznosim osnovne skraenice koje koriste mladi irom svijeta: AFAICT (As Far As I Can Tell) ± Koliko se meni ini... AFAIK (As Far As I Know) ± Koliko ja znam... AFK (Away From Keyboard) ± Nisam blizu kompa. AIUI (As I Understand It) ± Koliko sam ja shvatio... APU (As Per Usual) ± kao i uvijek ASL? (Age? Sex? Location?) ± Godine? Spol? Mjesto? ASL? (Age? Sex? Location?) ± Godine? Spol? Mjesto? B4 (Before) - prije BAK (Back At Keyboard) ± Evo me natrag! BBIAF (Be Back In A Few) ± Vraam se za nekoliko minuta. BBL (Be Back Later) ± Vratit u se kasnije. BBL (Be Back Later) ± Vratit u se kasnije. BCNU (Be seeing you) ± Vidimo se! BF (Boyfriend) - deko BFN (Bye For Now) ± Bok (do idueg puta)! BRB (Be Right Back) ± Vraam se zaas! BST (But Seriously Though) - najozbiljnije BTDT (Been There, Done That) ± Sve znam. 18
BTW (By The Way) ± usput (usput reeno) CUL (See You Later) ± Vidimo se poslije! ovjee, to ti sad znai taj BBIAF?! DYJHIW (Don't You Just Hate It When) ± Ne mrzi li jednostavno kad« F2F (Face to Face) ± uivo (licem u lice) FAQs (Frequently Asked Questions) ± esto postavljana pitanja FOAF (Friend Of A Friend) ± prijateljev prijatelj FYI (For Your Information) ± Za tvoju informaciju... GA (Go Ahead) ± Pucaj! / Pitaj me!/ Reci! GAL (Get A Life) ± Nai si ivot! GF (Girlfriend) - cura GFETE (Grinning From Ear To Ear) ± Osmijeh od uha do uha. GG (Good Game) ± dobra igra GL (Good Luck) - Sretno! GTG ili G2G (Got To Go) ± Moram ii. GTG ili G2G (Got To Go) ± Moram ii. HF (Have Fun) ± Zabavi se! HTH (Hope This Helps) ± Nadam se da e ti ovo pomoi. IC (I see) ± Shvaam. / Vidim. IIRC (If I Recall Correctly) ± Ako se dobro sjeam... IME (In My Experience) ± Prema mom iskustvu... IMHO (In My Humble Opinion) ± Prema mom skromnom miljenju« IMO (In My Opinion) ± Prema mom miljenju« 19
IOW (In Other Words) ± Drugim rijeima« IRL (In Real Life) ± u stvarnom ivotu ISTM (It Seems To Me) ± ini mi se... IWBNI (It Would Be Nice If) ± Bilo bi lijepo da... IYSWIM (If You See What I Mean) ± Ako me razumije... J/J ili J/K (Just Joking/Just Kidding) ± Samo se alim. JAM (Just A Minute) ± Samo minutu... L8R (Later) - kasnije LOL (Laughing Out Loud) ± Glasno se smijem. MOF? (Male Or Female?) ± Muko ili ensko? NALOPKT (Not A Lot Of People Know That) ± Malo ljudi to zna. NM ili N/M (Never Mind ili Not Much) ± Nema veze. / Ne ba. NP ili N/P (No Problem) ± Nema problema. OIC (Oh, I See) ± O, jasno mi je! OMG (Oh My God) ± O, moj boe! OTOH (On The Other Hand) ± S druge strane... ROFL ili ROTFL (Rolling On (The) Floor, Laughing) ± Valjam se po podu od smijeha. RUOK (Are you OK?) ± Jesi li dobro? S (Smiling) ± Smijeim se. SD (Sweet Dreams) ± Slatko snivaj! SITD (Still In The Dark) ± jo uvijek u mraku TC (Take Care) ± Dri se! 20
TIA (Thanks In Advance) ± Hvala unaprijed! TMI (Too Much Information) ± previe informacija TNX (Thanks) - Hvala. TTYL (Talk To You Later) ± ujemo se kasnije! TVM (Thanks Very Much) ± Puno ti hvala. UR (Your / You're) ± ti/tvoj W/ (With) ± s, sa WIBNI (Wouldn't It Be Nice If) ± Ne bi li bilo lijepo da... WTH (What The Hell) ili WTF (What the Fuck) ± Koji je ovo vrag? WYSIWYG (What You See Is What You Get) ± to vidi, to i dobije! YHM (You Have Mail) ± Ima mail (poruku).
21
6. ZAKLJUAK Gledajui s jedne strane, internet nema vlasnika, dok pogled s druge strane otkriva da smo svi vlasnici jednog dijela interneta, to mu daje posebnu vanost. Sada je ve teko zamisliti nae ivote bez interneta, jer smo svi, manje ili vie, postali ovisnici o net-u, bilo da je u pitanju posao ili razonoda. Internet je postao prozor kroz koji mi posmatramo svijet, i kroz koji svijet posmatra nas. Internet nam omoguava jednostavnije i bre obavljanje poslova, komunikacija sa svim dijelovima svijeta je dovedena do razine da jedan klik mia uspostavlja vezu sa najudaljenijim dijelovima svijeta, to dovodi do breg irenja poslovnih i prijateljskih krugova. Kao i sve u ivotu, tako i internet ima drugu stranu medalje, a to su cyber kriminal, spam-ovi, neeljene propagandne poruke ( koje koriste google i druge internet firme na osnovu praenja navika korisnika, s ciljem reklamiranja odreenih proizvoda ), pa i nedostatak privatnosti. Uglavnom, kada se uzmu i dobre i loe strane, internet je ipak opravdao svoje postojanje, jer je olakao ivote svojim korisnicima i pribliio ljude jedne drugima bez obzira na kojem dijelu zemlje ivjeli.
22
7. LITERATURA 1. Latinovi B.: "Informacione tehnologije ", Panevropski univezitet "Apeiron", Banja Luka 2007. 2. Warner C.J. : "Web strane za neupuene", Mikro knjiga, Beograd 2009. Ostali izvori ( internet ): 1. http://www.hr.wikipedia.org/wiki/Internet ( 01.12.2010 ) 2. http://www.gamers.ba/forum/10/101807/sve-o-internetu/ ( 01.12.2010 ) 3. http://www.nic.ba/stream/article.php?pid=257 ( 02.12.2010 ) 4. http://www.pctrikovi.com/tutorijali -i-savjeti/sve-o-internetu.html?start=1 ( 03.12.2010 ) 5. http://www.pctrikovi.com/tutorijali -i-savjeti/sve-o-internetu.html?start=2 ( 03.12.2010 ) 6. http://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/sve-o-internetu.html?start=3 ( 03.12.2010 ) 7. http://www.pctrikovi.com/tutorijali -i-savjeti/sve-o-internetu.html?start=4 ( 03.12.2010 ) 8. http://www.pctrikovi.com/tutorijali -i-savjeti/sve-o-internetu.html?start=5 ( 03.12.2010 )
23
24