Ogist Kont Teorija Drustva i Pozitivizam Ogist Kont Teorija Drustva i Pozitivizam Ogist Kont Teorija Drustva i Pozitivizam
Autor prikazuje Foucaultovu koncepciju moći i njezin utjecaj na metodološku problematiku ženske i rodne povijest. Problematiku ženske povijesti i rodne teorije autor prikazuje na osnovi radova Joan...
Full description
Seminarski radFull description
Enciklopedija gljivaFull description
Franc Kafka Proces-kritika
Kant-Kritika Cistoga UmaFull description
knjiga
Seminar na temu Platonove kritike umjetnosti.
Odlična knjiga.
Jaša Tomić-Kritika Stanojevićeve Istorije
SKZ, 1996.
SKZ, 1996.
Full description
Full description
...
Full description
Otto Morf, Walter Tuchscheerer, Helmut Reichelt, Wolfgang Fritz Haug, Helmut Reinicke, Hans-Georg Backhaus, Michel Vadee, Eugene Fleischmann, Isaak I. Rubin, Hans Juergen Krahl, Maurice Godelier, G...
Kritika Cehov Tri sestre Ana tasicFull description
Kritika e Enver Hasanit ndaj librit të Arsimit Bajramit dhe Florent Muçajt
Descrição completa
Pozitivizam i kritika pozitivizma (pisac)
Pozitivizam, u širem smislu, filozofski je pravac koji smatra kako se sva proučavanja trebaju isključivo zasnivati na činjenicama koje se mogu provjeriti u praksi, isključuje mogućnosti proučavanja metafizičkih pojava te odbacuje stvaranje i objašnjavanje hipoteza. Utemeljitelj pozitivizma je August Comte, 19.stoljeće. -metodologija prirodnih znanosti promjenjiva na sociologiji
Pozitivizam u nauci književnosti predstavlja uvjerenje da se smisao jednog književnog djela može utvrditi prije svega na temelju proučavanja sadržaj a književnog djela, tj. onoga što je u njemu rečeno kao i poznavanja činjenica iz autorovog života, psihologiju autora te vremena u kojem je nastalo književno djelo. potitivizam pokušava društvene nauke poistovjetiti poistovjetiti sa prirodnim naukama gdje se književna djela radije objašnjavaju kao neka vrsta prirodnih pojava, a ne duhovnih tvorevina.
-ključni pojam: objektivno mjerenje, opažanje -Sainte Beuve uvjeren je da književne rasprave mogu postići stupanj st upanj znanstvene egzaktnosti Hippolyte Taine: revolucionarno djelo: Uvod u povijest engleske književnosti, 19. st. -izdvaja tri determinante na osnovu kojih se može razumjeti djelo: rasa, sredina i trenutak -rasa-one posebnosti jezika u kojem je djelo nastalo -sredina – -sredina – o o zemljopisnom okruženju -trenutak – – prihvaćeni prihvaćeni utjecaj stanje je duha i običaja koje u povoljnom vremenu dovodi do umjetnine -„Poroci i vrline su kao poroci i kiseline“ - pisac pisac je uspješan kad izražava svoje vrijeme, kada drži ogledalo vremena, te kada podiže ideal svoga društva -autorovi likovi postaju uzori koje drugi oponašaju
- biografizam: biografizam: iscrpan rad na proučavanju biografije pojedinog književnog autora -historizam: proučavanje književnih djela kao spomenika vremena u kojem su nasta la (njihovo tumačenje u okvirima historijskih istraživanja o uslovima u kojima su nastala). - psihologizam: psihologizam: detaljno proučavanje psihologije psihologije pojedinog autora kako bi se razumjela njegova književna djela
1
Zeitgeist (duh vremena) pojam je kojeg je u književnost uveo Wilhelm Dilthey koji se svojim učenjem suprotstavlja pozitivističkom metodu proučavanja povijesti književnosti zasnovane na objašnjavanju uzroka nastanka književnih djela. On smatra da se književnost treba proučavati kao izraz duhovne situacije pojedine epohe.