Muslimanski svijet, populacija i religioznost - Azra Mulović i Hikmet Karčić (priređivači)

MUSLIMANSKI SVIJET POPC  RGOZO

MUSLIMANSKI SVIJET POPC  RGOZO

Priredili: Azra Mulović i Hikmet Karčić Izdavači: entar za napredne studije, Sarajevo entar za civilizacije Balkana - BALMED, Istanbul Sarajevo, 2013. Redaktura: Muhamed Jusić i Munir Mujić Urednik: Ahmet Alibašić Lektura: Hurija Imamović DTP: Suhejb Djemailji Mišljenja iznesena u tekstu nisu nužno stavovi izdavača i priređivača.

I - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 314.156:28](100) MUSLIMANSKI svijet : populacija i religioznost / priredili Azra Mulović, Hikmet Karčić. Sarajevo : entar za napredne studije ; Istanbul : entar za civilizacije Balkana, BALMED, 2013. 167 str. : graf. prikazi ; 24 cm Bibliografske i druge bilješke uz tekst. ISBN 978-9958-0935-2-4 (entar za napredne studije) 1. Mulović, Azra BISS.BH-ID 20539910

MUSLIMANSKI SVIJET

POPC  RGOZO Priredili Azra Mulović i Hikmet Karčić

Sarajevo, 2013/1434. god. po H.

MUSLIMANSKI SVIJET / POPC  RGOZO 5

R   G O OR va publikacija sažima rezultate četiri velika istraživanja koja je u periodu 2009-2012. godine provela poznata istraživačka kuća “ew esearch enter – Forum on eligion and ublic Life” iz Washingtona. iječ je o slijedeća četiri istraživanja:  Mapping the Global Muslim Population: A Report on the Size and Distribution of the World’s Muslim Population, oktobar 2009.  The Future Global Muslim Population: Projections for 2010-2030, januar 2011.  The World’s Muslims: Unity and Diversity, august 2012.  The World’s Muslims: Religion, Politics and Society, april 2013. godine. Čitaocu koji nije naviknut na statističke zamke skrećemo pažnju da treba biti oprezan s izvođenjem zaključaka iz ponuđenih podataka. Naime, ovakva međunarodna istraživanja nezahvalna su jer isto pitanje nerijetko bude različito shvaćeno u različitim sredinama. Tako “religiozan” ne znači isto u Turskoj i u Bosni i Hercegovini. U nekim sredinama se poistovjećuje davanje zekata i sadekatu-ltra, dok se u drugima to ne čini. Ako to dvoje ne razdvojite, dobit ćete neuporedive podatke. Konačno, mnogo je onih koji poste samo nekoliko dana ali ne i cijeli amazan. Takve suptilne razlike u ovim istraživanjima su zanemarene. bog svega rečenog treba biti oprezan prilikom tumačenja datih podataka. Ipak, s obzirom da su ovo rijetko stručne demografske procjene i komparativna istraživanja religioznosti u muslimanskom svijetu, smatrali smo korisnim predstaviti ih bosansko-hercegovačkoj javnosti. Izdavači


 I   R Ž Č O C  R EW Istraživački centar ew (ew esearch enter) je nevladina, neprotna organizacija eksperata koja prikuplja i analizira informacije, stavove i trendove koji oblikuju savremeni svijet. odružnica su velike grupacije fondova koju je osnovala američka porodica ew, sa svrhom rješavanja nekih od najizazovnijih problema današnjice. Sprovode ispitivanja javnog mnijenja, objavljuju demografske studije, analize sadržaja i prave druga empirijska istraživanja u društvenim naukama. entar ew djeluje kroz nekoliko istraživačkih projekata u različitim područjima: američku politiku istražuje Istraživački centar za narod i medije; medije rojekt za vještine u žurnalizmu; za internet i tehnologije postoji rojekat istraživanja interneta i američkog života; za religiju Forum za pitanja religije i javnog života; za hispano-američku populaciju Istraživački hispanički centar; za međunarodno javno mnijenje rojekat o globalnim stavovima; tu je i rojekat za društvene trendove, kao i entar za administraciju i izdavaštvo. Forum za pitanja vjerskog i javnog života (Forum on eligon and ublic Life, u daljem tekstu Forum ew) je projekt Istraživačkog centra ew, pokrenut 2001. godine u svrhu dubljeg razumijevanja pitanja religije i društvenih odnosa. Forum ew djeluje kao ekspertna grupa koja periodično objavljuje nepristrane činjenice o različitim aspektima vjerskih i javnih poslova, bazirane na njihovim anketama, demografskim analizama i drugim istraživanja od značaja za vjerski i društveni život u Sjedinjenim Američkim Državama i svijetu.


Forum ew istražuje ulogu religije u svjetskim odnosima kroz seriju istraživačkih proizvoda, od velikih anketa javnog mnijenja o religiji i društvu do detaljnih demografskih analiza trenutne distribucije i budućeg rasta značajnijih religijskih grupa. Forum ew također vrši istraživanja koja dokumentiraju domet vladinih i društvenih restrikcija koje se tiču religije širom svijeta U periodu od 2009. do 2013. godine Forum ew izdao je nekoliko publikacija u kojima se nastoji dati sadržajan demografski portret muslimanske populacije u svijetu danas i predvidjeti promjene u toj populaciji do 2030. godine. lavninu naše publikacije čine informacije iz četiri njihova izvještaja: Budućnost globalne muslimanske populacije. Projekcije za period 2010-2030. iz 2011. g., Muslimani svijeta: jedinstvo i raznolikost iz 2012. g. i Muslimani svijeta: religija, politika i društvo iz 2013. godine.

 R  

  O

BUDUĆNST LBALNE MUSLIMANSKE ULAIJE odine 2009. ew Forum za pitanja religijskog i javnog života objavio je publikaciju Mapiranje globalne muslimanske populacije, gdje je procijenjeno da u svijetu živi više od milijardu i po muslimana. Forum je napravio korak naprijed, pa je 2011. godine u izvještaju Budućnost globalne muslimanske populacije - projekcije za period 2010-2030. godine korištenjem standardnih demografskih metoda, usprkos brojnim neizvjesnostima, napravio procjenu koliko će do 2030. godine muslimana živjeti u svih 2321 zemlje u svijetu. vaj izvještaj daje demografske projekcije koje se zasnivaju na aktuelnim podacima o populaciji i pretpostavkama o demografskim trendovima. Te se projekcije odnose na ono što će se desiti ukoliko su sadašnji podaci tačni, a trendovi se nastave prema očekivanjima. Međutim, brojni su faktori koji mogu promijeniti demografske trendove na nepredvidiv način: imigracioni zakoni, ekonomski uvjeti, prirodne katastrofe, oružani sukobi, naučna otkrića, društveni pokreti, politička previranja itd. bog toga je ovaj izvještaj ograničen na skromni vremenski period od 20 godina. Međutim, i pored toga, ne postoji nikakva garancija da će muslimanska populacija rasti baš ovim predviđenim 1

Izvještaj govori o 232 zemlje i teritorije u svijetu, iako će se naći da je broj zemalja u svijetu manji (192, 195, 196). od “teritorijom” se podrazumijeva geografski entitet koje Ujedinjene nacije još nisu priznale kao neovisnu državu, ali koje imaju zasebne podatke o populaciji u izvještajima djela UN-a za ekonomska i socijalna pitanja. U ovom izvještaju među teritorijama su npr. Hong Kong i Makao (posebna administrativna područja Kine), renland (autonomni sastavni dio Kraljevine Danske), uerto ico (slobodna pridružena država SAD-a), itd. adi lakšeg predstavljanja podataka, u ovom izvještaju se riječ “zemlja” koristi kao obuhvatan pojam i za zemlje i za teritorije.


tempom, niti da na njen rast neće utjecati nepredviđene okolnosti kakve su političke odluke o imigracionim kvotama ili nacionalne kampanje da se osnivaju veće ili manje porodice. Važeći podaci o populacijama koji su temelj ovog izvještaja prikupljeni su iz najboljih izvještaja za sve 232 zemlje i teritorije za koje djel za ekonomska i socijalna pitanja Ujedinjenih nacija, tj. djel za populaciju, daje procjene. Dakle, izvori izvještaja su: podaci Ujedinjenih nacija i međunarodnih agencija za istraživanja, popisi, demografske studije, generalna istraživanja populacije, svjetska baza podataka o religijama (WD), te različiti izvori podataka za svaku zemlju ponaosob. pći pregled rezultata iz izvještaja Foruma ew o budućnosti muslimanske populacije koji slijedi temelji se na završnom izvještaju ove publikacije. otom su analizirani faktori koji podstiču rast muslimanske populacije (glavni i indirektni) i dat je pregled regionalne rasprostranjenosti muslimanske populacije.


ZEMLJE SA NAJBROJNIJOM MUSLIMANSKOM POPULACIJOM 2010. I 2030. GODINE 10 zemalja sa najvećom populacijom

10 zemalja sa najvećom populacijom

muslimana 2010. godine

muslimana 2030. godine

Zemlja

Procijenjena populacija muslimana

Zemlja

Projicirana populacija muslimana

Indonezija Pakistan Indija Bangladeš Egipat Nigerija Iran Turska Alžir Maroko

204.847.000 178.097.000 177.286.000 148.607.000 80.024.000 75.728.000 74.819.000 74.660.000 34.780.000 32.381.000

Pakistan Indonezija Indija Bangladeš Nigerija Egipat Iran Turska Afganistan Irak

256.117.000 238.833.000 236.182.000 187.506.000 116.832.000 105.065.000 89.626.000 89.127.000 50.527.000 48.350.000

Procjene broja stanovnika zaokružene su na hiljade. Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Population, januar 2011.

Evropa 2,7%

Amerike 0,3% Amerike

Podsaharsk a Afrika 15%

MUSLIMANSKA POPULACIJA PO REGIJAMA U PROCENTIMA ZA 2010. GODINU Evropa 2,7% Amerike 0,3% Bliski IstokSjev erna Afrika 19,9% Podsaharsk a Afrika 15% Bliski IstokSjev erna Afrika 19,9%

Bliski Istok-Sjev erna Afrika

Amerike Podsaharska Afrika Evropa

Bliski Istok-Sjeverna Afrika 62,1%

62,1%

Podsaharska Afrika Evropa

ew esearch enter’s Forum on eligion & ublic Life The Future of the lobal Muslim opulation, januar 2011.


 PĆ  PR  G čekuje se da će u narednih 20 godina muslimanska populacija u svijetu porasti za oko 35% tj., prema procjenama Foruma za religijska i javna pitanja entra ew, broj muslimana će se sa 1,6 milijardi, koliko ih je bilo 2010. godine, povećati na 2,2 milijardi 2030 godine. retpostavlja se da će u naredne dvije decenije muslimanska populacija dvostruko brže rasti u odnosu na nemuslimansku: prosječna godišnja stopa rasta za muslimane je 1,5%, a za nemuslimane 0,7%. Ukoliko se trenutni trend rasta nastavi, 2030. godine će u ukupnoj svjetskoj populaciji, koja će po projekcijama brojati 8,3 milijarde, muslimani činiti 26,4%, dok su, prema podacima iz 2010, od 6,9 milijardi svjetskog stanovništva muslimani činili 23,6%.

UDIO MUSLIMANSKE POPULACIJE U SVJETSKOJ OD 1990. DO 2030. GODINE �U MILIJARDAMA� 1010 8 8 6 6 4 4

4.2 4.2

4.8

4.8

2 2

1,1

0

0

1,1 19,9%

1,3

5.3

5.3 1,6

21,6% 1,3

23,4% 1,6

19,9%

21,6%

23,4%

1990.

2000.

2010.

1990.

2000.

2010.

5.8

5.8 1,9 24,9%

1,9

24,9%

2020.

2020.

6.1

6.1

Nemuslimanska Nemuslimanska Muslimanska Muslimanska

2,2 26,4%

2,2

26,4%

2030.

2030.

Ovi iznosi su prosjek sastavljen od godišnje stope rasta tokom 10-godišnjeg perioda. Uzelo se u obzir da populacijska osnova uključuje porast iz prethodne godine. Procenti su izračunati iz nezaokruženih brojeva. Podaci su dati na temelju nezaokruženih brojeva. Osjenčenim poljima predstavljene su projekcije. Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Population, januar 2011.


Bez obzira što će muslimanska populacija u svijetu rasti brže nego nemuslimanska, pretpostavlja se da će ona ipak rasti sporijim tempom nego u protekle dvije decenije. U periodu od 1999. do 2010. godine, muslimanska populacija rasla je prosječnom godišnjom stopom od 2,2%, dok je očekivana stopa za period od 2010. do 2030. godine 1,5%. vo su neki od glavnih zaključaka opsežnog izvještaja o veličini, rasprostranjenosti i rastu svjetske muslimanske populacije. U izvještaju Foruma ew za pitanja religijskog i javnog života nastoje se ažurirati procjene o broju muslimana u svijetu za 2010. godinu i predvidjeti rast muslimanske populacije od 2010. do 2030. godine. rojekcije su bazirane kako na ranijim demografskim trendovima, tako i na pretpostavkama da će se ovi trendovi nastaviti u narednim godinama. ravljenje ovakvih procjena neizostavno podrazumijeva neizvjesnosti, uključujući i one političke prirode. Na primjer, promjene političke klime u SAD-u i u evropskim državama mogle bi dramatično utjecati na obrasce migracija muslimana. Međutim, ukoliko se trenutni trend rasta nastavi, broj zemalja sa milion i više muslimana do 2030. godine će porasti sa današnjih 72 na 79. Većina muslimana (oko 60%) i dalje će živjeti u azijsko-pacičkoj regiji, dok će njih oko 20%, kao i danas, živjeti na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi. čekuje se da će akistan prestići Indoneziju, kao zemlju sa najvećom muslimanskom populacijom na svijetu. retpostavlja se da će populacija muslimana u odsaharskoj Africi rasti; na primjer, za dvadeset godina će vjerovatno više muslimana živjeti u Nigeriji nego u Egiptu. Muslimani će i dalje ostati manjina u Evropi i na dva američka kontinenta, ali se očekuje da će njihov udio u ukupnoj populaciji ovih regija rasti.


MUSLIMANSKA POPULACIJA PO REGIJAMA 2010.

2030.

PROCIJENJENI BROJ PRIPADNIKA MUSLIMANSKE POPULACIJE

PROCIJENJENI BROJ PRIPADNIKA MUSLIMANSKE POPULACIJE U PROCENTIMA

PROJICIRANI BROJ PRIPADNIKA MUSLIMANSKE POPULACIJE

PROJICIRANI BROJ MU� SLIMANSKE POPULACIJE U PROCENTIMA

Svijet

1.619.314.000

100%

2.190.154.000

100,0%

Azija – Pacik

1.005.507.000

62,1

1.295.625.000

59,2

Bliski Istok Sjeverna Afrika

321.860.000

19,9

439.453.000

20,1

Podsaharska Afrika

242.544.000

15,0

385.939.000

17,6

44.138.000

2,7

58.209.000

2,7

5.256.000

0,3

10.927.000

0,5

Evropa Sjeverna i Južna Amerika

Procijenjeni brojevi pripadnika populacije zaokruženi su na hiljade. Procenti su izračunati iz nezaokruženih brojeva. Zbog zaokruživanja, iznosi se ne moraju tačno poklapati. Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Population, januar 2011.

Na primjer, projekcije pokazuju da će se u naredne dvije decenije u Sjedinjenim Državama broj muslimana više nego udvostručiti, te da će porasti sa 2,6 miliona, koliko ih je bilo u 2010. godini, na 6,2 miliona u 2030. godini, a glavni razlozi za to su imigracija i natprosječna stopa nataliteta među muslimanima. retpostavlja se da će udio muslimana u ukupnoj populaciji SAD-a (odrasli i djeca) porasti sa 0,8% iz 2010. godine na 1,7% u 2030. godini, čime će se izjednačiti broj muslimana s današnjim brojem Jevreja ili episkopalaca. Iako će u nekim evropskim zemljama živjeti znatno veći procent muslimana, pretpostavlja se da će u SAD-u do 2030. godine živjeti više muslimana nego u bilo kojoj evropskoj zemlji, izuzev usije i Francuske. redviđa se da će u naredne dvije decenije udio muslimanskog stanovništva u cjelokupnoj populaciji Evrope porasti za skoro jednu trećinu, čime će broj muslimana u odnosu na ukupan broj stanovnika ove regije porasti sa 6% iz 2010. godine na 8% u 2030. godini. rikazano


u apsolutnim brojevima, evropska muslimanska populacija će porasti sa 44,1 milion iz 2010. godine na 58,2 miliona u 2030. godini. Najveći porast – uzrokovan prvenstveno neprestanim migracijama - najvjerovatnije će se desiti u apadnoj i Sjevernoj Evropi, gdje će se u nekoliko zemalja procent muslimana u odnosu na ukupan broj stanovnika približiti dvocifrenom broju. čekuje se da će u Ujedinjenom Kraljevstvu muslimani činiti 8,2% populacije u 2030. godini, što je znatan porast u odnosu na današnje procjene od 4,6%. retpostavlja se da će 2030. broj muslimana u Austriji dosegnuti 9,3%, u odnosu na današnjih 5,7% od ukupnog broja stanovnika zemlje; u Švedskoj će taj broj porasti na 9,9% (sa današnjih 4,9%); u Belgiji će muslimani činiti 10,2% populacije (u odnosu na današnjih 6%), a u Francuskoj 10,3% (sa današnjih 7,5%). Na brži rast broja muslimana u odnosu na nemuslimane u cijelom svijetu utječe nekoliko faktora. Muslimani obično imaju veće stope fertiliteta (više djece po ženi) od nemuslimanske populacije. sim toga, veliki dio muslimanske populacije već je, ili će to uskoro biti, u najboljoj reproduktivnoj dobi (15─29 godina). Također, poboljšanje zdravstvenih i ekonomskih uvjeta u zemljama s muslimanskom većinom dovelo je do natprosječnog pada mortaliteta novorođenčadi i djece, a prosječan ljudski vijek se produžuje više u zemljama s muslimanskom većinom nego u drugim manje razvijenim zemljama.

Muslimanska populacija raste, ali stopa njenog rasta opada ast globalne muslimanske populacije ne bi trebalo da zasjeni još jedan važan demografski trend: stopa rasta muslimanske populacije u posljednjih nekoliko decenija je u opadanju i vjerovatno će se nastaviti snižavati u narednih dvadeset godina, što pokazuje donji grakon. U periodu od 1990. godine do 2000. godine muslimanska populacija je rasla prosječnom godišnjom stopom od 2,3%. Stopa rasta je spala na 2,1% od 2000. do 2010. godine; pretpostavlja se da će od 2010. do 2020. godine opasti i do 1,7%, a od 2020. do 2030. godine na 1,4% (ili 1,5% godišnje u 20-godišnjem periodu od 2010. do 2030. godine).


GODIŠNJA STOPA RASTA MUSLIMANSKE I NEMUSLIMANSKE POPULACIJE 2.5

2.5

2 2 1.5 1.5

Muslimani 2,3% Muslimani 2,3%

2.1 2.1 1.71.7

Nemuslimani Nemuslimani 1,2% 1,2%

1.41.4

1,0 1,0

1

0.90.9

Nemuslimani Nemuslimani Muslimani Muslimani

0.60.6 0.5 0.5 0 0

1990.-2000. 1990.-2000.

2000.-2010. 2000.-2010.

2010.-2020. 2010.-2020. 2020.-2030. 2020.-2030.

Ovi iznosi su prosjek sastavljen od godišnje stope rasta tokom 10-godišnjeg perioda. Uzelo se u obzir da populacijsku osnovu uključuje porast iz prethodne godine. Procenti su izračunati iz nezaokruženih brojeva. Podaci su dati na temelju nezaokruženih brojeva. Osjenčenim poljima predstavljene su projekcije. Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Population, januar 2011.

Stopa rasta opada prvenstveno zbog pada stope fertiliteta u mnogim većinskim muslimanskim zemljama, među kojima su i takve mnogoljudne nacije poput Indonezije i Bangladeša. Stopa plodnosti (fertiliteta) opada jer se sve više žena u ovim zemljama sve duže obrazuje, raste životni standard, a ljudi se sele iz ruralnih područja u gradove. Usporeni rast muslimanske populacije najizraženiji je u azijskopacičkoj regiji, na Bliskom Istoku, Sjevernoj Africi i u Evropi, dok je u odsaharskoj Africi manje vidljiv. Jedina područja gdje će, kao rezultat imigracije, rast muslimanske populacije biti ubrzan jesu Sjeverna i Južna Amerika.


GODIŠNJA STOPA RASTA POPULACIJE MUSLIMANA PO REGIJAMA 4.5 4.5 4

4

4,1 4,1 3,6 3,6 Amerike 3,33,3 Amerike

3.5 3.5 3

3

2,6 2,6 2.5 2.52,4 2,4 2,2 2,2 2 2 2,1 2,1 1.5 1.5 1

1

0.5 0.5 0

3

3

2,1 2,1 1,8 1,8

2,5 2,5 Podsaharska Podsaharska Afrika 2,22,2 Afrika IstokBliski Istok1,8 1,8 Bliski Afrika Sjeverna Afrika 1,6 1,6 Sjeverna 1,4 1,4 1,4 1,4 Evropa 1,2 Evropa 1,2 Azija-Pacifik1,1 1,1 Azija-Paciﬁk

0 1990.-2000. 2000.-2010. 2000.-2010. 2010.-2020. 2010.-2020. 1990.-2000.

Azija-Paciﬁk Azija-Pacifik Evropa Evropa Bliski BliskiIstokIstokSjeverna SjevernaAfrika Afrika Podsaharska Podsaharska Afrika Afrika Amerike Amerike

2020.-2030. 2020.-2030.

Ovi iznosi su prosjek sastavljen od godišnje stope rasta tokom 10-godišnjeg perioda. Uzelo se u obzir da populacijsku osnovu uključuje porast iz prethodne godine. Procenti su izračunati iz nezaokruženih brojeva. Podaci su dati na temelju nezaokruženih brojeva. Isprekidanom linijom predstavljene su projekcije. Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Population, januar 2011.

padanje stope fertiliteta dovest će do značajnih promjena u dobnoj strukturi muslimanske populacije. Današnja svjetska muslimanska populacija prilično je mlada, što se u statističkom predstavljanju naziva “ispupčenjem mladosti” (youth bulge): to znači da je procent mladih u dobi do 30-te godine dosegnuo vrhunac oko 2000. i od tada se nalazi u opadanju. odine 1990. više od dvije trećine ukupnog broja stanovnika u većinski muslimanskim zemljama činili su mlađi od 30 godina. Danas mlađi od 30 čine 60% populacije u ovim zemljama, a projekcije su da će ih do 2030. biti manje od 50%. Istodobno, u mnogim većinski muslimanskim zemljama stanovništvo će biti sve starije: u periodu od 2010. do 2030. broj ljudi starijih od 30 godina porast će sa 40% na 50%, a broj starijih od 60 godina će se skoro udvostručiti - porast će sa 7% na 12%.


PROCENTI ODABRANIH DOBNIH SKUPINA U VEĆINSKI MUSLIMANSKIM ZEMLJAMA 100 100 80 80

30+ 30+ godina godina

31,6% 31,6%

30+ godina 30+ godina

39,6% 39,6%

60 60 40 40 20 20

0-20 0-20 godina godina

68,4% 68,4%

0-20 godina 0-20 godina

60,4% 60,4%

30+ godina 30+ godina

49,6% 49,6%

30+godina godina 30+ 0-20godina godina 0-20 0-20 godina 0-20 godina

50,4% 50,4%

00 1990. 1990.

2010. 2010.

2030. 2030. (projekcije) (projekcije)

Analiza Foruma Pew na temelju UN-ovih procjena po zemljama, tako da mnogoljudnije zemlje više utječu na prosjek od onih sa manje stanovnika. Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Population, januar 2011.

Međutim, to što je stanovništvo sve starije nije problem samo zemalja sa muslimanskom većinom. S obzirom na to da u cijelom svijetu natalitet opada, a ljudi sve duže žive, fenomen sve starijeg stanovništva uočljiv je svugdje u svijetu. ato će, komparativno promatrano, muslimanska populacija biti mlada još decenijama. rosječna dob u većinski muslimanskim zemljama porasla je sa 19 (kolika je bila 1990.) na 24 godine (kolika je bila 2010.), a očekuje se da će se do 2030. popeti na 30 godina. Međutim, još uvijek će to biti niža prosječna dob od one u Sjevernoj Americi, Evropi i drugim razvijenim regijama, gdje je od 1990. do 2010. porasla sa 34 na 40 godina, a očekuje se da će 2030. biti 44 godine. Do tada će, prema projekcijama, troje od 10 mladih (29,1% populacije u dobi 15-29 godina) biti muslimani, što je više u odnosu na 2010. kada ih je bilo 25,8% i 1990. kada ih je bilo 20,0%. stali zaključci do kojih se došlo u istraživanju su:


lobalna slika  Sunije će do 2030. godine i dalje biti nadmoćna većina među muslimanima (87-90%). Proporcija šiijskih muslimana bi mogla lagano opadati, ponajviše zbog niske stope fertiliteta u Iranu, gdje živi više od trećine svjetske šiijske muslimanske populacije.  Oko tri četvrtine (74,1%) muslimanske populacije živi u 49 zemalja, gdje muslimani čine većinu stanovništva. Više od petine (23,3%) muslimana živi u zemljama sa nemuslimanskom većinom, u zemljama u razvoju. Oko 3% muslimana živi u najrazvijenijim regijama kao što su Evropa, Sjeverna Amerika, Australija, Novi Zeland i Japan.  Stopa fertiliteta u većinski muslimanskim zemljama usko je povezana sa nivoom obrazovanja žena. U osam većinski muslimanskih zemalja, gdje se djevojčice najkraće školuju, prosječna stopa fertiliteta (5,0 djece po jednoj ženi) je više nego dvostruko veća od prosječne stope u devet muslimanskih zemalja gdje djevojčice najduže idu u školu. Izuzetak su teritorije Palestine (u daljem tekstu Palestina) gdje je prosječna stopa fertiliteta (4,5 djece po ženi) relativno visoka, iako tamo danas rođene djevojčice mogu očekivati da steknu 14 godina formalnog obrazovanja.  Manje od polovine (47,8%) udatih žena u dobi od 15 do 49 godina u zemljama sa muslimanskom većinom koristi neku vrstu kontrole rađanja. Poređenja radi, u manje razvijenim zemljama sa većinskim nemuslimanskim stanovništvom skoro dvije trećine (63,3%) svih udatih žena iste dobne skupine koristi neki oblik kontrole rađanja.


    OR  O  PO  Č R   POP  C   lavni faktori koji, prema mišljenju autora istraživanja, podstiču rast populacije su:  fertilitet;  očekivani životni vijek (trajanje života);  migracije i  dobna struktura.

Fertilitet U mnogim zemljama sa muslimanskom većinom tokom posljednjih decenija stopa fertiliteta je opadala i nastavlja opadati, pa ipak je u prosjeku i dalje viša od stope drugih zemalja manje razvijenog svijeta i značajno viša od zemalja razvijenog svijeta. To je i glavni razlog zašto se očekuje da će globalna muslimanska populacija rasti i u apsolutnom broju i u proporcijama unutar cjelokupne svjetske populacije. Uzevši u cjelini, razvijene zemlje Evrope, Amerike i Australije, te Japan, imaju totalnu stopu fertiliteta (TF)2 oko 2,1 djeteta po ženi, što je minimum neophodan da populacija ostane stabilna. Totalna stopa fertiliteta u svih 49 većinski muslimanskih zemalja će pasti sa 4,3 u 1990-im na 2,9 u 2010-im godinama, a onda i dalje padati: na 2,6 u 2020-im i 2,3 u 2030-im godinama. Međutim, visoka 2

Standardna mjera fertiliteta u ovom izvještaju je totalna stopa fertiliteta (Total Fertilty ate, TF), koja se denira kao ukupan broj djece koji jedna prosječna žena ima tokom svog života, ukoliko se ne promijene obrasci fertiliteta. TF se računa tako što se zbroji stopa rađanja među ženama svih životni dobi u konkretnoj zemlji i konkretnom periodu - sažeto: to je obrazac plodnosti na jednom mjestu i u jednom vremenskom periodu.


stopa fertiliteta u prošlosti stvorila je jednu demografsku pokretačku silu koja će osigurati brzi rast populacije i u sljedeće dvije decenije, čak i kada broj rađanja po ženi opada. Najveći broj djece po jednoj ženi U zemljama sa muslimanskom većinom Zemlja Niger Afganistan Somalija Čad Burkina Faso

20102015.

20302035.

6,9 6,3 6,2 5,8 5,6

5,3 4,4 4,3 3,8 3,6

Izvor: Total Fertility Rate, UN Rangovi su određeni iz nezaokruženih brojeva. Palestina i Senegal su precizno izjednačeni, a druge zemlje zbog zaokruživanja.

Najmanji broj djece po jednoj ženi U zemljama sa muslimanskom većinom Zemlja Iran Tunis Albanija Liban UAE*

20102015.

2030 -2035.

1,7 1,8 1,9 1,9 1,9

1,9 1,9 1,9 1,9 1,9

Izvor: Total Fertility Rate, UN Rangovi su određeni iz nezaokruženih brojeva. Liban i Albanija su prezicno izjednačeni, a druge zemlje zbog zaokruživanja.

Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Population, januar 2011.

pći trend fertiliteta, međutim, može zamaskirati velike razlike od zemlje do zemlje. Najveću stopu trenutno imaju Niger, Afganistan i Somalija, a najnižu Iran, Tunis, Albanija i Liban. I u zemljama sa muslimanskom većinom i u drugim zemljama, razlozi opadanja stope fertiliteta su isti: ekonomski razvoj, poboljšani životni standard, duže školovanje, sklapanje braka u kasnijim godinama, sve brža urbanizacija i sve veća primjena kontrole rađanja. Na stopu fertiliteta općenito utječu razni kulturni, društveni, politički, ekonomski i historijski činioci. Što se tiče dobi kada se sklapa brak, između zemalja sa muslimanskom većinom i drugih manje razvijenih zemalja nema značajne razlike, ali ima u odnosu na razvijenije zemlje: žene u zemljama sa muslimanskom većinom brak sklapaju u prosjeku u dobi od 21,6 godina, u drugim manje razvijenim zemljama u dobi od 22 godine, a u razvijenom svijetu sa 26,2 godine. Utjecaj religije, međutim, složeno je pitanje: ne smije se samo na osnovu činjenice da je u zemljama sa muslimanskom većinom stopa fertiliteta veća nego u drugim manje razvijenim zemljama zaključiti da su *

Ujedinjeni Arapski Emirati

POPC RGOZO MUSLIMANSKI SVIJET / POP C R G OZ O 21 23

tomu razlog islamska učenja. Mnogi muslimani, naime, žive u zemljama sa natprosječnom stopom siromaštva, slabom zdravstvenom zaštitom, manjim mogućnostima za obrazovanje i većom ruralnom populacijom, a svi ti faktori su povezani sa višom stopom fertiliteta. Ono što bi se moglo zaključiti iz O istraživanja religioznosti    OR  PO  Ču svim religijskim tradicijama jest da generalno religioznost, a ne konkretno R   POP  C   islam, može podstaći više rađanja. Ukratko: islamska učenja mogu direktno ili indirektno utjecati na veličinu porodice, ali religija ne djeluje lavni faktori koji, prema mišljenju autora istraživanja, podstiču rast neovisno o drugim društvenim silama. Fertilitet pokreće složena mjepopulacije su: šavina kulturnih, socijalnih, ekonomskih, religijskih i drugih faktora.  fertilitet;

Očekivani životni životni vijek vijek (trajanje života);  očekivani  migracije i mnogo duže nego nekoliko generacija ranije. roMuslimani danas žive  sedobna cjenjuje da ćestruktura. se prosječni životni vijek (očekivano trajanje života) u zemljama sa muslimanskom većinom, koji je 1990-95. bio 62 godine, produžiti na 68, a da će 2030-35. dosegnuti 73 godine. Prosječan životni vijek Fertilitet

u zemljama sa muslimanskom većinom i manje razvijenim zemljama priU mnogim zemljama sa muslimanskom većinom tokom posljednjih bližno je isti, dok ljudi u razvijenim zemljama žive srazmjerno duže: 1990decenija stopa fertiliteta je opadala i nastavlja opadati, pa ipak je u 95. njihov životni vijek bio je 74 godine, a do 2030-35. bit će 81 godinu. prosjeku i dalje viša od stope drugih zemalja manje razvijenog svijeta i značajnoU viša od zemalja razvijenog OČEKIVANOJ DUŽINI ŽIVOTNOGsvijeta. VIJEKA To je i glavni razlog zašto TRENDOVI O EKIVANOJ novorođenče Očekivani broj u prosjeku, živjepopulacija koliko će, e,muslimanska novoro enrasti e i u apsolutnom O ekivani se očekuje dagodina će globalna Zemlje saUzevši u broju 90 i u proporcijama unutar cjelokupne svjetske populacije. muslimanskom

cjelini, razvijene zemlje Evrope, Amerike i Australije, te Japan, imaju 81 80 78 2 oko 2,1 djeteta po ženi, što je minimum totalnu stopu fertiliteta (TF) 80 76

74 da populacija ostane stabilna. neophodan 70

68

71

73

Manje razvijene zemlje sa nemuslimansko

72 muslimanskih zemalja Totalna stopa66fertiliteta u svih 49 većinski 70

63

će pasti sa 4,3 u 1990-im na 2,9 u 2010-im godinama, a onda i dalje Razvijenije

62

60 padati: na 2,6 u 2020-im i 2,3 u 2030-im godinama. Međutim, zemlje sa visoka 2

1990.1995.

2000.2005.

2010.2015.

2020.2025.

2030.2035.

nemuslimanskom

Standardna mjera fertiliteta u ovom izvještaju je totalna stopa fertiliteta (Total Fertilty ate, TF), koja se denira kao ukupan broj djece koji jedna prosječna žena ima tokom svog života, ukoliko se ne promijene obrasci fertiliteta. TF se računa tako što se zbroji stopa rađanja među ženama svih životni dobi u konkretnoj zemlji i konkretnom periodu - sažeto: IzIIzvor: Očekivani O ekivani životni vijek, analiza Foruma Pew na osnovu podataka UN-a. to je obrazac plodnosti na jednom mjestu i u jednom vremenskom periodu. Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Popula on, januar 2011.


a duži životni vijek zaslužno je nekoliko faktora, npr. kvalitetnija zdravstvena zaštita, bolja prehrana, veća primanja i razvoj infrastrukture. Jedna od mjera kvaliteta zdravstvene zaštite je procent porođaja kojima prisustvuje kvalicirani stručnjak. U 1990-im godinama, u većinski muslimanskim zemljama 48% porođaja obavljeno je uz stručnu pomoć, a od 2000. do 2008. već ih bilo 63% (analiza podataka Svjetske zdravstvene organizacije). Kako razvoj infrastrukture utječe na dužinu života pokazuje pristup čistoj pitkoj vodi. U većinski muslimanskim zemljama koje imaju bolji pristup pitkoj vodi očekivani životni vijek je duži nego u onim gdje je pristup pitkoj vodi loš. U pet zemalja sa najslabijim pristupom pitkoj vodi očekivana prosječna dužina života je svega 55 godina. sim toga, usprkos poboljšanim uvjetima života, smrtnost novorođenčadi u većinski muslimanskim zemljama veća je od smrtnosti novorođenčadi u većinski nemuslimanskim manje razvijenim zemljama. Najvišu smrtnost novorođenčadi na svijetu ima Afganistan: od 1.000 novorođenčadi umre njih 147. Afganistan ima i najkraći prosječni očekivani životni vijek: procjena za 2010-15. iznosi 45 godina, a tek 2030-35. dosegnut će 53 godine. Međutim, kako su razlike među zemljama i ovom pogledu velike, neke muslimanske zemlje, poput Bruneja, Majota ili Malezije, imaju stopu smrtnosti novorođenčadi poput razvijenih zemalja. Najduži životni vijek u zemljama sa muslimanskom većinom imaju Kuvajćani - za 2010-15. procijenjen je na 78 godina.

Migracije U prosjeku, više ljudi napušta zemlje sa muslimanskom većinom nego što u njih imigrira. Iako stopa napuštanja opada od 1990-ih, još uvijek te zemlje gube dio svoje populacije zbog emigracije, a takav trend će se nastaviti i u narednih 20 godina. Migracija iz zemalja sa muslimanskom većinom u razvijenije zemlje je i glavni razlog što raste procent muslimana u Evropi, Sjevernoj Americi i Australiji.


Donedavno, 1990-95. iz zemalja sa muslimanskom većinom, na 100.000 ljudi godišnje odlazilo je njih 160, u ovom periodu se taj broj prepolovio, a projekcije za 2030-35. su da će godišnje odlaziti 47 na 100.000 ljudi. Međutim, to umnogome ovisi o ekonomskim uvjetima: budu li oni loši u zemljama sa muslimanskom većinom, to će motivirati ljude na odlazak. bratno, ako se pogoršaju uvjeti u razvijenim zemljama, to će demotivirati ljude na odlazak. Kao i kad je o drugim faktorima riječ, razlike među zemljama su velike. Iz zemalja sa muslimanskom većinom ne odlaze samo muslimani - na Bliskom Istoku, npr. odlaze i kršćani, a ponekad i u većem procentu nego religijska većina. otom, muslimani migriraju iz jedne u drugu većinsku muslimansku zemlju, posebno u zemlje aliva, a značajna “interna” migracija odvija se i na Bliskom Istoku, gdje ljudi iz jedne zemlje u drugu prelaze u potrazi za poslom ili u izbjeglištvo.

NAJVEĆI GUBICI I NAJVEĆI DOBICI ZBOG MIGRACIJA U ZEMLJAMA SA MUSLIMANSKOM VEĆINOM, 2010�15. Zemlje iz kojih se najviše emigrira Zemlja Jordan Sirija Albanija Mali Komori

Prosjek godišnje neto migracije na 100.000 ljudi -521 -508 -311 -283 -274

Zemlje u koje se najviše imigrira Zemlja UAE Katar Kuvajt Bahrein Bruneji

Prosjek godišnje neto migracije na 100.000 ljudi +808 +637 +622 +355 +165

Izvor: U.N. Zemlje u kojima su trajali konikti i teritorije sa veoma malom populacijom su isključene. Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Population, januar 2011.

Dobna struktura ovoreći uopćeno, zemlje sa muslimanskom većinom imaju veoma mladu populaciju. Već je spomenut podatak da je 2010. oko 60% muslimanske populacije bilo mlađe od 30 godina, što je znatno više od populacije razvijenijih zemalja, gdje mladi ispod 30 čine oko jedne trećine


stanovništva. Mladi ljudi u najboljoj reproduktivnoj dobi su također demografska pokretačka sila koja slabi tek nakon smjene više od jedne generacije, tako da će i 2030. oko 50% muslimanske populacije biti ispod 30. godine, odnosno bit će više od 540 miliona mladih. retpostavlja se da će većinski muslimanske zemlje sa najvećim procentom mladog stanovništva (od 15 do 29 godina) 2030. godine biti Burkina Faso, Senegal, Siera Leone, Mali, Čad, ambija, alestina, Jemen, vineja, Afganistan i Mauritanija, a one su i sada zemlje sa najbrojnijom mladom populacijom (u malo drugačijem poretku). Međutim, “najmlađu” populaciju (mjereno medijanom) za 2010. godinu ima Niger - ova zemlja ima najviše stanovnika u dobi od 15 godina. Burkina Faso, Afganistan i Čad su na drugom mjestu, gdje je medijana 16 godina. Međutim, procent starijih će se povećavati, pa će 2030. trećina populacija biti starija od 60 godina. Najveći procent stanovništva iznad 60 godina imaju Albanija, Tunis, Kazahstan i Liban, a do 2030, osim ovih, među većinski muslimanskim zemljama sa najstarijim stanovništvom naći se i Azerbejdžan, Indonezija, Turska, Malezija, Maroko i Kuvajt. “Najstariju” populaciju mjereno medijanom 2010. godine, međutim, imali su Ujedinjeni Arapski Emirati, i ona je iznosila 32 godine; Kuvajt je na drugom mjestu sa 31 godinom, a slijede Katar i Albanija sa po 30. PROSJEČNA DOB U ZEMLJAMA SA MUSLIMANSKOM VEĆINOM Zemlje sa najstarijom populacijom Zemlja

Zemlje sa najmlađom populacijom

Prosječna dob

UAR Kuvajt Katar Albanija Kazahstan Izvor: U.N. Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Population, januar 2011.

32 31 30 30 29

Zemlja Niger Burkina Faso Afganistan Čad Mali

Prosječna dob 15 17 17 17 18


Fenomen velike proporcije mladih u ukupnoj muslimanskoj populaciji (statistički - “ispupčenje”) doživio je vrhunac sredinom 20. stoljeća i od tada opada. Kao povezana pojava, povećava se populacija u dobi između 30 i 44 godine i ostaje prilično stabilna u promatranom periodu.


I    R     OR  O   Č   R  POP C  Sljedeći faktori nisu direktno povezani sa projekcijama, ali osiguravaju dobre pretpostavke za razumijevanje načina promjene stope fertiliteta i promjene muslimanske populacije uopće.

brazovanje Kao i drugdje u svijetu, stope fertiliteta i u većinski muslimanskim zemljama su obratno povezane sa obrazovnim nivoima. Žene nastoje odgoditi rađanje dok ne završe više nivoe školovanja. Veza dužine školovanja i stope fertiliteta je obrnuto proporcionalna. ecimo, Niger ima vrlo visoku stopu fertiliteta (6,9 djece po ženi), a djevojčice ondje rođene mogu očekivati da će pohađati školu svega četiri godine, dok će se u Libiji, sa stopom fertiliteta 2,5, djevojčice vjerovatno školovati u prosjeku 17 godina. Izuzetak od ovog pravila je alestina, gdje je stopa fertiliteta relativno visoka, a za očekivati je da se djevojčice obrazuju u prosjeku 14 godina.


Zemlje sa muslimanskom većinom gdje se djevojčice najduže školuju Zemlja Libija Kazahstan Iran Baherin Tunis Katar Brunei Liban Palestina PROSJEK ZA NAVEDENE ZEMLJE

Zemlje sa muslimanskom većinom gdje se djevojčice najkraće školuju

Očekivane godine Broj djece po školovanja ženi 17 2,5 15 2,2 15 1,7 15 2,1 15 1,8 15 2,3 14 2,0 14 1,9 14 4,5 15

Očekivane godine školovanja Niger 4 Sudan 4 Džibuti 4 Čad 4 Afganistan 5 Burkina Faso 6 Siera Leone 6 Pakistan 6 Zemlja

PROSJEK ZA NAVEDENE ZEMLJE

2,3

Izvor: Schooling, UN, 2010; Total Fertility Rate, UN, 2010-15. Rangovi su određeni iz nezaokruženih brojeva; neke zemlje mogu biti izjednačene zbog zaokruživanja. Prosjek nije podešavan prema veličini populacije zemlje.

5

Broj djece po ženi 6,9 3,7 3,5 5,8 6,3 5,5 5,0 3,6

5,0

Izvor: Schooling, UN, 2010.; Total Fertility Rate, UN, 2010-2015. Sudan je izuzetak jer obuhvata i mušku djecu. Rangovi su određeni iz nezaokruženih brojeva; neke zemlje mogu biti izjednačene zbog zaokruživanja. Prosjek nije podešavan prema veličini populacije zemlje.


Ekonomsko stanje U zemljama sa muslimanskom većinom, kao i u drugim zemljama, nizak ekonomski standard povezan je sa rapidnim rastom populacije. Iz podataka UN-a za 24 većinski muslimanske zemlje uočava se: što je više siromašnih stanovnika, viša je stopa fertiliteta. Važi i obrnuto: što je standard viši, stopa fertiliteta je niža. Brojni su razlozi zašto je fertilitet veći u siromašnijim zemljama: u društvima gdje dominira poljoprivreda, visoka stopa fertiliteta povezana je sa težnjama porodice da ima više radnika. odaci UN za zemlje sa muslimanskom većinom (izuzimajući zemlje aliva) to i dokazuju. U 10 zemalja sa muslimanskom većinom koje imaju najveći broj ljudi koji žive ispod granice siromaštva, prosječna stopa fertiliteta je 4,5. Međutim, u 10 većinski muslimanskih zemalja koje imaju najmanji procent siromašnog stanovništva, skoro dvostruko je niža stopa fertiliteta (2,4).

MUSLIMANSKI SVIJET / POPC  RGOZO 30 Zemlje sa muslimanskom većinom sa najvećim procentom stanovnika ispod granice siromaštva Zemlja Siera Leone Čad Mali Niger Gambia Azerbejdžan Burkina Faso Mauritanija Tadžikistan Kirgistan PROSJEK ZA NAVEDENE ZEMLJE

Zemlje sa muslimanskom većinom sa najmanjim procentom stanovnika ispod granice siromaštva

Procent stanovnika ispod granice siromaštva

Broj djece po ženi

Zemlja

Procent stanovnika ispod granice siromaštva

Broj djece po ženi

70,2% 64,0 63,8 63.0 61,3 49,6 46,4 46,3 44,4 43,1

5,0 5,8 5,2 6,9 4,6 2,1 5,5 4,1 3,1 2,4

Tunis Jordan Kazahstan Egipat Indonezija Alžir Albanija Turska Uzbekistan Pakistan

7,6% 14,2 15,4 16,7 16,7 22,6 25,4 27,0 27,5 32,6

1,8 2,8 2,2 2,7 2,0 2,3 1,9 2,0 2,2 3,6

55,2%

4,5

20,6%

2,4

Izvor: Poverty, UN. Najnoviji podaci potječu iz perioda od 2000. do 2006.; UN nema podatke za zemlje Zaliva. Total Fertility Rate, UN, 2010-15. Prosjek nije podešavan prema veličini populacije zemlje.

PROSJEK ZA NAVEDENE ZEMLJE

Izvor: Poverty, UN. Najnoviji podaci potječu iz perioda od 2000. do 2006.; UN nema podatke za zemlje Zaliva. Total Fertility Rate, UN, 2010-15. Prosjek nije podešavan prema veličini populacije zemlje.


Danas su većinski muslimanske zemlje među najsiromašnijim zemljama na svijetu, ako se mjeri i bruto domaći proizvod po stanovniku: medijana za većinski muslimanske zemlje je 4.000$ godišnje, što je oko osam puta manje od medijane za razvijene zemlje svijeta (33.000$ godišnje), a nešto više od medijane za manje razvijene zemlje sa nemuslimanskom većinom (3.300$). Međutim, kad je u pitanju ova mjera, razlike među samim zemljama sa muslimanskom većinom su ogromne: naftom bogate zemlje aliva imaju BD viši od američkog. Tri od deset najbogatijih zemalja svijeta su zemlje sa muslimanskom većinom: Katar, Kuvajt i Bruneji, ali i tri od deset najsiromašnijih zemalja svijeta su također zemlje sa muslimanskom većinom: Afganistan, Niger i Somalija.


Kontracepcija i planiranje porodice Kontrola rađanja je daleko slabija u većinski muslimanskim zemljama nego u drugim zemljama svijeta, što direktno doprinosi višoj stopi fertiliteta. Manje od polovine (47,8%) udatih žena u dobi od 15 do 49 godina u zemljama sa muslimanskom većinom koristi neku vrstu kontrole rađanja. oređenja radi, u manje razvijenim zemljama sa većinskim nemuslimanskim stanovništvom skoro dvije trećine (63,3%) svih udatih žena iste dobne skupine koristi neki oblik kontrole rađanja. Neke muslimanske zemlje, poput akistana, Bangladeša, Indonezije, Irana i Turske, već decenijama imaju programe planiranja porodice, ali je upotreba modernih formi kontrole rađanja bila zanemariva sve do 1990-ih. Danas je kontrola rađanja legalna i dostupna u mnogim većinski muslimanskim zemljama, a postoje i vladini programi planiranja porodice. Iako se neki muslimani suprotstavljaju planiranju porodice, vjerski autoriteti se uveliko slažu da islamski propisi ne zabranjuju kontrolu rađanja. U mnogim većinski muslimanskim zemljama rijetko su dostupni podaci o učestalosti abortusa. Međutim, mnoge zemlje sa muslimanskom većinom ili zabranjuju abortus ili ga dopuštaju pod vrlo strogim ograničenjima.

PRAVNI PROPISI O ABORTUSU U VEĆINSKI MUSLIMANSKIM ZEMLJAMA Pravni uvjeƟ kad je abortus dopušten

ZEMLJA SA MUSLIMANSKOM VEĆINOM

Potpuno zabranjen (ne postoji eksplicitni izuzetak u slučaju kad je život majke ugrožen)

Egipat, Irak, Mauritanija, Oman, Senegal i Somalija

Samo u slučaju kada treba spasiti život majke

Afganistan, Bangladeš, Brunei, Indonezija, Iran, Liban, Libija, Mali, Palestina, Sudan, Sirija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Jemen

Sačuvati zičko zdravlje ili spasiti život majke

Burkina Faso, Čad, Komori, Džibuti, Gvineja, Jordan, Kuvajt, Maldivi, Maroko, Niger, Pakistan, Katar i Saudijska Arabija

Sačuvati mentalno ili zičko zdravlje ili spasiti život majke

Alžir, Gambija, Malezija i Sijera Leone

Bez ograničenja u pogledu razloga, ali sa gestacij-skim i drugim limitima

Albanija, Azerbejdžan, Bahrein, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Tunis, Turska, Turkmenistan i Uzbekistan

Izvor: Guttmacher Institute, 2009. Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Population, januar 2011.


Urbanizacija Nešto više od polovine stanovnika zemalja sa muslimanskom većinom žive u ruralnim područjima, ali se sele u gradove mnogo brže nego u drugim zemljama svijeta. Kako stanovnici gradova generalno imaju manje djece od onih na selu, ovaj trend značajno doprinosi ukupnom opadanju stope fertiliteta među muslimanima. U zemljama sa muslimanskom većinom postoji veza urbanizacije i fertiliteta: što je više stanovnika u gradovima, to je niža stopa fertiliteta. Najviše urbanizirane zemlje sa muslimanskom većinom Procent koji živi Broj djece Zemlja u gradovima po ženi Kuvajt 98% 2,1 Katar 96 2,3 Bahrein 89 2,1 Džibuti 88 3,5 Liban 87 1,9 PROSJEK ZA NAVEDENE 85% 2,4 ZEMLJE

Najmanje urbanizirane zemlje sa muslimanskom većinom Procent koji živi Broj djece Zemlja u gradovima po ženi Niger 17% 6,9 Burkina Faso 20 5,6 Afganistan 24 6,3 Čad 27 5,8 Tadžikistan 27 3,1 PROSJEK ZA NAVEDENE 27% 4,8 ZEMLJE

Izvor: Stanovništvo u gradovima, UN, 2009. Total Fertility Rate, UN, 2010-15. Libija i Ujedinjeni Arapski Emirati su precizno izjednačeni. Prosjek nije podešavan prema veličini populacije.

Izvor: Stanovništvo u gradovima, UN, 2009. Total Fertility Rate, UN, 2010-15. Čad i Tadžikistan su precizno izjednačeni, kao i Bangladeš i Komori. Prosjek nije podešavan prema veličini populacije


Konverzija ijetki su statistički podaci o konverziji u islam i iz islama. no malo podataka kojima se raspolaže ne pokazuje da globalno postoji neki značajan gubitak, ali ni povećanje populacije zbog konverzije. Konverzija, međutim, indirektno utječe na projekcije zato što su i oni koji su prešli na islam uvršteni - iako se ne broje zasebno - u popise i ankete. Brojni su razlozi što o konverziji nema podataka: najvažniji je da se u popisima i anketama ljude pita koje su religije, a ne i da li su konvertovali. sim toga, za brojne muslimane islam nije samo religija, već etnički i kulturni identitet koji ne ovisi o tome da li neko aktivno prakticira vjeru. To znači da se i oni koji ne prakticiraju vjeru i sekularni muslimani smatraju muslimanima.


 G O    R  P ROR     O   ezultati izvještaja o budućnosti muslimanske populacije po regijama dati su prema brojnosti, počev od najbrojnije (azijsko-pacičke), do regije sa najmanjim brojem muslimana (američki kontinenti).

Azijsko-pacička regija Broj muslimana u azijsko-pacičkoj regiji će, pretpostavlja se, sa 1 milijarde u 2010-oj, porasti na 1,3 milijarde 2030. godine. Skoro troje od 10 ljudi koji budu živjeli u azijsko-pacičkoj regiji 2030. godine bit će muslimani, što je porast sa oko četvrtine (24,8%) u 2010. i približno petine (21,6%) u 1990. godini. Više od polovine svih muslimana azijsko-pacičke regije živi u južnoj Aziji, u kojoj su tri od pet zemalja sa najmnogoljudnijom muslimanskom populacijom u svijetu (akistan, Indija i Bangladeš). stala muslimanska populacija ove regije podijeljena3 je na jugoistočnu Aziju (Indonezija, Malezija i Kina) i centralno-zapadni dio Azije (Afganistan, Iran i Turska). U Australiji, na Novom elandu i drugim dijelovima pacičke regije živi vrlo malo muslimana. U azijsko-pacičkoj regiji živi više od polovine svih muslimana svijeta, a u Aziji se nalazi šest od 10 zemalja sa najvećim brojem muslimana na svijetu (prema podacima iz 2010.): Indonezija, akistan, Indija, Bangladeš, Iran i Turska. retpostavlja se da će akistan 2030. godine prestići Indoneziju kao zemlju sa najbrojnijom muslimanskom populacijom u svijetu. 3

vakva podjela po regijama odnosi se samo na ovo istraživanje Foruma ew (2010.). a istraživanje iz 2011. muslimanske zemlje su grupirane po regijama na drugi način.


Muslimani čine svega 2% ukupnog broja stanovnika Kine, ali, budući se radi o najmnogoljudnijoj zemlji svijeta, očekuje se da će 2030. njena muslimanska populacija biti 19. u svijetu po brojnosti. Do 2030. godine Indija će imati oko 236,2 miliona muslimana, približno koliko i Indonezija i bit će treća zemlja po brojnosti muslimanske populacije u Aziji. Stopa fertiliteta muslimanske populacije u regiji će opadati, ali će u apsolutnom broju ona ipak rasti. Međutim, procent te populacije u odnosu na ukupnu populaciju pojedinih zemalja neće se značajnije mijenjati. Najveću stopu fertiliteta u regiji ima Afganistan, gdje žena tokom života ima u prosjeku šestero djece. Muslimani u Afganistanu, međutim, imaju i najkraće očekivano trajanje života. U prosjeku, više ljudi emigrira iz zemalja azijsko-pacičke regije, nego što imigrira u njih. azlike među zemljama su i u ovom pogledu izrazite: iz akistana, na primjer, godišnje emigrira 185.000 ljudi. Nekoliko zemalja sa muslimanskom većinom, međutim, može očekivati priliv imigranata u naredne dvije decenije: npr. ranije je stanovništvo iz Turske više odlazilo, nego što se useljavalo, međutim, kako se ekonomska situacija u zemlji poboljšava, populacijski dobici su veći od gubitaka i obuhvataju i Turke povratnike iz inostranstva. I u ovoj regiji zemlje sa muslimanskom većinom imaju mlađu populaciju od drugih zemalja regije: u 15 većinski muslimanskih zemalja regije ispod 30 godina je oko 58% populacije.

MUSLIMANSKI SVIJET / POPC  RGOZO 35 AZIJSKO�PACIFIČKA REGIJA Zemlje koje će imati najveći očekivani porast broja muslimana 2010-2030. U APSOLUTNOM BROJU Zemlja Pakistan* Indija Bangladeš* Indonezija* Afganistan*

Procijenjena populacija muslimana

Projicirana populacija muslimana

2010.

2030.

178.097.000 177.286.000 148.607.000 204.847.000 29.047.000

256.117.000 236.182.000 187.506.000 238.833.000 50.527.000

Pretpostavljeni porast 78.021.000 58.897.000 38.898.000 33.985.000 21.480.000

* Zemlje sa muslimanskom većinom. Procijenjena populacija zaokružena na hiljade. Pew Research Center's Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Population, januar 2011

AZIJSKO�PACIFIČKA REGIJA Zemlje koje će imati najveći očekivani porast broja muslimana 2010.-2030. U PROCENTIMA Zemlja Novi Zeland Australija Afganistan* Filipini Pakistan*

Procijenjena populacija muslimana 2010.

Projicirana populacija muslimana 2030.

Pretpostavljeni

41.000 399.000 29.047.000 4.737.000 178.097.000

101.000 714.000 50.527.000 7.094.000 256.117.000

146,9% 78,9 73,9 49,8 43,8

porast

* Zemlje sa muslimanskom većinom. Procijenjena populacija zaokružena na hiljade. Procenti izračunati iz nezaokruženih brojeva. Napomena: Zemlje sa muslimanskom populacijom manjom od 5.000 nisu prikazane. Pew Research Center's Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Population, januar 2011

Bliski Istok - Sjeverna Afrika redviđa se da će muslimanska populacija u regiji Bliski Istok-Sjeverna Afrika tokom sljedećih 20 godina porasti za trećinu, a u odnosu na 1990. godinu će se udvostručiti. d 10 ljudi koji danas žive u ovoj regiji, devet su muslimani. Muslimani Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike čine petinu populacije muslimana svijeta. d svih regija analiziranih u izvještaju, ova regija će i dalje imati najveći procent većinski muslimanskih zemalja. retpostavlja se da će 2030. u svih 20 zemalja i teritorija u ovoj regiji, osim u Izraelu, muslimani činiti bar 50% ukupnog broja stanovnika. Njih 17 (izuzetak su Izrael, Liban i Sudan) će imati više od 75% muslimana.


opulacija muslimana Bliskog Istoka raste brže od populacije muslimana Sjeverne Afrike, a najveću stopu fertiliteta ima Jemen - 4,7 djece po ženi. Jemen, međutim, ima populaciju sa najkraćim očekivanim životnim vijekom (65 godina), a najduži očekivani životni vijek imaju Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati (78 godina). I iz ove regije se više odlazi, nego što se migrira u nju. Iako su zemlje aliva imale svojevrsne populacijske dobitke, ekonomski pad i ovdje uvjetuje i opadanje broja imigranata. egiju Bliski Istok - Sjeverna Afrika također karakteriziraju emigracije zbog koniktnih stanja u pojedinim zemljama: katkada su to migracije samo u susjedne zemlje, ali značajan broj odlazi i u treće zemlje. BLISKI ISTOK � SJEVERNA AFRIKA

Zemlje koje će imati najveći očekivani porast broja muslimana 2010-2030. U APSOLUTNOM BROJU Zemlja Egipat Irak Jemen Sudan Saudijska Arabija



Pretpostavljeni porast

80.024.000 31.108.000 24.023.000 30.855.000 25.493.000

105.065.000 48.350.000 38.973.000 43.573.000 35.497.000

25.041.000 17.243.000 14.949.000 12.718.000 10.004.000

Procijenjena populacija zaokružena na hiljade. Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Population, januar 2011

BLISKI ISTOK � SJEVERNA AFRIKA

Zemlje koje će imati najveći očekivani porast broja muslimana 2010.-2030. U PROCENTIMA Zemlja Palestina Izrael Jemen Irak Zapadna Sahara




4.298.000 1.287.000 24.023.000 31.108.000 528.000

7.136.000 2.135.000 38.973.000 48.350.000 816.000

66,0% 65,9 62,2 55,4 54,5

Procijenjena populacija zaokružena na hiljade. Procenti izračunati iz nezaokruženih iznosa. Rangovi određeni iz nezaokruženih brojeva. Izrael je jedina zemlja sa nemuslimanskom većinom u tabeli. Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Population, januar 2011


Međutim, jedina zemlja koja će imati procentualno iznimno veliki porast muslimanske populacije je Izrael. Skoro četvrtina (23,2%) izraelskog stanovništva 2030. godine bit će muslimani, što je porast u odnosu na 17,7% iz 2010. i 14,1% iz 1990. godine. Tokom posljednjih 20 godina, muslimanska populacija u Izraelu se više nego udvostručila, što pokazuje porast sa 0,6 miliona iz 1990. na 1,3 miliona 2010. godine. čekuje se da će 2030. broj muslimana u Izraelu (uključujući Jerusalem, ali ne i ojas aze i apadnu balu) dosegnuti 2,1 milion. ribližno jedna četvrtina svih muslimana ove regije živi u Egiptu. Egipat, Alžir i Maroko trenutno imaju najveće (u apsolutnim brojevima) muslimanske populacije u regiji Bliski Istok - Sjeverna Afrika. Međutim, a predviđa se da će do 2030. godine druga zemlja po broju muslimana biti Irak, ispred kog će biti samo Egipat - uglavnom zbog toga što Irak ima veću stopu fertiliteta od Alžira i Maroka.

odsaharska Afrika retpostavlja se da će u narednih 20 godina muslimanska populacija u odsaharskoj Africi porasti za 60%, odnosno sa 242,5 miliona iz 2010. na 385,9 miliona u 2030. godini. ošto u toj regiji i nemuslimanska populacija ubrzano raste, očekuje se da će muslimani 2030. činiti samo malo veći udio (31,0%) u ukupnoj populaciji u odnosu na 2010. godinu (29,6%). Muslimani čine većinu samo na zapadu odsaharske Afrike. Najveću muslimansku populaciju (i, uopće, najviše stanovnika odsaharske Afrike) ima Nigerija, gdje, prema podacima iz 2010. godine, živi 75,7 miliona muslimana. Te godine je, pretpostavlja se, broj muslimana i kršćana bio približno jednak, iako različita istraživanja daju različite podatke o brojnosti vjerskih grupa u Nigeriji. vo je zemlja koja će vjerovatno imati najveći porast muslimanske populacije u narednih dvadeset godina. redviđa se da će do 2030. godine muslimani u Nigeriji činiti većinu (51,5%).


PODSAHARSKA AFRIKA

Zemlje koje će imati najveći očekivani porast broja muslimana 2010.-2030. U APSOLUTNOM BROJU Zemlja Nigerija Niger* Etiopija Burkina Faso* Mali*

Procijenjena populacija muslimana 2010. 75.728.000 15.627.000 28.721.000 9.600.000 12.316.000

Projicirana populacija muslimana 2030. 116.832.000 32.022.000 44.466.000 16.480.000 18.840.000


* Zemlje sa muslimanskom većinom do 2010. Procijenjena populacija zaokružena na hiljade. Pew Research Center's Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Population, januar 2011

PODSAHARSKA AFRIKA

Zemlje koje će imati najveći očekivani porast broja muslimana 2010.-2030. U PROCENTIMA Zemlja Niger* Ruanda Kenija Burkina Faso* Gabon

Procijenjena populacija muslimana 2010. 15.627.000 188.000 2.868.000 9.600.000 145.000

Projicirana populacija muslimana 2030. 32.022.000 363.000 5.485.000 16.480.000 244.000

Pretpostavljeni porast 104,9% 92,8 91,3 71,7 68,2

* Zemlje sa muslimanskom većinom. Procijenjena populacija zaokružena na hiljade. Procenti izračunati iz nezaokruženih brojeva. Rangovi određeni po nezaokruženim brojevima. Pew Research Center's Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Population, januar 2011

Što se tiče procentualnog porasta, očekuje se da će se muslimanska populacija u Nigeru povećati za više od 100%. Niger ima i najveću stopu fertiliteta - 6,9 djece po ženi - među svim zemljama sa muslimanskom većinom na svijetu. Niger ima i, prema medijani, najmlađe stanovništvo (najviše stanovnika je u dobi od 15 godina). Inače, populacija odsaharske Afrike, i muslimanska i nemuslimanska, u prosjeku je mnogo mlađa od populacije u drugim regijama. Iako varira od zemlje do zemlje, očekivana dužina trajanja života u odsaharskoj Africi danas je u prosjeku 54 godine, a do 2030. će porasti na 62 godine. rosječni životni vijek muslimanske populacije ove regije neznatno je duži od prosjeka nemuslimanske populacije, a kao


jedan od mogućih razloga (prema podacima UN-a) navodi se to što je u zemljama sa muslimanskom većinom niža rasprostranjenost HIV-a.

Evropa Broj muslimana u Evropi je sa 29,6 miliona 1990. porastao na 44,1 milion 2010. godine. retpostavlja se da će populacija muslimana 2030. biti preko 58 miliona i činiti 8% ukupne evropske populacije, što je povećanje u odnosu na 6% za 2010. godinu. U Evropi živi manje od 3% svih muslimana svijeta, a tako će ostati i tokom narednih 20 godina. Muslimanska populacija u Evropi će rasti, najviše zbog toga što u svakoj zemlji, osim u Bosni i Hercegovini, ima veću stopu fertiliteta od nemuslimanske populacije (muslimanke imaju u prosjeku 2,2 djece, a nemuslimanke 1,5). Najveći porast populacije muslimana u apsolutnom broju imat će zemlje apadne i Sjeverne Evrope: Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka, Holandija. Subregija Južne Evrope, koja obuhvata balkanske zemlje, te Italiju, Španiju i ortugal, ima najveći procent muslimana (6,9%), međutim, najviše evropskih muslimana i dalje će živjeti u Istočnoj Evropi. Dok su muslimani apadne i Sjeverne Evrope imigranti (ili su djeca ili unuci imigranata), istočnoevropski muslimani su višestoljetna populacija te subregije. U zemljama Južne Evrope, poput Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova, također žive višestoljetne muslimanske zajednice. usija ima najveću (u apsolutnim brojevima) muslimansku populaciju u Evropi, a imat će je i 2030. godine. redviđa se da će broj muslimana u ovoj zemlji porasti sa 16,4 miliona u 2010. na 18,6 miliona 2030. godine. retpostavlja se da će tokom sljedeće dvije decenije godišnja stopa rasta muslimanske populacije u usiji iznositi 0,6%. S druge strane, uz istu godišnju stopu rasta, ruska nemuslimanska populacija će se smanjivati. ovećanju ruske muslimanske populacije doprinose i imigranti iz bivših sovjetskih republika, koji dolaze u potrazi za boljim ekonomskim mogućnostima.


EVROPA Zemlje koje će imati najveći očekivani porast broja muslimana 2010.-2030. U APSOLUTNOM BROJU Zemlja UK* Rusija Francuska Italija Njemačka

Procijenjena populacija muslimana 2010. 2.869.000 16.379.000 4.704.000 1.583.000 4.119.000

Projicirana populacija muslimana 2030. 5.567.000 18.556.000 6.860.000 3.199.000 5.545.000


Zemlje sa nemuslimanskom većinom. Procijenjena populacija zaokružena na hiljade. Pew Research Center's Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Population, januar 2011

EVROPA Zemlje koje će imati najveći očekivani porast broja muslimana 2010.-2030. U PROCENTIMA Zemlja Irska Finska Norveška Švedska Italija




43.000 42.000 144.000 451.000 1.583.000

125.000 105.000 359.000 993.000 3.199.000

187,7% 148,9 148,7 120,2 102,1

Procijenjena populacija zaokružena na hiljade. Procenti su izračunati iz nezaokruženih brojeva. Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Population, januar 2011

lavni faktor rasta muslimanske populacije u Evropi posljednjih decenija bio je veliki priliv imigranata iz Južne Azije, Sjeverne Afrike, Turske i drugih zemalja u razvoju. Francuska je 2010. imala očekivani neto priliv od 66.000 imigranata, prvenstveno iz Sjeverne Afrike. rocijenjeno je da su prošle godine muslimani činili dvije trećine svih novih imigranata u Francuskoj. čekivalo se da će u 2010. Španija imati neto priliv od 70.000 imigranata muslimana, ali oni čine mnogo manji procent svih novih imigranata u Španiji (13,1%). rognoziralo se da će priliv muslimana imigranata u Ujedinjeno Kraljevstvo u prošloj godini (64.000) biti približno jednak broju imigranata u Francusku. rocjenjuje se da su 2010. muslimani činili više od jedne četvrtine (28,1%) svih novih imigranata u UK.

*

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske


redviđa se da će muslimani do 2030. godine činiti više od 10% ukupnog broja stanovnika u 10 evropskih zemalja: na Kosovu (93,5%), u Albaniji (83,2%), BiH (42,7%), Makedoniji (40,3%), rnoj ori (21,5%), Bugarskoj (15,7%), usiji (14,4%), ruziji (11,5%), Francuskoj (10,3%) i Belgiji (10,2%).

Sjeverna i Južna Amerika U 51 zemlji Sjeverne i Južne Amerike 2010. godine živjelo je 5,3 miliona muslimana. rocjenjuje se da će se taj broj u narednih 20 godina više nego udvostručiti (porasti na 10,9 miliona). Međutim, muslimani će u toj regiji i dalje biti vrlo mala manjina: 2010. su činili 0,6% ukupne populacije regije, a 2030. će činiti 1%. I udio muslimanske populacije oba američka kontinenta u globalnoj muslimanskoj populaciji je vrlo mali (0,3%), a do 2030. će i ostati nizak (0,5%). retpostavlja se da će se broj muslimana u Kanadi skoro utrostručiti u sljedećih 20 godina, tj. porast će sa 940.000 u 2010. na blizu 2,7 miliona u 2030. godini. redviđa se da će tada muslimani činiti 6,6% od ukupnog broja stanovnika, što je porast u odnosu na sadašnjih 2,8%. Vjerovatno će Argentina imati treću po brojnosti muslimansku populaciju u obje Amerike, nakon SAD-a i Kanade. Argentina je sada, sa oko 1 milion muslimana prema podacima iz 2010, na drugom mjestu, odmah iza SAD-a. I u Sjedinjenim Državama broj muslimana će se povećati, zapravo više nego udvostručiti, i porasti sa 2,6 miliona, koliko ih je bilo u 2010. godini, na 6,2 miliona u 2030. godini, a glavni razlozi za to su imigracija i natprosječna stopa nataliteta među muslimanima. retpostavlja se da će udio muslimana u ukupnoj populaciji SAD-a porasti sa 0,8% iz 2010. godine na 1,7% u 2030. godini. Djeca ispod 15 godina danas čine relativno malu proporciju u populaciji muslimana u SAD-u. Samo 13,1% muslimana su u dobnoj skupini od 0 do 14 godina. U ovome se ogleda činjenica da je najveći broj muslimana u SAD došao u odrasloj dobi. Međutim, očekuje se da će do 2030. godine većina ovih imigranata osnovati porodice. Ukoliko se


trenutni trend nastavi, broj američkih muslimana ispod 15 godina će se više nego utrostručiti, tj. porast će sa 500.000 u 2010. na 1,8 miliona u 2030. godini. rocjenjuje se da će broj muslimanske djece u dobi do 4 godine koja žive u SAD-u porasti sa manje od 200.000 u 2010. na preko 650.000 u 2030. godini. ko dvije trećine muslimana koji danas žive u SAD-u (64,5%) prva su generacija imigranata (rođeni u inostranstvu), a nešto više od jedne trećine američkih muslimana (35,5%) rođeno je u SAD-u. Međutim, do 2030. četiri od 10 (44,9%) muslimana bit će rođeni u SAD-u. Najviše muslimana koji žive u SAD-u emigriralo je iz akistana i Bangladeša, a očekuje se da će i 2030. najviše useljenika muslimana biti porijeklom iz ove dvije zemlje. SJEVERNA I JUŽNA AMERIKA

Zemlje koje će imati najveći očekivani porast broja muslimana 2010-2030. U APSOLUTNOM BROJU Zemlja




2.595.000 940.000 1.000.000 95.000 204.000

6.216.000 2.661.000 1.233.000 121.000 227.000

3.621.000 1.721.000 233.000 26.000 23.000

Sjedinjene Države Kanada Argentina Venecuela Brazil

Procijenjena populacija zaokružena na hiljade. Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Population, januar 2011

SJEVERNA I JUŽNA AMERIKA

Zemlje koje će imati najveći očekivani porast broja muslimana 2010-2030. U PROCENTIMA Procijenjena populaciProjicirana populacija Zemlja ja muslimana muslimana 2010. 2030. Kanada 940.000 2.661.000 Sjedinjene Države 2.595.000 6.216.000 Honduras 11.000 15.000 Panama 25.000 32.000 Venecuela 95.000 121.000

Pretpostavljeni porast 183,1% 139,5 37,8 27,9 27,9

Procijenjena populacija zaokružena na hiljade. Procenti su izračunati iz nezaokruženih brojeva. Rangovi određeni iz nezaokruženih brojeva; neke zemlje se doimaju izjednačenim zbog zaokruživanja. Napomena: Zemlje sa manje od 5.000 muslimana nisu uvrštene. Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Population, januar 2011


S   Š  Sunijski i šiijski muslimani pripadnici su dva glavna ogranka u islamu. Sunije su 2010. predstavljali većinu muslimanske populacije (87-90%), a pretpostavlja se da će tako biti i 2030. godine. redviđanja su da će se sa sadašnjih 1,4 milijarde, broj sunija povećati na skoro 2 milijarde. Broj šiija je procijenjen u rasponu od 162 miliona i 211 miliona 2010, a za očekivati je da će ih biti između 219 i 285 miliona 2030. godine. Četiri zemlje u svijetu imaju većinsku šiijsku populaciju: Iran (oko 93%), Azerbejdžan (oko 70%), Bahrein (oko 70%) i Irak (67%). Iračka šiijska populacija će u narednih 20 godina rasti bržim tempom od one u Iranu. Rast šiijske populacije u četiri zemlje sa najvećom šiijskom populacijom Zemlja Iran Irak Azerbejdžan Bahrein

Procijenjena šiijska populacija 2010.

Očekivana šiijska populacija 2030.

69.208.000 20.998.000 6.156.000 459.000

82.904.330 32.638.000 7.113.000 617.000

Rast sunijske populacije u četiri zemlje sa najvećom sunijskom populacijom Zemlja Indonezija Pakistan Bangladeš Egipat

Procijenjena sunijska populacija 2010, 203.823.000 155.834.000 147.864.000 79.624.000

Očekivana sunijska populacija 2030. 237.639.000 224.103.000 186.568.000 104.539.000

Procjene su rađene u rasponima; dati iznos je prosjek. Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Population, januar 2011.

odišnja stopa rasta sunijske i šiijske populacije bila je identična 1990-2000, ali će u narednih 20 godina obje opadati, s tim što će stopa rasta šiijske populacije biti nešto niža od sunijske. lavni razlog tomu je niska stopa fertiliteta u Iranu, gdje živi više od trećine šiija svijeta.


GODIŠNJASTOPA STOPARASTA RASTAPOPULACIJE POPULACIJESUNIJSKIH SUNIJSKIHI ŠIIJSKIH I ŠIIJSKIHMUSLIMANA MUSLIMANA GODIŠNJA 2.52.5 22 1.51.5 11

Sunije Sunije 2,32,3 Šiije Šiije

2,1 2,1 22

Šiije Šiije

1,71,7 1,41,4 1,61,6 1,3 1,3

0.50.5

Sunije Sunije

00 1990 .-2000 . 2000 .-2010. 2010 .-2020. 2020 .-2030 . 1990.-2000. 2000.-2010. 2010.-2020. 2020.-2030.

Predstavljeni iznosi iz godišnjih prosjeka tokom godina. Uzima u obzir osnova za rast populacije obuhvata tokom Predstavljeni iznosi su su izraizračunati una iz godišnjih prosjeka tokom 10 10 godina. Uzima se se u obzir to to da da osnova za rast populacije obuhvata rastrast tokom prethodne godine. Podaci osnovu nezaokruženih brojeva. Isprekidane linije predstavljaju očekivane iznose. prethodne godine. Podaci su su da dati na na osnovu nezaokruženih brojeva. Isprekidane linije predstavljaju o ekivane iznose. Pew Research Center’s Forum Religion & Public Pew Research Center’s Forum on on Religion & Public LifeLife Future of the Global Muslim Populati januar 2011. on,on, januar 2011. TheThe Future of the Global Muslim Popula


           O   ĆO U svijetu je 49 zemalja u kojima muslimani čine više od 50% stanovništva. U tim zemljama živi 1,2 milijarde svih muslimana svijeta (74%). redviđa se da će do 2030. Nigerija postati 50. većinski muslimanska zemlja. Te godine će u većinski muslimanskim zemljama živjeti 78% globalne muslimanske populacije. Sve većinski muslimanske zemlje nalaze se u manje razvijenim regijama svijeta, izuzev Albanije i Kosova, koje su u Evropi. GDJE ŽIVE MUSLIMANI 100

2.7

23.3

2.9 19

80

Većinski nemuslimanske, manje razvijene Većinski muslimanske

60

40

Većinski nemuslimanske, razvijene

74.1

78.1

20

0 2010.

2030.

Procenti možda ne daju zbir 100 zbog zaokruživanja. Osjenčena polja označavaju projicirane brojke. Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Population, januar 2011.


Više od jedne petine muslimana živi u većinski nemuslimanskim zemljama manje razvijenog svijeta. Samo oko 3% globalne muslimanske populacije živi u većinski nemuslimanskim, razvijenim zemljama.4 I među zemljama razvijenog svijeta i među manje razvijenim zemljama postoje ogromne razlike u očekivanoj dužini života, prihodima, obrazovanju, kao i u drugim faktorima rasta.

4

Termin “više razvijena” (razvijena) i “manje razvijena” (u razvoju, nerazvijena) u ovom izvještaju koristi se onako kako ih UN denira. Ti su termini određeni prema kategorijama očekivana dužina trajanja života, obrazovanje i prihodi; to su kategorije koje, prema statističkim konvencijama, ne izražavaju sud o političkom ili društvenom sistemu neke konkretne zemlje ili regije.

D R  G 

  O

MUSLIMANI SVIJETA: JEDINSTV I ANLIKST d svojih početaka na Arabijskom poluotoku u 7. stoljeću n.e., islam je izrastao u svjetsku religiju sa više od milijardu i 600 miliona pripadnika, što čini skoro četvrtinu svjetskog stanovništva. Danas muslimani žive na svim naseljenim kontinentima i obuhvataju široki spektar rasa, etnija i kultura. Kakva vjerovanja i praksa sjedinjuje ovako različite ljude u jednu jedinstvenu religijsku zajednicu ili ummet? I koliko se njihova uvjerenja i obredi razlikuju? U izvještaju Foruma ew za pitanja religije i javnog života objavljenom u Washingtonu 2012. godine nastoji se opisati jedinstvo i različitosti unutar te globalne populacije, i tako je i naslovljen - Muslimani svijeta: Jedinstvo i raznolikost (The World’s Muslims: Unity and Diversity). Dio tog izvještaja vam donosimo u nastavku. ZEMLJE ANKETIRANE 2011�2012. I VELIČINA UZORKA Zemlja Afganistan Albanija Azerbejdžan Bangladeš BiH5 Egipat Indonezija Irak Jordan Kazahstan Kirgistan Kosovo

5

Broj muslimana u uzorku 1.509 788 996 1.918 1.007 1.798 1.880 1.416 966 998 1.292 1.266

Ukupno ispitanika u uzorku 1.509 1.032 1.000 2.196 1.605 2.000 2.000 1.490 1.000 1.469 1.500 1.485

Zemlja Liban Malezija Maroko Niger Pakistan Palestina Rusija Tadžikistan Tajland Tunis Turska Uzbekistan

Broj muslimana u uzorku 551 1.244 1.472 946 1.450 994 1.050 1.453 1.010 1.450 1.485 965

Ukupno ispitanika u uzorku 979 1.983 1.474 1.002 1.512 1.002 2.704 1.470 1.010 1.454 1.501 1.000

a Bosnu i Hercegovinu i usiju primjenjeno je “preuzorkovanje”, tj. obavljeni su intervjui u zemaljskom uzorku uz dodatnih 505 intervjua među muslimanima.


ZEMLJE ANKETIRANE 2008�2009. I VELIČINA UZORKA Zemlja

Čad DR Kongo Džibuti Etiopija Gana Gvineja Bisao Kamerun Kenija

Broj muslimana u uzorku

Ukupno ispitanika u uzorku

811 185 1.452 453 339

1.503 1.519 1.500 1.500 1.500

373 245 340

Zemlja

Broj muslimana u uzorku

Ukupno ispitanika u uzorku

Liberija Mali Mozambik Nigerija Senegal

279 901 340 818 891

1.500 1.000 1.500 1.516 1.000

1.000

Tanzanija

539

1.504

1.503 1.500

Uganda

321

1.040


 PĆ  PR  G Izvještaj Muslimani svijeta: Jedinstvo i raznolikost je zasnovan na više od 38.000 individualnih intervjua, vođenih na 80 jezika u 39 zemalja u kojima živi više od dvije trećine (67%) svih muslimana svijeta. Istraživanjem su obuhvaćene sve zemlje u kojima živi više od 10 miliona muslimana, osim onih u kojima se, zbog političke atmosfere ili sigurnosnih pitanja, sprječava ispitivanje javnog mnijenja među muslimanima (kakve su Kina, Indija, Iran, Saudijska Arabija i Sirija). Jedinstvo i različitosti su teme prirodno iznikle iz rezultata anketa. Kad je riječ o onome što se smatra “stubovima” vjere6, širom svijeta nailazilo se na istovjetne odgovore. Milijardu i 600 miliona muslimana širom svijeta jedinstveni su u vjerovanju u Boga i oslanika Muhammeda, a vezuju ih i vjerska praksa, poput posta tokom mjeseca amazana i davanje milostinje siromašnima. Međutim, u mnogim drugim aspektima vjere oni se uveliko razlikuju, počev od toga koliku ulogu religija ima u njihovom svakodnevnom životu, preko shvatanja ko se smatra muslimanom, pa do pitanja šta je prihvatljivo, a šta ne u islamu. Uočljive razlike nađene su u važnim pitanjima, kao što su privrženost vjeri, otvorenosti prema različitim interpretacijama njihove vjere ili prihvatanju pripadnika drugih pravaca, sekti, škola ili pokreta u islamu. azlike se uočavaju između regija, generacija, kao i među spolovima. Istraživanje također ukazuje i na to da se mnogi muslimani ne smatraju pripadnicima neke posebne denominacije ili neke sekte: čak četvrtina ispitanika se nisu identicirali ni kao sunije, ni kao šiije, već kao “samo muslimani”. eneracijske razlike su također vidljive. U svim regijama stariji muslimani daju više značaja religiji, češće idu u džamiju, više uče Kur’an itd. Jedina iznimka je usija gdje je ovaj opći obrazac obrnut: ondje mladi ljudi mnogo više drže do vjere od starijih. ostoje i značaj6

Kolokvijalno u Bosni nazivani šarti.


ne rodne razlike: u Srednjoj i Južnoj Aziji, u većini zemalja žene izjavljuju da nikada ne idu u džamiju. vakav disparitet je rezultat određenih kulturnih normi ili običaja. Ali, recimo, kada je riječ o navici svakodnevnog učenja Kur’ana, razlike među spolovima gotovo da i nema. Što se tiče pogleda na pravovjerje, većina muslimana vjeruje da postoji samo jedno pravo tumačenje islama, ali takav stav nije univerzalan. Na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi veliki broj ispitanika, nekad čak i više od polovine, vjeruju da je islamska učenja moguće tumačiti na više načina.

azlike među pripadnicima ogranaka i sekti islama U istraživanju se od ispitanika tražilo da se identiciraju po granama islama, kao i da iskažu svoj stav prema pripadnicima drugih pravaca. Muslimani na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi najsvjesniji su razlika između pripadnika dva glavna ogranka islama - sunija i šiija. Sunije nerijetko određene običaje ukorijenjene kod šiija smatraju neprihvatljivim u islamu. onekad se kod sunija uočava konfuzan stav da li su šiije uopće muslimani. Čak četiri od 10 muslimana na Bliskom Istoku smatraju da šiije nisu muslimani. Izuzetak su dvije zemlje gdje velike populacije sunija i šiija žive zajedno - Irak, gdje 82% sunija prihvata šiije kao svoju sabraću i Liban, gdje je 77% sunija takvoga stava. U drugim dijelovima svijeta ova pripadnost ima mnogo manji značaj. U mnogim zemljama Srednje Azije mnogi se muslimani identiciraju kao “samo musliman”. Sličan obrazac će se naći i u evropskim zemljama obuhvaćenim istraživanjem, gdje se, zbog višedecenijske komunističke vlasti, za podjelu na sunije i šiije i ne zna: njima su sektaški identiteti, a posebno razlike između sunija i šiija, nevažni ili nepoznati. U istraživanju su ispitani i stavovi prema drugim grupama, prvenstveno prema sujama i alevijama i oni variraju po regijama i zemljama. Suje su najprihvaćenije u Južnoj Aziji, gdje 77% muslimana prihvata suje kao muslimane. U drugim regijama procenti su manji, što se može objasniti nepoznavanjem grana, pravaca i sekti u islamu:


mnogi naprosto nikada nisu čuli za suje. I stavovi prema drugim grupama, regionalnim ili lokalnim, su pomiješani.

Temelji vjerovanja Muslimani, po tradiciji, prihvataju šest temeljnih istina, stubova vjerovanja (“imanski šartovi”): vjerovanje u jednog Boga; u Božje meleke (anđele); u Božje knjige; u Božje poslanike; u Sudnji dan; i u Božje određenje (predestinaciju, sudbinu). Vjera u Boga i Njegovog oslanika Muhammeda je skoro univerzalna, kako je već rečeno. itanje da li je Kur’an Božja riječ postavljeno je samo u regiji odsaharske Afrike, i tu su već vidljive razlike među zemljama: npr. u ima onih gdje do 93% ispitanika vjeruju da je Kur’an Božija riječ (Kamerun), ali i zemalja gdje ih je 54% (D Kongo). Vjerovanje u Božje meleke (anđele) se razlikuje od regije do regije: od skoro stoprocentnog u Jugoistočnoj Aziji, do 55% u Jugoistočnoj Evropi. Izraz “Inšallah” (“ako Bog da”) uobičajen je među muslimanima. U njemu se reektira muslimansko tradicionalno vjerovanje da je sudbina svijeta i pojedinca u Božjim rukama. U četiri od pet regija obuhvaćenim istraživanjem procent pojedinaca koji vjeruju u predodređenje je iznad 80%, osim u Južnoj i Istočnoj Evropi, gdje iznosi 57%. U istraživanju je postavljeno pitanje o postojanju Dženneta (raja) i Džehennema (pakla). U svih šest regija, najmanje sedmero od 10 ispitanika vjeruje da one koji su živjeli ispravnim životom čeka raj, a nešto manje ih vjeruje da one koji nisu tako živjeli, a nisu se pokajali, čeka pakao.

Jedna vjera, različiti stepeni opredijeljenosti ašto su za mnoge muslimane principi islama i jasni i univerzalni može se objasniti zajedničkom praksom i uvjerenjima. Međutim, iako je sama ideja vjere tako općeprihvaćena, muslimani se značajno razlikuju u tome koliku važnost daju vjeri u životu, kao i u stavovima prema formama bogoštovlja koje bi trebali prihvatiti kao dio vjere.


Što se tiče odlaska u džamiju, regionalne slike su slične. U Turskoj četiri od 10 muslimana idu u džamiju bar jednom nedjeljno, dok u Tadžikistanu i BiH to čini tri od 10 muslimana. U ostalim regijama većina stanovnika ide u džamiju više od jednom nedjeljno. Međutim, treba imati na umu, da bez obzira na niži nivo vjerskog prakticiranja, i u Srednjoj Aziji i u Južnoj i Istočnoj Evropi većina muslimana se pridržava suštinskih načela islama, a u velikom broju izvršavaju i vjerske dužnosti poput posta i zekata. MUSLIMANI U SREDNJOJ AZIJI, JUŽNOJ I ISTOČNOJ EVROPI: MANJE IH SE LIČNO ANGAŽIRA, ALI MNOGI POŠTUJU KLJUČNE OBREDE Procent onih koji... Regija / zemlja

Južna i Istočna Evropa Kosovo Rusija Bosna i Hercegovina Albanija Srednja Azija Azerbejdžan Turska Tadžikistan Kirgistan Uzbekistan Kazahstan PEW RESEARCH CENTER Q61, Q34 i Q64e-f

Klanjaju više puta dnevno

Idu u džamiju bar jednom nedjeljno

Daju zekat

Poste tokom mjeseca Ramazana

28 43 36 19 7 30 70 43 42 18 18 4

21 22 19 30 5 17 1 44 30 23 9 10

56 69 39 81 43 69 59 72 66 77 73 36

66 76 56 75 44 52 43 84 88 53 50 30


 R  P  O  OG R   C      Većina muslimana u svijetu opredjeljuju se kao sunije ili kao šiije. Međutim, ima onih koji će se izjasniti kao “samo muslimani”. Druge pripadnosti, poput pripadnosti sujskom redu, mogu se preklapati sa sunijskom i šiijskom. gromna većina ljudi koji se identiciraju kao muslimani odgajani su u islamskoj vjeri. U odsaharskoj Africi su zemlje sa najvećim procentom onih koji su prešli na islam, bilo iz kršćanstva, bilo iz tradicionalnih afričkih religija.

eligijsko identiciranje muslimana u istraživanju U 20 zemalja obuhvaćenih istraživanjem više od polovine muslimana se identiciraju kao sunije. IZJAŠNJAVAJU SE KAO SUNIJE Procent stanovništva po regijama koji se izjašnjavaju kao sunije Južna Azija

90

Jugoistočna Azija

75

Bliski Istok-Sjeverna Afrika

67

Podsaharska Afrika

48

Južna i Istočna Evropa

27

Srednja Azija

21 0

20

40

60

80

Svi podaci za Podsaharsku Afriku su iz publikacije “Tolerance and Tensions: Islam and Christianity in Sub-Saharan Africa”. Pew Research Center q31

100


U 38 zemalja u kojima je postavljeno ovo pitanje vrlo malo muslimana opredjeljuju se kao šiije i oni su koncentrirani u Iraku, Libanu, Azerbejdžanu, Afganistanu, akistanu, usiji i u 10 podsaharskih zemalja. Također, jedan broj ispitanika izjavljuje da pripada sektama koje se klasiciraju kao ogranci šiizma: 5% muslimana u Turskoj su alevije, a 2% kosovskih muslimana bektašije. sim ovih, u istraživanju je nađen značajan procent onih koji se opredjeljuju kao pripadnici raznih drugih sekti: mnogi muslimani, posebno u odsaharskoj Africi, izjašnjavaju se kao ahmedije. “Samo muslimani”: U 22 od 38 zemalja u kojima je postavljeno pitanje opredijeljenosti, barem jedna petina se identicirala kao “samo musliman”. To naročito važi za Južnu i Istočnu Evropu, kao i za Srednju Aziju, gdje se čak 50% i više muslimana identicira kao “samo musliman”, a ne kao sljedbenik određenog pravca u islamu. IZJAŠNJAVAJU SE KAO “SAMO MUSLIMANI” Procent stanovništva po regijama koji se izjašnjavaju kao “samo muslimani”


56

Srednja Azija

50

Podsaharska Afrika

23 18

Jugoistočna Azija

12

Bliski Istok-Sjeverna Afrika Južna Azija 4 0

10

20

30

40

50

60

70

80


90

100


SEKTAŠKO IZJAŠNJAVANJE MUSLIMANA Zemlja Prevladavaju sunije Jordan Bangladeš Afganistan Turska Egipat Tadžikistan Tajland Palestina Pakistan Džibuti Malezija Kenija Etiopija Maroko Niger Tunis Senegal Gana DR Kongo Čad Mješavina sunija i šiija Liban Irak Prevladavaju “samo muslimani” Kazahstan Albanija Kirgistan Kosovo Indonezija Mali BiH Uzbekistan Azerbejdžan Rusija Bez dominantnog sektaškog identiteta Gvineja Bisao Tanzanija Uganda Liberija Nigerija Kamerun

Procent onih koji se izjašnjavaju kao... Nešto Samo mu- Bez odgoSunije Šiije drugo slimani vora 93 92 90 89 88 87 87 85 81 77 75 73 68 67 59 58 55 51 50 48

0 0 7 1 0 3 0 0 6 2 0 8 2 0 7 0 0 8 10 21

0 0 0 5 0 0 0 0 1 0 0 4 2 0 11 0 7 16 6 4

7 4 3 2 12 7 3 15 12 8 18 8 23 30 20 40 27 13 14 23

0 2 0 4 0 2 8 0 0 13 8 7 4 3 3 2 12 11 20 4

52 42

48 51

0 0

0 5

0 1

16 10 23 24 26 20 38 18 16 30

1 0 0 1 0 0 0 1 37 6

0 13 0 2 5 3 0 0 0 0

74 65 64 58 56 55 54 54 45 45

10 12 12 15 13 21 7 26 2 19

40 40 40 38 38 27

6 20 7 9 12 3

2 16 4 10 5 17

36 20 33 22 42 40

16 4 16 21 4 14

Procenti možda ne daju svugdje zbir 100 zbog zaokruživanja brojeva. Procenti su zasnovani na izjašnjavanju ispitanika. Procenti koji prelaze 44 smatraju se prevladavajućim. Svi podaci za Podsaharsku Afriku su su iz publikacije “Tolerance and Tensions: Islam and Christianity in Sub-Saharan Africa”. Podaci za Tajland su samo iz pet južnih provincija. Alevije i bektašije se općenito smatraju šiijskim sektama, ali su ovdje uvršteni pod “nešto drugo”. Pew Research Center Q 31


ripadnost sujama a neke muslimane, pripadnost sujskom redu (ili tarikatu) je dodatni “sloj” u njihovom muslimanskom identitetu. Suje se smatraju i bratovštinom; njihov red predstavlja jedan mistički pokret unutar islama koji naglašava mogućnost stjecanja izravne spoznaje o Bogu kroz euforične molitve i druge forme bogoštovlja. Među sujama mogu se naći i sunije i šiije. Najznačajniju identikaciju sa suzmom istraživanje nalazi u odsaharskoj Africi: u 11 od 15 zemalja te regije više od četvrtine muslimana kaže da pripada sujskom redu. U Senegalu je čak 92% ispitanika izjavilo da pripada sujskom bratstvu. U ovoj regiji bar jedan od 10 muslimana izjavljuje da pripada tidžanijskom redu, a mogu se naći i kadirije i muradije. U ostalim zemljama nije toliko uobičajeno sujsko opredjeljenje. ijetke su zemlje sa gdje se više od jedne desetine muslimana identicira sa sujama: Bangladeš (26%), usija (19%), Tadžikistan (18%), akistan (17%), Malezija (17%), Albanija (13%) i Uzbekistan (11%). U pojedinim zemljama neki su redovi češće prisutni, npr. nakšibendije u Tadžikistanu, čištije u Bangladešu, te bektašije u Albaniji. PRIPADNOST SUFIJSKIM REDOVIMA NAJUČESTALIJA U PODSAHARSKOJ AFRICI Procent stanovništva po regijama koji izjavljuje da pripada nekom sujskom redu

35

Podsaharska Afrika

17

Južna Azija

9

Južna i Istočna Evropa Jugoistočna Azija

7

Srednja Azija

7

Bliski Istok-Sjeverna Afrika 3 0

10

20

30

40

50

60

70

80

90


100


Nizak stupanj konverzije U istraživanju je nađeno da je većina odraslih muslimana (devet od 10) i odgajana u islamskoj vjeri. U Južnoj Aziji, na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi skoro 100% muslimana su rođeni i odrasli u muslimanskoj porodici. U Srednjoj Aziji i Južnoj i Istočnoj Evropi prelazak na islam je nešto uobičajeniji, ali i dalje u niskom procentu. Najviše ih je u Kazahstanu: 10% muslimana su odrastali u nemuslimanskoj porodici (vjerski neidenticiranoj ili ateističkoj). Tako je i u odsaharskoj Africi, sa izuzetkom D Konga, gdje je čak 24% muslimana odrastalo u nekoj drugoj vjeri. U odsaharskoj Africi na islam prelaze iz tradicionalnih afričkih religija ili iz kršćanstva. Intrareligijske promjene: relasci sa sunizma na šiizam ili obratno su relativno rijetki. Mala promjena nađena je u Liberiji, gdje 30% muslimana izjavljuje da su odrastali kao sunije, a 38% da su sunije (pojavljuje se “novih” 8% sunija). Na Kosovu je također nađeno da je od 58% koji se izjašnjavaju kao “samo muslimani”, odrastalo u tom identitetu njih 41%, ali značajan procent Kosovara izjavljuje da ne zna svoju vjersku pripadnost u djetinjstvu.


R R Ž   O  R  Kao i temeljima vjerovanja, islam se denira i temeljnim obredima (“islamski šartovi”, “stubovi vjere”) obaveznim za sve članove islamske zajednice, zički sposobnima da ih obavljaju. To su: svjedočenje vjere (šehadet); dnevna molitva (namaz); post tokom mjeseca amazana; izdvajanje iz imovine u korist siromašnih (zekat) i hodočašće u Meku (hadž).

Svjedočenje vjere Svjedočenje da je samo jedan Bog i da je Muhammed Njegov oslanik je prvi i najvažniji od pet stubova islama. Udio muslimana po regijama koji potvrđuju šehadet uvijek je iznad 90%, osim u Južnoj i Istočnoj Evropi. U toj regiji, međutim, izdvaja se Bosna i Hercegovina, sa 96% muslimana koji potvrđuju svoje uvjerenje da je samo jedan Bog i da je Muhammed Njegov oslanik. VJERA U BOGA I POSLANIKA MUHAMMEDA JE SKORO UNIVERZALNA Procent stanovništva po regijama koji vjeruju u jednog Boga i u Poslanika Muhammeda


100

Jugoistočna Azija

98

Južna Azija

97

Srednja Azija

97

Podsaharska Afrika

96


85 75

Pew Research Center q43j

80

85

90

95

100


Važnost religije Iako je prihvatanje temeljnog vjerovanja ujedinjujuće za muslimane širom svijeta, to ne znači da je vjera svima jednako važna, da ima središnje mjesto u njihovim životima. azlike u tome koliko je religija važna su uočljive na regionalnom nivou: osam od 10 muslimana u odsaharske Afrike, Južne i Jugoistočne Azije izjavljuje da je religija veoma važna u njihovu životu. Na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi religija je veoma važna za šest od 10 muslimana (najmanje u Libanu, 57%). Međutim, za neke muslimane, religija nema takav značaj - npr. u zemljama koje su tek izašle iz komunizma, tj. u zemljama u Srednjoj Aziji i Južnoj i Istočnoj Evropi. sim Turske, gdje je religija veoma važna za dvije trećine muslimana, u ovim regijama vjera je od centralne važnosti za polovinu i manje muslimana: npr. u Kazahstanu za 18%, a u Albaniji za 15%. VAŽNOST VJERE U ŽIVOTU MUSLIMANA VARIRA PO REGIJAMA Procent stanovništva po regijama koji smatraju da je vjera veoma važna u njihovim životima Podsaharska Afrika

93

Jugoistočna Azija

89

Južna Azija

89


79

Srednja Azija

42 34

Južna i Istočna Evropa 0

20

40

60

80

100

Pew Research Center q36

Što se tiče generacijskih razlika, u skoro svim zemljama je muslimanima starijim od 34 godine vjera važnija nego mlađim muslimanima. Upečatljiv primjer je Liban: 42% mlađih od 35 godina smatraju vjeru važnom, a to smatra čak 71% starijih od 35 godina. d svih zemalja obuhvaćenih istraživanjem,


samo u usiji imamo ovaj obrazac obrnut: muslimani u dobi od 18 do 34 godine (njih 48%) daju veću važnost vjeri od onih sa 35 i starijih (41%).

Učestalost obavljanja namaza Namaz (salat, molitva) je najučestalija praksa kroz koju muslimani iskazuju svoju vjeru. S obzirom da je univerzalno dostupno (za razliku od odlaska u džamiju ili mogućnosti davanja zekata), nevezano za spol, prihode ili obrazovanje, obavljanje molitve, tj. klanjanje namaza je izvrstan indikator privrženosti vjeri kod muslimana bilo gdje u svijetu. U anketiranima zemljama regija odsaharske Afrike, Jugoistočne i Južne Azije, na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi procent onih koji klanjaju barem jednom dnevno je uvijek iznad 50%. Izuzetak su Mozambik (41%), Tanzanija (48%) i Bangladeš (39%). Najveći procent nađen je u ani, gdje bar jedan dnevni namaz klanja 94% ispitanika. Međutim, u zemljama Srednje Azije i Južne i Istočne Evrope situacija je drugačija: manje je od 50% onih koji klanjaju: svega 7% u Albaniji i 4% u Kazahstanu. Izuzetak je Azerbejdžan, gdje većina (70%) klanja više od jednom dnevno, ali i u Azerbejdžanu svih pet namaza klanja 21%. MUSLIMANI VIŠE PUTA DNEVNO OBAVLJAJU MOLITVU Procent muslimana ispitanika po regijama koji klanjaju dnevno svih pet namaza i onih koji klanjaju manje od pet namaza Jugoistočna Azija

73

5

Podsaharska Afrika

71

6


64

Južna Azija 20 15



7

53

Srednja Azija

Svih pet namaza

5

Manje od pet namaza

12 11 20

40

60

80

100


dlasci u džamiju Kao i u drugim religijama i u islamskoj tradiciji molitva se može obavljati individualno i u zajednici. etak je dan u sedmici kada se muslimani u cijelom svijetu sastanu u lokalnoj džamiji da klanjaju zajedno (namaz petkom ili džuma). U potrazi za mjerom vjerske privrženosti, ispitanicima je postavljeno pitanje ne samo da li prisustvuju džumi namazu nego i da li idu u džamiju drugim danima u sedmici. dgovori na pitanje koliko često sedmično odlaze u džamiju slični su odgovorima na pitanje o učestalosti namaza. odsaharska Afrika prednjači i ovdje: u velikom broju zemalja procent ljudi koji bar jednom sedmično odlaze u džamiju je iznad 80%, a ana je opet na vrhu sa skoro 100%. U zemljama drugih regija stupanj odlazaka u džamiju je niži, uglavnom ispod 60%: izuzetak su Indonezija (72%), Jordan (65%), te Afganistan i Egipat sa po 61%. U regijama Južne i Istočne Evrope i Srednje Azije najmanje je onih koji odlaze u džamiju bar jednom sedmično i, istodobno, najviše onih koji nikada ne idu u džamiju. MUSLIMANI IDU U DŽAMIJU Procent muslimana ispitanika po regijama koji idu u džamiju više puta sedmično i samo jednom, petkom Podsaharska Afrika

62

25

Jugoistočna Azija

42

19

Južna Azija

44

14

32

Bliski Istok-Sjeverna Afrika Južna i Istočna Evropa

8

11

Srednja Azija

7

12

0


Više puta sedmično

26 Samo jednom, na džumu

20

40

60

80

100


Rodne razlike u odlascima u džamiju U svih šest regija nađeno je da muškarci i žene pridaju istu važnost religiji u svakodnevnom životu. Sličnosti su nađene u mnogočemu: u učestalosti obavljanja molitve, učenja i čitanja Kur’ana, itd. Jedino u čemu je nađena značajna razlika je odlazak u džamije: mnogo više žena će se naći koje nikada ne idu u džamiju. Najveći jaz među spolovima uočen je u Južnoj Aziji. U akistanu, na primjer, oko 77% žena izjavilo je da nikada nisu išle u džamiju, u odnosu na samo 1% muškaraca koji nikada nisu otišli u džamiju. azlika između muškaraca i žena u odlascima u džamiju u drugim regijama znatno je manja, a u Jugoistočnoj Aziji i odsahraskoj Africi skoro beznačajna, što znači da u te dvije regije muškarci i žene jednako često idu u džamiju. U zemljama dviju regija, Južne i Istočne Evrope i Srednje Azije, veliki procent muslimana (u odnosu na druge zemlje) nikada ne ide u džamiju. U Uzbekistanu je najviše onih koji nikada ne idu u džamiju: 71%.

Učenje ili slušanje Kur’ana Učenje ili slušanje Kur’ana je još jedna praksa kroz koju muslimani armiraju svoju vjeru u Boga, oslanika Muhammeda i druga temeljna vjerovanja. Ispitanici u istraživanju odgovarali su da li uče ili slušaju Kur’an svakodnevno, barem jednom sedmično ili to nikada ne čine. raksa učenja ili slušanja Kur’ana je uobičajena na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi, gdje živi najveći broj muslimana kojima je maternji jezik arapski, jezik Kur’ana. azlike između muškaraca i žena u ovoj praksi gotovo da i nema.

Davanje milostinje odišnje izdvajanje za zekat u visini od 2,5% posebnog dijela imetka pojedinca također se naširoko prakticira (doduše, nešto manje nego


post). o tradiciji, svi odrasli sposobni muslimani dužni su davati zekat na akumulirano bogatstvo (ne na godišnji prihod) u korist siromašnih, bolesnih i drugih kojima je pomoć potrebna.7 VEĆINA MUSLIMANA U SVIJETU DAJE ZEKAT Procent stanovništva po regijama koji daje zekat 93

Jugoistočna Azija

89

Južna Azija 79


77

Podsaharska Afrika 69

Srednja Azija Južna i Istočna Evropa

56 0

20

40

60

80

100

Pew Research Center q64e

U nekim zemljama, kao što su Malezija i akistan, zekat skupljaju vladine agencije, ali, u većini slučajeva on se daje preko džamija ili religijskih organizacija. Velika većina muslimana u svim regijama daje zekat. Iako se u regijama Srednje Azije i Južne i Istočne Evrope nešto manje prakticira, ipak značajan procent muslimana u tim zemljama izvršava ovu svoju obavezu.

ost tokom amazana Uzdržavanje od hrane i pića tokom dana, sve do zalaska sunca, praksa je koja se vezuje za sveti mjesec amazan. Istraživanje je pokazalo da tokom mjeseca amazana posti veliki broj muslimana, u četiri regije čak više od 94%, u Južnoj i Istočnoj Evropi 66%, a u Srednjoj Aziji 7

rema islamskoj tradiciji zekat se izdvaja jednom godišnje i to na novac, zlato, srebro, trgovačku robu, stoku, poljoprivredne proizvode, rudna bogatstva i to u slučaju da iznos tih dobara prelazi nisab ili šerijatom određenu količinu preko kojeg se imovina smatra viškom.

MUSLIMANSKI SVIJET / POPULACIJA I RELIGIOZNOST 64

55% ispitanika.8 Zanimljivo je da skoro 100% muslimana Tajlanda posti tokom Ramazana. U Jugoistočnoj Aziji se i u drugim zemljama u velikom procentu pridržavaju propisa o postu: Malezija (99%) i Indonezija (99%).

Jugoistočna Azija

99

Južna Azija

96

Podsaharska Afrika

94


94


66

Srednja Azija

52 0

20

40

60

80

100

POST TOKOM MJESECA RAMAZANA JE UOBIČAJEN Procent stanovništva po regijama koji posi tokom Ramazana

Svi podaci za Podsaharsku Afriku, osim za Niger, iz publikacije “Tolerance and Tensions: Islam and Chris ianity in Sub-Saharan Africa”. Pew Research Center q64f

Osim u Albaniji, u zemljama Južne i Istočne Evrope tokom Ramazana posti više od polovine ispitanika. Iako u prosjeku muslimani ove regije poste u većem procentu od muslimana Srednje Azije, razlike među zemljama su velike.

Hodočašće u Meku Prema islamskoj tradiciji, svi odrasli muslimani dužni su obaviti hadž (hodočašće) u Meku, barem jednom u životu, ukoliko su f zički i f nansijski u mogućnosti. Za muslimane koji žive daleko od Saudijske Arabije, putovanje zahtijeva velike troškove i napor, tako da je vrlo malo muslimana u svih 39 zemalja obuhvaćenih istraživanjem obavilo hadž;

8

U anketnom pitanju nije razlu čeno: posti li ispitanik svaki dan ili samo nekoliko dana Ramazana.

MUSLIMANSKI SVIJET / POPULACIJA I RELIGIOZNOST 65

zapravo, niti u jednoj zemlji hadž nije obavilo više od 50% ispitanika9. Hadž je obavilo najviše muslimana iz regije Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike (17%), a ključni razlog za to je blizina Saudijske Arabije. Vjerovatnije je da će više muslimana iz Egipta (njih 20% po anketnim rezultatima) obaviti hadž, nego iz Maroka (6%). Zanimljivo je da, iako regija u prosjeku ima manje hadžija, u Podsaharskoj Africi ima nekoliko zemalja sa relativno velikim procentom onih koji su obavili hodočašće u Meku: Džibuti sa 48% (također zbog blizine Arabljanskom poluotoku), ali i 32% iz Liberije i 28% iz Čada.


17

Podsaharska Afrika

13 8

Jugoistočna Azija Južna Azija

6

Srednja Azija 3 Južna i Istočna Evropa 3 0

20

40

60

80

100

ODLAZAK U MEKU JE RIJEDAK DOGAĐAJ Procent stanovništva po regijama koji su obavili hadž

Svi podaci za Podsaharsku Afriku, osim za Niger, iz publikacije “Tolerance and Tensions: Islam and Chrisi anity in Sub-Saharan Africa”. Pew Research Center q63c

9

Prilikom analiziranja ovih rezultata treba imati na umu da je broj hadžija koje iz jedne zemlje mogu obaviti hadž ograničen, a sve zbog ograničenosti kapaciteta svetih mjesta, odlukom O rganizacija islamske konferencije (danas se ta organizacija zove Organizacija islamske saradnje) i uredbama saudijskog Ministarstva hadža tako da na hiljadu muslimana jedan u jednoj godini može obaviti hadž, što znatno, i pored većeg interesovnja u brojnim zemljama, limitira broj onih koji obavljaju ovu islamsku dužnost.


T      RO Muslimani imaju šest temeljnih vjerovanja: da je Bog jedan; da je slao brojne poslanike i da je Muhammed posljednji među njima; da su ljudima date bjave u Božjim knjigama, među kojima je Kur’an najuzvišenija; da postoje Božji meleki (anđeli); da će doći Sudnji dan i da je sudbina čovjeka predodređena, mada on ima i slobodnu volju.

Vjerovanje u meleke U Kur’anu se na više mjesta spominju Božji meleki (anđeli) i grupno i pojedinačno, kao u slučaju Džibrila (abrijela). Stoga ne iznenađuje što u zemljama obuhvaćenim istraživanjem mnogi muslimani vjeruju u meleke. MNOGI PRIHVATAJU POSTOJANJE MELEKA Procent stanovništva po regijama koji vjeruju u Božje meleke Jugoistočna Azija

98

Južna Azija

97


96

Srednja Azija

83

Podsaharska Afrika

72


55 0

20

40

60

80

100

Pew Research Center q43C

U tri regije, Južnoj Aziji, Jugoistočnoj Aziji i na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi preko 90% muslimana vjeruje u meleke. U odsaharskoj Africi procenti ponešto variraju od zemlje do zemlje, pa tako


u Džibutiju 52%, a u Tanzaniji čak 97% vjeruje u meleke. U zemljama Srednje Azije u svim zemljama procent je iznad 60%, u Turskoj čak 96%. U zemljama Južne i Istočne Evrope, međutim, najmanje je onih koji vjeruju u meleke.

Vjerovanje u predodređenje Muslimani u četiri regije, od pet u kojima je postavljeno pitanje da li vjeruju u sudbinu, odgovorili su da vjeruju u ogromnoj većini - oko 90%. Izuzimajući Kazahstan sa 59%, Kirgistan sa 71% i Bangladeš sa 74% onih koji vjeruju u predodređenje, u svim ostalim zemljama ove četiri regije preko 80% muslimana prihvata ovaj imanski šart. VJEROVANJE U SUDBINU JE ŠIROKO RASPROSTRANJENO Procent muslimana po regijama koji vjeruju u predodređenje Bliski Istok-Sjeverna Afrika

93

Južna Azija

91

Jugoistočna Azija

89

Srednja Azija

88 57


20

40

60

80

100

Ovo pitanje nije postavljeno u Podsaharskoj Africi. Pew Research Center q43f

Samo je u Južnoj i Istočnoj Evropi je taj udio mnogo manji - 57% u prosjeku, s tim što Bosna i Hercegovina ima relativno visok procent muslimana koji vjeruju u predodređenje - 78%.


agrobni život U Kur’anu stoji da će Bog svakom pojedincu suditi prema njegovim djelima i da one koji su živjeli čestitim životom čeka Džennet (raj), a one koji nisu čeka Džehennem (pakao). Vjerovanje u život poslije smrti je široko rasprostranjeno među muslimanima. Džennet Vjerovanje u Džennet je skoro univerzalno: u većini zemalja pet regija obuhvaćenih istraživanjem preko 80% muslimana vjeruje u Džennet, sa izuzetkom Kazahstana (70%). Samo u Južnoj i Istočnoj Evropi su ti procenti manji, osim Bosne i Hercegovine gdje 83% ispitanika vjeruje u Džennet.

Džehennem Iako veliki dio muslimana vjeruje i u Džehennem, procenti su nešto niži po zemljama pojedinih regija u odnosu na vjerovanje u Džennet: nekoliko zemalja odsaharske Afrike i Kazahstan imaju ispod 80% stanovnika koji vjeruju u Džehennem. pet je regija Južne i Istočne Evrope sa najnižim procentima i opet je Bosna i Hercegovina izuzetak ove regije, sa 81% muslimana koji vjeruju u Džehennem. VEĆINA MUSLIMANA VJERUJE U NAGRADU I KAZNU U ZAGROBNOM ŽIVOTU Procent muslimana po regijama koji vjeruju u Džennet, odnosno Džehennem Južna Azija Bliski Istok-Sjeverna Afrika

97

90

Jugoistočna Azija

95

Podsaharska Afrika

85

Srednja Azija

85


67 0

Pew Research Center q43a i Q43b

98

93

20

40

60

96 95

90

74 80

Vjeruju u džennet

100

Vjeruju u džehennem


Sudnji dan rema islamskoj tradiciji, Mehdi će osloboditi svijet od nepravde, a njegov povratak - skupa sa Isusovim povratkom - prethodit će Sudnjem danu. Ispitanicima u 23 zemlje postavljeno je pitanje da li vjeruju da će se Mehdi vratiti za njihova života. Slično pitanje postavljeno je o Isaovom (Isusovom) povratku, ali u 22 zemlje. Povratak Mehdija Vjerovanje u skori povratak Mehdija rasprostranjenije je među šiijama, nego među sunijama, odnosno, kad je riječ o anketi - u zemljama sa brojnijom šiijskom populacijom (Afganistan 83%, Irak 72%)10. U Južnoj i Istočnoj Evropi je i u ovom slučaju najmanji procent onih koji vjeruju u Mehdijev brzi povratak. Povratak Isaa (Isusa) Vjerovanje u povratak Isaa korespondira sa vjerovanjem u Mehdijev povratak, sa nešto malo nižim procentima po zemljama, i sa neznatnim razlikama. Izuzetak je Uzbekistan, gdje je ta razlika značajnija: nešto više ljudi vjeruje u Isaov povratak (31%), nego u Mehdijev (22%).

10

U principu sunije i šiije imaju nešto drugačije vjerovanje o Mehdiju koji je kod velikog broja šiita „Skriveni imam“ koji će se vratiti na emlju, dok je kod sunija on tek jedan od predznaka Sudnjeg dana i, prema njihovom vjerovanju, on se neće „vratiti“ nego će biti čovjek koji će se roditi i na zemlji uspostaviti pravdu i dobro nakon što je njom dugo vremena vladala nepravda. Možda je ovo i razlog različitih rezultata do kojih se došlu u istraživanju.


VJEROVANJE U SUDNJI DAN Procent muslimana po regijama koji vjeruju u brzi povratak Mehdija, odnosno Isaa.

Južna Azija

57

34

Bliski IstokSjeverna Afrika

53

43

Jugoistočna Azija

47

37

Srednja Azija

28


17 0

Vjeruju u brzi povratak Mehdija Vjeruju u brzi povratak Isaa

33

19 20

Ovo pitanje nije postavljeno u Podsaharskoj Africi. Pew Research Center q43i i Q43h

40

60

80

100


D R G R O    PR   I Kur’an i Hadis spominju vračanje, urokljivo oko, kao i natprirodna bića znana kao džini. Anketom se pokušalo saznati koliko je rasprostranjeno vjerovanje u razne natprirodne sile. U cjelini gledano, u većini zemalja obuhvaćenih istraživanjem (uz nekoliko izuzetaka) u razne natprirodne sile vjeruje znatno manje od polovine ljudi. Islamska tradicija nalaže muslimanima da se oslanjaju samo na Božju zaštitu, te da ne nose razne predmete (hamajlije i slično), niti da se obraćaju vjerskim iscjeliteljima, i većina ih se pridržava toga. VJEROVANJE U RAZNE NATPRIRODNE POJAVE Procent onih koji izjavljuju da... Regija

Južna Azija Podsaharska Afrika Bliski Istok-Sjeverna Afrika Jugoistočna Azija Južna i Istočna Evropa Srednja Azija

Vjeruju u džine

Vjeruju u vradžbine

Nose hamajlije

Idu vjerskim iscjeliteljima

77 -69 53 30 19

35 35 26 49 31 21

26 -18 3 24 20

55 44 41 40 23 45

Svi podaci za Podsaharsku Afriku, osim za Niger, iz publikacije “Tolerance and Tensions: Islam and Christianity in Sub-Saharan Africa”. PEW RESEARCH CENTER Q43d, Q43g, Q64a i Q64c

Vjerovanje u džine rema Kur’anu, Bog je stvorio džine kao što je stvorio i ljude i meleke. U 13 od 23 zemlje, u kojima je postavljeno pitanje o vjerovanju u džine, više od polovine ispitanika izjavljuje da vjeruje u njih. Uočena je ten-


dencija da su oni koji klanjaju više puta dnevno skloniji vjerovanju u džine od onih koji rjeđe klanjaju. d pet regija (pitanje nije postavljeno u odsaharskoj Africi), vjerovanje u džine najraširenije je u Južnoj Aziji, te na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi. Međutim, među zemljama postoje velike razlike, tako da, npr. u džine vjeruje 88% Marokanaca, a 55% Iračana. rema podacima ankete, u Srednjoj Aziji je ovo vjerovanje vrlo malo rašireno (19%), ali Turska je izuzetak: u toj zemlji 63% muslimana vjeruje u džine.

Vjerovanje u vradžbine Iako istraživanje pokazuje veliku raznolikost među zemljama, može se reći da većina muslimana smatra da vjerovanje u vradžbine nije u skladu sa islamskim učenjima. Kolike su razlike najbolje pokazuje primjer odsaharske Afrike, gdje je vjerovanje u vračanje najraširenije: npr. u Tanzaniji u vradžbine vjeruje 92% ispitanika, a u Etiopiji svega 15%. Što se tiče drugih zemalja, u vradžbine vjeruje velika većina muslimana u Tunisu (89%), u Indoneziji (69%), a u Evropi, u odnosu na druge anketirane zemlje, u Albaniji je ovo vjerovanje nešto raširenije (43%). Uočen je i zanimljiv obrazac: oni koji češće klanjaju, skloniji su vjerovati u vradžbine. d ovog obrasca odstupaju samo ispitanici u Kirgistanu i u Egiptu: u te dvije zemlje muslimani manje vjeruju u vradžbine, što češće klanjaju.

Vjerovanje u urokljivo oko rema Hadisu, urokljivo oko, koje se izrodi iz zavisti i ljubomore, može načiniti zlo i donijeti nesreću. U 20 od 39 zemalja više od polovina ispitanika vjeruje u urokljivo oko - ovo je vrlo rasprostranjeno vjerovanje. eneralno, najrasprostranjenije je u regiji Bliski Istok-Sjeverna Afrika, gdje u većini zemalja većina stanovnika vjeruje u uroke (izuzetak je Liban


sa 50%). U odsaharskoj Africi su razlike opet velike i opet Tanzanija ima najveći procent muslimana koji vjeruju u urokljivo oko (83%), a Kenija najniži (20%). Čak je i u Južnoj i Istočnoj Evropi procent muslimana koji prihvataju ovo vjerovanje relativno visok: u usiji je 59%, a u Albaniji 54%. U većini zemalja obuhvaćenih anketom, više muslimana vjeruje u postojanje urokljivog oka, nego u postojanje vradžbina. Izuzetak su zemlje Jugoistočne Azije, gdje se približno jednako vjeruje u oba natprirodna fenomena.

Hamajlije Neki hadisi osuđuju nošenje talismana (hamajlija, zapisa i raznog kamenja), za koje oni koji ih nose vjeruju da imaju magične moći. S obzirom da je osuđeno kao neislamska praksa, nošenje talismana je, u odnosu na druge običaje, slabo rašireno: u većini zemalja manje od trećine muslimana to prakticira. animljivo je da je ovaj običaj izrazito rasprostranjen samo u dvije zemlje: u akistanu sa 41% i Albaniji sa 39% onih koji nose hamajlije. egija u kojoj se najmanje vjeruje u zaštitnu moć raznih talismana je Jugoistočna Azija: Indonezija ima 4%, a Malezija 3% onih koji prihvataju ovo vjerovanje. va praksa je u drugim regijama relativno ujednačeno raširena. Zaštita kuća od uroka Iako je u istraživanju nađeno da većina muslimana ne nosi talismane, postoji izuzetak kad je u pitanju zaštita njihovih domova: u 14 od 23 zemlje gdje je postavljeno ovo pitanje, mnogo više muslimana izjavljuje da posjeduje predmete koji od kuće odbijaju uroke. Najveća razlika nađena je u Azerbejdžanu, gdje svega 10% ispitanika nosi talismane, a čak 74% ima u kući predmet za odbijanje uroka. Također je uočeno da su šiije skloniji ovoj praksi od sunija, osim u Libanu, gdje je se jednako pridržavaju.


rikazivanje kur’anskih ajeta Daleko češći običaj od nošenja talismana ili držanja predmeta za zaštitu od uroka u kući je prikazivanje kur’anskih citata u kućama (levhe). U svim zemljama tri regije (Jugoistočna Azija, Južna Azija i Bliski Istok-Sjeverna Afrika) najmanje 70% stanovnika ističe kur’anskih ajete u svojim domovima. Čak i u regijama koje, po pravilu imaju niži procent u većini kategorija, Srednjoj Aziji i Južnoj i Istočnoj Evropi vrlo visok procent muslimana se drži ove prakse, a najviše u Tadžikistanu (78%) i Bosni i Hercegovini (77%). U MUSLIMANSKIM KUĆAMA ČESTO SE STAVLJAJU LEVHE Procent muslimana po regijama koji u svojim kućama postavljaju prikaze kur’anskih ajeta Jugoistočna Azija

93


90

Južna Azija

78

Srednja Azija

61 46


20

40

60

80

100

Ovo pitanje nije postavljeno u Podsaharskoj Africi. Pew Research Center q64d

Tradicionalni vjerski iscjelitelji Veliki broj muslimana u anketom obuhvaćenim zemljama izjavljuje da će se u slučaju bolesti člana porodice obratiti tradicionalnom vjerskom iscjelitelju. va je praksa najučestalija u Južnoj Aziji (npr. u Afganistanu 66% muslimana odlazi vjerskim iscjeliteljima po pomoć) i odsaharskoj Africi, iako i tu postoje značajne razlike među zemljama: u Senegalu 73% muslimana traži vjerske iscjelitelje, a u Keniji svega 13%.


emlje Južne i Istočne Evrope imaju relativno mali procent onih koji se obraćaju vjerskim iscjeliteljima, a također i zemlje Srednje Azije, sa izuzetkom Tadžikistana, gdje im se obraća 66%.

Egzorcizam U anketi je postavljeno pitanje da li su ispitanici nekada prisustvovali činu istjerivanja zloduha (ili džina) iz neke osobe, činu egzorcizma. U svim regijama, osim u odsaharskoj Africi, vrlo malo ispitanika govori o takvom iskustvu (od 2% u nekoliko zemalja, do 21% u Bangladešu). U odsaharskoj Africi taj je običaj raširen, od 15% ispitanika koji su prisustvovali činu egzorcizma u ani, do čak 48% u Etiopiji.


 R   C  R OG    Ko se smatra muslimanom, a ko ne? Koja vjerovanja i prakse se smatraju islamskim, a koja ne? Muslimani širom svijeta imaju čvrste stavove o ovim pitanjima. Većina muslimana smatra da postoji samo jedno pravo tumačenje islama. Istodobno, na pitanje ko se pridržava tog pravog tumačenja dobije se čitav spektar odgovora.

Tumačenja islamskih učenja U istraživanju je postavljeno pitanje muslimanima vjeruju li da postoji samo jedan pravi način tumačenja islama ili ih može biti više. U 32 od 39 zemalja, više od polovine ispitanika odgovorilo je da postoji samo jedno pravo tumačenje. Takav stav, međutim, nije univerzalan. Na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi veliki broj ispitanika, nekad čak i više od polovine, vjeruju da je islamska učenja moguće tumačiti na više načina. U ostalim regijama tih je ispitanika oko trećine. Muslimani u SAD-u, njih čak 57%, poput Tunižana ili Marokanaca vjeruju u mogućnost višestrukih tumačenja islamskih učenja. emlje sa najvećim procentom stanovnika koji vjeruju da postoji samo jedno pravo tumačenje islamskih učenja su Egipat sa 78%, Jordan i Tadžikistan sa po 76% i Bosna i Hercegovina sa 75%.


DA LI SE PRIHVATA SAMO JEDNO ILI VIŠE TUMAČENJA ISLAMA? Zemlje sa najvećim procentom muslimana koji vjeruju da je samo jedno tumačenje islama ispravno Zemlja Egipat Jordan Tadžikistan BiH Tajland

Procent ispitanika 78 76 76 75 73

Zemlje sa najvećim procentom muslimana koji dozvoljavaju da je više tumačenja islama ispravno Zemlja Maroko Tunis SAD11 Palestina Liban


Procjene broja stanovnika zaokružene su na hiljade. Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life  The Future of the Global Muslim Population, januar 2011.

rihvatanje sunija Više od polovine ispitanika u 17 od 23 zemlje obuhvaćene anketom smatra da su sunije muslimani. Logično, ovakav stav najčešći je u zemljama sa sunijskom većinom, poput Egipta, Jordana, Maroka. I u nekim drugim zemljama, neovisno o tome kako se izjašnjavaju njeni stanovnici, sunije su prihvaćeni kao muslimani u velikom procentu: npr. Tadžikistan (98%), Azerbejdžan (91%) itd. a i u zemljama gdje su velike populacije i šiija i sunija, sunije prihvataju kao muslimane: u Iraku 98% i u Libanu 97%.11 U nekoliko zemalja gdje se sunije ne prihvataju kao muslimani, radi se, najčešće, o tome da njeni stanovnici ili nisu uopće čuli za sunije, ili ne znaju da li su sunije muslimani, a to su najčešće zemlje Srednje Azije, npr. Uzbekistan sa 72% i Kirgistan sa 50%, ili zemlje Južne Evrope, npr. Albanija sa 49% ili Kosovo sa 38% ispitanika koji nisu čuli za sunije ili ne znaju da su sunije muslimani.

rihvatanje šiija U 13 od 23 zemlje obuhvaćene istraživanjem više od polovine ispitanika smatra da su šiije muslimani. Međutim, to nije baš općeprihvaćen 11

SAD nisu bile obuhvaćene istraživanjem na globalnom planu, već su ovo podaci zasebnog istraživanja Foruma ew provedenog 2007. i 2011. godine među američkim muslimanima.


stav, jer, npr. čak četiri od 10 muslimana na Bliskom Istoku smatraju da šiije nisu muslimani. Većina takvih je u Egiptu sa 52% i Maroku sa 51% onih koji šiije ne smatraju muslimanima. Najtolerantniji prema šiijama su muslimani Iraka, gdje ih 92% prihvata šiije kao braću muslimane i muslimani Libana, gdje šiije prihvata 88% ispitanika. To su i zemlje sa većom populacijom šiija, a tolerantniji stav se logično bilježi i u drugim zemljama sa velikom šiijskom populacijom, kao što je Azerbejdžan sa 97% onih koji šiije smatraju muslimanima. Što se tiče zasebnog sunijskog stava prema šiijama, osim Azerbejdžana, najveći procent sunija koji šiije smatraju muslimanima zabilježen je u usiji sa 85% i u Afganistanu sa 83%. Međutim, tamo gdje je najmanji procent muslimana koji šiije prihvataju kao suvjernike, poput Uzbekistana sa 14% ili Kirgistana sa 15%, radi se o tome da veliki dio ispitanika nikada nije čuo za šiije ili ne zna da li su oni muslimani. natan procent kosovskih muslimana (43%) također nije čuo za šiije ili ne zna da li su oni muslimani. Samim tim su svaki nalazi u takvim sredinama upitni. NA BLISKOM ISTOKU I U SJEVERNOJ AFRICI NAJSVJESNIJI SU RAZLIKA IZMEĐU SUNIJA I ŠIIJA Procent muslimana Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike koji kažu da šiije jesu, odnosno nisu muslimani

Šiije jesu muslimani

Šiije nisu muslimani

-100 Pew Research Center q41b

Irak

14

Liban

15

Tunis

23

Jordan

20

Egipat

11

Palestina

65

38

Maroko

22

37

-50

82

0

77 54 46 42

50

100


Stavovi prema sujama Kad je riječ o tome da li su suje dio islamske tradicije, u nekim zemljama ih prihvataju kao braću muslimane, dok u mnogima nisu ni čuli za njih. Među onima koji jesu čuli za suje mišljenja su podijeljena. rihvatanje suja je najrasprostranjenije u Južnoj Aziji: u Bangladešu sa 83% onih koji smatraju suje muslimanima, Afganistanu sa 77% i akistanu sa 70%. Takav stav dijeli pola muslimana Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike. U drugim regijama procenti su manji: u usiji i na Balkanu 32% muslimana uvažava suje kao suvjernike, u Jugoistočnoj Aziji 24%, a u Srednjoj Aziji 18%. JESU LI SUFIJE MUSLIMANI? Procent muslimana po regijama koji suje prihvata kao muslimane Južna Azija

77


50


32

Južna Azija

24 18

Srednja Azija 0

20

40

60

80

100

Pew Research Center q41a

Stavovi prema drugim grupama Stavovi prema drugim, regionalnim ili lokalnim grupama, su širokog spektra. U Južnoj i Jugoistočnoj Aziji vrlo malo muslimana prihvata ahmedije kao sljedbenike islamske vjere; jedini izuzetak je Bangladeš, gdje ih prihvata četvoro od 10 muslimana. Mistički pokret Aliran Kepercayaan prihvata svega 9% Malezijaca i 5% Indonežana. Međutim, u Turskoj većina (69%) uvažava alevije kao suvjernike muslimane. I u Libanu većina (57%) izjavljuje da su alaviti muslimani, ali za Druze to kaže mnogo manje libanskih muslimana (37%).


 R  C  R  PR  U istraživanju se od ispitanika tražilo da kažu da li smatraju određene vjerske i druge običaje prihvatljivim u islamu.

bičaji bogoštovlja U 23 zemlje, gdje je postavljeno pitanje o određenim vjerskim običajima, većina smatra posjete svetištima legitimnim. a veliki broj ispitanika prihvatljivo je i recitiranje poezije i pjevanje pjesama u slavu Boga, dok je derviški ples (sema) široko prihvaćen u Turskoj. POSJETE SVETIŠTIMA, RECITIRANJE RELIGIJSKE POEZIJE I MOLITVENI PLES

Regija

Jugoistočna Azija Srednja Azija Južna Azija Južna i Istočna Evropa Bliski Istok-Sjeverna Afrika

Procent muslimana koji kaže da je u islamu dopušteno... Posjete svetištima 89 88 73 63 37

Religijska poezija 31 58 35 55 72

Plesanje prilikom zikra 4 17 10 32 12

 Pitanja o ovim običajima nisu postavljena u Podsaharskoj Africi PEW RESEARCH CENTER Q42a, b, c

Posjete svetištima sim hodočašća u Meku, Kur’an ne spominje druga hodočašća. Međutim, pojedini hadisi podstiču posjete svetim mjestima, među kojima je jerusalemska džamija Al-Aksa, u sunijskoj tradiciji, i svetište Imama Huseina u Kerbeli u Iraku, u šiijskoj tradiciji. U cjelini, istraživanjem je nađeno da mnogi muslimani smatraju da su posjete svetim mjestima za islam prihvatljiva praksa.


To posebno važi za Jugoistočnu Aziju, gdje 99% muslimana Tajlanda, na primjer, odobrava ovakvu praksu, 89% indonežanskih i 81% malezijskih. Među regijama ne postoje izrazite razlike, ali među pojedinim zemljama iste regije postoje: npr. u Libanu 99% muslimana prihvata kao islamsku praksu posjećivanja svetih mjesta, a u Jordanu svega 4%. Recitiranje poezije u slavu Boga i Poslanika Muhammeda Mnogi muslimani smatraju prihvatljivim recitiranje poezije i pjevanje u slavu Boga i oslanika Muhammeda (religijska poezija, ilahije i kaside, mevlud itd.). U 17 od 23 zemlje gdje je pitanje o recitiranju poezije postavljeno, više od polovine muslimana smatra taj običaj u skladu sa islamskom tradicijom. U Libanu čak 91% muslimana podržava recitiranje poezije, Afganistanu 88%, a među anketiranim treća zemlja po broju ispitanika koji imaju pozitivan stav prema ovoj praksi je usija, sa 79%. dnos prema ovoj praksi vezan je sa učestalošću klanjanja: što češće klanja, ispitanik je skloniji i praksi recitiranja i pjevanja pjesama u slavu Boga. Sema U odnosu na posjete svetištima i recitiranje poezije, relativno mali broj muslimana prihvata nabožni ples kao bogoštovnu praksu. U većini zemalja, manje od četiri od 10 ispitanika ima pozitivan stav o ovome. Izuzetak je Turska, gdje 72% muslimana smatra da sema spada u područje islama. To ne iznenađuje s obzirom na to kako u turskoj kulturi istaknuto mjesto zauzimaju mevlevijski “vrteći derviši”.

rizivanje umrlih, džina i vračanje a razliku od posjeta svetim mjestima, recitiranja poezije i molitvenog plesa, koji muslimani smatraju pozitivnom praksom, a često i formom islamskog bogoštovlja, običaji kao što su prizivanje umrlih, prizivanje džina i vradžbine skoro univerzalno se smatraju praksom koja spada izvan granica islamske tradicije.


Prizivanje umrlih Vrlo malo muslimana u zemljama u kojima su postavljana ova pitanja (u zemljama odsaharske Afrike nisu) smatra da je u islamu dozvoljeno prizivati umrle i obraćati im se za pomoć. vu praksu najviše prihvataju muslimani Srednje Azije: u Kazahstanu čak njih 51%, u Uzbekistanu 38%. Međutim, i u zemljama Južne i Istočne Evrope se donekle prihvata ova praksa: BiH je na trećem mjestu među svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem, sa 36% muslimana koji odobravaju prizivanje umrlih za pomoć. Prizivanje džina rema Kur’anu, Bog je stvorio i neljudska stvorenja nazvana džinima, i mnogi muslimani potvrđuju njihovo postojanje. Međutim, malo je muslimana koji vjeruju da je prizivanje (dobrih) džina dio islamske tradicije. d svih zemalja koje su obuhvaćene istraživanjem u Bangladešu najviše - više od četvrtine muslimana (28%) smatra ovaj običaj dijelom islamske tradicije. stale zemlje gdje ta praksa nešto raširenija su: usija (18%), Kazahstan (15%), Bosna i Hercegovina (12%) i Afganistan (10%). U drugim zemljama neznatan broj muslimana smatra prizivanje džina prihvatljivim. Vradžbine Iako nemali broj muslimana vjeruje u postojanje vradžbina, skoro univerzalan je stav među muslimanima da je vračanje izvan dopuštenog u islamu. Ispitivanje mišljenja o ovome nije provedeno u odsaharskoj Africi, gdje je vjerovanje u postojanje vradžbina najrasprostranjenije. Vrlo malo je zemalja gdje procent onih koji smatraju da su vradžbine dopustive prelazi 10%: to su Tajland (22%), Kazahstan (10%) i Albanija (12%). animljivo je da i u svim ostalim anketiranim zemljama Južne i Istočne Evrope sa tim stavom ima po 8% muslimana, po čemu je to prva regija u svijetu.


Stavovi sunija i šiija o prihvatljivim i neprihvatljivim običajima U većini zemalja, razlike u stavovima sunija i šiija prema raznim običajima bogoštovlja i drugim običajima su neznatne, gotovo da ih i nema. Istraživanjem je nađen dosljedan obrazac sektaških razlika samo u jednom: vjerovanju da je obraćanje umrlima prihvatljivo - šiije su mnogo skloniji tom vjerovanju od sunija. azlike koje su uočljive između zemalja na nivou regije Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike, a prema posjetama svetim mjestima, u samim zemljama u kojima zajedno žive sunije i šiije te se razlike gube. Takve su zemlje Liban i Irak (te Azerbejdžan iz regije Srednje Azije), a kao razlog navodi se blaži stav tamošnjih sunija prema raznim formama bogoštovlja koje su karakteristične za šiije. Na primjer, dok sunije u drugim zemljama ove regije smatraju da hodočašća svetim mjestima ne pripadaju islamskoj tradiciji, u Libanu (njih 98%) i Iraku (65%) vjeruju da je taj običaj prihvatljiv u islamu. azlike ponekad postoje među samim sunijama, ako se radi o različitim etničkim grupama: npr. u Iraku Arapi sunije i Kurdi sunije imaju donekle različite stavove prema nekim vjerskim običajima, ali ni te razlike nisu izrazite.

T R  Ć 

  O

MUSLIMANI SVIJETA: ELIIJA, LITIKA I DUŠTV Forum za pitanja religijskog i javnog života ew je u aprilu 2013. objavio izvještaj o rezultatima istraživanja političkih i društvenih stavova muslimana u svijetu pod nazivom Muslimani svijeta: religija, politika i društvo. I ovo istraživanje je sprovedeno u 39 zemalja Afrike, Azije i Evrope (iste zemlje obuhvaćene istraživanjem o jedinstvu i raznolikosti muslimanske populacije u svijetu); obavljeno je 38.000 individualnih intervjua na 80 jezika i dijalekata svijeta. Istraživanje je, u neku ruku, nastavak istraživanja o jedinstvu i različitosti muslimanske populacije iz 2012. godine, koje se fokusiralo na religijska vjerovanja i praksu; rezultati tog istraživanja objavljeni su u izvještaju entra ew iz 2012. Muslimani svijeta: Jedinstvo i raznolikosti (također predstavljenim u ovoj publikaciji). I u ovom novom izvještaju se javljaju teme jedinstva i raznolikosti. Istraživanje stavova prema religioznosti, društvu i politici među muslimanima je (kao i prethodno istraživanje) vođeno u dvije faze: u 15 podsaharskih zemalja sa velikim muslimanskim populacijama istraživanje je sprovedeno 2008-2009., a glavni rezultati ovog dijela istraživanja objavljeni su u izvještaju entra ew iz 2010 Tolerancija i tenzije: islam i kršćanstvo u Podsaharskoj Africi. U preostale 24 zemlje Evrope, Azije i Bliskog Istoka istraživanje je sprovedeno 2011-2012. godine. Novi izvještaj fokusira se na društvene i političke stavove muslimana i obuhvata zaključke obiju faza istraživanja. Izvještaj Foruma ew o religiji, politici i društvu analizira široki spektar novih tema: od islamskog prava preko nauke i popularne kulture, pa do uloge žene. Također se bavi stavovima o religijskom ekstremizmu i o religijskim koniktima u pojedinim zemljama.


 PĆ  PR  G U novom istraživanju entra ew nađeno je da većina sljedbenika druge po brojnosti svjetske religije duboko privržena svojoj vjeri, te da želi da vjera ne oblikuje samo njihove lične živote, već i društvo i politiku. Izuzev u nekoliko zemalja, od 39 obuhvaćenih istraživanjem, većina muslimana izjavljuje da je islam jedina prava vjera, koja vodi vječnom životu na onom svijetu i da je vjera u Boga nužna da bi čovjek bio moralan. Mnogi misle i da bi njihove vjerske vođe morale imati bar malo utjecaja na politiku. A mnogi iskazuju i svoju želju da se šerijat – tradicionalno islamsko pravo – prihvati kao važeće državno pravo u njihovoj zemlji. rocenti muslimana koji kažu da bi željeli da šerijat bude „važeće pravo njihove zemlje“ drastično se razlikuju od zemlje do zemlje, od manje od desetine (8%) u Azerbejdžanu do skoro potpune saglasnosti u tom pitanju u Afganistanu (99%). Međutim, i većina ispitanika u mnogim zemljama Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike, odsaharske Afrike, Južne Azije i Jugoistočne Azije su za uspostavljanje šerijata, među kojma 71% u Nigeriji, 72% u Indoneziji, 74% u Egiptu i 89% u alestini. Međutim, u istraživanju je nađeno da u isto vrijeme, u tim istim zemljama gdje postoji jaka podrška šerijatu, mnogi muslimani podržavaju religijske slobode pripadnika drugih vjera. U akistanu, na primjer, tri četvrtine muslimana kažu da su nemuslimani potpuno slobodni prakticirati svoju vjeru, a čak 96% ih smatra da je to „dobra stvar“. U isti mah, 84% pakistanskih muslimana bi željelo uspostavljanje šerijata. vaj, naizgled protivrječan stav, možda se djelomično može objasniti time da većina pristalica šerijata u akistanu – kao i u mnogim drugim zemljama – smatra da se islamsko pravo treba primjenjivati samo na muslimane. sim toga, muslimani širom svijeta sasvim različito shvataju šta šerijat u praksi znači.


Istraživanje je pokazalo da muslimani lakše prihvataju mogućnost primjene šerijata u privatnoj sferi, u rješavanju porodičnih ili imovinskih sporova. U većini zemalja ankete, daleko manje se podržava strogo kažnjavanje, kao što je odsjecanje šaka lopovima ili smaknuća ljudi koji konvertuju iz islama u neku drugu vjeru. Ali, čak i u porodičnim pitanjima, među muslimanima postoje značajne razlike u shvatanju da li su poligamija (višeženstvo), razvod ili planiranja porodice moralno prihvatljivi, te u tome da li kćeri trebaju dobiti isti dio nasljedstva kao i sinovi. U većini zemalja obuhvaćenih anketom, većina muslimanki, baš kao i većina muslimana, slažu se da je žena obavezna slušati muža. apravo, više od devet od 10 muslimana, u Iraku (92%), u Maroku (92%), Tunisu (93%), Indoneziji (93%), Afganistanu (94%) i Maleziji (96%) takvog je stava. Istovremeno, većina ispitanika većine zemalja izjavljuje da bi žena trebala sama odlučiti da li da se pokrije ili ne. lobalni zaključak istraživanja je da većina muslimana ne nalazi inherentnih tenzija između pobožnosti i življenja u savremenom svijetu, niti vide ikavog konikta između religije i nauke. Mnogi preferiraju demokratiju nad autoritarnom vlašću, vjeruju da su ljudi i druga živa bića evoluirali kroz vrijeme, te da lično uživaju u zapadnjačkim lmovima, muzici i televizijskim programima, bez obzira što ih većina smatra da zapadnjačka popularna kultura podriva javni moral. Novo istraživanje omogućava određene usporedbe sa prijašnjim istraživanjima muslimana u SAD-u. oput mnogih muslimana svijeta, američki muslimani općenito su privrženi vjeri i ne vide sukob pobožnosti i savremenog života. Ali, u odnosu na druge muslimane svijeta, američki muslimani će češće imati bliskog prijatelja koji nije njihove vjere i mnogo su otvoreniji za ideju da i druge vjere – ne samo islam – mogu dovesti do vječnog života na drugom svijetu. Istovremeno, američki muslimani su mnogo manje skloni vjerovati u evoluciju od njihovih savjernika drugdje u svijetu; po tim stavovima su bliži kršćanima. Vrlo malo muslimana SAD-a podržava samoubilačke bombaške napade i druge oblike nasilja prema civilima koji se čine u ime islama; 81%


ih kaže da ovakvi akti nikada nisu opravdani, a manje od desetine smatra ili da su takvi akti često opravdani (1%), ili da su ponekad opravdani (7%). Muslimani širom svijeta također osuđuju samoubilačke bombaške napade i druge napade na civile (BiH je u vrhu zemalja koje snažno osuđuju nasilje u ime islama). Međutim, manjina, ali značajna, u nekim zemljama izjavljuje da su takvi akti barem nekad opravdani: 26% u Bangladešu, 29% u Egiptu, 39% u Afganistanu i 40% u alestini. stali ključni nalazi su:  Barem polovina muslimana izjavljuje da su zabrinuti zbog grupa religijskih ekstremista u svojim zemljama: u Egiptu (67%), Tunisu (67%), Iraku (68%), vineji Bisao (72%) i Indoneziji (78%). Uopće, mnogo više ih zabrinjavaju islamski, nego kršćanski ekstremisti.  Velika većina muslimana svugdje u svijetu smatra određena ponašanja – među kojima su prostitucija, homoseksualnost, samoubistvo, abortus, eutanazija i pijenje alkohola – nemoralnim. Međutim, kad je riječ o poligamiji, razvodu i kontroli rađanja, stavovi znatno variraju. Na primjer, poligamija je prihvatljiva za samo 4% muslimana u Bosni i Hercegovini i isto toliko u Azerbejdžanu; za oko polovine muslimana u alestini (48%) i Maleziji (49%); i ogromnoj većini muslimana u nekoliko zemalja osaharske Afrike, kao što su Senegal (86%) i Niger (87%).  U većini zemalja gdje je postavljeno pitanje o tzv. „ubistvu iz časti“, za većinu muslimana takva ubistva nisu opravdana. Samo u dvije zemlje, Afganistanu i Iraku, većina bi oprostila bespravno pogubljenje žena koje su, navodno, osramotile svoje porodice stupanjem u predbračne seksualne odnose ili preljubom.  elativno malo muslimana smatra da napetosti između više i manje religioznih muslimana nisu neki veliki problem u njihovoj zemlji. U većini zemalja gdje je ovo pitanje postavljeno, muslimani ne vide neke neke veće tenzije između sunija i šija, osim što u akistanu 34% i u Libanu 38% ispitanika smatra da je sunijsko-šiijski konikt veliki problem.


 Vjerovatnije je da će muslimani u odsaharskoj Africi posjećivati međuvjerske skupove i učiti o drugim vjerama nego muslimani u drugim regijama. Ali, značajan procent muslimana u odsaharskoj Africi smatra da postoji neprijateljstvo između muslimana i kršćana. Na primjer, u vineji Bisao 41% muslimana izjavljuje da je „većina“ ili „mnogo“ kršćana neprijateljski nastrojeno prema muslimanima, a 49% ih kaže da je „većina“ ili „mnogo“ muslimana neprijateljski nastrojena prema kršćanima.  U pola zemalja gdje je pitanje postavljeno, većina muslimana želi da njihove vjerske vođe imaju „bar malo utjecaja“ u politici, dok manjina (ali značajna) u nekim zemljama Azije, Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike smatra da bi vjerske vođe trebale imati veliki politički utjecaj. Na primjer, 37% muslimana u Jordanu, 41% u Maleziji i čak 53% u Afganistanu izjavilo je da njihove vjerske vođe trebaju imati „ogromnu“ ulogu u politici.  odrška stavu da bi šerijat trebao biti zvanično pravo u nekoj zemlji veća je u zemljama poput akistana (84%) i Maroka (83%), gdje ustavi i drugi temeljni državni zakoni već preferiraju islam u odnosu na druge religije.  U mnogim zemljama će muslimani koji više puta dnevno klanjaju vjerovatnije zagovarati šerijat kao državni zakon od muslimana koji rjeđe klanjaju. U usiji, Libanu, alestini i Tunisu, na primjer, muslimani koji više puta dnevno klanjaju za 25% više podržavaju uspostavljanje šerijata od muslimana koji rjeđe klanjaju. Međutim, razlike u dobi, rodne i obrazovne razlike ne utječu mnogo na stav o uvođenju šerijata.


S O PR   Š R  rema istraživanju Istraživačkog centra ew, nadmoćna većina muslimana u mnogim zemljama obuhvaćenim istraživanjem željeli bi da islamsko pravo (šerijat)12 bude zvanično pravo u zemlji. Međutim, većina pristalica šerijata izjavljuje da bi se on trebao primjenjivati samo na muslimansko stanovništvo u njihovoj zemlji. sim toga, muslimani nisu jednako otvoreni za sve aspekte šerijata: dok je većina za to da se religijsko pravo koristi u porodičnim i imovinskim sporovima, vrlo malo ih podržava primjenu teških kazni, kao što su bičevanje ili odsjecanje šake u kaznenom pravu. Istraživanje je pokazalo i da među muslimanima postoje velike razlike i u tome kako tumačiti različite aspekte šerijata, na primjer da li su razvod ili planiranje porodice moralno prihvatljivi. Regionalne razlike Stavovi prema šerijatu znatno variraju od regije do regije. odrška uvođenju šerijata je najveća u Južnoj Aziji (84%). a uspostavljanje šerijata kao državnog prava je i barem šest od deset muslimana i u odsaharskoj Africi (64%), regiji Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike (74%) i u Jugoistočnoj Aziji (77%). Međutim, u dvije regije je daleko manje muslimana smatra da njihove vlasti trebaju uvesti islamsko pravo: u Južnoj i Istočnoj Evropi (18%) i Srednjoj Aziji (12%). 12

Šerijat, ili islamsko pravo, daje moralne i pravne vodiče za skoro sve aspekte života: od braka i razvoda, preko naslijeđa i ugovora, do krivičnog prava. Šerijat, šire deniran, odnosi se na etičke principe postavljene u islamskoj svetoj knjizi (Kur’an) i primjeru oslanika Muhammeda (Sunnet). Islamska jurisprudencija koja proizlazi iz ljudske primjene kodiciranih i interpretiranih ovih principa poznata je kao kh. Muslimanski vjerski učenjaci i pravnici i dan-danas raspravljaju o granicama između šerijata i kha, kao i ostalim aspektima islamskog prava.


MNOGI PODRŽAVAJU UVOĐENJE ŠERIJATA Procent ispitanika koji su za uvođenje šerijata Južn aAzija Azija Južna

84

Azija Jugo isto naAzija Jugoistočna

77

77

BliskiIstok-Sjeverna Istok-SjevernaAfrika Afrika Bliski

74

74

PodsaharskaAfrika Afrika Podsaharska

64

64

Južn ai Istočna i Isto naEvropa Evropa Južna

18

18

SrednjaAzija Azija Srednja

12

12 0

84

20

40

60

80

100

Svi podaci za Podsaharsku Afriku su iz publikacije “Tolerance and Tensions: Islam and Christianity in SubSaharan Africa”. Pew Research Center

Unutar regija, podrška uvođenju šerijata je posebno velika tamo gdje brojnošću dominira muslimansko stanovništvo, kao što su Afganistan i Irak.13 Međutim, ona nije ograničena samo na zemlje gdje muslimani čine većinu. Na primjer, u odsaharskoj Africi, muslimani čine manje od petine u zemljama kao što su Kamerun, D Kongo, ana, Kenija, Liberija, Mozambik i Uganda, pa ipak, u svim tim zemljama barem polovina muslimana (od 52% do 74%) izjavljuje da je za uvođenje šerijata u zemlji. bratno, ima zemalja gdje muslimani čine više od 90% stanovništva, pa ipak relativno malo ih želi da vlasti njihove zemlje uvedu islamsko pravo; takav je slučaj u Tadžikistanu (27%), Turskoj (12%) i Azerbejdžanu (8%). U objašnjenju razlika u opredjeljenju za šerijat mogu pomoći razlike u pravnoj i političkoj kulturi tih zemalja. Mnoge zemlje Srednje Azije i Južne i Istočne Evrope imale su sličnu historiju odvajanja države i religije. olitika utemeljitelja moderne Turske, Mustafe Kemala Atatürka, naglašavala je sekularnost vlasti; ostale zemlje u ovim dvjema regijama decenijama su prolazile sekularizaciju pod komunističkom vlašću. Nasuprot tome, vlade mnogih zemalja obuhvaćenih istraživanjem u Južnoj Aziji, na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi prihvatile su islam kao zvaničnu religiju. 13

Barem 99% stanovništva i u Afganistanu i u Iraku su muslimani. rocjena religijske strukture stanovništva data je prema izvještaju entra ew iz decembra 2012. Global Religious Landscape.


ostojeći pravni okviri i šerijat Istraživanjem je utvrđeno da je naklonjenost uvođenju šerijata često veća tamo gdje ustav i drugi temeljni zakoni države već favoriziraju islam nad drugim religijama.14 Većina ispitanika u tim zemljama izjavljuje da šerijat treba biti zakon; među njima su Afganistan (99%) i Irak (91%). adi usporedbe, u zemljama gdje se islam pravno ne favorizira, približno trećina i manje muslimana smatra da šerijat treba biti državno pravo. Takav stav je najuočljiviji u Kazahstanu (10%) i Azerbejdžanu (8%).15 UVOĐENJE ŠERIJATA IMA VEĆU PODRŠKU TAMO GDJE SE ISLAM FAVORIZIRA OD STRANE DRŽAVE Procent muslimana koji izjavljuju da šerijat treba biti državno pravo u zemljama gdje se islam favorizira od strane države... 99

Afganistan

91

Irak

89

Palestina

86

Malezija Pakistan

84

Maroko

83 0

20

40

60

80

100

...i tamo gdje se ne favorizira od strane države Kosovo 20 15

BiH Albanija

12

Turska

12 10

Kazahstan

8

Azerbejdžan 0

20

40

60

80

100

Pew Research Center Q79a

14 15

znaka „od države favorizirana religija“ zasnovana je na izvještaju entra ew iz septembra 2012. Rising Tide of Restrictions on Religion. Da li pravni sistem neke zemlje oblikuje javno mnijenje ili je obratno, spada izvan okvira ove studije. vaj izvještaj nema cilj da nalazi uzročne odnose ni u jednom smjeru.


U istraživanju je također nađeno da se u stavovima o uvođenju šerijata u sferu porodičnog i građanskog prava uglavnom ogleda postojeći pravni sistem u zemlji. Na pitanje da li šerijatski sudovi trebaju presuđivati u porodičnim i imovinskim sporovima, barem polovina muslimana koja živi u zemljama gdje već postoje porodični religijski sudovi odgovara sa da.16 Nasuprot tome, u zemljama gdje u porodičnim stvarima odlučuju sekularni sudovi, manje od polovine ispitanika misli da porodične i imovinske rasprave trebaju biti u djelokrugu religijskih sudova. Kada se uspoređuju stavovi muslimana prema šerijatu kao državnom pravu i njegovoj konkretnoj primjeni na sferu porodice i imovine, iz primjera tri države možemo najviše naučiti: Liban, Tunis i Turska. U Libanu država ne favorizira islam, ali većina muslimanskih sekti ima svoje sudove, ovlaštene da presuđuju u porodičnom pravu. Stavovi libanskih muslimana i odražavaju takvu političku i pravnu strukturu: dok približno troje od deset ispitanika (29%) smatra da šerijat treba biti državno pravo, oko polovine (53%) kaže da religijski sudovi trebaju imati ovlasti samo u porodičnim i imovinskim sporovima. Tuniški pravni okvir je, u ključnim aspektima, suprotan libanskom: tuniški ustav daje prednost islamu nad drugim religijama, ali šerijatski sudovi, koji su svojedobno rješavali u porodičnom pravu, ukinuti su još 1956. godine.18 Možda zbog ovakve historije, polovina Tunižana muslimana (56%) želi da se uvede šerijat kao državno pravo, ali manjina (42%) izjavljuje da ti sudovi trebaju rješavati u porodičnom i imovinskom pravu. azvoj Turske početkom 20. stoljeća obuhvatio je i korjenite pravne reforme čiji su rezultat sekularni ustav i sekularni pravni okvir. U

16

18

Informacije o tome koje zemlje imaju vjerske sudove su iz Stahnke, Tad i obert . Blitt, „eligion-State elationship and the ight to Freedom of eligion or Belief: A omparative Textual Analysis of the onstitutions of redominantly Muslim ountries“, Georgetown Journal of International Law, 2005., tom 36, 4. izdanje. Vidjeti Ustav Tunisa, 1959., član 1., te Abiad Nisrine, „Sharia, Muslim States and International Human ights Treaty bligations: A omparative Study“, British Institute of International and omparative Law, 2008., str. 146.


tim promjenama su 1920-ih ukinuti tradicionalni šerijatski sudovi.19 Danas samo manjina Turaka podržava uvođenje šerijata kao zakona (12%) ili je za to da se religijskim sudovima dopusti da rješavaju u porodičnim i imovinskim sporovima (14%). STUPANJ PODRŠKE UVOĐENJU RELIGIJSKIH SUDOVA ODRAŽAVA POSTOJEĆI PRAVNI OKVIR ZEMLJE Procent muslimana koji izjavljuju da vjerske sudije trebaju odlučivati u porodičnim i imovinskim sporovima u zemljama gdje postoje religijski sudovi za porodično pravo... Egipat

94

Jordan

93

Malezija

84

Pakistan

84

Afganistan

78

Palestina

75 0

20

40

60

80

100

...i zemljama gdje sekularni sudovi odlučuju u porodičnom pravu Turska

14

Kazahstan

14

Albanija

11

Kosovo

10

Azerbejdžan

8

BiH 6 0

20

40

60

80

100

Pew Research Center Q92a

19

Vidjeti turski rađanski zakonik, 1926.; Ustav epublike Turske, 1982., dio 2, poglavlje 3, „Sudstvo“ i Kocak, Mustafa, „Islam and National Law in Turkey“, u tto, Jean Michiel, ur., Sharia Incorporated: A Comparative Overview of the Legal Systems of Twelve Muslim Countries in Past and Present, Leiden University ress, 2010., str. 231-272.


rivrženost vjeri i opredijeljenost za šerijat U istraživanju je nađeno i da vjerska privrženost također utječe na formiranje stava prema šerijatu.20 Vjerovatnije je da će muslimani koji su više privrženi vjeri biti i pristalice šerijata. U usiji, na primjer, muslimani koji izjavljuju da klanjaju više puta dnevno vjerovatnije će – za 37% više - podržavati uvođenje šerijata od onih koji rjeđe klanjaju. Slično stanje je u Libanu, alestini i Tunisu gdje su oni koji češće klanjaju naklonjeniji šerijatu – za barem 25% - od onih koji rjeđe klanjaju. MUSLIMANI KOJI REVNOSNIJE OBAVLJAJU MOLITVU ČEŠĆE SU ZA ŠERIJAT Zemlja Rusija Liban Palestina Tunis Kirgistan BiH

Procent muslimana koji bi željeli uvođenje šerijata Klanjaju češće Klanjaju rjeđe Razlika 65 28 +37 39 11 +28 95 68 +27 64 39 +25 54 30 +24 29 12 +17

U Rusiji je pitanje formulirano nešto drugačije: da li bi ispitanik želio da šerijat bude zvanično pravo republike sa muslimanskom etničkom većinom i prikazane su samo one republike gdje su te razlike statistički značajne. Pod „klanjaju češće“ misli se da obavljaju molitvu više puta dnevno. PEW RESEARCH CENTER Q61 i Q79a

Uloga dobi, spola i obrazovanja u opredijeljenosti za šerijat U skoro svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem nađene su vrlo male razlike među pripadnicima raznih dobnih, rodnih i obrazovnih skupina u stavovima prema šerijatu. U onih nekoliko zemalja gdje stavovi značajnije variraju po dobi, stariji muslimani su više za šerijat od mlađih. vo se posebno odnosi na regiju Bliski Istok-Sjeverna Afrika, gdje će oni iznad 35 godina češće od onih od 18-34 podržavati šerijat: u Libanu (+22%), Jordanu (+12%), Tunisu (+12) i alestini (+10%). Samo u dvije zemlje razlika između muškaraca i žena u stavu prema šerijatu je značajna: u akistanu (+16%) i usiji (+9%). U većini zemalja muslimani sa srednjom školom i višim nivoima obrazovanja 20

a analizu podrške šerijatu u odsaharskoj Africi, pogledati izvještaj entra ew iz 2010. Tolerance and Tension: Islam and Christianity in Sub-Saharan Africa.


(npr. višom školom, fakultetima itd.) jednako će biti za uvođenje islamskog prava kao i oni sa manje obrazovanja.

Muslimani koji su za uvođenje šerijata Kada muslimani negdje u svijetu kažu da su za to da šerijat bude zvanično pravo njihove zemlje, kako oni to zamišljaju? rvo, pristalice šerijata većinom (ne svi) vjeruju da se on treba primjenjivati samo na muslimane. sim toga, oni koji su naklonjeni islamskom pravu, lakše prihvataju da se ono primjenjuje u područjima porodice i imovine. U nekim zemljama manjina podržava usvajanje strogih kazni za pojedina krivična djela – kao što je odsjecanje šaka lopovima – što je područje imenovano u arapskom jeziku kao hudud. Međutim, u regijama Južna Azija i Bliski Istok-Sjeverna Afrika, više od polovine ispitanika podržava i stroge kazne i smrtnu kaznu za muslimane koji se odreknu svoje vjere. Muslimani koji su za uvođenje šerijata kao državnog prava općenito se slažu da islamski propisi trebaju odnositi samo na muslimane. Tamo gdje je ovo pitanje postavljeno, više od 51% ispitanika izjavljuje da se šerijat treba primjenjivati isključivo na pripadnike muslimanske vjere. vakav stav prevladava čak i u regijama Južne Azije, Jugoistočne Azije i Bliskog Istoka-Sjeverne Afrike, gdje je najveća podrška uspostavljanju šerijata kao zvaničnog prava zemlje.


TREBA LI SE ŠERIJAT PRIMJENJIVATI SAMO NA MUSLIMANE? Procent pristalica šerijata koji smatraju da ga treba primjenjivati samo na muslimane Južna i Istočna Evropa

64

Južna Azija

60

Srednja Azija

59

Jugoistočna Azija

55


51 0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Ovo pitanje nije postavljeno u Podsaharskoj Africi. Pew Research Center Q79a i Q81.

Na nivou zemalja, postoje upečatljivi izuzeci od stava da se šerijat treba primjenjivati samo na muslimane. Jedan od njih je Egipat, gdje 74% muslimana smatra da šerijat treba biti zvanično pravo zemlje, a skoro tri četvrtine među tim ispitanicima (ili 55% svih egipatskih muslimana) smatraju da se islamsko pravo treba primjenjivati na pripadnike svih vjera. ristalice šerijata se generalno slažu da muslimanske vođe i šerijatske sudije trebaju presuđivati u porodičnim i imovinskim sporovima. Među njima je najveći procent u Jugoistočnoj Aziji (84%), potom slijedi Južna Azija (78%), Bliski Istok i Sjeverna Afrika (78%) i Srednja Azija (62%). U Južnoj i Istočnoj Evropi nešto manje (42%) smatra da u porodičnim i imovinskim sporovima ovlasti treba dati šerijatskim sudijama. U Južnoj Aziji je podrška primjeni vjerskog prava povezana sa jakom podrškom strogim kaznama, poput odsijecanja šake kradljivcima (81%) i podrškom smrtnoj kazni za muslimane koji se odreknu svoje vjere (76%). U regiji Bliski Istok-Sjeverna Afrika više od polovine ispitanika je za stroge kazne (57%) i za smaknuće onih koji konvertuju iz islama u neku drugu vjeru (56%).


a razliku od te dvije regije, manje muslimana podržava stroge kazne u Južnoj Aziji (46%), Srednjoj Aziji (38%) i Južnoj i Jugoistočnoj Evropi (36%). U istim regijama, još manje ispitanika (između 13% i 27%) je za to da se otpadnici od vjere kažnjavaju smrću. ŠTA PRISTALICE ŠERIJATA ŽELE? Procent ispitanika koji su za šerijat, a koji su za to da... Regija

...u porodičnom pravu sude šerijatske sudije

...se kriminalci kažnjavaju tjelesnim kaznama

...smrću kažnjavaju oni koji napuste islam

78 78 84 62 41

81 57 46 38 36

76 56 27 16 13

Južna Azija Bliski Istok-Sjeverna Afrika Jugoistočna Azija Srednja Azija Južna i Istočna Evropa PEW RESEARCH CENTER Q79a, Q92a, Q92b i Q92c


V R   OR O   Neovisno o tome da li podržavaju uvođenje šerijata, muslimani širom svijeta se uveliko slažu u ovome: da bi se neko smatrao moralnim, mora vjerovati u Boga. Muslimani u svim regijama obuhvaćeni istraživanjem se općenito slažu da su određena djela i ponašanja – kao što su samoubistvo, homoseksualnost i pijenje alkohola – moralno neprihvatljiva. Međutim, kada je riječ o moralnosti razvoda, kontorle rađanja i poligamije, nisu tako jedinstveni. Čak ni među onim muslimanima koji su za uvođenje šerijata kao zvaničnog prava u državi ne vlada jedinstvo stavova po ovim pitanjima.

Vjera u Boga i moralnost U anketi je postavljeno pitanje da li je potrebno da neko vjeruje u Boga da bi bio moralan i imao pozitivne vrijednosti. a većinu muslimana odgovor je bio jasan – potrebno je. ribližno sedam od 10 muslimana, i više, u Srednjoj Aziji (69%), odsaharskoj Africi (70%), Južnoj Aziji (87%), Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi (91%) i Jugoistočnoj Aziji slaže se da moral počinje vjerom u Boga. U Južnoj i Istočnoj Evropi, gdje je sekularna tradicija najjača, 61% se slaže da biti moralan i imati pozitivne lične vrijednosti ovisi o vjerovanju u Boga. U samo dvije, od 38 gdje je ovo pitanje postavljeno, Albaniji (45%) i Kazahstanu (41%) manje od polovine muslimana povezuje moralnost i vjeru u Boga. (U Afganistanu ovo pitanje nije postavljeno.)


JE LI NUŽNO DA NEKO VJERUJE U BOGA DA BI BIO MORALAN? Procent muslimana koji kažu da jeste Jugoistočna Azija Bliski Istok-Sjeverna Afrika

87

Južna Azija Podsaharska Afrika

70

Srednja Azija

69


61

Podaci za sve zemlje Podsaharske Afrike, osim za Niger su iz izvještaja „Tolerance and Tension: Islam and Christianity in Sub-Saharan Africa“. Pew Research Center Q16.

Šta se smatra moralno neprihvatljivim? Muslimani imaju slične stavove o nemoralnosti određenih djela i ponašanja. Na primjer, osam od deset ispitanika u svim regijama, manje više dosljedno kažu da su moralno pogrešni: prostitucija, homoseksualnost, samoubistvo, vanbračni spolni odnosi, pijenje alkohola, abortus i eutanazija. VELIKA JE SAGLASNOST DA SU NEKA PONAŠANJA MORALNO POGREŠNA

Samoubistvo

Vanbračni seks

Pijenje alkohola

Abortus

Eutanazija

Južna i Istočna Evropa Srednja Azija Jugoistočna Azija Južna Azija Bliski Istok-Sjeverna Afrika Podsaharska Afrika

Homoseksualnost

Regija

Prostitucija

Procent ispitanika koji kaže da su moralno neprihvatljivi

90 89 94 84 95 91

83 85 95 79 93 91

83 80 95 80 82 89

67 85 94 87 94 78

62 66 93 82 84 82

71 61 93 64 72 88

64 62 88 68 75 80

Podaci za sve zemlje Podsaharske Afrike, osim za Niger su iz izvještaja „Tolerance and Tension: Islam and Christianity in Sub-Saharan Africa“. PEW RESEARCH CENTER Q84d, Q84f, Q84g, Q84h, Q84i i Q84j.


oligamija, razvod, kontrola rađanja Moralni stavovi nisu tako jedinstveni kad su u pitanju poligamija, razvod i kontrola rađanja. Kad je riječ o poligamiji, samo u Južnoj i Istočnoj Evropi (68%) i Srednjoj Aziji (62%) većina smatra praksu braka sa više žena moralno neprihvatljivom. U drugim regijama stav prema poligamiji drastično varira od zemlje do zemlje. Na primjer, u regiji Bliski Istok-Sjeverna Afrika, procent muslimana koji smatraju da je poligamija moralno neprihvatljiva se kreće od 6% u Jordanu do 67% u Tunisu. Slično, u odsaharskoj Africi, samo 5% muslimana u Nigeru smatra da je brak sa više žena moralno pogrešan, dok u Mozambiku ovakav stav ima 59% ispitanika. U odsaharskoj Africi 51% je onih koji eksplicite opisuju razvod kao moralno pogrešan. U drugim regijama manje je onih koji imaju ovakav stav, mada se mišljenja razlikuju po zemljama. Mnogi muslimani kažu da razvod braka nije moralno pitanje, kao i to da li je brak moralno okončan ovisi o situaciji. Na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi, na primjer, u pet od šest zemalja gdje je pitanje postavljeno, više od četvrtine ispitanika tvrdi da razvod nije moralno pitanje ili da ovisi o kontekstu. Muslimani su podijeljenih stavova i kad je riječ o kontroli rađanja. U većini zemalja gdje je to pitanje postavljeno, niti ima jasne većine koja kaže da je planiranje porodice moralno prihvatljivo, niti jasne većine koja kaže da je to moralno pogrešno. Umjesto toga, mnogi muslimani u svijetu smatraju da odluka nekog bračnog para da ograniči broj djece ili uopće nije moralno pitanje, ili da ovisi o situaciji; sa takvim stavom je više od četvrtine ispitanika u Srednjoj Aziji (27%), Južnoj i Istočnoj Evropi (30%) i regiji Bliski Istok-Sjeverna Afrika (41%). sim ovih rezultata, u istraživanju je nađeno i da i među pristalicama šerijata ima razlika u stavovima prema moralnosti razvoda i planiranja porodice. Na primjer, u Bangladešu i Libanu, pristalice šerijata su za 11% skloniji od drugih muslimana izjaviti da je razvod moralno prihvatljiv. Međutim, u Albaniji, Kazahstanu, usiji, na Kosovu i u


Kirgistanu, oni koji bi htjeli da šerijat bude zvanično pravo u zemlji manje su skloni okarakterizirati razvod kao moralno prihvatljiv. ristalice šerijata u raznim zemljama se razlikuju i po stavu prema planiranju porodice. U Bangladešu, Jordanu i Bosni i Hercegovini, muslimani koji su za uvođenje šerijata vjerovatnije će smatrati planiranje porodice moralnim, dok u Kazahstanu, usiji, Libanu i Kirgistanu pristalice šerijata će u manjem procentu izjavljivati da je ograničavanje broja djece moralno prihvatljivo. ŠERIJAT I MORALNA UVJERENJA

Bangladeš Liban Albanija Kazahstan Rusija Kosovo Kirgistan

Među muslimanima koji... ...su pristalice šerijata ...se protive šerijatu Procent ispitanika koji smatraju da je razvod moralno prihvatljiv 66 44 72 61 26 55 26 59 41 60 45 57 38 48

Bangladeš Jordan BiH Kazahstan Rusija Liban Kirgistan

Procent ispitanika koji smatraju da je planiranje porodice moralno prihvatljivo 50 28 37 23 58 47 28 52 30 45 36 49 41 51

Zemlja

Prikazane su samo zemlje gdje su razlike statistički značajne. PEW RESEARCH CENTER Q79a, Q84a i Q84c

Razlika +22 +11 -39 -33 -19 -12 -10

+22 +14 +11 -24 -15 -13 -10


Ž   P R Stavovi muslimana prema ženskim pravima su miješani. U većem dijelu svijeta, muslimani kažu da bi žene trebale same odlučivati hoće li se pokrivati ili ne. Međutim, kad je u pitanju privatni život, većina muslimana kaže da bi se žene trebale povinovati svom mužu. Veliko neslaganje vlada i u odgovorima na pitanja da li žena može pokrenuti razvod i da li kćerke trebaju dobivati isti dio naslijeđa kao i sinovi.

okrivanje i odnos prema mužu Širom svih šest regija obuhvaćenih istraživanjem, većina muslimana u većini zemalja izjavljuje da bi žena trebala sama odlučivati hoće li nositi maramu u javnosti. Da žena treba o tome sama odlučiti smatra najmanje sedam od deset ispitanika u Južnoj i Istočnoj Evropi (88%), Jugoistočnoj Aziji (79%) i Srednjoj Aziji (73%). Manje ih je koji to pravo daju ženi u Južnoj Aziji (56%) i u regiji Bliski Istok-Sjeverna Afrika (53%). odsaharska Afrika je jedina regija u kojoj manje od polovine (40%) ispitanika misli da bi žena sama trebala odlučivati hoće li se pokrivati ili ne.


STAVOVI PREMA PRAVIMA ŽENA Procent muslimana po regijama koji se u potpunosti ili uglavnom slažu da žena ima pravo da sama odluči pokrivanju i da žena mora slušati muža Južna i Istočna Evropa

88

43

79 93

Jugoistočna Azija Srednja Azija

70 56

Južna Azija

53


Žena ima pravo da sama odluči hoće li se pokriti

73 88

Žena mora slušati muža

87

40

Podsaharska Afrika 0

20

40

60

80

100

Pitanje da li žena mora slušati muža nije postavljeno u Podsaharskoj Africi. Pew Research Center Q58, Q58AF i Q78

Mada mnogi muslimani poštivaju pravo žene da sama bira kako će se odijevati, nadmoćna većina u više regija smatra da žena treba slušati svog muža. sam od deset muslimana (i više) ima ovakav stav u Jugoistočnoj Aziji (93%), Južnoj Aziji (88%) i na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi (87%). Čak i u Srednjoj Aziji, regiji koju karakterizira nizak nivo prakticiranja vjere i jaka podrška pravu žene da sama odlučuje o pokrivanju, sedam od deset muslimana smatra da žena treba izvršavati muževljeve želje. Samo u Južnoj i Istočnoj Evropi je manje od polovina takvog stava (43%).

ravo na razvod i naslijeđe Stavovi o pravu žene na razvod i naslijeđe značajno se razlikuju po regijama. Muslimani u Južnoj i Istočnoj Evropi (86%) i Srednjoj Aziji (70%) nedvojbeno podupiru pravo žene da pokrene razvod. Međutim, u drugim regijama manje ih misli da bi žene trebale imati tu povlasticu. Slično, najmanje šest od deset muslimana u tri regije – Južna i Istočna Evropa (69%), Jugoistočna Azija (61%) i Srednja Azija (60%) – misli


da bi kćeri i sinovi trebali imati ista prava na naslijeđe. Sa tim se slaže mnogo manje ispitanika u Južnoj Aziji (46%) i u regiji Bliski Istok-Sjeverna Afrika (25%). PRAVO ŽENE NA RAZVOD I KĆERI NA NASLIJEĐE Procent muslimana po regijama koji smatraju da žena ima pravo pokrenuti razvod i kćeri imaju isto pravo na naslijeđe kao sinovi


86

69

Srednja Azija Južna Azija

46


25

0

20

44

33 32

Jugoistočna Azija

Žena ima pravo na razvod

70

60

40

Kćeri i sinovi imaju ista prava na naslijeđe

61 60

80

100

Ova pitanja nisu postavljena u Podsaharskoj Africi. Pew Research Center Q77 i Q83.

Kao i u slučaju podrške osnivanju šerijatskih sudova i uvođenju šerijata kao važećeg prava neke zemlje, stavovi prema jednakim pravima na naslijeđe, barem djelomično, odražavaju društvene i pravne norme. Na primjer, najmanje tri četvrtine muslimana smatra da djeca trebaju imati isti dio naslijeđa, neovisno jesu li muška ili ženska djeca u Turskoj (88%), BiH (79%) i Kosovu (76%) – a sve su to zemlje gdje zakoni ne dopuštaju da sinovi dobiju više naslijeđa od kćeri. Nasuprot tome, u Jordanu (25%), Iraku (22%), Maroku (15%) i Tunisu (15%) – zemljama gdje je zakonom predviđeno nejednako naslijeđe ovisno o spolu – samo četvrtina i manje ispitanika smatra da bi kćeri i sinovi trebali imati ista prava na nasljeđivanje porodičnog bogatstva.


odne razlike u stavovima prema ženskim pravima lobalno, u istraživanju je nađeno da su žene češće, ali ne i uvijek, više podržavaju prava žena. Na primjer, u oko polovine od 39 zemalja obuhvaćenih anketom, stav da žena sama odlučuje o pokrivanju češće će poduprijeti žene, nego muškarci. Ali, u preostalim zemljama, žene će koliko i muškarci izjavljivati da odluku o pokrivanju ne treba ostavljati samo ženama. Kad je riječ o razvodu i jednakom naslijeđu, čak je i manje zemalja u kojima žene više od muškaraca podržavaju ta prava.


M       G   O C    R Z Muslimani širom svijeta snažno odbacuju nasilje u ime islama. Na konkretno pitanje o samoubilačkim bombaškim napadima, nesumnjiva većina u većini zemalja izjavljuje da su rijetko kada opravdani ili nisu nikad opravdani takvi akti kao instrument u odbrani islama od njegovih neprijatelja. U većini zemalja gdje je to pitanje postavljeno, najmanje tri četvrtine muslimana odbacuje samoubilačke bombaške napade i druge forme nasilja protiv civila. I, u većini zemalja, prevladava stav da takvi akti, kao sredstava odbrane islama, nikada nisu opravdani. a ipak, ima nekoliko zemalja u kojima manjina, ali značajna, misli da je nasilje protiv civila opravdano bar u nekim slučajevima. vakav stav je rasprostranjen među muslimanima alestine (40%), Afganistana (39%), Egipta (29%) i Bangladeša (26%). U istraživanju nije nađeno da su stavovi prema nasilju u ime islama povezani sa faktorima kao što su dob, spol i obrazovanje. Slično, istraživanjem nisu nađene postojane veze između podrške uvođenju šerijata i stavova prema vjerski motiviranom nasilju. Samo u tri od 15 zemalja sa dostatno velikim uzorkom ispitanika – u Egiptu, Kosovu i Tunisu – pristalice šerijata će češće izjaviti da su samoubilački bombaški napadi i druge forme nasilja bar ponekad opravdani. U Bangladešu, međutim, pristalice šerijata će mnogo manje zastupati takav stav.


ZA VEĆINU SAMOUBILAČKI BOMBAŠKI NAPADI NEMAJU OPRAVDANJE Procent muslimana koji smatra da samoubilački bombaški napadi u odbranu islama nisu nikad (ili su rijetko) opravdani i onih koji smatraju da su ponekad (ili često) opravdani

Nikada nisu opravdani / Rijetko su opravdani

Ponekad su opravdani / Često su opravdani

-60

BiH

-3

96

Azerbejdžan

-1

95

Kazahstan

-2

95

Indonezija

-7

Turska

-15

Malezija

-18

Bangladeš

-26

Egipat

-29

Afganistan

-39 -

Palestina

-40 -

-40

-20

92 78 74 71 68 58 49 0

20

40

60

80

100

120

Pew Research Center Q89

U većini zemalja obuhvaćenih istraživanjem, najmanje polovina muslimana kaže da su donekle ili da su veoma zabrinuti zbog religijskog ekstremizma. Uzevši sve u obzir, više muslimana je zabrinuto zbog islamskih, nego zbog kršćanskih ekstremističkih grupa. U 35 od 36 zemalja gdje je pitanje postavljeno, manje od jedne petine muslimana izražava zabrinutost zbog kršćanskog ekstremizma, dok u 28 zemalja barem toliko ih izjavljuje da su zabrinuti zbog islamskih ekstremističkih grupa. U šest zemalja više od 40% muslimana brine zbog islamskog ekstremizma: u vineji Bisao (54%), Indoneziji (53%), Kazahstanu (46%), Iraku (45%), ani (45%) i akistanu (40%).


U  RR    Đ R O O   Iako su mnogi muslimani zabrinuti zbog ekstremističkih grupa, vrlo malo ih misli da tenzije između onih koji revnosnije prakticiraju vjeru i onih koji to ne čine ne predstavlja neki veliki problem za zemlju. Jedanko tako, ne smatraju ni sunijsko-šiijsko neprijateljstvo nekim velikim problemom. A na konkretno pitanje o odnosima muslimana i kršćana, većina ispitanika u većini zemalja odgovara da među ovim dvjema vjerama nema velikog neprijateljstva.

Više i manje religiozni muslimani Tenzije između religioznijih i onih manje religioznih muslimana u nekoj zemlji, za muslimane u Južnoj i Istočnoj Evropi i za one u Srednjoj Aziji nisu neki veliki problem. U prvoj regiji ih samo 10% smatra to nekim problemom, a u drugoj samo 6%. Nešto više muslimana u Južnoj Aziji (21%) i u Jugoistočnoj Aziji (18%) unutarvjerske razlike doživljava kao problem. Na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi, međutim, za četvrtinu muslimana su razlike između pobožnijih i za one u Srednjoj Aziji nisu neki veliki problem.


MALO IH SMATRA DA POSTOJE TENZIJE IZMEĐU VIŠE I MANJE RELIGIOZNIH MUSLIMANA Procent muslimana koji smatra da su te tenzije veliki problem Bliski Istok-Sjeverna Afrika

25

Južna Azija

21

Jugoistočna Azija

18


10

Srednja Azija

6 0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Ovo pitanje nije postavljeno u Podsaharskoj Africi. Pew Research Center Q88

Sunijsko-šiijski odnosi U sedam zemalja gdje je postavljeno pitanje o sunijsko-šiijskim odnosima, manje od 40% muslimana smatra da napetosti između ove dvije sekte predstavljaju veliki državni problem. Međutim, među zemljama postoje drastične razlike. Na jednom kraju spektra, jedva da ijedan musliman u Azerbejdžanu (1%) smatra sunijsko-šiijske napetosti problemom zemlje. Na drugom kraju su Liban (38%), akistan (34%) i Irak (23%) – a to su tri zemlje koje su doživjele međusektaško nasilje – oko četvrtine muslimana, i više, smatra da su sunijsko-šiijski odnosi veliki problem.


SUNIJSKO�ŠIIJSKE TENZIJE Procent muslimana koji smatra da su napetosti između sunija i šiija u njihovoj zemlji veliki problem Liban

38

Pakistan

34

Irak

23

Afganistan

20

Turska

14

Tadžikistan

14

Azerbejdžan 1 0

20

40

60

80

100

Pew Research Center Q87

dnosi između muslimana i kršćana U poređenju sa drugim problemima, kao što su nezaposlenost i kriminal, koje većina često opisuje kao teške probleme, vrlo malo je muslimana koji religijski konikt smještaju u najurgentnije državne probleme. Jedna petina i manje ispitanika u Južnoj i Istočnoj Evropi (20%) i Srednjoj Aziji (12%) karakterizira taj konikt kao veliki državni problem. eligijske napetosti kao težak problem opisuje nešto više muslimana u Južnoj Aziji (35%), odsaharskoj Africi (34%) i Jugoistočnoj Aziji (27%). Samo regija Bliski Istok-Sjeverna Afrika ima čak 50% onih koji smatraju da su vjerski utemeljeni sukobi veliki problem sa kojim se njihova zemlja suočava. U istraživanju je postavljeno posebno pitanje o odnosima između muslimana i kršćana. U skoro svim zemljama, manje od polovine muslimana izjavilo je da su mnogi ili većina pripadnika obiju vjera neprijateljski nastrojeni jedni prema drugima. Međutim, u pet zemalja, više od 30% ispitanika izjavilo je da su mnogi, ili većina kršćana neprijateljski nastrojeni prema muslimanima: u Egiptu (50%), vineji Bisao (41%), D Kongu (37%), Čadu (34%) i BiH (31%). A u tri zemlje slični


procenti ispitanika smatraju da su mnogi, ili većina muslimana neprijateljski nastrojena prema kršćanima: u vineji Bisao (49%), Čadu (38%) i Egiptu (35%).


D   O R   R    OO Većina muslimana u svijetu izražava svoju podršku demokratiji i većina ih izjavljuje da je dobro kada su drugi potpuno slobodni prakticirati svoju vjeru. Istovremeno, mnogi muslimani smatraju da bi vjerske vođe trebale imati barem malo utjecaja na politička pitanja. Ako bi morali birati između lidera „čvrste ruke“ i demokratskog sistema upravljanja, većina muslimana će izabrati demokratiju. ribližno šest od 10 muslimana, ili i više od toga, pristalice su demokratije u odsaharskoj Africi (72%), Jugoistočnoj Aziji (64%) i Južnoj i Istočnoj Evropi (58%), dok ih je nešto manje u regijama Bliski Istok-Sjeverna Afrika (55%) i Srednja Azija (52%). Muslimani u Južnoj Aziji su najskeptičnij prema demokratskoj vlasti (svega 45% ih je za demokratiju). Većina muslimana u većini zemalja obuhvaćenih istraživanjem izjavila je da su slobodni prakticirati svoju vjeru. U samo nekoliko zemalja manje od polovine muslimana je tog mišljenja: u Iraku (48%), Egiptu (46%) i Uzbekistanu (39%). U istraživanju je postavljeno pitanje da li su pripadnici drugih vjera slobodni prakticirati svoju vjeru (sa ponuđenim odgovorima da su sasvim slobodni, donekle slobodni ili da nisu slobodni). Iza tog pitanja je slijedilo pitanje da li je to „dobra“ ili „loša“ stvar. U 31 od 38 zemalja gdje su ova pitanja postavljena, većina muslimana je odgovorila da su pripadnici drugih religija sasvim slobodni u prakticiranju svoje vjere. (itanje nije postavljeno u Afganistanu.) Među onima koji se slažu sa ovakvom procjenom, većina ih smatra da je to dobra stvar. Više od devet od 10 muslimana sa takvim stavom ih je u Južnoj Aziji (97%), Južnoj i Istočnoj Evropi (95%), odsaharaskoj Africi (94%), Jugoistočnoj Aziji (93%) i Srednjoj Aziji (92%). Samo u regiji Bliski Istok-Sjeverna


Afrika nešto manje ih dijeli takvo mišljenje (85%), ali blizu globalnog prosjeka (9 od 10). ŠIROKA PODRŠKA DEMOKRATIJI I VJERSKIM SLOBODAMA Procent muslimana koji... Regija Podsaharska Afrika Jugoistočna Azija Južna i Istočna Evropa Bliski Istok-Sjeverna Afrika Srednja Azija Južna Azija

...preferiraju demokratiju nad čvrstim liderstvom

...izjavljuje da su vjerske slobode dobra stvar

72 64 58 55 52 45

94 93 95 85 92 97

U trećoj koloni su dati procenti muslimana, ispitanika koji izjavljuju da su nemuslimani u njihovoj zemlji potpuno slobodni da prakticiraju svoju vjeru i smatraju da je to dobra stvar. PEW RESEARCH CENTER Q10, Q11 i Q14

Vrlo malo je zemalja u kojima više od 10% muslimana izjavljuje da nemuslimani „nisu toliko slobodni“ ili da „uopće nisu slobodni“ prakticirati svoju vjeru. Te zemlje su Egipat (18%), Turska (14%), Irak (13%), Džibuti (11%), Tadžikistan (11%) i alestina (10%). Neznatan broj muslimana u ovim zemljama smatra da je taj nedostatak sloboda „dobra stvar“. Egipat, sa 12% takvih ispitanika, jedina je zemlja gdje više od 10% ukupne muslimanske populacije izjavljuje da je to što nemuslimani nisu slobodni prakticirati svoju vjeru „dobra stvar“.

Islam i politika Mada su demokratija i vjerske slobode općeprihvaćene među muslimanima, mnogi od njih bi, također, željeli da religija ima istaknutiju ulogu u politici. Da vjerski lideri trebaju imati bar malo utjecaja u političkim poslovima smatra barem šest od 10 muslimana u regijama Jugoistočna Azija (79%), Južna Azija (69%) i Bliski Istok-Sjeverna Afrika (65%). Barem četvrtina ispitanika u ovim regijama voljela bi da vjerske vođe imaju veliki utjecaj na politiku. Muslimanima u druge dvije regije u kojima je pitanje postavljeno se baš ne sviđa spoj politike i vjere. Manje od tri od 10 muslimana u regijama Srednje Azije (28%) i Južne i


Istočne Evrope (22%) izjavilo je da vjerske vođe trebaju imati moć u političkim stvarima. Među njima je manje od desetine onih koji misle da bi vjerske vođe trebale imati veliki utjecaj. POLITIČKA ULOGA VJERSKIH LIDERA Procent muslimana koji vjeruju da bi vjerske vođe trebale imati politički utjecaj Jugoistočna Azija

79

Južna Azija

69


65

Srednja Azija

28


22 0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Ovo pitanje nije postavljeno u Podsaharskoj Africi. Pew Research Center Q15

eligiozniji muslimani su češće pristalice većeg utjecaja vjerskih vođa u politici. U brojnim zemljama, posebno na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi, ali i u Južnoj i Istočnoj Evropi, oni muslimani koji klanjaju više puta dnevno češće će od onih muslimana koji rjeđe klanjaju izjavljivati da vjerske vođe trebaju imati nekakvog utjecaja u politici. Kad je riječ o zemljama, ta je razlika posebno uočljiva u Libanu, gdje će muslimani koji klanjaju više puta dnevno skoro četiri puta češće (51% naprema 13%) biti za veći utjecaj vjerskih vođa u politici.


I      R   O R Š  O Mnogi muslimani u savremenom svijetu s lahkoćom prakticiraju svoju vjeru. elativno mali broj je onih koji osjećaju unutrašnji konikt između vlastite religioznosti i življenja u modernom društvu. Također, u većini zemalja obuhvaćenih istraživanjem prevladava stav da ne postoji inhereni konikt religije i nauke. Međutim, mnogi muslimani misle da zapadnjačka muzika, lmovi i televizija predstavljaju prijetnju moralnosti u njihovim zemljama, mada veliki broj kaže da privatno uživa u zapadnjačkim formama zabave. Većina muslimana iz šest velikih regija obuhvaćenih studijom odbacuje ideju da su življenje u savremenom svijetu i predan vjerski život prirodno suprotstavljeni. Takav stav prevladava i u regijama gdje se manje prakticira vjera, u Srednjoj Aziji (71%) i Južnoj i Istočnoj Evropi (58%), ali i u regijama gdje većina muslimana revnosno obavlja vjerske dužnosti – Jugoistočna Azija (64%) i Bliski Istok-Sjeverna Afrika (60%). Muslimani u odsaharskoj Africi su podijeljeni po stavu prema kompatibilnosti religije i modernog života (50%). Međutim, muslimani u Južnoj Aziji manje su skloni pretpostavci o kompatibilnosti religije i modernog života (njih 39% ima taj stav). U 23 zemlje (gdje je postavljeno pitanje) većina muslimana ne vidi sukob između religije i nauke. Takav stav je posebno rasprostranjen u regiji Bliski Istok-Sjeverna Afrika (75%), iako su, kako je već rečeno, mnogi muslimani ondje veoma privrženi vjeri. I u drugim regijama 50% ispitanika vjeruje da su religija i nauka kompatibilne. Jedini izuzetak je Južna Azija, gdje nešto manje ispitanika (45%) ima ovakav stav. Na konkretno pitanje o porijeklu ljudi i drugih živih bića, muslimani u regijama Srednja Azija, Južna i Istočna Evropa i Bliski Istok-Sjeverna Afrika slažu se sa teorijom evolucije (od 54% do 58%). Manje muslimana prihvata tu teoriju u Jugoistočnoj Aziji (39%) i Južnoj Aziji (30%).


MALO JE TENZIJA IZMEĐU RELIGIJE I MODERNOSTI Procent muslimana koji vjeruju... Regija

...da nema sukoba između religije i modernog društva

...da nema sukoba između religije i nauke

...da su živa bića evoluirala tokom vremena

58 71 64 39 60 55

50 61 54 45 75 -

54 54 39 30 58 -

Južna i Istočna Evropa Srednja Azija Jugoistočna Azija Južna Azija Bliski Istok-Sjeverna Afrika Podsaharska Afrika

U Podsaharskoj Africi nisu postavljena pitanja o sukobu religije i nauke i o evoluciji. PEW RESEARCH CENTER Q75, Q19 i Q20

apadna popularna kultura apadnjačka muzika, lmovi i televizija neodvojivi su dio modernog društva u mnogim dijelovima svijeta. U ovom istraživanju je nađeno da mnogi muslimani privatno uživaju u zapadnoj popularnoj kulturi. To se posebno odnosi na Južnu i Istočnu Evropu (66%), Srednju Aziju (52%) i odsaharsku Afriku (51%), gdje barem polovina ispitanika kaže da im se sviđa zapadnjačka zabava. Nešto manje ih je u regijama Jugoistočna Azija (41%) i Bliski Istok-Sjeverna Afrika (38%) ovakvog mišljenja. ozitivno mišljenje o zapadnjačkoj muzici, lmovima i televiziji je još i rjeđe u Južnoj Aziji (25%). Međutim, iako mnogo muslimana uživa u zapadnjačkoj popularnoj kulturi, čista većina u većini zemalja smatra da zapadnjačka zabava ugrožava moral u zemlji. A ne misle tako samo oni kojima se zapadnjačka muzika, lm ili televizija ne sviđaju. U četiri od šest regija, bar polovina onih koji kažu da im se sviđa ova vrsta zabave ipak misle da taj zapadnjački kulturni uvoz podriva moralnost: u odsaharskoj Africi (65%), Južnoj Aziji (59%), Jugoistočnoj Aziji (51%) i u regiji Bliski Istok-Sjeverna Afrika (51%).


ČAK I MEĐU MUSLIMANIMA KOJIMA SE SVIĐA ZAPADNJAČKA POP�KULTURA, MNO� GO IH JE KOJI SMATRAJU DA ONA UGROŽAVA MORAL Procent muslimana koji kažu da zapadnjačka muzika, lm i televizija ugrožavaju moral Podsaharska Afrika

65

Južna Azija

59

Jugoistočna Azija

51


51

Srednja Azija

38


35 0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Podaci za sve zemlje Podsaharske Afrike, osim za Niger su iz izvještaja „Tolerance and Tension: Islam and Christianity in Sub-Saharan Africa“. Pew Research Center Q17 i Q26

Č    R  

  O

MUSLIMANSKA ULAIJA U BSNI I HEEVINI -

VJEVANJE I AKSA U EINALNM I LBALNM KNTEKSTU Bosna i Hercegovina se spominje u četiri izvještaja Istraživačkog centra ew (2009., 2011., 2012. i 2013. godine) najčešće u okviru procjena i demografskih opisa muslimanske populacije Evrope ili regije Južne ili Istočne Evrope. Ako se podaci za BiH u brojnim izvještajima, između ostalih i izvještaja entra i Foruma ew, ne temelje na popisu iz 1991. (a taj popis se rijetko uzima u obzir), onda oni dolaze uglavnom iz istraživanja i anketiranja muslimanskog stanovništva, koja su provodile brojne organizacije. Iako BiH nije usamljen slučaj (npr, podaci koji se ne temelje na popisu dati su i za Francusku ili Njemačku), svi takvi podaci smatraju se manje pouzdanim od podataka koji se temelje na popisu ili na velikim demografskim istraživanjima. Bosna i Hercegovina se nalazi u uzorku od 39 zemalja koje je Forum za religijska pitanja Istraživačkog centra ew obuhvatio istraživanjem o jedinstvu i raznolikosti globalne muslimanske populacije, čiji su rezultati objavljeni u izvještaju Muslimani svijeta: jedinstvo i raznolikost iz 2012. godine. Uzorak ispitanika u tom istraživanju proporcionalan je populaciji i odnosu urbana/ruralna populacija. Dodatnih 505 intervjua obavljeno u većinski bošnjačkom području. Anketa nije


provedena u teško dostupnim područjima. Način vođenja intervjua je individualni, sa odraslim osobama, starijim od 18 godina, na jezicima zemlje (bosanskom, hrvatskom, srpskom). Ankete na terenu vođene u periodu od 3. do 20. novembra 2011. godine. Bosna i Hercegovina je jedna od četiri zemlje iz regije Južna i Istočna Evropa obuhvaćene istraživanjem; ostale tri su: Albanija, Kosovo i usija. emlje unutar regije često imaju visok stupanj sličnosti odgovora, ali to nije univerzalan obrazac - postoje i znatne varijacije, i to važi i za BiH. U poglavljima koja slijede navedeni su zbirni rezultati za BiH i dat je pregled posebnih aspekata vjerskog jedinstva i raznolikosti muslimanske populacije u BiH, usporedno sa globalnim prosjekom (gdje je on dat) i zemljama regije (Kosovom, Albanijom i usijom), kao i sa nekim zemljama u drugim regijama koje su zanimljive za komparaciju: npr. sa Turskom, zbog povijesnih veza, posebno u području religije, sa Libanom, zbog sličnosti u etničko-religijskoj raznolikosti, te još nekom zemljom (najčešće Malezijom).


M        POP C   BiH: OP Ć  PO  C Bosna i Hercegovina se spominje kao većinski nemuslimanska zemlja, sa autohtonom i brojno značajnom muslimanskom populacijom koja stoljećima živi u tom dijelu Evrope. Skupa sa muslimanima usije, Albanije, Kosova, Bugarske, čine populaciju autohtonih evropskih muslimana koji čine oko 60% ukupne populacije evropskih muslimana. stalih 40% muslimana Evrope čine imigranti iz raznih zemalja, uglavnom iz regija Azije, Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike. odine 2009. za BiH imamo samo nekoliko podataka:  procjena broja muslimana u zemlji za 2009. godinu: 1.522.000;  procent muslimanske populacije u odnosu na ukupnu populaciju u zemlji: 40%;  te da šiije u zemlji (iako se ne navodi broj) čine manje od 1% bosansko-hercegovačke muslimanske populacije (u kasnijim izvještajima navest će se da autohtonih šiija u zemlji uopće i nema). U izvještaju Budućnost globalne muslimanske populacije- projekcije za period 2010.-2030, objavljenom 2011. godine, daje se više podataka. Muslimanska populacija u apsolutnom broju i procentu procijenjena je za 1990.21 i 2010,22 a date su projekcije za 2030. godinu. odine 1990. BiH je imala najviše muslimana u apsolutnom broju (1.843.000), a taj broj je 2010. opao na 1.564.000. a 2030. godinu projicirana populacija u apsolutnom broju je 1.503.000 muslimana, što znači da će se - vjerovatno - smanjiti za oko 60.000 osoba. 21 22

rocjena bazirana na podacima popisa iz 1991. godine. rocjene napravio Međunarodni institut za primjenjenje analize sistema (IIASA), a na temelju istraživanja (2001 World Values Survey ili 2002 World Bank Living Survey).


PROCIJENJENA MUSLIMANSKA POPULACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI 1990, 2010. I 2030. Godina

Procijenjena muslimanska populacija u apsolutnom broju

Procent muslimanske u ukupnoj populaciji zemlje

1990. 2010. 2030.

1.843.000 1.564.000 1.503.000

42,8% 41,6% 42,7%

Međutim, udio muslimanske populacije u ukupnoj populaciji zemlje se ne mijenja značajnije: 1990. u BiH je bilo 42,8% muslimana, 2010. procent se neznatno smanjio na 41,6%, a za 2030. se pretpostavlja da će biti 42,7%. azlog tomu je vjerovatno što je stopa rasta muslimanske i nemuslimanske populacije u Bosni i Hercegovini identična. Stopa rasta Bosna i Hercegovina je po tom obilježju muslimanske populacije jedinstvena u Evropi: naime, izuzev BiH, u svim evropskim zemljama, za koje postoje raspoloživi podaci, stopa rasta muslimanske populacije je veća u odnosu na stopu rasta nemuslimanske populacije. U BiH je stopa rasta muslimanske i nemuslimanske populacije identična, a tako će, prema procjenama, ostati i tokom narednih dvadeset godina. STOPA RASTA MUSLIMANSKE I NEMUSLIMANSKE POPULACIJE U BiH Populacija Za period

Muslimanska

Nemuslimanska

Razlika

2005-2010.

1,2

1,2

0

2025-2030.

1,4

1,4

0

Omjer spolova mjer spolova (uzet kao broj muškaraca prema 100 žena) je jedan od važnih faktora koji imaju utjecaj na fertilitet populacije (broj djece po jednoj ženi). o pravilu, kada je broj muškaraca veći, broj rođene djece je manji nego u populacijama koje su spolno izbalansirane. Španija u Evropi ima najveći omjer muškaraca prema ženama u muslimanskoj populaciji - 189,7 muškaraca naspram 100 žena, ali će za 20 godina na prvom mjestu biti Italija. U oba slučaja razlog je priliv imigranata, koji su uglavnom muškarci.


BiH je u anketnom omjeru spolova na posljednjem mjestu u Evropi: 91 muškarac prema 100 žena. rojekcije omjera spolova i za 20 godina (2025-2030.) smještaju BiH na posljednje mjesto u Evropi, sa omjerom 90,1:100. Istraživanje kao osnovni razlog ovakvom stanju u pojedinim zemljama navodi emigriranje muškaraca u potrazi za boljim ekonomskim uvjetima. Koliko je rat u BiH imao utjecaja na ovaj omjer, u istraživanjima Foruma ew se ne navodi.


 R  P  O  OG R   C      Muslimanska populacija u Bosni i Hercegovini je tradicijski sunijska, hanejskog mezheba, ali ispitanici u istraživanju su se ovako identicirali: sunija 38%, samo musliman 54%, ništa konkretno 3% i bez odgovora 4%.

Sunije 38%

0

20 Sunije

Samo musliman 54%

40

Samo musliman

60 Ništa konkretno

3% 4%

Vjersko izjašnjavanje muslimana BiH

MUSLIMANI U BiH SE OPREDJELJUJU KAO:

80

100

Bez odgovora

Rezultati za BiH, prema Pew Research Center Q31

U zbirnim podacima se navodi da je u BiH u muslimanskim porodicama odrastalo 99% ispitanika.23

To je u skladu sa globalnim i

regionalnim prosjekom: u većini zemalja svijeta preko 90% muslimana je i odrastalo u muslimanskim porodicama, što generalno upućuje na nizak nivo konverzije.

23

U analitičkoj tabeli, međutim, dati su sljedeći podaci: u sunijskoj porodici odrastalo je 35% ispitanika (u odrasloj dobi se javlja 3% novih sunija), u “samo muslimanskim” 57% (u odrasloj dobi se “gubi” 3% iz ove grupe), što je ukupno 92%. reostalih 7% su ispitanici koji su odgovorili sa “ništa konkretno” i “bez odgovora”. Šta je sa 1% nije poznato, ali se iz rezultata ne može pouzdano zaključiti da se radi o konverziji.


ODRASTALI KAO MUSLIMANI Procent muslimana ispitanika koji izjavljuje da su odrastali kao muslimani u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te u Libanu, Turskoj i Maleziji Kosovo

100 99

BiH Albanija

95 92

Rusija Liban

100

Malezija

100 99

Turska 88

90

92

94

96

98

100

Pew Research Center q44/Q44b

ripadnost sujskim redovima U BiH se samo 2% ispitanika izjasnilo da pripada sujskim redovima. To je relativno mali broj u odnosu na, na primjer, usiju gdje ih je 19%, ali u skladu sa prosjekom mnogih zemalja svijeta (izuzev u odsaharskoj regiji); npr. u Jordanu je također 2% ispitanika izjavilo da pripada nekom sujskom redu, u alestini 1% itd. PRIPADNOST SUFIJSKOM REDU Procent muslimana ispitanika koji kaže da pripada sujskom redu u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te u Maleziji, Libanu, Turskoj i Jordanu

19

Rusija

13

Albanija Kosovo 3 BiH 2

17

Malezija

9

Liban

6

Turska

Jordan 2

0 Pew Research Center q32

20

40

60

80

100


R R Ž   O  R  Kada je riječ o raznim pokazateljima privrženosti vjeri, poput iskaza samog ispitanika koliko je vjera važna u njegovom životu ili obavljanja dnevne molitve (namaza) kod kuće i u džamiji, procenti za muslimansku populaciju u BiH su u odnosu na globalni prosjek dvostruko, pa i trostruko niži. U odnosu na regiju su varijabilni. Muslimani BiH su u globalnom prosjeku samo po svjedočenju vjere. VJERSKA PRIVRŽENOST: BH. MUSLIMANI U USPOREDBI SA MUSLIMANIMA U SVIJETU Procent muslimana u BiH i procent globalne populacije muslimana koji... Idu u džamiju bar jednom sedmično

61 30

Klanjaju bar jednom dnevno

Globalno

76 25

BiH 87

Smatraju vjeru veoma važnom

36 0

20

40

60

80

100

Pew Research Center

Svjedočenje i važnost vjere rocent muslimana u Bosni i Hercegovini koji vjeruju da je samo jedan Bog i da je Muhammed Njegov oslanik - 96% - skoro je identičan globalnom prosjeku: u svijetu, naime, 97% muslimana prihvata ovo sržno vjerovanje islama. U odnosu na zemlje regije Južne i Istočne Evrope, u BiH je taj procent najveći: u usiji je 89%, na Kosovu 81% i u Albaniji 72%.


SVJEDOČENJE VJERE Procent muslimana ispitanika koji kaže da vjeruje da je samo jedan Bog i da je Muhammed Njegov Poslanik u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te Egiptu, Libanu i Turskoj BiH

96

Rusija

89

Kosovo

81

Albanija

72

Egipat

100

Liban

99

Turska

97 0

20

40

60

80

100

Pew Research Center q43j

Međutim, na pitanje o važnosti vjere u životu, u BiH je svega 36% ispitanika odgovorilo da je vjera veoma važna u njihovom životu, što je relativno mali procent u odnosu na mnoge zemlje u svijetu: globalno, 87% muslimana smatra vjeru veoma važnom. Međutim, prema anketi, 44% muslimana u BiH vjeru smatra donekle važnom, 16% ne toliko važnom, a svega 2% smatra vjera uopće nije važna. KOLIKO JE VJERA VAŽNA Procent muslimana ispitanika koji izjavljuju da je vjera veoma važna u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te u Maleziji, Turskoj i Libanu Rusija

44

Kosovo

44 36

BiH Albanija

15

Malezija

93

Turska Liban Pew Research Center q36

67 59


Klanjanje namaza i odlasci u džamiju Procent muslimana u BiH koji klanjaju... Nekoliko puta dnevno Jednom dnevno Nekoliko puta sedmično Jednom sedmično Nekoliko puta mjesečno Rijetko Nikad Bez odgovora Ukupno: Rezultati za BiH

Procent muslimana u BiH koji idu u džamiju... 19 6 13 9 12 29 9 3 100%

Više nego jednom sedmično Jednom sedmično, na džumu Nekoliko puta mjesečno

14 16 11

Nekoliko puta godišnje, posebno na Bajram

23

Rijetko Nikad Bez odgovora Ukupno:

26 10 0 100%

Većina muslimana u BiH bar nekad u godini klanja namaz. Međutim, svih pet dnevnih namaza obavlja svega 14% ispitanika. Bar jednom dnevno klanja 25%, što je oko tri puta manje od procenta muslimana u svijetu koji bar jednom dnevno klanjaju (globalni prosjek je 76%). U odnosu na regiju, svih pet dnevnih namaza muslimani BiH klanjaju češće nego muslimani na Kosovu i u Albaniji, a rjeđe od ruskih muslimana: u usiji 30% muslimana obavlja sve dnevne molitve. MUSLIMANI VIŠE PUTA DNEVNO OBAVLJAJU MOLITVU Procent muslimana ispitanika koji klanjaju dnevno svih pet namaza i onih koji klanjaju manje od pet namaza u zemljama Južne i Istočne Evrope, Malezije, Libana i Turske

30

Rusija BiH

14

5

4

10

Kosovo

31

Svih pet namaza Manje od pet namaza

Albanija 4 3 72

Malezija 61

Liban Turska

27 0


7 2

15 20

40

60

80

100


dgovori na pitanje o klanjanju u džamiji daju ovakvu sliku: u džamiji bar jednom sedmično ide 30% muslimana BiH, što je dvostruko manje od muslimana u svijetu - 61% globalne muslimanske populacije bar jednom sedmično ide u džamiju. ODLASCI U DŽAMIJU Procent muslimana ispitanika koji idu u džamiju jednom sedmično i više puta sedmično u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te u Maleziji, Turskoj i Libanu

Bosna i Hercegovina14 14 Bosna i Hercegovina Kosovo 9 9 Kosovo

16

16

14

14

Rusija 7 7 12 Rusija

12

Albanija 2 23 Albanija 35 19

22 25

Liban15 15 Liban 0

Više Više puta puta sedmično sedmi no

3

Malezija35 Malezija Turska19 Turska

Jednom Jednom sedmično sedmi no

25

29 20

22

29 40

60

80

100


U džamiju nikada ne ide 10% ispitanika iz BiH. U zemljama dviju regija, Južne i Istočne Evrope i Srednje Azije, veliki procent muslimana (u odnosu na zemlje drugih regija) nikada ne ide u džamiju, a od tih deset zemalja, BiH je sa najmanjim procentom.


MNOGI MUSLIMANI JUŽNE I ISTOČNE EVROPE I SREDNJE AZIJE NIKADA NE IDU U DŽAMIJU Procent onih koji nikada ne idu u džamiju 44

Albanija

39

Kosovo

33

Rusija

10

BiH

71

Uzbekistan

64

Azerbejdžan

54

Tadžikistan

50

Kirgistan

31

Kazahstan

23

Turska

0

20

40

60

80

100


Učenje ili slušanje Kur’ana Svakodnevno Kur’an uči ili sluša 8% anketiranih muslimana u BiH, bar jednom sedmično 19%, jednom mjesečno 16%, a nekoliko puta godišnje 39%. Kur’an nikada ne uči ili sluša 16% muslimana u BiH. UČENJE ILI SLUŠANJE KUR’ANA Procent muslimana koji Kur’an čitaju ili slušaju svakodnevno, bar jednom sedmično ili nikada u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te u Palestini, Libanu i Turskoj Rusija

9

Bosna i Hercegovina

8

Kosovo

7

61 74

16

40

Albanija 3

47

52

46

31

Liban 9

Turska 0

2

64 63

20

Svakodnevno

44

42

Palestina


23

40

4 23

60

80

100

Bar jednom sedmično Nikada


ekat, post i hadž rema odgovorima na pitanje koliko se daje zekat, muslimani Bosne i Hercegovine su u velikom procentu odgovorili potvrdno. rema rezultatima ankete, čak 81% ih daje zekat.24 DAVANJE ZEKATA Procent muslimana ispitanika koji daju zekat u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te u Maleziji, Libanu i Turskoj. 81

BiH 69

Kosovo 43

Albanija

39

Rusija Malezija

93

Liban

78

Turska

72 0

20

40

60

80

100

Pew Research Center q64e

amazanskog posta pridržava se 75% muslimanskog stanovništva BiH. Kao i kod odlazaka u džamiju, muslimani u zemljama regija Srednje Azije i Južne i Istočne Evrope manje poste od muslimana u svijetu. Izuzeci u ovim regijama su Tadžikistan (88%), Turska (84%), Kosovo (76%) i BiH sa tri četvrtine ispitanika koji poste.25

24 25

ostoji mogućnost da su, zbog formulacije pitanja, ispitanici shvatili da ih se pita da li daju zekat i sadekatu-l-tr (ili možda čak sadaku, odnosno milostinju), pa, budući da ovo potonje daju u velikom procentu, i odgovorili potvrdno. U anketnom pitanju nije razlučeno da li ispitanici poste svaki dan amazana ili samo određeni broj dana.


PRIDRŽAVANJE PROPISA O POSTU TOKOM RAMAZANA Procent muslimana ispitanika koji posti u BiH, drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te u Maleziji, Libanu i Turskoj Kosovo

76

BiH

75 56

Rusija 44

Albanija Malezija

99

Liban

88

Turska

84 0

20

40

60

80

100

Pew Research Center q64f

Hadž je obavilo svega 3% ispitanika, muslimana BiH, ali u tome nema značajnijeg odstupanja od svjetskog obrasca, s obzirom da je u većem dijelu muslimanskog svijeta, izuzev Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike, hadž obavilo ispod 10% stanovništva.


T      RO Na pitanja o temeljnim vjerovanjima, muslimani Bosne i Hercegovine su velikom procentu odgovorili da vjeruju u predodređenje (78%), u zagrobni život (Džennet 83% i Džehennem 81%), a u relativno malom da vjeruju u povratak Mehdijev (14%) ili Isaov (Isusov, 11%). U meleke vjeruje polovina ispitanika. TEMELJNA VJEROVANJA Muslimani u BiH vjeruju u... Vjerovanje U meleke (anđele) U predodređenje (kader) Zagrobni život / Džennet Zagrobni život / Džehennem Sudnji dan / Povratak Mehdija Sudnji dan / Povratak Isaov (Isusov)

Procent koji vjeruje 50 78 83 81 14 11

Procent koji ne vjeruje 47 20 13 14 73 80

Ne znaju da je to dio islamske vjere ili bez odgovora 3 2 4 5 13 9

Rezultati za BiH, Pew Research Center

Vjerovanje u meleke U Božje meleke (anđele) vjeruje 50% muslimana BiH, što je znatno manje od svjetskog prosjeka (88%).


Vjeruju u meleke

VJEROVANJE U MELEKE: BH. MUSLIMANI U USPOREDBI SA MUSLIMANIMA SVIJETA Procent muslimana u BiH i procent globalne populacije muslimana koji vjeruju u meleke Globalno

88 50

BiH 0

20

40

60

80

100

Pew Research Center

U cijelom uzorku od 39 zemalja u kojima je provedeno istraživanje, samo muslimani Albanije (sa 42% onih koji vjeruju u meleke) manje vjeruju od muslimana BiH (50%). Iako SAD nisu obuhvaćene istraživanjem, iz zasebnog istraživanja istih aspekata vjere koje je također obavio Forum ew, vidi se da je procent američkih muslimana koji vjeruju u meleke identičan bosanskom - 50%. VJEROVANJE U MELEKE Procent muslimana ispitanika u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te Maleziji, Turskoj, Libanu i Kazahstanu koji vjeruje u meleke 63

Rusija

60

Kosovo

50

BiH

42

Albanija

98

Malezija

96

Turska

94

Liban

66

Kazahstan

0 Pew Research Center q43c

20

40

60

80

100


Vjerovanje u predodređenje Istraživanjem je nađeno da u mnogim zemljama muslimanskog svijeta u predodređenje (kader) vjeruje najmanje tri četvrtine muslimana, izuzev u Južnoj i Istočnoj Evropi, gdje u meleke vjeruje u prosjeku 58% ispitanika. Međutim, ovdje Bosna i Hercegovina odstupa od regionalnog i uklapa se u globalni obrazac, jer ima relativno visok procent muslimana koji vjeruju u predodređenje - 78%. VJEROVANJE U PREDODREĐENJE Procent muslimana ispitanika u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te Turskoj, Maleziji i Libanu koji vjeruju u predodređenje 78

BiH 63

Rusija 50

Kosovo 44

Albanija Turska

92

Malezija

89

Liban

89 0

20

40

60

80

100

Pew Research Center q43f

Vjerovanje u Džennet i Džehennem U BiH je vjerovanje u zagrobni život veoma rašireno: 83% ispitanika izjavilo je da vjeruje u Džennet, a 81% da vjeruje u Džehennem. U svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem, izuzev tri zemlje Južne i Istočne Evrope (Albanija, Kosovo, usija) i Kazahstana iz regije Srednje Azije, dio stanovnika koji vjeruju u Džennet je iznad 80%. Muslimani BiH, dakle, odstupaju od regionalnog obrasca i približavaju se globalnom. Ista je situacija i sa vjerovanjem u Džehennem, iako su procenti onih koji vjeruju u Džehennem neznatno niži u svim zemljama svijeta.


VJEROVANJE U DŽENNET I DŽEHENNEM Procent muslimana ispitanika u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te Maleziji, Turskoj i Libanu koji vjeruju u Džennet, odnosno Džehennem 83 81

BiH 76 73

Rusija Kosovo

61

Albanija

46

Vjeruju u džennet

72

53 98 97

Liban Malezija

85

Turska

87 0

20

40

60

80

96

Vjeruju u džehennem

92 100

Pew Research Center q43a i Q43b

Vjerovanje u Sudnji dan Vjerovanje u Sudnji dan ispitivano je “preko” pitanja o vjerovanju u brzi povratak Mehdija, odnosno Isaa (Isusa); njihov skori povratak bi, prema islamskoj tradiciji trebao prethoditi Sudnjem danu. U većini zemalja obuhvaćenih istraživanjem veći je procent muslimana koji vjeruju u brzi Mehdijev povratak, nego u povratak Isaa. Južna i Istočna Evropa je, među regijama posljednja po raširenosti ovih vjerovanja, a BiH posljednja unutar regije i među posljednjim među svim anketiranim zemljama. U BiH u brzi Mehdijev povratak vjeruje svega 14% ispitanika; samo je Kazahstan sa 13% iza BiH. U brzi Isaov (Isusov) povratak vjeruje svega 11% ispitanika BiH, a iza BiH su samo Indonezija sa 8% i Kazahstan sa 6%.


VJEROVANJE U SKORI POVRATAK MEHDIJA I ISAA �ISUSA� Procent muslimana ispitanika u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te Turskoj, Maleziji i Libanu koji vjeruju u brzi povratak Mehdija i Isaa (Isusa) Rusija

27

15

20 23

Albanija Kosovo

15

BiH

14 11

Vjeruju u brzi povratak Mehdija

20

68 65

Turska Malezija

54

Vjeruju u brzi povratak Isaa

62

56 52

Liban Indonezija

23

8 0

Pew Research Center q43i i Q43h

20

40

60

80

100


DRG   R O    OČ    Kad je riječ o vjerovanju u natprirodne sile, bilo da su ta vjerovanja dio islamske tradicije ili su joj protivne, mnogi muslimani u Bosni i Hercegovini u njih vjeruju u relativno malom procentu u odnosu na druge zemlje svijeta, a u obrascu očekivanom za regiju Južne i Istočne Evrope. Izuzetak je prikazivanje kur’anskih citata koje muslimani BiH uveliko prakticiraju (77%). DRUGA VJEROVANJA I OBIČAJI MUSLIMANA U BiH Vjerovanje Vjerovanje u džine Vjerovanje u vradžbine Vjerovanje u “urokljivo oko” Običaj Nošenje hamajlija Zaštita kuće od uroka Prikazivanje kur’anskih citata Obraćanje tradicionalnim vjerskim iscjeliteljima Prisustvovali egzorcizmu

Procent koji vjeruje 36 21 37 Procent koji prakticira 13 11 77 16 5

Procent koji ne vjeruje 60 76 59 Procent koji ne prakticira 87 88 23 82 95

Bez odgovora 4 3 4 Bez odgovora 0 1 0 2 0

Rezultati za BiH Pew Research Center

Vjerovanje u džine Muslimani BiH, sa 36% ispitanika koji vjeruju u džine, uklapaju se u okvire regije Južne i Istočne Evrope (usija 38%, Kosovo 24%, Albanija 23%). U odnosu na druge regije,26 u BiH se mnogo manje vjeruje u džine, izuzevši zemlje Srednje Azije (od 15% do 21%). Međutim, i među zemljama Srednje Azije, Turska je izuzetak sa 63% onih koji vjeruju u džine. 26

itanje nije postavljeno u odsaharskoj Africi.


VJEROVANJE U DŽINE Procent muslimana ispitanika u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te Maleziji, Libanu i Turskoj koji vjeruju u džine

38

Rusija

36

BiH Kosovo

24

Albanija

23

Malezija

77

Liban

73

Turska

63 0

20

40

60

80

100

Pew Research Center q43g

Vjerovanje u vradžbine i urokljivo oko Iako je vjerovanje u vradžbine u većem dijelu muslimanskog svijeta odbačeno kao neislamsko, još uvijek je u nekim dijelovima svijeta rašireno. Istraživanje Foruma ew pokazalo je da BiH spada u onu trećinu muslimanskih zemalja gdje se najmanje vjeruje u vradžbine, a na regionalnom nivou - najmanje: 23% ispitanika u BiH je izjavilo da vjeruje u vradžbine. U regiji Južna i Istočna Evropa, albanski muslimani najviše vjeruju u vradžbine (43%). Što se tiče vjerovanja u urokljivo oko, u toj regiji usija je na prvom mjestu, sa 59% onih koji vjeruju u urokljivo oko. U većini muslimanskih zemalja (sa izuzetkom zemalja Jugoistočne Azije) vjerovanje u urokljivo oko raširenije je nego vjerovanje u vradžbine. rema rezultatima istraživanja, i u BiH je ista situacija: 37% muslimana vjeruje u urokljivo oko, a 23% ih vjeruje u vradžbine.


VJEROVANJE U VRADŽBINE I UROKLJIVO OKO Procent muslimana ispitanika u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te u Indoneziji, Maleziji, Turskoj i Libanu koji vjeruju u vradžbine i urokljivo oko 43

Albanija 33

Kosovo

54

40

29

Rusija 21

BiH Indonezija

59

69

29

Malezija

36

Vjeruju u urokljivo oko

49 49

Turska 23

Liban 0

20

Vjeruju u vradžbine

37

69

50 40

60

80

100

Pew Research Center q43d i Q43e

Nošenje hamajlija Manje od trećine muslimana svijeta prakticira nošenje hamajlija i ovo je vjerovanje, opet sa izuzetkom Jugoistočne Azije, relativno ujednačeno rašireno po regijama. Vjerovanje u moć talismana je nešto rasprostranjenije samo u akistanu sa 41% i Albaniji sa 39% onih koji nose hamajlije. BiH je, sa 13% muslimana koji vjeruju u moć hamajlija, opet na posljednjem mjestu u regiji i među onim zemljama svijeta gdje se hamajlije najrjeđe nose.


NOŠENJE HAMAJLIJA Procent muslimana ispitanika u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te u Pakistanu, Turskoj, Libanu i Maleziji koji izjavljuju da nose hamajlije

39

Albanija

25

Rusija

23

Kosovo

13

BiH

41

Pakistan

23

Turska

16

Liban Malezija 3

0

20

40

60

80

100

Pew Research Center q64c

Stavljanje levhi U domovima muslimana učestalija praksa je postavljanje ispisanih kur’anskih ajeta (levhi): oko 70% muslimana širom svijeta drži se ove prakse. U ovom slučaju, muslimani u BiH su bliže globalnom, nego regionalnom prosjeku: 77% ih u svojim domovima ima levhe. PRIKAZIVANJE KUR’ANSKIH AJETA Procent muslimana ispitanika u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te Maleziji, Libanu i Turskoj koji u svojim domovima stavljaju levhe BiH

77 55

Rusija Kosovo

34

Albanija

18 97

Malezija Liban

93

Tadžikistan

78

Turska

72 0

Pew Research Center q64d

20

40

60

80

100


braćanje vjerskim iscjeliteljima braćanje vjerskim iscjeliteljima nije rijetka praksa u muslimanskom svijetu - u svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem “vjerskom ljekaru” po pomoć je otišao barem jedan od deset muslimana, a pojedinačno po zemljama gledano - i više. U BiH vjerskom iscjelitelju je išlo 16% ispitanika, i po tome je zemlja u kojoj se to prakticira najrjeđe od svih zemalja regije, ali i globalno promatrano: vjerskom iscjelitelju rjeđe idu samo muslimani Kenije (13%). OBRAĆANJE VJERSKIM ISCJELITELJIMA Procent muslimana ispitanika u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te u Maleziji, Turskoj, Libanu i Keniji koji se obraćaju tradicionalnim vjerskim iscjeliteljima

Albanija

38 25

Kosovo Rusija

21

BiH

16 40

Malezija Turska

25

Liban

20

Kenija

13 0

20

40

60

80

100


Egzorcizam Egzorcizam se u većini zemalja smatra neislamskom praksom, pa su i slučajevi prisustvovanja takvom činu veoma rijetki (izuzev u odsaharskoj Africi, gdje je u svim anketiranim zemljama procent muslimana koji su prisustvovali egzorcizmu preko 15%). Iako je u BiH svega 5% ispitanika u istraživanju izjavilo da je prisustvovalo egzorcizmu, po toj praksi prednjači u regiji Južne i Istočne Evrope (rezultati za ostale zemlje regije su: Albanija 4%, usija 3% i Kosovo 2%).


SVJEDOČILI EGZORCIZMU Procent muslimana ispitanika u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te Maleziji, Turskoj i Libanu koji su prisustvovali istjerivanju “zloduha” ili džina iz neke osobe

BiH

5

Albanija 4 Rusija 3 Kosovo 2 Malezija

13

Turska

6

Liban 3 0 Pew Research Center q63a

20

40

60

80

100


 O R Č   R OG    d 39 anketiranih zemalja, muslimani BiH su među prve četiri zemlje među zemljama obuhvaćenim istraživanjem u odnosu prema pravovjerju.

Tumačenje islamskih učenja U BiH je 75% populacije vjeruje da može biti samo jedno ispravno tumačenje islama, a 18% smatra da može biti više tumačenja islama. lobalno, BiH je među četiri zemlje koje imaju najveći procent ispitanika koji smatraju da postoji samo jedno ispravno tumačenje islama. MNOGI MUSLIMANI PRIHVATAJU SAMO JEDNO TUMAČENJE ISLAMA Zemlje sa najvećim procentom onih koji vjeruju da je samo jedno tumačenje islama ispravno

Zemlje sa najmanjim procentom onih koji dozvoljavaju da je više tumačenja islama ispravno

Zemlja Egipat Jordan Tadžikistan BiH Tajland

Zemlja Uzbekistan Tadžikistan Kirgistan Malezija BiH



Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life  The Future of the Global Muslim Population, januar 2011.

Također, BiH je, sa 18% muslimana koji smatraju da je ispravno više tumačenja islama, među pet zemalja gdje je najmanji procent takvih ispitanika. Muslimani BiH u znatno većem procentu vjeruju da postoji samo jedno ispravno tumačenje islama u odnosu na ruske (53%), kosovske (52%) i albanske muslimane (41%).


JEDNO ILI VIŠE TUMAČENJA ISLAMA? Procent muslimana ispitanika u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te Maleziji, Turskoj, Libanu i Maroku koji smatraju da postoji samo jedno ispravno tumačenje islamskih učenja i onih koji smatraju da postoji više tumačenja

Samo je jedno tumačenje islama Postoji više tumačenja islama

-100

BiH

18

Rusija

28

53

Kosovo

21

52

Albanija

23

Malezija

17

Turska

22

Liban

45

Maroko

58

-50

75

41 71 66 47 34

0

50

100


rihvatanje pripadnika drugih ogranaka i škola islama Što se tiče prihvatanja pripadnika drugih ogranaka, škola ili sekti, muslimani BiH imaju varijabilne stavove: logično, pošto su sunije, oni najviše prihvataju pripadnike tog ogranka, a najmanje prihvataju suje. Međutim, veliki dio onih koji nikada nisu čuli za ove grupe ili koji nisu htjeli odgovoriti ukazuje na to da muslimanske populacije zemalja koje su bile pod višedecenijskom komunističkom vlašću nikad nisu čuli za različite sektaške identitete ili ih ne smatraju važnima. PRIHVATANJE DRUGIH GRUPA MUSLIMANI U BiH VJERUJU DA SU MUSLIMANI I PRIHVATAJU... Grupa Sunije Šiije Suje

Procent koji prihvata 74 51 45

Procent koji ne prihvata 9 23 22

Nikad nisu čuli za njih 6 10 17

Bez odgovora 11 15 16


rocent muslimana u BiH koji nikad nisu čuli za sunije (6%) je blizu globalnog prosjeka (7%), ali je u odnosu na zemlje Južne i Istočne Evrope, a naročito zemlje Srednje Azije, bivše sovjetske republike relativno mali; npr. u Uzbekistanu 37% ispitanika nije čulo za sunije. Skoro tri četvrtine bh. muslimana prihvata sunije kao muslimane. rocent onih koji ne prihvataju sunije kao muslimane u BiH-9% je neznatno veći od globalnog prosjeka (7%), ali znatno manji od regionalnog: u Albaniji 25%, u usiji i na Kosovu po 11% muslimana ne prihvata sunije. JESU LI SUNIJE MUSLIMANI? Procent muslimana u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te Maleziji, Turskoj, Libanu i Uzbekistanu koji smatraju da sunije jesu muslimani, nisu muslimani i onih koji nikada nisu čuli za sunije ili ne znaju BiH

74

Rusija

9

56

Kosovo

11

51 25

Albanija

17 34

11 25

49 99

Liban

10

91

Turska

48

Malezija

25

Uzbekistan

0

14

37

Nisu čuli ili ne znaju

72 40

Nisu

8 1

5 20

Jesu

38

60

80

100


Kad je riječ o šiijama, regionalna situacija je drugačija: iako u BiH šiije kao muslimane prihvata nešto više od pola ispitanika (51%), ona u regiji Južne i Istočne Evrope ima najveći procent onih koji ih ne prihvataju (23%). Sa 10% onih koji nikada nisu čuli za šiije, BiH je neznatno iznad globalnog (9%) i regionalnog prosjeka (8%).


JESU LI ŠIIJE MUSLIMANI? Procent muslimana u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te Libanu, Turskoj i Maleziji, koji smatraju da šiije jesu muslimani, nisu muslimani i onih koji nikada nisu čuli za šiije ili ne znaju 60

Albanija Rusija

53

BiH

51

Kosovo

20

20

13

34

23

36

Jesu

25

21

43

Nisu

88

Liban

11 1

61

Turska

17

35

Malezija 0

22

20

23

Nisu čuli ili ne znaju

43

40

60

80

100

Pew Research Center q41b

Muslimani BiH u najvećem procentu prihvataju suje kao muslimane (45%), malo više od ruskih (42%) i dvostruko više od kosovskih (22%) i znatno više od albanskih muslimana (10%). Također je to i iznad globalnog prosjeka zemalja obuhvaćenih istraživanjem, koji iznosi 40%. Dio onih koji ne prihvataju suje kao muslimane u BiH (22%) je nešto malo ispod regionalnog prosjeka (24%) i neznatno iznad globalnog (21%). JESU LI SUFIJE MUSLIMANI? Procent muslimana u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te Turskoj, Libanu i Maleziji koji smatraju da suje jesu muslimani, nisu muslimani i onih koji nikada nisu čuli za suje ili ne znaju BiH BiH

45 45

Rusija Rusija

42 42

Kosovo Kosovo Albanija Albanija

22 22 17 17

22 22

13 13

51 51


31 31

19 19

43 43 20 04

Nisu Nisu

55 55

56 56

0 02

Jesu Jesu

56 56

34 34

Turska Turska

Malezija Malezija

41 41

22 22

10 10

Liban Liban

33 33

14 14 40 06

Nisu Nisu čuli uli ili ili ne znaju ne znaju

30 30 43 43

60 08

80 01

100 00


 R  C  R  PR  Muslimani Bosne i Hercegovine su na pitanje da li smatraju određene vjerske i druge običaje prihvatljivim u islamu odgovorili očekivano za regionalni obrazac: posjete svetištima, koje su dio bosanskohercegovačke tradicije prihvata 68% populacije, recitiranje poezije u slavu Boga i Vjerovjesnika 61%, dok druge običaje uglavnom smatraju neprihvatljivim. GRANICE VJERSKE PRAKSE MUSLIMANA BiH Običaj Posjećivanje svetišta Recitiranje poezije u slavu Boga Molitveni ples Prizivanje umrlih Prizivanje džina Pribjegavanje vradžbinama

Procent koji običaj Procent koji običaj smatra prihvatljivim smatra neprihvatljivim 68 61 18 36 12 8

21 23 52 47 64 79

Bez odgovora ili ne znaju da li je to u islamskoj tradiciji 11 16 30 17 24 13

Rezultati za BiH REW RESEARCH CENTER

osjećivanje svetišta, recitiranje poezije u slavu Boga i sema ko 68% muslimana BiH smatra da je posjećivanje svetišta za islam prihvatljiva praksa, po čemu su nešto iznad regionalnog prosjeka (66%) i iznad globalnog prosjeka (58%). U regiji, ruski muslimani prednjače u ovom običaju: čak 82% ih posjete svetištima smatra dopuštenim u islamu.


JE LI POSJEĆIVANJE SVETIŠTA PRIHVATLJIVO? Procent muslimana ispitanika u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te u Libanu, Maleziji i Turskoj koji smatraju da je posjećivanje svetišta prihvatljiva islamska praksa 82

Rusija 68

BiH 57

Kosovo

55

Albanija Liban

99

Malezija

89

Turska

82 0

20

40

60

80

100


Što se tiče regije, slična situacija je i sa religijskom poezijom: 61% bh. muslimana poeziju i pjevanje u slavu Boga i oslanika Muhammeda smatra prihvatljivim islamskim običajem, što je manje od ruskih muslimana (79%), ali više od albanskih (49%) i kosovskih (48%). U globalu, BiH je također iznad prosjeka (oko 50%). JE LI RECITIRANJE POEZIJE U SLAVU BOGA PRIHVATLJIVO U ISLAMU? Procent muslimana ispitanika u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te u Libanu, Turskoj i Maleziji koji smatraju je recitiranje pjesama u slavu Boga prihvatljivo 79

Rusija 61

BiH Albanija

49

Kosovo

48

Liban

91

Turska

77

Malezija

73 0


20

40

60

80

100


les prilikom zikra se, zbog plesa mevlevijskih “vrtećih derviša” najviše prihvata u Turskoj (72%), ali u svijetu nije toliko uobičajena, niti prihvaćena praksa. Iako se u regiji Južne i Istočne Evrope prihvata znatno više nego u ostalim regijama, BiH je tu na posljednjem mjestu sa 18% onih koji ovaj običaj smatraju prihvatljivim u islamu, iza usije (39%), Kosova (36%) i Albanije (28%), ali je nešto iznad globalnog prosjeka (15%). PLES PRILIKOM ZIKRA Procent muslimana ispitanika u BiH i zemljama Južne i Istočne Evrope, te Turskoj, Libanu i Maleziji koji smatraju ples prilikom zikra prihvatljivim

39

Rusija

36

Kosovo 28

Albanija 18

BiH Turska

72

Liban

27

Malezija 2 0

20

40

60

80

100

Pew Research Center q42b

rizivanje umrlih, džina i vračanje braćanje umrlima za pomoć (“prizivanje duhova”) je običaj koji se generalno smatra neprihvatljivim u islamu, pa su i procenti stanovništva širom svijeta koji ga prakticiraju mali. Iako je procent muslimana u BiH koji to smatraju prihvatljivom vjerskom praksom 36%, taj se procent može smatrati relativno velikim: u regiji je BiH na prvom mjestu, a među svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem na trećem: iza Kazahstana (51%) i Uzbekistana (38%).


rizivanje džina se globalno osuđuje kao za islam neprihvatljiva praksa. Međutim, u BiH ima 12% muslimana koji ovu praksu smatraju prihvatljivom, što je, iako mali procent, značajan u odnosu na ukupnu anketiranu populaciju (odsaharska Afrika nije obuhvaćena). Samo Bangladeš (28%) i Kazahstan (15%) iz drugih regija, i usija (18%) unutar regije Južne i Istočne Evrope imaju veći procent onih koji prizivanje džina smatraju prihvatljivim običajem. JE LI PRIZIVANJE UMRLIH I PRIZIVANJE DŽINA PRIHVATLJIVO U ISLAMU? Procent muslimana ispitanika u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te u Kazahstanu, Turskoj, Libanu i Maleziji koji smatraju da su obraćanje umrlima za pomoć i prizivanje džina prihvatljivi običaji BiH

36

12

Rusija Albanija

10

34

18 16

Prizivanje umrlih

5 5

Kosovo Kazahstan

51

15

Turska

24

9

Liban

Prizivanje džina

22

7 1 1

Malezija 0

20

40

60

80

100

Pew Research Center q42d i Q42e

Vradžbine se u muslimanskom svijetu smatraju pokuđenim običajem, pa je i udio stanovništva koji vjeruje da je prihvatljiv po islamu, za skoro sve zemlje obuhvaćene istraživanjem ispod 10% (odsaharska Afrika nije obuhvaćena). U BiH je 8% onih koji vradžbine smatraju prihvatljivom praksom. Isti procent ispitanika je isto odgovorio i na Kosovu i u usiji, Turska se neznatno razlikuje (9%), a u Albaniji ih je nešto više - 12%. *


B H .    : R    G , PO   RŠ  O Bosna i Hercegovina je obuhvaćena i istraživanjem političkih i društvenih stavova muslimana u svijetu koje je sproveo Forum za pitanja religijskog i javnog života entra ew i čiji su rezultati objavljeni u aprilu 2013. godine. Bh. muslimani se, uz nekoliko izuzetaka i specičnosti, po stavovima prema religiji i modernom društvu i politici uglavnom uklapaju u regionalne i globalne obrasce. U novom istraživanju entra ew postavljeno je pitanje (koje je, malo drugačije formulirano, sadržavalo i prethodno istraživanje o jedinstvu i razlikama): da li postoji samo jedna ili više puteva ka vječnom životu, odnosno, da li samo islam ili mnoge vjere vode ka vječnom životu na onome svijetu. Da je islam jedina prava vjera koja vodi ka vječnom životu smatra 58% bh. muslimana, po čemu se uklapaju u obrasce očekivane za regije Južna i Istočna Evropa i Srednja Azija, ali su i daleko ispod ostalih zemalja obuhvaćenih istraživanjem (najmanje osam od deset ispitanika vjeruje da je islam jedini pravi put ka vječnom životu). Bh. muslimani su sa najvećim procentom u regiji (36%) po stavu da i druge vjere vode vječnom životu. o tom procentu (iako relativno malom) su u svih 39 zemalja obuhvaćenih istraživanjem među pet sa najviše muslimana koji vjeruju da više religija vodi vječnom životu, daleko iznad globalnog prosjeka (18%). Najveći procent među zemljama obuhvaćenim istraživanjem imaju Kazahstan i Čad, sa po 49%, međutim, zemlja koja u svijetu ima najviše muslimana koji vjeruju da i druge vjere vode vječnom životu, ali koja nije u uzorku zemalja istraživanja je – SAD (56%).


Stav prema šerijatu rema ovom istraživanju, većina muslimana u mnogim zemljama je za uvođenje šerijata kao zvaničnog prava u nekoj zemlji. BiH, sa 80% onih koji su protivnici uvođenja šerijata i sa 15% onih koji su za, odstupa od tog globalnog obrasca, a uklapa se u regionalni okvir, jer slične rezultate imaju ostale zemlje Južne Evrope i većina zemalja Srednje Evrope. d 15% onih koji su za uvođenje šerijata, više od pola ih smatra da se on treba odnositi samo na muslimane. Muslimani BiH spadaju među najveće protivnike uvođenje šerijata i kada se zaključuje po stavovima prema nekim primjenama odredbi religijskog prava. Bh. muslimani se protive šerijatskim sudovima, odnosno tome da u oblasti porodičnog i imovinskog prava presuđuju vjerske sudije (91%), protive se smaknuću zbog napuštanja vjere (93%) i strogom tjelesnom kažnjavanju (84%). dnosno, prema procentima onih koji su pristalice primjene nekih odredbi religijskog prava, bh. muslimani daleko odstupaju i od regionalnog i od globalnog prosjeka: samo 6% ih je za religijske sudove (daleko manje u odnosu na regionalni prosjek – 41% ili globalni 69%); 13% ih je za teško tjelesno kažnjavanje (u odnosu na regionalni – 36% i globalni – 52%); i 4% ih je za smaknuće onih koji se odreknu islama (manje od regionalnog – 13% i globalnog – 38%). STAVOVI BH. MUSLIMANA PREMA PRIMJENI RELIGIJSKOG PRAVA Procent bh. muslimana koji podržava...

BiH Južna i Istočna Evropa Globalno

PEW RESEARCH CENTER Q58, Q77 i Q83

...da religijski sudovi odlučuju u porodičnim i imovinskim sporovima

...teško tjelesno kažnjavanje

...smaknuće onih koji se odreknu islama

6 41 69

13 36 52

4 13 38

U istraživanju su ovakvi stavovi obično objašnjavani postojećim pravnim okvirom, tradicijom sekularnih sudova, te činjenicom da ne postoji favoriziranje neke vjere od strane države.


Istraživanjem je nađeno da postoji veća vjerovatnoća da će neki ispitanik biti za uvođenje šerijata ako redovnije klanja: iako je mali broj ispitanika iz BiH koji su za šerijat, i oni potvrđuju ovaj obrazac.

Vjera i moralnost U anketi je postavljeno pitanje da li je potrebno da neko vjeruje u Boga da bi bio moralan i za većinu muslimana odgovor je - da. Muslimani BiH su, sa 65% onih koji vjeruju da moralan čovjek mora vjerovati u Boga, ispod globalnog prosjeka (78%), a uklapaju se u regionalni za Južnu i Istočnu Evropu. Što se tiče stavovima prema tome da li su neka ponašanja moralno prihvatljiva ili ne, muslimani BiH su, općenito, i u globalnom i u regionalnom prosjeku. o stavovima da su moralno neprihvatljiva ponašanja kao što su prostitucija (91%) i homoseksualnost (83%), bh. muslimani su i u gobalnom i u regionalnom okviru. o stavu da je pijenje alkohola moralno pogrešno (60%) blizu su regionalnom prosjeku, a taj postotak je nešto niži od globalnog prosjeka; ali, po stavu o eutanaziji (72%) bliži su globalnom prosjeku, a taj procent je nešto veći od onog za regiju. o stavu da je abortus moralno neprihvatljiv (66%) su ispod i regionalnog i globalnog prosjeka, kao i po stavu da je vanbračni seks moralno pogrešan (53%), po čemu su ispod regionalnog i daleko ispod globalnog prosjeka. Međutim, jedino po čemu su bh. muslimani „manje tolerantni“ i od muslimana u regiji i od muslimana u svijetu je – samoubistvo: 92% ih taj čin smatra moralno pogrešnim. STAVOVI BH. MUSLIMANA O MORALNOSTI NEKIH PONAŠANJA


91 90 91

PEW RESEARCH CENTER Q84d, Q84f, Q84g, Q84h, Q84i i Q84j.

83 83 87

92 83 84

53 67 84

60 62 78

66 71 75

Eutanazija

Abortus

Pijenje alkohola

Vanbračni seks

Samoubistvo

Homoseksualnost

Prostitucija

Procent ispitanika koji kaže da je moralno pogrešno

72 64 73


Međutim, kada su u pitanju poligamija, razvod i kontrola rađanja, muslimani globalno i regionalno imaju bitno različite stavove. Muslimani BiH (uz one iz Azerbejdžana) najmanje od svih muslimana svijeta toleriraju poligamiju: svega 4% ih smatra moralno prihvatljivom, dok 85% smatra da je višeženstvo moralno pogrešno. Sa razvodom i kontrolom rađanja je drugačije: bh. muslimani u velikom procentu smatraju da su razvod (60%) i planiranje porodice (49%) moralno prihvatljivi; u oba ta stava BiH je među pet zemalja sa najvećim procentom ispitanika koji ove pojave smatraju moralno prihvatljivim.

Ženska prava rema rezultatima istraživanja entra ew, moglo bi se reći da su bh. muslimani prvi među muslimanima svijeta po poštivanju ženskih prava. U dvije kategorije prava žena: pravo da same odluče hoće li se pokriti ili ne i pravo da sama pokrene razvod BiH je prva među zemljama obuhvaćenim istraživanjem, tj. ima najveći procent ispitanika koji smatraju da žene imaju ta prava. Kada su u pitanju nasljedna prava, tj. pravo kćeri da dobije isto naslijeđe kao i sinovi, od BiH (79%) samo Turska (88%) ima više muslimana koji smatraju prava na naslijeđe ne smiju ovisiti o spolu. U BiH je 18% ispitanika koji smatraju da sinovi imaju veća prava na naslijeđe, a ima i 1% onih koji smatraju da kćeri trebaju naslijediti veći dio imetka. STAVOVI BH. MUSLIMANA O PRAVIMA ŽENA


Procent ispitanika koji smatra da žene imaju pravo... ...da same odluče o ...da sama pokrene ... da kćeri dobiju isto pokrivanju razvod naslijeđe kao i sinovi 92 94 79 83 81 69 57 54 49


Međutim, istovremeno, 45% muslimana BiH smatra da žena treba uvijek slušati muža. Među zemljama u kojima je postavljeno ovo pita-


nje, BiH je među tri sa najmanjim procentom ispitanika ovakvog stava (manje imaju Albanija – 40% i Kosovo – 34%). Rodne razlike u stavovima bh. muslimana U istraživanju je nađeno da su žene češće, ali ne i uvijek, više podržavaju prava žena. Što se tiče BiH, razlika između muškaraca i žena je najmanja kad se radi o odluci o pokrivanju (93% žena i 91% muškaraca su su takvog stava, razlika +2%). U odnosu na druge zemlje, rodne razlike između muškaraca i žena u ovome su manje jedino na Kosovu (razlika 0%). Kakve su rodne razlike po pitanju drugih prava žena, poznato je još za naslijeđe: u BiH 6% žena više od muškaraca smatra da na nasljeđe kćeri imaju jednaka prava kao i sinovi. Snažno protivljenje ekstremizmu Nasilje u ime islama muslimani osuđuju svugdje u svijetu. U većini zemalja prevladava stav da nasilje u ime islama nije nikada opravdano. dnos prema samoubilačkim bombaškim napadima i drugim vidovima nasilja prema civilima u BiH je izrazito negativan: među zemljama obuhvaćenim istraživanjem BiH ima najveći procenat (96%) onih koji smatraju da nasilje nije nikada (86%) ili je rijetko opravdano (10%). Taj procent ispitanika premašuje globalni prosjek (72%), kao i procent američkih muslimana koji smatraju da nasilje u ime islama nije opravdano (86%).


Protiv samoubilačkih bombaških napada u ime islama

NASILJE NIKADA NIJE OPRAVDANO Procent muslimana globalno, procent američkih muslimana i procent bh. muslimana koji smatraju da bombaški samoubilački napadi nisu opravdani

Globalno

72 86

SAD

96 BiH 0

20

40

60

80

100

Pew Research Center

Muslimani u BiH su zabrinuti zbog postojanja ekstremističkih muslimanskih grupa (27%) mnogo više nego zbog postojanja kršćanskih ekstremističkih grupa (4%). No, najviše je onih koje brinu ekstremističke grupe na obje strane (30%).

Unutarvjerski i međuvjerski odnosi ezultati istraživanja entra ew upućuju na to da u BiH, kao i globalno, između muslimana koji revnosnije prakticiraju vjeru i onih koji to ne čine nema većih tenzija. Iako BiH spada među sedam zemalja u kojima preko 50% ispitanika smatra da napetosti između više i manje religioznih muslimana predstavljaju neki problem, samo 10% ih smatra da je taj problem veliki, po čemu, opet, spada među sedam zemalja sa najmanjim procentom zabrinutih zbog unutarvjerskih tenzija i uklapa se u okvir regije. U većini zemalja obuhvaćenih istraživanjem, manje od polovine muslimana smatra da su kršćani i muslimani neprijateljski nastrojeni jedni prema drugima. BiH, sa 31% onih koji smatraju da su mnogi ili većina kršćana neprijateljski nastrojeni prema muslimanima, spada među pet zemalja sa najvećim procentom ispitanika takvog stava. Među ispitanicima iz BiH je 14% onih koji smatraju da su mnogi ili većina muslimana neprijateljski nastrojena prema kršćanima, po čemu su u prosjeku.


Međutim, malo je muslimana u svijetu koji postojanje međuvjerskih tenzija smatraju velikim problemom. U BiH ih je 35%, po čemu su nešto iznad globalnog prosjeka (30%) i znatno iznad regionalnog prosjeka (20%), za što se razlozi mogu tražiti u posljedicama rata. Međutim, procent ispitanika koji međuvjerske tenzije smatraju velikim problemom, mnogo je manji u usporedbi sa procentom onih koji kao veliki problem vide nezaposlenost (93%), kriminal (83%) ili korumpirane političare (73%). Još nekoliko pitanja postavljeno je u svrhu istraživanja odnosa među pripadnicima različitih religija. Jedno od njih je broj prijatelja ispitanika koji (ni)su muslimani. U BiH, 93% ispitanika izjavilo je da su mu većina prijatelja (66%) ili svi prijatelji (27%) muslimani, što je blizu globalnog prosjeka od 95%. o ovoj kategoriji, američki muslimani su najotvoreniji, budući ih najmanje (48%) izjavljuje da im je većina prijatelja, ili da su im svi prijatelji muslimani.

Demokratija i vjerske slobode a muslimane u svijetu važi (što pokazuju rezultati istraživanja entra ew) da će prije izabrati demokratski sistem, nego lidera „čvrste ruke“. Međutim, bh. muslimani, sa 47% onih kojih su za demokratiju su ispod regionalnog i globalnog prosjeka (oba su 58%). BiH je, sa ovakvim rezultatom, među pet zemalja sa najmanjim procentom opredijeljenih za demokratiju; manje imaju Afganistan (45%), usija (35%), Kirgistan (32%) i akistan (29%). Također je među pet (istih) zemalja sa najvećim procentom ispitanika koji su za lidera „čvrste ruke“ – u BiH takvog vođu preferira 51% ispitanika; toliko ima i Afganistan, a više imaju usija (52%), akistan (56%) i Kirgistan (64%). Muslimani u svijetu većinom smatraju da imaju potpunu slobodu prakticiranja vjere. Bh. muslimani, sa 74% onih koji smatraju da su potpuno slobodni i 22% onih koji smatraju da su uglavnom slobodni (ukupno 96%), se uklapaju u taj obrazac.


Ispitanici su trebali procijeniti i da li pripadnici drugih religija imaju iste slobode. Muslimani u BiH u približno istom procentu (94%) kao za procjenu svojih vjerskih sloboda, smatraju da su i pripadnici drugih vjera potpuno (71%) ili uglavnom (23%) slobodni prakticirati svoju vjeru. Da su vjerske slobode „dobra“ stvar smatra 89% muslimana BiH, što je u prosjeku (regionalnom i globalnom). U BiH 5% muslimana smatra da pripadnici drugih vjera nisu toliko slobodni, ili nisu uopće slobodni prakticirati svoju vjeru, što odgovara globalnom obrascu.

Utjecaj vjerskih vođa Muslimani u svijetu, bez obzira na opredijeljenost za demokratiju i vjerske slobode, voljeli bi da religija ima više utjecaja u politici. rocent bh. muslimana koji bi voljeli da njihove vjerske vođe imaju veliki utjecaj (5%) ili bar malo utjecaja (12%) na politiku (ukupno 17%), blizu je regionalnog prosjeka (22%). U regiji su ruski muslimani daleko iznad tog prosjeka, jer bi ih čak 58% voljelo da vjerske vođe imaju bar malo utjecaja na politiku, dok su kosovski (27%) i albanski (17%) oko prosjeka. Bh. muslimani su po ovom stavu su daleko ispod globalnog prosjeka (52%).

Islam i savremeno društvo Muslimani globalno u velikom broju smatraju da život u savremenom svijetu i predan vjerski život nisu u koniktu. U BiH ima 54% ispitanika koji se slažu sa ovakvim stavom; to je i globalni prosjek (oko 54%), i nešto manje od regionalnog (58%). Kompatibilnost između religije i modernog života, međutim, ne nalazi 40% bh. muslimana, što je najviše u regiji. Da nema sukoba između nauke i religije misli 50% muslimana u BiH, što je i regionalni prosjek i nešto niže od globalnog (57%). Da konikt između nauke i religije postoji, smatra 42% bh. muslimana.


Što se tiče evolucije, tačno polovina uzorka ispitanika iz BiH (50%) vjeruje da su ljudska i druga živa bića evoluirala tokom vremena, po čemu su blizu regionalnom (51%) i globalnom prosjeku (53%). rotivnika evolucije među bh. muslimanima je 45%. U regiji i albanski (62%) i ruski (58%) muslimani malo više prihvataju evoluciju od muslimana BiH, dok kosovski (34%) nešto manje. STAVOVI BH. MUSLIMANA O ODNOSU RELIGIJE I MODERNOSTI


...nema sukoba religije i modernog društva 54 58 54

Procent ispitanika koji smatra da... ...nema sukoba ...živa bića su religije i nauke evoluirala 50 50 50 51 57 53


dnos prema zapadnjačkoj kulturi Muslimani u svijetu imaju miješan odnos prema raznim vidovima zapadnjačke kulture (muzici, lmu, televiziji): privatno u velikom broju uživju u toj kulturi, ali smatraju da ona škodi moralnosti u njihovim zemljama. ko 62% bh. muslimana uživa u muzici, lmovima i televiziji sa apada, što je nešto ispod prosjeka za regiju Južne i Istočne Evrope (66%) i dosta više od globalnog (oko 45%). Međutim, i među bh. muslimanima ima onih sa negativnim stavom prema ovoj popularnoj kulturi: 36% izjavilo je da im se i ne sviđa. Neovisno o tome sviđa li im se ili ne, 46% bh. muslimana smatra da zapadna pop-kultura ugrožava moral društva, po čemu su blizu regionalnog (47%), a što je manje od globalnog prosjeka (55%).


U muslimanskoj populaciji BiH se u mnogo aspekata, odnosili se oni na broj, rast, vjerovanja ili praksu, reektiraju sve pojave i promjene, kako unutar subregionalne (južnoevropske) i regionalne (evropske), tako i globalne muslimanske populacije.


S  R Ž   EDV.............................................................................................. 5  ISTAŽIVAČKM ENTU EW......................................................... 7 VI DI

BUDUĆNST LBALNE MUSLIMANSKE ULAIJE .............9 ĆI ELED .........................................................................................13 Muslimanska populacija raste, ali stopa njenog rasta opada ............................................... 16 lobalna slika ....................................................................................................................... 20

LAVNI FAKTI KJI DSTIČU AST ULAIJE ................... 21

Fertilitet ................................................................................................................................. 21 čekivani životni vijek ..........................................................................................................23 Migracije ................................................................................................................................24 Dobna struktura ....................................................................................................................25

INDIEKTNI FAKTI KJI UTJEČU NA AST ULAIJE ........28

brazovanje ...........................................................................................................................28 Ekonomsko stanje .................................................................................................................29 Kontracepcija i planiranje porodice ...................................................................................... 31 Urbanizacija...........................................................................................................................32 Konverzija ..............................................................................................................................32

EINALNA ASSTANJENST MUSLIMANA.......................33

Azijsko-pacička regija .........................................................................................................33 Bliski Istok - Sjeverna Afrika ................................................................................................35 odsaharska Afrika ...............................................................................................................37 Evropa....................................................................................................................................39 Sjeverna i Južna Amerika...................................................................................................... 41

SUNIJE I ŠIIJE ......................................................................................... 43 EMLJE SA MUSLIMANSKM VEĆINM ........................................... 45 DUI DI

MUSLIMANI SVIJETA: JEDINSTV I ANLIKST .................47 ĆI ELED ........................................................................................ 49 azlike među pripadnicima ogranaka i sekti islama ............................................................50 Temelji vjerovanja ................................................................................................................. 51 Jedna vjera, različiti stepeni opredijeljenosti ....................................................................... 51


IADNST ANIMA I SEKTAMA ............................................. 53

eligijsko identiciranje muslimana u istraživanju .............................................................53 ripadnost sujama ..............................................................................................................56 Nizak stupanj konverzije ....................................................................................................... 57

IVŽENST VJEI ............................................................................. 58

Svjedočenje vjere ...................................................................................................................58 Važnost religije ......................................................................................................................59 Učestalost obavljanja namaza .............................................................................................. 60 dlasci u džamiju .................................................................................................................. 61 Rodne razlike u odlascima u džamiju ..........................................................................62 Učenje ili slušanje Kur’ana ....................................................................................................62 Davanje milostinje.................................................................................................................62 ost tokom amazana ...........................................................................................................63 Hodočašće u Meku ................................................................................................................64

TEMELJNA VJEVANJA ..................................................................... 66

Vjerovanje u meleke ..............................................................................................................66 Vjerovanje u predodređenje ..................................................................................................67 agrobni život ....................................................................................................................... 68 Džennet .......................................................................................................................... 68 Džehennem .................................................................................................................... 68 Sudnji dan..............................................................................................................................69 Povratak Mehdija ...........................................................................................................69 Povratak Isaa (Isusa).....................................................................................................69

DUA VJEVANJA I AKSA ...........................................................71

Vjerovanje u džine ................................................................................................................. 71 Vjerovanje u vradžbine..........................................................................................................72 Vjerovanje u urokljivo oko ....................................................................................................72 Hamajlije ...............................................................................................................................73 Zaštita kuća od uroka ....................................................................................................73 rikazivanje kur’anskih ajeta ................................................................................................74 Tradicionalni vjerski iscjelitelji .............................................................................................74 Egzorcizam ............................................................................................................................ 75

ANIE VJESK IDENTITETA ..................................................... 76

Tumačenja islamskih učenja .................................................................................................76 rihvatanje sunija.................................................................................................................. 77 rihvatanje šiija ..................................................................................................................... 77 Stavovi prema sujama .........................................................................................................79 Stavovi prema drugim grupama ...........................................................................................79

ANIE VJESKE AKSE .................................................................80

bičaji bogoštovlja ............................................................................................................... 80 Posjete svetištima .......................................................................................................... 80 Recitiranje poezije u slavu Boga i Poslanika Muhammeda ......................................... 81 Sema................................................................................................................................ 81 rizivanje umrlih, džina i vračanje ....................................................................................... 81 Prizivanje umrlih............................................................................................................82 Prizivanje džina ..............................................................................................................82 Vradžbine........................................................................................................................82 Stavovi sunija i šiija o prihvatljivim i neprihvatljivim običajima .........................................83

TEĆI DI

MUSLIMANI SVIJETA: ELIIJA, LITIKA I DUŠTV ......... 85 ĆI ELED ........................................................................................ 87 STAVVI EMA ŠEIJATU ..................................................................91

egionalne razlike ................................................................................................................. 91 ostojeći pravni okviri i šerijat .............................................................................................93 rivrženost vjeri i opredijeljenost za šerijat .........................................................................96

MUSLIMANSKI SVIJET / POPC  RGOZO 166 Uloga dobi, spola i obrazovanja u opredijeljenosti za šerijat ...............................................96 Muslimani koji su za uvođenje šerijata.................................................................................97

VJEA I MALNST .......................................................................... 100 Vjera u Boga i moralnost .....................................................................................................100 Šta se smatra moralno neprihvatljivim? ............................................................................. 101 oligamija, razvod, kontrola rađanja ..................................................................................102

ŽENSKA AVA ..................................................................................... 104 okrivanje i odnos prema mužu ........................................................................................104 ravo na razvod i naslijeđe ................................................................................................. 105 odne razlike u stavovima prema ženskim pravima .......................................................... 107

MUSLIMANI SVUDJE DBAUJU EKSTEMIAM ......................108 UNUTAVJESKI I MEĐUVJESKI DNSI ................................... 110

Više i manje religiozni muslimani....................................................................................... 110 Sunijsko-šiijski odnosi ......................................................................................................... 111 dnosi između muslimana i kršćana ...................................................................................112

DEMKATIJA I VJESKE SLBDE ................................................ 114 Islam i politika ......................................................................................................................115

ISLAM I SAVEMEN DUŠTV ........................................................ 117

apadna popularna kultura ................................................................................................ 118

ČETVTI DI

MUSLIMANSKA ULAIJA U BSNI I HEEVINI VJEVANJE I AKSA U EINALNM I LBALNM KNTEKSTU..................................................................................... 121 MUSLIMANSKA ULAIJA U BiH: ĆI DAI ........................123 Stopa rasta .......................................................................................................................... 124 mjer spolova...................................................................................................................... 124

IADNST ANIMA I SEKTAMA ............................................126

ripadnost sujskim redovima ........................................................................................... 127

IVŽENST VJEI ........................................................................... 128 Svjedočenje i važnost vjere.................................................................................................. 128 Klanjanje namaza i odlasci u džamiju.................................................................................130 Učenje ili slušanje Kur’ana .................................................................................................. 132 ekat, post i hadž................................................................................................................. 133

TEMELJNA VJEVANJA ....................................................................135 Vjerovanje u meleke ............................................................................................................ 135 Vjerovanje u predodređenje ................................................................................................ 137 Vjerovanje u Džennet i Džehennem.................................................................................... 137 Vjerovanje u Sudnji dan ...................................................................................................... 138

DUA VJEVANJA I BIČAJI ........................................................ 140 Vjerovanje u džine ...............................................................................................................140 Vjerovanje u vradžbine i urokljivo oko ................................................................................141 Nošenje hamajlija ................................................................................................................ 142 Stavljanje levhi .................................................................................................................... 143 braćanje vjerskim iscjeliteljima ........................................................................................ 144 Egzorcizam .......................................................................................................................... 144


DUČJE VJESK IDENTITETA .................................................146

Tumačenje islamskih učenja ............................................................................................... 146 rihvatanje pripadnika drugih ogranaka i škola islama..................................................... 147

ANIE VJESKE AKSE ................................................................150 osjećivanje svetišta, recitiranje poezije u slavu Boga i sema............................................ 150 rizivanje umrlih, džina i vračanje ..................................................................................... 152

BH. MUSLIMANI: ELIIJA, LITIKA I DUŠTV ....................... 154

Stav prema šerijatu.............................................................................................................. 155 Vjera i moralnost ................................................................................................................. 156 Ženska prava........................................................................................................................ 157 Unutarvjerski i međuvjerski odnosi.................................................................................... 159 Demokratija i vjerske slobode .............................................................................................160 Utjecaj vjerskih vođa ............................................................................................................161 Islam i savremeno društvo ...................................................................................................161 dnos prema zapadnjačkoj kulturi ..................................................................................... 162

Muslimanski svijet, populacija i religioznost - Azra Mulović i Hikmet Karčić (priređivači)

Recommend Documents