GLASNIK ISLAMSKE ZAJEDNICE BO[NJAKA U NJEMA^KOJ (VIGB e.V.) N O V I
DER FRIEDEN Red`eb 1423. / Septembar 2002.
Godina I
Reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Ceri}
Niko nema monopol na doma}instvo, osvetu i bol dr. Enes Kari}
Antimuslimanska histerija medijskog demijurga
Br. 1
SKUPOVI Izlaganje reisu-l-uleme dr. Mustafe ef. Ceri}a na Vije}u Evroatlantskog Evroatlantskog partnerstva u Be~u
Niko nema monopol na doma}instvo, osvetu i bol Trenutna percepcija na Zapadu da svi musli mani nisu teroristi, ali da su svi teroristi muslimani ne samo da je moralno i politi~ki korumpirana teza, ve} je i ~injeni~no neodr`iva
M
oram priznati da sam bio iznena|en pozivom austrijskog misnistarstva odbrane da prisustvujem, a kamoli da govorim na konferenciji visoke razine kao što je Vije}e Evroatlantskog partnerstva, zajedno sa zemljama u~esnicama u NATO-vom mediteranskom dijalogu. Me|utim, što sam više razmišljao o tome, sve više sam shvatao da `ivimo u tako me|uovisnom svijetu da niko ne mo`e biti izolirano ostrvo, da je politika isuviše va`na da bude stvar samo politi~ara, da je teologija previše delikatna da bi bila ostavljena samo teolozima i, naravno, da je pitanje rata i mira u svijetu isuviše ozbiljna stvar da bi bila ostavljena samo generalima. Jer, vjerujem da ne}e ni slabi, ni agresivni naslijediti Zemlju, ve} onaj koji je kooperativan. Dakle, sa tim uvjerenjem prihvatio sam izazov da vam govorim o svojoj vjeri, jednako kao Evropljanin sa islamskim uvjerenjem i kao musliman sa evropskim iskustvom.
Moralna du`nost i patriotska obaveza Ustvari, shvatio sam da onoliko koliko je moja moralna du`nost da Evropljanima objašnjavam islam na na~in
moje odanosti vjeri, toliko je moja patriotska obaveza da muslimanima predstavim Evropu na na~in moje racionalne sposobnosti. Moram, me|utim, priznati da moj zadatak nije lahak. Jer, Evropljani ponekad teško shvataju moralne zahtjeve moje vjere, dok muslimani po~esto ne cijene sposobnost mojeg razuma. Naime, za prve sam isuviše mali da bih mogao objasniti tako ogromni i raznoliki svijet islama, dok sam za potonje isuviše slab da bih mogao predstavljati tako presti`an i mo}an zapadni svijet.
Islam – vjera mira Pa, ipak, ja }u se i dalje truditi da ispunim obje du`nosti. Ovaj put o~ito je da je moj zadatak da doka`em pred evropskim slušateljstvom da je islam, tj. moja vjera, protiv terorizma. Volio
bih da je moj zadatak da objasnim da je islam za mir radije nego da dokazujem da je protiv terora. Jer, objašnjavati implicira u~initi jasnim ili razumljivim ono što nije neposredno o~ito ili u cijelosti poznato, dok dokazivati zna~i optu`ivati ili nuditi razloge za i protiv ne~ega. Dakako, islam se ne mo`e optu`iti za teror kao stanje poja~anog straha jednostavno zato što je u korijenu termina ISLAM sadr`ano zna~enje mira SELAM kao stanje smiraja i spokojstva. Stoga bi, dakle, bilo mnogo lakše objasniti ono što je semanti~ki jasno oko islama, nego dokazivati ono što je politii~ki zamršeno oko sadašnjih odnosa izme|u muslimanskog svijeta i me|unarodne borbe protiv terorizma. Trenutna percepcija na Zapadu da svi muslimani nisu teroristi, ali da su svi teroristi muslimani ne samo da je moralno i politi~ki korumpirana teza, ve} je i ~i5
SKUPOVI njeni~no neodr`iva. Kao na~in objašnjenja onoga što nije neposredno o~ito ili u cijelosti poznato oko islama radoznaloj evropskoj, odnosno zapadnoj javnosti uop}e, `elim ponuditi tri naro~ito va`ne kako moralne tako i politi~ke vrijednosti islama na koje svaki ~ovjek mo`e biti ponosan.
Nema prisile u vjeri Prvo, vrlo jasna re~enica iz Kur’ana ~asnoga: »Nema prisile u vjeri« rodila je ideju o slobodi vjere ili slobodi savjesti, što se danas smatra kao jedna od fundamentalnih vrijednosti cijelog ~ovje~anstva. Treba li da Vas podsje}am da su, ne baš tako davno, 27. septembra 1480. godine, španski kralj Ferdinand i kraljica Izabela izdali naredbu da se u njihovoj kraljevini ustanovi tribunal koji }e ispitati slu~ajeve »hereti~ke izopa~enosti«, što je kasnije postalo poznato kao španska inkvizicija. Tu ~injenicu iz povijesti prof. Benzion Natanyahu nam ovako do~arava: »Kraljevski dekret je eksplicitno izrekao da je inkvizicija bila ustanovljena radi istrage i ka`njavanja obra}enika sa judaizma koji su se okrenuli protiv krš}anstva na na~in da su se tajno vratili jevrejskoj vjeri, te da prakticiraju jevrejske rituale i ceremonije«. Moja namjera ovdje nije da prozivam bilo koju osobu ili vjeru, ve} da, izme|u ostalog, poka`em zna~aj svjedo~enja Stanforda Shawa, jevrejskog autora, koji nam iznosi vrlo zanimljivo politi~ko i moralno iskustvo iz islamske povijesti: »Niti Republika Turska, niti oni u Evropi i Americi ne shvataju u potpunosti u kojoj mjeri je Turska, kojoj je prethodila Otomanska imperija, kroz vijekove slu`ila kao glavno mjesto za uto~ište ljudi koji su patili od proganjanja, jednako muslimanima kao i nemuslimanima, od ~etrnaestog stolje}a pa sve do danas. Na mnogo na~ina Turci su historijski obavljali onu ulogu koju su zatim preuzele Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave s po~etka devetnaestog stolje}a«.
Temelj za koncept ljudskih prava Citirao sam re~enog svjedoka ne zato što mislim da se svi povijesni postupci otomanskih sultana mogu opravdati, ve}a zato da bih pokazao da su, zahvaljuju}i navedenoj poruci iz Kur’ana ~asnog iz sedmog stolje}a, muslimanski pravnici razvili koncept zaštite pet fundamentalnih prava, ono, dakle, što danas nazivamo »ljudskim pravima« svake osobe bez obzira na njezinu vjeru i 6
naciju, kao što su: pravo na `ivot (nefs), pravo na vjeru (din), pravo na slobodu (akl), pravo na imovinu (mal) i pravo na ~ast (ird).
Propust moderne muslimanske muslimanske inteligencije Na`alost, moderna muslimanska inteligencija na toj doktrinarnoj i povijesnoj osnovi jedne islamske avangarde za ljudska prava nije nastavila graditi društvene, politi~ke i moralne institucije u muslimanskom svijetu koje bi osigurale razvoj uvjerljivog demokratskog sistema. Šta moderna muslimanska inteligencija treba više znati o svojoj intelektualnoj prošlosti nakon svjedo~anstva prominentnog histori~ara kao što je Arnol Toynbee (1889.-1975.), koji je o velikom muslimanskom intelektualcu Ibn-Haldunu (1332.-1406,), izme|u ostalog rekao i ovo: »On (Ibn-Haldun) je razumio i formulirao filozofiju povijesti na na~in da je to nedvojbeno najve}e djelo te vrste koje je ikad um napisao bilo kad i bilo gdje«. Doista, tome se nema ništa dodati, niti oduzeti, osim potvrditi da neuspjeh u daljnjem razvitku kulture ne le`i u islamu, ve} u kulturnoj nesigurnosti moderne muslimanske inteligencije koja je propustila priliku da ubere korisne intelektualne plodove poput plodova Ibn-Halduna i mnogih, mnogih drugih klasi~nih muslimanskih intelektualaca.
Nema sve}enstva u islamu Drugo, vjerovjesnik Muhammed, a.
Zahvaljuju}i navedenoj poruci iz Kur’ana ~asnog iz sedmog stolje}a, stolje}a, muslimanski muslimanski pravnici pravnici razvili koncept zaštite pet fundame fundamenta ntalni lnihh prava, prava, ono, ono, dakle, dakle, što danas nazivamo »ljudskim pravima« svake osobe bez obzira na njezinu njezinu vjeru vjeru i naciju, naciju, kao što su: pravo pravo na `ivot `ivot (nef (nefs), s), pravo pravo na vjeru vjeru (din), (din), pravo na slobodu slobodu (akl), pravo pravo na imovi imovinu nu (mal) (mal) i pravo na ~ast (ird)
s., bio je prvi koji je osporio monopol sve}enika na duhovnu istinu i na eshatološku privilegiju izjavom da »nema sve}enstva u islamu«. To, me|utim, ne treba razumjeti da u islamu nema stru~njaka i intelektualaca koji trebaju interpretirati islamsko u smislu transcendentalnog zna~enja ljudskog `ivota, tako i u smislu imanentne manifestacije ljudske povijesti, ve} to treba shvatiti kao protest protiv manipulacije ljudskom sudbinom u ime vjere u smislu posredništva izme|u Boga i ~ovjeka. Upravo u svjetlu tog protesta protiv klerikalne nad ljudskim dušama, treba cijeniti Muhammedovo, a. s., ukidanje društvenih i politi~kih privilegija sve}enstva ~iji je razlog postojanja bio utemeljen na sumnjivoj mitološkoj osnovi. Imaju}i, dakle, to na umu, nije li, u najmanju ruku, paradoksalno misliti o islamu kao religiji teokracije. Naravno, vjera koja je došla da ukine instituciju teokracije, ne mo`e se optu`ivati za teokraciju. Na`alost, neki samoproglašeni muslimanski u~enjaci i politi~ke vo|e nisu dobar svjedok toj tvrdnji zato što pokazuju jasnu tendenciju da islam pot~ine svom uskom gledištu unato~ širokim duhovnim, moralnim, i politi~kim mogu}nostima koje u svojim njedrima nosi tako velika religija. I, unato~ ~injenici da nas Kur’an ~asni stalno podsje}a da niko, osim Uzvišenog Allaha, nema pravo odre|ivati ko }e u D`ennet, a ko u D`ehennem, neki neodgovorni ljudi vole igrati ulogu Boga, odre|uju}i neke ljude za D`ehennem, a neke za D`ennet. Nasre}u, tu vrstu pogrešnog tuma~enja islam je pre`ivio u prošlosti, pa }e, sigurno, to pre`ivjeti i u budu}nosti.
Nema diskriminacije u islamu I, tre}e, jedan od razloga što ja mogu sa punim pravom kao musliman evropskog porijekla ovdje govoriti jest univerzalna deklaracija o jednakim pravima, koju je Muhammed, a. s., objavio u jednom od svojih govora na brdu Arefat, kad je rekao: »Svi ste vi Ademova djeca, a Adem je od zemlje. Nema prednosti Arapa nad nearapom, niti nearap nad Arapom. Isto tako, nema prednosti bijelac nad crncem, nit crnac nad bijelcem, osim po dobrom karakteru«. Ne znam je li ameri~ki baptisti~ki sve}enik i lider pokreta za civilna prava iz 1963. godine Martin Luther King bio upoznat sa re~enom deklaracijom Muhammeda, a. s., ali znam da nam je danas ona veoma potrebna da je prihvatimo kao od Boga danu poruku. Naravno,
svjestan sam da je moja mo} isuviše slaba da bi bila Kingov glas, ali je zato moje srce puno nade da ima Martin Lutherove snove danas kao što ih je on imao ju~er, da }e mojih troje djece do~ekati dan kad im se ne}e suditi po vjeri u njihovom srcu, ve} po vrijednosti njihovog morala i karaktera. Stoga `elim da vam sa velikim entuzijazmom ka`em da vjerujem u Martin Lutherovu mudrost da »izbor danas nije izme|u nasilja ili nenasilja, ve} je to izbor izme|u nenasilja ili nepostojanja«. Ništa manje va`no, volio bih da je Mahatma »veliki duh« Mohandasa Karamachanda Ghandija u Indiji koji je govorio: »Da bi se shvatio univerzalni duh i sveobuhvatni duh Istine licem u lice, ~ovjek mora voljeti najsitniju stvar stvorenog kao samoga sebe«. Vi }ete, naravno, prepoznati veliku razliku izme|u te jednostavne Mahatmine poruke i one koja nam danas dolazi sa indijskog potkontinenta, a koja je opasna i puna straha od nuklearne katastrofe.
11. septembar Budite uvjereni da bih vam poput Šeherzade mogao nastaviti pri~ati više od hiljadu i jedne pri~e da bih odgodio neminovni susret sa tragi~nim doga|ajem od 11. septembra u New Yorku i njegovom povezivanju sa islamom. Nadalje, moji argumenti za mir, a protiv terorizma bi bili mnogo sna`niji kad ne bih imao na le|ima odre|ene pojedince i grupe koje su odobravale tragi~ni doga|aj od 11. septembra u ime islama. `elim biti jasan jednom za svagda: teroristi~ki ~in na Svjetski trgovinski centar u New Yorku i druge centre ameri~kog ekonomskog i vojnog ponosa je sramotni ~in i ne mo`e se opravdati nikakvim ciljem.
Genocid u Srebrenici Rekavši to, me|utim, ne mogu a da Vas ne podsjetim na ~injenicu da je genocid nocid u Srebre Srebrenici nici nad mojim mojim naronarodom isto tako sraman ~in kao i terorizam u New Yorku, Yorku, s tom razlikom što se je genocid u Srebrenici dogodio pod zaštitom Vije}a sigurnosti Ujedinjenih nacija kao zašti}enoj zoni, sa punim znanjem ko su po~inioci i zašto su to uradili. Poznato je je da su Radovan Karad`i} i Ratko Mladi} pravoslavci, ali njihov genocid u Bosni i Hercegovini nije nazvan krš}anskim genocidom. Ni na koji na~in ne `elim sugerirati da se krš}anstvo, pravoslavno ili drugo, nazove genocidnom ili teroristi~kom religijom, mada je ~injenica da se Radovan Karad`i} najvjerojatnije danas krije u
okrilju krš}anskih manastira. Ono na ~emu `elim insistirati, me|utim, jest to da se islamu, sa više od milijardu sljedbenika širom svijeta i sa razli~itim rasama i nacijama cijeloga svijeta, ne mo`e pripisivati atribut teroristi~ke religije jednostavno zato što nasilje pojedinaca ili male grupe bilo koje vjere ne predstavlja miroljubivu ve}inu te vjere.
Crusade i d`ihad Pored toga, `elim podsjetiti da rije~ »crusade« (kri`arski pohod), iako mo`e zna~iti mnogo razli~itih dobrih stvari za krš}ane, za muslimane zna~i samo jednu stvar, to je: vojni pohod protiv islama. Na isti na~in, rije~ d`ihad za muslimane mo`e zna~iti mnogo dobrih stvari, ali za nemuslimane ona zna~i samo jednu stvar, a to je: nasilne akcije protiv njihove vjere. Prema tome, svi moramo do kraja biti oprezni kod upotrebe rije~i kako se niko ne bi morao kasnije ispri~avati da on nije mislio pod »crusade« ono što muslimani misle, ili
da on nije mislio pod d`ihadom ono što nemuslimani misle. Vrijeme je da razumijemo da niko nema pravo na monopol na dobro~instvo, niti na osveetu, kao ni na bol. Naprotiv, svi imamo pravo da ~inimo dobro i da za to budemo nagra|eni. Svi smo mi pozvani da se borimo i štitimo svoju slobodu i svi smo ranjivi na bol bez obzira dolazio on od demokratski izabrane vlade ili od samo`rtvovanih pojedinaca i grupa.
Sila i pravo Trebalo je da smo nau~ili da od biblijskih vremena vjerovjesnika Musaa, a. s., pa do modernog doba predsjednika Nelsona Mandele, neotu|ivo je Pravo nadvladalo Silu, kako pred drevnim faraonom Ramsesom iz Egipta, tako i pred modernim predsjednikom P. W. Bothom iz Ju`ne Afrike. Zato, umjesto demonstracije Sile velikih nacija, mnogo je korisnije i efikasnije da se osigura Pravo malim nacijama u našem svijetu 7
SKUPOVI tako da se veliki mo`e, zaista, osje}ati da je velik i zna~ajan, a mali da mo`e u`ivati u pravdi i slobodi. Ja mogu svjedo~iti ovdje da je intervencija NATO-a u Bosni i Hercegovini, iako neki ka`u da je bila prekasna, kao i na Kosovu, bila i velika i zna~ajna, jer je omogu}ila da muslimanska populacija na Balkanskom poluostrvu ostane na svojoj vjekovnoj zemlji. Nadam se da u budu}nosti moj sin ne}e trebati ~ekati mud`ahide da do|u u Bosnu da ga spase od ubica Srebrenice, jer vjerujem da }e naš Sultan koji sada sjedi u Bruxsellesu, a ne u Istanbulu, sve u~initi da se u Evropi nikad više ne ponovi genocid i etni~ko ~iš}enje.
Klju~na rije~ je pravda Prema tome, klju~na rije~ za borbu protiv terorizma je Pravda, kao što nas John Rawls lijepo u~i: »Pravda je prva vrlina društvenih institucija, kao što je istina u sistemu mišljenja... Svaka osoba posjeduje nepovredivost koja je utemeljena na pravdi koju ~ak ni dobrobit društva kao cjeline ne mo`e pogaziti. Zbog toga pravda odbija gubitak slobode za neke pravi~no radi višeg dobra koje slu`i drugima. Pravda ne dopušta da se `rtve nametnute nekolicini mjere velikom sumom prednosti koju u`ivaju mnogi... Prava koja se osiguravaju pravdom nisu predmet pregovora ili kalkulacija društvenih interesa. Budu}i da su prve vrline ljudske aktivnosti, istina i pravda su beskompromisne.
Sloboda od straha i bijede Treba re}i da isto va`i i u vezi sa vrijednostima slobode vjere i govora, kao i slobode od straha i bijede. Uistinu, sloboda od straha i sloboda od bijede jest najve}i izazov našega doba i najve}a odgovornost vode}e civilizacije, mislim na zapadnu cicilizaciju sa njenom ekonomskom i vojnom mo}i koju danas posjeduje. Ne zato što je neko musliman, krš}anin, jevrej ili hindus, ve} zato što je gra|anin današnjeg globalnog društva, svako treba biti dio globalnog sudjelovanja u odgovornosti za me|unarodni mir i borbu protiv terorizma. Me|utim, biti musliman danas treba zna~iti – i imati pravo sudjelovanja u procesu pravljenja mira i preuzeti svoj dio odgovornosti.
Muslimani i Vije}e sigurnosti UN-a @elim kazati da nije više odr`ivo stanje da globalna populacije više od jedne milijarde bude ostavljena izvan 8
punog i jednakog predstavljanja u Vije}u sigurnosti Ujedinjenih nacija, gdje se i pitanjima rata i mira, sigurnosti i terorizma treba raspravljati sa potrebnom vještinom i zahtjevnom odgovornoš}u. Vjerujem da nije nu`no da se bude neprijatelj Zapada, pa da se postane punopravni i jednakopravni ~lan Vije}a sigurnosti u Ujedinjenim nacijama. Naprotiv, ja vjerujem da su muslimanski narodi vrijedni istinskog prijateljstva Zapada i da, prema tome, zaslu`uju pravo i hvalevrijedno mjesto u domu globalnih naroda ljubitelja mira i sigurnosti u svijetu; prvo, zato da u~e o procesu me|unarodnog mira i sigurnosti i, drugo, da preuzmu aktivnu ulogu radi sigurnije i bolje budu}nosti naše planete.
Muslimani i Zapad Zbog toga, nadam se da }e muslimanski i zapadni svijet na}i na~ina da grade mostove izme|u sebe koji ne}e biti tanji od dlake i oštriji od sablje, kao što to izgleda danas, ve} da }e graditi mostove koji su deblji od u`eta mudrog ~ovjeka sa Istoka i oštriji od uma renesansnog ~ovjeka na Zapadu.
Glad i obilje Slo`it }ete se da je krajnje neprimjereno za sve nas – bez obzira na našu vjeru, naciju ili polo`aj – da, prema saznanjima, svake tre}e sekunde umre jedna osoba od gladi u današnjem svijetu. Bilo bi zanimljivo znati koliko osoba umire od navike prejedanja u zemljama
Unato~ ~injenici da nas Kur’an ~asni stalno podsje}a da niko, osim Uzvišeno Uzvišenogg Allaha, Allaha, nema pravo odre|ivati ko }e u D`enne D`ennet,t, a ko ko u D`ehen D`ehennem, nem, neki neki neodgovorni ljudi vole igrati ulogu Boga, Boga, odre|uju}i odre|uju}i neke neke ljude za D`ehenne D`ehennem, m, a neke neke za D`en D`enne net.t. Nasre Nasre}u }u,, tu vrst vrstuu pogrešnog tuma~enja islam je pre`ivio pre`ivio u prošlosti, prošlosti, pa }e, }e, sigurno, sigurno, to pre`iv pre`ivjet jetii i u budu}nosti
sa preobiljem hrane. Ta razlika izme|u krajnje bogatih i krajnje siromašnih zemalja pokazuje nedostatak slobode od bijede i siromaštva i govori koliko je va`no moralno ozdravljenje koje bi, sigurno, vodilo boljem miru i sigurnosti u svijetu.
Bosna i Hercegovina Ne mogu propustiti priliku da ne ka`em da moja zemlja Bosna i Hercegovina, nakon što je iskusila tešku agresiju, sada kora~a putem istine, pravde i pomirenja, zahvaljuju}i, velikim dijelom, i naporima me|unarodne zajednice. Me|utim, moram re}i da bi tempo njezinog osloba|anja od straha bio mnogo br`i kad bi Radovan Karad`i} i Ratko Mladi} bili tamo gdje i pripadaju – na Me|unarodnom sudu u Haagu. Tako|er, borba Bosne i Hercegovine za osloba|anje od bijede i siromaštva bila bi mnogo lakša kad bismo znali gdje stoji odgovornost, u uredu visokog perdstavnika ili u uredima bosanskih politi~ara, tako da pošteni gra|ani Bosne i Hercegovine znaju koga da pitaju u njihovoj borbi protiv korupcije i krivde. U me|uvremenu, pak, pozivam vas da mi se pridru`ite u molitvi koja je nastala iz bosanskog iskustva, a koja glasi: Bo`e Milostivi, ako mi zaboravimo Tebe, nemoj Ti zabora viti nas; ako pogriješimo, podari nam snagu Ademo vog, a. s., pokajanja; ako nas zamra~i krivovjerje, osvijetli nam put Ibrahimovim, a. s., pravovjerjem; ako nas zadesi nesre}a, pou~i nas Nuhovoj, a. s., la|i spasa; ako nas uhvati strah od nasilnika, osposobi nas Musaovom, a. s., pravdom; ako nam se ponudi mr`nja, spasi nas Isa ovom, a. s., ljubavlju; ako budemo protjerani iz domova naših, osna`i nas Muhammedovom, a. s., `eljom za povratkom domovima našim. Bo`e Svemogu}i, ujedini naša srca u vjeri i ljubavi, u~vrsti naše korake u istini i pravdi, osna`i volju našu u bratstvu i slozi, udru`i misli naše u domu i domovini, Bo`e Pravedni, molimo Te da nasilnicima oduzmeš ma~, a slabima da podariš mo} vjere u istinu i pravdu Molimo Te, Bo`e, da tuga bude nada, da osveta bude prvada, da maj~ina suza bude molitva, da se više nikad i nikome ne ponovi Sre brenica! Amin!
POGLEDI Antimuslimanska Antimuslimanska misterija medijskog demijurga
Jesu li „subjekt radnje“ milijarda i tri stotine miliona muslimana? Prilog kritici medijskog oblikovanja svijeta nakon teroristi~kih napada u New Yorku i Washingtonu 11. septembra 2001. godine
T
erorosti~ki napadi na New York i Washington su izazvali nevjerovatno veliku, rekli bismo zastrašuju}u antimuslimansku kampanju na Zapadu. I, kao što razborite ljude mora zabrinjavati terorizam, tako|er ih, posve jednako, mora zabrinjavati i pripravnost javnosti Zapada da ~in terorizma apriori ozna~i islamskim i muslimanskim djelom! Sa CNN-a i BBC-a, nskim osje}anjima i razumu barem da spomenemo samo televizijske sta- za narednih stotinu godinu. nice iz prvog medijskog reda, ve} hiŠta, uostalom, zna~i medijska ljadama puta ovih dana se ponavlja- dreka zvana „islamski terorizam“? I ju sintagme „islamski terorizam“, ko je, što bi u~iteljica kazala, subje„islamski ekstremizam“, „islamski kt radnje koji se tu podrazumijeva? teroristi“, „islamski radikalisti“, Jesu li subjekt radnje milijarda i tri „islamski fundamentalisti…“ stotine miliona muslimana, koliko ih danas ima u svijetu? Je li to muMo}ni Zapad i la`na slimansko ~ovje~anstvo granitno sna`ni teroristi~ki blok sastavljen od slika o islamskom svijetu miliona teroristi~kih ešalona i odreNema toga razuma, ne postoji da smrti, koji samo što nisu progutaargument kojim biste medijskom li ne samo Zapad ve} i svu zemademijurgu Zapada objasnili da sta- ljsku kuglu?! Zar mo}nom Zapadu vljanje pridjeva „islamski“ uz rije~ danas treba takva op}a slika, la`na, „terorizam“ ne samo da nije preci- dakako, o islamskom svijetu?! Antropolog Richard W. Veekes zno niti istinito, ve} taj postupak, taje, u svojoj knjizi „Muslimanski nako|er, ote`ava polo`aj muslimana na Zapadu, ali i Zapada u muslima- rodi“ („Muslim Peoples“), zapisao
da se op}a muslimanska bijeda i siromaštvo prote`e od obala Atlantskog do obala Tihog okeana. To siromaštvo `ivi pod razli~itim re`imima i manje ili više ih podr`ava. Negdje su muslimani za kralja, negdje su za socijalizam i komunizam, negdje za vojnu huntu, negdje su, opet, za kapitalizam, a negdje za islamsku republiku… Dobar je dio onih koji `ive u višepartizmu i podr`avaju ga. Neki muslimani su samo po imenu muslimani, ali su sekularisti. Jedni su, opet, šije, drugi sunije, tre}i su sufije, ~etvrti selefije… Ima ih trista miliona crnih, ima ih šesto miliona bijelih, ima ih dvjesta miliona `utih… Kad profesori ovako raš~lanjuju stvari, oni time, zapravo, ho}e kazati da ne postoji nekakav an bloc 9
POGLEDI islamski ili muslimanski svijet, ve} se mora patiti – kad izgovorimo pridjev “islamski” u globalnim razmjerama – kakve imamo argumente za konkretiziranje i personaliziranje. Postoji, dakako, islamski svijet, ali je on šarolik, raznolik, rastegljiv, kao, uostalom, i svaki drugi ljudski svijet. Medijska dresura ima dalekose`ne dalekose`ne posljedice
Ali, medijski demijurg ne brine za u~ene analize, niti ih ikad misli uva`iti. “Islamski terorizam”, “islamski ekstremizam”, “islamski radikalizam”, itd., to treba po milion puta ponoviti, recimo sa CNN-a i BBCa, ne misle}i na posljedice, ne misle}i na budu}nost, recimo miliona krš}anske djece na Istoku i miliona muslimanske djece na Zapadu! Zašto ovdje su~eljavam krš}ansku i muslimansku djecu? Naprosto, radi gole ~injenice što nikad ni na kojoj TV-stanici ni krš}ansko, ni muslimansko, ni budisti~ko… dijete ne}e ~uti sintagme “krš}anski ekstremizam”, “krš}anski radikalizam”, niti }e ~uti sintagme “jevrejski radikalizam”, “jevrejski ekstremizam”, itd. Medijska dresura ima dalekose`ne, vjerovatno ciljane, posljedice. Kad sjednu u školske klupe i kad se upoznaju mali katolik, mali jevrej, mali budist i ono jadno musliman~e, svi }e na to siroto musliman~e uprijeti prstom: “Islamski ekstremist! Islamski terorist!” Medijski demijurg koji tako ciljano `igoše islam i muslimane projektira sukobe i antimuslimansko raspolo`enje za narednih stotinu godina. Kome to treba? I zar se taj ta j mo`e nadati “unosnoj `etvi”? Mujezin sa d`amije u High Streetu
Antiislamsko raspolo`enje na Zapadu potpiruju mnogi mediji nakon što je splasnulo antijevrejstvo (poznatim fašisti~kim rješenjem jevrejskog pitanja kroz holokaust), a na hiljade je primjera antiislamskih i antimuslimanskih izraza koji su skorašnjeg datura. Zanimljiv je i fenomen golemog jevrejskog doprinosa antimuslimanskom medijskom raspolo`enju danas na Zapadu, što je, uglavnom, posljedica izraelskopalestinskog sukoba. 10
Medijska slika muslimana na Zapadu je slika “najezde Mongola”. Na`alost, mnogo je dizajnera te slike. Tako, 1993. godine, ~lan Britanskog parlamenta Winston Churchill (ina~e, unuk slavnog britanskog premijera W. Churchilla) izjavljuje za »The Guardian« (u broju od 29. maja 1993.) da }e za pedeset godina »mujezin pozivati Allahove vjernike sa d`amije u High Streetu«, Streetu«, aludiraju}i aludiraju}i na « prekoprekomjerno» useljavanje muslimana u Veliku Britaniju. Tako|er, Jean Marie le Pen, koji predvodi nacionalisti~ku partiju zvanu « Le Front Front National» National» u FraFrancuskoj, poziva da se «zaustavi islamizacija mizacija Francuske» Francuske» (« Halt to IslaIslamisation of France France »). Njegov kolega po antiislamskim uvjerenjima, Franz Schoenhuber, koji je lider desnog krila Republikanske partije (Republikaner Partei) u Njema~koj, veli: «Nikad se zelena zastava islama ne}e vihoriti nad Njema~kom». Kao da je ikad iko tra`io da se ta zastava zavihori nad Njema~kom. U ovaj kontekst spada i izborni slogan danske Napredne partije, koji glasi: “Danska bez muslimana!” Na`alost, stvaranje antimuslimanskih medijskih stereotipa je dugotrajna tradicija na Zapadu. Ove stereotipe proizvelo je stotine i hiljade publikacija i knjiga o islamu na Zapadu koje su imale, da tako ka`emo, neposredne povode. Jedan od insceniranih povoda koji se zove “afera Selman Rušdi” proizveo je na deseti-
Negdje su muslimani za kralja, negdje su za socijalizam i komunizam, komunizam, negdje negdje za vojnu vojnu hunt huntu, u, negd negdje je su, su, opet opet,, za kapitalizam, kapitalizam, a negdje negdje za za islamsku islamsku republiku… Dobar je dio onih koji `ive u višepartizmu i podr`avaju podr`avaju ga. ga. Neki muslimani muslimani su samo po po imenu imenu muslimani muslimani,, ali su sekul sekular arisistiti.. Jedni Jedni su, opet, opet, šije, šije, drugi drugi sunije, sunije, tre}i tre}i su sufije, sufije, ~etvrti selefije…
ne protuislamskih knjiga, a kad je grupa muslimanskih protestanata protiv Rušdija spalila njegovu knjigu u Bradfordu (što je, svakako, ~in koji zaslu`uje osudu), diljem Zapada je došlo do pogrdnog opisivanja muslimana, a ~esto su pravljene i sasvim bespredmetne usporedbe muslimana i nacista. Muslimani su tada u medijima opisivani kao necivilizirani, netolerantni, a ~esto se, u prepoznatljivim medijskim manirima, govorilo da su muslimani takvi “po prirodi svoje vjere”. Francuskinja sa šalom i muslimanka sa mahramom
Ako je englesko govorno podru~je bilo naro~ito zahva}eno antimuslimanskom kampanjom u povodu “the Rushdie Affair”, onda je francusko govorno podru~je poravnalo stvari tako što je 1994. i 1995. godine medijski napuhalo tzv. aferu o mahramama, kad je na stotine škola u Francuskoj neblagonaklono gledalo na muslimanske u~enice koje su nosile mahrame, a ponegdje su u toj zemlji ~ak i oati i pismeni dekreti o zabranama nošenja mahrame u školi!!! Ziaudin Sardar je, izla`u}i sprdnji tzv. “mahrama-aferu” u Francuskoj (vidjeti djelo koje je Sardar priredio: “Muslim Minorities in the West”, London, 1995.), poluironi~no primijetio slijede}e: “Thus, a French woman with a scarf is chic, but a Muslim woman with a scarf is a threat to civilization!” (Dakle, Francuskinja sa šalom je šik, a `ena muslimanka sa šalom je prijetnja civilizaciji!” Henry Louis Gates je usputno, prou~avaju}i ovakvu antimuslimansku i antiislamsku kampanju u Evropi, primijetio da same “rije~i argumenta o ’muslimanskom faktoru’ podsje}aju na jezik kojim se raspravljalo o ‘jevrejskom pitanju’ u Engleskoj prije stolje}e i po”. A te su rasprave jednim dijelom anticipirale plinske komore holokausta! Op}enito je status islama u zapadnim medijima vrlo loš. Prisutna je ekspanzija negativnog imid`a islama. Televizijska Televizijska slika je puna silueta nalik teroristi Osami bin-Ladinu i silueta “islamskih ratnika” iza kojih se vide d`amijske munare, dok oni gaze pustinjama i nastupaju preko sedam mora i preko sedam gora da
POGLEDI progutaju Zapad!!! Medijski demijurg na Zapadu je prikazivanje islama sveo na jednu dizajniranu zna~ku, recimo turban. Zna~ka je, naravno, strafailo, te, samim tim, turban zna~i prijetnju i simbolizira islamski terorizam! Ali, u nekim medijima zna~ka mo`e biti zakrabuljena `ena, bradati muškarac, devina stra`njica ili komandos sa kalašnjikovom! O medijskom “pokrivanju islama” palestinski krš}anin Edward Said je, ne tako davno, objavio zanimljivu knjigu pod naslovom “Covering Islam” (“Medijsko pokrivanje islama”). Ima nekoliko razloga koje je Edward Said potanko analizirao tuma~e}i medijsku proizvodnju negativnih stavova o islamu i muslimanima na Zapadu, ali je itekako va`no napomenuti da on u ovome vidi samo jednu novu formu orijentalizma, a Said tuma~i orijentalizam kao “evropsku teoriju koja servisira i opravdava evropsku i zapadnu dominaciju nad Istokom”. Istok u politici i ideologiji orijentalizma je vješta~ki, reducirani i, u evropske (kolonijalne i postkolonijalne) svrhe, proizvedeni Istok. Primjerice, po klišeima te redukcije, `ena na Istoku nije `ena, ona je zakrabuljena mumija! Suprotstavljanje antimuslimanskoj antimuslimanskoj hajci
Zapadna medijska slika o islamu je, dakako, umnogome redukcionisti~ka. Taj Taj redukzionizam vidimo na mnogo strana. Recimo, dok krš}ani Irske republikanske armije imaju privilegiju da mogu biti teroristi, ali da pritom ne proizvode “krš}anski” ili “katoli~ki terorizam”, muslimani – za razliku od krš}ana – ne mogu biti nikakvi obi~ni teroristi, oni mogu biti samo “islamski teroristi”. Osama bin-Ladin nije samo terorist, on je “islamski terorist”!!! Ovakvih karikaturalnih primiera iz zapadnih medija imate koliko ho}ete. Naprimjer, atomske bombe danas imaju i krš}ani, i jevreji, i hindusi, i budisti, i muslimani! Ali, samo je ona bomba koju imaju muslimani nazvana “islamskom”! I to se u~inilo milion puta. Time se u jednom dijelu zapadnih medija ho}e kazati da su u “tih poganih muslimana” i same bombe vjernici! Ko se suprotstavi takvom redu-
kcionisti~kom projektu medijskog slimani na Zapadu `ivjet }e u zedemijurga, njega taj medijski demi- bnji i strahu. Na to upozoravaju jurg proglasi islamskim teroristom; neki zapadni mediji. Tako Tako u britapogotovo ako nosi muslimansko ime. nskim novinama “The IndependeIma, dakako, dosta zapadnih no- nt” (od 19. juna 1993.) u uvodniku vinara i univerzitetskih profesora stoji da “nije lahko biti musliman koji su se suprotstavili i koji se su- u Evropi danas” (“It is not easy to protstavljaju antimuslimanskoj me- be a Muslim in Europe today”), a dijskoj hajci. Ameri~ki professor Jo- ta je uvodni~ka re~enica izgovorehn Esposito, u svojim mnogobrojnim na, kako vidimo, 1993. godine, knjigama je upozoravao zapadne vla- kad su evropske novine bile prede na svu štetu koju proizvode mno- plavljene vijestima o “}orsokaku gi mediji, reduciraju}i islam na d`i- u kome se nalaze bosanski muslihad, a potom redukcija ide putanjom mani”. “d`ihad jest jednako sveti rat”! TakoIpak, medijski primjeri koji tra|er, mnogo je ameri~kih analiti~ara `e uravnote`eniju sliku o islamu i koji su upozorili na svu štetnost me- muslimanima su, na`alost, malobrodijske upotrebe sklopova “islamski jni. Prevla|uju}a je op}a te`nja da radikalizam”, “islamski ekstremi- se o muslimanima i islamu piše kao zam”, “islamski terorizam”. ^ak i o “glavnom neprijatelju liberalnih kad se javljaju grupe koje se u svojim demokratija Zapada”. Ali, takav se teroristi~kim aktima pozivaju na neprijatelj mora medijski oblikovaislam, ni tada nije uputno ni dobro ti, morate ga reducirati na zna~ku, koristiti sintagme “islamski ekstre- kliše ili zastavu na kojoj je turban, mizam”, “islamski terorizam” i sli- zakrabuljena `ena, devina zadnjica ~no, jer se radi o neodgovornom po- ili “estremisti brada”. op}avanju i uklju~ivanju milijardu i “Ko tebe kamenom, ti njega kruviše stotina miliona muslimana u ne- hom!“, ka`e se mudro u Evan|elju. što s ~im oni nemaju nikakve veze! Ali, kruh mo`e pru`iti i kruhom uzvratiti samo onaj ~ovjek koji nije prethodno slušao milione salvi ubiMe| ta~nih zapadnja~kih kamenih rije~i! Ali, mediji idu svojim redukci- A ve}ina medija danas proizvodi sa onisti~kim putanjama, a u nare- mo kamene rije~i! dnim mjesecima i godinama mu11
DIJASPORA Iseljeni Bošnjaci: Kuda ide bošnja~ka dijaspora?
Na okeanu bez kompasa i kormilara U ovakvoj klimi doga|anja, na upit kuda ide bošnja~ka dijaspora, valjan odgovor bi glasio: Ona je u posrtanju, lutanju i traganju, jer je ostala na uzburkanom svjetskom okeanu i bez kompasa i bez kormilara
V
eze islamskog istoka sa krš}anskim zapadom datiraju ve} od prvog stolje}a islama (VIII. st. n. e.), pa sve do danas. Priroda ovih veza se odnosila na me|udr`avnu, diplomatsku saradnju i veze, na trgova~ke kontakte Istoka i Zapada te na me|usobna vojna osvajanja i sa Istoka i sa Zapada da bi se nametnula bilo politi~ka bilo ekonomska dominacija jednih nad drugima. Me|utim, sve do druge polovine XX. stolje}a nije bilo prisnijeg kontakta Istoka i Zapada. Jedini izuzetak ~ine u VIII. st. i prodor Arapa u Španiju i na jug Francuske i Italije, te od XIV. st. osvajanje balkanskih zemalja osmanskih Turaka. One zemlje koje grade sr` zapadne Evrope su sve do novijih vremena ostale bez prisnog i izravnog susreta sa svijetom islama. Po okon~anju Drugog svjetskog rata je uslijedilo mo}no o`ivljavanje Evrope, Amerike i Japana. Na drugoj strani, zemlje sa muslimanskom ve}inom, arapske zemlje i Turska, još vidnije negoli pred Drugi svjetski rat zaostaju u svome i privrednom i politi~kom pogledu. Potrebe ekonomije i privrede, uz otvaranje zapadnih zemalja prema svijetu i njihovi demokratski i liberalni sistemi, omogu}ili su pro12
Novi
dor radništvu sa Istoka u zemlje Evrope i Ameriku. Razlozi dolaska dolaska na Zapad
Prvi i najmo}niji razlog jest ekonomska nerazvijenost ili, pak, totalno siromaštvo muslimanskih zemalja. Drugi razlog su nesloboda i totalitaristi~ki sistemi vlasti i upravljanja u ve}ini muslimanskih zemalja. Tre}i razlog jesu kretanja usljed krvavih i dugotrajnih ratova u podru~jima nekih muslimanskih zemalja. ~etvrti razlog odlasku na Zapad predstavljaju iseljavanja pod politi~kom i ekonomskom prinudom kako bi se podru~ja na kojima muslimani imaju dominantnu ve}inu prorijedila i tako izmijenila vjerska slika odre|enog podru~ja ili zemlje. Peti razlog odlasku na Zapad muslimana jest te`nja za obrazovanjem, sticanjem visokog nau~nog nivoa, specijalizacija ili usvajanje znanja i sposobnosti u ovladavanju savremenom tehnikom i tehnološkim procesima. U modernom vremenu, po~evši od osamdesetih godina XIX. stolje}a pa do danas, mo`emo odrediti nekoliko valova i pravaca kretanja iseljavanja muslimana sa Balkana. Period 1878.-1918. godine
Ovaj period karakterizira povla~enje Turske iz Bosne i Hercegovine
Red`eb 1423. / Septembar 2002.
i austrougarska okupacija BiH. Muslimani gube niz privilegija i prednosti koje su imali tokom muslimanske vlasti Turaka u BiH i, uz to, naglo siromaše ekspoprijacijom dobara. Pravac njihovog iseljavanja je bila Turska. Period 1918. - 1945. godine
U ovom periodu je Turska posve napustila Balkan (1913.) i formirana je Jugoslavija (1918.). Iseljavanje, nešto manjeg intenziteta, i dalje te~e i muslimani izvan BiH – iz Sand`aka, Srbije, Crne Gore i Makedonije – napuštaju ova podru~ja prodaju}i imanja u bescijenje. I dalje je pravac kretanja i odredište Turska. Period od 1945. do sredine 60-tih godina
I u ovome periodu, posebno sa Sand`aka i Crne Gore, iseljavaju se muslimani u Tursku. Op}a karakteristika iseljavanja sa Balkana od 80tih godina XIX. stolje}a pa do sredine 60-tih XX. stolje}a jest da su ona imala karakter bespovratnog odlaska muslimana sa Balkana. Za ovo imamo potvrdu u uvjetima koji su bili diktirani sa podru~ja iseljavanja u podru~ja doseljavanja, a to je stalni prihvat doseljenih i njihovo registriranje kao gra|ana turskog dr`avljanstva. Drugim rije~i-
DIJASPORA
ma, to je bio progon autenti~nog islamskog `ivlja koje je stolje}ima obitavalo na Balkanu i deportiranje u podru~ja koja su ekonomski, privredno i kulturno siromašnija i zaostalija. Jedina nada po~ivala je u tome da se ovi ljudi ne}e odroditi od islama, koji dijele kao zajedni~ko dobro sa Turcima kod kojih su se doselili. Sve ostalo, kultura, obi~aji, navike, bilo im je tu|e i strano. S obzirom da su zanavijek napustili svoja pradjedovska ognjišta, nešto pod jakim uplivom Turske, a nešto pod osje}anjem da nemaju kuda natrag, ovi ljudi su se brzo aklimatizirali u novim sredinama, a ponegdje i posve integrirali u tursko društvo i kulturu. Period od sredine 60-tih do danas
Od sredine 60-tih godina pa do agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, aprila 1992. godine iseljavanje muslimana sa Balkana je usmjereno prema razvijenijim republikama tadašnje Jugoslavije, Hrvatskoj i Sloveniji, te dalje, u Austriju, Njema~ku, a nešto rje|e u Francusku, zemlje Beneluxa i ska-
ndinavske zemlje. Rijetka su iseljavanja bila prema Kanadi, Americi i Australiji. I za ovaj val iseljavanja zna~ajno je da je imao cilj pomjeranje i prorje|enje podru~ja bogato naseljenih muslimanskim `ivljem. Sa agresijom na BiH je to postalo posve o~itim, jer su mo} i brojnost muslimana, a uz to historijska uloga muslimana u o~uvanju teritorijalnog integriteta i dr`avotvornosti BiH, bili smetnja planerima iz Srbije i Hrvatske u podjeli i prisajedinjenju teritorije BiH ovim dvjema susjednim dr`avama. Zato je agresija na BiH imala cilju da se što više ubije i raseli muslimana, što je u `argonu fašisti~ke ideologije ozna~eno ogavnim izrazom »etni~ko ~iš}enje«.
Od sredine 60-tih godina pa do agresije na Republiku Bosnu i Herce Hercego govinu vinu,, aprila aprila 1992. 1992. godine godine iseljavanje muslimana sa Balkana je usmjereno prema razvijenijim republikama tadašnje Jugoslavije, Hrvatsko Hrvatskojj i Sloven Sloveniji iji,, te dalje, dalje, u Austriju Austriju,, Njema~ Njema~ku, ku, a nešt neštoo rje| rje|ee u Francusk Francusku, u, zemlje Beneluxa Beneluxa i
Svukud po svijetu
skandinavsk skandinavskee zemlje. zemlje. Rijetka Rijetka su
Od 1992. naovamo se naglo prorje|uje naše iseljeništvo u podru~jima republika Hrvatske i Slovenije, a pove}ava u Austriji i Njema~koj, kao i u zemljama Skandinavije, a posebno u Švedskoj. Ogroman broj muslimana iz Bosne i Hercegovine i Sand`aka odeslio
iseljavanja bila prema Kanadi,
Novi
Americi i Australiji
Red`eb 1423. / Septembar 2002.
13
DIJASPORA se u Ameriku i Kanadu, te Australiju i Novi Zeland. Iako su ova iseljavanja u po~etku imala tendenciju kratkoro~nosti usljed agresije, ona poprimaju karakter stalnih naseljavanja spomenutih zemalja. Mnogi od doseljenih Bošnjaka sa podru~ja BiH, Sand`aka, Kosova i Makedonije, kao i doseljeni Albanci, te`e se trajno naseliti u zemljama koje su ih primile. Za razliku od Turske – koja je siromašna ali je muslimanska zemlja – sva iesljenja od šezdesetih godina naovamo ti~u se odlaska u neislamske zemlje, zemlje protestantizma i katolicizma. Krš}anski zapad i muslimanski doseljenici
Gledano sa nivoa odanosti tradiciji, imamo dvije vrste muslimanskih doseljenika. One koji su privr`eni tradiciji i one koji su manje tradicionalisti. Turci, koji ~ine glavninu doseljenih iz muslimanskih zemalja na Zapad, odani su tradicji i ovo stanje pokušavaju odr`avati. Naši doseljeni muslimani sa Balkana spadaju u onu grupu doseljenika kod kojih su izmiješani tradicionalno i moderno, sa blagim naglaskom ka modernizmu. modernizmu. Za razliku od Turaka, kod kojih je proces utapanja u sredinu – usljed odanosti tradiciji – nešto sporiji, mi se mnogo br`e prilago|avamo na zapadni na~in `ivota. Razlozi le`e i u tome što smo gotovo pola stolje}a bili pod izravnom dominacijom jedne moderne zapadne dr`ave – Austro-Ugarske, da smo ve} od 20-tih godina imali zna~ajne oblike karakteristi~ne za kapitalisti~ki na~in `ivota i kapitalisti~ku privredu te, na kraju, geografska naslonjenost na Zapad i stalni kontakti sa Zapadom ~ine nas lahko prilagodljivim na zapadnja~ki na~in mišljenja i djelovanja. Postoji i jedan psihološki moment, a to je kod Turaka osje}aj da pripadaju velikoj zemlji i velikom narodu, i kod nas da smo izgnani iz vlastite zemlje. u kojoj se neprestano muslimanima podme}e da su 14
Novi
njeni nepo`eljni gra|ani, što se odra`ava kroz generacije. Dovoljno je podsjetiti na politiku imenovanja muslimana nazivom »neoprijedijeljen« ili, pak, nametanjem Bošnjacima imena koje sami nisu htjeli, a to je imenovanje naroda po imenu vjere kojoj pripadaju, tj. Musliman, sa ~ime se svjesno od ovog naroda otu|uju zemlja, jezik i kultura kojoj pripada. Ovo navodi ve}inu doseljenih da se, u ambijentu zemlje u kojoj su, što bolje uklope i potra`e mira sebi i svome potomstvu. Sasvim je prirodno da ljudi doseljeni sa ratom zahva}enog podru~ja ili iz posve siromašne zemlje, potra`e radno radno mjesto i smještaj sebi i ~lanovima svojih porodica. Ovo su potrebe sveg doseljeni~kog `ivlja prve generacije doseljenika. Tek poslije, druga i tre}a generacija doseljenih tra`i i više nego što je puka
Red`eb 1423. / Septembar 2002.
egzistencija. Mladi iz druge i tre}e generacije doseljenika tra`e slijede}e: – bolja radna mjesta nego što su ih imali njihovi roditelji, – sudjelovanje u cjelini `ivota društvene sredine, a to je ne samo radno mjesto i stan, nego i sport, rekreacija, turizam, hobiji, zabava i drugo, – mladi iz druge i tre}e generacije konkuriraju i na ona mjesta koja su do skora opslu`ivali samo doma}i stru~njaci, a to su radna mjesta u biroima, školama, dr`avnim ustanovama, – oni tra`e sve više mjesta na univerzitetima; – mladi se uklju~uju u aktivan politi~ki `ivot izra`avaju}i svoje politi~ke stavove i volju, – oni u štrajkovima i pokretima za o~uvanje okoline zajedno sa doma}im mladim ljudima ho}e prave-
DIJASPORA dniji svijet i zdraviju okolinu, – mladi se svjesno osloba|aju izolacije koju su sebi nametnuli prvi doseljenici, oni se otvaraju prema svijetu u kome `ive i rade, jasnije izra`avaju}i ko su nego što je to umjela prva generacija, – mladi sredini nude ne samo dobru kuhinju koju su tradicijom prenijeli u novu sredinu, nego i muziku, folklor, pozorište, film, svoje pisce. Na vjerskom planu druga i tre}a generacija doseljenika iskazuje se posve jasno: – da pripadaju islamu, – da se islamu i muslimanima daju jednaka prava kao i krš}anima sa kojima `ive, – oni naglašavaju da im nije u interesu preobra}enje krš}ana u islam, nego njihovo vlastito o~uvanje u islamu; zato tra`e da se na autenti~an na~in islam izla`e u školama i putem medija kako bi se formirali zdravi stavovi o islamu i muslimanima, – izgled i rad kroz postoje}e d`amije ih ne zadovoljava jer oni ho}e zra~na, prostrana i moderno gra|ena zdanja, a nauk islama da budi, a ne da uspavljuje poluusnule muslimane, – oni su muslimani na dva na~ina: jedni su tradicionalisti i tra`e da ih se poštuje, kako po nošnji, tako i po asketskom dr`anju i ponašanju, a drugi su modernisti, koji, iako zapadnja~ki odjeveni i u neprestanom susretu sa Zapadom, ipak dovoljno mo}no naglašavaju da su muslimani i da su toga itekako svjesni. Sekularizam i gubljenje utemeljenosti
Istini za volju, moramo priznati da postoji veoma mo}na i brojna doseljeni~ka populacija koja je usvojila evropski i ameri~ki na~in `ivota do te mjere da se kao muslimani više i ne izra`avaju, ali se ne isti~u niti kao krš}ani. Oni najradije o vjeri šute ili, ako ih se pita za uvjerenja, spremno ka`u da su vjerski indiferentisti. To je, blago re~eno, jedna-dvije generacije indiferentnih, kojima }e poslije krš}anstvo postati religija. Njima posve godi ve} tri decenije jaka kriza vjere ko-
Mi ne te`imo ka negativnoj integraciji u smislu okupljanja oko ideje koja bi po svaku cijenu da druge porobljava i osvaja tu|e prostore. Za takvo takvo nešto nemamo uporišta niti u vjeri, niti u našoj našoj dugoj dugoj povijesti povijesti.. Naš narod te`i za predvo|enjem u jednom presudnom historijskom ~asu, u vremenu vremenu u kome kome su na djelu tektonski poreme}aji kojima se trasiraju novi putovi za ~itave zeml zemlje je i nar narode ode.. Na`a Na`alo lost st,, u inteligenciji sa prometejskom lu~om u ruci, ruci, mi nemamo nemamo snagu i uporište. uporište. Otuda naše vezanje vezanje uz d`amiju i imame u svim kriznim momentima kao jedinom izvorištu snage i sigurnosti. Me|utim Me|utim,, d`amija d`amija niti niti ima dovoljno dovoljno brojnu, brojnu, niti dovoljno dovoljno stru~no osposobljenu inteligenciju koja bi mogla valjano voditi i izvan sfera sfera vjerskog vjerskog.. A ovo vjersko je u nas veoma zapušteno da svaka aktivnost izvan direktno vjerskog šteti prenošenju i ~uvanju emaneta islama
Novi
ja hara Evropom i Amerikom i spadaju u taj svijet sekularista koji svoje opredjeljenje tra`e u hedonizmu Zapada, u sre}i tijela i strastima, zemnim u`icima. Me|u njima ima muslimana iz raznih zemalja; i Turaka, Turaka, i Bošnjaka. Turski sekularisti ostaju i dalje vezani za svoju zemlju i djelimi~no i kulturu, te grade ~udnu mješavinu tursko-njema~ke kulture. Kod Bošnjaka sekularista stvari stoje sasvim druk~ije. Kako je vjera u samom temelju bošnja~ke biti, gubljenjem vjerske komponente Bošnjak se osloba|a i bošnjaštva i – gotovo posve ogoljen – pridru`uje se zapadnjaku. On, dakako, gubi i tre}u svoju utemeljenost, a to je utemeljenost u zavi~aju i dr`avi kao tlu i prostoru sa koga je potekao. Ovi su najsli~niji Kurdima, narodu kojima je zla kob dosudila ulogu lutalica i besku}nika. Sa osje}anjem gor~ine, priznajemo da se po nekim pokazateljima udio ovih izgubljenih za vjeru, kulturu, naciju i zemlju penje i do šezdeset procenata od ukupne populacije doseljenih Bošnjaka. Razloge ovakvom stanju prvo treba potra`iti u razbijenoj tradicionalnoj bošnja~koj porodici. To je oblik formirane industrijske porodice socijalisti~kog tipa u kojoj se potpuno gasi islamska tradicija i obi~ajnost. Dosljedno su prihva}ene vrijednosti socijalisti~kog društva i ateizma. Islam i sve što ima prizvuk vjerskog ovim ljudima je odurno i dr`i se što udaljenijim od njih. Otuda kod nas Bošnjaka – za razliku od inovjernih koji su nam u komšiluku – u velikom broju postoje oni koji nikad u `ivotu nisu nogom kro~ili u d`amiju, niti su ikad ~itali islamsko štivo!? Kad takvi do|u na Zapad, ve} su posve pripremljeni za uklapanje u društvo sekularista i prihvat njihovog na~ina `ivota. Drugi razlog jest povla~enje vjere u sferu privatnog. Prosje~an gra|anin koji je potekao u socijalisti~kom društvu, poha|aju}i od dje~ijeg obdaništa, preko osnovnog i srednjeg obrazovanja, pa do univerziteta, ustanove za odgoj, obrazovanje i nauku, nigdje se nije susretao sa Red`eb 1423. / Septembar 2002.
15
DIJASPORA ne~im što je vjersko ili je afirmiralo vjeru i njene vrijednosti. Isto je i sa radnim mjestima. Bilo da su to obi~na zanatska zanimanja ili je rije~ o administraciji i upravi, svuda se uz rad pronosio i duh ateizma i ideologije radni~kog pokreta pomiješan sa filozofijom `ivota. Inteligencija - izme|u lu~onoše i skutonoše
Muhammed, a. s., izrekao je hadis koji bilje`e pouzdane zbirke, a odnosi se na ulogu inteligencije. On je to rekao ovako: »U~eni ljudi su nasljednici Bo`ijih poslanika«, i dodao da »Bo`iji poslanici ne naslje|uju niti dinare niti dirheme, ve} naslje|uju znanje«. Nama, na`alost, nedostaje vode}i intelektualni sloj pro`et islamom! Kod muslimana je intelektualac istom onaj u~eni koji, uz intelektualni rad u struci, objedinjuje i znanje iz islama i islamsku praksu. U vezi sa ulogom inteligencije u pokretanju masa i njihovom predvo|enju, u novijoj povijesti imamo primjera u reformizmu, ~iji su protagonisti bili D`emaluddin el-Afgani, Muhammed Abduhu, Abdurrahman el-Kevakibi, Muhammed Ikbal i drugi. Na njihovim idejama i danas se pokre}u i o`ivljavaju mase širom islamskog svijeta. Sli~nu ulogu, u devetnaestom na dvadeseto stolje}e, ali u smjeru provo|enja socijalisti~kih ideja Marxa i Engelsa, nalazimo u Rusiji, Njema~koj te zemljama Sovjetskog saveza. Lijepo je A. Gramschi ve}inu inteligencije danas na Zapadu (a ista slika je i kod naše bošnja~ke intelektualne elite) nazvao onima koji su obi~na slu`in~ad u rukama vladaju}ih grupa, rade}i na opravdanju vlasti vlastodr`aca i uti~u}i na to da se po svaku cijenu u društvu odr`i red i mir. J. Schumpeter prigovara inteligenciji nedostatak direktne odgovornosti za korisno i prakti~no djelovanje! Kod naših komšija u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori te u Bosni i Hercegovini imamo homogeniziranu inteligenciju na ostvarenju ideja 16
Novi
«velike Srbije» i «velike Hrvatske». Na posljedicama pokušaja provo|enja ovih ideja su uništene ~itave generacije mladosti, bilo naše, bilo njihove, a da se mi još nismo valjano okupili oko ideje vlastitog opstoja i o~uvanja na prostorima u kojima sa~injavamo manjinu, pa bilo to u relativnom ili u apsolutnom smislu! I sam K. Hoffman, doju~erašnji predvodnik u krš}anskoj demokratskoj partiji, a sada (od 1989. godine), elhamudulillahi, musliman, ka`e da je »`ivot muslimana u krš}anskoj ve}ini poput `ivota na tankom ledu!« Mi ne te`imo ka negativnoj integraciji u smislu okupljanja oko ideje koja bi po svaku cijenu da druge porobljava i osvaja tu|e prostore. Za takvo nešto nemamo upo-
Moramo priznati da postoji veoma mo}na i brojna doseljeni~ka populacija koja je usvojila evropski i ameri~ki na~in `ivota do te mjere da se kao muslimani više i ne izra`avaju, ali se ne isti~u niti kao krš}ani. Oni najradije najradije o vjeri šute ili, ili, ako ih se pita za za uvjerenja, uvjerenja, spremno ka`u da su vjerski indiferentisti. To je, blago blago re~e re~eno, no, jednajedna-dvi dvije je generacije generacije indiferentnih, indiferentnih, kojima }e poslije krš}anstvo postati religija. religija. Njima posve posve godi godi ve} tri tri decenije jaka kriza vjere koja hara Evropom i Amerikom i spadaju u taj svijet sekularista koji svoje opredjeljenje tra`e u hedonizmu hedonizmu Zapada, Zapada, u sre}i tijela i strastima, strastima, zemnim u`icima
Red`eb 1423. / Septembar 2002.
rišta niti u vjeri, niti u našoj dugoj povijesti. Naš narod te`i za predvo|enjem u jednom presudnom historijskom ~asu, u vremenu u kome su na djelu tektonski poreme}aji kojima se trasiraju novi putovi za ~itave zemlje i narode. Na`alost, u inteligenciji sa prometejskom lu~om u ruci, mi nemamo snagu i uporište. Otuda naše vezanje uz d`amiju i imame u svim kriznim momentima kao jedinom izvorištu snage i sigurnosti. Me|utim, d`amija niti ima dovoljno brojnu, niti dovoljno stru~no osposobljenu inteligenciju koja bi mogla valjano voditi i izvan sfera vjerskog. A ovo vjersko je u nas veoma zapušteno da svaka aktivnost izvan direktno vjerskog šteti prenošenju i ~uvanju emaneta islama. Naš ~ovjek iskreno treba ruku koja }e ga pouzdano voditi na planu kulture, ekonomije i politike, za jasno zacrtanim ciljevima kojima }e te`iti. U ovome ~asu, osim staništa vjere i vjerskih predvodnika oko kojih se okuplja manji dio našeg naroda, ogromna ve}ina luta bez kompasa i cilja. Naš intelektualac nije u~en da bude lu~onoša. On se ponaša kao birokratski skutonoša. Ne osje}a se odgovornima za stanje, kao ni za perspektivu vlastitog naroda i vlastite zemlje. Samim tim da im je nauka i obrazovanje cilj, pa, time, i najbr`e saznanje i spoznaja stvarnosti mogu}a, to je inteligencija u mogu}nosti da posjeduje cjelovitu i objektivnu sliku stvarnosti i predvidi kretanja i doga|anja, i da se prema njima odredi, ali, istovremeno, i da usmjeri kretanja. Na sasvim o~ite ~injenice odro|avanja naših ljudi od svoje vjere, kulture, obi~aja, folklora, nacionalnog i teritorijalnog pripadanja, inteligencija ne reagira ni pisanjem niti se okuplja oko svojega naroda. U ovakvoj klimi doga|anja, na upit kuda ide bošnja~ka dijaspora, valjan odgovor bi glasio: Naša bošnja~ka dijaspora je u posrtanju, lutanju i traganju, jer je ostala na uzburkanom svjetskom okeanu i bez kompasa i bez kormilara!
HATIBI Bolesti ummeta i metode lije~enja: Dunjaluk je samo san ili sjena
Allah ne gleda u vaša tijela i vaš izgled, On gleda u vaša srca i vaša djela
B
udu}nost pripada ovome dinu. Dini islamu. Objašnjavali smo i to šta je islam. Jedino prihvatljiv din kod Allaha, s. v. t. Ovaj din je savršen, potpun i savremen za svako vrijeme i okolnosti. “ELJEUME EKMELTU LEKUM DINEKUM WE ETMEMTU ALE JKUM NI’METI WE REDITU LEKUM EL-ISLAME DINEN. INNED-DINE INDELLAHIL ISLAM. WE MEN JEBTEGI GA JREL ISLAMI DINEN FE LEN JUKBELE MINHU WE HUWE FIL AKHIRETI MINEL KHASIRIN! ” Kakav je odnos prema Allahu, takav je `ivot na Dunjaluku
Poslije islama nema vjere, poslije Kur’ana nema knjige, poslije islamskog šerijata nema šerijata i poslije Muhammeda, s. a. v. s., nema poslanika. Iako je u vrlo teškim okolnostima i halu, ovaj ummet `ivi i `ivjet }e. Rekao je Allahov Poslanik: «Moj ummet }e biti dobro sve dok budu posticali na dobro, odvra}ali od onoga što ne valja i dok budu sara|ivali u dobro~instvu. Ako to ne budu ~inili, ostat }e bez bereketa, jedni }e druge zlostavljati, pa ne}e imati pomaga~a ni na Zemlji ni sa Nebesa»! Ovisno o tome kako se ummet ponaša, takav }e biti i njegov hal. Kakav je odnos prema Allahu, takav je `ivot na Dunjaluku. Kakav je odnos prema namazu, takav je odnos prema Allahu. Od odnosa prema Kur’anu zavisi `ivot ummeta na Dunjaluku. «WE MEN A’REDA AN ZIKRI, FE INNE LEHU MEI’SETEN DANKAN WE NAHSURUHU JEUMEL KIJAMETI A’MA. » (Ko zanemari Moju
Potrebno slijediti din, a mijenjati Dunjaluk. Muslimani su uradili suprotno. Jedni su po~eli dodavati dinu ono što nije od njega, a betonirali Dunjaluk. Jedni su se uhvatili samo dina, a zapostavili Dunjaluk. Drugi su ostavili din, a ~vrsto se uhvatili za Dunjaluk. Tako smo došli u stanje u kakvom jesmo. Danas se muslimani upinju iz petnih `ila ne bi li napravili neki prilagodljivi islam, koji odgovara Zapadu. Zapad ne voli hid`ab, izbaci ga, ~uvaj hatar Zapada. Ne voli ovo, izbaci; ne voli ovo, izbaci. Otkud nam pravo? Gospodar dina je Allah!
Knjigu, imat }e te`ak `ivot, a kijametskog dana bit }e pro`ivljen slijepim.) Ovaj ummet `ivi, ali boluje. «FI KULUBIHIM MEREDUN FE ZADEHUMULLAHU MERED.A» (U njihovim srcima je bolest, a Allah im pove}ava tu bolest.) Ovaj ummet spava, on je opijen Dunjalukom: »WE TEREN-NASE SUKARA WE MA HUM BI SUKARA»?! (Vidis ljude pijane, ali oni nisu pijani, ve} je Allahova kazna `estoka.) Da bi ovaj ummet ozdravio, treba uspostaviti dijagnozu njegovih bolesti, a zatim propisati terapije lije~enja. A nema bolesti za koju Allah nije propisao lijek. U islamu ima lijeka za pojedinca, za brak, za porodicu, za ummet i za ~itavo ~ovje~anstvo. Bio je to ummet znanja i civilizacije
Hiljadu godina je ovaj ummet upravljao la|om ~ovje~anstva. Bio je to ummet znanja i civilizacije. Djela islamskih u~enjaka su i danas izvori nau~nih istra`ivanja. Arapski jezik je bio jezik svih znanosti: medicine, fizike, matematike... U zapadnim izvorima se bilje`i: ako bi se neko u to doba pojavio sa nekim nau~nim razmisljanjem i otkri}em, ljudi bi rekli da je prešao na islam! Ali, ovaj ummet više danas nije to što je bio. On je prepustio kormilo drugima, a zatim zauzeo mjesto na za~elju karavana. Ovaj ummet boluje i le`i. Njegova prva bolest je: Pogrešno razumijevanje dina. «KAD FESSALNEL AJATI LI KAUMIN JEFKAHUN. (Mi smi detaljno objasnili ajete onima koji razumiju.) «Reci On je kadar protiv vas po17
HATIBI slati kaznu iznad vaših glava ili ispod vaših nogu, ili da vas podijeli u grupe, pa da silu jedni drugih okusite. Pogledaj samo kako Mi potanko iznosimo dokaze ne bi li oni razumjeli»!» (LEALLEHUM JEFKAHUN, ElEn’am, 5.). Dakle, ne radi se samo o fikhu koji nas u~i kako da se abdestimo, obavimo namaz, pustimo bradu, zavrnemo nogavice i sli~no, ve} se radi o promišljanju o Allahovim porukama i njihovom pretakanju u `ivot! Danas su ljudi sveli fikh na abdest, namaz, na~ine ~iš}enja, propise o bradi, o pantalonama, o vezanju ruku i rastavljanju nogu u namazu itd. I svu svoju energiju troše da to objasne. Baš onako kako su dušmani planirali i `eljeli! To dušmani vjere i ho}e. Kakva je korist od današnjeg poznavanja propisa o namazu kad namaz u `ivotu muslimana nema svrhe radi koje je propisan?! Ako vi pomognete Allaha, On }e vas pomo}i i u~vrstiti
Radi se o razumijevamju Allahovih zakona u kosmosu, prirodi i `ivotu. Jedan od Allahovih zakona je da «ALLAH NE}E IZMIJENITI STANJE JEDNOG NARODA SVE DOK ONI NE IZMIJENE ONO ŠTO JE U NJIMA!» To je Allahov zakon. «IN TANSURULLAHE JANSURUKM VE JUSEBBIT AKDAMEKUM!» (Ako vi pomognete Allaha, On }e vas pomo}i i u~vrstiti.) VELE JANSURENNELLAHU MEN JANSURUH INNALLAHE LE KAVIJUN AZIZ. (Allah }e zasigurno pomo}i onoga ko pomogne njega. Allah je zaista svemo}an). «VEKANE HAKKAN ALEJNA NASRUL MU’MININ. (Naša je obaveza pomo}i vjernike.) Jedan od Allahovi zakona je da pomo} dolazi samo mu’minnima i zbog mu’mina. «HUWELLEZI EJJEDEKE BI NASRIHI WE BIL MU’MININ. (On te je pomogao svojom pomo}i i mu’minnima). Oni imaju srca, ali njima ne razumiju
KAD HALET MIN KABLIKUM SUNEN FE SIRU FIL ERDI FANZURU KEJFE KANE AKIBETUL MUKEZZIBIN. (Prije vas su prošle generacije, pa putujte po Zemlji da bi ste vidjeli kako su završili oni koji su la`nom smatrali Allahovu vjeru.) 18
Mekanski Kur’an naglasava fikhul ajat ve fiqhus-sunen. Tako i medinski. KAFIRI: Oni su grupa ljudi (la jefkahun) koji ne razumiju. JA EJJUHELN-NEBIJJU HARRIDIL MU’MINE ALEL KITAL IN JEKUN MINKUM ISRUNE SABIRUN JAGLIBU MIETEJN WE IN JEKUN MINKUM METUN JAGLIBU ELFEN MINELLEZINE KEFERU. (O Vjerovjesni~e, podsti~i mu’mine na borbu! Ako vas bude dvadeset strpljivih – pobijedit }e dvije stotine, ako vas bude stotinu – pobjedit }e hiljadu kafira!) Mu’min vrijedi za desetericu. Kafiri se ne mogu mjeriti sa mu’minima na bilo kome polju, politi~kom, ekonomskom, društvenom, znanstvenom. Zašto?! BI ENNEHUM KAUMUN LA JEFKAHUN. Kafiri nemaju razumijevanje kao mu’mini. (Vi }ete pobijediti ako budete mu’mini!) Šta se doga|a danas? Šta bi sa 300.000 talibana? Vojska od dvanaest hiljada, ka`e Resul, nepobjediva je! Nešto nije uredu. I mi smo izgleda postali
narod (kaumun la jefkahun) koji ne razumije svoj din i svijet u kome `ivi. MUNAFICI: Grupa ljudi koja (la jefkahun) ne razumiju. «REDU BI EN JEKUNU MEL KHAVALIFI WE TUBIA ALA KULUBIHIM FEHUM LA JEFKAHUN. WE KALU LA TENFIRU FIL HARR KUL NARU DZEHENNEME ESEDDU HARREN LEU KANU JEFKAHUN.» JEFKAHUN.» (Oni su se zadovoljili da ostanu sa nejakima, pa su im srca zape~a}ena i oni ne razumiju. Rakli su: ne idite po ovoj `egi! Reci: d`ehennemska `ega je znatno `eš}a, kad bi oni razumjeli.) «VE IZA MA UNZILET SURETUN NAZARE BA’DUHUM ILA BA’D, HEL JERAKUM MIN EHADIN SUMME’NSAREFU SAREFELLAHU KULUBEHUM BI ENNEHUM KAUMUN LA JEFKAHUN.» «ZALIKE BI ENNEHUM AMENU SUMME KEFERU FE TUBIA ALA KULUBIHIM FEHUM LA JEFKAHUN.» (To je zato što su oni po-
Nastav Nast avak ak na 31. 31. stra strani ni
REPORTA@A Zapa`anja sa had`d`a 2002./1422. godine
Da li je ovo stvarnost ili je mo`da san? U jacijskim satima kolektivno odlazimo u Haremi-Šerif da obavimo umru. Prvi susret sa Bejtullahom! Mnogi su zbunjeni, izgubljeni, oduševljeni ljepotom Ka’be. Je li je ovo stvarnost ili je mo`da san? Gu`va je velika, ali smo u grupicama sa lahko}om obavili obrede umre. U ranim jutarnjim satima, sretni i osna`eni snagom imana koji smo crpili iz svetih mje sta, Ka’be, Mekami-Ibrahima, Mekami-Ibrahima, Zemzema, Safe i Merve, vra}amo se u hotel
N
a samom po~etku, da se zahvalim Milostivom Allahu, Koji mi je omogu}io da ove godine otputujem na ovo jedinstveno putovanje. Tako|er, iskazujem zahvalnost Centrali Islamske zajednice Bošnjaka u Njema~koj, koja mi je ponudila anga`man glavnog vodi~a had`d`a ove godine.
Svijet arapskog 'reda’ i sabura Petak, 15. februar 2002. godine. U 18 sati je okupljanje na Aerodromu u Frankfurtu. Putnici Putnici na had`d`, njih 40, i njihove porodice su sretni i ozarenih lica, a u srcima osje}aj `udnje za svetim mjestima i neizvjesnost kako }e se sve okon~ati. Svaki had`ija mi je izgledao posebno i simpati~no. Tu je i nekoliko starijih muškaraca i `ena, naših tipi~nih deda i nana, koji su oli~je teškog `ivotnog puta i ustrajnosti u Allahovoj vjeri. Ve}ina had`ija je srednjih godina. Ima i nekoliko mladih ljudi, što je davalo nadu da su spremni za ovo nimalo lahko putovanje. Had`ije se opraštaju od svojih porodica i prijatelja koji su ih došli ispratiti. Posljednji savjeti i oporuke. Ne kriju se ni suze. U sali za ~ekanje susre}emo se sa drugim had`ijama, koji putuju skupa sa nama u avionu, naša bra}a iz Turske, Maroka, Sirije i nekoliko Nijemaca muslimana. U avionu smo obukli ihrame i zanijetili umru i sa nestrpljenjem o~ekivali spuštanje u D`iddu. U ranim jutarnjim satima smo ušli u zgradu Aerodroma i odmah klanjali sabah-namaz. Radi velikih gu`vi, prolazak kroz pasošku i carinsku kontrolu je potrajao nekoliko sati,
ali smo mi bili spremni na to. Pored toplog zraka, koji nas je zapuhnuo na Aerodromu, kod had`ija su malu dozu nervoze izazivali sporost i indolentnost aerodromskih slu`benika, jer smo u jednom danu iz njema~kog reda i discipline ušli u svijet arapskog ‘reda’ i sabura.
U popodnevnim satima sti`emo u hotel, ~iji nas je vanjski izgled, a i unutarnji komfor, prijatno iznenadio. Had`ije se smještaju u svoje sobe, odmaraju i u jacijskim satima kolektivno odlazimo u Haremi-Šerif da obavimo umru. Prvi susret sa Bejtullahom! Mnogi su zbunjeni, izgubljeni, oduševljeni ljepotom Ka’be. Je li je ovo stvarnost ili je mo`da san? Prvi susret sa Bejtullahom Gu`va je velika, ali smo u grupicama Subota, 16. februar. U prijepodne- sa lahko}om obavili obrede umre. U ranim jutarnjim satima, sretni i vnim satima napuštamo aerodrom u osna`eni snagom imana koji smo crpili iz D`iddi i odlazimo u pravcu Mekke. Pusvetih mjesta, Ka’be, Mekami-Ibrahima, tujemo po velikoj vru}ini. Na putu su velike gu`ve i had`ije sti~u prve dojmo- Zemzema, Safe i Merve, vra}amo se u hotel. Od nedjelje, 17. februara do ~etvrtka ve. Svaki detalj im je zanimljiv. Neki od 21. februara kolektivno su organizirani njih su ve} bili na had`d`u i oni usporeodlasci u Haremi-Šerif, koji je bio uda|uju ove dojmove sa ranijim.
19
REPORTA@A
ljen oko tri kilometra. Uvijek smo iznalazili najpogodnije vrijeme kako bidmo izbjegli ogromne gu`ve i mogu}nost fizi~kih povreda ili nesre}a. Prije i poslije odlaska na Arefat, Muzdelifu i Minu, u mesd`idu hotela svaki dan u 11 sahati odr`avana su predavanja na kojima su se detaljno analizirale aktivnosti u proteklom danu i ukazivalo na eventualne uo~ene greške i propuste, te objašnjeni detalji obreda koji se trebaju obaviti. Drugi dio susreta je obuhvatao predavanje o had`skim propisima i pravom odgojnom smislu i cilju had`d`a. Na ovim našim predavanjima, pored naših had`ija, u velikom broju su bile prisutne i had`ije iz Švedske, koji su stanovali skupa sa nama. Op}i dojam je da su vodi~i i had`ije našli zajedni~ku rije~, tako da ni u jednom momentu nije došlo do nesuglasica, bespotrebnih rasprava, ekscesa ili bilo kakvih neprijatnosti.
Dan na Arefatu i konak na Muzdelifi Had`ije su svojim poslušnim odnosom olakšali rad vodi~ke slu`be, a time i samo obavljanje had`skih obreda. Svi
20
smo imali osje}aj da smo poput jedne velike porodice. Moj pomo}nik i ja smo se maksimalno trudili da budemo u slu`bi i pri pomo}i had`ijama i op}i je dojam da su had`ije zadovoljni sa našim anga`manom. Petak, 21. februar. U kasnim no}nim, tj. ranim jutarnjim satima organiziran je odlazak na Arefat. Sve je proteklo sa velikom lahko}om i bez ikakvog kašnjenja. Boravak na Arefatu had`ije su provele u individualnom ibadetu te prisustvovanju zajedni~kom dersu sa had`ijama iz Bosne i Hercegovine, mada je op}i dojam da hafiz Ismet ef. Spahi} nije bio u svom elementu i da je ve}ina had`ija mnogo više o~ekivala od njegovog obra}anja. Pred akšam-namaz je prou~ena zajedni~ka dova. Napuštanje Arefata i odlazak na Muzdelifu su protekli sa velikom lahko}om zahvaljuju}i dobroj koordinaciji vodi~ke slu`be i naših studenata iz Medine, tako da smo u prvim akšamskim minutama ušli u autobus i za 20 minuta stigli na Muzdelifu. Odmah smo klanjali akšam i jaciju, sakupili kamen~i}e, ve~erali, osvje`ili i ve} smo bili spremni za spavanje, a ostale had`ije iz Bosne i Hercegovine i drugih dr`ava tek su po~eli pristizati na Muzdelifu.
Kamen~i}i na Mini Subota, 22. februar. Prvi dan Bajrama. Poslije klanjanja sabah-namaza, sabah-namaza, usmjerili smo se ka Mini. Po dolasku na naše odredište, podijeljeni smo u nekoliko manjih grupa i krenuli ka d`emretima (najopasnijem dijelu kad se radi o had`skim obredima). Bez ve}ih poteško}a smo bacili kamen~i}e i veoma brzo se vratili u hotel. Muškarci su ošišali kosu, a ve}ina su i obrijali glave, jer je sevap za to ve}i, shodno sunnetu Resulullahovom, a i ja sam to u~inio, jer sam to ranije, u jednom predavanju, objasnio. Skinuli smo ihrame i obukli uobi~ajenu odje}u. U po~etku smo jedni drugima, ošišanih i obrijanih glava, izgledali malo neobi~no, ali kad smo izišli vani, vidjeli smo da su ogromna ve}ina had`ija – kojih je, kako navode zvani~ne institucije, bilo oko dva i po miliona – izgledali isto kao i mi, obrijanih i ošišanih glava.
Obilazak znamenitih mjesta Nedjelja i ponedjeljak, 23 i 24. februar. Preostale had`ske obrede (tavaful-ifade, bacanje kamen~i}a) had`ije su obavili kolektivno, tj. u manjim grupa-
u D`amiju radi obavljanja akšam-namaza i jacije. Mnogi od nas su se zadr`ali u D`amiji i, u manjim grupama, obišli mezare Allahova Poslanika, s. a. v. s., Ebu-Bekra, r. a., i Omera, r. a., poselamili se sa njima i prenijeli selame od onih koji su nas zadu`ili time. Boravak u Medini su had`ije iskoristili i za kupovanje hedija.
Svi zdravi i `ivi i sa lijepim uspomenama
ma, koje su predvodili vodi~i i studenti. Od kurbanskog mesa je had`ijama dva dana prire|en prigodan ru~ak u restoranu našeg hotela, a imali smo ~ast da i naše bosanske had`ije iz Švedske po~astimo zajedni~kim ru~kom. ~etvrtak, 27. februar. Organizirana je kolektivna posjeta znamenitim mjestima: D`ebelu Sevr, Arefatu, D`ebelu-rrahme, Muzdelifi, Mini i Garu Hira. Zdravstveno stanje had`ija u Mekki je bilo veoma dobro, izuzev nekoliko pojedina~nih slu~ajeva prehlade i upale. Uprili~en je i susret sa vodi~kom slu`bom Rijaseta Islamske zajednice, na ~elu sa Nezimom ef. Halilovi}em, Sulejmenom ef. ~elikovi}em i Selimom Jarko~em. Oni su se, prigodnim besjedama, obratili našim had`ijama i istakli da su nam zavidni iz sljede}ih razloga: da smo mi po starosnoj dobi veoma mladi u odnosu na naše had`ije iz Bosne, te redom i disciplinom me|u nama i svakodnevnim organiziranjem edukativnih susreta.
Odlazak iz Mekke, dolazak u Medinu Petak, 1. mart. Klanjanje d`ume namaza u Haremu... Mnogi od nas su osta-
li do kasnih pono}nih sati u blizini Ka’be, skrušeno i ponizno upu}ivali dove Milostivom Allahu, jer smo taj dan trebali obaviti tavafu-l-veda, oprosni tavaf. Subota, 2. mart. U prijepodnevnim satima smo napustili Mekku i krenuli ka Medini. Putovanje je proteklo u najboljem redu i bez ikakvog kašnjenja. Na licima had`ija se vidjela tuga zbog rastanka sa Bejtullahom, ali u njihovim rije~ima se osjetila velika `udnja za Medinom i susretom sa Resulullahom, s. a. v. s. Putovanje je trajalo šest sati i had`ije su, u lijepom raspolo`enju i ugodnom ambijentu, posmatrali predivne pustinjske prizore Saudijske Arabije. Prvi prizori Medine, pitomost prirode, ljepota palminjaka, mnoštvo zelenila i vode, ljepota zgrada, a posebno prelijepi izgled medinske ljepotice d`amije Resulullahove, oduševili su had`ije. Bili smo smješteni u veoma udobnom hotelu u neposrednoj blizini Harema. Naš prvi fizi~ki kontakt sa Resulullahovom d`amijom je bio prelijep. Sunce je zalazilo i nebo nad Medinom je bilo prošarano zlatnim zrakama. D`amija je bila u punom sjaju. Specifi~ni medinski ezan se razlijegao gradom, a rijeke had`ija se slijevale
Srijeda, 6. mart. Organiziran je kolektivni obilazak znamenitih mjesta: mesd`ida Kuba, Uhuda, štamparija Kur’ana, mesd`ida Kibletejn i poprišta Bitke na Hendeku. Zdravstveno stanje had`ija u Medini se blago pogoršalo, tako da je bilo nekoliko slu~ajeva ja~e prehlade, ali je ukazana besplatna doktorska usluga u dr`avnim saudijskim bolnicama. Nedjelja, 10. mart. Klanjali smo podne i ikindiju namaz u Resulullahovoj d`amiji, vratili se u hotel i pripremili za odlazak u D`iddu. Napuštanje Medine i odlazak na Aeordrom u D`iddi su protekli u najboljem redu i bez ikakvog kašnjenja. Had`ije su na Aerodromu proveli svega ~etiri sahata prije nego što su po~eli ulaziti u salu za napuštanje Aerodroma. Male poteško}e smo imali prilikom vaganja prtljaga, radi ~ega smo morali platiti za višak tereta. Ovaj višak tereta je sasvim razumljiv jer je svaki had`ija `elio kupiti hedije ~lanovima svojih porodica i prijateljima koji su ih svojom posjetom – kako je to kod nas obi~aj – zadu`ili. Malu dozu nervoze kod had`ija je izazivala sporost i indolentnost nadle`nih saudijskih slu`bi na Aeorodromu prilikom odlaska iz D`idde. Sve had`ije su se hairli, zdravi i `ivi i sa lijepim uspomenama vratili svojim ku}ama. Veliku pomo} našim had`ijama, posebno u Mekki, pru`ili su naši studenti iz Medine. Ponedjeljak, 11. mart. U 10 sati smo sletjrli na Aerodrom u Frankfurtu. Bili smo umorni i nenaspavani jer smo predhodnu no} proveli na aerodromu i putuju}i. Ali, ipak su nas sretnih i veselih lica do~ekale naše familije i prijatelji. O~iš}eni od grijeha, puni imanske energije, a nadamo se i primljenog had`d`a, vratili smo se u svoje gradove, prenose}i dojmove i iskustva sa ovoga nesvakidašnjeg putovanja. Moto ovogodišnjeg putovanja je bila izreka: Stalno se prisje}ajte dviju stvari, a zaboravljajte dvije! Sje}ajte se Allaha i smrti, a zaboravite vaše dobro~instvo spram drugih i zlo drugih spram vas!’ Putovati na had`d` ove godine je meni bila velika ~ast, a ujedno i veliko zadovoljstvo.
21
SKUPOVI
Godi{nji seminar imama u Njema~koj slamska zajednica Bošnjaka u Njema~koj svake godine organizira stru~ni seminar za imame. Ove godine je tema seminara glasila “Kako motivirati djecu za mektepsku nastavu”. Seminar je odr`an u prostorijama Islamskog kulturnog centra u Mannheimu. Na vrlo visokom nivou su ugoš}eni prisutni imami iz d`emata koji djeluju u okviru Islamske zajednice Bošnjaka u Njema~koj, kao i gosti-predava~i na ovom seminaru.
I
Smjernice za uspješnije obavljanje nastave Predava~i su bili dr. D`emaluddin Lati}, Advan ef. Ljevakovi}, Halim ef. Alibaši} i Mirsad ef. Mahmutovi}. Oni su u svojim predavanjima, kur’anskosunetskim porukama, vlastitim iskustvima i saznanjima u muallimskom radu i najnovijim nau~nim dostignu}ima u metodološkom pristupu mektepskoj nastavi, pokušali predstaviti postavljenu temu i postaviti smjernice za uspješnije obavljanje mektepske nastave. Uspjehu ovog seminara su, svakako, pridonijele i temeljite i sadr`ajne diskusije ostalih sudionika. U drugom dijelu seminara, ponovo se prisutnim imamima obratio dr. Lati}, govore}i o aktualnom stanju muslimana Bošnjaka u domovini Bosni i Hercegovini. Tom prilikom je dr. Lati} podvukao sudbonosnost momenta u kome `ive Bošnjaci, ukazao na sve nepravde koje se na doma}oj i svjetskoj politi~koj sceni ~ine prema njima i pozvao sve prisutne da apeliraju na svoje ~lanstvo da se registriraju za izbore koji predstoje u Bosni i Hercegovini u oktobru ove godine.
Va`nost odziva na izbore Ovom stavovima se pridru`io i šef Ureda za bošnja~ku dijasporu prof. Mirsad ef. Mahmutovi}, koji je uka22
zao na teško stanje Bošnjaka danas i ponovio opravdanu zabrinutost koju su u svom za javnost iskazali iskazali ~lanovi Sabora Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini za budu}nost Bošnjaka. Prof. Mahmutovi} je va`nosti registracije za izbore pridodao i vjerski karakter, istakavši da je to ~ak i vjerska du`nost svakog muslimana.
Sjednica U`eg savjeta glavnog imama Seminar imama je završio rad u ranim ve~ernjim satima, nakon ~ega je odr`ana i sjednica U`eg savjeta glavnog
imama. Na ovoj sjednici su, pored glavnog imama Mustafa ef. Klance, sudjelovali i Advan ef. Ljevakovi}, zamjenik glavnog imama, Halim ef. Alibaši}, pblasni imam za Nord (Sjever), Ramiz ef. Memiš, oblasni imam za Nordrhein-Westfalen, i njegov zamjenik Omer ef. Sarajli}, Sulejman ef. Spahi}, oblasni imam za Hessen, Hamza ef. Subaši}, oblasni imam za Baden-Württemberg, Fikret ef. Arnaut, oblasni imam za Bayern, Ishak ef. Aleševi}, ~lan Sabora, Duran ef. Pintol, pomo}nik glavnog imama za humanitarni rad, te hfz. Esnaf Begi}, generalni sekretar Islamske zajednice Bošnjaka u Njema~koj. Sjednici je prisustvovao i Mustafa ef. Had`i}, ovogodišnji glavni vodi~ had`ija. Na dnevnom redu je bilo usvajanje izvještaja o radu Islamske zajednice Bošnjaka u Njema~koj te razmatranje aktualnih problema u nekim d`ematima Islamske zajednice Bošnjaka. Treba ponoviti da su ~lanovi Islamskog kulturnog centra u Mannheimu pokazali visok stepen organiziranosti i gostoprimstva te da su – kao tehni~ki organizatori ovoga skupa zaslu`ili najbolje ocjene.
TAKMI^ENJA Odr`ano 11. savezno takmi~enje polaznika mektebske nastave u Njema~koj
Pobjednici d`emat iz Oberhausena i Amar Pintol
avezno takmi~enje polaznika mektebske nastave Islamske zajednice Bošnjaka u Njema~koj, 11. po redu, odr`ano je u prostorijama IKC Bošnjaka Mainz u nedjelju 16. juna 2002. godine. Za finalno takmi~enje se, nakon odr`anih regionalnih, kvalifikacionih takmi~enja, plasiralo osam mektebskih ekipa u disciplini op}eg poznavanja islama, te sedam predstavnika d`emata Islamske zajednice Bošnjaka u Njema~koj u disciplini pojedina~nog takmi~enja u u~enju Kur’ana - ki-
S
Za finalno takmi~enje se, nakon odr`anih regiona lnih, kvalifikacionih ta kmi~enja, plasiralo osam mektebskih ekipa u disci plini op}eg poznavanja islama, te sedam predsta vnika d`emata Islamske zajednice Bošnjaka u Nje ma~koj u disciplini pojedi na~nog takmi~enja u u~e nju Kur’ana – kiraetu
raetu. Oblast Bayern su predstavljali ~lanovi ekipe Bosanske islamske kulturne zajednice iz Nürnberga, koju su sa~injavali: Nadina Humi}, Maida Salihovi}, Vahid Fakovi} i Omer Fakovi}. U kiraetu je ovu oblast predstavljala u~enica Hanka Dugonji} iz d`emata Penzberg. Sa podru~ja oblasti Baden Würtemberg za Savezno takmi~enje mektebske nastave u Mainzu su se plasirale ekipe: Islamske zajednice iz Stuttgarta i IKC-a Stuttgart. ~lanovi ekipe Islamske zajednice iz Stuttgarta 23
TAKMI^ENJA
su bili: Kenan Be}iragi}, Fuad dovi} i Ahmed `iga, dok se MuhaSubaši}, Emina ~ovi} i Selma mmed `iga takmi~io u disciplini disciplini Omerovi}, koja je nastupala i u kiraeta. Ekipu d`emata Oberhadiciplini kiratea, dok su IKC usen su sa~injvali: Fuad Hujdur, Stuttgart u ekipnom dijelu ta- Elvina Ivkovi} te brat i sestra Pikmi~enja predstavljali: Elmedin ntol, Amar i Sukejna. Amar je svoj Ikanovi}, Ahmed D`afi}, Samira d`emat predstavljao i u disciplini Aslani i Eldina Mujovi}, a u kira- kiraeta. etu je to bila Amina D`afi}. Ove godine regionalna takmiOblast Hessen je na Savezno ta- ~enja nisu odr`ana u oblastima kmi~enje poslala ekipe d`emata iz Hamburg i Berlin, tako da su na Frankfurta i Kassela. Ekipu Fra- završnoj smotri najboljih mekteba nkfurta su predstavljali: Emina Fi- izostale ekipe sa ova dva podru~ja. lipovi}, Jasmin Krupalija, Melita Savezno takmi~enje polaznika Rustempaši} i Amra Bajraktare- mektebske nastave za 2002. godivi}, a Aida Kajoševi} je ovaj d`e- nu je odr`ano po istiom principu mat predstavljala u disciplini kira- kao i kvalifikaciona takmi~enja eta. D`emat iz Kassela je bio pre- po oblastima i bilo podijeljeno u dstavljen ekipom u sastavu: Adela dva dijela: takmi~enje ekipa u Demi}, Nazif Be~i}, Halima Be~i} op}em poznavanju islama i islai Edis Gegi}. mskih propisa iz oblasti akaida, Iz oblasti Nordrhein-Westfa- ibadeta, ahlaka i povijesti islama len, ina~e po d`ematima najbro- (pismeni test), te takmi~enje pojnije oblasti, na Savezno takmi~e- jedinaca u kiraetu, pravilnom nje su se plasirale ekipe iz d`ema- u~enju Kur´ana (u~enje ašereta i ta: Witten, Oberhausen i Hagen. kratkih sura napamet i u~enje Ekipu d`emata Witten su sa~inja- Kur´ana gledaju}i). vali: D`enita Zolji, Suejla AjradiPobjedni~ke ekipe u disciplini dis ciplini ni, Semir Skenderi i Azra Smailji. op}eg znanja o islamu islamu su: su: D`emat Hagen se predstavio eki- op}eg pom u sastavu: Samira Mehmedo- 1. mjesto: d`emat Oberhausen (muvi}, Elma Korlat, Samir Mehme- allim Duran ef. Pintol) 24
2. mjesto: d`emat Nürnberg (muallim Hamid ef.) Pintol 3. mjesto: d`emat Witten (muallim Ruvejd ef.) Jahi} Pobjednici u kiraetu su: 1. mjesto: Amar Pintol - d`emat Obe rhausen (muallim Duran ef Pintol.) 2. mjesto: Aida Kajoševi} - d`emat Frankfurt (muallim Ahmed ef.Kajo ševi}) 3. mjesto: Batrlja Fatima - d`emat Düsseldorf (muallim Kemal ef.) Crnac Takmi~enje je pratio i ocjenjivao `iri `iri u sas sasta tavu vu : hfz. Esnaf ef. Begi}, sekretar Islamske zajednice Bošnjaka u Njema~koj, predsjednik `irija, Mustafa ef. Had`i}, imam u Castrop-Rauxelu, ~lan, Fahrudin ef. D`ini}, imam u Wiesbadenu, ~lan. U pauzi pauzi takmi~en takmi~enja ja prisutniprisutnima se nadahnutim va´zu nasihatom obatio oblasni imam za Baden-Württemberg i ujedno imam u Islamske zajednice u Suttgartu Hamza ef. Subaši}. Pobjedni~kim ekipama i pojedincima u u~enju Kur’ana su dodijeljene vrijedne nagrade.
SKUPOVI Hatme polaznika mektebske nastave u d`ematu Kamp Lintfort
Sigurnost u u~enju Kur´ana i zavidan nivo op}eg znanja o islamu Dosad je, prema podacima koje je iznio Mustafa ef. Klanco, u d`ematu Kamp Lintfort hatmu u~inilo 60 polaznika, a desetak ih se odazvalo pozivu svoga muallima da prisustvuju današnjoj svecanosti i tako posvjedoce o kontinuitetu dvadesetogodišnjeg poucavanja islamu u ovom d`ematu. Imajuci u vidu specificnosti i teškoce u radu sa kojima se naši d`emati u dijaspori susrecu, ovaj broj je imponzan imponzantan tan i zaslu`uje svaku pohvalu i cestitku
M
ektebska hatma je doga|aj koji se bilje`i i pamti. Svršenici hatmi to do`ivljavaju kao svojevrsni ispit zrelosti, a njihovi roditelji kao zna~ajnu pobjedu u nastojanjima da svoju djecu odgoje u islamu. Me|u Bošnjacima u dijaspori se to do`ivljava još intenzivnije. Mo`da i zato što je put do ovog uspjeha prekriven velikim naporom, trudom i odricanjima u~enika, ali i roditelja.
mponirana prva bošnja~ka munara u dijaspori. Iako se sa nje ne u~e ezani, ona u ovom podneblju dovoljno govori samim tim što postoji. Dok se pribli`avamo d`amiji, primje}ujemo da su harem i okolina zakr~eni parkiranim automobilima, što unaprijed govori o dobroj posje}enosti ove sve~anosti. D`amija je prostrana, sa odvojenom prostorijom za `ene, pa ipak je gotovo puna. Program zapo~inje nakon obavljenog namaza.
Jedina bošnja~ka munara u dijaspori
Osmero svršenika
U nedjelju, 23. juna 2002. godine iza podne namaza, prisustvovali smo hatmama u d`ematu Kamp Lintfort, jednom od najstarijih bošnja~kih d`emata u Njema~koj. Kamp Lintfort je gradi} na sjeverozapadu Njema~ke sa zna~ajnom bošnja~kom populacijom. Ono što ga ~ini prepoznatljivim me|u drugim bošnja~kim d`ematima jest novosagra|ena d`amija koju krasi ne tako visoka, ali skladno uko-
Tiho, uz u~enje tekbira, u d`amiju ulaze – za ovu priliku posebno i sve~ano odjeveni – dvojica momaka i šest djevojaka. Upravo njih osmero na ispitu hatmi trebaju pokazati svojim roditeljima, rodbini i brojnim d`ematlijama svoje znanje o islamu. Uz selam i dobrodošlicu prisutnima, sve~anost je otvorio imam i muallim d`emata Mustafa ef. Klanco. Zatim je uslijedila prozivka svršenika hatmi: 25
SKUPOVI
znanja o islamu. Prisutni su imali priliku provjeriti i osvje`iti svoje znanje, ali i saznati dosta novog. Dosad je, prema podacima koje je iznio Mustafa ef. Klanco, u d`ematu Kamp Lintfort hatmu u~inilo 60 polaznika, a desetak ih se odazvalo pozivu svoga muallima da prisustvuju današnjoj sve~anosti i tako posvjedo~e o kontinuitetu dvadesetogodišnjeg pou~avanja islamu u ovom d`ematu. Imaju}i u vidu specifi~nosti i teško}e u radu sa kojima se naši d`emati u dijaProgram je nastavljen na- spori susre}u, ovaj broj je impoizmjeni~nim u~enjem odloma- nzantan i zaslu`uje svaku poka iz Kur´ana i provjerom te- hvalu i ~estitku. orijskog znanja iz islamskih Poput oaze disciplina: akaida, ibadeta, u vreloj pustinji ahlaka, povijesti islama, kao i pitanja koja se ti~u aktuelnog trenutka Bošnjaka i muslima^estitke i pohvale kandidatina op}enito. Kandidati se nisu ma, njihovim roditeljima i mudali zbuniti. Iskazali su sigu- allimu uputio je, u svom kra}em rnost u u~enju Kur´ana i zavi- obra}anju, i Duran ef. Pintol. dan nivo u posjedovanju op}eg On je posebno podvukao da je Alm a (D`evada i Mine) Jaku povi}, Amin a (Mahmuda i Vehide) Karajk ovi }, }, Edmin (Mehe i Is mete) Karajk ovi }, }, Mu lina (Mustaf e i Fate) Kl anco, anco, D`enita D`enita (D`anana i Fa di le) le) Rami }, }, Edin ( Vehida Vehida i Fi k k re) Rami }, }, Selm a (Ahm eta i Nesi be) be) Su ljkan ovi}, Ned`a da (Nurage i Fati me) me) Zuki }. }.
26
na roditeljima obaveza da svojoj djeci stvore atmosferu i ambijent islamskog `ivota kako ste~eno znanje ne bi bilo uzalud. Posebne mogu}nosti za to nudi ova d`amija. Ona je poput oaze u vreloj i bezvodnoj pustinji gdje se mo`e odmoriti, okrijepiti i dušu napojiti sa neiscrpnih vrela islamke mudrosti. Na kraju, uz u~enje kratkih sura svršenika hatmi i hatmadovom, koju je prou~io Ramiz ef. Memiš, završena je bogata sve~anost hatmi u d`ematu Kamp Lintfort. Posebno su bila sretna i ozarena lica roditelja koji su, uz suze radosnice, primjerenim hedijama darivali vrijedne u~enike. “I reci: Trudite se! Allah }e trud vaš vidjeti, a i Poslanik Njegov i vjernici” (Et-Tevbe, 105.). Neka Uzvišeni Allah svakog trudbenika nagradi prema nje govoj zasluzi u dobru. P. D.
HUMANOST Bošnjaci iz Njema~ke poma`u povratnike
"Gazi Husrev-beg" u Srebrenici
I
slamska zajednica Bošnjaka u Njema~koj, kao i ostale Zajednice Bošnjaka u dijaspori, ima prvenstveni zadatak organizirati i osmišljavati vjerski `ivot Bošnjaka koji trenutno borave u SR Njema~koj. Me|utim, va`an segment aktivnosti ove Zajednice je i rad na humanitarnom planu koji ima za cilj da pru`i pomo} onima kojima je ona potrebna, bilo da je rije~ o pojedincu, instituciji ili ustanovi. Nastavljaju}i svojevrsnu tradiciju pru`anja direktne pomo}i povratnicima u Isto~nu Bosnu, predstavnici IZ-e Bošnjaka u Njema~koj Mustafa-ef. Klanco, glavni imam te Duran-ef. Pintol, pomo}nik gl. imama za humanitarni rad, te potpisnik ovih redova, posjetili su 7. augusta o.g. povratnike u Srebrenicu. Cilj posjete bila je posjeta povratnicima kako bi im se uru~ila pomo} u iznosu od 50,00 ?. Sredstva u ukupnom iznosu od 3.000,00 ?, namijenjena za 60 porodica, obezbijedila je fondacija “Gazi Husrev-beg”. Po dolasku u Srebrenicu do~ekuje
nas Ismet Hasanovi}, predsjednik Med`lisa IZ-e Srebrenica, vrijedan i ~estiti momak, koji }e biti naš doma}in i vodi} kroz sela pokraj Srebrenice. Kako veli, do ju~er (6. august, op.a.) je obavljao i du`nost zamjenika šefa Odjeljenja ministarstva za izbjeglice (OMI) RS, ali je smijenjen, bez adekvatnog obrazlo`enja. Kako nam ka`e, Opština Srebrenica zauzima oko 1,1% ukupne površine Bosne i Hercegovine i poslije Drvara je prostorno najve}a opština u BiH. Neka od srebreni~kih sela su udaljena i po 20, 30, ~ak i 50 km od samog grada. Prije nego što smo se uputili prema nekima od njih, morali smo posjetiti aš~inicu koju je ponovo otvorio povratnik Omer Spahi}, poznatiji kao “Omer aš~ija”.
Bijela d`amija i Omer aš~ija Nezaobilazna stanica prilikom boravka u Srebrenici je svakako i “Bijela d`amija” ponovo izgra|ena na mjestu gdje je desetlje}ima stajala. Imam d`amije Muhamed Mehmedovi} je na ovoj
du`nosti od 8. jula 2002. godine. Svršenik je Behram-begove medrese u Tuzli, a daljnje školovanje je nastavio na Pravnom fakultetu u Tuzli. Na pitanje kako je biti imam u Srebrenici odgovara: “Za sada je dobro. Nema otvorenih neprijateljstava, prijetnji, provokacija... Ali ima onih iz drugog plana jer: isklju~e nam struju, nekada isklju~e dovod vode i sl. Tako|er, mene li~no “po~aste” puštanjem pro~etni~kih pjesama iz obli`njeg kafi}a kada me ugledaju da idem na namaz. Ali dobro je, a uz Bo`iju pomo} }e biti još bolje.” Potom ostavljamo središte grada i udobnu vo`nju asfaltom iza nas i kre}emo ka okolnim srebreni~kim selima, ili onome što je od njih ostalo. Vo`nju istrošenim makadamskim putem, napravljenim u vrijeme Austro-Ugarske, dodatno ote`ava obilna kiša. “Ovdje nikada nije bilo asfalta, a ovaj put vodi do Sarajeva i dalje za Sand`ak”, veli naš doma}in Ismet. U selu Bajramovi}i Duran-ef. Pitnol uru~uje prvu pomo} i to porodici Halilovi}, dedi i nani, koji su riješili da svoje stare dane provedu 27
HUMANOST ondje gdje su se i upoznali i proveli najbolje godine svog `ivota. Put nastavljamo dalje, slušaju}i kazivanja našeg doma}ina Ismeta o kraju kroz koji prolazimo: “Ovdje lijevo su mezari dvadesetak momaka, svi su imali 19-20 godina, nijedan nije bio o`enjen, poginuli su prilikom jednog, od svega dva, ~etni~ka napada na ovaj dio opštine... Ovdje je bilo par srpskih ku}a i me|u njima zgrada osnovne škole... Ovdje vam je imanje dr. D`ananovi}a (redovni prof. na FIN-u u Sarajevu, op.a.)...” neumoran je u svojoj pri~i Ismet. Zaustavljamo se me|u prvim povratnicima u Srebrenicu. Fata Mehmedovi} je bila u grupi od prvih trideset povratnika koji su se prije tri godine vratili na svoja ognjišta. Zati~emo je kako ~isti temelje svoje razrušene ku}e: “Ostala sam sama. Izgubila sam sva tri sina i ~ovjeka, nije mi došao ni otac ni dvojica bra}e. Ni zeta jednog jedinoga nemam. Samo jedan sin mi je bio o`enjen i iza njega je ostalo jedino unu~e, Husein, koji je dobio ime po svom rahmetli amid`i.” Iako je jedna od prvih povratnika još uvijek joj nije obnovljena ku}a. Kao razlog navodi da “u porodici nije ostao nijedan muškarac, ni sin, ni brat, ni zet, niko ko bi se za mene potrudio, pobrinuo”.
Trg Muje Tambure U selu Donje `edanjsko zati~emo radnu atmosferu jer je u toku obnova nekoliko ku}a. Kako se iz samog imena mo`e pretpostaviti, selo nema svoj izvor vode. Najbli`i bunar je 700 m ni`e, ali ~esto presuši te se onda mora i}i do najbli`eg izvora koij je udaljen 3 km. Doma}ini nam ka`u da je voda do sela izbacivana pumpama na struju. Me|utim, kako struja još nije došla tako nema ni vode te se svakodnevno mora sa kolicima, kantama i kanisterima i}i do bunara kako bi se obezbijedila voda neophodna i za obnovu ku}a. Ono po ~emu }emo, izme|u ostalog, pamtiti ovo selo je i trg kakav do sada još nije vi|en. Na obli`njem drvetu izme|u ku}a, ekserom zakucana, stoji crno-bijela fotografija muškarca, nevješto zašti}ena komadom najlona. Iznad slike stoji komad daske i na njemu je ne~ija ruka zelenom farbom ispisala “Trg Muje Tambure”. Kako nam je re~eno, radi se o Muji koji je trenutno negdje daleko, u tre}im zemljama, a koji je bio majstor u sviranju tambure. Njemu u ~ast i sje}anje na njegovu svirku mještani su napravili ovaj trg. Sjedaju}i u |ip kako bi nastavili svoj put komentarišemo kako Bošnjaci, bez obzira šta ih je sve zadesilo i šta su pretrpjeli, još uvijek imaju smisla za šalu i humor. 28
Kiša koja je razli~itim intenzitetom padala ~itavo vrijeme nije nam dopustila da obi|emo sva sela koja je doma}in Ismet predvidjeo. Ostatak pomo}i }e se onima kojima je namijenjena uru~iti naknadno. Stoga se vra}amo u Srebrenicu gdje nas u neobaveznoj atmosferi kod “Omera aš~ije” do~ekuje na~elnik Šefket Hafizovi} sa saradnicima.
1.000 povratnika U razgovoru smo se najviše interesirali za sveukupno stanje u Srebrenici te proces povratka. Po rije~ima na~elnika, stanje je dobro ali daleko od zadovoljavaju}eg: “Povratak te~e slabo za što odgovornost smatram da snose, prije svega, entitetske vlade, zatim organi dr`ave BiH te me|unarodna zajednica jer nisu pru`ili potrebnu finansijsku podršku povratku. Vratilo se svega oko 1.000 ljudi od oko 15.000 koliko ih se do sada prijavilo.” Iz Srebrenice smo izašli pra}eni zrakama Sunca koje se uporno probijalo kroz sive oblake. U~enje Fatihe pored
kamena temeljca za budu}i Memorijalni centar bilo je popra}eno zvukom sirena automobila koji su prolazili. U njima su bili, mo`da, oni koji su svoje ruke umazali nevinom krvlju `itelja Srebrenice.
Za kraj Mo`da bi smo ovaj tekst mogli završiti rije~ima jednog od povratnika koji je, ~uvši da je Ismet Hasanovi} smijenjen iz OMI-ja, rekao: “Da nije obnovio Bijelu d`amiju - ne bi ga ni smijenili.” Mo`da bi smo ga mogli završiti podsje}anjem na inicijativu da Srebrenica i New York, gradovi koji su bili nevine `rtve zlo~inaca, budu gradovi pobratimi. Mo`da bi smo mogli tekst završiti i podsje}anjem na hiljade srebreni~kih `rtava koje su prona|ene i ljudski ukopane te hiljade onih koje tek treba prona}i. A mo`da je najbolje da ga završimo nekom drugom prilikom ...
HUMANOST Fondacija "Gazi Husrev-beg"
Muslimani ne mogu ostati gluhi ni ravnodušni na brojne ajete u kojima Allah, d`. š., podsti~e na dobro~instvo Osjetila potreba da se aktivnosti na humanitarnom planu, koje su ranije naj~eš}e vo|ene pojedina~no, koordiniraju i uve`u kroz fondaciju ”Gazi Husrev-beg”. Formiranjem fondacije, Islamska zajednica Bošnjaka u Njema~koj je na institucionalan na~in otvorila mogu}nost muslimanima koji `ive u Njema~koj da, sigurno i pouzdano, mogu svoju sadaku ili dobrovoljni prilog uputiti do krajnjeg korisnika ondacija «Gazi Husrev-beg» je organizacija humanitarnog, dobrotvornog karaktera unutar sistema Islamske zajednice Bošnjaka u Njema~koj. Odluku o njenom osnivanju je donio Savjet glavnog imama Islamske zajednice Bošnjaka u Njema~koj 23. oktobra 2000. godine, odnosno 25. red`eba 1421. hid`retske godine. Fondacija je formirana sa nijjetom i ciljem da se na organiziran na~in odgovori kur´anskoj naredbi da se imetak troši na Allahovom putu i da se pru`i pomo} onima kojima je pomo} potrebna. Muslimani ne mogu ostati gluhi ni ravnodušni na brojne ajete u kojima Allah, d`. š., podsti~e na dobro~instvo: ”I trošite imetak na Allahovom putu, i sami sebe u propast ne dovodite, i dobro ~inite. Allah zaista voli one koji dobra djela ~ine” (El-Bekare, 195.). ”O vjernici, udijelite dio od onoga ~ime vas Mi darujemo, prije nego što do|e Dan kada ne}e biti ni otkupa, ni prijateljstva, ni posredništva! – A nevjernici sami sebi ~ine nepravdu” (El-Bekare, 254.). 254.).
F
Akcije su išle jedna za drugom Stoga, pored organiziranja vjerskog `ivota (pou~avanje vjeri, odgoj u vjeri, zajedni~ko izvršavanje vjerskih obreda i du`nosti), va`na oblast u aktivnostima Islamske zajednice jest i tra`enje i osmišljavanje adekvatnih na~ina i mogu}nosti da se pru`i pomo} razli~itim kategorijama nevoljnika, bilo da se radi o pojedincima, ustanovama, organizacijama i sli~no. Dobro je poznato da je oko 50 d`emata Islamske zajednice Bošnjaka u Njema~koj u toku agresije na Bosnu i
Hercegovinu bilo maksimalno anga`irano na prikupljanju i slanju pomo}i u domovinu. Nije se ~ekao ni~iji poziv ili apel. Akcije su išle jedna za drugom: zbrinjavani su ranjenici i muhad`iri, prikupljan je novac, `ivotne namirnice, odje}a, obu}a, lijekovi, itd. Po prestanku agresije, osjetio se blagi zamor, a nevolja nije manje negoli ih je bilo i prije. Veliki je broj jetima, zatim muhad`ira koji se teško vra}aju u svoja rodna mjesta i kojima je potrebna pomo} da sagrade krov nad glavom. Pomo} je potrebna i šehidskim porodicama, ratnim invalidima, demobiliziranim i nezaposlenim borcima, teško oboljelima koji nemaju mogu}nosti za lije~enje u domovini. Naša domovina mora imati svjetliju i sretniju budu}nost, a ta budu}nost su djeca i omladina koje valja školovati. Još uvijek širom Bosne ima dosta porušenih d`amija koje treba obnoviti jer su one svjedoci našeg biološkog i duhovnog po-
stojanja na tim prostorima. Pored toga, svjedoci smo da su u sli~nim ili ~ak i te`im nevoljama još neki muslimanski narodi u Palestini, Afganistanu, Kašmiru… Islamsko bratstvo i solidarnost nas u~e da treba prite}i u pomo}. ~este su i prirodne katastrofe: zemljotresi, poplave, suše, po`ari itd.
Pouzdano do korisnika Zato se osjetila potreba da se aktivnosti na humanitarnom planu, koje su ranije naj~eš}e vo|ene pojedina~no, koordiniraju i uve`u kroz fondaciju ”Gazi Husrev-beg”. Formiranjem fondacije, Islamska zajednica Bošnjaka u Njema~koj je na institucionalan na~in otvorila mogu}nost muslimanima koji `ive u Njema~koj da, sigurno i pouzdano, mogu svoju sadaku ili dobrovoljni prilog uputiti do krajnjeg korisnika. Fondacija nije slu~ajno dobila ime
29
HUMANOST po gazi Husrev-begu, jednom od najve}ih vakifa i dobrotvora u našoj povijesti. Time se htjelo skrenuti pa`nju na tradiciju i kontinuitet u ~injenju dobra koje ve} stolje}ima unutar našeg naroda postoji. To trebaju znati i generacije muslimana koje se ra|aju i odrastaju u dijaspori.
^lanovi fondacije Pravilnikom o radu i korištenju sredstava fondacije ”Gazi Husrev-beg”, predvi|eno da je se prihodi ostvaruju iz ~lanarine, donacija, dobrovoljnih priloga i poklona. Najni`i iznos godišnje ~lanarine je 50 ? i ona se mo`e uplatiti na konto Fondacije preko bloka, uplatnice, Dauerauftraga ili Einzugsermächtigunga. Pravilnikom je tako|er predvi|eno da svaki ~lan ili donator u namjeni uplate mo`e naglasiti u koju svrhu `eli da njegov prilog bude utrošen. Tako su kao mogu}e svrhe navedene: pomo} je jetimima, stip stipen endi dije je za u~en u~enik ikee i stud studeente, pomo} mo} teš teško obolj boljel elim ima, a, pomo pomo}} inva invali lidi dima ma,, šehi šehids dski kim m porodicama i demobiliziranim borcima, pomo} muhad`irima, pomo} omo} za obno obnovu vu poru poruššenih enih d`amija, pomo} mo} `rt `rtva vama ma priro rirodn dnih ih kakatastrofa, pomo pomo}} isl islam amsk skim im inst instit ituc ucij ijaama, pomo pomo}} Isl Islam amsk skoj oj zaje zajedn dnic icii BoBošnjaka u Njema~koj i ostalo. Bankov Bankovni ni podaci podaci fondacije fondacije »Gazi »Gazi Husrev-beg» su: VIGB e. V. - Konto Kon to Nr.11 99 33, Stadtsparkasse Kamp Lintf ort, ort, BLZ 354 512 50. Formulari za Einzugsermächtigung kao i druge potrebne informacije o Fondaciji se mogu dobiti u d`ematima kod imama i d`ematskih odbora ili u Centrali Islamske zajednice Bošnjaka u Njema~koj, tel. 02842-559 728, fax 02842-555 14.
Za godinu i po postojanja i rada, Fondaciju je svojom ~lanarinom ili redovnim prilozima i donacijama podr`alo 190 ~lanova iz 32 d`emata. Stanje broja ~lanova po d`ematima (juli 2002. god.) je sljede}e:
Šire akcije Tako|er, za proteklih godinu i po dana je vo|eno nekoliko širih akcija. Dopis i apel za sudjelovanje u ovim akcijama je upu}en u sve d`emate Islamske zajednice Bošnjaka u Njema~koj (54 d`emata). Rezultati tih akcija su sljede}i: 1. Akci Akcija ja ”Lij ”Lije~ e~en enje je djet djetet eta a Feti}” je vo|ena u decembru 2001. godine. Poziv je bio upu}en imamima pošto se radi o djetetu kolege imama. Odazvalo se ukupno 18 imama. Sakupljeno je sredstava u ukupnom iznosu od 1.510,00 1.510,00 DM ili 772,05 772,05 ?. 2. Akci Akcija ja ”Lij ”Lije~ e~en enje je djet djetet eta a Mubin Mubina a Podojak” je vo|ena u junu 2001. godine. I u ovoj akciji su pozvani imami da sudjeluju, pošto je u pitanju bilo dijete imama. Odazvalo se 13 imama i ~etiri d`emata, sa ukupnim prilogom u iznosu od 6.210,00) ili 3.175,12 ?. 3. Akcij Akcija a ”Po ”Pomo mo}} pov povrat ratnic nicim ima a na na Drinu” je vo|ena u maju 2001. godine i njoj se odazvalo ukupno 33 d`emata. Sakupljno je sredstava u ukupnom iznosu od 49.120,00 DM ili 25.114,6 25.114,65 5 ?. 4. Akcija ”Pomo} narodu Afganistana” je vo|ena tokom ramazana 1422. h. g. i njoj se odazvalo ukupno 35 d`emata. Sakupljno je sredstava u ukupnom iznosu od 59.489,81 DM) ili 30.416,6 30.416,65 5 ?. 5. Akci Akcija ja ”Po ”Pomo mo}} poro porodi dici ci rahm rahmet etli li prof. Rašida Br~i}a”. Poziv je bio
6.
7.
Upu}ena pomo} U ovom periodu (1. januar 2001.-30. juni 2002. godine) od prikupljenih prikupljenih sredstava je upu}ena pomo} u sljede}e svrhe i u sljede}im iznosima: 1. Stipendije u~enicima i studentima u BiH (14 stipendija): 5.500,00 ?. 2. Pomo} bolesnima (6 slu~ajeva): 3.400,00 ?. 3. Pomo} šehidsk dskim porodicama i muhad`ir `irima: ma: 1.650,00 ?. 4. Pomo} omo} za izgr izgrad adnj nju u i obno obnovu vu poru poruše šeni nih h d`am d`amij ija: a: 1.25 1.250, 0,00 00 ?. 5. Pomo} siromašnim i obespravljenim: 1.100,00 ?. 6. Pomo} jetimima: 1.000,00 ?. 7. Pomo} Pomo} postra postradal dalima ima od prirod prirodnih nih i drug drugih ih nepogo nepogoda: da: 360,00 360,00 ?. Ukupno: 14.260,00 ? 30
8.
9.
upu}en, prije svega, imamima, pošto se radi o slu~aju kolege imama i njegove porodice. Me|utim, pozivu se, zajedno sa njihovim imamima, odazvalo i 17 d`emata. Pored toga, još se pojedina~no odazvalo svojim prilozima 14 imama. Prikupljeno je ukupno 3.686,00 ?. Akci Akcija ja ”Po ”Pomo mo}} za lije lije~e ~enj njee Deli Deli}} Sakibe” je vo|ena u februaru 2002. godine i u njoj su sudjelovala ukupno 24 d`emata, sa ukupnim iznosom od 4.975,00 ?. Akci Akcija ja ”Po ”Pomo mo}} za lij lije~ e~en enje je Sua Suada da Hod`i}a” je vo|ena u martu 2002. godine i u njoj je sudjelovalo ukupno 20 d`emata, «Merhamet» iz Oberhausena i osam pojedinaca sa uplatama na konto Fondacije. Ukupno je prikupljeno prikupljeno 7.556 7.556 ?. Treba napomenuti da je operacija sa boravkom u bolnici koštala oko 20.000 ?. Pored sredstava koja su prikupljena u ovoj akciji, fondacija ”Gazi Husrev-beg” je sudjelovala sa dodatnih 2.500 ? iz urgentnog fonda, dakle ispla}en je ukupan iznos od 10.000,00 ?. Ostatak troškova je snio d`emat Berlin, koji je i bio glavni nosilac ove akcije. Akci Akcija ja ”Po ”Pomo mo}} naro narodu du Pal Pales esti tine ne”” je vo|ena u mjesecu aprilu 2002. godine. U njoj su sudjelovala ukupno 43 d`emata, sa iznosom od 24.750,00 ?. Akci Akcija ja ”Po ”Pomo mo}} za obn obnov ovu u poru poruše še-nih d`amij d`amija a u BiH” BiH” je vo|ena vo|ena u mjesecu junu 2002. godine i u njoj je, prema uplatama pristiglim na konto Fondacije do 15. jula 2002. godine, sudjelovalo 11 d`emata, sa ukupnim iznosom od 5.360,00 ?. Ukupno: 108.249,47 ?.
HATIBI Nasta Nas tavak vak sa 18. 18. stra strane ne vjerovali, pa postali kafiri, a zatim su im srca zape~a}ena i oni ne razumiju!) U hadisu stoji: «MEN JURIDILLAHU BIHI KHAJREN JUFEKKIHHU FID-DIN». (S kim Allah `elikhajr, On mu pomogne da razumije din.) Znanje je vezano samo za glavu, a fikh i za glavu i za srce. «LEHUM KULUBUN LA JEFKAHUNE BIHA!» (Oni imaju srca, ali njima ne razumiju!) Razumjeti din zna~i spoznati njegove vrijednosti i tajne, njegove ciljeve. Da razumiješ tekst i doslovno i sadr`ajno. Slijediti din, a mijenjati Dunjaluk
U islamu postoje zazlozi za svaki propis: Namaz: INNES-SALATE TENHA ANIL FAHSAI WEL MUNKER. Post: ...LEALLEKUM TETTEKUN. Zekat: KHUZ MIN EMVALIHIM SADEKATEN TUTAHHIRUHUM VE TUZEKKIHIM BIHA. Had`d`: LI JESHEDU MENAFIA LEHUM VE JEZKURULLAHE FI EJJAMIN MA’LUMAT. Stoga je potrebno slijediti din, a mijenjati Dunjaluk. Muslimani su uradili suprotno. Jedni su po~eli dodavati dinu ono što nije od njega, a betonirali Dunjaluk. Jedni su se uhvatili samo dina, a zapostavili Dunjaluk. Drugi su ostavili din, a ~vrsto se uhvatili za Dunjaluk. Tako
smo došli u stanje u kakvom jesmo. Danas se muslimani upinju iz petnih `ila ne bi li napravili neki prilagodljivi islam, koji odgovara Zapadu. Zapad ne voli hid`ab, izbaci ga, ~uvaj hatar Zapada. Ne voli ovo, izbaci; ne voli ovo, izbaci. Otkud nam pravo? Gospodar dina je Allah! Podsticanje na dobro i odvra}anje od zla
Šta smo još pogrešno razumjeli? Podsticanje na dobro i odvra}anje od zla. «Vi ste najbolji ummet koji je izveden ljudima, podsti~ite na dobro, a odvra}ajte od zla, jer vjerujete u Allaha!» «Vjernici i vjernice su bliski jedni drugima, jer podsticu na dobro, a odvra}aju od zla.» «Licemjerni muškarci i licemjerne `ene su jedni od drugih, podsti~u na zlo, a odvra}aju od dobra.» «Prokleti su kafiri Benu-Israila jezikom Davuda i Isaa, sina Merjeminog, zbog griješenja i prela`enja granica. KANU LA JETENAHEVNE AN MUNKERIN FEALUH. (Nisu odvra}ali od zla koje su ~inili.) «Trojicu je Allah prokleo: osobu koja zanemari svoje roditelje, osobu koja rastavi mu`a i `enu, osobu koja sije smutnju me|u vjernicima da se me|usobno mrze i jedni drugima zavide.» «Proklet je onaj koji obo`ava dinar ili dirhem. VEJLUN LIL MUSRIKINE ELLEZINE LA JU’TUNEZ-ZEKATE! (Teško mušricima (!) koji ne daju zekat!) «Kako }e biti s vama kad vam se po-
kvare `ene, omladina oda grijesima, kad ne budete podsticali na dobro i ne budete odvra}ali od onoga što ne valja? Šta }e biti s vama kad budete podsticali na ono što ne valja i kad budete odvra}ali od dobra!? Neko je upitao: ’Allahov poslani~e, zar }e to zaista biti tako?’ Poslanik odgovori: 'Da. I još gore od toga! Šta }e biti s vama kad dobro budete smatrali nevaljalim i nazadnim, a nevaljalo dobrim i naprednim?!? naprednim?!? Gdje su do~ekali Novu godinu muslimanski sinovi i k}erke?! Koliko su dali para za tu no}? Koliko je djece umrlo od gladi i hladno}e te no}i? Zašto poma`u kafire i disko-klubove, a ne}e pomo}i islam i muslimane? Kakva je to sed`da oca koji iza sebe ostavi ~eljad u zabludi. Prema jednom alimu, to je guranje glave u pijesak. Kad padne na sed`du, onda ne vidi sina i k}erku, pa mu je lakše. Tako misli! A sutra?! A sutra?! A sutra?! «O vi koji vjerujete, ~uvajte sebe i svoju ~eljad od vatre, ~ije }e gorivo biti ljudi i kamenje»! «O vi koji vjerujete, budite ~estiti prema Allahu i neka svako vidi šta je pripremio za sutra, budite ~estiti prema Allahu...» To je jedna od bolesti ummeta – pogrešno razumijevanje dina i `ivota. Zbog takvog odnosa prema Allahu, Njegovu dinu i `ivotu, postali smo dunjalu~ka muka! «ALLHUMAS-SLIH LENA DINENA ELLEZI HUVE ISMETU EMRINA.» Pohlepa za Dunjalukom
Govorili smo o površnom i pogrešnom razumijevanju islama i njegovih propisa. U tom smislu vam preporu~ujem vrijedna djela naših alima koja }e nam pomo}i da se sna|emo u ovom današnjem mete`u. Razumijevanje proriteta, islamski preporod, obnavljanje vlastitoga `ivota, samo su neke knjige koje bismo morali iš~itavati. Tako|er Tako|er bismo morali ~itati o velikanima naše historije, a prije svega siru Poslanika, s. a. v. S., i biografije njegovih vrlih ashaba. Ali, da nešto ka`emo o bolesti svih bolesti, uzroku svih poreme}aja i nereda na Zemlji, a to je bolest zvana – pohlepa za Dunjalukom. “Re’su kulli khatietin” – uzrok svakoga grijeha. Poslanik, s. a. v. S., najavio ju je kao “vehen”, pa su ga ashabi upitali šta je to vehen, a on je 31
HATIBI odgovorio odgovorio : “Hubbud-dunja “Hubbud-dunja,, ve kerahijetu-l-mevt!» (Pohlepa za Dunjalukom i nemarnost prema smrti!) “Vettekud-dunja, vettekun-nisa!” (~uvajte se Dunjaluka, ~uvajte se `ena!) Kako nastaje ta bolest? Kad Dunjaluk zagospodari srcem, kad dunja postane jedina briga i krajnji domet u znanju. Kad dunja insana pokori i u~ini ga svojim robom i on se ponaša kao da je tu njegova vje~nost. A nismo mi stvoreni za Dunjaluk. Koliko ljudi misli da smrt ne dolazi prije duboke starosti, a kad do|e starost, onda nastaje la`na nada i samozavaravanje. «^ovje~e, ne budeš li zadovoljan mojom odredbom, pokorit }u te Dunjaluku!» To To je poruka jednog kudsi-hadisa. Pohlepa za Dunjalukom ne gleda šta je halal, a šta haram, šta je moralno, a šta nemoralno, šta je pošteno, a šta nepošteno. Zbog te pohlepe nastaje mr`nja i neprijateljstvo me|u ljudima, prave se spletke, sije smutnja, razara bratstvo, ruši brak, zbog te pohlepe djeca ostaju siro~ad i jetimi, ta pohlepa rastavlja oca, majku i dijete, brata od brata, sestru od setre. Ta pohlepa ruši sve moralne norme. Zbog Dunjaluka djeca u Afganistanu, i ne samo tamo, jedu travu! Umiru pred o~ima Dunjaluka. Kad ka`emo Dunjaluk i pohlepa za njim, obi~no se misli na pare i imetak. Dunjaluk ~ine i druge stvari: imetak, polo`aj, vlast, ugled, lahgodan `ivot, ku}a, automobil, u`ivanja, sloboda u svom negativnom smislu, tj. `ivot bez granica, bez odricanja. Dunjaluk je uzrok potiskivanja vjere iz `ivota. Vjera postavlja granice. Brani. I zato je nepo`eljna! A kad se narod odrekne dina, gotovo je s njim. On je onda dunjalu~ka muka! Zbog te pohlepe ljudi su postali vukovi, a Dunjaluk d`ungla u kojoj jak pro`dire slabijega. “WE TERENNASE SUKARA WE MA HUM BI SUKARA SUKARA VELAKINNE AZABELLAHI ŠEDID”! (Vidiš ljude opijene...) Sakupljaš, sagradiš, napuniš konto, knji`icu, osiguraš unuke, jedeš, piješ, u`ivaš. I onda? I onda? Kakav je rezultat?! Kakav je rezultat?! Smrt! Tabut, kefini, kabur, kaburski azab, no} bez sabaha, pro`ivljenje, obra~un, a potom dvije vje~nosti! Ono što imate vi – prolazi, a ono što je kod Allaha – traje
Idimo na kabure; pravi li zemlja razliku me|u mejtima? Ko je tamo bogataš, a ko siromah? U koga je kabur obasjan nurom i jedna od d`ene32
tskih baš~i, a u koga d`ehenemska, tijesna, vatrena rupa?! “KAD IM DO|E ED`EL, NE MOGU GA NI ODGODITI, NI UBRZATI!” Zašto, onda, tolika pohlepa?! Svako ko se rodi, mora umrijeti! Nije ostao ni poslanik, ni ~ovjek, ni `ena, ni dijete, niko! Gdje su oni što `ivješe prije nas? Gdje su njihove ku}e, vile, gdje im je vlast, mo}, ugled, slava, djeca, `ene, zlatni lanci i kašike? “VEMA INDEKUM JENFED, VEMA INDELLAH BAKIN!” (Ono što imate vi, prolazi, a ono što je kod Allaha – traje!) “Znajte da `ivot na ovome svijetu nije ništa do igra i razonoda i uljepšavanje i me|usobno hvalisanje i nadmetanje imecima i brojem djece!” (El-Hadid, 20.). `ivot na Ahiretu nije sat, dan, mjesec, godina, hiljadu ili milion godina. `ivot na Ahiretu je vje~an! Vje~an! Vje~an u D`ennetu ili u vatri! «Khudu-l-d`enneti ve khuludun-nari!» Dunjaluk je samo san ili sjena. Kad je Poslanik, s. a. v. s., dobio ajet: ”I opominji svoju rodbinu i najbli`e!”, sakupio je svoje najbli`e, pripremio za njih sofru i, kad su se naje-
Kad ka`emo Dunjaluk i pohlepa za njim, njim, obi~no se misli misli na pare i imetak. imetak. Dunjaluk Dunjaluk ~ine ~ine i druge druge stvar stvari:i: imet imetak ak,, polo polo`a `aj,j, vlast, vlast, ugle ugled, d, lahg lahgod odan an `ivot, `ivot, ku}a, ku}a, automo automobil, bil, u`ivanj u`ivanja, a, sloboda sloboda u svom negat negativn ivnom om smislu, smislu, tj. `ivot `ivot bez granica, granica, bez odricanja. odricanja. Dunjaluk je uzrok potiskivanja vjere iz `ivota. `ivota. Vjera postavlja postavlja granic granice. e. Bran Brani.i. I zat zatoo jeje nepo`eljna! A kad se narod odrekne odrekne dina, gotovo gotovo je s njim. On je onda dunjalu~ka muka! Zbog te pohlepe ljudi su postali vukovi, vukovi, a Dunjaluk Dunjaluk d`ungla d`ungla u kojoj jak pro`dire slabijega
li, rekao im: ”Tako ”Tako mi Allaha, vo|a ne}e iznevjeriti svoj narod. Tako Tako mi Allaha, nikad vas ne bih prevario, obmanuo ili zavodio. Tako mi Allaha, ovo što vam govorim je istina: umrijet }ete kao kad zaspite, bit }ete pro`ivljeni kao što se probudite, odgovarat }ete za ono što radite, pa }ete biti nagra|eni, za dobro – dobrim, a za loše – lošim!” «El-Khuludu fil d`enneh, vel khuludu fin-nar!» (Vje~nost u D`ennetu i vje~nost u vatri!) Ljudi danas govore o povratku. O povratku?! A kakav }e biti istinski povratak?! “Ono što kida srca ~estitih, to su dvije vje~nosti. Dvije vje~nosti! «El-Khuludu fil d`enneh, vel khuludu fin-nar!» Ljudi bezglavo jure u vatreni plamen
Pa, što su, onda, ljudi kao leptiri? Bezglavo jure u vatreni plamen?! “Ejne tezhebun?” Kuda to idete? U ~emu se to natje~ete, oko ~ega otimate? Krilo komarca! To je vrijednost Dunjaluka kod Allaha! «Dunjaluk je kao kad gurneš prst u vodu; vidi šta je ostalo na prstu!» Tako Tako ka`e Poslanik. Zar se ljudi zbog toga glo`e i ubijaju?! Jednom je Poslanik našao krepanu ovcu, uzeo njeno uho i pitao ko }e ga kupiti za dirhem, a neko je rekao kako to ni kod `ive ovce nije vrijedno, a Poslanik mu na to re~e: ”Tako mi Allaha, Dunjaluk spram Akhireta ne vrijedi ni toliko!” Svojstvo Dunjaluka je promjenjivost. Kao kad jašeš konja; sad si na njemu, a sad pod njegovim nogama! Ali, r. a, na zahtjev da opiše Dunjaluk, rekao je: ”Kako ga opisati? Po~etak mu je pla~, sredina patnja, a kraj kajanje!” Ra|as se pla~u}i, a ljudi se oko tebe smiju. Gledaj kad budeš odlazio s Dunjaluka da se smiješ, kad mnogi budu plakali! Zašto dijete obi~no pla~e kad dolazi na Dunjaluk? Dolazak sa suzama, a odlazak?! Njegova je duša ~ista, dolazi od Allaha, valja joj se vratiti, ali u kakvom stanju?! Treba pro}i Dunjaluk, prljavi Dunjaluk. “SPASEN JE ONAJ KO JE SA^UVA ^ISTOM!” Nije uspjeh da sakupiš, stekneš polo`aj, da `dereš, u`ivaš, uspjeh je da postigneš Allahovo zadovoljstvo i D`ennet. Vje~ni D`ennet. Uspjeh je da posiješ da bi imao šta po`eti. Zato, gledaj šta }eš i kako posijati. “MEN D@EDDE VEDZEDE, MEN ZERE’A, HASADE!” (Ko se potrudi – usp jet }e, ko posije – po`njet }e!) Hamza Hamza ef. Subaši} Subaši}
SUMIRANJA Izvještaj o radu VIGB e.V e. V. – Islamske Islams ke zajednice Bošnjaka u Njema~koj za 2001. godinu
Bajrame klanja 17.855 musallija U mesd`idima se u prosjeku klanjaju tri namaza sa 305 klanja~a. D`umu klanja 2.305, teraviju 5.346, a bajram-namaze u prosjeku 17.855 musallija. Mukabelu je u~ilo 129 u~a~a (imami i polaznici mektepske nastave) na 33 mjesta sa 506 slušalaca... Ured glavnog imama u Njema~koj koordinira radom d`emata uz pomo} ~lanova Savjeta glavnog imama, koji sa~injavaju zamjenik glavnog imama, oblasni glavni imami, sekretar u Uredu glavnog imama, odre|en broj ~lanova iz redova d`ematlija te ~lanovi Sabora Islamske zajednice u BiH. Jedna osoba je profesionalno zaposlena – sekretar, a ostali volonterski obavljaju navedene du`nosti. Savjet glavnog imama Savjet glavnog imama je u toku 2001. godine odr`ao dvije sjednice, i to u Phippsburgu i Berlinu, kao i jedan seminar za sve imame sa podru~ja Islamske zajednice Bošnjaka u Njema~koj, tako|er u Phippsburgu. Glavni imam, oblasni glavni imami i sekretar su obavili 61 posjetu, 76 seminara seminara i sastanaka te uprili~ili 34 prijema. Op}i prikaz stanja u d`ematima d` ematima U izvještajnom izvještajnom periodu za 2001. 2001. godinu, brojno stanje d`emata, organiziranih u šest regija-oblasti, izgleda ovako: – Nordrhein-Westfalen 17 d`emata, – Nord 7, – Hessen 11, – Baden-Württemberg 12, – Bayern 6, i – Berlin 1 d`emat. Sveukupno, dakle, u sastavu Islamske zajednice Bošnjaka u Njema~koj djeluju 54 d`emata. Ukupno je, za 2001. 2001. godinu, ~lanarinu izmirilo 6.664 ~lana. U mesd`idima se u prosjeku klanjaju tri namaza sa 305 klanja~a. D`umu klanja 2.305, teraviju 5.346, a bajram-namaze u prosjeku 17.855 musallija. Mukabelu je u~ilo 129 u~a~a (imami i polaznici mektepske nastave) na 33 mjesta sa 506 slušalaca. Prou~eno je 203 d`ematskih i 213 privatnih mevluda. Sklopljeno je 218 brakova pred imamima i uprili~eno 204 akike. Na islam su prešle 24 osobe. Odr`ano je 1954. 1954. predavanja plus d`umanske hutbe hutbe i bajramske hutbe. Ukupno je do sada kupljeno 25 zgrada i u njih ulo`eno 18.256.917 DM. D`emati duguju još 4.876.449 DM. Ve}inom su to bankovni krediti.
Imami U d`ematima Islamske zajednice Bošnjaka u Njema~koj sa stalnim anga`manom je 47 imama i 12 imama koji su anga`irani vikendom. Bez anga`mana su 24 imama. Aktivni imami imaju dekrete, a vikend-imamima oblasni imami izdaju odobrenja za rad svakih šest mjeseci. Mektepska Mektepsk a nastava nastava Mektepska nastava se odr`ava na 71 punktu. Upisano je 2.518 u~enika, a od toga je 1.709 redovnih. Kur’an u~i 621 polaznik. Mektepska nastava se odvija uglavnom vikendom – prosjek dva dana, dok se sedmi~no 327 sata obavlja mektepska nastava. U okviru ovoga segmenta rada i djelatnosti Islamske zajednice Bošnjaka u Njema~koj, odr`ano je Savezno ekipno takmi~enje polaznika mektepske nastave u Duisburgu. Prva tri mjesta su osvojile ekipe iz slijede}ih d`emata: 1. mjesto: ekipa d`emata Kamp Lintfort, 2. mjesto: ekipa d`emata Witten, i 3. mjesto: ekipa d`emata Oberhausen. Osim toga, u okviru procesa mektepske nastave, odr`ana su ~etiri turnira u malom nogometu na regionalnom nivou za polaznike mektepske nastave. Islamska zajednica Bošnjaka u Njema~koj je štampala “Ilmihal” namijenjen njema~kom govornom podru~ju u tira`u od 2.000 primjeraka. “Ilmihal” su priredili imami koji ve} jednu deceniju djeluju u Njema~koj, a pripremu je vodio Ramiz ef. Memiš. Zekat i sadekatu-lsadekatu-l- fitr U akciji zekata i sadekatu-l-fitra, koja je u toku ramazana vo|ena u d`ematima Islamske zajednice Bošnjaka u Njema~koj, osje}a se pobolj{anje. Nakon analize provedbe akcije zekata i sadekatu-l-fitra, predla`em slijede}e: Blokovi zekata i sadekatul-fitra trebaju biti dostavljeni u Ured glavnog imama najmanje mjesec dana prije ramazana. Za sljede}u godinu štampati blokove u apoenima: apoenima: 5,00 , 8,00 , 10,00 , i 15,00 . Predla`emo tako|er za euro-podru~je da se odštampaju odštampaju posebni blokovi blokovi za zekat u apoenima 20,00 , 50,00 i 100,00 , s tim da u bloku bude 20 listi}a. Pošto je dostava blokova ote`ana, predla`emo da se bloko-
33
SUMIRANJA vi štampaju u Njema~koj za euro-zemlje, a kompjutersko-tehni~ku pripremu da uradi odgovaraju}a slu`ba Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Had`d Had`d` U organizaciji Islamske zajednice Bošnjaka u Njema~koj, na had` je u 2001. godini putovalo 68 had`ija. Vodi~i had`ijama su bili Mehmed ef. Meši}, imam u Augsburgu, u svojstvu glavnog vodi~a, te Pašo ef. Feti}, imam u Kirchheimu, i Rasim ef. `iga, imam u Hagenu, u svojstvu zamjenika glavnog vodi~a had`ija. Smještaj je bio zajedno sa had`ijama iz BiH.
nismo obaviješteni da imaju saglasnost Rijaseta ili neke slu`be: – dr. dr. Zuhdija Adilovi}, IPA IPA u Zenici, – Mevlud ef. Dudi}, direktor Medrese, – Rešad Plojevi}, vjersko-prosvjetna slu`ba Mešihata Sand`ak, – mr. hfz. Senaid Zaimovi}, IPA u Zenici, – Bekir ef. Maki}, profesor Medrese u Novom Pazaru. Prijedlog: S obzirom da posjete koje se obavljaju mimo ustaljene procedure, bez konsultacije i saglasnosti viših organa Islamske zajednice u BiH i Njema~koj, veoma ~esto imaju kontraproduktivan karakter, karakter, smatram da je neophodno potrebno uvesti više reda na ovom planu.
Kurban Problematika U akciji prikupljanja sredstava na ime kurbana, koja se, tako|er, provodi u d`ematima Islamske zajednice Bošnjaka u Njema~koj, ukupno su realizirane 1.864 uplate na ime ove akcije. Kurbani su raspodijeljeni kako slijedi: - Bosna i Hercegovina: 1424 - Ingušecija: 100 - Sand`ak: 100 - Kosovo: 30 - Makedonija: 50 - Crna Gora: 25 - Palestina: 85 - Kašmir: 50 Humanitarna Humanitarna djelatnost Islamska zajednica Bošnjaka u Njema~koj je osnovala humanitarni fond pod nazivom “Fondacija Gazi Husrev-beg”. U ovu fondaciju je uklju~eno oko 200 ~lanova. Sredstva su namijenjena kao jednokratne pomo}i ugro`enim kategorijama stanovništva u BiH i stipendiranje u~enika i studenata. U 2001. godini, što putem “Humane TV”, medresa (stipendije), za povratak na Drinu i sli~no, d`emati sa podru~ja Islamske zajednice Bošnjaka u Njema~koj su uplatili oko 400.000 DM. Prijedlog: Rijaset Islamske zajednice zajednice u Bosni i Hercegovini bi trebao zakupiti makar jedan sat satelitskog TV-programa kojim bi vršio višedimenzionalnu misiju.
Problemi koji su optere}avail rad zajednice su sljede}i: D`emat D`emat Köln: Sudski proces izme|u imama Ahmeda ef. Feti}a i dijela odbora koji je sudski legalan, traje i ne nazire se kraj. Prije Ramaznskog bajrama su istjerali Atifa ~ehu (kako je došao, tako i otišao), a sada su anga`irali Amiti Abdulaha. Doti~ni odbor ne mo`e regularno anga`irati stalnog imama sve dok sud ne riješi slu~aj otkaza Ahmedu ef. Feti}u. Bez kompromisa – zasad niko nije spreman na kompromis – ne}e se mo}i rijesiti ovaj problem. Prijedlog: Šef Ureda za dijasporu bi trebao insistirati da h. Vahid }ati} i Mirsad Baralija zaka`u Skupštinu d`emata, kojoj bi šef Ureda trebao biti li~no prisutan. Ahmed ef. Feti}u ponuditi prelazak u drugi d`emat. D`emat D`emat Bochum D`emat Bochum je bio gotovo ugašen. Grupa d`ematlija pokušava sa novim vikend-imamom vikend-imamom nastaviti d`ematske aktivnosti. Vahidin ef. Juhi}, dosadašnji imam, ve} dvije godine nema kontakta sa kolegama na regiji niti sa Uredom glavnog imama. Potrebno mu je ponuditi radno mjesto u domovini BiH.
Posjete iz domov domovin inee BiH i Sand` Sand`ak akaa U d`ematima koji rade i djeluju u sastavu Islamske zajednice Bošnjaka u Njema~koj redovne su posjete zvani~nika Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini te Mešihata Islamske zajednice u Sand`aku. Ove posjete su ~esto organiziraju u okviru postoje}e prakse i poštuju}i proceduru u Islamskoj zajednici. Na`alost, u posljednje vrijeme imamo sve u~estalije posjete koje se obavljaju bez poštivanja procedure i bez saglasnosti nadle`nih organa Islamske zajednice, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u Njema~koj. Posjete u okviru redovne procedure, odnosno sa saglasnoš}u Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Islamske zajednice Bošnjaka u Njema~koj, obavili su slijede}i: – h. hfz. Ismet Ismet ef. Spahi}, naibu-reis, – Mirsad ef. Mahmutovi}, šef Ureda za dijasporu, – Nusret ef. Abdibegovi}, travni~ki muftija, – Hasan ef. Maki}, biha}ki muftija - Nezim ef. Halilovi}, direktor Vakufske direkcije – mr. Enes Ljevakovi}, asistent na FIN-a, - Harun ef. Rebronja, profesor profesor Medrese u Novom Pazaru, Pazaru, – dr. Šefik Kurdi}, profesor na IPA-u u Zenici, – D`evad ef. Hod`i}, urednik ~asopisa ~asopisa “Muallim”, – Rifet Feti}, Udru`enje Ilmije, – Abdulgafar ef. Juki}, profesor na GHM u Sarajevu. Posjete Posjete slu`benika Islamske zajednice mimo procedure ili
34
D`emat D`emat K assel assel U Kasselu je odr`ana Skupština, kojoj je, ispred Ureda glavnog imama, prisustvovao sekretar hfz. Esnaf Begi} te glavni imam oblasti Hessen Sulejman ef. Spahi}. Izabran je novi odbor. odbor. Imam je dobio jednoglasnu podršku i ne treba insistirati na njegovom premještaju. Prijedlog: Na osnovu izjašnjavanja Skupštine, d`emat je voljan zadr`ati Ned`ada ef. Be~i}a i dalje u radnom odnosu. Iz tog razloga, potrebno je dati {ansu novom d`ematskom odboru i imamu, a ako se problem ne rije{i onda izvr{iti zamjenu imamâ. D`emat D`emat “Sabur” u Münchenu D`emat «Sabur» za godinu dana }e, ako Bog da, završiti projekt isplate duga za zgradu. Ovaj projekt zna~ajan je za regiju i dovoljan za sve Bošnjake u Münchenu i okolini. Me|utim, i pored takvog projekta, postoji jedan dio Bošnjaka koji tra`i osnivanje drugog d`emata u Münchenu. Smatram da onaj/oni ko `eli osnovati d`emat d`emat u ovom gradu, ali i drugdje, trebaju ispoštovati proceduru osnivanja d`emata. Prijedlog: Potrebno je obavezno ispošovati proceduru osnivanja d`emata.
SUMIRANJA – sastanci sa predsjednicima d`ematskih odbora – šest sastanaka, – tribine u d`ematima – šest tribina, – takmi~enje polaznika mektepske nastave – šest takmi~enja, – turniri u malom nogometu – ~etiri turnira, – dodjela vakufnama vakifima od Vakufske direkcije – ~etiri skupa – bajramski skupovi i veselja – ~etiri. Na saveznom nivou je planirano: – seminar za imame koji borave na podru~ju Islamske zajednice Bošnjaka u Njema~koj, – organiziranje putovanja na had`d`, – provo|enje akcija Rijaseta Islamske zajednice u BiH: kurban i zekat i sadekatu-l-fitr. Mi smo svjesni trenutka i prostora u kome boravimo i radimo i u dosadašnjem svom radu nismo napravili potez koji bi štetio Islamskoj zajednici Bošnjaka i op}enito muslimana u Njema~koj. Svjesni smo, tako|er, da smo dijaspora, i zato o~ekujemo da nas u svim segmentima tako i tretirate. Molimo Allaha, d`. š., za boljitak, istinu, pravdu i mir. Uz mahsuz selam!
^lanarina u Islamskoj zajednici
D`emat Bošnjaka Bošnjaka iz Sand`ak Sand`akaa - München U Münchenu vikendom djeluje d`emat Bošnjaka iz Sand`aka koji nije u sistemu Islamske zajednice Bošnjaka Bošnjaka u Njema~koj. Imam u tom d`ematu, Enes ef. Zukorli} ima rješenje sand`a~kog muftije Muamera ef. Zukorli}a. D`emati D`emati u Stuttgartu Poznato je da u gradu Stuttgartu djeluju dva d`emata koji su u sastavu Islamske zajednice Bošnjaka u Njema~koj. Rije~ je o d`ematu Islamska zajednica Stuttgart, u kojoj djeluje Hamza ef. Subaši}, i d`ematu Islamsku kulturni centar Bošnjaka Stuttgart, u kome radi Ibrahim ef. D`afi}. Iako u nevelikoj mjeri, u posljednje vrijeme su prisutni makar pojedina~ni kontakti i pribli`avanje ove dvojice imama. Me|utim, u toku 2001. godine je došlo do formiranja i tre}eg d`emata u ovom gradu. Naime, taj d`emat je formirao Halil ef. Maki}. D`emat ne djeluje u sistemu Islamske zajednice Bošnjaka u Njema~koj, niti je do sada o ovome, a ni po bilo kom drugom osnovu, pokušavao ostvariti komunikaciju i kontakt sa Uredom glavnog imama. Plan aktivnosti za za 2002. godinu U teku}oj godini, Islamska zajednica Bošnjaka u Njema~koj planira organizirati razne vidove aktivnosti na regionalnom i saveznom nivou. Tako Tako je na regionalnom nivou planirano: – mjese~ni seminari za imame – 30 seminara,
Iznena|eni smo i zate~eni odlukom Rijaseta Islamske zajednice o ~lanarini u Islamskoj zajednici po kojoj bi ~lanovi Islamske zajednice u d`ematima u Njema~koj trebali 11 mjeseci pla}ati pla}ati ~lanarinu u d`ematu d`ematu u kome stalno borave, borave, a 12. mjesec u d`ematu u domovini domovini iz kojeg poti~u. poti~u. U vezi sa ovom ovom odlukom, odlukom, `elimo skrenuti skrenuti pa`nju na sljede}e: Ova odluka }e sigurno pokrenuti lavinu negativnih reakcija me|u ~lanovima Islamske Islamske zajednice i d`ematskim odborima. odborima. To }e se posebno odraziti odraziti u svim akci jama koje se vode prema Rijasetu Islamske Islamske zajednice (zekat i sadekatu-l-fitr sadekatu-l-fitr – tek smo u ovoj ovoj godini, uz velike napore, napore, uspjeli privoliti privoliti d`ematske d`ematske odbore da prikupljeprikupljena sredstva sredstva u ovoj ovoj akciji razdu`e po odluci Rijaseta; Rijaseta; kurbani, itd.). Smatramo Smatramo da }e ugled i autoritet Rijaseta Islamske Islamske zajednice me|u d`ematlijama u Njema~koj do`ivjeti pad. Pri donošenju ove odluke, Ured glavnog imama imama Islamske zajednice zajednice Bošnjaka u Njema~koj nije nikako nikako konsultiran. konsultiran. Tako|er, Tako|er, ovom odlukom odlukom se obezvrje|uju obezvrje|uju nemale `rtve naših d`ematlija d`ematlija koje oni ~ine prema prema svojim d`ematima d`ematima ovdje, ovdje, u dijaspori, ali i prema Islamskoj zajednici u domovini. U naš ured su nekoliko prošlih godina stizale pritu`be naših d`ematlija koji poti~u uglavnom uglavnom sa podru~ja nekoliko med`lisa med`lisa (Kalesija, Sanski Most) da im se u d`ematima u domovini tra`i ~lanarina i nakon što su dokazali da su ve} ~lanovi u d`ematu u dijaspori. Mi smo sa ovim problemom u više navrata navrata ve} upoznali Ured za bošnja~ku dijasporu. dijasporu. Interesantno je da je ve}ina m med`lisa ed`lisa dokaz da je doti~ni ~lan Islamske Islamske zajednice u d`ematu u dijaspori, dijaspori, uva`avala, uva`avala, poštovala poštovala i od toga nije pravila nikakav nikakav problem. Tako Tako se ovom odlukom izuzetku daje snaga pravila pravila i povla|uje med`lisima i pojedincima pojedincima koji su javno isticali, prema svjedo~enjima svjedo~enjima d`ematlija, da ih se ne ti~u ti~u nikakve odluke odluke Rijaseta. Rijaseta. Ova odluka }e navesti navesti mnoge d`ematlije i d`emate u dijaspori na zaklju~ak da se “isplati” “isplati” biti samovoljan samovoljan i ne poštivati odluke organa organa Islamske zajednice, a što }e voditi daljnjem uslo`njavanju i anarhiji. Ova odluka }e dodatno podgrijati zahtjeve mnogih imama i d`ematskih odbora da se odnosi prema Rijasetu i Islamskoj zajednici u domovini moraju temeljito preispitati, a na što smo smo ve} ranije ranije upozoravali. upozoravali. Zato predla`emo: predla`emo: Da se ova odluka povu~e po hitnom postupku prije nego što i do|e u d`emate. Da se med`lisima uputi dopis u kome bi im se sugeriralo da od ~lanova Islamske zajednice zajednice iz dijaspore ne tra`e da ponovo ponovo budu ~lanovi iste zajednice, zajednice, nego da se na fin na~in i biranim rije~ima zamole da daju dobrovoljni prilog za svoj d`emat ili d`amiju d`amiju u domovini. domovini. Ubije|eni smo da bibi efekt bio kudikamo kudikamo bolji, umjesto što se od ljudi – ~esto na grub na~in i sa nipodaštavanjem i obezvrje|ivanjem svega onoga što oni rade ili daju u d`ematima u dijaspori – tra`i ~lanarina.
35
PROMOCIJE Isnam Talji}: «Roman o Srebrenici»
Knjiga zbilje i nezaboravljanja a spoznatu ~injenicu da «nije svirepo ubijeno 6.000, nego je najsvirepije umla}eno 13.500 Srebreni~ana» te da je, «zajedno s poginulim u toku odbrane grada, više od 15.000 Bošnjaka koji su u Srebrenici branili Bosnu platilo svojim `ivotom budu}nost Bosne» (kako je zapisao u pogovoru ove knjige u Biha}u, jula 1996.), autor Isnam Talji}, muhad`ir iz Vlasenice, po osobnom izboru tada privremeno stacioniran u Biha}u, knji`evnik, dugogodišnji reporter «Oslobo|enja» i urednik u bosanskom sedmi~niku «Ljiljan», reagirao reagirao je logi~no i nadasve doli~no – prihvatio se pera i papira i napisao «Roman o Srebrenici».
N
Amanet o borbi i stradanju Ovo literarno djelo, ina~e njegova 13. objavljena knjiga (objavljena, jer mu je – uz mnogo ve}e gubitke – u okupiranoj Vlasenici nestalo više knjiga u rukopisu), prvi put je štampano u Biha}u 1998. godine, u izdanju Vlade Unsko-sanskog kantona. Tadašnji guverner mr. Mirsad Velad`i}, u svojoj napomeni naslovljenoj «Prije ~itanja ‘Romana o Srebrenici’», napisao je i ovo: «Shodno islamskom principu o pore|enju zna~aja kapi mastila i šehidske krvi, objavljivanje ove knjige jest jedinstven doprinos nezaboravljanju srebreni~ke tragedije, opstojnosti Bosne i objelodanjivanju istine o bošnja~koj borbi i stradanju». ~etiri godine kasnije, na dan srebreni~ke kataklizme, 11. jula 2002., uprili~ena je u
Uz objavljivanje drugog neizmijenjenog izdanja ro mana koji literarno svjedo~i o stradanju srebreni~kih Bošnjaka, a ocijenjen je najboljim knji`evnim djelom u Bosni i Hercegovini u posljednjih 30 godina Sarajevu promocija drugog neizmijenjenog izdanja «Romana o Srebrenici». Iza ovog zadocnjelog, ali va`nog pridru`ivanja «jedinstvenom doprinosu nezaboravljanja srebreni~ke tragedije», stala je Vlada Kantona Sarajevo. Promocija, uprili~ena u okviru kulturne manifestacije «Baš~aršijske no}i», bila je istinski kulturni doga|aj, a ministar Gradimir Gojer je izrekao izvanrednu kritiku i ovo Talji}evo djelo ocijenio kao najbolje
djelo bh. knji`evnosti u posljednje tri decenije. Tako|er, izrekao je i svojevrsni amanet: «’Roman o Srebrenici’» je knjiga s kojom bi svaki Bošnjak trebao kretati na po~inak i svakog se jutra buditi da bi se, vade}i je ispod jastuka, samoopominjao da nema pravo na zaborav i da se ono što se dogodilo srebreni~kim Bošnjacima ne smije i ne mo`e zaboraviti». Ovaj su amanet zabilje`ili svi mediji, a ostao je trajno utisnut u sje}anje svima koji su bili na promociji.
Cijela povijest Bosne i Bošnjaka Nije, dakle, nimalo lahak zadatak istaknuti ono što je u «Romanu o Srebrenici» posebno s literarnog stanovišta. ~ini se najprimjerenijim po}i od onoga sa ~ime su saglasni svi prethodni analizatori – da bh. literatura ovim romanom iznova i pravovremeno predstavlja jednog od svojih najboljih, a me|u `ivu}im i ponajboljeg pripovjeda~a, odnosno romanopisca. Talji}ev blistavi pripovjeda~ki talent, davno potvr|en, o~it je u ovom romanu od njegove prve strane. Oslo37
PROMOCIJE
njen na dokumentiranu, bolno svje`u i duboko pro`ivljenu tragiku srebreni~kih Bošnjaka, koja je tragika planetarnih razmjera, autor suvereno – re~enicom izbrušnom preciznoš}u draguljara i vo|enjem radnje na na~in usporediv s keranjem najvještije vezilje ~ije radove prepoznajemo na rubovima najljepših mahrama po Bosni – ispisuje povijesnu srebreni~ku pri~u. Ta pri~a po~inje jednostavno, veli~anstveno dojmljivim i intimnim detaljem iz kojeg se dalje tka slo`ena radnja duboko uronjena u prošlost: «Ne uspijeva mi svu}i prsten. Pokušavam na hiljadu i jedan na~in. Suh sam kao grana. Izobli~en od mršavosti. Kad bi mom skeletu uspjelo spasiti se i izvu}i se iz moje ko`e, prepao bi se od tijela koje je visilo po njemu. Ali je burma, haman, srasla s prstnom kosti. Ne}e, zar, biti da mi se smrt omotala baš ispod vjereni~ke burme? Moja nevjesta i ja, njezin zavjerenik. Vjerenica zavjerenica. Bit }e da se vjerenica sva~ijeg `ivota meni mogla sakriti samo ispod vjereni~ke burme nikad vjen~ane davne djevojke Tenzile Muhurdar». Talji}, dakle, u kreiranju svog povijesnog romana ne pose`e za totalom, za opisima teških bitaka u kojima se masa postavlja ispred jedinke, a kona~nica ratnih sukobljavanja ispred njihovih korijena. On ne treba teške rije~i, kletve i pridike. Sve se tu, u Srebrenici, u srebreni~kom d`ehenemu, plete, doga|a i sagledava iznutra, iz korijena, tkiva, sje}anja i opstajanja njegovog glavnog junaka Merd`ana |ozi}a. U njegovom imenu, u njegovoj vjeri, u stanjima napa}enog tijela, u preplitanju zbilje i snova, na grani~ju `ivota i smrti (a oboje pri`eljkuje i nijednog se ne boji), u njegovom bitisanju u Srebrenici i kasnijem proboju iz 38
srebreni~kih obru~a ka slobodnoj teritoriji, zgusnuta su stolje}a i mileniji ovoga grada, do~arana nastajanja i nestajanja generacija i iscrtana ovovremena stradanja hiljada Bošnjaka stjeranih i mrcvarenih me|u srebreni~kim brdima. U jednom liku i njegovoj sudbini je ogoljena cijela povijest Bosne i Bošnjaka.
Pripovjeda~ka vještina i snaga ljepote jezika Da bi dimenzionirao zlo utisnuto u ovom komadu Bosne i ~itaocu pokazao pravi, stvarni lik njegovih kreatora i izvršilaca, Talji} ne slika kasapina ve} njegove metode. Ne bavi se zlo~incem (on je sveprisutan, ostavljen u pozadini, identificiran kretnjima, potezima na terenu, jekom bitaka, tutnjavom granata, smradovima koje širi iza sebe i oko sebe, podstaknut sudjelovanjem i ne~injenjem stranaca-promatra~a što su mogli, a nisu zaustavili njegov mrtva~ki hod). Kao kontrast i alternativu zlu, Talji} slika stradalnika pedantno skiciraju}i svaki detalj, markiraju}i njegovu svjesnost o razlozima radi kojih strada. U takvom postupku }e vjerniji pratilac Talji}evog ukupnog knji`evnog opusa i rasnog reporterskog hoda kroz bosansko novinarstvo, ali i iole pa`ljiv novi ~italac, prepoznati ne odve} ~estu crtu me|u poslenicima pisane rije~i – hrabrost. I odlu~nost da se u bavljenju historijom i obznanjenim historijskim doga|ajima ne ostaje na površini. Talji} historiju rekonstruira i reinterpretira. U prvom iš~itavanju ova se njegova autorska crta da tek nazrijeti jer je zasjenjena pripovjeda~kom vještinom u preplitanju toka radnje i snagom i ljepotom jezika kojim se u toj nakani slu`i. Vrije-
di je potcrtati, prepoznati i priznati. Ali, eto pred knji`evnom kritikom i esejistima lijepog i va`nog posla! U ovom «otkrivanju» je potcrtana prepoznata i priznata vrijednost Talji}evog pisanja: bridak, lijep, bistar poput gorskog izvora i bogat jezi~ki izraz. U «Romanu o Srebrenici» on je ne samo prepoznatljiv ve} i odmaknut od dosegnutog. Jednostavno, ovaj je roman riznica jezika kojim su govorili i kojim se i danas slu`e Bošnjaci u Bosni. Mnoge je izraze autor ovdje reafirmirao, odreda ih postavio u kontekst u kome su dobili punu snagu i više zna~enje te tako jezi~ki obogatio ukupnu savremenu bosansku knji`evnost. I radi toga se ~itaocu – dok u dahu prelije}e stranice i grabi ka završnici romana prate}i glavnog junaka – autorovo poniranje iz sadašnjosti u daleku prošlost, odmicanje od glavnog junaka zarad uvezivanja s precima, doimlje logi~nim i posve prirodnim. I navodi na ponovno iš~itavanje i otkrivanje ispisanog.
Uzvišenost pripadanja islamu Ima još nešto, o~igledno i sveprisutno, a s mjerom naglašeno, što se ovom prilikom ne smije propustiti ne naglasiti – to je duhovnost, uzvišenost osje}anja i pripadanja islamu i islamskom prakticiranju `ivota na Dunjaluku, uzeta kao podloga, ukomponirana u glavni lik. U pri~i o glavnom junaku odanost vjeri jednaka je zraku koji se udiše, krvotoku koji ga odr`ava i veli~anstveno je izdignuta nad dnevno-politi~kim i inim aktuelno-kalkulantskim interpretacijama islama, Bosne, ratovanja i vjerovanja. Dalo bi se, u tek otvorenoj pri~i o «Romanu o Srebrenici», još mnogo ~ega prepri~ati i napisati. Zastajem na iskrenom priznanju, ujedno pozivu, slovenskog pisca Ferija Lainš~eka, jednog od trojice recenzenata, pridru`uju}i se njegovom zaklju~ku: «’Roman o Srebrenici’, više nego hiljade dnevno-aktuelnih zapisa koji su iz Bosne pristizali posljednjih godina, pomogao mi je da shvatim historijsko ishodište i duhovne horizonte u kojima su se isponova suo~ili dobro i zlo, zaplesavši svoj vje~no ponavljaju}i haoti~ni ples. `elim da ovaj roman bude preveden na što više jezika – to bi bilo dobro za Bosnu i bilo bi dobro za Svijet».
