mRrsroR2
KIS PROTIV IVLAGE
MAJSTOR' drugaknjiga IZDAVAE Majstorpressd.o.o. DIREKTOR JurajJustinijanovi6 GLAVNIUREE'NIK TomislavToth UREDNICA LidijaOreSkovi6 LEKTURAI KOREKTURA JagodaBojani6-Cesarec GRAFIEKO OBLIKOVANJE Valentina Toth LarisaOreskovi6 I DOKUMENTACIJA INFORMATIEKA PODRSKA DenisDuvandi6 MARKETING AlanEckhel ZA TISAK GRAFIEKAPRIPREMA Majstorpressd.o.o. CRTEZIIFOTOGRAFIJE Majstorpressarhiva LIKOVNOOBLIKOVANJE KORICA TomislavToth TISAK Zrinskid.d.0akovec tsBN 978-953-7590-01-7 CopyrighiMajstorpressd.o.o. Ve6erniilist d.d., 2008. www.vecernji.hr MAJSTORPRESSd.o.o.,2008. Odranska5 Zagreb www.majstor.hr majstor@ majstor.hr u Zagrebupodbrojem659899 i sveuiilisneknjiznice kataloguNacionalne CIPzapisdostupanu radunalnom
Tomislav Toth
Protivki5eivlage
Rije6 urednika grijanjepripreSerijuknjigakojazapodinje naslovom Stedljivije milismou kreativnoj suradnji s Vedernjim listomito je zasigurno pothvat. nesvakida5nji izdavabki Osebujne su po sadrZaju, kompoziciji, formi... i nisunastale u jednomdahu.Za njihsmoiz bogateMajstorove rizniceodabrali iz razdoblja ononajvrednije koje godinajer svojimznadajem obuhva6a nekoliko i edukacijskim prislupomotvaraputu svijetpraktidnih znanjai novihsaznanja. je lako uglavnomrijedo praktidnoj tehniciu raznimpodrudjima, bit6ekorisnoi razumljivo i onimakojitakvogtivoneditajupredeSIO.
Kakoimamodugoiskustvo publiciuredujuiitu vrstustrudne godinau SAM-uskupilismoiSesnaest stike- uz osamnaest u Majstoru dobroznamoStona5editatelje najviSe zanimaiStoih praktidnih problema. mudiprirje$avanju svakodnevnih Zapravo,glavnipoticajza taj pothvatje i dosaood ditatelja koji sve ucestalije tra2eodabrane podrudjima. temepo pojedinim To potvrduje i nasainternet-anketa premakojojsmoiodabrali tematskapodrudja za ptvihpet knjigaserijalaMAJSTOR NA KVADRAT. Majstorimatrajnuvrijednost pa smove6inudosadasnjih godiStarasprodali i u oblikuuvezanih kompleta, takoda sadmnogi ditatelji tra2eraznetematskedlankepo pam6enju, a njihjednostavno- viSenema. lakosu knjigeMAJSTOR NA KVADRAT tematske cjelinenisu strukturirane kronoloski, nema ni a striktno sistematiziran ih poglavlja na uobidajeni nadin- od jednostavnoga k sloienome. je pridaza sebepa ih moZeteditatiod podetkai Svakopoglavlje napreskokce, u malimdozamailiotvoritistranicukojavastrenutacnozanima.Svakaje temacjelinaza sebei ne ovisipreviSe o joj prethode onimakoje ilislijedenakonnje. Pripremaju6i oveknjigeprolistali smopaZljivo tisu6eobjavljenih pakonadan stranica, izboriodabirmaterijala nijebionimalolak. Mnogoje togatrebaloprilagoditi vremenu, obnoviti i dopuniti. Jer, jednaod glavnih rijedje o temamau kojimasu stalnepromjene - budete je togaostalovani,za nekudrugupriliku odlika.Mnogo lije traZili. Tomislav Toth
'?*rarlr4
Lidija Oreikovi6
[;u,df.rw, Protivki6ei vlage
Prije 6itanja jos malosnijega,ova knjiga predviclaju lakonammeteorolozi izlazinakonop6enito blagezimekoluje obiljezilo nekoliko duzih poneka ki5nihrazdoblja i smrzavica.U usporedbi sa svijetom, u - malo naSimkrajevima nijese naokozbivaloni5tadramati6no plesokoledista ispodmaloiznadnistice. No,bastajtemperaturni je pojavakojus mukomtrpei odlidno vodenajrazornija sagradene ku6e,kvalitetni mostovi, ilibalkoni... ceste,stubiSta, tornjevi Ali,akoje projektant ili izvoclad zanemario tu opasnost, a to je tolikoudestaloda poprimarazmjereepidemijei ta blagazima je sigurnonanijela jedva mnogima zasadnevidljivu alidugoro6no popravljivu gratlevinsku stetu. Stogaje i izbortemanapravljen premadestimprimjerima, pitanjima i savjetima. Pribitanju valja posebno pripaziti na nerazdvojnu vezutoplinske za5tite, hidroizolacijei paropropusnih ili paronepropusnih te na procese slojeva, kojise u njimaodvijaju. Fizikalna zbivanja zgradekrijuu sebi u naokomrtvimdijelovima tolikodinamike i neukrotivih silada 6e mudrigraditelj unaprijed oblikovati konstrukciju na nadinkojiih neutralizira ili pakomogu6ujepromjene kojene nanoseStetu.Unatoddinjenici da domace trzistenudizaistasvenajnovije materijale kakvise mogunabaviti na svimkontinentima, ve6inana5ihizvodada upornoprimjenjuje prastare postupke, materijale odavnoderogirane uzpunoaktivnog neznanja. Pritomse naj6e56e zaboravlja zgradeneodvodaje energetika jivaod parei plinovau konstrukciji, a zaititaod ki5eivlagemo2e parirate uspjeti samoakosvakom vanjskom iliunutrasnjem izazovu odgovaraju6im slojem,materijalom i dobrosmiSljenom konstrukcijom.Kadbistenepokretnu, dosadnui nepromjenjivu ku6usnimali usporeno, svakeminutepojednuslidicu, a ondasnimljeni materijal pustili da se listanekomnormalnijom otkrili brzinom, bisteda se i krov,i sljemei crijepiolucii plodenaterasii ogradabalkona... podjednako tresu,pomidu, vibrijajuideformiraju kao dramatidno i dijelovipodvozja navaiemautomobilu. A tu se u svakomsklopu posebni gumenidijelovi, isastavuprimjenjuju zglobovi, oprugei priguSni plodice... osiguradi, umeci,za5titne BaStakotrebagledatii na sveizloZene ku6ekojitrpe elemente pripeku niskeivisoketemperature, sundanu i mraz,led,vodu,kiSu, kiseline... postupak Za5titaod ki5ei vlagemnogoje slo2eniji od obibnog premaza prekorupeilipukotine. mrdenja nekakvog Stoga6evam i kratkapoglavlja pou ovojknjizikojaje zbir praktidnih saznanja slu2itiuglavnom kaoupozorenje i uputaza otkrivanje nevidljivoga, alii kaosavjetza primjenu i tehnologija onihsredstava o kojjmase uglavnom Sutikakobi se izbjegao naporudenja o novome. Tomislav Toth P f o t i vk i s ei v l a g e
6
Pri6ao kupi kanalici Vedutena5egpriobaljaresekamenigradovii crveni krovovi, preslika stoljetn og i skustvameitara-zidara, klesara,tesara... kojisu u njih utisnulineizbrisivpeiat. Staridalmatinski i istarskigradi1i odiiu vidiiivim smislomzaskladomogudenmudromprimjenom trajnihmaterijala.Stoljetnikrovovivalovitestrukture u svimnijansama crvenilakojenudipecenaglina itite kucei kudice,dvorovei palaie od svih vremenskih nepogoda,ponajprijevjetrai - kiie. \'..
.--r'
Zatoje i u modernoj proizvodnji zadr:anoblik kupekanalice kolaslijedi tradicionalne liniie. Duiljinaod d50mn isi1n2od 180mmomoqucui'e lakuibrzuugradnju kanalice. sasvinu sk]adu's tradicijom doma6ih majstora. Kanaljcu s rupom nauZemgornjem dijelumoZese ugradjti i nasuh0,bezmorta.Toolaksava krovnukonstrukciju i ubrzava rad.Danasimanekoliko vrstakupa kanalica kojese proizvode presanjem u kaluprma,n0 nekese proizvode naklasidan nadin, vueenjem, Stoje prirodni proizvodnie nastavak togtradicionalnog pokrova. hrvatskog Ugradnia kupe kanalice je teZakpokrov,pa u kroviste Kupakanalica gu56e trebaugraditi rogove iviSepodroznica koje po(rova. cepon;jeti tezjnL Trebaooabrati cvrste I ravneletve,a todkepridvrsienja todnoodmjeriti. Prolvhse vlage
I
Za'azlikuod utorenih crepovapri postavljanju Dimeflziie 450x190 400x190 mortkao duliina uobidajeno seprimjenjuje kupekanalice 450mm 400mm Toje iskljudivo vapnenimorts Siri-na vezivnosredstvo. (6iri kraj)190/160mm 190/160mm kraj/uZi mm (vi6ikray'niii mm 80/60 kraj)70/57 cementa za poboljSanje visina minimalnim dodatkom 13mm 13mm debliina vezanja. kg kg 2,10 1,80 je i u drvenojkonstrukciji nakojusepo- masia Razlika jadranka trebapostaviti la1e,jer letveza kanalicu premastrehi. okomito letvica dimese Stedinamortu Razmakletavamorabititakavda se donjaku- dobronamodenih krova.Ta se drvena teZina cijeloga i smanjuje pamozesigurno uglaviti izmedu dvijususjednih pa u mortu ostajekaododatna ispuna brzo osusi, i varira 15 velidini kanalice od letava. Toovisio nanosu. no ootooradebelom letava moze se mijeniali, 20 cm. Velidina do Prvireddonjekupetrebaskratitipoprednim dimenzije od3x7cmdo5x8cm. uobidajenesu preklopa (8-12cm). zaduljinu od strehepremasljemenu, rezanjem Crijepse postavlja donjih zapodeti s lijevogilidesnogkrajakrova Polomse u utorizmedudvijuuglavljenih a moZete - za razlikuod utorenog kupastavljamorti odmahpolazegornjakanalica crijepa. klizanje donjekupe.Crijepse prije lzmedudvijudonjihkupaume6use komadi6i kojaspredava Protivkise i vlaoe
--G-=:
vodonepropusna TondachFol-S na rogovima
E a E
=
pocetvornom metru Broikomada
9'
3
kanalica duliine45cm
kanalica cm duliine40
P viseod30'
I cm
ugradnje duvau baivipunojvode,baremsatili pripostavljanju povukao dva, kako nebi prebrzo TISUGEGOIIINA svoieoznakeu mekuglinu,pa njivodu iz morta sto bi umanjilo udinak veziva, TRADIGIJE hovaimenai triisne markei danas NagibkrovamoZevarirati, a iskustvo nam Prvesu glinenecrepoveproizveli moiemo vidieti npr. na Diokleciiapostavljenom kanalikazuje daje krovs pravilno Kineziioi u neolitu(10000p. Kr.) novoipaladiu Splitu. ina najjadu ki6ui udarevjetra. lpak, comotporan kad iprve proizvodeod pedene NakonpropastiRimakrovovisu preporuduje se da nagibne budemanjiod 18 gline.Gotovoistodobnou kulturi se u naiim krajevimauglavnompodokje optimalni u rasponu od 30"do Mezopotamiie i Egiptapoiavliujuse krivalislamomili kamenomkoiega stupnjeva, je i nagibve6ine slidnioblici krovova u Dalmaciji. crijepa. Grcisu preuze- je oduviiekbilo u priobaliui zalealu. 40",koliki li to iskustvo,a Rimlianiusavrsili Pod utiecaiemVeneciiena kroUentilirani krou proizvodnjucriiepau radionicama. vove se postupnovratilo crvenilo pokrivanja kupomkanaliDotadna osobitost U Grdkojsu postojaladvaosnov- peienegline.Tadase u Kuparima comje tradicionalna izradazradnih kanala ispod na oblikacrijeparkrovoveSparta- proizvodiocrijepkoii se u ltaliji napokrova. lzmedu dvilukupanastrehioslavlja se nacapokrivaoie dvosloinicriiep zivaokupa(tal.coppa= 6a5a),paie dokse sljeme- iako otvorda zrakmozeulaziti, koiemusu idonji igorniisloj imali vrlo vierojatnoda ie i samomjesto ugradeno (ililankuu mort- polaZe s lancetama zakrivljene elemente,dok su Ko- po tomedobiloime.Tuie proizvod- nama)kojeoblikuju zradniprolazizmedu najgorrinCaninajprijepolagaliosnovni, nia traialasvedo 1925.godinekad njihkupai sljemenjaka. Oviseotvorinaobakraja ravnicriiep,a potomga prekrivali ie ugasenai posliednjape6. moguzastititi mreZicom. z a k r i v l i e n i ml.z t i h r a n i ho b l i k a Premapredajicrijepse oblikovao kupa kanalica mahomugraduje Kako se u razvilase danasniakupakanalica takoda je podatnaplo6aod svieie podneblju mnogo toplom mediteranskom s sun- prepoznatljiva na svim mediteran- gline saviianaprekonatkolienicei dana,zradna strujaispodmasivnog potomse susila.Kakobedraradni- danihivru6ih skimkrovovima, pokrova potkrovkrovnog zagrijavanje smanjuje U Hrvatskoj,gdie je tai pokrov ka nisubilastandardiziranih mjera, Ija ipovoljno utjede na ku6nu klimu, razviienod rimskogimbrcxa,udo- kupesuimaleneuiednaienu Sirinu, konstrukcija upotpunjuje Stogase ventilirana madilose nekolikonaziva:kup4 dok ie duliinauglavnomostajala atraktivnim detaljem, tzv.golubinjakom, koji kanalica,2liebnjak,kupin... ista(465mm). pospjeSuje ventiliranje krova.Takvise UsrednjojEuropijeslidna ina6ica Tvftka Tondachiedinaproizvodi dodatno postavljaju keramidki odzradnici starogrimskogcrijepaimalanaziv criiepoblikovanprematradicional- zidaniiliukrasni pri gdje vrhu krova, vjetar svojim strujanjem ubrfratar i opatica... nomdubrovaikompokrovu.Dviie zavaisisavanje vrubegzraka. LJRimuse crijepproizvodiood vrste kanalice.riberfasi dubrovnik Stalnoprozradivanje imaidodatnipovoljni ud! dva nejednaka diiela.Donji,ravan svojim su posebnimformatomi potkonstrukciju jer zimismanjuje criiep,s bodnimutorima,nazivao izgledomkoji nadzirukonzervatori nakna drvenu se tegula(pl. tegulae),a gornji, u s p j e s n op o k r i l ev e 6 i n ud u b r o - ucinak kondenzata i spre6ava truljenje. zaobljeni su:en na iednomekraju, vadkihkrovovasrusenihu ootresu Priizborukrovnihletavavrijedipraviloda za zvaose imbrex(pl.imbrices). 1979.i tijekomdomovinskograta. manjinagibtrebauzetimalodebljeletve. Postavljali su ga na drvenukonNova kupa kanalica jadtanka Kakonagibi nadinpokrivanja znatnoutjedu na struBciiu,prekoletavaili dasaka. namijeniena potrebe ie naisiroiprimieni,a kolidinu utrosenog materijala, trebaprilaNa kupolamai nepravilniiim obli- njena6e primienauvelikepomo6i goditi situaciji i proradunati unaprijed. cimakrovneplohepolagalisu ga da ku6ena nasoiobalizadriestil je postavljanje Rijetko, kupe ali ipakmogu6e prekosloja Sutau vapnenimort. mediteranskog podneblia- kakav nasuho, bezmorta,U tomsludaju se igornje Rimskisu oroizvoaladi utiskivali su oduviiekimale. kanalice moraju iZicomvezivati zaletvu. buSiti P r o t i vk i 6 ei v l a g e
=
Prckorcgovasenaiprije pri6vri6uju horizontalnegredice8x5cm na nzmacimadoniihbridovaod 70cm,Potomse okonito naniih ptibiiaiu letve(gredice) uglavnon na osnomrazmakuod 21cm.
Kupa knalica se polaZe od strche prema sljemenu, pfi 6emu Hjuenu ulogu ima toino postavljanie letava(grcdica). Za osiguranje kanalice u osnovnom rcdu na strehi treba p mijeniti iidane kopie na koie se oslania donji krai kanalica na strehi.
Kupa knalica se polaie na podlogu od letava, dasakaili betona. naiie56ena krovove hanjeg nagiba. No, ve6p nagibu od 20' nuznaje izvedba donieg kova ili hidroizol acijs k aStita. To se obiino DostiZe daiianin opioEenjen ciiele krovne plohe, no daske treba Drckriti hidroizolaciioni, npL zaititnom folijom londach Fol-g. Pri izvedbi na armiranobelonskoj krov noi plohi (nazalost, udestalinaiin gndnje up obalju) obveznaie i dodatna hidroizolacii a. Naime,kod malih nagiba uvijek postoji opasnost daiaki vjetar potiera vodu uzbrdo. Da ona izmeilu crepova prodire u potkonstrukciju ili potkrovlje. Opasnostod takvih ptodorc pfijeti i krovovin a koie natkriljuje drve6e,jer otpalo li66e ili iglice mogu u suZeniimakanala koji vode prcma strchi naDnviti branu.
:'otiv Li
Za5titaod ki5e Kadse razmatrajurazlicitemogucnostipri gradnji s obzirom na zaititu od kiie, tu kosi krov imaptednostu odnosuna ravnizbog boljih funkcionalnihosobina.Kiia niz crepove otjecebrzo i pouzdano,krov ne zahtijevamnogo brigepri odriavanju,a i duii mu je vijek trajanja. AIi osnovni uvietie pravilnaizvedbaikvalitetnaobradasvih krovnihprodora. Osimtogakosi krov dajemoguCnost da sepod njim uredi prostor povecava i za stanovanje. ito stambenekvadratei vrijednostcijele kuce.A za njen harmonicanizgledpresudna je konstrukcija,oblik, izvedbai boja krovapa ga graditelji cesto nazivajui peta fasada. R a z n o v r s n orsr to g u ch k r o v nh o b l k a n u d l 7 h ^ , . : < F < - r l r ^ r r d a \ . n : . ., r o , / d p . a g o d i l ip o t r e b a msat a f a r ai v a s nk a .a p r1 0 mi r e b a P o S i o v aot is o b i t o s t r a dc o n a l n ea f h i t e k t u r e krajolika u kojernse grad. o'ila'ra 7".-r' loroq " ' o vr o o . " F j 6 v a ' s ^ p o k r o vC r j e ps e i d a n d a n assm a t r an a j k v ai e t j nj l m m a t e r l j a l o m r na d ai r 2S t eo b i ! l e c l e o n l f a z n o V r shnk f o v nh p o k f o v aN. o k a k o D ae t o T n <,^^
f./
,'f SavijenaSablonamora dodiriva- U otvorprcmjeta 100mm ti desnictijep i zahvatitigotnju izrezanpo aabloniutisnese letvu. kru2naobujmica. ,.,
Prikliuenase cijev umetneu p rip remljeno leZi ite posebna oblikovanogcrijepa.
Pri ugradnjitog crijepa ptikljutna se cijev utisneu obuimicu.
BrcmacovZliebni sustavStabioor izaatenie od monoestrudiranog mateftijala-lzuzetno je stabilani ima wlo dobruoptiku.Svi se dijeloviume6u jedanu drugitako daima iiste spoieve atoonogudujejednostavnumontaiuOlporanje na UVztakei ekstremna klimatskaoptercdenja, imapostoiane boje,nezahtijeva posebnoodrZavanje i dugogje vijeka.
bi krovpotpuno ispuniosvojufunkcijuu svrhu za5titeku6eod vanjskih utjecaja, bezobziraje li prostorispodkrovapreureden za stanovanje ilijednostavno sluzikaoizolator kakobi se ustedjelona grijanju i hladenju, vrloje vaZan itzv. sekundarni krov. Sekundarni krovje krovnapotkonstrukcija
Ugradenavanisk cijev usprcvi se prema sliemenu i pokrije kapom, trotv kSeivlage
Spoj s pokrovnom folijom ispod crijepa potpunoje voaonepropusan.
Savitliividonjiptikljuiak ispod Rrovaolakiavaspoj s Rrutom cuevt.
11
zastite odkisesukrovne folije. smislu dodatne Bramacimaosimcrepova i Sirokispektarkrovne opreme te nekoliko vrstaiznimno kvalitetnih krovnih folija.Cijelije sustavbojomi oblikom modelima ijamdikvalitetan, uskladen s razliditim siguran itrajankrovnadglavom. potkrovlja foltjamapri uredenju S Bramacovin ilikodkrovova manjim od 22 stupnja s nagibom Novi Durovent-sustavi jednoslavniji posti2ese konstrukcijski i jeltiniji imaju ve6u moC ventikrovu odnosuna tradicionalnu sekundarni liranja, vanjske odv6 de kondenzatai manie izvedbu s daskomiljepenkom kojeviSenisu toplinske gubitkeiet potrebne. je prodor krutke odfolijaStitiiod eventualnog Osimod kiSekrovna vodne ciievi okomit na nanosapra6ine, dadeisnijega.Svakafolija kovnu plohu. Pritom je izvedba potpuno morabitivodonepropusna, ali razlikujemo dvije vodoneptopusna, - paropropusne paronepropusne, vrsle I osnovne DurcVent-sustavisu prvihjestSto6es donjestrane propustiPrednost viiestruko upotebljivi - pogotovo Dti izvedbi krovnih ti svuparukojase stvarau potkrovlju prodorc, a inovativna preuredenog u stan- alije ne6e,kadse iznad Ronstrukciiaomo- Durovgril s venfilaciiskom ciievi pretvoriti Iolijekondenzira, u voduni propustiti gucuje jednostavnu prostor. natragu potkrovni ugradnju u sve modele Bramac-Dokova. Na tipovikrovnihfolija Kakose nuderazli6iti ni se lak6 prikljuiuiu proizvodada, priodabiru razlidilih trebaobratiti ventilacijski sustavi paznjuna nalvaznije karakterislike: za prozraaivanie . vodenistup- ozna6ava vodonepropusnosl, kuhinja, kupaonica, sauna i ostalih grijanih a mjerise u milimetrima, odnosno u visinistupa prostoriias visokom prije podne propu6tati. vode na foliji nego Sto relativnom vlaZnoSCu . Sdvrijednost paropropusnost. oznadava Sto zraka. PfiIom se nude je vrijednost dva rjeienia,s dugom vi5epareiz veca,folijapropuSta ciievi ili kratkin potkrovlja. nastavkom( sani). lsto. . dvrstoiaoznadava otpornostna trganjei dobno, to je i odliino habanjetijekompokrivanja krova,jo5 dok se eienje za odvodenie dimnih plinova iz plinhodapo nedovrsenom krovistu. Nekefolije skih kondenzacijskih idodatne za na paranje imaju oznake olpornost ureitaia kod Rojih temiznad davlom, 510je vrlobitnojer se kontraletve peratura u dimovodu ne premaiuie 8o'C. U krovne folijeudvrS6uju davlima. standardnoj izveclbi krovnim folijaMedukvalitetnim Bramacovim nudi se i nastavakza ma su: anlenu, . Bramacveltitechlolija je vodo-nepropusna i paronepropusna potkrovlja za neuredena i Stiti ih od prodora snijega, vodeipra6ine.Postavlja podlogu. se iznadrogova,ali ne na da56anu Prednosti su joj manjateZinau usporedbi sa proizvodima. kojasluZikao dodatnaza5litapotkrovlja. lliskojionemoguNa slidnim upijaju6i poloZajima, (ve6i izloienimplaninskim visokagusto6a u podrudjima6ujeotjecanje kondenzata, i kodkrovova s manjimnagibom vodenistup),otpornost na kemikalije isredstva lakihvjetrova je preporudljivo od 22 stupnja, izraditi zazastitudrveta. svakako sekundarni krov,u takvimje podrudjima ve6a , Bramacflexlolijaza uredenopotkrovlje mopodlijevanja pokrova mogu6nost kadse kisa 2e se postaviti izravnona daS6anu oplatuprije je paropromoZeuvu6ipodcrepove uslijedekstremnijihpostavljanja kontraletava. Flexjolija uvjeta.lzradasekundarnog krovaje takoder pusnau visokomstupnjute se mozepostaviti posebno preureduje vainakadse potkrovlje u izravno na punutoplinsku izolaciju na rogovima. prostor. stambeni Takoder se mo:epostaviti kaohidroizolacijska Sekundarnikrov zahtijevapostavljanje{olija. ' Bramacuniverzal-lolija prozradivanje prikontraletvi kojeomogu6uju i imauniverzalnu otjecanje vodeili kondenzata ispodcrijepa. mjenupasemozepolagati nadasku,izravno na poloienepo rogovima Na kontraletve (presjek termoizolaciju, betonsku dekuilinarogove. Glavnajmanje50/50mm) dolazekrovneletve nesujoj znacajke visokaparopropusnost, visoka paralelne na zaslitnepremaze sa strehom(presjeka ne manjegod vodoodbojnost, otpornost 30/50mm),Vrlova2andiosekundarnog krovau za drvole zahvaljuju6i ugradenim hidrolobnim
12
Protivkiie vlage
s ojevimaljepila,visokavodonepropusnost na "rjestima proboja davlom. . Bramactopru{olijaimatakoderimauniverpa se mozepolagati zalnuprimjenu na dasku, :ermoizolaciju, betonsku dekutli na rogove, rreporuduje se za krovnenagibe15-22 stup-:a. zbogdodatnemogu6nosti lijepljenja na :cojevima stoomogu6uje dodatnu sigurnost kod :r'eklopa folija. X;ouni proboii Krovdanasvi5enije kao nekadjer zbog rromjenana6ina:ivota i. novihstambenih standarda dobivasvevise'razliditih dodatnih ' r n k c i j a .P r e k on j e g ap u t e mo d z r a d n i k a ldvodimoparuiz cijevnih kanalaza ventilaciju (upaonice ilikuhinje, na njupostavljamo antene za boljiprijemtelevizijskih signala, na krovse rontirajusnjegobrani itd. Tamjestazovemokrovnimprobojimajer se (rovnaplohadoistaprobija kakobi krovmogao spunjavati novefunkcije. A dimse krovna ploha 'ranekom je potrebno probije mjestu nuzno lakva 'njestadodatnozastititi kakokisane bi ulazila J potkrovlje, Bramac za probojekrozkrovnudi 'jesenjekojeje uskladeno prois cjelokupnim pr0gramom. zvodnrm postoiiza svakimodel Op'av dimnjaka... NoviDuroyenf-sustav crijepa u raznim bojama, a sasioji seod podloge .roblikucrijepakojase modularnim dijelovima radograduje za razlititemogudnosti primjene. je osimsigurnosti \a tajnadin i zastite osigurana estetska plohu. uklopljenost u krovnu D u r o v e n t - s u s t aovm o g u 6 u j e o dv od n j u 'rodene pareiz cijevnih kanala,6ime se posti:e cr0zracivanje prostorija poputkupaonica i kuhinja gdjesenakuplja najvi5e vlage. - odzradnici Za tu svrhupostojedvarjeSenja s dugomcijeviis kratkimnastavkom (sani) rrimjenjivim neovisno o nagibu krova. Tamogdje postavljaju se cijevi .e nuinojadeprozradivanje ,ecegpromjera od 125mm. Duroyelrt-sustav se mozeprimjenjivati iza
Durovent odzraEnik s dug.on crlevt
Dimovodni nastavci vanjskih promjera 116 mm i 128mm.
13
Voda,vlaga i krovni prozori Kad je prije SezdesetgodinaVeluxnapravioprvi krovni je damoraimati svekvalitetevertikalnog prozor,zamiSljeno prozorabezobzira6toje postavljenna krovnukosinui time izloZenznatnooitrijim vanjskimutjecajima- vjetru,kiSii snijegu.Uostalom,jedanod osnovnihinajbitnijih zahtjeva za krovniprozor iest potpunazaitita unutrainjegprostora od atmosferskihutjecaja,ponajprijeoborinskihvoda. pokrovni profilikojiizvanaStitejezgru Metalni prozora, samogkrovnog zajednosa sustavom prozora opsavakojisluZikaovezaizmedu i po- bezobztraje li rijedo klasidkrovnogmaterijala nomcrijepu, Sindriili nekomdrugommaterijalu - moraju omogu6iti brzuisigurnu odvodnju. Oborinske vodetrebavodititakoda pokrov iznadprozora nagornjidioop5ava, nalegne dok trebabitidovoljno s bodnestranekrovnipokrov odmaknut od prozora da ne ometaslobodno otjecanje vode.Akoje tajodmakpremalen li56ei Toplinska izolacija oko doprozomika krovnog prozorc
Kulni nosaii osiguHvaju jednostavnu i prcctznu ugradnju.
14
grandice drve6a moguzatrpati tajpros okolnog protok vode. storiblokirati Na bodnim nalazise spudijelovima opsava Zvastabrtva kojasluZikaododatnisigurnosni vjetra.Tu spuzvu elementpribodnimudarima trebarezatipodkutemu odnosuna padcrijepa kakobiseosiguralo stoboljebrtvljenje. U zoniispodprozora op5avnalijeZe nacrijep, a maramica crijepa. op5ava oblikuje sepremaprofilaciji Sprecauanie prodora uode i kondenzata Kakobi se krovniprozorStoboljepozicionirao je za svojeprozore Velux u krovnukonstrukciju jedinstvene pomo6u kutnenosade kojih osmislio ugraduje na krovnu se prozorbrzoi kvalitetno prozora letvu.Toomogucuje dubljuugradnju u krovnu konstrukciju dimemuseosiguravaju bolja toplinskoizolacijska svojstva. NakonStoje prozordobropridvr56en, okodo' prozornika potkrovni materijal, seugraduje takozvanahidroizolacijska maramica, kojadodatno prodora osigurava spredavanje eventualnog vodeu krovnu konstrukciju. Ovajzaslitni slojima kondenzata ujednoizadatakda odvodikapljice P r o t i vk i 6 ei v l a g e
re
(oje se neminovno pojavljuju s donjestrane rp5ava. Taje pojavavrlodestatijekomprolje6a jesenikadsu najve6e oscilacije temperature i ,lage. Kakobi krovniprozormogaopotpunoispuniti svojuglavnuzadaiu- dovodsvjetlai svjelegzra
tc
Unutrasnia klima obitelju svomstambenom Cetverodlana prostoru oko15 litaravlage dnevnoproizvede - disanjem. suienjem ktozkoZu.kuhanjem. utjede na klimuunutra5njeg odje6e,..Sto uvelike prostora, kvaZbogtogaje jakovaZnoosigurati provjetravanjem. izmjenu zrakaprirodnim litetnu prozorana nekoliko Preporuduje se otvaranje viseputalijekomdana,stoosigurava minuta neizgubi zrak,a dasepritom dragocjena ugodan JoSvaljaobratitipozornost toplinaiz prostora. preklop kojiimajugotovosvi yenaventilacijski prozori. Preklop 6eomogu6iti blagu luxovikrovni zrakabezobziraStoje izmjenu alikontinuiranu prozor polpuno krovni zatvoren. prirodno prozradivanje Kakobi se osiguralo prostora 15 m3 velidine 12 m'?, treba izmijeniti zrakanasat(12mPx 2,5m2\zaSto6ebitidovopreklop 78cm. ljanventilacijski naprozoru Sirine paznjuna zrakabitnoje obratiti Osimizmjene jo6 nekedetaljevezaneuz krovniprozor.Prije izolacija okodoprozornika svegato je toplinska prozora iu meduprostoru izaunutra5nje krovnog 00r0ge. tj. ispunien vaniAkotajprostor ostaneprazan skimzrakomdo6i6e do pojavetzv,toplinskog pothladivati unutra6nji mosta, sto6ekontinuirano prostor S obzirom na to daje zimi okoprozora. grijanje zrakprostora u kojem dokje ukljudeno toplijiis ve6im boravimo u ve6inisludajeva postotkom vlagepostojimogu6nost da se zbog s unutra5nje strane velikerazlikeu temperaturi prozorapojavikondenzat, oblogeokokrovnog pojava,a moZezahvatiti Toje vrloneugodna plohustaklajerje prozoru krovnoj i unutra5nju konstrukciji ilivanjskom zidunajhladniji element. pojavukondenzata treba Kakobismosprijedili izvestina na6indaje u gorobloguokoprozora vertlkalna. njojzoni horizontalna, a u donjoj ispodprozora lrebaosiAkose izvodiklupdica guratistrujanje toplog zrakaduZcijeleunutrasnje plohestaklana nadinda je se odigneod para-
Preporuiena izvedba unutrasnie obloge oko Krovnog ptozorc
Kontrcliruna odvodnia oborinske vode
krovniprozor
lCt
termoizolaciiski okvir
unutrainiaobloga Prolivki6eivage
na prilozenoj ::tnogzidakaoStoje prikazano - straciil. Preporuduje radijator se postaviti u zoniispod .'cvnogprozora. da Natajnadin seosigurava plohustaklabude :'ak kojistrujiuz unutrasnju ::c toplijikakobi se potencijalni kondenzat Sto : llle isuSivao. Rrovni prozori za ulaine prostoriie prostorikao Stosu kupaonica i Stambeni '.hlnjasadrze vlagezbog velikukonceniraciju pripranju, kupanju i kuhanju r:s11h isparavanja postavljena u takvimprostorima : a le I stolarjla Za Iarodatnoizlozena mogu6im o5te6enjtma. i,.,esLucajeve poseban model Veluxjeptoizvea na :,ozoraGGU/GPU kojisu potpuno otporni ,odui vlagu. Toimomogu6uje zavrsna obrada poliuretana izlivena u kaLupima, tako :d bijelog ra nepostoje spojevi u kutovlma kao dijagonalni Na stoje to sludajkoduobiaajene PVC-stolarije. je osigurano :ajnadinpotpuno da vlagaudeu prozora. , nutrasnjost konstrukcije je od lamelirajezgra prozora izradena Sama ^ogdrvakojemudajedodatnu stabilnost u uspo'edbisaSupljim PVC-profilima kojisuseu praksi, z o2eniekstremnim insolacije nakrovu, uvjetima rnnogo manjepogodnima. Naime, takvi rokazali vrlobrzoookazivali znakove zamora su 0rozori - izoblidavanjem profila naterilala i uvijanjem i vodonepropuslonaruSuje funkcionalnost snostpr0z0ra. ^, gledano, kadgovoOp6enito ,./.. 'lmoo stanovanju u potkrovlju (rovniprozorje zasig urno najvaznijih od eleme.edan 1ata.Priodabiru i ugradnji {rovnogprozora treba lbratitipa2njuna sve jer ravedene detalje procuri ako trodkovi s a n a c i j en a s t a l i h stetabitcesigurno Stabilnostptofila osiguranaje laminircnom znatno veci. drvenomlezgrom
Ventilaciiski preklop koii osigurava prirodno prozraeivanie
#\^
t
S obziron na to da se
prczorizraduie u kalupu nemakutnih lzvedba parapetas prozorskom klupiicom
:rotvkiaeivage
spoleva
F
Jezercena kosomkrovu
Doksu na starijimku6amakrovoviu pravilu hladni,mnogenovijeku6epokrivene su djelomidno toplimkrovom do kojeglakodopire toplina iz potkrovlja ili iz ni2ihkatova(slaboizoliran podtavana,otvorenavrata stubista). Snijeg je, medutim, dobartoplinski izolator stosamo pospjeSuje toplineu potkrovlju. akumuliranje Toplina kojazagrijava lavangrijei crijeppokriven snijegom. U doticaju s toplijim crijepom sni.leg se LoEeizvedenili derutankrovpropuitat 6e vodu iim se prema topi, a voda se ispod snijega cijedi strehi. poEnetopiti snijeg ili kadzaredadugotrajnaobilnaki1a. Nootvorena strehanemazagrijan crijeppa se Kakoga u tomslucajupopravitii iime sprijeiiti curenje. nanjojvodasmrzava. vode Stalnim dotjecanjem nastaje nastrehidebelaledenanaslaga kojase uzdizepoputbrane,a iznadnjese nakuplja sve viSevodekojanemoZedoprijeti dorubastreheili jezerce 2lijeba. Stoje krovpoloZeniji, 6eprekriti vi6eredovacrijepa, a voda6e izmeducrepova podi ciotjecati u potkrovlje, zalijevati tavanski jeditiseu stannanajvisem katu.Najgoru kombinacijuizazivaju sundani danis lemperaturom od nekoliko iznadniStice ijakozahladenje stupnjeva ponavljanjem kojeslijedi tijekom no6i.Udestalim takvogtemperaturnog raspona snijegse naizmjenice topiismrzava, ledenabarijera raste,a poplavSirise ijezercekolepodtoplimsuncem ljujetavan. Vodapritomnatapa drvenukonstrukciju kroviStakojase tijekomkra6ihzimskihzatopljenja i razdoblja niskihtemperatura lakoderuzastopno otapai smrzava, storazara drvoi priprema teren je nezapojavu truljenja iligljivica. Stvarna Steta usporedivo sloZenija iskuplja od nelijepih mrlja nastropu. Sposobnost crijepada izdrziotopllenu vodu ovisiponajviSe o nagibukrovaipreklopu crepova.Stogaprikupnjicrijepai pokrivanju krova trebatodnopostovati uputeproizvodada i primijeje jasnoprikazan Loie izoliran tavanskipod propu'ta mnogotopline iz zagrijanog stambenogpro. nitidijagrame nakojima odnos stora. Zagrijani zrak u potkrovlju prcdaie toplinu crijepu koji ie odozgo a;tiCen ploheigusto6e polaganja izmedu nagiba krovne od hladnoce debelim slojem snijega. U dodiru s toplijim crijepom snijeg se topi cnlepa. i ciiedi prema hladnoj strchi gdie se voda smrzava i postupno gradi ledenu bariOp6eje pravilo da manjinagibkrovazahtijeva lza ove brane nastaie koje noCu se smtzava, a daniu otopljena voda ieru. iezero zaliieva tavan, Na bla'e nagnutom krcvu iezerce zahvaaa viie rcdova c jepa pa veeipreklopizmeduredovacrijepaili pakve6e je i curenje obilnije- Rieienje je u toplinskoj izolaciji tavanskogpoda ili u dobtoj elemente za pokrivanje kakoporastrazinevode toplinskoj izolaciji krovista s prostorom za prozraiivanje criiepa odozdo. Zbog jezercu gornji u iza ledene ne bi dosegao brane malog nagiba kova nuzno je ugnditi hidroizolaciiu preko rogova. rubelemenata ookrova. U prolje6e ili tijekompovremenih zimskih Dvostruko utorenvaloviticrijepnudi,doduSe - manjamasapojedinici pojavljujeodredene zatopljenja pogodnosti na mnogim se ku6ama mokarzidispodsrehei tragovi vodeniz povrsine, cijedenja navletar, otpornost nou kontinentalnom fasadu,stoje rezultat povoljnijije naglogtopljenja i podneblju snijega dugadki bibercrijep kojise ledomzadepllenih Zljebova. Ponekad securenje pola2e dvostruko, nagustopribijene letve.Voda, - izadimnjaka,medulim. pojavljuje i dubljeu tlocrtu zgrade lakoDrodire ikrozbodne sudarnice .,. raznihzidovaimansardi s premalim nagibom Stogase u krajevima s udestalim temperakrovica. Takvoje prokiSnjavanje promjenama rezultat nepra- turnim iobiljem snijega desieprivilneizvedbe kroviSta i nerazumijevanja pokrova fizikalnihmjenjuju (plode) vecielementi krovnog procesa pokrivaju u konstrukciji tijekomraznihklimatskihpa se i kosikrovovinerijetko limom prilika. poputnepropusne Odakle slapovi vodeiza6totakvihpojava postavljenim (npr. membrane gradenim nemanastarim, tradicionalno objekti- Lika,Gorskikotar).Krovovi s manjim nagibom, - starisu majstori tzv,mediteranski je jednostavan ma?Odgovor krovovi, kakvisu najie56i du2 pazili dobro konstrukcija promjedakrovna osigura trajno morskeobales bla:imtemperaturnim hladanpokrov. za5tiienod svakogzagrijavanjanamai rijetkim snijegom, obidno su osjetljiviji na tznutra. duZezadrZavanje ipolakootapanje. snijega
1B
Prolivki6e i vlage
Oditoje da obliki nagibkrovate vrstupokrova poonomuStonamsesvire smijemo odredivati prema podneblju Cavec u kojemgradimo ku6u. Noovapojavanijespecijalnost nagnutih krovova.I ravankrovs nuinimpadomod 2 do 10 costomozepodle6i neugodnom temperaturnom (olebanju jezekojepogodule vodenih stvaranju Najdes6e sezaboravlja daje snijegodlidan to,linskiizolator. Akosnijegpokrije ravankrovsimoolicno zasti6en tankomtoplinskom izolacijom npr.4 - 5 cm,Stoje vrlodestsludaj idokazStedrje na krivommjestu)snijeznipokrovdebljine 50 cm pru2at 6etijekom no6iodlidnu toplinsku zastitu, nozagrijavanje (odozdo, iznutra iz ku6e) 'racrtidodirasnijegai hidroizolacije porast6e (+1"C)i nakrovu6ese :emperatura iznadnistice oojaviti vodazasti6ena odozgodebelim slojem snrleg a. Ovavodasenesmrzava daki kadvanjska temoeratura spadne na -10'C(beztoplinske zaslile snijega temperatura bi u slojuhidroizolacije bila daje snijeg odlidan toplinski izolator dobto su iskoristili stanovnici cko-9"C). Akoje ravankrovobzidan niskim nado- Cinienicu alpskih krajeva u kojina gatiiekom zime ima obilje. Da bisaiuvali snijeg na zidomilizidanom ogradom u kojojsu mjestimid-krovu grude se blago nagnuti ktovovi kod koiih se krovni pokrov hladi strujaniem ro napravljeni izljevi, tajobodni diokrovakojije hladnog zraka odozdo. Nizak i ietko upotrebljavan tavan prcpu'ten ie hladnoci c jepa, ali ie zato pod tavana odliino izolirun prcma zvandoma5aja topline onemoguiit 6eotjecanje koia sqeeava zagriiavanje grijanim Wosto jama. Poluoblice na stropnim gredamaprekrivene su jer rode ceseizljevi smrznuti, Otopljena vodane nabiienom ilova6om koia armiranAslamom, a povrh svegaje zemljani nasip ie Toie otjecati, a toplina ispodneizoliranog krova - odliina aitita od Sirenia poZan. Siroka hladna streha spreEavaotapanje i dal]e6e otapatisnijeg.Poraste li razinaovog zaleitivanie sniiega na doniem rubu krcva iine je sprijeieno stvaranjeiezenca. jezeradorubaobodnih edenja6kog opiavailido pukolina skrivenih u uzdignutim krajevima hidropodet6ecijedenje_ zoLacije, u stropnu konstruk:iju.nizzidovei pofasadi. Stetesu neizbjeine i znalne. I natoplinski slaboizoliranom ravnomkrovus "rasivnom (napravljenom strehom zbogokapni:e) mozese pojaviti uzdignut ledenirubkoji6e sprijediti otjecanje vodeispodsnijega. Voda6e prekoopSava setuprelijevati dimnjaka i uzostale prodore s abozasti6ene u krovnoj konstrukciji. Sveto potvrduje da je sigurna hidroizolacija leodvojiva od dobretoplinske zastite. Savjesni jraditelji to znajupa se svekritidne elemente zgrade zasti6uje kompletnim sendvidem u kojem :e se obidnona6iparoizravnavaju6i sloj,protu:arnabrana,toplinski izolator, otporanvanjski s oj hidroizolacije s dovoljno uzdignutim rubom -a kriticnim mjestima. Prjmjena suvremenih materijala nuditrajnu P zaStitu, a folijeod polimeriziranog kau6uka duZe zadrZavaju premaza elastidnost odbitumenskih i F godinastvrdnu, kojise nakonnekoliko .epenke promjenama aaseizlozeni temperaturnim ipari z unutraSnjosti ku6enapuhnu ipopucaju. Rlesenje svihlihproblema krijeseu izvedbitzv.I strmijemkrovutrebaosiguratiptovietravanieispodcriiepa,osobitoakoje tavanpreuredenu stan.ZraRstruii ispodcrijepai izmedudaidaneoplatei .entiliranog krovi6ta u kojemuzrakstrujiispod toplinskog izolatorc(npr.kamenevune)iime se osiguravatrajnoodvodenje :repovau meduprostoru iznadobilnetoplinske pate.Odnaenicise postavljajudui sljemenakrova.Nastmom krcvurjeilese z0lacije kojaspredava svakozagrijavanje krov- poiavljujuiezercaotoplienevode,no otapaniepotaknutologeizolirunimkrcvom ^ogpokrova. narubustehe stvotitiledkoii 6ezaiepitiZlijeb6ine se vodapreusmieruie Preporudulemo ugradnju kamene moie nazid kuCe.Pri klizanjusniiegas goniih dijelovakrcvapokretnamasamo,e .'unedebljine najmanje 12cm ilistiropora deblji- udaritiu led i otkinuticrepovei iliieb. Dvostrukibibet-c iepnagustopribijenin - e 1 0c m . letvamasmaniuievjeroiatnostprodoravodekrozkrovnipoktov, : _ c r i vk i 6 ei v l a o e
-='
19
lz oblaka
u LLieb
Krovniiljebovi ne postojesamoza to dazagtiteprolaznike od kiinih slapova.Osnovnaimie zadaeaspriieiitislijevanje je ito daljeoclkude.KiEnicase vodepo zidovimai Aclvesti mo2eskupljatikaosivakudnavoda,zapranje automobila, zalijevanjevrtai,,, no za uiinkovitost i trujnostvaine odvodne instalacijebitnoje pogtovatipravilai kvalitetnoje postaviti. Kiselekiie zakompliciralesu problemoborinskihvoda pa su iljebovi postalivrlo osjetljivelementdobrosagradene kude.
Kad su viseii Zljebovi u slobodnom Drostotu priiw6eeni samo nosaEima,uvijek postoji opasn ost od prclijevania vode preko strainjeg ruba, Kako creDovi nadvisuju zlijeb do srcdine otvota, pri naglom klizaniu sniiega.obiEno nema osrccenF,
20
Zlijebu kojemnakonki5eostajulokvice vode nisusamopojilo zavrapce i golubove ilirasadnik komaraca vedi pokazatelj da ku6nazastitaima posebslabetodke.Agresivni spoleviu atmosferi, no u ve6imgradovima, stvorilisu noveprobleme jer nekontrolirano cijedenje kiSnice krozrupe u olukumodifasaduizidove.DuZedjelovanje uzrokuje skupao5te6enja stokvalitetnu izvedbu iurednoodrzavanje dinisveznadajnijim. Odvodnja vodes krova,balkona i terasa vazan je segment za6titeku6e.Zatopri izvedbitreba uzetiu obzirnekoliko elemenata: . stobrzuijednostavniju kiSnice, lzgledi nadinpostavljanja olukaodreduje odvodnju sama . skladizmeduizgledazgradei postavljenihzgrada, njenakonstrukcija ioblik.lakosvakikrov 0tuKa, imasvojihposebnosti, danassesveizvedbe mo. jednostavno povoljan gu grupe: odrzavanje i odnosizsvrstati u triosnovne . Vise6iZljebovi popularnost meducijenei udinkaposlavljene instalacije. ne uZivaju samo zbogjednostavne ijettinemontaze ve6izbog dinjenice da se lakootkrivaju sva osteienjai neispravnosti. 2lijebkojivisiispodruba Ostecen streheneuzrokuje odmahve6ustetu. . Ulozeni Zljebovi su manjevidljivi, a montaza je zahtjevnija. Naj6e56e se postavljaju na spoju ploha,izaukrasnih dvijukosihkrovnih vijenaca gdjese vodas obje ispredstrehena mjestlma u Zlijeb itamogdjeje prednji rub strane slijeva gradevinskim Zlijeba nekim skriven dodatnim eleje skuplja, MontaZa mentima. a odrzavanje trazi mnogovisepaznje.Kadse pojavirupa,pukotina ili zadepljenje vode Sletenastaleprelijevanjem zahva6aju sveelemente zgradeu neposrednoj blizinioluka. Zbogopasnosti od prelijevanja takvisu oluci ve6ihdimenzija kakobi prihvatili obidnoosjetno poplavu veie kolidine vodei sprijedili za obilnih ki5a.Ve6ivolumen olukatraZivi5ematerijala i ve6etroSkove izrade.Pritomse obidnoizvode idodatnipreljevni elementi kakobi se poplava podkontrolom, zadrZala a mlaziz takvihizljeva mozebitipravodobni signalda nestonijeu redu. Prolivkiae i vlage
a
janjavode,manjetalozenje smeca,a pripojavi ledaboljepodnosi mehanidka Kako opterecenja. je bi selasadazaStitila od prelijevanja, straZnji rub,ovisno volumenu Zlijeba, obidno 8 do 21 o mmvi5iodprednjega. Sandudasti ili klinasti :ljebovinisunajpovollnijiza strujanje vodepa se obicnopostavljaju s vecimnagibom. I ovdjeje,proporcionalno zapreprednji (vanlski) mini2lijeba, rubuvijekniii od (unutraSnjega). straZnjega Uelicana prilagoduju Dimenzije cijevi Zlijeba sepromjeru oluka.Promjer vertikalne odvodne cijevimoove raomoguciti vodes krovne djelotvorno otjecanje plohe. viSeki5e, Stoje krovve6ioluci6eprogutati padalina, noto ovisio podneblju i kolicini Stogapresjek odreduje kolidina kiSekojamora otjecati, a izradunava se pomocujednostavne jednad:be krovax Kolidiitablica: Ok= Povrsina nakiSex Otjecanje vode (litara Ok= otjecanje kiSnice u sekundi) Povrsina krova= dimenzije krovau tlocrtnoj projekciji (m'?) godisnje padaline (l/s Koli6ina ki6e= prosje6ne ha=litara u sekundi oohektaru) vode= dimbenik vrstomi Otjecanje odreden nagibom krova.Preporuduje normi seprimjena DIN1986.dio2.,tablica 13. primjeru Pogledajmo krovas to nazamiSljenom tlocrtom velidine 10m x 15m = 150m'?podignugodisnjih tomnakucikolaje u podrudju srednjih preporuduje lspodtakvihZljebova se dodatna hidroizolacija kaopriizvedbi krovne uvale.Zbog mogu6ih neugodnosti na suprotne krajeve ovih postavljaju 2ljebova se obidno dvaodvodakako prelijevanja. oi se smanjila vjerojatnost Zlijeb imapadodsredine premakrajevima pases dva odvodaudvostrucuje djelotvornost i spredava podizanje razine vode. .Skriveni postavllaju Zljebovi se najde66e iz estetskih razloga. Obidno sumontirani nadrvenu ll betonsku istaku strehe naziva Daihseoonekad lstoje6im potpuno 2ljebovima. Gledani odozdo suskriveni istakom iliukrasnim vijencem. SloZere su konstrukcije, a prednji imje krajprekriven iavnimzaslonom. Kakobi seizbjegle zbog Stete crelijevanja, imje rubnajmanje stra2nji I mmvi5i cd prednlega. Takoje manjevjerojatno da ie se '.,isak poziduzgrade, vodecijediti vode a prodor r krovnukonstrukciju spredava se i posebnim dodatnim opsavima. 0blici Najde56e se ugraduju iljebovipolukruinog, presJeka. sanducastog i klinastog lakoje oblik2liprvenstveno pitanje estetike, djelotvornost .eba presjeka:lijeba sustava ovisio velidini i oluka. Pogledajte krovove. Primijetit 6eteda nastre'ramaprevladavaju polukruZni 2ljebovi. Zaobljen 2lijebnudipovoljnije hidrodinamidke uvjetestru. ' o l i v k i S ei v l a g e
ViseCiiliebovi s limenim opsavomostguravalu strehu od preliievanja vode preko strainjeg ruba. lza najdonieg reda (dvostrukih) letava lim se saviia(perlla)za dodatneddade ili uZu Ii menu trukupo stavIjen u preko plosnatog diiela nosadaparalelno sa strehom,
21
LeZeCiiljebovi dolaze na da'ianu oplatu postavlienuu pojasu strche.Polazuse preko Iima takoda ih punom iirinom obuhvaCanosai p ri6vr56en p reko letava. Da bise Zliebosigurao od velikog tereta kliZuCegsnijegai leda,ktov morc imati sniegohrane,
padalina (stoiznokolidina od300L/spohektaru li daje nagibkrova si 0,03L/sm,).Pretpostavimo veciod 15"(>15"), faktorotjecanja vodebit6e 1,0(prema DlNlablici). Proradun 6ete6iovako: O = 150x 0,03x 1,0= 4,5t/s Ovavrijednost od 4.5l/s(litarau sekundi) dat vertikalnog zaod6edimenzije olukapogodnog vodnlus nasegkrova.Svemjeremozemo oditati (DlN100). iztablica trebanapomenuti Uzprmjenumjeraiz tablica dasuproraduni radeni natemeiju koritastog 2lijenajnepovoljnij m hidrodinamidkim bai odgovaraju uvjetima otjecanja vode.ZapolukruZne Zljebove i cilindridne olukesvetrebasvestinaoko70posto iskazarih vrijednosti. Obidno seo'iizradL,ravarju polukruZnih :ljebova i ciljndridnih dimenzija oluka povrSina raiunski krovau tablici zaoko smanjuje posto. trideset Kodsvihiljebovakojiu sludalu koliekstremnih prelijevanje neSkodljivo dinavodeneomogu6uju proracune vodetrebaprimijeniti drukcije kojice datiod30do I00postoveceZljebove i oluke.No toje vecposaoprojektanata. pokazuje Ovajprimjer dasvakikrovtrebaodgovarajuce Zljebove i olukepaje proradun, izradui poslavljanje naboje p'epuslili strudnjacima. PriizborJ:l1ebova i radiruizvedbe imamnogo vaznihpojedinostj kojenarucitelj morarazurnjeti kakobi kucadobilanajpovoljniju instalaciju za odvodnju s krova. NaCin postauliania Premanadinu montaierazlikujemo trlosnovne prepoTnatljve grupe Zl.ebova. naprvipogled: . vise6e Zljebove, ' lezeieZjebovei . stojeiezljebove. Nadinpostavljanja ovlsiprijesvegao krovnoj konstrukciji, vrstii velidini krova, a tekpotomo izgledu zgrade. V seci2ljebovi najde56e boluju od provjeSenja gdjese u razmacima izmedu nosada u spu5ten m dijelovima 2lijeba zadrZava voda.O tojmoguinosti trebamisliti unaprijed, a razmake jzmedu prilagoditi nosaaa velicinl 2lijeba idvrsto6i materijala. Nosadi se najdesiepri6vrS6uju na pa imse i razmaci donjezavr5etke rogova kreiu izmedu 70 iB0cm.Postavljate li plasticne Zljenaopte'ecenja bovekojisuosjetljiviji srijego^1 i ledom, razmaci medunosacima ne bismjeli biii vediod70 cm.Sandudasti iljebovikvadratidnog - najviSe jo5manjerazmake presjeka zahtijevaju 60cm. jer se lzbormaterijala tra2iposebruoaZnju pojavljuju galvanske medurazliditrm rnetalima strujekojedrastidno ubrzavaju koroziju. Stoga se bakreni Zljebovi uvijekpridvr5cuju bakrenim pocincanima. nosadima, a pocindani lstezanie i materiiali Krovni iljebovi suizloZeni suncuivelikim temperaturnim pa sepriizborumaterijala razlikama
Wy StojeCiZliebovise oslaniaiu na dtvenu ili betonskuistakuviienca strche.UzduZninagib ilijeha podeSavase pomicanjemnosaia na koii je poloZenZliieb. Tu se eesto postavljaju i Zliebovipravokutnog presieka. Ciie to udublie nie iznad vijenca treba ispodnosaia zaitititi limom.
22
P r o t v k S ei v a g e
PolukruZnimetalni proraeunavaju raainupostavljanja unaprijed zliebovi izraduju se priniskim i :'omjene nastale stezanjem duljine prema toino odredenim -lslezanjem privisokim temperaturama. mierama, Oznakea, b,c i d miieniaiu se prema Jnatodop6emuvjerenju da se to uglavnom veliiini Zlijeba. plastidni ::nosinametalne Zljebove, suitekako im temperature, a istezanje , -:letljivi napromjene kodlimenih :ljebova. : "nnogostruko veienegoli istezanja - sporedimo li koeficijente duzinskog :l etiena,polivinilklorida i bakra,otkritcemo -:odekivane razlike: D E= 2 0 0x 1 06 ,P V C= 8 0 x 1 0 { ,C u= 1 7x -1.. \akonloSihpodetnlh iskustava, svekvalitetniji odvodneciievi Powiina Miere krovnih iliebova 1) promaknuli .'Njetni krovne materilali suplasticne krova Promjer Pres,ek Mjereu mm gradevinske - ebovemedukvaliietne elemente. Presjek q cm2 promjenama c mTn a 0 :Jrzljiviji tempe- cm2 supriekstremnim '::ure,otporni ',l zrakei optere6e- 25 naultraljubi6aste 28 8 1 0 60 16 B0 37 ,1 i leoom. Nijenevazna ni dinjenica 43 x sni.egor' 2,5 10 50 18 106 10 80 83 ra plastidni :ljebovinepodlijeZu nikakvoj koroziji 2,5 50 10 1A 127 11 80 63 83 jednostavnije. : a le i odrZavanje 4,5 79 . Drveni 10 20 153 11 100 92 150 rjeSenje. a oriZljebovi sutradicionalno -.enjivali 7,3 Najdesie susestolje6ima. subiliklina1 9 2 1 1 1 0 120 145 22 243 -.:lgoblikapoputslovaV,ilisanducasti, s pravo13.3 177 21 T0 150 22 250 443 . -tnimpresjekom. Kakogradnja drvomu novije .- jemedoiivljuje pravipreporod, ni.le rijetkost Oznakemierupravonavijencima lspodkro:rlavadrvenih Zljebova kutnih, kvadrati6nih i li a Oblikovani u skladus cijelomkonstrukcijom sandutastih iljebova beno odredenim :lrade,zasti6uju impregnacijom, a setemeljitom mletama, :1utra(ponekad trajnoelasticnim i izvana) oblaZu ^ :ro zolacijskim folijama takodadrvodajesamo ::i k dokvodonepropusnost osigurava folija. 'Klasi6nimetalni iljebovinapravljeni su od -:cindanog delidnog lima,cinka, bakrailinehrr "lucegcelika. imai izvedbi od U novijevrijeme profila. . rksiranih aluminijskih tr rodnuzastitumetalnim zljebovima dajesloj prekrije povrSinu r..sidakojinakonpostavljanja -:tala.Toje posebno izraiqnokodbakrenih l[iere k]ovnih ilieloua 1] 0dvodnecleui Powsina : ebovakojis vremenom mijenja.lu bojuod Presjek krcua Mjereu mm Promier Pres,eci . ='akteristidne narandasto-crvenkaste do tat/s mm a 0 c d m2 n cmt Ocr, " -ozelene. Naialost, zagadenost atmosfere cm2 l ,l 28 36 60 29 4 2 7 0 8 1 6 3 7 zastitnog slojai :'netistvaranje togprirodnog 2,5 80 -.zivaozbiljna Najopasnije su kiSes 47 55 85 10 18 ffi o6te6enja. ' l niskom pH-vrijednostima 90 i visokim kiselosiu 4,5 79 108 100 75 120 10 2A 150 -:1atih(alkalnih) suiostala 1 3 5 9 0 1 5 0 1 0 2 2 sastojaka, a opasna 144 7,3 124 1'13 243 .:11ijska onediS6enja. 13,3 177 225 2A 22 443 ' oocndani celi6ni limovi za5ticeni supovr5in- 224 124 200 ,. 'n slojem koji sve te:e odolijeva utjecaju cinka a veliiinu im , -.elih kisa,aosjetljivje i naogrebotine i udarce. DimenziieZliebovai odvodnih cijevu u uskoi su medusobnojvezi, pdvriina krova,nagibkrova ikotiiina padalina(klinatskopodruiie) potpuno ne- odredujb : : cinkasestanjuje i s vremenom IJ tablicama su dimenzijeiljebova a podtuiia s godiiniin prcsiekom obilnosti limtadarazjeda korozija dimeje padalina : e. Ogoljeli od 300 Usha (0,03Us nt). Usporedbomtablica otkriva se razlik izmedu 'polukru2nih ipruvokutnihzljebovaiciievi. Razlogie u hidrodinamiikimuvietima : :covimazapecacena sudbina. Zliebovima. ' Limoviod cinkasu osjetno otiecanievode koiisu Dovoliniiiu DolukruZnim jer pod za trajniji ') NdP)MENA: Pror;iuni u taitiii si napravtienipiema koritastim iliebovima pa 'scajemuglJidnog povriz zrakana dioksida se u izraiunavaniu oblih zliebova powiina krova moie teoriiski snaniiti do 30 %. - novih2ljebova vrlobrzonastaje zastitni sloj .:'conata. s ispod5 (pH< 5) iliu dodiru na pHvrijednostima mehanidkog o6te6enja U sludaju (pH>12). rlljenomse cinkubrzoobnavlja i jadimluzinama karbonat . Bakreni ,:'edavadaljnjekemijske kaokvalimovisloveve6stoljecima reakcije. Stogase -lvi od cinkaopienito koroziji. U kojidobroodolijeva na litetanmaterilal smatraju otpornim . :'oziju.lpak,cinkreagira podrudju ve6imod3 (pH>3)na s pH-vrijednostima s okolini u kiselom '. kSe vlage
-c-
23
Skupeposljedicenemara.KSakoiasekrcz rupeu Zlijebucijedila sa strehepotpunoie uniitila lasaduove dvokatnice.Kakokisa tjeranavjetrommoZe neoibukan 'DromoEiti zid debtjine38cm, stanarimasigumo niie ugodno.
24
rajuse uskladiti s materijalom nakojisenanose. Naj6e56e su to tek kozmetidka sredstva kojausporavajukorozijsko djelovanje atmosfere i treba ihobnavljatl najmanje svakedvijegodine. pokaPremazi napravljeni nabaziklorkauduka zalisuseu praksi vrlootpornima ijednostavnima u primjeni. Premazi od akrilnihsmolaslovekaoizrazito inertnijer u dodirus podlogom nakojusenanose neizazivaju nikakve kemijske reakcije, Zailjebove odbakrai cinkaprimjenjuju sei popremazi protiv sebnizastitni vremenskih utjecaja. Nanose sekaosvojevrsni lazurkojionemogu6uje patine, dodirsazrakomi takoodgadastvaranje Opasnekombinaciie Razli6iti metali nesmijubitiu neposrednom dodiru.KiSaivlagamogunamjestu dodiraizazvati pravuelektrolizu pojesti koja6e jednostavno cijelekomade Zlijeba ilioluka.Akotakavspojne praviloda plemenitiji moZete izbje6iprimijenite materijal moradocinizvodno u odnosuna onaj neplemeniti. povrsini se oblikuje karakteristidan zastitni slojI bitumen ili bitimenizirani materiiali koiima patinas kojomse ponekadunaprijed radunakao se pokrivaju krovoviili za5ticuje strehamogus s posebno zanimljivim koloristidkim detallem. Tek vremenom izazuati korozilu akorazniagresivni visokokiselaokolina(pH< 2) moZedovestido spojevi isprani erozijom dospiju u metalni 2lijeb. Stetnihkemijskih rcakci)a. Za razlikuod prirodne Zatose,premanajnovijim iskustvima, zakrovove lamnosmede ilizelenepatineponekad se povr- pokrivene bitumenskim trakama ilibitumenskom preporuiuju Sinubakraobraduje vodenom otopinom octene Sindrom :ljebovi,olucii profiliod je plastike kiseline, a rezultat nastalekemijske reakcije ilinehrdaju6eg lima. izrazitozelenapovrsinabakra.Ovajumjetno Priugradnji trebapripaziti i nadisto6u izvedbe stvorenslojnema,nazalost, jednogmetala nikakvih zastitnih kakosesitnekrhotine nebi nasle svojstava. pregibima na povrsini ili u nedostupnim opsava .Nehrdaju6i limovi(inoks)podjednako su po- oddrugog. Galvanske strujeu vla:nojokolini mostojani najakokiseleialkalne utjecaje. Opasnostgu izazvati ozbiljna, na prvipogledneobjaSnjiva sujedinohalogeni spojevi s klorom, fluorom, bro- oSte6enja. momi jodomutjecaj pod Praui nagib kojihsemozeprimijetiti djelovanjem je najopasnije morske vodeiliu blizini industrijskih Za Zljebove zadrZavanje vode postrojenja s jakomemisijom halogena. Djelova- ili otezanootjecanje. Kakovodasmrzavanjem njekorozije ovdjedirektno ovisio koncentraciji halogena itrajanju njihovog djelovanja. Priizradi primjenjuju krovnelimarije se nehrdaju6i limovi s dodatnim slojemkositra, stoZljebovima daje dvostruku zaslitu. Zaitita od koroziie Spojevi su osjetljivija mjestasvihlimenih konstrukcija. Sredom, limoviod cinka,bakraili nehrdaju6i limovine pokazuju ovdjenikakveStetne promjene, budu6i da sezarezani iliizbruSeni dijeloviIimabrzoprevlade slojemzastitnih oksida. Pocindani deli6nilimovinemajuza6titnog sloja na mjesturezanjaili spajanja pa se tu najprije pojavljuju zlokobne smedehrdavemrljekojese nikakvim bojenjem ne mogutrajnoneutralizirati. Primjenom premaza novihantikorozivnih postignutisu zanimljivi gledezastite rezultati 6eli6nih limova,no postupak svojomcijenominuZnom paZnjom pri postavljanju badne u2ivaosobitu 000urarnost. plastidnih povrSina Svipremazi imetalnih moProtivkise i vlage
a
iprelvaranjem u ledpovecava svojvolumen, molekularne izazvati silemoguu uskomprostoru Zbogtogasu polukruini Zljeozbiljna ostedenja. prednosti predonimapravokul boviu osjetnoj nogpresjeka. li sevodau polukruznom Smrzne jeruvijekpostoji Zlijebu, deformacije 6ebitimanje gornjem mogu6nost daseledizbaciprema Sirem protil,mozeizadijelu.Uklijesten u pravokutan pukotina. zvatii pojavu Zatoje najvaznija zadacaZlijebaStobrzei jednostavnije odvesti vodu.Kakobi se to postiglo postavljaju se na slrehus nagibomprema vertikalnom odvodu. Teorijski za polukruine i je i nagibod milipravokutne iljebovedovoljan metrapometru, U praksi sepokazalo daovafina je malanepremjeranijeuvijek odrziva. Dovoljna ciznost iZlijebcese pretvoriti u kadupunuvode pripromjenama ilileda.Zbogislezanja materijala ili podterelomsnijega Zlijebu temperature iledanagib vodakojazaostajeu blagonagnutom po metruje teskoodrzati nijeozbiljan tehnidki nedostatak akoje volumen od jednogmjlimetra 2lijeba zaprihvat novevodekoja djelotvornim. Stogaje nagibod 3 mm/mili dak cijelog dovoljan 5 mm/mminimum kojitrebapostovati bezobzia mozedote6is krova, na estetske Pritomtrebare6ikako U posljednje vrijeme u Zljebove iolukesvese oosliedice. grijadikojispredavaju ugraduju deSce elektridni po leda.Takvise sustavivecinom stvaranje potrebi ukljuduju rudno, nos opcomautomalizacijomi tu seprimjenjuju osjetnici kojipritemperagrijad. lako turismrzavanja samostalno ukljuduju ugradnja ovogzastitnog sustava znadidodatni izdatak,troskovidestihpopravaka zljebovai fasadedineje itekako isplativom. Zadjelotvorno je u ilijebuodriagrijada funkcioniranje dovoljno vatitemperaturu iznadledista vode,stoza prosjedne zimeneiziskuje znacajan utrosak struje.
, r o t i v k i 6 ei v l a g e
Korisna kiSnica Svebrie klimatskepromjeneposvudaoko nasizazivaju neprimjerenepojavekoje utjeduna svakodnevniZivot. Najvidljivijesu u polarnimpodruijima kojestruinjaci intenzivnoistraiuju, jer odatledolazenajvaZnijiklimatskiimpulsi. Unaiim krajevimaprimje6ujemotekpovremeneekscese, meilukojimasu svetoplijezime i izrazitovruia ljetasamo blaganaznakamogudegrazvoja.Uglavnom,bit Cesve toplije, ali s pobrkanimredoslijedomtakoda se usredljetamoZe pojavitiled i tijekomzimepravevrudine.Hrvatsku,zajedno s cijelimpojasomeuropskogjuga, trajno6eugroiavati sve izraienije suie - s povremenimdramatiinimpoplavama kojene6eznaiajnije utjecatinagodiSnjeprosiekeoborina. Oiito, klimaje poludjelapa 6ei pitke vodebiti svemanje. Tu kiinica dobivanovuulogu- postajezanimljivazazalijevanje vrta, ispiranjezahoda,pranjeautomobila- ali i u industriji. priti56e sve Hrvatsku ve6nekoliko desetlje6a izraienijalatentnasuSas kojomsejednostavno neznamosuoditi. Tooditonijeprivremena stative6trajniprocess neugodnim stidkaanomalija posljedicama pa6e tajtrendbitisve dugorodnim godina iz(azenji, azadvadesetak moglibismose mnogo ve6ihrazmjera.Oni koji suoditi sasuSama to primje6uju irazumiju, a nezelesjeditiskr5tenihruku,svevisesezanimaju zavlastite rezerve Najvedi ku6ni potro6ai i pitkevode koii bi se mogl i op sktblji vati ki in i com. lako se statistike u pojedinim zemljamadonekle razlikuiu. osnovni odnosi u zdpadniaikoj civilizaciji v o su sliini. Toje prosieena potroinia kojoj bi trebalo p lagoditi spremnik. No.ako u ku6i stanuie vi6e osoba.a potrebe i navike odstupaju od prosjeka,to trcba unaprijedprcdvidjeti.
potreba Proradun za kisnicom Prosjedne vrijednosti:
vode.Kakosvatkood nas najnuZnijih kolidina za pi6e,a najvise za sve najmanje vodepotrosi ZAHOD pranjaautomotuSiranja do ostale aktivnosti, od = 8m3godi5nje $adtedljivim prikupljanje i pravilno duzahoda, bilai ispiranja kotli6em) p00s00r * postaje vanjekiSnice svezanimljivije. NaZalost, U poljoprivrednih povrsina velikih kisza natapanje nicasvemanjedolaziu obzi.Tu 6e namlrebati l':l PERILICA= 6m3godi6nje nekadruga.mnogoslo2enija rjeSenja... p00s0bl punukisnice Pomisljate li na vlastitucisternu moratenajprijerazumjeti dinjenicu da kolidinu prikupljene ne velidina vode iz oblaka odreduje = 6m3godidnje VRT plohakojive6povrsina krovai ostalih spremnika (intenzivno) za100 m'z masteje zahvatili. potrebe uglavnom Velidinu spremnika odreduju vodom,no prora6un neizbje:no ovisi zatakvom Primjer: KuCa s4osobe +100m'z vlta o krovu. = $3$) m s 4x(8m3+6m ili plastiane lvlnogi su ugradili velikebetonske narapolaodekulu6i da 6e time dobiti spremnike +6m3=62m3 ganjeneogranrdene hektolitre kisnice. NaZalost,
TI
t@l AY
26
P r o u vk a e i v l a g e
t
ili- 50 litarapo svakom detvornom metrukrova. Za manjeod desetgodinate su debelebrojke u mnogo skromnije okvire. svedene kakou najboljem Sadasnje stanjepokazuje da 6emos krovavelidislu6ajumozemora6unati ne100m'?godisnje 50m3i '100m3 dobitiizmedu upotrebljive kiSnice. i neSveiznadtogabit6e divnoiznenadenje zasluZeni dobitak, dokrealnomoZemo odekivati zaboraviti na znatno manje, Takoder, nesmijemo pojedinih regijaigodiSnjih velikerazlikeizmedu oo0a. je u tomestoobilnakiSane dolazi Nevolja pa nasnakonjedanaest redovito, mjeseci suSe tolikokisnice da mo2eu dva{ridanazapljusnuti - biliprebi i spremnici triputve6iod najve6ih mali.Dakako, bilobi sjajnokadbismosvuki5u proloma moglispremiti na oddvodnevnog oblaka duii rok. Realno, velikise spremnici mogutek rijetko vedsadaponapuniti do prelijevanja, a iskustva puni. kazuju dasuu pravilu teknapola Zaptavo,u njimaimavodekolikoi u mnogo pa zaboravljene manjem i jeftinijem spremniku, pokamalecisterne na na6imotocimanajbolje pristup problezujunarodnu mudrost irealistidan filtara mu,od gradnjeu hladovini, do pjeidanih naulazu. Rijetke ki5estvaraju idodatniproblem. Svaka ki6icakojanakondu:esu$esmodikrovnajprije daduiostalekemis njegaispiretalog- prasinu, kalijete ptidjiizmel.Taprvavodas krovavrloje nedista i nebismjela zavrsiti u cislerni. nekoliko njih Stogase i nuderaznifiltri,obidno u nizu,gdjesvakiodvajasvojspecifidni tipneaisloca. mogucnosli Volumen spremnika odreduju kisnice krovau zahvacaniu
1,b
(kisa) mmgodi$nje potezima :' :akvimnepromisljenim zaraduju obodne =ro trgovci... t'itomnijenajgore zahtijeva stovelikispremnik Radunase je Powsina za :.seznijeiskupljezemljane radove. Preveliki projekciia Kovne zahvaeanje vodarijetko ='emnikteskonapuniti, dosezedo .D plohe nallo Krsnrce isprane :.:ieva, pasvecestice s krovanemaju ,-:ro oteci, , plitkoj vodirazvijaju seraznimikroorganizmi, . ,3 itetakucnih je svelosija,do vodenih rezervi pfi Dobici ...0.75 C jep,Sindra pozdravlje. otjecaniu kisnice i prijetnje :,::runeneupotrebljivosti SUundani kov ,..0,50 '.c. napotrebu raznih kovnih za sveve6imzalihama trgovci spokova Limeni kov .,.0,90 jma,a i ; - spremno ve6imvolumen odgovorili godinama priklanjalj i--cnjacisuse stavukako € rolieimatiSto ve6esDremiste. m'?dodla. kovDoMven Pdmier obiteliska l(dasa120 ::udeni iskustvom prosiek ailefom i godllnll obodna odTmmm(o,7mlm'?) iz posljednjh desetlje6a i ;.-ldenis predvidanjima klimatologa, danassu --ogo suzdr:aniji. 120m'zx0.7x 0.75=63m8 Zaodredivanje velidine uko:a1ogspremnika dugosu vrijedile okvirnefor -- e tipa- 1000litaraposvakom stanaru ku6e,
ET ,rh
Ma kkva bila stvarnapovriina kosog krova, u proraiun ulazi samo ono Etose vidi iz ptidje percpektive. Hrapavost i upojnost pokova dodatno utie6ena ukupnu koliEinu kiinice jer na hrapavijoj podlozi dio vode bEe ishlaDi.
=b
ZI
Malipreglednaie rastrosnosti.
i badva ispodoluka. Medutim, bil6evamdovoljna gospodarenje timbesplatnim resursom ozbiljnije i viSepromiSljanja. zahtijeva je ku6ama posebna najisplativija U obiteljskim instalacija tzv.sivevode,odvojena od oneza pai piee. higijenu, osobnu kojizahva6a svuvoduiz Rijedje o spremniku i svihperilica, kade,tuSa,umivaonika a tomse Makako vodompotomispirezahodska Skoljka. poosobiseu tusvrhudnevvamto ludozvu6alo, putaviSepitkevodenegoli i pedeset za nopotrodi pi6elKakoto izgleda podrudjima ljetiu turistidkim netrebanispominjati. Napravite li takavparalelni instalacijski sustav, pa muprikljudite ivoduiz kiSnidkog spremnika, prikupljene znadajno se poveiavaiskoristivost pothvatu ki6nice, Slocijelome dajevrlopoticajne argumente. vodu,smanjiti trajno Tada6etezaistaStedjeti imatii rezerve korastu6e tro5kove, a ponekad je 6evasspasitipriozbiljnim nestasicama. Au - bez takvimje prilikama svakalitradobrodosla na obzira cijenu. lz kapitalnepublikcije koiuie Ministarctvozaitite okoliia i prostornog li se na takavplanskizahvat, Dakle,odludite uredenjaizdalo2001.godinepod naslovom tlovom Prvo Prvonacionalno nacionalnoizvjei6e izvjei6e Republike promienikl HrvatskepremaOkvimojkonvencijiUjedinienih narodao promieni klime nastojteprikupitisto visepodataka o realnim Ujedinienihnaroda qodiinie kolidine oborina (UNFCCC)prenosimokftu ptostorne E razdiobe godiinje ob u mogu6nostima. Zapodnite s podacima o godiSrazdoblju 1931.-1960.Odmahie vidljiva sfienost izmeitu Slavoniiei srcdnje prosjecima njim oborina u vasem kraju, izmjerite Dalmaciiei otoka, ito samopotvrduje zabrinutost za ieine tokove koii su pregledajte povrSinu krova, ku6ne upotrebljivu jski i teo naiobilniji mogu6i izvo navodnjavanja. U tako osietljivom sustavu mogu6nost njihovog udvoi potrazite zaista nema mjesta bahatosti i rasipanju. Kad se u ta dugorcEnamjerenja u iuee instalacije i podaci posliednjih godina, stik bi mogla biti ioi poraznija. struaavanja... Vainoje i mjestou podrumu iliprostor za ukoToposkupljuje sustav,no zatose iod slabije pavanjespremnika Priskladistenju u dvori$tu. je ovdje takvevodeiznimno kiSemo2eposti6i ve6azaliha.Higijena koje sujvaznetemperature, litaraneupo- samonakratko ipakvaZnija od nekoliko desetaka smijuprije6i 22"C, tre"bljive vode! neodlazite Uostalom, kadkupujete automobil, "dajtemijedankoZeliteli skupljati kiSnicu za polijevanje vrta,sto u du6ankakobisteizgovorili jer netraje mad".Tehnidki u op6ojsituaciji nemaprevise smisla zahtijevaju maloznanja, sustavi dugo,a pokislivrtnajdes6e i netrebazalijevati,malorazumijevanja iosje6ajza realno.U spo-
28
P r o l i vk i s el v l a g e
t
-enutomaulosalonu ne6ete basodmahuprijeti :.stomu nekipor"sche, No.dobroje znatidasedanasnanasemtrzistu -oze nacisvaootrebna o0rema za izraduudin<3vitog suslava spremanja iupotrebe kisnice pa i ku6ama . obiteljskim ku6ama, s nekoliko s:an0va. Zave6ezgrade nematakvihgotovih kompleta .ecsesustavi premaposebnom projekizraduju '-. U nekimsueuropskim zemljama spremnici za < Snicudiogotovoobvezne opremestambenih zlrada,zajedno s kolektorima za topluvodu, panelima, zelenim krovom ilotonaponskim topumpama... inskim : KiSni6ka vodase ukljuduje - dodatni suslavsivevode. Naprimjer, nekiproizvodadi ve6su kiSnici pa se dakpo:.1lagodili i novemodeleperilica . -Savalansirati perilice kojeperubezvode- na rstizrak, ViSkove kisnice otkupljuje i kemijska industrija .:la timesmanjuje upotrebu omeksivada u proir;odnimprocesima. \0. mismojo5dalekood takvevizije,pa sve pojedinaca :, isio spremnosti kojiseZeleupustiti - nvesticiju zadugorodno isplativu autonomiju. Zavaskojeto zanima skupili smonajosnovnije :odatke,sto6evamsigurnopomo6ipriboljem 'azumijevanju takvogpristupa mogu6im nesta5iDESNO:Objedinjavanje suslava kiinice i kuCneinstalacije sive vode zahtiieva dobar proiew i paZljivu izvedbu-lako se sva oprcma moZenabavitii na naiem triiitu, prcmaloje majstora koji bi vam takav uredaj izveli u paketu. Sustavukliuiuie filtraciju, stalnu kontrolu ruzine, automatskodopunjavanje tijekom duae su6ei pumpanie vode prema zahodskim kotli6ima i yaniskimslavinama. Tuie naivaZnijeclaniiedna kap kiinice ne dode u dodir s kuanim vodovodom. : - . : v k i 6 ei v i a g e
-
Nek' i krov slobodno di5e Kvalitetnisustavza trajnuzaititu od kiie vjetrai snijega- tyvek,razvijenje na osnovidugogodiinjihiskustavai istraZivanja.Toje originalniproizvod koji slu2ikaozaitita pod krovnim pokrovimai fasadnimoblogama,Stitedi ku6usa svihstranaod vanjskevlage,a ujednoomogufuje stalnoisparavanje pa nema skupljanjakondenzatau krovnoikonstrukciji.No,glavnamuje prednostStoje u usporedbis klasiinomizvedbomkrovagotovoupolajeftiniji - nijepotrebnadaiiana podloga,a polaie seznatnobrie uzmanjeradnih sati.
paislidno. suvodootporni, Svitipovityveklolija podnose velike ropropusni i nepropusni navjetar, vladne silei otporni su namehanidka o5te6enja. ivjetraomoPrimjerenu za5titu od kiSe,snijega gu6ujegustamikrovlaknasta struktura, a zbog je otporan posebnog vezanja vlakanaizuzetno natrganje u svimsmjerovima. Zatosvenjegove patrajekokarakteristike ostajunepromijenjene Iikoi samkrov Lakose polazeprekorogovai ne trgase na pridvrsnim Akoje cijeliprostormedu mjeslima. primjenjuje za za5titu izolacijom, Ne StetiokoliSu, a se rogovima ispunjen toplinskom bez krovnekonstrukcije totoplinske izolacije od nega- prozradnog slojaispodpostiZe seoptimalna za za6tituod vjetra plinska tivnihvremenskih utjecaja, zastita. na ku6ama s ventiliranim fasadama, nadelidnim Paropropusne tyveklolijeugraduju se zbog zidnimkonstrukcijama industrijskih objekata, za dodatnesigurnosti u kosekrovnekonstrukcije zastitu iodvajanje toplinske izolacije odestriha. kakose pri o5te6enju krovnogpokrovane bi Razvijeno nekoliko tipovatyvekjolija. Vodone- vlazila konstrukcija itoplinska izolacija. Toje najpropusni i ekoloSko rje5enje, tyvek-solid imagustuvlaknastu struk- boljeekonomski opravdano grijanja i hladenja tureu,dvrstje i otporan natrganje.Tyvek-plusjer ujednosmanjuje tro6kove je dvoslojna polipropilen-za postizanje povoljne istezljiva folijaojadana mikroklime u stambenim paropropusna prostorima, skimfilcomtakoder i vodootporna,i poslovnim U usporedbi s drugim paseponjojmoiei hodati. alii protuklizna No,to viseslojnim folijama rolaje mnogolaksa,Sto nijesve,uzzastitne folijeovomsustavupripadai olak5ava i ugradnju. rukovanje parnabrana.Akougaditetyvek-foliju Paropropusni tyvek-YCL tyvekpotpunozatvarakrovnu prostormedurogovima pa vlagabrzoishiapiStospredava mozetepotpuno zatvoriti konstrukciju jerkrovpodnjomslobodno di5ei nijenu2nopro- slvaranje uvjetaza razvojgljivicai ostalihdrvje zradivanje. Iyvek nepropuSta vjetarStoje bitnou nihnametnika.lstodobno, toplinska izolacija jakom polhladivanja podrudjima koje s burom, a nidrvenu konstruk-zasti6ena od i kondenzacije jer moguizazvati promjene, cijunelrebaza5ti6ivali kemijskim sredstvima temperaturne je za okoliS, jer je izradeniz distih pristup spredava drvnim nametnicima. Prihvatljiv polietilenskih Kako se ugraaluie vlakana i nesadrZi nikakva veziva, poprijeko pa se mozereciklirali Priugradnji folijutrebanategnuti na punilanitiStetne dodatke rogovei pridvrstiti kontraletvama. Pojedinadnebez Skodljivih ostataka.Iyvek-solid{olija se priblizno 15 cm,a pre- pola:eizravno izolaciju ilinaneimredovetrebapreklapati natoplinsku klopeoblijepiti ljepljivom trakom, Stoje posebno pregniranu oplatu,Dvaputje ja6iod tyvek-softa, je proboja prozore vaznokod za dimnjake, krovne izuzetno dvrsti otporan natrganje. Zbogve6e
an
Protivkise i vlage
je i vodopove6ana ::raeu strukturi vlakana :-:pusnost, a osimtogaimai strukturni otisak . -.TanjJje refleksiju svjetlosti iomogucuje F =E t*Et: F-] . --:polaganje I'YtlJ _-'1J -1tl po sundanom vremenu. -, T t-l Wk)r-E-l je dvoslojna paropropusna ; ek-plus folijaza . ; opterecenja krovnih konstrukcija. nepropu: zavodui vjetar, namijenjena ugradnji ispod 1.,(;,"-,*1"-{ -,1 .-vadaod Skriljevca i limate koddelidnih i je primjeren : s'rlhkonstrukcija. Posebno kod '::'acivanih tyvek-plus krovnih konstrukcija s rebrastim tyvek-solid - : r u industrijskim zgradama. Zbogdodatno jednosloinafoliiatyvek-solid: je na :'=:enihpolipropilenskih vlakana otporniji Sirine 150cm,duzine100m, rolatezi13kg : =.^1e. nijeklizanpase ponjemumoZei hodati, f oliiatyvek-plus: dvosloina . - rostojiodgovaraju6a podloga. -. 150 cm,duzine50 m, rolatezi12kg Sirjne .'ekVCL(VapourControlled Layer))e parna parnazaprekatyvekvcL: .:- a kojaspredava pojavu vlageu konstrukciji, Sirine150 cm,duzine50 m, rolatezi9 kg. -.ednoomogucuje krovuda slobodno dise. ' ,::'op usnaje zavjetar, paropropukontrolirano -: .agana, a izuzetno avrstai vrlojednostavna -':-:- rradnlu. pljenje probojii pridvrs6enje tyvekana krovnim prozori, materijal kojimse smanjuje ma(krovni idr.)iu sludaju dimnjaci o5te.e izuzetan r: vlageu krovnoj konstrukciji na minimum 6enjafolije. Takoder, akoje nagibkrovamanjiod :::postoje nepropustan preklopa za vjetar.Odgovara 20"preporuduje selijepljenje folije, je .: ri tipovakrovnih konstrukcija, a osobito Tyvekbutilltraka za lljepljenle se primjenjuje '::ar u kombinaciji parnebranena unutrasnjoj s paropropusnim folijama preklopa tyvek-VCL pokrova. ::C krovnog Lakose ugraduje i kod stranikrovnekonstrukcije folije te za lijepljenje . ': , a s dvaprozradivana prozore sloja.Ovase parna nazidi krovne neprocimeseosigurava '. ^apreporuauje gdjeseZeli pusnost zakrovne sustave krovne konstrukcije zavjetar. : s:ci brZeisusivanje nosivih dijelova konstruk. topLinske izolacije. TyvekVCLomogu6uje ,-Jlani neprestani izlazak kondenzirane vlage : .:nstrukcije, a isiodobnoje Stitiodprodoravlaje otporan .; z prostorija u potkrovlju. lzuzetno je od stoposto : :'ganje,proizveden netkanih : l efinskih vlakana, s vremenom negubizna. - je karakteristike, a trajekolikoi samakrovna .--strukcija P.r i m j e ni au g r a d n joav ep a r n e ':-e ispodtoplinske izolacije u kombinaciji s :-:propusnim krovnim folijama iznadtoplinske :: acijenajbolje za funkcionalan i 1erje5enje -:rtrajankrov. - z folijuse primjenjuje i ljepljiva trakaza lije-
Fkfttrq
ffifrfF$
sIobodno strujanje zraka ispod krovnogpokrcva
krcvni poktov (cijep)
krcvne letve (3x5 cm)
poduZneletve Itzv. konta-letve) :' tijene duzrogova, preko tyveklolije
iwsta tyvek-solid tolija, otpona
zakiau, navietar,neprcpusna a izrazitoparoprcpusna
:/v ekl jepljiva il i butiIl.aka za osiguranje 2teklopa tyvek-folije
voda otjeie s folije
zrc;na strujaizmedu poduZnihIetvi, iznad tyvek-folije toptinskiizolatol (kamenavuna) izmetlu rogova
dodatni izolator ispod roga gipskadonske ploee -, -4 ori'wiiene na metalne profile Weko tyvek vCLlolije
metalni protil
: \
. {Seivlage
tyvek-vcL
slobodna diluzija voaleneparc iz g janog prostora
\
tyvek- YCL za toEnoodmjerenu diluziju pare JI
Hladancriiep r siguran krov Ako stenaviklida vai krov lako odolijevai najjaiem prolomuoblakato joi neznaii danedepromoiiti nakon nekolikohladnihsnjeinih danakoji se izmjenjujus naglim zatopljenjem.Baciteli samojedanpogledna krov kojije nekoliko danapokrivenstarimsnijegom,Iako 6eteprepoznati mogudeuzrokeiznenadneslabosti,Akoje snijegnepravilno otoplienpa se najednomdijelukrovavidi crijep,doksu na drugomjoi debelebijelenaslage,sa sigurnoS6umoiete pretpostaviticlapotkrovljeu kojemstanujetegubi mnogo toplineu najviSegrijanimprostorijama.
pokrova pokazuje Razlika u izgledu snjeZnog da ne5tonijeu redus toplinskom izolacijom ilis izolacijom uopde. Nedovoljnatoplinska izolacija omogucuje bijegtoplineiz zagrijanih soba,a topaozrakpodiietemperaturu crijepana kojemse naglopodinje topitisnijeg, prostorija snijegostajepodjednako lznadhladnihtavanaili negrijanih dugokaoi natlu. Otapanjem snijegana jednomdijelukrova pojavljuje sevodai natapaokolnisnijegkoji6e hladnanoclakopretvoriti u ledenunaslagu. Na krovuobasjanom suncemili grijanimodozdo pojavljuju vasimskupimogrjevom se poto6i6i i jezerca, Kadseve6audubina u zaledenom snijegu ispuni vodomsasigurno56u moZete odekivati prodorvodekrozcrijep.Voda,dodu5e, netede je da lokvana krovuprekrije uzbrdo,nodovoljno jedanpuniredcrijepa ipoplavaje sigurna. Dogonanosuiza di Ii se to orivrhukrova.u ledenom losezadti6enog dimnjaka, vodaie kapatiusred tavana, Pripovrsnom za uzrokom traganju sigurno neni6taneobidno, na 6eteprimijetiti Svisucrepovi svommjestu, bezvidljivih rupailinapuknuda. Dogadaji moguimatii neugodniji tijek.Dogodi li sedavamkudupokrije debelislojsnijega, ispod mekogpokrivada stvaratie se u hladnimdanima i no6ima teiakslojleda.Daljnjim zagrijavanjem krozkrovnukonstrukciju led6ese u dodirus crijepomotapati. Kadjednommasaledai snijega izgubidvrstkontakts velikimbrojemcrepova, odjednom kre6eona dobropoznatai opasna lavina s krova. Pritomled moZesa sobomoovu6ii nekoliko prolakojinisuopasnisamosludajnim crepova znicima.Nakrovuje takonastaootvorkojisvaku Jednostavnoi vrlo Eesto4eieniekoieseprimienjujekoddovoljnodebelih kappropuSta ravnou lavan.Akoje u potkrovlju rcgova.lzolatorse utiskuiemedurogovedo uzduZnopribiienihletava.S donje stan,Stetapostajeozbiljna. strane,ispodtogoua,dolaziparnabrana(PE-foliia).a nakraiu gipskartonske pbee ifi lanperiia.
32
Prolivki6e i vlage
izbuSena ionemogu6ena u obavljanju osnovne LIJEVO:Zamrzavaniem mokog snijegavoda se zidovau prelijeva zadade, Kroztakveolvoreu oblogama preko rubova prodire paromkoja zlijeba. Nastajuledene krovi6te topaozrakzasi6en (npr.mineralnojsige koje nogu oitetiti sepotomkondenzira u izolatoru pa Zliiebifasadu. gubiza6titna vuni).VlaZanizolator svojstva toplinupropusta u prostorispodcrijepa. Za poje dovoljna procesa ponekad 6etakneugodnog i minimalno zagrijavanje crijepaodjedanilidva srupnJa. Ako Otapanje moZeizazvatiilopao propuh. lamperije ili gipssu spojeviigornjizavr5eci plodanemarno kartonskih krozuske sastavljenj, prodirati ce procijepe zagrijan zrak.Stoje tavan boljezagrijan, strujanje 6ebilijade. U takvimslupodinje 6ajevima nasljemenu krova,na otapanje mjestima dokojihseuzdigao toplizrak. Naoko znadajmalagre5ka odjednom uzrokuje neposljedice. Dimnjaci mjesta. su posebno osjetljiva U ku6amas klasi6nim lo2iStima iz kojihizlazepregrijani dimniplinovi stanari u potkrovlju destouZivaju u toplinikojusu im pribavili susjedi s niZihkatova. Zagrijani dimnjaciizazivaju dodatne zimske nevolje. Zatrpani obilnimsnijegom, onipostaju mjestana kojimazapodinje otapanjesnijega, pojavama. sa svimpopratnim Dogodi li se da toplidimnjak stvorijezercedovoljno dubokoda
:e {a lo )tl
ati ce lle l0za ed lena ii ti rod ma 3m cri)ga VA,
rKo )rarku v|Ju
/lage
Ledkojiskliznes podgrijanog crijepamoZe rtkinuti iZlijeb.Kadve6spominjemo :ljebove, :'ebare6idasuioniZrtvazagrijanih crepova. Obilansnijeguvijekzalrpaiiljebove.Tanak m kojislobodno stojiu zrakune primanikakvu :odatnutoplinupase snijegu nlemunetopi.S potoci,
33
se prelijeprekorubalimenogopsavakojimje je u potkrovlju zasti6en spojcrijepaidimnjaka, poplava Akorazmjeri modenja i nisu neizbjezna. nikogne6eveseliti tragovicijedenja dramati6ni, lamna bijelom ziduili pojavavodeu reskama perije. topljenje snijega lakomanjeprimjetno, ubrzano pojavljuje seponekad samou donjempojasukrometaraod slrehe.Pritom va i se:eteknekoliko Prcktienoi pristupaenorieienjes kombi-ploEama. S doniestranerogova p biiaiuse letve,a ptekoniih konbl-plode-Ovisnoo izloienostikroviita mogu Zljebovi kojise za6epljuju uglavnom stradavaju biti ujednomili dva sloia.Kakose konbi-plo6emogunabavitiu raznimoblicima, teoom. s jedno ili obosttanopostavljenimdtvolitom,ploEus iednimsloiempolistirena greskipriizoliranju potkrovlja Uzrokje u destoj prek je sena tavanskoistraniparnombtanom,apotomjoi iednimslojemdrvoostavilipretjerane Stednje litana koii selakonanosizbuka.Debljinaizolatoraovisio mnogimEimbenicima kadsezbogneznanja paie doiro posavietovati sesa struihjakom-Ovakonstrukcijaimaizdaian stoj prazni zidakojimje ljaneizoliran trokutizaniskog zrakaizmeduizolatorui crijepa,ito spredavapfijenostoplineziminacrijep,a dijelova tavanska sobaodvojena odnedostupnih ljeli s criiepa. ispodkosinekrova. toplina iz dva Natimmjestima docrijepa dopire Spoj krcvnog pokrcva i - iz zagrijanog potkrovlja i iz ispod tastana izvora je dinniak wlo osietljipodovi (a vana. Kako tavanski u starijim desto su vo mjesto svakog ktova. Da se izbjegnu prodori ku6ase zgradama nedovoljno izolirani, i novim) vode i oitedenia spoi kroztu tankupregradu. Tajnevidljiv trokut hladi treba dobrc zabdviti. Tu prema i tavanskom valja izolirati donjem stanu je sve dvaput osigurano. Drostoru. Na spoju tanjeg sloja toplinske izolaciie i cigli Kako sve to spriieciti dimnjak utiskuje se - toplinskom je jednostavan zastitom. Odgovor trajnoelastiini kit, je tavana primjeAkovam na ku6inenastanjen obiEnoprekriven dodatnom letvom. Kakoje naglootapanje snijegakojese 6ujeteredovitio podgled kosinepokiven izolirajte brzenegolikodveeinesusjeda, odvija g i pskartonskim plodan a pod kako toplinu barem tavanski biste saduvali t nlnove spoleve najgornjeg stana. treba zabiviti trakma, a potom prekiti letvicom. postojinekoZa izolianjekrovnekonstrukcije Hidroizolaciju koia je s liko rjesenja a izbor ne bi smio ovisiti o mogu6im gomje stane poloZena nauStrb udinkovitosti. uStedama orekodasakatrcba je trenutak joS kadsuzimskaiskustva uzdiCiuz dimniak tako Prolje6e da doseze do visine priprilidno Pregledajte vase kroviste i svjeia. linenog Zliieba kojin premite Akovam seza akcijuu toplijim danima. oqeee vocta.Uzdignuti potkrovlla prevelikim dini zahvatom, se izoliranje rub hiclroizolacijei tub zlijeba prekriva profila gledelimenih i drugih opsava uzdimnjake, posebanprofil usjeien ili prodore zidova,nemojte oklijevati. mansarde u cigle dinnjaka. Usjek jer ih na najbolji mogu6i nadin toje ipak Popravite ie dodatnozabftvijen najjeftinije rje6enje. trai noelastienim kitom.
34
Prolivkise i vlage
Neispravna parnabrana
za zastituod kiseu sludajuo5te6enja crijepa.Tu separa,vlagaivodanajduze zadrzavaju u strukgdjeu dvije-tri godine turikroviSta mogunapraviti potkrovlje, totalnuStetu.lzolatornezasti6uje rogovii daskegnjiju,a oplatapostupno popu5ta. Akoje iznadizolatora poloZena diodnapolupropusna prolazu lolija,paraie imatislobodan vanjskiprostori smanjit6ese opasnost podrvePriobradikroviita zapreuredenjepotkrovljakrovopokrivaii nedijelovekonstrukcije. No,umanjena toplinska svojstva kamene ili imajuvrlo odgovorunposao.Naprimjer,ako vams donje poveiavati mineralne vune idalje 6e troskove stranepostaveparnubranu(PE-toliju)s velikimpreklopima grijanjaismanjjvati udobnost stanovanja. Pn koja nijenigdjeni6imzalijepljena- dajteim otkazi pozovite nriim6etemperaturama punom parei u izolatoru ptavogmajstora. Valjaznatidaje preljepljivanjetotije pa i led,Stonikakonije daljenastajati kondenzat nepropusnimljepljivimtrakamavrlo bitnojer parnabrana dobro.Stogase i propisuje izvedba ventiliranog ispodkroviitamoraposvudabitipotpunonepropusna. krova,pridemusepretpostavlja oblikovanje dvaju kanala sazradnoim strujom. Jedan,neposredno iznadizolatora, no ispod dasdane oplateili polupropusne membrane, a Podpoinon U_ENTiLiUvjeravaju li vas da takav detalj drugi ispod nije bitan, krovnih letava. Pritom na sljemenu RANOKROVISTE znajteda grijese, ito jako.Dokaztomuje i ovaj trebaosigurati odzradivanje obajukanala, a joS E mislise samo na prikaz taeni prostot izmedu ilustrativni procesa fizikalnih u krovistu koji je boljeakose vru6izrakispodcrijepamoze Nuinih gtedica i kov. objasnjava zastoje svakorjesenje saslobodnom ispuhivati i krozposebne crepove-odzradnike u nih letava - kojim se od ili nekontroliranom pare gornjem plohe. di{uzijom u toplinski izodijelu krovne drehe prema odztaEnim lalor,pogotovo u kamenu vunu,Stetno iskupo. Dakako, sljemeniaci epovimai sliemenu se navrhukrovanesmiju dvodizagrijani xak, je i njemadko Nedavno graditelj- polagati ministarstvo u mort.Pridvrs6uju se mehanidki, kopt?C i obvezni zraeni stvaupozorilo kakosamo5 postovlagekojas aamai vijcima, da paramoZeizlaziti. U svakom vodenomparomiz grijanogprostoradospije slucaju, prijeizradepodgleda postavljanjem gipu kamenuili mineralnu vunu,s,manjuje plodaobvezno udinak skartonskih trebaprelijepiti sve toplinske za5litei do 70 posto.Stovi5e, pojakoj preklope u polju,alii na rubovima cijeleplohes se zimita parau izolatoru idrvenomkrovistu napetom parnom PEJolijom ilispecijalnom brapretvara u vodu.pau led.nakondegasumoguca nom.Pravilno izvedeno ventilirano kroviste bit6e svakovrsna trajnaostedenja. toploisuhozimi,a ugodno hladnije ljeti. NajteZe su posljedice upravona krovovima gdjeje izvanaprekorogovapribijena dasdana oplata,a potomprekrivena krovnom ljepenkom ... tspoDDAi'ANEopLArE(itigomie parootvorcnezaititne folijeiznad topli nskogizolatora).Kako temperatun ispod osuneanogcriiepaljetimoZe Dremaiitii 100"C. ovedviiezraEne sttujepresudno utieduna klimu izoIiranog potkI ovIj a. Tine se lieti sprecava zagriiavanje izolatorc, a zimiga se brzo isuiuje.
Potpuna sastrcnegrijanogptos-tora nuzanle uvlerza usplesno tunkcioninnje toplinskog izolatora. Parone prcpusna membtana odozdoDtekriva rcgovei izolator,nemaslobodje i po nih rcEki,a zalijepljena obodu,Prczraiivanieprcstora trebaoryaniziratiodvoienimi kontrcliranim sustavom. ;-::vkiseivlage
6f{',","X:;:i,:,i,itr:f:: ;n flfli
isnmutl Dakako. Dritonie se vtaiitii rogovii daiianaoptata...
Pogubnapara pod hladnim stropom Iakose nedostacigradnjei nastaleSteteiesto otkrivajupo vrlo slicnimsimptomima,uzrocimogu biti vrlo razliEiti.U graditeljstvuse kvarne rjeEavasanacijomposljedicave6 temeljitimotklanjanjemuzroka,ito potvriluju i svakodnevna prakticnaiskustva.Valjaupamtiti,nemajeftinih instant+jeienja niti iarobnog itapiAakojimbi sezaias uklonilegreike i propustipri gradnji.Za uspjeianpopravaknajvainijeje razumijevanjenevidljivihprocesaunutarzgradei pravilna primjenamaterijala.Bududidasvakazgradaimasvojih osobitostiteikoje rijeiitipojediniproblemna temeljuusmenih opisa.ZatovamcrteZimai objaEnjenjima nastojimopomodi da uklonitenedostatkes razumiievanjem i napravilannaiin. Sigurnismo da 6eto koristitii onimakoji ni nisuzatraZili savjetkadsu otkrili da im po suhomvremenus krovagara2e,radioniceili Stalekapljevoda.Vjercjatnopomiiljaju da im propuita krcv, no uzroktrebatraiiti na sasvimdrugom mjestu.
Krcz slabo izoliran Dod garaZeprcdirc vlaga i kondenzira se ispod hladne betonske plo6e. Grijanjem se stanie samo pogo6ava.
36
S dolaskom zimepove6avaju razdoblju u zgradi ibezgrijanjatoplije se toplinske prijelaznom je da razlikeizmedu prostora. negolivani,no to ne trajedugo.Dovoljno zatvorenog i otvorenog prozore grijanje se nekoliko Zatvaramo i vratai ukljudujemo danatem0eratura s0ustiokoniStice kakobismou izdvojenoj izadusvemanjkavosti klimizadr2ali nuZne danavidjelo konstrukcije uvjeteza sto ugodnijiboravak.Pri naglom Odbrojnih sludajeva natu temuodabrali smotri - kad primjera zahladenju toplinaakumulirana zatoplijihdana karakleristicna s istimproblemom ostajejo5 nekovrijemeu zidovima. Takoje u vodakaplje s krovailistropa, Primier prui GaraZa s armiranobetonskim krovom. U velikoj garazigdjeje uzautomobil spremljeno i nekolikomanjihpoljoprivrednih strojeva imadovoljno - prirudnu proslora prakti6ne iza ostale aktivnosti popravke, radionicu zajednostavnije spremanje zimnice i sadnica. Zatoje u garaiuugraden ve6i radijator kojise povremeno ukljuduje u sustav grijanja. centralnog Takose Zeljelosprijediti prozjmnice smrzavanje na policama ismanjiti blemepripaljenju automobila. Kakoje sve6isto, po loSemvremenu urednoi bezpra5ine, tu se je ozbiljan prva sudii rublje. Nove6 zimadonijela problem. podeose rositistrop Cimje zahladilo pasu grozdasto kapljicenakondva skupljene potpuno mjeseca uniStile boju.Ubrzonakontoga vidljive suruZne mrljei oljuSteni dijelovi. Posebno je neugodno stootopljena bojakaSljepo autoP r o t i vk i E ei v l a g e
rnobilu ipredmetima ostavljaju6i bijelemrlje. lakose najprijesumnjalo u losuhidro-izolacijuvanjskog krova, zbunjujeobilnoroSenje posuhom vremenu. l\4ada bi se dijagnoza moglapostaviti na prvi pogled,raspitali smo s e i s a z n a l id o d a t n e Takoje roSenje detalje. s t r o p ao t k r i l oj o Sn i z nedostataka. Podgara2enapravljenje nabijanjem tla i na-sipavanjem betona u debljini od cak30cm, a b e t o n s k jae p l o h a zagladenacementnom g l a z u r o mZ. i d o v is u o d c i g l e n i hbl ok o v a 25 centimetara debljine kojinakon sezonske iz- tueko postoieCe bitumjehuri s armiranobeton skim prepoznatljivi enske izolaciie polaie pripeke popucaju,m i sundeve na uglovima mlenekondenzacije stupovirna se deblia PE-foliia kao put.O vonjuvlagene parna brana, a preko nje pogornjem a ondaje i ki5islobodan i serkla2om je bo- trebani govoriti. prostor Vlazan ubrzava koroziju pbee tutvola (12 cm). obodu.GaraZa i alata,a pojavagljivicai Na mjestu gdje garaZa cnimzidomprislonjenaautomobila, strojeva dofiee kuCukao i na nain a k u i u ,a p r e o s t a l aplilesni samokomplicira stanje. niZemrubu krova treba i Sto uoiniti?Trebalobi podetis najvecim limenimiplas enimprotri zidasu o2bukana izaredaju fiIima onemog uCiti svaki vlage- podom. Kadzatopli obojena bijelo.Sveje izvorom vode. Preko p r e k r i v e naor m i r a n o -suhidani,prekocijelogpodatrebapoloZiti ptodotse svega polaZezaititna pl o c o m horizontalnu hidroizolaciju. Kakopodnaploda foliia od polimeriziranog be-tonskom trebase samonadatida se neie kauiuka ili vru6epoloZedebljine 12 cm kojaje nijearmirana, jer se pritomosteiujei na armiranabitumenska ni popucati odozgozalivena bitu- slegnuti Na ve'im i ': romi prekrivena To moZebiti nekoliko slojeva liepenka. s dvaslojavruceslijepljenehidroizolacija. izloZeniiim krovovima :..menizirane i armirane ljepenke.folija se opterccuie Ijepenke. zataljene bitumenizirane ' . e u l a z e 6 i p r o b l e mtee m e l j an, o s i v o s t iHidroizolacija i Zilava Sliunkomili ploiama. morabitidovoljno elastidna u se urezuie u zbuku je pri podanajve6a greskasto da podnese rcvai betonskog mogu6a slijeganja nejednolikomProtil i bttvi silikonskimkitom. izolacije. :cdunemahorizontalne Sadiz tlau opterecenju. Svi donji rubovi imaiu .:cnulazivlaga,isparuje ioplijem Prekohidroizolacijskog slojavaljananijeti okapnicu. seu relaiivno ':siorui zagrijana teret estrih.Kakopodmorapodnijeti se uzdi2epodstropgdje cementni primijeSanju bi : aziu dodirs vrlohladnom automobila smjeseu mijeSalicu armiranobetonskom mikroarmirajuCa vlaknakoja6e ::om kojaje odozgo zaSticena samosmolom bilodobroubaciti pucanje i mrvljenje estriha. epenkom. To ]e, kao propisani receptza sprijediti prostoru, kako :.novlaienjezrakau zatvorenom Poobodupodalolijamorabitiuzdignuta a . ,'rdenzatnastropu je praviio plivajuie,bezdodirasa a neizuzetak. bi se estrihpoloZio lodamoli k tomuvoduiz rubljakojesetu susi zidovima. Akozidovinisuod temelja odvojeni izolacijom, natommjestupostoji samopogorsavaju stanje. horizontalnom ;'adeniradijatori pojavekapilarne ,:cemoposebno prigovarati vlagekojase iz tla zbogradijatoraopasnost ''ie izotirarom vanjskui 1oto sanopojadava mo:epopetivrlovisoko,uniStavaju6i objektu. '. aranje u zatvorenom kondenzata. Toplina najbrZe bje2itamo unutrasnju:buku uz isparavanje r e su temperaturne razlikenajvece. a to-e prostoru. glavni :'avoarmiranobetonska krovnaplodakojaza- Kadje iskljuden dotokvlagei rsparava4je '.anizrakdijeliodniskih podnepovrsine se vanjskih temperatura. velike na reduje krov.lako s -.(o podpostaje ravnog krovanemanikakvih neizolirani uzrokpropasti loie znadahidroizolacija paroizravnavajur ,edenog krozbeton- Sansi akonijeizveden sendvld: krova.Kakoparaprodire je,moZese odekivati izolatorvanjska hidroizolacija, ,.i pLodu i natapa da 6e 6i slojtoplinski - r krovzagr;jan pare mnogijosmisledaje dovoljno samosprijeaiti da izazvati Sirenje suncem Nazalost, nije Tosu onilako kiSai snijegsmodekonstrukciju. :Czanjellepenke od podloge. :.kSeivlage
37
nevoljes mokrimstropom. Tekprekonjegadolazizastitaod kisei snijega. stojasnopokazuju je u hladnom folijaodpolimeriziranog krovubeztoplinske zasti- Tomo:ebitijednostruka Problem kautuka(sikaflex,novotan\.Akoje polo2ena te. pridvr56enja, morase pokriti Najprije trebapo suhomvremenu odistitii bezmehanidkog plodama. Tajdodatni teret ili kamenim opratipostoje6i bitumenski slojikad se osusi Sljunkom prekriti ga tvrdimplodama davjetarodigne foliju,a kamene vune,Za je nuianjerie sprijediti toplinsku zastitu trebaslojod najmanje desetak za5titit 6eizolaciju i prihodanju. painju i dvatanja. Krovmoraimatimalipad,no najve6u centimetara, a moguse kombinirati trebaposvetiti obodu.Na najniiojstranidolazi limeniopsavs okapnicom dokna preostala tri rubatrebauzdi6iizolaciju, a zavrsnirubzastititi profilom ispod lakoda vodane moie prodrijeti za5titnog Zavr5nuhidroizolaciju ne sendvida, podpravimkutomve6postupno, smijete savijati profila. Takopri promjeumetanjem trokutastih namatemperature stezanjei rastezanje ne6e izazvati kidanje. Kadse izolirakrovnad prostorom u kojem parejspodtoplinskog nastaje ve6akolidina izolatoramoiesepoloziti iparorasteretni sloj,a preko prodor pareu njegaparnabranakoja6esprijediti kamenu vunu. Pojavili se vlagaili kondenzat u kamenoj vuni, bitnose smanjuje toplinska zastita,lvokar izolatordobroorovoditoolinu.Parorasteretnl pust- geotekstil, slojje zapravo debelisintetski kojimsetlakparejednoliko rasporeduje krovnom povrsinom, ;zasti6ea poobodusemoguostaviti ne re5keza odzradivanje. Nave6imkrovovima odzradnici sepostavljaju iu podrudju krova. plode Kadse kaotoplinski izolatorugraduju polistirena ekspandiranog iliekstrudiranog ilipogeotekstil listirola, se polazekaoodvajaju6i sloj kakobi se spriledile ili kemijske elektrostatske promjene izmedurazliditih materijala, stoje popriugradnji lolijai posebnoznadajno sintetskih pri listirena. ni inadenelrebazboraviti Geotekstil Samokvalibtnahidroizolacijamoie sprijeditiprodorvlageu pod i zidove.Dabi se to postiglo,prematlu valjaoblikovatinepropusnuba jeru. EstrihsepolaZe jertoje praktidna graditeljskim zahvatima mekaplivajude,bezdirewnogdodirasazidom. podlogama naza5tita izolacijskih folijanagrubim gdjebi izbocine probiti mogle hidroizolaciju. Kad se u radionici 6esto Prin|ier drugi radi s vodom, a krov ima je ujesengutlani prekriven Novikrovradionice samo neizolirani valoviti pokov, zimi Ces ploia podele fomnoubrzosuses nabora cijediti kapljikapati kondenzat.Pod jerzahladnog je temperaLogidno, vremena ce. bez hidroizolaciie samo izmedu zagrijane radionice turnarazlika iokoline pove6ava kolii in u vlage pokrov utoDlom zraku. bivalasveve6a.llu je prigradnji siguran biojedinicilj.Nijese razmisljalo o promjenama grijanjakaou prvom kojenastajus podetkom primjeru gara2om. neizoliranom Tune6emo kos prostora mentirati neizolirani kroviznadgrijanog jer su gubicitopline, grijanja troskovi i kapanje kondenzata vecdovoljna kazna. No,za pojavuro5enja nijekrivkrovnipokrov, naprotiv. lstobi se dogadalo i s crijepom. U pojerporozan detkubi rosenje bilomanjeprimjetno glineni crijepmoZeupitidiopare,nos dugotrajnim natapanjem is pojavom niskih temperatura voda seu crijepu smrzava inastaju ozbiljne NaStete. konnekoliko zimacrijepsepo6inje mrviti, a spas je samou potpunoj izmjeni iizoliranju krovista.
3B
Prolivki5e i vlage
I
Tuse neupojnost guttanitapokazuje kaopred-3st,no da bi se sprijedio kondenzat, krovnu . instrukciju trebatemeljito toplinski izolirati a : rkrovi izolatorpotpunoodvojitiod dodiras .atom.Zalose uvijekprematoplijemprostoru : istavljaparnabrananaj6e56e u oblikupolieti:iske folijedebljine 0,2mm.Polaze ses donje je -i:'anerogova, trakama, u Sirokim a preklope -ajboljezatvoriti vrpcompaze6i samoljepljivom ra u izolator ne prodrenimalopare.Kroviste sa je iznutraprekriti :aStitnim sendvi6em najlakse plodama, is a istotrebanapraviti ; cskartonskim guttanitom. : , imkrovompokrivenim Valjaznatida grijanaradionicau kojojse 'adi s vodomzahtijeva vrlodobutoplinsku zclaciju protuparnu itemeljitu zastitu od prodora :are u konstrukciju zgrade.Pod krovomsu pa izastitamora :emperaturene razlike najve6e : ti najbolja. Primier tle6i Nasvinjskoj farmisagradenoj odblokova, iznad je kosi plodestropapostavljen :'miranobetonske 1'ovodsalonital Nazalost, ilu sepokazalo da u : jelojpridinedostaje va:andetalj.S betonskog je kapati, podelo s:ropa a zajadezimestanjese samopogorSava. Oiito je da tavanispodvalovi:39salonitnog pokrova nepruiadovoljnu toplinsKuzastituarmiranobetonskom stropu.Kako1e ' eco svinjskoj farmiisparavanja iz 2ivotinjskih podai hranilista :iela,vlaznog vrlosu intenzivna 3aje odekivano i prekomjerno rosenje. Stanjepogor5ava dinjenica daje horizontalna -idroizolacija podaizvedena gotovosimboli6no, pavlagaiztla aremazivanjem betona bjtumenom :cdatnopogorsava stanje. Madaisvinjezasluiuizdravije okru:enje, zadr2at 6emo .r boljikomfor sesamonaproblemu tankog armjranobetonskog slropas kojegkapljekondenzat. Podstropom se a{umulira svatoplina:ivotinjskih tijelai ispare-Ja,a pomocno privrloniskim grijanje temperatu'amasamopogorsava stanje.Stropje pretvoren prodire para,a - tankumembranu u kojuodozdo :dozgoje hladineizolirani tavan. lakobi izoliranje kroviSta umetanjem kamene . Jneizmedurogova, parnombranom zatvaranje praktidnija, clodama bilonajbolje rjesenje, brzai je toplinska ettinija zastita stropa. podatavanatrebanaprije Prekobetonskog ga PE{olijom, rolozitigeotekstil i prekriti a sve rreklope dobrozalijepiti samoljepljivom trakom. pustena podloga Sintetska sprijedit 6eo5te6enja 'olijeizastititi pare. odozgo, toplinski izolator od prodora najbolje debljom PE-folijom ispodploda. (akou zgradiZive priizboru iivotinje, toplinskogPosebnepodneplo6epoputrigiplanadtvenih prednost zolatora znadajnu imakamenavuna.U OSB-olo6a ili dakivericeDosluiitie kaodobro poZara sludaju neeese razvijati prohodnog poda otrovniplinovi. rjesenje za izvedbu tavanskog prekoparnebrane(PE-folije) trebapoloziti tvrde bezve6egoptereienja konstrukcije. No,izbor eodneplodelervolau deblliniod najmanje de- ipakovisio mogu6ojupotrebitavana.S tako setakcentimetara, a sveprekriti nekimlaganim zastidenim gustropom drastidno 6ese smanjiti iioeamakakobi podbioprohodan. Akose na bicitoplinekrozhladnopotkrovlje, a prestat 6e i :avanspremaju tekuiine,izolator trebazastititi i svakorosenje. . ' o l i v k i s ei v l a g e
I sviniamaje potreban komlor Dase nastamba zimi g ie. Pott loie izolirunimbetonskim sttopom paa se Dretvarau kondenzat i onda kaplje i kaplje...
Bezobzirana wst pokova - crijep, valoviteploie - krov trebatoali nskiaitititi i spriieiiti doticajs parom.lzmedurcgova se utisnupbee kamene vunei prekriiupamom branom,npr. PE-folijom.
Hladanbetonskistrop fame moie sebao zaitititi polaganjem tvrdih pbea Ervolapreko PE-tolije (pane brane). Prohodnostdaiudrvene Dtoce.
39
Bitkas podmuklim protivnikom
Nikakvodudo.Pogledamo li detaljnije Stosve morapodnijeti ravankrov.s postovanjem 6emo je izmjeprihvatili pokazane slabosti. Dovoljno rili rasDone dnevnihtemoeratura krozrazlicita godi5nja izmedunajvi5e i najniie doba.Razlike lemperalure dosiiui 100"C,a u ljetnimmjeseravankrovili terasu cimasuncemozezagrijati prijelazna nadak+80"C.Posebno su neugodna razdoblja kadnakonhladne no6iijutarnjeg mraza podnevno svuljetnuZestinu. sunceiskazuje Stosetadodigrava u konstrukciji krovamo:ete samooreloostaviti. godinama Kakoje bitumen bioglavnoizolacijKadsepoEneraspravljati o prednostima i manamaravnog skosredstvo, ponekad i s vi6eslojeva bitumenjzikrova- priii nemakraja.Zimi hlade,Ijetigriju, ajaie kiie popularnog raneljepenke, terpapira, nedudiSto ostavljajutragi na stropui nazidovima.UCinakpopravljanja je tajmaterijal postaje kojilijekomvremena sve zalijevanjemi nalijevanjemraznihsredstava,uglavnom popustio. krudiodjednom Brojnizastitnislojevi konadan kraj.Akoizolaciju nisu bitumena,najieide drii vodudok majstorine odu.Na kosim samosuodgodili buSenje krovovimapokrivenimcrijepomprokiinjavanie sezaustavlja stedjelidodatniudarci,tuda,hodanje, rupaza antenske stupovei popravci dimnjaka relativnolako,gotovokozmetidkimzahvatom- izmjenom gdje ili nije marilo za ograda se osjetljivost ove oitedenihcrepova.No,na ravnomkrovuje prokiSnjavanje jedineza5tite, je dapropuSta razumljivo vodukao posljedicamnogoneugodnijihkonstrukciiskih najdeSde sito, grc1akaili dotrajalostiizolaciiskihmaterijala.Praveuzroke Armiranobetonski krovovlprividno su dvrstii Stetnihposljedicanijeuvijeklakoprepoznati pa su i pouzdani, no greskau proradunu ili nestrudna popravci6estouzaludni.Modernaje arhitekturatijekom izvedbamoguizazvatislijeganja inapuknu6a popukojimahidroizolacija nijedorasla. Najprije pola stoljedastvorilatoliko loiih primjeradasu neugodna Staju spojevi s dimnjacima i ostalim dijelovima promienama iskustvaipak urodila u projeWiranju,izvedbii zaititi krova,a novi materijalipru1ajui novemogu6nostiza zgradekojistr5eiznadplohekrova.Neugodna i spojevi sumjesta sazidovima susjednih zgrada. izvedbui popravak.Najvainijeje ipakprepoznati- uzrok. preduvjet Tuje trajnaelastidnost hidroizolacije mirnom spavanju. Kadsevru6ini, i udarstudeni cimadodajos zagadenost zrakai ultraljubidasto je upotpunjen popisvanjskih Pukotine ili rupicekrozkojevodanataparavan zradenje, donekle propustanju krovi stropnedijegstanatek su vanjskiznak uzroka ki5e. oSte6enja ili posljedica ozbiljnijih nedostataka Naialost,postojeiStetniutjecaji iz prostorija pro- kojebi ravankrovmoraoStititi. u konstrukciji. Krovovikojidanasozbiljno Toje prijesvega gradenisu najdeSie parnabrana kiSnjavaju prijetridesetak para.Akoprigradnji nijenapravljena godina. prodorpareu Glavnaim je manazamormaterijala.ili izolacijski slojkoji6e sprijediti (krovnu) propadanje stropnu konstrukcilu, krova Na kovu bubre mjehuri, popravci 6e Zato samo se ubrzati. kojimase a na stopu se stre putvodiobidnodaju izvanapoku5ava zatvoriti mrlje od gljivica i vlage. Eboeena hi droizolaciia tekkratkorodne rezultate. ubrzoce popucatii kiSa Prodorparemozese nakonnekogvremena 6e moditi cijeli slrop. prepoznati u mjehurima uzdignute bitumenske je p Ovo tipiian niel neugodnih posljedica izolacije, Stoje samonajavaskorepojavepukotiizazvanih itedljivom posljedica nai rupa.No,paraimajosneugodnih izvedbom ravnoo krovapro5iruju koje krug Steta ineugodnosti. Ovla:ena parne Zbog nedostatia (akoje ima)gubisvojadobra toplinska izolacija brane topao i vlaZan nak iz stana (kuhinie, svojstva, a izlo:ena niskim temperalurama, mrakupaonice)prcdirc pretvara zu ivjetru stropnu konstrukciju u mjesto ktoz armiranobetonsku stalnog stvaranja kondenzata. U takvojklimibuploiu i natapa tanki sloj jat6egljivice, posut6ese hladnii vlaznistropovi topl inske izolacije. Po hladnom vremenu u najprijecrnimtoakicama, a potom6eotpastiprvi tom se sloju kondenzira komadi:buke. vlaga. Kad suncezagrije Sveto izazivaprirodno nepovjerenje u ravan nezaiticen krov razviia je inacin se para koja izdi2e krov.U najnovije dobapromijenjen gornj i hidtoi zolacii ski gradnje kaopotvrda stareuzredice daje najbolji sloj stvaraiudi miehure. - kosikrov, popravak ravnog krova Kombinacija sundanihi No,to nijeuvijekjednostavno nitijeftino.Pa,sto mraznih danapolpuno Ce uniititi takv pokrov. udiniti?
40
Protivkise i vlage
',:.vaznije je pronaci ravnog bitnenedostatke potom primi, ,?.a materijale skupeizolacijske - : nanadinkojicedonijeti ustedu. Onamoie ' :vostruka - povecat ce se vrijednost toplei ,'. zgtadeilistana,a smanjiti grijanja. troskovi .," su krovovi dobarprimjer uskepovezar: toplnskeihidroizolacije. Objemoraju biti jzvedene. .,-:'lekorno konstrukcije Slo2enost :znostsitnihdetaljauzroksu Stounatod nizu '-rnJaka, od projektanata do izolatera, novi :. mozeprokisnuti i prijeuseljenja. Za potodii je tekmala r .e secijeditisa stropadovoljna priobradi ,::2nlailigreska nekoguglailipro:' teodluke popravka o nadinu krovtrebateme': rregledati. DobrodoSli suisavjetistrudnjaka, ::nekadi projekt s kompletnom dokumentaci- a\o takavpristup problemL obrcno znad pokrajnjim ::ro vecitroSak, rezultatima ipakje jeftinih : - ji odbrzihi prividno popravaka. '.i(o bi uspjela sanacila, nu:nisunekipredu:: Krovna konstrukcija morabitineoste6ena. . ^Jia i popucana ploda armiranobetonska :-rnonijepodloga nakojojiete obaviti solidan :'avak.Popravljate li krovdrvene konstrukgredeidaske.Takvisu : pregledajte najprile ': .oviobicno paslojeve elastidniji od betonskih :: acje trebaosigurati od savijanja ilipucanja :- mijeniti suvremene trajnoelasti6ne folije.To - sebnovrijediza spojeve krovasazidovima ili .: roredimnjaka krozkrov, :avankrovnikadnijepotpuno ravan.Uvijek se .:d s malimpadom kakobi se izbjegle lokve plohe.Kako : pravajezercausredprostrane :.2 odvodvodebitnazadaca krova, tajmini:.an nagibje neizbjezan. Obidno se na dobru :-strukciju nanosi betonska ljuska nejednake premaodabra:: I nekakobisevodausmjerila , stTant Krova. je tzv.slojza izjednacavanje I'ugi povaznosti ' : ska.Ponekad iznad,a ponekad se stavlja .:ld hidroizolacije iliparnebrane. Nisurijetke - .:dbes dvatakvasloja.Prodori vodeilipare : -:orsit ceseu tomtankom i poroznom slojusma-.ucipritisak napojedina mjesta. Parnabranai r.ozoiacija moraju sprijediti dubljiprodorpare .'ovnukonstrukciju ilitoplinsku izolaciju. )arnabranaje ponekad jednako vainakaoi -:. rsniizolacijski sloj.Parakojase uvladi u kon''Jkcijumozejol nastetiti viSenegolikisa.Toje r I mukliprotivnik s kojimsevaljaboritinesamo siropovima i ravnimkrovovima ve6i u drugim : ovimazgradekojiodvalaju topliod hladnog 'lslora. rarnaje branaglavnazastita toplinske izolact',loderni materijali u oblikurelativno tvrdihpoploda -'etanskih ilipolistirenskih debljine od 6 r: 10cmnudekvalitetnu toplinsku izolaciju. Prije r tradicionalno nasip(Suta) seprimjenjivao de:fkSe vage
Niiim ne moiete zaitititi krov izvana,Uzrcknevoljana ostat ce zatalien ispodprivremenozaeeplienih o,te4enja, a para Cenapuhnutipokrov na nekomdtugommjestu. Uzdizanievlaznog i toplog naka ne moZete sp jeiiti. NuZanje temeliit popravak. Na armIranobetonsku pIoi u poslavi se porozan slojza izjednaiavanie tlakakoiice u obliku line drenaine mre^e rcspodiielitipatu po ciieloi povri ini krova. TopIinska izolacija zaiti6uie se s dva sloja hidtoizolacije pamom brcnomodozdo i zavrinim zaititnim sloievima krcva odozgo. Suha toplinska izolaciia onemogucujestvarcnje kondenzata, Kod ovog ie krova sve dobro napravlieno, osim iednog detalia " spoj hidroizolacije s nadozidom izvedenie nestruino, pa rcstezanjem razliiitih materiiala ubrzo nastaju pukotine. Osim toga, izolaciia niie dovoljno uzdignuta tako da kosi mlazevikiie natapaiu porcznu ciglu, zaobilaze izolacijski sendvie i prodiru do strcpa prosto je. Neugodnoiznenadenje za stanare,jet krov ima sve ito mu treba:sloj za izjednaiavanie tlaka, parnu brcnu, toplinsku izolaciju i prividno neoiteCenuplohu zawSnog zaititnog sloja.Takvesu poiave ieste pri nepailiivom polaganju sloieva smolei krovne ljepenke. Svispoievi ravnog krova i zidova ili dinnjaka moraiu bitiizvedenis uzdignutim pokrovnimsloiemisa za'ti6enim nwSnim rubom.Limeniopiav zaitifuie spoinomiesto pa kiia s vjetromne mo^e smoei zid.Porczansloi za izravnavanietlaka (zeleno)prckrivanadozid do ispodlimenogopiava kako bi se para mogla odvesti iz konstrukciie. Nasamomspoiupokrovni se sloine izvodis oitrim pregibomveCpostupnin savijaniemkako bi se pri ruzUei m rastezanjima mogaopomicatibezopasnostiod pucanja.Kosinu ili zaobljenjena prcgibu valjapodup ieti ispunon trokutastogprcsieka.
41
..a iuvatiimprovizacija. Onostostenapravili .:rzinumoglo bisepretvoriti u dugotrajnu brigu. r'e potpuno dolaztdo izraZaja tijesnatrojna - trajnost .ra: ulozennovac- kvaliteta izvedbe ::: 1eravnog krova. . :e2ina ovrrrstranicama p.ikazuju cesce :'cve pravila njihova otklanjanja. Primijetit .:: daje toplinska zastita diosvakog sustava -l nijesamozbogugodnijeg boravka u toplom pravilnom :-J vecje preduvlet funkcioniranju : s konstrukcije. Toplinska izolacija smanjuje ...tezanla zbograzlika u temperaturi izmedu :g podkrovom ivanjske studeni. :.zm 5jateli o popravku ravnog krova,terase pripremite , =raZe, postupak. sezaterneljit Kad : aZljvoizvedete mo:etemirnospavatt i zabo. : davasod pogleda u zvjezdano nebodijeli -o polametra.
',:.t materijalinudenova ikvalitetnija rjeienia. '': crleiu je spoi drvenogravnog(hladnog)krova : i zdom paralelnlm s gredana, Zbog neizbieinih - --nakaizmedudviju konstrukcijaovoie posebno -: igodno mjestoza hidroizolacijskeizvedbe. Kruta : :rnenska izolacijaovdje6e najprijepopustiti.Ovai : njer pokazuje p mjenu hidtoizolacijske folije ::xtast FHID-K.Novi matetiialitrebajui nov naain :'!avliania. Glavnazadacafoliieje sprceavanje : .dora vodeu proslor izmedukrovai zida. Najprije : rrcko dasakapolo'en stakleni voal (zuto) i liepi: ^1uivricen na zid. Na krovu se preko voalapolaae ' :'tzontalni sloj toliie.MaloSirirub trebanajpriiesa- uli uzazid, a potomp biti foliiu iavlima kroz - lijsku traku.Kraj toliietrebasavinutipreko alu'avala . rminijske trake i zalijepiti dlluzijskim ljepilon. . :'nad foliie koja se produljuje uzazid preklapa taj ,: Jj i Iijepise.Na rubovese nanosiPVC-sredstvo za : guranjeSavova(ljubiiasto).Nazidu se totija lijepi ' , ,,oali dodatnopriivriCuie letvomkoia ie ujednoi :, anacza p kliuini protil od bakrenoglimapribijen ' . gotniem rubu iavlom krcz oba izolaciiska sloja u : . lspod doniegrubaibuke umeCese elasti'na PE:
I drveniravni krcvovi trebajutoplinsku izolaciju. Umetanjem mineralne vune izmedu stropnihgredaznatnose smanjujugubici topline. Ako ispod toplinskeizolacijenemaparnebrane, onda tteba ugraditi ploaeminerclnevunes povriinom zaitiienom plastiinom folijom. Kakozruk slobodno struj i kroz konstrukcii u, a toplinska izolacija je s donjestrane,sve ito ie iznad izolacije prcpuatenoje vanjskim tempercturama. Ovakav krov je - hladankrov. To,medutim,nema iednake posljedice za prostoriie ispod krova ier drvena konstrukcija ima malu masupa ionako ne moZeakumuliati znaiaj nije zaIihe topIine. Slojevisu:aljunak3 cm, trosloina hidroizolaciia krovnomljepenkom, daskeod 2,4 cm,grede, mineralnavunaI do 10 cm i podgledod lamperiie 2 cm.
Za spajanjearmircnobetonskog krovapreko dilatacije sa zidom susjednezgradeIZOPLASTfolijaFHID-K je poloZenapreko staklenog voala i umetnuta u Zlijeb na visokon zidu. Ovai visoki zavrAetakdonje tolije ujedno ie miesto na kojem zavrSavatolija polo,ena na staklenivoalprekotoplinskeizolaciie.Ovajspoj(i svi dtugi spojevi) osiguran je liiepljenjem difuziiskim liepilom, nakon toga Zliieb se zatvara betonskim uloikom uzidanim u cementnimoft. Na izlazu iz zida folija je zaiti6ena trajnim elastoplastiinim kitom (ljubiiasto)podloienim mekanomtrakom(zeleno).I ostalipregibisu dobropodloieni mekanimumecima. Nazavrsetkutoplinskeizolaciieie posebanuloZak od izolaciiske truke koia s gomje idonie strcne podrzava foliiu preko mekanih ielastiinih PE-profila promjeru 4 cm (zeleno). Svi izlozeni zavrieci foliie prekrivajuse PVC-zaititom(liubiiasto).Ovaislozeni spoimoie bezproblemapodnijetisve vibracijei progibe krcvne konstrukciie jer dvostruki spoj toliie ploie niie na uzvisenomrubu armircnobetonske prievAcenza podtogu.Sveje mekanoielastii:no. Otpornost folije na ultraliubidaste zrake samo poveaavatrainost spoiana izlozenimdijelovima. PovrSinepokriveneSliunkomdobivaiudodatnu zaatitu protiv naglih klimatskih promiena. Sre6om, suvremenimfoliiamato ne 6kodi.
43
Sto treba znatikad procurr krov ProkiSnjavanje ravnogkrovazadaie velikeproblemestanarimakoji 2iveu najviSimkatovimastambenihzgrada u gradovimaSiromnaie zemlje.Kako bismopomoglisvimakoiimaie krov nadglavompostaono6namora,pripremili smovamsavjetei poiainjenja iz peravrhunskihstruinjaka koii u tom podrudjuimaju svepotrebnostruEno znanje,dugogodiinje iskustvoi vieitinu.A saznanjakakofunkcionirai ito se moie dogoditis ravnimkrovomdobro 6edodii onimakoji zasadizlazena krov samokad trebapostavititelevizijsku antenu. Saniranje ravnogkrovaje teZakzadatakjer dovodedo sanacijaravnogkrova,zatimkako prisanaciji trebaodluditi kako,na kojina6iniStonapraviti pristupiti o postupcima samojsanaciji, da krovpostane konadno siguran ifunkcionalante o izvedbisanacijskih radova. diogradevine. Uzprimjenu najnovijih tehni6kih i Uzroci I oSte6enja tehnolo6kih ravnihkrovova saznanja te uz bogatovlastitoisku- Probleme iuzrokeo5te6enja - na onekoji podijeliti stvou projektiranju iizvodenju ovakvihradova moZemo u dvijeskupine putkakvalitetnom Zeljanamje da ivi pronadete i nasta.iu i priupotrebi. tijekomgradenja trajnomrjesenju togproblema. Vrlodestouzrocikojidovodedo brzogpropaPonajprije trebare6ine6too uzrocimakoji danjaravnogkrovaleZeve6u samompo6etku njegovognastajanja. Ravnikrovje kompleksan Kosi ktov proizvod za kojisu nuznaznanja, vjestine i masanhan terijali. tehnologijom ravnog krova, Znanjepredstavlja skupaktivnosti kojerezultirajuprojektom, a podivaju napoznavanju arhitekgradevinskih tonskog oblikovanja, konstrukci.ja, gradevinske materijala lizike,tehnologije te iskuswai novihsaznanjau tompodrudju. Vje5tina ljudekojiizvode seodnosinaizudene pojedinih radoveuz stalnukontrolu izvedbenih laza. je bitnasastavnica Materijal tog kompleksnog jer on ovisiba6o primjeni proizvoda kvalitetnog maosnovnog hidroizolacijskog, alii pomo6nog
44
Prctivkiseivlage
niie samo u prigradenju Uzroci kojinastaju vrlosuneugod- Problem krovu, tu su i tasadni jer ni zahtijevaju sanaciju cijelog krova. elementi. je prepoznati Lakde uzroke kojisu nastali zbog naknadnih oSte6enja ilo5egodriavanja krova. Tosuobidno mehanicka oSte6enja hidroizolacije nastala tijekomizvedbe nekihnovihradovana povrSini, krovnoj zbognepa:ljivog baratanja alatomtijekom radaili zboghodanja u neadekvatnoj obu6i krovu... ooneorohodnom Posljed ice neodr2avanja krovnihpovrSina znatnosu ozbiljnije i moguizazvati vedeSteteu samomobjektu. NajdeS6i uzrokje neodrZavanje pravilan Zljebova iizljeva slivnika, stospredava odvodoborinske vode. Pristup sanaciii predtakvimproblemom postavKadsenadete je li pametnije :' ala.Zanemarivanje bilokojega odta triele- ljase pitanje ravnikrovili sanirati ':nta priizgradnji postojecegnapraviti novogili sanaciji kosi.Tadilemaproizlazi iz nepoznava.')ra. a izazval jskustava. gradevinske ce kad-tad Stete njaproblema i dosadaSnjih loSih Nato je utjecala :{0muporre0e. protiv i svojedobna medijska kampanja J praksito se dogadaakomaterijalne moze :dnijetisloZene arhitektonske zahtjeve, kad - ?crana tehnologija hidroizolacijskog sustava ne USPOREIINI - tie izdrialinaprezanja KOSIKROU RAUNIKROU u krovnoj konstrukciji, EIEI|,IENTI .- l je krovizveden afizikalnos neadekvatnim ;:osliledom slojeva, beznekogbitnogslojailije potrebna suglasnost ne '-{neadekvatno dimenzioniran, teakoseradovi proiektanta jer : .cdenestrucno, izvodadi nisukvalificirani za 'nijenjenu tehnologiju ilipaknemaju dovoljno gradevinska dozvola potrebna ne I iustva. -0Sizbormaterijala primjena ilineadekvatna i dokumentaciia 'lgu izazvati pojavumjehura i pukotina, za"lr. istrosenost ili raslojavanje hidroizolacije, vriiemepripreme znatnoduie znatnokra6i pukotine :rvajanje pojavu slojeva, nadetaljima, : rdenzata i vodeu slojevima. kra6e duie radase na stropuizidovimas unutrasnje vriiemerealizacije ,:'aneobjekia javljavlagai gljivice, odvajase ciienakostania znatnove6a manla ::uka...Uzto su velikproblem i zanatski lose : .'edeni radovi. ::fkise vage
45
metodu Osimtoga,kosikrov kaosanacijsku sanacijeravnogkrovanijemogu6eprimijeniti kakozbogoblikovnih takoizbogkonsvugdje, razloga. opravdastruktivnih Svojuekonomsku gradnjom nostna6i6esamoondaakonjegovom prostor. Dakle,nema dobivate dodataniskoristivi kojimputemkrenuti da dilemeve6samopitanje krov. bistedobilifunkcionalni Postupci pri sanaciji rauno0 krova tom problemu. lpak,mnogiolakopristupaju ponuda izvodada Prikupljanjem od potencijalnih obiinose bira najjeftiniji, a to nejamdinikakvu losetada6e do6ina kvalitetu. Akosveispadne zagovarali kosikrov svojeoni kojisu strastveno kaorjesen.ie svihbriga.Akosteodludili saniratj za ravnikrovrevitalizacijom moratese odluditi kojuZelitedobiti opsegzahvata, slupanjkvalitele i za nadinnakoji6eseto provesliZa ispravnusanacijutrebanajprijeizraditi projekti to naosnoviprojektnog zadatkakojideIinirainvestitor u suradnji sa slrudnom osobom. Projektni zadatak elemente: obuhva6a sljede6e Otvaranjekrovne ravnihkrovova oblekta zasnovana na pukomnabrajanju 1. lstraineradove- naosnovipregleda kostrukcijeu postupku podnosi pauSalnim priiama i krova ustanovljuje se zatedeno stanje, sludajeva, ocjenama uzroka i istraZnihndova i postavljadijagnoza se izvje5taj o problematici daje najboljiravnikrov- kosikrov Uostalom, cureikosikrovovi, a nekisuod njih stanjakrova. projekt- sadr:itehnidki opissana kraju6aki sanirani tehnologijom ravnog kro- 2. lzvedbeni program problem nacijskih radova, kontrole i osiguranja va.Dakle,nije u kosomili ravnom ve6 troskovnik radovate crteie proizvoda sanacijskih u kvaliteti kojikupujete. Jer,najboljije kvalitete, krovsamo onajkojibesprijekorno funkcionira.krovai detaljeizvedbe. postoje6eg 3. Fotodokumentaciju stanlas Ako pakidalje razmiSljate o gradnjikosogili problematidnim mjestima i osteravnogkrova,pogledajte saniranju naSutablicus naznadenim pokazateljima. 6enjima. osnovnim usporednim proradun izikalni Svakako valjanapomenuti daovisno o vrstipo- 4. Gradevinskof nosivosti krovnepotkonstatidke krovai potkonstrukcije kosikrovmozeimatiduZi 5. Provjeru je plode, projektom predviodnosno ako vijektrajanja, notadai cijenazahvatabitnoraste. strukcije Radikalan sanacijski zahvatna favnom krovu
,+o
Protivkisei vlage
jenododatno postojeceg krova. optere6enje nedovrlobitnijer trebaotkriti lstra2ni suradovi postavi dase pravilno :tatkei prepoznati uzroke je na zadatak. Tajje diou projektiranju baziran pravilno :eorilskim iiskustvu, no nakon znanjima projekt izvedbeni rostavljene dijagnoze slijedi {oji morauvaZiti: 6injenidno stanjena objektu, propise, gradevinskojizikalne norrne, zakonske projekiirane zahtleve tehnolog ije imaterijala, u inesmetan rad,zahtjeve investitora slguran isl., ekotrajnosti, kvalitete, arhitekture cogledu romskuopravdanost i ekoloske standarde. tog na zahtjevnost i specifidnost S obzirom rosla,preporudujemo da zadatakpovjerite roduze6u kojese specijalizlrano bavitompromozevam 9e[6r projektsanacije I e^latikom. Hermatizacijakrova, posebnooblikovanim ponuda. nnogoviSeuStedjeti negolijeftina elementima-tolijom Kakomozete bitisigurnidazbogmrljanastrooutrebamijenjati cijelistrop?Nekisuseugodno financijske znenadili kadsu nakonzatvaranja
47
Membrana protiv krovnihrana Planskirazvojhrvatskestanogradnjetijekomiezdesetihi godina proilog stoljedakarakterizirabum sedamdesetih socijalnestambeneizgradnje.Ugradovimaniiu tipizirana stambena naseljasazgradama kojeu pravilukraseravni pri udarniikoj izgradnjinijese vodila krovovi. Na2alost, prevelikabrigao primjenikvalitetnihmaterijalai pravilnoj izvedbi,a tomutrebadodatii loie ili nikakvoodrZavanje tijekompustihdesetlje6a.Zbogtogaje danasnajbolnijiproblemstanarakoji Ziveu tim,ali i u zgradamakojesu gradene u kasnijemrczdoblju- sanacijahidroizolacijeravnogkrova, jer ti ptopustiuzrokujudaljnjepropadanjezgradai ozbiljno ugrcZavaju stambeni standard. Starehidroizolacije izgubile su svojufunkciju, bilozbogisteka rokatrajanja ilizbogneadekvatne ugradnje. Cijelu tu situaciju dodatno kompliciraju i mr5avi fondovi zaodriavanje zgradaiz kojihbi se trebalifinancirati zahvatisaniranja. Naime, dokkrovovisvevisecurepriiuvnifondovinisu dostatni nizamnogo manjehitneintervencije. Zavrsnislojravnihkrovovaje dionajoptere6eniji Nekadje gotovoiskljudivi materijal za hidroizo- vodom. ZazavrSni slojprimjenjuju seraznimateliranje ravnih krovova bioje bitumen. Tajorganski rijalipoput:betonskih ili kulirploda, kerami6kih materijal ojaaanarmaturnim slojemdominira u plodica, Sljunka ili tucanika. Problemi nastaju polaganja sendvidu ravnihkrovova u svimklimatskim zona- baszbogneadekvatnog togzavrsnog maSiromHrvatske. No,priprojektiranju slojeva sloja.Kaoprimjermoguse navestibetonske ravnihkrovovanisunaZalost gdjesusljubnice uvijekuzimaniu plodeu slojupijeska. zapunjene obzirtehnoloSki nedostaci togmaterijala. Osnov- KaIran0m, jest na optere6enja petatakvognadina polaganja plo6a bitumena Voizlazeiz nlegove Ahilova slruktureosjetljivena prirodnelemperalurneupravoslojpijeskai katrankaobrtvilo.Uslijed cikluse, kojigadovode dotodketaljenja nalletnoj temperaturnih razlikai ultraljubidastog zradenja jari,dokzavelikih postaje gubisvojelasticitet. zimskih hladno6a vrlo katranznadajno krt.Rastopljen podlogu Uzdodirnuolohus betonskom i zavaren za betonsku olodom dolazi preuzimado odva1anja, bitumen radi zajedno s njom.6ime dimese stvarapukotina kojase naprezanja kojagadodatno optere6uju, Uklanja- s vremenom 5iri.A to oborinskoj vodiotvara njemnedostataka na ravnimkrovovima prodor klasid- nesmetan do pjeS6anog slojau kojemse postavlja zadrlava. nogsustava, kadsetoplinska izolacija U zimskom razdoblju ta se skupljena pajojse pove6ava ispodhidroizolacije, vrlodestoje uodenoda vodasmrzava volumen, Stou bitumenske trakenisudodatno toplinski izolirane konadnici dominoefektomizaziva daljnjarazarakakobi se hidroizolacija za5titila odtemperatur-njau svimslojevima konstrukcije. Vla2nipijesak je poglavito nihoscilacija. podloga Tajproblem izrazen postaje za razvolbiljaka, savr6ena sto kodneopteredenih gdjeje se mo2eprimijetiti neprohodnih krovova, nasvakom ravnom krovukojl bitumenska presjeku trakadestoi zavrSni sloj. u konstrukcijskom imapje5dani sloj.lz Dotraiala bitumenska hidroizolaciia plodapodinje razorenih sljubnica betonskih rasti projektiranje Tradicionalno optere6enih ravnih travai korov,pacaki slabljaste biljke,a njihovo krovovakrijenizzamkiodgovornih za ozbiljne korijenje imapoguban utjecaj nahidroizolaciju. posljedice odnosno oStecenja hidro- Bezobziraito je uzrokovalo bitumenskih raspadhidroizoizolacija. lacijeposljedica uvijek ista voda imaotvoren 1e
48
P r o tv k 5 e i v l a g e
tr
izvedba su mogu6nosti: djelomidne sanacije,LUEVO: Evo kko izglenaklobuiana stara bipokuSavaju ito uglavnom suvlasnici zgradakoji da tumenska izolacija koja pomo6 iive ispodravnogkrovauz samozvanihse odigla od podloge. majstora. No,takviparcijalni zahvati dajuupitne rezultate izasigurno nisutrajnorjeSenje. potpuna Drugaje mogu6nost sanacija ravnog postojedih krovauklanjanjem slojevai apliciranjemnovebitumenske izolacije, Tavarijanta zahtijeva mnogofizidkogradaidugotrajan proces,stopoveeava troskovei otvaraproblem zbrinjavanja otpadnog bitumena kojinespadau ekoloske materijale. Osimtoga,akose problem pokuSa primjenom rijeSiti istogjzolacijskog sustava,kojise ve6pokazao lo5im,nemasmisla ponavljati greikeiodekivati dobarrezultat. je potpuna Jedinopravorje6enje sanaciia jedravnogkrovatehnologijom kojaomogu6uje nostavno i brzopostavljanje hidroizolacije, bez postoje6ih ruSenja slojeva, stoznatnosmanjuje je mogucpripostao tro5kove, Takavtipsanacije jerse hidroimjenom materijala novegeneracije jednostavno postavljaju prekopostoje6ih zolacije Akosesondiranjem slojeva. utvrdi daje toplinska izolacija oste6ena, trebaje obnoviti ili postaviti novuu potrebnoj mjeri. Kadse postavlja novahidroizolacila onamora zadovoljiti niz uvjeta:morabitiotpornana sve vrsteoborina i na UV-zradenje, moradobropodnostititemperaturne razlike, bitineovisna u odnosuna podlogu, olpornana kemikalije kojesu sastavni diooborinskih voda,ptidjeg izmetaitd. Novahidroizolacija moraimatizadovoljavaju6e euti prodireu konstrukcijske slojeve. A kadse mehanidke karakteristike, bitiotpornana lete6i svenavla2i itoplinska gubisvojeka- plamen, prihvatljiva izolacija ekoloski i, stoje vrlobitno, 'akteristike je izvesti pa koeficijent toplinske vodljivosti tr nuZno homogene spojeve. 'aste,dokvlagau armiranom posebno betonuuzrokuje Medumaterijalima novegeneracije <0r0zrlu armature. Takvaranjena progresivno propakonstrukcija pridonosi :a aemudodatno parodifuzni i tilek,odTosno parakojau zagrijanoj vodena konstrukciji 'avnogkrovaizaziva klobu6anje bitumena. f,ako sanirati posliedice Premaopisupostojeieg stanjapostavlja se oitanjekojibi nadinpotpunog saniranja hidroizolacije biotehnidki ispravan. Svakako, bilo bi 'rajbolje postavitinovuhidroizolaciju i, akoje ootrebno, obnovitiostaleslojevekonstrukcije 'avnogkrovauvaZavaju6i njihovenedostatke i rgrani6enja. podrazumijeva U praksitakavpristup sondiraTjeslojeva kakobi se utvrdio stupanj o5te6enja. jer Toje presudan korakkojise nesmijezaobi6i .eki slojevimogubitinepovratno o6te6eni. Pri sanaciji bitumenske hidroizolacije obidnose ne je slanjupostoje6aloplinska Jrovjerava u kakvom zolacija. A znaseda vlaznailivlagomunistena prijetinovimkvarovima :oplinska izolacija nakon sanacije, Zatoslojtoplinske izolacije trebaisusitj izamijeniti ovisno o stupnju odte6enja. Kadje rije6o sanaciji samehidroizolacije, tri Nanaianjeiednoslojne krovne membrane ecoseal : ' ! t i v k l S ei v l a o e
49
jednoslojne na nabazi su cvrstommrezicom stoim dajeotpornost trebaistaknuti hidroizolacije gume,kaoStoje npr.ecosealTosu silupodtlaka i vjetar.Uzotpornost naagresivne sintelidke potpuno zavr5ne i mikroorganizme suekoloSki armirane, termozavarive krovnemem- kemikalije jer ne sadrzenijedanhalogenini prihvatljive, gume(TPO- termoplastidnog braneodsinteti6ke poliolefina za kancerogeni Kompatibilne su sa svim na bazipolipropilena) dizajnirane sastojak. kojisemoguna6inakrotrajnuzastituod svihpostoje6ih vremenskih ulje- postoje6im materijalima ravnog krova.Kod mehanid-vuistabilne caja.Naravnekrovove se postavljaju sunaradslojeva potrebno punoplo5nim kimpridvr56ivanjem ravnih krovova najdeSie nije ili lijepljenjem.sanacija - akoje toplinska postoje6e Primjenjuju izolase ve6punih'18godina, Stopru2a skidati slojeve potpunu itrajnost hidro- cijau zadovoljavaju6em sigurnost u performanse stanju- stoumnogome izolacije. i pojeftinjuje rad. ubrzava pramienjuiu Hidroizolacija ne optere6uje konslrukciju zbog se .Kako Ecoseal-membrane maleteiine (1,02kg/m'?). Troskovi su potpunovodonepro- izuzetno pusnehidroizolacije kojeseZuod rubado ruba odrZavanja krovasu minimalni, a u sludaju mekrovazboghomogenih termozavarenih mozesejednoslavno zavaspojeva. hanidkog oste6enja godinanakonugradnje. Smanjuju temperaturni Sokna zgradui Stede ritii nekoliko Uztakve jer za ne zagrijavalu energiju klimatizaciju,se karakteristike ecosealmembrana omogucuje na suncuzbogbijelereflektivne i jednostavnijih boje.Otporne oblikovanje suvremenijih sustasunasvevremenske uvjetei natemperature od va za za6tituravnogkrova,bezobziraje li rijed -45"do+100"C. kaoi nalete6i Armirane o novogradnji ili sanaciji olamen. starogkrova.Ecoseal omogu6uie stopostotnu zastituobjektanajmanje godina, krozdetrdesetak Sanaciie prohodnog raunog krova Od svihmoguiihkaoprimjerprikazat6emo prohodnog vamrje5enje ravnogkrova sanacije ecoseafmem branom. Pri pregleduravnog je da krovaviSestambene zgradeustanovljeno je zavrsnislojod betonskih plo6a40x40cm s reskama ispunjenim katranom, uslijedtermodinamidkog Plode rada,doZivio ozbiljna o5te6enja. popucale, sunanekoliko mjesta a nadrugima su je potpuno Katran izguse uzdigle od podloge. jerje zbogtemperaturnih i biofunkciju oscilacija podutjecajem postaopotpunokrut. UV-zradenja l\4rvio nijeuop6e se,a nanekimgamjestima bilo. Naspojukakanai plodazamijeceni subusenovi trave. Holkelisu ispucali horizontalno lvertikalnoi odvojili seodnadozida, ZateEenostaniena krovup je sanaciie je ustanovljeno Sondiranjem daje pijesak u koji plodejakonatopljen su poloiene vlagom, dokje hidroizolacija bitumenska bilapunapukotina, a slojevisuse razlistali. je utvrdeno Pregledom da betonski estrih- kao podloga za polaganje bitumenskih traka- nije pretrpio znatnaoSte6enja takoda je toplinska izolacija oslalasaauvana. Natemelju ispitivanja i ustanovljenih o5te6enja je sanacijsko projektirano rjesenle: . najprije je trebalo po cijelom otu6iholkele opseguravnogkrova,uklonitisamoniklo bilje i skinutikatranske sljubnice izmedubetonskih Dloca. podlogupolazese geNa takopripremljenu otekstilkojiimauloguparorasteretnog sloja,a je i na njega- ecosealmembrana. Predvidena ugradnja na svakih50 m2povrSine odzra6nika kakobi se omogu6ilo dodatnoodzradivanje krova.Ecosealmembrana se podiieuz nadozid lzgled fuova nakon sanacije ecosealmembranom i dimnja6ke vertikale oko10 cm uslicavanjem Prolivki6e i vlage
ecoseallima na kojise zavaruje membranailiodvode- trebabiljeiitiu dnevniku odrzavanja je prevucen polimera. slojemistog Takvim Krova. .er .jesenjem - naravnikrovnesmijuse je bazennakrovu. po- 6. Krovnijeskladiste Jormiran Nakon je provjera odlagati stavljanja hidroizolacije napravljena raznimaterijali ni vu6iraznitedkipredvodonepropusnosti: slivnici suzadepljeni, a krov melt. vodom48sati. 7. Akoprocuri- najprije trebaistraziti uzrok. .eostaonapunjen Sedam kolaka za dugovieGan krou laMoZdaje krivnekizadepljen odvod,lo5acijev, ploda, prozori Zeliteli seosigurati davamhidroizolacija kva- bavapokrivna losikrovni itd.Treba tetnolunkcionira idugo trajetrebapostovati pratitipodkojimuvjetima dolazido procurivanla - jakaili laganakisa,smjervjetra,lemperatura sedam bitnihkoraka. Akosteve6saniralisvojravnikrovizuzetno i vrijeme tijekomdanasu bitniznakoviza utvr(valitetnim prestaje i dugotrajnim materijalom otpornim divanjeuzroka.Provjerite li procurivanje 1asvemogucevremenske uvjetei daje izvodad neposredno nakonkiseili se nastavlja i kadje 'adovakvalitetno obaviosvojposaouzvodenu krovsuh.Uztakveinformacile mnogoje lakse problem. 3robu,obavilistenajve6i dioposla.No,kakobi dijagnosticirati kvari rije5iti nastali Jbnovljeni krovzaistabiodugovjedan trebaga Uaian ie elaborat 'edovitoodrZavati, a zalo preuzima odgovornost Trebanapomenuti da svakojsanacijikrova jer svakipojedini rlasnik ilivlasnici zgrade. trebapristupiti individualno, Zadugi funkcionalan Zivotni vijekva6egkrova, krovimasvojespecifi6nosti, a posebno suvaZgreporucujemo prije vam: ni detalji.Zbogtoga, negostose pristupi pregledkrova- odvodi,slivnici, samojsanaciji, preporuaujemo 1. Redovit izraduelaborata plodeild,- kakobisteosigurali pravilno sanacijeravnogkrovakojiobuhva6a Sljunak, utvrdivanje 'unkcioniranje iuklonilirizikod procurivanja i postoje6eg stanja,prijedlogsanacije,izradu povrSine. rSte6enja krovne detalia itroskovnika radova. Nijedan materijal ili - inspekciju 2. Nadzor i odrzavanje krovalreba proizvod natrzistune moiese primjenjivati kao .tapraviti baremdvaputgodi6nje, npr.u prolje6e univerzalno rjedenje za pojedinadne situacije, jesen,nakonnevremena, naknadnih radovaili jer svakapozicija nazgradi- ravnikrov,terasa, ltervencija kojemoguutjecati nahidroizolaciju.zelenikrovitd.imasvojespecifidnosti I izlozena 3. Priodrzavanju trebaredovito uklanjati zaga- je razliiitim utjecajima. Stogaje uvijekpreporu6Jenjai niknulebiljkete uklanjati li56eda se ne ljivoposavjetovati se sa strudnjacima kojiimaju oi poceoslvaratihumusi da se ne bi zadepili iskustva u sanacijama i izolacijama. Jdvodi. S krovatrebauklonitisveotpadne ma- Hidroizolacijski isanacijski zahvati vrlosu zaplo6a, :erijale- odreske potpore davle, vijke,a pogotovo htjevni i nemoguseizvoditibezstrudne
t ' r r v k i s ei v l a g e
51
Fizika
umiesto kemiie Oploieneterasei bdlkonina kojimase ne videtragovi minulihgodinapravasu rijetkost.Unatoi napretku graditeljstvai svebrojnijimsredstvimaza brtvljenjei IijepljenjeploEicaiini se da imje vijek svekra6i.I naoko besprijekornekonstrukcijeponekadpropadnuza nekoliko godina.Joi je gorekads netomobnovlienogbalkonave6 prvezimeotpadnuploEice.I sveto unabe primjeninovih premazai materijalaotpornihnazimske vodonepropusnih uvjete.Uiemuje problem? i a c e r t f i k a t eo M a k o l i k os e p o z i v a l n praskastih vodonepropusnosti ljepilai brtvenih promjenom temperature neujedna6eno mijenjaju podnim masa,povr5ine vodonepropusnosti s nalijepljenim oblogamavolumen. Timese problem proiirujena podlogu nikadnepostizustopostohu vodonepropusnosl.oblogaioplodenja iostale gdjeje slojevekonstrukcije. Toje najizrazenije kodterasai balkona zavrsna oblogatrajnoizlozena svimklimatskim Dakako, za osnovnuzastitusvihpovrsina promjenama. pokazuje No,iskuslvo da najve6a izlo:enihkisi,snijegui ledunuZnoje da gornja opasnost ne prijetiod propuStanja vodekrozpo- plohaimabaremminrmalan nagibkojiubrzava pona6anjaotjecanje vrsinuoblogeve6odneujednadenog vodejerjedugotrajno zadr2avanje vode pojedinih pogubno paotjecanje malerijala uslojene konstrukcije. iza najotpornije materijale, Naime, materijali, makakoslidni, imave6izna6ajod najbolje vodootpornosti svigradevinski osipa s guranekemijskim premaza imajuvrlo razlidite koeficijente istezanja zastitnog svojstvima iliimpregnacije. Takosei najtvrdibetonizloienki5iivlazipostuPBIKRIUENI UZROGI PROPASII BATKOIUA pnonatapavodom,Stoje pogubno za sveostale je materijale kojima u dodiru. s primieniuiu Prioploieniubalkona seploiiceotpornenamraz, padneispodnistice, Kadtemperatura a voda vodootporna liepilai masazalugiranie. Unaioitomuovesuoblogei u ledi pove6a volumen, molekularne se pretvori oplocenia uglavnom kratkog viiekaiernarazli6itim, ivrstosliubllenim priietiodrazlicitog ponagania pri materiialima naiveca silenezadrZivo razaraju betonsku strukturu. opasnost promienama. temperaturnim Kakosupritomu ig molekularne sile, Medutim, ni su5enjeni zagrijavanje mokrog kombinaciia bespriiekornih materilala rezultat, betonanijemanjeopasno.Na vi6imtemperadaienakralupomiavaiudi Dviieseriieerteiaobjainiavaiu nevidliive uzroke velikihSteta:
Tipiino opbeenjebezitekve hidroizolacii e - uobiEajena ivredbana kuaamau priobalju, Naoko,sveie u rcdu.Meitutim...
52
promjenei os ... temperatume cilacijerelativnevlaZnostiznka od samogpoietkanzaniu struhluru konst ukciie.
Zbog Hzl i6 itih koelicij enata termiEkog i stezanja zagrij ana amiranobetonsk Dloia rczvlaEi estrih, tjepilo i ploiice.
Kadzahladii Wdnenia, ugraalenimsematerijatimasmanjuje volumen,PbA se uteZaa lje pilo u dodirus ploEicommruL Protivkisei vlage
Iuramav00ase u mokrombetonupretvara u paru,kojapriSirenju i diluziji djeluje i svojim prcdivom. tlakompa lakoodiie i Univetzalnaje otkidahidroizolacijske podloga za polaganie ploEica, sloJeve. a objedinjuje Z a o p l o d e n j ak e nekoliko bitnih rami6kimpl06icama funkciia: je difuzija najopasnija . fiziEki odvaja jer im podnu oblogu od pareiz podloge, osnovnepodloge, napadamekui poroa ravnomterno pozadinu. znu A para rusporcit ujeo ptere6eni e, kojadospijeu struktu. oblikujeNilagodljiv vodonepropusni sloii pri ru krtogma-terijala dilataciiskuplohus prvomse zahladenju horizontalnimpomacima pretvarau kondenzat do2mmitotziiskim kojise mozei zalediuviianjemdo 1mm, a suslavomzradnih ti... kanalau profilima Nezgodne su i kompreuzimaulogu bi na ci j e u s l o j e n i h , paronsteretnogsloia. medusobno sljubljenih ili slijepljen ih materijalakojise odlikuju 'azli-6itim pa imsvaka koeficijentima istezanja, TipiEnaoite6enja terase neujednadeno mijenja temperalure cromjena koiu nisuzaititile ni pojavljulu volumen. na Naprezanja kojasepritom tvideptoEiceni vodootpornoIiepilo... povr5inama postupno i pojedidodirnim o5te6uju re materijale kojiseodlikuju najboljim kemijskim f,sobtnama. Prioplodenju terasai balkona najdes6e se od .azli6itih materijala oblikuje nezgodna uslojena
-apunienim sercakamapoHjuju pukotine,pa i materijali o,'€deni kaovodonepr opusni vodu. * nezadrZavaju ,-:tY ki6ei vlage
KiSalakoprodirekoz pukotine Nakonnekolikociklusa i natapaestrih,Usfiledili potom smzavanjalotapani a voda ja6imnz, poveCanivolumen Drodirei u arnianobetonsku zaleitenevodesmruilie estrlh. plodugdierazomiWocesi.,..
... poprimaiuopasnerazmierc, I balkonaotpadajubetonski komadLa narazmtvlienom se estrihu kli naju pb eiace.
53
P t'i. ainiftnabetonskL! nloiL! iloloZen je esiiilt. .: na iti je iianese;ic :;etilc !.oje ptei,.;it'a i eii:inii |t'; itr.iila a)te'jnice t:. "?t1ia1'a;n r!loaes 'i?tin-2lijebom. it.tttL:
! 1sl,ase ljcii!o.clmahpalaZc "t?,Jrade' pra;iIitana clih a-ialij a. pIaaa-do'pIoce. bezpreklape.a spojevise nal.nadno pteIj eplj uj L!nep rapusnom lierdi-!ral{otn.
DLlilrte clotlia clitra-folijei zida obostrano se rtanosi liepilo.a na prcdnji rub balkona lzostavljase barin-zlijebs okapnicomkajih ina nelolil@ '/rsta.
4 Zeiim se uzaz,id.obosiranadu2 kuia.prel.oljepilapoloii l(etci!ttaka kojamse prclffivailjepila kojin je pak polffivenspoj prciila oJ
= iGrdi-trakaiini sve preklopei spoj etle vodanep top usnin a, a padnosii vtlo visok ilak vocle ili parc. Tal.oclitraposiaje nepropusnanetnb|ana.
Ditta cliielicijelukonsttukcijuu dvasloja, odvajajucifunkciiupodlogeod fL!nkcija obloge.TimesL!isl
l\lalen nanosenjaljepilaprelio ciieleplohe.uzazid u ljepilose siavlja ek-dilexproiil. tla njidu stftznjituboviVvaelteda,a potamse aploiuje ciielibalkon.
JGdsuncezagrijeploiice (i ljepila).taj se gotnji slai isicic. ZahvaljriLtci aiilianoj dilt aJoliji istezanjese ne pteDoginadotlje sloierc.I'-boienidijeloviiolijese cletatmiraju.na osliovicaasiaiezalijepljenana esitihu. Nemakidanjavezamedu...
1/eriikalne ploiice se uljepljuju ptelrc ek-clile)!a. Spojje iwst i iraino neprcpusan.Posljeclnji vailiskircdploiica strii prcLo tuba na prcfilu olapnice.
... slojevimaniosteceniana doclirnim powiinama. lsti se uainakditft-ialije oeiiujeiprizahladenju.Tadase placice ute;u, izboieni dio protiliane iolije cleio!mia se na drugu sttanu,a donje rcvnepartrcineosiaju urednonalijepljene.
G Pctrcje 1ihladno wijeme" ohladii 6e se i aI rni ra nabeto nska po dl oga. Njeni tn LtiezanjemizieclnaeLljese voltlnen gonjeg i clcnje! elaja. a ialija poprinla nonnalan oblik.
54
i{ad se ienpefttura ustali, nema nikakve pt otnjenevalumeDa.Medulitn. patakaj) izbija iz vla2ne armircnabeians!.e plo;e tu nc mo2e !1c?iie;ida tjepiianiiido ploiica ircski.
ZahvaliLtiuci supljinamau pt ofilu ialije. para iz podlogenetnanilekav lheni utjecaj wc se icclnalil,a rasptiLtjc ispoclcijele ialiie ipostupna ishlapljuiektaz obodne dijeIove osuiene konslru!rcije.
!
D-it::j:l:tl:ld:ilyl p-lnu yaill:9yltosti y stuiaiupoievepukotina J pootozt'PodlaNtmsuncempbcice seistezu.a protiliranase Ndloga odnahp lagoduje.
Kadzag.riianibetoniti estrihpromiienivotumen.a pukotineseprciire, toliiase vraia u nomalanoblik,Ptiton obloja s ploiicamane puca ine otkida se.
oblogase uteZe.a uzdignutiprofildio ditra'orrledercrmtrase u suprotnom 7::,!:9!2!-3!!r!:!i! smjeru.
Prihladenjupodtogeistiskanjupukotinatotijapoprimanormatan oblik.Unatoedebimacijama,'toiiia ie u puncijtiniciji.
Uspieinim od.vaianjemsloieva ditra+otiia 4nntcule uqecal pate unutar
Kad kiia natopi reike, pa voda dosDiieu ljepilo, ditra sbredava inoienle doijih slojeva konstrukcije, pa vodonepropusnost liepilai reiki gubi uobiiaienu vaZnost.
Vodase uglavnom skuplja u proiirenjima uz izbodeni dio protila i ostaie iznad tolije. Timesu traino iaiticeni doiii sloievi- a toliia ostaji ivrsto natijeptftlnan6 estrih.
Akose pritom temperatura spusti ispod 1iitice,a vodase prctuoti u led,povecanje .olumena defomirat ie samo tdliju-
Cimzatopli,a led se otopi,vodase postupnoisuiuje isparavaniem kroz reike, LjepiloostajeneoiteCeno. a podlogasuha.
lskoriitenjem fizikalnih osobina nate iatai vie. iton Winienonnehaniikihieaenia;ustavse lakoprilagoduie pronienana. svimklimatskin
: ::v kise vlage
55
Nova kola ravnog krova Serijaolujnihnevremenas pravim kiSnimpotopomotkrilaje svu ranjivost mnogihravnihkrovova.Pritom nije bila vaZnastarostkonstrukciieili vtsta zgrade.Kaoneugodnoupozorenjepred zimupodjednakosu prokisnulikrovovi velikihindustrijskih halai teraseobije teljskihkuia. Oiito da ravnekrovove trebaod kiie zaitititi na nov naiin. KadkrovpropuSta vodu,uzrokseobidnohaziu Bavankrov(amircnobetonskapbea nadograitedijelukude)naieei6ije izvorproblemas kiiom. o5tedenju najgornjeg vodonepropusnog sloja.la- nom Temeliitoje sanhanarmiranomhidroizolaciiskom koje to u brojnimsludajevima todno,ostedenja su tolijom SIKAPLAN 15G,Sviprcklopifolijezataljeni destotekposljedica lo5eizvedbe cijelekonstruk- su vru6imzrakon.Zbogzataljivaniasu i obrubiod cije.TakvekrovovenuZnoje ponovno sanirati PVC-limakko bi senalefijal mogaosvarivatiu sPol. kvalitetnim materijalima kakose ne bi ponavljale nePtoPusan greSke lodegizbora.Zagreba6ka tvrtka/nteco pri sanaciji susrela ses takvimproblemom krova tvornidke haleZEPd.d.(1995.), te je po prviput primijenjena pridvr56ivatehnologija mehanidkog lsDodsvihlimenih obrubaili PVC-om pokivenih protila je trukd nanesena Pu-kitakojaosigunva nepropusnost.
56
njahidroizolacije naravnekrovove iterase. hidroizolacijska SlobodnopoloZena folija posebnim pridvr56uje se za podlogu spojnim - vijcima, vijcima ilipakpopelementima s tiplima zakovicama. KakopritomvijciprobuSe foliju,sva pokrivanjem semjestapridvr56enja hermetiziraju istomfolijom. pazljivo Rubnizavrseci izvodese posebno na pripremljenoj podlozi plastificirau oblikulimenih profila presvudenih nihtrakaililimenih PVC-om. lzborzastitnepresvlake odreduje materijal kolim se ookrivakrov. velikikrovoviu noNa taj nadinse pokrivaju vogradnji, a mogude su ivrlouspje5ne sanacije lakihkrovnihkonstrukcija s limenimpokrovom - od profiliranog ilidelidnog lima- kroaluminija vovas drvenompotkonstru kcijom,od lakih betonaili plinobetona te krovovaod tankiharmiploda.lstametodapridvrs6ivanja ranobetonskih je i prisanaciji pogodna ilihidroizolaciji klasidnih ploda. armiranobetonskih Prolivkise i vlage
Nova koila ravnog krova Serijaolujnihnevremenas pravim kiSnimpotopomotkrilaje svuranjivost mnogihravnihkrovova.Pritomnije bila vaina starostkonstrukcijeili vrsta zgrade.Kaoneugodnoupozorenjepred zimupodjednakosu prokisnulikrovovi velikihindustrijskihhalai teraseobiteljskihkuia. Ocitoje da ravnekrovove trebaod kiie zaitititi na nov naiin. KadkrovpropuSla vodu,uzrokseobiinotraziu Ravankrov (armiranobetonsk ploia na dogradediielu ku6e) naieesaiie izvor problema s k ir' o5te6enju najgornjeg vodonepropusnog sloja,la- nom TemeIj ito j e sanhan armiranom hidroizolacij ska koje tou brojnim sludajevima todno, oSte6enja su tolijon SIKAPLAN15G.Sviprcklopifolijezatal;edestotekposljedica lo6eizvedbe cijelekonstruk-su vruiim zrakom. Zbog zataliivania su i obrub r. cije.Takvekrovovenuinole ponovno sanirati PVC-limakko bi se materijal mogao svarivati i. kvalitetnim materijalima kakosene bi ponavljaleneptopusan spol. greskelo6egtzbora. Zagrebatka Iwlkalnteco pri sanaciji susrela ses takvimproblemom krova tvornidke haleZEPd.d.(1995.), te je poprviput primijenjena pridvr56ivatehnologija mehanidkog lspod svihlimenih obruba ili PVC-om pokrivenih protila nanesenaie trak Pu-kita koja osigurava neprcpusnost.
56
naravnekrovove iterase nlahidroizolacije Sl ob o dn o p o l o 2 e nhai d r o i z o l a c i j s < ; ' pridvr5cuje posebnim s:: se za podlogu - vijcima, elementima vijcima s tiplima ilipa. zakovicama. Kakopritom vijciprobuSe for.pokr'.:pridvr56enja hermetiziralu semjesta istomfolijom, paz., Rubnizavrseci izvodese posebno pripremljenoj podlozi plas:' u oblikulimenih profila presvudenih nihtrakaililimenih P\: . presvlake materija lzborzastitne odreduje sepokrivakrov. Nataj nadinse pokrivaju velikikrovovvogradnji, a moguce suivdouspje6ne sapok': lakihkrovnih konstrukcija s limenim - od profiliranog alumlnila ilidelidnog limavovas drvenompotkonstru kcijom,oc betona iliplinobetona te krovova odtank' ploda.lstametoda priavrS. , ranobetonskih je i prisanaciji pogodna ilihidroizolaciji k a: ploaa, armiranobetonskih
Preko kila dolaze obrubi. Na slici ie uzdignuti profil boinog ruba krova na koji se upravo zataljuje izolaciia.
ooo
0.
Prednosti Hidroizolacija nijeu neposrednom dodirus pa su :odlogom kaokodizvedbe lijepljenjem promjene pridodiru zbjegnute mogude kemijske 'azlicitih malerijala. Kakoje folijapoloZena slo:odno,ne trebajoj parorasteretni slojkojimse
'-
Prcdnii, najniZi tub krova ina Zlijeb na plitkoj strehi. Na limeni obrub iznad zliieba poloZena je PE-folija i pridvri6ena vijcimaprcko letve koja izrcvnavarub s debljinom kmene vune. PVC-omprcsvueen rubni protil zabftvlien je Pu-kiton, a poton zataljen s folijon.
Nasuprotnomkraiu,uza ab atni zid,postau_ljen.je nalpruenmenropsav,r prektiven PE-folii omkao prctupamom branom (plavo).Gomiikrai lima utaknutie u kanal izdubenu zidu,a rub uz" dignutefolijeprck ven prolilom utisnutimu kit unutarkanala,
Nakonpri6wiCenja Iimenogobrubana zid vijcimaza beton,prcko donjeg diiela je poloiena PElol ija kao p rotuparna brana i podloga za Kamenuvunu.
57
Preko PE-folije postavljena ie toplinsk izolacija. Ploie kmene vune debliine 5 cm nisu posebno pri iv | 66i vane. Njih 6e uevrstiti viici aj edno s hi dtoizol acijom.
Amirana hidroizolaciiskalotijap dvti1uie se viicina duljine125 mmkoii se krozkamenu vunui?E-foliju uviiajuu betonskuDloiu krova,
Trakehi dtoizolacije se pteklapaju za oko 10cm kako bi se prekrili viici i ploiice, a prcklopse zataliuje wuCimzrakom.
Na donjem rubu krova preko drvene letve dolazi profil od PVC-lina (1,2 mm)i pop-zakovicama se priivrsti za limeni obrub.
podlogei Zatose unaprijed ispitujekvaliteta (vijci, odreduje nadinpridvrs6enja vijcis tiplima ili pop-zakovice), plohitreba: Nakrovnoj vijakai natemelju b) izmjeritisiluizvladenja proradun najlosijih rezultata napraviti brojai rasporedavijaka. Takose izbjegavaju neugodna iznenadenja u potkonstrukcije sludaju neujednadenosti skrivene u kojusuuvijenivijci. program pridvrS6enja Kompjutorski zaproradun je trigodineu aerodinamidkom folijarazvijan tunelu.U program seunosea i b podaci,arczulIaI je shema pridvr56enja, razmak vijaka, traka Sirina na pojedinim krovneplohe(rubovi, dijelovima uglovii sredinapolja)te ukupanbrojpotrebnih vijaka. Materiiali i alati Mehanidki se pri6v156uju hidroizolacije od armirane tankoslojne folijeifolijeotporne na ultra ljubidaste zrake(PVC,poliolefin, hypalon).Kao postavllaju presvuzavrsni elementi se PVC-om denidelidni Iimovi, a brtvljenje ihermetizacija
Spojkrovai zidamorabitibespriiekomoza'tidenPrekouzdignutogkraiaizolaciieu kil se rubom utisneDrofilod PVC-lima.
0o
9o
Uzdignuti betonski rubovi na boenim stranama krova dobili su naiprije rubni profil s okpnicom koji ie poloZenpreko trujnoelastiinog kita (crveno). Na protuparnu branu (PE-folija)polozenaje kamena vuna, a nakon zaitite ruba trakom tolije - ataliena i hidroizolaciia.
58
Protivkise i vlage
ili im kitovima(thiokol :i 2e se tralnoelastjdn . tttretanski kitovi). ^el-"daiLa;^1 :. i.asepricvrscuje samoJrezuju" v jc mas podlo2nrm plodicama ilipop-zakovi.-ra odduralu minrja. iisucavijakaslr2eposebn' , priivrgcivanje Fole se . ev pn,agodeni tipJvijakapodloge. rudnim il strojnim :.ajutopLinskim svarivanjem zraka :iaj makojiosiguravaju strujuvruceg 'de^etempe'atJ'e /'pr. /elsfed za zaraljivat'akat'et.e" opa.Zakrolen.e oostavlja'je valicici . vamjosrezadi. 5^a'e.'azngumeri ::enpfl0or. prikazuju ravnog -- kenaovojstranici izvedbu haliZM-Vjkom u Sibeniku ,.,ana tvornidkoj ^r"ii^,^ -^-^\ . - ,) r r l r ^ d . u l | a l
^ r -^ a n n n n - 2
--* ,.'..fi,,;,i;+
,tt""; ,i''
, p r o f i ' a r i c e l i c n ii m p o s t a v l j e rjae p a r ^ a , l ' :.'a (PEJolija- sikavap)itopl nskaizoacijaod . larene v ne (t^rvol-||)DP t e) h i d r ol o l a .-,a lalr)asikaplan15G. : : d o v e j e i z v e l at v r t k aI n t e c op o t k r a2j 0 0 7 . t ne.
Na ieli'nitrapezni Iim postavliajuse slojeviravnogkrova:patnabrana(PE-folija), toplinskaizolaciia(tvrdakamenavuna)ihidroizolaciia(PVC-foliia). Detaljeprodoru (kupole) treba obraditivrlo pazliivo. Prekokamene vunepoloZenaje hidroizolaciiska toliia. Na rubovimatrakavijcisu kroz izolacijskisendvia speciialnimstrojemuvijaniu potkonstrukclju. Traketolije spajaiu se s preklopomzatalienim posebnimstrojem za sva vanie vrucim ztakom.
I -
: niana hidroizolaciiskafoliia SIKAPLAN15Gpti: .:aiuie se za betonskupotkonstrukcijuhilti-vijcima :. betonduljine 125mm. Viiakprolazikroz ploeeka".ne vunedebljine5 cm ipolietilenskutoliju iulazi pbeu debljine12cn. : cm u armiranobetonsku :i sa ai!okimpodloZnimploiicama priivricuju -3 trake folije iciieli izolacijski sendvii. Preko nji:,rih glavapreklapase za 10cm rub sliedete trakei :.ialjuje u iiriniod 4 cm punom duliinomspoja,Za: iivanjemPvc-folijei PVC-omzaEtiienihmetalnih )rila daiepotpunonepropusanitrajan spoi.
1!'-:::j;r.**qd:er_.
.!::-
.
Liepilo zarazne podloge Uzkvalitetnekrovopokrivaikematerijale, nuZnasu i kvalitetnagradevinska ljepila. Medunjimaje i iiroko primjenjivo ljepilo insta-STIKTM zaprofesionalceizradenona bazipoliuterana kojese primjenjujezapricvricivanje ploca toplinskeizolacijei hidroizolaciia kaiiranih filcomkojese aplicirajuna raznepodloge.
Prije rada stavite zaatitnerukavice i naoeale,Bocu snaino protrcsitei nataknite criievo.
Zatim montiraite priivrsnu obujmicu crijeva na ventil s navojemna boci i ivrsto stegnite.
Boce postavite na nosae,priivrstite ptovierite da ne Spri.c.u, cun r svele sptemno 2a rad.
60
je jednokomponentno lnsta-STIKTM poliuretanskoljepilokojestezeu vlainimuvjetima, sto je velikaprednost pri gradnji i sanacili ravnih krovova. U primjeni nezahtijeva dodatnr izvorenergije. a isporuduje se u prenosivim bocama iz kojihse podtlakom rasprSuje po podlozt. a ispra2njene bocemoZete nakonupotrebe odlo:itiu obidni otpadtask0daje i ekoloSki prihvadjivo. PolaZe se na hladno, aline ina mokro. Brzo sei lakougraduje, a u odnosu naostalesustave lijepljenja nudibrojne prednosti. jakaotapala, NesadrZi paje pogodan za lijepljenje razliditih krovnih materijala, a adhezija se postizeznatnobrzeu usporedbi s ve6inom gradevinskih standardnih ljepila. Primjenjuje za Iijepljenje: . kompatibilnih vrstatopljnske izolacije na raznevrstepodloga . kompatibilnih vrstatoplinske izolacije na srodne vrstetoplinskih izolacija . kompatibilnih vrstakasiranih hidroizolacijskih membrana naraznevrstepodlogai toplinskih izolacija. S obzirom naizuzetna svojstvaprihvatjli suga brojnjproizvodaci toplinskih izolacija i hidroizola. cijskih materijala kojisus njimkompatibilni. Toje staklena vuna,plode s bitumeniziranim vlaknjma, kamena vuna,ekspandirani polistiren (EPS), polistiren ekstrudirani (XPS)kaonpr.styrofoam. P r o l r v[ i s e i v l a g e
nemamrlja,a dosadje klina,brzose ugraduje, povr5ine na ve6e od20milijuna detvorugradeno nih metara. je 120glm'?, potrosnja dokje, za Standardna bitumena 1,5kg/m2. usporedbu, utrosak upotrijebiti Zatvorena bocamoiese ponovno nakonotvaranja. Jednombocom dvamjeseca izolacije ili zalijepiti i do 104m2toplinske moZete 69m2hidroizolacile. rulpakpri radus ljepilomnuZnesu zastitne uputao lnsta-STIKTM kavicei naodale uz todnopridrZavanje se pod primjeni kojedobivate uz bocu. tlakom nanosi na je ispitanu nezavisnim labo- podlogu Wije polaganja lnsta-STIKTM je nadzorom europskih odgovaraiuCetopIin ske ratorijima i podstalnim izolacije- Sveide zakontrolu kvalitete. institucija i laboratorija vrlo btzo, uredno i kontrclircno. Za naliepljivanie ie najpogodnii i topl in ski izolatot npr, kamena vuna ili XPSploie, styrotoam-ploie s wlo niskomtoplinskom vodljivos6u, no lnsta-STlKTMsvojin osobinamanudivrlo Eirckemogudnosli.
pluto,vlaknatice, perlit, : cceod pjenostakla, 3SB-plode itd, (ompatibilne podlogesu: bitumen, asfalt, plode,plastificirani :etonskei metalne limovii povezane ::o'eno2eljezo. vlaknatice Sperploda. :ementnim mlijekom... l,4edutim nepreporuduje se primjena naploda-a kojesuza5ti6ene ploda lolijom, za lijepljenje -a polietilensku parnubranu,za pri6vr56enje :.8-membrane kasirane filcomdokkodprimjene -a aluminijskoj podlozi probni trebanapraviti -zorak.Ne preporuduje se pritemperaturama -.cod 5'C iiznad43"C. pridvrsne J odnosuna mehanidke sustave :'ednostmuje stonematoplinskih moslova, ne -^iStava betonsku nidelidnu nosivu konstrukciju, : Jrinanosenju nemamukotrpnog buSenja udar-:m bu$ilicom i ugradnje sidara. \e stvarabuku,nemaprasine, otpadaka ni : "''retanJa stanara. Tomutrebadodatida s donjestranelanjih : rdloganemavidljivih vijaka, Stoznadida ne - aru5uje estetski izgled. Osimtoga,priraduvam -e trebajuposebni slrojevini alati,nitidodatna :3rema. je .Jusporedbi bitumenom izvedba s vru6im -1ogojednostavnija, prakticnija i sigurnija. Male agane bocepogodne suzaprijenos i rukovanje, prenose : a sejednostavno nakrov se nanosi bez zikaod vatrei opese lepilo :::vkSeivlaoe
Liepilo ne sadrZiiaka otapala pa ie pogodno za Iiiepl ienie razli i itih krcvnih materijala i znatno bde adhezira od ve4inestandadnih ljepila. Kratko wiieme izmedu poiedinih taza postupk ubrzava izoliranje krova.
Polaganje zawinog sloja hidroizolacije. Pokrivanie protjeie brzo, sigumo i eisb, a ptoizvoilae daje na taj patentirani postupak iamstvo od deset godina.
Kad zalijepite topli nsku izolaciju isti postupak ponavlja se n-a , . . gotnlo! povtstnt ptoca gdie nanoSenjem tiepita pgeinie potaganlezawsnog hidroizolacijskog sloi a, nDr. sintoloil FB siandardna membrana s doniom ohlogom od filca-
ol
Kad procuri terasa... Dogodiseponekadda se vedpri samomprojektiranju zanemaripostavljanjehidroizolacijenabalkonu,u kupaonici,kuhinji...Pritomobiino nijefijec o Stednjive' o neznanjujer posljedicetakveloie gradnjenepredvidive su i skupe.Akoslucajnonegdjeprocuri,voda6eseprobiti krozpod,pa 6ei u stanuispod vaiega uniititi strop,zidove, namjeitaj... Udubljenia io'tedenja treba ispunitinN. brzoveZuiim cementnim kitom...
.,, ili pastom na bazi FP-hidroizolaciie2k napravlienom miieSaniemkomponenti AiB
I
Zatimtrcbagletetom izravnati beton
J:
.!
j$ 62
je vrloslozeStetesudakako velike, a sanacija plodice na.Trebaskinuti i obnoviti cijelepodove, sanirati otpalu Zbuku sastrooova, renovirati zidovekodsusjeda koji2iviu stanuispodvas. jednostavno Sveto moZete izbje6ijer dana5nje graditeljske tehnologije nudepravoobiljekvalitetnihmaterijala i rjesenja. Valjasamodobroprocijeniti i premaodredenoj primijeniti situaciji onostonajbolje idugorodno postoje6i problem. rjeSava FP-hidroizolacija 2k, tvfikeRitamboje za zaStituzidovai podova imaprednost Stosejednostavnougraduje itrajegodinama. U usporedbi s klasicnom bitumenskom hidroizolacijom dodatna jojje prednost stose na 4jumoguizravno nanositi2buke, cementno llepilo za keramiku, beton prianjaju iglazure. Sviti "naterija.i odlicno ra Protivki6e vlage
SlijedidetaljnoeiiCenje metlom,no bio bi dielgtuorniii snazntustsavac,
'r{ f-
Podlogu obveznogrundirajte odnosno premaZite.. tmpregnacuom ito smomiuiinili alIcatom razrii eitenim vodom 1:2.
Taiprcmazce kao SN-veza osigurati dobtu prionljivosti novog premazaza podlogu,Sto je i preduvjet usp!es.ne sanacue,
:'l zolacijski premaz i tvorekompaktan spoj. : )-hidroizolacija 2kje i ekonomski opravdana ': Stoprlnanosenju produzne zbukeilicemen: epila lelrebapostavljatia'maturnu mreiicu rosvuibuku,a to po.leftinjuje radove. Ujedno znaino6v156i, sigurniji itrajniji. .elisustav l: razllkuod klasidne bitumenske, FP-hidro: .cija2k ne omekSava nrpritemperaturi od . C.a nes".rucuje senikaoje - 20"C.Dapaie. - :le trajnoelastidna i pratisvaunutrasnja na:ranjamaterrjala. : ' m j e r i c e u, k u p a o n i cpi r, i j eo p l o d i v a n j a , r ryeokokadei umivaonika prema:tte dvaput lidroizolacijom 2k, a nakondvado petsati " -:s plodice.Tako te ljepilo i polo2ite obradeni : :riat 6eplodice dvrsto i dugo,a vj5eneprijeti jeobrada isnostodpodora vodei vlage. Takva ' se v age
Na sasuSeni pretprcmazallcatom treba valikom nanijeti pripremljenu hidroizolaciisku sm./esu.
63
Zatim smo F.P.hidroizolacijom 2k premazali -mjesta KOlaolacavamo elas enom trakom.
Akonemate elastiEnutaku - improviziruite. I obieno posteljnoplatno natoplieno 6istim allcatombrzo6e postatiplastidna neprcmoiivatrak.
Zauliepliivanietog ojaeania nanijelismo hidroizolaciisku pastuumije6anu u omjeru1:2.
I
Pastase nanosi lopaticom, do desetak centimetarana obie slrane od crte gdje se sastaju terusa i zid.
I
crz+
podloge posebno vaznakadseoploduju balkoni jernaotvorenom, privisokim iterase, temperaturama,bitumenska masaomeksava, razlijeva se istanjuje. godina, Stoganedudistonakonnekoliko osobipodrucju, propadaju to u konlinentalnom vanjske horizontalne hidroizolacije. je i trajnijaod FP-hidroizolacija 2k pouzdanija posebne pripreklasidne dvoslojne ine zahtijeva je nanesete meprijeoplodivanja. Jednostavno poputmalogu56e valjkom, boje. Ali,to nijesve.FP-hidroizolacijom 2k molele plodicu, rasklimanu udvrstitr zalijepiti kamenna kamen, stakloilidrvo. Alatisveneieljene kapljice a//cata ilihidoizolacijetrebaodmahisprati vodom.Jer,kadsejednomstvrdne, nemozeje razoriti nijakootapalo. Postupak nanosenia podlogu, Najprije temeljito odistitei otprasite uklonite svetrusnedijelove i ispunite sveneravninei DUkotine. I kitmozeteumijesati od FP-hidroizolacije 2ku astu. o m j e r u A : B = 1 :t2a k od ad o b i j ept e grubogsaniVe6nakondvado petsatiposlije podlogenanesileFP-hidroranjai poravnavanja izolaciju 2k,pridemuse komponente mije5aju u omjeru 1 : 1. B-komponenta se postupno usipava u A-komponentu. uzstalnomijeSanje elektridnom mijesagrudice. licom, svedoknenestanu Hidroizolacija sezatimnanosinapodlogu valjkomilikistom, kaobojazazid. Akoje podloga tvrdai zdravaproduZna Zbuka nanosise izravno, no mekanu staru,trusnugipsanuZbukutrebanajprije u6vrstiti, odnosno impregnirati allcatomaz(ijedenim vodomu omjeru 1: 2 (1dioallcata,2 dijelavode),a za plinobeton '1: 1. Nanosi ilivaljkom. sedetkom prvise prelmpregnirate li podlogu allcatom, prelpremaz, mazhidroizolacije nanosinavlaZni a druginasuhiprvipremaz nakontri-detiri sata, Nastvrdnuti drugipremaz nanosi sefleksibiraplodice. noljepilo ipolaZu Naprimjer, obidnocementno ljepilomozete jedne fleksibirati takoda na25 kgprahaumjesto jednulitrua//cata. litrevodeulijete polagatj S timljepilom mozele plodice sigurno l pod, kamen, oplodivati fasaduiligrijani Nanosite gipsanu, li na hidroizolaciju vapnenu produZnu ilicementnovapnenu Zbuku, radibolje vezepreporuaujemo da povrsinu umjesto vodompremazete allcatomrazrijedenim vodomu jedandioallcataitridijelavode(kaokod omjeru SN-veze). Nakonzavrienihradovasavalatipriborlako se ispirevodom, alisvakako to napravite odmah dokseljepilo nezasuSi. FP-hidroizolacija 2k idealnaje za sam-svoj. jer sejednostavno primjenjuje majstore u novogradnji, popravcima. a ipri naknadnim Prolivkiseivage
Otptilike za iedan sat, kad se ojaianie stvrdnulo, tercsui platno prcmazali smo prvim, ... a nakon tri do pet satiidtugim...
PRIMJENA FP-hidroizolaciia 2k namiieniena ie za5titizidovai podovapri unutra5njim i vanjskim radovima, npr.ispodpoplodenjabalkona, terasa, fasada,kupaonica, kuhinia,.. Osimispodplodicai kamenamoiete je primijeniti i kaohidroizolaciiu ispod croduineibukei betonske glazure. StvrdnutaFP-hidroizolacija 2k ujedno premaz koji le cvrsttzv.protunikotinski blokira6adui hrdu,a potomprekonje premazati mozete zidbilokojom zidnom bojom,pai uljanom zadrvoi metal. FP-hidroizolacijom 2k moieteudvrstiti rasklimane plodicei u bazenu, no pritomkomponente A i B trebaumiiesati u omieru 1 : 2.
" .i . . . . tE . i;" i'I
"tit;. la g
p
...premazom F.P.hidroizolaciie 2K. Pri nanoienj u pripazite da cijela povriina dobije uiednaeenisloj,bez nepoktivenih miesta.
__f
TerasazaitiCena dobro poloZenim hi droizoIacii skim sloj em spremnaje za polaganje ploiica ili zaititne glazure,
65
Primierlo5e izvedbe Kadse u stanuispodterasenastropui zidupojavemokre mrljekojese brzo iire, oiito je da vodacuri odozgo.Ako je terasasagradenaprije petgodinaznaii da svidetalji nisuizvedenipravilnojer se ispodpovriinedogadaneito neprirodno.Madase izvanane vide nikakvaoitecenja vodabezsumnjeprodirepokrajslivnikau srediniterasejer mrliazahvacai zid krozkoji prolaziodvodnacijevprema kanalizaciji.Dakle,trebasaniratidio teraseokoslivnikakako bi se sprijeiio prodor vodeu stropnukonstrukciju.
15-2%->
lr
Pri prodoru vode s terasenajprije treba provieriti u kakvom je stanju slivnikje li izvedenpo propisu s odgovanjuCim padom, ito wiiedi i za oblogu terase,ali i za hidroizolaciiu. Koiim 6e se putom voda probijati ispod powiine teiko je otkriti na prvi pogled jet se mrlja na zidu moZepoiaviti i dalje od miestaprodora vode.
66
nijetakojednostavno, lako Na:alost, rjeSenje premaza natrzistu imaraznih kojinavodno zastipovr5ine vode,ne 6ujusveotvorene od prodora Lijedenjem bismovamih preporudili. simptoma je o5tecenje ne mo2ese ukloniti bolest.MoZda na mjestu udaljenom od slivnika, alije tijekom putdo najslabije godina vodaprokrdila todkei cijedinizodvodnu cilevu zidu. sadseuzaslivnik Hidroizolacija terasemorapodnijeti dnevne i promjene sezonske temperature odviSedesetakastupnjeva. Pritom senaprezu elementi krovne pa ne dudida materijal konstrukci1e negdjepopusti.Terasama i ravnimkrovovioma ne prijeti Akoje terasabeztoplinske samovlagaizvana. ploce,a sloj izolacije iznadarmiranobetonske pare,svaki hidroizolacije nijenaslojuza difuziju bitikratkavijekajer ce tlakpareiz ie popravak u hladnim razdobljima stanaipojavakondenzata protivki5e. sigurno uniStiti svakuzastitu 1: Prvibi korakmogaobitipopravak Prijedlog propisane iosiguranje Nacrslivnika odvodnje. leZuje vidljivo da svislojevi(1 i 3) morajuimati padod 1,5do 2 postopremaslivniku. Tovrijedi za oblogupodaterase,alij za hidroizolaciju. U praksiseto nepostuje pasetoplinska i izolacija - ponepola2u nagiba hidroizolacija bezikakvog kadcaks padomu suprotnom smjeru od mjesta - a padseoblikuje proodvodnje samonagornjoj, plohi.Prodre poda.mo:e livodau slojeve hodnoj i premarubovima otjecati terasepojavljujuii se kaomokramrljadaleko odmjesta oStecenja. keramidkim, betonskim ilikamenim Oplodenie prodor plodama ne mozezaustaviti vode.Vodonepropusnost tekhidroizolacija, osigurava obid' no napravljena s nekoliko slojeva bitumenske ljepenke, a rjedeu oblikumembrane odpolimeriziranog kauduka. hidroizolacije moraju bitiuzdignut Svislojevi pronavanjskom oboduterasekakobi u sludaju Proliv kiSe vla-c:
]na oblaka vodukojaneotjede terasazadrzala :'avodobno krozslivnik. Svislojevi hidroizolacije - lrajusenepropusno grlom s vodolovnim spojiti -i vnikom) smjestenim na najnizoj todkiterase. (5)je najosjetljivije :3olsa slivnikom mjestojer - setrazipotpuna vodonepropusnost kojune6e j'LSt naprezanja pritemperaturnim promjena-, Trebaiskljuditi ilizamjena u Odvod ki'nice s ravnog svakLimprovizaciju i propisno Popravak hidroizolacije slivnika i terasekroz cijev jer grlo slivnici pravilu -jraditioriginalno vodolovno zahtijeva otkrivanje svihslojeva u Sirokom krova u zidu nije-dobro ve, - sujednostavni lijevci vecslozeni elementi s kruguokootvora. nuznoqesenle, podinje r r (retnimi nepokretnim dijelovima, a ugraduju Sanacija od stropneplode,a svaki Akoje ikko mogude uz i: iocnopremauputiproizvodada iliprojektanta.novikomadizolacije trebanepropusno spojiti rub terase treba izvesti (velikipreklop). - ridroizolaciji Novarupa 2ljebniodvod trebaprecizno izrczaliotvot,a sa starimslojevima s vanjskom ciievi. No u : .n k ugradivati dio-po-dio, uzbrtvljenje trajnoe- za slivnikmoratijesnopristajati uz cijev.Ovi tom sluiaiu ciiela ploha ::tidnimkitovima i lagano stezanje sloleva hidro- popravci uspijevaju samoakose izvode s punim terasemora imati nagib u pravom smleru. :: acijeprstenovima (5).Slivnik naslivniku iskustvom i strpljenjem. treba razumijevanjem. Ako ie terasapokrivena -;'adivatipostupno, krova kerumiikim ploEicama redosliledom kojiodgovara Prijedlog 2: Odvodenje kiSnice s ravnog je nuZno (podne) r: aganju rjesenje. treba dobrc zaliti sve slojeva krovne konstrukcije. krozcijevu zidustanakrajnje :-tomje vaznodatoplinski (4)tijesno Akoje ikakomoguce izolator vodutrebaodvestipreko sliubnicei pukotine,jel voda CepronaCi put i : Jhvaca cijevslivnika. Gornji dijelovi slivnika su rubateraseizvedbom Zlijeba s vanjskom od- kroz naimanju rupicu. ':.ruri u donje.a pooboduseosiguravaju pre- vodnom cijevi.Nocijelaplohaterasemoraimati :::nastom brtvom odpolimeriziranog kauduka. nagibu pravom smjeru. podinje postavljanjem -gradnja zavelikuakciju, odvodne cijevi Prijedlog 3:Akonistespremni . :.a na gornjem krajuimaproSirenje. Promjer pokuSajte i pukotisazalijevanjem svihsljubnica '.ora moraodgovarati najdonjem elementu nameduplodicama kojepokrivaju terasu. Obidno : . nika(6)i omogu6iti brtvljenje. Spojje ulivenu seprimjenjuju dvokomponentne smolekojima se premazuju postoje6eg ::on(7)kojemsemogudodatimikroarmiraju6a iznutra i dostupne stijenke -ietskavlakna(fibrin). kakvih imadanasu Sirokom izboru i tood slivnika polaZe spodsvakog slojahidroizolacije se pa- ,u.u1r^I-r^o;ui al I ^i ."r^ui -' z, ,v^r,rlv- xo^L o . -'avravajuci slojkojiomogucuje ravnomjernu Kadodvrsnu. smolesudovolino elasticne da 'Jzju pareiz stambenog prostora, vode.Ako a hidroizo- nastali filmsprijedi daljnjeprodiranje pu::1uStitiodosteienja plodi. steimalisre6uprizalijevanju natvrdojbetonskoj svihmogu6ih prodire glavnina .': rnj slolhidroizolacije trebaiolijomodvojiti od kotinapogodite ionu krozko.1u plode. vode,zastitni premaz :la pLivaju6eg estriha u kojisu polo:ene cevamosigurati dovoljno :.'orslivnika zadti6uje seoriginalnom zastitnomvremena zapripremu temeljite sanacije. lskustvo posljedica -:etkom.Ljevkast (6) pokazuje oblikosnovnih dijelova dasuprodori vodenajdesce -ogucujedjelomicnu prilagodbu gresaka priizvedbi debljini krovne ozbiljnih ilizboglosegizbora .r'rstrukcije pa prikupnjivaljaznatikakvovam materijala. pruZa a potpunu sigurnost samonova r jo ovnogrlotreba. izvedba svihzastitnih sloleva. '.kSe vlage
67
Poslije snijegapotop II
Snijegnas6estozateknenaspavanjupa nije zgoregaprtpremitii proljetnulekcijuo popravcimai hidroizolacijiravnih krovova.Posljedicevisokogsnijega,zaiepljenihizljevai nemarnoizvedenihspojevaravnogkrova,teraseili balkonasa zidommnogii danasprimjeduju.Obilansnijega ondanaglo otopljavanjepogubnoje i za sva vaniskavratas niskimi neizoliranimpragovima.Noi zimesu postalenepredvidljivepa je dobroznatiunaprijedito se moie dogoditina kritiinim problema mjestimakakobi se razumijevanjem odvratilapainja odposljedicai usmjerilana uzroke.
*tu trpi od sliieganiakojaobi6nahidrojednoodnogudih ogu.ih4eienjas elastiinim pust,prekonjegaprva(parc,cija,betonskiestrihi plodiceu liepilu.Rubneploiice prekrivalimeniprotil koii s viikompriivrSiuie i uzdignute foliie.Prekrivaga fasadnaZbuka-Procijepu spojuje proiirenda laganoizvieiena foliiaizdtZipomakekonstrukcije.
Spoj zida i terasena dograitenom izolaciia ne6e izddatL Atei prika loliiama. Na zapoma)tolija, zatim
68
Najosjetljivija todkasvakeveliketeraseje mjestogdjese spajas ku6nim zidom.Akoje rije6o dogradnji ondatomdetalju trebaposvetiti jer izmedu paZnju dodatnu kudeidogradenog objektauvijekpostojemalapomicanja koja6e razoritisvakikrutiizolacijski sloj.Za ozbiljnu je jedvavidljiva poplavu pukotina. Zato dovoljna izvesti tako sehidroizolacija mora da omogu6uje pomake. pojadanjem Tose postiZe armaturnom mreZipolipropilenskih ilinekihdrugih comodstaklenih, vlakanas malimprevjesom kakobi sintetidkih pomakepri bilodovoljno mjestaza minimalne zidova.I samizolacijski slijeganju slojmorabiti elastidan, Stoznadida suraznenearmirane bitumenizirane ljepenke iliteknaljveni slojbitumena loSaikratkotrajna zastitakojamo:e popustiti ve6nakontjedan-dva. Elasti6ne hidroizolacijske folije- kakvihdanasimabogatizbor- kojese prote:uprekocijeleterasei uzdignute suuzazid pouzdano sui trajnorjesenje. Podizanjem hidroizolacije uzazid sprijecit 6eteprodorvodeprekonjenogrubau sludaju podvisokim da Jeterasasa zidanom ogradom kojise naglootapa.Rubove snijegom uzdigprofilom nuteizolacije trebazastititi izabrtviti trajnoelastidnim kitom. Za postavljanje armaturne mrezice ilirastezljifolijeponekad ve izolacijske trebaizdupsti Zlijeb prostora kakobi mreiicailifolijaimaladovoljno za malepomake bezvecegoptere6enja. Takav Zlijeboblikovan ili pokriven lolijomili mre2icom kitom.Ako obidno sezapunjuje trajnoelastidnim je procijep izmedu krovai zidave6i,kaooslonac folijiilimre2ici u njsenajprije utisne traka okrugla kita,a ponekadigumenabrtva.To elastidnog pridrzava brtvljenje izolacijsku folijukakose pri nanosenju vanjskih slojevaZlijebne bi previse produbljivao, a folijanaprezala. Kakoje rijedo vaznomi osjetljivom detalju, folijase obidnopojadava dodatnim slojemu trakekojaje SiraodZlijeba oblikuuzdu:ne barem desetak centimetara. Pojadanje morabitidobro ili zataljeno zalijepljeno za osnovni izolacijski sloj.Uzdignuti diohidroizolacije idodatnislojna Protivki6e i vlage
gornjem se krajupridvr56uju za zidvijcimakoje prekriva profil. coslije zabrtvljeni metalni Prag balkonskih urata plodateraseili Prigradnji searmiranobetonska 3akona6estoizvodiu jednomkomadu, zajedno s podom. Tonijei najbolje rjeienjejer setakva ponasa poputhladila zvedba kojetoplinu odvodi z prostorije, novecinanasihku6aimatajnedostatak. U Europi suve6ustaljene tipskeizvedbe icd kojihje konstrukcija balkona takonapravljena ra unutrasnji ivanjskidioplodeodvajaumetnuti s oj toplinske izolacije. Nadamo seda 6euskoro :a rjesenjai kodnaspostatistandardni nadin I radnJe. (ad se na jedinstvenu plodukojapovezuje -.3bui balkonugradipragza balkonska vrata, .-vodadi zadovoljavaju se obidno najnuZnijom zolacijom, a provjeru djelotvornosti brtvljenja :'epuStaju stanarima i vremenskim uvjetima. prekohidroizolaci{akose naterasei balkone : i tankogestrihaobidnostavljatek najnuzniji :rkrovod keramidkih plobica ilibetonskih ilipak glazura, poda :amobetonska konstrukcija u sobi :a balkonskih vrataipakje malovisa.Nazalost, :,go je trajaoobicajdase tekstilne lijepe obloge ]ektno naizravnavajuci cementni slojpaje tada ':zlnapodasobeni2aod balkona iliterase. Kad :: tomudodaneza5ti6en pragpoplave ilipreniski r - nerzbjeZne. je rjesenje \ajjednostavnije marljivo odgrtanje r^ijegaibrigaokopropusnih ispusta, no ako Kritiino mjesto teruse ili balkona su i pragovi balkonskih vrata. Toplinsk :'radvratanemabalkona ilije preplitak, opa- izolacii a se obostrano Stiti od vlage. Odozdoje paroneprcpusna folija a odozgo predstavlja ,.^0st i kiSakojuvjetarmozeprotjeratihidroizolaciia uzdignuta do vtha ptofila na pragu. Na nioi je cementni estrih s Pod u sobi ima isti sastavali je viSizbog debljeg izolatora i est ha. .-rz reSke izmedu slabozabrtvljenog dovratnikapbeicama. I samprag je iznutra izoliran kako bi se prekinuo toplinski most izmedu sobe ,. la. i balkona. Metalni profil prekriva prag koji ie na whu ojaian ieli4non Sipkon. rrskanje kiSnih kapiprijakompljusku mo:e Visokpng je dobrazaitita pritopljeniusnijega. ' :komgodinaozbiljno ostetiti drvene dijelove. I profilima gubitke :-,,0zasti6eno metalnim istrunut 6eako cititoplinske iotapanje napragu. snijega je ,
69
Pararazara brileod ki5e problemis ravnimkrovovimauvelikeoviseo poBeskrajni itovanju izvedbenihpravila. Evoprimjeraito se dogadakad je ravnikrov iznadkuhinje izoliran kombi-ploiamagdjeie na toplinskiizolatordebljine5 cm ugradenadodatnaamF ranobetonskaploia istedebljine.AIi, pritomniiepostavljena parnabranapa se iz rubovaovogsendviia po hladnom vremenucijedikondenzat. potkrepljuje najbolje starutvrdnju Ovajprimjer para ku6u iznulra negoli vodena br|e razara da popravak trebaskinuti kisaizvana.Za temeljit na osnovnu armiranobesveStoje postavljeno tonskuplocu. prclanevolju izaziva U ovomsludaju dodatnu Petcentimetara toplinske naktoplinski izolator.
I
I
pare difuzija konstrukciiu
70
prostorunikakonije zastitepremaotvorenom betonana prodovolJno. Onihpetcentimetara hodnoj terasimozesezanemariti. viseinema neku Smodili ga kisaili snijeg, za5titi.Stovi5e, iz vodomnauloguu toplinskoj topljenog betona vlagaseSirinasvestrane,pa namade mnogoduZeod kiseilitopljenja okolinu snuega. gdjezimipuSujakivjetrovi za U podrudjima plohama kuce hladnijih danaoni6enavanjskim temperaturu. Kakoiz mokrog bedodatno sniziti hlapivoda,a temperatura tonanavletruubrzano temperatura na i hlapljenjem, stvarna sesni2ava povrsini ni2a terasemozebitii desetak stupnjeva izmjere natermometru u odonekojumeteorolozi zasti6enoj ku6ici. Unatod tomustoje rijedo ku6iuzmoregdjeveci vladaju relativno ugodne temperature, diogodine prizahladenjima idugotrajnoj burivanjski 6ese trezidoviloliko ohladiti dazaudobno stanovanje petnaestak toplinskog centimetara ba najmanje - a najbolje dvadeset, izolatora parerazvija u upravo Naime, u stanusenajvise kolikoparenastaje kupaonici ikuhinji.Zamislite npr.sarme,grahaili mekuhanjem dugotrajnim putadolijevati sa - kadu lonacmoratenekoliko u zidove i strop,odakle vodu.Svata paraprodire prostor. difuzijom izlaziu otvoreni daljnjom Medutim, kadje vanihladnoa u stanutoplo. i u hladnom seziduistroputa parakondenzira pretvara kojenatapaju u vodenekapljice cigluili beton. Kakosmodeni betontimegubii onajminimum granicaroSenja pridobrihtoplinskih svojstava, P r o l i vL i s ei v a g e
.nidese svebliie grijanom prosloru. Zidje iza Kakobi kuhinjskistropgrijaniznulra,imao 2bukesvehladniji i u njemuse parakondenzirastalnoviSutemperaturu od rosrSta vodenepare Llvodu.MokraZbukau izravnom Stodebljim toplinskim izoladodirus unu- i njegatrebaprekriti trasnjim toplimzrakompostaje idealno staniSte torom. zagljivice i plijesni kojese mogusigurno istjerati Priizvedbise ne smijezaboravili vrlovaZan pareizfilca. samodobrom vanjskom izolacijom, detalj- ispuStanje No,i tajtoplinski ve6granidi izolator trebatemeljito zastititi Akoterasanijeslobodna sazidom filcd prodora vodenepareiznutrai mocenja kisom ku6eilipooboduimanadozid ograde, rubove iodrezati zvana. ca iparnebranetrebapovinuti nagore Stogakvalitetna izvedba ravnogkrovaobidno napodjednaku visinu, Cobivabaremdvanepropusna sloja- ispodi Po potrebi,na islojcrti mozese odrezatii znadtoplinskog folija(ilipremaz), izolalora, hidroizolacijska a svatri sloja profilom Kakose parau stanune mbZeizbje6i- a naj- potomudvrstiti metalnim ili plasticnim - zidove pridvrsdenim viseje imau kuhinji i kupaonici tiplima i vijcima. treba prolazi :akoopremiti rubtrebazastititi datoplaparadifuzijom kroz Tajzajednidki od kosekisei
S balkona na parket Uiestalaizmjenasnje2nihi sun1anihzimskihdanamoie vasiznenaditii neugddnimotkridem.Nevoljes vodom i vlagomkojaprikrivenoprodires balkonai terasa uzrokujuvidljivemrljena sobnimzidovima,ali i pocrnjeli i nabubreniparket.Kadse suodites takvimproblemom uvjerenistekakoje pri gradnjiudinjenosveito trebai teiko vamje razumjetiodaklevlaganaprvomili drugom katu.lpak to nijenikakvoiudo jer ima sasvimkonkretan uzrok.lmateli kudusa iirokim balkonomoplodenim ploEicama zaotvoreniprostor,mislitedanebi smjelo bitiproblema.Kakovodamoie prodrijetikroz spojzidai ploEestrcpai balkonaili ispodpraga? armiranobetonske
Spoibalkonai zida izloZenkiii i vjetu nije izdtzaozinu s obilnijin oborinama.Novaje tasadaoi|3eena prcRanjem i Wdl iievanjem,a oiteden ieipragiparket.
Zag iani sobniest h i pa*el Stitioie od studenii kiie samo pragi mdlokeramiikog IjepilaI mofiasumniive vodoneprcpusnosti - bezikkve hictroizolacije.
72
zida izloienog Za ozbiljnopromakanje je jednailinekoliko vanjskom modenju dovoljna rupicau hidroizolaciji, a onene moraju bitive6e odmilimetar-dva. Cinili vamsedaje to presitno, u z m i t ep l a s t i d npuo s u d us v o d o mi i g l o m 6etese kakolakovoda orobusite dno.lznenadit prodirekrozjedvaprimjetan otvori kolikovode mozeisteciu kratkomroku. gdjesuvam nasvimmjestima Slidno sedogada premazom maistori nekimbitumenskim zacrnili zgrade. spojeveraznihelemenata i pogledate Uzmeteli pove6alo takavsvjezi premaz, vidjet6etetisu6esitnihsvijetlih todkica. Svakaje svojevrsnarupicakoja 6ekada je pojaspravoje sito. zalijevoda,a tzv.za5ti6eni kistomna hrapavu Nanosenje takvogpremaza povrSinu Ni nekoliko ne mozedatiboljirezultat. premazapovladenjem u raznim uzastopnih nejamdidaje crnilonaziduzatvorilo smjerovima nekoliko ba5sve udubine. Dodu5e, slojeva prekotogspojadalobi vru6ezataljene ljepenke nepropusniji trebaitoplinski sloj,notakvuzastilu plodai zastititi. Naialost,hladnabalkonska malotoplijizid mjestosu dramati6nih toplinskih -s promjena i mehanidkih te velikihnaprezanja Anekada5nje uobidajeno lo5imishodom... debele coklenitkoneZelividjetinasvombalkonu. Zaboravlja se i na prskanjevodepri kosolki6i Protivki6e ivlage
Uklonienie redploEica i odbiienazbukado visine25cm.UDlitku je udubinunanesen au stigomal-mon, rcEkuispodprcga utisnutje stigovez. Sveje prcmazano stigoelastom.
Kako je na Nvome katuhidtoizolac ija bila suvi6na, voda s balkona ie prodirala ispod zida. DUZcfte spoja nanesen ie stigomafmort, a tzv. holkel je izaalen stigovezom,
.osenojvjetrom. Stogana izloienim balkonima podicipo ziduili napraviti :.ebaoplodenje neki pojasdo visineod barem20 .odonepropusni :m.Naspojuzidaistraznjeg krajabalkona voda - izravnim rapadaiz raznihsmjerova prskanjem rc zidui cijedenjem nadolje, odbijanjem odglat
Na spoju Rercnidkog oploEenjai zida voda je lako prodirala kroz obiian mod i moiila estih. Vlagai bde hlaltenie poiaeali su i stvannie kondenzatas unutrasnie stane.
PRODOB VODE NASPOJU MEOUKATNE PLodE tztDA
Zid je tebalo zaititi do visine od barem 25 cm. Preko cfte spoia nanesenie stigomal mort, p ielaz je zaEti6enstigovezom, a sveje premazano stigoelastom.
73
Moslza biiegtopline Toplinskimostje mjestou konstrukciiikrozkoie toplina Iakoprolaziiz zagrijanogprostora.Kao 6tovodauviiek hladliiemy. teie nizbrdo,takoi toplinauviiekstruiiprem-a je Sto temperaturnarazlikave6ai toplinabde otieie. Kako sezidovizimi stalnohlade,toplinase brzogubi pa se na ohladenojzidnojpovriini zagrijanesobekondenzirapara. Zatoje pri adaptacijamanuian oprezi potrebnoznanie,ier akose ne poitujuWavilacijeliposaomoie bitiuzaludan. Zaito? Pokazat6emovamnaiivom primieru. profila s ugradenim Konstrukcija od 6elidnih noakose moiebitidobrorje5enje, izostaklom nekikljudnidetaljiizazvatie velike zanemare probleme razdoblju. u zimskom s kondenzatom - pritakvojizved- KadbetonskibalkonNetvo teu ostaklienulodu, zvudalo Makakoto znanstveno jizike. od vaniskevasstudenidiielitek stakloi betonkoii bi trebapoznavatiosnovegradevinske dobro vodi toplinu. Para iz zagriianog zraka konprozor, (zid, zgrade vanjski Naime, svi elemenli denziru se na staklu i eeninoi konsttukciii. Pri nizin zagrijanivaniskim temperatwamasvese ploheprckrivaiu razdvajaju k'ov.podiznadprolaza...) i moraiu svoiom kapliicama kondenzatakoii se ciiedi... studeni sobnizrakod zimske evrstoCaje jedina dobra osobinagole ieliine konstukciie. JeL nade li se izmedu toplog zraka zasiCenogparom i hIadnog vanjskog zraka, pretvarcse u toplinski most za munievit biieg topline.
74
punompovrsinom isvakimdetaljem osigurati zastitu, usporiti bijegtopline toplinsku dovoljnu ploha.Na vanjskoj i brzohladenje unutrasnjih ljuscikuie nesmijebitislabihtocakajeronesu nevolja. uzrokvelikih most,naostakljenim toplinski Akonijeizbjegnut povrsinama ce dobrogrijanenovesobestvarat zamaglje6ebitistalno Staklo se jakkondenzat. ivlaiitizid.A 6esecijediti s prozora noa kapljice gljivica putstvaranju i plijesni. tuje ondaotvoren podnimo Celikje konstrukcije. No, od delidne toplinske vodid i bez dodatne toplinski odlidan pregradi zastrte ne smijese pojavitiu bilokojoj prostora. izmedu toplesobeivanjskog trebazaDodatnim vaniskim slolemizolatora prozora ivrala nadvoje i armiranobetonske Stititi u krijudeliane Sipke ulivene kojiu svojojstrukturi ili opekom s glinenom beton- koji,u usporedbi ytongom, toplinu. Iakodetlakopropusta profili najnei delidni toplinski Zatosuneza5ti6en posljedice povoljnije njihove izvrsne rleSenje 1er vodljivosti osjecat6e se i ljetikadse toplinske podsuncevim uZariti. zrakama mogugotovo konstrukciju. Akopriugradnji staklau 6eli6nu za5ti6eni cijela nisutoplinski ruboviizostakla poobogubitcezimiintenzivno toplinu oslakljena ploha. dustaklenih zradnirazmak Tomumoiebitiuzroki premali (barem 12-14mm),no najvise izmedu stakala profili. na0ravit 6edelidni Stete P r o l i vk i a e v l a g e
je radikalni zahvat. rjesenje J takvomsludaju 'astaviti je ovom i zamijeniti cijelukonstrukciju profilakoji PvC-profila ilidrvenih ld prozorskih do vanjske - coprednom smjeru(odunutrasnje : rhe)nigdje nisutanjiod6 cm. rritomseodbadenidelidni proJili moguprekrojiti potkonstrukcija zapridvrscenle .: rjrhnapraviti 'rv h. Dodatni je problem slucaju Stou takvom ':ca nabaviti i novaLzostakla. - izrada masivnih \0, postoji idrugorjesenje profila r-.,enih obloZe svistr5e6i kojima seizvana :: ianibridovi. Tajvanjskiza5titni slojmorabiti profi,:: deblji- najmanje 3 cm.Drvenipokrivni poput :blikujuse razvudenog slovaU takoda prekovanjskog ;: mogunataknuti bridadeli6nih :':fla. tridvrS6uJu vijcima, ali krozmalo se izvana, vijakatreba : 'e rupeu drvuu kojeprijeuvrtanja da -: snutimalosilikonskog kita.To6esprijediti ':Tperaturne promjene i nesklad u termiakom kalanje ::ezanju 6elikai drvaizazove drvenih :-:fiLa, zastititi od slijevanja a vijke6etedodatno .se. /rhoviU-profila moraju nalijegati nastaklo. Na ':. crtidodiratrebanalijepiti uskusamoljepljivu zastiiiti : - menubrtvudasecijelakonstrukcija od :Cei zaledivanja. \a lstinadinprofili i iznutra, no semoguprekriti '- brtvljenje kakoseparane morabitikvalitetnije : .rvladila i izazivala ubzanukoroziju u procijepe :: ikailitruljenje drva. /aljaimatina umuda armiranobetonske bal. :nskekonstrukcije lo5ija imajuneusporedivo .-clinska vanjskog zida pa svojstva od obicnog uklju6ur{c pretvarate balkon u loduitaj prostor put ::e u mikroklimu stanaovorilisteslobodan r ?riu beton, a posljedice bimoglebitineugodnije :: crnihmrlja. \aime.u stanuse kuha.perei tusirapaje u :'nskimuvjetima zraktemeljito zasicen vode-:m parom. Prinormalnim aktivnostima u paru litaravodepo :: dnevnopretvori ido petnaest : sobr. (akoseoveparene rjeSavamo samoprozraprozor, : ,'anjem ve6onadifuzijski krozoivoreni :'olazikrozzidove,njenise najstetniji utjecaji , Jeupravo nanajhladnijim mjestima. je taj utjecaj u relativno Cdito,najneugodniji ':rkojbetonskoj pregradi navanjskoj stranilode. u -er,parakojaiz unutrasnjosti stanaprodire ::ton,odmahulaziu jakoohladen sloj,hladniji koje : I todkerosiSta i tu sekondenzira u kapljice - atapaju betonsku strukturu. kondenDaljnjom difuzijom u vanjske slojeve :atsemozeismrznuti, a ledpotomrazara beton. :{o setajproces nesprijedi navrijeme, s vanjske povrsinsko mrvlje:: se slranepojavilinajprije -.e,a nakongodinu -dvijeiotpadanje komada
Mnoge lode, balkoni i zimski vrtovi napravljeni su ovom kombinacijom protila. lnada je baa, iednostavna i jeftina, no posljedice su neugoone.,,
Naijednostavnije rjeienie pruia vanjska zaEtfta eeu6nih diielova koia usporava bijeg topline i kondenzaciju na ohladenoi unutnSnioj powiini. Dtveniprofil sa Zlijebon naliieze na staklogumenom brtvom,
Stanje ne moZete popraviti ni ugradniom drvenih doprozornika s drvenim krilima ier toplinskimostktoz ieliinu konstrukciju i dalje odvodi toplinu.
. a ,lJ^uv Jrula ,aJauv.
grijanjem. radijatorskim Vedutim. intenzivnim 'r:ivkSeivlage
75
lakose kondenzat ovdie poiavljujesamona izloZenoipovriini hladnog eefik, kpljice ce nodti rubovedrua a u skrivenimdodlrnim rcikamapoticatitr uljenje,Oiito je dahladnodu monle zadriati Elodalie od eefianekonstukcije.
I u ovomsluiaiu najbrZe tieienjenudi vaniska dNena(ili ptastidna) oblogasvihdije_lova deliEnogptotila. Stoh deblja,sporiiesehladi Eeliinakonstukc4a.
gubitaka, na neizbjeznim zbogvelikih toplinskih zidaipak unutrasnju stranutankogbetonskog toplogzraka, stiZedostatopline(konvekcijom iz radijatora), iZaravanjem Stoje dovoljnoda se u tankomi vlainomslojuZbuke,bojei praSine razvijeplijesan kojesete5korijeSiti. ogradapretvorena Najme,betonska balkonska je hladniJa u vanjski zidneusporedivo odobi6nog zida.Pritomje upitnoi obilnopremavanjskog pogotovo akoje novasoba zivanjelungicidima djedja. idealnobi bilotajdiolodeizvaDaseto sprijedi na zastititibarems 8 cm stiroporaprekrivenog tankoslojnom mineralnom :bukom.No,takavje zahvatmogu6e izvestina obiteljskoj ku6iali ne zgradijerje nuZnaprilagoi naveiojstambenol dbacijelefasade. zastitamozepostaU tomsesludajutoplinska plohaoblozi vitiiznutra,takoda se ta neugodna plodama kamene vunedebelim oko14cm.Najpraktidnije bi bilodasete plodeutisnuu rasterod gredica drvenih ili paku prostore izmedu tipskih profila limenih zasuhugradnju. pareu toplinski Diluzija izolator mozese sprijeeiliakose kamenavunas toplijeunutrasnje folijom straneprekrije6vrstompolietilenskom (gradevinska PE{olija,debljine 0,2mm). jednado Plodekamene vunetijesno se utisnu zra6nih re5ki. Zatimtrebaljedruge,bezikakvih pliivom prelijepiti i svepreklope PE-folije i trakom para. njenobodkakokrozrupicenebi prodirala plodaNa krajusesveprekrijegipskartonskim ma vijcimapri6vr56enim na drvenuili metalnu potkonstrukciju. Nakonzagladivanja re6kigletplodevaljaobojitinekom masom,gipskartonske podebljanje disperzijskom bojom. Tounutra6nje pokrijte prozorskom zida odozgodrvenom klupdicom,a njenspojs donjimdijelom doprozornika trebazabrwitigumenom brtvom. posljedica Ovimdetaljnim opisomrjesavanja pojavetoplinskog primjeru mostanakonkretnom pri adaptaciji stanaukazalismona problemkoji sejavljau svimsli6nim situacijama kad postoji mjestou konstrukciji krozkoje toplinalakobjeprostoravan.zatoje bitnoprije 2i iz zagtljanog posavjetovati radova se sa strudnjacima, sli6nih jer malagreskaili nemarpriizvedbidetaljamoZe posljedice. izazvatinesagledive
lndusttiiskiproiatedennqt?lnjprofil (stup)n izndu zimskog wta ili ostakljenie loile. Napruvlienie od Napruvlien od dva dva d diiela razmaknutaza debllnu
staklazabnvljenogpo ciielomeobodu posebnim btwama.PrekidtoDlin bttvama. toplinskogmostaosiguruvaawsti plastidniumetak(iuto). Tuse kondenzat moie polavtt Doiavitisamo samopn Driizrazitovelikim temaeraturnim nzlikama... TO
Protivkisei vlage
Xi:r..
5a1!
i.'tn 't'')
Balkon voda i plodice Glavniuzroci p rovla2ivanj a otvorenih terasai balkonasu loia izvedbaradova, neadekvatni materiialii Stedniana krivom mjestu.U takvim sluia jevima sanacije su viiestruko skuplje od takozvaneuitede, a moguprouzrocitii velike itete, ito se brzo vidi na stropu u prostorijama ispodterase.
. ) fuqene brtve kako trebapa kisaprcdre u sloj ljepilai estrihaispodploiica, prvi ae mraz '::'toiiti vodu u led koii povecavanjemvolumenarazaraokolnustrukturu.Sliino se dogada . .andenziranomparomkojaje kroz betondoprlado hladnihgorniih sloievai poledine ::tca gdje se kondenziruu vodenekapljice.Kadse ova voda smzne,led razarapodlogu,a :.ice se odljepliuju.
postoji .: nasern velikizborkvatetnh trZiStu rate rJdla ' novh rjeienjapa ,/olaci s1i'1 poaze praksa .,duje okorlela da sekeramika io o,Tolaci'e. bezobzra na to e li ri,eao -lnu.terasi. il kupaonici. Kadsetomu kuhinji -red^ja jeolld. paqe pr iToorr aoe{vat-ih morlom llepecementnlm i r ka.grasklinker danamprokisnlavalu , I0).n le n malocudno I poplavljUJL Pre-ao oaTra Doslanovi. rsoun JJJ ce.,ese lrga-akoe seaesto -inimmortom. akovam Toje velikaopasnost jertakvece -rcau kontnenta nompodrudju. v agJ.A o'tda i propuStati . ge brzoraspasli terasu mirasvedokneobnovite . reaeie imati -are jali-a | >prav^ . o^ f r allerrr.-t : : Jp K O m .
javljase na balkonirna popo' :(av problem ' m klinkerom poozenim rnort, u cementni a gdle prinrjeru ga na konkretnom rsnt cemo
77
deki.Fugesu Siroke leZi izravnona izvudenoj I, suistimmaterijalom. oko20 mm,a zapunjene - fugesuispucale, tu sedogada ononeminovno a plodice su se rasklimale, balkonprokiSnjava, Dazvoneorihodu. slu6ajubezveliStose moZeudinitiu ovakvom lo5aizvedba kihfinancijskih zahvata?Nasre6u, klinkerom mozese potpuno sanirati oplodenja je trebalodobro primjenom allcata,no najprije pregledati kakvoje stanje. balkoni ustanoviti Razorna voda je voda fugeprodirala Krozispucale i porozne Napreispodplo6ica. i skupljala se u Supljinama ljetiismrzavanje zanjekojestvaraisparavanje pa su se i u zimipolakoje razorilo cijelisustav, pukotine. dekipojavile za izvu6iplodice Uzto, majstorje zaboravio premazom. za5tititi antikorozivnim okapnicu, Zeljezne ograde,rijesitispojhostupovezastitne rizontale i vertikale.., Najbrie,najjednostavnije je dopuniti postoje6e rjesenje fugei i najjeftinije preostale. hidrofobirati lspuI tu se a//cafpokazao dobrimrjesenjem. odplodica dopunjene su calefugei oneodvojene masomzafugiranje oplemenjenom cementnom poslua//caFdisperzijom, a istaje impregnacija za cementnih Zilai kaosredstvo oplemenjivanje Kakoje vrlootporan na luznatost, lako smjesa.. se umjesava u cement(alii vapnoi vodenostaprionljivost i fleksibilnost te klo)kojemupove6ava vodoupojnost. smanjuje masaza lugiranje Oplemenjena cementna za plodice, ne6epucatiniti dvrsto6esezalijepiti provla:ivati. ispucale ostatke iodistili Najprije smootklonili novemaseza fuge te smo ih prijenanosenja premazali allcatom'azfljedenim vodom fugiranje u omjeru 1:2,kaoSN-vezom. Masuzafugiranje bojebetonautijestili smoa/l catomrarijedenimvodomu omjeru1:3i nanr.leli
Reike natopljene allcatom zapuniuiemo cementnimmortom priptemlienim s vodom u koju je dodan allcat u omjeru 1:2.
Odmahnakon zapunjavania i zagladivaniavisak natefijalateba ukloniti moktomktpom, a ploEiceopnti.
FlEKSIBIRANA IJEPItA Za 'azlikuod klasiinih cemeninih ljepilau fleksibiranasu ugradene sintetske smole koie pove6avaju plastiinost(otpornostna savilanje i istezanie)i prionljivost(ljepliivost). To su bitnizahtieviza liepilanamiienjenapolaganiuplodica(pogotovo neupoinih)na toplinskepodove,ali i nafasade. S obziromna to da su vrlo niske vodoupojnostin , iima se mogu oplodivatii bazeni,fontane,terasei sl. Fleksibirana liepilaimajuvisoku prionliivost,pa su pogodnai za liie-
78
plieniekamena- graniiai mramora. Plocicese mogu liiepiti na stare plodice,na stiropor,pa ina drvo zasti6enood vlage. Tasu ljepilaprikladnai za uEvr56ivanjeplastidnihrabic-mreiicana stiropori plinobeton,a razrijedena vodommogu se primiieniti ikao kontakt(spric-mort)za ibukanje stiropora,betona i drugih slabo upoinihmateriiala.Mozdasu i skuplia od klasidnihcementnihljepila (pogotovood cementnogmorta),ali se itekakoisplate... Ako se ne Stedina kvalitetikeramike,ne bi trebaloni na liepilu.
Prolivki6e i vlage
SN-vezu u fugei pukotine. Bitno .€najosvlaZnu € da setakviradoviizvodeu susnom razdoblju, ?ko dasvavodaispodplodicaispari.Nakonsativa, kadse masapotpuno stvrdnula, ispralismo slodice distomvodomuzpomo6roZnate spuive. Sadje trebalopridekati da se sveponovnoprosusi,kakobismoa//cafom hidrofobirali i preostale !ge. Uzelismoa//cafrazrijeden vodomu omjeru liepilo 1:1i kistompremazivali fugedvalriputa,dadozapbeice f,rouprlu. p prenlieno s allcatom je olujas No6nakonzavr6enih radova bjesnila i tudom, rrolomom oblaka alistropispodbalkona je suh. 3stao Ovdlenamje a//calposluiiovi5enamjenski: .1ajprije kaosredstvoza oplemenjivan.ie hidrauranihveziva,zatimkaoSN-veza i na krajukao yedslvoza hidrofobiranje poroznog betona. beton Za balkonvelidine oko20 m, utrosili smo1,5| imprcgniran a catai 5 kg cimsec-mase zafugiranje, allcatom (a cat:voda-' 1:2) Dakle, kaduredujete balkon, terasu, kuhinju ili
estrih (cementni non) i ljepilo
POTAGANJEKERAMIKE NA AIffiItNU HIIIROIZOLAGIJU pojavile prijedva- i barem'15-20 Ovesuse hidroizolacije naeuropskom i prekocijele trZistu cm po zidu(vertikali), a ondavaljkom potpunog prekri:esetpetgodina, no danassu veepotpuno istisnule bitumenske i povrsine terase(plodica). Zbogsigurnosti, odnosno - nanosesehladnim vanja,predlazemo primjena slastidne. Prednost imjejednostavnija nanoshidroizolacijske mase.Drugise dvostruki - i visokaprionljivost rostupkom iobienim valjkom uzpodlogu. Na nanosinasuhiprethodni nakondva-trisata. se izravno lijepi ljepilo, cementno cementno-vapnene Zbuke, Nakonsljedeeih 3-5satiilidrugidanpolazu se noveplodice tlek"jih jersu sibiranim glet-mase. :ementne i klasidne mozete Udinkovitije suodbitumenskih, cementnim ljepilom. Akoga nemate, fleksibirati promjene ltpornije natemperaturne umjesto 2 | vodeulijete od (-30do+100"C)i nestare. klasieno takodapriumjesavaniu 25kgljepila je najbolje \iie zanemariva gleterom niekoloSka oodobnosl 2l allcata. Ljepilo nanijeti i izvuCi nazubljenim je sto,za razliku dijelom (u usporedne gres) Alati priborse lakoispirevodom,Nonajbitnije iliprotuklizni bregove) iplodice(klinker posebnu ld bitumenskih, glazuru pripola- polozitis razmakom (fugama) nezahtijevaju cementnu od2-3mm. iStos cementnim ljepilom masomza dinevdotrajanipouzdan Fugetrebaispunititakoderfleksibiranom cementnom lanjukeramike - zbogelastidnosti 9rstav. lugiranje i vodonepropusnosti. Dvokomponentna F. P. hidroizolacua 2kje originalni masaza domaeiproKaosurogatopetse mozeprimijeniti obidnacementna je povoljna jerdobro fugiranje, zvod.lzuzetno za saniranje terasai balkona, Zaptipravu takvefugiraju6e mase alifleksibirana allcatom. pola- a//catserazrijedivodom ina keramiku, srianja odnosno klinker-plodice, takodamozete u omjeru'1:3i timeseumjesto vodomutijesti prahmasezafugiranje. Eatinoveprekostarih. posudu U prikladnu ulijesetekuda komponenta mije- No,pazite! trebanavrijeme A i uzstalno Oplemenjenu masuzafugiranje oprati. prahkomponente gotovoju je nemogu6e sanjeelektridnom mijesalicom dosipava B. l\4asa AkosesasuSi, skinuti.lzvedete li svepostupnorapostati homogena ivisokeporoznosti kakobi semoglazalije- ke pravilnoi akoprimijenite materijale, vasaterasavise adekvatne vodenastropu Jititrajnoelastidna traka.Zatim,uz dodatakmalovode,gusto6ase neie provlazivati. lpak,ostajeproblem kondenzirane je prekotrake (zidu)zbognedostatka valjkom. i parnebrane. Jodesizananoienje Sirokimkistomnanesite toplinske izolacije t'otiv kise i vlage
79
Sto razara oploienie A sadnekoliko rijecio tomu kakvise proces zbivaju unutaroplocenja kojirazorno djeluju i pogotovo povrSine uniStavaju vanjshe oplodene Bijelitrag kamenca kojisezapa2ana crnimplodicama ilipoliranom kamenu osimstonaru5ava estetski dojam,prvje pokazatelj raspadanja suje loi sastav stava.Uzrok vezivne mase,kiselost je isoljavanje vodei - smrzavanje, a posljedica - pogotovo - povrsina ispodoplodenih vanjskih plocica. otpadanje Jedinovoda u krutom stanju imave6ivolumen od oneu teku6em. Ostavite posudi li voduu staklenoj da se smrznepreko no6i,staklo6e popucati. Taposebnost vodeJe pojavu omogu6ila Zivota naZemlji, aliu gradteljstvu dinivelikuStetu. Vodaotapaikamen. posebno vapnenac. Upijanjem CO iz zrakana- CaCO hojareagira stajekiselina s vapnenCem je Nastali {emijski i lakose raspaod spoj rabilan je da kaps otopljenim padne Dovoljno kamenom pa da se kamenizdvoji. s nekoliko centimetara, Kakavto uainak imau prirodinajljep5e sevidiL
80
P r o t i vk i s ei v a c .
,ir jama.nastaagmit maistalakilt rna. \.lastinadinnastaje i bilelitragkamenca na Jaenju. Voda,odnosno kisela k Snica otapa ,:rodploaica izvezivnog morta vapnenu kompo'rtu cljedenjem je iznosnapovrsinu p oace. -r lL ^.n ..rlori ojasmarLJe praznine. . .'acnas a.Nastale a i Suplinezaopoaganjaispunlavalu : : toakastom tehnikom postupno .'odom. a kadsevodasmrzne raza,:"s1av r plodceotpadaju. :?mentnmortkaovezivo zazidanje i poaga..ramitep' .]jenyule godi'la. sepedeseta( poriland-cementa. ,:ravood pojave Kakobi :adaktualan vapnenvezivni mortbiocvrscj i s vij idabrieveie.diovapna iztogvapnenog je cementorn. :rvnogmortazamijenjen U cepocetna r'tnornmortu vapnom sepodesavala ,:nas la(llepll vost)Stole istina rad. ubrzavalo - dodar-o Lqro2ava o raj-osropoce-la. ' .(o cement veZepunobrZe- kristalizacijorn .-romoekula vode- odvapna. kojeolvrdnjava anlemCO,iz zraka.vapneni diovezivnog ':a joSgodinama pagavodaako mobilan 1e ::,.ara izvladispodploclca. Zatovodoneupo]': aliine gresp oarcece>ce orpada I neqoi 'amtcKe. - -e , zbjeqnr I nedoslaci I eoa/ ceme'rrnog 'ialzbac t vapno, adasvojstva'prvenstveno :etna kralna vladna ista.U Eus a - oslanu ,- zaooaganje pn*lerluJU "azra 0pocelJa jepila, :.la nacementna ovsnoo vrstioplode. odlozi m eslurgraon,e. \aprimje'epi.o - r - F \ r , i p r F . , ' a ic a ' , r ' p s . o b i c n : t n l -
."r! vanjsku keramiku. oplocavanle bazena adnjaca i slicno. Svima osnova cement i le a r a ' a z li i t a p r i r e r s ^ as v os l v ad a j li r :Dnidodac.NajceSci adilivje disperzlvna : a bilou prahu, kaokodlednokomponentn h - a. iliu disperziji za pnpravu dvokomponenpijeska (6065%)velicine a o l au c e m e n t n o mkvarcnog zrnaoko0,5 l e p i l aD. i s p e r z i vsnm ir u u odnosu na vapno,neuspored m m . vo vi5e . acavapoaetnu i krajnuv acnusi u, a uzto Prvimrazrjedenjern i stako na se mo)elijepitl "'aro'. grart. g,es :1jujevodoupojnost i t rnedodaino Stt sustav sta\lo.plod.e'rap oaice. jali.na -.:ecajavode.odnosno razaranja. idrugitvrdineupojni i slaboupolni mater - kamen. jepilase kupuJu :rnokomponentna gotova i b o kojupodlogu beton, a I i na staklo, : lh samoumJesats vodom. a odabiru se d n o g i p s - l lao - s h eo l o a ies . F a z ' e d eer ' : 2 ra oplodenluzahtjev ma podoge.Dvo- primJenluje seiza oblaganje bazenali fontana -conentna ljepia se umjeSavalu s drugom keramkomili kamenom. UmjeSai se smjesa ..Jonentom. vodena i p jeska(uodnosu Sto1ezapravo d sperzijacementa 35-65) razrrjedenom -:ieumjetne smoe. U nasse mnogaod tih disperzr o- 1:3.dobvenm ljepilo^l se moTe -.:bnihljepilamogunaciu specijal na uspravnim i ziranim polagati bilokolavrstaplodica. povr$ilama. ravaon cama,a pri izboru cevampomocl vooor,avnim.un:r'ain.r va'rjsk,n ..nisavjetprodavaca. Naopodenju bilelitalog.a plodice senecevidjeti -,- dvokomponentna llepilavisokekakvoce neceotpadati n nakon zima. stodugih , :e -abavti disperlrle zace-entna nrogu i obidna lepila. Tomdisperzljom sef eksibirati ' r a n es uu k a r n i s t e r iomd5 je dovoljna a . 1 0l i 2 0l t a r a . cementna |]epila. Jednalitradisperz -o o 2plenoj v'do( le poLel-o.lraj'roj je zao'rp'em. 20krlogra-a obc.ogce-e^l1og otsili.-oio serarrijeo r \odo.nI o-Je'J: tr )^--p tl a- ar r.pr - l. . L.tit.o- -- c. z,d- u, - r l^cr)-o. v d ' - n ':_au 'r u. >- t rua"rJ1 t 'a 1 : 2i i 1 3 . T oj e d r u g ak o m p o n e nPt ar v a v o d o mr o * e r J 1 . 4 a. z a p i p ' e n r 2 0 k gc e - e r - T l e s ac e m e n t(ao k o3 5 ' 4 0" " ) p a j e n o g t n o gj e p i l ap o t r e b nj oe p e tl i t a r at e k u c i n e .
81
Vodenizubi grtzu ibeton Bolnetoike svakelasadesu izboiine. Naklasiinim proceljimato su najie66eukrasnivijencidokje na novijima najugroZeniji- balkon.Svakazimasa snijegom,otapanjem, kiiama i mrazevima'uzstalnuizmjenutoplijih i vrlo hladnih razdobljasustavnorazarusveupojnematerijaleizloiene moEenju.Tomune moZeodoljetinezaiti6enahbuka,beton, keramikapa 6akni kamen.Zatoje Stetasamopitanje vremena.Pregledateli pailjivo halkonili terasu,otkrit Cete da i blagazimaostavljatragove.Tosu nammnogived potvrdili u pismimao neugodnimotkridima,no dokse vedini Stetalako otkrivazajedniiki uzrok,zapopravkene postoji univerzalnisavjet.
Zbog iednoslavniie i bde gradnje na mnogim su zgadama balkonskeograde napavliene od betonskihploia. Ponekadbalkonskapbea i ognda iine monolitnu amiruno-betonskukonstrukciiu,no i&ee ie riiei o naknadnopriivriienim montaZnimelementima.U takvoi masivnoj ogradi obiino su napravljeni otvori u koie su utaknuti metalni ili plastiini izljevi za vodu. Kako se keramiiarcki radovi naieeide izvode p kraiu graclnje. spoj plote i ognde ostaie relativno slabo zaStiCen.Ako hidtoizolacija nije uzdignuta toliko da obilno nadvisi estrih izavrSni sloj, s vremenom6e voda prodrijeti izmeCtubetonskih elemenata,a s {m poeinieopasni procesmoienja i smrzavanja.Za ovakveje balkoneposebno neugodan neodisCenisniieg. Mali ili zaiepljeni izljevi onemogu;uju otiecanje vode, a wemenskepromjene mogu nasredbalkona stvotiti ledenu gromadu koja ce pri prvom zatopljeniu oblikovati pnva jezerca. Akoie zaledeni snijeg malo viii od hidroizolacije uzdignule uzazid, voda eeprodrijeti u konstrukciju i obilno natopiti sve dijelove zida u blizini kitiinog mjesta. Dogodi li se nakon toga novi pad temperaturc, u opasnost dolazi komplelna struktura zida. Vlagu u stanovima ne ttebani spominiati...
82
Osteienjabalkonaiterasanastajunajdesce prigradnji. zbogmanjkavosti Obi6no se zbog navremenu ipojefinjenju izvedbe dobitka u novu ku6uugraduju klicebudu6ih Sletakojesvojom cijenom ozbiljno nadmaSuju t106kove kvalitetne gradnJe. Ve6inom se grijesiu izvedbi izolacijskih slojeplo6e,pridvr6ienju va,za6titirubovabalkonske ograde i zastiti Kritidna spojazidai podabalkona. jo5 mjestasu idilatacilski spojevi, odvodnja te posude betonske zasadnju zelenila. Vodaje osnovniuzrokvecineSteta.Kakoje promjenama. izloZen balkon svimvremenskim konstrukcija trajnotrpizbogdnevnihtemperaturnihrazljka, Prinaglom izmjenjivanju sun6anih popuSta danaihladnihno6inajprije hidroizolacija. Pojavljuju krozkojeprodire voda. se pukotine a mrazi ledzapodinju svojerazorno djelovanje. jer to Prilomje teskopredvidjeti sveposljedice ovisio mnogim dimbenicima, a najvi5e o konstrukciji balkona. P r o tv k i 6 ei v a g €
plo6e Balkonise najieice gradekao vaniskiproduZetakarminno-betonske poda.Takavizloaenidiomorasepailjivo zaitiliti kvatitetnom hidtoizoiacijom. pti postavljaniumetalneogradenosaiisepfiEvri6ujunaarmatutu NaZalost, ploie ili ume;uu naknadnoizbuienerupekojeprobiiaiuzaititni sloi.Tako su i prijeuseljavania stanan stvorenisvi uvietizabAo propadaniebalkona. Vodaprodirekrozjedvavidliivepukotinena miestusidrenianosaea,zavlaeise pod hidroizolacijui natapastrukturubetona.Kadse pri niskimtemperatwama vodapretvoriu led, poeinjerazatanjebetona.izolacijabubri,plodiceotpadaiui olak'avajuput novimkoliiinamavode.Kadse Eelobetonskeploie poine mrviti, obiino je i ognda vecnaieta korczijom.Balkonpostaieopasanzaprolaznikei stanare.Drugakritiina toika ie spoiploie i zida.Odbijenakisaili kosimlazevi sezbukamrvii otpada, tieranivjetromnatapaiudonji pojasZbuhe.S vremenom a kiia lakonalaziputprckonedovolinouzdignutehidroizolaciie.U sobiiza balkonapoiavljujese vlaga,a vlaZanje i stropkoddoniegsusieda.lakonaNvi poglediteta ne izgledaosobitodrumatiino,promieneu strukturimateriialabitno smanjuju nosivostkonstrukcije. iskustva Kakosu mnogeslabosti balkonaizbilena Napokonsu stoljetna donijelabalkonipostupno , djelojospodetkom su ma statusizuzetnoosjetljivogelementazgtade,a ovogstolje6a, -estajalimnogiatraktivni propisima. dekorativni elementi, improvizacije su dodatnoograni6ene : graditelji Danasse hidroizolacija izvoditakoda oblikuje su se posvetili stopraktidnijem isvrposuduiz kojese vodaodlijevakroz Takosu drvenegrede nepropusnu : shodnijem oblikovanju, profilima, :amijenjene izljeve,a ruboviizolacijevisi delidnim a balkoni suza- todnoproradunate asfaltom. Naoko olporni nakisuitakvisu su od svakemogu6epoplavenastaleprolomom .evani :alkonidanasu jadnom oblakaili otapanjem snijega.Prigradnjibalkona stanju. je paziti !,4asovna primjena treba itekako na klimatske uvjete. armiranog betonastvorila pouzdanehidroizolanovekonstrukcije kojimase pripisivala Jasnoje da postavljanje :.rtpuno -eogranidena pokazalo Naialost, trajnost. seda cije utjedena cijenugradnjepa se mnogizado-ajnostneovisitoliko zastitom. Pritomse cesto o materijalu kolikoo njego- voljavaju lekformalnom , rj kvalitetnoj primjeni ielastianasvojstva i zasliti. ne mislina mogu6aistezanja ervesu se slabosti pokazale pri- zaititnogsloja,a posljedice su ionakovidljivetek na mjestima :, rseenja ogradejer su ukopani nosadi otvarali nakonnekolikogodina. plocubalkoDabi seizbjeglo busenje hidro- U pravilubi na armirano-betonsku :.t vodii mrazu. pridvrs6ivale poloziti :rlacije,metalne u na trebalo najmanjetri slojabitumenske su se ograde plode,no ito se pokazalo m r e i i c o mi z a t a l j e n i m :Erobalkonske losim. l j e p e n k es a r m a l u r n o m mora :.edenje vodepo metalnim Sipkama ivlazenje spojevima.Vru6epolaganjehidroizolacije je korozijumetalai mrvljenje biti besprijekorno. Na mjestimagdje se hidroi:€tonaizazivalo zolacijatrebauzdi6iuzazid nuZnasu zaobljenja :"laenarubovima.
83
jer oStrosavijeni lakopucajuprivecim slojevi ili Zatosesvecesce istezanjimaoptereceljima. posebne tralnoelastidne foiljekojese ugraduju pregbimapoazuprekoispuna nasvimostrirn od kita. trajnoelasticnog hidroizoLacije Prekokvalitetne viSeslojne dolazi vodonepropusni cementni estrihkaopodloga za keramidke zavrSni sloj.Najde56e suto betonske, plode. ilikamene zolacilske fo ije kojese zataljuju Suvremene posebnim vruiimzrakomili sljepljuju ljepilima i izvedbu nepropusn h spojeva caki omogu6uju gdjemetalni na mjestima dijeLovi ogradeulazeu plocu. betonsku Kvalitetna hidroizolacija danas je rezultat vrlostrpljivog rada. Pazise1asvakcentimeiar a lalvecase spoja. paznjaposvecuje mlestima na kojimase dotcu materijali raznh fizkalnihsvojstava. Spojevi se profilima zastiiujumetalnim i brtvetrajnoelaje da vodane moze Najva2nlje stidnm kitovima. pukotinu nacjni najmanju za prod0r u strukturu Pritom iskljuduju konstrukcije. se unaprjled sva moguca ostecenja izazvana termickim i mehanickim opterecenjima. plocica Kakovla2ni zidovr, otpadanje ipukotine nenastaju zbogmalh povrsnskih u konstrukciji nedostataka kojibi se akootklonili zaijevanlem pukotina preporunekomcudesnom smjesom, vamda pripopravku iliterase dujemo balkona budete krajnje temeljiti. Toznacidaostecene slojeve trebaukloniti, sve plode. do osnovne Takoceteodmahvldjetikollkl el
7,nDv^
r,7m
ari {tota
podlogL pooetonsKU treoanajprije Odisce.u ravlatiizagladiti nekomzravravajJcom masor kojolste.po mogucnosti, dodalinek aditivza podiozi vodonepropusnost. Naneravnoj hidrolzolacija vei pripoiaganju. semozeprobuSiti Posebnupaznju trebaposvetiti celubalkona. Ako
Ugradnjomtoplinskeizolaciiesmaniit ie se gubicitopline.Kaoizolator moiete primijeniti plode eksttudiranog DoIi stirena obo strano zaiti Cene hidoizolaciiom, I obostrana toplinska zaEtitabalkona bila bi idealno rjeienje. Za kvalitetniju izvedbu naiprimiereniia je ugI adnja trajnoel asti6nih izolac.ijskihtolija koie ne pucaiu prl ptomlenamatempetature,
84
Da bi se izbjeglo bilo kakvo oiteCivanje hi dro izolacij e, balkonske se ogtade pri,vr66uju s donjestraneploie. Ako eeb balkonaniie iire od 5 m moiete postavitii uskiZlijebs nagibomod 2 do 3 posto.Zavrieciestrihaioploienja zaiticeni su Drolilimakako bise izbieglo prodircnje vode u strukturu pocia. Spojevi profila su osigurani trajnoelastenim kitom. Prolvklie vlage
):
'I a
'ri r,]
'la balkonima izloZenima kisi i vjetru neophodnaje kvalitetna lidroizolacija. Pritom ie najryinjereniia izvedba uobieajenaza zolinnie nvnih krovova.Na nekolikoslojevabitumenskeljepenke zalivene vru6im bitumenom dolazi cementni estrih, a preko .striha ploCice.Sve reike se morazabftviti smjesomotpornomna .romiene tempentureismtzavanje,Hidroizolaciiase uzdiZeuza zid i priivtiCuje metalnim protilom i viicima. Kako bi se sprijeiilo .atapanje ovog spoja kisom zavrietak izolacijetreba prekriti inenim (qealeplastiinin) profilon koji je priivri6en na zid. Pri lano6eniu fasadeprekriva se gomii rub profila pa je za opasnu
poplavu na balkonu potrcbna izuzetno visoka razina vode. Takoje spojbalkona i zida dobrc zaiti6en, a Zbukaima osiguran donji rub. No,unatoi svemu,u sobiispod balkonamoguse poiavitivlaine mrlie i crne tod4icegliivica i pliiesni. Ovejput vlagadotati'iznutd. Fiiieiie o kondenzacijiparc u hladnoj ploie, Kakoploia strcpa (poda)i strukturiarmirano-betonske balkon iine cjelinu toplina se iz zagrijanog prostora izaruie preko nezaiti6enih povriina balkona. Beton se hladi, a na unutrainiim plohama nastaje kondenzat. Oeitoje da sama hidroizolaciia niie dovolina za potpuno suho rieienie.
: plodao5te6ena i nedostaju komadi6i nanisketenperature. betona, onekojesuatestirane "ebajoj najprije plohanesmijebitisasvim vratitipravilan vodoravna. oblik.Tunajbolje Zavrsena :.maZuaznasredstva za sanaciju armiranoglVoraimatipadod 1,5do2 posto. -^stona vlaknaza Ruboviprekokojih6e se cijeditivodamoraju u kojimasu polipropilenska - kroarmiranje. Nakonpolaganja hidroizolac,je bititakozaiti6eni da u re5keizmedu slojevane ^atakopripremljen podlogu betonpripremite za prodre nitikap. pokazali profili r c ocenje. Tususe najboljim raznimetalni na izolacijske Naj6e56e seprimjenjuje cementni estrih s nekim kojise dobroudvr56uju slojeve, rcdatkom zavodonepropusnost. Takvupovr6inua spojsa zavrsnim oplodenlem lakoje zabrtviti -oZeteprekriti posebnom cementnom kitomilifinimvodonepropusni'Tl smjesom trajnoelasticrir : vlaknima za mirkoarmiranje ipigmentima koji mortom otpornim namraz. je najva:nije ne :e povr5ini balkona dati2eljenu boju. Pripopravku dasekonstrukcija Akopolazete oplocenje, nabavite ljepilo otpor- vracau prvobitno sianjejerto znacidaceseista ^x na maz i dobrozabrtvite ponovitl. Popravljajte lakoda s novim svereskeizmedu oStedenja plodica : oca.Od keramidkih ugradujte samo materijalina osigurate trajnorjeSenje. : rliv kise i v age
85
Ako gradite saml... Kakobistesvojoj novojkuci osigurali zdraviivot, a starojomoguiili kvalitetnusanacijuvaZnoje odabrati provjerenhidroizolacijskisustavkoji trcbapravilnoizvestii redovitoodrzavati.Odnedavna se kod nas u tomdru6jski tvupoiavioinovativnihidroizolaci sustavisomat, razvijenna temelju viiegodiinjeg iskustvai uzpomocvisokihtehnologija sa iirokompaletom pomnokomponiranih proizvodaspecijaliziranihza raznehidroizolacijske zahvate.Tajsustavsadr2isveproizvodeza kvalitetnuizvedbuod temeljado krovai rjeiava sloiene problemena jednostavnijinacintakodaje pogodani za sam-svoj-majstorske izvedbe.
je pogodan Sustavlsomatposebno za gra- I Hidroizolacija ravnog krovaobuhvaca sanirapremazom zahvatei popravke kojise izvodeu I nlecijelepovrsine devinske elastomernim jer nudipotpuno rje5enje.isoflexili isoflex-T2s osobnom angaZmanu te zatvaranje mjestimidnih je ispla- pukotina, prodora, Jednostavno se primjenjuje, ekonomski dilatacija, fugaispojeva.Pri pouzdan. tiv,dugorodno krovanajprije i Osimtogasvatkouz saniranju cijeloga se pukotine tehnidke moftomdurokret, uputemo2ezatra2ili i strudnesavjete spojevizapunjuju cementnim o 6emubrineekipaspecijaliziranih in2enjeraa ondase nanosiiso-primer. Kadse taj prvisloj provjerena povr5ina premazuje Timesekvaliteti radova osigurava ra- potpuno isoflexom osuSi se proizvoda, zinakvalitete Stoje nuznoza potpun ili isoflexont-T2s. uspJen. U jossvjezipremaz odmahse utiskuje armatuZaupoznavanje s ovimnovimhidroizolacijskim raod poliesterskih trakailistaklenog voala.Cim primjerenim sustavom sam-svoj-majstorima osuSinanosi sejoi jedansloj setajslojpotpuno prikazatcemoprogram za gradnju i sanacije isoflexaili isoflexa-T25. Krajnjirezultatje kontipoosnovnim grupama premamjestu nuirana ilustrativno i elastidna hidroizolacijska dugotrajna ugradnje i izvedbe: hidroizolacija ravnogkrova, membrana bezspojeva. podruma, hidroizolacija balkona, hidroizolacila balhonaobuhvaiasanaciju ,Hidroi -zolacila hidroizolacija vanjskih zidovai hidroizolacija sa- - kntrcnrn mlesta- spoleve zrdar poda.poro-I porozan nitarnih orostoriia, znefugemeduplocicama, materijal bb
Prolivkiq€ivage
pa sanaciji tihuzroka trebaposvetiti njakiSnice, popravci painju. naknadni suvrlo A svi najve6u i izraditemeljne i skupi. Zatoseprigradnji slozeni plo6epreporu6uje dodatak zavodonepropusnost a svevanjskeprodorearbetona- plastiproof, polimeri zapunjuje seobraduje matura dodatno Zatimpodizidove moftomdurocret. cementnim slojevacementnog s nekoliko trebapremazati vtlJtttaLa
a\4uar"ar.
podruma iznutranajprije izolaciji Prinaknadnoj ipusvepovr5ine, a spojeve trebadobroodistiti Nakraju,zidovei pod kotinezapunitidurocretom. slojevaaquamata. trebapremazati s nekoliko vanjskih zidovaneduvasamo Hidroizolacija /l| rflijep izgled,ve6zgradutrajnoza5ti6uje od mogu6ih oSte6enja vlage.Raspon atmosferske je vrloSirok- od obidnog bojedo odljepljivanja pucanja 2buke. i otpadanja cijelih komada Tu najprije trebaskinutisvutrusnuZbukui pukotine Kad kitomisomastica. zapuniti akrilnim iosusetrebaih mjestaporavnaju se sanirana premazati a 6imse taj slojosusii flex-primerom, bojomflexcoat. trebaodistiti, I mjestagdjeje bojaoljustena premazatiflex-primerom i zatims dva sloja flexcoata. nakonuklanjanja Akoje ibukajadeo5te6ena, premazivanja flex-primekomada i svihtrusnih gotovom mjestatrebapopraviti romoSte6ena aditivom adiplast. ibukomunicret-fast, ojadanom KadZbukapodnevezatiporavnasespuzvastom osusitreba hoblericom, a kadse mortpotpuno prei na krajupovrSinu nanijeti slojflex-primera mazaliflexcoatom. mjestatreba Odlomeli se ve6ikomadiZbuke, najprijepazljivoodistiti,a povrsinupremazati flex-primerom. Zatimse rupe zapunjujuduro' cretomkojise morasusitiokosedamdana,Tek povr5ina se ponovno kadse durocret stabilizira premazujeflex-primerom i na krajus dva sloja flexcoata. kamena zidovaod prirodnog Prihidroizolaciji i zatimzapuniti odistitipovrsinu vo- trebatemeljito svamjestakrozkojaprodirevoda.Djelovanje a nakonStose fugepotpuno rubovimafugedurocretom, dei vlagenajde56e sevidinaizlozenim premazati povrsinu s dva sloja cijelu balkona is donjestrane. Javljaju semrlje,Zbuka osuSe je prvive6 protesila. kad pucai otpada... Drugi sloj se nanosi tek mjesta uklone Kadses o5te6enih a DOIoUnO SUn. nanosisepremazf/ex-primer, svitrusnidijelovi, prostorija. Kupaonipukotine sanitarnih kitomisomatic. E Hidroizolacija se zapunjuju alkalnim prostorije imaju zapunjuje semasom ilce, kuhinjei ostalesanilarne Osjetljivi spojsoklai plo6ica vodene vlainostzraka.Kondenzacij0m Na krajuse povr5ina sani- najve6u elastonili flexPU-40. parenahladnijim vlagai rosa, sezidovima taloZi ranihdijelovapremazujebojomflexcoat. Zbuke, plodicama, ljuStenje bojei pucanje najprije padestouzrokuje Kadje riJed o keramidkim prodire popraviti zida. problematidna i a vlaga i duboko u strukturu mjesta, trebazatvoriti zapunitio5te6ene fugesmjesommultifi 3-15te Kakobistedobilibitkus vlagomu kupaonici spojeve premazom protesil-w moratezatvoriti svepropusne kojiduboko najprije impregnirati sto penetrira kitom domosifs, vode. fungicidnim silikonskim i duvaplodice od prodora .! Hidroizolacija je slozeni podruma zahvatkoji 6esprijediti daljnjiprodorvlagai pojavugljivica. u poje- Porozne trebapremazati fugemeduplodicama u svakom objekta Juvelike ovisio stanju kojidubokoprodireu masu dinomsludaju. Naime,pojavavlageu podrumu dvaslqaprotesilom-w je posljedica vod0nepr0pusna. podzemnih kojatimepostaje vodailislijeva- zafugiranje naj6e56e troliv ki6e i vlage
Iniekciia zazdrav zid
Kadu zidovezgradeprodre kapilarnavlagai natopiZbuku, najprijesepojavljujutamnije vlaine mrlje,a potomna povriinu izbijaju nitratne soli. Toie siguranznakdaje oite6ena horizontalnahidroizolaciiai otvorenput vlaziiz tla.
Naruzmacimaod 12cm u zidu valianaDnviti kose buiotine,a visinskarazlikaizmei!'uni;ova buiotina iznosi12cm,
B8
je uspostavljanje lijekprotivte Jedini nevolje nove vodonepropusne braneu samojstrukuri zida 51oseposti:einjektvanjem fakolithaFK7,hidtoto^ bnogsredstva kojeimpregnira zid, No,prijenegostokrenete u sanaciju, zidnatopljenvlagom morate odistiti odsoliialgakojese pojavljuju namokrojpovr5ini. Jer,nakonsanacije i suSenja novuibukutrebananijeti nazdravi dezinlicirani zid. Zadi56enje salitrenih mrljai dezinfekciju najprije fakolith kladniji FK 12koiise odlikuje Sirokim spektrom djelovanja na povrsini i u strukturi materijala. Koncentrat trebaulitiu distuvodukako bi se dobilapetdo desetpostotna otopinakola uklanja alge,gljivice, li5ajeve i njihove spore,a odlikuje seizrazitim antibakterijskim djelovanjem, premakoli-bakterijama. osobito preStogase bestoprimjenjuje u pogonima je dezinfekcijsko hrambene industrije. Odlidno sredslvokojeuspjesno dististrojeveza proi' zvodnju sladoleda, kupalista, bazeneiostale povrsine s visokim higijenskim zahtjevima. Otopinaje podobna zaokolinu i neo5te6uje materijal. Nanosisespuzvom ilidetkom a nakondi56enja podlogu trebaopratidistom vodom. Injektira se u odisienizidkrozbusotine iz kojih natapa strukturu zidai bubri,pridemustvara vodonepropusnu prepreku prodoru horizontalnu vlage.Zahvaljuju6i kemijskom utjecaju otopine postaju upojnigradevinski materijali hidrofobni, a suZeneili zatvorene kapilare viSene upijaju vodu. Ovisno o dostupnosti, u zidutrebajednostrano iliobostano izbusiti kosebusotine kojesuoko5 cmkraceod punedebljine zida.Promjer busotinaje 30 mm,a bu5ese podkutomod 30' do Protivkrieivage
40"u jednomili dvahorizontalna niza,takoda prolaze baremkrozjednuravninu le2ajnice izmedu redovaopeke.Najve6ihorizontalni razmak je 150mm.Bezobzira je li zid medubusotinama od kamena ilicigleistije visinski razmak izmedu paralelnih nizova buSotina. prasinu, lz busotina trebanajprije ispuhati a veie Supljine i pukotine zapuniti mortom. Potomse u njhulijeva Fn razt\edens 14dijelovavode (1:14). gravitacijskim Zidse natapa ulijevanjem otopine, beztlaka,triputdnevno, do zasi6enja i - stoovisio vrstii strukturi prestanka upijanja materijala. Kodopeketo iznosioko20-30litarapo detvornom metrupresjeka zidau pojasu buSenja. Naprimjer, detvorni metarzidnogpresjeka odgovarazidudugaakom dvametrai debelom 50 cm ilizidudugadkom detirimetraa debelom 24cm. Tekucina u zidupostupno zapunjuje svepore, Buiotineimaiunagibod 30' i seiu do 5 cm od suprotnestranezida.U debljen bubrii potiskuje vlagupremadolje.U natoplje- zidu buiotineseizvodes objestrane, nomzidubusotine ostajuotvorene okotri mjeseca,a prijezatvaranja iponovnogZbukanja je provjeriti sanacijskom Zbukom nuZno suho6u zida.Priovakvojje sanaciji najvainije daulivena punipresjek otopina zahvati zida,bezijednog suhogmjesta. Akosteprijesanacije ispitalikoli6inu vlageu zidu,nakonl2 mjeseci moZete usporediti rezultate.Dotada6e fakolfth Fn uspostaviti novivod0nepropusni slojiznadkojega ostajetajnosuhi ztd. li nakonzimei mrazova Otkrijete rasklimane plodjce prihvatite naterasiilivanjskom stubiStu, tokaoupozorenje dabisljededa zimamogla ostavitijosneugodnije plotragove. Naime, i najtvrde aicepotkopat ce prodorvodeu reskei ljepilo. A joj aimsevodasmrzne i pretvori u led,povecava sevolumen, a potommolekularne silerazaraju gotovosvakogkrutogmaterijala. strukturu Stoga preventivni i sanacijski zahvati moraju sprijediti upijanje vode.Kakonaizlozenim vanjskim oploprodirekrozreskemedu aenjima vodanajprije oloaicama, aliikrozstrukturu (poroznih) upojnih je primjena naterijala, premaza nuZna zastilnog Nanoienjem
89
Premaz protiv zaraze Kadotvoriteprozor i suncezaviriu sobu odmah6eteotkriti kriju Ii se gdje u kutovimaprljavagnijezdagljivica i plijesni.Toznaii dasu sezidovi natopljenivlagomozbiljnorazboljelipa tajproblemne smijeterjeiavati brzopleto.Ziclje Zivatvar i trebaga pravilnosanirati.Ako nisteu mogudnostiizvestipropisnutoplinsku izolacijuizvana,oiistite i zaititite zid iznutra.A za sanacijuplijesnii gljivica postojeprovjerenaneikodljivazaititna sredstvakoja dubokoprodiru u zidnu strukturui dugotrajnozaEticujuzid iznutrai izvana.
Obilje vodenepare u kupaoniciizaziva stvaraniekondenzata na hladnomvaniskom zidu (betonskinadvoj)i -u stropu.U mokroj.bojii zDucrrazvqaluse gltvtce koie ne noiete ukloniti obiinin bojenjemve6ih treba Nemazati I ungicidnim bioloiki razgradivin srcdstvom poput FakolithovogprcmazaFK14.
90
Ruznoje vidjetivlalanzidi stropi6aran crnim mikroorganizmima, gljivicabakterijama, sporama, mrljama, podneSiriti ma, mahovinom nojosje gorekadseuokolo gaza i algama. Preporudujemo neugodan miris.Boravak prijesvakeboje,jerpenetrira u takvimprostorimananosenje u ziddo pa saniranje povrSine Skodizdravlju zaraZenogdubine 3 do4 cmpridemunaduiirokunistava sve zidanijesamopitanjeestetike.Zatosu nuZna mikroorganizme gljivica i spore i plijesni. provjerena sredstva kojadubinski na zid BioloSkije panjime djeluju razgradiv i ne5kodljiv zaokoliS i ujedno problema spredavaju Sirenje zaraze. mozete rijesiti vecinu u zatvorenim vlaje zasanaciju Fakolith FK14je fungicidno bioloSki razgradivoZnimprostorijama. Pogodan zidova u podloge sredstvo zasanacitu prehrambene naunutra6njim ivanj- pogonima gdjesenjegova industrije skimpovrsinama. Toje specijalni preporuduje. koncentrat za primjena osobito pouzdanu preventivu je za sanaciju i sanaciju prostorija zidanapadnutog Prikladan stambenih i gaprekupaonica, aliiza sanaciju fasada. Osobito poruaujemo zaunistavanje zelenih algikojesezbog djelovanja CO,gnijezde nazidovima odopeke, na balkonima, terasama, drvenim ogradama itd.U takvimsesluaajevima kombinira s FK12kojim se distl podloga prijenanoSenja FK14. FK14je pripremljen ga za uporabu i u pravilu netrebarazrjedivati. Nanosise kistom, valjkom iliStrcanjem, noodmahnakonuporabe alattreba oprativodom. premaz premaiite Osu5eni bolomkakobisepostigla trajnost. Susise 6 do 12satinatemperaturi od20"C. Sljede6i slojmozete nanjjeti nakonstole raniji potpuno suh.Najniiaradnatemperatura mora biti+10"C.Nesmijesemijeiati s drugim bojama. posudi. muje dvijegodineu zatvorenoj Trajnost ga na hladnom Cuvajte mjestu, za5ti6enom od je u kanteod 1, 5 i 10litara. smrzavanja. Pakiran Fakolith FK10je bijelaspecijalna fasadna bojaprotiv plijesni nabazicistog akrilata s dugoirajnim zastitnim P r o l i vk i 6 ei v l a g e
gljivica, plilesni, protiv spora, rjelovanjem bakterija, i sanacijj unutra5njih : gi i mahovina, namijenjena povrsina prostorima. lma .anjskih imokrim u vlaznim i baktericidno djelovanje rugotrajno fungicidno prianja uzasve uvletima, Odlidno :aki u tropskim . rstepodloga Odrzava struktui dobroih pokriva. '!. propusta paru,imaniskupovrsinsku napetost, je nautjecaj naalkalije i kiseline rtporan UV-zraka, primjenjuje 1r.esKodljiv zaokoliS. Akosepravilno patijekom sana- skladu nijeotrovan s namjenom prehrambene nem0rate industrije rileu pogonima :rekidati Droizvodniu. iza preventivnu zastiUspjeSno seprimjenluje povriina,izvrgnutih vlazilvodi, :.lunutrasnjih prostorije za preiao stosu naprimjer klaonice, 'adumesairibe,industrija mljekare, napitaka, prostorije, kupaliSta itd. bazeni, saniiarne potrosnja za dvapremazaje 250 lMlqimalna '1Vm
jezauporabu garazrje' FK10pripremljen i netreba valjkom illStrcanjem, a alat r vati.Nanosi sekistom, vodom. :'ebaodmah o0rati SuSise nakon uoorabe sloj. matnanesite sljedeci r,/alrisata.Kadpostane radna .'ileme NajniZa suSenja ovisio temperaturi. Nesmijesemije5atl :.mperatura morabiti+10"C. godine u Trajnost muje dvije-tri -.drugim bojama. posudi mjestu, alineispod :atvorenoj nahladnom -5"Cine smijesesmrznuti. je u kantama Pakiran moietebacitizarC5I 12,5litara.SuhuambalaZu :dnos ku6nim otpadom. Priprimjeni fakolith-pr oizvodaza uklanjanje - od sanije plijesni da premazl i vaZno lLjivica -anja - brzosliJede jedan podloge do zavrSnoga jerse ina1ezaruzamoZeprenijeti na :a drugim, -:vu podlogu. moZese slu6ajevima U posebnim pomo6. Ovisu :atraZiti strudni savjetitehnidku posebno pogodni zasaniranje zidovai :roizvodi pogonima, pekarnicau prehrambenim -rtropova '1a,mesnicama, pivomljekarama, klaonicama, , arama. ribarskoj industriia... No.prijeprimjene provjeriti .aLjaunaprijed li odredeni odgovara uztolroizvodsvrsiza kojuga 2eliteprimijeniti u tehnidkoj :no pridrZavanje uputanavedenih rokumentaciji. : r1iv kiaeI vlage
Obilie vodenepare u kupaonici izaziva stvatanie kondenzata na hladnom vaniskom zidu (betonski nadvoj) i u stropu.U mokrojboji i Zbuci razvijaiu se gliivice koje ne mozete ukloniti obiinim boiama. Tamnesum ie naipriie prem_azane FKl4 a zavrsnese Dolenanose na potpuno osuaenu podlogu.
O'teieni zid u hladniiem kutu pogona mliekarc najprije se oiisti temeljitim premazivanjem FK14,a potom se nanosiFK10.zbog neikodli i vosti ovih prc maza sanacijaje brza i dielotvoma pa proizvodniu ne treba prekidati na duZi tok.
91
Domaca tehnologiia
proizvoda hidrofobnih ima Svakiod osnovnih kojase pri sanaciji zgrada specilidna svojstva, primjenjuju kombinaciji. uglavnom u potrebnoj - impregnacijsko fo )e stigofob sredstvo za impregniranje fasadaod betona,opeke,kamena i 2buke;stigokrem, kremaza zastitubetonskih konstrukcija odatmosferskih utjecaja, mrazai so- zahidrofobiranje granitai mramora li; stigogran te za zastituod masno6a;stigograf- za lakie Silikonskipreparatikoji seprcizvodepo vlastitoj - za udvrscivanje grafitai stigokam i skidanje tehnologijitvrtkeStig-inienjering- hidrofobnipremazi,pazastitu kamena raspadanja. od stei tekudinenamijenjenisu zagtitifasada,krovnihpokrova, Radsilikonima je praktidan priraduvam i brz,no zidova,armiranobetqnskih konstrukcijai kamenihzdanja. i naoaale. trebazastitno odijelo,rukavice
Medunjima sigurno6etei vi nadi nekiproizvodmoderne grailevinskekemijekojim6eterijeiiti svojnerjeiivi problem. I stigofob- slu:i za hidrofobiranje poroznih Crijepza5tiien stigotobomne upija vodupa mune moie na5koctiti mrazkoji stvaranjemledau mokfimporamalako razarastruktutu krovnogpokova. Porenatopljene ovomimprcgnacijom odlidnopropuitaiu paruiz potkrovljapa na polealinicriiepanema kondenzata,
gradevinskih I vodoupojnih mineralnih materijalakaostosu betoni, mineralne Zbuke, azbeplode,zidoviod kamena, stcementne opekeili plino-betona. odlianopenetrira u podlogu, visoko St/gotob je otporan na alkalije ine stuaraljepljiv suhisloj. pa Brzoreagiras vlagomu poramamaterijala nastala tvarsmanjuje sposobnost upijanja vode. poreikapilarepaneumanjuje Pritom nezatvara paropr0pusmosr. Gotovaotopinananosise prskanjem, bezprevelikogtlaka,u debljem slojumokro-na-mokro. Sljede6i slojtrebananijeti dimse prethodni upije a utro5akovisio upojnoj spo-sobnosti materijaprozore Priraduposebno zastitite isve ostale jer strgofob povr5ine, seve6nakonnekoliko sati tolikostvrdnedaga ne mozeteskinuti. posebnopreporuduje hitstigokrem se .za rmpregnacrju h oroloonu Detona r armrranog prigradnji mostova. betona cestaizgrada, podloMo2ese primijeniti na svimalkalnim gamakojesu dosadtretirane koncentratima ili nerazrijedenrm hidrofobnim npr. sredstvima, alkoksisilanima. Nanosise u oblikukreme,bez'azrjedivata. je na lzuzetno dobroprodire u podlogu, otporan drastidno alkalije, smanjuje apsorpciju vode,djeje zastita lotvorna od mtazai soli,dobroprianja iimanizakstupanj napodlogu isparavanja. Za razlikuod uobidajenih teku6ihproizvoda mozese nanijetiu jednomilidvasloja.Ovisno i kvaliteti o poroznosti betona, silanbrzoprodire gdjereagirauz odvajanje u podlogu etanolai pretvara seu polimer silikonske smole. Strgokrem dubokoprodireu beton.a impregniranapovrsina odbijavodui Stetne tvari. Takoje betonza5ti6en od mrazai soli,noporei pa materijal kapilare ostajuotvorene i daljedise. Stigokrem se nanosipomo6uairless-piStolja, nerazrijeden, u slojuZeljene debljine, no na manjepovrsine mo:etega nanijeti i kistom, valjkom ililopaticom. podloge,u jednomsloju Ovisnoo upojnosti
92
ProtivkiSei vlage
Aqresivnaatmosletska zigadenjauniitavaju i celianuarmaturu u DetonsKlm konsttukciiama. Obrcditeli betonske mostovei nezaiti'ene betonskepowaine... stiqokremom,na nltn p aniativoda niti neaie PostuqaKie masnoCe, jednostavani btz.
ne 6aki navertika do400g/m'?nozetenanijeti gubitka materijala istropovebez rovrdine betona. nastvrdnjavanje Kakone bisteutjecali dvado detiritjedna ga najranije mpregnirajte rakonbetoniranla. morabitisuha,bezvlaznih Pritompovrsina ^1rlja Ako i pra5inedestica od grubliih i oiis6ena povrsine i prevecobradene :ocnekisitipokrijte {Lntte raoove. i jentretiranju kamenih .:rstigogranje namijen koiih s i spomenika zidova Jbeionsl'n fasada, grafiti i plakati nedisto6e, lakseuklanjaju sepotom i kamena podne od obloge za6ti6uje Odlidno plocica. keramidkih reqlaziranih smole silan/siloksan/umletne Toie mieSavina gradekoja mineralnim otapala. orqanskih i hidrolobnost poooljsava materijalima . rns-ki'n lleofobnost. jernaparopropusporeostaju otvorene, Pritom '1ostnemagotovo utjecala. nikakvog se razvijaju svojstva ioleofobna Razrijedena Hidrofobna morabitisuhai upojna. Podloga povrpremaZite susenia 24 sata.Nakon premaziva-tijekom topinananosise nadistupovrsinu josjednom. Sinu sloju u debljem rlemiliprskanjem
Stigog,IanmoZete usplesnonanuetl na kamen,betoni keramiku. Pritom spretavate taloZenie ieii sto'a i za iti Cuiete dubljustrukturu mate iala. : ' c 1 l vk l S e v l a g e
93
P je nanoienja stigografa mora se ispitatiupoinost podloge, npr. kamenaili zbuke.U tu svthu trcba prcbnim buiotinama ispitatibrzinui dubinu penetncije u strukturu materijala. Pruvilno priprcmlienpremaz omoguCuielako uklanianie grafita, plakatai.ostalih onectscenla,
Stigokam utvrieivai prinjenliiv je na svim mineralnim upoinimgrcdevinskim materijalima Kad se -materiialnatopiovim ucvrsctvacemvtacamu se prvobitnaporoznosti evrsto6a,
je emulzija i organskog silikona ta stigograf -lvoska kojasluZikaosamostalna podloga za povrsine se zaStiru z da odgrafita. a primjenjuje - betona, gradevinskih materijala kodmineralnih prirodnog iumjetnog kamena, vapnenca, opeke, 2bukaitd. porama ilina mateNapovrsinama s velikim preporuduie g'ubepovrSine seprimjena rija'ina ispitivanja. teknakonpodrobnih je jednokomponentn i sustavkoji Stigograf promjene gradena povr5ini izaziva neznatne je i paropropustan. hidrofoban vinskih materijala, i perivvodom. neskodljiv zaokoliS Nanosi se najmanje dvaput, u debljem sloju, izlilevanjem mokro-na-mokro. Utrosak ovisio povr5ine podloge i izgledu upijanja sposobnosti (oko0,1- 1 l/m,).Stoje upojnost ve6a,potreban je debljislolkakobisegrafiti moglipotpuno uklovodomiliparom, niti.Grafiti seskidaluvrucom podtlakom pomoiustroja (npr.90"C, zadiS6enje 20bara). grafita zidse moraponovNo,nakonskidanja nozaStititi stigografom. kamena kojisemo:e 'Eslgokan le uavrscivac uranjarjem ili kistom. rrnanositiprskanjem. koji trebaucvrstiti. Vece stoovisio predmetu povrsine za prskatrebalebi setretirati strojem Pokretnei nje,a manjebocoms rasprskivadem. predmete mogusetretikaostosunpr.skulpture ilipostupkom zavojima ratiuranjarje'r.r omatanja natopljenim udvrScivacem. primjenesu: prirestauracija Glavnapodrucja ifresaka kojesuostecene rodnog kamena, Stuka j podutjecajem Moguse udvrstiti atmosferilija. poput gradevinski materijali ili teradrugi opeke kote.
94
lnfuziiom do suhog zida Posljedicekapilarnoguzdizaniavlage iz tla vidljivesu na ve6inistarihzgrada sa slabomili oitedenomhorizontalnom hidroizolacijom.Toizvanaotkriva ruina i teiko oite6enafasada,a iznutra,u stambenomprostoru,stalna vlaga,neugodanmiris i nezdrava klima.Ovisnoo vrstizidai razini podzemnevode,kapilarnase vlaga moie uspetivrlo visoko,no najjaie uniStavapodrumi prizemlje,
Vidliivactta na mokroj paronepropusprema:ete lizidnekom izvanastanjemoieteublaziti StoviSe, Akoje ziddostupan Zbucipokazujesamo ishlapljivanje koja spredava nom hidroizolacijom drenainihcijevi, ugradnjom otkopavanjem, razinuvlagenapowiini povrsina, kapilarna sevlagamoze zida.U unutrainiosti paropropusnom 2bukomi stalnim vodei suSenje sanacijskom zida vlagasepenie prozradivanjem zida.Od popetidakdo prvogkata. temelja ilipodrumskog prodora vlageiz tlatemeljili podrumski Stogajedinotrajnorjesenjenudistvaranje znatnoviie. bo6nog nepropusnog slojaunutarsamogzidai prekihidroizolacijom. i dodatnom zidmozetezastititi vlageuvis. Sirenja vlagu danjepodmuklog kapilarnu No,takvizahvati nezaustavljaju zida.Ne Uliievanie stigosila xojase uzdiZekrozsamustrukturu postizuprimienom SKGINajbolji se rezultati zaustavite li taj prodorsviostalizahvatitek ce postojece metode. stanj€, ublaziti djelomidno
1!!
I II I II I II I
i!! -rtF Itt rf|t
rI I
zid od pune opeKe trotiv kise i vlaoe
kombinirani zid opeRa-kamen
zid od opeke s rahlom jezgrom
zid od kamenas nhlom iezgrom
kamenizids licem od pune opeKe
$I!
kmeni zid
95
P uklanjanjumokre ibuke trebaotu6ii zdnvu Zbuku,barcm 50d0cmiznadvidljive cne vlage.
50-60cm tI
Nagolomzidu najprije se odistesvesliubnice (a)i premaZustigosilom (b)a potomse ut ja (dersuie) cementni mort (c).
I-I
Zidovi debliinedo 50cn buie se samos iedne strcnedoksedeblji zidovi buie oboslnno, SKc|-metodommoiete sanircrizidovedo debljineodlm. vb
Stigosil se ulijeva kroz dozatore montirane na svaku buiotinu- Na taniim zidovima nagib buiotina ie 15' a nd debelima 30".Svaka buiotina morc tloptijeti do 5 cm od suprctne strcne zida.
vlageprekida Tokkapilarne se kontinuiranom gravitacijskom infuzijom strgosi/a kojise u zidulijevakrozbusotineposebnim dozatorima nakoje posude. suprikljudene i dolijevanjem stigosila u Stalnomkontrolom posudama zadovoljavajuca razina se odrZava ispredava tekucine kojaispunjuje cijelubuSotinu pristupzraka.TimesepostiZe natapanje temeljito zidnestrukture okobuSotine, odgada sekemijska suSenje stigosila reakcija s CO,izzrakai prerano prijepotpunog natapanja zidau cijelestrukture punojdebljini. U tomuje ujednoibitnaprednost ulijevanjem teove metodepreduobidajenim ku6ihzastitnih sredstava u pojedinaane otvorene buSotine. nazidovima navrlodebelim zidovima, Stovi5e, i kamena od razliditih materijala te na zidovima gdjegravitacijsko ulijevanje s rahlomjezgrom, postupak nejamdikompletno natapanje, se dopunjuje primjenom tzv.pakerakojise utiskuju u busotine, a potomse kroznjihslrgos/injektira podtlakom, posebnim kompresorskim uredajem. zastitne Pritomse posliZeboljapenetracija teku6ine u poroznu strukturu sf/gos,7 Jerinjektirani i pukotina dopirei doteskopristupadnih sljubnica zidastrgou dubinizida.U vrlorahlimdijelovima s/ se penjeuvispadostignutu razjnunatapanja pojavomteku6ineu mo:emolakokontrolirati gornjemredubusotina. Takose postiZekonkojejamaioblikovanje tinuiranonavlazivanje neprekinute vodonepropusne barijere. Nista nabrzinu vlagom Prijesanacijezid natopljen kapilarnom jetemeljito pregledati, izmjeriti i snimiti najvaZnije postoje6e stanjete odrediti do kojesevisinepopelavlaga.Tekpotomvaljaotu6isvu Zbuku, vlaznu trosnu, aliizdravu- 50 do 60 cm iznad gornjeg rubavodenemrlje- a ogoljeli ziddobro o6islitiZidanom detkom. najprije Sljubnice izmedu opekailikamenavalja mehanidki odistiti dodubine od1,5do2 cm,a zaProtivki6e ivlage
povrsinu timisprati vodenim mlazom. Naopranu izolaterskom sedetkomnanosistigo/ltKadsetaj premaz polimercementosusizidtrebazapuniti povrsinunjegujte2 nimmortom.Takoobradenu maglicom. do3 danavodenom i Napripremljenom zidunajprije trebaizmjeriti ozna6iti razmake zabuSenje rupapremazadanoj shemi(crteznaprethodnojstranici). U najdoniem redubusotinese otvaraiuna visiniod 20 do 40 cmodpoda(tla)takoda imje medusobni razmak oko30cm.OvajrazmakmoZebitimalomanji,ali nikakove6i.Visinski razmakhorizontalnih redova Rasporcdbugofinau *tu octopeke.Prui(najdonji) rcd teba builtl na visiniod 2040cm iznadtlaili je izmedu buSotina 10i 15cm.' Doda.Eazmakiznettu hotizontalnihrcctovaie 1&15 'cm. Busotine trebaizvestiu vodoravnom nizu, Prcmjetbuiotinaie 25-27mm.Pojedn6mmetru punom zida,takoda u svakom duljinom reduna duljinezida prosieenoteba izbuiiti 7 buiotina,
I II I II I II
SKci-metodom moietesaniratii zidoves rahloniezqon. Naiprtlese krozpakereuiezgru podtlakomutisne ementna smjesakoja spreAava nekonttolhano otiecanjestigosilai osigurdvavodoneprcpusnost ruhlog materijala.Buiotinetrebaizbuiiti iznadtogneprcpusnogsloja,a potominfuziiomuliti stigosil.
Slj€ma's*iptikz iirenja EkuCegstigosilapri inluziji. Akosu bu5otine pravilnorasryedene,stigosilCeiz svakebuiotinezahvatitii dio zida loii se natapaE susjednihbuaotina.Takose u struHwizida oblikuie tEptopusnamembnn4 beziiednogneobnibnog mjestakoz Roiebi nogla prcdfijetikapilana vlaga.
Proliv kiSe i vlaoe
Akoje zid temeljito natoptjen,punomdebl Inom i duljinom,rrajnoseprcRida doaokkpilame vlageiz tla.
97
1.spoizidai podne Dlodeteba zabrtvi stidovezomi oblikovatl pravilankutnik(holker); 2. buiotineu zidu natopljenestigosilom teba takoiterispunlti stigov-ezom; 3. napnvitno Uipremtjenzict trebameralnom gladilicom(gleterom) ili izolabrckomietkom naniietistigolitu debljini odgdoSmm; 4.podnuploEuvaqa izolirati stigolitom ili stigoelaston (hidroizolacija): 5. toplinskaizolacija podamoZese izvesti estrihomod EP9. p prcmtjenlm betona s dodatkomstigopon - D; 6.na izotiranivertikalni zid nanosise najprije cementni5pric,a zatlm vapnenazbuka; 7,na obradenui osuienupodnuplohu polaie sepodnaobloga.
jedanmetarduljine prombudebarem7 buSotina jeraod25do27mm. Natankimzidovima trebabuSiliDodkutom0d podkutomod30'.ZAbuienje 15',a nadebelima valjaodabratiprikladno svrdlokojim6e bu5otina stranezida. dose6idubinudo5 cmodsuprotne trebabusitis jedne Zidovedo 50 cm debljine strane,a zidovedebljeod 50 cm oboslrano. zidovido demoguse sanirati SKG|-metodom bliineodjednogmetra. raKakosvakizid ima svojespecifi6nosti, spored,smjeri nagibbu6otinamoraodrediti strudnjak. Samotako ulivenisfrgos/stvorit6e iduljivodonepropusnu branupunomdebljinom mjestakroz nomzida,bezijednogneobradenog vlaga. kojebi moglaprodrijeti kapilarna Nakonbusenjasve Supljine trebadobrootprasiti komprimiranim zrakompautisnuti cijevidozatora krozkoje6ese u zidulijevati sf,gos Akosaniratezid s rahlomjezgromnjunajprije
Naktaiu,nakonNekida tokakapilamevlage, u ptostotiiisanirunih zidovateba izvestii dodatnercdove.
STIGimapruora ednu oPtemuza Prcsijecanie tokakapilarnevlageSKGl-metodom i Dosebnu opremu2a injekttranle rahlihjezgi knenlh I ciglenihzidova. Uspjeinostove metode u wlo zahtievnim Ramenim zidovlma osiguravai u oI iginaIni aeliEnii gumenipdkefi proizvedeniupravoza SKci-sanacije. Modelisa Sirokim gumenimprstenom mogusezatezaniem maticai delomircnjem gumeivrcto uglavltlu bu5otinu5toomogueuje komprcsorckoutiskivanjestigosilapod tlakom do 10bara.Ventilina patGfimaolak1avaiu kontolu razinenatapania u dubinizlda.
98
Pri sanacijizitlovaod neupolnogkanena(bazan, gnnit) bu5otinese busesamou sliubnicama i ietkaniazicta ispunjenimmodom.NakonEi56enja E mehanidkogEiieeniasliubnica,u njih se najp je nanesepremazstigosila,a potomse sljubnice dercuiucementnimmo'tom.Ovisnoo unutrainjoj konstrukcilzlctai slrudnoiprocieni,nakon otprcSivania s[ubnlca...
... trebaponekadbu5otinei rahlidiozidapriqemiti uliievaniemvapnenogili cenentnog uliievanjem cementnognlijeka. mliieka.Kad sepake utisnuu buiotine,gumenise prctenna donjemkniu uzduinosabijaoketanjemleptiraste paker glave navoiu.Pritom Ptitomse iii iiri i uglavliuie uolavliuiepalcl olavenanavoju. izmeilukamenia.Krcztakoosigunnepakerc podtlakomse utiskujestigosilkojikoz no u prodhe sliubnicama sljubnicama Drodheduhokou strunuruzida. Protivkiseivlage
svedokse ne kako se krozpakereinjektirai sf/'gos,7 vodonepropusna da postane trebaobraditi reda. Pri injektiranju pojavi viseg u busotinama materijala u ulijevanje nepotrebno bisteizbjegli ikrozanj ostaje otvoren planirane najgornji red busotina ravnine ispod veceskrivene Supljine zrak. postize izlazi istlsnuti tladnim ubrizTo zastitnebarijere. se kojisadriedo 50 postovlage gavanjem smjesekojaoblikuje Na zidovima Zitkecementne nekoliko dananase ulijevaili injektira zidakojiza- sfrgosi/ vodonepropusni slojunutar stabilan u vlainijimzidovima dokbu5otine stigosila ktoz konbuSenja, otjecanje ustavlja nekontrolirano barem30 danakakobi se zastitnog morajubitiotvorene i olaksava {ormiranje rahlustrukturu zida. zid isuSilo stoviSevlageizdubine zida.Natakopripremljen slojau punojdebljini cijelizid,rupeostaju natopili primjenjuje iznadvodonepropus- Kadsteinluzijom SKGI-metoda da se isparivodaulivena nekovrijeme otvorene n0gslola. pristup slobodan ali ida se omogu6i infuzijom, kamena Prisanaciji zidovaodvodoneupojn0g sas(bazalt, iz zrakakojis aktivnim dioksidu granit) materijal seinjbktira samou sljub- ugljidnom slojunutar mortom i tojcimastgosi/astvaravodoodbojni kojesuispunjene niceizmedu kamena ztda. lakosebuSe. melruzida,utrosise okoS litara se pakerikroz Poteku6em u mortuugraduju U busotine odnosno30 do 40 l/m3zida.Ovajnorkojese podtlakomod I do 10barakontroliranost/gosl/a, notoaan zazidove od50cmdebljine tokakapilarne mativvrijedi za prekidanje utiskuje sredstvo jer10uveodrediti, vrloje teskoprecizno utrosak vlaoe. i opeke,kamena Z-arazlikuod ciglenog,kamenizid nema likeovisio vrstizida,upojnosti pojezidnih materijala. ostalih izmedulezajnica u ujednadene razmake u ku6isaniranihzidova a destose u jezgrikrijei nasuto Kakobi prostorije dinimredovima, suhei ugodneza boravaknakon krozpakerese bilepotpuno krupnokamenje. U lomsludaju vlagezidovei podtrebai podtlakom tokakapilarne razvodnjeno cementnoprekida najprije ulijeva obraditi. dodatno mlijeko, kojevezepra6inu isilnedestice. je Siroka paletasfF krozdonjiredbuSotina U tu svrhunaraspolaganju strukturu U takoispranu posao moie moZe s kojimaseovaj zitkicement svedokse goproizvoda kompresorom seinjektira gornjeg u ciielosti. reda.Tekpotom obaviti nepojaviu busotinama lakosezahtjevnije sanacijeizvodesa snainim velikim kompresorima, ovaj malip ienosnimodel moie vamDosluZitii za prckanie ili utiskivanje. tmpregnac|e,Doler ostalihiitkih materiiala.
Materijali,pribori alatza sanaciiui zaititu zgrada , Elektriiniruini alat . Li6ilaikialati pribor , Zidarskii tesarskialat . Zaititna oprema
: - : t i v k i s ei v l a g e
99
Kondenzat tz nape GraditeIi novuku6usigurnoplanirateugraditikuhinjskunapu. Mi vampredla2emodaje izvedetes vertikalnimodvodom izravnokrozarmiranobetonski strop,negrijanidio tavanai krov.Evozaito je vaino napravitiposebanodvodkondenzatai kakoga trebaizvesti. U neizoliruno}/oviite obveznodolaziizolirana ciiev.
Pri izvedbi vaniskih prikuueaka koji proditu kroz krov valja ptipaziti i na poloZaj zidovau odnosuna strehu kako se p planiranju kuhinie ne bi dogodilo da idealno zamialjenipruvacudara u neki konstrukcijski dio ktoviita. Takodet,duliinu nastavka iznadkrova(visinu) trcba odrcditi prcma pnvilima za smjeitaj dinniaka kako zraena struia preko sliemenane bi gurala loi zrakprcmanapi.
DESNO: Odvod iz nape kroz temeljito izoliano krcvi6le.
100
I negrijani izoliran, tavanmo:ebititoplinskl Sto bi bilovrlopovoljno zacijeluku6u.Prolazi li cijev napeiliventilacijska cijevkroztakvopotkrovlje, pojavekondenzata mogu6nost bit 6e znatno manja.No,napaskuplja zrakiznadStednjaka, a tajje u pravilupregrijan i prepunpare.Dodamo li k tomei neizbjezno vodenepareiz usisavanje ostalih dijelova stana,u tojodudnoj cijevimoglo bi se na6idovoljnotoplogi vlainogzrakaza izda5noformiranje kondenzata, kojibi se mogao cijediti u napu. povrsine Sveovisio lemperaturi unutrasnje pa cijevi, odmahmoZemo re6ida bi debelai sopojavu lidnopostavljena izolacija bitnosmanjila kondenzala. No ve6smou nekoliko navratapisalio tome jakorelativna kakoje pojavakondenzata stvar, a ovisiponajprile vlaZnosti o relativnoj zrakai temperaturnoj razliciu odnosuna povrsinu s kojomje parau dodiru. Op6enito, za uobidajeno navlaieniztakiz ladegrijaneprostorije zapojavu je razlika kondenzata dovoljna 7"C. oko Akoje kuhinjasmjestena ispodnegrijanog prostora tavanakojije od stambenog odvojen plodom,zrakkojidospije armiranobetonskom u cijevbit6eodmahizlozenhladenju, a to nije dobro,Podnimo od staremudrosti da je bolje sprijediti negolilijediti. Cijevkojaizlaziiz nape Protivki6e i vlage
MoguCe improvizacije: T-priujueakzanapu (lijevo)i nanieta s unutrainiimkanalom za prikupljaniei odvodenjekondenzata (gore).
trebadebeloizolirati, stoznadjdaje valjaomotati ispodtogprikljudka zatvoristandardnim lijevkom s najmanje 10cmkamene vuneilinekihizolacij- za prikupljanje i odvodnju kondenzata kaona skihnavlaka. Pritomu tomzastitnom olastune prikazanoj skici, pa Takavbi skloptrebalo smijebititanjihmjesta saslabijom izolacijom, sakritiu kuhinjski viseci posebnu paznjutrebaposvetiti ivanjskom dije- element, dobrozabrlvitiprodorekrozslropnu lu cijeviiznadkrova.Mozdane bi bilozgorega konstrukciju. ... primijeniti lroslojnidimnjaks Akoje prikljudna cijeviz napeuZaod ispuha, Vavi Schiedelov najdebljim mogu6im izolatorom izmedudviju moglabisenapravjti manseta u kojubisepovrepomakla menocijediokondenzat, celi6nih ljuski. Timebi setodkarosi5ta a iz njebi se odvodio uvis,pa bi znatandiopareizletiosa zrakomiz cjevcicom (druga skica). cijeviprijeobilnijeg rosenja. Nestovodeipakbi Nakrajuvaljaspomenuli daje ponekad nuino nastijenkama... ostalo izvestiizravnicijevniispuhza odvodplinovaiz No,kadve6spominjemo krozkrov.akoje kuhinja, brzinuzrainestruje napedirektno naprimjer, trebaodluaitida li odusaknapenapraviti kao smjestena ispodizoliranog krovanastanjenog pasivnu cijeviliugraditi inekiventilator. Narela- tavana.U tomsludaju kondenzat ne6eprocuriti iivnom malom razmaku odusisanapedogornjeg akose montira napasa snaznim ventilatorom i otvoraiznadkrovazrakodmahulaziu hladnu tipskim ispuhom s kapomiznadkrova, zonu,patu nemamogucnosti da se razvije neki Akonapanemo2ebitiuzrubkrovi5ta ve6cijev znadajniji uzgonkojibi sehranio toplinom masiv- morapri6ibliZesljemenu, tadaje njenizlo:eni dio nogzrda.,. ipakdovoljno visokdazasluzuje izolaciju. primjenu ZbogboljegizgledamoZese sustavom Buduci datraZimo optimalno rjesenje, suhe iskustva s izoliranim dimnjacima trebalo biprove- gradnje s gipskartonom oblikovati istupkoji6e pabiu tomsludaju stidosljedno dokraja, ivanjski sasvihstrana zatvoriti kamenu vun-. probleme postojeneuobidiooduSka trebalo napraviti kaodaje zaistarijed Eto,iza neobidne c dimnjaku... dajenarjesenja, zatose prijesvakogslidnog jer lVogu6a su i jednostavnija rje6enja. Naprimjer,zahvatavaljaraspitati stoje boljei efikasnije, napase moie prikljuditi i na tipskiT-prikljudaktakveintervencije morajuvasosloboditi brigena izoliranog deli6nog dimnjaka takoda severtikala duZirok. , r o t v k i 6 ei v l a o e
-,---
101
Zimski sobnizrak
Zimi se u svakomstanujavljajuproblemisa suhimili vla2nimzrakom,roienjemprozorai zidova,gljivicama, memljivimvonjem... Kakoseza sveokrivljujetopaoi vlaian zrak,dobroje znati odakletolikaparai u kojim6ese uvietimapretvoritiu kondenzat.
Zrak ima neugodnosvojstvoda lako upija vodenuparu,a vodakojasetakonadeu zraku je i u velikim nevidljiva koncentracijama. U prirodi je primje6ujemo i magli, nou stanusu u oblacima ipakdrukdiji uvjeti. koliaini vodeu Vidljivost ne ovisio apsolutnoj po kubidnom zrakukojase izraiavau gramima itlakuzraka. metru, ve6iskljudivo o temperaturi Stoje zraktopliji, upijaviSevlage. Opasnost iznutra KadsetakavvlaZni zraknaglohladi,opadamu vode(pare)u nevidljisposobnost zadrZavanja vomobliku. zrakadosegne razinuu kojoj Cimtemperatura zrakvi5ene moZeupitiparu,voda6ese izluditi to kisai rosa,a u oblikukondenzata. U prirodije povrsinama. na hladnim Jer,u u stanukapljice zidaili prozora, ispredhladnog uskompodrudju zrakje upravotolikoohladen da visene moZe parui onase pretvara u rosu.Tempezadrzati raturaprikojojse iz zrakaizluduje voda,naziva serosiSte. U zagrijanoj sobiuvijekse moguna6ihladnija mjestakoja6e zrakdovoljno ohladitida izbaci voduu oblikurose.Akoje cijelivanjskizid hlaod podado stropa.U dan,rosa6e ga navla2iti granidnim kovitlanje 6esludajevima konvekcijsko povrsine, isuSiti no iza zrakadjelomice otvorene mirnihmjestaza namjestaja 6e ostatidovoljno vodenazidu.Utimskrivenim zakucima taloZenje gljivice, zadas a najprije ihotkrivamo sepojavljuju DOmtnsu. Rosi3te i kondenzat zrakmoZeupitisamo Priodredenoj temperaturi vlage.Zrakzasi6en vodenom odredenu kolidinu vlaznost 100oosto. oaromimarelativnu kolidina vlagekojumozeupitizrak Apsolutna zraka.Pritomtopli ovisiiskljudivo o temperaturi
102
Proliv I'ise i vlage
zrakprihvaca viSevlage(pare) odhladnoga. 20"C uz 50% Naprjmjer, zraktemperature vlagezadrZi relativne u sebi7,3gramavodepo moZesadrZati kilogramu suhogzraka. Toplijizrak manje. visevode,a hladniji 4,8 r 0"C Kadse zrakhladioostuonorasterelativna (apsolutna vlaga kolidina vlageu zrakuostaje 6,4 nepromijenjena!). + 6"C vode zraku? Ma No,odakletoliko u sobnom zvuialo, u svakojse kuCidnevno + 8"C kakovamdudno +10"C 9,4 proizvede tolikoparedaje pravo6udoStonema +12'C 10,7 viseStelaod kondenzata. 1t1 jednoje tuSiranje Naprimjer, dovoljno dazraku +16"C 13,7 u stanuupijedodatnih 1700gramapare.Kupanje 15,4 kadioboga6uje zraks 1100grama,a dugotrajno +18'C +20"C 17,3 kuhanjedodajek tomuod 400do 900grama. +2'C posuda proizvodimo Pranjem oko200 u suderici +244C 21,8 grama,a strojnim pranjem rubljaoko350grama 244 +26"C vode. 272 +28'C Pri normalnim ku6anskim aktivnostima iz +30'C 30,4 ljudskog tijelaisparuje oko 100gramavodeu vlaguu zraku satu,a naporniposlovipove6avaju tempomod 180g/h.U snu.kadsmonajmirniji,Utiecaisobnetemperana mogudisadrZaj iz tijelanamisparuje oko50 gramana sat,Sto ture vlageu zaku (pri 100% je ipakmanjeod su5enjarubljau stanugdje rclativne vlage). mo:emoradunati s 200gramau jednome satu. ta se silnavodau zrakupretvara Sveu svemu, paru,a ugledat 6emoje u obliku u nevidljivu prozoru kapljica nahladnom ilihladnome zidu,.. TemD€ratura rosisla u "C
(%) lemperarura Relativna vlarnoslzrakau postocima soDnog zral(a
WA 351 [Aoh 45%5o%55%60%65%700k75%80%85%9fi p,50h
30 2S
28 27
23 21 20 19 18 17
16 15
14 13 12
10
0 , 51 2 , 91 4 , 9 6 , 8 18 , 420,u I,U 2,C AI
t 2 , 7) ?
o
26,2p7 ,2p.e,2v.9,
>-5 23 , 0 ,2P.6,2p7 ,22.8, 1 0 , 8) ? o 23,224,2P.5,2P6,2 ) 7 1
3,1 5,0 8,1 8,8 22,2 23,3P.4 8 , 0 0 , 2 2 2 4 , 11 5 7 7 2 8 , 6 ,3p.5 ,2P6, 8 , 9 t o 1 21,222,323,3p.4,2p.5, 7 , 1 9,4 14,I 6,3 E,U a\),4 t3,2 6,2 U,5 7 , 01 8 , 2 20,321,3p2,3p3, 5 , 4 7 6 9 , 6 1 , 31 ) O t , 4 t,8 6,1 t 8 , 3 9 , 4 ,_o 4 , 5 6,7 9 , 7 0 4 2,0 ,3p.1,3P2,2 t0,3p1,2 b,J o, I,E 11 , 1 2 , 5 J,b >nt t 6 , 7 , 4 E, 4,2 2 , 8 5,0 8,6 0,2 16 4 , 4 t 5 , 4 6 , 4 0 , 7 2 , 4 3 , 2 6 , 0 7 , 7 ,9 3 , 4 I4,5l',t 5,5 ti,4 7,3118,2 t,0 6,6 8 , 3 I , U 6,4 0,22,3 42 7,4 8,8 0,1 I,3 -0,6 1 , 4 5,0 6 , 5 , 9 a ' ) 0 , 4 4 , 5 4,4 7 , 0 8 , 2 9,4 1 , 4 .0,52,4 4 , 1 -2,2 . 0 , 3 r 0 , 6 l 1 l 1 , 3 E , 5 I , b 4,7 6.1 , 6 131, 5 1 1 3 . 4 1 1 4 , 2 -2,9 1 , 0 0 , 6 8 , 6 9 , 6 0 , 6 1 1 2 ,'5A 6.4 -3,7 0,'1 2,8 4,2 6,6 7 , 7 8 , ; 9 , 6 - 4 , 5 -z,a ' I , U 4,5 I,b 0,4 '1 -0,4 4 , 7 5 , E 6 , 6 9 , 4 10,2 3,4 I , 8 ,0 . 6 , 0- 4 2 2 , 6 - 1 , 2 0 , 1 1 , 4 2 , 6 4 , 8 5,8 6 , t 7,6 E,4 9,2
Tablicalempetatwarcsigtaiasnopokzuie u koioi mje saddaivodeu aku ovisio tempentu . Tuodmahupadau oEida hladnijizraksadrZimanjevode.,.Zanimali vasRamonestaieparaiz hladnogzraka?Odgovorie iednoslavan:pretvaru (npt.zida)p kojoi seu Rondenzat! Stogabroikeu tablicipokzuju temperaturu i rclativnevlaZnosti. ie se kondenzirati zrakodreitenetemperature sroliv kise ivlage
103
Vodagmiile iz podruma Odluiite Ii nakonzime iskoristititopaoprolietni dani napravitimaloredau podrumu,moie vas zapuhnutiintenzivan,vonjvlage. Nemojtese tjeiiti - to'ie samopodrum!Pregledajte zidovei nemojtevjerovatilegendikakosu svipodrumi vlaini. Tonije toino. Nepoma2evamni nada kako6ese vlaine mrljenazidovimasameisuiiti preko ljeta... Ako svepoiinje s vidljivo vla2nimdijelompoda ili zida u nekomkutu,malo-pomalota ce se neugledna smrdljivamrlja proiiriti na svezidovei razvitise u bolestkoja6e vamzagordatiiivot, ugrozitizdravljei bitno smanjiti kvalitetustanovanja.Sru5it6ei cijenu cijeloj kudiili stanu,a podetnaneudobnostpretvorit 6ese u ozbiljannoviani gubitak.Ipak,nemojte rezignirati.Moietesi pomo6ina raznenadine,no najvaZnijeje razrijeiiti osnovnudilemu:Je Ii vam dovoljnosamopoboljiati stanjei prikriti najstrainije ili stepakspremnikrenutiu borbudo potpunog izljeienjazidova. Zapamtite,ta 6e vasdilemaprogonitina svim elementimaku6e,od podrumado sljemenakrova...
DOLJE: ZamisliE li ku6u kao posuduutisnutuu tlo puno vlage i podzemnih voda, bit Ce jasno.dai nalmanla ruptca u hidroizolaciii moZe izazvatipotop.
104
u kojem2ivite. stodaljeod prostora Pridamo:ekrenuti idrukdije, akopriproljetnomodmaknuti istraZite grma izveli na najbolji nadin, ziduiza otkrijete Kakobisteto di56enju vrtanavanjskom i ustanovite osnovne sazidovima mjestagdjeje ibuka promijenila bojuilije vec Stosedogada nabubrila iodvajase od njega. VlaZne mrljeu dinjenice: podrumu, u zidove, mirisvlageu stanuilimrljenazidovima . kakoje vlagaprodrla zahvati dolaze u obziri nisusitnicena kojese odmahuje rukom.Samo . kojitemeljiti je pitanjevremena vasim odgovaraju kad6eto bujanje vlagesvako- . kojemetodeimaterijali 6e moguenostima. dnevnopokazivati sveruinijelice.Odljepljivat se tapete,mrvit6ese Zbuka, a vas6e progoniti Kakobisteotkrilipraviuzrokili todnomjesto je ponekad trebaotkopatipodrumske neugodan osje6ajda vam domosudenna oSte6enja, plode propast. zidove, skinuti s terasailistuba. nemorabltitako. Sre6om, pravom mjestu Mokrizidovinisuuvijeksimptom raspadanja Valjaodmahre6i,te2akpristup a vlagemoZedjelovati obeshrabruju6e, ku6e.Javljajuli se mrljesamoza vrijemekis- prodora pa nestaju,uzrokvalJapotraZiti potreban zahvatcijenomnadmasiti sveokvire nih razdoblja investiranja u staruzgradu. ili o5te6enom krovnomZlijebu, isplativog u zadepljenom propisijasno odreduju I dokprinovogradnjama oSte6enoj hidroizolaciji balkona iliteraseilipaku va , ka slabojtoplinskoj izolaciji ku6ezbogdegahladni s t o t r e b au d i n i t si h i d r o i z o l a c i j osm je sludajza sebe.Zbogtoga sva naknadna sanacija zidovipostajumjestagdlese kondenzira paranastala nizopisaraznihpostupaka instalacijesmovampripremili u stanu.Ineispravne podmuklu na zastitenovihi pooravaka starihzidova, moguodigrati ulogunavodenja krivitrag.Nijelakootkritipraveuzrokemokrih Na velikomcrtezujasnose videsmjerovi prenagliti. vlageu ku6uili stan.Oditoje da su temrlja.Zbogtoganemojte Samotodna prodora zidovinajugro:enija mjesta. korakeza lije- meljnii podrumski dijagnoza moZeodreditii potrebne vlage(ilipodAkou tlu okokudeimadovoljno denjezidova. kapilarno voda)ona6ese podpritiskom Gljivice,plijesan,mtlje i cvjetanjezidova zemnih je je popeti ili betonske krozporeu zidove(kamene, samosu znakda vlagana djelui da treba Protivkise i vlage
LIJEVO: Gotovo inijemoguCe nabrciiti svemogu6e izvorc vodei vlagekojisepoiavljuju unutarzgrude, a mnogisu tzravno I neEravno oovezant s vidliivinvanjskim izvorima koji takode r ugrczav aju ku6u...
F
podrum i vrlovisokoiznadtla.l\,4okar izvorje bolesti ciglene) zasvezidove ku6e. Zatoje najva2niji korak- spredavanje uzdizanja vlageugradnjom nepropusne horizontalne hidroizolacije. Nemojte se postavljena pri zava?validinjenicom kakoje hidroizolacija gradnji kuie,pao tomevisenemorate brinuti. Jer,i najmanja - rupica, preklop, pogreikapriizvedbi nedovollan nezataljeni - mo:esezanekoliko godina spojiliodljepljivanje odpodloge oditovati te6kim oSte6enjima posuda Znajtedaje podrum zapravo uronjena u zemljui da na n1vodapriti56e I najmanja rupicau takvom sasvihstrana. je da kroznjuprodre loncudovoljna tisu6elitaravode.Jedino - zakoliko je pitanje priizoliranju vremena. Nemarnost temelja skuposeosvecuje. pasvakabranakapilarnom Tovaljaimatinaumui prisanaciji uzdizanju vlagemorabitiizvedena besprijekorno. Savtrud moZe, doslovce, uniStiti rupicaprobijena iglom. prekinuti Naknadna izolacija morapotpuno svakumogu6nost prodora vode.Zatosu polovidna rje6enja najdesce iliStedljiva i novac itrud. uludo baden Akovlagaiz mokrihpodrumskih zidovave6dose2eprizeje podrum mlje,najvaznije odvoliti odostalog dijelaku6e.Udijer zatvaranje putavlazj niteto temeljito, na svjmzidovima, najednommjestuznadisamonjenopreusmjerenje na neku druguslabutodku. Vlagauvilekpronalazi todkunajmanjeg otpora, a takvihje u napretek. starimzidovima
I
t'ol ai:
t4ci
Intenzitet prodora vode iz tla, rczmje itete i moguanosti;anaciie ovise o toliko povezanih einbenika da ni cijela knjiga ne bi mogla opisatisveva iacije na vrlo slidne teme,lDak.od svegaie naivaZnijeZAUSTAVITI PBODORVODEIZ BILOKOJEG SMJEBA. Vodoneptopu sni hidroizoIaci jski sloi moiete ugruditibilogdie,no pritom iDaktreba zahvatititi ito veCu masuzgrudekoju odvajateod P r o t vk i s ei v i a q e
kiie ilivlase. Kod hidroizolacije w ijedi jednako pravilo kao i kod toolinske zaatile - obnna izvana mnogostruko je ueinkovitija od naknadnog zaitidivanja iznutra. | , tuizemnicuie lak'e popruviti od kuCes loiim Dodrumom. lpak, nuZnaje horizdntalna hidtoizolacija poda i spoi s vertikl nom hidroi zolaciiom koja Stiti od prskanja kiie.
2, Popravljateliloie stanie s vlaZnimDodtumom, iskopajte tlo oko ku6e sve do temelia i postavite vefiikalnu hi dtoizol acii u p o vani skom zidu. Pritom ie itekako vaZno da te nelj nu (podnu) pbe u zaititi hidoizolacija koja se kroz vanjski zid povezuje s veriikalnom zaititom. 3. Hotizontalna hidroizolaciia moZep reki nuti kapiIarno
uzdizanje vlage prema gorniim diielovimakuCe,no to niie dovoljno da vas rijeii memliive vlage koia iz mokrcg zida i temeli a zasi 6 ujep odrum ski zrak. 4. U tom sluiaju trcba dodatno zabft v iti u.nu tlraSnje povtstne r spruecrt svaxo ispatavanie u prostor zgrade. Dakako, prckanieodbijene kiie zahtiievaimalo dodatnezaitite.
105
Kad ste zaititili ku6u od uzdizani a kapi larne vIa" ge, ovieienom lasadom mozete sp jeiiti moeenie suhog zida ki6om. Pritisak podzemne vode na temeIje i hidroi zolaciiu dobro je smanjiti ugradnjom drenaZnih ciievi koje 6e vodu odvesti Etodalie od ku6e-Zidove treba odvojiti od mokrog tla vodonepropusnim premazima i Ii izolacijskin materijalima.
Sukcesivnim vadeniemciqli, umetaniem kracih traka'hidrofzohcije i ponovnim zazidavanjemotvon moiete relativno uspjeino nadoknaditi nedostatak horizontalne hidroizoiaciie u zidu. Postupakie spor,ati udiniovit. Naivaznijeje da novi sloi izotacije bude spod razine poda u prizemliu ier u tom slueajupostoiii mogudnostdobre
106
postaju I relativno novezgrade za6as vrlostare - upravo oStecenjem hidroizolacije . jednaka Naialost, i zajednei zadrugevrijede pravila sanacije i- podjednaki troskovi... presje6i PutvlazimoZete na razlidite nadine, a petmetoda mismoovdjezapodetak odabrali koje primjenjuju, se kodnasnajde56e a u glavama izvodada trajupoputneizbrisivih legendi. Koju6eteodabrati. odludite sami,no sve oviseo doslupnosti zidova,vrstigradevinskog - i novcukoji materijala, odekivanim udincima vamje naraspolaganju. K a k oj e s v a k iz i d s l u d azj a s e b e , n e m a unrverzarnog recepra. Zatovami nudimo ovajizbormogucnosti.
zaStiteciieloga poda jedinstvenom horizontaInom membranom koia 6e itititi od vlage.Kakopri takiom zahvatu valia prerezati i sve unutrainie zidove u d;diiu s tlom, upitna ie stabilnostkudeu potresi, Stogase takvizahvatiuglavnom primie.niuiuna prizemnice ili, najviEe, IeonoKaIntce...
noveili dodatnehorizontalne { Umetanie vadeniem I hidroizolacije cigli pretpostavlja da su svizidovidostupni (izvanaili iznutra) na odredenoj visiniiznadtlaito u cijelom opsegu zgrade.Obidno se vadetri redacigliu segmentimaod 50 do 100cm.Velidina otvoraovisi o opcojkvaliteti zida,nadinuna kojisu cigle vezane, alii o tezinikonstrukcije kojuzidnosi. Ciglese izbijajudlijetomili pneumatskim beki6em, a ponekad kombinacija tih postupaka dajenajbolje rezultate uznajmanju opasnost od uruSavanja i stvaranja napuklina. Takvo zadiranje u konstrukciju zgradeteskomoie pro6ibez pojavemanjihpukotina okosamogotvora, ali pazljivim radom i strpljenjem mozete ihograniditi. Kadizvadjte cigle,donjupovr5inu otvoraodistite od starogmortainanositeglatkislojnovog, sanacijskog i vodonepropusnog (nacrteiuje Zu6kast). Cestose primjenjivalo itzv.vodeno staklo, a u novijevrijeme se mortpriprema is poliakrilnim impreganacisjkim emulzijama. Natakvuravnui glatkupovrsinu postavlja se novahorjzontalna punom hidroizolacija debljinom zida.Toje najde56e komadbitumenske ljepenke deblline barem 2 mmilidebela plastidizolacijska nafolija.Ljepenka sepolaieu hladni bilumenski ptemaz,a folijau odgovaraju6e ljepilo.Ovisno o veljdini otvora, Ijepenka se moie polagati i viSeslojno, zataljivati plamenavru6e, obradivati nikom... Folijeseu preklopima takodjer obraduju - mogusespajananadinkojiodgvara materijalu ti vru6im zrakom, ljepjlima, visokofrekvencijskim elektrodama ilikombinacijom tihpostupaka... Kakose otvoriu zidunaizmjence probijaju i zadepljuju, takoi dijelove umetnute hidrojzolacije trebamedusobno preklopima dobropovezati od najmanje 15 centimetara. Kodljepenke se primjenjuje hladnibitumen, a plastika selijepiodgovaraju6im ljepilom. Lilepljenje morabitijzdaSno kaxose vooa ili vlagane bi provukla krozotvoreu povrSno premazanom spoju.Posebnupaznjutreba posvetiti instalacijskim vodovima icijevima. Tosu uobicajena slabamjesta, kojavaljabesprijekorno P r o tv k i e v l a g e
gumene zabrtviti. Razne mansete u kombinacijisdijelaku6e,fasadumozetepopraviti kaoda se pruUaju trajnoelastidnim kitovima dostasigurno niSta nijedogodilo... rjeSenje, no najbolje su specijalne uvodnice kojese okocijevii kamelazatezui mehanidki i Itzid se moie prepilitii posebnom velikom pa i lermoplastidnom promjenom tlpilom zazidove.lmajuje gradevinska brtvljenjem, poduvolumena... ze6aza rusenje iliadaptaciju i ostalih betonskih pojedinog Nakonpostavljanja odsjedka hidro- gradevinskih konstrukcija, Odludite li seza pilu, izolacije otvorvaljazazidati. po mogu6Kakougradeni ma- raspitajte segdjeje mozete unajmiti, terijalnedopuSta piladajeuredan danamjestovratitesvatri reda nostisastruanom ekipom. Takva cigala,u mortse polazudva,a tre6ise nabije vodoravan rezdakdodubine70cm. klinasto oblikovanim komadima. lspunjen otvor Akoje listpilemanjiili su pakzidovideblji,ali iznadnoveizolacije ostavite nekovrijeme prerezmo:eteizvesti da se pristupadni s objestrane, su5ikakobi taj diozidamogdopreuzeti rezovas vanjskeiunutra5nje svoju kombinaci1om nosivuulogu.Tekpotomsmijeteizvaditicigle strane. nasusjednom dijeluzida,U normalnim uvjetima Utomsludajuprereze valjaizvestipodnagibom svakikoraktrajedva-tridana,pa takvamjesta premasredini zidajer6etoolaksati zapunjavanje trebadodatnozastititiod kise.Jer,takvopilr'enle procijepa izoliraju6om smjesom. Za ispunjavanje zidaobitnose izvodis vanjskestrane,blizutla, otvorau obzirdolazeraznivodoneoroousni paakopadneki6amozesesmo6iti. naosnovi sintetskih ilimineralnih 0remazi smola. Posaotedesporojer zbogsigurnosti zgrade Vaznoje da je smjesadovoljnoZitkakakobi prevelike procijepe. nesmijete otvarati Dodatnu stvorilaneprekinut slojbezzra6nihmjehura ili postaviti hidroizolaciju nastojte ispodrazine Supljih mjesta. podau prizemlju zgrade, olvara Kakose i u ovomsludaju moraraditikorak-polertu se moZda mogucnost izradehorizontalne vodonepropusne korak,vainoje izolirajudi slojdobropovezatii u pocijelome membrane tlocrtu ku6e. vodoravnom smjeru. podrumska U protivnom, bi vlagamoglai dalje prodirati postavlja pitanje azabiianje ielidnihlimovaizmeduredova u stan,paseopravdano isplativosti cijelogposla. hidrosevrlotrajnahorizontalna t ciglipostiZe Akoza pristup zidovima na pravojvisinitreba izolacija. otkopatimalookolnogzemljiSta, pneumatski ne Zalite S 1200udaraca u minuti maljzabija truda,Razliku po- valoviti u razinilako6etenadoknaditi limod kromiranog delikau horizontalne pojasavanjskevertikalne stavljanjem prethoizolacije reskedodubine od 100cm- bezikakvog /{^^^ ^it;^^i^ -il^ koja6ezidzastititi od bodnogprodora vode. urrvv PrJorrld.rua. prekinuli Kadstenaovajna6inpotpuno plodenastavljaju (rebraste) svaku Valovite sejedna vezuizmedu podrumskih mokrih zidova igornjeg nadrugus preklopom od 2 do 3 valaodvajaju6i
Penjaniekpilarne vlaoeiz tlamoie se spiijeei i pitjenjem zidate uliievanjen izoliraiuCes mjese.Bitna ie kvalitetnalzvedba novogsloja.
UtiskivanjeploEa od Rrcmiranogielika u ho zontalne reSkemedu ciglama (lezainice) uiinkovito Drekida kapilarni tok vlage. Postupakje brz, ali popriliEno skup. Prolivki6e i vlage
107
go''-e drtelove zioaod svdlogprodora vlageiz t a. Zazastitu obiteljske kucetrebanalmanje 2 do3 dana. U usporedbi sasvimostalim nacinima naknadnog izolranjaovoje zastabrzpostupak. Nazaost.neijeftin. l p a k t. a k v as a n a c l an e k i hs t a r i hz d a n j aL . l z a g r c b a i \ 0G " o r ^ j e rq . " o r o- " J l e o d , c . e rezultate.
Obl- olg -utooa 'la - ra 60^ c" neao.ralor / a U - . d ^) s t r o j e d\ l r a b do o d o s l a0 o , t o ' " p d j e o b r a d au g l o v ak u c es i z r a z i t o d e b e l i mz d o v m a
ponekad vro otezana. a u maim podrumsklm prostorijama nemozete ihnrtprimileniti. Zd neheko'struhr v'teoijeove.,uceovernetodenedoazeu obzr zbogrealne opasnosti od zida.BuSe seukosoprema dolje,podnagbom ) ruSenla. pneumatskog Cak udaranle malla moze od30"do40".a razmacn'redu rupama u jednom dobroprotrest posljednjim c 1eu kucui nastetit redusu oko16crn.Drugse redbus desetak ) vezvnimudncima starog morta u zldov rna... centimetara iznadil ispodprvoga. a takoda rupes medusobn m razmakom od 16cmbudu BuSenjem rupaza iniektiranje zojercele ponraknute za poa razmaka u odnosu na rupe ozbijno zadranleu konstrukciju. a vibracijes.rsedlog-ed" \rz ra"ozo-ie1i.'Jpdc,nci. cebit manje. Osnovni a atje buSilica kojamoZe cakInljuu pojasu zidaodredenom zacrtuobraprhvatiti svrdlo dujine50crni u ziduizb!Siti rupe nenakojolaesezaustav t kaplarnotzdizanle promjera 3 cm. v age. V o d o n e o r o p LsSr o- ,.J T J I a.t/o a - t v a r as e BUS te i samosjedne stranebusotine moraju kemijsk. okren]enjivanjem porai bitiduboke brtvijenjem gotovo do drugestrane zida.lpak, kapilara. Ovametoda imavrloStroke mogucnostlnemojte pretlerat, pa ostavite barem5 cm od p'mjene. pr Sanac.i dnabuSot alii odredene nedostdr^F povrsine nedosuprotne zida.... l a - e r i z d o v ag L S tset . J 1 r J,.bad T agl rr a rU . Akoje zidtakodebeoda rupedohvacalu tek zidova s mnogo Supjina,odmijesanog materija a dvrietre6ine njegove debllne,morates druge kaolkodzidova odtvrdog betona stranezbuSiti dvaredarupa.Dobroizmlerite Fupezau ijevanje zadtilne tekucine buSe seLl razmake i pomakmeduredovmakakovamse \ t a 1 a rupeunutar " 0 , / O It a - ' n T i . / O \ t n a . a o - e S O b J o z danebispojile.
k t
r I
i
::l'
;tti#f,;
GOREI DESNO: lakosu mnogiskloni gtavitacijskom natapaniu ztaaulevanlem imprcgnacijeu buiotine, mnogoie ueinkovitiie utiskivanjehidroizolaciie pomocukompresora, pod visokim tlakom. Ptitomsu moguCei dodatn.e .kombinacije materuataclmese itedi na naiskupliim sastojcima.Veiaie i vjetoiatnosttemeliitog natapanjazidapunom debljinom.iime nastaie trajn.abrana kapiIatn oj vlazt.
108
P r o t vk a e v l a l l c
za5tiina teku6ina ko1a U rupesedovrhaulileva materijala zabrtvrti u strukturu 6e prodjranjern je oko30 itarapo potrosnja kapilare. Prosjedna pojasa prostornom zida.Uspjeh metru obradenog i o mogu6nostima ovakvog zahvata ovisiuvelike kapilara. isu5ivanja zidaiznadslojazabrtvljenih Vodonepropusna Ubukas unutra5nje strane udinkovitost ove zidovamozeznatnopospjeSiti metode. ruoailikanala izbu5enih u zidumora Rasoored teku6ina kojuupijazidmoie bititakavdazasiitna kasloju kojemce zabrtvljene stvoritlpovezan pilarepotpuno prekinuti uzdizanje vlage.Kakoi ulonajmanji otvoru takvom slojumoieponistiti Zentrud,tijekomizvedbe valjatodnoprimijeniti svenaoutke oroizvodada todaka zabuSenje rupaupotrijebite U planiranju paZnlukakovamu unutraSnjosti svupotrebnu ne zidane bi prornakla mjestakojatekucina zidnajprije mozenatopiti. Obradeni se prekriva lsuiivanjezidovapomo6u Takose izbjegavajuelektrcdai istosnjene vodonepropusnom 2bukom. za5ti6enestruiezaustavitce mostovi kojimabi vlagamogladosedi kapilarni usponvlageu gornje dijeovezidova.
i I
zidu isp ieei osoliavaniezidova.
ja zidova Metoda zahtijevastu eni za.isuiivanje tUgradn elektroda je kojezahti- prciektuz obveznu strujomrjeSenje aJistosmiernom jevasta'nLkonirolu. sa p mienjusanacijskih Vodau zidupomijesana za djelotvorno kojipoddjelovanjemzbuka solimadajedobarelektrolit isuaivanie. strujemoZepromijeniti tokvlage.Elek- Novii i elektroosnotski elektridne i unu- suskvi koiisu najieiCei du2zidova, s vanjske trodese postavljaju i no upnvlian i,-takodel (+)nalazina beii trasnje stranetakoda se pozitivna tmalusvolaogtanrcenJa gornjem, (-)nadonjem rubupojasa u i duzi rok potwde a negativna vlage. usp./einostr'. kojemZelite zaustaviti kapilarno uzdizanje BuSotinenapravljene samos iedne strane zida moraju zahvatiti ito bliie drugoj strani. Kad se tai dio zida imryegnira u vodonepropusni pojas koji zaustavlja uzdizaniekapilarne vlage,s unutraSnje strcnese moZe pol02itii horizontalna hidroizolacija koja s tin zagti6enimdijelom zidanudi kontinuiranu obranu od vlage iz tla. U danainie vrijeme takvi se.prcblem.i ryesavaluvecpfl gradnji, izvedbom tzv. bijelekade
:'otvkSeivlage
109
pona5anje elekvlaganenestaje, u zidumoguporemetiti U tomsludaju alisezaustavljaarmatura poljai smanjiti premagornjim ujednadene udinke u punoj zidapase tri6nog njenprodor dijelovima instalacije. Udinka nemaako Postavite li duljinipostavljene ovajpostupak nazivastagnacijskim. negativnu elektrodu(-) s vanjskestranezidau se elektrodeostetekorozijomnili kad.se vlaga podrudju dodiras tlom,vlaga6ese kretatiprema pojaviu nekomdrugomdijeluzida. kapilarni Natrzistuse tijekomposljednjih desetakgonjoji takoiziaze'iiz zida,smanjivati pritisakpremagore.Takvaredukcijska uremetoda, dinapojavilonekolikometodai proizvodada jednakokaoi stagnacijska, ili preusmjeravanje kapilarne zahtijeva dobrood- dajaza istjerivanje vrlodebelihzidova. zradivanje vlaZnog zidau podrudju elektridnogvlageiz starih,uglavnom poljakakobi moglaisparavati relativno sporo,a promjene vlaga, Kakoje isusivnje postupak nije mjeseci, Teorijski, teknakonnekoliko sveje u redu,ali metalnecijeviili vidljive
a p
Kasidni materiialiu ctobrcruzgranieenim tunkciiama. Prastarikamenizidovi Donekad su toliko zasi6enivlaoomda ih jedinokombinirani VenikalnahidroizolacijamoZebiti uiinkovila samoakoje kvalibtno zaivati mogudovestiu donektepiistoino povezanas horaontalnom. stanje,Akokapilarnavlagau zidu niieglavniproblemveCse Zfutna crteZuie najprijezaglaitenmasomzaEravnavanje, zidpovremenointenzivniievlaZivodomkoia dopircizvana a potom jake ki6e,topljeniesnijega),zaititu noZeteosiguratii s manje su prekonie postavljena dva sloiabitumeniziraneljepenkekojise spaiajus horizontalnom izolaciiomna kosinilzvedenoipo obodu radikalnimzahvatima.U svakomsluiaiu.izvanatrebauzazid temelja.Umjestoljepenkom,na jednaksenaEinmoZeizvestii napravitioptoieniekoieCeRiEui vodi s RrcvaoctvoctitiStoctatie hidtoizolaciiuod nekogsintetiikogmaterijala,pri iemuje najvaZniie od kude,a s unu'xainlestane tadase postavebarcmdvadeblja da za.tita obllkuienepropusnibazenokocijelogpodzenngdijela hidroizolacijskasloja,gornjimrubomiznadruzineokolnogtla. ku6e.SlojhidtoizolaciienoZetezaitititi valovitimplodama(kaona TomoZebiti neki bitumenskimaterijalpostavliennawu6e,ili pak crteZu)ili pak depastontolijomkolaonogueuievertikalnoisparava- nekaod novijihdvokomponentnih hidroizolaciiskihsniesa. njevlageiz dubineokosamogpodnoZjatemelia. S unutra$njestane trebakvalibtnozabrtvitisvezidovei pod- na pottuih prckiva estrih,a nazidovimaZbuka. lmali podzemnevode,tebalo bi postavitii drenainucijev...
't10
Protivkisei vlage
popularan. narodito Uzasveto neizbjezni su i gradevinski zahvati s ugradnjom sanacijske 2bukevisokeparopropusnosti krozkojueeisparavati vlagazaustavljena zida. u strukturi S v i h p e t o p i s a n i hm e t o d ap o s t a v l j a n j a horizontalne kapilarne barijere uzdizanju vlageu velikojje ve6inisludajeva rezultate, daloodli6ne dakako, akoje primjena biladobroprilagodena stanju zida. je odabrati lpak,najvaznije nadinkojinajbolje odgovaramogu6nostima izvedbei stupnju posti6i. izoliranosti kojiZelite (nekika2ui- bodna)hidroizolacija Vertikalna zidovaprirodnijenastavak opisanih zahvata. je ostvariti Prinjenompostavljanju najvaZnije nepropusan spojs horizontalnom izolacijom. U prolivnom, vlaga6enaiisvojputizaobi6i barijerukojustes punomukepostaviti nazid. Verikalna hidroizolacija kojaprekriva vanjsku stranuzida,moradose6ibarem20 cm ispod horizontalne hidroizolacije. prostorod Priotkopavanju zidavaljaosloboditi ga podkutomod 60' najmanje 60 cmi prosirivati prema gornjoj raziniterena. prilaz Nezaboravite, temeljima moZebitidubok pale nuznazastita i opasan, odurusavanja. Osigurajte sedaskama ipotpornjima na oslonjenim zid.Nepodcjenjujte moguceg opasnost uruSavanlaI
Akozidunemoiete pristupitiizvana, izolacijumozete postavitii iznutra. Buienjemrupa, yliievanjen. . tmprcgnacue I prcmazivanjem zidas vanjskestrcne(Zuto) z;,ititit cetega od kpilame vlagei kiie. lznutradolazitanki slojparopropusne ibuke,a prcko niegadva sloja vodoneprcpusnog prcmaza (ili bitumenizircne ljepenke)kojiu poduulazepod vodoneprcpusni estrih. Bitnoje sprijeiiti namakanje zida izvanai prckomjerno uspinjaniekapilame vlagekrczmort i nasutimaterijal unutatkamenogzida, Stogaunutn5nia hidtoizolaciiamoe dose'i izotiianii imprcgnirani diozida koii prekidakapilamu vlagu,
Akostep temeliitom zahvatuotkopalitlo oko kude,m62ete izvestii kompletan sigurnosniomotad. Uspijeteli prerezatizid niskoiznadtemeljai napruviti horizontalni izolacijskiprekid kapilamogvlaienja, izvanananesite vodoneptopusnu izravnavajudu ibuku (Zuto),a prekonje baremdva sloja hidroizolaciie. Tuzaititu moiete prckiti specijalnim ili drcnainimploEama pedoriranimopekama kojeiete izvana prckritigrcdevinskim filcomprctiv nnuljivania koji 6e istodobnoosigunti i drenaZnuciiev poloZenuu batudu dui.temelia. lakose takvo khsieno rieienje p nienjujei danas, novekombinacije matejala nudei mnogopouzdaniiu konstrukciiu.
rroliv kise i vlage
111
Sigurnood prvogdana Betonje danasu sredi5tuzanimanjagradevinskihstruinjaka diljemsvijeta.Pogotovo otkadse otkrilo kolikgsu ugro2enebetonske konstrukcijeizloiene oitrim ili ekstremnim klimatskimuvjetima,jer vanjskidimbenici uvelikeutjeduna smanjenjevodonepropusnostii ivrstodetogpopularnogmaterijala. Pukotinei propuitanje vodeuzrokujui ubrzanopropadanjearmaturepa o zdravlju betonau konstrukcijiovisi sigurnostmilijuna objekata. Prigradnjinema Dosebnih zahvata,Uz udbiaaienopostavljanie drenainih ciievi.2a
nititu temelja ie fiaba ugraalivati hidroizolaciiskemembrane,Vee Dri prvombetoniranju'na gradiliitu u smiesuje umijeiankrystolEime betonu izavnomdoditu s tlom postajevodoneupojan.
Wstol se dodaje smjesu . u beton.sku Eravntmustpavanlem u mijeialicu,okodvadeset minutap ie betoninnja. Kakoklstol vrlobtzo reagiraia vodui vtagu ovajserck ne smiie prekoraeftipa oplatu i urcilajeza vibrinnje trebadobropripremitii provietL ;
Mikroskopskaslika strukturcbetonas otuorcnimporcmai slik betonaobradenog krystolomEijesu porc ispunjene kristalima.
112
je vodonepropukrystolmembrana Unutrasnja kemlkalija kojeu snispojod posebnih organskih porai krislala,brtvljenje betonupotidustvaranje vodopropusnost. smanjuju porei zaustavljaju prodor Kristaliza6epljuju prolazzrakani pare. vode,no pritomne prijede takoda Aktiviraju se u svakom dodirus vlagom, materijala, njeguju beton, trajnodjelujuu strukturi prodor pobolj5avaju ispredavaju mu dvrsto6u atmoslerilija do armature. agresivnih ovogradnia Krystolse dodajesvjeZembetonuu obliku prahaneposredno prijeugradnje, gdjeu dodirus vlaZnom smjesomodmahpokazuje svojadobra - pobolj5ava i plastidnost. svojstva obradivost Takose i bezdolijevanja vodeu mije6alicu u betonupobolj5ava hidratizacija, slistandardnom jeganjebetonske oplate. smjesei zapunjavanje Tuzastitnu unulrasnju membranu 6ineposebni organskidodaciu smjesiportland-cemenla ikvarcnogpijeska. Umije5ani u betonstvaraju u punojdebljini trajnuvodonepropusnost betona zidailiplode. Zbogtih izuzetnih svojstava moguieje projektiranje i izvedbabetonskih konstrukcija bez hidroizolacijskih slojeva. uobidajenih raspodijeljen u masi Kakoje K/Mujednadeno je opasnosti od mjestimaterijala, smanjena prodora midnihprikrivenih vodeu podzemnom dijeluzgrade. radPrekidi u betoniranju, nereskeu spojustarogai svjeZeg betona, obraduju se krysfol-sustavom posebnihmaterijala namijenjenih sanaciji Nasvimkritidbetona. nimmjestima ugraduje Prolivki6e i vlage
Praikastasmjesaod podand-cementa, kvarcog piieskai oryanskihsastojalaosuuravai vodonauqjnost |r'melineptodeEineie ,3iticenai Eelrdna re6elka.Betoniranje se odvijana uobidajeninadin, vibfuanjemsmieseRoiomje zasutaarmaturaEneljne plode.
KakoKM untleian u svJeZbetonpospjeguiehitrataciiuI plastiticlnniesmjese,p zaliievanjuvelikih powainalakose postiZedobrcprianjaniebetonana atmaturu.Temeljii '3melinaplodaizvedenina rlu vec sadde a,',ivnuza5tituod prodoravtageili pochemne vode.
t betonskipodrumskizidoviu dubokomusjeku paclineoblikuiuse ulijevaniembetonaprcmijeEanog s krystolunutrainiommembranom u oplatus armaturomp Eemusedubokaoplatadobrczapunjuje uobiEalenim vibtiranjemokoamature.
Protivkise i vlage
113
Punomduliinom zidadui dnaoPlate postavliajuse tanke letvicekoienakon betona stvrdniavania trcbaiziaditi,'a u aliieb koii su oblikovale utisnutikomqonente krystofsustava.Nakon u klanianjazidne oplate dui spoiatemeline plodei zidaPoiavliuiuse drvene,.-
...letvicekoievalia ukloniti,a naniihovo mjeslougraditi krystol-sustav' lakoje pti svakom nastavkubetonirania povriina statogbetona prckrivena krystolom, overadneresKe zasluZujui dodatnu prcventivnu obradu krystol-sustavom,
UZliiebse naiPfiie utisnekryslolPlug, zalim krystolt1 i na tuaiu krystolbari-cotepaie kiitiEnispoimasivnih zgrade elemenata unap ied zaiti6en'
- Kry' aktivnihzastitnihmalefliala se kombinacija i krystol-plug bari-cote stolTl i krystolT2, Sanaciia da ie kryVe6ieI kodnasu praksipokazano je sredstvo najudinkoviti slofsustavvierojatno betonskim osnovikojeo5te6enim na cementnoj vodonepropusnost osigurava konstrukcijama prodoravodei vlage Za l,ainozaustavlianje sveietirikomponente: se primjenjuju naideS6i: i krystol-plug bari'cote krvstolT1.krystotT2, Stitiod vlage koii se sam betonom kadoradit6 hidroizolacijgradilistu nema na prodoia vode, i materiiala. skih zornaovimstranicama Nizradnihfotografija te igradnjuprimjenom betoniranje no pokazuje membrane. unutra5nje zgradenapravdijelovi betonski Svioodzemni ve6u ljenisuodbetonau koiile krystolumijeSan smiese. 'orioremi poboljSava betona svojstva Taiaktivni-dodatak je Slo najva:nije no u oplatu, pri ve6 ulijevanju vodoneosigurava zgrade diielovima betohskim upoinost 'Piitomi vodonepropusnost. tlailipodivlaznosti nasvakopove6anje pojadanlm vodereagira zanierazinepodzemne 6imeseu strukturi u betonskoj buiiniemkristala membrana unutra5nja svojevrsna ziciu6btikuje svakiprodorvodeu beton. Kristalizaustavljaju odnosno oko0,2mmdnevno, sebrzrnom Sire6i pore i mikropukotigodisnje. zabrtvljuju oko7 cm zlda. stranu nesvedokneizbijunavanjsku
Na sliian se na^in izvode i pregradni zidovi,no tu se blokovi polaZu u mort obraden krystolom Eimese poveCavasigurnostod moguCegkapilamog
upuanp.
valia Sooitemelineploie i zidaod opeketakoater obrhanixrystoton.Stogase ovai spoi.izvodibez postavtia;iadodatnehorizontalnehidroizolaciie'
114
P r o l r vh i s ei v L a g e
Kakoie riieeo dubokomusiekuu padini, tlakpodzemnevodena betonske. zidovbtr'ba smaniitiizda'nom drena2omkoiase polaZepo obodu teme\at zasiDavaatiunkom.Takose osiguravadielotvornaodvodnlatla u nepostednol blizinioodiuma, No,u usporedbisa sloienim hidroizolaciisktmsustavtma. betonaosiguranogkrystolomneusporedlvole Drza izvedia vodonepropusnog Kakobetonne upiia vodu,smanienaP I opasnost iikoiromiiiiia. iednostavniia 'iiii6ri"Irtii"ii" zbog'prodoravodekroz skriveno oitedenieu hidroizolaciiskoimembrani.
Betons krystolom uoraduiese i na armi' rinobetonskeptoie otvorenihterasai ostale betonske dij elove 2grade izloZenekiii i utiecaiu atmosferiliia.
Podrumski su zidovi izvana zagti6enisamo toplinskom izolaciiom i drenaZnomfoliiom Na slici ie vidliivo kako pbeebplinskog izolatora naliieiu izravnona beton. , r o t L vk i a ei v a g e
ttc
Sanaciia iznutra
Krytonovkrystol-sustavrazvijenje u Kanadiza postizanie trajnevodonepropusnosti betonadodatnomkristalizacijom. je pogodan Zato za vrlozahtjevnesanacijskezahvatepri betoniraju, ali i nakn4dnomisuiivanjupromoienogbetona. Njegovuuiinkovitost vrlozornoilustriraprikaztemeljitog popruvkavodenogspremnikakojije kroziedvaprimjetne pukotineireike svakodnevno gubiodesetkekubiinihmetaravode.Rijeije o kompenzacijskim komoramaplivaliSta u zdravstveno-rekreacijskom centruu Lipiku.Podzemne komorenije trebalootkopavative' je betonsaniraniznutra, pri Eemusu trajnozabfivljenesvereike i pukotine.Istodobnoje sprijedenoprodiranjepodzemnevodeiz okolnog zemljiSta,paje nadcijelim sustavomobradei pripremevode uspostavljenastopostotnakontrola,Djelovanjemkristalau strukturibetonaosiguranaje trajnavodonepropusnost, tako clasu tijekomdvijegodinenakonsanacijegubici svedenina nulu, 5topotvrdujeisplativosti cljelotvornostzahvata.
:
Stanjebetonana obodnimelemenlima kompenzaciiske komoreplivaliita najbolieilustim podzemnavodakojaie prodrlau ispraZnjenu komoru.Svaka nepaZnjaprigradnii vodenogsprcmnika teiko se osveduje, pa betonpropuitana neoaekivanim mjestima.
I konadi' stiede armaturczahtiievao je potpunuobradu - prostrenporuota i utiskivanjesvih elemenata sustava.
116
gradevinske Trajnost, sigurnost i upotrebljivost konstrukcije izravnoovisio njenojzastitiod propadanja.Zatoje krystol-sustav kojimse posti:e dugovjedna vodonepropusnost betonadodaprednostijer tnomkristalizacijom u velikoj beton netrebadodatno zaiti6ivalihidroizolaciiskim oreposti:e mazima i folijama.Ovimse postupkom pribetoniraju, vodonepropusnost alii naknadno promodenog isuSivanje betona. praskasti, Svisu kryslofmaterijali a proizvedeportland-cementa, ni su kaomjesavina kvarcai porijekla specifidne kemikalije organskog koja potidekristalizaciju. Nesadriemetale,sintetske dodatke, kloride, silikate nitinatrijeve stearate, spojeve. Nisuzapaljivi nitiotrovni. Dizajnirani sutakoda organski spoju strukturi betonatrenuladno reagirana pojavuvlage, pa u mirkopukotinama i poramadjelujepoput katalizatora na nehidratizirane destice cementa prikojojnastaju ipoticereakciju kristali kojizapunjujumikropukotine ipore.U betonunastaje vrlogustastruktura kojaistiskuje vlaguivodu. poti6evodaivlaga,kristali Kakokristalizaciju se krozmikropukotine iSupljine u betonu Sire premavlaZnim konstrukcije dijelovima i pritom trajnoisusujubetonizaustavljaju svakoprodiranjevode.Vodonepropusnosl konstrukcije osigujer sustavdjelujedubinski,pa ranaje iznutra, istodobno za5ti6uje ibetoniarmaturu od vlage Protivkisei vlage
Spojtemeljneploie i amiranobetonskog zida stalnoie prcpuatao vodu.Tuje spojna 9ttl.u9iprii e pro5itena I OCtSCena.a zatm te punomdillinom uiora utisnut krystol-plugkoji ie zaustavioprotok.
Kadsu obraitenesve zidnepukotine,na zidoveje utrljan krystohTli prekriven krystolomT2.
iagresivnih kemikalija kojevodaunosiu beton. Betoniobradenikrysfol-materijalima trajnozapostignutu drZavaju vodonepropusnost. Primjeje potvrdena nomna mnogobrojnim objektima izuzetna djelotvornost sustavai dugogodiSnja vodootpornost. Stovise, kristali uspjesno reagiraju na svakonaknadno povedanje vlageili intenzivnijemodenjeiz okruienja,pa se betondodatnomkrislalizacijom odmahprilagoduje vanjskim promjenama. Proceskristalizacije aktivira se u obasludaja- kadje kryslol-KlM umijesan odmah prigradnji gdjeje bei betoniranju i u objektima lonnaknadno sanirankrysfolsustavom obradom povrsina. unutrasnjih ilivanjskih je povr5inskoj SustavkrystolT1/T2namijenjen obradibetonautrljavanjem. pomije5an Ktystol-prah s vodomnanosise utr. podlogu, ljavanjem nadistui vla2nu Proceskristalizacije u poramai mikropukotinapodloge mabetonske zapodinje odmahnakon nanosenja, a kapilarnom se difuzijom organski gdjes nehidraspojuvladi u unutrasnjost betona tiziranim desticama cemenlazatvaramikropukotineipore. Nakonnanosenja krystolabetontrebanekoliko dananjegovati vodenom ovlaZivanjem maglicom. Bezprisutnosti vlagekristalizacija se prekida, no dimse vlagaponovnopojavi,kristalizacija se aktivirau smjeruvlaznijih dijelovabetonske struProtivki6e i vlaoe
Nakonponovljenog ispumpavanja vodesve su pukotineoEiidenei Drciirenedui otvota,
117
Tamogdjeje powiinski sloibetonauniiten vidi se armatura koju trcba traino zaitititi.
Ptodotivodenajp ie su zaeepIje ni utiski vaniem krystol-pluga.
Na oii56eni,odmai6eni itemeliito oprcni beton temeljneploie ietkom se nanosikrystol-Tl. Svaki djeli6 povriine tteba paZljivo...
...obraditido spoiapoda i zida.T1trcbautrliati na temeljitonavlaZen beton,a posliieeekom utrljatii krystol-T2.
Svepukotine i sve reSkena spoju poda i zida trebalo je obraditina isti naiin. Krystol-plugse miieia u malim koliiinama.
ktwe.KrystolTl12osigurava trajnuidubinsku hidrozastitu betona, alineprozima odmah cijeli volumenkaopri zastitiKiM-sustavom. Kristali se Sirebrzinom oko5 mmna mjesec, a brzina kojomistiskuju vlagui suSebetonovisio kolidini vlagete starosti i kvaliteti No,bezobzira betona. krajnjije rezultat isti- suh,vodonavrijeme, uvijek nepr0pusnr 0eron. Primjena krystolTllfz uzpovrSinsku sustava i linijsku obradu kritidnih obradu betona obuhva6a mjesta, odnosno svihradnihre6ki(nastavaka prodora instalacijskih te eventualbetoniranja),
118
P r o l i vk i s eI v l a g e
Betonskikompenzaciisk i spremnik plivali6tanijesamogubio skuPu vodukoiaje higiJensAiobradenu oljecalakroz teiku na spoiu temeliat zidova,veCje propuitao ipodzemnu vodu iz okolnogtla iime ie dodatno ote2anoodt2avanje.
\d
-..{'
,.--l !
I
.\-] - h z n a c a j n p u k o t i n aA. k o k o n s t r u kjca i m a llh r l i r e b n un o s i v o si lj e d n o s t r a noob r a d e nb e t o n . na - r i k u j eu s v o j osl l r u k t u hr id r o z a st tu o t p o r n u ( v o d e : a kd o 5 0 m s l u p c a ). S u s t a vo m o g u c u jues p j e s ns! a n a c i j uz n u t r a s t j e c a n jveo d e r v a n a .p a p o u z d a nzoa u s t a v l ]i a vodeu ka il prodorpodzernne : vodenihspreffrn : ? t o n s k kuo n s t r u kj uc i J o g u c n o ps o t t p u n sea n a c1 e z a 6 t e b e zo t k o : :a v a n j ap o d z e m n idhi e l o v ao b j e k t jae dn s t v e n a predostalimzahvatl : prednostk/yslo/-sustava ta Povliinska obrada K r y s t a l I l T 2 p r a 6 k a sst iu m a t e r i j ai lzl r a d e n i - a c e m e n t n o sl n o v. na 6 stu i ob' l'.4ijesaju se s vodomi uirljatvaju j ocm p o d l o g uD. o d a t n o rknr i s t a l i z a . e z n ov l a Z n u . , p r i s u t n o svtl ia g eu p o r a m ai s i t nm p u k o t i n a r n a
elemenala. l) ptositenureskuna spop betonshih okopteljevnihcijeviidu2uskihpukotina.najptiieie utisnutkrystol-plug. U pukotinuzatvorenu utiskuje ktysta1-plugom se ktystolTl i prckriva zaititnim slojem baricota,
Prekosloja T1aetkon trebananijeti sloiT2. Aktiviranibiieli ktistali izsloja T1p!oditu u zid.
Kadsu sve pukotinejednog zida obradene.ciielu sepowainuprekrivasloiem71.Smjesase utrljava nanokro,
119
TemeliitooEiiCene i pravilno prciirene reike i pukotine prcduvietsu uspjeine primjene sustava,
oblikuje se vodonepropusna membrana koja postaje sastavnj dioobradene betonske konstrukcije.Betontrebanekoliko dananjegovati ovlaZivanjem. Liniiska obrada Radne reske(nastavaka betoniranja) i pukotine u betonuobraduju fl i posebnim se krystolom -baricote. materijalom krystol OvepraSkaste materilale trebapomijesati s vodom.Punom reskeilipukotine duljinom te oko prodora instalacijskih trebaoblikovati utorSirine oko2 cmi dubine od3,5do4 cm. l\4aterijali utisnuti u utorpotidudodatnu kristalizaciju, osiguravaju i todkelatentnog spojeve propuStanja. Ovakvobrtvljenje kritidnih mjesta nemanikakvog utjecaja na nosivost konstrukcijskihelemenata. Prisanaciji betonagdjevodaizravnoprodire prodor krozpukotrnu vodetrebanajprije zaustavitiutiskivanjem brzoveiu6e cementne smjese krystolplug.
Voduie trcbalo traino zaustaviti i u pukotinama uza sve ciievi u zidovima bazena,U proiirenje oko ciievi ktuZnoie utisnut ktystol.plug, zatim krystol T1i na kraju baricote. Potom ie ciielizid prek ven sloiemtuystolaTl iT2.
Nakon obrade trcjno je zaustavlien prodor vode na spoju poda izida te oko cijevi. Cijelaje konstrukcija vodonepropusna,
Aktivnikristali kojise Siteu svemikropukotine't premoicuju reike od 0,2mm uspieSnozabdvljujui liiesne spoieve izmedu cijevi i betona,
U vlaZnomokruZeniu kristali bujaiu prema nadiruCoj vodi i postupnozabflvliuiu betonskustruktutuzida koiise time isuiuje i postajevodoneryopusan. Sloj T1 trcjni je izvor k stala kojiptodiru krozzidnu DOVrstnU.
120
Prolivkiseivage
::
.'/:
l
l
l
...ptodatvade.oiva!pukotinettebanajpijeprciititi clo2 cni i ptodubitibarcm4"5cm.punan visit)om belonsliogzida.
ljysiol-plug kaji utisnelesto dLtbljeu puliounupasiupna pastajc tvrdi ad akolnagbetona.Vodaje zaustavljena.
-\,;.-._._,2
,odu se zaLtstavljabEin utiskivanjetn t;.,slal-pluga kaji odliano ptianla na beton > . r l d . l a . a s e a A o nn e l , a l i l , roe A d n a i .
pt aiitenjepotonj U pLikotinu i vanjsl@ se utiskujektystalT1. s visokonl :,onCeuhacitant 1.tistaldLai'a(nt,1.t aletuF.
Pteka T1 natiskLtje se kt)tstol-baticote kojt zasticujeneptapustlitep. Sltiedi povtiinska obt ada LtrljavaDjem T1 i 72.
-t-. -, - ---
. - .. - ---.
-,.-
Slike jasno pokazuju rczlikLj iztnedL! zatecenogstanja i betoDanalian sanacije.
'1,
Bujanjem biielih krisiala L!betanskoj strul(tLui vidliivepovtiine svi jellije su iz clana u dan. Ptoces ponekad trcje Ijednina.
l
I
Visoka brana zavlagu '
Maloje takvihproizvodakoji se pojavljujukaorezultatpotpunonovog pristupastaromproblemu,a odlikujeih univerzalnaprimjenljivosti gotovo nevierojatnaiednostavnostpo stavljani a. Tefondmembranekojimase idealno zaiti6uju svevrstehidroizolacijaili se ugradujukao samostalnabarijera protiv prodoravode,vlageili pare nisu samonov matefijal- onese i spajaju na originalannaiin koji nudi brzinui preciznostizvedbe.
Tetondseproizvodi u trckamaiirine207 cm kojeuzduZboanih rubovaimaiu naDravlien profil zafireklcip.Trhke semeltusobnospajaju p tiskom iednostavnim i utiskivanjemiepiCa. To moZete rcdirirukom ili laganimudarcima gumenogEeki6a.Tako spolene,tnke sene mogupomicatini uzduinoni popredno.
Tefondje hidroizolacijska membranakojase postavliavenikalno pa se bezproblena moguprckiti vrlo visokizidovi.,Taj nactnomoaucure izvedbunepro:pusie membranemehaniEkim priivrieivaniemna gomjemkrcju,bez Iijeplie niaili zavafivania.
122
jedan Nemasumnjeda su Tefondmembrane proizvoda 0dnajsuvremenijih meduhidroizolacijskimsustavima. Revolucionaran izgleddvrstefolijekrijeu sebi cijelinizkorisnih funkcija, od lakogspajanja traka u jedinstvenu membranu. do prozradivanja podloge izamembrane ilipakdvrstog prianjanja za betonske elemente odvojene lomnovomizolacijom. Napravljene su od polietilena visokegusto6e (HDPE-HighDensitvPolyethylene), materijata poznatog po svojolizdrZljivosti na najrazliditija opterecenja. U borbiprotiv vlageiztlaiprislabostima ravnih ktovova,tefondje materijalkojibitnoprosiruje pouzdanog je mamogucnosti izoliranja. Pritom njeva:nadinjenica daje rijedo polietilenskoi foliji. Mnogo je vazniji oblikpovrSine kojimsujednim ProtivkiSei vlage
TEFOND zaati6uje: 1. Podrumskezidove, 2. Potporne zidove, 3a,3b. VlaZnebeton skeploie izidove, 4. Hotizontalnu hidroizoiaciju, 5. PriguSujepriienos buke u stropovima. Tefondplus osrgurava vodonepropusnost: 6. Na temeljima i zidovima, 7. Krcvnim vrtovima, L Terasama, L Ravnimkrovovima, 10.Na ploiama u dodiru s tlom, 11.Spreeavaprodor plina rudona,
potezom zamijenjene uobidajene podnikombinacije Membrana ce,bezdeformiranja 6epi6a, raznihpremaza i drugihmaterijala. Zapostizanjejetiipritisak od250kN/m'?. vodonepropusnosti. neosjetljivosti namehanidka U usporedbi petiliosamslojeva s neizb.le2nih naprezanja i prozradivanje zaSti6ene konstruk- Ijepenke i bitumena, ugradnja takvemembrane je dosadugradivati cijetrebalo nekoliko slojeva. imai svojihekonomskih Zatvaranje opravdanja. podzemnih Priizolacilr dijelova kucenajveci postaje s.t vlaZnih zidova i postavljanje novihobloga problem jednostavnije jersejednim sitnamehanidka istarenje s tefondom o5te6enja znadajno izolatora podzemnih kojiugro2ava ipritisak voda. zahvatom osigurava i prozradivanje. l\,4ogucnost postizalo pri temperaturama Cijedenje vodeu drena2u seugradnjompostavuanla od -30'Cdo posebnih Supljih opekaispredizoliraluceg sloja. +60'Cdiniovutehnolo5ku novostitekako zaTefond, medutim, vec svojombradaviaastom prrmjene. nimljivom. I drugapodrucja a najavljuje povrSinom stvaradovoljno Supljina za otjecanje vode. Akosu izbodeni premazidu, depiciokrenuti meduprostor omogucuje i provjetravanje. Cvrstoca kojomseodlikuje pru:asigur ovajmaterijal nosti kodnasipavanja betona naporavnano tlo, bezbolazni odnevidljivil" oSrecerja. Protivk ae vlage
| 2.1
Kod zaitite potpornog zida dovoljno je na nadzemnomdiielu membranupriewsiti posehnimEavlimaza beton.
Rubovitrukasu takooblikovanidaie evrstomehaniekospaianjekrajnieiednostavno.Ptitommozete biratiizmedudvosttukogili iednostrukogprcklopa. Spoijetolikoevrstda trakenemogurustavitiniiaka stezanjau bilo koiemsmjeruu nvnini zida.
Ovaaititna membana idealno |eienje zatrainu zaititu hi dtoizol aciie izloiene mehaniikim oEtedenjimai agresivnim dielovanie m korijenia biljak. Toje ujedno i dobrc podloga za izvedbu travnatog kosog krcva,
Tetondplusie sustav potpunu koji omoguauje vodoneptopusnost zaatitnemembrane. profiluna U spoinom rubu trakeje ljepljivi kit(btlvilo)zaEti6en lolijon. Uklanjanjen foliieip tiskomnastaje nepropusan spol, otporanna vodu,vlagu t paru. Hidroizolaciiski premazi ees|pgube svaki smisaoier ih se oiteiuie nasipavanjemzemlje p zatrpavanju temelja.Pritisakpodzemnihvodato samopotencirc. TEFOND,meitutim. osigurava izolaciju i trajno prozneivanie.
124
Protivkiie I vlage
Novi sustavzaitite dolazido punog izruZaia pri izoliranju terasa i ravnihkrovova.MoZete ga poloZiti direktno na izoliraiuciprcmaz i prekriti betonskim iloiama ili pak iskoristiti za zailitu izolaciie na krovu posutom Sliunkom.
a
a
..1.'J''
t
i II
-
,ri.rvv,'.'=t-.---.
a.
Postaviteli membranu tako da se eepidi oslaniaiu na zid, dobit 6ete zradni medusloi' Na vthu, iznad tla' telond Drievrstiteiavlina, a rub zaititite plastiinim profilom.Svavodase ciiediu drenaZnuciiev i odvodiito dalieod temelia. P r o l i vk i s ei v l a g e
a.
_
a.
-.-.-
. a
.,
zbog zraka u Supliim iepidima membrana u stropu Priguiuie zvuk koraka i do 50 dB u frckvenciiskom ppdruiiu od 50 Hz. Cvrstocamembrane i niena izdtZljivost omoguculutralnu aititu betonskihpbea DostavIi enih direktno na 'tlo. Toie posebnova2no za sigurno betonhanie.
U iednostavan Pribor zapostavlianietetond membranespadajuspe. ciialni nehritaiu6i Eeli i ni ievl i plastiiilipodloici zaumetanjeu Eepice krozkojesepribiia.
125
Poplava navrh brijega Akoje podrumgodinamatek umjereno vlaZantu poiavu i previie kudevlasnika promatrarezigniranokaoneizbjeino zlo.A onda,kadiznenadas naglim prolietnimzatopljenjemili tijekom kiiovitog ljetaodnekudnahrupivoda i poplavi cijelipodzemnidio kude, nastajepanikai ponagaza brzim,jeftinim i uiinkovitim rjeienjem.Na2alost, naknadnasanacijakojabi osigurala potpunoisuienjenijenimalojeftina.
zajakapilara iSupljina priizvedbitemelja podzemnogjenamapunimpukotina, Stednja i gradnji pojavljuju podzemne kih kisa bujice koje naglo se dijelaku6edestoje uzrokmnogostruko skupljem jer je poplavljuju podrume. podrum Logidno, ako jedva popravku kojimse moienadoknaditi umana putupodzemnog tokastladena cese ukopan njenavrijednosl cijeleku6e. probiti prvu pukotinu. kroz voda slobodnu primjenom S tehnidkog stajaliSta, suvremenih je uzroktakvojpromjeni i nekanovorje6enja i novihmalerijala mogu6i su vrlodjelo- Ponekad gradnja Betonski u blizem ili daljem susjedstvu. tvornigradevinski ipopravci kojice zahvati trajno zidovinovogpodruma ukopani na stoljetnojstazi osigurati suhpodrum, vodekojaseprobijamedupukotinaMedutim, cijenatakvihpopravaka uvelike podzemne ma rastresitom 6e njentok u neou tlu skrenut premaduje poplavljenih pa odekivanja odajnika jednostavno pravcu. dekivanom To objaSnjenje najdeSie traZespasu jefinijim zahvatima. Kako podrum zasto otkriva tajnu se desetlje6ima suhe polovidna poboljsarjesenja nudejospolovidnita poplavljuje pri ku6e iznenada ili natapa vodom njakratkavijeka,popravak za popravkom moZe prolomu svakom oblaka. progutati viSenovcanegoli temeljita sanacija. problema pn saniranju podru- S podrenliem - oprezno Ve6ina vlaznog mjestima u priobalnim je podzemni Ovaje pojavauo6ljiva ma odnosise na zgradekoJima podrumima gdje gradenim ku6e kasu stoljetne s dioizvananedostupan. Pritomse viagaivoda pojasu ili na menom najde56e uz obalu uskom uz pojavljuju u najrazliditijim vlaznih oblicima od ilikucedoseljenika, isparenja mokrogzidado pravepoplavekoja more,doksenovevikendice kojigradena betonskim ibetoniraju temeljima podrumpretvara u baruStinu. podrumske pojavljuju padinama zidove na u zaUnatoduvrije2enom vjerovanju da je pojava ledu. lise tok kamenom Skrene oodzemni Drema vodeu podrumu tipidnanevoljakontinentalnjh tlakvodelako6epronaiiputkrozresravnlca i ku6au blizinirijeka,gdjeimavisekise podrumu, ke medu kamenjem. Kakoje veiinastarihkuia i hladnih dana,vjerujte nam vlagenijepo6tegradena ikakve vanjske bez ozbiljnije hidroizolapodruma denanrvecina i naotocima. u priobalju je potapanje podruma cije, sasvim izvjesno. podrudju StoviSe, u kra6kom s vapnenadkim stitzo
Protivki6e i vlage
Bez sumnje,ku6asagradena na strmom jerduboki obronku morala biimatipodrum, temelj na stabilnijem omogucuje siguran oslonac sloju tlai smanjuje opasnost odklizanja u dolinu. Osim toga,ljudikojigradekudenastrmini :elepodrum kaododatno radionicu ili stambeno sDremiSte. jame(naj6eSce prizemlje pa stranice iskopane ne miniranjem) temeljito zabrtvljuju betonom, slute6i da6etakomozdaprekinuti ilipreusmjeriti uobidajeno otjecanje bujicenakonki5e. za urednupodzemnu Samose rijetkipobrinu drenazu i kontroliranu odvodnju aimeseve6ina pretvarau opasnebrane.Nije novihpodruma - uobidajeni pretjerivanje podrumski to nikakvo zidvisinetri-6etiri metra,kojise Sirinom od pet je u padinu, zasigurno do osammetarausjekao prepreka kojaremetiustaljeno otjecanje ki5e. nevidljivu Ovakvabranamozepresje6j vodenu :ilu,izazvati nakupljanje vode,podizanje razine jezercai podi6ipodzemni podzemnog toku visi podrumi kuia. slojdime seugroZavaju susjednih Tiha voda brege dere gledeproEvojednognesvakidaSnjeg sludaja doravodeu podrum kojijegodinama biouglavnomsuh,no iznenada vodakojaje se pojavila i kapilarnu vlaguu zidovima natjerala do prvoga pukla kata.Pritomje u jednomdijelupodruma podnaplodaiispupdila betonska sedvadesetak centimetara uvis,dokseu drugom dijelunagnula i ostetilazid. S'toje mogloizazvati takodramatidnepromjene u ku6inavrhbrijega? Dvijegodineranije,dvadesetak metaradalje, u donjemdijeluvrta, susjedje u strmupadinu garaU najprijeukopaobetonsku u, a potomje pet putaosigurao poti betonskim metaraprilaznog pornim zidom(Skarpom). potpuno Taumjetna stubaurezana u breZuljak je promijenila vodapaseizapottokpodzemnih jezerce, pornog podzemno zidau tlustvorilo je Koliko tlo natopljeno vodom moglose primijetiti po spuZvastoj meko6i travnjaka u koji lijepome vremenu, su,unatod nogetonuledo gleianja.Kakoje ustaljeni tokpresjeden, voda je, traie6inovipul imjestonajlakseg prodora, premanajblizem podrumu. skrenula paje tlak o5teKu6anijeosigurana drenaZom pod,a vodaje, probijajuii novi tio podrumski smjerotjecanja, ispralatlo ispodtemelja. Takosu u ku6inavrhbrijega,naokoizvansvakevodene popucali opasnosti, zidovipaje postala opasna zastanovanje. Toje tipi6ansludalnebrigeza strukturu tla i poloiajpropusnih inepropusnih slojevaispod vidljivepovr5ine. Tuje vodakojase skupljana znatnovisimokolnim nebregovima oduvijek smetano otjecala izmedudvavodonepropusna sloja,svedo trenutkakadjoj je putpresjecen betonskim zidom.A ovdjesu se sedimenlni nepropusni povijali preko tikispodpovrsine, slojevi vrhauzvisine. samog Prolivki6e i vlage
rE
Dokku6anapadinis jedne stranegotovoi nemapodrum,sdruge dop.og tlo doseze kata.Ptesiieieteli ukopavanjemnekipodzemni tok sigurno6e vassna6i nevolie.
Akopodzemnavoda proiaile iedini izlaz uptavoispodtemelja,u relativnokratkon wemenuisDrat6eoslonac cijelojkuei.Tadapoeinie pucalu stueganle, zidovi...
Joi ie goreako stena rub trakastihtemelja oslonilipodrumsku plo6u.PripojaEanom aku vodamoZeDodiCi i slomili betonskiDod podtuma,a tadaj:oi niita nepfijeeiuhz.
Jedno od najdjelotvotnijih 4eienja je dobra drcnaZakoia CenakuptjenuvodL iin prije kontrclinno odvesli ito dalie od temelja ku6e. No itada vam teba dobru hidtoizolacija zidova.
127
je ocijeniti kolikose kises okolnih brda, Te6ko metara, ovuda spuStalo nekoliko stotina udaljenih sui kolikije biotlaku tompodzemnom u ravnicu posuda, noo snazitokasvjedoai stavuspojenih podnaplodau podrumu i mlazevi koji izlomljena garaZe. krozpotporni zidispred Strcaju Podrum ie uuijek u uodi No,ukopani dioku6ene morauvijekizgledati lako6enajdonja etaiazgrade kaopravipodrum. na strmojpadinisprijeda strsatiiznadtla,slraga kata. mozebitiukopana u tlodovisineprvoga dub0AkotakavstraZnji zidnijeuredno opasan (batuizasutkrupnim Sljunkom komdrenaZom krozkojiselakocijediiotjede domilitucanikom) voda iz tla nadirat ce voda,priobilnijim kisama tlakomkojemuni beton na zidpodvrlovisokim nemozeodoljeti. beton Nesmijese zaboraviti da je i najguS6i ipakporozan materijal krozkoji6e,kadtad,ipak prodrijeti naunutrasnjim voda.lntenzitet izbijanja pora,a uvjerenje plohama da ovisio velidini 6e vibriranje smjesenasuteu oplatusprijediti promakanje zavrSava i u pravilu s trajnovlaZnim poluupotrebljivim podrumom. podruma previse Prigradnji neodekujte od uoalini od vibriranja, Zelileli kvabiialenih aditiva. podrumski prostor podoban zaslanovanje litelan isvu pa:njuusmjerite ili rad,zaboravite Stednju premaurednoj izvedbi drenaZe ivanjskehidroizolacije u kojojse ne smijena6ini milimetarska Luprca! Stednia na kriuom miestu Akoje prigradnjivanjskahidoizolacija nanepremazpodrumskog senatek kaosimbolidki zida,stladena 6e vodalakoprona6inajslabiju pro5irivati u sezonu todkukrozkoju6eiz sezone prodor. premazi obidnosu naneseni Staribitumenski kaojednoslojna zastita. poslu, Kakoje rijedo neugodnom i prljavom kojisemoraobaviti kaonu:nozlo,nije6udno sto podzemnog dijela zgrade tolikomalo seprizastiti paZnje posve6uje finojobradidetalja i ujednadenojdebljini. premazi Nastarijim zgradama ovijednoslojni premazivanjem nisuojadani i armautiskivanjem turnemrezice. Vru6enanosenje bilumena zahtijeotopljenog painjuidobrobrtvljenje va najve6u svakerupice tekstrpljivim i pailjivim i pukotine, 51osepostiZe Pritomsetakavsloj utrljavanjem i zagladivanjem. prizatrpavamoradodatno zastititiod o5te6enja nluzgrade. premaz Neza5ti6eni bitumenski do kojegaslogubi iposlaje bodnodopire zrak,brzo elastidnost krt pa akoni podloganijedobroo6is6ena ilije materijal mrvljiv, hidroizolacija ne6epotrajati. Ovakvoformalnolidenjezidacrnompastom iZalopojkama koje najde56e zavrSava dudenjem pogresno utrosenog materijala. susamopotvrda
128
P r o tv k 5 e i v l a g e
Bezobzircna vrst Poueiite pod i zid pregradnebarijere podrum ponasa Zapravo, se u vlaznom tlu kao koju ugrailujeteu radnu prazanlonacuronjen u vodu.Stoje lonacveeii re'ku Dri nastavku jerje uzgonski betoniranja,imajtena dublji, tezegaje potopiti tlakvode umudasepodzemna veii.Takoi podzemna vodasilnomsnagomsa vodaponaiapoput svihstrana tla6ioodrum. hidrauliine preie koja Pojavili se u vanjskoj hidroizolacijskoj opnii na sveslabetoeke podzemnekonstukciie najmanja rupica voda6ekroznjuprodrijeti nepritlaEiizuzetnovelikim mjetnim cijedenjem ilizastrasuju6im mlazom. silama. Najugroieniji diopodruma i mjeslonajdes6ih jestspojpodrumskog gresaka prigradnji podai zrdova. Akohorizontalna i vertikalna hidroizolacija nije pocUelome nepropusno spojena obodutemelja, podnuilitemeljnu plodumoZele ukopane zidove, premazivati izlatom,izvanaili iznutra- sve6e bitiuzalud. Zeliteli suhpodrumzaboravite na sveStedljive prijedloge i ogluSite senasvauvjeravanja izvodajednostavan da kojitvrdedaje za5tilapodruma i jeftinzahvat.Pozovuli se na sagradene podrumske objehe tikalnom kojaizvanaprekriva zidove - provjerite ih. morabitiapsolutno vodonepropustan! Teskoje povjerovati da 6estanari lakoijeftino Prodore armature i instalacija krozhidroizolaposebnim izoliranih ku6apotvrditi takveizjave. cijuzabrtvite mansetama i najboljim Ni u ludilunemojtepristatina izvedbutzv. (mozei najskupljim) ljepilom ilikitom. dostupnim trakastih temeljana kojima6etepotompodi6i Pripazite na spojeveu kutovimaina prodore ostalezidove.Takvagradnjapredvida naknadno instalacija. podnepodrumske plodekoja6e po garazbetoniranje Bezobziranaslozenost tlocrta(slubista, pobrinite obodunale6i naizbodeni unutrasnji zubtemelja. nerampe, svjetlarnici) seda hidroizolaje taj spojuzroksvihnevoljas vlainim cijabudenepropusna prekriva Upravo opnakojaizvana - ili svepodzemne jernatoicrtije gotovo podrumima, plohepodruma. nemogu6e vrloskupo- osigurati vodonepropusnost ilisprije- Samotako6eteosigurati da vampodrumbude poputsuhogloncauronjenog ditiorodor vode. oodzemne u vodu.SveStoje je baden TIakvodekojau natopljenom tlu odozdotladi ispodrazineovogzahtjevauzaludno podrumsku plodumoZesemjeritislotinama tona, n0vac. ovisno o lokaciji i razinipodzemnih voda,a to ne Prakti6niie instalaciie mozezadrzati nikakvo zalijevanje reskirastoplje- Odvodei kanalizacijske cijevimnoginajprije nimbitumenom poda ilinepropusnim mortovima. vertikalno dovodetik ispodpodrumskog plode,a tekpotom, Pod;um kao bazen ilitemeljne s blagimpadom, primjerima preporu6u-izvantrlocrtazgrade.Takva Poudeni brojnim tuZnim izvedbaspredava jemovam:gradite podrum pregledi popravak kaoarmiranobetonski ispodku6e,a cijevipolo2ene pod bazen,s jakomarmaturom u temeljnojplodi. puknu6e cijevii prodorvodekrozpodrumski poplave. Pritomje najvaZnije da horizontalna armaturnajedanje odnajde56ih uzroka reselkabudedobrooovezana Ku6nu valjapostavititako s armaturom u odvodnju dajeotvor pomogu6nosti boanim zidovima. nastovisojlodki, iznadpredvidive jesu li sve razinepodzemne Pri betoniranju osobnoprovjerite vode. radnereSkeosigurane deli6nom ili sinteti6kom Pritomsecijevimoguprovesti tikispodstropa pregradom podruma premabodnom unutar betona. otvoruu vanjskom zidu. prekri- NaizlazucijevinijeleskoizvestivanjskiSahtkoji Horizontalna hidroizolacija kojaodozgo plodemorapocijelome vaprvislojtemeljne obo- 6eje Stititiod mraza.Vodenjeovihcijevikrozvrt popravak, du doprijeti do vanjske vertikalne hidroizolacijeilidvoriSte osigurava vamlaksiijeftiniji prekriti podrumske podrum. koja6eizvana zidove. a kvarovi ne6eugrozitr Ovajhorizontalni sloj (polimerna folijaili vii s ostalimkomunalnim SliinotrebaoostuDiti - postavite premaz Seslojni bitumenski ojadanarmirajucomprikljudcima ih sto visekakobiste mreZicom) trebapolagatiizuzetnopa:ljivokako rupeu osjetljivoj za6titipodrumskog zidabuSili vamne bi promaklo nekoo5te6enje ili lo6eteh- u gornjemslojutla kojije manjeizlozenllaku podzemne ni6korjesenje usredpodruma. vode.Prodore svihcijeviosigurajte popraviti trajnoelaslidnom Takvuje greskugotovonemogu6e brtvomi posebnom manselom bezdramati6no viskihtroSkova. 6ijiseobodmoraSiroko sljubiti s vanjskim slojem Preklop i spojhorizontalne hidroizolacije s ver- hidroizolaciie. Prolivkise i vLage
129
Sto dalie od kuce u gruditeljstvuse naiteie rieiavaiu problemikoii su a ilete su vede-ods.vake. pdsljedica nemarailineznania, 'uit6de pri gradnii.Kakosvakin.e.dostatak kojase ostvarila a univerzalnireceptii savietine uzroka iia nekoliko zgrade promotriti iz drugog kuta.Ovaiput riiec postoje, svakitrcba 'je o drenaii kolikoie trebai kamoie odvesti' hidroizoi vertikalna horizontalna Uobidajena ponekadne mo:eodoljetillaku lacijapodruma zemljiSta podzemnih vodaiz obilnonatoplienog a u drenaZu odvesti Tadaopasnuvodutreba p0libradavidastim zastititi sloj hidroizolacijski kojega duvajuod o5tecenja folilama oleiinskim agresivnih podruma ilidjelovanja prizatrpavanju te folijene mogu tvariiz tla.Unatocizdrzljivosti. odvlage.Onesutek bitijedinazastitapodruma kojasa hidroizolacije izvedene zaititapropisno ga poput podrum i zatvara svihstranaobuhva6a direktan posude. Folije6esprijediti nepropusne
Noivigotoa.ko su!tovo drenoinihcijevi
Krovnirljebovi
Cijevizokontrotu iispimnjesustovo
Temelji
\r__--/ --_-1,
)
Procjedni bunor s
tgfiTfs l-=v--l t Konirolni doht
zo ki6nicu
130
U konolizociju
Noinizqtodko su3tovsdrenolnih ci.ieYi
Protivkiae i vlage
Oko vertikalnog p riuj uek se postavlja betonski kolut s poklopcem i nasipava Sljunak. SustavmoZeteisDrati jakin mlazon iz irijeva za zaliievanje vfta.
6ajuvoduiz tla.Kakose iz tlaispirufinedestice, zamuljivanje trebasprijediti omatanjem cijevi filtriraju6om {olijom. Cijevise ugraduju duztemelja takodaje najvisatodkasustava oko20 cmispodrazinepretpostavljenog podrumskog poda.Cijevu najniZoj jer todkine smijebitiispoddonjegrubatemelja bi ispiranje tlamoglouzrokovati neugodno slijeganjezgrade.Kakoproizvoda6i uzcijevinudei dodirtla i izoliranog zida,a sitniprolaziizmedu kompletan sustavkoljena, radviiT-komada, na izbodenih depova omogudit 6eoljecanje vodeu cijevise lakoprikljuduju vertikalni nastavci koji sustav drenaze. sezudo povrsine tla.Kroznjihse uvijekmo:e je najbolje Podrum kaoposudu opisati uronjenu provjeriti stanjepodzemne instalacije, a posluZit u vodu.Stoje dublji, toje i tlakvodeizokolnog ze- ee iza ispiranje sustava- u susnomrazdoblju mljista ve6i.Vodaga pritis6e sasvihslrana,kao - jakimmlazevima vode.Promjer cijevii njihova pre5a, hidraulidna a odvodenje vodedrenainim gustoca oviseo vrstitlaistanjupodzemnih voda, cijevima smanjuje tajtlak.Dabi biledlelotvorne,a taj podatak valjazatraziti od strudnjaka. cijevimoraju odvesti voduStodaljeod podruma Svakajadakisanatapatlo obilnijenegosto - najbolje primjedujemo. u kanalizaciju. NaZalost, rijetkasu tla kojas Vlagaiz podruma propu5taju iprodoripodzemnih voda lako6om svuupijenuvoduu dublje uniStili su sre6umnogihvlasnika ku6a.Kad slojeve. Zbognepropusnog slojaispodku6eotjeutrosite stotine tisueakunau novidomzaistaie canjemozebitivrlosporostopojadava tlakvode tragidno stanovati iznadpodruma u kojemje vo- na hidroizolaciji. Akoje u njoji najmanja rupica, popravcima dado koljena. Prinaknadnim mnogi podrum 6ebitimokar. jednedrenazne Drenaiaomoguiujebrzoodvodenje polaganjem se zadovoljavaju vode cijeviuznajugrozeniji zid,novodaipakpronalaziod temeljai podrumskih zidova,najdeS6e u kaputdo nezasti6enog dijelazgrade. Stogasustavi nalizaciju. Akoto nijemogu6e, na najni2oj todki postaju prvizahvatu gradnji zemljiSta drenaZe svede56e (ilina najniZoj todkinepropusnog sloja) kuee. procjedni ukopajte bunarkojisvojim volumenom prijeiliodmah DrenaZne cijevivaljapostaviti na- prihva6a velikukolidinu vodei potomje cijediu konizvedbe temelja. Gradite li ku6unazemlji5tutlo.Akojejavnakanalizacija iznaddrena2nih cijegdjepodzemne vodedoseiuvisoku razinu, armi- vi,napravite kolektor od okruglih betonskih cijevi plodupodruma ranobetonsku zastilite dodatnim a voduprepumpavajte navi5urazinuuronjenom postavljanjem prstena crpkom. cijeviunutardrenaZnog Elektridna crpkase aktivira aulomatski, kojitemelje Stitiizvana. Kakoseto radiprikazali pomo6uplovka.Najgornja todkacijevikojom smocrtezom. Cijeviispodpodruma moraju imati ispumpavate vodumorabitiiznadrazineulidnog padoko0,5posto, a vanjske I posto.Promjer im odvodakakovamzavrlojakihpljuskova vodas je obidno10cma napravljene suod polietilena i ulicene bi potekla obrnutim Kisnicu iz smjerom. lakose savijaju. Nacijevisu rupicekojeprihva- olukanesmijete nadrenaZni spajati sustavl OdProtivki6e i vlaqe
131
posebnim cijevima Kamo oduesti drenazu vodnjus krovatrebaprovesti i zijerdrenaZa gubismisaoakoje obilnozalijevate Toje pitanjesvihkojido suhogpodruma polaganjem prodrijeti drenaZnih cijevi oko u tloi dova:eledo6i kisnicom koja6ekrozrupicecijevi pogodno Za smjestenim temelja ku6e. one s natapati temelje. je unaprijed problem gradskim komunalijama - viSak vodeseizlijeva u kanalizaciju. rije5en ili Koddubokih temelja Noi tu imaiznenadenja. ispod nagnutog zemljiSta s podrumom u sludaju je vodu razinekanalizacijskih cijevinemoguce pomaie Tada samocrpljenje natjerati uzbrdo. crpkom. drenainevodedovoljnoudinkovitom razliku izra6unati visinsku Pritom trebaunaprijed i nabaviti uranjaju6u crpkukojaje mozesvladali. vodubitanje Visinado koje6ecrpkapotisnuli podatak prikupnji. je njenaudinkovitost Drugiznadajan dimbenik - kolikolitarau jednomsatu?Za ones mokrim zidovima snagau vatimai potroinjastrujesu narang-listi i ponekad neigraju tektre6ipodatak znacajniju ulogu. vodeiz sustava drenaZnih Za brzootjecanje oko(i ispod)va5eku6e,nacijeviu podzemlju jamuili bunaru koji6ese vodaslijevati pravite orirodnim Dadom. Nastojte da mu volumenbudeStove6ikako vremekvaracrpkeimalidovoljno bisteu sludaju nazapopravak ilizamjenu. zidova Poplavau vrluili ponovnonatapanje nikomne6ekoristiti. Prigradnji bunaraizmjerite (obidno suuzrubplodnika) naulici visinuslivnika a izlaznucijev ispodkojeprolazikanalizacija, Tako6ete u lukiznadte razine. bunarasavinite provalu u sludaju vode s ulice u bunar sprijediti Crpka(C)nemoa biti na jakog pljuska. dnu tamo6esenajbrZe predaleko, a to sedoAkovamje kanalizacija zanuljiti " obiesiteje na visinipogodnojza gadau velikom drenaZnu vodu brojusludajeva, cryljenievodedo razine jamunapunjenu procjednu krupnim odvedite u kanalizacije. Prclom velik I tu valjapripaziti da dovoljno Sljunkom. oblakamoZeprcpuniti slivnike,a vodakroz volumen mo2eprihvatiti viSakvodeza proloma cijevprovalitiu vai oblaka. drenainibunar.Stoga prikupljanja iodvodenja vode Ovadvanadina gornji luk izlazneciievi takoda drenaznibunar mozetekombinirati morabiti iznadrazine jamustodalje, slivnika(A).Akocijev smjestite blizuku6ea procjednu voditeiznadbunaru,na je crpkaprekoizlazne ipak blizu da no dovoljno otvorcnom, izolirajteie cijevimozepunitivodom. protivsmtzavanja.Obiejamanapravljena cijevi no sepolazedovolino Procjedna odbetonskih dubokou tlu (B)kakobi imazada6uda iispunjena krupnim Sljunkom se izbjeglo alealivanje. voduprocijedi u tlo,pomogu6nosti sto drena:nu Prcmjerizlazneciievi ku6e. dalje od odreduieprctokcryke. Crpka(C)ne morabiti na dnutamoce se - objesite je navisinipogodnoj najbr:ezamuljiti vodedo razinekanalizacije. Prolom za crpljenje a vodakrozcijev oblakamoZeprepuniti slivnike, u va5drenaini bunar. orovaliti gornji luk izlazne cijevimorabitiiznad Stoga Prcciedna iamanaprav(A). razine Ako cijev voditeiznadbunara, slivnika lienaod betonskihcijevi je protivsmrzavanja. i ispuniena krupnim na otvorenom, izolirajte Sliunkomimazada6uda u tlu(B)kako Obidno sepolaZe dovoljno duboko drenaZnuvoduprociiedi zaledivanje. Promjer izlazne cijevi bi se izbjeglo u tlo,po moguCnostiito protokcrpke. odreduje daljeod ku6e.
132
Protivkise lvlage
Podrum kao posuda
podrumskih Za brzusanaciju zidovau sluaaju prodora znenadnog vodepostoji nekoliko razliditihzahvata za naknadnu ugradnju horizontalne - mehanidke - a moze hidroizolacije ili kemijske seizvestiidrenaZa okotemelja kuCekojasmanjuletlakvodenapodrumskim zidovima. Situaciju smoilustrirali dvashematska crteza kojinajbolje objasnjavaju svenedostatke iopasnostinaknadne ugradnje hidroizolacijskog sloja Priobnovistarekucebitnoje provjeritiu kakvomsu kojibi podrum moraoStititi iznutra podrum Kucni trebazamisliti kaoposudu uronje- stanjupodrumskizidovii imaIi na njimatragovavlage. je posuda nuu vodu.Sto dublja, trebanamve6a Za suhpodrumbitnaje horizontalnahidroizolacijau prekotemeljneploce i tu valja siladabismoje potopili. Takoje i dubljipodrum u oblikucjelovitemembrane v aznomtlu izlo2en vecimsilamakojeuzrokuje zaboravitinestruinesavjetesa stranedaje dovoljnosamo tlakpodzemnih voda.Ovisnoo natopllenosti tla naknadno premazivanje Zaito? bitumenom. podzemne povr5ini vodom vodeitlocrtnoj ilirazini (temeljnu ploduilipodnu kuce,nadnopodruma Dodrumsku olodu) moie navaliti tlakod nekoliko tona,Stoje dovollno kroz siotina da vodaprodre svakurupicuilipukoiinu u za5titnom sloju.Ponepodnu kadsedogada vodapolomi dapodzemna plodu poplava, ilije odigne nakondegaslijedi a je i stabilnost ugroiena cijelezgrade. Kakoje Ako podrum imasamircnobetonsku rjedo konstrukciji kojase betonira natlu,mnogi ploiu koia odolijeva tlaku podzemne vode, preskodili sunaprosto armiranje ilisupakugradili temelii pod podrumaspoienisu bezikakve teksimbolidnu armaturnu resetku kakobetonne reike kroz koju bimogla prcdrijetivoda. podrumskog podaili bi pucaozbogprohodnosti Ho zontalnahidtoizolaciiaprcsijecaput i kpilarnojvlazi pa zidoviostaiuttajno priunodenju Naialost, te:ihpredmeta. to je neNaknadnomugradniom hidtoizotacije suhi. dovoljno, a takvaStednja mozebitii vrloopasna. Wekobetonskeploie podtumskogpoda pogre5na Gradnja nabrzinu, materiStedn1a spreiava se samo izravanprodor vode kroz jala,nestrudna pod. Slabatoik je spojploie s trakastim izvedba odokai bezproraiuna, temeliemi potpunootvorenput kapilamoi podcjenjivanle snagepodzemnih vodaisimbovlazikojase iztemeljamoie popeti do lidanza5titni slojnatisu6ama su ku6aizazvali pruogakata. Stetekojeuvelikepremasuju svakuzamisljenu Ho zontalna hidtoizolacija mora potpuno prektiti !Stedu. temelje i temeljnu ploeu da sve elementekuce na trakastim Gradnja temeljima i naknadna odvojiod doticaja s tlom. Tuie najosjetliivija plocepodrumskog toEka spoj hotizontalne i vertikalne izvedbaarmiranobetonske hidroizolacije je siguranputu trajneprobleme podau pravilu koja izvana ititi podrumski zid. Taj spoj mora biti s vlagom. TakvuplodumoZete odozgopokriti potpuno nepropusan,a izvodi se speciialnim ljepiIom i brtvilom no naibolie rezultate daie zataliena najboljim materijalom nasvijetu, nove6neznatno izolacijska foliia. membrcna koja pretvara podrum slijeganje tlailipojadan tlakpodzemne vodezau nepropusnu posudu i jedino ie iamstvo za trajno suho podzemlje ku4e. casce raskinuti spojovemembrane s obodnim zidovima, a s prvimobilnijim kiSamapojavit6e sevlagailidakpotoci vode... slijeganju tla ili potresu. Nakongradnje(uglavAkohidroizolacrla poputnepro- nom)betonskih nrlenapravljena podrumskih zidova,vanjska pusneposudekojapolpunoobuhva'aukopani verli4alna hidroizolacija kojabotnoStitizldove d.okuce.podrum ceuvijekbitivlazan. a moguce 0d vodeiz tla,morase nepropusno povezati s su i pravepoplave.ZbogUakapodzennevode ho(izontalnom. Tako6e podrumski zidoviostati norizontalna hidrotzolacija moraizdriatisjlnaop- trajnoza5ti6enj je i kapilarno i suhi,a sprijedeno pa sesvede6ceprimienjuju terecenja zavarene uzdjzanje vlage. folijeod vrloivrstog,armiranog i polimeriziranog Naknadno zalljev podrumanjeiliobljepljivanje kaueuka ili unjetnihmaterijala. skogpodaizolacijskim materrya/om smanlit6etek Preporuduje se izvedba armiranobetonske te- izravni prodor vlagekrozpiodu,noona6ei dalje ploces pojacanom meljne armaturom u gornjem slobodno prodirati krozobodne reskeizidove p0Jasu kojale povezana s armaturom trakastoq kojijeprekotemelja upijaju iz tla.CrteZi najbolje temelja. Tunemaspojeva kojibipopustili pod a- pokazuju bitnurazliku ovihdvijuizvedbi, uzroke k0m,a hidroizolacija sepolaieodozgo ipreklapa vlazenja podruma. Preporudujemo vam izvedbu prekorubatemeljne plode. Takvakonstrukcija prikazanu nadonjem crtezugdjenajvecu pa2nju dajecijeloj zgradiveiu stabilnost, a masivniii,trebaposvetiti spojuhorizontalne ivertikalne izoobilno armirani elementj smanjujL pri lacjjenagornjem iopasnosti vanjskom rubutemelta. I J.t
SEiG
Samoborska cesta328,Zagreb telr0'l/3456-873, 0'1,8498-183 faksi 01134€8-326 . wnw.stig.hr email:[email protected]
inzEniElinG
[l\\\s'|L
RF,
POLVFORM \i:rsi'(ss\\\,\\\SN-Lagre\ . Faks:+385/(0)1/3664-o2s Tel: +385/(0)'1i3664-001 e-mail;[email protected]. web:www.polyform.hr
Napraviteto jednom,ali zauvijek! TRAJNAUOTUMENSKA HIIIROZASTITA BETONA
I(RYSTO] . MATERIJALBEZ PREMCA SadrZioptimalnukolidinuaktivnihsastojaka za stvaranjekristalaipostizanjemaksimalne voooneoropusnostl
poonuG.nPRTTJEITE o gradevineuz more,marinei pristanista... o gradevinepod morem,pontonimostova,betonski spremnici, kanalizacila . tuneli, mostovi,vijaduktii brane o postrojenjaza preraduotpadnevode- kanalizacija i kolektori . vodotornjevi,spremnicipitkevode i silosi r plivaliSta o zidovii podovipodzemnihi nadzemnihgaraZa . betonskizidovi,montaZnibetonskielementi,podovi, krovovi,terasei balkoni o vodomnatopljenbeton (iznutrai izvana) o oknaza liftove...
SANAGIJABETONAIZNUTRA TI +T2 SUSTAUOM
JI{H
rJlr I I."
t il]l +'t\ll
>."
Na sue vaSe upite odgouara Fakolithou tehnidki sauiernikr osa/a5a-734 POJATNO, Gvietna uL 2 . tel01/3393-790 teUfax: 01/3393-211 email: [email protected],hr Prodaina miesta! ZAPRESIC, P.Loniara32, teUfax: 01/3310-572 BRDOVEC, l. Gregori6a 49, teufax: 01/3311-673 ZAPRESrc, Bana J.Jeladi6a 56, teulax: 01/3355-752
utr BoJ()C[fl
DRACO GRADEVINSKA i APOTEKA
Korisnost itrainostgradevinei niezinihdiietovauvetikeovisio zaititi od vanjskih negativnihutiecaja,priie svegavode.Zdravakudane znaaisamoudobnost, vei iznatnuuatedu.Loieineprimjereneizolaciiemoguugrozitizdravlievaie kude, ati i ukuaanate uzrokovativeliketroikove.
Stogaizbjegnite nepotrebne skupegreikei nepoduzimajte niitadoknedobijete savjet odstruanjaka s iskustvom kojiznaiuo aemugovorel N4ismotim struaniaka specijatiziranih za podruaje izolaciia,sanacija i restauracija u graditeljstvu.
I SANACUE IZOLACUE su naia speciialnost gradevinska DRAC0 apotekaje specijatistiika trgovinakoja,osim prodajesuvremenih pruia struanesavjetei know-howza materlialaza izolacijeisanacijeu qraditeljstvu, individualne korisnikekoji Zelesamiizvestimanjesanacijesvojihdomova. gradevinska DRACO apotekanastalaje s ci[,emda se pojedincima kojinisuiz gradevinske strukena pristupaaan naainponudesteaenoznanjei iskustvou rjeiavanjuspecifiinihproblema u graditelistvu. Konkretno, to znaii da ako ielite samisaniratisvoje domove,ne morateviie gradevinskoj lutatijer aeteu DRACO apotecidobitiodgovarajufistruanisavietza svoj probLem. gradevinska specifiaan DRACO apotekaie prvi izborza svevaskojiZelitesamisanirati primjericesvojpodrum,terasuiLiravnikrov - jer aetena iednomemjestuna razumljivnaiin dobitistruaneinformacijei uputeuz izborkvalitetnihmateriialadokazanjhu praksi. gradevinskoj u2 besptatne struanesavjeteo izolaciiama i sanacijama u DRACO apotecimoiete pronaaiivetikiizbornajkvalitetniiih praksi. materijatadokazanih u viSegodiinjoj gradevinska DRACO apotekaotvorenaie u sklopurenomirane tvrtke DRACOMERX, speciializirane za sustavecjelovitihrjeienjaizolacijaisanacijau qraditeljstvu. DRAC0MERX pru:acjelovituuslugu- od pravilnogproiektiranja, prekokvalitetnihmaterijala do pouzdanih izvodaaa. Poznatoje da se niti jedanmaterijatilj proizvodna trii
-,-
gradevinskaapoteka,Riieka DRACO
DRACO sradednskaapoteka,Split
SENZAGIONATNO NAJNOVIJA TEHNOLOGIJA HIDROIZOLACIJA
PO[T.BTT (poliureton+bitumen) POLI-BlT ie 2 komp. premoz,prionicnosve hidroizolociiski podloge(ivloZne),nqkonstvrdniovonio troinoelostidnu membronu. lini be5ovnu, 1:1,nonosise:volikom, OmiermieSonio kistom,Spohtlom ilistrojno5trconiem. Vrhunskqhidroizolociio zo:mostove, lemelineplote,podrumske zidove, balkone,krovoveitd. Podnosi lemp,viSe od-40oCiviSeod +150oC,krqtkovriiemei 200oC(5ok moze temp,)loko dosenqhidroizolociiu nqnositivrudiosfolt. Rostezliivostvi5o od2000% GradaWirgesa3, 10430Samobor tel/faks:01/3375-200; mobitel:098i/20+327 +mail:[email protected]
PE.ZAOOO
BORBAPROTIV Sistemi za poploiavanje I trdovina balkonima, vremenskim uvietimakoji terasama i lodamaiesto su izlozeniekstremnim njihovepromjeneu izgleduifunkcionalnosti. Osimotpornostina E avnomprouzrokLrju :'omjenetemperature ili mehanitkihoptereienja, oni morajubili otpornli na utjecajvode. ''oblem,generalno, podai nastajezatoito vodapenetrirai prodireu slojeveizmealu ' droizolacije iodmrzavanja. Todovodido itako ih oitecuje,posebnotijekomsezonesmrzavanja :'omjenaizgledaifunkcionalnostl, i do razaranJa nekihdijelovagradevine- kojine morajubiti dlJivi, i skupomrekonstrukcijom. ali u konaanicl iziskujupotrebuzacjelokupnom
UoBIEAJENT UzRocIoSTECENJA 5u:
. aa- vlaga penetrirakroz povriinu uslijedmanjkavehidroizolacijepoda terasei prodire u sloj :medu hidroizolacijei poda;Higroskopnost upijanjevlage iz zrakaili podzemljaod ,-'adevinskihmaterijala;Kondenzacua poiavavodene parena upijajuaojpovriini koja se -ijenja u vodu;Kapilarno izvlaienjeu vis- izvlaienjevodeiz okoliiakrozporoznimaterUal.
A
,,ra"miza balkone/ terase Rjeienjeza balkonskepovr5ine Sikanudivartantukojasebazirana desetogodi5njem iskustvusteienomdiljem Proizvodi kojisusenaSliu podruajuprimjenesofisticiranog radnogprocesaa 5vijeta. pogodnosti. gdie sujednostavni za manipulaciju a to poveiavaekonomske Smanjena potroinjamaterijala, radnesnageitransportnihtroikova.Naiaponudapokrivaiirok spektarrjeienja kakoza nove konstrukcietako i za sanacijupostojeaih.
A
r,ra"miza poplotavanje u vlainim prostorijama Poploiavanje sa stilom . Itepljenje.brtvljenjena profesionalnoj razini hidroizolacija sika sistem poploiavanja za vlaine prostore proizvoda za poploaavanje. Sikapredstavlja sistem Odgovaraiuai na rastuaepotrebetr:i5ta,Sikajerazvilaiirokiasortiman visokokvalitetnih poplotavanjaza vlaine prostorije.koji sadrii hidroizolactskematerijale,ljepilaza poploaavanjekeramikei silikonskabrtvila.
L J E P L J E NK J E R A M I E K IPHL o . I c A
I 61,oot' I
HIDROIZOLACIJA
132,00r"
U
384,00 r.n
BRTVLJENJE
976,00x"
sika MiniPackTile-to-tile
Sika ceram-103
Sika Ceram-203
SikaTopSeal-107
SikaEond -T8
ruto taikoilojnoirepi oza u n u t a r n j i!v a n j s k !p r i m j e n ! . 5 k q
virokokvaiitetnitankosolni jepjivimoit.2skg
llekribirni tanl(onoin ljeptivimort.2sk9
nisko€lastiana vii€namjenska hidroizolac ja i tekua zo a.tski mort protiv vlage . 20 kg
el.{ ino hidroizolacijsko liepilo za p oti.€ baznano nr pol uretanu.l0
L
P o n u . l a . i j e n a v r i j l e d i u 5 v l n rP e v e cc e n t r i m a d o p r o d a j e z a i h a .
PEVEC Kupujte
s osm jehom!
AI.IGATIMPREGNAGIJA
o Sredstvo za zastitu od vlage - hidrofobirai impregnirasve gradevinskematerijale SpredavaprovlaZivanje zidovai betonskih deka o Samostalanzastitnipremaz udinkovit je i kaoprotuprasnipremaz. o SN-vezaza nastavakbetonirania- slu2ii kaopretpremazza pove6anieprionjivostiZbuka, cementnihkitova,glef masa,graclevinskih premaza ljepilai disperzivnih o Za unutrasnje i vanjskeradove.
F.P. HIIIBOIZO1AGTJA 2K o FP hidroizolacija 2k je dvokomponentni, trajni premazza terase,fasade,balkone, vodonepropusni kupaonice, kuhinje.. . o Na taj se premazmoguneposredno nanositi cementnaljepila,Zbuke,betonii glazure
mum@
Alaot 4//c'tt lr i
proizvodi F.P.RITAM BOJEd.o.o. Narcisa96,Sesvete tet.01/2040-788 fax.0l/2040-799 wwwritamboie.hr
Peterostruka BramacProtectorzadtitaod sadaStitii model Mediteran.Ovakvapovedanaza5tita osiguravaQpostojanost boje va5egkrovai AStiti ga od prllanja,@ekstremnihvremenskihuvjeta, @stvaranjamahovinai algi te 6 utiecajamorskesoli. Besplatniinfo-telefon08000400,www.bramac.hr
RECIBRAMACZA KROV.
TEHNIEKA RJESENJA I KOMPLETNAIZVEDBA U PODRUEJIMA: -
Specijalniradovi u graditeljstvu
HIDROIZOLACIJE
:
HERMETTZACTJE OBJEKATA o krovovas limenimpokrovom o fasada ** o bravarskihi staklarskihstijena
-
SANACIJE IZASNTEBETONA o obiektivisokogradnie o mostovi i drugi cestovni objekti o silosi i rezervoari o cievovodihidroelektrana o vodovodnii kanalizacijski sustavi o branei ostali hidrotehnidki obiekti o objektiu naftnoiindustriji o sustaviza pripremupitkevode o sustavi za preradu otpadnihvoda
-
SANAC|JEAB-KONSTRUKCIJA o oia6aniakonstrukciiaugradnjom 6eli6nihi CFK-lamela
:
ANTIKOROZIVNA ZASTITA SPECIJALNI POSTUPCI o hidrodinamidka obradabetona visokotladnomvodenom pumpom2500bara,ru6noili robotikom o rezaniebetona o injektiranie o ugradnjamlaznihbetona (torktetiranje) o miniranjebezeksplozije Unasojponudi usluga iproizvoda je potvrden praksom know-how u projektiranju, izvedbama i kontrolikvalitete
INTECO d.o,o.Froudeova 13; 10020ZAGREB tel/fax : 01/6553-353. 6557-567. 6557-566 [email protected]. www.inteco.hr
u'8' lllll!!!
