Javna dobra - definicij definicija a Čisto javno dobro – dobro koje nije konkurentno u potrošnji => kada je raspoloživo, dodatni troškovi resursa druge osobe koja troši to dobro = 0. Privatno dobro – konkurentno konkurentno u potrošnji potrošnji..
Javna dobra
javna dobra, dobra, dobr dobra a ili ili usluge usluge koje koje se pružaj pružaju u jednoj jednoj osobi, osobi, ali mogu mogu biti biti dost dostup upne ne i drugi drugima ma bez bez dodatn dodatnih ih troš troško kova va.. Javn Javno o dobro dobro je dobro dobro koje koje ima osobinu osobinu nesupa nesuparni rništv štva a u potroš potrošnji nji,, što što znači da potr potroš ošnj nja a jedne osobe ne utječe na ko liličinu inu koja koja je rasp raspolo oloži živa va za potr potrošn ošnju ju drugim drugim osobama. osobama. Osobina Osobina nesuparniš nesuparništva tva u potrošn potrošnji ji često esto se naziv naziva a i osobino osobinom m neumanjiv neumanjivosti. osti. P.A. P.A. Samuels Samuelson on definirao definirao je ekstremni ekstremni primjer primjer j.d. To To je čisto isto javn javno o dobr dobro o koje koje osim osim zna značajke nesuparniš nesuparništva tva u potrošnji potrošnji pokazu pokazuje je i značajke neisklju neisključivosti ivosti,, što znači da je isk isklju ljučivanje ivanje iz potr potroš ošnj nje e poje pojedi dinac naca a koji koji ne pla plaćaju aju za dobr dobro o ili ili uslu uslugu gu vrlo vrlo skup skupo o ili ili gotovo gotovo nemogu nemoguće. Primjer čistog istog j.d. j.d. je nacion nacionaln alna a obrana obrana i kontr kontrola ola zagađenja .
Učinkovita inkovita opskrba opskrba privatnim privatnim dobrima dobrima (I)
Javna Javna dobra dobra - razgran razgraniičenje Međutim: •
•
• • • •
čak
i kada svi troše jednaku količinu javnog dobra, tu potrošnju ne moraju svi jednako vrednovati (npr. naoružanje) klasif klasifika ikacij cija a javnog javnog dobra dobra nije nije apsolut apsolutna na – ona ovisi ovisi o tržišnim uvjetima i stanju tehnologije (potrošnja “nečistog” javnog dobra u određenoj je mjeri konkurentna) s pojm pojmom om jav javno nog g dobr dobra a često je povezan pojam isključivosti mnoge stvari stvari imaju imaju obilježja obilježja javnog dobra (pošten (poštenje, je, raspodjela dohotka) privat privatni ni sekto sektorr ne mora mora isklju isključivo nuditi privatna dobra javna javna ponuda ponuda dobar dobara a ne treba treba nužn nužno o značiti da javna dobra proizvodi samo javni sektor
Izvođenje tržišne krivulje potražnje za privatnim dobrom – vodoravno zbrajanje krivulja potražnje (pretpostavka: društvo se sastoji od dvoje ljudi, postoje dva privatna dobra) Ps
Ps
Ps
5
5
5 DE+As
DEs DAs 1
s u godini
2
s u godini
3
s u godini
Učinkovita opskrba privatnim dobrima (II) Uspostavljanje ravnoteže na tržištu privatnog dobra - uspostavlja se kada su potražnja i ponuda jednake. Takva je raspodjela Pareto učinkovita - u ravnotežnoj točki vrijedi: MRT js = MRS js Adam= MRS jsEva (krivuljama tržišne potražnje dodaje se krivulja tržišne ponude) Ps
Ps
Ps
Ss 5
5
5
4
4
4 DE+As
DEs
s u godini
2 3
Pr
Da bi se pronašla zajednička spremnost za plaćanje javnog dobra treba zbrojiti cijene koje su dvije osobe spremne platiti za određenu količinu – okomito zbrajanje krivulja potražnje (pretpostavka: društvo se sastoji od dvoje ljudi, postoji jedno privatno dobro)
6
DAr
Pr
3
s u godini
4
DEr
Pr
20
DE+Ar
4½ s u godini
Učinkovita opskrba javnim dobrima (II) Pr
DAr
20
r u godini
45
4
Ravnoteža je zadana uvjetom: MRTra = MRSraAdam+ MRSraEva
Pr
Učinkovita ponuda zahtijeva da ukupna ocjena posljednje ponuđene jedinice bude jednaka trošku društva da ponudi tu jedinicu.
DEr
2
20
45
r u godini
10
Sr 6
DE+Ar
20
45
r u godini
Učinkovita opskrba javnim dobrima (III) Tržište će voditi učinkovitoj razmjeni javnih dobara (r=45) ako osobe otvoreno pokazuju svoje sklonosti prema njemu.
6 4
Pr
r u godini
10
20
Učinkovita količina ponude - u točki u kojoj je spremnost dvije osobe da plate dodatnu količinu dobra upravo jednaka graničnom trošku proizvodnje te jedinice.
r u godini
20
Svatko troši jednaku količinu, ali postoje različite granične stope supstitucije.
DAs 1 1½
Učinkovita opskrba javnim dobrima (I)
r u godini
Za javno dobro koje nije isključivo, ljudi mogu nastojati sakriti svoje stvarne sklonosti (primjer – ulična rasvjeta, liftovi, nacionalna obrana, vanjska politika). Problem švercera/slijepog putnika (eng. free rider problem) – situacija u kojoj pojedinac dopušta da netko drugi plaća korištenje javnog dobra, a on uživa u njegovim koristima. Budući da svi imaju sklonosti ponašati se kao slijepi putnici, tržište nije učinkovito u ponudi javnih dobara.
Učinkovita opskrba javnim dobrima (IV)
Rasprava o privatizaciji
Tržišna ponuda javnog dobra vjerojatno će biti neučinkovita i ako je potrošnja isključiva. Paretova učinkovitost zahtijeva jednakost izme đu cijena i grani čnog troška. Budući da je granični trošak jednak nuli (jer nije konkurentno u potrošnji), učinkovitost zahtijeva da cijena javnog dobra bude jednaka nuli. Ako poduzetnik koji maksimizira profit kupce optereti cijenom koja je jednaka nuli, neće moći opstati u poslu.
Koja je prava kombinacija javne i privatne opskrbe? Treba uzeti u obzir: • Relativne nadnice i materijalne troškove • Različite ukuse • Pitanje raspodjele (egalitarizam u robama)
Izlaz – savršena cjenovna diskriminacija – situacija u kojoj poduzetnik opterećuje svaku osobu pojedina čnom cijenom utemeljenom na spremnosti za plaćanje, te diferencijacija cijena u vremenu (eng. peak-load pricing). No, problem i dalje ostaje zbog nepoznavanja sklonosti svih pojedinaca.
Primjer 1. Obrana • Ugovori s fiksnom cijenom – poslovi se ugovaraju za fiksno utvr đenu cijenu (problem troškovi veći od očekivanih) • Ugovor trošak-plus – fiksna naknada +dodatni troškovi (problem, nema poticaja za održanje nižih troškova) • Poticajni ugovori – srednje rješenje ugovora s fiksnom naknadom i troška plus
Poticajni ugovori TC= f + λ x C TC – ukupni trošak F – fiksna naknada λ –
dio troškova proizvodnje koje snosi ministarstvo
• Principal-agent problem
Obrazovanje u Hrvatskoj
Primjer 2. Obrazovanje
2003
x
A a r a b o d h i l a t s o a n i
ii
1
Predškolsko obrazovanje
2
i
cp
e0
Količina obrazovanja
2004
%
0.3
5,153
0.1
Osnovno obrazovanje
3,274,709
48.1
3,522,422
48.7
3
Srednjoškolsko obrazovanje
1,651,432
24.3
1,745,075
24.1
4
Visoka naobrazba
1,626,710
23.9
1,862,593
25.8
5
Obrazovanje koje se ne mož e definirati po stupnju
25,540
0.4
25,991
0.4
6
Dodatne usluge u obrazovanju
21,482
0.3
20,882
0.3
7
Istraž ivanje i razvoj obrazovanja
0.7
8
Ostale usluge obrazovanja
c0
č i l o K
%
21,136
Ukupno
Broj studenta na fakultetima u Hrvatskoj, 1999-2003.
24,053
0.4
47,552
161,848
2.4
158,109
2.2
6,806,910
100
7,232,888
100
Rashodi države za visoko obrazovanje kao % BDP-a u 2002.(Hrvatska, 2004.)
100,000
2.0
90,000
1.8
80,000
1.6
70,000
1.4
60,000
1.2
50,000
1.0
40,000
0.8
30,000
0.6
20,000
0.4
10,000
0.2 0.0
0 Ukupno (1+2+3)
MZT/MZOS (1)
1999
Izvor: DZS, 2004.
pla ć anje (2)
2000
2001
izvanredni (3)
2002
Ukupno komercijalno (2+3)
a i j a k a k a n d I I i j a R . a l i j a i j a k a k a k a k a k a k a g a l k a k a s k a š k a l g R . s 0 3 n s i n s e d e G r č I r u s t r T u r s o l j s I s l a m s k m a č c u s a r s j o l s o r t u 2 0 0 0 3 i t a n š k a I t k a P D a F Š v e N o r v B A a č z e j e r a n M a đ p a n P t s k a k a 2 . B r Č e o v F z o N Š v a t s V S l N i H r r v a H
2003
Izvor: OECD, 2005.
Rashodi privatnih visokih učilišta kao % BDP-a u 2002. (Hrvatska, 2004.) 0.50 0.45
VANJSKI UČINCI ILI EKSTERNALIJE
0.40 0.35 0.30 0.25 0.20 0.15 0.10 0.05 0.00
a i j a n d a a k a k a k a a l i j a k a R . k a R . a a l k a p . k a k a i j k a i j t a e l g c u s č k a u r s k a a č k r t u g v e š 0 0 3 i n s G r č u s t r I s l a l j s a n r s k o l s s I r s e d s k I š e m P o o r 2 F B a n v a T e P o B r i t a đ a a n j o z e m v A j Š r Č a . p N N F S l o V M Š N i z t s k v a H r Izvor: OECD, 2005.
Eksternalije (I)
Eksternalije (vanjski učinci) (II)
Eksternalija ili eksterni/vanjski učinak - učinak koji je posljedica djelovanja jedne jedinke izravno na blagostanje druge jedinke, pri čemu se to djelovanje ne ostvaruje putem tržišnih cijena.
eksternalije, poznate i pod nazivom eksterni efekti, prelijevanja i efekt susjedstva. Ponekad se umjesto e. koristi pojam tehnološki eksterni efekti u cilju razlikovanja od novačnih eksternih efekata. E. se pojavljuju uvijek kada odluka pojedinca o proizvodnji ili potrošnji izravno utječe na proizvodnju ili potrošnju drugih jedinki, ali ne posredstvom tržišnih mehanizama. E. predstavljaju situaciju u kojoj su narušeni uvjeti Pareto optimalnosti, a cijene ne odražavaju sve troškove i koristi, tj. ne postoji podudarnost između privatnih i društvenih troškova i koristi. U situaciji postojanja eksternalija, uvjet za društveno optimalnu proizvodnju je jednakost graničnog društvenog troška i granične društvene koristi. U uvjetima postojanja eksternalija tržišni mehanizmi ne dovode do optimalnog rješenja i zato je nužna intervencija države bilo mjerama regulative, porezima ili uspostavljanjem vlasničkih prava.
Za razliku od učinaka koji se prenose putem tržišnih cijena, eksternalije nepovoljno djeluju na ekonomsku učinkovitost. Eksternalije su posljedica pogreške ili nemogućnosti da se uspostave vlasnička prava. Jedna od najvažnijih primjena teorije eksternalija – u raspravi o kvaliteti okoliša.
Vrste eksternalija
Eksternalije (vanjski učinci) (III) Obilježja eksternalija:
Dvije osnovne vrste su eksterne ekonomije i eksterne disekonomije koje se pojavljuju u proizvodnji i u potrošnji.
(primjer tvornice koja
• Mogu ih stvarati potrošači i zagađuje rijeku) proizvođači.
U situaciji postojanja eksternih ekonomija, aktivnosti donositelja ekonomskih odluka stvaraju koristi za druge, koji za njih ne plaćaju. U uvjetima eksternih disekonomija aktivnosti donositelja ekonomskih odluka drugima stvaraju trošak koji im se ne nadoknađuje.
Eksternalije (vanjski učinci) (IV) Prilikom prelaska na učinkovitu razinu proizvodnje: proizvođač gubi dobit u iznosu dcg potrošač ostvaruje dobitak u zbog smanjenja štete u iznosu abef što je jednako cdgh
Grafički prikaz eksternalija:
• Po svojoj su prirodi recipročni.
MSC=MPC+MD
$ MPC
• Mogu biti pozitivni. • Javna dobra mogu se promatrati kao posebna vrsta eksternalije.
MD MB 0 Q* Društveno učinkovita proizvodnja
Q
Q godišnje
Stvarna proizvodnja
Eksternalije (vanjski učinci) (V)
Dobici i gubici od smanjenja proizvodnje (prelaska na u činkovitu razinu proizvodnje) MSC=MPC+MD
• Nulto onečišćenje uglavnom nije društveno poželjno! (ono bi impliciralo sprječavanje proizvodnje, što je neučinkovito rješenje)
$
d
h
MPC
g
neto dobit za društvo je razlika između cdgh i dcg, odnosno dgh
– identificirati vrste i količinu onečišćenja
c MB
a Q*
MD
f
b 0
• pri ocjeni stvarnih graničnih šteta i koristi treba otkriti i ocijeniti štetu od onečišćenja, tj.
e Q
Q godišnje
– odrediti štetu uzrokovanu onečišćenjem – odrediti kolika je vrijednost nastale štete
Izbjegavanje neučinkovitosti nastalih eksternalijama • Privatna rješenja: – spajanja poduzeća i internalizacija eksternalija – primjena društvenih konvencija i moralnih pravila
• Državna rješenja: – porezi – potpore – stvaranje tržišta – utvr đivanje vlasničkih prava – regulacija
Izbjegavanje neučinkovitosti nastalih eksternalijama: Porezi (II) • za postizanje učinkovitosti nije nužno davati nadoknade žrtvama onečišćenja • teško je pronaći odgovarajuću stopu poreza • primjena poreza pretpostavlja da je poznat onečišćivač i stupanj onečišćenja
Izbjegavanje neučinkovitosti nastalih eksternalijama: Porezi (I) Pigou (1930-te): onečišćivaći proizvode previše jer se susreću s preniskim troškovima proizvodnje – kako bi se to ispravilo, mogu se nametnuti porezi i time povećati cijene inputa → Pigouov porez Pigouov porez – porez nametnut na svaku jedinicu onečišćivačeve proizvodnje u iznosu jednakom graničnoj šteti pri u činkovitoj razini proizvodnje
Pigouov porez - cd
$
Pigouovi porezni prihodi u godini
MSC=MPC+MD (MPC +cd) MPC
d i j
c MD MB 0
Q*
Q godišnje
Izbjegavanje neučinkovitosti nastalih eksternalijama: Potpore (I) Učinkovita razine proizvodnje može se postići plaćanjem onečišćivaču zato što ne onečišćuje (uz pretpostavku fiksnog broja onečišćivača) → potpora za onečišćenje Za razine proizvodnje veće od Q* oportunitetni trošak proizvodnje (MPC + cd) je veći od granične koristi (MB)
Pigouova potpora - cd
$
Pigouova godišnja potpora d
MSC=MPC+MD (MPC +cd) MPC
i
k g
j
c h MD
e 0
Q*
Q1
MB Q godišnje
Izbjegavanje neučinkovitosti nastalih eksternalijama: Regulacija
Izbjegavanje neučinkovitosti nastalih eksternalijama: Hrvatska
Kod primjene regulacije svaki Reguliranje dvaju onečišćivača onečišćivač mora pristati na smanjenje onečišćenja za poznata granična šteta pri u činkovitoj razini ukupne proizvodnje određeni iznos ili snositi zakonske sankcije. (MPC +d) = (MPC +d) $ x
Takva regulacija vodi tome da neka poduzeća proizvode premalo, a neka previše.
d
U Hrvatskoj su propisane naknade koje pla ćaju obveznici pla ćanja za zaštitu okoliša i energetsku u činkovitost, a propisane su Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku u činkovitost (www.fzoeu.hr): •
naknada onečišćivača okoliša
•
naknade korisnika okoliša
•
naknada za opterećivanje okoliša otpadom
•
posebna naknada za okoliš na vozila na motorni pogon
z
MPCx = MPCz
Primjenjuju se još i: •
namjenske naknade (naknada za zaštitu voda, naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma, naknada za eksploataciju mineralnih sirovina)
•
tr ošarine
•
kazne
MBz
Vjerojatnije je da će tržišno usmjerena rješenja postići učinkovite ishode nego izravna regulacija.
MBx 0 Z* X*
X1=Z1
Q godišnje
