Mašinski fakultet Sarajevo Katedra za energetiku Predmet: MEHANIKA FLUIDA II Semestar: II ciklus 1. semestar., 45 sati predavanja, 15 sati računskih vježbi, 15 sati laboratorijskih vježbi Nastavnik:
V. prof. dr Ejub Džaferovic Email:
[email protected] Konsultacije: ponedjeljak i utorak od 13:00-14:00 u sali 416
Asistent:
mr Sadjit Metović, dipl.ing.
Email:
[email protected] Konsultacije: utorak i srijeda od 09:00-11:00 u sali 416 Ciljevi i svrha predmeta:
Proširivanje znanja iz mehanike fluida Program predavanja:
Potencijalno strujanje strujanje fluida: Osnovne postavke postavke i definicije. Ravansko Ravansko potencijalno potencijalno strujanje. Superp Superpozi ozicij cijaa osn osnovn ovnih ih vidova vidova potenc potencija ijalni lnihh struj strujanj anjaa i nek nekii oblic oblicii složen složenih ih struja strujanj njaa (opstrujavanje valjkastih tijela, teorema Kute – Žukovskog, uporedba sa realnim strujanjima). Primjena funkcije kompleksne promjenljive - princip konformnog preslikavanja. Turbulent Turbulentno no kretanje fluida, Granični Granični sloj: sloj: Pojam i definicij definicije. e. Empirijsk Empirijskee formule. formule. Jednačina kretanja kretanja fluida fluida u graničnom graničnom sloju – Prandtlov Prandtlovaa jednačina jednačina za granični granični sloj. Hidrodina Hidrodinamičke mičke vibracije. Separacija graničnog sloja, - i zone u kojima prvenstveno nastaju. Granični sloj na ravnoj ploči. Slobodni turbulentni tokovi: miješajući sloj, ravanski i kružni mlaz, vrtložni trag. Osnovni principi funkcioniranja hidrauličkih mašina:Hidrostatičke mašina:Hidrostatičke i hidrodinamičke mašine (HS i HD mašine). Eulerova glavna turbinska jednačina i osnovni zaključci koji iz nje slijede. Dinamika stišljivog fluida: Osobine kretanja stišljivog fluida. Propagacija poremećaja i brzina zvuka. Mahov broj. Jednodimenzionalno stacionarno izentropsko strujanje idealnog gasa. Udarni talasi talasi (upravni (upravni i kosi). kosi). Kosi ekspanzioni ekspanzioni talasi. talasi. Jednodime Jednodimenzion nzionalno alno stacionar stacionarno no strujanje strujanje u izolovanim izolovanim kanalima kanalima (sa trenjem). trenjem). Fannoova Fannoova krivulja. krivulja. Radni obrasci i tabele. Izotermalno Izotermalno strujanje u gasovodima i gasnim mrežama. Program vježbi:
Nastava na predmetu Mehanika fluida II odvija se u vidu predavanja, auditornih vježbi, domaćih zadaća i laboratorijskih vježbi. Domaće zadaće se dobijaju svakih 15 dana i studenti treba da ih riješe i donesu asistentu prije sljedeće podjele domaćih zadaća. Laboratorijske vježbe se odvijaju u Laboratorijama fakulteta i ima ih ukupno tri. Student treba da napravi izvještaj sa svake vježbe i preda ga asistentu prije sljedeće laboratorijske vježbe. Auditorne vježbe se odvijaju paralelno sa predavanjima tako što se studentima riješi do dva primjera na svakoj vježbi a ostale zadatke studenti rješavaju samostalno. samostalno. Sve vježbe studenti treba da rade samostalno
Literatura:
1. K. Hanjalić: Dinamika stišljivog fluida, Svjetlost, 1977. 2. I. Demirdžić: Mehanika fluida, I dio, Mašinski fakultet Sarajevo, 1990. Napomena: Udžbenici se mogu dobiti u biblioteci Mašinskog fakulteta.
Potrebna predznanja: Mehanika fluida I
Organizacija nastave: Nastava na predmetu Mehanika fluida II odvija se u vidu predavanja i laboratorisjkih vježbi.
Način provjere znanja i ocjenjivanja A) SISTEM STICANJA BODOVA U TOKU TRAJANJA KURSA U toku semestra student na predmetu MEHANIKA FLUIDA II stiče bodove po sistemu prikazanom kako slijedi.
1. Izrada zadataka zadanih na vježbama: 20 bodova
maksimalno
Za svaki set uradjenih i kolokviranih zadataka s vježbi student dobija maksimalno 2 boda.
2. Parcijalni ispiti: a) Predviđena su dva parcijalna ispita, pri čemu svaki parcijalni ispit donosi: maksimalno po 40
bodova
b) Parcijalni ispit se sastoji od rješavanja zadataka (pismenim putem) Rješavanje zadataka na parcijalnom ispitu traje 120 minuta, a maksimalan broj bodova po ovom osnovu na jednom parcijalnom ispitu je 40. Student koji je na osnovu prethodnih tačaka osvojio minimum 60 bodova, obezbijedio je prolaznu ocjenu (prema kriteriju u Tabeli 1). Ukoliko student želi postići veću ocjenu, mora izaći na završni ispit.
Student koji je po osnovu prethodnih tačaka osvojio minimum 30 bodova, a manje od 60 bodova, ima pravo izaći na završni ispit. Student koji je po osnovu prethodnih tačaka osvojio manje od 30 bodova, mora taj ispit ponovo slušati i polagati u narednoj školskoj godini, ukoliko je upiše.
4. Završni ispit maksimalno po 80 bodova a) Predviđena su dva završna ispita (jedan redovni i jedan popravni). Student koji na redovnom završnom ispitu nije osvojio potreban broj bodova za prolaznu ocjenu, izlazi na popravni završni ispit. b) Završni ispit se sastoji od rješavanja zadataka (pismenim putem). Rješavanje zadataka na završnom ispitu traje 120 minuta, a maksimalan broj bodova po ovom osnovu je 80.
B) ODGOVARAJUĆE OCJENE, ATRIBUTI I OPISI NA OSNOVU BODOVA KOJE JE STUDENT OBEZBJEDIO NA PREDMETU Na osnovu ukupnog broja osvojenih bodova na predmetu, student dobija ocjenu prema sljedećoj tabeli (Tabela 1):
≥ 95
Odgovaraj uća ocjena po postojeće m sistemu 10
85-94
Ukupan broj osvojeni h bodova
Oznaka ocjene po ECTS
Atribut
A
Odličan
9
B
Vrlo dobar
75-84
8
C
Dobar
65-74
7
D
Zadovoljavaj ući
55-64
6
E
Dovoljan
Opis
Izetan uspjeh sa neznatnim greškama Vrlo dobar Iznad prosjeka, ali sa ponekim greškama Dobar Uopšteno dobar rad, ali sa puno grešaka
Zadovoljavajući Solidan, ali sa značajnim nedostacima Dovoljan Zadovoljava
minimalne kriterije
