Dobra Hranidbena Praksa-final

 

DOBRA HRANIDBENA PRAKSA U ISHRANI MUZNIH KRAVA       

 

- Septembar 2010 -

PRIPREMA  OVE  PUBLIKACIJE  JE  OMOGUĆENA  OD  STRANE  AMERIČKE  AGENCIJE  ZA  MEĐUNARODNI  RAZVOJ  (USAID)  I  ŠVEDSKE  AGENCIJE  ZA  MEĐUNARODNI  RAZVOJ  (SIDA)  PUTEM PROJEKTA FARMA (FORSTERING AGRICULTURAL MARKETS ACTIVITY) 

DOBRA HRANIDBENA PRAKSA U ISHRANI MUZNIH KRAVA Autor: Dr Midhat Glavić - Septembar 2010 -

Stajališta  izražena  u  ovoj  publikaciji  odražavaju  stajališta  autora  i  ne  moraju  da  odražavaju stajališta Američke agencije za međunarodni razvoj, Vlade Sjedinjenih  Američkih Država, Vlade Kraljevine Švedske, ili Švedske međunarodne agencije za  razvoj.  

 

 

„MLIJEKO SE PROIZVODI NA NJIVI, A MUZE U ŠTALI“ „KRAVA SE MUZE NA USTA, A NE NA VIME“ (koliko u gubicu toliko u muzilicu)

SVAKU PROMJENU KOLIČINE OBROKA ILI KVALITETA OBROKA, KRAVAMA ČINITE POSTEPENO (MINIMALNO 7 DANA)!!! NE PREKO NOĆI PROMJENITI KOLIČINU I SASTAV OBROKA.

 

  Recenzija Autor ovog priručnika dr Midhat Glavić prilikom pisanja vjerovatno je imao u mislima onu narodnu poslovicu: Krava se muze na sise vimena, a mlijeko daje na usta. Ovim je praktično sve rečeno: bez dobre i pravilne ishrane nema ni velike i higijenski ispravne proizvodnje mlijeka. Autor se potrudio i u tome nesumnjivo uspio, da problematiku ishrane: pravilna ishrana, nepravilna, nedostatna, pothranjenost, objasni na vrlo jasan i farmerima pristupačan način. Autor napominje da pravilnom ishranom možemo maksimalno iskoristiti genetski kapacitet muznog grla a nepravilnom možemo izazavati mnoge metaboličke poremećaje i bolesti a na kraju ishod može biti i tragičan po život. Ovo je drugi priručnik poslije "Dobre higijenske prakse u proizvodnji mlijeka", i oba ova priručnika čine neodvojivu cjelinu. Mogu se koristiti samo i izričito zajedno. Publikacijom ovog priručnika dr Midhat Glavić se svrstava u red jednih od najvećih bosanskohercegovačkih stručnjaka u stočarstvu, odnosno proizvodnji mlijeka. Farmeri će u ovoj publikaciji naći sve što je potrebno za pravilnu ishranu, koja opet dovodi do velike proizvodnje mlijeka kod krava.

Banja Luka, 27.5.2010. godine.

Recenzent

Prof. dr Dragutin Matarugić

 

 

SADRŽAJ 1. Uvod.............................................................................3 2. Proizvodnja volumonozne krme..................................5 2.1Utjecaj đubrenja na krmne kulture.........................7 2.2Ukusnost (ješnost), morfološka građa i hemijski sastav krmnih kultura...................................................9 2.3Utjecaj staništa na krmne kulture .........................10 2.4Biljni (floristički) sastav.......................................11 2.5Pesticidi (herbicidi, insekticidi, fungicidi) i teški elementi......................................................................12 2.6Način i oblik korištenja krme i manipulacija pri korištenju krme..........................................................13 2.7Kako i kada koristiti krmu za visoku proizvodnju mlijeka po jedinici površine.......................................14 2.8Paša.......................................................................15 3.Voluminozna krmiva....................................................20 3.1 Silaža....................................................................20 3.1.1 Uslovi za siliranje.........................................21 3.1.1.1 Zahtjevi prema biljakama....................21 3.1.1.2 Faza razvoja biljaka.............................21 3.1.1.3 Ciklus vegetacije..................................22 3.1.1.4 Količina vode.......................................22 3.1.2 Postupak siliranje.........................................22 3.1.3 Objekti za spremanje silaže.........................23 3.1.4 Metode siliranje...........................................23 3.1.5 Procjena količine silaže................................24 3.1.6 Gubici pri siliranje ......................................24 3.2 Sjenaža................................................................25 3.2.1 Zašto spremati sjenažu................................25 3.2.2 Uslovi za sjenažiranje.................................26 3.2.3 Vrste krme za spremanje sjenaže................27 3.2.4 Kada spremati sjenažu................................27 3.2.5 Tehnološki postupak sjenažiranja...............28  

1

  3.2.6 Gubici pri spremanju sjenaže.......................29 3.2.7 Ocjena kvaliteta sjenaže...............................29 3.3 Sijeno.....................................................................29 3.3.1 Vrijeme košnje travnjaka.............................30 3.3.2 Sušenje sijena...............................................31 3.3.3 Skladištenje sijena........................................31 3.3.4 Kvalitet sijena..............................................32 3.3.5 Gubici pri spremanju sijena.........................33 4. Hemijski sastav hraniva......................................................34 4.1 Šta je u kojo hrani...................................................37 5. Osnova dobre hranidbene prakse........................................38 6. Specifičnosti ishrane krava.................................................40 7. Proizvodne grupe................................................................48 8. Sastav mlijeka kao pokazatelj odgovarajuće ishrane životinja..................................................................................59 9. Sastavljanje obroka za visokoproduktivna grla..................69 10. Sastavljanje obroka za zasušene krave.............................76 11. Sastavljanje obroka za nisko produktivna grla.................78 12. Sastavljanje obroka za telad i junad..................................79 13. Važne praktične preporuke za ishranu krava....................81 14. GlobalGAP standard – ishrana muznih grla.....................87 15. Zaključak..........................................................................95 16. Kako ishranom povećati mliječnost i kvalitet mlijeka.....96 17. Najčešći metabolički poremećaji kod krava.................... 99 17.1 Kisela indigestija buraga (acidoza)...................... 99 17.2 Nadun................................................................... 99 17.3 Dislokacija sirišta................................................100 17.4 Sindrom debelih krava........................................100 17.5 Mliječna groznica................................................101 17.6 Otok vimena........................................................101 17.7 Ketoza ...............................................................102 18. Primjer softwera za balansiranje obroka.........................103 19. Krmne tablice..................................................................104 20. Obroci za muzne krave...................................................112 21. Literatura.........................................................................139  

2

  1. UVOD U okviru stočarske proizvodnje, proizvodnja mlijeka s gledišta hranidbe vrlo je zahtjevna grana stočarstva, što se ogleda u naporu organizma da hranjivim tvarima iz obroka istovremeno podmiruje više proizvodnih pravaca; uzdržne potrebe, proizvodnju mlijeka, razvoj fetusa, a kod mladih životinja završetak rasta i razvoja. Ishrani krava pripada najznačajnije mjesto u proizvodnji mlijeka. Bez pravilne ishrane, koja treba da zadovolji sve potrebe u hranjivim materijama, krava nije u mogućnosti da ostvari genetski potencijal za maksimalnu proizvodnju mlijeka. Dobro i pravilno snabdjeti visoko mliječna grla svim potrebnim hranjivim materijama nije lako postići. Ispravna i odgovarajuća ishrana krava zahtijeva dobro poznavanje njihovih potreba u svim hranjivim materijama, poznavanje hranjive vrijednosti krmiva i njihovo specifično djelovanje na organizam i produktivnost krave. Nekoliko decenija unazad stvorene su rase goveda za visoku proizvodnju mlijeka, pa je takvu proizvodnju moguće ostvariti isključivo odgovarajućom ishranom. Obično se kod visoko mliječnih grla javlja problem da nisu u mogućnosti da konzumiraju dovoljno velike količine hrane za visoku proizvodnju, pa je od osnovnog značaja da im obrok bude pravilno i optimalno sastavljen. Pravilna ishrana krava ima veliki značaj za održavanje osnovnih životnih funkcija, visoku proizvodnju mlijeka, porast, razmnožavanje i zdravlje. Kontinuirano visoke proizvodne rezultate u proizvodnji mlijeka moguće je postizati samo na zdravim životinjama, hranjenih dovoljnim količinama higijenski zdrave hrane, pravilno uravnotežene u bitnim hranjivim, energetskim i biološko djelotvornim tvarima. Drugim riječima, pravilnim izborom krmiva, i njihovim međusobnim odnosom u obroku, značajno se utječe na proizvedenu količinu, a potom i na  

3

  sastav - kvalitet mlijeka kao finalnoga proizvoda. Kvalitetna hrana i pravilna tehnologija ishrane preduvjet je izbjegavanja mnogih zdravstvenih poremećaja, koji se u praksi često javljaju, a označavaju se kao alimentarne ili „bolesti hrane“. Gledano s ekonomskoga gledišta, hrana ima također veliki značaj, jer se ona i u toj proizvodnji obilježava kao najveći proizvodni trošak (oko 65-75%) u završnoj cijeni finalnoga proizvoda (mlijeka). Iz toga proističe tvrdnja da svaki proizvođač, ovisno o dostignutome stepenu tehničkotehnoloških znanja, može bitno utjecati na cijenu proizvoda, a preko nje i na rentabilnost te proizvodnje. Karakteristika mliječnih životinja je da im osnovni dio obroka čine voluminozna krmiva te da izborom načina držanja i hranidbe mogu egzistirati i kao pašne životinje. Ta činjenica postavlja pred proizvodnju mlijeka i svakoga proizvođača potrebu posjedovanja određenih oraničnih i pašnjačkih površina, na kojim se organizira proizvodnja svježe i konzervirane voluminozne krme. U uvjetima intenzivne proizvodnje mlijeka potrebno je predvidjeti oko 1 ha/UG (uvjetno grlo = 500 kg). Prema stručnim mišljenjima, taj način gospodarenja zemljom višeznačno je pozitivan. Na taj način farmer proizvodi dovoljne količine krme primjerene kvalitete, pravilno se održava plodored zemljišta, na ekološki prihvatljiv način je rješavanje stajnjaka - zaoravanjem na oraničnim površinama, i potpunije iskorištenje strojeva i radne snage na farmi.

 

4

 

2. PROIZVODNJA VOLUMINOZNE KRME Voluminozna krmiva karakterizira razmjerno mala koncentracija probavljivih hranjivih tvari, odnosno relativno velik udio predstavljaju neiskoristive tvari - balasta. Inače, voluminozna krmiva osobito su značajna kod mliječnih kategorija preživara, jer probava svježe i suhe voluminozne hrane pozitivno utječe na mliječnost i kvalitet mlijeka. Mliječne životinje upravo iz tih krmiva osiguravaju najveći dio energetskih potreba svoga organizma, a k tome imaju i laksativan učinak na probavne organe i proces probave. Rjeđe, pri manjem fiziološkome naporu organizma (razdoblje suhostaja, niža proizvodnja), moguće je ukupne hranidbene potrebe podmiriti voluminoznim krmivima. Uobičajeni obroci mliječnih krava voluminoznim krmivima pokrivaju čak 6080% ukupnoga obroka. Zbog tako značajnoga udjela, kod voluminoznih se krmiva naglašava važnost njihovog kvaliteta, jer pored utjecaja na mliječnost, direktno utječu i na reproduktivna svojstva krava, kao i na opće zdravstveno stanje. Njihova konkurentnost pred koncentriranim krmivima je i u cijeni pa se većim udjelom voluminoznih krmiva može znatnije utjecati i na cijenu proizvodnje, mogu pojeftiniti troškove hrane. Kako koncentracija i odnos hranjivih tvari u voluminoznim krmivima ne zadovoljava visoku proizvodnju mlijeka, neminovno je u obrocima mliječnih životinja kombinirati i koncentrovana krmiva. Drugim riječima, koncentrovanim krmivima kvalitetno kompenziramo moguće hranjive nedostatke osnovnog obroka na bjelančevinama, energiji, mineralima i vitaminskim tvarima. Da bi se proizvelo mlijeko dobrog kvaliteta i u zadovoljavajućim količinama potrebno je tijekom čitave godine stoci osigurati dovoljno kvalitetne krme (zelena, sijeno, silaža i koncentrat). Iz toga razloga agrotehniku i korištenje  

5

  treba podesiti da se tijekom vegetacije osigura postizanje krme visokog kvaliteta od ranog proljeća pa do kasne jeseni, uvažavajući sve agroekološke posebnosti područja u kojem se proizvodi i koristi. Interes farmera treba biti ne koliko ću proizvesti krme po jedinici površine nego koliko ću dobiti mlijeka po jedinici površine. Proizvodnja kvalitetne krme može se organizovati na prirodnim travnjacima, sijanim travnjacima, djetelinama i djetelinskotravnim smjesama (DTS), te kratkotrajnim krmnim kulturama na oranicama u plodoredu. Najjednostavnije je organizovati proizvodnju kvalitetne krme kombinacijama višegodišnjih krmih kultura (travnjaci, djeteline i DTS) s kratkotrajnim krmnim kulturama na oranicama, u krmnom plodoredu. Tako organizovanom proizvodnjom osigurava se kontinuirano pristizanje krme za svakodnevnu upotrebu, a viškovi proizvedene krme se pospremaju tako da im se sačuva kvalitet s najmanjim gubicima u masi i hranjivima. Dobro orgaizovanom proizvodnjom izbalansiranog obroka može se po jedinici površine proizvesti potrebna krmiva kojom se namiruju potrebe krava za proizvodnju od 10.000 do 12.000 litara mlijeka sa jednog hektara, a u vrlo povoljnim uvjetima i vrlo intenzivnom proizvodnjom krme čak i do 15.000 litara mlijeka sa jednog hektara. Intenzivnom proizvodnjom i korištenjem kvalitetne krme mogu se namiriti potrebe krme za dvije do tri krave muzare u kompletnom obroku, odnosno osigurati voluminoznu krmu za namirenje voluminoznog dijela obroka čak i za četiri krave muzare. Da bi se postigao ovaj cilj, voluminoznu krmu treba koristiti tijekom vegetacije kontinuirano i u redoslijedu kultura kada im je visok kvalitet, ali prinosom po jedinici površine zadovoljavaju potrebe.  

6

 

2.1 Utjecaj đubrenja na krmne kulture Kao zelena voluminozna krma većina krmnih kultura se koristi u vegetativnom stadiju razvoja ili na prijelazu u generativnu fazu razvoja (žitarice, trave, krmni sirak, sudanska trava itd.). Krupnozrne mahunarke (grašak, grahorica, bob, soja i dr.) i sitnozrne mahunarke (djeteline, lucerka, smiljkita, esparzeta i dr.) koriste se uglavnom u fazi pupanja do početka cvatnje kao voluminozna krma. Kukuruz u gustoj sjetvi (tokorman) koristi se uglavnom u vegetativnoj fazi razvoja, a u rijetkoj sjetvi za zelenu krmu od metličenja pa do voštane zrelosti, a za silažu u voštanoj zrelosti. Kratkotrajne (interpolirane) krmne kulture, kao i višegodišnje kulture, u kratko vrijeme trebaju formirati veliku masu. Za formiranje velike mase treba im osigurati dovoljna hranjiva đubrenjem u osnovnom đubrenju i prihranama. Sva makro i mikro hranjiva koja se dodaju đubrenjem nisu jednako pokretna u zemljištu, zato se primjenjuju u različito vrijeme. Fosfro (P2O5) i kalij (K2O) te neki mirkoelementi kao i kalcifikacija primjenjuju se prije osnovne obrade zemljišta, a dio azota i neki mikroelementi primjenjuju se u prihranama tijekom vegetacije. Obzirom da su naša zemljišta uglavnom slabo obezbijeđena fosforom i kalijem, a oni su slabo pokretnu u zemljištu, đubrenjem za krmne kulture treba dodati od 80 do 120 kg/ha fosfora, a djetelinama (đubrenje na zalihu) i preko 160 kg/ha. Kalij treba krmnim kulutrama osigurati od 80 do 280 kg/ha. Fosfor, kalij i kalcijum povoljno utječu na otpornost, naročito od izmrzavanja. Azot pri đubrenju utječe na bujan rast kultura koje formiraju veću vegetativnu masu s puno lišća, bogatu bjelančevinama, ali nepovoljno djeluje na razvoj korijenovog sistema (ostaje plitko). Kasno u jesen primjenjen azot djeluje na bujan porast, ali smanjuje otpornost na niske temperature (izmrzavanje) naročito kod djetelina. Budući da biljke azot vrlo brzo  

7

  usvajaju, a iz zemljišta se lako ispire, potrebna količina azota ne smije se dodati odjednom, već se dodaju sukcesivno u više navrata startno i u prihranama tijekom vegetacije. Samo u obliku uree se može dodati veća količina azota u osnovnoj obradi zemljišta. Krmne kulture treba godišnje đubriti sa 200 do 300 kg/ha čistog azota. Samo neke kulture duge vegetacije mogu se đubriti i sa većim količinama azota. Mahunarke na korijenu imaju kvržice koje vežu atmosferski azot, pa na taj način namiruju veći dio potrebnog azota. Na kiselim zemljištima povoljan je utjecaj kalcifikacije, kojom se poravlja pH zemljišta i druge osobine, a proširuje se areal uzgoja čitavog niza kultura. Mikroelementi se uglavnom dodaju u osnovnom đubrenju ili tretiranjem usjeva u vegetaciji. Navedene norme hranjiva za đubrenje krmnih kultura primjenjuje se zavisno o osobinama zemljišta, plodnosti zemljišta, klimatskim uvjetima te prinosima i kvalitetom krme koju proizvodimo. Osim pozitivnog djelovanja na kvalitet i prinos proizvedene krme, đubrenje može imati i nepovoljan učinak na krmne kulture, odnosno na zdravlje stoke. Kasno u jesen dodani azot utječe na bujan porast kultivara ali je tim kultivarima smanjena otpornost na niske temperature, pa izmrzne. Azot biljke usvajaju vrlo brzo, naročito onaj azot koji se nalazi u nitratnom obliku. Međutim redukcija azota iz nitratnog u amonijski oblik u biljci traje nešto duže, posebno na nižim temperaturama (u proljeće i jesen) i za oblačna vremena. Kratko vrijeme nakon prihrane azotnim đubrivima (KAN) redukcija nitratnog azota u biljci nije završila, već se dio azota nalazi u nitratnom i drugim oblicima u kojima je jako otrovan. Stoga intenzivno đubrenje kultura kratko vrijeme (6 do 10 dana) nakon đubrenja može sadržavati i toksične količine azotnih spojeva u krmi. Sve kulture nemaju jednako dobro

 

8

  razvijen korijenov sistem, pa prema tome ni jednaku mogućnost korištenja dodanog azota u prihrani. Kulture koje bolje koriste azot i kraće vrijeme nakon prihrane, mogu sadržavati veće količine škodljivog azota, ali i azota u neproteinskom obliku (preko 20%). Takva krma (mlada paša) može izazvati ozbiljne probavne smetnje životinja (nadam, proljevi, pobačaj i dr.). Azot se nalazi i u različitim alkaloidima i glikozidima koji čak toksično djeluju na životinje ako se hrane tim biljkama. Neke od korovskih vrsta na intenzivno đubrenim oranicama ili ruderalnim staništima takođe mogu sadržavati veće količine nitrata koji mogu štetno djelovati na zdravlje životinja, a u pojedinim slučajevima čak i toksično. 2.2 Ukusnost (ješnost), morfološka građa i hemijski sastav krmnih kultura Na travnjacima, djetelištima, DTS i kratkotrajnim krmnim kulturama na oranicama rastu vrste različitih porodica i vrlo različitog habitusa (uzrasta), morfološke građe i hemijskog sastava. U različitim stadijima razvoja. Zbog morfološke građe, sve vrste travnjaka i djetelišta nisu jednako ukusne pa ni prikladne za ishranu stoke. Npr. kožnata epiderma starenjem otvrdne, dlake ogrube (runjava medunika), bodlje (osjak), trnje (zečji trn), nazubljenost plojke (busika), kristali (busika, šaševi), te sadržaj gorkih smrdljivih materija i otrovnih materija, sve zajedno utječe ne ukusnost krme. Po hemijskom sastavu neke vrste imaju vrlo visok kvalitet, ali zbog žaoka (kopriva), oštrih bodlji (osjak), sadržaju otrovnih materija (mlječika) glukozinolata i eruka kiselina (divlje kupusnjače), grube pokožice (vlasulja trstikasta), mirisa i ukusa kojeg prenose na mlijeko (cikorija) i dr., njihova je upotreba ograničena ili ih stoka na pašnjaku ne jede. Ukusnost krme se procjenjuje kako stoka prihvaća pojedine krmne vrste. Neke biljne vrste stoka rado jede iako sadrže čak škodljive koncentracije određenih materija. Neki kultuvari  

9

  lucerke mogu sadržavati veće količine saponina pa češće izazivaju nadam, a kada se hrani starom krmom lucerke II i III otkos nakon cvatnje mogu dati mlijeku gorak ukus. Određeni kultuvari bijele djeteline sadrže veće količine glikozida iz kojeg se može osloboditi HCN te izazvati trovanje. Nepovoljan hemijski sastav krme, odnosno količina škodljivih materija ne utječe jednako nepovoljno na sve vrste i pasmine životinja, kao i na dobnu starost. Što su pasmine plemenitije i u intenzivnoj proizvdonji, nepovoljan utjecaj jače dolazi do izražaja. Starost krme utječe na ukusnost i kvalitet. Većina biljaka u vegetativnom razvoju boljeg je kvaliteta. Prijelazom u generativnu fazu kod nekih se vrsta kvalitet smanjuje, a kod nekih žitarica i trava čak jako opada. Raste udio grubih vlakana (balasta) koji je u cvjetanju trava i žitarica već vrlo visok. Krma tih kultura u toj fazi razvoja, nije više ukusna, a kod nekih se vrsta (raž) čak tako jako smanjuje ukusnost da ih stoka nakon cvatnje uopće ne jede. Starenjem nakon cvatnje a u nekih već nakon metličenja (klupčasta oštrica) stabljika jako ogrubi. 2.3 Utjecaj staništa na krmne kulture Stanište svojim faktorima: klimom i zemljištem, može bitno utjecati na područje proširenosti određene krmne kulture odnosno sorte, ali i na kvalitet i količinu proizvedene krme. Količina i rapored padavina tijekom vegetacije utječu na količini, ali i na kvalitet proizvedene krme. Za uspješnu proizvodnju lucerke kišni faktor tijekom ljeta ne bi smio biti niži od 3,5. Za proizvodnju djetelina i DTS trebao bi iznositi od 4 do 5, dok bi za uspješnu pašnjačku proizvodnju trebao iznositi 5 i više, i to uz povoljan raspored padavina. Suša i visoke temperature općenito nepovoljno utječu na količinu ali i na kvalitet proizvedene krme na travnjacima i djetelištima. Niske temperature, a naročito mraz (kasni  

10

  proljetni i kasni jesenji) ograničavaju uzgajanje termofilnih kultura. Tip zemljišta sa svojim osobinama i potencijalnom plodnošću takođe je ograničavajući faktor uspješnog uzgajanja određenih kulutra. Suviše mokra, odnosno suviše suha zemljišta te kisela zemljišta, nepovoljno utječu na kvalitet ali i izbor krmnih kultura. Visinski položaj povoljno utječe na kvalitet krmnih kultura. Povećani intenzitet agrotehničkih zahvata u proizvodnji i korištenju povoljno utječe na kvalitet i količinu proizvedene krme. Intenzivnijom agrotehnikom može se znatno ublažiti nepovoljan utjecaj klime i zemljišta u proizvodnji krme. 2.4 Biljni (floristički) sastav U spontanoj travnjačkoj flori nizinskog područja kod nas raste od 200 do 350 biljnih vrsta, od kojih je veliki dio karakterističan za biljnu zajednicu. Od navedenog broja vrsta samo je mali broj vrsta visokog kvaliteta i prinosa (dobre trave, mahunarke, djeteline, neke zeljanice), koje su u prirodnim travnjacima često premalo zastupljene (vlažni i zamočvareni travnjaci). Trave (dobre i loše) u tratini zastupljene su sa 20 do 65%, a mahunarke sa svega 2 do 15%, rijetko sa većim udjelom. Zeljanice u tratini livada zastupljene su sa 20 do 60% pa i više. U tratini sa većim udjelom dobrih trava i mahunarki mjerama agrotehnike (đubrenje, korištenje) treba udio održavati ili čak još povećavati. Intenzivnom proizvodnjom i korištenjem travnjaka smanjuje se broj vrsta, ali najčešće povečava udio kvalitetnih vrsta kao i prinosa. U tratini naših travnjaka raste čak 75 vrlo škodljivih vrsta, od kojih je nekoliko čak otrovno, pa ako su u tratini u većoj količini mogu djelovati čak smrtonosno (kukuta, vučje stope, mrazovac, otrovna trubeljika, maočvarna i barska preslica, smretkasta mlječika, kukurijek, bujad, bijela čemerika i dr.). Neke od vrsta iz travnjaka (šaševi, sitovi, kukuta, mrazovac, bunika, gospina trava i dr.) nepovoljno utječu na rad mliječne  

11

  žlijezde (smanjujući sekreciju mlijeka), pa ako ih je u tratini mnogo mogu utjecati na smanjenje dnevne proizvodnje mlijeka. Neke često zastupljene vrste u tratini (ivančica, cikorija, slak, divlji luk, pelin, šaševi, divlje kupusnjače, mrazovac, broćika, kadulja i dr.) utječu na lučenje i na kvalitet mlijeka dajući mlijeku loš miris, ukus, boju ili konzistenciju. Od kulturnih vrsta – kupusnjače, lucerka i dr. – mogu tujecati na miris mlijeka naročito ako se koriste u punoj cvatnji i hrane prije muže. 2.5 Pesticidi (herbicidi, insekticidi, fungicidi) i teški elementi Kod sjetve djetelina i drugih kultura na oranicama pri obnovi i sjetvi novih, ali i travnjaka, da bi se zaštitio novi ponik koriste se različiti pesticidi koji često imaju dugu karencu, što se uz nestručnu primjenu može negativno odraziti na proizvodnju jer se ostaci pesticida mogu naći i u mlijeku, naročito ako se ne poštuje karenca. To se može dogoditi kod tretiranja štavlja na travnjacima i djetelištima, ali i suzbijanju ostalih korova i štetnika. Korištenjem krme uz rub, ili blizu puteva, može se u mlijeku naći olovnih i kadmijevih spojeva, štetnih za stoku, a izlučuju se u mlijeko pa utječu na kvalitet mlijeka i zdravlje korisnika. Takođe u neposrednoj blizini industrijskih pogona može doći do onečišćenja krme otpadnim produktima industrije, koje se mogu prenijeti i u mlijeko, ili utjecati na zdravlje životinja. 2.6 Način i oblik korištenja krme i manipulacija pri korištenju krme Stoka se hrani zelenom krmom (paša, košnja i ishrana u štali), sijenom, silažom (s različitim postotkom suhe materije), zrnom (prerađenim). Pri korištenju krme (voluminozna, zrno) nastaju gubici na masi, ali još veći na hranjivima (kvalitetu) od koji zavisi dnevna proizvodnja mlijeka.

 

12

  Gubici na masi i hranjvima koji nastaju pri korištenju (različitog oblika) krme vrlo su tazličiti, a o njima može zavisiti uspješnost proizvodnje po jedinici površine, odnosno po grlu. Gubici pri korištenju krme napasivanjem iznose od 10% pri najintenzivnijem načinu korištenja (pregonska paša) pa do 80% i više pri ekstenzivnom načinu korištenja (vrlo slabo opterećen i loše iskorišteni pašnjaci). Košenjem i korištenjem zelene krme u štali gubici iznose od 5 do 10%, zavisno od kulture, uvjetima korištenja, stanju i ispravnosti mehanizacije i edukacije farmera, uređenosti površina i dr. Sušenjem sijena gubici mogu biti od 15 do 30%, a rijetko čak i preko 60%, zavisno o vrsti i kulturi koja se suši, vremenu i stadiju razvoja u kojem se kultura suši, opremi kojom se suši i sprema i dr. Kod siliranje gubici su najčešće od 15 do 30%, a mogu biti i veći, zavisno o kulturi, vremenu, mehanizaciji, manipulaciji i tipu silosa i od farmera. Pri žetvi zrnastih kultura (koncentrat) gubici najčešće iznose 2 do 10%. Veći gubici nastaju, ako su loši vremenski uvjeti pri žetvi, loša manipulacija vlažnim zrnom i mehanizacijom, te neprimjereno skladištenje i čuvanje. Ako je krma loše pripremljena – zagrijana, pljesniva, fermentirala (sijeno, silaža, zrno) – i ako se takva krma koristi u ishrani krava muzara, takva krma može izazvati zdravstvene probleme stoke, ali i utjecati na kvalitet i količini mlijeka. Za određenu namjensku upotrebu mlijeka, da bi se dobili proizvodi od mlijeka visokog kvaliteta, stoka se mora hraniti određenom vrstom krme, visokog kvaliteta. Mlijeko krava hranjenih krmom dobro uređenih travnjaka, djetelišta i DTS (paša, sijeno, silaža) korištenih pravovremeno, te kratkotrajnih kultura na oranicama u dobro izbalansiranom obroku visokog je kvaliteta. Mlijeko krava hranjenih silažom manje je pogodno za proizvodnju fermentiranih mliječnih proizvoda.

 

13

  Loše pripremljena krma – pljesniva, dijelom trula, zagrijana, lošeg biljnog sastava, kasno korištenih kultura s ostacima pesticida – može manje ili više utjecati na kvalitet ali i količinu mlijeka. 2.7 Kako i kada koristiti krmu za visoku proizvodnju mlijeka po jedinici površine Kvalitetno mlijeko dobije se od zdravih krava koje se napasuju na uređenim i dobro održavanim pašnjacima, odnosno ishranom krava kvalitetnom krmom s oraničnih površina udaljenih od industrijskih pogona i puteva, bez primjene pesticida ili uz vrlo ograničenu primjenu pesticida, ali uz obavezno poštivanje karence. Površine na kojima se proizvodi krme stoku moraju biti uvijek pokrivene kulturom u gustom sklopu i treba ih intenzivno koristiti kao bi se čestim korištenjem smanjio ili čak onemogućio razvoj korova, koje treba suzbijati prvenstveno mehanički, a samo u krajnjem slučaju pesticidima. Kulture koje se za ishranu krava muzara koriste kao zelena krma treba uglavnom koristiti u vegetativnom stadiju razvoja (trave, žitarice). Neke kulture mogu se koristiti i na prijelazu u generativnu fazu razvoja ili u početku generativne faze razvoja (djeteline, grahorice, grašak i njihove smjese), a neke u generativnoj fazi razvoja (kukuruz, soja, grašak, bob i dr.). Tehnologijom proizvodnje i korištenja krmnih kultura treba podesiti tako da se od proljeća do jeseni neprekidno proizvodi dovoljno krme visokog kvaliteta, kojom će se namiriti potrebe mliječnog stada. Proizvodnju krme treba organizovati intenzivnim korištenjem travnjaka (napasivanje, košnja), te krmnim kulturama na oranicama i kombinacijom korištenja travnjačkih površina a krmnim kulturama sa oranica. Što je kod nas najčešći oblik. Kombinacijama kultivara i krmnih kultura sijanih u različitim rokovima sjetve i spretnom interpolacijom postižu se vrlo visoki prinosi mase i hranjiva po jedinici površine. Za interpolaciju između dvije kulture postoji  

14

  čitav niz sorata krmnih kultura, koje se vrlo dobro uklapaju u plodored, dajući u kratko vrijeme puno krme visokog kvaliteta. Prinosi i kvalitet proizvedene krme mogu jako varirati zavisno o primjenjenoj agrotehnici, ali i uvjetima za proizvodnju. Dobro odabranim kulturama i sortama, te smjesama krmnih kultura kod nas se može proizvesti puno kvalitetne krme od ranog proljeća pa do jeseni. 2.8 Paša Paša je kvalitetan i najjeftiniji izvor hranjivih tvari u proizvodnji mlijeka tijekom ljetnih mjeseci, od sredine aprila do sredine oktobra. Pašu je moguće organizirati na prirodnim ili kultiviranim pašnjacima, a predstavlja zeleno voluminozno krmivo kao mješavinu samoniklih trava i leguminoza (djetelina), zeljastoga bilja (jestivih i pravih korova, otrovnoga bilja) i travolikih biljaka (šaš, sita, rogoz). Na hranjivi kvalitet paše utječe udio vrijednih biljnih vrsta, stadij razvoja vegetacije kada se koristi i način korištenja. Poželjan sastav biljnih vrsta na dobrome pašnjaku je: - 60–70% trava (rana pahovka, klupčasta oštrica, vlasulja crvena, engleski ljulj, livadna vlasulja, mačji repak) - 20–30% mahunarki (crvena, bijela i žuta djetelina) - do 10% korovnoga bilja. Vrijeme eksploatacije pašnjaka treba prilagoditi stadiju vegetacije, jer biljka starenjem mijenja hemijski sastav i hranjivu vrijednost. Starenjem biljke smanjuju količinu vrijednih hranjivih tvari, bjelančevina, lakoprobavljivih ugljikohidrata (šećera) i vitamina, kao i vode. Istovremeno raste količina sirove vlaknine (celuloze) i stepen njene lignificiranosti, odrvenjelosti. Prema tome, preporučuje se korištenje zelene mase u trenutku postizanja visokih prinosa i, pri tome, pravilnog odnosa hranjivih tvari. Kod većine trava to je pred cvatnju, a kod leguminoza u vrijeme kada je oko 50% biljaka u cvjetanju. Uz napomenu da korištenje pašnjaka može  

15

  biti nomadskim napasivanjem, košnjom i kombiniranjem napasivanja i košnje, za preporučiti je posljednju varijantu, jer omogućava najbolje korištenje proizvedene zelene mase pašnjaka. Posebno je taj pašno-košni sistem u prednosti kada se primjenjuje u pregonskim pašnjacima. Na dobrim pašnjacima mliječna krava dnevno može konzumirati oko 80-100 kg zelene mase, što uravnoteženjem energetske vrijednosti, bjelančevina i mineralnih tvari podmiruje dnevnu proizvodnju mlijeka od oko 18-20 kg.

 

16

  Tabela 1. Sjetva, vrijeme i stadij korištenja, kvalitet i prinosi najznačajnijih krmnih kultura Br.

Kultura

Vrijeme Sjetve

Korištenja

1

Ozime repice i ogrštice

20.08-15.09

10.-30.04

2

Ozima raž

25.09-15.10

20.04-05.05

3

Ozima smjesa raž i grahorica

25.09-15.10

25.04-15.05

4 5

Ozima pšenica i grahorice

6

Ozima pšenica i grašak

7

Jara zob mahunarkama

8

sa

Ljuljevi italijanski westerwodski

9

Stočne repe

10

Stočni kelj Glavni Naknadni Postrni Kukuruz

11

25.09-15.10

Ozima smjesa raž i grašak

 

01-20.10

jarim i

25.04-15.05 10.05-10.06

01-20.10

10.05-10.06

Mart

Po potrebi

03-08 mjesec 03. mjesec 03.mj. 4-6 mj. 6-7 mj. 4.-7. mj.

Po potrebi Po potrebi

Stadij razvoja i način korištenja Zelena masa do početka cvatnje Zelena masa vlatanje – početak klasanja Zelena masa-vlatanje-cvatnja grahorice. Silaža - nalijevanje Zelena masa – vlatanje – cvatnja Silaža - nalijevanje Zelena masa- vlatanje-cvatnja Silaža-mliječna zrelost Zelena masa- vlatanje-cvatnja Silaža-mliječna zrelost Zelena masa –početak metličenja Silaža – mliječna zrelost Zelena krma Sijeno Silaža Glave i lišće – jesen Korijen – jesen, zima

Po potrebi

Zelena krme i silaža

Po potrebi

Zelena krma Silaža – voštana

Prinos mase t/ha 30-80

Suha materija 9 - 14

Hraniva u masi Sirove bjelančevine 2,1 – 2,7

Skrobna vrijednost 5 – 7,5

30-50

15-20

2,5

10-13

30-50

15-20 3,5

11

30-40 30-60

30 15-20 3,5

11,1

40-50 30-60

30 16-22 3

8,5

30-50 30-60 40-55 20-40

30 16-22 30 14-24

3,2

8,6

3,2

9-13

30-40

28-32 14-22

50-100

1,7-2,2

8-12

20-30 40-100

30-45 8-22 6-15

0,4-1,2

3,6-8,5

80-120 40-120 30-80 30-80 40-60

12-15 10-15 10-15 16-26 24-33

2-2,5 1,8-2,5 1,8-2,8 1,8-2,2 1,8-2

8-12 8-12 8-10 10-16 15-18

17

 

12

Krmni (hibridni) sirak

4.-7. mj.

Po potrebi 

13

Lucerka

3. i 8. mjesec

Po potrebi 

14

Crvena djetelina

3. i 8. mjesec 

Po potrebi 

15

Bijela djetelina

3. i 8. Mjesec

Po potrebi

16

Travnjaci Rano košeni Srednje rano Kasno

 

Broj otkos 4 3 1,5 

Silaža- puna zrelost Zelena krma Silaža Zrno Zelena krma Sijeno Brašno Zelena krma Sijeno Brašno Zelena krma Sijeno

4-11 30-100 30-60 4-11 35-70 7-15 7-14 30-60 5,5-12 5-11 25-50 3,5-8

14-20 24-30

8-12 1,5-2 1,5-1,6

86-90 10-12 14-16,5

18-24 85-88 88 18-22 85-88 88 15-18 85-88

3,8-4,8 8-16 16 i više 3-3,7 8-15 15 i više 2,4-3,3 11,3

9-10 23-41 9,5-11,3 32-45

85-88 85-88 85-88

9 6 3

48 45 28

8-10,5 35,6

18

 

Tabela 2. Intenzivna proizvodnja i iskorištavanje površina pod krmnim kulturama u slijedu na gazdinstvu – dvije žetve godišnje, za 10 krava muzara s dnevnom proizvodnjom 15 litara s 4% mliječne masti Kultura u slijedu

Prinos t/ha

Ozime repice i ogrštica Smjesa ozimog graška i raži Smjesa ozimog graška i tritikale Smjesa ozimog graška i pšenice Smjesa ozimog graška i zobi Smjesa jarog graška i zobi Ukupno ozime i jare kulture

46 43,6 48,1 52,5 38,6 31,5

Smjesa ozimog graška i pšenice Ukupno pod ozimim i jarim kulturama

45,9

DTS – za sijeno DTS za zelenu krmu Ukupno pod DTS

13,7 64,8

Kukuruz za zrno Kukuruz za zrno Hibridni sirak Hibrdini sirak Stočni kelj Stočni kelj Hibrdini sirak Kukuruz za silažu Kukuruz za zrno Ukupono pod naknadnim kulturama

10 10 72,6 72,6 81,8 71,9 72,6 41,2 8

Površina ha

Vrijeme iskorištavanja Kalendarski

Ozime i jare kulture za zelenu krmu 0,14 16.-25.04 0,15 26.04-05.05 0,13 06.-15.05 0,12 16.-25.05 0,26 26.05-10.06 0,40 11.-30.06 1,20 16.04-30.06 Ozima smjesa za silažu 0,95 25.05-10.06 2,15 Djetelinskotravna smjesa za sijeno i zelenu krmu 1,04 05.-10. mjesec 0,14 01.-15.07 1,17 Naknadne kulture 0,14 10.mjesec 0,15 10. mjesec 0,13 16.07-20.10 0,12 16.07-20.10 0,26 16.08-20.11 0,19 16.08-20.11 0,31 16.08-20.10 0,78 10.mjesec 0,07 10. mjesec 2,15

Dana

10 10 10 10 16 20 76 Po potrebi

Po potrebi 15 Po potrebi Po potrebi Po potrebi 97 97 97 97 77 Po potrebi Po potrebi

Nedostaje 4.366 kg zrna kukuruza koji se proizvodi na površini od 0,67 ha. Na istoj površini proizvede se 30,8 tona zelene mase ozime smjese graška i pšenice za silažu (zelenu krmu) kao rezerva. Sveukupna potrebna površina za proizvodnju krme kojom se namiruju potrebe za 10 krava muzara iznosi 4 hektara uz rezervu od 31 tonu zelene krme ozime smjese.

 

19

  3. VOLUMINOZNA KRMIVA 3.1 SILAŽE U današnje vrijeme uspješna proizvodnja u stočarstvu se teško može zamisliti, bar kada se radi o krupnoj stoci, bez spremanja silaže. Silaža je sočna krma koja se najčešće koristi u toku zimskog perioda. Sam proces siliranja krme se odvija ukišeljavanjem svježe zelene krme, putem prirodnih fermentacionih procesa, uz mogućnost vještačkog dodavanja određenih hemijskih sredstava za pospješivanje fermentacije. Degradacija hranljivih materija je, pri spremanju silaže, manja u odnosu na sijeno. Troškovi spremanja silaže, u odnosu na sijeno, su niži, prema nekim istraživanjima čak za 1/3. Pravilno spremljena silaža može pri ishrani stoke u potpunosti zamjeniti zelenu krmu. Stoka održava visoku produktivnost pri ishrani silažom. kao i zelenom krmom. Pravilno pripremljena silaža može dugo sačuvati svoju hranljivu vrijednost. Pripremanje silaže se obezbjeđuje mliječno-kiselinskim vrenjem. Na sam proces siliranja utiče hemijski sastav biljke koja se koristi za siliranje, pri samom procesu siliranja neophodno je prisustvo dovoljne količine šećera. Sve krmne biljke se, prema svom hemijskom sastavu i lakoći siliranja, mogu podijeliti u tri osnovne grupe: • krmne biljke koje se mogu lako silirati (kukuruz, sirak) • krmne biljke koje se teže siliraju (ove biljke se mogu silirati manje uspješno, same bez dodajućih aditiva) • krmne biljke koje se ne mogu silirati bez dodatka aditiva ili konzervansa (neke vrste trava, leptirnjače), ovim biljkama se moraju dodavati materijali bogati šećerom (kukuruz, kukuruzna prekrupa, melasa i dr.)

 

20

  3.1.1 USLOVI ZA SILIRANJE Za uspješno spremanje silaže potrebno je ispuniti određene uslove, kad je u pitanju krma i kad su u pitanju uslovi, pri kojima se silira. 3.1.1.1 Zahtijevi prema biljkama: Mora se napomenuti da se moraju ispuniti uslovi o pogodnosti biljaka za siliranje. Glavni uslov je šećerni minimum, što znači da u biljkama mora biti dovoljno rastvorljivih šećera za nesmetanu fermentaciju. Količina šećera treba da bude iznad 10 % u suhoj materiji. Bitan momenat je i puferna snaga biljaka, postoje biljke čiji hemijski sastav usporava zakišeljavanje sredine. Biljke iz familije žita imaju manje jedinjenja koje usporavaju zakišeljavanje, dok leptirnjače imaju više. 3.1.1.2 Faza razvoja biljaka: Važno je istaći da mlađe biljke imaju više rastvorljivih šećera te su pogodnije za siliranje. Travnjake treba kositi za silažu prije klasanja, ili najkasnije početkom klasanja. Travnjaci silirani u ranijim fazama razvoja daju bolje rezultate pri siliranju, u odnosu na kasnije faze razvoja. Optimalna faza razvoja za siliranje leptirnjača je u fazi završetka cvjetanja, kada imaju u sebi više suhe materije, što povoljno utiče na fermentaciju. Smjesu trava i leptirnjača treba silirati kada je jedna od komponenti u masi dostigla stadijum kaji je najpogodniji za siliranje. Žitarice (ječam, zob, raž i kukuruz) treba silirati čim je zrno dospjelo u stadijum mliječno-voštane zriobe.

 

21

  3.1.1.3 Ciklus vegetacije: Kod krmnih biljaka koje se kose više puta u toku vegetacionog perioda, važno je istaći da se prvi, a ponekad i poslednji otkos, koriste za spremanje silaže. Kod siliranja prvog otkosa travnjaka obavezno je dodavati ugljenohidratna hraniva (prekrupa kukuruza). 3.1.1.4 Količina vode: Optimalna vlažnost za spremanje silaže kreće se između 60 do 70 %. Kod siliranja vlažnog materijala koji se silira treba ga miješati sa suhim (slamom, mekinjama, kukuruznom prekrupom i dr.) 3.1.2 POSTUPAK SILIRANJA Neophodni uslovi za uspješno siliranje koje je potrebno obezbijediti su: • pravilna veličina sjeckanja • pravilno punjenje silosa • pravilno zatvaranje silosa Posebnu pažnju treba posvetiti veličini sjeckanja, koje zavisi, kako od biljke, tako i od vrste životinja kojima je silaža namijenjena. Kad su u pitanju biljke sa grubim stablom (kukuruz), ili biljke koje imaju šuplje stablo (žita, trave), onda odresci treba da su kraći, u odnosu na biljke sa nježnijim stablom, 70 % mase isjeckano na dužinu do 1 cm a 30 % veće od 3 cm. Veličina sječke kod materijala koji se silira za goveda mogu biti duža, u odnosu na spremanje silaže za ovce. Sitnije sjeckanje biljnog materijala omogućava lakše spremanje silaže, a isto tako, njezin dobar kvalitet. Pravilnim punjenjem silosa obezbjeđuju se anaerobni uslovi, koji su neophodni da bi se onemogućio razvoj štetnih mikroorganizama. Ovi uslovi se obezbijeđuju dobrim sabijanjem mase za silažu (najčešće traktorima). Vlažnu masu netreba pretjerano gaziti, međutim suhlju masu potrebno je intenzivnije gaziti da bi došlo do boljeg slijeganja. Masu gaziti  

22

  4 do 5 minuta sa traktorom težine 5.800 kg u slojebima od 12 cm. Pravilno zatvaranje silosa je bitan momenat pri spremanju silaže. Pravilnim sabijanjem silomase, u toku samog spremanja silaže, omogućava se istiskivanje vazduha iz mase koja se silira. Pravilno i blagovremeno zatvaranje silosa, brzo (za 5 do 6 sati), neophodno je za inaktivaciju oksidativnih procesa. 3.1.3 OBJEKTI ZA SPREMANJE SILAŽE Trenč silosi ili širi horizontalni silosi su objekti najčešće pravougaonog oblika, izgrađeni od betona, cigle, kamena. Korišćenjem plastične folije uz zidove i pri pokrivanju ovih silosa, smanjuju se gubici i povećava kvalitet siliranja. Silo rovovi su objekti koji nastaju ukopavanjem silosa u zemlju. Izgrađeni su od armiranog betona, i lakša je primjena teške mehanizacije. Kod izgradnje ovih rovova treba obratiti pažnju na izradu slivnika, da se nesmetano cijedi ocjedak i skuplja u nižem nivou u odnosu na pod silosa. Silo jame su objekti koji se grade u zemlji. Preporučuje se graditi ove objekte na ocjeditim terenima gdje nema opasnosti od podzemnih voda. Vertikalni silosi (silo-tornjevi) su savremeni objekti za siliranje sa širokom primjenom u svijetu. Harvestor silosi izgrađuju se od čeličnih ploča i predviđeni su za pripremanje (konzervisanje i čuvanje) velikih količina hrane. 3.1.4 METODE SILIRANJA Šećerni minimum, odnosno minimalna količina lakorastvorljivih ugljenih hidrata, neophodna za uspješnu fermentaciju je veliki problem kod spremanja silaže. Proces siliranja se može stimulisati dodavanjem silokrmi materijala koji sadrže šećere. Postoji veliki izbor ugljenohidratnih dodataka koji se koriste u praksi, a kao  

23

  najpodesniji i najjeftiniji je prije svega kukuruzna prekrupa. Za pospješivanje procesa siliranja silokrmi se može dodati kukuruzna prekrupa u količini 6 do 10 %, sve zavisno od materijala koji se koristi za siliranje. Prekrupa treba da bude sitno mljevena i pravilno raspoređena po silokrmi. Preporičuje se silaža nastala od 80 % zelene krme i od 20 % mljevenog kukuruznog klipa, što je odlična krma za krave muzare. 3.1.5 PROCJENA KOLIČINE SILAŽE Potrebna količina silaže za goveda utvrđuje se na osnovu pretpostavke da se životinje hrane silažom 200 dana i da se po jednoj životinji daje oko 25 kg silaže dnevno. Prosječno se računa da u 1 m³ slegnute silaže ima oko 800 kg. Na osnovu ovih elemenata vrši se procjena silaže za jednu životinju i ona iznosi oko 6,5 m³ silažnog prostora i ovaj broj se množi sa brojem životinja koje će se hraniti silažom, tako da se dobije ukupna zapremina silaže. Silosi treba da su prostorno manji, ali i veći broj, iz praktičnih razloga početka pražnjenja i smanjenja gubitaka. 3.1.6 GUBICI PRI SILIRANJU Gubici fizičko-mehaničkog karaktera nastaju isticanjem biljnog soka iz silaže. Intenzitet isticanja zavisi od količine suhe materije. Pri manipulisanju silažom mogu nastati određeni gubici, pri transportu, istovaru i ostalim prebacivanjima silaže. Gubici nastali dodatnom fermentacijom nastaju na račun rezervi ugljenih hidrata. Pravilnim siliranjem ovi gubici se svode na minimum. Gubici nastali kvarenjem nastaju usljed nedovoljnog sabijanja, prodora vazduha, dodira sa zidovima i zbog neblagovremenog zatvaranja siloobjekta. Gubici usljed kvarenja mogu biti od 20 do 50 %

 

24

  3.2 SJENAŽA Najrasprostranjeniji način spremanja i konzerviranja zelene krme je siliranje. Istovremeno ovaj način spremanja krme moguć je samo kod krmnih biljaka bogatih ugljenim hidratima (prva grupa biljaka pogodnih za siliranje). Međutim, kada se ukazala potreba za siliranjem proteinskih biljaka (leguminoza), koje su siromašne ugljenim hidratima (šećerima) uvidjelo se da se one loše mogu silirati. Za dobijanje kvalitene silaže od zelene krme leguminoza neophodno joj je dodavati krmu bogatu šećerima, melasu, hemijske preparate, koji su sposobni poboljšati siliranje, vještački je zakiseliti ili sterilisati. U novije vrijeme, sve više je u primjeni novi način spremanja i konzerviranja leguminoza samokonzerviranjem prethodno provenjene zelene krme ili biljaka smanjene vlažnosti, čime se omogućuje dobijanje visokokvalitetne stočne hrane, poznate pod nazivom “ sijeno-silaža” ili sjenaža, a taj postupak zove se sjenažiranje. Sjenaža je silirana provenuta masa trava, djetelinsko-travnih smjesa ili leguminoza, koja podsjeća na sijeno a djelimično i na silažu. 3.2.1 ZAŠTO SPREMATI SJENAŽU Prema brojnim iskustvima i rezultatima spremanja i iskorišćavanja sjenaže, postignuti su proizvodni i ekonomski efekti sa boljim rezultatima nego sa sijenom i silažom. Pri pravilnom postupku spremanja sjenaže manji su gubici, a krma sa sadržajem vlage 45 do 55 %, zadržava svježinu, ostaje list u cjelini, nema mehaničkih gubitaka, očuva se prirodna boja i miris, a hemijski sastav sjenaže je neznatno promjenjen u odnosu na zelenu krmu. U postupku spremanja sjenaže obrazuje se znatno manje organskih kiselina, s tim u vezi, pH vrijednost sjenaže ostaje na vrlo visokom nivou. Manja kiselost u odnosu na silažu, omogućava njeno korišćenje kao osnovnog hraniva za sve kategorije preživara. Zbog svega  

25

  navedenog, stoka rado jede sjenažu, bolje od mnogih drugih kabastih hraniva. Pri proizvodnji sjenaže sa 1 Ha dobija se više krmnih jedinica, nego pri spremanju sijena (1000 do 1500) i silaže (300 do 400). Pri sjenažiranju postiže se za 30 % više suhe materije po jedinici površine, za 44 % bolja je svarljivost proteina, odnosno u cjelini za 45 % bolja je svarljivost suhe materije, nego što je slučaj pri spremanju sijena. Proces sjenažiranja je moguće u potpunosti mehanizovati. Osim toga, sjenaža ne smrzava, a pri njenom spremanju isključuje se prevoz velike količine vlage (vode). Proizvodnja sjenaže manje zavisi od vremenskih uslova, nego spremanje sijena, zato što za provenjavanje u polju treba 3 do 4 puta manje vremena nego za sušenje sijena, a ima prednost i u odnosu na spremanje silaže. 3.2.2 USLOVI ZA SJENAŽIRANJE Osnovni elementi tehnologije spremanja sjenaže su: - značajno provenjavanje zelene krme ( 45 do 55 %) - stvaranje uslova za obrazovanje i očuvanje visoke koncentracije ugljendioksida CO2 Za spremanje sjenaže potrebni su kvalitetni silo-objekti kao za spremanje silaže. Za dobar kvalitet sjenaže objekat za spremanje treba da ispuni gore navedene uslove. U novije vrijeme, većim korišćenjem različitih sintetičkih materijala ( kao što je plastična folija) razvijen je način spremanja sjenaže u silo-folijama. Ovo nije ništa drugo do punjenje i nabijanje sjenaže u foliju profilisanog prečnika sa prečnikom prese punilice. Punjenje i postavljanje folija je jednostavno, obavlja se na pogodnom mjestu, u krugu ekonomskog dvorišta ili u blizini farme. Međutim, mašina za punjenje i spremanje sjenaže u foliji (koja je za jednokratnu upotrebu) je dosta skupa.

 

26

  3.2.3 VRSTE KRME ZA SPREMANJE SJENAŽE U principu sjenažirati se može krma od svih krmnih biljakaod kojih je moguće spremati kvalitetnu silažu ili sijeno. Pored toga prednost sjenažiranja je što se može koristiti krma od tzv. proteinskih-leguminoznih biljaka, koje su nepogodne za siliranje, odnosno svrstane u drugu grupu biljaka prema pogodnosti za siliranje. Takođe u slučaju da krma u momentu košnje ima nešto veću vlagu, što bi u postupku pripreme silaže dovelo do formiranje velikog ocjedka (efluenta) u procesu sjenažiranja nema smetnji, obzirom da se masa prethodno provenjava. Iz ovog proizilazi da sjenažirati treba kvalitetnu proteinsku krmu, jer se njome obezbjeđuje sjenaža visokog kvaliteta. 3.2.4 KADA SPREMATI SJENAŽU Kada se radi o travama treba ih kositi u vlatanju. Kada se radi o leguminozama (djetelina, lucerka i dr.) treba ih kositi prije pupanja. Kada se radi o djetelinsko travnim smjesama kositi ih kada jedna od biljaka u smjesi bude u optimalnoj fazi za pripremu sjenaže ( vrijeme košnje prilagoditi prvoj biljci koja je u optimalnoj fazi za pripremu). Prema analizama hranidbena vrijednost sjenaže zavisno o fazi u kojoj se nalaze trave i leguminoze se mijenja, što znači sa starošću pokošene mase smanjuje se udio bjelančevina, a povećava sadržaj celuloze. Uz to se gubi i sadržaj vitamina i mineralnih materija u zelenoj masi u kasnijoj košnji nakon cvatnje. Zato treba požuriti da se sjenaža što ranije spremi već početkom maja (ako dozvole vremenske prilike). 3.2.5 TEHNOLOŠKI POSTUPAK SJENAŽIRANJA Sjenažiranje se sastoji u spremanju i čuvanju krme (travne, travno-leguminozne smjese, krme višegodišnjih leguminoza) sa sadržajem vlage 45 do 55 %. Krmni usjev za spremanje sjenaže treba kositi, po mogućnosti prije podne (8 do 14 sati)  

27

  ili predveče, stajanjem na suncu 3 do 4 sata pa do 6 do 8 sati, nekad i više prosušiti, odnosno svesti vlagu u pokošenoj krmi na 45 do 55 %. Prosušena (provenjena) masa se kupi, sjecka (3 do 4 cm), prevozi do sjenažera (objekat za spremanje sjenaže) i vrši punjenje uz značajno sabijanje mase. Dobro sabijanje i zatvaranje sjenažne mase su osnovni preduslov za stvaranje povoljnih uslova za spremanje sjenaže (anaerobni uslovi). Osnovni uslovi za dobijanje kvalitetne sjenaže su brzo punjenje objekta, dobro sabijanje i blagovremeno zatvaranje napunjenog objekta. Sjenaža se može spremati i u foliji, mašinama za kupljenje, sjeckanje i sabijanje mase u foliji. Osnovni problem kod postupka sjenažiranja je kritična granica vlažnosti zelene krme pri spremanju sjenaže. Ukoliko je procenat vlage veći od 55 % odvija se proces siliranja, a ispod 45 % ne može da se obezbijedi kvalitetno sabijanje mase, odnosno anaerobizacija. Na terenu je teško raditi laboratorijsku analizu da se utvrdi procenat suhe materije pa stoga postoji praktičnije rješenje – iz isjeckane mase za sjenažu napravi se gruda, i ako je nemoguće naptaviti grudu ili ako se odmah raspadne masa je presuha, kada se lako formira gruda i iz nje se cijedi voda, masa je prevlažna i gruda se ne raspada. Kada se formira gruda i ako se raspadne sama od sebe za 1 do 2 minute tada je najpovoljniji momenat za spremanje sjenaže. 3.2.6 GUBICI PRI SPREMANJU SJENAŽE Gubici pri spremanju sjenaže su znatno manji u odnosu na spremanje silaže a posebno sijena. Oni se obično kreću: kod sjenažiranja 13 do 15 %, kod siliranja 17 do 20 %, kod sijena 21 do 27 % suhe materije. Kod sjenažiranja gubici u azotnim materijama (proteinima ) su neznatni. Posebno se pri sjenažiranju dobro očuvaju biostimulativne materije (karotini), u prosjeku 70 do 80 %.

 

28

  3.2.7 OCJENA KVALITETA SJENAŽE Kvalitet sjenaže određuje se organoleptičkom ocjenom i hemijskom analizom. Organoleptički pokazatelji kvaliteta sjenaže su miris, ukus i boja. Po mirisu sjenaže može se dosta pouzdano suditi o njenoj hranljivoj vrijednosti. Sjenaža dobrog kvaliteta ima slab voćni miris ili miris ukišeljenog povrća (turšije), koji podsjeća na miris sijena iz plasta ili stoga. Pljesniv, memljiv miris predznak je sjenaže lošeg kvaliteta. Sjenažu sa prijatnim hljebnim mirisom ili mirisom meda goveda dobro jedu, međutim taj miris je rezultat povišene temperature pri konzerviranju i ukazuje na smanjenu svarljivost proteina, nizak sadržaj karotina, i oni se brzo razgrađuju pri tom režimu sjenažiranja. Boja sjenaže je zanačajna u organoleptičkoj ocjeni njenog kvaliteta. Sjenaža sa bjeličasto-zelenom bojom , sa uljnim prelivom (odsjajem) kod leguminoza i žuto-zelena boja kod vlatastih trava znak je dobrog kvaliteta. Tamno-mrka boja ukazuje na nizak stepen svarljivosti bjelančevina, odsustvo ili mali sadržaj karotina. Ukus sjenaže treba da je neutralnog do slabo kiselog ukusa Hemijska analiza sjenaže obuhvata: vlažnost, aktivnu kiselost – pH, sadržaj pojedinačnih organskih kiselina (mliječne, sirćetne, buterne, posebno slobodne mliječne i slobodne i vezane sirćetne kiseline), sadržaj amonijaka i karotina. 3.3 SIJENO Vrijeme košnje travnjaka bitno utiče na kvalitet i količinu biljne mase sa travnjaka. Pravovremenom kosidbom poboljšavamo kvalitet sijena, povećava se broj otkosa u sezoni, a samim time i veći urod mase na jedinicu površine, poboljšava se sastav kvalitetnih trava na travnjaku a smanjuje procenat loših, i na kraju što je najvažnije povećava se proizvodnja mlijeka.  

29

  3.3.1 VRIJEME KOŠNJE TRAVNJAKA Rano košenje prvog otkosa stimulira vegetativni porast travnjaka što omogućava četiri i više turnusa godišnje. Trave kositi u vrijeme pred klasanje (vrh klasa se skoro vidi). Leguminoze kositi u vrijeme pupanja (djeteline, lucerka, smiljkita). Djetelinsko-travne smjese kositi kada je dominantna vrsta u smjesi u optimalnoj vegetaciji za košnju. Optimalan rok za košnju sljedećih otkosa nastupa za 4 do 6 nedjelja nakon košnje, zavisno o sastavu travnjaka i intenzitetu porasta. Kasnija košnja – nakon cvatnje omogućuje veći dobitak u količini ali se gubi na kvalitetu. Masa većine trava i leguminoza u smjesi nakon cvatnje ima veći udio stabljike, koja je u cvatnji ogrubila. Ako se takva masa, koja je jako ogrubila, kosi i suši za sijeno, sušenjem će još jače ogrubjeti i dat će lošu krmu niskog kvaliteta te veliki gubitak hranjiva, naročito bjelančevina. Takva pokošena masa ima dosta vlakana. Velika količina vlakana može smanjiti potrebe za unosom kabaste hrane i koncentrata (stvara osjećaj sitosti kod krava), što rezultira manjom proizvodnjom mlijeka. Ukoliko se travnjak kosi kasno, nastupom toplog i suhog vremena, kasno košeni travnjak se slabo obnavlja, jer korijenje trava i leguminoza u u gornjem sloju zemljišta nema dovoljno vlage za obnavljanje. Kasno košeni travnjaci u prvom otkosu daju veći prinos ali manje kvalitete, a u drugom otkosu daju niske prinose lošeg sastava i kvaliteta. Osnovni cilj jeste proizvesti kabastu hranu koja sadrži što više energije i bjelančevina. Sadržaj enrgije i bjelančevina u travi i leguminozama se smanjuje njihovim sazrijevanjem. 3.3.2 SUŠENJE SIJENA Pravovremeno pokošenu krmu treba pravilno konzervirati (sijeno osušiti). Sušenje može biti prirodno i vještačko u  

30

  sušarama sa toplim i hladnim zrakom. U našim prilikama još uvijek je najzastupljenije prirodno sušenje sijena. O načinu na koji se suši zavisi kvalitet. Sušenjem se smanjuje vlaga u biljci sa 75 do 80 % na 12 do 14 %. Pri sušenju treba nastojati da se gubici hranjivih materija svedu na minimum. Prirodno sušenje može biti na dva načina: na zemljištu i na napravama. Sušenje na zemljištu treba započeti u vrijeme toplog vremena bez padavina i treba najmanje 2 do 3 sunčana dana. Ovim se načinom gubi 40 do 50 % hranjivih materija iz sijena. Sušenjem na napravama gubici u hranjivoj materiji se smanjuju, ali je potreban dosta veliki ljudski rad. Naprave za sušenje sijena su razni jahači, piramide i dr. Bitno je da masa koja se suši ne dodiruje zemlju, na naprave se stavlj aodmah nakon košnje ili provenuta. Prva prečka ili žica postavlja se na visini 60 do 70 cm a razmaci između su 30 do 40 cm. Masa se počinje stavljati poput crijepa na naprave od donje prečke prema gornjim a skida se obrnutim redom. Masa se suši strujanjem vazduha a može ostati u polju i do drugog otkosa. 3.3.3 SKLADIŠTENJE SIJENA Osim pravilnog sušenja bitno za kvalitet sijena je i skladištenje. Sijeno pravilno osušeno može se skladištiti kao balirano ili u rinfuzi. Skladištenje baliranog sijena je puno jednostavnije, zauzima manje mjesta, lakši je transport i lakše je određivanje količine sijena, a to je bitno kod planiranja potreba za sijenom na farmi. Rastresito sijeno može se čuvati u stogovima ili u sjenicima. Kod sjenika koji su iznad štale potrebno je dobro izolovati pod da ne bi miris i stajska vlaga uzrokovali kvarenje sijena. Ukoliko se sijeno skladišti u stogovima treba izabrati ocjedito zemljište, u sredinu se postavi stup oko kojeg se slaže sijeno. Na zemlju se stavlja stara slama, kamenje, granje da sijeno nejma kontakta sa zemljom. Stog se pokriva najlonom.

 

31

  Uskladišteno kvalitetno sijeno sadrži najviše 12 do 14 % vlage. Važno je voluminozno krmivo u ishrani svih preživara. 3.3.4 KVALITET SIJENA Kvalitet sijena se procjenjuje vizuelno i u laboratorijama. Vizuelno se procjenjuje na temelju nekoliko faktora a to su: vrijeme košnje, odnosno stadij razvoja biljaka kad se kosi, zatim lisnatost – je li vrlolisnato, lisnato, lagano stabljikasto ili stabljikasto. Boja sijena se kreće od prirodno zelene, svjetlo zelene, žute do lagano smeđe i kod najlošijih sijena asmeđe ili crne boje. Miris također ima značajnu ulogu kod vizuelnog ocjenjivanja kvaliteta sijena, je li čist miris krme, prašnjav, miris na plijesan ili paljevinu. Mekoća – vrlo meko i savitljivo, meko, lagano grubo ili grubo i lomljivo. Loš kvalitet sijenu daju smeće, korovi, onečišćenost zemljom i dr. Vizuelna procjena kvaliteta sijena nije uvijek dobar pokazatelj hranjive vrijednosti. U intenzivnom stočarstvu preporučuje se laboratorijska analiza kvaliteta sijena, odnosno tačno utvrđivanje hranidbene vrijednosti. 3.3.5 GUBICI PRI SPREMANJU SIJENA Gubici hranjivih materija koji nastaju procesom sušenja podijeljeni su u četiri grupe. - Gubici zbog disanja biljke nastaju dok je količina vlage iznad 40 %. Kreću se od 10 do 12 %. Manji su ako se ubrza sušenje odnosno gubitak vlage. Gnječenje stabljike pri košnji znatno ubrzava taj proces jer se stabljika suši približno istom brzinom kao i listovi. Naročito je praktično kod sušenja djeteline i lucerke, odnosno onih biljaka koje imaju debelu stabljiku. - Gubici usljed mehaničkog oštećenja koji nastaju prilikom manipulacije sijenom. List se brže suši od stabljike te čestim okretanjem i grubim postupkom dolazi do odpadanja mekih dijelova biljke i loma listića. Ti se gubici kreću od 5 do 15 % a

 

32

  na njihovo povećanje utječu loše vremenske prilike. I ovi gubici se smanjuju gnječenjem. - Gubici zbog ispiranja dešavaju se prilikom sušenja za lošeg vremena i mogu iznositi i do 50 %. Smanjuju se sušenjem na napravama ili dosušivanjem sijena u sušarama. - Gubici zbog kvarenja nastaju u skladištima. Kvarenje sijena veće je što ima veću količinu vlage 4. HEMIJSKI SASTAV HRANIVA Krave treba da dobijaju dobro izbalansirane obroke kako bi im se obezbjedile sve hranjive materije (energija, bjelančevine, sirova vlakna, minerali i vitamini) i time omogućila ekonomična i optimalna proizvodnja mlijeka, kvalitetnog sastava uz održavanje dobrog zdravstvenog stanja, ali i podmirile uzdržne potrebe, potrebe za rast i reprodukciju. Da bi se sastavio optimalna obrok, prvo bi trebalo izvršiti laboratorijsku analizu hraniva. Za analizu hrane koristimo hemijsku analizu (Wendska analiza) po slijedećoj shemi: VODA

TVARI KOJE SADRŽE AZOT – SIROVI PROTEINI

KRMA ORGANSKE TVARI

SIROVE MASTI SIROVA VLAKNA

SUHA TVAR TVARI KOJE NESADRŽE AZOT

ANORGANSKE TVARI

UGLJIKO HIDRATI

MAKROELEMENT MIKROELEMENTI

OSTALI UGLJIKO HIDRATI

Shema 1. Sastav hraniva  

33

  Suha tvar je bitna jer sve računamo preko suhe tvari – prinos po hektaru (trava, kukuruzna silaža), količinu hrane koju krava pojede itd. Suha tvar se dalje analizira na organsku (živu tvar) i anorgansku (neživu tvar). Anorganska tvar je sastavljena iz minerala koji su životinjama neophodni za normalno funkcioniranje, i to one koje treba u velikim količinama (makroelementi - Ca, P, K, Na, Mg) i one koje treba u malim količinama (mikroelementi - Se, Cu, Mn, Fe, itd.). Skoro svi minerali su prisutni u različitim količinama u krmi (trava, kukuruzna silaža, lucerka, žitarice) ali nekih nema, koje treba dodavati sa mineralno vitaminskom smjesom. Količina minerala u krmi zavisi od toga kako je sa mineralima opskrbljeno tlo (kiselo tlo ima malo Ca, malo Ca u biljki), zavisi o vrsti biljke (lucerka dosta Ca manje P, kukuruz omjer Ca:P vrlo uski) zato treba posvetiti pažnju o omjeru Ca:P u mineralnoj smjesi. Organsku tvar dijelimo u tvar koja ima azota i ona koja nema azota. Tvar koja ima azota nazivamo sirove bjelančevine (proteini), a tvar bez azota (energija) dijelimo na ugljiko hidrate i sirove masti. Mast za preživare nije od značaja kao izvor energije, jer u buragu ako je ima više od 5% u obroku poremećuje rad mikroorganizama. Kod visoke proizvodnje mast je interesantna jer sadrži dvaputa više energije nego skrob zbog toga se upotrebljavaju zasićenu mast. Ugljiko hidrati su najvažniji izvor energije za preživare. Dijele se u dve grupe: • Sirova vlakna u koja ubrajamo celulozu i hemicelulozu. Wendska analiza obuzima i lignin koji hemijski nije ugljikohidrat, životinja ga ne može  

34

 

•

probaviti, i čini voluminoznu krmu neukusnom (silaža od stare kukuruzne biljke, listovi su smeđi) Ostali ugljiko hidrati u koje ubrajamo skrob, šečer itd. UGLJIKO HIDRATI (energija 65%-75% obroka)

strukturni ugljiko hidrati nestrukturni ugljikohidrati (celične stijenke) (zrna žitarica) celuloza skrob hemiceluloza šećeri pektini fruktozani   Skrob kao izvor energije se razlikuje u brzini rastvaranja i u mjestu rastvaranja. Tako razlikujemo slijedeće vrste skroba: Brzo razgradljiv skrob (ječam ) Lagano razgradljiv i neopstojan (dio kukuruznog) Opstojan skrob (dio kukuruznog) Brzo razgradljiv skrob mikroorganizmi brzo razgrade u buragu, lagano razgradljivog mikroorganizmi razgrade polako, opstojnog mikroorganizmi ne mogu razgradit te nerazgrađen putuje u donji dio probavnog trakta gde se probavlja na enzimatski način. Brzina razgradnje i postotak postojnosti je sljedeća: Tabela 3. Brzina razgradnej i postotak skroba Skrob Postojni skrob Brzina razgradnje Kukuruz Ječam pšenica

 

676 561 654

42% - 284g 7% - 39g 7% - 45g

8% /h 24% /h 24% /h

35

  Primjer, skrob iz ječma vrlo brzo mikroorganizmi razgrađuju – 24% na sat (ako damo kravi 1 kg ječma, za jedan sat 240 g če ga biti u buragu probavljenog), a vrlo mali postotak (samo 7%) ga se u buragu ne probavi. Kod kukuruznog pak je obrnuto, 42% posto skroba se u buragu ne razgradi, a ostali razgradljiv polako se razgrađuje (8% na sat). Krave na početku laktacije trebaju i skrob koji se brzo razgrađuje, ali ako životinja dobija previše takvog skroba, može doći do zakiseljavanja buraga (acidoza). Šečer se vrlo brzo u buragu svaruje, zato treba obratiti pažnju sa ishranom hranivima na bazi šečera (melasa). Sirova vlakna su kod preživara vrlo bitan izvor energije. Treba znati, da se vlakna sporo razgrađuju, te da krava na početku laktacije ne može pokriti sve potrebe u energiji iz vlaknaste kabaste hrane. Kabasta hrana - sirova vlakna imaju isto i funkciju preživanja koja je kod preživara vrlo bitna.

4.1 ŠTA JE U KOJOJ HRANI - KRMI Bjelančevinasta hrana – mlada ispaša (može sadržavati i do 24% sirovih proteina u suhoj tvari), sojina sačma, suncokretova sačma, sačma od uljane repice. Energetska hrana – kukuruzna silaža, siliran kukuruzni klip, sve žitarice. Minerali i vitamini – mineralno vitaminske smjese Voda je vrlo važna hrana kod krava muzara pogotovo u ljetnim mjesecima u velikim vrućinama. Potrebe po vodi su sljedeće: suhostajne krave 30 – 60 l krave do 10 l mlijeka 30 – 60 l krave do 20 l mlijeka 70 – 100 l junice 15 – 35 l mesno govedo 20 – 60 l Obrok mora biti uvijek izbalansiran što se tiče omjera između bjelančevina i energije te minerala. Ako poznajemo sastav

 

36

  krme (što se nalazi u kojoj krmi) možemo samo približno uskladit obrok. Najčešče greške u ishrani krava su, u proljeće isključivo ispaša - pomanjkanje energije, u zimi samo kukuruzna silaža – pomanjkanje bjelančevina u obroku.

5. OSNOVA DOBRE HRANIDBENE PRAKSE Obrok treba da je ukusan za životinje i valjalo bi da sadrži određenu količinu kabaste hrane kako bi se obezbjedilo dovoljno sirovih vlakana što je neophodno za normalan proces varenja u predželucima i za dobijanje kvalitetnog mlijeka. Kako bi se izbjegli poremećaji varenja, kabasta komponenta obroka (trava, sijeno, kukuruzna silaža) treba da čini najmanje 1/3 ukupno unijete SM (suhe materije) dnevno. Većinom se poremećaji metabolizma javljaju za vrijeme porođaja i 6 - 8 nedjelja nakon telenja kada je grlo pod jakim stresom, tako da u ovom periodu značajnu ulogu igraju nivo ishrane i sastav obroka. Troškovi ishrane treba da su niži da bi se postigao visok prihod. Ovo znači da bi trebalo maksimizirati kad god je to moguće udio visoko kvalitetne kabaste hrane, a dodatne koncentrovane mješavine sa adekvatnim sadržajem minerala i vitamina treba kupovati kako bi se izbalansirala optimalna proizvodnja mlijeka sa najnižim mogućim troškovima po jedinici proteina i energije. Danas su dostupni optimizacioni softverski paketi za sastavljanje što jeftinijeg obroka za mliječna grla. Svakoj kravi individualno se mogu davati koncentrati pomoću automatizovanog kompjuterskog sistema i identifikacije uz pomoć respondera ili čipa zakačenog za uho, čime se obezbjeđuje da svako grlo prema svojoj proizvodnji mlijeka dobija u toku dana određenu količinu koncentrata, što rezultira izuzetnim uštedama u ishrani.

 

37

  Preporučljivo je davati kravama obilne obroke u količini koja je za oko 10% veća od realnih potreba. Opšte linije vodilje za formulaciju obroka: • analiza sastava hraniva u hranjivima materijama, • korištenje kvalitetnih hraniva i izbjegavanje pljesnive hrane pod svaku cijenu, • mjerenje i procjenjivanje količine svakog hraniva koje se uključuje u kompletan obrok, • davati obroke konstantnog sastava, naročito u prvoj polovini laktacije, • paziti da obroci uvijek sadrže najmanje 1/3 SM iz kabastih hraniva da bi se spriječili poremećaji u varenju, • dodavati koncentrovane smješe sa odgovarajućim sadržajem minerala i vitamina, • koncentrati moraju biti dati u odgovarajućim količinama i pravog sastava kako bi se u potpunosti zadovoljile potrebe grla u hranjivim materijama, • obezbjediti obroke koji su ukusni i privlačni za mliječna goveda, • koristiti hraniva koja neće mjenjati ukus mlijeka i koja nisu štetna po zdravlje životinja, • uzeti u obzir dostupnost i cijenu hraniva po kg SM, • obezbjediti optimalno ekonomične obroke za profitabilnu proizvodnju mlijeka. Kod sastavljanja obroka za mliječna grla, važno je: • podjeliti krava u proizvodne grupe, • sastaviti obrok za visoko produktivne krave, • sastaviti obrok za nisko produktivne krave, • sastaviti obrok za zasušene krave, • sastaviti obrok za telad i junad.

 

38

 

6. SPECIFIČNOSTI ISHRANE KRAVA

  Rumen – burag Reticulum – mrežavac Omasum – listavac Abomasum – sirište Small intestine – tanko crijevo Large intestine – debelo crijevo Slika 1. Probavni trakt krave

 

39

  Zapremina probavnog trakta krave: • predželudci 150 – 230 l • želudac 10 – 20 l • tanko crijevo 65 l Želudac krave, kao i ostalih preživara, sastoji se od tri predželuca (burag, mrežavac i listavac) i pravog želuca (sirište). Ovako složen želudac ima za cilj da uspori prolaz hrane kroz organe za varenje da bi mikroorganizmi razložili one dijelove hrane koje životinja ne može svojim fermentima. U ishrani krava kao i ostalih preživara karakteristične su dvije faze razlaganja i varenja hrane: − u prvoj fazi, mikroroganizmi koji su nastanjeni u buragu i mrežavcu vrše razlaganje većeg dijela hrane koja se tu nalazi, − u drugoj fazi krava u sirištu i tankim crijevima vari mikroroganizme i ostatak hrane. Zbog građe organa za varenje i same fiziologije varenja, ishranu krava treba zasnivati na kabastim (voliminoznim) krmivima, jer celuloza iz biljaka predstavlja značajan izvor energije. Organi za varenje preživara ne stvaraju fermente (enzime) za razlaganje celuloznih vlakana ali ih zato stvaraju mikroorganizmi koji žive i razmnožavaju se u buragu. Koncentrovana hraniva treba da se koritste samo kao dopuna, za korekciju hranjive vrijednosti kabastih krmiva, odnosno do ukupnih potreba krave u hranjivim materijama. U vremenu od jednog do drugog telenja, krava prolazi kroz nekoliko fizioloških faza i to: − faza zasušenosti − faza rane laktacije − faza srednje laktacije − faza završne laktacije Sve ove faze značajno se razlikuju u pogledu potreba krave u energiji i ostalim hranjivim materijama. Takođe je potreban i odgovarajući odnos kabastih i koncentrovanih hranjiva u  

40

  dnevnom obroku krave. Hranu po količini i kvalitetu treba prilagoditi građi i funkciji organa za varenje i potrebama krave u određenoj fazi proizvodnog ciklusa. U pogledu efikasnosti iskorištavanja hrane, krava pored kabastih hranjiva koje dobro iskorištava, takođe efikasno iskorištava i koncentrovana hranjiva, kao što su zrna različitih žitarica, uljane sačme i razna sočna krmiva. Među domaćim životinjama krava predstavlja najvećeg proizvođača proteina visoke biološke vrijednosti za ishranu ljudi, izraženo količinom mlijeka i mesa, proizvedenih u tojeku jedne godine. Poznato je da krave visoke mliječnosti unijetom hranom teško mogu da obezbijede energiju za više od 35 litara mlijeka dnevno. Zbog toga ovakve krave u prvih desete sedmica laktacije prati gubitak tjelesne mase. Manjak unijete energije kroz obroke kod ovakvih krava do pojave neplodnosti, takozvanog gladnog steriliteta. Neplodnost krava u polovini slučajeva nastaje zbog oskudne ishrane, lošeg držanja, oslabljenog hormonalnog sistema i infekcije reproduktivnih organa (materice i vagine). Gubitak tjelesne mase u tijeku telenja kod krava može da iznosi 60 do 70 kg, od čega na tele otpada 40 do 50 kg. U tijeku faze rane laktacije, prvih 60 do 70 dana po telenju, gubitak tjelesne mase ne bi smio biti veći od 30 kg. Izgubljene kilograme, odnosno kondiciju krave, obavezno treba popraviti u tijeku srednje i završne faze laktacije, nikako u periodu zasušenja, kada krava slabije iskorištava energiju i ostale hranjive materije iz hrane. Ako se ovo obezbijedi kravama, one će imati normalnu plodnost i proizvodnju, a samim tim i duži vijek iskorištavanja. Osnovni efekti uspjeha u proizvodnji mlijeka zavise od mogućnosti konzumiranja hrane i efikasnosti njenog iskorištavanja. Zbog smanjenog apetita na početki lakatcije, krave ne mogu da unesu (pojedu) dovoljne količine hrane i  

41

  obezbijede svoje potrebe u energiji i ostalim hranjivim materijama. Zbog toga je vrlo značajno poznavati faktore koji utječu na konzumiranje hrane kod krava muzara. Maksimalno konzumiranje hrane može se postići samo kombinovanjem različitih vrsta kabastih i koncentrovanih hranjiva u obroku. Od faktora koji u velikoj mjeri utječu na konzumiranje hrane kod krava najznačajniji su: • tjelesna masa krava, • mliječnost, • apetit, • svarljivost i ukus pojedinih hranjiva i čitavog obroka, • način pripreme hranjiva, • kvalitet hranjiva, • starost i fiziološko stanje organizma. Uobičajen način izražavanja konzumiranja hrane je preko suhe materije obroka. Konzumiranje se izražava u kilogramima suhe materije na 100 kg tjelesne mase krave, ili u procentima od ukupne tjelesne mase krave. Po preporukama većeg broja autora, kod većine krava u laktaciji konzumiranje suhe materije iz obroka treba da bude oko 3% od tjelesne mase krave, ili 3 kilograma suhe materije obroka na svakih 100 kg tjelesne mase krave. Pri tome, konzumiranje suhe materije iz kabaste hrane ne bi trebalo da bude ispod 2% od tjelesne mase krave. Krave koje su u fazi vršne proizvodnje mlijeka treba da konzumiraju suhu materiju iz obroka u količini od oko 4% od tjelesne mase. Konzumiranje manje suhe materije od ovog iznosa može da dovede do slabljenja kondicije, usljed čega se mogu javiti metabolički poremećaji. Što je hrana kvalitetnija, to krave mogu više da je konzumiraju, a nekvalitetna hrana, pogotovo kabasta, sporo se razlaže u buragu, dugo se zadržava u njemu i ne dopušta uzimanje druge hrane.

 

42

  Danas je veliki problem nedostatak dovoljnih količina kvalitetne kabaste hrane u ishrani visoko mliječnih krava na imanjima individualnih gazdinstava. Kad se u obrok uključi koncentrovana hrana povećava se konzumiranje suhe materije, jer se tada povećava koncentracija energije u suhoj materiji. Međutim, dodavanje veće količine koncentrovane hrane dovodi do snižavanja pH vrijednosti, odnosno zakišeljavanja tečnog sadržaja buraga, što smanjuje aktivnost celuloznih bakterija koje vrše razlaganje celuloznih vlakana. Ako vrijednost pH padne ispod 6,0 prestaje razlaganje celuloze, a to dovodi do ozbiljnih poremećaja u proizvodnji mlijeka, jer optimalna pH vrijednost tečnog sadržaja buraga treba da je neutralna, odnosno oko 7,0. Optimalnu pH vrijednost buraga krave postižu lučenjem velikih količina pljuvačke. Veče i teže krave imaju i veću zapreminu organa za varenje pa prema tome i veče potrebe u energiji. Krave mliječnih rasa imaju veći kapacitet organa za varenje i zato konzumiraju veću količinu hrane po jednom kilogramu tjelesne mase od krava drugih rasa. Zapremina organa za varenje krava mijenja se u tijeku laktacije. Najmanja je na početki laktacije, a zatim se postepeno povećava, da bi svoj maksimum dostigla 10 do 15 nedjelja od telenja. Povećanu mliječnost krava ne prati baš uvijek i povećan apetit. U tom pogledu postoje očigledne razlike između krava. Zbog nedovoljnog apetita, najveći8 broj krava visoke mliječnosti u početnoj fazi laktacije ne uspijeva da konzumira dovoljne količine hrane i tako obezbijedi svoje potrebe, pa tako osjetno gube u kondiciji. Ukus različitih hranjiva i te kako utiječe na njihovo konzumiranje. Tako hraniva sa lošijim ukusom treba davati u kombinaciji sa drugim hranjivima boljeg ukusa radi maskiranja njihovog prisustva u obroku. Takođe, usitnjena, samljevena, sjeckana i peletirana hranjiva znatno brže prolaze kroz organe za varenje od kabastih  

43

  hranjiva u prirodnoj formi i tako omogućavaju veće konzumiranje hrane. Za preživare značajan je sistem predželudaca koji je jedinstven. U tom djelu hranu vare mikroorganizmi i u burag izlučuju uglavnome tri organske kiseline: - propionsku - octenu - maslačnu Kiseline se resorbuju i preko krvi stižu do jetra gdje ulaze u daljnje hemijske procese. Propionska kiselina pretvara se u glukozu i ta dalje u laktozu ili mliječni šečer, octena kiselina i maslačna pretvoraju se u mast. Od sirišta dalje probava ide istim načinom kao kod životinja sa jednodjelnim želucem i u nas. Kod hranjenja preživara moramo imati na umu, da ne hranimo njih već mikroorganizme koji žive u buragu. Kiseline koje izlučuju u burag snižavaju ph (kiselost), a kada preživaju vlaknastu hranu (prave loptice koje ponovno vrate u usta) natapaju je sa slinom (pljuvačka) koja je bazična i neutralizira kiselinu. Bjelančevine Mikroorganizmi rastvaraju hranu i pri tome veći ili manji dio bjelančevina u hrani koriste za stvaranje svoje bjelančevine. Dio bjelančevina u krmi ostaje neprobavljen i probava se nastavlja dalje u sirištu, isto se događa sa mikroorganizmima koji su bili porinuti u donji probavni trakt sa neprobavljenom hranom. U tankom crijevu vrši se resorpcija probavljenih bjelančevina (aminokiseline koje sastavljaju bjelančevine) koje životinja onda upotrijebi za tvorbu bjelančevina za sebe i za proizvodnju mlijeka. Zbog mikroorganizama u buragu preživari mogu koristit azot za tvorbu vlastitih bjelančevina što je vidno iz sheme.

 

44

 

BJELANČEVINE U KRMI

  P R E D Ž E L U D C I

RAZGRADIVE 50 – 90%

NERAZGRADIVE 50 – 10%

NPN BJELANČEVINE NH3

AMINOKISELINE

MIKROBNE BJELANČEVINE

BJELANČEVINE SIRIŠTE I TANKO CRIJEVO

AMINOKISELINE

BJELANČEVINE U BALEGI

Shema 2. Razgradnja hraniva

 

45

  Ako u obroku fali lakosvarljive energije (skrob) mikroorganizmi ne mogu upotrijebiti azot zato se izlučuje iz tjela u obliku uree. U tom slučaju dolazi do gubitka bjelančevine. Opskrba sa bijelančevinama Tvorba mliječne bijelančevine kod krava ovisi o količini probavljivih postojnih (nerazgradivih) bijelančevina i mikrobnih bijelančevina, bitno je, da životinja ima na raspolaganju dovoljne količine glukoze, što spriječava upotrebu aminokiselina za tvorbu glukoze (količina mlijeka). Za zadovoljavajuču razinu sinteze mikrobnih bijelančevina, moraju u buragu mikroorganizmi imati na raspolaganju dovoljne količine nepostojne (razgradive) bijelančevine kombinovane sa nepostojnim skrobom. To omogućava mikroorganizmima, da fermentiraju velike količine organske tvari. Bitno je, da je usklađena brzina razgradnje bijelančevina sa brzinom razgradnje ugljikohidrata. Efikasna upotreba postojnih bijelančevina za sintezu mliječnih bijelančevina ovisi o aminokiselinskom sastavu bijelančevine iz hrane, jer je mikrobna sinteza bijelančevina u buragu ograničena, krave na početku laktacije ne mogu pokriti sve potreba za bijelančevinama iz nepostojnih bijelančevina krme, i zbog toga moramo dodavati postojne bjelančevine s odgovarajućim aminokiselinskim sastavom. U drugoj polovini laktacije može životinja pokriti potrebe iz nepostojnih bjelančevina krme.

 

46

 

Slika 2. Krave na mladoj ispaši, u obroku imaju dosta sirovih bijelančevina, malo sirovih vlakana, treba opskrbijeti sa energijom.

 

7. PROIZVODNE GRUPE Sa organizacione tačke gledišta, potrebno je krave prema fazi laktacije podjeliti na proizvodne grupe. Podjela krava u proizvodne grupe je neophodna da bi se prema potrebama svake grupe sastavio odgovarajući obrok. U štalama sa vezanim načinom držanja svaka krava dobija individualni obrok, ali pri slobodnom načinu držanja kada se u jednoj grupi drže zajedno visoko produktivne i nisko produktivne krave, nije moguće za svaku kravu posebno obezbjediti željeni obrok, tako da je ovdje neophodno podjeliti krave po proizvodnim grupama. Drugi razlog zbog kojeg je potrebno podjeliti krave po proizvodnim grupama je u vezi sa djeljenjem kabastih hraniva zimi i u periodima suše. U tim periodima kvalitet hraniva ima značajnu ulogu i visoko produktivna grla treba da dobijaju  

47

  najbolja hraniva. Da bi se pripremio za period suše, farmer treba da skladišti kabastu hranu za vrijeme vegetacionog perioda. Često se dešava da farmeri imaju određenu količinu hrane koja nije dovoljno kvalitetna za visoko produktivne krave, ali može dobro poslužiti za nisko produktivna i zasušena grla, tako da je dobro prije svakog perioda suše i zimskog perioda sastaviti plan ishrane kako bi se kabasta hraniva različitog kvaliteta rasporedila po proizvodnim grupama. U periodu davanja svježe kabaste hrane, ista zelena masa se daje svim proizvodnim grupama. Podjela krava u proizvodne grupe prema fazi laktacije: o visoko produktivna grla (krave koje su u laktaciji od telenja pa do 3 mjeseca po telenju) o nisko produktivna grla (krave koje su u laktaciji više od 3 mjeseca) o zasušene krave Naravno, potrebno je obratiti pažnju i na sastavljanje obroka za telad i junad kojima se moraju davati dobro izbalansirani obroci kako bi im se obezbjedio optimalan razvoj i time kasnije profitabilna proizvodnja. Hranjenje po prosjeku grupe Grupe hranimo po prosjeku grupe ne obazirući se na proizvodnju individualnih životinja tijekom duljeg razdoblja (4-5 mjeseci). Hranjenje po normativima U svakom periodu laktacije kravam se pokriva potrebe po energiji i bjelančevinama individualno, sa time, da se prilagođava osnovni obrok i koncentrat. Fazno krmljenje U svakom stadiju laktacije ponuda hranivih tvari i vrsta hranivih tvari prilagođena je proizvodnim potrebam krave.

 

48

  Sa pokusima je utvrđeno da je potrebno hraniti po fazama laktacije, zbog toga jer su potrebe po bjelančevinama, energiji, i vitaminima - mineralima različiti na početku, sredini i kraju laktacije te u suhostaju. Različite potrebe ne odnose se samo na količine jednog i drugog (bjelančevina i energije), več i na sam oblik energije te bjelančevina. Obim potrošnje hranivih tvari za proizvodnju i, ili taloženje rezervi, zavisi o stadiju laktacije, bilansu energije i hormonalnog stadija životinje. Fazno hranjenje zahtijeva optimalizaciju sastava i količine energije i bjelančevina u obroku u svakom razdoblju laktacije, da bismo postigli optimalnu proizvodnju sa željenim postotkom masti i bjelančevina u mlijeku. Opskrba sa energijom po fazama Prva faza (razdoblje) laktacije je razdoblje kada životinja pada u negativnu energetsku bilansu (manjak), razdoblje traje od telenja do cirka 13-tog tjedna laktacije. Faza 2 obuhvata sredinu laktacije (od 13 do 29-tog tjedna). Faza 3 obuhvata kraj laktacije (od 30-tog tjedna do zasušenja). Faza 4 obuhvata suhostajno razdoblje. Konzumacija kabaste hrane Koliko kabaste hrane krava pojede na dan zavisi od niz faktora Ako nabrojimo samo neke koji se odnose na hranu: - procenat suhe tvari, kod travne silaže životinje manje pojedu ako je silaža mokra, najviše pojedu kad ima od 35 do 45-50% suhe tvari, kad prijeđe 50% konzumacija nešto opada, kod kukuruzne silaže idealno je od 33 do 35 % suhe tvari, - kvalitet silaže, starija trava više ima neprobavljivih vlakana, postotak bijelančevine opada, krave manje pojedu, - hemijska kvaliteta silaže, to znači kiselinski sastav silaže (mliječna kiselina, octena kiseline, maslačna kiselina), kod loše fermentacije nastaje maslačna

 

49

  kiselina koja smanjuje konzumaciju, pogotovo kod krava na početku laktacije, može prouzrokovati ketozu - red hranjenja krme, najprije kabastu hranu poslije kukuruznu silažu, na kraju koncentrat, - snabdijevanje sa sviježom pitkom vodom, puno puta pojilice su zaprljane te ima ostatka hrane u vodi, što smanjuje konzumaciju vode, i na kraju konzumaciju ukupnog obroka, - hranu moramo nuditi više puta na dan sviježu, što povečava konzumaciju obroka. Pored ovih utiču i faktori kao što su zdravstveno stanje životinje (metaboličke bolesti), vanjska temperatura, količina mlijeka koju krava proizvodi, sistem uzgoja itd.. Krave na početku laktacije mogu pojest i do 16 kg suhe tvari iz kabaste hrane.

 

50

 

Slika 3. Kriva laktacije  

51

  Telenje: uvod u mliječnost − Krave su poslije telenja umorne, a probavni organi oslabljenog tonusa (rumino-intestinalna staza). Iz tog razloga treba ih prva 4 dana hraniti samo dobrim sijenom i pšeničnim mekinjama razmućenim u vodi (oko 2 do 4 kg/dan). − Rzdoblje pothranjenosti krava ne smije dugo trajati jer se naglo pojačava izlučivanje mlijeka. Što prije 3 do 4 dana nakon telenja – postepeno (svaki treći dan) povećavati količinu krmiva i to ona koja su krave dobijale i prije telenja. Do 21 dan poslije telenja krave će dobivati krmiva koja zadovoljavaju muznost od 21 do 25 litara mlijeka dnevno. − Poslije 21 dana treba uskladiti ishranu krva prema stvarnim količinama izmuzenog mlijeka i na taj način spriječiti pojavu dislokacije sirišta i ketoze, kao i dalje mršavljenje krava. − Da bi se nakon telenja krave što brže oporavile, bolje im je davati krmiva više nego što im je potrebno za muznost. Tijekom 2. do 3. mjeseca treba ih pripremiti za pripust i novu gravidnost (avansiranje krmiva). − Već u tom razdoblju krave mogu davati preko 30 do 35 litara mlijeka dnevno. S našim tradicionalnim krmivima teško je zadovoljiti tako visoke potrebe za hranom, a velika količina koncentratnih krmiva može biti štetna po zdravlje i reprodukciju krava. − Krmni obroci krava moraju sadržavati najmanje 18 do 23% sirovih vlakana, a koncentratne i krmne smjese mogu zauzimati 40 do 50% od ukupne suhe materije krmnog obroka. − Duža pothranjenost krava, zbog visoke muznosti nakon telenja, uzrokovat će mršavljenje, nagli pad krivulje laktacije, kasniju pojavu gonjenja (estrusa), slabiju plodnost (teže ostaju gravidne) i nižu proizvodnju mlijeka tijekom laktacije.  

52

  −

Krmiva, posebno osnovna krmiva, moraju biti odličnog kvaliteta, a krmni obroci moraju sadržavati sve hranjive materije potrebne za proizvodnju mlijeka, zdravlje i reprodukciju (plodnost).

Prva faza: Početak laktacije − značajno za to razdoblje je lagani rast konzumacije i brza rast proizvodnje mlijeka − proizvodnja dostiže svoj vrh između 4 i 6 a konzumacija između 8 i 12 tjedna, − u prvim tjednima laktacije životinja nije u stanju pojesti dovoljno energije za proizvodnju mlijeka, što dovodi do razlike između pojedene i sa mlijekom izlučene energije – negativni bilans energije, − krava u tom razdoblju mobilizuje svoje tijelesne rezerve (mast, u manjem omjeru bjelančevinu), − poveća se nivo hormona koji stimuliraju mliječnost – rastni hormon i prolaktin, nivo insulina dosta je snižen, − životinje imaju veliku potrebu za glukogenim hranivima (propionska kiselina, glukoza, aminokiseline), iz kojih stvara mliječni šečer – laktozu. Količina proizvedene laktoze u najvećoj mjeri ima uticaj na visinu mliječnosti, − nestrukturne ugljikohidrate koji sastavljaju obrok krava muzara možemo podjeliti na brzo i sporo u buragu fermentirajuće, te u buragu opstojne. Razlikujemo: − šečer i brzo razgradljiv skrob – više od 12,5% na sat (šečer iz krme repe, skrob iz ječma, pšenice), − polako razgradljiv i nepostojan skrob ( veči udio kukuruznog skroba), − postojan nerazgradljiv skrob (dio skroba iz kukuruza). Maksimalna proizvodnja mikrobne bijelančevine zavisi od vrste ugljikohidrata, brzine razgradnje ugljikohidrata i drugih  

53

  komponenata u buragu (u najvećoj mjeri bjelančevina), brzina kretanja hrane kroz burag, nivo konzumacije (količina), te krajnji proizvodi od razgradnje i fermentacije u buragu, pojedenih ugljenohidrat. Druga faza: 13 – 29 tjedan laktacije − u sredini laktacije konzumacija toliko poraste, da možemo sa lakoćom pokriti potrebe u energiji. Životinje pokušavaju izgubljene telesne rezerve kompenzirati, istovremeno snizi se nivo hormona koji stimuliraju tvorbu mlijeka, sada možemo utjecati sa obrokom na visoku proizvodnju mlijeka – dovoljna opskrba krava sa energijom. − kod hranjenja po normativima i sada je bitan oblik energije, tako obrok obilat na skrobu (dosta kukuruzne silaže, ječam, pšenica, prekrupa itd.) dovodi do visokih koncentracija propionske kiseline u buragu, glukoze u tankom crijevu, što dovodi do povišanja nivoa insulina u krvi. Insulin regulira promet glukoze koje tijelo sprema kao rezervu, umjesto, da bi ju usmjerilo u proizvodnju mlijeka (laktoza - mliječni šečer). Prekomjerno taloženje tjelesnih rezervi dovodi do zadebljanja životinje. Treća faza: kraj laktacije - od 30 tijedna do zasušenja − životinje prema kraju laktacije imaju priliku obnove tjelesnih rezervi u koliko to nisu već učinile prema kraju 2 faze, hranjenje energijom preko normativa dovodi do previsoke konzumacije energije i do preobilate kondicije kod početka laktacije − posljedica je prosječni »start« u sledečoj laktaciji – ketoza, slabo uzimanje hrane − obroci sa viškovima akroba ne utječu na povećanje mliječnosti , te snižavaju mliječnu mast

 

54

  −

krave u toj fazi mogu lako pokriti veći dio svojih potreba u energiji iz octene kiseline (vlakno - celuloza hemiceluloza) manje iz propionske, količina šečera i skroba neka budu u toj fazi u manjem omjeru.

Četvrta faza: zasušenje − Krave treba zasušiti najkasnije 45 do 60 dana prije očekivanog telenja. U razdoblju suhostaja završava intenzivan rast ploda, vime se mora odmoriti, a krava pripremiti za porod i novu laktaciju. Ako se ne zasuši na vrijeme, često poslije telenja daju kolostrum (grušalinu ili mljezivo) slabijeg kvaliteta i manju količinu mlijeka u laktaciji. − pPrvih 6 mjeseci gravidnosti (bređosti) ne mijenja se mnogo stanje ni potrebe krave za većim količinama hrane za rast ploda. Gravidnost ne predstavlja veći napor za životinju jer se u gravindosti poboljšava iskorištavanje hrane i metabolizam (izmenja hranjivih materija). Tek poslednja 2 do 3 mjeseca gravidnosti plod (fetus) intenzivno raste i treba uvoditi poseban sistem ishrane krava. − Ako su krave slabije tjelesne kondicije a dobre muznostri, poslije četvrtog ili petog mjeseca gravidnosti treba dodavati uz krmiva za muznost još 1,5 do 2,5 kg potpune krmne smjese na dan za rast ploda jer krave moraju u suhostaj ući s dobrom rasplodnom kondicijom. − U suhostaju krave troše samo oko 1,8 do 2,0 kg suhe materije krmiva na 100 kg tjelesne težine, budući da nema u buragu dovoljno prostora zbog pritiska gravidne materice. Krmiva moraju stoga biti vrlo dobrog kvaliteta i probavljivosti, vrlo dobrog energetskog i bjelančevinastog sastava s kvalitetnim aminokiselinama (metioninom, cistinom, lizinom, triptofanom i dr.).  

55

  −

−

−

−

−

−

 

Gravidne krave tijekom zasušenja trebaju dobivati krmiva koja odgovaraju, otprilike za potrebama proizvodnje od 7 do 10 litara mlijeka na dan. Dakle, energetska hranidbena vrijednost krmnih obroka treba biti oko 8,5 do 10,5 h.j./dan, 700 do 900 grama probavljivih sirovih bjelančevina, od kojih veći procenat u buragu stabilnih bjelančevina, dobrog aminokiselinskog sastava, 50 do 60 grama kalcijuma i 40 do 50 grama fosfora. U razdoblju zasušenja krave treba hraniti krmivima koja će dobivati i poslije telenja. Ne smiju se udebljati ni smršaviti, ali moraju biti u dobroj tjelesnoj kondiciji. Krmni obroci krava moraju imati dovoljno energije, ne previše bjelančevina naročito ako nema dovoljno dobrih energetskih materija iz ugljikohidrata (skroba). Masna krmiva treba potpuno izostaviti (opasnost od ketoze). U suhostaju treba smanjiti davanje silaže, a davati više sijena. Silaža maksimalno 15 do 20 kg dnevno, a kraće vrijeme pred telenje i manje (10 kg). Silaža mora biti kvalitetna, ne prekisela i bez maslačne kiseline. Potpune krmne smjese treba davati oko 2 kg na dan, a poslednje 2 do 3 nedjelje do 4 kg/dan. Krmne smjese moraju sadržavati oko 14 do 16% sirovih bjelančevina i energetsku hranidbenu vrijednost najmanje 1,1 h.j./kg, veću količinu minerala (posebno fosfora) i vitamina A, D, E, B12 i niacin (B kompleks vitamina). 10 do 14 dana prije telenja dobro je smanjiti količinu kalcijuma i fosfora u krmnim smjesama za bolju resorpciju i iskoristivost minerala, a koristit će i nakon telenja – u razdoblju velike pothranjenosti krava i većih potreba minerala – zbog visoke muznosti i sprječavanja puerperalnih oboljenja krava.

56

  −

−

Treba dobro paziti na stanje vimena. U slučaju ranog nalijevanja treba smanjiti davanje sočnih, pa i koncentratnih krmiva te omogućiti kravama više kretanja. Zbog sprječavanja oboljenja ketoze i dislokacije sirišta (izmještanje) u trbušnoj šupljini dobro je kravama davati dnevno propilenglikol, vitamin B12 i niacin.

Zaključak Iz navedenog slijedi, da možemo sa vrstom energije utjecati na visinu proizvodnje i na sastav mlijeka – omjer mast/bijelančevina. Na početku laktacije možemo sa više skroba stimulirati stvaranje glukoze. U drugoj fazi laktacije, učinak ekstra skroba manje je efikasan jer najviše puta prouzrokuje dodatno taloženje tijelesnih rezervi. Na proizvodnju mliječne masti možemo utjecati sa vrstom energije, prijesvega sa promjenom omjera između nepostojnog skroba/vlakno i nepostojni/postojni skrob. Doziranje koncentrata Krave: Počnemo sa 3 kg koncentrata na dan, poslije povećajemo za cirka 0,5 kg na 3 do 5 dana do 8 kg, nakon toga povećamo razdoblje na najmanje 5 dana do ukupno 14 kg Kod junica do 6 kg, po 0,5 kg 3 do 5 dana, poslije najmanje 5 dana do maksimalno 11 kg. Ako podignemo količinu prebrzo može doći do smanjenja konzumacije kabaste hrane što dovodi do acidoze, ali ako podižemo koncentrat presporo onda može doći do pomanjkanja energije što dovodi do ketoze (crpanje tjelesne masti).

 

57

 

Slika 4. Doziranje koncentrata putem automata, ukupna količina može se podijelit na više doza što pozitivno utječe na pH buraga.

8. SASTAV MLIJEKA KAO POKAZATELJ ODGOVARAJUĆE ISHRANE ŽIVOTINJA Podaci o sastavu mlijeka su dobrodošla pomoć kod otkrivanja eventualnih grešaka u ishrani i kod praćenja uspješnosti njihova otklanjanja. Od svih svojstava mlijeka za otkrivanje grešaka u ishrani najprimjereniji su odnos između masnoća i bjelančevina, te sadržaj uree. Odnos između masnoća i bjelančevina je posredni pokazatelj opskrbljenosti krava muzara energijom i istovremeno nas upozorava na eventualne poteškoće u probavljanju u želucu (kiseljenje želuca). Na osnovu sadržaja uree možemo zaključivati na uravnoteženost obroka s obzirom na energiju i bjelančevine.

 

58

 

  Osim odnosa između masnoća i bjelančevina i sadržaja uree, kod interpretacije podataka moramo uzeti u obzir i podatke o mliječnosti, sadržaju masnoća, sadržaju bjelančevina, fazi laktacije i ostalo. Kako bi uvid u ove podatke bio bolji, daje se grafički prikaz stanja u krdu iz kojega se mogu za svaku kravu posebno razabrati odstupanja od optimalnog stanja.

Grafikon 1. Odnos proetina i uree u mlijeku kao pokazatelj dobre ishrane životinja

 

59

 

Tabela 3. Moguće greške u ishrani BJELANČEVINE U MLIJEKU

UREA U MLEKU mg / 100 ml

mmol / l

Manje od 3,2

Manje od 15

Manje od 2,5

MOGUĆE GREŠKE U ISHARNI E- P-

15 – 30 (24)

2,5 – 5,0 (3,5)

E–

Više od 30

Više od 5,0

E- P+

Manje od 15

Manje od 2,5

P-

15 – 30 (24)

2,5 – 5,0 (3,5)

Više od 30

Više od 5,0

P+

Manje od 15

Manje od 2,5

E+ P-

15 – 30 (24)

2,5 – 5,0 (3,5)

E+

Više od 30

Više od 5,0

E+ P+

3,2 – 3,5

Više od 3,5

 

60

 

Tabela 4. Uputstva za poboljšanje obroka na osnovu sadržaja proteina i uree u mlijeku Opskrbljenost energijom i razgradivim bjelančevinama E+ B-

B-

E- B-

E+

 

Upozorenje

Posljedice

Korekcija obroka

- nedovoljan sadržaj bjelančevina razgradivih u buragu prevelik sadržaj energije u obroku - nedovoljan sadržaj bjelančevina razgradivih u buragu

pretjerano debljanje ako je riječ o kravama na kraju laktacije

- povećati udio krmiva sa povećanom razgradivošću bjelančevina (sjenaža, paša, svježa zelena trava) ili sačme i pogače - smanjiti količinu silaže - povećati udio sijena

- najčešće su u ovoj grupi krave nakon 60 dana laktacije smanjenja mliječnost

- nedovoljan sadržaj bjelančevina razgradivih u buragu - nedovoljan sadržaj energije u obroku

nedovoljna konzumacija krmiva posebno ako su u ovoj grupi krave do 60 dana nakon telenja smanjenja mliječnost i sadržaj bjelančevina - značajan gubitak na kondiciji pretjerano dobijanje na kondiciji (debljanje) posebno ako su krave na kraju laktacije - mogući problemi kod telenja kao i na početku sljedeće laktacije

- povećati udio krmiva sa povećanom razgradivošću bjelančevina (sjenaža, paša, svježa zelena trava) ili sačme i pogače - smanjiti količinu silaže - povećati udio sijena - povećati udio krmiva sa povećanom razgradivošću bjelančevina (sjenaža, paša, svježa zelena trava) ili sačme i pogače - kod visoko proizvodnih grla eventualno povećati količinu koncentrata te krmiva sa manje razgradivim proteinima (zasićene aminokiseline) - smanjiti količinu silaže - povećati udio sijena - ocjena kondicije dobar putokaz za promjenu obroka - predobra kondicija – smanjiti silažu - primjerena kondicija – smanjti koncentrat

višak energije u obroku

61

  E= B=

E-

E+ B+

B+

E- B+

 

UKOLIKO SU KRAVE U OVOM POLJU ONDA JE OBROK DOBRO SASTAVLJEN UZ DOVOLJNO KONZUMACIJE manjak nedovoljna osigurati dovoljne energije u konzumacija količine kvalitetne krme obroku, a vrlo krmiva, posebno kako bi se povećala često ako su u ovoj konzumacija obroka nedovoljna grupi krave do - uvesti krmiva sa manje konzumacija 120 dana nakon razgradivih bjelančevina ili loše telenja (zasićene aminokiseline) sastavljen smanjenje obrok ili mliječnosti i slabiji kvalitet sadržaja krme bjelančevina - visok sadržaj masti (>5%) - značajan gubitak na kondiciji višak pretjerano - ocjena kondicije – dobar energije i dobijanje na putokaz za promjene bjelančevina u kondiciji posebno (predobra kondicija obroku ako su krave na smanjiti silažu, primjerena kraju laktacije kondicija – smanjiti problemi s koncentrat) plodnosti smanjiti sadržaj bjelančevina u obroku višak moguće smanjiti sadržaj bjelančevina u oštećenje jetre bjelančevina u obroku obroku - problemi sa povećati količinu plodnošću kukuruzne silaže manjak problemi s - povećanje energetske energije u plodnošću vrijednosti obroka obroku - često slučaj kod (kukuruzna silaža, višak krava visoke kukuruz) a onda ponovno bjelančevina u mlječnosti utvrditi sadržaj uree obroku - ako je urea još visoka smanjti sadržaj razgradivih bjelačevina u obroku

62

  Tabela 5. Uputstva za poboljšanje obroka na osnovu sadržaja proteina, uree i masti u mlijeku PROTEIN U MLIJEKU

UREA MG/DL

< 12 < 3,2

12 – 20 > 20 < 12

3,2 – 3,4

12 – 20 > 20 < 12

> 3,4

12 – 20 > 20

 

% MLIJEČNE MASTI

MOGUĆI NEDOSTACI U OBROKU

> 3,84 PE< 3,84 > 3,84 PE< 3,84 > 3,84 E< 3,84 > 3,84 P< 3,84 E+ OBROK URAVNOTEŽEN > 3,84 E< 3,84 P+ > 4,08 P< 4,08 E+ OBROK URAVNOTEŽEN > 4,08 P+ < 4,08 E+

KUKURUZ – silaža i prekrupa SUHI REPINI REZANCI ŽITARICE LJUSKE ULJARICA MEKINJE

+ +

PAŠA, ZELENA TRAVA LUCERNA – silaža SIJENO – livadno, lucerna, leguminoze DTS SJENAŽA LEGUMINOZE – zelena krma i zrnje ZRNJE ULJARICA – soja, suncokret, uljana repica ULJANE SAČME I POGAČE + + +

SUŠENI PIVSKI TROP EKSTRUDIRANA SOJA LJUSKE ULJARICA – soja, suncok uljana repica KUKURUZNI GLUTEN KUKURUZNO GLUTENSKO BRA

+ + + +

+ + + -

+

-

-

-

63

 

LAKTOZA o o o o

ZDRAVO MLIJEKO JE SADRŽI OD 4,6 - 4,8 % POVEĆAN BSS (somatske stanice) SMANJUJE UDIO LAKTOZE ZA 10-20 % SMATRA SE DA MLIJEKO KOJE SADRŽI < 4,5 % LAKTOZE POTJEČE IZ VIMENA ZAHVAĆENOG UPALNIM PROCESIMA INFEKCIJA VIMENA SMANJUJE DOTOK KRVI U VIME, POSLJEDICA JE SMANJEN SADRŽAJ LAKTOZE

OMJER MLIJEČNE MASTI I BJELANČEVINA INDEKS MASTI I BJELANČEVINA IMB o

o

TIJEKOM LAKTACIJE SADRŽAJ MLIJEČNE MASTI I BJELANČEVINA MIJENJA SE USPOREDNO, PA SE I NJIHOV OMJER NE MIJENJA ZNATNIJE PROMJENA OMJERA POSLJEDICA NEPRIMJERENE HRANIDBE TJ. NEODGOVARAJUĆEG ODNOSA VLAKANA I SKROBA (ENERGIJE) U OBROKU

INDEKS MAST/BJELANČEVINE (IMB) o o

NORMALAN IMB IZMEĐU 1,1 – 1,5 PROMJENE NASTAJU NEODGOVARAJUĆE HRANIDBE, UVJETA U OKOLINI IMB > 1,5 ENERGIJOM

 

OZNAČAVA I

ZBOG BOLESTI,

LOŠU OPSKRBU METABOLIČKIM 64

  BJELANČEVINAMA. NAJČEŠĆE JE POSLJEDICA PREKOMJERNOG CRPLJENJA TJELESNIH REZERVI U PRVOJ FAZI LAKTACIJE

o

o

IMB < 1,1 JE POSLJEDICA HRANIDBE PREKOMJERNIM KOLIČINAMA KONCENTRATA POSLJEDICE SU: KISELOST BURAGA (ACIDOZA), DISLOKACIJA SIRIŠTA, SMANJENA SPOSOBNOST KONZUMACIJE KRMIVA TE OBOLJENJE PAPAKA U OBA SLUČAJA KVALITETA MLIJEKA JE BITNO UMANJENA

UREA U MLIJEKU o o o o

• • •

 

NORMALNI SADRŽAJ 12 – 30 MG/100 ML MLIJEKA POKAZATELJ OPSKRBLJENOSTI BJELANČEVINAMA I ENERGIJOM IZ ORGANIZMA SE IZLUČUJE MLIJEKOM I MOKRAĆOM S BROJEM LAKTACIJA BLAGO RASTE SADRŽAJ UREE > 30 MG/100 ML MLIJEKA PREVIŠE BJELANČEVINA U OBROKU, PREMALO FERMENTIRAJUĆE ENERGIJE (MELASA, ŠKROB) NEURAVNOTEŽEN OMJER BJELANČEVINA I ENERGIJE VELIK DIO ENERGIJE SE TROŠI ZA IZLUČENJE DUŠIKA IZ ORGANIZMA

65

 

• •

< 12 MG/100 ML MLIJEKA MALO BJELANČEVINA U HRANI, PUNO LAGANE ENERGIJE MLIJEČNOST KRAVA SE SMANJUJE A SADRŽAJ MASTI, BJELANČEVINA I LAKTOZE U MLIJEKU OPADA

VEZA IZMEĐU SADRŽAJA UREE I PLODNOSTI KRAVA ¾ PRIBLIŽNO 25 MG – NAJUSPJEŠNIJA OSJEMENJIVANJA

Grafikon 2. Odnos masti i indeks masti/bjelančevine  

66

 

Tabela 6. Odnos masti/bjelančevine (M/B) i bjelančevine u mlijeku kao pokazatelj dobre ishrane životinja M:B

> 1,9 : 1

KETOZA - subklinička i klinička

M:B

< 1,1 : 1

ACIDOZA - zakiseljavanje buraga

M>5

1 mjesec nakon telenja

NEB - negativna energetska bilanca

B< 3,2

1 polovina laktacije

NEB - negativna energetska bilanca

9. SASTAVLJANJE OBROKA ZA VISOKO PRODUKTIVNA GRLA Obično su grla u maksimumu proizvodnje mlijeka između 30 i 40 dana nakon telenja, a maksimum unosa SM je između 60 i 80 dana po telenju. U ovom periodu visoko mliječno grlo najteže zadovoljava svoje potrebe u hranjivim materijama (posebno u proteinima i energiji), tako da ako unos SM zaostaje za proizvodnjom mlijeka, pa će to rezultirati negativnim energetskim balansom i gubitkom tjelesne mase. Unos SM se razlikuje od grla do grla i obično, što je viša proizvodnja mlijeka, duži je period potreban grlu da postigne pozitivan energetski balans. Dovoljne količine sirovih vlakana u obroku pomažu da se spriječe metabolički poremećaji, kao što je acidoza buraga. Sadržaj sirovih vlakana u obroku ne smije da bude ispod 16% od ukupnog unosa SM, a važna je i vrsta sirovog vlakna. Kabasta hraniva dobrog kvaliteta i visoke energetske vrijednosti su osnova za visoku mliječnu proizvodnju. Ona se trebaju kombinovati zajedno sa koncentratima koji imaju visok nivo sporo razgradivog skroba jer ovaj obrok sa visokim energetskim sadržajem pomaže u sprječavanju gubitka tjelesne težine.  

67

  Od kabastih hraniva, najbolje ima je davati lucerkino sijena po volji i kukuruznu silažu. Skrob iz kabastih hraniva može imati pozitivan uticaj na proizvodnju proteina i mlijeka, ali može umanjiti procenat mliječne masti u mlijeku (skrob iz žitarica i krompira), a i njegova velika količina može uzrokovati acidozu. Acidoza je bolest koja se javlja obično kod krava u ranoj laktaciji kada se mijenja sastav obroka i kada obrok sadrži veće količine žitarica. Što se tiče koncentrata, potrebno je visoko mliječnim kravama postepeno povećavati dnevnu količinu koncentrata (sa 15% proteina). Ovim se postiže da 60 dana po telenju krave dostižu maksimalnu proizvodnju mlijeka, a nakon ovog perioda, nivo koncentrata treba podesiti individualno prema svakoj kravi. Dnevno miješanje svih sastojaka obroka ima prednost u odnosu na davanje hraniva pojedinačno. Glavna prednost ishrane ovakvom mješavinom je da se redukuje mogućnost pojave acidoze. Preporučljivo je mješanom obroku i dodavati dovoljne količine vitamina i minerala. Visoko mliječnim kravama treba obezbjediti i dovoljno vode po volji. One koje daju više od 30 litara mlijeka dnevno imaju dnevne potrebe za vodom od 150 litara, pa čak i više u ljetnjem periodu. U periodu između 90 i 200 dana po telenju, unos SM je na zadovoljavajućem nivou i zadovoljava energetske potrebe za proizvodnju mlijeka i rast. Ovde mliječno grlo nadoknađuje tjelesne rezerve koje je izgubilo u periodu do 90 dana po telenju. Ishrana obrocima sa visokim sadržajem ugljenih hidrata će u ovom periodu imati manje efekta na proizvodnju mlijeka i treba paziti da ne bi došlo do gojenja krava. Kod sastavljanja obroka za muzna grla korisno je znati i odnose potrebne suhe tvari, bjelančevina i energije za odgovarajuću proizvodnju mlijeka.

 

68

  Tabela 7. Potrebe u energiji, bjelančevinama i suhoj tvari Standardna laktacijska proizvodnja Suha tvar (kg/kg mlijeka) Energija (MJ NEL/kg mlijeka) Bjelančevine (g/kg mlijeka) ST : energija ST : bjelančevine Energija : Bjelančevine

5.000 kg 1.019 5.471 114,28 1 : 5,471 1: 112,18 1 : 20,89

6.000 kg 0,900 5.088 109,40 1 : 5,654 1: 121,59 1 : 21,50

7.000 kg 0,815 4.814 105,92 1 : 5,908 1: 130,00 1 : 22,00

8.000 kg 0,751 4.608 103,30 1 : 6,136 1: 137,54 1 : 22,42

9.000 kg 0,702 4.448 101,27 1 : 6,341 1: 144,36 1 : 22,77

10.000 kg 0,662 4.321 99,65 1 : 6,528 1: 150,55 1 : 23,06

Grafikon 3. Potrebe u suhoj tvari za različite nivoe proizvodnje mlijeka u laktaciji

 

69

 

Grafikon 4. Potrebe MJ NEL-a u zavisnosti od nivoa proizvodnje mlijeka u laktaciji

Grafikon 5. Potrebe u bjelančevinama u zavisnosti od nivoa proizvodnje mlijeka u laktaciji  

70

 

Primjer sastavljanja obroka za visoko produktivna grla Primjer sastavljanja obroka za visoko produktivnu kravu tjelesne mase 600 kg koja daje 25 litara mlijeka dnevno sa 4,00% mliječne masti i 3,40% proteina. Cijena mlijeka: 0,50 KM/lit

Tabela 8. Potrebe u hranivima Uzdržne potrebe Potrebe za proizvodnju mlijeka 25 l. Ukupne potrebe

SM kg 12,7 5,8 18,4

SP g

NEL

Ca g

Pg

406 2.250 2.656

40,6 77,5 118,1

24 80 104

17 50 67

Tabela 9. SASTAV DOSTUPNIH HRANIVA: Kabasta hraniva Kukuruzna silaža Svježa lucerka Sijeno lucerke kvalitetno Sijeno lucerke slabog kvaliteta Slama Travna silaža - livada TDS silaža Sijeno livada - dobro Sijeno TDS Koncentrat Koncentrat 15% Koncentrat 18% Pivski trop Repini rezanci Suncokretove pogače Pšenične mekinje

 

SM/ kg

SP g

NEL

Ca g

Pg

KM/kg

30 20 83 83 84 35 35 86 86

24 43 162 140 25 56 60 107 113

6,30 5,91 5,27 4,13 2,88 5,72 5,65 5,30 5,01

0,8 3,7 14,0 14,6 2,7 2,3 3,8 5,5 9,3

0,6 0,6 2,7 2,2 0,7 1,2 1,2 2,2 2,3

0,05 0,01 0,15 0,12 0,02 0,04 0,04 0,12 0,12

90 90 22 90 87 88

195 215 59 88 330 145

5,7 5,9 6,26 6,9 6,2 5,3

6,0 6.0 0,9 8,5 3,0 0,8

5,0 5,0 1,6 1,0 9,8 10,0

0,40 0,45 0,04 0,30 0,38 0,20

71

 

Tabela 10. SASTAVLJANJE OBROKA: Kukuruzna silaža Sijeno lucerke slabog kvaliteta Koncentrat 15% Travna silaža livada Repini rezanci Pšenične mekinje Ukupan zbir Ukupne potrebe Bilans Bilans u %

Kg hraniva 12,5

SM kg 3,8

5

SP g

NEL

Ca g

Pg

300

78,75

10

7,5

KM dnevno 0,625

4,2

700

20,65

73

11

0,60

5,5

4,95

1.072,5

31,35

33,0

25,5

2,60

8

2,8

448

45,76

18,4

9,6

0,32

2 1

1,8 0,9

176 145

13,8 5,3

17,0 0,8

2,0 10,0

0,60 0,20

34

18,45 18,4

2.841,5 2.656

195,61 118,1

152,2 104

65,6 67

4,945

0,05 100

185,5 107

77,51 165,6

48,2 146,35

-1,4 97,9

Tabela 11. PREPORUKA OBROKA ZA PROIZVODNE GRUPE: Mlijeka litara po kravi

Zasušene krave 0

Niskoproduktivne

Visokoproduktivne

15

25

KM/kg

Kukuruzna silaža kg Sijeno lucerke slabog kvaliteta kg Koncentrat 15% kg Travna silaža kg Repini rezanci kg

12,5 5

12,5 5

12,5 5

0,05 0,12

0 0 2

3 7,5 2,5

5 15 3

0,40 0,04 0,30

Prihodi od mlijeka KM Hrane po danu KM Bilans KM

0

7,5

12,5

1,825 -1,825

3,475 4,025

4,725 7,775

Broj krava po grupi Proizvodnja mlijeka

 

100 1.900 litara/dan

Zasušene 10

Niskoproduktivne 35

Visokoproduktivne 55

0

525

1.375

72

 

Tabela 12. POTREBE ZA STADO – (10 zasušenih, 35 niskoproduktivnih, 55 visokoproduktivnih, 25 teladi i 10 junadi) Telad i junad Kukuruzna silaža Sijeno lucerke Koncentrat 15% Travna silaža Suhi repini reznaci Prihodi od mlijeka KM Hrane po danu KM Bilans KM

Zasuše ne 125

Niskoproduktivne

Visokoproduktivne

Kg/dan

438

688

1.251

62,5 35

50 -

175 105

175 275

462,5 415

125 50

20

262,5 87,5

825 165

1.212,5 322,5

0

0

262,5

687,5

31,50

18,25

121,625

259,875

-31,50

-18,25

140,875

427,625

 

Slika 5. Krava koja stoji ne proizvodi. Balega je dobar pokazatelj pravilne ishrane.

 

73

 

10. SASTAVLJANJE OBROKA ZA ZASUŠENE KRAVE Obično se krave u poslednja dva mjeseca graviditeta zasušuju zato što je potrebno obezbjediti normalan razvoj ploda, odmoriti mliječnu žlijezdu i pripremiti je za sljedeću laktaciju, obezbjediti izvjesne rezerve hranjivih materija i omogućiti produkciju kolostruma. Zasušenje se vrši prekidom muže i smanjenjem obroka s tim da on mora biti voluminozan, dovoljno suv i lak. Dobro izbalansirani obroci sprječavaju teškoće pri telenju, ali i metaboličke poremećaje kao što su mliječna groznica, ketoza i sindrom masne jetre. Zasušeni period traje dva mjeseca tj. do telenja i prema tome se zasušena grla dijele u 2 grupe: o I grupa tj. zasušena grla u fazi I (ovaj period traje maksimalno 6 nedjelja i za ovo vrijeme se krave odmaraju, pogotovo u vezi sa produkcijom mlijeka) o II grupa tj. zasušena grla u fazi II (završna faza koja traje minimalno 2 nedjelje) Za vrijeme prvog mjeseca zasušenja, krave treba hraniti prema standardima ishrane za uzdržne potrebe i proizvodnju mlijeka od 2 – 4 kg, a za vrijeme drugog mjeseca zasušenja, kravama se trebaju davati obroci koji zadovoljavaju potrebe krava u laktaciji od 5 - 7 kg mlijeka. Ove potrebe mogu biti adaptirane prema kondicionom stanju krava. Idealno bi bilo da krave uđu u zasušeni period sa kondicijom od 3,5 i da se ona održava sve do telenja. Ako krava ima slabiju kondiciju od 3,5 ona se treba hraniti sa obrocima na višem energetskom nivou. Ako krava pri zasušivanju ima kondiciju veću od 3,5, to znači da je ona pregojena i da će najvjerovatnije ostati takva do telenja, a to će uzrokovati probleme pri telenju i na početku naredne laktacije. Zasušenim kravama treba prvenstveno davati kabasta hraniva bogata fibroznim vlaknima i sa niskim sadržajem energije (potrebno je energiju ograničiti kako bi se sprječilo gojenje),  

74

  kao i sa limitiranim sadržajem proteina. Ova kabasta hraniva su neophodna za normalno funkcionisanje buraga (on treba da je popunjen kako bi se održao u dobroj kondiciji) i za odmor mrežavca. Dobar obrok u prvom mjesecu zasušenja sadrži 4 kg SM iz travne silaže pristojnog kvaliteta zajedno sa 6 kg SM iz sijena (lucerkinog), a u drugom mjesecu zasušenja sadrži 6,5 kg SM zajedno iz travne silaže i lucerkinog sijena datog po volji. Kravama treba davati ukusnu silažu sa visokim sadržajem šećera. Unos hrane bi trebao biti na dalje limitiran kada se daje kabasto hranivo sa visokim sadržajem energije jer može loše utjecati na razvoj ploda i može dovesti do poremećaja organa za varenja. Neposredno pred telenje (10 dana), kravu treba pripremiti za laktaciju povećanim nivoom ishrane. Kabasta hrana ne treba biti zamjenjena drugom vrstom kabaste hrane nakon telenja. Zasušena grla koja su u dobroj kondiciji ne treba hraniti sa kukuruznom silažom, ali ako su u slaboj kondiciji može im se dati malo kukuruzne silaže. Obroci moraju da sadrže dovoljnu količinu mineralnih materija i vitamina kako bi se sprječio rizik od gojenja. Zasušenim kravama se moraju davati smješe minerala siromašne sa Ca kako bi se pospješila mobilizacija sopstvenih tjelesnih rezervi i sprječila mliječna groznica. Potrebno im je davati i mineralna hraniva sa niskim sadržajem K da bi se omogućilo optimalno iskorištavanje drugih minerala. Lista stvari koje treba provjeriti kod zasušenih krava: o vime (vime treba biti potpuno zasušeno i zdravo) o popunjenost buraga (pun burag treba blago da prominira) o preživanje (zasušena grla trebaju stalno i snažno da preživaju) o tjelesna kondicija treba da je maksimalno 3,5 (procjenjuje se na osnovu sednjačnih kostiju i rebara)  

75

  Uobičajene greške: o previsoka tjelesna kondicija na početku zasušenog perioda o previsoka tjelesna kondicija pri telenju o dovođenje grla sa prekomjernom tjelesnom težinom u mršaviju kondiciju za vrijeme zasušenog perioda o pogrešno davanje minerala za vrijeme zasušenog perioda

11. SASTAVLJANJE OBROKA ZA NISKO PRODUKTIVNA GRLA Nisko produktivna mliječna grla su ona koja su u laktaciji više o 3 mjeseca po telenju (od 200-og dana). Kriterijumi koji pokazuju da krava pripada nisko produktivnoj grupi: o krave koje su pred telenjem i koje iz tog razloga ulaze u zasušeni period o krave u laktaciji oko 200-tog dana (sa normalnom proizvodnom perzistencijom) o krave čiji prinos mlijeka suviše naglo opada o krave sa previsokom ocjenom kondicije u odnosu na datum telenja Provjeravanje grla u fazi niske mliječnosti: • tjelesna kondicija (maksimum tjelesne kondicije treba da je 3,5 kad krave ulaze u zasušeni period; krave u ovoj grupi se ne smiju ugojiti; voditi računa o prekomjernoj količini skroba u obroku) • struktura izmeta (hrana treba da je dobro svarena; konzistencija izmeta ne smije da je previše rjetka ili previše čvrsta; izmet ne treba da sadrži nesvarena  

76

 

•

hraniva; vlakna u izmetu treba da su kratka i svarena što ukazuje na dobro preživanje) parametri mliječnosti (kg mleka, % mlečne masti i % proteina)

Od 200-og dana pa na dalje opada proizvodnja mlijeka, a unos SM postaje visok i to posebno energije, tako da lako može doći do prekomjernog gojenja krava (sindrom masne jetre). Zbog ovoga je potrebno krave hraniti obrocima sa nižim sadržajem energije, tj. smanjiti ishranu krava sa visoko energetskim hranivima kao što su kukuruz, kukuruzna silaža. Preporučljivo je davati obroke sa visokim udjelom kabastih hraniva i niskim sadržajem lako razgradivih ugljenih hidrata. Ako je farmer limitirao kabastu hranu dobrog kvaliteta, on prvo treba da namiri visoko produktivna grla i podmladak mlađi od 10 mjeseci, a tek onda ostatak ovih hraniva može dati nisko produktivnim grlima. Obično se nisko produktivnim grlima daje kukuruzna silaža i veća količina lucerkinog sijena. Što se tiče koncentrata, krave sa nižim prinosom mlijeka obično dobijaju manje koncentrata od visoko mliječnih krava. U praksi, potrebno je u prvih 200 dana laktacije kravama davati koncentrat na bazi prinosa mlijeka (ako krava proizvodi 20 kg mleka, potrebno joj je davati 1 kg koncentrata na 10 kg mlijeka), a nakon 200 dana, količina koncentrata nije određena samo količinom mlijeka već i tjelesnom kondicijom. Ako je kondicija krava pred zasušenje preko optimalnih 3,5, to znači da je ona predebela i da treba smanjiti količinu koncentrata.

 

77

 

SASTAVLJANJE OBROKA ZA TELAD I JUNAD Obroci se sastavljaju za telad i junad u starosti od 2 do 24 mjeseca života tj. tjelesne mase od 75 do 525 kg života. Kukuruzna silaža ne smije da se daje podmlatku u okviru navedenog uzrasta. Količina sijena lucerke visokog kvaliteta treba da se postepeno povećava od 0.5 kg sa 2 mjeseca života pa sve do 5,0 kg sa 24 mjeseca života. Količina koncentrata koja se daje teladima u uzrastu od 2 mjeseca života treba da iznosi 1,5 kg, u uzrastu od 130 kg treba da iznosi 2,5 kg života, a na dalje tj. od 6 pa do 24 meseca života potrebno je podmlatku davati 1,0 kg koncentrata. Od ostalih hraniva, teladima i junadima se mogu davati suhi repini rezanci i pivarski trop, ali počev od 6 mjeseci života. U uzrastu od 6 mjeseci života daje im se 4,0 kg pivarskog tropa, a na dalje tj. do 24 mjeseca života može da se ova količina poveća do 5,0 kg. Suhi repini rezanci se daju u količini od 1,0 kg teladima starim 6 mjeseci, a ova količina može da se povećava do 2,5 kg sa 24 mjeseci života.

 

78

  Primjer sastavljanja obroka za telad i junad Primjer sastavljanja obroka za june staro 14 mjeseci, tjelesne mase 360 kg i prirasta 700g/dan. Uzdržne potrebe + rast

SM kg 6,8

SJ/kg 3,66

SP g 660

SvP g 363

Ca g 29

Pg 23

Mg/g 13

Tabela 13. SASTAV DOSTUPNIH HRANIVA SM/ kg

SP g

NEL

Ca g

Pg

KM/kg

30 20 83 83 84 35 35 86 86

24 43 162 140 25 56 60 107 113

6,30 5,91 5,27 4,13 2,88 5,72 5,65 5,30 5,01

0,8 3,7 14,0 14,6 2,7 2,3 3,8 5,5 9,3

0,6 0,6 2,7 2,2 0,7 1,2 1,2 2,2 2,3

0,05 0,01 0,15 0,12 0,02 0,04 0,04 0,12 0,12

90 90 22 90 87 88

195 215 59 88 330 145

5,7 5,9 6,26 6,9 6,2 5,3

6,0 6.0 0,9 8,5 3,0 0,8

5,0 5,0 1,6 1,0 9,8 10,0

0,40 0,45 0,04 0,30 0,38 0,20

Kabasta hraniva Kukuruzna silaža Svježa lucerka Sijeno lucerke kvalitetno Sijeno lucerke slabog kvaliteta Slama Travna silaža - livada TDS silaža Sijeno livada - dobro Sijeno TDS Koncentrat Koncentrat 15% Koncentrat 18% Pivski trop Repini rezanci Suncokretove pogače Pšenične mekinje

Tabela 14. SASTAVLJANJE OBROKA Sijeno lucerke dobrog kvaliteta Koncentrat 15% Travna silaža Repini rezanci Ukupan zbir Ukupne potrebe Bilans Bilans u %

 

Kg hraniva 2,5

SM kg 2,1

SJ/kg

SP g 400

SvP g 263

Ca g 30

P g 6

Mg g 4

KM dnevno 0,30

0,91

1,0 5,0 2,5

0,9 1,5 2,3

0,59 0,65 1,45

195 240 200

145 180 138

6 4 21

5 6 2

5 2 7

0,40 0,20 0,75

11,0

6,7 6,8 0,1 99

3,59 3,66 -0,07

1.035 660 375

725 363 362

60 29 31

20 23 -3

18 13 5

1,65

98

157

200

207

86

141

79

 

Tabela 15. PREPORUKA OBROKA ZA TELAD I JUNAD Mjeseci starosti 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 23 24

Kg tjelesne mase 75 130 185 235 280 320 360 400 440 480 510 520 525

Prirast (grama)

SM/kg

850 850 850 850 700 700 700 625 625 625 500 350 150

1,4 2,5 3,5 4,5 5,3 6,1 6,8 7,6 8,4 9,1 9,7 9,9 10,0

SJ/kg 1,55 1,98 2,39 2,85 3,01 3,35 3,66 3,78 4,12 4,53 4,65 4,65 4,65

SP g

SvP g

450 510 570 610 580 620 660 670 710 830 920 920 920

248 281 314 336 319 341 363 369 391 457 507 507 507

Sijene lucerke 0,5 1,0 1,5 2,0 2,0 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 4,5 5,0 5,0

kg hraniva Pivski Repini trop rezanci

3,0 3,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0

1,0 1,5 1,5 2,0 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5

KM/dan Konc. 15% 1,5 2,5 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0

Tabela 16. DNEVNE POTREBE TELADI I JUNADI

25 teladi – starosti 6 mjeseci 10 junadi – starosti 14 mjeseci Ukupno dnevno

 

Sijeno lucerke dobro 37,5 25 62,5

Pivski trop 75 50 125

Suhi repini rezanci 25 25 50

Koncentrat 15% 25 10 35

80

0,675 1,15 1,045 1,27 1,35 1,50 1,575 1,80 1,875 1,975 2,025 2,10 2,10

 

12. VAŽNE PRAKTIČNE PREPORUKE ZA ISHRANU KRAVA ¾ Da bi se ostvarila maksimalna prozvodnja mlijeka, mora se postići maksimalno konzumiranje hrane, odnosno suhe materije (SM) do desete nedjelje iza telenja. ¾ Krave visoke mliječnosti treba da konzumiraju 4% SM od tjelesne mase. ¾ Trokratna muža povećava konzumiranje suhe materije za 5 – 6%, u odnosu na dvokratnu. ¾ Praksa je pokazala da na svaki kilogram očekivanog mlijeka, krava treba da konzumira 0,5 kg SM. Ako se ovo ne ostvari, krava slabi i može doći do pojave produktivnih bolesti. ¾ Davenjem svježe hrane kravama neposredno iza muže, povećava se konzumiranje suhe materije. ¾ Krave visoke mliječnosti jedu u toku jednog dana do 12 puta (svaki put 20 do 25 minuta), o čemu treba voditi računa pri distribuciji (davanju) hrane. ¾ Krave treba da imaju na raspolaganju hranu najmanje 20 časova u toku dana. ¾ Hranu u jaslama treba što češće prevrtati, pošto ovo podstiče njeno konzumiranje. ¾ Sadržaj SM u čitavom obroku treba da iznosi 50 do 75%, dok obroci sa više vlage ili suhe materije od ovih smanjuju konzumiranje. ¾ Ako temperatura vazduha u objektu sa kravama (staji) prijeđe 27oC, a relativna vlažnost 80% dolazi do toplotnog stresa (udara). ¾ Pri ovakvim vremenskim uvjetima najmanje 60% hrane treba davati kravama u toku noći. ¾ Krave popiju do 4 litra vode na svaki kilogram proizvedenog mlijeka.

 

81

  ¾ U ishrani mladih krava, hrana treba da zadovolji njihove uzdržne potrebe, omogući odgovarajući porast i maksimalnu proizvodnju mlijeka. ¾ Maksimalna proizvodnja mlijeka u prvotelki treba da bude za oko 25% manja od maskimalne proizvodnje mlijeka u odraslih krava. ¾ Ako se maksimalna dnevna proizvodnja mlijeka poveća za 1 kg, u tom slučaju proizvodnja mlijeka u toku čitave laktacije biće veća za 200 do 250 kg. ¾ Poslije postizanja maksimalne dnevne mliječnosti, ova se u prvotelki smanjuje za 0,2%, a u odraslih krava za 0,3% na dan (3% svakih 10 dana). ¾ Krave visoke mliječnosti ranije ostvaruju maksimalnu dnevnu mliječnost, imaju viši maksimum i bolju perzistenciju (postojnost) laktacije. ¾ Konzumiranjem velike količine kabaste hrane visokog kvaliteta, može se povećati masnoća mlijeka. ¾ Krava treba da konzumira oko 2% SM iz kabastih hraniva od svoje tjelesne mase. ¾ Dužina sječke kabastih hraniva treba da iznosi 2,5 do 3,5 cm, kako bi stimulisala lučene pljuvačke. ¾ Krava koja u toku 24 šasa konzumira 23 kg suhe materije proizvede (izluči) 130 do 150 litara pljuvačke. ¾ Nivo proteina u obroku visoko mliječnih krava treba da bude 18 – 19%. ¾ Većina krava više pati od nedostatka energije nego od manjka proteina. ¾ Fino mljevena ili peletirana kabasta hraniva ili koncentrati, ne treba davati kao jedina kabasta hraniva kravama, pošto dovode do smanjenog lučenja pljuvačke i opadanja sadržaja mliječne masti. ¾ Pri ishrani krava sa silažom, najbolje je davati sa silažom i određenu količinu sijena.

 

82

  ¾ Poželjno je da krave imaju na raspolaganju svježu pitku vodu u toku 24 šasa. ¾ Ne treaba zaboraviti da pojedina hraniva imaju specifičan nepoželjan uticaj na miris mlijeka. Ovakva hraniva treba koristiti 4 – 6 šasova prije muže krava. ¾ U zavisnosti od tjelesne kondicije, zasušenim kravama se može dati 2 – 3 kg koncentrata dnevno. Zasušenim kravama u dobroj kondiciji treba dati malu količinu koncentrata. ¾ Na dvije nedjelje pred teljenje zasušenim kravama treba povećati dnevnu količinu koncentrata, ali ne više od 8 kg na dan u vrijeme teljenja. ¾ Povećanjem dnevne količine koncentrata na kraju perioda zasušenosti, krave se blagovremeno prilagođavaju na povećane količine koncentrata odmah nakon teljenja i smanjuju slučajevi ketoze. ¾ Ishrana zasušenih krava suvišnim količinama kukuruzne silaže ili zrna šitarica, može dovesti do deponovanja suvišnih količina masti u jetri krave (sindrom masnih krava) ili dislokacije (promjene položaja sirišta). ¾ Ishrana zasušenih krava izvjesnim količinama sijena (1kg/100kg) može eliminisati sve ove probleme. ¾ Pojava mliječne groznice (padanje krava nakon teljenja) može se reducirati ishranom zasušenih krava na dvije nedjelje pred teljenje sa malim količinama kalcijuma(Ca) (manjim od 0,2%) u obroku i povratkom na normalne količine nakon teljenja. ¾ Odgovarajućom ishranom omogućiti što prije iza teljenja maksimalnu dnevnu proizvodnju mlijeka. ¾ U vrijeme teljenja krave mogu da pojedu dnevno 2,5 – 3,8 kg koncentrata, a od trećeg dana iza teljenja dnevnu količinu koncentrata treba povećati za 0,5 do 1 kg dnevno.

 

83

  ¾ Količina koncentrata po jednom hranjenju (porciji) ne treba da bude veća od 2,5 do 3,5 kg, na koncentrovana hraniva u obroku krave može da odpadne najviše 60% SM. ¾ Pri postizanju maskimalne dnevne mliječnosti, dnevnu količinu koncentrata u oborku krava treba uskladiti sa količinom proizvedenog mlijeka. ¾ Mnoge krave visoke mliječnosti izgube u toku rane faze laktacije do 100 kg tjelesne mase, zbog ove pojave krave u vrijeme teljenja treba da budu u dobroj kondiciji. ¾ U toku jednog dana kravi treba obezbjediti 30 grama soli za uzdržne potrebe i 2 grama svaki kilogram proizvedenog mlijeka. ¾ Da bi se spriječila pojava mliječne groznice, kravama u toku perioda zasušenja treba ograničiti dnevnu količinu kalcijuma na 80 do 100 grama ili 0,5 – 0,7% u SM, dok količina fosofora treba da bude manja od 45 grama dnevno ili 0,3 – 0,35% SM obroka. ¾ Odnos Ca : P, treba da bude ispod 2:1. ¾ Ne zaboravite da vaše krave veoma često pate od nedostatka pojedinih mineralnih elemenata. Obezbjedite valjke ili cigle MINERASOL. ¾ Porast spoljašne temperature iznad 24oC, za svaki 1oC opada konzumiranje suhe materije za 2,8%. ¾ Po svakoj kravi potrebno je obezbijediti 60 – 75 cm jasala. ¾ Maksimalnu dnevnu proizvodnju mlijeka krave treba da ostvare 8 – 10 nedjelja poslije teljenja. ¾ Pri ishrani krava visoke mliječnosti velikom količinom zelene kabaste hrane, kukuruzne silaže ili koncentrata, u njihove obroke treba unijeti sodubikarbonu (natrijumbikarbonat). Količina sode treba da iznosi 0,75% od ukupne suhe materije obroka.

 

84

  ¾ U cilju prevencije pojave mliječne groznice (porođajne groznice), izbjegavati ishranu zasušenih krava sa velikim količinama kalcijuma ili malim količinama fosfora. ¾ Da ne bi došlo do pojave sindroma debelih krava u obrocima zasušenih krava potrebno je ograničiti količinu kukuruzne silaže o zrna kukuruza na ½ od količine korištene u prethodnom periodu. ¾ Odgovarajućom ishranom krava u periodu zasušenosti, spriječavaju se mogući problemi u vrijeme teljenja, osigurava dobar apetit i visoka mliječnost. ¾ Zasušene krave u dobroj kondiciji imaju adekvatnu rezervu u energiji i mineralnim materijama, i ostvaruju veću ukupnu proizvodnju mlijeka i imaju manje problema u toku laktacije. ¾ U cilju sprječavanja ketoze (acetonemije) ne dopustite gojenje zasušenih krava. ¾ Da ne bi došlo do promjene položaja sirišta (dislokacije ili torzija) treba izbjegavati ishranu zasušenih krava sa suvišnim količinama energije (zrno kukuruza i kukuruzna silaža).

 

85

 

12. GLOBALGAP STANDARD – ISHRANA MUZNIH GRLA Primjer ishrane muznih krava (hrana i dodaci hrani ). Sljedeće aktivnosti definirane su za ovaj procesni korak: • izrada formulacije prema zahtjevima uzgoja, • odabir hrane, • pregled hrane (buđ, plijesan, ostaci zemlje i dr.), • opskrba hranom, • prijem hrane, • skladištenje odabrane hrane, • priprema formulacije, • dodavanje aditiva u hranu, • ishrana, • uklanjanje ostataka hrane. Za procesni korak ishrane u GlobalGAP standardu, modul za stočarstvo, su definisane slijedeće kontrolne tačke sa kriterijima usklađenosti: R.br. Kontrolna tačka Kriterij usklađenosti Nivo BS 4 HRANA I VODA ZA STOKU Prikladna, visoko kvalitetna opskrba hranom i vodom podupire dobrobit, zdravlje i razvoj i pomaže osiguranju efikasne proizvodnje. BS OPĆENITO 4.1 BS Ima li sva stoka Mora biti dostupna čista voda, Primarni 4.1.1 pristup dovoljnoj oprema za napajanje mora biti količini čiste čista i treba postojati mehanizam vode, uključujući kojim se osigurava opskrba u i za vrijeme paše? slučaju ekstremnog vremena/klime. Unakrsna provjera sa PG 4.6 i PY 4.2.

 

86

  BS 4.1.2

Jesu li komponente hrane bile proizvedene i dobivene iz izvora odobrenog odstrane GLOBALGAP-a?

BS 4.1.3

Jesu li sve domaće mješaone hrane registrirane od ili odobrene preko odgovarajućih kompetentnih tijela?

 

Gdje se opskrbljuje s komponentama hrane preko tvrtke koja je licencirana od strane relevantnog kompetentnog autoriteta mora se demonstrirati da je u skladu sa zahtjevima za osiguranjem kvalitete koje je postavio GlobalGAP (vidjeti GlobalGAP standard proizvodnje komponenta hrane). Proizvođači komponenti hrane (CFM) odobreni od strane GlobalGAP-a stavljeni su na odobrenu listu na web stranicama www.globalgap.org. Korišteni proizvođači komponenta hrane moraju biti certificirani prema GLOBALGAP standardu proizvođača komponeneti hrane ili prema standardu koji je bio uspješno sustavno vrednovan prema GlobalGAP CFM standardu unutar 12 mjeseci od proizvođačke registracije kod GlobalGAP-a. Vidjeti GlobalGAP CFM standard. NE N/A. Domaće mješaone moraju demonstrirati registraciju (tj. u skaldu sa EU direktivom 95/69), ili odobrenjem relevantnog kompetentnog tijela.

Primarni

Primarni

87

  BS 4.1.4

Čuvaju li se oznake krmiva kod uzgajivača kao evidencija porijekla hrane i sastava hranidbenih sastojaka?

BS 4.1.5

Jesu li svi nabavljeni stočni hranidbeni materijali sljedivi do opskrbljivača? Jesu li proteinski elementi obroka jedino dobiveni iz biljaka, mlijeka, jaja ili ribe (riblje brašno ne može služiti za ishranu preživara) Provode li gospodarstva koja sama miješaju hranu u vlastitim strojevima, protokol miješanja kod različitih mješavina?

BS 4.1.6

BS 4.1.7

 

Oznake krmiva koje sadrže sastav hrane moraju se čuvati. Broj računa mora biti registriran u bazi podataka proizvodnje i taj se broj treba slijediti unatrag sve do informacije grupe hrane koja je čuvana od strane opskrbljivača hranom kad se više ne čuvaju oznake sa vreća nakon konzumacije. N/A samo ako nema opskrbe krmivima. Svi stočni hranidbeni materijali su sljedivi do opskrbljivača. NE N/A.

Primarni 

Zapisi hrane demonstriraju korištene samo dopuštenih izvora. Oznaka ili izjava proizvođača koji tvrdi da porijeklo proteina mora biti zabilježeno od strane uzgajivača kao evidencija. N/A ako nema hranjenja.

Primarni 

Detaljni zapisi pokazuju postotak komponenata. N/A ako nema miješanja u vlastitim mješaonama.

Primarni 

Primarni 

88

  BS 4.1.8

Opskrbljuju li se domaće mješaone hrane, od januara 2009, samo certificiranim GlobalGAP kombiniranim usjevima za miješanje hrane?

Svi kombinirani usjevi (vidjeti listu usjeva za kombinirane usjeve) koji se opskrbljuju za miješanje hrane moraju biti GlobalGAP certificirani (ili istovjetno). NE N/A

Primarni

BS 4.1.9

Je li dopušteni izvor ribljeg brašna samo iz održivih i sljedivih izvora?

Zapisi hrane pokazuju korištenje samo dozvoljenih izvora. Označavanje toga ili izjava proizvođača kojom tvrdi održivost izvora ribljeg brašna trebaju se čuvati od strane uzgajivača kao evidencija. N/A gdje nema hranjenja ribljim brašnom.

Preporuk a

BS 4.1.1 0

Postoji li procedura koja se bavi s reziduama u hrani u koju su dodani lijekovi?

Ako je korištena hrana u koju su dodani lijekovi, mora postojati odvojena kanta/odjeljak u koji je odložen obrok koji ima karencu.

Primarni

BS 4.1.1 1

Postoji li procedura koja bi osigurala da su sustavi za hranjenje redovito čiste?

Vizualna ocjena i radnici moraju pokazati svjesnost tijekom razgovora. NE N/A.

Primarni

 

89

  BS 4.2 BS 4.2.1

BS 4.2.2

BS 4.3 BS 4.3.1

BS 4.3.2

 

ZAPISI STOČNE HRANE Jesu li dostupni dokumentirani zapisi (npr.računi) opskrbljivača hranom od kojih je nabavljen hranidbeni materijal?

Zapisi, uključujući tip hrane, količinu i datum isporuke su dostupni za nabavljenu hranu. N/A ako nema hranjenja nabavljenom hranom

Primarni

Uključuju li sastojke, dokumentirani zapisi opskrbljivača hranom od kojih su komponente hrane i ostali životinjski hranidbeni materijal bili nabavljani?

Oznake/računi/izjave koji specificiraju sastojke su dostupni. N/A samo ako nema hranjenja ili gdje postoje ograničenja u patentnim/intelektualnim pravima vlasništva .

Sekundarni

SKLADIŠTENJE I NABAVKA STOČNE HRANE Je li hrana skladištena u uvjetima koji sprečavaju razgradnju i kontaminaciju?

Hrana mora biti skladištena odvojeno po tipu i u uvjetima koji sprečavaju razgradnju i kontaminaciju.

Sekundarni

Čiste li se redovito svi sustavi za hranjenje, spremnici, kante i kamioni?

Vizualna ocjena sustava za hranjenje, spremnika, kanti, vozila i zapisi ako su dostupni i radnici trebaju pokazati svjesnost tijekom razgovora. Vreće, kante jednom godišnje. NE N/A

Primarni

90

  BS 4.3.3

BS 4.3.4

BS 4.3.5

Poduzimaju li sve farme mjere opreza kako bi kontrolirale glodavce i štetočine i kako bi se spriječila kontaminacija hrane (uključujući voluminozna krmiva gdje je moguće) od strane domaćih životinja? Je li hrana kojoj su dodani lijekovi držana u odvojenim, jasno označenim i identificiranim skupnim spremnicima ili vrećama? Je li hrana kao što je hrana kojoj su dodani lijekovi ili hrana koja je namjenjena za različite vrste jasno identificirana i čuvana odvojeno?

Odsutnost glodavaca i ostalih štetočina i isključenje domaćih životinja iz skladišta hrane (uključujući krmiva gdje je moguće). NE N/A.

Primarni

Vizualna inspekcija koja će osigurati da nema unakrsne kontaminacije između hrane u koju su dodani lijekovi i hrane u koju nisu. Jasno označavanje/identifikacija. N/A samo ako nema hranjenja. Identifikacija i odvajanje krmiva za različite vrste i tipove hrane.N/A ako nema hranjenja.

Primarni

Primarni

Za procesni korak ishrane u GlobalGAP standardu, modul za goveda i ovce, su definisane slijedeće kontrolne tačke sa kriterijima usklađenosti: R.br. GO 3 GO

 

Kontrolna tačka

Tamo

gdje

je

Kriterij usklađenosti HRANA, KRMIVA

Nivo

Ocijeniti sustav za hranjenje i

Sekundarni

91

  3.1

pristup hrani ograničen, može li sva stoka dobiti njen dnevni obroki i on biti zadovoljna?

GO 3.2

Kad su ovce hranjene voluminoznim krmivima, imaju li pristup suhim područjima (run back area) ili slami i jesu li ovce zadovoljne što se može vidjeti iz njihovog ponašanja?

kondiciju stoke. Ako je nedovoljan hranidbeni prostor za svu stoku da se hrani u isto vrijeme, uzgajivač treba opisati kako osigurava da sva stoka dobiva njihov obrok. N/A samo gdje nema restriktivnog hranjenja. Gdje se ovce napasuju voluminoznim krmivima, evidentirati da su suha područja prikladna, tj. da je stoka čista i zadovoljna. Ako nema voluminoznih krmiva, upitati uzgajivača koristili ih i ako ih koristi upitati ga za njegovu politiku. N/A gdje nema voluminoznih krmiva ili gdje se ne drže ovce.

Sekundarni

Za procesni korak ishrane u GlobalGAP standardu, modul za mlijeko, su definisane slijedeće kontrolne tačke sa kriterijima usklađenosti: R.br. ML 2 ML 2.1

 

Kontrolna tačka Traži li uzgajivač nutricionistički savjet za uspostavu režima hranjenja mliječnih krava?

Kriterij usklađenosti HRANA Postoje zapisi kojima se potvrđuje recepturni savjet iz kvalificiranog izvora savjeta (tvrtka za proizvodnju hrane s

Nivo Sekundarni

92

 

ML 2.2

ML 2.3

reputacijom ili prepoznatljiva individua). Je li napravljen Dostupan pisani plan hranidbe adekvatan i i potpisan od strane prikladan akcijski savjetnika. Pregledati plan plan, hranidbe za implementaciju, implementiran i unakrsna referenca sa pregledan kupljenim hranidbenim najmanje dvaput komponentama i krmivima godišnje? koja su proizvedena doma i njihova sposobnost da pruže nivo održavanja i proizvodnje. Omogućuju li sustavi Vizualna ocjena gdje je za hranjenje dovoljan moguće ili uzgajivač treba pristup za sve dobne opisati kako je u skladu s skupine i težine tim. Ne N/A samo gdje goveda kako bi se nema ustava za hranjenje. spriječilo nasilje? Da nije dozvoljeno podno hranjenje unutar boksa?

Sekundarni

Sekundarni

15. ZAKLJUČAK Farmer u mliječnom govedarstvu treba da zna osnovne principe ishrane mliječnih grla da bi se optimizirala proizvodnja mlijeka i životinje održale u dobrom zdravstvenom stanju. Kravama svih proizvodnih grupa se moraju davati dobro izbalansirani obroci kako bi se postigla dobra proizvodnja mlijeka, a teladima i junadima se moraju davati dobro izbalansirani obroci kako bi se postigao njihov najoptimalniji razvoj. Dobro izbalansirani obroci svakako znače dobar profit.

 

93

 

− Krave visoke mliječnosti su vrlo osjetljive na sve promjene u sastavu ishrane i stresne podražaje. − Krmni obroci moraju biti dobro uravnoteženi sa svim hranjivima i zadovoljavati energijom, bjelančevinama, sirovim vlaknima, mineralima i vitaminima, koji po količini i kvalitetu odgovaraju potrebama krava prema visini proizvodnje i stanju reprodukcije. − Krmiva moraju biti tehnološki pravilno pripremljena i dobro čuvana, što bolje hranidbene vrijednosti da bi se s njima postigla najviša proizvodnja. − Krmiva moraju biti čista, zdrava, ukusna, bez plijesni i štetnika,, bez prašine i stranih primjesa. − Staje moraju biti čiste, uredne, posebno ležišta, valovi, hranilice i pojilice. − Krave moraju uvijek imati na raspolaganju dovoljno zdrave i pitke vode. U nedostatku vode uzimaju manje hrane, slabiji im je apetit, samnuje se mliječnost i slabi tjelesna kondicija krava. − Ako su krave slabe i ne postižu očekivanu muznost, a pravilno se posupalo u pripremi krmnih obroka i tehnologiji ishrane, treba utvrditi uzroke i provjeriti zdravstveno stanje (vimena, genitalija, probavnih organa, nogu, papaka), hranidbenu vrijednost krmiva ( nedostatkak energije, bjelančevina, minerala i vitamina hemijskom analizom hranjiva) ili slab genetski potencijal krava.

 

94

 

16. KAKO ISHRANOM POVEĆATI MLIJEČNOST I KVALITET MLIJEKA Opći uvjeti su: • Genetska (nasljedna), pasminska i individualna sposobnost krave za proizvodnju. • Zdravlje krava, dobra plodnost i tjelesna kondicija. • Zdravo, dobro razvijeno i mekano (žljezdano) vime. • Blagi postupak s kravama, mir i tišina (izbjegavanje stresa). • Ugodno ležište, čistoća okoline, valova, hranilica i pojilica. • Redovno obrezivanje i održavanje papaka. • Pravilna upotreba tehnike i ispravnih uređaja za mužu i njihovo održavanje. • Uvijek dobro i do kraja izmuzivanje vimena. • Pravilno zasušivanje krava i uvod u mliječnost dvadesetprvog dana iza telenja, a zatim avansiranje mliječnosati krmivima. • Ishrana 1. Krave moraju dobivati dovoljno sočne voluminozne krme dobrog kvaliteta (paša, livadska trava, sjenaža, kukuruzna silaža i dr.) najviše 11 do 13 kg suhe materije na dan. 2. Voluminozna krmiva dobro je davati usitnjena sa sočnim krmivima (repom, sirovim repinim rezancima i dr.) 3. Voluminozna krmiva s dovoljno suhe materije i probavljive celuloze (sirovim  

95

 

4.

5.

6. 7.

8.

 

vlaknima) poboljšavaju masnoću mlijeka. Stoga, preporučuje se davati livadsko sijeno 4 do 7 kg/dan, sojinu ili mljevenu suncokretovu ljusku 1 do 3 kg/dan. Krmni obroci krava moraju uz dobru energetsku hranidbenu vrijednost (prema muznosti krava) sadržavati najmanje 18 do 23% sirovih vlakana u suhoj materiji. Uz osnovna krmiva u krmne obroke treba dodavati enrgetska i bjelančevinasta koncentratna krmiva, a količina zavisi o vrsti i kvalitetu osnovne krme i o mliječnosti krava (35 do 50% ukupne suhe materije krmnog obroka). Smjesa žitarica mora sadržavati najmanje 50% mljevenog zrna kukutuza. Određenu količinu koncentratnih krmiva treba davati kravama individualno u dva do tri obroka dnevno. Na povećanje suhe materije i bjelančevina u mlijeku vrlo dobro utječu bjelančevinasta krmiva: sijeno djeteline i lucerke, pšenične posije, kvasac, sačma suncokreta, a naročito sojina sačma (krmiva koja sadrže više u buragu stablinih bjelančevina) i zasićena aminokiselina metionin. Sojinu sačmu treba naročito davati kravama koje imaju muznost preko 20 litara/dan. Daje se u krmnim smjesma 1 do 2 kg/dan, dodatno.

96

 

9. Suncokretovu i sačmu uljane repice, dobro je dodavati uz sojinu sačmu jer sadrži veći procenat metionina. 10. Posebnim mineralno-vitaminskim dodacima (premiksima) u potpunim i dopunskim krmnim smjesama daju se potrebni minerali i vitamini. 11. U zasušenju i poslije telenja dobro je povećati količinu vitamina A, D i E, i uz to dodavati vitamine B12 i niacin. 12. S visokom muznosti smanjuje se potrošnja krmiva po litri mlijeka (konverzija) jer se smanjuje količina osnovnih uzdržnih krmiva, ali krave moraju dobivati kvalitetnija krmiva visoke energetske hranidbene vrijednosti, dobro uravnotežene krmne obroke s više bjelančevina, minerala i vitamina. 13. Kravame se ne smiju davati prašna, pjesniva i zaražena krmiva. 14. Krave moraju uvijek imati dovoljno zdrave pitke vode. 17. NAJČEŠĆI METABOLIČKI POREMEĆAJI KOD KRAVA Potrebno je ponovo istaći da organizam krave koja proizvodi mlijeko ima vrlo velike zahtjeve u svim hranjivim materijama. Zbog toga je ova proizvodnja često praćena brojnim oboljenjima krava kao posljedica različitih grešaka u ishrani.

 

97

 

Najčešći poremećaji pri nepravilnoj ishrani su: kisela indigestija buraga, nadun, dislokacija sirišta, sindrom debelih krava, mliječna groznica, otok vimena, ketoza. 17.1 Kisela indigestija buraga (acidoza): Nastaje pri naglom prelasku krava sa kabastih obroka na obroke sa velikim učešćem zrna žitarica i na preobilnu količinu kisele silaže. Tada dolazido zakišeljavanja sadržaja buraga i prestanka pokretanja zidova buraga i sam burag prestaje da radi. Oboljela grla imaju proliv, stomačne tegobe i ispoljavaju znake slabosti. U ovakvim slučajevima treba smanjiti količinu koncentrovanog dijela obroka i prijeći na obroke sa većim sadžajem kabastih krmiva. U težim slučajevima neophodna je pomoć veterinara. 17.2 Nadun: Nasatje usljed nagomilavanja suvišnih količina gasova u tijeku varenja hrane. U tom slučaju kod goveda izostaje podrigivanje i gasovi se brže nagomilavaju nego što se podrigivanjem izbacuju. Nadun kod goveda na paši koga izazivaju lucerka, razne vrste djetelina i druge leguminoze, može se spriječiti ako se govedima prije izgona na pašu daje određena količina suhih kabastih krmiva. Naročito je opasna mlada, sočna i vlažna paša većine leguminoza. U odnosu na pašu, pokošena zelena masa leguminoza manje je opasna. Vrlo je bitno postepeno navikavanje goveda na biljke koje izazivaju nadun. Kod blagih naduna dobra mjera je masiranje lijeve strane buraga i kretanje grla, U težim slučajevima nadunaželudačnom sondom ispuštaju se gasovi iz buraga i tako samnuje njihov pritisak. U najtežim slučajevima  

98

 

naduna, neophodno je izvršiti trokiranje (bušenje) buraga. Za liječenje naduna potreban je intervencija veterinara. 17.3 Dislokacija sirišta: Nasatje pri nedovoljnoj ispunjenostim buraga i u nedostatku kabastih hranjiva u obroku. Takođe uzrok može biti i ako se zasušene krave hrane velikim količinama zrnaste i koncentrovane hrane. Kad dođe do ovog poremećaja, krve slabije jedu, mršave i nastaje opća slabost grla. U ovakvim slučajevima ako dođe do oporavka grla pod nadzorom veterinara, potrebno je u obrok uključiti više kabastih hranjiva, kao što su sijeno, silaža, paša i dr. 17.4 Sindrom debelih krava: Karakterističan je za krave koje su suviše ugojene. Javlja se nekoliko dana iza telenja, kada krava gubi apetit, javlja se opća slabost organizma i krave su podložne raznim infekcijama. Jetra ima umanjenu funkciju zbog nagomilavanja loja. Ovakvo stanje je za vrijeme i poslije telenja praćeno i drugim poremećajima, kao što je dislokacija sirišta, zadržavanje posteljice, upala materice, mastitis i dr.. Preventiva je pravilna i kontrolisana ishrana. 17.5 Mliječna groznica: Javlja se za vrijeme telenja i odmah nakon toga. Vezana je za početak laktacije. Tada dolazi do smanjenja sadržaja kalcijuma u krvi krava. Krave gube apetit, nesigurno stoje i konačno, kada legnu, ne mogu da ustanu. Veoma  

99

 

je važno da krave nakon telenja dobijaju dovoljno kalcijuma sa hranom. Ali treba znati da suviše kalcijuma u periodu zasušenosti može dovesti do mliječen groznice. U slučaju oboljenja potreban je pomoć veterinara. 17.6 Otok vimena: Obično se javlja u vrijeme telenja, a ponekad se može javiti prije telenja i napraviti ozbiljan problem. Najčešće se javlja kod prvotelki, mada se može javiti i kod starijih krava visoke mliječnosti. Vime je na dodir prilično bolno. Postoji mišljenje da ishrana velikim količinama koncentrata ili kukuruza tri nedjelje prije telenja može dovesti do izražene pojave otoka. Takođe je bitno ne davati suvišne količine soli u obroku u periodu predtelenje. Otok vimena obično ne predstavlja veći problem i često će proći bez veterinarskog tretmana ali je potrebno istovremeno izmuzanje i masiranje vimena sa umjerenim kretanjem grla. U ozbiljnijim slučajevima potrebna je intervencija veterinara. 17.7 Ketoza: Predstavlja oboljenje visokomliječnih krava kada dolazi do opadanja sadržaja glukoze u krvi, naglog gubljenja tjelesne mase i opadanja mliječnosti. Obično se javlja 10 do 30 dana iza telenja. Ako povećane potrebe krava u hranjivim materijama nakon telenja nisu podmirene u pravilno izbalansiranom i sastavljenom obroku, krave tada koriste svoje sopstvene masti da bi nadoknadile nedostatak energije. Ako se korištenje sopstvenih masti odvija suviše brzo, jetra ne uspijeva da do kraja transformiše masti, nego se one  

100

 

nagomilavaju u jetri i dolazi do razvoja simptoma ketoze kada se ketonska tijela nagomilavaju u krvi, a zatim u mokraći i mlijeku. Prvi znaci oboljenja mogu se zapaziti desetak dana nakon telenja, Krave oboljele od ketoze gube apetit, prvo odbijaju koncentrat, pa sijeno, naglo mršave, naglo im pada dnevna proizvodnja mlijeka i iz nosa je prisutan miris na aceton. Ako se zakasni u liječenju, nagomila se mast u jetri i grlo može uginuti. Liječenjem se podiže nivo šećera u krvi dodavanjem glukoze i liječenje izvodi veterinar. Znači potrebno je znati da suvišna količina tjelesne mase kod krava u vrijeme telenja, tako reći obavezno, imaju za poslijedicu gubljenje apetita, kada dolazi do mobilizacije sopstvenih masti. Zbog toga se kravama poslije telenja moraju obetbijediti ukusna kabasta hranjiva i potrebna količina koncentrovanih hraniva.

 

101

 

Primjer softwera za balansiranje obroka - Njemačka

 

102

  KRMNE TABLICE ZELENA KRMIVA SM g

 

KJ

U 1 Kg krmiva SPr SPP SV g g g

Ca g

P g

SPr g

SPP g

U 1 Kg suve materije SV Ca P NEL g g g MJ

KJ

PAŠA (ekstenzivni pašnjaci) - mlada

170

0,18

24

16

35

141

94

205

6,65

1,08

- u vlatanju

185

0,19

23

14

44

1,2

0,7

124

76

238

6,49

3,78

6,26

1,02

- početak cvatnje - kraj cvatnje PAŠA (intenzivni pašnjaci) - mlada - u vlatanju - početak cvatnje

220 240

0,19 0,18

25 23

14 13

60 75

1,5

0,9

114 96

64 54

273 312

6,82

4,10

5,58 4,93

0,88 0,75

160 175 220

0,18 0,18 0,20

37 35 42

29 26 31

30 41 58

231 200 191

181 149 141

188 234 264

6,81 6,31 5,65

1,10 1,03 0,90

- kraj cvatnje LIVADSKA TRAVA (I otkos)

240

0,18

37

25

76

154

104

317

4,94

0,75

- u vlatanju - početak cvatnje - kraj cvatnje LIVADSKA TRAVA (daljni otkosi) - do 4 nedjelje - do 6 nedjelja - nakon 6 nedjelja LUCERKA (I otkos) - prije pupanja - u pupanju - početak cvatnje - kraj cvatnje

180 210 230

0,18 0,18 0,17

31 31 28

21 20 17

43 57 72

1,2 1,8 1,2

0,7 0,5 0,8

172 148 122

117 95 74

239 272 313

6,67 8,57 5,22

3,90 2,38 3,48

6,34 5,57 4,92

1,03 0,89 0,75

180 200 220

0,17 0,18 0,18

31 32 31

22 22 20

38 51 65

1,6

0,6

172 160 141

122 110 91

211 255 295

8,00

3,00

5,97 5,78 5,25

0,97 0,93 0,82

176 193 210 240

0,18 0,18 0,18 0,17

46 43 39 41

39 34 31 31

31 46 60 80

3,7 4,4 4,0

0,6 0,6 0,6

261 223 186 171

222 176 148 129

176 238 286 333

21,02 20,95 16,67

3,11 2,86 2,50

6,21 5,91 5,42 4,76

1,02 0,95 0,85 0,70

1,1

0,8

5,00

3,63

103

  LUCERKA (daljni otkosi) - u pupanju - u cvatnji CRVENA DJETELINA (I otkos) - u pupanju - početak cvatnje - kraj cvatnje CRVENA DJETELINA (otkosi) - prije pupanja - u pupanju - početak cvatnje DTS (I otkos) - u pupanju - početak cvatnje - kraj cvatnje DTS (daljni otkosi) - u pupanju - početak cvatnje STOČNI GRAŠAK - u cvatnji ZOB - u klasanju - mliječna zrioba

 

220 230

0,19 0,17

47 45

37 34

55 70

4,1 4,2

0,7 0,6

214 196

168 148

250 304

18,64 18,26

3,18 2,61

5,36 4,90

0,85 0,75

207 220 235

0,20 0,20 0,19

37 36 35

27 26 24

44 55 69

3,4 3,4 3,9

0,6 0,6 0,6

179 164 149

130 118 102

213 250 294

16,43 15,45 16,60

2,90 2,73 2,55

6,09 5,63 5,14

0,99 0,90 0,80

187 200 220

0,19 0,19 0,19

42 39 38

33 27 26

33 45 65

2,4 2,8

0,6 0,6

225 195 173

177 135 118

177 225 295

12,83 14,00

3,21 3,00

6,30 5,84 5,30

1,03 0,95 0,86

182 212 226

0,19 0,20 0,19

33 31 30

25 22 21

38 54 71

2,4 2,8

0,6 1,3

181 146 133

137 104 93

209 255 314

13,19 13,21

3,30 6,13

6,42 5,80 5,04

1,04 0,93 0,77

184 221

0,19 0,19

33 31

26 24

44 63

2,6

1,0

179 140

141 108

239 285

14,13

5,43

6,65 5,48

1,06 0,86

145

0,14

30

25

33

2,2

0,5

207

172

228

15,17

3,45

5,91

0,98

164 264

0,16 0,19

17 20

12 11

45 93

0,7 1,2

0,4 0,7

103 76

73 42

274 352

4,26 4,54

2,44 2,65

6,36 4,95

1,01 0,74

104

 

SILAŽE SILAŽA KUKURUZA - mliječna zrioba - voštana zrioba - kasno voštana zrioba - kasna zrioba SILIRANI KLIP KUKURUZA - sa komušinom - bez komušine SILIRANO ZRNO KUKURUZA PRIRODNE LIVADE - I otkos početak klasanja CRVENA DJETELINA - I otkos, početak cvatnje - I otkos, puna cvatnja - II i III otkos, početak cvatnje C. DJETELINA + TRAVE (1:1) - I otkos, početak cvatnje - I otkos, puna cvatnja - II i III otkos, početak cvatnje LUCERKA - I otkos, početak cvatnje - I otkos, puna cvatnja - II-IV otkos, početak cvatnje

 

SM g

U 1 Kg krmiva SPP SV Ca g g g

KJ

SPr g

220 270 320 350

0,21 0,27 0,33 0,29

21 24 27 29

12 13 14 15

55 61 65 65

0,9 0,8 0,7 1,2

500 600 630

0,59 0,75 0,80

49 58 61

30 38 38

73 44 18

210

0,18

27

18

200 220 220

0,14 0,13 0,14

30 27 34

205 245 225

0,14 0,17 0,15

200 215 210

0,13 0,13 0,12

P g

U 1 Kg suve materije Ca P NEL g g MJ

SPr g

SPP g

SV g

KJ

0,6 0,6 0,6 0,9

95 89 84 83

55 48 44 43

250 226 203 186

4,10 2,96 2,19 3,43

2,73 2,22 1,88 2,57

6,06 6,30 6,61 5,99

0.97 1,02 1,06 0,84

0,2

1,8

98 97 97

60 63 60

146 73 29

0,33

3,00

8,03 8,60 9,05

1,19 1,26 1,27

64

1,4

0,7

129

86

305

6,66

3,33

6,29

0,88

19 13 19

59 75 65

3,0 2,8 3,0

0,5 0,4 0,4

150 123 155

95 60 86

295 341 295

15,00 12,73 13,64

2,50 1,82 1,82

5,03 4,09 4,40

0,70 0,57 0,62

26 26 29

15 14 15

60 81 66

2,1 2,5 2,2

0,6 0,6 0,6

127 106 130

73 57 44

293 331 293

10,24 10,21 9,78

2,93 2,45 2,67

4,90 4,83 4,74

0,69 0,68 0,66

35 35 40

26 24 25

62 75 64

3,3 3,5 3,7

0,5 0,5 0,5

175 163 190

130 112 120

310 350 305

16,50 16,28 17,62

2,50 2,33 2,38

4,73 4,31 4,17

0,66 0,60 0,58

105

  LUCERKA + TRAVA (1:1) - I otkos, početak cvatnje - I otkos, puna cvatnja - II-IV otkos, početak cvatnje

210 250 235

0,14 0,15 0,14

SJENAŽE SM g LIVADSKE TRAVE (I otkos) - prije vlatanja - u vlatanju - početak cvatnje - kraj cvatnje LIVADSKE TRAVE (daljni otkosi) - do 4 nedjelje - do 6 nedjelja - nakon 6 nedjelja LUCERKA (I otkos) - u pupanju - početak cvatnje - kraj cvatnje LUCERKA (daljni otkosi) - u pupanju - u cvatnji CRVENA DJETELINA (I otkos) - u pupanju - početak cvatnje - kraj cvatnje CRVENA DJETELINA (otkosi) - u pupanju

 

KJ

29 30 34

19 18 19

67 90 76

2,3 2,7 2,8

0,6 0,7 0,6

138 120 145

90 72 81

U 1 Kg krmiva SPr SPP SV g g g

Ca g

P g

SPr g

SPP g

2,3

1,2

174 160 140 117

125 108 89 66

223 257 288 334

350 350 350 350

0,34 0,31 0,27 0,23

61 56 49 41

44 38 31 23

78 90 101 117

350 350 350

0,30 0,27 0,23

55 50 46

37 32 28

84 98 111

2,6

1,2

157 143 131

106 91 80

350 350 350

0,29 0,27 0,23

71 61 60

52 44 40

91 104 128

5,4 5,1

1,1 1,1

203 174 171

350 350

0,28 0,24

74 71

54 50

96 121

4,8 5,0

1,0 1,2

350 350 350

0,32 0,29 0,25

62 58 52

43 39 32

83 97 112

5,4 5,1

350

0,29

60

39

91

4,8

320 360 323

10,95 10,80 11,90

2,86 2,80 2,55

4,87 4,41 4,26

0,68 0,62 0,60

U 1 Kg suve materije SV Ca P NEL g g g MJ

KJ

6,13 5,72 5,08 5,23

0,98 0,90 0,78 0,67

3,43

5,23 5,06 4,46

0,85 0,79 0,67

15,43 14,57

3,14 3,14

5,34 5,08 4,45

0,83 0,77 0,67

274 346

13,71 14,23

2,86 3,43

5,25 4,70

0,81 0,69

123 111 91

237 277 320

15,43 14,57

2,57 3,43

5,72 5,46 4,88

0,91 0,85 0,72

111

260

13,71

2,86

5,29

0,82

6,57

3,43

240 280 317

7,43

149 126 114

260 297 366

211 203

154 143

0,9 1,2

177 166 149

1,0

171

106

  - u cvatnji DTS (I otkos) - prije pupanja - u pupanju - početak cvatnje DTS (daljnji otkosi) - u pupanju

350

0,23

59

38

112

5,0

1,2

168

109

320

14,28

3,43

4,49

0,66

350 350 350

0,34 0,31 0,30

69 60 51

52 43 33

69 85 99

3,8 5,0

1,2 1,1

197 171 146

149 123 94

197 243 283

10,86 14,28

3,43 3,14

6,11 5,65 5,53

0,98 0,89 0,85

350

0,39

63

45

91

4,2

1,2

180

128

260

12,00

3,43

6,99

1,11

157 179 196 221 241

107 129 143 169 195

294 283 264 245 230

20,18

3,20

4,61 4,85 5,47 5,84 6,38

0,64 0,70 0,83 0,92 1,03

SUHA VOLUMINOZNA KRMIVA – SIJENO U 1 Kg krmiva KJ SPr SPP SV Ca P SPr g g g g g g

SPP g

U 1 Kg suhe materije SV Ca P NEL g g g MJ

KJ

DEHIDRIRANA VOLUMINOZNA KRMIVA BRAŠNO LUCERKE - do 15 % proteina - 15 – 17 % proteina - 17 – 19 % proteina - 19 – 21 % proteina - više od 21 % proteina

893 907 906 905 899

SM g LIVADSKO SIJENO (I otkos) - prije vlatanja - u vlatanju - početak cvatnje - kraj cvatnje - nakon cvatnje LIVADSKO SIJENO (otkosi) - do 4 nedjelje

 

0,57 0,63 0,75 0,83 0,92

140 162 178 200 217

96 117 130 153 175

263 257 239 222 207

18,3

2,9

860 860 860 860 860

0,71 0,62 0,52 0,47 0,43

124 107 95 82 70

81 64 53 42 31

209 238 267 302 310

5,5 6,3 6,5 6,0

2,2 2,1 1,8 1,0

144 124 110 95 81

94 74 62 49 36

243 277 310 351 360

6,40 7,32 7,56 6,98

2,56 2,44 2,10 1,16

5,82 5,30 4,70 4,31 4,00

0,83 0,73 0,61 0,55 0,50

860

0,62

128

85

220

5,2

2,7

149

99

256

6,05

3,14

5,14

0,72

107

  - 4 – 6 nedjelja - nakon 6 nedjelja LUCERKA (I otkos) - u pupanju - početak cvatnje - kraj cvatnje LUCERKA (daljnji otkosi) - u pupanju - početak cvatnje CRVENA DJETELINA (I otkos) - u pupanju - početak cvatnje - kraj cvatnje DTS (I otkos) - u pupanju - početak cvatnje - kraj cvatnje DTS (daljnji otkosi) - u pupanju - u cvatnji SLAMA - pšenica - ječam - zob - kukuruzovina - grašak - soja GOMOLJAČE I KORIJENJAČE

 

860 860

0,56 0,40

115 107

72 64

251 281

4,1

2,1

134 124

84 74

292 327

4,77

2,44

4,85 3,94

0,65 0,47

860 860 860

0,60 0,50 0,46

162 145 140

119 102 92

249 283 330

14,0 13,6 14,6

2,7 2,3 2,0

188 168 163

138 119 107

290 329 384

16,28 15,81 16,98

3,14 2,67 2,33

5,27 4,69 4,13

0,70 0,58 0,54

860 860

0,54 0,46

166 151

118 103

240 309

15,7 16,3

2,6 2,2

193 175

137 120

279 360

18,25 18,95

3,02 2,56

4,74 4,30

0,63 0,54

860 860 860

0,66 0,59 0,50

137 123 118

92 81 71

219 253 304

14,2 13,2 9,7

2,2 2,2 2,1

159 143 137

107 94 83

255 294 353

16,51 15,35 11,28

2,56 2,56 2,44

5,53 5,16 4,49

0,77 0,69 0,58

860 860 860

0,64 0,56 0,50

118 113 100

73 69 58

212 259 303

6,5 9,3

2,6 2,3

137 131 116

85 80 67

246 301 352

7,56 10,81

3,02 2,67

5,33 5,01 4,52

0,75 0,66 0,58

860 860

0,64 0,49

150 132

101 81

244 276

6,9 8,9

2,6 2,5

174 153

117 94

284 321

8,02 10,35

3,02 2,91

5,47 4,55

0,75 0,57

880 880

0,22 0,30

25 27

6 6

400 394

2,7 2,6

0,7 0,7

28 31

7 7

455 448

3,07 2,95

0,79 0,79

2,88 3,18

0,25 0,36

880 850 860 860

0,30 0,46 0,30 0,37

28 62 82 55

8 20 45 26

329 288 355 366

3,6 5,0 11,5 10,4

1,2 2,0 1,6 1,4

32 73 95 64

9 23 52 30

374 339 413 426

4,10 5,88 13,37 12,10

1,36 2,35 1,86 1,63

3,48 3,35 4,44 2,78

0,36 0,54 0,34 0,43

108

  - krompir - krmna repa - šečerna repa - tikva NUSPROIZVODI - pivski trop - kukuruzna džibra - krompirova pulpa

 

219 146 232 104

0,28 0,17 0,28 0,13

20 12 14 13

10 6 7 10

6 10 12 18

0,1 0,4 0,5

0,5 0,4 0,3

91 82 60 125

46 41 30 96

27 68 52 173

0,46 2,74 2,16

2,31 2,74 1,30

8,08 7,62 8,11 7,26

1,30 1,16 1,22 1,25

237 85 134

0,23 0,09 0,15

59 19 7

47 12 1

44 10 21

0,9 0,2

1,6 0,7

249 223 52

198 141 7

186 117 156

3,80 2,35

6,75 8,23

6,26 7,25 6,69

0,99 1,12 1,11

109

  KONCENTRATNA KRMIVA UGLJIKOHIDRATNA I PROTEINSKA KONCENTRATNA KRMIVA U 1 Kg krmiva U 1 Kg suhe materije SM KJ SPr SPP SV Ca P SPr SPP SV Ca P NEL g g g g g MJ g g g g g g KUKURUZ - 7,5 % sirovi protein - 8,6 % sirovi protein - 9,6 % sirovi protein - kukuruz klip JEČAM ZOB RAŽ PŠENICA PŠENIČNE MEKINJE REPINI REZANCI (suhi) SOJA SJEME (tostirano) SAČMA SOJA - 48 % - 44 % - 42 % - 40 % SAČMA SUNCOKRET - 33 % - 40 % - 32 % (pogača)

 

KJ

860 860 860 860 880 880 870 880 880 900 920

1,33 1,29 1,31 1,03 1,16 1,02 1,20 1,26 0,72 1,10 1,43

75 86 96 75 95 115 110 100 145 88 362

21 25 21 82 65 120 22 22 110 183 58

0,1 0,1 0,3 0,4 0,5 1,1 0,8 0,5 0,8 8,5 2,2

2,0 2,5 2,7 2,0 3,3 2,6 2,9 2,8 10,0 1,0 7,0

87 100 111 87 108 131 126 114 165 98 393

24 29 24 95 74 136 25 25 125 203 63

0,12 0,12 0,34 0,46 0,56 1,3 0,92 0,57 0,91 9,44 2,4

2,3 2,9 3,1 2,3 3,8 3,0 3,3 3,2 11,6 1,1 7,6

8,3 8,2 8,2 6,9 7,2 6,3 7,6 8,0 5,3 6,9 8,2

1,55 1,50 1,52 1,20 1,32 1,16 1,38 1,43 0,81 1,22 1,55

900 900 900 900

1,19 1,16 1,15 1,27

480 440 420 400

35 65 65 65

2,0 2,5 2,0 2,7

6,5 6,0 6,0 6,3

533 489 467 444

39 72 72 72

2,2 2,8 2,2 3,0

7,2 6,7 6,7 7,0

7,2 7,0 6,9 6,6

1,32 1,29 1,28 1,41

900 930

0,97 1,07

330 410

180 133

3,0 4,3

9,8 10,4

367 441

200 143

3,3 4,6

10,9 11,2

6,2 6,3

1,08 1,15

900

1,08

320

180

3,0

9,0

355

200

3,3

10,0

6,2

1,20

110

  OBROCI ZA MUZNE KRAVE FORMULISAO ROY E. CHAPIN, PROF. DR., NUTRICIONIST, USA   OSNOVNI OBROK: 9,26 Kg SIJENA TRAVA ZRELO Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

15 4,80 2,00 2,00 0,78 0,02 0,12 0,12 9,84

20 6,10 2,00 2,00 1,46 0,02 0,14 0,12 11,84

Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 7,50 8,80 10,00 11,40 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,13 2,80 3,47 4,12 0,02 0,02 0,02 0,02 0,16 0,18 0,20 0,22 0,12 0,12 0,12 0,12 13,93 15,92 17,81 19,88

  OSNOVNI OBROK: 10, 7 Kg SIJENA TRAVNO-DJETELINSKA SMJESA ZRELO Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

15 4,10 2,00 2,00 0,00 0,02 0,08 0,12 8,32

20 5,60 2,00 2,00 0,67 0,02 0,10 0,12 10,51

Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 6,90 8,20 9,00 9,90 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,35 2,12 3,23 4,28 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0.12 12,51 14,60 16,53 18,50

OSNOVNI OBROK: 12,65 Kg SIJENA LEGUMINOZA ZRELO Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

 

15 1,60 2,00 2,00 0,00 0,02 0,02 0,12 5,76

20 4,10 2,00 2,00 0,40 0,02 0,04 0,12 8,68

Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 5,10 6,10 7,00 7,90 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,44 2,46 3,50 4,52 0,02 0,02 0,02 0,02 0,06 0,08 0,10 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 10,74 12,78 14,74 16,68

111 

  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 6,6 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

15 3,20 2,00 2,00 0,90 0,02 0,14 0,12 8,38

20 4,50 2,00 2,00 1,59 0,02 0,16 0,12 10,39

Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 5,80 7,20 8,40 9,70 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,27 2,93 3,61 4,34 0,02 0,02 0,02 0,02 0,18 0,20 0,22 0,24 0,12 0,12 0,12 0,12 12,39 14,47 16,37 18,42

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg, SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 7,6 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

15 3,00 2,00 2,00 0,35 0,02 0,08 0,12 7,55

Proizvodnja mlijeka litara 20 25 30 35 40 4,20 5,60 6,90 7,70 8,70 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,02 1,69 2,37 3,43 4,45 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 9,46 11,55 13,55 15,43 17,47

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 9 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

 

15 1,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,04 0,12 5,18

Proizvodnja mlijeka litara 20 25 30 35 40 3,60 4,50 5,50 6,30 7,30 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 0,39 1,48 2,52 3,61 4,60 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 8,19 10,20 12,26 14,17 16,18

112 

  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 5,2 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

15 2,50 2,00 2,00 0,96 0,02 0,12 0,12 7,72

20 3,80 2,00 2,00 1,65 0,02 0,14 0,12 9,73

Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 5,20 6,50 7,80 9,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,32 2,99 3,64 4,43 0,02 0,02 0,02 0,02 0,16 0,18 0,20 0,22 0,12 0,12 0,12 0,12 11,82 13,81 15,79 17,79

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg, SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 6,0 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

15 2,20 2,00 2,00 0,53 0,02 0,10 0,12 6,97

20 3,50 2,00 2,00 1,21 0,02 0,12 0,12 8,97

Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 4,90 6,20 7,20 8,20 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,88 2,55 3,50 4,52 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,12 11,06 13,05 15,02 17,06

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 7,15 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

 

15 1,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,08 0,12 5,22

20 3,10 2,00 2,00 0,60 0,02 0,10 0,12 7,94

Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 4,10 5,10 6,00 7,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,55 2,60 3,65 4,66 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,12 9,91 11,98 13,95 15,98

113 

  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 3,84 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

15 1,70 2,00 2,00 1,04 0,02 0,14 0,12 7,02

20 3,00 2,00 2,00 1,72 0,02 0,16 0,12 9,02

Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 4,40 5,70 6,90 8,10 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,39 3,06 3,74 4,58 0,02 0,02 0,02 0,02 0,18 0,20 0,22 0,24 0,12 0,12 0,12 0,12 11,11 13,10 15,00 17,06

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg, SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 4,44 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

15 1,50 2,00 2,00 0,09 0,02 0,10 0,12 6,43

20 2,80 2,00 2,00 1,39 0,02 0,12 0,12 8,55

Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 4,20 5,50 6,60 7,60 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,06 2,73 3,58 4,60 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,12 10,54 12,53 14,50 16,54

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 5,25 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

 

15 1,30 2,00 2,00 0,25 0,02 0,08 0,12 5,77

20 2,60 2,00 2,00 0,93 0,02 0,10 0,12 7,77

Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 4,00 5,00 5,70 6,70 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,60 2,57 3,71 4,73 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,12 9,86 11,85 13,71 15,75

114 

  OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA ZRELO 5 Kg + PAŠA Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

15 2,70 2,00 2,00 0,00 0,02 0,10 0,12 6,94

20 5,50 2,00 2,00 0,52 0,02 0,12 0,12 10,28

Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 6,80 7,80 8,60 9,60 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,21 2,14 3,26 4,30 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,12 12,29 14,24 16,18 18,24

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 11,17 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

20 5,00 2,00 2,00 0,83 0,02 0,10 0,12 10,07

Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 45 6,30 7,70 8,40 9,40 10,40 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,50 2,21 3,37 4,39 5,40 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 12,06 14,19 16,07 18.11 20,15

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 12,8 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

 

20 4,20 2,00 2,00 0,20 0,02 0,06 0,12 8,60

25 5,00 2,00 2,00 1,36 0,02 0,08 0,12 10,58

Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 6,00 6,80 7,80 8,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,40 3,50 4,50 5,48 0,02 0,02 0,02 0,02 0,10 0,12 0,14 0,16 0,12 0,12 0,12 0,125 12,64 14,56 16,58 18,59

115 

  OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 15,0 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

20 1,70 2,00 2,00 0,64 0,02 0,00 0,12 6,48

25 2,60 2,00 2,00 1,70 0,02 0,00 0,12 8,44

Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 3,70 4,60 5,60 6,60 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,66 3,69 4,67 5,63 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,04 0,06 0,08 0,12 0,12 0,12 0,125 10,52 12,47 14,47 16,46

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 5,0 Kg + PAŠA Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

20 4,80 2,00 2,00 0,08 0,02 0,10 0,12 9,12

25 5,70 2,00 2,00 1,20 0,02 0,12 0,12 11,16

Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 6,70 7,40 8,40 9,40 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,26 3,41 4,43 5,44 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,125 13,24 15,11 17,15 19,19

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 7,9 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

 

20 3,80 2,00 2,00 1,14 0,02 0,10 0,12 9,18

25 5,10 2,00 2,00 1,82 0,02 0,12 0,12 11,18

Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 6,50 7,40 8,40 9,40 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,48 3,49 4,52 5,53 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,125 13,26 15,19 17,24 19,28

116 

  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg, SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 9,04 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

20 3,50 2,00 2,00 0,37 0,02 0,08 0,12 8,09

25 4,60 2,00 2,00 1,38 0,02 0,10 0,12 10,22

Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 5,50 6,30 7,20 8,20 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,47 3,57 4,62 5,62 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,125 12,23 14,15 16,12 18,15

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 10,6 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

20 2,00 2,00 2,00 0,53 0,02 0,02 0,12 6,69

25 2,90 2,00 2,00 1,60 0,02 0,04 0,12 8,68

Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 3,90 4,70 5,70 6,70 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,64 3,72 4,72 5,70 0,02 0,02 0,02 0,02 0,06 0,08 0,10 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 10,74 12,64 14,66 16,67

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 6,25 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

 

20 3,20 2,00 2,00 1,30 0,02 0,14 0,12 8,78

25 4,60 2,00 2,00 1,97 0,02 0,16 0,12 10,87

Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 5,90 6,90 7,90 8,90 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,64 3,56 4,59 5,61 0,02 0,02 0,02 0,02 0,18 0,20 0,22 0,2 0,12 0,12 0,12 0,12 12,86 14,80 16,85 18,90

117 

  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg, SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 7,2 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

20 3,00 2,00 2,00 0,68 0,02 0,08 0,12 7,90

25 4,20 2,00 2,00 1,46 0,02 0,10 0,12 9,90

Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 5,20 5,90 6,90 7,90 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,51 3,66 4,68 5,68 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,125 11,97 13,84 15,88 17,91

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 8,4 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

20 2,10 2,00 2,00 0,50 0,02 0,04 0,12 6,78

25 3,00 2,00 2,00 1,60 0,02 0,06 0,12 8,80

Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 4,00 4,80 5,80 6,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,63 3,72 4,73 5,72 0,02 0,02 0,02 0,02 0,08 0,10 0,12 0,14 0,12 0,12 0,12 0,125 10,85 12,76 14,79 16,81

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 4,63 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

 

20 2,60 2,00 2,00 1,45 0,02 0,12 0,12 8,31

25 4,00 2,00 2,00 2,12 0,02 0,14 0,12 10,40

Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 5,30 6,30 7,30 8,30 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,79 3,66 4,69 5,71 0,02 0,02 0,02 0,02 0,16 0,18 0,20 0,22 0,12 0,12 0,12 0,125 12,39 14,28 16,33 18,38

118 

  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg, SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 5,3 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

20 2,50 2,00 2,00 0,99 0,02 0,10 0,12 7,73

25 3,80 2,00 2,00 1,67 0,02 0,12 0,12 9,73

Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 4,90 5,70 6,70 7,70 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,58 3,69 4,71 5,72 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,125 11,76 13,69 15,73 17,77

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 6,22 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

20 2,10 2,00 2,00 0,51 0,02 0,06 0,12 6,81

25 3,10 2,00 2,00 1,58 0,02 0,08 0,12 8,90

Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 4,00 4,80 5,70 6,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,66 3,76 4,81 5,77 0,02 0,02 0,02 0,02 0,10 0,12 0,14 0,16 0,12 0,12 0,12 0,125 10,90 12,82 14,79 16,88

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA NEZRELO 12,96 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

 

25 4,90 2,00 2,00 1,24 0,02 0,14 0,12 10,42

Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 50 5,80 6,50 7,60 8,60 9,50 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,33 3,44 4,46 5,46 6,49 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 12,43 14,36 16,40 18,43 20,38

119 

  OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 14,96 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

25 2,95 2,00 2,00 1,39 0,02 0,04 0,12 8,52

30 3,90 2,00 2,00 2,42 0,02 0,06 0,12 10,52

Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 4,80 5,80 6,80 7,70 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,47 4,47 5,45 6,45 0,02 0,02 0,02 0,02 0,08 0,10 0,12 0,14 0,12 0,12 0,12 0,125 12,49 14,51 16,52 18,44

OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 17,67 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

25 0,00 2,00 2,00 1,69 0,02 0,00 0,12 5,83

30 1,10 2,00 2,00 2,63 0,02 0,00 0,12 7,87

Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 2,10 3,10 4,30 5,30 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,60 4,56 5,44 6,38 0,02 0,02 0,02 0,02 0,00 0,00 0,00 0,00 0,12 0,12 0,12 0,125 9,84 11,80 13,89 15,83

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA NEZRELO 5 Kg + PAŠA Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

 

25 4,90 2,00 2,00 1,24 0,02 0,14 0,12 10,42

Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 50 5,80 6,60 7,60 8,60 9,50 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,33 3,44 4,46 5,46 6,49 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 12,43 14,36 16,40 18,43 20,38

120 

  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO TRAVA NEZRELO 9,17 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

25 4,50 2,00 2,00 1,30 0,02 0,12 0,12 10,06

Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 50 5,40 6,20 7,10 8,10 9,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,40 3,52 4,58 5,59 6,61 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 12,08 14,02 16,00 18,04 19,98

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 10,6 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

25 3,00 2,00 2,00 1,45 0,02 0,08 0,12 8,67

30 4,00 2,00 2,00 2,49 0,02 0,10 0,12 10,73

Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 4,80 5,80 6,80 7,70 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,59 5,59 5,58 6,60 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,125 12,65 14,67 16,69 18,63

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 12,5 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

 

25 1,10 2,00 2,00 1,59 0,02 0,00 0,12 6,83

30 2,20 2,00 2,00 2,56 0,02 0,00 0,12 8,90

Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 3,00 4,00 5,00 6,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,64 4,62 5,60 6,56 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,04 0,06 0,08 0,12 0,12 0,12 0,125 10,80 12,80 14,81 16,79

121 

  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO TRAVA NEZRELO 7,3 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

25 4,20 2,00 2,00 1,37 0,02 0,12 0,12 9,83

30 5,10 2,00 2,00 2,47 0,02 0,14 0,12 11,85

Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 5,90 6,80 7,80 8,60 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,59 4,65 5,66 6,73 0,02 0,02 0,02 0,02 0,16 0,18 0,20 0,22 0,12 0,12 0,12 0,12 13,79 15,77 17,81 19,70

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 8,4 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

25 3,00 2,00 2,00 1,50 0,02 0,08 0,12 8,72

30 4,00 2,00 2,00 2,54 0,02 0,10 0,12 10,78

Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 4,80 5,80 6,80 7,60 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,64 4,65 5,65 6,71 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,125 12,70 14,73 16,76 18,63

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 10,0 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

 

25 1,40 2,00 2,00 1,62 0,02 0,04 0,12 7,20

30 2,40 2,00 2,00 2,64 0,02 0,06 0,12 9,24

Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 3,20 4,20 5,30 6,10 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,72 4,71 5,65 6,69 0,02 0,02 0,02 0,02 0,08 0,10 0,12 0,14 0,12 0,12 0,12 0,125 11,14 13,15 15,22 17,08

122 

  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO TRAVA NEZRELO 5,38 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

25 3,80 2,00 2,00 1,55 0,02 0,14 0,12 9,63

30 4,80 2,00 2,00 2,55 0,02 0,16 0,12 11,65

Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 5,70 6,60 7,60 8,40 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,63 4,70 5,70 6,78 0,02 0,02 0,02 0,02 0,18 0,20 0,22 0,24 0,12 0,12 0,12 0,125 13,65 15,64 17,67 19,57

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA 6,2 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

25 3,20 2,00 2,00 1,46 0,02 0,08 0,12 8,88

30 4,20 2,00 2,00 2,52 0,02 0,10 0,12 10,96

Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 4,80 5,80 6,80 7,70 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,71 4,72 5,73 6,76 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,125 12,77 14,80 16,84 18,79

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 7,33 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

 

25 2,00 2,00 2,00 1,58 0,02 0,04 0,12 7,76

30 3,00 2,00 2,00 2,61 0,02 0,06 0,12 9,80

Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 3,80 4,80 5,80 6,70 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,71 4,71 5,70 6,72 0,02 0,02 0,02 0,02 0,08 0,10 0,12 0,14 0,12 0,12 0,12 0,125 11,73 13,75 15,77 17,71

123 

  OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA ZRELO 9,26 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

15 0,40 2,00 2,00 0,00 0,02 0,12 0,12 4,66

20 4,80 2,00 2,00 0,36 0,02 0,14 0,12 9,43

Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 6,10 7,40 8,60 9,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,03 1,71 2,40 3,23 0,02 0,02 0,02 0,02 0,16 0,18 0,20 0,22 0,12 0,12 0,12 0,12 11,43 13,43 15,34 17,39

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 10,7 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

15 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,08 0,12 4,14

20 2,55 2,00 2,00 0,00 0,02 0,10 0,12 6,79

Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 5,50 6,60 7,40 8,40 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 0,26 1,26 2,36 3,36 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,12 10,02 12,13 14,06 16,08

OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 12,65 Kg PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

 

15 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,02 0,12 4,16

20 1,50 2,00 2,00 0,00 0,02 0,04 0,12 5,68

Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 3,40 4,50 5,60 6,30 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 0,65 1,60 2,56 3,66 0,02 0,02 0,02 0,02 0,06 0,08 0,10 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 8,25 10,32 12,40 14,22

124 

  OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA ZRELO 5 Kg + PAŠA + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

15 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,10 0,12 4,24

20 2,10 2,00 2,00 0,00 0,02 0,12 0,12 6,36

Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 5,40 6,30 7,00 8,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 0,12 1,23 2,39 3,40 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,12 9,80 11,83 13,71 15,74

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 6,6 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

15 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,14 0,12 4,28

20 3,20 2,00 2,00 0,48 0,02 0,16 0,12 7,98

Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 4,50 5,80 7,00 8,20 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,17 1,84 2,52 3,43 0,02 0,02 0,02 0,02 0,18 0,20 0,22 0,24 0,12 0,12 0,12 0,12 9,99 11,98 13,88 16,01

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 7,6 Kg PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

 

15 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,08 0,12 4,22

20 2,20 2,00 2,00 0,00 0,02 0,10 0,12 6,44

Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 4,20 5,40 6,20 7,20 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 0,60 1,42 2,53 3,54 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,12 9,06 11,10 12,03 15,06

125 

  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO LEGUMINOZA 9,00 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

15 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,04 0,12 4,18

20 0,90 2,00 2,00 0,00 0,02 0,06 0,12 5,10

Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 2,80 3,80 4,60 5,60 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 0,68 1,70 2,79 3,78 0,02 0,02 0,02 0,02 0,08 0,10 0,12 0,14 0,12 0,12 0,12 0,12 7,70 9,74 11,65 13,66

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 5,2 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

15 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,12 0,12 4,16

20 2,40 2,00 2,00 0,56 0,02 0,14 0,12 7,24

Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 3,80 5,10 6,30 7,40 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,23 1,90 2,58 3,55 0,02 0,02 0,02 0,02 0,16 0,18 0,20 0,14 0,12 0,12 0,12 0,22 9,33 11,32 13,22 15,31

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 6 Kg PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

 

15 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,10 0,12 4,24

20 2,20 2,00 2,00 0,11 0,02 0,12 0,12 6,57

Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 3,50 4,70 5,60 6,50 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 0,79 1,56 2,62 3,68 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,12 8,57 10,55 12,54 14,52

126 

  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 7,15 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

15 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,08 0,12 4,22

20 0,66 2,00 2,00 0,00 0,02 0,10 0,12 4,90

Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 2,60 3,50 4,30 5,30 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 0,66 1,74 2,83 3,83 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,12 7,52 9,52 11,43 13,45

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 3,84 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

15 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,14 0,12 4,28

20 1,70 2,00 2,00 0,61 0,02 0,16 0,12 6,67

Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 3,00 4,40 5,60 6,60 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,30 1,95 2,64 3,66 0,02 0,02 0,02 0,02 0,18 0,20 0,22 0,24 0,12 0,12 0,12 0,12 8,62 10,69 12,60 14,64

OSNOVNI OBROK:KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 4,44 Kg PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

 

15 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,10 0,12 4,24

20 1,50 2,00 2,00 0,28 0,02 0,12 0,12 6,04

Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 2,90 4,20 5,00 6,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 0,95 1,63 2,71 3,72 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,12 8,13 10,13 12,03 14,06

127 

  OSNOVNI OBROK:KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 5,25 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

15 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,08 0,12 4,22

20 0,45 2,00 2,00 0,00 0,02 0,10 0,12 4,69

Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 2,40 3,40 4,20 5,20 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 0,67 1,71 2,82 3,82 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,12 7,33 9,39 11,32 13,34

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 11,17 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

20 2,20 2,00 2,00 0,00 0,02 0,10 0,12 6,44

25 5,00 2,00 2,00 0,40 0,02 0,12 0,12 9,66

Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 6,00 6,80 7,80 8,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,38 2,50 3,51 4,50 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,125 11,66 13,60 15,63 17,65

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 12,8 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

 

20 1,10 2,00 2,00 0,00 0,02 0,06 0,12 5,30

25 3,40 2,00 2,00 0,51 0,02 0,08 0,12 8,13

Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 4,40 5,10 6,10 7,20 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,54 2,67 3,67 4,61 0,02 0,02 0,02 0,02 0,10 0,12 0,14 0,16 0,12 0,12 0,12 0,125 10,18 12,03 14,05 16,12

128 

  OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 15 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

20 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,00 0,12 4,14

25 1,00 2,00 2,00 0,86 0,02 0,00 0,12 6,00

Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 2,00 2,80 4,00 5,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,86 2,92 3,81 4,77 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,04 0,06 0,08 0,12 0,12 0,12 0,125 8,02 9,90 12,01 14,00

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 5 Kg + PAŠA + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

20 1,35 2,00 2,00 0,00 0,02 0,10 0,12 5,59

25 4,00 2,00 2,00 0,38 0,02 0,12 0,12 8,64

Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 5,00 5,80 6,80 7,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,43 2,54 3,55 4,55 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,125 10,71 12,64 14,67 16,70

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 7,9 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

 

20 2,40 2,00 2,00 0,05 0,02 0,10 0,12 6,69

25 3,80 2,00 2,00 0,72 0,02 0,12 0,12 8,78

Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 5,00 5,80 6,80 7,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,50 2,62 3,64 4,65 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,125 10,78 12,72 14,76 16,80

129 

  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 9 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

20 0,70 2,00 2,00 0,00 0,02 0,08 0,12 4,92

25 2,80 2,00 2,00 0,60 0,02 0,10 0,12 7,64

Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 3,80 4,50 5,60 6,60 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,62 2,78 3,74 4,74 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,125 9,68 11,56 13,64 15,67

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 10,6 Kg+PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

20 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,02 0,12 4,16

25 1,20 2,00 2,00 0,80 0,02 0,04 0,12 6,18

Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 2,10 3,00 4,10 5,10 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,88 2,90 3,85 4,83 0,02 0,02 0,02 0,02 0,06 0,08 0,10 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 8,18 10,12 12,19 14,20

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 6,25 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

 

20 1,90 2,00 2,00 0,19 0,02 0,14 0,12 6,37

25 3,20 2,00 2,00 0,88 0,02 0,16 0,12 8,38

Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 4,20 5,30 6,30 7,30 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,69 2,69 3,71 4,72 0,02 0,02 0,02 0,02 0,18 0,20 0,22 0,24 0,12 0,12 0,12 0,12 10,21 12,33 14,37 16,41

130 

  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 7,2 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

20 0,50 2,00 2,00 0,00 0,02 0,08 0,12 4,72

25 2,50 2,00 2,00 0,65 0,02 0,10 0,12 7,39

Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 3,50 4,30 5,30 6,30 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,70 2,80 3,81 4,81 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,125 9,46 11,38 13,41 15,44

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 8,4 Kg+PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

20 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,04 0,12 4,18

25 1,20 2,00 2,00 0,81 0,02 0,06 0,12 6,21

Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 2,20 3,00 4,00 5,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,83 2,92 3,92 4,90 0,02 0,02 0,02 0,02 0,08 0,10 0,12 0,14 0,12 0,12 0,12 0,125 8,25 10,16 12,18 14,19

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 4,63 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

 

20 1,30 2,00 2,00 0,35 0,02 0,12 0,12 5,91

25 2,60 2,00 2,00 1,03 0,02 0,14 0,12 7,97

Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 3,90 4,80 5,80 6,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,70 2,75 3,77 4,78 0,02 0,02 0,02 0,02 0,16 0,18 0,20 0,22 0,12 0,12 0,12 0,125 9,90 11,87 13,91 15,95

131 

  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 5,3 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

20 0,30 2,00 2,00 0,00 0,02 0,10 0,12 4,54

25 2,30 2,00 2,00 0,66 0,02 0,12 0,12 7,22

Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 3,30 4,10 5,10 6,10 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,71 2,82 3,84 4,84 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,125 9,29 11,22 13,26 15,29

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 6,22 Kg+PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

20 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,06 0,12 4,18

25 1,40 2,00 2,00 0,77 0,02 0,08 0,12 6,39

Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 2,40 3,20 4,20 5,20 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,80 2,90 3,90 4,90 0,02 0,02 0,02 0,02 0,10 0,12 0,14 0,16 0,12 0,12 0,12 0,125 8,44 10,36 12,38 14,41

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA NEZRELO 12,96 Kg PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

 

25 3,20 2,00 2,00 0,42 0,02 0,14 0,12 7,90

30 4,10 2,00 2,00 1,50 0,02 0,16 0,12 9,90

Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 5,00 6,00 7,00 7,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,57 3,57 4,58 5,63 0,02 0,02 0,02 0,02 0,18 0,20 0,22 0,24 0,12 0,12 0,12 0,125 11,89 13,91 15,95 17,82

132 

  OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 14,96 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

25 1,30 2,00 2,00 0,55 0,02 0,04 0,12 6,03

30 2,30 2,00 2,00 1,57 0,02 0,06 0,12 8,07

Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 3,10 4,10 5,10 6,10 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,65 3,64 4,62 5,58 0,02 0,02 0,02 0,02 0,08 0,10 0,12 0,14 0,12 0,12 0,12 0,125 9,97 11,98 13,99 15,97

OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 17,67 Kg PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

25 0,00 2,00 2,00 0,86 0,02 0,00 0,12 5,00

30 0,00 2,00 2,00 1,89 0,02 0,00 0,12 6,03

Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 0,50 1,50 2,70 3,70 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,76 3,72 4,59 5,53 0,02 0,02 0,02 0,02 0,00 0,00 0,00 0,00 0,12 0,12 0,12 0,125 7,40 9,36 11,44 13,38

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA NEZRELO 5 Kg + PAŠA + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

 

25 3,20 2,00 2,00 0,42 0,02 0,14 0,12 7,90

30 4,10 2,00 2,00 1,50 0,02 0,16 0,12 9,90

Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 5,00 6,00 7,00 7,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,57 3,57 4,58 5,63 0,02 0,02 0,02 0,02 0,18 0,20 0,22 0,24 0,12 0,12 0,12 0,125 11,89 13,91 15,95 17,82

133 

  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg +SIJENO TRAVA NEZRELO 9,17 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

25 2,90 2,00 2,00 0,44 0,02 0,12 0,12 7,60

30 3,80 2,00 2,00 1,53 0,02 0,14 0,12 9,61

Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 4,50 5,50 6,50 7,30 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,69 3,70 4,71 5,77 0,02 0,02 0,02 0,02 0,16 0,18 0,20 0,22 0,12 0,12 0,12 0,125 11,49 13,52 15,56 17,44

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 10,6 Kg PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

25 1,30 2,00 2,00 0,63 0,02 0,08 0,12 6,15

30 2,30 2,00 2,00 1,67 0,02 0,10 0,12 8,21

Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 3,10 4,10 5,10 6,10 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,76 3,76 4,75 5,72 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,125 10,12 12,14 14,16 16,15

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 12,5 Kg +PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

 

25 0,00 2,00 2,00 0,88 0,02 0,00 0,12 5,02

30 0,50 2,00 2,00 1,76 0,02 0,00 0,12 6,40

Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 1,30 2,30 3,50 4,30 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,82 3,80 4,70 5,72 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,04 0,06 0,08 0,12 0,12 0,12 0,125 8,28 10,28 12,41 14,25

134 

  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15Kg + SIJENO TRAVA NEZRELO 7,3Kg+PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

25 2,60 2,00 2,00 0,50 0,02 0,12 0,12 7,36

30 3,40 2,00 2,00 1,64 0,02 0,14 0,12 9,32

Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 4,20 5,20 6,20 7,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,75 3,77 4,78 5,84 0,02 0,02 0,02 0,02 0,16 0,18 0,20 0,22 0,12 0,12 0,12 0,125 11,25 13,29 15,33 17,21

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg SIJENO TRAVNOSJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 8,4 Kg PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

25 1,40 2,00 2,00 0,64 0,02 0,08 0,12 6,26

30 2,40 2,00 2,00 1,68 0,02 0,10 0,12 8,32

Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 3,20 4,20 5,20 6,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,78 3,79 4,78 5,83 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,125 10,24 12,27 14,29 16,16

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 10 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

 

25 0,00 2,00 2,00 0,80 0,02 0,04 0,12 4,98

30 0,80 2,00 2,00 1,80 0,02 0,06 0,12 6,80

Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 1,80 2,60 3,70 4,60 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,87 3,86 4,79 5,79 0,02 0,02 0,02 0,02 0,08 0,10 0,12 0,14 0,12 0,12 0,12 0,125 8,89 10,70 12,76 14,68

135 

  OSNOVNI OBROK:KUKURUZNASILAŽA 20Kg + SIJENO TRAVA NEZRELO 5,38Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

25 2,30 2,00 2,00 0,58 0,02 0,14 0,12 7,16

30 3,30 2,00 2,00 1,64 0,02 0,16 0,12 9,30

Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 4,00 5,00 6,00 6,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,80 3,82 4,83 5,90 0,02 0,02 0,02 0,02 0,18 0,20 0,22 0,24 0,12 0,12 0,12 0,125 11,12 13,16 15,20 17,09

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 6,2 Kg PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

25 1,60 2,00 2,00 0,60 0,02 0,08 0,12 6,42

30 2,40 2,00 2,00 1,73 0,02 0,10 0,12 8,37

Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 3,20 4,20 5,20 6,10 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,84 3,85 4,85 5,88 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,125 10,30 12,33 14,26 16,31

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 7,33 Kg +PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat

 

25 0,30 2,00 2,00 0,77 0,02 0,04 0,12 5,25

30 1,30 2,00 2,00 1,80 0,02 0,06 0,12 7,30

Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 2,10 3,10 4,30 5,10 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,89 3,90 4,80 5,84 0,02 0,02 0,02 0,02 0,08 0,10 0,12 0,14 0,12 0,12 0,12 0,125 9,21 11,24 13,37 15,23

136 

  SIJENO NEZRELO ( KOŠENO U RANOJ OPTIMALNOJ FAZI) o POČETAK KLASANJA TRAVE o POČETAK PUPANJA LEGUMINOZE o U TRAVNO DJETELINSKIM SMJESAMA KADA JE DOMINANTNA VRSTA U OPTIMALNOJ FAZI SIJENO SREDNJE ZRELO – POČETAK CVJETANJA SIJENO ZRELO – STVARANJE SJEMENA (KASNO KOŠENO)

 

137 

  Literatura 1. Bahtijarević, E., (1982.): Krmiva,krmne smjese, ishrana stoke. Glas. Banja Luka 2. Brinze,j M., Caput, P., Čaušević, Z., Jurić, I., Kralik, G., Mužić, S., Nikolić, M., Petričević, A., Srećković, A., Steiner, Z., (1991.): Stočarstvo, Udžbenik za studente poljoprivrednih fakulteta i viših poljoprivrednih škola, Osijek – Zagreb 3. Caput, P., (1996.): Govedarstvo, Celeber, Zagreb 4. Feldhofer, S., (2004.): Hranidba Goveda, Zagreb 5. Grbeša, D., (2004.): Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjive vrijednosti krepkih krmiva, Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb 6. Grubič, G., Adamović, M., (1998.): Ishrana visokoproizvodnih krava, Institut PKB Agroekonomik, Beograd 7. Jovanović, R., (1998.): Ishrana krava, MP Stilos, Novi Sad 8. Kalivoda, M., (1986.): Hranidba domaćih životinja, I. Osnova hranidbe, Zagreb 9. Kalivoda, M., (1990.): Krmiva, Školska knjiga, Zagreb 10. Katalinić, I., Pejaković, D., Brčić, J., (2000.): Spremanje sjenaže, Zagreb 11. Latinović, D., Grubić G., Koljajić, V., Lazarević, D., Trifunović G., (1997.): Selekcija, ishrana i muznost goveda, NIP Student, Beograd 12. Mišković, B., (1996.): Krmno bilje, Naučna knjiga, Beograd 13. Obračević, Č., (1998.): Osnovi ishrane domaćih životinja, Naučna knjiga, Beograd 14. Obračević, Č., (1984.): Novi sistemi procenjivanja hranljive vrednosti stočne hrane, Poslovna zajednica za proizvodnju stočne hrane, Zagreb 15. Ocokoljić, S., (1974.): Leptiraste biljke u ishrani stoke, Nolit, Beograd 16. Stilinović, Z., (1993.): Fiziologija probave i resorpcije u domaćih životinja, Školska knjiga, Zagreb 17. Ševković, N., Rajić, I., Pribičević, C., (1987.): Ishrana domaćih životinja, IRO Naučna knjiga, Beograd  

138 

  18. Zeremski, D., (1987.): Ishrana goveda i proizvodnja mleka, Govedarstvo – monografsko delo, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd

 

139 

 

 

  PRIPREMA  OVE  PUBLIKACIJE  JE  OMOGUĆENA  OD  STRANE  AMERIČKE  AGENCIJE  ZA  MEĐUNARODNI  RAZVOJ  (USAID)  I  ŠVEDSKE  AGENCIJE  ZA  MEĐUNARODNI  RAZVOJ (SIDA) PUTEM PROJEKTA FARMA (FORSTERING AGRICULTURAL MARKETS  ACTIVITY) 

FARMA Sarajevo  Kolodvorska 12  Phone. 033 722 090  Fax.033 661 562 

FARMA Tuzla Marsala Tita 34 A  Phone. 035 277 520  Fax.035 277 521 

FARMA Banja Luka Krajiskog korpusa bb  Phone. 051 327 530  Fax.051 327 532 

   

www.bosniafarma.ba

FARMA Mostar  Buna bb