KROŠNJA (KRUNA) STABALA I PROIZVODNOST STABALA (Seminarski rad)
UVOD
Sastav, Sastav, veličina i oblik krošnje stabla, u okviru iste vrste drveta, zavisi od dobi stabla, plodnosti zemljišta, nadmorske visine, nagiba terena, vjetra, veličine prostora koji stoji stablu na raspolaganju, od položaja stabla u odnosu na druga u sastojini i dr. Za ob obja jašn šnja java vanj njee ob obli lika ka i veli veliči čina na kroš krošnj njii treb trebal aloo bi ob obav avit itii veom veomaa veli velika ka istraživanja, koja su mnogostruko prelazila kapacitete šumskih naučnih ustanova i finansijskih sredstava kojim su raspolagale postojeće ustanove. Snimanja krošnji su zbog velike visine stabala složena i skupa. Zbog svega toga su se istraživanja ograničila na mali broj sastojina važnijih vrsta drveća uglavnom boljih stanišnih uslova. ovršina omotača je najbolji pokazatelj postojeće količine lišća !četina" koja je nosilac procesa asimilacije, odnosno odnosno prirasta, te se zbog toga prirast zapremine stavlja u odnos prema površini omotača čitave krošnje ili, krošnje svjetlosti a radi utvr#ivanja proizvodnosti pojedinih stabala, stabala, s obzirom na oblik oblik i veličinu njihove krošnje. krošnje. Zapremina krošnje služi samo za poznavanje najpovoljnijeg odnosa izme#u nje i površine omotača. Sa opštim povećanjem krošnje njena zapremina brže raste nego što je to slučaj sa površinom omotača. roizvodnost zapreminskog prirasta po jedinici zastrte površine, koji se najč najčeš ešće će izra izraža žava va u dm 3 /m 2 !lita !litarr prir priras asta ta po lm$", predst predstavl avlja ja upo upotre treblj bljivo ivo mjeril mjeriloo za provjeravanje ekonomičnosti ekonomičnosti korištenja korištenja prostora za rastenje. rastenje. Za šumsku šumsku produk produkcij ciju, u, ili bolje bolje rečen rečenoo za gazdov gazdovanj anjee sa šumom, šumom, važnij važnijaa je veliči veličina na proizvodnosti u odnosu na stajališnu površinu, odnosno u odnosu na površinu sastojine % šume.&ao najbolja približna veličina za zauzeti dio stajališne površine uzima se zastrta površina, odnosno odnosno horizontalna projekcija krošnje roizvodnost po zastrtoj površini može da se preračuna u proizvodnost prema stajališnoj površini i obrnuto. ' slučaju preračunavanja preračunavanja proizvodnosti proizvodnosti po zastrtoj površini površini u proizvodnost prema stajališnoj površini, proizvodnost po zastrtoj površini će se podijeliti sa stepenom osvijetljenosti ili će se pomnožiti sa stepenom zastiranja. ' drugom slučaju će se učiniti obrnuto.
SADRŽAJ '()*....................................................................................................................................................$ +.
Z-/012)S3 Z-/012)S3 S/S3)421 S/S3)421 5 *61127/ *61127/241 241 S3/8/9/.... S3/8/9/........... .............. .............. .............................: ......................: 2
$.
+.+.
8iološko 8iološko diferencir diferenciranje anje stabala....... stabala............... ............... .............. ............... ............... .............. .............. ............... ............... .............. ................ ...............: ......:
+.$.
*anska klasifikacij klasifikacija....... a.............. ............... ............... .............. .............. ............... ............... .............. ............... ............... .............. ............... ............... .................; ..........;
+.:.
&lasifikacij &lasifikacijaa po po
..................>
+.?.
&lasifikacij &lasifikacijaa stabala stabala po /sman /sman 5 u.............. u...................... ............... .............. ............... ............... .............. .............. ............... ........................@ ................@
+.A.
&lasifikacij &lasifikacijaa prema prema upustvima upustvima
+.;.
2eki primjeri primjeri raščlanjiva raščlanjivanja nja sastojine sastojine na klase stabala.......... stabala................. .............. ............... .................................+: .........................+:
+.>.
'djeli klasa stabala stabala u prirastu prirastu stastojine...... stastojine............. .............. .............. ............... ............... .............. ............... ..............................+; ......................+;
+.@.
2umeričke 2umeričke klase stabala stabala u sastojini...... sastojini............. .............. ............... ............... .............. ............... ............... .............. .............................+@ ......................+@
+.C.
aspodjela aspodjela stabala stabala po po visini visini i debljin debljini........ i............... .............. ............... ............... .............. .............. ............... ............... .............. .................$B ..........$B
)S3) )S3) Z/ Z/ /S31241 /S31241 /S /S3...... 3.............. ............... .............. ............... ............... .............. .............. ....................................$? .............................$? $.+.
:.
rostor rostor za za rastenje rastenje i stajališn stajališnii prostor prostor površina površina pojedinačn pojedinačnih ih stabala stabala u sastojin sastojini.......... i...................$? .........$?
&'2/ S3/8/9/ S3/8/9/ )Z()* )Z()*2)S3 2)S3 /S3/ /S3/....... .............. ............... ............... .............. ...................................$C ............................$C :.+.
zgra#eno zgra#enost st i oblik krune........ krune............... .............. ............... ............... .............. ............... ............... .............. .............. ............................ .............................$C ........$C
:.$.
Dorfologija Dorfologija krošnje krošnje stabla....... stabla.............. ............... ............... .............. ............... ............... .............. ............... ............... .............. ...........................:B ....................:B
:.:.
/psolutna /psolutna dužina dužina krošnje krošnje !l"........... !l"................... ............... .............. ............... ............... .............. .............. ............... ............... .............. ....................:$ .............:$
:.?.
elativna elativna dužina dužina krošnje krošnje !lEh"......... !lEh"................ .............. .............. ............... ............... .............. ............... ............... .............. ............... .....................:$ .............:$
:.A.
rečnik rečnik krošnje krošnje !b"F odnos odnosno no širina ili zastrta zastrta površina..... površina............ .............. ............... .....................................:? .............................:?
:.;.
&oličnik &oličnik širenja širenja krošnje ili koeficijen koeficijentt prostora rastenja rastenja !bG d"............... d"........................................:A .........................:A
:.>.
&oeficijeni &oeficijenitt Hz a s t i r a n j aI
:.@.
Stepen Hz d e p a s t o s t iI krošnje krošnje !b G l"........... l".................. .............. ............... ............... .............. ............... ............... .............. ...............:> ........:>
:.C.
Zapremina Zapremina i površina površina spoljašnjeg spoljašnjeg omotača omotača krošnje krošnje stabla........... stabla................... ......................................:C ..............................:C
!b$Ed$+,: !b$Ed$+,:"........ "............... .............. ............... ............... .............. ............... ............... ....................:; .............:;
?. (e (eličina ličina krune krune i proizvodn proizvodnost ost po jedinici jedinici površine površine različ različitog itog sastojins sastojinskog kog oblika oblika i šumsko šumsko 5 uzgojnog tretiranja................................................................................................................................?B ?.+.
(eličina (e ličina kruna kruna i proizvodno proizvodnost st u jednodobnim jednodobnim sastojinama... sastojinama.......... ............... ............... .............. ..........................?+ ...................?+
4.2. 4.2.
Uticaj Uticaj pror prored edaa na dimenz dimenzije ije kroš krošnji nji i pro proizv izvodn odnost ost ...............................................................?$
?.:.
(eličina (e ličina krošnje krošnje i proizvodnos proizvodnostt u višespratnim višespratnim i raznodobnim raznodobnim sastojinama.........................?A sastojinama.........................?A
?.?.
(eličina (e ličina krošnji krošnji i proizv proizvodno odnost st u prebornim prebornim šumama........ šumama................ ............... .............. .............. ............... ......................?; ..............?;
?.A.
(eličina (e ličina kruna kruna i proizvodno proizvodnost st u prirodnim prirodnim sastojinama sastojinama tipa prašume......... prašume................ ..........................?C ...................?C
Z/&94'J/&......................................................................................................................................A$ 931/3'/.....................................................................................................................................A:
1 IZ!RA"#NO IZ!RA"#NOST ST SASTOJIN SASTOJIN# # $ DI%#R#N&IRAN DI%#R#N&IRANJ# J# STAB STABALA ALA Sastojina je osnovna jedinica gazdovanja u šumi. 3o je dio šume koji se razlikuje od ostalih po bonitetu staništa, sastavu ili vrsti drveća, obliku ili strukturnim karakteristikama, obrastu, 3
porijeklu stabala, kvalitetu sastojine itd. Za izdvajanje svake konkretne sastojine treba nastojati da se uzme što veći broj obilježja, ali sastojina se može izdvojiti od ostalog dijela šume i na bazi samo nekog od navedenih elemenata. -ovoreći o sastojini 8unuševac !+CA+" navodiG KKSa ekološkog gledišta to znači, da je sastojina dio šume, čije su veličina i oblik površine toliki da obezbje#uju život i razvoj stabala i čitave biocenoze u specijalnim jednorodnim ekološkim uslovima. 3o je dio šume koji je ekološki samostalan, što znači toliko veliki, da ekološki uticaj drugih dijelova šume, ili susjednih površina na kojima se nalaze neke druge biljne formacije koje ga okružuju, ne mogu da promjene osnovne osnovne ekološke osobine njegove njegove sredine.KK Znači, sastojina kao dio šume ne predstavlja jednostavni zbir stabala, već jednu zajednicu u kojoj su se uslovi uravnotežili, na koju utiče bezbroj faktora, spoljašnje sredine i na čije djelovanje stabala i pojedinačno i kao zajednica odgovaraju odre#enim reakcijama. Sastojina sa svoje strane utiče na faktore sredine i u odre#enim granicama ih mijenja. ' svakoj svakoj sredin sredinii po posto stoje je stalne stalne i zakono zakonomje mjerne rne promje promjene ne i utica uticaji. ji. ' sasto sastojini jini pos postoj tojii permanentna borba izme#u stabala za prostor za rastenje, u prvom redu za svjetlost i ona se odvija uz stalni uticaj mnogih faktora spoljašnje sredine. Svakako da faktori spoljašnje sredine imaj imajuu znač značaj ajan an utic uticaj aj na me#u me#uso sobn bnuu bo borb rbuu stab stabal alaa u sast sastoj ojin ini, i, od odno nosn snoo na prav pravac ac izgra#ivanja, razvoja i prirasta sastojine. ' stalnoj borbi za životni prostor stabala u sastojini dlazi do njihovog diferenciranja ili raslojavanja na biološke razrede koje u proizvodnji drvne mase sastojine imaju različiti značaj. )tuda se u nauci o prirastu ovo pitanje posebno odre#uje.
11
Bi''k' di*eren+iran,e s-a.aa
8iološko diferenciranje stabala naročito je izraženo u prirodnim i od strane čovjeka nedirnutim !nenjegovanim" sastojinama. sastojinama. &ako je već rečeno, ono je uslovljeno neprekidnom i oštrom borbom za životni prostor, a naročito za svjetlost. Za stabla koja podlegnu u toj borbi to predstavlja silaženje niz ljestvicu bioloških razred !položaja", što se često završava smrću, jer za veliki broj stabala koja zaostanu u razvoju nema viš uslova za život, prije svega nema svjetlosti ispod kruna jačih stabala. &ao pokazatelj biološkog položaja jednog stabla u sastojini mjerodavni su visina stabala i izgra#enost njegove krune. (eća visina stabala omogućuje da se stablo probije svojom 4
krunom u najviši sprat, te da na taj način obezbjedi sebi dovoljnu količinu svjetlosti kao i sve ostalo što je sa ovim povezano. zgled i izgra#enost krune obično ide sa visinom jednog stabla. 'koliko je veća visina stabla, utoliko će i njegova kruna moći da se razvije u snažnu krunu koja će biti u stanju da se bori protiv susjednih stabala. /sman kaže da je kruna jednog stabla KKoružje za borbuKK. )n dalje kaže KK /ko je kruna naročito snažno izgra#ena ona može da posluži stablu na sličan način kao što čovjeku služe laktovi u gužviKK. (elika 5 snažna kruna, po pravilu znači visoku proizvodnju prirasta za stablo koje je posjeduje, a istovremeno za susjedna stabla oduzimanje 5 otimanje njihove svjetlosti. ostavlja se pitanje da li su za pripadnost pojednim klasama stabala mjerodavne pretežno slučajnosti razvitka, konstelacije razvitka i rastenja ili je pripadnost klasam više genetski odre#ena 5 uslvljena. 2eki autori slučajnim pogodnostima 5 nepogodnostima u razvitku pripisuju odlučujući značaj za pripadnost klasama !8orgreve", dok drugi autori to pripisuju genetskim osobinama pojedinih individuuma. De#utim, sigurno je da utiče i jedan i drugi faktor. *a nije odlučujući samo prvi momenat, slučajne pogodnosti, dokazuje činjenica da rano izabrana i forsirana 5 povlašćena KKstabla budućnostiKK ne ispunjavaju često u njih polagana očekivanja. očekivanja. 2asuprot povlašćivanim povlašćivanim stablima nije rijedak slučaj da se kroz izvjestan period vremena pokažu boljim nepovlašćena stabla. )vo je rezultat baš njihovih genetskih svojstava.
1/
Danska kasi*ika+i,a
)vaa klas )v klasif ifik ikac acija ija se zasn zasniv ivaa na funk funkci cion onal alno nojj vrij vrijed edno nost stii stab stabal alaa u sast sastoj ojini ini.. 6unkci 6unkciona onalna lna vrijedn vrijednost ost stabala stabala u sasto sastojini jini ogleda ogleda se u tome tome što stabla stabla pored pored toga što proizvode drvnu materiju prekrivaju zemljište i štite od erozije, zakorovljavanja i dr.F dr.F ona 5
imaju povoljno i nepovoljno dejstvo na susjedna stabla itd. ovoljne uslove na susjede neka stabla ostvaruju na taj način što sprječavaju jače grananje ili, kao podstojna, sprječavaju izbijanje vodenih izbojaka kod viših stabala. 2epovoljna dejstva ogledaju se u prevelikom sužavanju kruna zbog jake konkurencije, u KKšibanjuKK kruna i KKribanjuKK debla itd. Sasvim razumljivo, nekada je gotovo nemoguće odrediti da li je neko stablo štetno ili ne.
-lavna stabla 5 stabla budućnsti zbog svoje pravnosti debla i dobro
&lasa $G
formirane krune.
&lasa :G
zadržati i forsirati ! ova štetna stabla otklanjaju se putem proreda". &orisna sporedna stabla koja unapre#uju čišćenje od grana stabala do
&lasa ?G
željenog stepena. ndiferentna stabla koja se trenutno ne mogu razvrstati u neku od prethod nih grupa. Zato ona formiraju posebnu grupu do sljedećeg razvrstavanja dokle će ona usljed diferenciranja stablala !prirodnog ili zbog sprovedenih mjera njege i sječa" ipak pokazati kojoj od prethodnih klasa pripradaju.
10
Kasi*ika+i,a ' Šadein $ 2a3sra- $ Asman $ 3
' manje 5 više jednodobnim sastojinama često se &raftov način klasifikacije kombinuje sa klasifikacijom dobrote 5 kvalitet debla. 3akvu jednu klasifikaciju, koja se oslanja na
rvi broj G Visinski položaj i izgrađenost krune stabla
+B G
$B G
visinski položaj, kruna vrlo snažno formirana visinski položaj, kruna prosječno dobro formirana
O nadstojna stabla ili gornji sprat
visinski položa, :B G kruna relativno slabo razvijena sa umjerenim pojavama deformacije visinski položaj, ?B G ( kruna slabo formirana, stisnuta, oblik zastave
O me#ustojeća stabla ili me#usprat
visinski položaj, AB G (
formiranost krune nije mjerodavna za razvrstavanje
O podstojna stabla ili donji sprat
Za razvrstavanje po pravom broju mjerodavna je visina i relativna dužina i širina krune ! u odnosu na prosječne vrijednosti dužine i širine krune u okviru stanišno jednake površine". *rugi brojG !obrota " kvalitet debla #vretena$ B+G pravo deblo posmatrano sa dva me#usobno upravna položaja, najmanje +E: dužine !visine" stabla čisto od graba, tehničko drvo klase / bar $BN od dužine stablaF B$G *eblo nije potpuno pravo u dva upravna pravca ili ima najviše tri tanke grane ili jednu debelu na +E: visine stabla ili ima drugu manju grešku, mora imati najmanje +BN dužine stabla klase /F B:G *eblo pravo u jednom pravcu, srednje dobro tehničko deblo, klasa / manje od +BN dužine stabla a klasa 8 više od :BNF B?G &rivo ili jako granato deblo sa velikim tehničkim greškama, klasa 8 manje od :BN dužine debla. ' raznodobnim mješovitim i višespratnim sastojinama preporučuje se, i na toj bazi su napravljene klasifikacije, raspodjela u visinske spratove !slojeve" relativne snage prirašćivanja !9einbundgut, )lberg, /ssmann". &od istraživanja u planinskim mješovitim sastojinama !Dagin, +CA;" /ssmann 5 ova klasifikacija se pokazala dobro. )va je izvršena na bazi 7
visinskih spratova relativne moći proizvodnje i stepenovanje se približno poklapa sa stepenom raspolaganja stabala sa svjetlošću.
14
Kasi*ika+i,a s-a.aa ' Asman $ 3
a$ %a manje " više jednodobne sastojina
7ifra +G Visinski stepen +. $. :. ?. A.
visinski položaj !nadstojno stablo" visinski položaj !nadstojno stablo" visinski položaj !nadstojno stablo" visinski položaj !me#ustojeće stablo" visinski položaj !podstojno stablo"
7ifra $G !obrota krune !razvijenost krune" Za klasifikaciju po dobroti krune mjerodavna je spoljašnja razvijenost za asimilaciju ocjenjenaprema veličini, svestranosti formiranja, gustini i ravnomjernosti rasporeda četina. + O izuzetno velika, svestrano ravnomjerno razvijena kruna, četine gusteF $ O normalno velika kruna, neravnomjerno razvijena, četine prilično gusteF : O srednje velika kruna, neravnomjerno razvijena ali manje guste četineF ? O kruna mala, četine vrlo rijetke.
7ifra :G &tepen slobode položaja krune #stepen osvjetljenosti$ + O svestrano slobodnostojeća kruna, bez dodirivanja sa krunama susjednih stabalaF $ O jednostrano dodirivanje krunaF : O dvostrano stješnjenaF ? O trostrano stješnjenaF A O sa svih strana potisnuta kruna. 7ifra ?G 'ravnost debla !vretena" + O pravo deblo sa dva unakrsna pravca !položaja"F $ O pravo u jednom pravcuF : O krivo.
8
7ifra AG (ranatost Djerodavna je prosječna debljina i učestalost grana. + O fino granato stabloF $ O srednje granatoF : O grubo granato stablo. 7ifra ;G )isto*a od grana &ao čisto od grana označava se deblo !vreteno" čije su izumrle grane potpuno urasle. odaci o dužini debla čistog od grana, mjereno ili ocjenjeno što tačnije, iskazuje se u metrima. ' ovoj klasifikaciji kosom crtom poslije treće cifre dijele se čisto biološki od manje 5 više tehničkih pokazatelja, kao nprG ++$E::;. o želji se daju i sljedeći pokazateljiG * 5 usukan podrast, !d, l O desno, lijevo" Z O dvostruko deblo 5 račva O vodeni izbojak S O šteta ljuštenjem kore PQ O prevršeno na visini Q metara & Q O rak na ocjenjenoj visini u metrima
a" %a raznodobne i vošespratne sastojine &od ovakvih sastoijna visinski stepeni !cifra +" iz prethodne klasifikacije zamjenjeni su relativnim visinskim spratovima, pri čemu se pretpostavlja da stabla pojedinih visinskih spratova imaju u prosjeku jednaku dostupnost 5 uživanje sjvetlosti. Za odre#ivanje tih visinskih spratova kao polazna vrijednost koristi se ili srednja visina najviših stabala sastojine čija površina projekcija kruna iznosi najmanje +.BBB m $ po +ha ili još češće srednja visina najviših stabala u sastojini koja se dobija kao srednja vrijednost +BB najdebljih stabala na + ha. )va druga srednja visina naziva se gornja visina, o čemu će kasnije biti riječi. rema tome, pojedinim spratovima pripadaju sljedeća stablaG
9
-
gornjem spratu pripadaju stabla visine preko @BN gornje visine !srednje visine +BB
-
najdebljih stabala na +ha", srednjem spratu pripadaju stabla visine od AB do @BN gornje visine i donjem spratu pripadaju stabla visine ispod ABN gornje visine.
-
3ako#er je za ovekve sastojine u prethodnoj klasifikaciji stepena slobodne krune !cifre :" zamjenjen klasama povlašćenosti čija se cifra !vrijednost klase" izračunava po sistemu bodova. &od bodovanja uzima se u obzir i stepen bočne stješnjenosti stablima istog sprata i stepena vertikalnog zasjenjivanja 5 prekrivanja stablima viših spratova. &lasifikacija pod a" primjenjuje se uglvnom na stalnim oglednim površonama u jednodobnim, a klasifikacija sa izmjenama iznjetim pod b" u sastojinama starosno mješovitim !raznodobnim" i višespratnim.
15
Kasi*ika+i,a rema 33s-6ima Š3marsk'7 *ak3-e-a 3 Be'7rad3
)snove za kategorizaciju stabla po ovoj klasifikaciji čine klasifikacije raznih autora i ustanova. )ne su postavljene tako da služe raznovrsnim istraživanjima na stalnim oglednim poljima. &lasifikacija stabala obuhvata odre#ivanjeG +" $" :" ?"
biološkog položaja stabala kvaliteta debla, kvalitet krune i kvalieta vrha.
+. +iološki položaj stabla ostoje tri biološka položaja !klase, razreda"G +" Stabla prvog biološkog položaja 5 predominantna i dominantna su stabla sa jako razvijenim krunama i čine gornji sprat sastojine, osvjetljena su odozgo i sa strane, ili odozgo i djelomično sa strane. $" Stabla drugog biološkog položaja 5 kodominantna !suvladajuća" su stabla sa stješnjenim krunama, nešto manjih visina, ali učestvuju u formiranju gornjeg sprataF osvjetljenja su uglavnom odozgo. )vdje spadaju djelimično i nadvladana stabla, koja krunama djelimično dopiru do gornjeg sprataF osvjeteljna su uglavom odozgo. )vdje spadaju djelimično i nadvladana stabla, koja krunama djelomično dopru do gornjeg sprata, srednjih su visina i zasjenjena. :" 3reći biološki položaj čine potisnuta !u porastu zaostala" stabla, odnosno svaostala 10
stabla. -ornja klasifikacija važi prvenstveno za šume prebirnog karaktera, ali radi jednostavnosti može se primjeniti i na ostale uzgojne oblike, imajući u vidu da prvi biološki položaj prve klasifikacije obuhvata stabla iz +. i $. razreda &raftove ili +. i $. azreda -S 5 klasifikacije !-ozdni institut Slovenije"F drugi biološki položaj stabala iz :. i ?. razreda po &raftu, odnosno :. i ?. razreda po klasifikaciji -S 5 a. )stala stabla pripadaju trećem biološkom razredu.
$. ,valitet debla &lasifikacija stabala po kvalitetu deblaG +" deblo ravno, sa malim padom prečnika, bez grana i kvrga preko polovine visine stabala, nezasukanoF $" deblo ravno, preko polovine visine sa granama ili kvrgama ili padom prečnika većim :" ?" A" ;" >" @"
od + cmEm, ili malo zasukanoF deblo krivo, ili zasukano, ili sabljastoF deblo rašljasto !rašlje iznad prsne visine"F deblo dvostruko !rašlje ispod prsne visine"F deblo se račva iz panjaF deblo je jako ranjeno, oštećeno ili prelomljenoF deblo je jako napadnuto od raka ili truleži.
:. ,valitet krune &lasifikacija stabala po kvalitetu kruneG +" &runa dužine oko +E: visine stabla ili kraćaG a. pravilna, lijepo razvijenaF b. preširokaF c. ekscentričnaF d. uskaF e. rijetka. $" &runa od +E: do $E: visine stabala a. pravilna, lijepo razvijenaF b. preširokaF c. ekscentričnaF d. uskaF e. rijetka. :" &runa duža od $E: visine stabla a. pravilna, lijepo razvijenaF b. preširokaF c. ekscentričnaF d. uskaF 11
e. rijetka. ?. ,valitet vr-a &lasifikacija stabala po kvalitetu vrha +" $" :" ?" A"
vrh šiljast, sa uglom do ?ARF vrh tup, sa uglom od ?A % CBRF vrh spljošten, sa uglom CB % +@BRF vrh deformisanF vrh suh ili prelomljen.
azvrstavanjem stabala po biološkim položajima i kvalitetu debla, krune i vrha, vrši se okularnom procjenom, oslanjajući se pri tome na podtake mjerenja prečnika i visina i dužina debla, odnosno kruna. 1vo kako bi izgledale klasifikacione oznake za pojedina stablaG rvi primjerG +, $, $a, $ označavaju stablo prvog biološkog položaja čije je deblo kraće od polovine visine stabala, dužina krune je izme#u +E: i $E: visine stabla i dobro razvijena, a vrh je tup. *rugi primjerG $, :E@, $ bEc, ? označava stablo drugog biološkog razreda, čije je deblo krivo napadnuto od raka, kruna zauzima izme#u +E: i $E: visine stabla, preširoka je i rijetka, vrh je deformisan. 2a kraju treba reći da postoje i druge klasifikacije. 3o su uglavnom napred iznjete sa izvjesnim modifikacijama. &od mnogih istraživanja klasifikacija se vrši na taj način što se stabla razvrstavaju samo u tri KKbiološka razredaKK, koja se odre#uju kao kod klasifikacije pod C.+.+.?.
18
Neki rim,eri ra9an,i6an,a sas-',ine na kase s-a.aa
zgra#enost i raščlanjivanje sastojine na klase stabala zavisi od vrste drveća, staništa, starosti i šumsko uzgojnih radova. 2ije rijedak slučaj d se formiranje spratova, karakteristično za mješovite i raznodobne sastojine, zapaža i kod jednodobnih sastojina. )vdje se daju primjeniti raščlanjivanja na klase stabala u pogledu broja stabala i temeljnice jednodobnih sastojina koje je /sman dao u svojoj knjiziG KK2auka o šumskom prinosuKK !3abela +". /ko se pogleda stanje kod prve sastojine !>?.godišnja smrčeva sastojina..." vidi se da kod slabo prorje#ivane sastojine temeljnica +. $. &raftove klase iznosi ::N odnosno A?N !zajedno @>N", :. klase +BN, a ?.klase :N. De#utim kod jako prorje#ivane sastojine odnos +.
12
i $. klase je izmjenjenF sada je +. klasa sa najvećim procentom 5 A@N, druga klasa je spala na :@N !zajedno +. i $. klasa C;N", :.klsds jr psls ns dsmo ?N, dok ?.klase više nema. 8roj stabala u jako prorje#ivanoj sastojini je oko ;BN od broja u slabo prorje#ivanoj sastojini, a ukupna temeljnica oko >AN. Srednji prečnici kod svih klasa, pa i za čitavu sastojinu, vidno su porasli kod jako prorje#ivane sastojine. Srednje visine su tako#er pokazale izvjesno povećanje, ali treba naglasiti da je do ovog povećanja došlo čisto računski preko povećanja prečnika, odnosno temeljnice !srednje visine računate po 9oraju". Stabla istog prečnika imaju u jako prorje#ivanoj sastojini, po pravilu, manje visine. &od drugog primjera postoje veče razlike. *ok je temeljnica +.i $.klase kod sastojine slabe niske prorede A$N !samo +.klase $N", dotle je temeljnica istih klasa kod sastojin visoke prorede @AN !samo +.klase A+N". 'dio :.i ?. klase kod prve sastojine je ?;N, a kod druge sastojine samo CN . srednji prečnici prve tri klase i čitave sastojine jako su povećani visokom proredemo, dok su srednje visine znatno smanjene. 3reći primjer ukazuje na činjenicu da se jakom visokom proredom u mladoj bukovoj sastojini udio nižih klasa u temeljnici može znatno da poveća. &od ovog primjera A.klasa učestvuje sa +:N od ukupne temeljnice
3abela +. a" >? 5 godišnja smrčeva sastojina na najboljem staništu, visinskog boniteta u predalpskoj oblasti. )gledna serija Sachsenried $. a 6 ' * a r K k i * i s a ( k a ( a . a s
Brs-
Sa.' r'r,e:i6ana Teme,ni+a Sred
N
Visina
re9 /
m
;
ds
Brs-
Jak' r'r,e:i6ana Teme,ni+a Sred
N m
;
Visina
Pre9 m
/
;
ds
m
;
+
+>B
$+,B
::
:@,C
:+,B
+BB
$$B
$@,?
A@
?B,A
:+,>
+BB
$
?>$
:A,+
A?
:B,+
$C,;
CA
$:$
+@,C
:@
:$,$
$C,C
CA
:
+;B
;,$
+B
$$,:
$;,C
@>
?B
$,+
?
$;,+
$>,:
@;
?
;B
$,B
:
$B,@
$;,+
@?
-
-
-
-
-
Z.ir
@;B
;?,:
+BB
:B,?
$C,>
C;
?C$
?C,?
+BB
-
:A,@
:B,@
13
C>
3abela +. b" +B$ 5 godišnja bukova sastojina na dobrom staništu, visinskog boniteta. )gledna serija *alheim ++; !kod aderborn 5a"
Kra*-'6a
Sa.a niska r'reda
kasi*ik s-a.aa 1
N
m/
;
+B
+,$
/
:$B
0
ds
Sredn,e ,aka r'reda ;
$
(+m) :C,:
$A,>
AB
:$,B
$$B
+$,?
$?
4
:+B
++,A
5
?B
Z.ir
CBB
ds
;
A+
(+m) ??,>
$@,:
+BB
+B,;
:?
:;,@
$>,>
C@
$?
+,>
;
:B,>
$;,;
C?
@?
$?
B,C
:
$+,A
$?,;
@>
+C,B
;:
+$?
$,B
;
+?,$
+A,;
AA
$>,@
C$
:>$
:B,C
+BB
:$,A
$>,+
C;
+BB
N +BB
m/ +A,>
$C,B
C;
+BB
$;,>
:>,;
C+
$$
$+,@
$A,;
B,@
$
+A,@
A+,A
+BB
$>,B
;
3abela +. c" 4ako prorje#ene !visokom proredom" bukove sastojine u =arcu,
Br', s-a.aa
Teme,ni+a
Sredn,i re9nik
Sredn,a 6isina
m/ ?,?
;
&m
;
m
;
+>
$;,+
+BB
$:,+
+BB
?B
+@,@
>?
$B,;
>C
$+,C
CA
$$;
+;
:,?
+:
+?,B
A?
+C,C
@?
;:?
??
:,?
+:
@,$
:+
+:,+
;B
+ ?$>
+BB
$A,;
+BB
+A,+
A@
$B,?
@@
N
;
@:
;
A;>
Sva tri navedena primjera više pokazuju kako uzgojno 5 tehničke mjere utiču na raščlanjivanje stabala po klasama, mada su i ove mjere vezane za biološke osobine vrsta koje čine odre#ene sastojine. &ako raščlanjivanje stabala po klasama 5 biološkim razredima izgelda u sastojinama gdje nisu sprovedene uzgojno 5 tehničke mjere, vidi se iz tabele br.$.
14
&ao što se vidi iz tabele br.$, broj stabala je kod pojedinih sastojinskih oblika raspore#en po biološkim razredima tako da kod visoke pravilne šume ima najviše stabala biološkog razreda, a zatim po broju dolazi , a biološki razred je zastupljen samo sa AN od ukupnog broja stabala. &od prebirne šume postoji najravnomjerniji rasporedG biološki razred ?BN, :BN i :BN. &od prašuma najviše ima u biološkom razredu, zatim dolazi , i na kraju biološki razred.
3abela br.$. aščlanjivanje prirodnih sastojina na 4užnog &učaja na biološke razrede !podaci Dilina"
Sas-',inski '.ik Bi''ki ra>red
Vis'ka ra6ina 3ma
Pre.irna 3ma
Pra3ma
I
II
III
I
II
III
I
II
III
Br', s-a.aa
;B
:A
AN
?B
:B
:BN
?A
+@
$>N
Teme,ni+a
>@
$B
$N
@B
+A
AN
@A
+B
AN
Priras- -eme,ni+e
;B
:A
AN
>B
$B
+BN
@B
+A
AN
Zaremina
@+
+>
$N
@>
++
$N
CB
@
$N
Priras- >aremine
>A
$$
:N
>A
+C
;N
@B
+:
>N
Za razliku od rasporeda broja stabala po biološkim razredima, raspodjela temeljnice, prirasta temeljnice, zapremine i prirasta zapremine, pokazuje sasvim drugu sliku. &od ovih elemenata biološki razred kod svih sastojinskih oblika ima neznatan udio, jer je ovaj biološki razred kod broja stabala znatno zastupljen, naročito kod prebirne šume i prašume i prašume !:B i $>N". 3reba, me#utim, naglasiti da u ovim bukovim sastojinama prebirne i prašumske strukture broj stabala u , a naročito u biološkom razredu znatno zaostaje u odnosu na druge vrste drveća koje grade ove sastojinske oblike ! jela i smrča". )vo se objašnjava time, što je bukva vrsta koja slabije podnosi zasjenu nego, na primjer, jela.
15
' toku dužeg vremenskog perioda dolazi do KKprelaženja stabalaKK iz jednog u drugi biološki razred. Dagin je na osnovu dugoročnih osmatranja bavarskih serija oglednih površina sa prorje#ivanjem utvrdio da preovladava prelaženje iz viših u niže biološke klase. )vo važi prije svega za neprorje#ivane sastojine, kao i za slabo i umjereno prorje#ivanje, jer ovakav način tretiranja pogoduje prirodnim izlučivanju stabala. 2asuprot ovome, kod jakih proreda veći broj stabala biološki se uzdiže, preovla#uje premještanje stabala iz nižih u više klase. &od prebirne šume sva stabla koja dožive duboku starost imala su permanentno uzlazni tok.
1?
Ud,ei kasa s-a.aa 3 riras-3 s-as-',ine
Dagin 5 ova istraživanja dala su u dva slučaja viši udio ! N " +.klase stabala u proizvodnom prirastu temeljnice nego u samoj temeljnici. &od $.klase udio prirasta i same temeljnice skoro se poklapao. /ko se za osnovu uzme zapremina i njen prirast onda se dobijaju slični odnosi kao što je to kod temeljnice i njenog prirasta. Znači, vladajuće klase stabala !+.i $." ne samo da imaju najveći apsolutni udio prirasta !@A 5 CAN", već ove klase proizvode i relativno više nego nadvladana stabla ! u odnosu na njihov udio u dubećoj zapremini". 2a osnovu rezultata dobijenih iz naših bukovih sastojina na 4užnom &učaju !tabela $" ne potvr#uje se konstatacija Dagina da je kod vladajućih stabala učešće u prirastu temeljnice i zapremine veće od učešća tih stabala u samoj temeljnici i zapremini sastojine. *obijeni su upravo obrnuti rezultatiG udio biološkog razreda u prirastu temeljnice i zapremine niži je od udjela samte temeljnice i zapremine tih stabala, a udio i biološkog razreda u prirastu temeljnice i zapremine je veći od njihovog udjela u samoj temeljnici i zapremini. 2o i pored toga što je udio pirasta temeljnice i zapremine nešto niži nego same temeljnice i zapremine biološkog razreda, ovaj udio je dosta visok. 'dio biloškog razreda u prirastu gtemeljnice kreće se od ;BN !visoka pravilna šuma" do @BN !prašuma", a u prirastu zapremine od >A do @BN. 2a proizvodnost pojedinih klasa stabala značajan uticaj ima proreda. Daginova istraživanja su pokazala da je diferenciranje proizvodnosti veće kod slabih proreda. &od jake prorede proizvodna sposobnost nižih bioloških klasa je povećana i približena proizvodnoj sposobnosti vladajućih klasa. /psolutno i relativno velika proizvodnja stabala vladajućih klasa navodi na zaključak da bi bilo korisno da se poveća udio ovih klasa, dakle, stabla se snažno razvijenom krunom i to 16
sprovo#enjem jake prorede. De#utim, treba odmah naglasiti da se sa smanjenjem broja stabala putem jake prorede ne smije pretjerati, jer i pored toga što se na preostalim stablima povećava prirast, ova stabla i sa povećanom proizvodnjom neće moći da nadoknade gubitak koji je prouzrokovan odstranjivanjem velikog broja stabala. &od prejakih proreda može doći do smanjenja prirasta po jedinici površine. 3o znači da predominantna i rje#e postavljena stabla $.i :.klase ne koriste sav prostor za rastenje, te ne mogu povećanom proizvodnjom da nadoknade gubitak prirasta na stablima koja su odstranjena. *a bi se odgovorilo na pitanje najboljeg korišćenja prostora za rastenje treba se detaljnije upoznati sa izgradnjom, veličinom i oblikom krune stabala, a isto tako i sa zavisnošću izme#u pojedinih obilježja krune i proizvodnosti prirasta.
1@
N3meri9ke kase s-a.aa 3 sas-',ini
Za razliku od naprijed izloženih klasifikacija, kod kojih kao baza za podjelu služi visinski odnos stabala, dobrota krune, vrha i debla i drugo !kao što je funkcionalna vrijednost stabala u sastojini kod danske klasifikacije", klasifikaicja stabala se može sačiniti na osnovu prsnog prečnika, visine, pa i zapremina stabala. 3ako, na primjer, kod premjera sastojine stabala se po prečniku grupišu u debljinske stepene širine + do A cm, a po visini u stepene širine od + do A m. )vo grupisanje predstavlja neku vrstu klasifikacije, ali klasifikacije koja se zasniva na bazi numeričkih veličina, te se otuda ove klase nazivaju numerike klase !/ssmann, +C;+". Stabla koja pripadaju najvišim numeričkim klasama ne znači da istovremeno pripadaju i najvišim visinskim ili biološkim klasama. -ranice visinskih klasa protežu se na širi dijapazon numeričkih klasa tako da nema poklapanja sa numeričkim klasama, a naročito sa klasama po prečniku ! debljinski stepeni i razredi", što se vidi na grafikonu +. )vo je naročito izraženo kod sastojina vrste sjenke i polusjenke. 2a grafikonu br.+.predstavljena je sastojina bukve sa visokom proroedom iz šume Pieda. adi se o sastojini gdje stabla grade tri visinska sprataG gornji sprat koji čine stabla + 5 :. &raftove klase, me#usprat koji čine stabla ?.klase i donji sprat koji čine stabla A.klase. 2a grafikonu se vidi da, na primjer, gornji sprat čine stabla prečnika ++,A do :+,A cm, a donji sprat stabla prečnika :,A do +A,A cm. *akle, čak se i ova dva sprata po prečniku preklapaju, a da ne govorimo o preklapanju navedena dva sprata sa me#uspratom. 2a prvi pogled moglo bi 17
se zaključiti da razlog za ovo treba tražiti u tome što se prilikom okularnog ocjenjivanja pripadnosti stabala pojedinim biološkim klasama čine subjektivne greške lica koje to radi.
!ra*ik'n 1. aspodjela stabala po prečniku iz tri sprata visoko prorje#ivane bukove sastojine i čitve sastojine, prema /ssman 5 u De#utim, iako ima i toga, stvarni razlozi za nepodudaranje bioloških klasa sa numeričkim klasama leži u tome što se prve odre#uju uglavnom na bazi visine stabala, a ova, kako je poznato, nema strogo matematičku već stohastičku zavisnost od prečnika. Znači, stabla istog prečnika nemaju jednake visine i obrnuto, stabla iste visine nemaju jednake prečnike. o pravilu, kodjednog istog prečnika manja su kolebanja vrijednosti visine nego što je to slučaj kod jedne iste visine sa vrijednostima prečnika. 3o se vidi iz korelacione tabele !3abela br.:". Za prečnik, na primjer, od +@ cm visine se kreću od +@ do $: m !; visinskih stepena širine + m", a za visinu od $? m prečnici se kreću od $B do :? cm !debljinski stepeni širine $ cm". 3abela br.:G &orelaciona tabela 5 raspodjela jedne ;B 5 godišnje smrčeve sastojine na numeričke klase po prečniku i po visini, prema /ssmanu.
Kase ' re9nik3 3 +m (isinske &lase u m $; $A $? $: $$ $+ $B +C +@ +> +;
+$
+
+?
+ + +
+;
> ; A > +
+@
$ > C C ; +
$B $$ $ + > ++ $$ +B +? C A :
$? $ +: +; $ $
$; ? +A ; +
$@ ? C ;
:B + A +
:$
:?
> + +
+ +
'čestalost po visini + $A ?@ ;? :? :$ +@ +$ +B + + 18
+A 'čestalost po prečniku
+ $
:
$;
:?
:? AB
:A
$;
+C
>
C
$
$?>
Za razliku od bioloških klasa koje govore u prvom redu o raspoloživosti pojednih stabala prostrom za rastenje, numeričke klase u jednoj sastojini odre#uju u prvom redu njenu strukturu !po debljini, visini, temeljnici i zapremini", a ako se radi o jednodobnoj sastojini odre#uju fazu njenog razvitka kao i bonitet staništa i dr. ako postoji razlika izme#uj bioloških i numeričkih klasa, ipak me#u ovim klasama postoji dosta paralelizma. 2umeričke klase pokazuju u priličnoj mjeri i biološko stanje u jednoj sastojini, te se dosta često koriste i za ova razmatranja.
1
Ras'd,ea s-a.aa ' 6isini i de.,ini
itanje bioloških i numeričkih klasa usko je povezano i sa pitanjem raspodjele stabala po prečniku i visini, odnosno sa oblikom ove raspodjele. (eć se na grafikonu $. vidi da linije koje predstavljaju broj stabala po debljinskim stepenima pojedinih spratova imaju zvonolik oblik. De#utim, linija koja predstavlja raspodjelu cjelokupne sastojine ovaj !zvonoliki" oblik gubi. )blik krive raspodjele broja stabala po debljini i visini !kao i po temeljnici i zapremini" karakterističan je pokazatelj unutrašnje izgra#enosti ili strukture jedne sastojine. Zvonolik oblik ili (ausova normalna raspodjela !-ausova linija, grafikon br.:" broja tabala čitave jedne sastojine govori o tome da se tu radi o visoko pravilnoj sastojini koja je po ovom pokazatelju bliska jedndobnoj sastojini. 3reba odmah napomenuti da je vrlo teško naći sastojinu koja ima liniju raspodjele broja stabala, kako u prečniku tako i po visini, potpuno jednaku -ausovoj krivi. ' većini slučajeva stvarne krive su samo slične -ausovoj. Za raspodjelu stabala po prečniku i visini, navodimo primjer iz jedne jednodobne sastojine bijelog jasena iz istočne Srbije !Stamenković, Diščević, +C>B" koja je predstavljena na grafikonu $ i :.
19
!ra*ik'n .r/ 2ormalna !lijevo" i asimetrična !desno" raspodjela učestalosti, prema /ssmanu 5 u *istribucije !prečnika i visina" utvr#ene na osnovu premjera iz +C;:. i +C;C.godine me#usobno se znatno razlikuju i pored malog visinskog razmaka !tabla br.?, grafikoni : i ?". romjene !razvoj" debljinske i visinske strukture tokom žiovta sastojine uslovljene su smanjivanjem broja stabala !usljed prirodnog izumiranja i uzgojnih zahvata" kao i debljinskim i visinskim razvojem preostalih članova sastojine. 3abela br.?.azvoj debljinske i visinske strukture
d´
De.,inska s-r3k-3ra +C;:. god. +C;C. god. ;,@ cm C,: cm
Visinska s-r3k-3ra +C;:. god. +C;C. god. ´h +$,B m +>,$ m
='
A,: cm
;,A cm
s
$,> cm
:,@ cm
Do +:,@ m :,+ m s
V
+A,B cm
+>,B cm
(š
+$,B m
C,B m
k6
:C,> N
?B,CN
kv
$A,@ N
+$,$ N
C0
B,>:
B,;>
T:
%B,AB
%B,:;
C4
:,A
:,BC
T?
$,;B
$,A:
-rafik :. aspodjela po debljinskim stepenima jednodobne sastojine bijelog jasena u istočnoj Srbiji !(.Stamenković i (.Diščević"
+@,@ m $,+ m
-rafik ?. aspodjela po visinskim stepenima jednodobne sastojine bijelog jasena u istočnoj Srbiji !(.Stamenković i (.Diščević"
&arakteristično za razvoj debljinske strukture je da se povećanjem starosti sastojina, usljed snažnog diferenciranja stabala slabi koncentracija prečnika oko aritmetičke sredine, pa se 20
distribucije karakterišu većom spljoštenošću i većom varijacionom širinom, a pozitivna asimetrija se ublažava ili čak prelazi u negativnu. )ve tendencije uočavaju se i kod distribucija prikazanih na grafikonu :. )bjašnjenje za ovakav razvoj raspodjele stabala po debljinskim stepenima u jednodobnim sastojinama leži u tome što se u ovakvim kolektivima usljed prirodnog odumiranja !ili usljed niskih proreda koje se u ovakvim sastojinama sprovode" pretežno se odstranjuju najslabija stabla. Stoga se na liniji raspodjele lijevi uzlazni krak skraćuje i spušta naniže. stovremeno se aritmetička sredina, kao i težišna tačka učestalosti raspodjele !mod" usljed snažnog debljanja stabala koja zauzimaju povoljan položaj u sastojini povećavaju i pomjeraju u desno. )vo doprinosi povećanju varijacione širine i standardne devijacije, odnosno već opisanom razvoju debljinske strukture. (isinska struktura jednodobnih sastojina karakteriše se drugačijim razvojem od debljinske strukture. Sa povečanjem starosti sastojina smanjuje se varijaciona širina, jača grupisanje visina oko aritmetičke sredine !smanjuje se standardna devijacija i koeficient varijacije", negativna asimetrija se ublažava. )vakve tandecije u razvoju visinske strukture mogu se uočiti i na grafikonu ?. )bjašnjenje za ovakav razvoj raspodjele broja stabala po visinskim stepenima leži u tome što se najveći broj zaostalih stabala u visinskom razvoju vrlo intenzivno izlučuje iz sastojine, što doprinosi vrlo jakom redukovanju lijevog ulaznog kraka raspodjele. stovremeno preostala stabla u borbi za životni prostor a u prvom redu za svjetlost forsiraju svoj visinski prirast na račun debljinskog, da bi se svojom krunom probila što više i obezbjedila dovoljno svjetlosti. )va stabla, kako je rečeno kada je bilo riječi o raspodjeli debljinskog prirasta duž vretena debla, imaju najmanji debljinski prirast u podnožju koji idući na više ima rastuću tendenciju. )vakve pojave dovode do vrlo jakog redukovanja lijevog uzlaznog kraka raspodjele, odnosno do napred navedenog razvoja raspodjele stabala po visinskim stepenima. *istribucija stabala po debljinskim i visinskim stepenima mogu se najbolje definisati preko tzv.numeričkih pokazateljaG +. /ritmetičke sredine 1 x´ = ∙ ∑ f i X i
∑ f
i
$. Standardne devijacije
21
S=
√
´ ) ∑ f ( x − X ∑ f
2
i
i
i
:. &oeficient varijacije s k v = ∙ 100 x´ ?. (arijacione širine v š = X max − X min A. &oeficienta asimetrije ´ ¿ x i− X f i ¿
α 4=
3
1
s ∙ ∑ f i 3
∙∑ ¿
;. &oeficienta spljoštenosti ´ ¿ x i− X f i ¿
α 4=
4
1
s ∙ ∑ f i 4
∙∑ ¿
>. Doda !najveća vrijednost" M o= D +
( f 2−f 1) ( f 2 ∙ f 1 ) +( f 2+ f 3 )
)znake u prednjim formulama označavajuG i 5 frekvencija kod grupisanih podataka 0 5 frekvencija modalnog stepena 2 " frekvencija stepena lijevo od modalnog 3 5 frekvencija stepena desno od modalnog i 5 širinu modalnog stepena ! " donju granicu modalnog stepena !stepen sa najvećom frekvencijom".
22
Za simetričnu raspodjelu T : O B, za veoma jako asimetričnu koeficient asimetrije se približava vrijednosti ± 2 . /ko je
α 4
O :, raspodjela je normalno spljoštena !mezokurtična".
α 4
/ko je
U :, tjeme distribucije je iznad tjemena normalne raspodjele !leptokurtičan
raspored čija je spljoštenost manja od normalne". /ko je je
α 4
V :, raspodjela je
platikurtična sa tjemenom ispod tjemena normalne distribucije !spljoštenost veća od normalne". reko ovih pokazatelja distribucije se mogu me#usobno upore#ivati, a tako#er se može posmatrati i dejstvo odre#enih postupaka sa sastojinom na njenu strukturu.
/ PROSTOR ZA RAST#NJ# I PRIRAST /1 Pr's-'r >a ras-en,e i s-a,aini r's-'r '6rina ',edina9ni< s-a.aa 3 sas-',ini Stajališna površina i površina projekcija krune &ada se govori o prostoru za rastenje ovdje se misli na prostor !ili bolje rečeno na dio prostora" iznad površine zemlje. rema tome, prostor za rastenje jednog stabla je prostor koji je dole ograničen površinom zemljišta, gore neograničen ili ograničen višim stablima koja zasjenjuju dotično stablo i sa strane ograničen neposrednim susjedima. =orizontalna projekcija ovog prostora naziva se stajališna površina. rema tome, stajališna površina jednog stabla obrazuje se od horizontalne projekcije njegove krune !ili zastrte površine krune" i dodatka dijela krunama nezastrte površine sastojine. rosječna veličina stajališne površine stabala u jednoj sastojini dobija se na jednostavan način što se površina sastojine podjeli brojem stabala u njoj. rema tome, za + ha ona jeG 2
fm =
10 000 m
2
N
z ove formule se vidi da je prosječna veličina stajališne površine stabala obrnuta proporcionalna broju stabala. 23
Za razliku od prosječne stajališne površine, koja se vrlo lahko dobija, konkretnu 5 stvarnu stajališnu površinu jednog stabla je teže utvrditi. &onkretnu stajališnu površinu čini projekcija krune odre#enog stabla i plus dio neprekrivene površine. azmatrajući pitanje površine zastiranja krune !horizontalne projekcije krune", stajališne površine i njihovog odnosa, koji predstavlja stepen zastiranja, /ssman je pošao od dva konstruisana granična slučaja, gdje su stabla raspore#ena u kvadratima i trouglovima, a njihove krune zamišljene kao krugovi čije su projekcije ucrtane u stajališne površine. &od ovakvog rasporeda stabala i njihovih kruna za geometrijski oblik stajališnih površina moguća su dva eorijska granična slučajaG kvadrat i šestougao. ' prvom slučaju postoji kvadratna1 a u drugom trougaona veza1 što se navodi na sli.WWW. ,vadratna veza /ko se prečnik krune !širina krune" obilježi sa b1 površina zastiranja sa k i
stajališna površina sa , on da kvadratna stajališna površina ima za dužinu strane b, koja istovremeno odgovara rastojanju stabala s !bs". rema tome, površina zastiranja dobija se po formuli G 2
k =b
π 4
2
=b ∙ 0,785,
a površina stajališta po formuli
f q=b
2
, što znači da je stajališna površina veća od površine
zastiranja. rougaona veza &od ove veze stajališne površine su šestougli i dobijaju se po formuliG 1
f t =b ∙ √ 3 =b ∙ 0,866 , dok površina zastiranja ostaje kao gore, tj. 2 2
2
2
k =b ∙ 0,785 , što
znači da je i ovde stajališna površina veća od površine zastiranja, ali je razlika izme#u stajališne površine i površine zastiranja kod ove veze manja nego kod prethodne veze.
24
Slika +. Zastrte površine kruna i stajališne površine kod pravilne kvadratne veze !lijevo" i pravilne trougaone veze !desno" a" Stepen zastiranja )dnos izme#u površine zatiranja krune ! k " i stajališne površine ! " naziva se stepen zastiranja. s z =
k f
&od kvadratne veze stepen zastiranja će biti
k : f =0,785:1,00= 0,785,
a kod trougaone
k : f =0,785: 0,866 =0,906 .
)ve brojčane vrijednosti predstavljaju teorijske stepene zastiranja kod kvadratne i trougaone veze. azlika obje vrijednosti do +,B daje nezastrti dio sastojinske površine. &od kvadratne veze ovaj iznosi B,$+A, a kod trougaone B,BC?. z ovih vrijednosti se vidi da je kod trougaone veze bolje korišćenje prostora za rastenje. rema tome, kod jednakih prečnika kruna na + ha može se računati mogući broj stabala kod pojedinih vezaG +. &od kvadratne veze 10000 N = 2 b
/ko se ovaj odnos obilježi sa +,B onda 2 $. &od trougaone veze, s obzirom da je f t =b ∙ 0,866 biće
N =
10000 2
b ∙ 0,866
=
1 0,866
=1,155.
25
Znači, broj stabala po ha kod trougaone veze je veći za +A,AN u odnosu na kvadratnu vezu. 2 2 :. &od mješovite veze, s obzirom da je f m =b ∙ [ ( 1 + 0,866 ) : 2 ]=b ∙ 0,933 biće
N =
10000 2
b ∙ 0,933
=
1 0,933
1,075
,AN u odnosu na kvadratnu vezu, a isto tako manji nego kod trougaone veze. ' prirodnim odraslim sastojinama, pa i u kulturama zbog neravnomjernog izlučivanja stabala, nema jedinstvenih veza. Za stvarnu vezu se može uzeti sredina izme#u oba teorijska slučaja. &od mješovite veze odnos k G f leži u granicama B,>@A G B, @;; do +,BB. /ko se uzme aritmetička sredina izme#u B,@;; i +,BB, onda taj odnos je B,>@A G B,C:: O B,@?+. )va vrijednost bi odgovarala teorijskom maksimalnom stepenu zastiranja, ukoliko bi raspored stabala na površini sastojine bio izme#u kvadratne i trougaone veze. Dnoga istraživanja u sastojinama pokazala su i praktični značaj navedene vrijednosti ! B,@?+". 3ako je (ideman !Piedemann, +C:+" na > bukovih površina, sa proredama od slabe do umjerene niske, našao da stepen zastiranja leži izme#u B,>; i B,@;, a u : slučaju da iznosi B,@?. najnovija istraživanja pokazuju da gornja teorijska razmatranja imaju značaja. azlike u stepenu zastiranja kod različite jačine zahvata prilikom proreda relativno su male. )ne su utoliko manja ukoliko je prošlo duže vremena od momenta sprovedenih proreda. 3ako je, na primjer, 8adu !8adouQ, +C:C" konstatovao stepen zastiranja izmešu B,@? i B,C; i to G za visoku proredu B,C?, za slabu nisku proredu B,C?, za umjerenu nisku B,@C i za jaku nisu B,A; !švicarske serije prorednih ogleda u bukovim sastojinama". 2avedeno važi gotovo za sve vrste drveća, ukoliko nisu učinjeni zahvati slični progalama, gdje se, naročito kod vrsta svjetlosti, dovodi do trajnog prekida sklopa. b" Stepen osvjetljenosti krune )dnos izme#u stajališne površine ! " i površine zastiranja krune !k " naziva se stepen osvjetljenosti kruneG s o=
f k
26
*akle, ovaj odnos je recipročan odnosu kod stepena zastiranja. Stepen osvjetljenosti je proporcionalan veličini stajališne površine, a obrnuto proporcionalan površini zastiranja. S obzirom na napred navedene veličine za stajališne površine !f" i zastrte površine !k" kod svih veza sljedi da jeG -
-
-
&od kvadratne veze
s o=
1 0,785
0,866
kod trougaone veze
s o=
0,933
&od mješovite veze
s o=
0,785
0,785
=1,27, a
=1,10 i =1,19 .
Zavisnost stepena zastiranja i stepena osvjetljenosti krune od jačine zahvata kod progala pokazuje sljedeće teorijsko razmatranje &raft 5 aG /ko se predpostavi da postoji kvadratna veza, gdje je rastojanje izme#u stabala !s" jednako prečniku krune !b" , sa povečanjem rastojanja izme#u stabala kod nepromjenjene veličine kruna povećava se rastojanje izme#u ivica kruna za X. ' ovom slučaju za povećanu stajališnu površinu važi vezaG 2
b + β ¿ . 2 s =¿
/ko se za slučaj kada je b O s stavi da je teorijska vrijednost stepena zastiranja jednaka +, a rastojanje izme#u kruna X se mjeri u dijelovima od b, onda se dobijaju sljedeći brojčani odnosiG 3abela A. astojanje kruna izraženo u dijelovima od b B,B B,+
2
b Y X
b + β ¿ ¿
/ 3eorijsko razmatranje 2
b + β ¿ ¿ 1 ¿
+,B +,+
+,B +,$+
+,B B,@:
7 Srednji stepen 8 Stvarni stepen osvjetljenosti 1 zastiranja B / 5 +AN B,@A B,>+
+,+@ +,?+ 27
B,$ B,: B,? B,A
+,$ +,: +,? +,A
+,?? +,;C $,B> $,$A
B,;C B,AC B,A+ B,??
B,AC B,AB B,?: B,:>
+,>B $,BB $,:: $,>B
z navedenog se vidi da se polovina teorijskog zastiranja za kvadratnu vezu dobila ako se rastojanje izme#u ivica kruna poveća na B,? srednje prečnika krune, a da se polovina stvarnog zastiranja postiže kada je ovo rastojanje samo B,: od srednjeg prečnika krune. ovešina horizontalne projekcije kruna stabala u sastojini lahko se odredi planimetrijskim putem. z ove površine i površine sastojine odredi se stepen zastiranja, a isto tako i srednji odnos stajališne površine prema zastrtoj površini, odnosno prosječni stepen osvjetljenosti. Stvarni stepen osvjetlejnosti za svako konkretno stablo je daleko teže odrediti. &od postojanja karte projekcija kruna stepena osvjeteljenosti za svako stablo može se odrediti na taj način što se povuku linije na jednakom rastojanju od ivica kruna pa se svakom stablu doda dio nezastrte površine koji je prema njemu. 6rajst !6reist" je konstatovao veći stepen osvjeteljnosti kod stabala sa malom krunom !+,A", a manji kod stabala sa većom krunom !+,$". Sa proširenjem pojasa oko kruna !neprekidne površine" kod stabala sa malim prečnicima kruna stepena osvjetljenosti se brže povečava nego kod stabala sa većim prečnicima kruna. z ovog prističe da stabla istog biološkog položaja dobijaju kod jednakog povećanja rastojanja krunu utoliko veće mogućnosti za razvoj i rastenje utoliko su prečnici njihovih kruna bili manji. rema tome, povlašćenje pojednačnih stabala putem osloba#anja krune zahtjeva utoliko manje apsolutne iznose nezastrtih sastojinski površina, ukoliko se sa osloba#anjem počne ranije u jednoj sastojini !dok je sastojina mla#a".
:. KRUNA STABALA I PROIZVODNOST PRIRASTA :.+.
I>7ra:en's- i '.ik kr3ne
Zahvaljujući pionirskim istraživanjima 8 u r g e r a na smrčevim krošnjama omogućeno je proučavanje tipične izgra#enosti krune. &runa smrče predstavlja približno jedan rotacioni pairaboloid, a ne kupu, kako se često misli. 3o znači, poluprečnici krošnje idući odozgo naniže rastu do jedne maksimalne vrijednosti, koja se nalazi približno na $E: dužine krošnje 28
računato odozgo. *io krošnje koji se nalazi iznad najvećeg prečnika krošnje 8 u r g e r je nazvao Hkruna suncaI ili Hkruna svjetlostiI, a dio krošnje ispod Hkrošnja sjenkeI. sti autor razlikuje kod krošnje spoljašnji omotač, koji je obrastao četinama i srce % unutrašnjost krošnje, koji je bez četina. ostoje odre#ene veličine i odnosi koji karakterišu krošnju. z mjerene visine stabla #-$ i mjerenog dijela do početka krošnje #a$ dobija se dužina krošnje #l$ !sl. $". 'kupna dužina krošnje dijeli se na dužinu dijela krošnje sjenke #l u $ i dužinu dijela krošnje svjetlosti #l $.
Slika $. Dodel krune smrče !lijevo", prema 8urgeru i pokazatelji krune !desno" =orizontalna projekcija krošnje ili površina zastiiranja dobija se projektovanjam nekoliko poluprečnika krošnje najčešće pomoću viska !ima i raznih ogleda" ", a u novije vrijeme pomoću ogledala za odre#ivanje projekcije krošnje. Srednji prečnik krošnje dobija se ili udvostručavanjam srednjeg poluprečnika ili iz površine projektovane krošnje, koja je dobijena planimetrijskim putem, smatrajući površinu krošnje kao površinu kruga. 2a osnovu navedenih osnovanih dimenzija dobijaju se sledaći važni pokazateljiG l -
stepen HokrunjenostiI,
l l
udio krošnje svjetlosti,
l u l
udio krošnje sjenke,
b -
stepen raširenosti krošnje,
b l
stepen HzdepastostiI krošnje,
b d -3 odnos širenja krošnje, b 2 d 2 koeficijent zastiranja 29
0/ ='r*''7i,a kr'n,e s-a.a Zahvaljujući radovima 8 u r g e r % a i 8 a d u % a !8adouQ" izvedeni su prosječni oblici krošnja za stabla najvažnijih bioloških klasa smrče, bora i bukve. 2a slikama $, : i ? prikazan je po jedan model ovih vrsta drveća za vladajuća stabla dobro sklopljenih i umjereno prorje#ivanih sastojina.
Slika $. Dodel krune jedne C@. godišnje smrče iz sklopljene sastojine, prema 8urgeru Smrča i bor imaju prosječne oblike krošanja, takve da najveći prečnici leže na oko $E: dužine krošnje računato odozgo. rema tome, udio krošnje svjetlosti #l l$ iznosi u prosjeku B,;A odnosno $E:, a udio krošnje sjenke oko +E:. )blik krošnje svjetlosti kod smrče i bora kreće se izme#u kupe i kvadratnog paraboloida, što odgovara srednjim vrjednostima obličnih brojeva B,:A%B,;B. &rošnja sjenke ima oblik prevršenog paraboloida sa obličnim brojem krošnje B,AB % B,;BF ona je punoobličnija. &od lišćara % bukve i hrasta % najveći prečnik leži znatno više nego kod četinara. )n leži na oko +E: do +E$ mjereno odozgo. rema tome odnos l o G l po pravilu je manje vrijednosti od B,A. 3ako je &rstevski za bukvu konstatovao da se udio svjetlosti kreće od B,?B do B,?>. Znači, udio krune svjetlosti manji je kod buvke nego kod četinara.
30
Slika :. Dodel krune jednog @@. godišnjeg bora, prema 8adouQ 5 u
Slika ?. Dodel krune jedne @@. godišnje vladajuće bukve, prema 8adouQ 5 u Zavisnost učešća krošnje svjetlosti od biološkog razreda nije sasvim dokazana ali se, prema & r s t e v s k o m , ipak može zaključiti da treći biološki razred ima najveće učešće krošnje svjetlosti u ukupnoj dužini krošnje. /li, ovdje treba naglasiti da manje učešće krošnje svjetlosti u ukupnoj dužini krošnje ne znači i manju proizvodnost, jer proizvodnost drvne mase ne zavisi samo od učešća krošnje svjetlosti u ukupnoj dužini krošnje, već i od njene apsolutne veličine i od dobijanja direktne svjetlosti. Stabla prvog biološkog razreda imaju daleko veće apsolutne veličine krošnje i dobijaju daleko veće količine HkvalitetneI direktne svjetlosti, te su mnogostruko proizvodnija od stabala drugog, a naročito trećeg biološkog razrada.
31
Sa slobodnijim položajem nadstojnih stabala ili kod proreda osloba#anja i povlašćivanja stabala najveći prečnik krošnje se pomjera naniže, te se na taj način povećava udio krošnje svjetlosti. &od bukve oblik krošnje svjetlosti približava se kubnom paraboloidu % polukugli, te je oblični broj iznad B,AB. *io krošnje sjenke je lošijeg oblika nego što je kod četinara, približava se kupi, te je oblični broj ispod B,?B.
00
As'3-na d3ina kr'n,e ()
*užina krošnje je važan pokazatelj razvijenosti krošnje. *užina krošnje prije svega zavisi od starosti stabla. Sa porastom starosti dužina krošnje raste. 2a dužinu krošnje utiče vrsta drveća i sastojinski oblik. a n i ć je kod bukve konstatovao da najduže krošnje imaju sastojine Hbliže prebornimI. )vo dolazi otuda što u ovakvim sastojinama slobodniji položaj stabala prema svjetlosti sprečava čišćenje od nižih grana a pogoduje razvoju bočnih izbojaka, što sve utiče na povećanje dužine krošnja. ostmatrano po debljinskim stepenima opšta je pojava da sa porastom debljinskog stepena raste dužina krošnje. /li stepen porasta nije jednak počevši od najslabijih do najjačih debljinskih stepena. opović !+C;A" je u bukovim sastojinama na &opaoniku konstatovao tri karakteristična intervala zavisnosti dužine krune od debljinskog stepena, i toG a" period naglog porasta apsolutne dužine krošnje, b" period neznatnog variranja i stagnacije i c" period naknadnog porasta apsolutne dužine krune. Sva ova tri peroda toka zavisnosti dužine krune od prečnika stabala !debljinski stepena" ne zapažaju se uvijek. 3ako je &restevski konstatovao samo rpvi i drugi perod u bukovim sstojinama oko Davrovskog jezera i ovo objašnjava time što se ovdje radi o relativno mladim sastojinama. Za razliku od ovoga, opović je konstatovao i treći period ali kod najstarijih, odnosno najdebljih i najviših stabala.
04
Rea-i6na d3ina kr'n,e (E<) elativna dužina krošnje predstavlja odnos izme#u dužine krošnje i ukupne visine
stabla. )vaj odnos naziva se Hstepenom okrunjenostiI i iskazuje se u procentima. elativna dužina krošnje je najveća kod sasvim mladih biljaka, kada biljke imaju grančice, tj. krošnje gotovo čitavom visinom. &asnije dolazi do opadanja, ali opadanje nije u 32
strogoj zavisnosti od starosti. &rstevski je konstatovao da relativno najstarije sastojine !starosti od ;B do ++B godina" pokazuju veću relativnu dužinu krošanja i ona iznosi B,AB !ABN". Dla#e sastojine od ovih !ispod ;B godina" pokazuju znatno manje vrijednosti relativne dužine koja iznosi B,?A. elativna dužina krošnje zavisi i od uzgojnog oblika. &od prebornih sastojina relativna dužina krošnje je veća nego u jednodobnim sastojinama. osmatrano po debljinskim stepenima kod preborne sastojine ne može se konstatovati neka jasna zavisnost !grafikon A", jer je varijabilnost relativne dužine krošnje po stepenima jaka, pa se ne vidi zavisnost. &od jednodobnih sastojina vrsta sjenke u zavisnosti izme#u relativnih dužina krošanja i prečnika stabala je najprije sa tendencijom opadanja do odre#enog debljinskog stepena, gde se postiže minimum, poslije čega nastupa porast !grafikom ;". &od sastojina vrsta svjetlosti, a pogotovo kod kultura linije relativnih dužina krošanja u zavisnosti od prečnika stabala imaju samo rastuću tendenciju !grafikon >".
-rafik A. Zavisnost veličine relativne dužine krune !lEh" od prsnog prečnika u bukovoj sastojini prebirne strukture, prema &restevskom
-rafik ;. Zavisnost veličine relativne dužine krune !lEh" od prsnog prečnika u bukovoj sastojini jednodobne strukture, prema &restevskom
33
-rafik >. Zavisnost veličine relativne dužine krune !lEh" od prsnog prečnika u sastojini crnog bora elativna dužina krošnje zavisi od vrste drveća. o pravilu, lišćari imaju veće vrijednosti nego četinari. &od bukve okrunjenost stabala u prosjeku iznosi ?B%;BN. !Di+etić, &rstevski i dr.". Slično bukvi okrunjenost iznosi kod smrče i jele. Stepen okrunjenosti ima niže vrijednosti kod crnog i bijelog bora, kod hrasta, naročito hrasta kitnjaka. elativna dužina krošnje, po svemu sudeći, ne zavisi od biološkog položaja stabla u sastojini.
05
Pre9nik kr'n,e (.)F 'dn'sn' irina ii >as-r-a '6rina
Zastrta površina krošnje zavisi od broja stabala po + ha i od starosti. 3o se vidi iz sljedećeg pregleda !&restevski, +C>$."G 2Eha Star. ovr.
?.$:@ :B ?,$
:.;@B AB ;,;
+.>$B ;B C,;
+.:A; >B :,$
CA; >A +$,;
;+$ ++B $?,; m$
Sa opadanjem broja stabala po ha raste površina krošnje pojedinačnih stabala, ali pri ovome i starost značajno utiče. &od mla#ih sastojina može broj stabala da bude manji a da površina krošnje pojedinačnih stabala bude manja nego kod starijih sastojina sa nešto većim brojem stabala. 'ticaj biološkog razreda na veličinu krošnje je jasan. 2ajveću apsolutnu širinu krošnje pokazuju stabla prvog, a najmanju stabla trećeg biološkog razreda. Svakako da zavisi od vrste drveća. 4ela, smrča, a naročito omorika, imaju daleko manje prečnilke krošanja od borova i gotovo svih vrsta lišćara, izuzev jablana.
34
08
K'i9nik iren,a kr'n,e ii k'e*i+i,en- r's-'ra ras-en,a (. d) azmatrajući pitanje proreda i njihovog uticaj a na površine zastiranja Z e b a h
!Seebach" je postavio pitanje da li postoji odre#eni odnos izme#u površine zastiranja krošnje i u tom momentu ostalih postignutih dimenzija stabala. )n je odnos izme#u prčnika krošnje i prsnog prečnika stabla % b d 03 označio kao Hkoaficijenat prostora rastenjaI. rečnik krošnje može se odrediti iz površine zastiranja koja se smatra da je kružnog oblikaG 2
k =b ∙
π 4
Fodakle je
b=
√
4 k
π
=2
√
k π
sti autor dodaje !prema navodu /ssman 5 a"G KKzme#u prečnika stabla i prečnika krošnje pravilno odraslih bukovih stabala postoji odnos, prema opštem shvatanju i konstataciji, takav da jače prema slabijem stablu ima srazmermo manji prečnik krošnje, te na taj način zahtjeva i manji prostor za rastenje.KK &asnija istraživanja su pokazala da ovaj zaključak ne može da važi kao opišti. 3ako je 6rajst u >B%godišnjoj do +>B%godišnjoj bukovoj sastojini dokazao da se odnos širenja krošnje povećava sa povećanjem zastrte površine !sa porastom prečnika krošnje" najprije brzo, a zatim sporije. *akle, postoji jasna zavisnost od starosti. )dnos kod stabala iste zastrte površine, prema tome, opada sa starošću. &olebanja i sistematske promjene odnosa širenja krošnje #b d$ kod bukve mogu se shvatiti ako se ima na umu sledećeG kod potpunog sklopa sastojine, kada je bočni porast krošanja zaustavljen, prečnici debla se i dalje povećavaju tako da odnos b d biva manji i obrnuto. &od jakog osvjetljavanja krošnje rastu bržim tempom nego što rastu prečnici debla, tako da se odnos b d povećava. )dnos širenja krošnje !b G d" za iste zastrte površine raste sa opadanjem biološkog položaja stabla. &oličnik širenja krošnje zavisi od vrste drveća. D i l o j k o v i ć je za hrast lužnjak u našao da se ovaj odnos kreće oko $B, za jasen oko +A i za grab u čistoj sastojku oko $$, a u mješovitoj oko :B. -rab, dakle, u mješovitoj sastojim se ponaša kao vrsta koja može da podnosi zasjenu.
35
&oličnik širenja krošnje zavisi od biološkog razreda stabla. &od prvog biološkog razreda je najmanji, a najveći kod trećeg. )vaj odnos je veći kod drugog biološkog razreda nego kod trećeg. &oličnik širenja krošnje raste sa povećanjem zastrte površine, odnosno prečnika krošnje i to u početku brže, a kasnije sporije.
0?
K'e*i+i,eni- G> a s - i r a n , aH
(./Ed/10)
)vaj odnos uveo je / s ma n !+C;+" i isti predstavlja odnos izme#u površine projekcije krošnje stabla i njegove prsne temeljnice. Za ovaj odnos važi sve ono što je rečeno za količnik širenja krošnje. rije svega, da ovaj odnos zavisi od vrste drveća, a unutar iste vrste od biološkog razreda stabala. )vaj odnos je najveći kod stabala trećeg biološkog razreda, a najmanji kod prvog. rema tome, i sa porastom prsnog prečnika koeficijenat širenja krošnje pada.
-rafikon @.. )dnos b : d 1,3 kao funkcija horizontalne projekcije krune &<
36
0@
S-een G> d e a s - ' s - iH kr'n,e (. ) )dnos izme#u širine krošnje !prečnika krošnje" i njene dužine naziva se stepen
zdepastosti krošnje. )vaj odnos u odre#enoj mjeri karakteriše i oblik krošnje. ored ovog pokazatelja za oblik krošnje značajno je gdje se nalazi mjesto maksimalne širine krošnje. Stepen zdepastosti krošnje zavisi od vrste drveća, od sastava sastojine, od biološkog razreda stabala, od prsnog prečnika stabla i svakako od sastojinskog oblika. Smrča je jedna od vrsta sa malim iznosom ovoga odnosa. 2aročito je po ovome poznata ančićeva omorika, kao i obična smrča viših planinskih regiona. oslije smrče po malom iznosu ovoga odnosa dolazi jela, zatim bukva, a najveću vrijednost imaju hrastovi i borovi. *akle, ovi poslednji imaju najzdepastiju krošnju, naročito u jačoj starosti. 3reba, me% #utim, naglasiti da stabla bijelog i crnog bora mogu imati uske krošnje, naročito nekih ekotipova u planinskim regionima. Stepen zdepatosti kod svih vrsta dreveća kreće se u prosjeku oko B,A ali u zavisnosti od vrste i ostalih faktora može biti znatno ispod i iznad. Za ilustraciju navodimo podatke Dang 5 a koji su dati u tabeli ;. (rsta drveća
Srednja vrijednost 8roj mjerenja
d 1,3
-
l
b
Stepen zdepatosti #bl$ b/-
/ritm.
Srednja
Sredina
greška
!m"
!m"
!m"
$;,?
@,+
?,?
B,+>
B,AA
8or
+>
!cm" :+,A
Smrča
+:
$@,$
$?,;
+B,>
?,B
B,+;
B,:C
B,B
4ela
+?
$C,@
$;,@
@,?
?,:
B,+;
B,A?
B,B
±
B,B
37
-rafikon.C. Zavisnost zdepastosti krune i prsnog prečnika, prema &rstevskom &rstevski je u bukovim sastojinama oko Davrovskog jezera konstatovao stepen zdepastosti od B,;$ do B,@+, što je prilično visoko za ovu vrstu, anić je konstatovao za istu vrstu na rudniku od B,A$ do B,>:. Za hrast lužnjak u Sremu Dilojković je konstatovao i toG u čistim sastojinama B,A:, a u mješovitim B,AC. &rstevski je naročito visoke vrijednosti konstatova na krečnjačkoj podlozi, ali nije izveo zaključak da je samo geološka podloga na ovo uticala. 2ajveći stepen zdepastosti u sastojini pokazuju stabla trećeg biološkog položaja, što je razumljivo, jer ova stabla u nedostatku direktne svjetlosti šire svoje krošnje na račun visinskog prirasta da bi uhvatila što više difuzne svetlosti. &od ovih stabala stepen zdepastosti može da iznosi i preko +,B. 2ajmanji stepen zdepastosti imaju stabla prvog biološkog razreda, ali ne uvjek. Stabla različitog prsnog prečnika imaju različite stepene zdepastosti. Sa porastom prečnika stepen zdepastosti, po pravilu opada, ali ima pojave da poslije opadanja do odre#enog debljinskog stepena počinje i da raste. 'spon na kraju krive zavisnosti stepena
38
zdepastosti od prečnika stabala uslovljen je time što najdeblja stabla rano dobijajiu piredomi% nantan položaj i njihove krošnje se, zahvaljujući velikom prostoru za rastenje, previše šifre. 2a zdepastost krošanja sastojinski oblik ima značajan uticaj. ' prebornim šumama i prašumama krošnje su zdepastije nego u jednodobnim sastojinama, jer u prebirnim šumama i prašumama visinsko stepenovanje je jače, te stabla imaju ili više prostora za rastenje i mogu više da šire svoje krošnje ili su jako zasjenjena pa plagiotropski šire krošnje.
0
Zaremina i '6rina s',an,e7 'm'-a9a kr'n,e s-a.a &od mnogih istraživanja potrebno je znati zapreminu krošnje, kao i površinu njenog
spoljašnjeg omotača. 2ažalost, ove veličine je za sada nemoguće sračunati, te se moramo zadovoljiti približnim vrijednostima koje se lako dobijaju iz podataka b i l. ribližna zapremina krošnje četinara sa šiljastom krunom do sada se uglavnom izračunavala kao zapremina ravnostrane kupeG V
+ =
:
π
⋅
?
⋅b
$
=
π
l
+$
Zapremina kvadratnog paraboloida
b
$
⋅ l
(
V =
1 π 2 4
2
b ∙l
)
je veća. &ao dobra aproksimacija,
prema 8urger 5 u, odgovaraG V =0,4
π 4
2
b ∙l
F
ovršina spoljašnjeg omotača krošnje trebalo bi da se izračunava kao omotač paraboloida, što je dosta teško, pa se koristi formula za površinu omotača ravnostrane kupeG 5
π
=
⋅b
?
$
? l
+
b
$
)motač paraboloida, koji se praktično javlja, veći je za +,$+,? puta. /li za razna pore#enja dovoljno je površinu omotača sračunati i po gornjoj približnoj formuli. 8adu je za približno odre#ivanje površine omotača krune koristio i formulu omotača prevršene kupeG M = π √ ( −! ) + h 2
2
39
-dje je O poluprečnik većeg krajnjeg presjeka r O poluprečnik manjeg krajnjeg presjeka Za omotač dijela krune svjetlosti i lišćarskih stabala može se primjeniti formula za površinu 2 polukugleG o = π ∙ b
4 Vei9ina kr3ne i r'i>6'dn's- ' ,edini+i '6rine ra>i9i-'7 sas-',insk'7 '.ika i 3msk' $ 3>7',n'7 -re-iran,a Stepen ekonomičnosti korišćenja prostora za rastenje u sastojini posmatra se kroz proizodnost drvne mase u odnosu na date dimenzije kruna. adi utvr#ivanja proizovdnosti pojedinih stabala, s obzirom na oblik i veličinu njihove krune, najčešće se prirast zapremina stavlja u odnos prema površini omotača čitave krune ili, još bolje, krune svjetlosti. 3o se čini zato što je površina omotača najbolji pokazatelj postojeće količine lišća !četina" koja je nosilac procesa asimilacije, odnosno prirasta. Zapremina krošnje služi samo za poznavanje najpovoljnijeg odnosa izme#u nje i površine omotača. Sa opštim povećanjem krošnje njena zapremina brže raste nego što je to slučaj sa površinom omotača. &ao najbolja približna veličina za zauzeti dio stajališne površine uzima se zastrta površina, odnosno horizontalna projekcija kruna. roizvodnost zapreminskog prirasta po jedinici zastrte površine, koji se najčešće izražava u dm 3 /m 2 !litar prirasta po lm$", predstavlja upotrebljivo mjerilo za provjeravanje ekonomičnosti korištenja prostora za rastenje. Za šumsku produkciju, ili bolje rečeno za gazdovanje sa šumom, važnija je veličina proizvodnosti u odnosu na stajališnu površinu, odnosno u odnosu na površinu sastojine % šume. Svakako da se proizvodnost po zastrtoj površini može da preračuna u proizvodnost prema stajališnoj površini i obratno. ' prvom slučaju će se proizvodnost po zastrtoj površini podijeliti sa stepenom osvjetljenosti ili će se pomnožiti sa stepenom zastiranja. ' drugom slučaju će biti obrnuto. &ao najbolja približna veličina za zauzeti dio stajališne površine uzima se zastrta površina, odnosno horizontalna projekcija krošnje roizvodnost po zastrtoj površini može da se preračuna u proizvodnost prema stajališnoj površini i obrnuto. ' slučaju preračunavanja proizvodnosti po zastrtoj površini u proizvodnost 40
prema stajališnoj površini, proizvodnost po zastrtoj površini će se podijeliti sa stepenom osvijetljenosti ili će se pomnožiti sa stepenom zastiranja. ' drugom slučaju će se učiniti obrnuto.
41
Vei9ina kr3na i r'i>6'dn's- 3 ,edn'd'.nim sas-',inama
' čistim borovim sastojinama proizvodnost prirasta po + m$ omotača krune sa porastom krune najprije se povećava, a zatim ostaje približno na istoj visini!3oma i 8adouQ". 2agovješten je čak optimum za krunu srednje veličine.rama 8urgerovim istraživanjima optimalna proizvodnost ipak leži kod najjačih, dominantnih stabala. /psolutne veličine proizvodnosti za date 5 iste dimenzije kruna uvijek su veće kod biološki nadmočnijih i bolje osvjetljenih stabala. *ruga je stvar, me#utim, kada se proizvodnost prirasta posmatra po + m $ zastrte površine. okazuje se znatna nadmoćnost proizvodnosti stabala sa malom krunom nad stablima sa velikom krunom i to u svakom biološkom !visinskom" sloju ! 8adouQ, .Da[er". 3o dolazi otuda što stabla malih kruna imaju vitkije krune !manji koeficient zdepatosti", te pri istoj zastrtoj površini i odgovarajućem prostrou za rastenje imaju relativno veći omotač krune gdje se nalaze dobro osvjetljene iglice koje intenzivno asimiliraju. Sa porastom širnie krune, povećanjem stepena KKzdepatostiKK, mnogo brže raste zapremina, a daleko sporije površina omotača krune. *akle, povećava se udio nosećih dijelova, jezgro krune, gdje iglice gotovo više respirišu nego što asimilišu, te se opšta proizvodnost stabala po jedinici zastrte površine smanjuje. &od biološki nadmoćnijih i bolje osvijetljenih stabala, apsolutne veličine proizvodnosti za iste dimenzije krošnji su veće. Za ilustraciju gornjih zaključaka navode se podaci 8 a d o u Q % a o veličini krošnji i proizvodnosti prirasta na borovoj oglednoj površini starosti @@ godina. roizvodnost je iskazana u dm: poG •
+ m$ zastrte površine,
•
+m$ površine omotača,
•
+ m: zapremine krošnje.
41
d 1,3
2adstojna stabla a
b
De#ustojeća stabla c
odstojna stabla
a
8
c
a +,$B
b B,:A
c +,$C
$B
+,;B
B,?;
+,$B
B,>C
B,$:
B,;A
$$
+,$>
B,:?
B,>C
B,;B
B,+;
B,?B
$?
+,B>
B,$>
B,AC
B,?@
B,+:
B,$@
+@
$;
B,C$
B,$@
B,?>
B,C?
B,$?
B,?>
B,?+
B,+B
B,$+
$@
B,C?
B,$;
B,??
B,@?
B,$+
B,?B
B,:A
B,BC
B,+>
:B
B,C;
B,$A
B,?+
B,>C
B,$B
B,:A
B,:+
B,B@
B,+A
:?
B,C:
B,$?
B,:;
B,>:
B,+C
B,$C
B,$A
B,B@
B,+$
:@
B,C$
B,$?
B,::
B,>:
B,+C
B,$>
?$
B,C>
B,$@
B,:?
z ovih podataka zapažamo konstantnost proizvodnosti po jedinici zastrte površine i površine omotača, te jasno opadajuću tendenciju proizvodnosti po jedinici zapremine krošnje nadstojnih stabala. roizvodnost u odnosu na sva tri elementa me#ustojećih i podstojnih stabala najveća je kod minimalnih prečnika. *akle, kod me#ustojećih i podstojnih stabala sve tri zavisnosti imaju opadajuću tendenciju. =rastove sastojine pokazuju optimalnu proizvodnost po zastrtoj površini kod stabala klase malih kruna !Da[er". 2asuprot ovome, u bukovim sastojinama stabla klase sa malim krunama, kod jednake zastrte površine, imaju veću proizvodnost nego stabla klase. 4.2.
Uticaj proreda na dimenzije krošnji i proizvodnost
utem prorje#ivanja povećava se prostor za rastenje pojedinačnih stabala u sastojini, a poslije odre#enog vremenskog perioda od izvršenog prore#ivanja, povećavaju se i dimenzije krošnji, kako širine kruna tako i apsolutne i relativne vrijednosti njihovih dužina !Pohlfart, 3oma". oslije nekoliko decenija od izvršenog prore#ivanja znatno poraste i srednja zapremina krošnje, kao i ukupna zapremina krošnji sastojine. 2asuprot ovome, ukupna površina 42
omotača kruna sastojine jedva semijenja poslije izvršenih proreda. Za ilustraciju uticaja proreda na dimenzije i proizvodnost dajemo podatke u sljedecoj tabeli. 3abela >. (eličina kruna i proizvodnost prirasta u švajcarskim smrčevim serijama proreda 5 )lten, po 8urger 5 u. )gledi postavljenji +@@@.godin u $$.godišnjoj jednodobnoj kulturi smrče, gdje je bilo 8, 7 i * stepena proreda, tj.slabe, umjerene i jake. a" odaci o sastojini !stanje +C:A., ?> godina poslije prorje#ivanja, a u starosti ;C godina, podaci po ha" Sastojinsko srednje stablo !po presjeku" Stepen 2 ( proreda m$ m: 8 !slaba" +.B+; ;+,> @+:
d@
h@
cm $>,@
m $C,:
7 !umjerena"
;C$
A+,$
>+:
:B,>
$C,>
++,:
?,+
* !jaka"
AA;
:>,A
;A+
::,B
:B,+
+$,$
?,;
&runa dužina širina m m C,? :,?
Zbirovi za krune Stepen pror.
Zastrta površina $
m
ovršina om. m$
Zapremina m:
-odišnji prirast deblovine u posljednjih A godina m: $B,;
8 !slaba"
C.BA@
AB.$CB
:B.A:B
7 !umjerena"
C.+>:
AB.A$B
:A.AAB
$B,;
* !jaka"
C.??
AB.@>B
:C.?$B
$+,$
b" *ejstvo proreda na dimenzije kruna jednako debelih stabala rečnik Stepen proreda (isina stabla !m"
d+,: O$$ cm
d+,: O ?Bcm
8 $;,>
* $A,A
8 :$,:
* :+,>
*užina krune !m"
>,$
C,B
+:,@
+?,+
rečnik krune !m"
$,;
:,?
A,B
A,;
Zastrta površina !m$"
A,A
C,+
+C,+?
$?,:
)motač krune !m$"
$C,$ O +BBN
?C,? O +>B N
++B,B O +BBN
+$A,; O ++AN
Zapreminakrune !m:"
+:,$ O +BB N
$>,: O $B> N
@C,B O +BBN
++?,B O+$@N
++,@
+A,A
+$,A
+?,B
)dnos širenja krune bGd
43
z pregleda pod a" jasno se vidi povećanje prosječne veličine dužine i širine kruna sa jačinom proreda. 2asuprot tome, zbirova zastrtih površina kruna i omotača kruna za sastojine jedva da su se izmijenili, oni su praktično danas jednaki. stovremeno je zapremina kruna sastojine kod jake prorede !stepen *" za punu trećinu veća nego kod slabe prorede !stepen 8"G prirast posljednjih A godina, kao što se vidi, na sve tri površine približno je jednak. z pregleda pod b" jasno se vide posljedice proreda koje se ogledaju u razlikama dimenzija kruna danas jednako debelih stabala. rocentne vrijednosti za omotače i zapremine kruna govore o tome da se kod jake prorede omaotači kruna vrlo manje mijenjaju 5 povećavaju nego zapremine kruna. )vo je jedan od razloga što se kod jake prorede i pored znatnog povećanja kruna preostalih stabala, zapreminski prirast sastojine ne može povisiti na duži vremenski period. )smatranja uticaja proreda na dimenzije kruna i proizvodnosti u bukovim sastojinama !8adouQ, /ssman i dr." pokazuju da jači zahvati visoke prorede znatno povećavaju stepen razvijenosti krune, stepen širenja i KKzdepatostiKK, kao i odnos širenja krune stabala jednakih prsnih prečnika. Zbog pojačanog prirasta u bočnim izbojcima i širenja krune visine su znatno niže nego kod umjerene prorede. roizvodnost po zatrtoj površini pojedinačnih stabala u gusto sklopljenoj sastojini stalno i vidno se povećava idući od nižih ka višim biološkim razredima stabala. 'nutar pojedinih razreda stabla sa malo i srednjom krunom pokazuju veću proizvodnost u odnosu na jedinicu zastrte površine, što znači da ova stabla ekonomičnije koriste prostor za rastenje nego stabla sa velikim krunama. 4ače prorede dovode do povećanog osvjetljavanja kruna preostalih stabala u sastojini, a time i do povećanja njihove proizvodnosti u odnosu na zastrtu površinu. 2o, da bi se postiglo ovo prosječno povećanje kod pojedinačnih preostalih stabala mora se ukloniti iz sastojine priličan broj stabala čak i sa relativno boljom ekonomičnošću prostora za rastenje. De#utim, povećana proizovdnost preostalih stabala često nije u stanju da potpuno nadoknadi gubitak prirasta posječenih stabala. Stoga se proizvodnost sastojine u donosu na površinu zemljišta putem jačih proreda ne može povisiti, a naročito za duži vremenski period.
44
40
Vei9ina kr'n,e i r'i>6'dn's- 3 6iesra-nim i ra>n'd'.nim sas-',inama
)dgovor na pitanje da li se i u kojoj mjeri može da poveća proizvodnost u odnosu na površinu jakim stepenovanjem sloja krošnji, kod višespratnih i raznodobnih sastojina, tražio je u svojim istraživanjima i Peck. )n je istraživao zavisnost izme#u KKpovršine kruneKK !l Q b" i prirasta prečnika, odnosno temlejnice na prsnoj visini prvenstveno kod bijelog bora. ri ovome Peck je upore#ivao proizvodnost borova starosti +?B i više godina u položaju pričuvaka i u jednodobnim sastojinama. 2a osnovu dobijenih rezultata ovaj istraživać je kostatovao preimućstvo u proizvodnosti borova u položaju pričuvaka, što je razumljivo, jer stabla u sklopljenim sastojinama imaju različitu konstelaciju rastenja, od najnepovoljnije do najpovoljnije, dok svi pričuvci uživaju potpunu slobodu krune. De#utim, za proizvodnost po + ha treba uzeti u obzir i proizvodnost zasjenjivanih spratova. straživanja Dang 5 a na optimalnim staništima oko 8odenskog jezera pokazuju da zasjena borovih pričuvaka izaziva znatno smanjenje proizvodnosti po zastrtoj površini u drugom spratu sastojine !ovde se radi dakle o čistoj borovoj sastojini". Sam prirast pričuvaka vremenom opada. &rune pričuvaka su u prvim decenijama, vitkije ! bl 143" kasnije postaju zdepaste !dostignu odnos b l od B,;CF rezultati Dang 5a". &asniji
položaj i odnos kruna pričuvaka i donjeg sprata biva takav da kruen pričuvaka urone u donji sprat, odnosno donji sprat prodire naviše i po visini dostigne pričuvke. rvobitni procenat zastiranja pričuvka od A,+ prerastao je na +:,;N, ali je istovremeno opala proizvodnost u odnosu na zastrtu površinu sa:,; na B,@ dm :Em$. itanje zasjenjivanja i proizvodnosti treba posmatrati u zavisnoti od vrste. (rste sjenke, kao što je npr. jela pokazuju kod srednjeg prečnika od $B cm još uvijek nešto veću proizvodnost po zastrtoj površini pri zasjenjivanju. 2asuprot ovome, kod drugih vrsta usljed zasjenjivanja dolazi do smanjivanja proizvodnosti po jedinici zastrte površine u projesku za oko $AN kod istog srednjeg prsnog prečnika. (rlo ilustrativni podaci o odnosu proizovdnosti prirasta sastojine sa pričuvcima !višespratna sastojina i jednospratne sastojine dobijeni su na osnovu uporednih istraživanja Dang 5a, pri čemu je konstatovana premoć sa pričuvcima od +BN na početku period apričuve nad jednospratnom sastojinom, dok je na kraju perioda pričuve proizvodnost sastojine sa pričuvcima bila manja zaN !zapreminskog prirasta po + ha". 45
44
Vei9ina kr'n,i i r'i>6'dn's- 3 re.'rnim 3mama
*a bismo izvršili pore#enje proizvodnosti u prebornim šumama sa proizvodnošću u jednodobnim šumama, potrebno je ukazati na osnovne razlike izme#u ovih sastojinskih oblika. ' manjeviše jednosdobnim sastojinama visoke šume vladajuća i suvladajuća stabla gornjeg sprata nalaze se u istoj prirodnoj fazi starosti, bilo to u fazi razvitka !zamaha" bilo u fazi pune snage ili opadanja. ' prebirnoj pak, sastojini, koja je starosno jako mješovita, u fazi pune snage nalaze se samo stabla gornjeg sprata, odnosno najviša stabla, koja se mogu nalaziti i u fazi seniliteta ili opadanja. Stabla sljedećeg sprata nalaze se mahom u fazi zamaha !razmaha" ili na prelazu ka fazi pune snage. ' prebirnoj sastojini stabla ulaze u fazu pune snage sa znatno višom stvarnom starošću i sa znatno veim dimenzijama nego stabla u jednodobnoj sastojini visoke šume. Dože se reći da u prebirnoj sastojini prosječne dimenzije debla i kruna pojedinih visinskih spratova reprezentuju različite faze razvitka, što u jednodobnoj sastojini nije slučaj. Stoga prosječne dimenzije debala i kruna pojedinih visinskih spratova /sman upore#uje sa srednjim stablima jednodobnih sastojina za različite sastojinske starosti, odnosno jedne gazdinske klase visoke pravilne šume. De#utim, ovo pore#enje ipak treba izbjegavati, jer zakonomjernosti razvoja pojedinačnih stabala pa i čitave prebirne sastojine su sasvim drugačije od zakonomjernosti razvoja i pojedinačnih stabala i jednodobnih sastojina, odnosno gazdinske klase i visoke pravilne šume Za ilustraciju stanja jedne preborne sastojne u pogledu dimenzija kruna i proizvodnosti prirasta daju se podaci u tabeli @. 3abela @. (eličina kruna !zastrta površina" i prirast švajcarskih prebirnih šuma !ogledi 8adouQ 5a, +C?C.vrijednosti po + ha" )gled površ.
a ć e v r d a t s r (
&rošnje
Sastojinske vrijednosti za
e t r t s a z $ m E : e m n d i š r t s v a r o i r p p . g d o i r e
g k a ć š i l . ž e v S . ž e 3
a ć š i l g e ž e j v s . ž e t B B B + o p t s a r i r
46
*iirsruti +C?>. CCC m
4 Sm Su. 4 Schallen%berg% Sm auch%grat 8k +.B;B m Su.
Zastrta površ.
Zapre% mina
m$
m:
+B.ABB +.ABB +$.BBB @.+BB >BB :.$BB +$.BBB
C:.+BB +B.:BB +B:.?BB AA.;BB ?.>BB $B.BBB @B.:BB
2
:;A +B? ?;C
-
(
Z
m$
m:
m:
?@,C A,C A?,@
>?$ >; @+@
+$,; +,: +:,C
?C$ $A,@ :?: +B,+ B,C ?? @? :,B ;,; :C C? $,$ ;$B
:A,?
?>;
+:,$
+,$B B,@> +,+; +,$A +,$C B,;C
:>.$BB :.>BB ?B.CBB $:.;BB $.+BB +.ABB $>.$BB
B,::C B,:A+ B,:?B B,?$@ B,?$C +,?;>
B,CA +,A:\
[email protected] A.$BB
B,::B B,ABB
=asliald +C?>.
4 Sm
+B.BBB +.>BB
;:.@BB +$.$BB
?:$ ;>
$;,A ;,C
:A; @@
C,A $,;
A>B m
Su.
++.>BB
>;.BBB
?CC
:?,?
???
+$,+
8iglemvald +C?A.
4 Sm
>.CBB ?.+BB
:>.ABB :?.CBB
?;; +$?
+:,+ $B,B
+?@ $;>
?,> A,+
B,A@ +,$?
+?.>BB +A.;BB
B,:+: B,:$>
C:B m
Su.
+$.BBB
>$.?BB
ACB
::,+
?+A
C,>
B,@+
:B.:BB
B,:$B
::.>BB
z navedenih podataka u tabeli @.vidi se da sve ove sastojine imaju visoke vrijednosti ukupne zastrte površine, a naročito visoke vrijednosti ukupne zapremine kruna. )ve posljednje sa >B 5 +BB.BBB m: skoro su dvostruko veće nego što je to kod srednjodobne i stare jednodobne visoke šume. nadmoćnost prebirne šume u pogledu težine lišća po + ha je, iako ne tolika kolika je u pogledu zapremine kruna, jasno izražena. 3ežina svježeg lišća na oglednoj površini *]rsr]ti iznosi oko ?+.BBB kg, a u noj odgovarajućoj gazdinskoj klasi smrčevih sastojina bonitet !po tablicama 6lur[ 5u" ophodnja je +$B godina, težina svježeg lišća iznosi oko :B.BBB kgEha. 2a osnovu istraživanja dobijenih rezultata 8odouQ 5 a na oglednim površinama *]rsr]ti i 8iglenald 5a, u pogledu dimenzija kruna može se konstatovati niski stepen vitkosti stabala !- d " prsnog prečnika od :B cm naviše, zatim visoki stepen razvijenosti kruna, koji je iznad B,AB. *užine kruna najdebiljih stabala dostižu $E: i više od ukupne visine stabala, stepen zdepatosti kruna je velik. 3o su, dakle odlike prebornih sastojina. roizvodnost prirasta po jedinici zastrte površine, posmatramo u zavisnosti od porasta prsnog prečnika, pokazuje izraziti optimum za odre#ene vrijednosti prečnikaG za jelu *]rsr]ti izme#u >B i +BB cm i u 8iglenald 5u izme#u :A i AA cmF za smrču u *]rsr]ti izme#u AB i >A cm i u 47
8igenald 5u izme#u ?B i ;B cm, dakle proizvodnost tanjih debljinskih klasa vrlo je mala i sa porastom prečnika ona raste do pojave maksimuma, a poslije postizanja maksimalne proizvodnosti nastaje brzo opadanje. 3o znači da je proizvodnost kod jake debelih stabala, posmatrano po jedinici zastrte površine, dosta mala. )vaj pad biva još izrazitiji ako se posmatra proizvodnost po jednici zastrte površine u vezi sa visinama stabala.
!ra*ik'n 1. Srednja proizvodnost zastrte površine stabala prebirne šume na oglednoj površini *]rsr]ti, 8andouQ prema /ssmanu 5 u /ko se proizvodnost po + m $ zastrte površine u funkciji sa srednjom visinom sastojine u jednoj jednodobnoj sastojini poredi sa proizvodnošću u prebornoj šumi, onda se može zapaziti sasvim drugi tok. &od jednodobne sastojine postiže se maksimalna proizvodnost kod relativno niskih stabala i vrijednost je u momentu kulminacije daleko veća. 3ako je, na primjer, prema podacima koje daje /ssman, proizvodnostG
Daksimalne vrijednosti $,A> 5 $,;B dm:Em$
&od visina +$ 5 +; m
4ednodobna smrča bon
$,B> 5 $,+B dm:Em$
+: 5 +> m
reborna šuma *]rsr]ti 48
-
Smrča
+,C; 5 $,B$ dm:Em$
:;,A 5 ?$,A m
-
4ela
$,$; 5 $,:B dm:Em$
?$,B 5 ?A,B m
rebirna šuma 8iglenald -
Smrča
-
4ela
+,$@ 5 +,:A dm:Em$ :B,A 5 :?,B m
+,$@ 5 +,:$ dm:Em$
$A,> 5 :B,A m
ojava da je u prebirnim šumama proizvodnost po + m $ površine !prosječno za sva stabla" niža nego u jednodobnim, objašnjava se time što stabla gornjih spratova uživaju izrazito osvjetljen položaj, ali je došlo do opadanja njihove proizvodnosti zbog prevelike starosti, dok stabla nižih visinskih spratova, koja su zasjenjena, ostvaruju samo skromnu proizvodnost po + m$ zastrte površine. Zakašnjenje stabala u prebornoj sastojini da se izbore za povoljniji položaj odražava se u izvjesnoj mjeri negativno na proizvodnost po jedinici zastrte površine. ' pogledu nadmočnosti u proizvodnji prebirne ili jednodobne šume po + ha zemljišta postoje suprotna mišljenja. Dnoga mišljenja zasnovana su na malobrojnim ili kratkoročnim istraživanjima pa se donosio zaključak da je proizvodniji onaj ili onaj oblik. 2admočnost jednodobne sastojine posmatramo po + m $ zastrte površine prebirna sastojina kompenzira nadmočnošću veličinom zastrte površine po ha zemljišta.
45
Vei9ina kr3na i r'i>6'dn's- 3 rir'dnim sas-',inama -ia ra3me
rašume se šume koje su ostale nedirnute od strane čovjeka, danas se vrlo rijetko mogu naći u 1vropi.Za ove sastojine je karakteristično da iako su po spoljašnjem izgledu manje%više jednodobne, one su ipak sastavljene od stabala razne starosti. )snovne karakteristike ovih sastojina vide se iz tabela :. i ?. abela 3. 6ajvažniji podaci o krošnjama i ostalim elementima prirodni- planinski- mješoviti sastojina u +avarskim 7lpima1 8umska uprava 'artenkir-en1 površina 01 nadmorska visina 0.2 m1 nagib 291 ekspozicija 6:1 dolomit1 oko 0.; mm godišnji- padavina1 5agin1 0;<;. &rošnje (rste drveća 4ela
Zastr. površ. m$ ?.ABB
Sastojine
Zapremina m: $C.>BB
ros. zapr. rirast pr. 2 ( 2a l ha po m$ zastr. ovršine m$ m: m: *m:Em$ $>@ $C,$ :>; $,C> B,;A 49
Smrča 8ukvaYjavor SvegaG
$.A+B :.$CB +B.:CB ' m:
$$.+BB $$> $+,+ $AA $,:+ $>.>BB C@ @,> +$> B,@?\ >C.ABB ;B: AC,B >A@ ;,+$ četinarskog drveća ;,A+
B,C$ B,$; B,AC B,;:
preračunato u četinarsko drvoI O +,$: m:. abela 4. &rednje dimenzije krošnji i proizvodnosti po zastrtoj površini gore navedene sastojine za dvije vrste jela i smra 419/ (eličine i odnosi krošnje di,: cm h m hEd
+ m lEh
b m bE+
k m$
m m$
i m:
mEi
roizvodnost po zastrtoj površini dm:Em$
+B
$,A !B,:@" ;,: !B,?>" +B,; !B,?C" ++,> !B,?;" +$,? !B,?A" +?,: !B,?@" +;,$ !B,A$"
$,: !+,BB" :,> !B,AC" :,C !B,A>" ?,: !B,:>" A,B !B,?B" A,; !B,:C" ;,A !B,?B"
?,@
++
+B
+,+B
B,B:
+B,C
:@
?C
B,>C
B,BC
+$,C
;;
@>
B,>;
B,:A
+?,>
@B
+$A
B,;?
B,;@
+C,$
CC
+>C
B,A;
+,B$
$?,C
+$@
$?>
B,A$
B,>B
::,:
+;C
:??
B,?C
B,;;
+@ $; :? ?$ AB A@
;,A !;A" +:,? !>?" $+,A !@:" $:,A !>A" $>,C !;;" $C,@ !;B" :+,B !A:"
SDJ/ (eličine i odnosi krošnje roizvodnost diE: cm h m hEd
+ m lEh
b m bE+
k m$
m m$ i m:
mEi
po zastrtoj površini dm:Em$
+B
?,B !B,?:" >,? !B,?>" +$,B !B,AA" +:,@ !B,A$" +A,+
$,+ !B,A$" $,C !B,:C" :,? !B,:@" :,A !B,$A" ?,:
:,?
+?
+B
+,?
B,BC
;,;
:?
:A
B,C>
B,+:
C,$
;A
;>
B,C>
B,>+
C,;
>>
@A
B,C+
+,A$
+?,?
+B:
+?:
B,>$
+,:;
+@ $; :? ?$
C,$ !C$" +A,C !@@" $$,B !@A" $;,> !>@" $C,@
50
!>+"
!B,A+"
!B,$C"
k O zastrta površina, odnosno horizontalna projekcija krošnje m O površina omotača krošnje i O zapremina krošnje
rirodne sastojiine vrlo često pokazuju ekstremno visoke vrijednosti temeljnice i zapremine po + ha. 3o je slučaj kada se sastojine nalaze pri kraju razvojne faze pune snage. rirast prirodnih sastojina tipa prašume pored stanišnih uslova zavisi i od razvojne faze u kojoj se nalazi jedna takva sastojina. 2avedeni primjer u 8avarskim /lpima pokazuje skroman prirast !;,+$ m:". azlog za ovo je u prvom redu velika nadmorska visina. Smrča je na ovom staništu nadmoćnija nad jelom u proizvodnosti po zastrtoj površini. 2a ovo je u prvom redu uticala činjenica što smrča na ovom staništu pokazuje izrazito male stepene zdepastosti krošnji, što sa svoje strane dovodi do relativno male površine zastiranja. )vde se radi o jednoj smrčevoj populaciji sa uskom i šiljatom krunom, što prilikom pore#enja proizvodnosti po zastrtoj površini treba imati na umu.
51
ZAKLJUAK ' jednodobnim sastojinama proizvodnost prirasta po + m $ omotača krošnje sa porastom krošnje najprije se povećava, a zatim ostaje približno na istoj visini. 2agoviješten je čak optimum za krošnje srednje veličine. &ada govorimo o uticaju proreda na veličinu krošnje možemo zaključiti da nakon odre#enog vremena od izvršenog proreda povećavaju se i dimenzije krošnji. Srednja zapremina kao i ukupna zapremina krošnji u sastojini, nakon nekoliko decenija od izvršenih proreda znatno poraste. rosječno za sva stabla u prebornim šumama, proizvodnost po + m $ zastrte površine je niža nego u jednodobnim sastojinama, iz razloga što stabla gornjih spratova imaju izrazito osvijetljen položaj, ali je došlo do opadanja njihove proizvodnosti zbog previsoke starosti, dok stabla nižih visinskih spratova, koja su zasjenjena, ostvaruju samo skromnu proizvodnost po + m$ zastrte površine. &od prirodnih sastojina tipa prašume prirast zavisi od stanišnih uslova kao i od faze u kojoj se nalazi jedna ovakva prirodna sastojina.
52
LIT#RATURA -
Stamenković, (. i (učković, D. !+C@@" G rirast i proizvodnost stabala i šumskih sastjina
53
PITANJA +. .
OD!OVORI
+. 8iološko diferenciranje stabala naročito je izraženo u prirodnim i od strane čovjeka nedirnutim sastojinama. )no je uslovljeno neprekidnom i oštrom borbom za životni prostor, a naročito za svjetlost. ' stalnoj borbi za životni prostor stabala u sastojini dolazi do njihovog diferenciranja ili raslojavanja na biološke razrede. $. &lasifikacija stabala se može sačiniti na osnovu prsnog prečnika, visine i zapremine stabala. 3ako npr.kod premjera sastojine se po prečniku grupišu u debljinske stepene širine + do A cm, a po visini u stepene širine + do A m. )vo grupisanje predstavlja neku vrstu klasifikacije, ali klasifikacija koja e zasniva na bazi numeričkih veličina, te se otuda ove klase zovu numeričke klase. :. rostor za rastenje jednog stabla je prostro koji je dole ograničen površinom zemljišta, gore neograničen ili ograničen višim stablima koja zasjenjuju dotično stablo i sa strane ograničeno neposrednim susjedima. =orizontalna projekcija ovog prostora naziva se stajališna površina i prosječnu veličinu stajališne površine stabala dobijamo na jednostavan način tako što se površina sastojine podijeli brojem stabala u njoj. Za + ha ona je G 2
"m =
10.000 m
2
N
?. Stepen zastiranja je odnos izme#u površine zastiranja krune ! k " i stajališne površine.
54