JAVNI RASHODI

Dijana Radivojević: Javni rashodi

1. UVOD Raznovrsne i mnogobrojne akcije koje država mora da koristi da bi alementirala javne potrebe zahtjevaju odgovarajuća finansijska sredstva.Predstavnici savremene finansijske teorije prouavaju javne rashode kao dio nauke o finansijama!prouavajući kompleksno njihov sadržaj i formu!djelovanje na ekonomski i socijalni život.Javni rashodi i javni prihodi države predstavljaju integralnu cijelinu finansijskog i ekonomskog mehanizma države. "avremena teorija i praksa poznaju brojne oblike javnih prihoda koji se prikupljaju radi finansiranja javnih rashoda.Javni rashodi predstavljaju izdatke javnopravnih tijela kako bi se ostvarile mjere i zadatci iz njihove nadležnosti!uz obavezno po#tovanje ustava!zakona i drugih propisa."ve prikupljene javne prihode potrebno je rasporediti na odre$ene korisnike i za utvr$ene namjene. %bog toga je potrebno da u sistemu svake države budu ugra$ene i da postoje odre$ene institucije & finansijske institucije ili institucije za finansiranje javnih rashoda'. (eorija i praksa savremenih država poznaju brojne institucije institucije javnih finansija.)ije finansija.)ije sporno da je jedna od najznaajnijih najznaajnijih i najvažnijih najvažnijih finansijski finansijskihh institucija institucija budžet.*udžet budžet.*udžet predstavlja osnovni! a u nekim sluajevima i jedini instrument finansiranja javnih rashoda u savremenim državama. +inan +inansi sijs jska ka djel djelat atno nost st držav države! e!za zasn snov ovana ana na usta ustavu vu i zako zakoni nima ma!s !sas asto toji ji se u zadovoljavanju odre$enih javnih potreba i obezbe$ivanju novanih sredstava da bi se te potrebe mogle finansirati.Radi se o aktivnostima države!užih dru#tveno,politikih zajednica i organizacija kojima su povjerene odre$ene državne i dru#tvene funkcije!a koje za svrhu imaju pribavljanje i tro#enje materijalnih sredstava radi ostvarivanja op#tekorisnih ciljeva "ve veći rast javnih rashoda u savremenim uslovima!kao i njihova povećana uloga u ekonoms ekon omskom kom i socija socijalno lnom m životu životu zahtje zahtjevaj vajuu klasif klasifiko ikovan vanje je javnih javnih rashoda rashoda u odredj odredjene ene grupe.-ogu se izvr#iti izvr#iti raznovrsne klasifikacije javnih rashoda!#to zavisi od osnove od koje se polazi.Jedna polazi.Jedna od klasifikaci klasifikacija ja koja se esto koristi koristi je na:.redovne na:.redovne i vanredne!/.pr vanredne!/.prema ema objektu tro#enja i subjektu tro#enja!0.proizvodni i transferni!1.u novcu i naturi!2.produktivni i neproduktivni!i 2.odgodivi i neodgodivi. Javni rashodi treba da služe ostvarivanju iskljuivo op#teg interesa.Javni interes interes treba da bude ispred interesa interesa pojedinca.

3


2.PRISTUP JAVNIM FINANSIJAMA

2.1.PRIRODA I KARAKTER JAVNIH RASHODA

"ve do poetka 44 vijeka u javnofinansijskoj teoriji! a i u praksi! nije se posvećivala odgovarajuća odgovarajuća pažnja javnim rashodima. rashodima. %apravo! %apravo! brojni su primjeri primjeri koji pokazuju da se izu izuav avanj anjee javn javnih ih rash rashoda oda zaobi zaobila lazi zilo lo &izu &izuze zevv 5. "mit "mita' a' )e )erj rjet etko ko se smat smatra ralo lo da izuavanjejavnih rashoda i nije predmet javnih finansija! budući da tro#enje prikupljenih javnih prihoda nije od nekog interesa za nauku o javnim finansijama. 6lavni! skoro jedini! predmet javnih finansija ovi teoretiari vide u izuavanju javnih prihoda. (akva shvatanja su u potpunosti u korenspondenciji sa idejama tada vladajućeg liberalnog kapitalizma. +inansijska teorija i praksa sa poetka 44 vijeka donekle ima ne#to drugaiji stav. )aime! poinje da se smatra da javne prihode treba ukljuiti u javne finansije! ali da to ukljuenje mora da bude ogranieno. %apravo! ukljuivanje javnih rashoda u okvire javnih finansija znai da se treba pozabavati nabrajanjem raznih vrsta javnih rashoda! ali ne i obja#n obja#njen jenjem jem raznovr raznovrsno snogg mogućeg mogućeg uinka uinka javnih javnih rashoda rashoda na ekon ekonoms omskom kom i socijalnom socijalnom planu. 7vo ukljuivanj ukljuivanjee pogotovo pogotovo nije smjelo da podrazumjev podrazumjevaa razmatranj razmatranjee problema opravdanosti postojanja raznih vrsta javnih rashoda. 8 suprotnom! smatralo se! iza#lo bi se iz okvira nauke o javnim finansijama i u#lo bi se u djelokrug drugih naunih disciplina. Javni rashodi vi#e predstavljaju administrativne i politike! nego finansijske kategorije! pa je njihovo prouavanje prepu#teno administrativnim naukama. 9ako izme$u ove dvije grupe shvatanja postoje odre$ene razlike &prva skoro da i ne ukljuuje javne rashode u javne finansije!dok druga to ini samo formalno'! bitno je! a to je i zajedniki stav! da je su#tina javnih rashoda van javnih finansija. Drugim rjeima! obje grupe shvatanja na javne rashode gledaju jednostarno i ogranieno. )aime! javni 

Dr.*ožidar Raiević!Jsvne finansije!uruga print,*eograd!/;;2!str.0<. print,*eograd!/;;2!str.0<.

<


2.PRISTUP JAVNIM FINANSIJAMA

2.1.PRIRODA I KARAKTER JAVNIH RASHODA

"ve do poetka 44 vijeka u javnofinansijskoj teoriji! a i u praksi! nije se posvećivala odgovarajuća odgovarajuća pažnja javnim rashodima. rashodima. %apravo! %apravo! brojni su primjeri primjeri koji pokazuju da se izu izuav avanj anjee javn javnih ih rash rashoda oda zaobi zaobila lazi zilo lo &izu &izuze zevv 5. "mit "mita' a' )e )erj rjet etko ko se smat smatra ralo lo da izuavanjejavnih rashoda i nije predmet javnih finansija! budući da tro#enje prikupljenih javnih prihoda nije od nekog interesa za nauku o javnim finansijama. 6lavni! skoro jedini! predmet javnih finansija ovi teoretiari vide u izuavanju javnih prihoda. (akva shvatanja su u potpunosti u korenspondenciji sa idejama tada vladajućeg liberalnog kapitalizma. +inansijska teorija i praksa sa poetka 44 vijeka donekle ima ne#to drugaiji stav. )aime! poinje da se smatra da javne prihode treba ukljuiti u javne finansije! ali da to ukljuenje mora da bude ogranieno. %apravo! ukljuivanje javnih rashoda u okvire javnih finansija znai da se treba pozabavati nabrajanjem raznih vrsta javnih rashoda! ali ne i obja#n obja#njen jenjem jem raznovr raznovrsno snogg mogućeg mogućeg uinka uinka javnih javnih rashoda rashoda na ekon ekonoms omskom kom i socijalnom socijalnom planu. 7vo ukljuivanj ukljuivanjee pogotovo pogotovo nije smjelo da podrazumjev podrazumjevaa razmatranj razmatranjee problema opravdanosti postojanja raznih vrsta javnih rashoda. 8 suprotnom! smatralo se! iza#lo bi se iz okvira nauke o javnim finansijama i u#lo bi se u djelokrug drugih naunih disciplina. Javni rashodi vi#e predstavljaju administrativne i politike! nego finansijske kategorije! pa je njihovo prouavanje prepu#teno administrativnim naukama. 9ako izme$u ove dvije grupe shvatanja postoje odre$ene razlike &prva skoro da i ne ukljuuje javne rashode u javne finansije!dok druga to ini samo formalno'! bitno je! a to je i zajedniki stav! da je su#tina javnih rashoda van javnih finansija. Drugim rjeima! obje grupe shvatanja na javne rashode gledaju jednostarno i ogranieno. )aime! javni 

Dr.*ožidar Raiević!Jsvne finansije!uruga print,*eograd!/;;2!str.0<. print,*eograd!/;;2!str.0<.

<


rashodi su samo akt potro#nje dobara i destruktivnog su karaktera. Država ima samo administrativnu ulogu i bilo kakvi socijalni! a posebno ekonomski uinci! moraju da se iskljue #to bi znailo ograniavanje privatnih interesa i aktivnosti. "avremene "avremene javne finansije finansije kao predmet predmet svoga interesovanja interesovanja!! za razliku razliku od shvatanja shvatanja klas klasik ika! a! imaj imajuu kako kako javn javnee prih prihod ode! e! tako tako i javn javnee rash rashod ode. e. Drža Država va!! osim osim klas klasi ini nihh administrativnih funkcija i zadataka! ima i brojne i sve obimnije socijalne! a posebno ekonomske funkcije i zadatake. Javni rashodi danas predstavljaju efikasan instrument ukupne ukup ne eko ekonom nomske ske i socij socijaln alnee polit politike ike savremen savremenee države. države. Javni Javni rashod rashodii se vi#e ne tretiraju kao akt potro#nje! već kao racionalno kori#tenje bogatstva! odnosno dru#tvenog proizvoda.

"avremena "avremena finansijska finansijska teorija teorija svoja izuavanja izuavanja temelji na stavu da su javni prihodi prihodi i javni rashodi ravnopravni i podjednako važni dijelovi javnih finansija! a njihovo djelovanje! odnosno posledice njihovog djelovanja! ne odražavaju se samo u domenu javnih finansija. " neznatnim izuzetkom! savremena nauka o javnim finansijama daje istaknuto mjesto prouavanju javnih rashoda. 9pak! kako konstatuje 6.=melders! >>itava nauka o državnim rashodima jo# je na samom poetku>>. " navedenom konstatacijom 6.=meldersa! iako je data prije skoro etrdeset godina! treba se apsolutnosložiti. )aime! veoma su rijetki! kako u stranoj tako jo# vi#e u domaćoj javnofinansijskoj literaturi! radovi koji su posvećeni javnim rashodima! kako oni koji prouavanju javnih rashoda pristupaju kompleksno! tako posebno i oni koji tretiraju i prouavaju pojedine aspekte javnih rashoda. 7vdje kao da i dalje važi konstatacija da se javnim rashodima pristupa prije svega kvantitativno! a dalje je! osim deklarativno! zanemarena kvalitativna dimenzija. )e treba govoriti da je u potpunosti obrnuta situacija kada su u pitanju javni prihodi. Reju! veoma je obimna i bogata literatura koja je posvećena

pojedinim

oblic oblicim ima! a! vrst vrstam amaa i po podvr dvrst stam amaa javn javnih ih prih prihod oda! a! njih njihovi ovim m uin uinci cima ma i efek efekti tima ma!! razmatranju pojedinih elemenata javnih prihoda! kao i razamatranju op#tih i posebnih problema javnih prihoda.

?


5ko se može prihvatiti da su javni rashodi i javni prihodi podjednako važni i znaajni u savremenoj nauci o javnim finansijama uprkos >>injenici da je nauka o državnim rashodima na samom poetku>>! postavlja se ! ipak! jedan >>tehniki problem>>. )aime! otvara se pitanje da li treba prvo izlagati materiju javnih prihoda ili javnih rashoda. -i#ljenja su podjeljenja! pri emu se brojniji autori koji prvo prezentiraju materiju javnih prihoda. -ora se navesti da pojedini autori! koji prvo razmatraju materiju javnih rashoda ne navode razloge zbog kojih to ine! smatrajući da to nije bitno ni mnogo znaajno. 9pak! ima autora koji smatraju da postoje apsolutno opravdani razlozi zbog kojih treba najprije izuavati javne rashode! pa tek posle javne prihode. 7vakav pristup se! izme$u ostalog! obrazlaže injenicom da javni rashodi imaju specifino mjesto i ulogu u savremenim trži#no orjentisanim privredama. )aime! javni rash rashod odii se de fac facto sinoni sinonim m za javne javne potreb potrebee koje koje se zadovol zadovoljav javaju aju angažova angažovanje njem m sredstava javnih rashoda. 7va identifikacija javnih rashoda sa javnim potrebama ijem zadovoljavanju služe! odnosno ije zadovoljenje omogućavaju! odre$uje njihovo mjesto u okviru javnih finansija. Po#to javne potrebe omogućuju egzistenciju i razvoj odre$ene državne zajednice! zajednice! smatra smatra se da je najprije najprije nužno definisat definisatii obim potrebnih potrebnih sredstava za njihovo zadovoljenje! pa tek posle toga prići razradi modaliteta kojima će se prikupiti tako odre$ena sredstva. "avremena koncepcija javnih rashoda pristupa njihovoj razradi prvenstveno sa aspekta njihovog ekonomsko,socijalnog sadržaja! uz razmatranje brojnih modali modalitet tetaa njihov njihovog og kori# kori#ćenj ćenjaa kao sreds sredstva tva finans finansijs ijske ke akcije akcije države države u pos postiz tizanj anjuu odgovarajućih ekonomskih i socijalnih efekata.

Jedan od mogućih razloga za davanje prednosti izuavanju javnih rashoda je u specifinosti javnih rashoda u odnosu na druge rashode! kako one u privredi &poslovne'! tako tako pos posebn ebnoo priv privat atne ne &li &line ne'' rash rashod ode. e. Rash Rashod odii u okv okvir irim imaa finan finansi sija ja polit politi iko ko,, teritorijalnih zajednica javljaju se u izvesnom smislu kao >>finansijska personifikacija javnih ili dru#tvenih potreba i namjena. %bog toga treba prvopoći od utvr$ivanja javnih

@


rashoda koji su potrebni za njihovo finansiranje! a zatim pristupiti utvr$ivanju visine sredstava za njihovo pokriće>>. ini se da je -.(rklja najeksplicitnije obrazložio potrebu da se prvo tretiraju javni rashodi. 7n za to! naime! navodi sledeća tri razloga. Prvo! bitna pretpostavka za demokratsko odlućivanje o javnim prihodima jeste #to agzaktnije saznanje o obimu i strukturi javnih rashoda. Drugo! kako javni rashodi imaju neproizvodan &osim izuzetnih sluaja'! mada ne i dru#tveno nekoristan karakter! #to znai da se preko njihovog angažovanja ne obezbe$uje reprodukcija javnih prihoda! njima se kao takvima mora posvetiti izuzetna pažnja. (reće! specifinost javnih potreba i javnih rashoda kojima se obezbe$uje njihovo zadovoljavanje predtsavlja odluujući momenat za fiskalni metod ostvarivanja javnih prihoda na ovom podruju. *ez predhodnog utvr$ivanja karaktera potreba i javnih rashoda ne bi bilo moguće sasvim objasniti karakter i specifine oblike javnih prihoda. 8 protivnom! stalno bi lebdjelo pitanje zbog ega koristiti fiskalitete. 8 javnofinansijskoj literaturi mogu se sresti brojne definicije javnih rashoda koje poku#avaju da objasne pojam i su#tinu javnih rashoda i sve su one sline jer govore o novano pribavljenim javnim potrebama. )e ulazeći u razlike i nijanse koje se mogu uoiti u definisanju javnih rashoda! valja konstatovati da javni rashodi predstavljaju zadovoljenje javnih potreba pomoću novca! odnosno da su javni rashodi izdaci koje država ini u javnom interesu radi zadovoljenja javnih potreba. %a većinu definicija javnih rashoda bitno je da podrazumjevaju sledeće: . javni rashodi služe za podmirenje &pokriće' javnih potreba! /. u savremenim uslovima javni rashodi su! po pravilu! izraženi u novcu.

Javni rashodi svoj osnovni cilj imaju! dakle! za zadovoljenje javnih potreba! #to predstavlja osnovni momenat na bazi kojeg se može prići razgranienju javnih rashoda od rashoda privatnih lica. Dok se rashodi privatnih lica vr#e radi zadovoljenja linih potreba!

;


odnosno potreba pojedinca! javni rashodi predstavljaju tro#enje radi zadovoljenja op#tih &javnih' potreba. Druga bitna karakteristika javnih rashoda je u injenici da se! u savremenim uslovima! javni rashodi izražavaju u novcu. 7vo je opta karakteristika javnih rahoda i naje#ći je sluaj! #to nikako ne znai da se i u modernoj! trži#no orijentisanoj privredi ne mogu naći sluajevi u kojima se podmirivanje javnih rashoda može ostvariti i na razne druge nenovane naine & u naturi! radom! odnosno injenem! u obliku poasti i putem ispu#tenih prihoda'.

Postoji op#teprihvaćen negativan stav o nenovanim nainima realizovanja javnih rashoda. Pored toga #to predstavljaju opasnost od korupcije i privilegovanja nosilaca javnih funkcija! nenovani naini podmirivanja javnih rashoda sobom nose i veliku mogućnost evazije javnih prihoda.

2.2 JAVNI SEKTOR I JAVNA DOBRA

Javni sektor ima znaajne razmjere.7bja#njenje za#to je to tako mora se potražiti u okolnosti da trži#ni mehanizam nije u stanju da uvjek ostvari sve ekonomske funkcije. )astaju situacije u kojima trži#te ne može dati optimalne rezultate. 8 tom sluaju se postavlja pitanje kako država može da interveni#e a da se ostvari efikasna preraspodjela resursa. -nogi su razlozi koji obja#njavaju nužnost! u takvom sluaju! prisustva javnog sektora. D.Popović navodi! pozivajući se na R. i P. -asgrejve! da se sledeći razlozi moraju posebno imati u vidu: . potreba za uspostavljanjem pravnog poredka koji će omogućiti nesmetano funkcionisanje trži#nih institucija i mehanizma konkurencije!




/. obezbe$ivanje javnih dobara! 0. rje#avanje problema tzv. eksternalija! 1. sprovo$enje politike raspodjele dohotka i imovine u mjeri u kojoj distribucija uspostavljena kroz djelovanje trži#nog mehanizma ne odgovara dru#tveno shvaćanje pravinosti! 2. obezbe$enje stabilnosti u ekonomskim kretanjima &na primjer! visoka zaposlenost i niska inflacija'! kao i stope privrednog rasta koja odgovara dru#tvenim preferencijama./

7bezbe$ivanje javnih dobara važno je funkcionisanje svake države. 8 državi pojedinci zadovoljavaju svoje potrebe upotrebom odgovarajućih javnih dobara i uživanjem odgovarajućih usluga. Jedno od osnovnih pitanja koje se može postaviti jeste pitanje vrste i i prirode dobara i usluga koje bi javni sektor trebalo da obezbedi i u kojem obimu. )avedeno pitanje predstavlja srž rasprava koje se iz godine u godinu vode povezano sa pitanjem kome i kolika sredstva prikupljena javnim prihodima namjeniti za podmirivanje javnih rashoda. 7dgovori na pitanja koja iz njih proizilaze su vezana za politike odluke! te predstavljaju odnos politiki snaga u konkretnoj državi.

7bezebe$ivanje javnih dobara država može vr#iti tako #to će obezbjediti sledeće vrste javnih dobara: . ista javna dobra! /. neista &mje#ovita' javna dobra! 0. zaslužna javna dobra.

/

Dr.*ožidar Raiević!Javne finansije!uruga print,*eograd!/;;2!str1.

/


ista javna dobra imaju dva karakteristia svojstva. Prvo! rje je o dobrima u ijoj potro#nji nema iskljuivosti &eng. noneAcludabilitB'. Drugo! rje je o dobrima u ijoj potro#nji nema rivaliteta &eng. nonrivalness'. ista javna dobra obuhvataju dobra koja nije moguće obezbjediti u dovoljnim koliinama primjenom principa trži#ne efikasnosti. Rije je o narodnoj odbrani! policiji! upravi! za#titi životne sredine i sl. )jihova se isporuka ne može obezbjediti na trži#tu jer ih karakteri#u: . nekonkurentnost u potro#nji! kori#ćenje javnog dobra od strane jednog lica ne umanjuje korisnost koju ono pruža drugim licima! /. neiskljuivost! tj. nemogućnost da se bilo ko sprijei da ih koristi.

Drugim rijeima! svaki gra$anin može da uživa korist! na primjer! od sigurnosti koju pruža policija! a da pri tom to njegovo uživanje ne umanjuje uživanje pruženo drugim gra$anima. 8z to! javna ista dobra mogu se uživati bez ogranienja njihove upotrebe! za razliku od privatnih! a da se ni#ta ne plati. )iko od postojećih potro#aa neće biti o#tećen ako bi se! pri datoj koliini javnih dobara! pojavio jo# neki korisnik. Cod privatnih dobara prisutni su i iskljuivost i rivalitet. 7va se dobra mogu ponuditi na trži#tu! pa svako ko ne želi da plati njihovu cijenu za njihovo kori#ćenje može biti iskljuen iz upotrebe. )eista javna dobra su dobra kod kojih nisu prisutne ili ne u istoj mjeri sve karakteristike istih javnih dobara. Dok ista javna dobra podrazumjevaju da nisu mogući rivalitet i iskljuivost u potro#nji! dotle je! po samoj definiciji! iz potro#nje neistih javnih dobara moguće iskljuiti pojedine potro#ae. (o su dobra kod kojih osim elemenata javnosti postoje i elementi privatnosti. Drugim rjeima! u pitanju su dobra ije bi se obezbe$ivanje! generalno posmatrano! moglo organizovati na trži#nim principima! kao kod privatnih dobara! ali je interes države da ona budu kori#ćena od strane svih gra$ana! odnosno od svih pripadnika te zajednice. Rije je o saobraćajnicama! obrazovanju! zdravstvenoj za#titi i slinom. Proizvodnja ili kori#ćenje navedenih dobara mogli bi se u naelu organizovati na trži#nim principima! ali je sigurno da bi tro#kovi iskljuivanja 0


trećih lica od kori#ćenja bili tako visoki da se ne isplati preduzimati radnje kojima bi se obezbe$ivalo da pristup imaju samo oni koji su platili cijenu &na primjer! pu#tati u grad samo vozae koji su participirali u tro#kovima izgradnje uline ili putne mreže'! odnosno država je zainteresovana da takvim dobrima pojedinci imaju pristup nezavisno od njihove platežne sposobnosti.0 Postoje dobra &usluge' koja istovremeno imaju karakteristike i javnih i privatnih dobara&usluga' i po pravilu se lokalno obezbe$uju. (ipian primjer mje#ovitog javnog dobra predstavlja protivpožarna za#tita. Cod obezbe$ivanja mje#ovitih dobara potrebno je uzeti u obzir dvije stvari: broj potro#aa i teritoriju na kojoj se dobro obezbe$uje. %nai broj lica koja uživaju ova dobra je ogranien! tj. moguće je u odre$enim sluajevima uspostaviti rivalitet iili iskljuivost u potro#nji! ime se jedno javno dobro dobija obilježja privatnog. 5utoput mogu svi da koriste jer je javno dobro! ali ako na njemu postoji naplatna rampa! tada postoji mogućnost iskljuivanja iz upotrebe jer vozai koji ne žele da plate putarinu ne mogu da ga koriste! pa on gubi karakter javnog dobra i postaje privatno dobro. Conano! država interveni#e tako #to nameće kori#ćenje odre$enih dobara odnosno usluga pojedinicima jer oni od toga imaju korist. Rije je o takozvanim meritornim dobrima &uslugama' iji je koncept u ekonomskoj teoriji razvio R.-asgrejv. )a primjer! obavezno kori#ćenje sigurnosnih pojaseva i obavezno osnovno obrazovanje predstavljaju tipine primjere meritornih dobara odnosno usluga. 8 literaturi su brojna stanovi#ta koja smatraju da nije rije ni o istim ni o neistim a ni o mje#ovitim javnim dobrima! već o zaslužnim &meritornim' javnim dobrima odnosno uslugama. 7bja#njenje navedenog stava je u injenici da pojedinci esto ne djeluju u korist svog interesa! ak ni onda kada raspolažu pouzdanim i tanim informacijama. ak i ako su u potpunosti informisani! potro#ai mogu da donesu pogre#ne odluke. Eozai se neće vezati iako znaju da vezivanje povećava #anse da se preživi u sluaju eventualnih nesreća. Drržava u ovim situacijama ne može da se zadovolji samo davanjem informacije! već mora aktivnije da interveni#e. 0

Dr.*ožidar Raiević!Javne finansije!uruga print,*eograd!/;;2!str10.

1


*arbara Jelić je u citiranim radovima navela etiri moguće kombinacije dvije osnovne karakteristike dobara &nije moguće ograniiti njihovu upotrebu! tj. iskljuivost! i nije poželjno ograniiti njihove upotrebe! tj. kompatibilnost'. (ako je do#la do sledeće etiri vrste dobara i to: . iskljuivost plus nekompatibilnost daje privatna dobra koja se mogu ponuditi putem trži#ta! /. neiskljuivost plus kompatibilnost daje ista javna dobra! 0. iskljuivost plus kompatibilnost daje mje#ovita dobra sa naplatom. 1. neiskljuivost plus nekompatibilnost daje mje#ovita javna dobra koja imaju atribute zajednikih dobara.

7bezbe$ivanje javnih dobara i usluga! budući da se zasniva na vantrži#nim principima! dovodi do nekoliko specifinih problema u njihovoj proizvodnji! kojih inae nema pri obezbe$ivanju privatnih dobara. 8daljem izlaganju skrenuće se pažnja na samo dva problema koji su veoma specifini: besplatni jaha &besplatni korisnik ili slijepi putnik! eng. free rider ' i eksternalije &eng. externalies'.

"lijepi putnik! odnosno problem besplatnog korisnika jednostavno odražava važan problem podsticaja koji se javlja u vezi sa javnim dobrima. %a#to da platim! može se zapitati neki pojedinac slabije ekonomske snage! neko dobro kada će ono u svakom sluaju biti obezbe$enoF -oj prilog &plaćanjem poreza' bi bio zanemarljiv i te#ko da bi promjenio agragatnu ponudu. 5ko bi svi ovako razmi#ljali! dobro svakako ne bi ni bilo obezebe$eno. (o je jedan od argumenata za obezbe$ivanje javnih dobara od strane države! budući da ona ima moć da natjera ljude da daju svoj doprinos &kroz poreze'. 7 eksternalijama se može govoriti kada se u obezbe$ivanju jednog dobra &usluge' pojavljuju efekti koji poga$aju lica koja ne žele da plate za korist! odnosno #tetu nastalu za njih kao posledica proizvodnje tog dobra &usluge'. %naajno je da se itav ovaj proces 2


doga$a nezavisno od trži#ta i djeluje na lica koja nisu neposredni uesnici u trži#noj razmjeni. Gksternalije nastaju i prilikom proizvodnje i prilikom potro#nje kako privatnih tako i javnih dobara. Gksternalije u potro#nji postoje kada jedan subjekat svojom potro#njom donosi korist ili #tetu drugom licu! a pri tome nema dodatnih tro#kova za samog potro#aa! odnosno to drugo lice! zbog ega se ovi tro#kovi ne ukljuuju u trži#nu cijenu odre$enog dobra &usluge'. Gksternalije u proizvodnji postoje kada proizo$a svojom aktivno#ću &proizvodnjom' stvara korist ili #tetu za neko treće lice! a ne i za lice kome prodaje svoj proizvod &uslugu'. 9 u ovom sluaju dodatni tro#kovi nisu ukljueni u trži#nu cijenu proizvoda &usluge'! Problem rje#avanja tzv. eksternalija! situacije koja se javlja kada se koristi od jednog privatnog dobra ne mogu >>individualizovati>>! već se prenose na treća lica koja nisu spremna da za to bilo #ta plate &na primjer! vakcinisanje jednog djeteta protiv zarazne bolesti ini korist i ostalima! jer se smanjuje rizik da i oni obole'! država će rije#iti tako #to će dati subvenciju licu koje preduzima aktivnosti iz kojih proizilaze eksterne koristi &vakcinisanom koji je platio vakcinu'. 8 praksi se mogu javiti i eksterni tro#kovi! tro#kovi kojima su izložena treća lica usled neke aktivnosti odre$enog pojedinca &na primjer! tro#kovi koje okolini stvara fabrika H zaga$iva'. 8 tom sluaju bi država mogla da uvede posebnu dažbinu koju bi zaga$iva morao da plati. Prisustvo javnog sektora u trži#nim privredama svjedoi da su one danas u osnovi mje#ovite. *azirane su na privatnom sektoru! ali uz veće ili manje ee#će javnog sektora. 9ntervencija države nužna je i prema tome prisutna. 9z toga proistie da javne finanisje pored isto fiskalne funkcije &prikupljanje javnih prihoda za finansiranje javnih rashoda' imaju i brojne nefiskalne funkcije. -e$u njima valja posebno apostrofirati sledeće tri: . alokativnu funkciju koja se ogleda u tome #to se kroz prikupljanje potrebnih sredtsava i obezbe$ivanje javnih dobara sprovodi usmjeravanje ekonomskih aktivnosti iz privatnog u javni i zatim ponovo u privatni sektor!

3


/. distributivnu funkciju koja se ogleda u tome #to država! uzimajući s jedne strane sredstva iz sektora privatne privrede i obezbe$ujući! s druge strane! javna dobra! vr#i preraspodjelu dohotka i imovine u skladu sa modelom pravine raspodjele kako ga dru#tvo u tom trenutku shvata! 0. stabilizacionu funkciju koja se ogleda u tome #to se javni prihodi i javni rashodi u državnom budžetu koriste tako da se obezbede! koliko god je to moguće! visoka zaposlenost! stabilna cijena! odgovarajuća stopa ekonomskog rasta i uravnotežen platni bilans.

Realizacija navedenih ekonomskih funkcija stvara konflikte! jer su ciljevi koji su u njima sadržani esto me$usobno protivrjeni. "toga je politiku javnih finansija potrebno koncipirati tako da se ostvare optimalne kombinacije navedenih ciljeva. )a kraju ovog dijela o javni dobrima treba navesti njihovu jo# jednu moguću podjelu. Polazeći od toga da javna dobra imaju razliite kapacitete! odnosno da ih mogu obezbe$ivati razni nivoi vlasti! mogu se razlikovati: . lokalna javna dobra! /. regionalna javna dobra! 0. državna javna dobra! 1. me$unarodna javna dobra! 2. globalna javna dobra.

7p#te je pravilo da onaj nivo vlasti koji posjeduje najbolje informacije o odre$enim javnim dobrima treba da uini sve da ta javna dobra obezbjedi

<


3.DEJSTVA JAVNIH RASHODA Raznovrsne i mnogobrojne akcije koje država mora da koristi da bi alimentirala javne potrebe zahtijevaju odgovarajuća finansijska sredstva. 8 savremenim zemljama može se uoiti stalni rast javnih rashoda. "ve zemlje imaju pojavu rasta javnih rashoda kako u apsolutnom tako i u relativnom iznosu. Rezultat porasta javnih rashoda je pro#irivanje državnih funkcija tako #to se postojeće funkcije pro#iruju i javljaju se nove javne potrebe uzrokovane nizom odnosa u dru#tvu.

3.1.Vagnerov zaon o ra!"# $avn%& ra!&o'a Cretanje javnih rashoda posmatrano u dužem periodu pokazuje zakonitu tendenciju stalnog rasta. Crajem 494 vijeka njemaki finansijski teoretiar Eagner ukazao je na ovu pojavu i nazvao je zakonom stalnog rasta javnih rashoda. Eagnerov zakon važi ako je ova pojava posmatrana u dužem vremenskom periodu! jer se u kraćim vremenskim periodima može konstatovati i stagnacija i pad javnih rashoda. 8 svom poetnom radu Eagner je porast javnih rashoda prouavao na malim serijama rashoda *avarske! Gngleske i 5ustrije. Eagnerovi kasniji radovi daju pozitivan odgovor o relatuvnom povećanju državnih rashoda ili bolje reeno sve procentualno ue#će javne potri#nje u nacionalnom dohodku.1 +inansijska nauka nije u stanju dati odgovor gdje je gornji limit do kojih javni rashodi mogu da rastu. Clasina teorija koja se zalagala za fiksiranje takvog limita nije ga nauno obrazložila! ali je dala osnovni limit koji se kreće izme$u 3,/2I u nacionalnom dohodku.

1

Dr.-ilena Raković!+inansije i finansijsko pravo!6rafomark,akta#i!/;;
?


-nogi predstavnici finansijske misli na zapadu postavljaju pitanja da li je evolucija povećanja rashoda zavr#ena postignutim nivoima do kog se do#lo ili se ide u susret novoj! daljoj ulaznoj liniji javnih rashoda. 8 svim savremenim državama povećanje javnih rashoda u nacionalnom dohodku doprima razmjere koje nisu pravdali teoretiari klasinih finansija. Da bi privreda optimalno funkcionisala granice rasta javnih rashoda ne smiju se tano definisati. Cretanje visine javnih rashoda mora biti usmjereno na obezbje$enje ekonomske ravnoteže i uskla$enih agregata ponude i tražnje. Postizanje ovih ciljeva ne povlai limitiranje javnih rashoda. +inansijski teoretiari su posvetili odgovarajuću pažnju pojavi rasta javnih rashoda kako bi utvrdili odre$ene zakonitosti. Jedni su uzroke tražili u politici! a drugi u ekonomskim pona#anjima. +rancuski naunik 6aston Jeze je sistematizovao uzroke rasta javnih rashoda na: stvarne i prividne. Eagner je povećanje javnih rashoda doveo u zavisnot sa napretkom kulture i javnog sektora. *rojna istraživanja i statistiki pokazatelji dokazali su da je do#lo do apsolutnog pro#irenja javne potro#nje i povećanja procentualnog ue#ća javne potro#nje u bruto dru#tvenom proizvodu.

3.2. Pr%v%'n% #zro(% ra!"a $avn%& ra!&o'a Prividni uzroci rasta javnih rashoda nastaju pri stalnom rastu javnih rashoda kao protivteža stalnom rastu javnih prihoda! tako da ne dolazi do većeg pritiska na poreske obveznike. 7dnos izme$u javnihrashoda i prihoda ostaje isti! dok visina line potro#nje nije ograniena u korist op#te potro#nje. Po 6astonu Jezeu prividni uzroci rasta javnih rashoda su oni koji dovode do rasta iznosa utro#enih sredstava za javne potrebe! ali na strani javnih prihoda registrovan je istovremeno i njihov rast. 7dnos izme$u prihoda i rashoda ostaje isti! ali su se promijenili samo brojani pokazatelji. 5ko su rashodi u tekućoj godini iznosili  milion C-! a u ovoj godini iznosili !2 miliona C- onda će biti prividni rast javnih rashoda ako su prihodi u ovoj godini iznosili !2 miliona C-. @


Prividni uzroci rasta javnih rashoda sistematizovani su u tri grupe: . "manjenje kupovne snage novca. /. Povećanje broja stanovnika. 0. Promjene u tehnici izrade budžeta.

1.S)an$en$e #*ovne !nage nov(a "a istorijskog aspekta! novac kao istorijska veliina pokazuje pad svoje vrijednosti posmatrano u dužem vremenskom periodu. 9nflacija i rast cijena dovode do nominalnog rasta dohodka! rashoda i budžetskih izdataka uop#te. Erijednost i stabilnost novca zavise od raznih uzroka! ekonomske i finansijske prirode kao i od proizvodnje i proizvodnosti rada! primjene metalne podloge! poremećaja u robno,novanim kretanjima i sl. "ve promjene u vrijednosti novca odražavaju se na trži#tu i formiranju cijena. Erijednost novca pada a javni rashodi rastu. Cod ove pojave nema stvarnog razloga povećanja rashoda! država ima isti obim javne potro#nje! ali zato javne funkcije koriste veće izdatke tj. javne rashode. 8zmimo primjer. %adaci i funkcije koje država mora da alimentira u cilju zadovoljavanja javnih potreba iznose / miliona C-. 5ko je prisutna inflacija i rast cijena! dolazi do obezvre$ivanja C- te tada finansiranje istih zadataka i istog broja funkcija iznosi 1 miliona C-. 9mamo prividnu pojavu da su javni rashodi rasli sa / na 1 miliona C-. Država ubiranjem prihoda od pravnih i fizikih lica prividno dolazi do povećanih novanih sredstava. "vi poreski obveznici plaćaju porez iz ostvarenog dohodka. Cada je vrijednost novca pala! dohodci su se povećali za iznos pada vrijednosti novca. 5ko je poreski obveznik plaćao porez na ;;; C- ; I onda će porez biti ;; C-. Padom novane valute C-! dohodak poreskog obveznika se povećao na /;;; C- i tad porezno opterećenje iznosi /;; C-. 9z primjera je vidljivo da pad vrijednosti C- nominalno povećava javne rashode! ali za isti iznos i državne prihode.

/;


2.Pove+an$e ,ro$a !"anovn%a Povećanje broja stanovnika uzrokuje rast javnih rashoda! ali taj rast je paralelno praćen i sa rastom javnih prihoda. Povećanjem državne teritorije i broja stanovnika povećava se broj administrativnog osoblja i paralelno rast javnih rashoda. "a rastom rashoda raste i broj poreskih obveznika! te se poreski teret dijeli na nove poreske obveznike i ne uzrokuje povećanje fiskalnog tereta kod starih obveznika. %nai! postoji samo privid povećanja javnih rashoda. 7 porastu broja stanovnika rjeito govori podataka da je 2;;. godine na %emlji bilo oko 1/2 hiljada ljudi! da je ?/;. godine na %emlji živjelo milijardu stanovnika! već @0;. godine dvije milijarde! da bi se krajem ovog milenijuma broj stanovnika popeo na #est milijardi ljudi. 2 Povećani rashodi traže i odgovarajuće povećanje prihoda. Do povećanja prihoda će doći oporezivanjem novih poreskih obveznika &novi stanovnici'. Jer oni automatizmom uzrokuju povećanje ukupne populacije posmatrane zemlje. Povećani javni rashodi se alimentiraju iz prihoda povećanog broja stanovnika.

3. Pro)$ene # "e&n%(% %zra'e ,#'-e"a Promjenam u tehnici izrade budžeta odnosno prelaskom sa neto na bruto budžetiranje! svi izdaci i prihodi ulaze u budžet te dolazi do prividnog rasta budžetskih prihoda i rashoda. 8zmimo primjer: državna ustanova u toku kalendarske godine ostvari prihod ;;.;;; C-! dok su rashodi u tom periodu 3;.;;; C-. 5ko primjenimo neto tehniku budžetiranja! onda će ti podaci biti prikazani na sledeći nain. Prihodi

Rashodi

1;.;;; C-

,,,,,,,,,,

Do ovog iznosa se dolazi zato #to se iznos prihoda i rashoda kompenzuje prebijanjem prije uno#enja u budžet. %nai! kompenzovanje prebijanjem je izvr#eno prije uno#enja u budžet &;;.;;; H 3;.;;; K 1;.;;;'. 9znos od 1;.;;; C- biće unesen na 2

Dr.*arbara Jelić!Javne finansije!9nformator,%agreb!@@
/


strani prihoda. 5ko se budžet iskaže u bruto iznosima do prebijanja nije do#lo tada će podaci biti prikazani na sledeći nain: Prihodi

Rashodi

;;.;;; C-

3;.;;; C-

*ruto budžetiranje je stvorilo privid da su javni rashodi porasli na 3;.;;; C- kao javni prihodi za isti iznos. 9z ovog primjera je vidljivo da su omjeri izme$u prihoda i rashoda jednaki i u jednom i u drugom sluaju! samo #to tehnika izrade budžeta stvara sliku prividnog povećanja javnih rashoda! prelaskom sa neto na bruto tehniku budžetiranja.

3.3.S"varn% #zro(% ra!"a $avn%& ra!&o'a "tvarni porast javnih rashoda ili relativno povećanje javnih rashoda imamo kada se udio javnih rashoda povećao u dru#tvenom proizvodu. "avremena finansijska teorija u prave uzroke rasta javnih rashoda ubraja: . Gkonomske uzroke! /. +inansijske uzroke! 0. Politike uzroke.

"vi ovi uzroci dovode do stvarnog porasta javnih rashoda i efektivnog porasta opterećenja &presije' poreskog obveznika! te mogu da pogode line rashode i prebacivanje dijela linih na op#te rashode.

//


1.Eono)!% #zro(% $avn%& ra!&o'a 8 ekonomske uzroke javnih rashoda ubrajamo: , brz privredni zazvoj! , uplitanje države u privredu zemlje i konkurenciju u savremenom svijetu. Poslije industrijske revolucije! poev od kraja 494 vijeka uoen je brz privredni razvoj većine zemalja. Razvojem civilizovanog dru#tva i aktivne uloge države u njemu! povećavaju se javne potrebe. %adaci i poslovi države su pro#irivani i na kulturna podruja &podizanje #kola! univerziteta! biblioteka' i na socijalnom podruju &zdravstveno! penzijsko osiguranje'. "ve nabrojane funkcije traže nove rashode i nove obime povećanih rashoda. 5ktivna i kontinuirana državna intervencija u oblasti privrede poslije velike svjetske ekonomske krize dovodi do rasta javnih rashoda. Država kao aktivan inilac brine se o stabilnosti privrede. "vojom aktivnom ulogom u kriznim situacijama rastom javnih rashoda elimini#u krizu. 7na kreiranjem aktivne ekonomske politike tražeći nova finansijska sredstva vr#i budžetiranje kompenzacije! premija i regresiranje odre$enih životnih namirnica! premiranjem izvoza i dr.3

2.F%nan!%$!% #zro(% ra!"a $avn%& ra!&o'a 8zroci rasta javnih rashoda mogu se sistematizovati u dvije grupe: , otplate državnog zajma i , lo#e upravljanje sredstvima za javne potrebe. Državni zajam u momentu primitka predstavlja za državu javni prihod! a u asu dospjeća javni rashod &glavnicaLodgovarajuća kamata'. Postavljaju se osnovna pitanja: kako! za koje namjene i da li se javni zajam koristi ekonomino iracionalnoF 5ko se javni zajam neekonomino koristi i neproizvodno tro#i bez efekata u dohotku! dolazi do stvarnog porasta javnih rashoda. ako dolaženje do javnih prihoda i rast javnih prihoda bez pozitivnih efekata na privredne tokove! dovodi do naglog tro#enja i rasipanja javnih 3

/0


prihoda. Država u kojoj je prisutan stalan budžetski deficit u periodu depresije vr#i lako zaduživanje kod emisione banke. (ada prihodi imaju stagnaciju pada! a rashodi imaju stalni rast da bi se provele mjere anticikline i stabilizacione politike.

3.Po%"%/% #zro(% ra!"a $avn%& ra!&o'a 6aton Jeze politike uzroke rasta javnih rashoda dijeli na unutra#nje i spoljne uzroke. 8 unutra#nje razloge rasta javnih rashoda ubrajamo oblik vladavine republika! ustavna monarhija i apsolutna monarhija'. 8 državama gdje postoji centralizovani sistem politike vlasti javni rashodi će biti manji! a u državama gdje je decentralizovani oblik finansija s većom demokratijom javni rashodi će biti veći. *rojne intervencije u raznim segmentima politikog i dru#tvenog života traže veće rashode. "polji uzroci rasta javnih rashoda vezani su za politike odnose zemlje sa drugim zemljama. 8 sluaju zategnute politike situacije koja dovodi do povećanog naoružavanja i naraslih rashoda za vojsku i ratne potrebe igraju vidnu i znaajnu ulogu u rastu javnih rashoda u svijetu. 8 savremenim državama imamo pojavu da javni rashodi konstantno rastu. "tvarne uzroke porasta javnih rashoda možemo sistematizovati u 1 osnovne grupe: . Rashodi izazvani ratom H vojni rashodi. /. Povećanje funkcija države. 0. 8rbanizacija. 1. 7stali stvarni javni rashodi

Ra!&o'% %zazvan% ra"o) Gngleski naunici 5lan Pikok i Džek Eajzman 3;,tih godina pro#log vijeka podvrgli su Eagnerov zakon i njegove zakljuke provjerili izvr#iv#i praktinu primjenu u Eelikoj *ritaniji. Constatovali su da Eagnerov zakon i dalje važi ali mu daju novo komplikovanije obja#njenje. )jihova istraživanja su pokazala da rast javnih rashoda

/1


uzrokuje rast javnih prihoda! a ne obrnuto! da javni prihodi rastu zbog javnih rashoda. Poreski sistem Eelike *ritanije biva uvećan kada su prisutne konstantne stope kao rezultat ekonomskog rasta ! a država traži i nalazi instrumente i sredstva da utro#i tako uvećane javne prihode. Paralelno uz ovaj postepeni rast javnih rashoda! uzrokovan rastom javnih prihoda! javljaju se potrebe za finansiranjem tro#kova rata. Poreski sistem adekvatnom poreskom politikom vr#i pro#irivanje mase poreskih obveznika! rast poreskih stopa i sl. da bi se zadovoljili narasli javni rashodi. Cao posledica primjene poreske politike potrebama rata javlja se pojava da se poresko opterećenje ne vraća u mirnodopsko stanje! već dolazi do toga da novi porezi ostaju kao rezervni uz uvećanje poreske stope. )ameće se zakljuak da se trend rasta javnih prihoda i javnih rashoda permanentno nastavlja. Cao #to se vidi Pikok i Eajzmen su u ratu i time vezanim izdacima vidjeli uzroke koji dovode do uvećanja javnih rashoda.

J.Popic je do#ao do drugaijeg zakljuka za ratne vojne rashode i to: ,

vojni rashodi mogu biti uvećani ako se vr#i modernizacija poev#i od naoružanja! odjevanja! medicinske za#tite i dr.

,

Porast javnih rashoda može biti posledica tehnikih i politiko,psiholo#kih razloga za globalno pro#irenje državne aktivnosti.

%nai! po njemu rast vojnih rashoda je stalan i u mirnodopskim uslovima.

Pove+an$e 0#n(%$a 'r-ave Povećanje funkcija države paralelno vodi povećanju javnih rashoda. 8 oblasti socijalnog osiguranja kada država uvede i organizuje tu službu javljaju se novi izdaci. 8zmimo primjer: povećanje penzije i invalidnine! povećanje broja zdravstveno osiguranih i sl. 8 oblasti obrazovne strukture država povećava besplatan vid #kolovanja sa navr#enih 1! 3! ? i / godina i to uzrokuje porast javnih rashoda. Pro#irenje državne

/2


nadležnosti da finansira vanprivredne djelatnosti iziskuje rast javnih rashoda i uporedo traži porast javnih prihoda.

Ur,an%za(%$a Pod urbanizacijom podrazumjevamo rezultat industralizacije uz paralelno stvaranje novih i pro#irivanje postojećih gradova. "redstva za javne potrebe rastu sa izgradnjom gradova i prateće infrastrukture. 7vu pojavu je istražio 5. *reht. Po njemu! urbanizacija dovodi do rasta javnih rashoda. "istematizovao je svoja istraživanja i odgovarajuće zakljuke u *rehtov zakon o paralelnom arstu javnih rashoda i koncetraciji stanovni#tva. 7snovna karakteristika savremenih država je ogromna koncetracija stanovni#tva u svim gradovima. 6radske sredine privlae ruralno stanovni#tvo jer postoje bolji uslovi za obrazovanje i zapo#ljavanje. Mivot u milijonskom gradu mora se dobro i racionalno organizovati uz stvaranje preduslova kao #to su: odlazak i povratak sa posla! urednu snabdjevenost svim robama #iroke potro#nje! izgraditi osvjetljenje! grijanje! uredno snabdjevanje vodom i strujom! puteve! prevozna sredstva i druge vitalne objekte infrastrukture.

O!"a% $avn% ra!&o'% 8 ostale rashode ubrajamo: , rashodi državne uprave i pravosu$a! , rashodi za socijalno osiguranje! , rashodi u funkciji državne intervencije!, rashodi namijenjeni za#titi ovjekove sredine.

/3


Ra!&o'% 'r-avne #*rave % *ravo!#a 8 savremenim državama raspoloživi podaci pokazuju da se naglo povećava broj zaposlenih u javnom sektoru i javni rashodi imaju krivulju rasta. 8 ukupnoj strukturi javnih rashoda izdaci za izgradnju i opremanje javnih objekata u kojima rade državni organi! tro#kovi koji su neophodni za podmirenje obavljanja djelatnosti i izdaci za isplatu plata imaju visoko procentualno ue#će u uknoj strukturi javnih rashoda. Cod mnogih država najveći poslodavac je država tako da je poetkom @;,tih godina u javnim službama u 9taliji i japanu bilo zaposleno oko 1 miliona lica.

Ra!&o'% za !o(%$ano o!%g#ran$e Rashodi za socijalno osiguranje pokazuju tendenciju rasta te su u ukupnim poreskim prihodima imali visoko ue#će @@0. godine

i to: u +rancuskoj 11!3I!

Nolandiji 0?!/I! 9taliji 0
Ra!&o'% # 0#n(%$% 'r-avne %n"erven(%$e Eećina savremenih država je u fazi tranzicije gdje je trži#ni mehanizam cjelokupni regulator i instrument privrednih kretanja. Postoji jedinstven stav vezan ze neophodna minimalna ulaganja države u privredni život! preko mjera i instrumenata ekonomske politike i monetarno H kreditne politike. 8 osnovne mjere državne intervencije u privredne tokove ubrajamo: zagarantovane cijene! regresi! premije! kompenzacije! razne subvencije i dr.

/<


Ra!&o'% na)%$en$en% za"%"% /ov$eove !re'%ne Rashodi namijenjeni za#titi ovjekove sredine su rashodi novijeg datuma. Prije 0; godina su se javili rashodi za finansiranje za#tite ljudi od buke i radijacije! da bi se eliminisalo zaga$enje vode i vazduha. "vaka država vodi rauna da svojim gra$anima osigura istu vodu! vazduh! zdravu i kvalitetnu hranu! da sprijei posledice radijacije i dr. %a#tita životne sredine je imperativ humanistikog i zdravog dru#tva. Postoji mnogo faktora koji doprinose za#titi ovjekove sredine i možemo ih sistematizovati u 1 grupe: ,

Prirodno,nauni faktori H obuhvataju klimatske! bilo#ke! agroekolo#ke! zdravstveno,ekolo#ke faktore za#tite ovjekove sredine!

,

(ehnolo#ki faktori H obuhvataju proizvodne! energetske! sanitarne i prometne faktore za#tite ovjekove životne sredine!

,

Numanistiko i dru#tveno,nauni faktori H obuhvataju etike! psihologijske! ekonomske! pravne i sociologijske faktore u za#titi ovjekove sredine!

,

7rganizacijski faktori H obuhvataju organizacijske mjere u za#titi ovjekove sredine.

/?


.PRIN4IPI 5 KANONI JAVNIH RASHODA

+inansijska nauka treba da utvrdi izvjesne principe H kanone o tro#enju javnih sredstava! kojih se treba pridržavati bez obzira na dru#tveno ure$enje u dotinoj zemlji. 5nalogno tome! konstituisani su zajedniki principi H kanoni u pogledu korisnosti! upotrebe! pokrića! prirode i strukture rashoda. "istematizacija javnih rashoda koja proistie iz njihove prirode i zajednikih karakteristika izvr#ena je u #est grupa:

. 8skla$ivanje kretanja rashoda sa kretanjem nacionalnog dohotka ili dru#tvenog proizvoda. /. Proporcionalno zadovoljenje dru#tvenih potreba. 0. 7p#ti interes u stvaranju javnih rashoda. 1. )aelo uravnoteženja rashoda i prihoda odnosno naelo ravnoteže u finansijskim i privrednim bilansima. 2. Princip najveće dru#tvene korisnosti odnosno #tednje u tro#enju javnih rashoda. 3. )aelo održavanja odre$ene strukture javnih rashoda.

.1. U!a%van$e re"an$a $avn%& ra!&o'a !a re"an$e) na(%onanog 'o&o'a 7vaj princip traži da se prilikom prikupljanja javnih prihoda za zadovoljenje javnih potreba mora voditi rauna da se ta sredstva izdvajaju iz nacionalnog dohodka. 8skla$ivanje kretanja javnih rashoda sa kretanjem nacionalnog dohodka je osnovni princip u savremenim privredama! jer je osnova za izgradnju i funkcionisanje zdravih i uravnoteženih finansija. Javne rashode &tekući rashodi' treba pokrivati iz nacionalnog dohodka. Eanredne rashode pokrivaju zajmovima! ali ravnomjerno raspore$enim na

/@


generacije. %drava! savremena ekonomska politika zagovara koncepciju da se javni rashodi ne mogu kretati iznad rasta nacionalnog dohodka. Javna potro#nja se mora svesti u granice realnih mogućnosti privrede. Praksa pokazuje obrnutu pojavu javnih rashoda poslednjih desetak godina! odnosno vi#e stope rasta javnih rashoda u odnosu na nacionalni dohodak. Da bi privreda bila stabilna treba vr#iti usagla#avanje stope rasta javne potro#nje sa kretanjima nacionalnog dohotka.<

.2. Pro*ror(%onano za'ovo$en$e 'r#"ven%& *o"re,a Princip proporcionalnosti! hitnosti prioriteta primjenjuje se u sluajevima kada koliina prikupljenih sredstava nije dovoljna za alimentaciju javne potro#nje. 8 ovakvim sluajevima postoji alternativa:

,

napraviće se lista prioriteta zadovoljavanja potreba. Cvantum raspoloživih sredstava će se tro#iti tako da se zadovolje one potrebe na vrhu liste ! a zodovoljenje ostalih će se odgoditi za odre$eni vremenski period. 8zmimo primjer: ako u nekoj zdravstvenoj ustanovi treba kupiti dijagnostiki aparat! popraviti dotrajalu opremu ili okreiti poslovne prostorije! naravno da će se lista ovih potreba prioriteta dati kupovini dijagnostikog aparata! pa onda da se ispune ostala dva zadatka.

,

princip proporcionalnosti se primjenjuje kada su dru#tvene potrebe jednako znaajne i traže istovremeno zadovoljenje. 8zmimo primjer: ako treba izgraditi semafor na saobraćajnoj raskrsnici #to zahtjeva izmje#tanje elektrine i vodovodne mreže! tro#kovi će biti proporcionalno smanjeni jer prioritet zadovoljavanja je podjednako važan. 5ko gradnja semafora iznosi ;;; C-! finansiranje ove dvije mreže 2;; C-! a na raspolaganju se ima 02; C-! problem će biti rije#en ako se namjenska sredstva smanje ;I za sve &;;;, ;I K@;;O 2;;,;I K 12;O @;;L12; K 02;'.

<

0;


.3. Dr#"ven% %n"ere! # !"varan$# $avn%& ra!&o'a )aelo javnih rashoda po#tujući naelo dru#tvenog interesa u stvaranju javnih rashoda ukljuuje i teritorijalni princip! odnosno da kod tro#enja javnih sredstava ne bude favorizovanja jednih na #tetu drugih. 7vaj princip ili naelo traži da se javni rashodi iskoriste za zadovoljavanje op#tih potreba odnosno potreba većina. "redstva prikupljena za zadovoljavanje op#tih potreba ne smiju se upotrebljavati za zadovoljenje zatvorene grupe korisnika ili pojedinca. Javni interes se defini#e kao interes svih ili većine u posmatranoj dru#tvenoj zajednici.Posmatrano sa objektivnog aspekta! u klasnim dru#tvima nastojalo se da interes vladajuće klase bude prikazan kao dru#tveni interes. Princip dru#tvenog interesa unesen je u 8stav države Pensilvanije &"5D' iz <33. godine gdje je navedeno: >>Da se porezi mogu naplaćivati samo ukoliko rashodi koje omogućavaju! vi#e koriste zajednici nego #to bi novac da je ostao u rukama poresznih obveznika! koristio njima.>>

.. Na/eo #ravno"e-en$a $avn%& ra!&o'a % $avn%& *r%&o'a )aelo uravnoteženja javnih rashoda i javnih prihoda zahtjeva da javne rashode treba planirati po mogućnosti u ono vrijeme i u onim iznosima kada pritiu i javni prihodi. 7vaj princip u finansijskoj teoriji poznat je i pod nazivom naelo ravnoteže u privrednim i finansijskim bilansima. (umaenje ovog naela razliito je u klasinoj i modernoj finansijskoj teoriji. 8 klasinoj teoriji ovo naelo traži redovno uravnotežen budžet &prihodiKrashodi'. Cada je bio deficit prihoda! izlaz se tražio u ograniavanju rashoda. "tav gra$anske klasine politike ekonomije je bio pasivan stav države u privrednom životu. )egativan i pogre#an stav države prema uenju klasiara do#ao je do izražaja poslije velike ekonomske krize @/@. godine kada su se smanjivali javni prihodi usled pada privrede! te

0


je država pasivnom ulogom vr#ila smanjenje javnih prihoda jo# vi#e produbljujući postojeću krizu. -oderna finansijska teorija ima suprotan stav od klasine teorije gdje država igra aktivnu politiku u privrednom životu. 8 periodu krize i recesije država povećava svoje rashode. 9nvestiranjem! nabavkom opreme i roba! izvodeći javne radove i slino! automatizovano dolazi do porasta javne potro#nje! a to je novi podsticaj stabilizaciji i privrednom rastu. Država aktivnu politiku u periodu kriza i recesija ne vodi na bazi redovnih prihoda! već pribjegava javnom zajmu kojeg će vraćati kad se privreda stabilizuje. 8 savremenoj finansijskoj teoriji! naelo godi#nje ravnoteže javnih finansija ustupa mjesto dugoronijoj ravnoteži.

.6. Pr%n(%* o*"e 'r#"vene or%!no!"%7 o'no!no "e'n$e $avn%& !re'!"ava Princip #tednje javnih sredstava zahtjeva da se sredstva namijenjena za javne rashode moraju upotrjebiti nakon sveobuhvatne analize niza prijedloga! pa onda uzeti u obzir onaj prijedlog koji uz najmanja ulaganja daje optimalni rezultat. 7vo naelo ne treba poistovjetiti sa zahtjevom #tednje po svaku cijenu. Potrebe za kori#tenje javnih sredstava &upravnih! privrednih i drugih faktora' su veće od prikupljenih sredstava. )eophodno je izvr#iti izbor prioriteta potreba i selekcionirati! zavisno od dru#tvene korisnosti. Corisnost i rezultativnost ovog naela dolazi do izražaja prilikom izrade godi#njeg plana i predrauna svakog fonda i javne ustanove! javlja se težnja da se postojeće potrebe zadovolje odmah ili u #to kraćem vremenskom periodu. %bog toga se redovno i stalno vr#i ocjenjivanje prioriteta dru#tvene korisnosti svakog konkretnog sluaja.

.8. Na/eo o'r-avan$a o'reene !"r#"#re $avn%& ra!&o'a

0/


5ktivna uloga države u savremenim privrednim sistemima nalaže potrebu da se izuavaju ekonomski efekti i struktura javnih rashoda i njihovo djelovanje na ukupna privredna kretanja. )aelo održavanja odre$ene strukture javnih rashoda nalaže da se javni rashodi posmatraju kao aktivni ekonomski kreatori privrednih kretanja. "avremena finansijska teorija u pogledu održavanja odre$ene strukture javnih rashoda sve veću pažnju poklanja strukturi rashoda i efekata sledećih oblika rashoda:

,

investicionim ili linim rashodima

,

procentualno ue#će proizvodnih i neproizvodnih rashoda u investicionim

,

transfernim rashodima i rashodima za istraživanje i razvoj i

,

vojnim rashodima i rashodima gra$anskih djelatnosti i dr.

8 savremenim privredama visoku ulogu i znaaj iamju lini rashodi! s obzirom na injenicu da se u ukupnom broju zaposlenih izme$u //I i /?I odnosi na zaposlene u javnom sektoru.

6.K9ASIFIKA4IJA JAVNIH RASHODA 00


8 savremenim uslovima zapaža se sve veći rast javnih rashoda. )jihova povećana uloga na ekonomskom i socijalnom planu traži klasifikovanje rashoda u odre$ene grupe prema

zajednikim

karakteristikama.

Clasifikacija

javnih

rashoda

se

može

sistematizovati u nekoliko grupa i to:

1. Sa vre)en!og a!*e"a $av$an$a )o-e)o %& !%!"e)a"%zova"%: ,

redovni rashodi i

,

vanredni rashodi.

Pod redovnim rashodima podrazumjevamo one rashode koji se pokrivaju iz redovnih javnih prihoda i u budžetu se javljaju kontinuirano svake godine. 7snovne karakteristike redovnih javnih rashoda su:

,

mogu se unaprijed planirati!

,

njihova visina je relativno stabilna!

,

redovno se javljaju u budžetu.

Redovne rashode klasifikujemo kao rashode koji se javljaju redovno &stalno' u odre$enim vremenskim intervalima &obino jednom godi#nje ili mjeseno' u jednakim ili promjenjivim iznosima. )a toj osnovi mogu se razlikovati:

,

nepromljenjivi redovni rashodi! koji se javljaju u redovnim intervalima i &približno' jednakim iznosima.

01


,

Promjenjivi redovni rashodi koji se javljaju redovno! ali se njihovi iznosi mjenjaju.

)pr. Eojni rashodi su redovni rashodi! ali će oni po svojoj visini biti razliiti u vrijeme pripreme za rat! reorganizacije! modernizacije opreme! naoružavanja vojske i sl. 8 redovne rashode ubrajamo: tro#kove narodne odbrane! tro#kovi administracije! penzije! otplata kredita i dr. Eanredni javni rashodi su rashodi koji se javljaju periodino za vrijeme vanrednih i nepredvidivih stanja. )jihovo pokriće se vr#i iz vanrednih javnih prihoda.

7snovne karakteristike vanrednih javnih prihoda su: ,

nisu predvidivi i stvarno su vanredno potrebni!

,

te#ko ih je planirati!

,

njihova korisnost se efektuje nakona isteka odre$enog vremenskog perioda.

Podjela na redovne i vanredna javne rashode nije svugdje usvojena. Gngleski teoretiari ne priznaju ovu podjelu. 7snovni razlog je #to bi podjela na redovne i vanredne javne rashode ograniila budžetsku vlast organa uprave. Eanredni rashodi nastaju kao rezultat nepredvidivih doga$aja! onoh koji se na osnovu najmodernijih metoda nisu mogli predvidjeti &potres! požar! epidemija'. 7va podjela se vr#i iz politikih razloga na osnovu koje se u redovne rashode ubrajaju oni rashodi koji se mogu pokriti iz redovnih prihoda! a ostali rashodi koji služe za ostvarenje budžetske ravnoteže su vanredni javni rashodi. Eanredni javni rashodi se pokrivaju iz vanrednih prihoda kao #to su: vanredni porezi! zajmovi! dodatna emisija novac i dr.?

?

02


2. Pre)a r%"er%$# *ro'#"%vno!"%: ,

produktivni javni rashodi!

,

neproduktivni javni rashodi.

7va podjela je novijeg datuma i ne smije se poistovjetiti sa podjelom na korisne i nekorisne javne rashode. 5nalogno ovome! produktivni rashodi ne smiju uvijek biti korisni! niti neproduktivni nekorisni. Produktivni javni rashodi su rashodi koji svojom upotrebom dovode do odre$enih efekata u privredi i porasta nacionalnog dohotka. 7vaj oblik javnih rashoda pobija shvatanja klasine teroije koja ih je tretirala samo kao tro#enje dijela nacionalnog dohotka! odnosno bez proizvodnih efekata! a oni povratno izazivaju rast nacionalnog dohotka! #to je utvrdila savremena teorija. 8 javne rashode koji imaju izrazit multiplikativni efekat ubrajamo sledeće: rashode za izgradnju telekomunikacija! rashode za izgradnju javnih preduzeća! rashode za infrastrukturu i sl. neproduktivni javni rashodi su rashodi koji ne dovode do rasta nacionalnog dohotka kako u privredi tako i u državi. 8 ove rashode ubrajamo: tro#kove za vojsku! administraciju i sl.

Pre)a o,$e"# "roen$a $avne ra!&o'e '%$e%)o na: ,

line rashode!

,

materijalne rashode.

Podjela javnih rashoda prema objektu tro#enja ima veliki znaaj za finansijsku nauku. Državi se daje odgovor koliki novani potencijal je potreban za materijalna dobra i za usluge. 7vaj odnos izme$u ova dva oblika javne potro#nje mora imati odre$enu srazmjeru. ićni rashodi su rashodi koje država ili pravni kolektivitet ini priliko isplate

03


plate! zarada! honorara! putnih tro#kova! regresa! penzija! raznih oblika plaćanja i dr. -aterijalni rashodi su oni rashodi koji ine javnopravni kolektiviteti prilikom nabavke pokretne i nepokretne imovine! a te nabavke su neophodne zbog izvr#enja mjera i zadataka iz definisanih nadležnosti.

3. Sa a!*e"a 0#n(%onano!"% $avne ra!&o'e '%$e%)o na: ,

funkcionalne javne rashode!

,

investicione javne rashode!

,

transferne javne rashode.

7va klasifikacija je savremena klasifikacija u kojoj je podjela javnih rashoda izvr#ena prema organima koji vr#e zadatke i poslove države. +unkcionalni javni rashodi su rashodi koji su grupisani prema funkcionalnim grupama i to: vojni rashodi! rashodi uprave i sudstva! rashodi posredne i neposredne intervencije države u privredi! rashodi socijalnog osiguranja! rashodi obrazovanja i dr. 9nvesticioni javni rashodi su rashodi kojima se finansiraju privredni objekti i oni utiu direktno ili indirektno na kretanje nacionalnog dohotka. (ransferni javni rashodi su oni javni rashodi koji vr#e transfer dijelova dohotka iz jedne u drugu privrednu djelatnost i imaju izrazito socijalni karakter &transferna davanja' u savremenim državama bilježe krivulju rasta. -ožemo ih podijeliti na:

,

ekonomske!

,

socijalne!

,

finansijske i javne rashode.

0<


Gkonomski transferni javni rashodi predstavljaju one rashode kojima država utie na ekonomske tokove i privredni život. (u ubrajamo: regrese! donacije! kompenzacije! subvencije i dr. Regres služi kao stimulacija za novu nabavku proizvoda tako #to država regresira razliku izme$u niže prodajne cijene i vi#e cijene proizvodnje. Donacija je novani izdataka koji ima namjenski karakter da se pobolj#a položaj subjekta kojem je namjenjena. Compenzacija je vid pomoći onim privrednim subjektima kojim se vr#i nadoknada dijela tro#kova usled negativnih posledica ekonomske politike države. 8 životu moderne države socijalni transferni javni rashodi imaju istaknuto mjesto. Corisnici ovih rashoda povećavaju svoju ekonomsku i kupovnu moć. (u ubrajamo sledeće javne rashode: penzije i invalidske penzije! sve oblike socijalne pomoći! pomoć nezaposlenim licima i dr. +inansijski transferni javni rashodi su rashodi koji služe za otplatu javnih zajmova! bolje reeno za podmirenje javnog duga.

. Ka!%0%a(%$a $avn%& ra!&o'a *re)a MMF;# 8 savremenom svijetu ine se ogromni napori da se izvr#i grupisanje javnih rashoda prema me$unardonim normama i kriterijumima. -e$unarodni monetarni fond je sistematizovao javne rashode u / grupe: , +unkcionalna klasifikacija javnih rashoda i , Clasifikacija javnih rashoda prema ekonomskom sadržaju.

F#n(%onana a!%0%a(%$a $avn%& ra!&o'a %)a za (%$ 'a !%!"e)a"%zovano %zvr% gr#*%!an$e $avn%& ra!&o'a. (u ubrajamo sledeće javne rashode: ,

)arodne odbrane!

,

Rada javnih službi

,

%dravstva koje obuhvata sve oblike javne zdravstvene za#tite!

,

=kolstva koje obuhvata sve nivoe obrazovanja!

0?


,

"ocijalnog osiguranja kojeg ine svi izdaci izvr#eni za penzije! invalidnine! javne pomoći i dr.!

,

Gkonomskih javnih službi koje obuhvataju istraživanje i administrativno regulisanje u poljoprivredi! #umarstvu! industriji! rudarstvu! lovu i ribolovu. (u ubrajamo: izgradnju puteva! ure$enje obala! izgradnja elektrana i gasovoda! regulisanje voda! javni transport i službe komunikacije.

,

Comunalnih usluga!

,

"tanovanja koje obuhvata izgradnju javnih stanova i javne usluge u sanitarnim službama i naseljima i

,

7stale funkcije.

Me#naro'n% )one"arn% 0on' vr% !%!"e)e"%za(%$# $avn%& ra!&o'a *re)a eono)!%) r%"er%$#)%)a na: ,

Rashode na kupovinu dobara i usluga! kao i rashode na plate i nadnice zaposlenih u javnim službama!

,

9nteres na javni dug!

,

(ransferni rashodi: transferi u korist domaćinstva! transferi izme$u centralne vlade i nižih nivoa i transferi u korist inostranstva!

,

Capitalni rashodi &i ovo je složena struktura'. (u spadaju: sticanje javne nepokretne imovine vrijednosnih papira te transfer kapitala izme$u domaćih i javnih subjekata! kao i transfer kapitala u korist inostranstva!

,

Javni rashodi u inostranstvu. 7vu strukturu ine otplata inostranog javnog duga i javni krediti u inostranstvu.

Prema odre$enim namjenama ili oblastima u kojima se rashodi vr#e dijele se na:

0@


. 7bjektivne javne rashode i /. "ubjektivne javne rashode.

7va klasifikacija je pogodna jer daje dvije koristi: ukazuje na pravce i svrhe tro#enja finansijskih sredstava namijenjenih za javne rashode. %naaj navedene podjele je ogroman zato #to omogućava da se sistematizovano! uoljivo i lako prati kretanje rashoda i procentualno ue#će dijela nacionalnog dohodka koji odlazi na pojedina podruja za zadovoljenje dru#tvenih potreba. %ato se ovoj podjeli daje velika važnost i sa politikog! ekonomskog i socijalnog stanovi#ta.

7vdje se prema na#oj klasifikaciji izdvajaju sledeća podruja: . Prosvjeta i kultura! /. "ocijalno staranje! 0. %dravstvena za#tita! 1. )arodna odbrana! 2. Državna uprava i sudstvo! 3. Comunalne djelatnosti! <. )epredvi$ene investicije! ?. Dotacije i subvencije! @. 7baveze po zajmovima i garancije i ;. 7baveze po budžetu.

1;


8.EFEKTI JAVNIH RASHODA

Javni rashodi su izdaci su izdaci koje ostavruje država i javnopravni kolektiviteti za zadoveljenje op#tih interesa. "redstva koja služe za zadovoljenje op#tih interesa prikupljaju se od pravnih i fizikih osoba u obliku poreza! carina! taksa! zajmova i drugih parafiskalnih davanja. +inansijska nauka u savremenom svijetu sve vi#e posvećuje pažnju efektima javnih rashoda. Prema savremenim shvatanjima javni rashodi postaju važan instrument kojim se djeluje na ekonomsko,politika i socijalna zbivanja u nacionalnoj privredi. Posmatrano sa istorijskog aspekta postoje dvije koncepcije o efektima javnih rashoda:@ . Concepcija o neutralnim javnim rashodima! /. Concepcija o aktivnim javnim rashodima.

Kon(e*(%$a o ne#"ran%) $avn%) ra!&o'%)a nastala je u teoriji liberalnog kapitalizma iji su osnovni predstavnici 5dam smit i David Rikardo. Javni rashodi imaju potpuno neutralno dejstvo na privredna i socijalna kretanja. 7snovne postavke ove teorije proistiu iz shvatanja da privatna inicijativa ima dominantan uticaj nad angažovanjem države u privrednim zbivanjima. 8svojen je zahtjev minimiteta javnih rashoda i pasivna uloga države na privredna kretanja.

Kon(e*(%$a o a"%vno$ #oz% $avn%& ra!&o'a u ekonomskim i socijalni zbivanjima u privredi nastala je poslije Drugoh svjetskog rata. Po njoj javni rashodi direktno i indirektno utiu na mijenjanje privredne i socijalne strukture nacije. 9z ove dvije kocepcije nameće se pitanje: Da % *o!"o$e ne#"ran% $avn% ra!&o'%< 9 klasici su svjesni da pravih neutralnih rashoda nema. 8 teoriji! rashodi za vojsku i naoružanje imaju @

1


tretman neutralnih! odnosno neproduktivnih javnih rashoda! koji negativno utiu na trgovinski bilans zemlje. -e$utim! praksa dokazuje suprotno H da su poslije svih ratova &naroito poslije Drugog svjetskog rata' javni rashodi za vojsku imali pozitivne efekte na privredni život zemlje. Eojska je najveći potro#a roba #iroke potro#nje &hrana! oprema! obuća! odjeća i dr.'. Rashodi za vojsku i naoružanje nisu negativni sa aspekta stvaranja i raspodjele nacionalnog dohodka. 8logu rashoda u privredi jedne zemlje treba ispitivati u dva pravca H u strukturi ekonomike i sa stanovi#ta konjukturnog razvoja u privredi. Rashodi doprinose podizanju dru#tvenog proizvoda! odnosno nacionalnog dohodka.

1. RASHODI U PRIVREDNOJ STRUKTURI

+inansisjki teoretiari savremenih finansija zastupaju mi#ljenja da se javni rashodi ne mogu izuavati bez uporednog izuavanja javnih prihoda! jer se samo tako može steći slika o stepenu poreskog opterećenja i o mogućnosti uvo$enja dodatnih poreza ili povećanja poreske stope postojećih poreza. 9zmirenjem svoje poreske obaveze &pravna i fizika lica' gube dio ekonomske snage! da bi se preko izdataka budžeta finansirale potrebe dru#tva i privrede. +inansiranjem infrastrukturnih projekata i njihovog muntiplikativnog djelovanja stvaraju se preduslovi za izdizanje poreske snage poreskog obveznika. Država prema ustavu i zakonu tro#i sredstva i aktivno utie na proizvodnju i preraspodjelu dohotka. 7snovno shvatanje savremene koncepcije o ulozi države pri tro#enju javnih rashoda je da je javna potro#nja produktivna potro#nja! jer je veliki dio sredstava u funkciji rasta i razvoja privrede. Poznati francuski teoretiar N.ofbiže tvorac je op#te prihvaćene maksime: >>D5 bi se sagledala konana dejstva rashoda na nacionalnu privredu treba staviti naspram prirode prihoda umanjenim porezom prirodu prihoda koje je rashod stvorio>>. 7vim upore$ivanjem može se dati ocjena o fiskalnoj opterećenosti fiskalnih obveznika. (eorija filtra je djelo francuskih teoretiara prema kojoj se na državu gleda kao jedan džinovski 1/


filter koji porezima i drugim fiskalitetima uzima finansijska sredstva od stanovni#tva i privrede i preko rashoda ih ponovo vraća. Prema tome država postaje aktivni inilac u ekonomskom i socijalnom životu nacionalne privrede. Javni rashodi imaju na proizvodnju velike efekte koji se mogu ispoljavati direktno i indirektno. Direktan itucaj javnih rashoda u infrastrukturi manifestuje se na proizvodnju! podizanje! izgradnji i modernizaciji javnih preduzeća #to dovodi do rasta proizvodnje i porasta dru#tvenog bruto proizvoda. 9ndirektni uticaj javnih rashoda za dru#tvene djelatnosti &zdravstvo! socijalnu za#titu! nauku! kulturu' je veći na proizvodnju i povećanje nacionalnog dohotka jer se doprinosi razvoju dru#tva u cjelini i ekonomskom potencijalu dru#tvene zajednice. (ro#kovi za potrebe dru#tvenih djelatnosti su sve vi#e tro#kovi razvoja. Javni rashodi! zavisno od usmjeravnja! mogu uticati ekspanzivno i restriktivno na privredu kretanja. Gkspanzivno djelovanje javnih rashoda može se prikazati primjerima: .

>>(alas motorizacije>> i veliki porast automobilske industrije izvr#en je investiranjem u izgradnji putne mreže i to naroito modernih autoputeva.

/.

>>*esplatna zdravstvena služba>> je izvr#ena u Eelikoj *ritaniji! kada je data mogućnost da svaka osoba dobije naoare. Gfekat toga povećanja je bio potražnja za naoarima a to se odrazilo na ekspanzivan rast optike industrije.

Javni rashodi mogu imati negativan efekat i restriktivni karakter na proizvodnju. =to se reflektuje na smanjenje proizvodnje i dru#tvenog bruto proizvoda. Eeliki rashodi traže i povećanje fiskalne presije! #to direktno umanjuje ekonomsku snagu pravnih i fizikih lica. (ime se smanjuje kupovna moć dobara! a to dovodi do smanjenja proizvodnje jer potražnja ima krivulju pada. Pad proizvodnje doprinosi manjim serijama koje su skuplje i neekonominije. 8 tom lancu privredni subjekti izdvajanjem većih iznosa za podmirenje fiskalnih obaveza! uporedo manje izdvajaju za proces pro#irene dru#tvene reprodukcije. Javni rashodi imaju snažan uticaj na poreze. 9zme$u strukture 10


javnih rashoda i prihoda postoji neraskidivo uzajamna uslovljenost i povezanost. Rashodi utiu na povećanje porezne snage poreskog obveznika! odnosno uvećavaju produkcione i potro#ake snage pojedinca! a taj uticaj omogućava povećanje posrednih poreza. )amjensko tro#enje javnih rashoda na javne radove doprinosi dodatnom ostvarenju dohodaka! nadnica! zarada i time se direktno povećava poreska sposobnost poreskog obveznika. Preko efekata teorije reprodukcije poreza otvara se mogućnost pro#irenja poreskih oblika i poreskih stopa. 5ko država vr#i uvo$enje novih javnih službi i umanjuje znaaj privatnog sektora! baza za ubiranje direktnih i indirektnih poreza će biti smanjena. Gfekti javnih rashoda odražavaju se na potro#nju. 7vi efekti su novijeg datuma jer se finansijska nauka njima bavi zadnjih tridesetak godina. 7snovni instrumenti javne potro#nje su transferni rashodi posredstvom teorije filtra. Rashodi su instrument ekonomske politike i sredstva za postizanje ciljeva ekonomske politike. )ajznaajniji efekti javnih rashoda odražavaju se na potro#nju zato #to se pomoću transfernih rashoda stvara nova kupovna snaga ili se povećava postojeći nivo kupovne snage. (ransferni rashodi zanae preraspodjelu s mjesta gdje ona postoji! gdje je nema ili relativno mala da bi se povećala potro#nja posmatrano sa globalnog aspekta. Javni rashodi djeluju na potro#nju tako da država pri obavljanju svojih zadataka ini materijalne i line tro#kove. -aterijalni tro#kovi direktno povećavaju potro#nju! tako #to se na trži#tu javlja novi subjekt koji gradi! kupuje kancelarijski materijal! nabavlja opremu za vojsku i sl. ini tro#kovi se prezentiraju tako #to plate zaposlenih u javnim ustanovama ine novu kupovnu snagu koja se pojavljuje na trži#tu. Gkonomski i socijalni efekti uspje#no se postižu i prilikom rashoda! pri emu se kao glavni instrumenti za postizanje odre$enih efekata javljaju ekonomske i socijalne subvencije. Gkonomske subvencije omogućavaju proizvodnju u djelatnostima koje posluju u nepovoljnijim uslovima. "ubvencijama država pomaže i stimuli#e proizvo$ae i potro#ae. Proizvo$ai se mogu pomagati subvencijama za poljoprivrednu djelatnost. Potro#ai dobijaju subvencije kada država odre$eni broj artikala stavi na teret budžeta.

11


)ajpoznatije potro#ake subvencije su regres! povlastice za godi#nji odmor i sl. 9ndirektne subvencije su subvencije kada država odre$eni broj poreskih obveznika oslobodi plaćanja poreskih obaveza &djelimino ili potpuno' ili odredi nižu poresku stopu. Posredne subvencije su osloba$anje izvoznika pri plaćanju carine i poreza na promet.

"ocijalne subvencije su subvencije koje su doživjele visoku evoluciju u savremenim državama uz visok znaaj i rast. (o su subvencije koje imaju za cilj da indirektno poprave socijalne! fizike! intelektualne uslove života lica koje nemaju dovoljnost sredstava da te uslove direktno obezbjede. 8 socijalne subvencije ubrajamo: pomoć licima od posledica rata! pomoć siroma#nima koji imaju veliki broj djece! pomoć nezaposlenima i socijalno ugroženima! penzije! invalidnine i sl. Eeliki znaaj se pridaje rashodima namjenjenim za usavr#avanje fizikih i tehnikih uslova rada! rashodi za rast produktivnosti rada i profesionalno usavr#avanje radnika. "ocijalni rashodi ako se ekonomino i racionalno tro#e imaju niz pozitivnih efekata! od kojih su najznaajniji uvećanje proizvodnje! porast dru#tvenog proizvoda i pobolj#anje uslova za obavljanje profesionalne djelatnosti.

2. JAVNI RASHODI U KONJUKTURNOJ PRIVREDI Cada se unutar kapitalistikih dru#tveno,ekonomskih sistema javljau recesije i krize! tada država intervencionistikim mjerama i mehanizmima &javni radovi! pomoći! pomoću znaajnih državnih investicija' omogućava ublažavanje krize nastojeći da uspostavi globalnu ravnotežu izme$u proizvodnje i potro#nje! odnosno ponude i tražnje. 5utomatski stabilizator ili multiplikator je oblik javnih rashoda koji se ostvaruje preko

12


kunjukturnih investicija da bi se povratila privredna ravnoteža i omogućio razvoj. 7n se upotrebljava kao osnovni instrument ekonomske politike. (eorija multiplikatora predstavlja naizmjeninu ekspanziju uvećanja dohotka i tražnje! a javlja se u tri pojavna oblika: . (eorija multiplikatora! /. Politika podmazivanja pumpe i 0. (eorija akceleratora.

Teor%$a )#"%*%a"ora se koristi kada je privreda u stanju stagnacije! a recesija koi daljni privredni razvoj. Da bi funkcionisao multiplikator država kreira velike nove rashode! dugoronog karaktera u privredne i neprivredne investicije. Država vr#i ulaganja u privredne ili vanprivredne investicije! koje povećavaju tražnju sredstava za život i tim djeluju na povećanje ukupne tražnje. Clasian primjer efekta multiplikatora je izvo$enjejavnih radova i direktni i indirektni efekti javnog dobra.

Da bi se izvr#ilo uklanjanje i ublažavanje depresije i nezaposlenosti izvode se veliki javni radovi! koji direktno traže novo zapo#ljavanje. Direktno se povećava masa individualnih dohodaka #to dovodi do većeg porasta ukupne mase dohodaka. (eroija multiplikatora je svojom praktinom primjenom imala pozitivnu ulogu i vidne rezultate u privrednom životu "5D zadnjih 1; godina. Dobro je vo$ena politika državnih ulaganja privrednog karaktera i vojne industrije iji su rezultati i efekti doveli do pozitivnog poslovanja privrede i privrednih tokova. %nai osnovni akcenat teorije multiplikatora je da država svojom aktivnom ekonomskom politikom trajno angažuje u dugorone privredne i neprivredne investicije i da doprinese uspostavljanju ravnoteže izme$u ponude i tražnje i vraćanja izgubljene globalna ravnoteže.

13


Po%"%a *o')az%van$a *#)*e je ameriki izraz za teoriju multiplikatora koji glasi >>Pump Priming PolicB>>! )jena politika ima mnogo skromniji domet od predhodne teorije. Državni rashodi imaju osnovnu funkciju! kako sam izraz govori! podmazivanje pumpe koja! automatizmom! sama poslije radi. Država svojom intervencijom uz kori#ćenje javnih rashoda poku#ava da na kraći rok stimuli#e H podmaže privrednu aktivnost manjeg broja subjekata da bi oni svojom aktivno#ću dali podsticaj da poremećene odnose rje#ava institucija trži#ta. Razlika izme$u ove dvije teorije je u tome #to teorija multiplikatora daje dugorone efekte! a >>teroija podmazivanja pumpe>> kratkorone efekte. %ajedniko ovim dvjema teorijama je #to djeluju na povećanje trži#ta.

Teor%$a a(eera"ora je starija teorija od teorije multiplikatora. Razra$ujući teoriju akceleratora Can je do#ao do teorije multiplikatora. Pod akceleratorom treba razumjeti odnos izme$u promjena u rashodima na potro#na dobra i onih na investicije. "a scoje strane investicije izazivaju efekte multiplikacije! tako da se te dvije pojave! multiplikator i akcelerator! pokrenute relativno malim varijacijama u rashodima na potro#nju &pod uslovom da su trajnijeg karaktera'! me$usobno snaže ime dolazi do porasta dohotka i zaposlenosti u zemlji. Praksa je potvrdila da se prvo sprovodi politika akceleratora! pa onda multiplikatora. 5kcelerator je mehanizam kojim se želi uspostaviti naru#ena parcijalna ravnoteža.

=.>AK9JU?AK

1<


Javni rashodi su izdaci države i njenih organizacionih dijelova!oni služe za podmirenje vlastite potro#nje!investicionih rashoda&ulaganje u objekte i infrastrukturu' i tekuće rashode .)a osnovu teorijskih pristupa autora ije sam tekstove koristila!a i na osnovu lokalne prakse!lako se da zakljuiti da se javni rashodi podmiruju javnim prihodima. 7ni su vezani instrumenti finansijske djielatnosti države i njihov odnos je uzajaman i kompleksan.6lavni finansijski instrumenti za prikupljanje javnih prihoda su porezi!a pored njih i takse!carine!doprinosi!javni zajam i dr.)amjensko tro#enje javnih sredstava za zadovoljenje javnih potreba je determinisano visinom javnih prihoda. =irenje državne intervencije dovodi do pro#irenja postojećih oblika rashoda za:javne investicije!#irenje javnog sektora u nacionalnoj privredi!stimulaciju disproporcije razvoja pojedinih privrednih grana!na podruje kredita!novca!banaka!trgovinskog i platnog prometa i dr. )abrojane pojave dovode do pro#irenja državnog aparata!javnih službi i porasta javnih rashoda.Rastuća uloga države u privrednom životu dovodi do rasta javnih rashoda gledano na globalnom nivou!a posmatrano po kategorijama!rastu investicioni i transferni rashodi. Proistie zakljuak da moderna koncepcija javnih rashoda odredjuje ekonomsko, socijalnu sadržinu!dajući rashodima primat aktivnih finansijskih sredstava za postizanje odre$enih ekonomskih i socijalnih efekata.Primat se daje karakteru sadržine i efekata javnih rashoda!a ne iskljuivo prouavanju kvantitativnih efekata kao u klasinoj koncepciji.

INDEKS POJMOVA

1?


B *udžet!3 ,bruto budžetiranje!3 ,neto budžetiranje!3 ,budžetski prihod i rashod!3 *udžetski izdatci!2 *udžetska vlast!/3 *udžetska ravnoteža!/3

J Javne finansije!3!
D Dohodak!@!2!/
Javne potrebe!
E Gkonomski uinci!3 Gkonomski efekti!3 "ocijalni efekti!3

P Pravni poredak!@ Porez!/

F +inansijska teorija i praksa!3!
Poreski obveznik!2!3!
1@


9ITERATURA

. Dr.*ožidar Raiević!Javne finansije!ugura, print!*eograd!/;;2 /. Dr.-ilena Raković!+inansije i finansijsko pravo!6rafomark,akta#i!/;;< 0. Dr.*arbara Jelić!Javne finansije!9nformator!%agreb!@@< 1. Dr.D.(omnjanović!+inansije!96CR7!"vijetlost!"arajevo!@?;

2;

En"%"e"% Ra!*o'$ea ra!&o'a

Dr-ava

Fe'era(%$a Fe'era(%$a

9migraciona! politika prema izbjeglicama i azilu

Pravosudje! unutra#nja sigurnost i policija

Javni transport

-reža socijalne sigurnosti i za#tite

9migraciona! politika prema izbjeglicama i azilu Provodjenje medjunarodnog i medju, entitetskog krivicnog zakona

Kan"on%

Re*#,%a Sr*!a O*+%ne

9zbjeglice i raseljene osobe

8nutra#nji poslovipravo sudje i policija

Regulira ,)ac. transp. sist. ,medju, entitetski saobracaj

8nutar, entitetski

"oc. pomoc H zajedncki &za izbjeglice'

+ed. penz. "istem Categoricka socijalna pomoć

Re*#,%a 9zbjeglice i raseljene osobe

8nutra#nji poslovi pravosudje i Policija

Policija

Regulacija unutar kantona

okalna policija

8nutar, entitetski

"ocijalna pomoć H zajedniki

Penzioni sistem R"

Gnergija

Dalekovodi

Putevi

5utoputevi Meljeznicke pruge

7dbrana &vojska'

;; I

;; I

Gkonomska i socijalna politika

;; I

;; I

Program rekonstrukcije

;; I

;; I

7brazovanje

O*+%ne

"ocijalna pomoć

Dalekovodi 5utoputevi Meljeznicke pruge

okalni putevi

, 8niverziteti i nauni instituti ,Plate nastavnika ,=kolski objekti ,"vi nivoi obraz.

,Pred#kolski ,Djelom održ. osnovnih #kola ,=kolski prevoz ,"rednje #kole

, 8niverziteti i naucni instituti ,Plate nastaavnika ,=kolski objekti

okalni putevi

, Pred#kolski ,Djelimicno održavanje osnovnih #kola ,=kolski prevoz

JAVNI RASHODI

Recommend Documents